Ususret odluci Međunarodnog suda pravde o odgovornosti Srbije i Crne Gore za genocid počinjen u Bosni i Hercegovini bosnjacka 15. februar 2007. Broj 34 g Godina IV g Bosnian American Independent Newspaper g Published by: BOSNIAN MEDIA GROUP g BOSNIAN MEDIA GROUP www.dijasporabosnjacka.com www.bosnianmediagroup.com [email protected] Cijena: USA $1,50 BiH 1 KM EU 1,50 € Presuda o genocidu 26. Februara Kako će ubuduće Bosanci putovati po svijetu Carla del LAKŠE DO VIZA Ponte odlazi "General Dudaković u septembru! je heroj obrane BiH'' Željko Komšić nakon optužbi za ratne zločine protiv bivšeg komandanta Petog korpusa Armije BiH Članovi UO Bošnjačkog Savjetodavnog vijeća za Bosnu i Hercegovinu boravili u St. Louis-u U WASHINGTON D.C. MORA SE ČUTI I NAŠ GLAS Odbijen zahtjev za preispitivanje odluke o promjeni zastave, grba i himne Republike Srpske OBILJEŽJA ENTITETA VIŠE NE VAŽE!!! 2 15. februar 2007 bosnjacka -Bosanac si? -Živiš u Americi? -Imaš svoj biznis? -NEMAŠ REKLAMU U BOŠNJAČKOJ DIJASPORI? -A imaš svoj biznis? -??? -HA HA HA Da Vam se ne bi smijali www.bosnianmediagroup.com www.dijasporabosnjacka.com [email protected] Dozvolite da budemo Vaš glas! Povrede na poslu Socijalno Pogreške doktora Saobraćajne nesreće Štetne hemikalije Sanja Bakalbašić NOVA LOKACIJA NA SOUTH COUNTY 32 Fox Vally Center Arnold, MO 63010 Kancelarija otvorena samo za zakazane termine 314-621-6321 www.brownandcrouppen.com *Izbor advokata je bitna odluka i ne bi trebala biti bazirana samo na reklami bosnjacka Uvodnik Piše: Mehmed Pargan 15. februar 2007 3 Bosna i Hercegovina pred historijskom odlukom Tribunala u Den Hagu po tužbi BiH protiv Srbije i Crne Gore za počinjeni genocid KO ĆE SNOSITI POSLJEDICE SRPSKOG GENOCIDA??? Stoga, ne treba da nas čudi ukoliko Tribunal u Hagu 26. februara, donese nepovoljnu odluku po nas. Ako kaže da nije bilo genocida. Jer, nama je dovoljno da mi znamo da je bilo genocida. Neko kaže devet, a neko jedanaest puta. I važno je da će nakon toga, genocida biti opet. Jer, mi to želimo. Naše majke, sestre i ćerke opet će moći biti silovane i rađati djecu silovatelja. Oni su tu, u kontinuitetu, isto kao što smo i mi žrtve tu, u kontinuitetu. Valjda jedni bez drugih ne bi smo mogli. Znakovito je još da je početkom februara britanski institut za mir u svojoj analizi najavio realnu mogućnost obnavljanja rata u BiH. Mi smo za to krivi. Samo mi. Srbija i Crna Gora moraju Bosni i Hercegovini, na ime ratne odštete, isplatiti u narednih pedeset godina stotinu i dvadeset milijardi dolara. S obzirom da su osuđene za agresiju i genocid na Bosnu i Hercegovinu, posljedica, odnosno rezultat genocida, entitet Republika Srpska, promptno mora biti ugašena. Spisak počinilaca genocida mora biti formiran i u narednih nekoliko mjeseci zločinci pohapšeni. Političke i druge organizacije koje podržavaju počinioce genocida, bit će također ugašene i zabranjene. Retorika ili bilo koji pokušaj Srbije i Crne gore u narednim decenijama da iskažu teritorijalne pretenzije ili poticanje rata u B i H , b i t ć e s a n k c i o n i ra n i i m e n o va n j e m međunarodnog posrednika, odnosno upravitelja u ovim zemljama, te uvedene oštre sankcije. Da je zaista pravedan, ovako bi trebao 26. februara ove godine, Međunarodni sud pravde u Den Hagu, u svojoj najblažoj varijanti, okončati sudski proces koji se vodi po tužbi BiH protiv Srbije i Crne Gore za počinjeni genocid i agresiju na našu zemlju. Naravno, to bi se desilo u slučaju da je ovaj sud zaista sud pravde, te da je genocid izvršen nad narodom bilo koje svjetske velesile. Nažalost ova institucija, koja djeluje po inerciji globalnih političkih potreba i zahtijeva, neće se moći približiti svojom historijskom odlukom, historijskom značaju koji bi trebala imati presuda. Podsjetimo, Njemačka je, poslije Drugog svjetskog rata, decenijama imala obavezu plaćanja ratne odštete. Njemačko društvo je prihvatilo odgovornost za ono što je Hitler sa svojom ratnom mašinerijom učinio. U Njemačkoj se desilo pokajanje i moralno pročišćenje. Teret plaćanja dugova prihvaćen je kao zaslužena kazna. Drugačije i nije moglo biti, jer svako drugo prihvatanje ili odbijanje, bilo bi kažnjeno od strane Amerike ili Rusije, koje su skoro do kraja prošloga stoljeća, bile i fizički stacionirane u Njemačkoj. Lokalni rat, kako su ga tretirali prvobitno na globalnom nivou, godinama je u međunarodnim krugovima dobijao drugačiji karakter, prvo je imenovan pod utjecajem srpske politike kao građanski, da bi se u ovom trenutku na tom nivou definirao kao konflikt ili sukob. Nepošten odnos prema Bosni i Hercegovini, zapravo je trajao od samoga početka, prvo zabranom uvoza naoružanja potrebnog za odbranu, zatim dopuštanjem skoro jednogodišnje blokade i od Srbije i od Hrvatske, tako da je bosanski narod ostao bez hrane i lijekova, da bi se na kraju dejtonskim rješenjem priznali rezultati genocida. Ovakav tok događaja ostavlja nam jedinu mogućnost u logičnom zaključivanju, da će rezultat sudskoga spora biti jadan, ponižavajući i za BiH beskoristan. Mnogo puta smo na ovim stranama razmatrali uzroke takvoga odnosa svijeta prema nama. Mnogi su, s razlogom, skloni tumačiti ga kao odnos kršćanskog prema jednom drugačijem civilizacijskom krugu, u čijem su centru muslimani. Drugi pak smatraju da je BiH imala nesreću da ima rat u vrijeme kada su se na globalnom nivou redale nove figure, dugo planiranog novog svjetskog poretka, tako da je mala Bosna nije održavala strateške interese velikih sila. Sve ove teorije, g l e d a n o i z n u t ra , d o k ra j a s u o g o l j e n e prostituisanjem bosanskohercegovačkih političara. Nekoliko mjeseci pred donošenje sudske odluke u Den Hagu, ovaj problem je stavljen na posljednje mjesto aktivnosti državnih institucija i političkih partija. Logika šta se desi, desi se, nadopunjena je sramotnom borbom za fotelje, koja u povijesti BiH nije zabilježena. Mjesecima paralizirani organi Države, zarobljeni su sitnošićardžijskim interesima pojedinaca i partija. Opća politička defanziva stavila je opće interese u sasvim drugi ili peti plan. Posebno kada su u pitanju Bošnjaci. Bošnjaci kao žrtve genocida. Diplomatske aktivnosti svedenu su na redovnu apatiju, inferiornost i nezainteresiranost. Međutim, narod u Bosni to objašnjava jednostavnom krilaticom: kakva šuma, takvi i zečevi! Bošnjacima je postalo sasvim normalno da kraj sebe imaju ratne zločince, mirni su iako znaju ko ih je klao i zlostavljao. Postalo je normalno da žrtva ima manja prava od zločinca, da ga tetoši i sklanja mu se s puta. I da je sve sasvim normalno. Ukazivanje na postojanje zločinaca tu oko nas, postalo je trivijalo toliko, da je u nivou puknute vodovodne cijevi u bosanskoj čaršiji. Svi znaju da je problem, ali niko ga ne smatra obaveznim za rješavanje, sve dok voda teče. Nevladine organizacije, koje se bave istraživanjem i dokumentiranjem zločina, jedva opstaju. Dave se u voluntarizmu. Preživljavaju sve što su njihovi članovi, preživjele žrtve genocida, već vidjele i preživjele. I tako Bosna traje, vjerujući da će je spasiti vrijeme i neko drugi. Najznačajniji Internet portal koji se bavi ovim pitanjem www.genocid.org koji je na svoje stranice dovukao skoro dva miliona ljudi, u tri godine postojanja dobio je 200 dolara donatorskih sredstava, od oko dva miliona Bošnjaka. Onih koji se ubijaju u prsa dokazujući patriotizam. Žene, žrtve genocida u Podrinju, kako kaže predsjednica ovoga društva Šuhra Sinanović, mjesecima nisu dobile nikakvu donaciju i nemaju nekoliko maraka da kupe papir na koji bi zapisale sjećanja i svjedočenja o zločinima. Politička elita je za prošlost nezainteresirana, a kratkovida je da bi mogla utjecati i kreirati budućnost. Stoga, ne treba da nas čudi ukoliko Tribunal u Hagu 26. februara, donese nepovoljnu odluku po nas. Ako kaže da nije bilo genocida. Jer, nama je dovoljno da mi znamo da je bilo genocida. Neko kaže devet, a neko jedanaest puta. I važno je da će nakon toga, genocida biti opet. Jer, mi to želimo. Naše majke, sestre i ćerke opet će moći biti silovane i rađati djecu silovatelja. Oni su tu, u kontinuitetu, isto kao što smo i mi žrtve tu, u kontinuitetu. Valjda jedni bez drugih ne bi smo mogli. Znakovito je još da je početkom februara britanski institut za mir u svojoj analizi najavio realnu mogućnost obnavljanja rata u BiH. Mi smo za to krivi. Samo mi. bosnjacka American Independent Newspaper St.Louis, Missouri Published by: Bosnian Media Group Editors: Murat Muratović (USA) Mehmed Pargan (BiH) Design: Tarik Ibrahimović Writers: Tarik Bilalbegović, Emir Ramić, Bajram Mulić, Murat Alibašić (USA), Hariz Halilović (Australia), Suzana Paran (Sweden), Elma Geca, Hazim Karić, Aldina Jašarević, Mehmed Đedović, Hazim Brkić, Sabit Hrustić, Lejla Sofić, Amela Isanović, Mirzet Hamzić, Sabina Mirojević, Elvira Jaranović, Azra Heljo, Hajro Smajić, Sulejman Kobajica Office in U.S.A. DIJASPORA bošnjačka P.O. Box 2636 St.Louis, MO 63116 1-341-494-6512 Office in Bosnia and Herzegovina DIJASPORA bošnjačka Pozorišna 4, Ars klub Arlekin 1. sprat 75 000 Tuzla 061-730-882 www.bosnianmediagroup.com www.dijasporabosnjacka.com e-mail: [email protected] Redakcija zadržava pravo objavljivanja svih priloga prispjelih na adresu bez nadoknade ako to nije ranije utvrđeno ugovorom. Rukopisi i fotografije se ne vraćaju. Svako lično mišljenje nije i stav Redakcije. DIJASPORA bošnjačka, list Bošnjaka u iseljeništvu, izlazi jednom mjesečno. Cijena: USA $ 1,5, BiH 1 KM, Europe 1,5 €, Croatia 10 kn. Pretplata se dogovara u direktnon kontaktu sa Redakcijom. 4 15. februar 2007 bosnjacka Ususret odluci Međunarodnog suda pravde o odgovornosti Srbije i Crne Gore za genocid počinjen u Bosni i Hercegovini PRESUDA O GENOCIDU 26. FEBRUARA Presuda će sigurno imati i političke implikacije, jer ako se presudi u korist BiH, to onda znači da su i posljedice rata, uključujući i postojeći ustavni ustroj BiH, zapravo rezultat genocida i agresije. Piše Aldina Jašarević Međunarodni sud pravde u Den Haagu (ICJ) donijet će 26. februara sudsku presudu po Tužbi Bosne i Hercegovine protiv Srbije i Crne Gore zbog počinjenoga genocida tokom rata od 1992. do 1995. godine. -Sudska je istina da je počinjen genocid u BiH. O tome već imamo jednu pravosnažnu i nepravosnažnu presudu pred Haškim tribunalom. Međutim, razočaran sam činjenicom da Međunarodni krivični sud nije dosad oglasio krivim nijednog visokog oficira vojske Jugoslavije, koji nije u isto vrijeme bio i pripadnik vojske RS-a, za zločine u BiH. Optužbi ima, ali nema presuda. Ponekad se zapitam da li je to odgađanje u vezi s ovim postupkom pred ICJ-em, izjavio je Softić na tribini Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI) organiziranoj o temi «Tužba BiH protiv SRJ (Srbija i Crna Gora) - kakvu presudu očekujemo?». Tužba BiH protiv SRJ za kršenje Konvencije o genocidu pokrenuta je marta 2003. godine. SRJ je radila na onemogućavanju i odgađanju početka. Proces je započeo februara 2006., a rasprava okončana maja iste godine. Presuda će biti donijeta 26. februara 2007. najavljeno je ovih dana iz Tribunala. Softić je podsjetio da je bosanskohercegovačka tužba usmjerena i protiv Srbije i protiv Crne Gore i da dogovor ovih dviju država da Srbija preuzima članstvo u međunarodnim organizacijama i međunarodnim ugovorima bivše zajedničke države, a Crna Gora ima čistu prošlost, ne obavezuje BiH. Ozbiljnost i međunarodni značaj ovoga spora daje činjenica da Međunarodni sude pravde u Haagu razmatra ono što stručnjaci nazivaju "najtežim slučajem suda do sada". Tužba Bosne i Hercegovine (BiH) protiv Srbije i Crne Gore za genocid prvi je slučaj u kojem je cijela jedna zemlja optužena za genocid. Šesnaest sudaca ICJ-a započelo je u maju prošle godine razmatranje slučaja, da bi se nakon nekoliko mjeseci Sud proglasio nadležnim. Podsjetimo, BiH traži naknadu za izgubljene živote i imovinu tokom agresije i krvavoga rata koji je trajao od 1992. do 1995. godine, a u kojem je, kako se procjenjuje, život izgubilo oko 200.000 ljudi, a razoreni cijeli gradovi i sela. Iako u dosadašnjem toku procesa niko nije naveo precizan iznos, Srbija bi, u slučaju da bude proglašena krivom, bila obavezana da isplati milijarde dolara odštete. Hrvatska je također podnijela tužbu za genocid protiv Srbije i Crne Gore, ali se još uvijek nije raspravljalo o tom slučaju. Bosanskohercegovački mediji proteklih sedmica su, analizirajući sudski proces stoljeća, najavili čak i mogućnost kompromisa, odnosno nagodbe. Kako tvrdi sarajevsko Oslobođenje, mogući rezultat 13-godišnjeg spora je presuda po kojoj bi Srbija i Crna Gora bila osuđena za genocid na ograničenom prostoru u BiH. Ovakav ishod nerijetko je u posljednje vrijeme spominjan u kuloarima Haagu, piše list. Ambasador BiH u Nizozemskoj Fuad Šebeta, kazao je da se i takve stvari mogu čuti iz različitih krugova, ali da je on siguran da se radi o špekulacijama. -Informacija o sporu nije mogla procuriti iz Suda pravde u Hagu gdje radi 15 vrhunskih sudaca koje opslužuje tim profesionalaca. Svi oni su odani pravilima Suda koji se povukao nakon 9. maja prošle godine, kad je završena usmena rasprava u ovom sporu. Sud pravde u Haagu je od tada potpuno zatvoren za informacije o slučaju BiH protiv Srbije i Crne Gore, kazao je Šabeta, dodajući da se špekulacije o ovom sporu sve češće čuju kako se približava izricanje presude. Bivši zastupnik BiH u ovom slučaju, profesor Kasim Trnka tvrdi da tužba BiH počiva na dokazima da je genocid počinjen na cijelom prostoru BiH, te i da je u njemu sudjelovala, planirala ga i poticala tadašnja SR Jugoslavija pod vodstvom Slobodana Miloševića. -Dakle, mi čekamo odgovor na takav tužbeni zahtjev, a ne presudu o genocidu koji je ograničen na određene dijelove teritorija BiH, zaključio je Trnka. Kako je još sredinom prošle godine najavljeno, Međunarodni sud pravde u Haagu bi do kraja februara trebao izreći presudu po tužbi BiH BiH će insistirati na tužbi protiv Crne Gore pred Međunarodnim sudom pravde GENOCID SU POČINILI I SRBIJA I CRNA GORA BiH će insistirati na tužbi za genocid protiv Crne Gore pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu, bez obzira na zahtjev Crne Gore da bude izuzeta iz procesa, rekao je šef pravnog tima BiH Sakib Softić. U trenutku kada je izvršen genocid u BiH, Srbija i Crna Gora bile su jedna država. To su bile i dok je vođena i završena rasprava o tužbi za genocid, rekao je Softić podgoričkom dnevnom listu "Republika". On očekuje da obje zemlje budu proglašene krivima za genocid i da budu obavezane da saniraju posljedice "činjenja međunarodno protivpravnog djela". Odgovarajući na pitanje kakvi će biti dalji potezi BiH u slučaju da Crna Gora odlukom Suda bude izuzeta od tužbe za genocid, Softić je rekao da su takve presude konačne i da protiv njih nema žalbi. -To bi bila konačna presuda i BiH ne bi bila u mogućnosti da putem Suda traži drugačije odlučivanje, napomenuo je Softić. Crnogorci svjesni opasnosti od ishoda sudskog spora PRESUDA BI MOGLA PARALIZIRATI DRŽAVU Parlament mladih Crne Gore (PMCG) ocijenio je da će eventualna odluka Međunarodnog suda pravde u Haagu o utvrđivanju suodgovornosti Crne Gore za agresiju nad Bosnom i Hercegovinom neminovno inicirati društveno otriježnjenje. Eventualna odluka o odgovornosti Crne Gore značit će da generacije građana Crne Gore isplaćuju značajne iznose ratne odštete što će predstavljati ozbiljnu prijetnju razvoju i funkcioniranju države, smatraju oni. U tim okolnostima, ako one nastupe, neminovno kao društvo Crna Gora mora preduzeti određene korake. Zato su mladi pozvali predsjednika Skupštine Crne Gore da razmisli koje su, po njemu, moguće mjere usvajanje Zakona o lustraciji, smjena Vrhovnog državnog tužioca, zabrana daljeg rada partije koja je bila vladajuća u periodu na koji se odnosi tužba Bosne i Hercegovine, novi opći izbori, apsolutno ignorisanje istine i odgovornosti ili... S obzirom da mu je generalni sekretar Skupštine jedan od najbližih saradnika mladi Crne Gore su pozvali predsjednika Skupštine RCG da utvrdi njegovu eventualnu odgovornost u zlostavljanju čelništva Stranke demokratske akcije 1994. godine kada je prema nekim saznanjima obavljao dužnost višeg tužioca i u ime države vodio spor protiv tih građana koji su kasnije amnestirani i kojima je, iz crnogorskog budžeta, isplaćeno značajno obeštećenje. protiv nekadašnje SCG za genocid. Predsjednica Suda Rosalyn Higgins svojedobno je konstatirala da je tužba BiH protiv SCG izuzetno težak i kompleksan predmet, pa je i to razlog da je datum izricanja presude već pomican. Tu je, dakako, i zahtjev BiH za materijalnom odštetom. Presuda će sigurno imati i političke implikacije, jer ako se presudi u korist BiH, to onda znači da su i posljedice rata, uključujući i postojeći ustavni ustroj BiH, zapravo rezultat genocida i agresije. Autor tužbe BiH protiv Srbije i Crne Gore, američki profesor Francis A. Boyle je na stanovištu da Sud ne može poreći genocid koji se desio. Sve što će uslijediti nakon odluke Suda bit će zapravo problem Srbije i Crne Gore, koje su prije petnaestak godina izvršile agresiju na našu zemlju, a materijalna odšteta neće moći nadoknaditi sve ono što je agresija odnijela, smatra on. 15. februar 2007 bosnjacka 5 Carla del Ponte odlazi u septembru! Del Ponteova je rekla i da švicarske vlasti od nje očekuju da se vrati, pošto su u zemlji postavljena pitanja o visokim troškovima njenog angažmana koje snosi tamošnja vlada. Glavni tužilac Haškog tribunala Carla del Ponte saopćila je da u septembru odlazi sa te funkcije, pošto joj ističe drugi četvorogodišnji mandat, ali da joj je želja da do tada Ratko Mladić i Radovan Karadžić budu u Hagu. -U septembru odlazim sa dužnosti tužioca koju sam obavljala osam godina. Moja želja je da se do tada Ratko Mladić i Radovan Karadžić nađu u Hagu i radit ću na tome. Nadam se da ću iz Haga otići kao zadovoljan, a ne frustriran tužilac, rekla je Del Ponteova. Ona je na radnom ručku sa stranim dopisnicima iz Haga navela da je glavni razlog za ovakvu odluku to što je na dužnosti glavnog tužioca provela mnogo duže nego njeni prethodnici Richard Goldstone i Louise Arbour. Del Ponteova je rekla i da švicarske vlasti od nje očekuju da se vrati, pošto su u zemlji postavljena pitanja o visokim troškovima njenog angažmana koje snosi tamošnja vlada. Ona je dodala da je ministar pravde Švicarske tražio od nje da se vrati odmah pošto je tokom suđenja umro Slobodan Milošević. Refa Tax Service Želite štampati svoju knjigu, a ne znate kako?! JAVITE SE NA Reufik Colpa Autorized IRS e-file provider [email protected] MICHIGAN - GR. RAPIDS - TREBATE POSAO??? OTVORENA POZICIJA - REKLAMA FIRME NA ZADNJOJ STRANI Sales & Marketing Assistant Bi-lingual Bosnian speaking assistant needed for newly created position. Duties to include assisting in answering phone calls, general administrative assistant type work, sending out correspondence, & generating internet sales leads. Salary is commensurate with experience. Please fax resume to Donnie @ (616) 877-3452 …or e-mail to: [email protected] Radio Muslimanski Glas Muslimanski Glas se redovno emituje u New Yorku svake srijede navečer od 9:00-9:30, na talasima nezavisne radio stanice WNYE 91.5 FM 6014 N Maplewood Ave Chicago, IL 60659 773-973-0480 773-332-1882 Fax: 773-856-5624 e-mail: [email protected] 6 15. februar 2007 bosnjacka $13995 2003 CHEV MONTE CARLO $18995 McMAHON PONTIAC - GMC 3295 S Kingshighway St. Louis, MO 63139 LATIF KALIĆ 314-659-6543 Sales Representative 2006 FORD MUSTANG $13995 2003 FORD MUSTANG $14900 $17995 2005 CHRYSLER PACIFICA $15995 2004 JEEP CHEROKEE $10995 2003 PONTIAC G PRIX $13500 $12995 2001 INFINTY Q45 $12995 2004 GMC SIERRA $10700 2000 CHEV CAMARO $11900 FINANSIRAMO VAŠU KUPOVINU 2 GODINE ILI 100000 MILJA POWERTRAIN WARRANTY 2006 HYUNDAI SONATA 2006 PONTIACG6 2005 CHRYSLER SIEBRING 15. februar 2007 bosnjacka 7 Članovi UO Bošnjačkog Savjetodavnog vijeća za Bosnu i Hercegovinu boravili u St. Louis-u U WASHINGTON D.C. MORA SE ČUTI I NAŠ GLAS UO organizacije broji 9 članova, i u St. Louisu nisu bili prisutni jedino Mirsad Hadžikadić, predsjednik, Adna Karamehić i Haris Hromić. Povjerenički Odbor broji 22 člana, dok je u rad BASVBH uključeno još preko 100 aktivista širom USA. Radi se uglavnom o visoko obrazovnom kadru, uspješnim biznismenima i uspješnim ljudima u svojima branšama. U subotu 10. februara, u St. Louisu su boravili članovi Upravnog Odbora Bošnjačkog Savjetodavnog Vijeća za Bosnu i Hercegovinu, naše jedine lobiorganizacije u USA. Uz domaćina Murata Muratovića, iz Washingtona DC su stigli Tarik Bilalbegović, Vehid Deumić, Esmir Ganić, iz Louisville, KY- Dženita Pašić i iz Chicaga, IL Ermin Arslanagić. Prisutan je bio i Program Direktor Benjamin Tikvina, koji vodi ured Organizacije u Washington D.C. Gosti su stigli da Bošnjacima St. Louisa iz prve ruke kažu na koji način se u Washingtonu D.C. može da čuje i naš glas. Prezentacija je održana u društvenim prostorijama Islamic Centra u St. Louisu, koji je ustupljen za ovu svrhu. O ustroju organizacije u prvom dijelu prezentacije je govorio Vehid Deumić. UO organizacije broji 9 članova, i u St. Louisu nisu bili prisutni jedino Mirsad Hadžikadić, predsjednik, Adna Karamehić i Haris Hromić. Povjerenički Odbor broji 22 člana, dok je u rad BASVBH uključeno još preko 100 aktivista širom USA. Radi se uglavnom o visoko obrazovnom kadru, doslovno kažu: “Abdić je tokom rata u Bosni i Hercegovini svojim djelovanjem u Predsjedništvu B o s n e i Hercegovine nastojao svim snagama zaustaviti rat i sačuvati multietnički karakter Bosne i Hercegovine, te sačuvati Bosnu i Hercegovinu kao jedinstvenu državu tri konstitutivna naroda, Bošnjaka, Hrvata i Srba. Svojom politikom spasio je stotine tisuća života i sačuvao od ratnih razaranja ogromna materijalna dobra… …Fikret Abdić je odlučno digao svoj glas protiv Članovi Upravnog Odbora Bosnjacko Američkog Savjetodavnog Vijeća za štem u Washington D.C. koji su bili prisutni u St.Louisu: Vehid BiH sa sjedi sjedištem Deumić, Ermin Arslanagić, Tarik Bilalbegović, Djenita Pasić, Esmir Ganić, Benjamin Tikvina (Program Director) i Murat Muratović uspješnim biznismenima i uspješnim ljudima u svojima branšama. Značajno je istaći da svi rade volonterski, i da je tek odnedavno uposlen Program Director, Benjamin Tikvina, koji ujedno vodi i Ured u Washingtonu. Tarik Bilalbegović je u nastavku u kratkim crticama objasnio kako samo lobiranje funkcioniše. Za primjere je uzeo nekoliko drugih lobi-organizacija koje djeluju u Washington D.C. Pokazao je kako albanski lobi ima odlične rezultate uz pomoć Senatora Bob Dole, zatim je pokazao kako država Srbija kroz Serbian United Congress lobira za svoje interese… Posebno interesovanje izazvalo je lobiranje za Fikreta Abdića od strane American Bosnian Association. Na njihovoj web stranici (www.abausa.org) u Peticiji za Fikreta Abdića stvaranja Islamske Države na prostoru Bosne i Hercegovine za koju se zalagao Alija Izetbegović i Stranka Demokratske Akcije (SDA).” Prisutnima je pokazano pismo koje je lično potpisao Milorad Dodik, 25. 6. 2006 godine, u kojem on potpisuje Ugovor sa lobirajućom agencijom u USA, i odobrava isplatu $7000 mjesečno uz sve ostale troškove, da se lobira za zločinačku tvorevinu Republiku Srpsku!!! Sve ovo pokazuje, da mi u Washingtonu D.C. moramo sami govoriti o nama, jer ako to mi ne budemo radili, radiće drugi! rekao je Tarik Bilalbegović. U svom izlaganju, Tarik Bilalbegović je pohvalio bošnjačku zajednicu u St. Louis koja je uspjela da postane izvrstan prijatelj sa kongresmenom Rus Carnahan, u čijem distriktu živi većina Bošnjaka u St. Louisu, a koji su kod glasanja za njegov prvi izborni mandat prevagnuli sa glasovima u odnosu na republikanaca Federera. Rekao je, da je kongresmen Carnahan odigrao važnu ulogu kod donošenja Rezolucija o genocidu u Srebrenici i BiH, rezolucija koje su prošle i u Američkom Kongresu i u Američkom Senatu. Ove dvije rezolucije koje zvanično predstavljaju stav Američkog naroda, jasno kažu da se u Bosni i Hercegovini desio genocid od Srpsko-Crnogorskog agresora. Bilalbegović je istakao da je jedan od najvažnijih koraka Bošnjačkog Američkog Savjetodavnog Vijeća da oformi Klub Prijatelja u Kongresu i Senatu, i naveo da je kongresmen Carnahan pristao da bude lider Kluba prijatelja ispred Demokrata, dok je odabir republikanskog lidera u završnoj fazi. Od aktivnosti Organizacije, istaći ćemo da je u Uredu u Washingtonu, 31. januara 2007. god. boravio Visoki Predstavnik Dr. Schwarz-Schilling, kojem su prisutni članovi UO iznijeli stavove Bošnjačke dijaspore, kao i posebnu zabrinutost oko pojedinih problema, kao što je pitanje dvojnog državljanstva. Nedugo poslije ovog sastanka, na adresu Ureda je stiglo pismo, odgovor Visokog Predstavnika da Zakon o državljanstvu treba rješavati u okviru Ustavnih izmjena Bosne i Hercegovine i da sva odgovornost leži zapravo na političkim faktorima u Bosni i Hercegovini. Na pitanje o odnosu sa Kongresom Bošnjaka Sjeverne Amerike, Bilalbegović je odgovorio da je KBSA krovna organizacija, i da je i BASVBH član iste. Ermin Arslanagić je vodio završetak prezentacije i pozvao prisutne da doniraju sredstva za Organizaciju, sa čim je završen skup, a nakon toga upriličena večera za sve prisutne. Za više informacija o Bošnjačko Američkom Savjetodavnom Vijeću za Bosnu i Hercegovinu, molimo vas da posjetite www.baacbh.org 8 15. februar 2007 bosnjacka E L SA “YOU DON’T HAVE TO BE A BIG WHEEL TO DEAL AT HUB” 1901 S Broadway - St. Louis MO 63104 (314) 231-2100 Monday - Saturday 9:00AM - 7:00PM. Sunday closed. www.hubfurniturecompany.com bosnjacka Aktualno Rasprava u ustavnim rješenjima u Bosni i Hercegovini 15. februar 2007 9 Piše: Ena Osmanović SILAJDŽIĆ: BIH JE POTREBAN MODERAN I FUNKCIONALAN SISTEM -Treba nam novi ustav. Ali, donošenje novog ustava jeste proces. Valja znati da nijedno rješenje ne može dovesti u pitanje suverenitet, teritorijalni integritet i međunarodnopravni subjektivitet BiH. Uz to, BiH je potrebna unutrašnja modernizacija i modifikacija ustavnopravnog sistema i administrativno-teritorijalne organizacije - zaključio je dr. Silajdžić. Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Hariz Silajdžić je na javnoj raspravi na temu "Ustavna rješenja za europsku BiH", koja je održana u organizaciji Foruma parlamentaraca BiH u zgradi Državnog parlamenta, kazao kako je Bosni i H e r c e g o v n i n e o p h o d a n n o v i U s t a v. Pored dr. Harisa Silajdžića, te članova dijela aktuelnog saziva Zastupničkog doma, raspravi su prisustvovali i zastupnici iz prvoga saziva Parlamenta BiH nakon prvih višestranačkih izbora održanih 1990. godine. -Promjena Dejtonskog ustava je jedna od najsloženijih reformi i jedna od najbitnijih pretpostavki za integraciju BiH u EU i NATO. U tom procesu, pomoć međunarodne zajednice je neophodna. Ne treba smetnuti s uma da je historijski smisao Dejtona izgradnja države BiH, integrirane u zajednicu evropskih zemalja - kazao je Mirko Pejanović, profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu. On smatra kako reformu Ustava BiH treba uraditi u više faza, a kao ključne probleme u sadašnjoj strukturi ustavne materije, prepoznaje entitetsko glasanje u Zastupničkom domu te vrlo široko postavljenu listu mogućih pitanja od vitalnog nacionalnog interesa. Uvodničar je bio i dr. Kasim Trnka, aktuelni sudija Ustavnoga suda FBiH i ekspert ustavnoga prava. -Dejtonski ustav postao je kočnica ukupnog razvoja BiH. Smatram da Europska unija nije bez razloga već signalizirala u kom pravcu trebaju ići naše ustavne promjene. A Europa poručuje kako treba podići kapacitet institucija BiH i istovremeno podići efikasnost institucija države. Skreće nam se pažnja i na teritorijalnu organizaciju zemlje, a mi znamo kako u svim europskim državama postoji jaka lokalna samouprava sa jakim regionalnim vezama - konstatirao je dr. Trnka. Posebno je naglasio kako treba praviti razliku između konstitutivnosti naroda i suvereniteta. - To je jako važno pitanje. Suverenitet se mora vezati za građanina, a nikako za narod. Kada bi narodi bili suvereni, onda bi oni na određenom dijelu države BiH mogli organizirati vlast i na koncu, otcijepiti se od BiH. To vodi raspadu države. Ima političkih opcija koje pojam suverenitet vežu za narod, što je potpuno pogrešno - zaključio je Trnka. Martin Raguž, kao treći uvodničar, također je problematizirao unutrašnji ustroj BiH. -Imamo nefunkcionalnu i asimetričnu unutrašnju strukturu. To možemo promijeniti. I to u Parlamentu BiH. On mora biti mjesto na kojem će se rješavati sva pitanja, a posebno ustavne promjene - naglasio je Raguž. U prilično kratkom istupu dr. Haris Silajdžić ponovio je ranija stajališta u vezi s ustavnim promjenama. -Treba nam novi ustav. Ali, donošenje novog ustava jeste proces. Valja znati da nijedno rješenje ne može dovesti u pitanje suverenitet, teritorijalni integritet i međunarodnopravni subjektivitet BiH. Uz to, BiH je potrebna unutrašnja modernizacija i modifikacija ustavnopravnog sistema i administrativno-teritorijalne organizacije zaključio je dr. Silajdžić. Skupu su prisustvovali i akademik Muhamed Filipović, dr. Gajo Sekulić, Ibran Mustafić, Mirnes Ajanović, Muharem Cero, Zijad Kadić, Zlatko Lagumdžija, Mirko Okolić, Jozo Križanović, Šemsudin Mehmedović, Remzija Kadrić, Sead Avdić... 10 15. februar 2007 Aktualno bosnjacka Kako će ubuduće Bosanci putovati po svijetu LAKŠE DOBIJANJE VIZA Nakon dugotrajnih pregovora, tekstovi sporazuma između BiH i Evropske komisije o viznim olakšicama i readmisiji usaglašeni su i trebalo bi da budu parafirani sredinom marta ove godine, izjavio je šef delegacije BiH na pregovorima u Briselu Bakir Dautbašić. On je u telefonskoj izjavi iz Brisela, agenciji Srna naveo da je okončana druga i posljednja runda pregovora o viznim olakšicama i o međusobnom izručivanju osoba koje nemaju dozvolu boravka u BiH, odnosno zemljama članicama EU, te da će BiH morati sačekati da pregovori budu završeni i sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Makedonijom da bi sredinom marta bila parafirana oba ugovora. "Prvog i drugog marta Evropska komisija će potvrditi ove tekstove, koje dogovori sa svim zemljama, i nakon toga ćemo pristupiti parafiranju, a potom potpisivanju i ratifikaciji. Zajedničko očekivanje je da bi do kraja ove godine trebalo da počne provođenje oba sporazuma", istakao je Dautbašić. Evropska komisija pristala je da bude olakšan vizni režim za studente, đake, novinare, naučnike, univerzitetske profesore, sportiste, kulturne radnike, vjerske službenike, osobe koje se moraju liječiti u inostranstvu, kao i za osobe koje putuju radi spajanja sa porodicom. "Danas smo uspjeli da dodamo još dvije kategorije, a to su predstavnici nevladinog sektora i lica koja putuju u zemlje EU zbog sahrane bliske rodbine ili posjete teško bolesnim rođacima", dodao je Dautbašić. On je napomenuo da će za sve te kategorije vize biti izdavane na period do godinu dana sa više ulazaka. "Međutim, ukoliko postoji potreba da te osobe više godina putuju u EU, onda će im se nakon prve vize, koja bi bila na godinu dana, vize produžavale možda na dvije ili više godina", napomenuo je Dautbašić. Prema njegovim riječima, predstavnici Evropske komisije su uslovno prihvatili da "najveći dio ovih kategorija ubuduće imaju besplatan vizni režim". "Možemo očekivati da će sigurno najveći dio tih kategorija, uključujući i novinare, imati besplatan vizni režim do godinu dana sa više ulazaka", naveo je vođa bh. delegacije i sekretar Ministarstva bezbjednosti BiH. Prva runda pregovora između Evropske komisije i BiH o viznim olakšicama i readmisiji održana je 20. decembra prošle godine. Dautbašić je izrazio zadovoljstvo ostvarenim rezultatima pregovora sa Evropskom komsijom, jer ono što je BiH zvanično predložila 5. januara prihvaćeno je 95%. "Potrebno je da sačekamo da se Evropska komisija izjasni o nekim sitnim tehničkim detaljima i da pristupimo parafiranju", napomenuo je Dautbašić. Komesar EU za pravdu, slobodu i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju BiH sa EU REFORMA POLICIJE KOČI EVROPSKI PUT BIH -Uslovi koje smo postavili, neće se promijeniti. Mi sada čekamo signal iz BiH, a to je dogovor o reformi policije, rekao je Dirck Lange, šef Odjeljenja za BiH pri Direkciji Evropske komisije za proširenje Ukoliko budu ispunjeni politički uslovi, BiH bi krajem juna ili početkom jula ove godine mogla potpisati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom, izjavio je glavni pregovarač BiH Igor Davidović. On je novinarima na početku okruglog stola na temu "Mjesto BiH u euroatlantskom konceptu bezbjednosti" rekao da je zadovoljan sadržajem sporazuma. "Da bi se Sporazum primjenio potrebno je da, organizovano i u rokovima koji su definisani, izvršimo ono što smo prihvatili kao našu obavezu," naglasio je Davidović. On je rekao da se nada da će BiH u r o k u o d d v i j e g o d i n e n a ko n potpisivanja Sporazuma biti u mogućnosti da se predstavi Evropskoj komisiji kao partner koji je izvršio obaveze te da će podnijeti aplikaciju za kandidaturu za članstvo u EU. Davidović je rekao da je to posebno značajno, jer od tog momenta BiH može računati na ozbiljnija sredstva iz predpristupnih fondova EU. U ovom trenutku najveća smetnja potpisivanju Sporazuma je nedovršen proces reforme policije, koji je od sredine prošle godine zapao u ozbiljnu krizu, tako da je vrlo moguće, da Sporazum i propadne, upravo zbog nemogućnosti dogovora bosanskohercegovačkih političkih subjekata. Dirck Lange, šef Odjeljenja za BiH pri Direkciji Evropske komisije za proširenje također je javnost naše zemlje podsjetio da Bosna i Hercegovina još uvijek ima šansu da u junu ove godine potpiše Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU, ukoliko se vlast formira što prije i dogovori o reformi policije, ocijenio je on za "Dnevni avaz". "Uslovi koje smo postavili, neće se promijeniti. Mi sada čekamo signal iz BiH, a to je dogovor o reformi policije. Nakon toga, Komisija, kao tijelo koje je od Vijeća EU i zemalja članica dobila mandat da sklopi Sporazum sa BiH, može pokrenuti proceduru zaključivanja i parafiranja Sporazuma", poručuje Lange. Evropska komisija pristala je da bude olakšan vizni režim za studente, đake, novinare, naučnike, univerzitetske profesore, sportiste, kulturne radnike, vjerske službenike, osobe koje se moraju liječiti u inostranstvu, kao i za osobe koje putuju radi spajanja sa porodicom. bezbjednost Franko Fratini je na ceremoniji otvaranja pregovora rekao da će Evropska komisija učiniti sve što je u njenoj moći da provođenje sporazuma počne ove godine. "Istini za volju, kod njih su te procedure mnogo duže. Ipak, to mora proći kroz veliki broj komisija i svaka zemlja članica EU može intervenirati. Međutim, mi se iskreno nadamo da će do kraja godine početi provođenje sporazuma o viznim olakšicama i readmisiji", zaključio je Dautbašić. Ilahije, učenje Kur'ana i druge zanimljive informacije Posjetite www.n-um.com Svi oni koji vole slušati ilahije i kaside, slušati učenje Kur'ana, te pred sobom imati mnoštvo interesantnih sadržaja vezanih za Islam, mogu posjetiti stranicu www.n-um.com, na kojoj će naći mnoštvo zanimljivosti. Dostupni su audio, video i tekstualni sadržaji. Na stranici se može igrati i "Euro kviz" ili popularnije "Milioner", kviz sa islamskim pitanjima, gdje dobijate 4 solucije za odgovor, a samo je jedna tačna. Predivna, zaista predivna igra, gdje možete provjeriti svoje znanje i naučiti nove stvari. Također, možete se takmičiti sa nekim od svojih ukućana, prijatelja itd. Poziv zainteresiranim na suradnju u organizaciji 12. Susreti Bošnjaka Seattle 2007!!! Tradicionalni Susreti Bošnjaka održat će se u Seattlu, od 27. do 31. Maja, 2007. godine. Islamska zajednica Bošnjaka u Washingtonu kao organizator i pokrovitelj ovih susreta moli sve zainteresovane koji žele sudjelovati u organizaciji ovih susreta ili na bilo koji drugi način pomoći iste da ih kontaktiraju putem emaila ([email protected]), ili nazovu na (206) 365-3350. VAŠ MORTGAGE LOAN OFFICER - DEVET GODINA ISKUSTVA BRUNO MRUCKOVSKI 314-638-3000 OFFICE 314-583-1112 CELL. 8707 Gravois Rd. UVIJEK NA RASPOLAGANJU ZA TERMINE *Equal Housing Lender Aktualno bosnjacka 15. februar 2007 11 Potvrđeno imenovanje Vijeća ministara BiH ŠPIRIĆ ODABRAO MINISTRE Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH potvrdio je odluku o imenovanju ministara i zamjenika ministara u Vijeću ministara BiH. Potvrđeno je imenovanje devet ministara i sedam zamjenika ministara, dok će zamjenici ministara komunikacija i transporta, i civilnih poslova, te zamjenik ministra odbrane za politiku i planiranje biti imenovani naknadno. Za potvrđivanje novog saziva Vijeća ministara BiH glasao je 31 poslanik, devet poslanika je bilo protiv, dok je jedan bio suzdržan. Novi predsjednik Vijeća ministara umjesto Adnana Terzića je Nikola Špirić iz SNSD-a. Špirić je za ministra vanjskih poslova imenovao Svena Alkalaja, a za njegovog zamjenika Anu TrišićBabić. Za ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, po Špirićevoj odluci, imenovan je Slobodan Puhalac, a njegov zamjenik je Vilim Primorac. Za ministra finansija i trezora koji će istovremeno biti i zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara Špirić je imenovao Dragana Vrankića, a za njegovog zamjenika Fuada Kasumovića. Za ministra komunikacija i transporta imenovan je Božo Ljubić, a za ministra civilnih poslova Sredoje Nović, dok će njihovi zamjenici biti naknadno imenovani. Budući ministar za ljudska prava i izbjeglice, bit će Safet Halilović, a njegov zamjenik Slavko Marin. Ministar pravde bit će Bariša Čolak, a njegov zamjenik Srđan Arnaut. Za ministra sigurnosti koji će istovremeno biti i zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara Špirić je imenovao Tarika Sadovića, a za njegovog zamjenika Miju Krešića. Ministar odbrane trebao bi biti Selmo Cikotić s tim da će njegovo imenovanje i potvrđivanje stupa na snagu 22. aprila, kada se stiču zakonski uvjeti za njegovo imenovanje. Nove smjene u vrhu OHR-a Naime, prema Zakonu o odbrani osoba ne može biti imenovana na dužnost ministra odbrane u period od tri godine nakon prestanka profesionalne vojne službe u oružanim snagama, a za Selmu Cikotića taj rok ističe 21. aprila. Zamjenica ministra odbrane za upravljanje resursima trebala bi biti Marina Pendeš, dok će zamjenik ministra odbrane za politiku i planiranje biti imenovan naknadno. Stav Njemačke diplomacije Christian Schwarz- Nema mijenjanja Schilling odlazi granica BiH iz BiH! Iako se posljednjih godinu dana govorilo o sigurnom odlasku OHR-a, navodno su SAD svoju prvobitnu odluku o gašenju OHRa promijenile suočene sa ratobornom retorikom premijera Republike Srpske Milorada Dodika. Bosanskohercegovački mediji krajem januara su, pozivajući se na međunarodne izvore objavili informaciju kako su diplomatski predstavnici Sjedinjenih Američkih Država, Njemačke, Velike Britanije, Francuske i Italije saopćili visokom predstavniku Christianu SchwarzSchillingu da mu ne mogu udovoljiti ambiciji da ostane na toj dužnosti nakon 30. juna ove godine. Diplomate pet zemalja Zapada, koje praktično čine kičmu Vijeća za implementaciju mira (PIC), istakle su da bi bilo dobro da se njegov mandat završi što prije, kako bi se i BiH i međunarodna zajednica mogle suočiti sa sve većim izazovima koji su pred njima. Prema ovim informacijama došlo bi do reforme OHR, koji bi zadržao mali tim sa novim visokim predstavnikom, ali i bonskimovlastima. Ured bi imao najviše do 50 ljudi, na čelu sa odlučnim i energičnim visokim predstavnikom. Istovremeno, bit će formiran Ured specijalnog predstavnika EU (EUSR) koji će imati nekoliko stotina zaposlenih i snažno raditi na približavanju BiH Uniji. EUSR će imati izrazito jak mandat i mehanizme da bh. političare, ali i one u regionu, natjera na konstruktivnost. Iako se posljednjih godinu dana govorilo o sigurnom odlasku OHR-a, navodno su SAD svoju prvobitnu odluku o gašenju OHR-a promijenile suočene sa ratobornom retorikom premijera Republike Srpske Milorada Dodika. Komentirajući ostanak OHR-a odlazeći Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian SchwarzSchilling, kazao je da se zaista povlači iz BiH, ali je na stanovištu da OHR treba ostati i zadržati bonske ovlasti i nakon 30. juna ove godine, kada ističe ranije usaglašeni datum gašenja OHRa. "Nakon pažljivih i detaljnih razmatranja, postepeno sam došao do zaključka da je situacija u regionu i BiH takva da bonske ovlasti i OHR trebaju ostati u nekom obliku. Taj sam stav prenio u prijestolnicama i takav stav ću i dalje podržavati. U isto vrijeme, od ključnog je značaja da BiH nastavi svoj put ka Evropskoj uniji i da EU pojača svoj angažman u ovoj zemlji. Očekujem da će prisustvo EU biti pojačano kroz novi ured specijalnog predstavnika EU u BiH", rekao je Christian Schwarz-Schilling. BiH je suverena i međunarodno priznata država, i stav međunarodne zajednice i EU o tome se neće promijeniti RS nije isto što i Kosovo. Mijenjanje granica BiH nije predviđeno i oni koji se time igraju, igraju se vatrom, poručio je njemački ambasador u BiH Mihael Šmunk (Michael Schmunk), odgovarajući na pitanje novinara da komentira izjavu, sada već bivšega ministra vanjskih poslova Srbije Vuka Draškovića. - BiH je suverena i međunarodno priznata država, i stav međunarodne zajednice i EU o tome se neće promijeniti. Vjerujem da i u Srbiji, koja također želi u EU, ima razumnih političara kojima je to jasno - rekao je Šmunk na preskonferenciji povodom početka polugodišnjeg njemačkog predsjedavanja EU, kojoj su prisustvovale i ambasadorice Portugala i Slovenije, Marija de Souza Lima (Maria de Sousa Lima) i Nataša Vodušek, te šef Delegacije Evropske komisije u BiH Dimitris Kurkulas (Dimitris Kourkoulas). Željko Komšić nakon optužbi za ratne zločine protiv bivšeg komandanta Petog korpusa Armije BiH "General Dudaković je heroj obrane BiH'' -Možete se s tim slagati ili ne, to je moje mišljenje. Ako postoje indicije da su jedinice kojima je on zapovjedao počinile bilo kakav zločin, ja vjerujem da je on toliko častan čovjek da će za to odgovarati. On će reći je li toga bilo, kazao je Komšić. Član Predsjedništva BiH Željko Komšić izjavio je da je reforma policije ključni uvjet za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom, te kako ima određenih naznaka da bi moglo doći do izvjesnog napretka u tome. Gostujući u programu Radiotelevizije RS-a u petak uvečer i odgovarajući na pitanje kako komentira istragu koja se vodi protiv generala bivše Armije BiH Atifa Dudakovića, Komšić je kazao da je za njega general Dudaković heroj odbrane BiH. -Možete se s tim slagati ili ne, to je moje mišljenje. Ako postoje indicije da su jedinice kojima je on zapovjedao počinile bilo kakav zločin, ja vjerujem da je on toliko častan čovjek da će za to odgovarati. On će reći je li toga bilo, kazao je Komšić. O problemima u konstituiranju vlasti u Federaciji BiH Komšić je kazao da odgovornim za neformiranje vlasti u Federaciji smatra lidere političkih stranaka koji potenciraju borbu za što više ministarskih mjesta. -Oni bi morali malo progutati svog ponosa i ljutnje, smanjiti želje, smatra član Predsjedništva BiH. 12 15. februar 2007 bosnjacka Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike protestuje: U junu u Sarajevu projekt-manifestacija Dani ĐUKANOVIĆ IMA BiH ODGOVORNOST dijaspore ZA AGRESIJU NA BIH Izražavajući oštar glas ogorčenja i nezadovoljstva Bošnjaka u Sjevernoj Americi povodom uručenja Avazove nagrade “Ličnost godine" u stranoj konkurenciji za 2006. godinu bivšem predsjedniku i premijeru Crne Gore Milu Đukanoviću, Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike, koji zastupa interese američkih i kanadskih Bošnjaka, ističe da je to akt uvrede i poniženja za sve Bošnjake, ali i za sve prijatelje istine i pravde, ma gdje da živjeli. Istovremeno ovaj akt predstavlja i oglušenje na sve nevine žrtve koje su pale u agresiji i genocidu na Bosnu i Hercegovinu. Kongres Bošnjaka naglašava da ova nagrada bez presedana i još neki drugi postupci u zadnje vrijeme imaju za cilj pokušaj sabotiranja Tužbe Bosne i Hercegovine protiv Srbije i Crne Gore, čiju presudu očekujemo ove godine. Činom nepravednog nagrađivanja, Đukanović se ne može osloboditi odgovornosti za zločin protiv čovječnosti. U ime američkih i kanadskih Bošnjaka, Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike poručuje da nećemo zaboraviti šta je Đukanović kao bliski i dosljedni saradnik Slobodana Miloševića učinio prema Bošnjacima, ali i prema svim drugim narodima koji su se suprotstavili velikosrpskoj nacionalističkoj ideji i ideologiji. Najzad, na to nas obavezuju Bošnjaci koji su kao izbjeglice iz BiH pokušali spasiti svoje živote u Crnoj Gori, ali ih je MUP CG uhapsio na C r n o g o r s k o m primorju, a nakon t o g a i z r u č i o Karadževićevim zločinačkim hordama, koje su ih na najzvjerskiji način mučile i pobile. Naravno u to vrijeme primijer Vlade CG bio je Milo Đukanović. Dakako Bošnjaci dobro znaju i pamte ko je u Crnoj Gori bio za mir, a ko za rat! Na kraju, Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike ističe da eventualni najavljeni dolazak Đukanovića u Srebenicu i odavanje počasti nevinim žrtvama genocida, neće biti dovoljan za iskupljenje od moralne, političke i pravne odgovornosti za izvršenu agresiju i genocid, niti dovoljan i valjan razlog za izuzimanje Crne Gore iz Tužbe Bosne i Hercegovine protiv Srbije i Crne Gore, kaže se u saopćenju Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike, koje je potpisao predsjednik prof. Emir Ramić. Dijaspora Djeca doseljenika najbolji učenici u Britaniji Doseljenici uče svoju djecu od malih nogu da su im dobro obrazovanje i škola "najsigurnije nade" za bolji život Djeca doseljenika su najbolji učenici u osnovnim i srednjim školama u Velikoj Britaniji, otkriva u subotu 9. februara objavljeno istraživanje Univerziteta u Bristolu. Daleko najbolji učenici su djeca doseljenika iz Kine, Pakistana, Indije i Bangladeša a bolji od Britanaca su i potomci onih koji su došli iz Afrike. Jedina doseljenička djeca koja slabije uče od Britanaca su ona čiji su roditelji došli s Ka r i p s k i h o t o k a , J a m a j k e i B a r b a d o s a . Autori istraživanja ocjenjuju da je to posljedica razlike u pristupu značaju obrazovanja. Doseljenici, ili kako se u Britaniji zvanično zovu "etničke manjine", uče svoju djecu od malih nogu da su im dobro obrazovanje i škola "najsigurnije nade" za bolji život. Kod Britanaca takav pristup, podsjeća se, odavno ne postoji. U istraživanju se posebno ukazuje da su u Britaniji daleko najbolji učenici Kinezi i Pakistanci. U ovoj analizi nisu uzeti doseljenici iz Bosne i Hercegovine, s obzirom da je ova manjina „jedna od najmanjih“, iako bosanska populacija u ovoj zemlji ostvaruje izuzetne rezultate na planu obrazovanja. BiH dijaspora je na ovaj način još jednom pružila ruku državi BiH, a organizatori očekuju da će država, ako ne ponuditi majčinski zagrljaj rasutoj djeci širom svijeta, onda makar uzvratiti pruženu ruku i otvorenu šaku uz svu toplinu koju ima majčinski dlan. Ukoliko misli o svojoj budućnosti i neupitnom postojanju država BiH to mora uraditi", navode iz Centra Centar “Skenderija” i Svjetski savez dijaspore BiH (SSDBiH) prvi put zajednički, a na inicijativu Centra "Skenderija", od 25. do 29. juna u kompleksu "Skenderija" organiziraju Projekt manifestaciju “Dani BiH dijaspore”. Namjera organizatora je da projekt postane tradicionalan i u tom cilju bit će potpisan protokol o zajedničkoj budućoj suradnji i donesena zvanična odluka o tradicionalnom organiziranju projekta svake naredne godine. Organizatori skupa ističu da će projekt programski obuhvatiti sve oblasti i segmente društvenog života i stvaralaštva s posebnim akcentom na sadržaje iz naučno-obrazovne oblasti, oblast poslovanja i biznisa, promociju turizma i prirodnih resursa BiH, oblast kulturnoumjetničkog stvaralaštva, oblast koja obrađuje problematiku mladih, te oblast sporta, zabave i razonode. Po idejnom opredjeljenju i koncepciji, projekt je zamišljen kao podrška i afirmacija bh. društva kao paradigme jedinstva života u svoj njegovoj složenosti i bogatstvu. Namjera je da se se kroz taj projekat povežu Bosanci i Hercegovci širom svijeta, a ne samo pojedini regioni. Organizatori junskog skupa ističu da je vjekovna tradicija i praksa življenja uz poštivanje i uvažavanje drugog i drugačijeg karakteristika života u BiH koju je potrebno čuvati i njegovati. Ta tradicija je, kako se navodi, idejna podloga ugrađena u temelje projekta. Tradiciju je potrebno brižljivo čuvati i njegovati na način kontinuiranog potvrđivanja, a projekt upravo ima za cilj snažno potvrditi postojanje bh. identiteta. "BiH dijaspora je na ovaj način još jednom pružila ruku državi BiH, a organizatori očekuju da će država, ako ne ponuditi majčinski zagrljaj rasutoj djeci širom svijeta, onda makar uzvratiti pruženu ruku i otvorenu šaku uz svu toplinu koju ima majčinski dlan. Ukoliko misli o svojoj budućnosti i neupitnom postojanju država BiH to mora uraditi", navode iz Centra "Skenderija" i SSDBiH. Poziv svim institucijama i pojedincima u Dijaspori još uvijek je otvoren za sudjelovanje na ovom skupu. Carla prijeti Beogradu NEMA U EVROPU DOK NE PREDAJU MLADIĆA Glavna tužiteljica haškog Tribunala Carla del Ponte pozvala je EU da ne n a s t av i p r e g o vo r e o pridruživanju sa Srbijom dok Beograd ne preda Ratka Mladića. Ona je na konferenciji za novinare nakon susreta sa funkcionerom EU Javierom Solanom rekla da Beograd nije učinio ništa da uhapsi Ratka Mladića, te da bi nastavljanjem pregovora Beogradu bio poslat "pogrešan signal". Del Ponteova je u Hagu izjavila da nastoji da ubijedi zemlje Evropske unije da ne obnove pregovore o pridruživanju sa Srbijom zato što vlasti u Beogradu ne sarađuju sa Tribunalom. Na radnom ručku sa stranim dopisnicima u Hagu, Del Ponteova je ocijenila da bi u "ovom ključnom i osjetljivom trenutku", obnova pregovora EU sa Srbijom bila "štetna". 15. februar 2007 bosnjacka 13 Bošnjaci u St. Louisu zabrinuti su i ogorčeni zbog ugrožene sigurnosti napada na članove ove zajednice SILOVANA BOSANKA U KRITIČNOM STANJU Posljednji primjer napada i nasilja nad našom zemljakinjom, te silovanje i zlostavljanje na najgori mogući način, podigao je tenzije u bosanskoj zajednici St. Louis. podigao je tenzije u bosanskoj zajednici St. Louis. Postavlja se pitanje, šta uraditi da se ovakva situacija promjeni, naravno, na bolje. Kroz razne diskusije stiče se utisak, da većina naših građana misli da treba vršiti pritisak na gradske vlasti i p o l i c i j u , d a s e bezbjedonosna situacija promijeni na bolje. Nadležni u St. Louisu već znaju za nabrojane probleme iz razgovora sa liderima naše zajednice u više navrata. Na žalost, ne mogu se očekivati neke radikalnije promjene. Očigledno dolazimo do momenta kada sami trebamo shvatiti, da živimo u sistemu i društvu različitom od našeg Sigurnost građana St. Louisa iz dana u dan predratnog u BiH, kad je sloboda kretanja i življenja sve je manja, tako da su posljednja dešavanja bila na zavidnom nivou. Taj predratni život možemo stanovnicima ovoga grada bila signal da moraju nazvati slobodno rahat život. U ovom dalekom povesti više računa o sopstvenoj zaštiti, pa tek onda svijetu, situacija je daleko drugačija od one naše o to očekivati od institucija koje su za to nadležne. kojoj bijaše riječ, a što se tiče očekivanih promjena, Pljačke, napadi na privatna lica, na biznise, treba znati podatak, da se ovdje zakoni vrlo sporo silovanja, nenormalno brza vožnja u gusto mijenjaju, jer u Americi ima zakona koji su stari i po naseljenim dijelovima grada... Sve je ovo imalo stotinu godina u pojedinim državama. Negativne direktnog dodira sa bosanskom zajednicom, stvari se dešavaju svakodnevno, i svima. S tim u ostavljajući ozbiljne posljedice. Posljednji primjer vezi, to što se desilo nije bilo namijenjeno i napada i nasilja nad našom zemljakinjom, te usmjereno direktno protiv BiH zajednice. Zapravo, silovanje i zlostavljanje na najgori mogući način, svjedoci smo da se svim zajednicama to dešava, Akcijom sigurnosnih agencija u BiH došlo se do informacije k a o i s a m i m Amerikancima. Nije nepoznat podatak da St. Louis sa Detroitom prednjači u Americi po broju negativnosti i da se Radovan Karadžić se krije u Rusiji Ratni lider Republike S r p s k e R a d o v a n Karadžić krije se u Rusiji. O v u j e informaciju o k r e t a n j u najtraženijeg haškog optuženika dao javnosti GROZD, policijsko-obavještajna grupa za praćenje ratnih zločinaca i razotkrivanje mreže njihovih pomagača u Bosni i Hercegovini. Do informacije o tome da se Karadžić navodno krije u Rusiji došlo se prisluškivanjem jednog telefonskog razgovora u inostranstvu, nezvanično saznaje Oslobođenje iz Agencije za istrage i zaštitu (SIPA). Grupa GROZD, kojom rukovodi državni tužilac, osnovana je na inicijativu visokog predstavnika, a čine je predstavnici svih policijskih agencija u BiH i Obavještajno-sigurnosne agencije BiH (OSA). Lider ove grupe je SIPA, kazao je novinarima zamjenik direktora ove agencije Sead Lisak, dodavši da se, prema podacima spomenute grupe, najtraženiji ratni zločinci ne nalaze u BiH. Šef Centra za istraživanje ratnih zločina u SIPA Šefik Halilović kazao je da GROZD radi na prikupljanju operativnih informacija o četvorici haških bjegunaca - Radovanu Karadžiću, Ratku Mladiću, Stojanu Župljaninu, Zdravku Tolimiru. Otkrio je da je GROZD prošle godine prikupio 48 informacija o odbjeglim ratnim zločincima, te da je trenutno prioritet ove grupe potraga za Župljaninom i razotkrivanje mreže njegovih pomagača. Halilović je kazao da je SIPA prikupila dosta kvalitetnih podataka o finansijerima i pomagačima (pojedincima i preduzećima) Stojana Župljanina u Bosni i Hercegovini i stoga je najavio da će po nalogu Ministarstva sigurnosti BiH uskoro biti zamrznuta njihova pokretna i nepokretna imovina. u zadnje vrijeme to stanje ništa nabolje nije promijenilo. Doduše, ovakav loš saldo ovom gradu daje North County, ali nevolja ne bira lokaciju, što je pokazao posljednji slučaj, koji se desio u South City zoni, u neposrednoj blizini naših biznisa. Zato, povedimo računa o našoj omladini, kad i s kim izlaze, i u koje vrijeme se vraćaju, nikako kasno i nikako sami, a oni koji zaista moraju zbog posla dolaziti kasno kući, treba u praksu uvesti da suprug izađe pred suprugu, brat pred sestru, rođak pred rođaka, prijatelj pred prijatelja, komšija pred komšiju. Samo tako ćemo spasiti od nevolje jedni druge. Hajro Smajić U jutarnjim satima, negdje oko 2 AM, 25. januara 2007, Bosanka, 42, dok se vraćala pješke kući s posla, napadnuta je od strane nepoznatog lica u blizini raskršća West i Wilcox Avenija. Nepoznata osoba je izašla iz sivog mini van, i pitala za cigaretu. Na odgovor NO, osoba je tražila novac, da bi šipkom, koja služi da se zaključa volan u autu, udarila žrtvu u glavu. Na glavu žrtve je onda nabila vreću, da bi je zatim silom utjerala u auto. Potom je žrtva i seksualno zlostavljana, kako je izjavila St. Louis Policija. Žrtva je uspjela nekako pobjeći negdje oko 2.30 AM. Zbog zadobijenih povreda, u kritičnom je stanju i nalazi se u bolnici. Negdje oko 1 PM istog dana, Policija je zapazila osumnjičeno auto na Morganford Rd i uhapsila dvije osobe. Mini van je inače ukraden još prethodnog dana, srijeda, 24. januara. Hapšenje dvoje pomenutih, dovelo je do hapšenja još tri osobe, koje su ispitivane u četvrtak navečer. Velike teškoće u istrazi zadalo je neznanje engleskog jezika žrtve Bosanke, pa je angažovan prevodilac, koji je zajedno sa Policijom prisustvovao davanju izjave u bolnici. Do momenta pisanja ovog izvještaja, nisu objavljene nove informacije od strane Policije St. Louis. Radio [email protected] BEHAR bosnian radio program St. Louis Slušajte vaš omiljeni program u novom terminu 5.00 - 8.00 PM CT svake nedjelje BOSNIAN MEDIA GROUP istinski bošnjački radio P.O. Box 2636 St. Louis, MO 63116-2636 phone 314.494.6512 fax 314.416.1388 www.bosnianmediagroup.com 14 15. februar 2007 bosnjacka IABNA, 1810 N Pfingsten Road, Northbrook, IL 60062 Tel. 847-272-0319 Fax: 847-272-0348 www.dzemati.org 9. februar, 2007 Esselamu alejkum! Hvala Allahu koji je Jedini hvale dostojan, od Njega pomoć, oprost i uputu tražimo! Svjedočimo da je samo Allah bog, Jedan, Jedini. I svjedočimo da je Muhammed, a.s., Njegov rob i Njegov Poslanik. Neka je spas i mir na njega na njegovu časnu porodicu, na njegove uzorite ashabe i na sve one koji su ga slijedili i koji ga budu slijedili do Sudnjeg dana. Draga braćo i sestre, pozivamo naša srca da iskreno Allahu zahvalu upute. Molimo Allaha Dželle Šanuhu da Svoju milost spusti među nas, da nas učini od onih koji su strpljivi. Činimo dobra djela, prije nego budemo zauzeti! Oprost tražimo prije nego što umremo! Sve što će doći znajmo da je blizu. Allah neće ništa požuriti zato što to neko požuruje, nit će usporiti zato što to neko usporava! Zato , bojmo se Allaha onako kako se treba bojati. Znajmo da prolaskom svake sekunde odlazi dio nas. Svaka sekunda je naša šansa do Allahova zadovoljstva. Zato ne propustimo priliku jer propuštena prilika se nikad neće moći nadoknaditi. Allah Dželle Šanuhu kaže u Kur`anu „O vjernici, pokoravajte se Allahu i pokoravajte se Poslaniku i predstavnicima vašim. A ako se u nečemu ne slažete, obratite se Allahu i Poslaniku, ako vjerujete u Allaha i u onaj svijet; to vam je bolje i za vas rješenje ljepše“ (En-Nisa: 59). “On vam propisuje u vjeri isto ono sto je propisao Nuhu i ono sto objavljujemo tebi, i ono sto smo naredili Ibrahimu i Musau i Isau: “Pravu vjeru ispovijedajte i u tome se ne podvajajte!”(Sura, 13). Muhammed Alejhisselam je rekao: “Čvrsto se držite džemata, a čuvajte se razilaženja. Šejtan je sa pojedincem, a od dvojice je dalji. Ko želi Džennet, neka se drži džemata, a onaj koga dobro njegovo djelo raduje, a njegovo loše djelo žalosti, pa taj je mu`min”. (Tirmizi i Hakim) Draga braćo i sestre, muslimani su univerzalni ummet zato što je islam univerzalna vjera utemeljena na dva osnovna principa: Prvo, Allah, dž.š., je prvi i zadnji za sve što postoji. Samo je Bog, koji nije rodio i nije rođen, i kojem ništa i niko nije ravan, vrijedan poštovanja i obožavanja. Samo je On sudija. Svi se na kraju Bogu, dž.š., vraćamo. Drugo, islam se temelji na univerzalnom moralnom imperativu: "pozivaj na dobro i odvraćaj od zla." A to znači: vjeruj iskreno; govori istinito; radi pošteno; i ponašaj se moralno. Nemoj vjerovati lažno; nemoj govoriti neistinito; nemoj raditi nepošteno; i nemoj živjeti nemoralno. Dragi Bošnjaci, Allahovom milošću bosanski muslimani su prihvatili instituciju islama u devetnaestom stoljeću i na taj način sačuvali univerzalnu vjeru u Jednog Bog i ostali vjerni principu univerzalnog ummeta. Zato je Islamska zajednica dar Božji kojeg se ne smije nijekati, niti ga se smije obeščašćivati. Ko to ne razumije, ne može suditi o bosanskim muslimanima; ko to ne poštuje, nema pravo ničem bosanske muslimane učiti ni vjeri koju oni znaju, ni vjernosti ummetu koju oni čvrsto drže. Imajući to na umu, a i na osnovu ukazane potrebe, te na osnovu Rezolucije o tumačenju islama od Rijaseta IZ-e u BiH, Islamska Zajednica Bošnjaka u Sjevernoj Americi IABNA, izdaje slijedeće Saopćenje: IABNA, kao krovna vjerska organizacija Bošnjaka u Sjevernoj Americi, daje na znanje je već duže vrijeme suočena sa pojavom neprimjerenog tumačenja islama od nekih pojedinaca i grupa koje uznemiravaju muslimane i od postojećeg dobra koje se ogleda u jedinstvu kelime-i tevhida i tevhid-i kelime potiče se fitneluk koji vodi razdoru i raskolu među muslimanima. Te grupe, udruženja i pojedinci djeluju van sistema naše Islamske zajednice ovdje, a samim time i Rijaseta u čijem sastavu djelujemo. IABNA je odlučna u namjeri da zaštiti originalnost vjekovne tradicije islamskog organiziranja u BiH, a i ovdje. koja se pokazala životnom u svim prilikama kroz koje su prolazili bosanskih muslimani zadnjih stoljeća, posebno u kriznim trenucima za njihov opstanak kakva je bila zadnja agresija na našu zemlju i naš narod. Stoga, IABNA poziva sve svoje aktiviste, članove i simpatizere da u svom radu u džamiji, mektebu, školi i na bilo kojem drugom javnom mjestu budu dosljedni u tumačenju institucionalnog učenja islama na temeljima Kur'ana, Sunneta i našeg bosansko-hercegovačkog iskustva. IABNA osuđuje svaku vrstu klevete i etiketiranja bilo koga u Islamskoj zajednici, posebno na osnovu mezhebske ili ideološke predrasude. IABNA je jedinstvena u svom doktrinarnom i institucionalnom učenju islama i odbija bilo kakve podjele po mezhebima. Zapažajući i Osjećajući opasnost od sračunate podjele i razdora među bosanskim muslimanima, kao i neprimjerenu agresivnost pojedinaca i grupa u tumačenju islama, želimo naglasiti da se dešavalo da pojedini pisani i Internet mediji, objave članak koji promoviše ove grupe i pojedince koji ne samo da djeluju van sistema nego i aktivno rade protiv sistema. Takve pojave zbunjuju naše članove, uvode razdor i legitimišu njihovo djelovanje... Radi bolje i korektnije saradnje, pravovremene reakcije i tačne informacije, da se ne bi svjesno ili nesvjesno ponavljale greške obavještavamo vas da sljedeći imami, pojedinci i džemati djeluju u sastavu IABNA-e: Dr. Senad ef. Agić - Imam u Chicagu i Gl. imam za SAD Kemal-ef Karić - Imam u Chicagu, II Dr. Bajram ef. Mulić Imam u New Yorku Ismet ef. Zejnelović Imam u Atlanti Dženan-ef. Kaljanac Imam u Detroitu Muhamed ef. Hasić Imam u St. Louisu Enver-ef. Kunić (v.d.i.) u St. Louisu (II) Sabahudin ef. Ćeman Imam u Phoenixu Muaz ef. Redžić Imam u Nashville-u Azam ef. Efendira Imam u Louisvilleu Ahmet ef. Alić Imam u Grand Rapidsu Abdulah ef. Polovina Imam u Seattleu Mensur ef. Masnopita Imam u San Joseu Jasmin ef. Huskić ( v.d.i.) u Portlandu Ibran ef. Salkić ( v.d.i.) u Charlotteu Senahid Halilović ( v.d.i.) u New Yorku (II) Ahmed-ef. Cerić (v.d.i.) u Jacksonvilleu Hfz. Nermin-ef. Spahić Imam u Des Moines Mehmed Elezović v.d.i. u Washington (DC) Mirzet-ef. Mehmedović Imam u Hartfordu Jasmin Latifović (v.d.i.) u St. Petersburg Aziz-ef. Zulum (v.d.i.) u Houstonu Muhamed ef. Brka Imam u Chattanoogi Fejlem ef. Salkić Imam u Detroitu Bilal ef. Merdan Imam u Bowling Green-u Tajib ef. Pašanbegović Imam u Torontu i Gl. Imam za Kanadu Ismail ef. Fetić - Imam u Hamiltonu Nedžad ef. Hafizović Imam u Torontu dekret ovlas. dekret dekret dekret dekret ovlas. dekret ovlas. dekret ovlas. dekret dekret ovlas. ovlas. ovlas. ovlas. dekret ovlas. ovlas. ovlas. ovlas. ovlas. dekret dekret dekret dekret ovlas. Ostali pojedinci i grupe koji nisu na navedenoj listi nisu u sastavu IABNA-e. Mi se nadamo, ako Bog da, da će i oni jednog dana shvatiti da trebaju biti dio institucionalnog organiziranja Bošnjaka ovdje i staviti se na raspolaganje IABNA-i i biti njen dio. Molimo vas da ovo saopćenje shvatite na najbolji i najpozitivniji mogući način, a radi očuvanja našeg jedinstva i islamskog bratstva i sestrinstva ovdje, daleko od naše Domovine Bosne i Hercegovine. Mi vas mahsuz selamimo i želimo vam sve najbolje, te vas pozivamo da budete uz IABNA-u! Upravni odbor IABNA-e Apel za pomoć Pomozimo invalidu iz Kaknja Redakcija Bošnjačke dijaspore stalnoje uključena u razne vidove pomoći našim ljudima širom svijeta. Također pozivamo i sve čitaoce da se u skladu sa svojim mogućnostima i svjetonazorima uključe u neku od humanitarnih akcija. U ovom broju mi vam donosimo pismo Vehida Delića, koji moli za pomoć. Ukoliko nađete za shodno pomozite, jer život treba učiniti zadovoljstvima, a najveće zadovoljstvo je osjetiti i znati da si nekome pomogao. „Poštovani, ja vam se lično obraćam za pomoć, ako ste u mogućnosti da mi pomognete. Ja sam Delic Vehid 100% invalid, nepokretan od 11.10.1999. godine kada sam preživio tešku saobraćajnu nesreću i ostao trajno nepokretan. Sada se mogu koristiti samo lijevom rukom 40%, a zivim u seoskoj kući mojih roditelja, koja je prilično stara i dotrajala i nema osnovnih uslova za moje potrebe. Naprimjer: bez vode u kući, WC-a, banje(kupatila), a prostor u kome ja i moja porodica živimo je dvije sobe 4 x 4 metra, koje trebam renovirati i sam pristup joj je opasan i strmovit, tako da nisam u stanju ni da izađem ispred kuće na svjež zrak. Sve ovo proteklo vrijeme od same nesreće do dan danas pa se nadam da ćete me razumjeti. Oženjen sam i otac sam troje maloljetne djece, koja pohađaju osnovnu školu. Ja im ne mogu obezbijediti najosnovnije uslove za školovanje. Napominjem vam da sam do dan danas izvršio osam vrlo teških operacija i stanje poslije ovih operacija je nešto bolje u odnosu na stanje poslije udesa. Dobio sam pokretljivost lijeve ruke 40% a iza udesa sam bio totalno nepokretan. Ja vas prije samog kraja moje kratke molbe MOLIM da me probate razumjeti i da mi pomognete u svojim mogućnostima, a više o meni možete pogledati na sljedećim stranicama sa mojim slikama: www.delicvehid.com www.vehid.blogger.ba www.invalidpomoc.maclenet.com Ja vas još jednom molim za pomoć, a ako ste mi voljni pomoći to možete učiniti na jedan od sljedećih načina koji vam odgovara: Primalac:Delic Vehid RAIFFEISEN BANK D.D. BiH Filijala-Kakanj na broj:1610650000000027 Konto:196501291-5 SWIFT:RZBABA2S Uplate preko Western uniona na adresu: Primalac: Delic Elvedina Mjesto: Pedici br.65 72243-Brnjic Kakanj BiH Za uplate u KM: Primalac:Delic Vehid RAIFFEISEN BANK D.D. BiH Filijala:Kakanj na broj:1610650000000027 konto:096503106-5 Ja vam se unaprijed zahvaljujem na razumijevanju i molim vas da ovu moju molbu pošaljete svojim prijateljima, koji bih mi mogli pomoći, pa se nadam da ćete me razumjeti i pomoći mi u svojim mogućnostima kako bih mogao obezbijediti sredstva za dalje liječenje koje mi je neophodno. VELIKO HVALA!!! 15. februar 2007 bosnjacka Dvadeset ispod nule i promocija našega sjećanja 15 Piše Azra Heljo Zapis iz Čikaga Svoje uspomene o životu pod opsadom, sjećanja na dane i godine provedene u gradu heroju, gradu gdje se dešavala historija, govorili su Mirsad Kurtagić, koji se nakon godina provedenih u Čikagu, vratio Sarajevu, ljubavi koja se ne zaboravlja. Mirsad je ostao bez jedne noge kao i drugi svjedok Nihad Krndžija, koji ipak hrabro koračaju u bolje sutra. Svjedoci sarajevske ratne golgote bili su i Adnan Muzurović, predsjednik sportskog društva “BOSNAM”, koji nam je doveo jednog istinskog heroja, nosioca Zlatnog ljiljana, Taiba Čelika, ujedno autora knjige “Diverzanti”, koju svakako treba pročitati, a čija zvanična promocija se uskoro očekuje u ovoj istoj Biblioteci. Glavna tema svih razgovora i novinarskih izvještaja ovih dana je vremenska situacija. Tako i ovaj zapis dolazi iz ledom okovanog Čikaga. Živa u termometru spušta se i do dvadesetog podioka ispod nule. Ovakva zima nije zapamćena u posljednjih desetak godina. Pa i unatoč neizdrživoj hladnoći, kad se i dah mrzne, bošnjačka zajednica u Čikagu živjela je bogat kulturni život. Ono što se događalo u sferi kulture vrijedno je pažnje i treba da bude zabilježeno, inače će vrijeme to smjestiti u zaborav. A nama treba pamćenje, sjećanje za naraštaj što stasa i onaj koji će doći. Pamćenje koje će im pričati o nama današnjima, kako bi na našem iskustvu nastavili graditi život sa dušom bošnjačkom. Tako je veoma hladnog dvadeset i sedmog dana mjeseca januara, u Bosanskoj biblioteci u Čikagu, koja svakim danom sve više opravdava svoje postojanje, održana promocija dokumentarnog filma Suade Kapić, napravljenog na osnovu svjedočenja sudionika tragičnih ratnih događanja, pod radnim naslovom OPSADA SARAJEVA, u periodu od 1992 1996. godine. Film sadrži šest kaseta u trajanju od 16 sati. Jedan od organizatora i promotora ovog izuzetno vrijednog, i za historiju važnog dokumentarnog materijala bio je Alija Jaganjac. Zbog kratkoće vremena, kojeg za ovakve prilike nikad nije dovoljno, jer ovdje se uvijek ima mnogo više reći i čuti nego što to vrijeme dozvoljava, posjetitelji, koji su i pored hladnoće i ranog prijepodnevnog termina ispunili salu do posljednjeg mjesta, imali su priliku da vide jednu kasetu svjedočenja o događajima iz najtežeg perioda bogate historije Sarajeva. Raduje činjenica da je ovoj prezentaciji istine prisustvovao znatan broj omladine, što budi nadu da će i poslije nas biti nas. Sarajevo je i pored zločinačke agresije vođene mržnjom prema svemu bošnjačkom, usprkos mraku i smrti, hladnoći i gladi, ostalo gordo i nepokoreno. Odbranio ga je prkos i ljubav onih koji ga vole. A ljubav može sve. Svoje uspomene o životu pod opsadom, sjećanja na dane i godine provedene u gradu heroju, gradu gdje se dešavala historija, govorili su Mirsad Kurtagić, koji se nakon godina provedenih u Čikagu, vratio Sarajevu, ljubavi koja se ne zaboravlja. Mirsad je ostao bez jedne noge kao i drugi svjedok Nihad Krndžija, koji ipak hrabro koračaju u bolje sutra. Svjedoci sarajevske ratne golgote bili su i Adnan Muzurović, predsjednik sportskog društva “BOSNAM”, koji nam je doveo jednog istinskog heroja, nosioca Zlatnog ljiljana, Taiba Čelika, ujedno autora knjige “Diverzanti”, koju svakako treba pročitati, a čija zvanična promocija se uskoro očekuje u ovoj istoj Biblioteci. Svih šest kaseta postalo je dostupno javnosti, zahvaljujući velikodušnosti same Suade Kapić, koja je to poklonila našoj Biblioteci u Čikagu. Suze u očima prisutnih izazvalo je emotivno svjedočenje tinejdžera, u vrijeme ratnih događanja. Šta je ostalo u dječjim dušama, sjećanjima? Kako je izgledala dječja igra pod granatama, gdje je jedino svjetlo bilo svjetlo dana, a slatkiš misaona imenica? Period kad su dječje igračke zamijenili zvuci rafala i granata, kad se dah straha i smrti osjećao u zraku, a te glavice bolje raspoznavale po zvuku vrstu oružja od vrsta dječjih igara. Kako su oni ponijeli Bosnu u daleki svijet? Ponijeli su je u dječjem srcu, dragu i lijepu, kao rođenu majku o kojoj se sanja i mašta, uz misli, a sada i obećanje da joj se jednom vrati, kao što se dijete vraća u majčino krilo. Nisu tada djeca znala zašto čika Sveto nije više njihov komšija i zašto umjesto pozdrava šalje granate. Kako objasniti djeci zašto su crni oblaci nadvili nad njihovo djetinjstvo, zašto moraju da odrastu preko noći. Zato ovaj film, sjećanja preživjelih, treba da svjedoče istinu, a naše je da ih zapišemo. Da se ne zaboravi, jer zaborav ubija. Da se ne ponovi. Da nikad više ni jedno djetinjstvo ne prekriju crni oblaci. I zato na kraju ovih redova osjećam potrebu da kažem: Hvala Vam Suada Kapić što nas čuvate od zaborava. Hvala Seleni Seferović, rukovodiocu Biblioteke, što nam i pored silne hladnoće unese toplinu u dušu i srce. Zainteresirani koji žele da pogledaju ove kasete, mogu ih naći u Biblioteci, kao i oko hiljadu naših knjiga, kojima ista raspolaže. Odbijen zahtjev za preispitivanje odluke o promjeni zastave, grba i himne Republike Srpske OBILJEŽJA ENTITETA VIŠE NE VAŽE!!! U saopćenju Ustavnog suda navodi se da je ova institucija donijela takvu odluku, jer je ocijenila da "ne postoji pravni osnov" za produženje roka u periodu dužem od šest mjeseci za izvršenje ove odluke. Nakon što je svima postalo jasno da obilježja Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine više nisu pravosnažna, jer ne odražavaju interese i potrebe naroda i građana koji u njima žive, u Federaciji su vlasti naložile uklanjanje ovih obilježja, dok je Republika Srpska uputila apelaciju Ustavnom sudu da preispita odluku o ukidanju obilježja, te da prolongira rok njihovoga uklanjanja. Ustavni sud BiH, međutim, odbio je zahtjev Narodne skupštine Republike Srpske za preispitivanje odluke koja se odnosi na promjenu Zakona o zastavi, grbu i himni RS, kao i zahtjev za produženje roka za njeno izvršenje. U saopćenju Ustavnog suda navodi se da je ova institucija donijela takvu odluku, jer je in America bmg in Bosnia ocijenila da "ne postoji pravni osnov" za produženje roka u periodu dužem od šest mjeseci za izvršenje ove odluke. Kako stoji u saopćenju, Ustavni sud je konstatovao da Parlament Federacije BiH i Narodna skupština RS nisu otklonili utvrđene nesaglasnosti na osnovu odluke Suda o promjeni članova Zakona o grbu i zastavi Federacije BiH i Ustavnog zakona o zastavi, grbu i himni RS. "S obzirom da u ostavljenom roku od šest mjeseci od dana objavljivanja navedene odluke u Službenom glasniku BiH nije otklonjena utvrđena nesaglasnost, Ustavni sud je utvrdio da član 1. i 2. Zakona o grbu i zastavi Federacije BiH i član 2. i 3. Ustavnog zakona o zastavi, grbu i himni RS prestaju da važe danom objavljivanja ove odluke u Službenom glasniku BiH. Konačni tekst odluke će se verifikovati na jednoj od narednih sjednica Ustavnog suda", stoji u saopćenju, a do daljnjeg obilježja entiteta više ne važe. 16 17 bosnjacka Ukoliko trebate posao, pravo rješenje za Vas je: BIH INTERNATIONAL TRUCKING COMPANY OBUKA ZA CDL VOZAČKU DOZVOLU - mogućnost učenja i polaganja na bosanskom jeziku - pet sedmica trening - obezbijeđen smještaj - veliko iskustvo na američkim putevima naših instruktora - NAZOVITE ODMAH i rezervišite mjesto, broj studenata ograničen svaki mjesec 3201 West Devon Ave Chicago, IL 60659 Tel. 773.681.8600 Fax 773.681.8601 City Fresh Market NUDIMO POSAO INSTRUKTORIMA! Nazovite nas! UKAŽITE NAM POVJERENJE MI SMO TU DA VAM POMOGNEMO 800.368.8115 314.832.7900 Ako želite da kupite ili prodate vašu kuću, za Vas je najbolji izbor : Claus Schlaefli 314-503-6611 www.WhySTL.com Garantovana satisfakcija! Pažnja kupci!!! Izbjegnite greške kod kupovine kuće i uštedite hiljade dolara Nazovite za besplatan savjet: 1-888-876-2997 #1019 Your Home SOLD in under 120 Days or I Buy it for Cash Ako još niste izabrali agenta, onda je Claus pravo rješenje Nazovite odmah: 314-503-6611 Tražimo saradnike i distributere u Sjevernoj Americi Ši r o k a s o r t i m a n p r e h r a m b e n i h proizvoda, voće i povrće visokog kvaliteta, meso, riba i morski plodovi. www.cityfreshmarket.com Veliki izbor suhomesnatih i mliječnih STORE HOURS proizvoda. Pečenje sa ražnja, hljeb, Monday - Saturday 7 AM - 10 PM peciva, torte i razne poslastice. Sunday 8AM - 9PM 18 15. februar 2007 Bosanski turizam Ako ste tokom zime u Bosni i Hercegovini, uvjerite se bosnjacka KONJUH - VIŠE OD PLANINE! Zimski dani bez snijega, bosanske gradske sredine pritisnute gustim smogom i naša zbunjenost kako i gdje zimovati možda bi mogli biti riješeni vrlo jednostavno: pročitajte ovu priču i zasigurno ćete poželjeti da jeftino dobijete mogućnost kvalitetnog odmora. Kada jednom dođete na Konjuh, ovo će biti vaša stalna destinacija za odmor, jer nudi više od onoga što ste očekivali... Planina Konjuh oduvijek je bila popularna turistička destinacija u bosanskohercegovačkoj turističkoj ponudi, posebno kada je u pitanju zimski turizam. Nalazi se na sjeveroistočnom dijelu BiH i prostire se u nekoliko općina regije Tuzlanskog kantona-Banovići, Kladanj i Zavidovići. Konjuh je neprocjenjivo turističko bogatstvo, jer obiluje šumama, veoma značajnim izvorima planinske vode i speleološkim lokalitetima. Ono što Konjuh ističe u odnosu na druge planine u BiH, i šire, upravo je netaknuta i izvorna ljepota krajolika i osjećaj bosanske tradicije. Planina Konjuh dobila je ime po drevnom kultu vrhova, koji je zastupljen u starim kulturama i vjerovanjima. To su često povezani kultovi Sunca, gromova i kiše. Najviši vrh planine Konjuh zove se Poslan i iznosi 1.119 m nadmorske visine. Osim po ljepoti prirode, Konjuh je poznat i po velikom broju pećina koje krije. Najpoznatije su Djevojačka i Bebravska pećina koje svojim čarima privlače mnogobrojne turiste. NOĆENJE I DORUČAK $ 13,5 Ako želite posjetiti bilo koju od ovih lokacija, dobro će vam poslužiti slijedeće informacije: 1. Turistička zajednica Tuzlanskog Kantona ; kontakt tel. +387 (0) 35 228 799, 228 800, e-mail: [email protected], [email protected] 2. Kladanj - grad, skijalište - Hotel „Bosna“- noćenje sa doručkom 20KM, kontakt tel. + 387 (0) 35 621 528, http://www.camdzic-komerc.com.ba - Motel „Jelen“- noćenje sa doručkom 20KM, kontakt tel. +387 (0) 35 621 111, http://www.camdzic-komerc.com.ba - Motel „Amerika“- noćenje sa doručkom 20KM, kontakt tel. +387 (0) 35 621 111, http://www.camdzic-komerc.com.ba 3. Muška Voda - Motel „Muška Voda“ noćenje s doručkom 25KM, kontakt tel.624-221, 621-360 4. Zlaća - villa „Sensi“- noćenje sa doručkom 25KM, kontakt tel. +387 (0) 35 880 406 5. Zobik - planinarski dom sa smještajnim kapacitetom od dvadesetak ležaja Pišu: Ena Osmanović i Nermina Hamzić [email protected] Djevojačka pećina Pored standardnih mogućnosti koje svaka planina nudi, Konjuh svojim posjetiocima pruža mnogo više. Postaje sve zanimljiviji turistima upravo zbog svoje osnovne karakteristike - sve na jednom mjestu. Na Konjuhu odmor i zabavu mogu pronaći svi: ljubitelji zimskih sportova, zaljubljenici u historiju, planinari, gurmani, ljudi željni odmora, lova i ribolova, ali i oni koju u Bosnu i Hercegovinu dođu tokom ljeta, a vrelinu mora vole zamijeniti svježinama i ljepotom planine... Zimi planina Konjuh pruža poseban ugođaj. Za ljubitelje zimskih sportova, ski-staze na Konjuhu sigurno će biti atraktivan i zanimljiv doživljaj. Skicentar Karaula posjetiocima nudi mogućnost za dobru rekreaciju i zabavu. Staza je duga 1.700 m, a ski-lift ima vučnu stazu od 1.100 m. Za djecu postoje posebne staze za sankanje. Konjuh se i po cijenama razlikuje od ostalih planina. Dnevna karta za ski-lift za odrasle iznosi 14 KM, a za djecu do 14 godina skromnih 12 KM. Također, postoje prikladni popusti kada su u pitanju organizovane posjete škola ili drugih turističkih grupa. Velika pogodnost je što se ski-lift nalazi samo 800 m od grada Kladnja, tako da turisti mogu uživati u restoranima koji nude tradicionalnu bosansku kuhinju, mnogobrojnim kafićima i hotelima. Ako ste zaljubljeni u planine i planinarenje posebno će vas oduševiti Zobik, koji je planinarima jedna od najdražih stanica za odmor, uživanje u prirodi i avanturizam. Na Zobiku postoji planinarski dom koji ima smještajni kapacitet od dvadesetak ležaja. Nalazi se na osamljenom mjestu i pruža vam otkrivanje sasvim novog svijeta - udaljenog od grada, saobraćaja i vreve. Posebno popularno izletište na planini Konjuh jeste izletište „Muška Voda“ u dolini rijeke Drinjače. Muška Voda je vrelo na kojem izvire voda kojoj se pripisuju afrodizijačke moći. Ova voda jedno vrijeme je bila izvozni proizvod, a, po svemu sudeći, ponovo će postati. Oko ovog izvora izgrađeni su mnogobrojni bungalovi, pješačke i ski-staze, sportski tereni i planinarski dom. Muška Voda, kao izletište, posjećena je tokom čitave godine, posebno zimi i za vrijeme prvomajskih praznika. Posjetioci smještaj mogu potražiti u motelu „Muška Voda“ Duboko u planini Konjuh smješteno je poznato izletište Zlaća i istoimeni hotel. Zlaća se nalazi 12 kilometara od Banovića i nudi potpuni užitak za porodični ili romantični odmor u hotelu koji je okružen nedirnutom prirodom. Šetanje, uživanje u sportovima, upoznavanje divlje prirode ili branje ljekovitih biljaka samo su neke od aktivnosti koje će vas zabaviti na Zlaći. U neposrednoj blizini ovog hotela protječe rijeka Oskova koja pruža mogućnosti kupanja i ribolova. Kada mislite da već znate sve i da ste sve vidjeli, planina Konjuh ima još bogatstava za ponuditi. Pored mnogobrojnih pećina, u Kladnju i na Konjuhu pronađen je i veliki broj stećaka, a ispod planine krije se i prirodno jezero pod nazivom Gorsko Oko. Mnogobrojni su lokaliteti koje je zanimljivo posjetiti. Ski-sportovi, šetnja, lov, ribolov, izleti, znamenitosti, upoznavanje sa bosanskom historijom, kulturom i tradicijom. Konjuh za svakoga pruža nešto. 15. februar 2007 bosnjacka 19 Živjeti u Bosni znači živjeti u stalnom uvjerenju da uvijek može biti gore. Formiranje nove bh Vlade ili, kako ga zovu, Vijeća ministara, samo potvrđuje činjenicu NOVO VIJEĆE MINISTARA ZA DALJNJE NAZADOVANJE BiH Piše Mirzet Hamzić Više od četiri mjeseca trebalo je velikoj koaliciji u BiH da formira Vijeće ministara. Ništa posebno, da se ne radi o zemlji u kojoj je sve stalo pet mjeseci pred izbore i od koje su se zahtijevale brze reforme, kako bi ostala u igri za približavanje Evropi i kako bi zaustavila propadanje u ponor bez povratka. Mandatar je imenovan davno. Govorilo se o stručnosti, Vladi u koju će ući najkompetentniji, da bi se na kraju sve svelo na naduravanje oko toga čiji će pulen doći do fotelje. Ako se može naći izuzetak iz kojeg bi isijavalo bar malo nade, onda se to može reći za postupak Stranke za BiH, koja je za ministra vanjskih poslova predložila Svena Alkalaja, jer je riječ o čovjeku koji je u jeku najžešćih napada razobličio snažan srpski lobi u USA, koji je nastojao pokazati kako su agresori zapravo stradalnici. Sve ostalo bila je puka matematika u kojoj je svaka od pregovaračkih strana pravila prostor za svoje najpodobnije kadrove. Korak više od svih otišao je predsjednik SDA, Sulejman Tihić, koji je jednoj od najbezbojnijih pojava u bh politici, Tariku Sadoviću, obezbijedio pored ministarske fotelje i mjesto potpredsjednika Vijeća ministara. Nema sumnje da je riječ o čovjeku koji se kupa u vazelinu, a Tihić je znao to cijeniti, jer zahvaljujući takvima danas mu nije jedina funkcija predsjednik medžlisa IZ u Bosanskoj Gradišci. Svi koji su u zadnjih deset godina bili u mgućnosti pratiti bh politička zbivanja potvrdit će da se po bezbojnosti sa pomenutim arhitektom, Sadovićem, mogao mjeriti jedino prof. dr. Safet Halilović. Umjetnik koji je četiri godine brojao predsjedničke glasove, kako ne bi Silajdžiću saopćio da je poražen od Tihića. To se ne zaboravlja. U narednom peridu, bosanska vlada radit će pod palicom Nikole Špirića u sastavu; ministar vanjski poslova Sven Aklkalaj, zamjenik Ana TrišićBabić. Slobodan Puhalac je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, a zamjenik Vilim Primorac. Ministar finansija i trezora i zamjenik premijera je Dragan Vrankić, a zamjenik ministra Fuad Ako će to nekoga utješiti sada možemo sa velikom izvjesnošću tvrditi da će sljedeće Vijeće ministara biti još tanje i nesposobnije, jer pravilo da uvijek može biti gore u ovoj zemlji je toliko puta dokazano, da ne vrijedi postavljati pitanje oko eventualnih izuzetaka. Kasumović. Promet i komunikacije će voditi Božo Ljubić, zamjeničko mjesto je nepopunjeno, dok će na čelu civilnih poslova biti Sredoje Nović, koji, također, trenutno neće imati zamjenika. Ministar za ljudska prava i izbjeglice je Safet Halilović, a zamjenik Slavko Marin, ministar pravde je Bariša Čolak, a zamjenik Srđan Arnaut. Zamjenik predsjedavajućeg i ministar sigurnosti je Tarik Sadović, a zamjenik Mijo Krešić. U Ministarstvu odbrane bit će trenutačno samo zamjenica Marina Mendeš, dok je pozicija drugog zamjenika još upražnjena. Ako će to nekoga utješiti sada možemo sa velikom izvjesnošću tvrditi da će sljedeće Vijeće ministara biti još tanje i nesposobnije, jer pravilo da uvijek može biti gore u ovoj zemlji je toliko puta dokazano, da ne vrijedi postavljati pitanje oko eventualnih izuzetaka. Recimo još jednu vijest koja beznadežnu situaciju u BiH čini još beznadežnijom. Vlada Federacije nije još formirana. Obzirom da političke elite još nisu postigle koncenzus oko uvlačenja u vladajuće strukture svih tečića u sedmom koljenu, konsultacije će još potrajati. Nadamo se da neće postavljati pitanja oko toga koliko generacija u njihovom rodu treba obezbijediti, jer bi se natezanja mogla razvući do sljedećih izbora. Po imenima koja se nude ne bi bila nikakva šteta da se nikad i ne sastave, jer izvjesno je da je riječ o ljudima koji se dokazali u svojim neuspjesima. U okolnostima koje jesu ne čudi što se u vrlo respektabilnoj manifestaciji koju je na vrlo visokom nivo organizirao zagrebački Večernji list za ličnost godine proglašen premijer RS-a Milorad Dodik. Čovjek koji je predsjedavajućeg Vijeća ministara u predhodnom sazivu, Adnana Terzića, nazvao budalom, koji je visokog predstavnika za BiH Kristijana Švarc Šilinga nazvao starcem za sažaljevanje, koji sa srpskom i ruskom mafijom krčmi BiH, proglašen je ličnošću godine. Neće nas utješiti što je po istima i Mijo Brajković, direktor Aluminijskog kombinata Mostar, koji je u ratu zarobljene Bošnjake koristio za najgore poslove, jer Dodik je na ušćuhlu bh političku scenu donio drugačiji ritam i logiku. Skrenuo je pažnju i bar govori da je nešto moguće pomjeriti nabolje. No, to su samo priče. Reforme koje se očekuju, policije prije svih, neće se sprovesti. Rok koji je dat (2.3.2007.) sigurno se neće ispoštovati. Govorili smo i zašto. Šta bi kriminalci bez svoje policije. Ratni zločinci neće završti u Hagu. Porođajne muke se nastavljaju. Gomili hulja biće dobro. Narodu koji ih je odabrao ne bi smjelo biti bolje nego što jeste. Ali, zapamtite: u ovoj zemlji uvijek može biti gore. LJUBIJA European Food Market Vlasnik: Suad Huskanović 5159 Lemay Ferry St.Louis, MO 63129 (314) 487-6566 Začini svoj dan DOvoljno DObar 20 15. februar 2007 Priča bosnjacka KAD SAM PRVI PUT VIDIO VIDEO Protestno pismo članova Udruženja preživjelih srebreničkog genocida POMOZITE FATI ORLOVIĆ Piše: Muhamed Berbić [email protected] Ne znam ko je i kada izmislio videorekorder, ali sam ja tu čudnu spravu, TV kasetofon kako ga brzo nazvaše, prvi put, kao i većina mojih vršnjaka iz Zvornika i okoline, vidio negdje početkom osamdesetih godina dvadesetog vijeka u Uzeirovoj poslastičarnici. Uzeirova radnja tada sigurno nije imala najbolje kolače u gradu, nije se isticala ni po lijepoj i čistoj unutrašnjosti ni usluzi, ali je cijelog dana bila prepuna, većinom maloljetnih mušterija. Uzeir, prezimena mu ne znam, tada čovjek u srednjim godinama, proćelav sa karakterističnim brčićima čaplinovskog izgleda, dosjetio se i negdje nabavio videorekorder, što mu je sigurno bio i najbolji poslovni potez u životu. Repertoar u tom nezvaničnom drugom zvorničkom bioskopu je bio uvijek isti. Preko cijelog dana vrtjeli su se takozvani karate filmovi u kojima su se kosooki junaci tukli do besvijesti, da bi naravno glavni lik, dok pojedete samo jedan Uzeirov kolač, sredio i po dvadesetak svojih protivnika. Nisu svi mogli sjesti, ali su svi morali jesti. Da, ulaznica u Uzeirovo kino, odnosno uslov da možete gledati film, bila je narudžba bar jednog slatkiša. I kada bi se na ekranu pojavila slova koja su značila da je film završen, komentare oduševljenja prisutnih prekinuo bi oštar gazdin glas.”Ha`jmo druga tura”, povikao bi Uzeir, držeći u ruci kasetu koju je spremao staviti u utrobu videorekordera. Puštanju novog filma uvijek je prethodila duža rasprava i ubjeđivanje o vremenu od posljednjeg uzimanja kolača. ”Oca mi mrtvog, skoro sam uš`o”, kleo se jedan mlađahni ljubitelj borilačkih vještina skromnih finansijskih mogućnosti. ”Sad sam Uzeire, Tita mi, nisam odgled`o ni pola filma”, pokušavao je još jačim oružjem omekšati poslovno poslastičarevo srce, trinaestogodišnjak za kojeg su roditelji mislili da je u školi. Gazda bi, protivno svim pravilima ugostiteljstva, ostavio u radnji samo one koji su u džepu uspjeli pronaći dovoljno novca da plate bar jednu šampitu. Za ostale, prst u pravcu vrata značio je početak nove potrage za kojim novčićem i ponovno moljakanje roditelja, nena i djedova da nešto daju. Svi bi naravno nastojali da se što brže vrate, ne mareći za Uzeirovo namrgođeno lice koje je pratilo situaciju u radnji. On se trudio nabaviti nove filmove, tako da ste uvijek imali razloga doći. Niko nije protestvovao što nema prevoda, malo je kome zasmetalo što su glumci azijatskog izgleda komunicirali na čistom njemačkom, baš nikoga nisu razljutile očigledne tehničke mahane filma. Važno je da je prštalo na sve strane i da su oni dobri, baš suprotno od realnog života, uvijek pobjeđivali. Pa, neka Uzeir i galami. Kolači u svemu tome su bili manje bitni. Kakvog su ukusa bili, prije koliko dana su napravljeni, da li ćete nakon prvog poželjeti i drugi, nije brinulo ni gazdu ni goste. Ulaznica k`o ulaznica, vrijedi samo dok traje predstava. A onda je, kao i svako čudo tehnike, videorekorder bio sve manje čudo i postao je dostupan i običnim ljudima. Doskorašnje Uzeirove mušterije počeli su ih dobijati za rođendane, odličan uspjeh u školi, ili su njihovi roditelji kupovinom te sprave željeli pokazati kako čak i to sebi mogu priuštiti. Uzeir nije pronašao novi način da privuče goste i ubrzo se tu, u puno manjem broju, ponovo dolazilo samo radi slatkiša. Nekako se to vrijeme poklopilo sa krajem jednog perioda u našim životima, i kao da je sve praznija poslastičarnica u glavnoj zvorničkoj ulici najavljivala da uskoro tu neće biti ni Zvorničana. Uzeir se, čujem, nakon zajedničkog brodoloma, kao i veliki broj sugrađana, iskrcao na američku obalu. Danas, kada prolazite Zvornikom, nemojte džaba tražiti Uzeirovu poslastičarnicu. Čitav red objekata u kojem je bila i njegova radnja je srušen, i u tek napravljene zgrade uselili su neki ljudi koji, ako nekada na ekranu i nalete na dvoboj u istočnjačkim borilačkim vještinama, sigurno ne osjete i slatki ukus u ustima. Videorekorderi su se kažu, prestali proizvoditi. Poštovani čitaoci Bošnjačke dijaspore, pozivamo vas da svoje priče i zapise šaljete na našu adresu. Najbolje priče bit će objavljene u našem listu te na web site-u www.bosnianmediagroup.com Redakcija Poštovani Već duže vrijeme se vodi polemika oko bespravno sagrađene crkve na privatnom imanju Fate Orlović iz Konjević Polja. Neshvatljivo je da je ovaj slučaj od samoga početka i u najvećoj mjeri prepušten samoj Fati. Mi smatramo da je Konjević Polje, općina Bratunac, obaveza i same države Bosne i Hercegovine i stoga nam nije jasno zašto ni jedna državna institucija do sada nije reagovala kako bi se ovaj slučaj okončao. Mi u St. Louisu, članovi Udruženja preživjelih srebreničkog genocida pretrpjeli smo najveće golgote Srebrenice i Podrinja. Svjesni smo težine problema koji se svalio na pleća nemoćne Fate Orlović, kada ispod svog prozora, na privatnom vlasništvu, trpi od istih ljudi koji su klali i ubijali, da i dan-danas pjevaju one iste pjesme koje su pjevali kada su počinili genocid. Svima nam je jasno da na tom prostoru nikada Srbi nisu živjeli i da je njihovo insistiranje da crkva ostane na tom mjestu samo pokušaj da i poslije rata otjeruju Bošnjake. Mi ovim putem u potpunosti dajemo podršku našoj majci i sestri Fati, sada moralnu, a ako bude potrebno dat ćemo i podršku druge vrste. Ta k o đ e r, p o z i v a m o m e đ u n a r o d n e organizacije i domaće institucije u Bosni i Hercegovini, da zaštite privatno vlasništvo koje je u cijelom svijetu neprikosnoveno. Čuvaj nam se naša majko i sestro Fato, uz Tebe su svi članovi Udruženja preživjelih srebreničkog genocida. Članovi Udruženja preživjelih srebreničkog genocida St. Louis Priča bosnjacka Piše: Hariz Halilović 15. februar 2007 21 Zapis o Čovjeku Računao je na rodnu godinu. Zima se završila kad je i trebala. Nije bilo neplaniranog mraza, sve se posijalo na vrijeme, a i zemlja je postajala toplija iz dana u dan. Već se polje zelenilo tanahnim stabljikama, budućim vitkim kukuruzima, glavicama kupusa, suncokretima. Uz dimove svog domaćeg duhana gledao bi svoje polje što je dosezalo do prvih gradskih zgrada, tamo gdje je grad počinjao. Nekad su to bile njive njegovog oca, prije nego što je država odbola koliko joj je trebalo da prošire grad. Ali i ovo što je ostalo bilo je više nego dovoljno da se lijepo živi, pogotovo od kako su oba sina počeli privređivati. ' -Semberija bi mogla hraniti cijelu državu, a bit će dobra godina samo da ljudi ostanu dobri, mislio je. Sinovi su svojim traktorima već orali komšijske njive, onim redom kako su ranije ugovorili. Dedo je vodio računa da zna o svemu, a nije se petljao dok god bi sve išlo onako kako bi on zamišljao da bi trebalo. Unučad su ga nekako smekšala zadnjih godina, pa je i ono malo huje što bi nekad znao pokazati izgubio kroz igru i tepajući im. Jedino je još sa svojom Starom nastavio verbalnu igru, uvijek nazadovoljnog starca i mrguda koji bi htio „svakoj šerpi biti poklopac“, kako bi mu ona govorila. I njoj je ta igra bezazlenih nadmudrivanja odveć bila poznata i obično bi je ona dobijala, jer malo ih je bilo koji bi mogli nju nadpričati. Sve u svemu, oboje su bili zadovoljni svojim životima i životima svojih sinova i njihovim mladih obitelji. Prije nekoliko godina su nadogradili i onako prostranu kuću, pa je sad svako živio u zasebnom dijelu kuće, a ipak su svi bili zajedno. Njih jedanaestoro, mašalah! Snahe su bile poslušne i vrijedne i zajedno su brinule o staklenicima i dvije rasne krave. Dedo je prepustio sinovima da vode imanje i oni su to dobro činili. U hambaru su okna bila puna žita i mogla su prehraniti cijeli komšiluk za dvije sušne godine, ako bi ne daj Bože ustrebalo. Sve je izgledalo na svom mjestu, ali ipak ga je neka tjeskoba tištala i sve češće mu nije dala spavati. Od kako se stalo pričati o tome da su neki narodi ugroženi i da se njihove vođe zbog toga jako brinu, prestao je slušati i gledati vijesti. Kad su političari počeli lajati jedni na druge i srati iz dana u dan, on je zabranio gledanje Dnevnika svim ukućanima. Niko nije ni pokušao da tu odluku mijenja ili krši, bar ne u njegovom prisustvu. Ali, kao i nekad s pušenjem i sličnim zabranama, oba sina su potajno, svaki u svojim dnevnim sobama, do kasno u noć gledali vijesti, zabrinuto otpuhivali i pitali se: „Na što li će ovo izići?“. Onda, jedno jutro, dok su većina ukućana još spavali, a on, ležeći razmišljao o stvarima o kojima nije mogao ni sa kim razgovarati, pa ni sa svojom Starom, sa kojom je već duže od četrdeset godina zajedno, prolomili su se pucnji kakve nikada u životu nije čuo, ali je odmah znao je da je rat nepozvan došao i do njegovog doma. Spremio se i razbuđenim i preplašenim ukućanima rekao da se obuku i da ne izviruju napolje. Sve se kasnije odvijalo kao u nekom košmarnom snu. Po fasadi kuće su zafijukali meci, a ubrzo potom, čula se opasna dernjava i lupanje po ulaznim vratima. On je ustao i otvorio vrata, a četvorica naoružanih mladića u uniformama su naredili da se svi ukućani postroje ispred kuće. Ništa im neće biti ukoliko odmah predaju oružje, rečeno im je. -U ovoj kući nikad niko nije imao nikakvo oružjeodgovorio je Dedo. Nepozvane galamdžije su isprevrtali sve po kući, pokupili nakit i novac i prijetili kako će ih sve pobiti ako im ne kažu o svemu što su posakrivali. Kao dokaz da misle ono što govore jedan od četvorice siledžija je ispucao rafal u svezanog psa što nije prestajao lajati na provalnike. Luksi je samo jednom zacvilio i ostao ležeći ispred svoje kolibice. Djeca su zavrištala, a nana ih je prigrlila i šaptavim glasom smirivala. Lokva krvi, gdje je Luksi ležao, postajala je sve šira. Dedi se samo lice zgrčilo u bolnu grimasu i nikad se više nije razvedrilo. Onda su oba sina odveli „na ispitivanje“, a Dedi naredili da u roku od dvadeset i četiri časa napusti kuću sa ženama i djecom, jer mu ne garantiraju da ga u toku sljedećeg pretresa neće ubiti. Vidio je da su s komšijama postupili isto, a već je načuo i o tome koga su do sada ubili ovi prenaoružani mladići, s obilježjima neke vojske, za koju je on vjerovao da je pobijeđena još za njegovog djetinjstva. Ljudi su s torbama na leđima napuštali svoje domove, žene su jecale u strahu držeći djecu za ruke, a starci, blijedi kao krpe, gledali da vode računa, da svi članovi obitelji budu na broju. Vojno-sposobni muškarci, uglavnom probrani onako od oka, su odvedeni „na ispitivanje“ u zgradu osnovne škole u koju su do jučer išli dvoje njegovih unučadi. Iz grada se povremeno čula pucnjava, a dim je, kao neke crne duge, šarao nebo iznad grada, i svi su znali da su to gorjele nečije kuće. Žene su pitale šta da ponesu, a Dedo je rekao: -Samo odjeću i neka djeca uzmu svoje đačke tašne. Ostavio je otključanu kuću i stavio ključ u džep, kao dragi suvenir i talisman koji će nositi do kraja svog života, a onda pohitao do štale i odvezao obadvije krave, ostavljajući im vrata jazom otvorena. Potom su, u čudnoj, šarenoj koloni, krenuli na put s koga se nikada više neće vratiti. Ispratio ih je sunčan proljetni dan ranoga aprila. *** Četrnaest godina kasnije, istog mjeseca i sasvim drugog godišnjeg doba, na drugom kraju svijeta, u migrantskom predgrađu višemilionskog grada, na ledini u blizini velikog shopping centra, uz mirise pohovanih pilećih bataka, što su se širili iz obližnjeg KFC tovilišta za narodne mase, poredani u tri reda, grupica muškaraca, klanjala je dženazu jednom od sunarodnjaka. Preminuo je prekjučer u bolnici. Kratko je bolovao, a imao je i lijepo godina. Haman osamdeset. Među njima stajao sam i ja i, kao i većina prisutnih, sa rahmetlijom nisam bio ni u kakvom srodstvu. Nisam ni znao da je posljednji mjesec dana proveo u bolnici. Bolje bih se osjećao da sam to znao, pa da sam otišao da ga malo razgovorim, nego ovako stajati nijemo, u drugom safu ispred njegovog tabuta, dok hodža, po ko zna koji put, priča istu priču o prolaznosti ovoga svijeta i o tome kako smrt čuči u svima nama i čeka. Onda upita: „Hoćete li mu halalit?“, a svi u glas odgovaraju: „Hoćemo“. Tu me malo stislo, jer ne znam šta bih imao čovjeku halaliti. Bar na početku sam bio plaćen da razgovaram sa njim, a on je to pravo volio. Ustvari, ja sam volio slušati njegove priče iako su nerijetko završavale njegovim suzama i mojim knedlama u grlu, što su me davile i punile pluća s previše zraka. Bio sam njegov socijalni radnik za psiho-socijalnu podršku (caunselor) dok sam radio pri Ministarstvu za useljeništvo prije nekoliko godina. Pošto je Dedo došao „sam“, a bio je i „osoba koja je preživjela ratne traume“, dobio sam njegov file i uputu da ga posjetim i vidim kako devera. U moje službene zabilješke case notes sažeto sam opisao Dedin izbjeglički život. Otprilike sam nabacao slijedeće informacije: udovac, krhkog zdravlja, u kasnim sedamdesetim, živi sa svojom kćerkom i njenom porodicom. Žena mu je umrla u Njemačkoj, u tranzitu, kao izbjeglica „od one gluho bilo bolesti“. Tamo su svi živjeli skoro deset godina u jednom „hajmu“, u Berlinu. Kad su njemačke vlasti počele prijetiti Abschiebung-om i vršiti pritisak na izbjeglice da napuste zemlju, njegovi su se dogovorili da se svi zajedno odsele u Australiju, zemlju o kojoj nisu skoro ništa znali, osim da je negdje na kraju svijeta, ali su se nadali da ih od tuda niko neće dalje goniti. Od kako je nana umrla, Dedo je živio sa svojim starijim sinom i plan je bio da tako nastave gdje god da odu. Procedura je nalagala da svaka odrasla osoba posebno podnese molbu za useljenje u Australiju. Rekli su da je to samo formalnost, svi će dobiti iste vize. Onda je prvo riješena molba za useljenje Dedine kćeri, a zatim i njegovog mlađeg sina. Sa svojim su porodicama završili na dva kraja kontinenta, udaljeni jedni od drugih oko dvije hiljade kilometara. Potom je Dedo dobio vizu s datumom do kojeg se morao useliti u Australiju. Po prvi put u životu putovao je avionom, i to preko dvadeset sati, nadajući se da će stariji sin sa svojima uskoro biti za njim. Međutim, ubrzo po Dedinom slijetanju u Australiji, njihova molba je odbijena jer nisu prošli ljekarski pregled, koji je otkrio da Dedina snaha pati od neke hronične, neizlječive bolesti i koja bi australske vlasti koštala puno novaca. Na početku je bio kod mlađeg sina, ali Dedi nije odgovarala tropska klima zbog njegove astme. Onda je otišao u posjetu kćeri na južnom ćošku kontinenta i tu ostao, bar za neko vrijeme, dok vidi šta će dalje. Niti je mogao nazad sinu u Njemačku, niti se imao gdje vratiti u Bosnu. On je bio onaj višak ljudi za koje u Bosni više nije bilo mjesta, a imao je i višak godina da bi negdje drugdje mogao započeti opet iznova. Još sam, kao za sebe, dodao da su Dedo i njegovi protjerani na samom početku rata iz jednog predgrađa, za mnoge već zaboravljenog i prežaljenog, grada na dvije rijeke, negdje na sjeveroistoku Bosne. On je tada već imao oko sedamdeset godina. Pričao mi je kako ga je jedan zloglasni kabadahija ošamario, bacio mu francuzicu (beretku) s glave i psovao mu „tursku majku“. Sinovi su mu vođeni po nekim logorima i prebijani... Dedo mi je, nekako, već od prvog susreta, postao poseban klijent čiju sam bol prisvojio mimo profesionalno preporučene empatije. Garant sam i ja u njemu gledao nekog svog dedu čije kosti ostadoše u dalekoj Bosni i na čijem mezaru nikada nisam proučio fatihu. Ponosno je nosio svoju teget-plavu francuzicu s pipkom na vrhu. Uvijek friško izbrijan i dostojanstvenog držanja, s obavezno zakopčanim zadnjim dugmetom košulje. Volio me ugostiti kao nekog svog staroh ahbaba. Dvije unuke, „Dedine dvije jabuke“, isključivo su razgovarale na njemačkom između sebe: Ah, so. Aber sicher. Warum nicht? Weil uns keiner verstehen kann. Ponosno su mi pokazivale najnovije potpisane postere, slike i dresove koje im je poslao rođak koji je postao fudbalska mega-zvijezda na sjeveru Europe. Dedu sam nagovarao da smanji malo s pušenjem jer je jedva disao. On me i poslušao, pa je pušio samo po par „savijenih“ cigareta dnevno, više iz dosade nego iz potrebe, priznao je. Onda sam, nakon nekih šest mjeseci, morao zatvoriti njegov case, ali bih ga ponekad, onako k'o fol službeno, a ustvari u moje privatno vrijeme, posjetio. Vremenom, to je bivalo sve rjeđe i rjeđe. Kad sam kasnije promijenio posao postao sam puno više zauzet raznoraznim obavezama, tako da sam Dedu skroz prestao obilaziti i samo sam ga slučajno sreo jedno dvaput u zadnjih par godina. Jednom na nekoj fudbalskoj utakmici ili turniru bosanskih klubova (koje je on redovno posjećivao) i ne znam gdje li sam ga mogao sresti drugi put. Ali znam da sam ga vidio ta dva puta. Onda sinoć, nakon, čini mi se, puno vremena, kad sam već u zaborav potisnuo mnoge bolne priče i nesretne sudbine mojih bivših klijenata, zove me njegov zet (jedva sam se sjetio ko bi mogao biti) i kaže mi: -Dedo nam je jučer preselio, pa sam mislio, pošto te je jako cijenio, da ti trebam prenijeti vijest... Često je te spominjao... Zašutio sam, pomislivši kako je Dedo preselio onoga dana kad je napustio svoj dom, a sada se konačno smirio i završio svoje, silom mu natureno, potucanje svijetom. Umjesto ove misli, promucah neko smirujuće „jah“, samo da dobijem na vremenu, pa nakon pauze, prokušah iskazati izraze moje sućuti, za šta kod muslimana ne postoji neka standardna fraza, nego se sućut iskaže onako kako kome u tom trenutku naiđe. Oni pobožniji bi hvalili Boga i lijepi dženet što čeka rahmetlijinu dušu. Ja prevedoh ono što bih rekao na engleskom jeziku u ovakvom trenutku: -I'm so sorry to hear that. Većina bi samo otpuhnula i rekla: -Šta ćeš? Takav je život. I još bi malo šutjeli. Na Dedinoj dženazi nije bilo previše ljudi, jedno dvadesetak. Nadam se da su među njima bili mnogi njegovi dobri prijatelji (u šta sumnjam) jer ne bih želio znati da sam mu ja možda bio jedan od boljih prijatelja pri kraju njegovog životnog vijeka, pošto je naše „druženje“ nekako presahlo u zadnjih par godina. Nisam namjeravao, ali eto, napisah epitaf jednom dedi, rođenom, nekad davno, još prije onoga rata, negdje u plodnim poljima Semberije, u dalekoj Bosni, još uvijek umornoj od zla kroz koje je prošla. Dedo je umro prekjučer, na južnoj hemisferi planete, u stranoj bolnici i uz ljude čiji jezik nije razumio. U tuđoj zemlji u kojoj ga pod stare dane niko nije vrijeđao niti šamarao zbog njegove teget-plave francuzice, s pipkom na vrhu. Da li je bio tužan? Koliko li je bio usamljen? Da li je sanjao suncokrete s nekih svojih, nikad zaboravljenih, polja djetinjstva? (Melbourne, 27. aprila, 2006. godine) TRGOVINA BEHAR 4704 Gravois Ave St. Louis, MO 63116 Phone: 314.752.4201 Fax: 314.752.9273 Teufik Kovacevic Owner 22 15. februar 2007 Sport bosnjacka Sportska hronika Jacksonville, Florida Piše Mustafa Muhidin Kurtić Zlatna porodica Vatreš • U decembru prošle godine u gradu Valdosta, Georgia, održan je turnir u kojem je učešće uzelo 12 (dvanaest) ekipa iz susjednih zemalja: Georgija, Alabama, Tennessi... Na tom turniru svirale su se i pjevale himne iz svih zemalja iz kojih su bili takmičari, osim bosanske, na što je Sabrija Vatreš žestoko reagovao. Na njegov zahtjev, što mu je udovoljeno, on je otpjevao pjesmu ''Kliče soko sa vrh Žepe'', nakon koje je priznao da ne zna riječi čitave himne BiH, ali zato zna tu legendarnu pjesmu njegove Žepe koju smatra drugom himnom. O tom događaju se pisalo sa velikim oduševljenjem. Na tom turniru Sabrija je osvojio dvije zlatne medalje u slobodnom stilu i u borbi kopljem (štapom) dok su njegovi sinovi Benjamin i Bernadin osvojili srebro i diplome u ekipnom takmičenju. • Neobična priča potiče upravo iz naslovljenog mjesta na samom jugu SAD-a. Naime, radi se o dvojici dječaka i njihovom ocu. Trinaestogodišnji Benjamin Vatreš i tri godine mlađi Bernadin Vatreš su uzorni sinovi Sabrije Vatreša, Žepljaka, i nastanjeni su u Jacksonvillu, Florida. Važno je napomenuti da je Benjamin rođen u najvećem jeku rata na prostorima Žepe, kojeg je njegova majka sa strahom i pored niza tortura četničke armade pronijela živa u evakuaciji civila iz Žepe u ljeto 1995. godine kada je Žepa pala pod četničku kontrolu. Mlađi sin Bernadin je rođen u Sarajevu, da bi nedugo nakon njegovog rođenja svi skupa doselili u USA. Nekoliko godina poslije minulog rata Sabrija sa svojom porodicom kao i mnogi drugi Bošnjaci kreće u potragu za životnom egzistencijom i skrašava se na Floridi. Radeći dugi niz godina Sabrija uspjeva izaći na kraj sa svim životnim nedaćama, koje su nezaobilazne u osnivanju života u ''obećanoj '' zemlji i izvodi djecu na pravi put. Sabrija je rođen u Žepi 1964. godine i ne osjeća se kao neko ko ne bi mogao da se bavi borilačkim vještinama. On svojoj djeci omogućava potpunu edukaciju i pored toga se izlaže visokim troškovima da bi se oni bavili tim sportom, a i sam im se uskoro pridružuje. Prošle godine upisuju redovno večernje pohađanje ''karatea i taekwondoa'' u školi KARATE AMERICA smještenoj u gradu Jacksoville. Pomenuta škola ima između 300 i 400 članova, starosti od tri godine do šezdeset godina, a djeluje još na 198 lokacija širom Amerike. U školu su pored njih trojice uključena još dva mlada Bošnjaka: Mirza Ćišija - zeleni pojas i Almir S. iz U sredini Sabrija Vatreš, sa lijeve strane mlađi mu sin Bernadin, mali Mirza i sestra mu Ena Ćišija, desno stariji sin Sabrije Benjamin Sabrija sa glavnim trenerima sa lijeve strane Kikuči Samanta (trener) i sa desne strane Florentino Sergio (trener) Doboja-crni pojas, znači samo njih petorica od ukupnog broja bošnjačke populacije u Jacksonville, koja broji preko deset hiljada Bošnjaka. Od samog početka njih trojica pokazuju izuzetne kvalitete, disciplinu, interesovanje, borbenost i marljivo postižu značajne rezultate o kojima piše lokalna, a i regionalna štampa. Vrlo brzo napreduju pokazujući da mogu mnogo brže od uobičajenog tempa, stići do vrhunca tih vještina - crnog pojasa. Sabrija i Bernadin su već stekli orandž (narandžasti) pojas, dok je Benjamin opasan žutim pojasom. Njihovi treneri za njih kažu da su im budući oslonac škole koja svakim danom napreduje, a njihove vitrine se pune raznim peharima, medaljama, diplomama i zahvalnicama. Svakodnevno i neumorno treniraju čime pokazuju koliko vrijede i koliko brzo napreduju da bi iza sebe već u nekoliko navrata ostavili vidnog traga. Slobodne procjene trenera ukazuju da treba još oko trideset mjeseci trenirati da bi se stekao crni pojas, ali u njihovom slučaju će to potrajati mnogo, mnogo manje. Navešćemo nekoliko rezultata kojima su pokazali svoje kvalitete, Sabrija u svojoj (odrasloj) klasi, a sinovi u klasi nižeg uzrasta. Novembar 2006. godine: St Augustine, Florida pored svih ostalih Sabrija osvaja ''zlato'' u borbi slobodnim stilom. Stariji sin Benjamin, isti dan osvaja bronzu u disciplini sa čokama, dok je najmlađi Vatreš, Bernadin, proglašen borcem turnira u kojem osvaja vrijedne nagrade pored kojih su i ''pojas sa posvetom i diploma''. Decembar 4. 2006. godine. Orlando, Florida njihova škola zauzima visoko treće mjesto, uključujući borbe sa svim oružjima, gdje Sabrija osvaja uniforme, a dječaci zvjezdice. Decembar 23. 2006. godine. U Jacksonville, FL dolazi dvadeset i četiri svjetska majstora karatea i taekwondoa, pred kojima je održan turnir i ujedno polaganje za pojas. Jednoglasno, škola je ocjenjena 9, 70 i dobijene su vrijedne nagrade koje idu u prilog školi i njenih članova, a uručio ih je glavni ''MASTER'' za Ameriku- Grand Master Soon Ho Lee. Decembar 25. 2006. godine. Valdosta, Georgija (Džordžija) održan je turnir u kojem je učešće uzelo 12 (dvanaest) ekipa iz susjednih zemalja: Georgija, Alabama, Tennessi... gdje su osvojili treće mjesto u ekipnom plasmanu. Na tom turniru svirale su se i pjevale himne iz svih zemalja iz kojih su bili takmičari, osim bosanske, na što je Sabrija žestoko reagovao. Na njegov zahtjev, što mu je udovoljeno, on je otpjevao pjesmu ''Kliče soko sa vrh Žepe'', nakon koje je priznao da ne zna riječi čitave himne BiH, ali zato zna tu legendarnu pjesmu njegove Žepe koju smatra drugom himnom. O tom događaju se pisalo sa velikim oduševljenjem. Na tom turniru Sabrija je osvojio dvije zlatne medalje u slobodnom stilu i u borbi kopljem (štapom) dok su njegovi sinovi Benjamin i Bernadin osvojili srebro i diplome u ekipnom takmičenju. U ovom mjesecu, februaru 2007. god. treba da se održi novo takmičenje u njihovoj školi kao i u širen rejonu, čak i Las Vegasu, na kojem će biti ponovno polaganje za pojaseve. Nadamo se da će naši Bošnjaci-Žepljaci ponovo zablistati već poznatim sjajem u američkim bespućima. Poželimo im puno sreće i uspjeha jer: Časno je biti Žepljak! U Sarajevu 5. ATP Challenger teniski turnir "BH Telecom Indoor's Sarajevo 2007" Honorari ustupljeni ustupljeni za liječenje djece od raka Na turniru učestvuju Goran Ivanišević i Ivan Ljubičić koji će svoje honorare dati u humanitarne svrhe Ivan Ljubičić Na konferenciji za novinare održanoj 10.2. 2007. objavljeno je da će Sarajevo biti domaćin petog ATP Challenger teniskog turnira "BH TELECOM INDOOR'S SARAJEVO 2007". Ovaj turnir biće održan od 1018. marta ove godine. Goran Ivanišević Organizatori turnira, zajedno sa ostalim kompanijama, nosiocima ovog projekta, ove su godine dogovorili i odigravanje egzibicionog meča između Gorana Ivaniševića i Ivana Ljubičića. Meč će se održati 2. marta 2007. godine u Olimpijskoj dvorani "Zetra" u večernjem terminu. Ova dva tenisera svoje honorare u iznosu od 55.000 KM, planiraju uplatiti u humanitarne svrhe, tačnije, Pedijatrijskoj klinici KCUS Koševo, za djecu oboljelu od raka. Očekuje se učešće 64 tenisera, a nagradni fond je 25.000 eura. 15. februar 2007 bosnjacka 23 Finale Svjetskog prvenstva u rukometu Njemačka po treći put osvaja prvenstvo • Rukometaši Njemačke pobjedom u finalu Svjetskog prvenstva nad Poljskom osvojili su naslov prvaka u rukometu i tako se po treći put u svojoj povijesti popeli na vrh svijeta • U finalnoj utakmici Svjetskog prvenstva u Kölnareni, Nijemci su zasluženo došli do pobjede i po treći put u historiji postali prvaci svijeta. Pobjedu nad Poljskom odnijeli su rezultatom 29:24. Tokom cijele utakmice igrači Njemačke reprezentacije bili su dominantni, o čemu govori i podatak da su cijelo vrijeme bili u vodstvu, a na poluvrijeme su otišli s prednošću od četiri pogotka (17:13). U drugom poluvremenu Poljaci se, ni nakon vodstva Njemačke u 34. minuti (20:14) nisu predavali, te su tako u 45. minuti došli na samo jedan pogodak zaostatka (22:21). Nakon toga Nijemci su se razgoropadili i do kraja utakmice postigli sedam pogodaka, a primili tek četiri i na kraju došli do konačne pobjede. Pored Bittera koji je odbranio sedam zicera, najzaslužniji za pobjedu Njemačke bili su i drugi golman Henning Fritz, kao i igrač Thorsten Jensen sa 8 golova, te najefikasniji njemački igrač na ovom Svjetskom prvenstvu Pascal Hens sa 6 golova. U Poljskoj reprezentaciji najbolji su bili Gregorz Tkaczyk i Mariusz Jurasik sa po 5 golova. Treće mjesto osvojila je reprezentacija Danske koja je Francusku pobijedila rezultatom 34:27, a najveći tragičari su Hrvati koji su od deset odigranih utakmica izgubili samo jednu, ali to je bilo dovoljno da ostanu bez i jedne medalje Nakon što je bio otpisan Konačan poredak na Svjetskom rukometnom prvenstva u Njemačkoj: 1. Njemačka 2. Poljska 3. Danska 4. Francuska 5. Hrvatska 6. Rusija 7. Španjolska 8. Island 9. Mađarska 10. Slovenija 11. Tunis 12. Češka 13. Norveška 14. Ukrajina 15. Južna Koreja 16. Argentina 17. Egipat 18. Kuvajt 19. Brazil 20. Maroko 21. Angola 22. Grenland 23. Katar 24. Australija Beckham opet Edin Bavčić postao član Filadelfije 76ers u momčadi Reala Prvi bh košarkaš u NBA ligi Trener Reala, Fabio Capello, izjavio je da Beckham neće više zaigrati za kraljevski klub, nakon što je objavljeno da je Englez potpisao petogodišnji ugovor s LA Galaxy. Zadnji Beckhamov nastup bio je 7. januara, na utakmici protiv La Corune, kada je ušao kao zamjena, međutim Beckham je ipak ušao i protiv Real Sosiedada u subotu 10. februara i zabio gol, ostavivši iza sebe uzdahe publike koja ga je već bila otpisala. -David je svojim zalaganjem na treninzima zavrijedio priliku. Ima punu podršku suigrača i svojim je profesionalnim pristupom zaslužio povratak u momčad, rekao je Capello na konferenciji za novinare u trening kampu Reala. Edin Bavčić je prvi bosanskohercegovački košarkaš koji će igrati u NBA ligi. Ovog ljeta će dres KK Bosne ASA BHT zamijeniti dresom Filadelfije 76ers. Na održanom draftu, Bavčić je izabran od strane Toronto Reptorsa kao 56. pik, da bi ga čelnici tog kanadskog kluba odmah prodali Filadelfiji 76ers. Bavčić je tako postao član velike Filadelfije, koja u svojoj bogatoj historiji ima osvojene i dvije titule prvaka NBA lige. Iako igranje u Ljetnoj ligi ne predstavlja nastup u NBA takmičenju, ovo će biti dobra prilika za Edina da uđe u svjetsku košarkašku elitu. BH nogometna zvijezda Admir Vladavić odlazi u Češku Brzonogi Mostarac Admir Vladavić, donedavno ubojiti napadač Želje, te povremeni reprezentativac BiH, nakon višemjesečnih pregovora, konačno je donio odluku da dres NK Željezničara iz Sarajeva zamijeni zeleno-žutim slovačkog lidera Žiline. On je početkom februara boravio u Slovačkoj gdje se Proglašeni najuspješniji u sportu na području BPK Goražde za 2006. dogovorio o pojedinostima ugovora. O pregovorima njegov menadžer Nusret Jašari kazao je novinarima: - Dogovorili smo sve uslove, kojima su zadovoljni i Admir i Željezničar. Klub s Grbavice će dobiti obeštećenje bez kojeg ga ne bi ni pustio, a radi se o 100.000 eura. Ugovor će biti potpisan nakon što Admir obavi ljekarski pregled. Jašari, koji je nedavno posredovao i u prelasku Hasana Salihamidžića iz Bajerna u torinski Juventus, kazao je da će Vladavić potpisati na pola plus tri godine. Piše: Elma Geca Taida Gušo i Elvedin Oputar najbolji sportisti BPK Goražde Krajem januara u Goraždu je upriličena tradicionalna manifestacija "Izbor najuspješnijih u sportu na području BPK Goražde za 2006. godinu". Prema odluci posebno formirane Komisije, titulu najuspješnijeg sportiste BPK Goražde ponio je član Bošnjačkog planinarskog društva (BPD) "GoraždeMaglić" Elvedin Oputar dok je najuspješnijom sportistkinjom proglašena, članica i kapiten Ženskog odbojkaškog kluba (ŽOK) Goražde, Taida Gušo. Za najboljeg juniora u prošloj godini proglašen je član Karate kluba (KK) "Holiday" Armin Mandžo, dok je titulu najbolje juniorke ponijela članica prvog tima Ženskog rukometnog kluba (ŽRK) Goražde Armina Marić. Odlični rezultati i brojne zlatne medalje kojima su se okitili planinari u prošloj godini, Bošnjačkom planinarskom društvu "GoraždeMaglić" donijeli su titulu najuspješnijeg sportskog kolektiva na području ovog Kantona, dok je za najboljeg trenera proglašen dugogodišnji trener selekcija Fudbalskog kluba (FK) Goražde Selver Tozo. Ni ove godine nije izostalo proglašenje najuspješnijeg sportskog radnika čiju je titulu bez konkurencije ponio predsjednik Upravnog odbora Muškog rukomentog kluba (MRK) "Goražde-Bekto" Hamid Bahto koji je, kako je istaknuto sinoć, nesebičnim angažmanom doprinio afirmaciji goraždanskog sporta. S druge strane, ove godine po prvi put izostalo je proglašenje najboljeg sportskog novinara jer je organizator manifestacije "Izbor najuspješnijih u sportu BPK Goražde za 2006. godinu" Sportski savez BPK Goražde bez posebnog obrazloženja ukinuo ovu titulu. 24 15. februar 2007 bosnjacka World Travel and Tours 5629 Gravois Ave St. Louis, MO 63116 Phone: 314-351-9355 Fax: 314-353-2966 E-mail: [email protected] www.worldtravelstl.com Mi smo jedina putnička agencija u St. Louisu koja izdaje avionske karte odmah pri uplati, jer samo mi imamo sklopljene ugovore direktno sa avionskim kompanijama. Ako želite jeftinu, brzu i efikasnu uslugu obratite se nama, bilo da se radi o avionskim kartama ili odmorima kao što su Mexico, Hawaii, Bahamas... PUTUJTE SIGURNO - NA VRIJEME - BEZ BRIGE SA MANJE PRESJEDANJA SA AVIONIMA NAJBOLJIH AVIONSKIH KOMPANIJA UZ GARANTOVANO NAJPOVOLJNIJE CIJENE WOLFGRAM and ASSOCIATES P.C. i njihov glavni legal assistent SABINA KALKAN MI VAM MOŽEMO POMOĆI: 314-583-6343 • povrede na radu • saobraćajni udesi • greške doktora • imigraciona pitanja • real estate i closing transakcije • trafic tickets pomažemo amaterskim vozačima ali i profesionalnim vozačima kamiona, neovisno u kojoj državi su napravili prekršaj • social security pomoć Nudimo besplatne informacije i konsultacije, obratite nam se putem telefona na bosanskom jeziku ili nas posjetite na adresi: MI NE RAZVRSTAVAMO SLUČAJEVE PO MANJOJ I VEĆOJ VRIJEDNOSTI, ZA NAS JE SVAKI SLUČAJ ISTO VRIJEDAN! Izbor advokata je Vaša odluka i ne treba da bude zasnovana na osnovu reklama. WOLFGRAM AND ASSOCIATES P.C. 4500 West Pine Blvd. St. Louis, MO 63108 bosnjacka Feljton - Ratni dnevnik Žepa (V) 15. februar 2007 25 Bošnjačka Dijaspora donosi najzanimljivije fragmente iz nedavno objavljene knjige Žepa ratni dnevnik, autora Muhidina Mustafe Kurtića. Knjiga koju je objavila izdavačka kuća BMG Bosanska medijska grupa, deset godina poslije pada zaštićenih enklava Srebrenica i Žepa, rasvijetlila je na koji način se trpjelo, preživljavalo i umiralo pod „zaštitom“ UN-a ŽEPLJACI TRAŽE SPAS U SRBIJI!!! Piše Muhidin Mustafa Kurtić Pravac prema Goraždu je bio nekako najizvodljiviji. Krenuli smo odmah i nakon sat hoda stigli do prvih kuća u Luci. Osmatrali smo u trenucima kad bi se podizala magla i ustanovili da je selo prazno. Bitno je da nije bilo četnika na vidiku, mada se čula škripa gusjenica i rad motora tenkova negdje prema Žepi. Prelazeći put prema jednoj kući susreli smo se sa dvojicom naših. Ni sam ne znam kako smo se za sekundu sporazumjeli i spustili puške. Radilo se o mještanima Luke. Kažu da su tu cijeli dan, kuhaju neku hranu da imaju za puta. Nisu znali gdje će, mada su težili ka Tuzli. Upoznavši ih sa našim planom odlučili su se poći sa nama. Brzo su se spakovali. Jeli su podijelivši ručak sa nama, po nekoliko zalogaja. Stvorio mi se nagon za još hrane i počeli su problemi sa stomakom. Jedan sat otprilike prije mraka našli smo se na prostoru između sela Krušev Do, kroz koji smo prošli i Brezija, krak Žepske planine do kanjona Drine. Na početku jedne livade prvi smo spazili grupu od desetak ljudi na drugom kraju livade i ustanovili da su naši. Izbjeglo se pucanje do kojeg zamalo nije došlo. Druga grupa je izlazila iz stijena (od Drine) u namjeri da se snabdiju za hranu preko noći u selu. U trenutku kad smo ih pozvali, pomislili su da smo četnici koji okupiraju selo. Na svu sreću jedan od njih je prepoznao mene, pošto sam bio na čelu grupe. Bio je to muž moje prve rodice iz sela Slap. Brzo smo razmijenili informacije, te smo nastavili prema Brezjama. Tek je zora rana Drinu obasjala Kiša nije prestajala. Svi su bili pred kolapsom pa zastadosmo ispod jedne bukve. Neko je konstatovao da je ludost nastaviti prema Brezjama. Razlog toga bio je prostor skoro bez crnogorične šume, tako da nema mogućnosti skrivanja od kiše i loženja vatre koja je bila najpotrebnija. Drugi razlog je što je to visok greben koji je izložen vjetru i ponovo ne možemo sebi priuštiti vatru. Treći razlog je da nam je preostalo možda pola sata do mraka, a time gubimo sve šanse u pripremanju za noć. Stanje je bilo više nego komplikovano. Odlučili smo da se vratimo u selo koje je ostalo iza nas i u suhom prostoru čekamo svitanje i pokret dalje. Preostala devetorica ostadoše pod bukvom, spremajući drva za vatru. Vatru će možda upaliti, ali ne tako brzo jer sve okolo je mokro. Pitao sam se kako će provesti noć na vjetrovitom grebenu jer bilo je to krajnje blesavo. Spuštali smo se niz padinu koja se završavala na kraju sela Krušev Do, južna strana. Već je pao mrak kroz koji smo jedino raspoznavali limene krovove štala, te hitali prema njima. Kad smo već prišli pred jednu kuću, spazili smo prigušeno svjetlo i ljudske siluete u prednjoj prostoriji kuće. To su bili momci sa kojima smo se nedavno sreli. Jedan od njih, koji je bio vani, iznenadio nas je pri poviku da se ne mičemo. Nisu ni oni bili sigurni noćas, mada opasnosti od četnika ne bi trebalo biti do sutra. Vrijeme je više nego loše i male su šanse za neke aktivnosti prije dana. Zadržali smo se tek toliko da bi se raspitali o pravcu našeg kretanja, a oni nisu bili baš upoznati o stanju oko Pripečka i Slapa, što je bila planirana ruta moje ekipe. Dogovorili smo se o kooperaciji tokom noći, koja se odnosila na uzajamno čuvanje dviju grupa. Nas petorica smo pronašli kuću nedaleko odatle i smjestili se brzo i zadovoljno. Malo mi je nezgodno dok vršljamo po tuđoj kući, koja je sudeći po mnogo čemu napuštena danas. Prvo smo poskidali sve do donjeg veša, naložili vatru u šporetu oko kojeg je bilo drva u izobilju. Zatim smo pronašli još jedan šporet u jednoj od soba, te i u njega naložili vatru koja je vrlo brzo širila toplinu u unutrašnjosti drvene kuće. Sljedeće što smo učinili je raširivanje odjeće i obuće oko šporeta i pronalaženje bilo kakve odjeće ili bilo čega čime bismo se zagrnuli, onako skoro nagi. Dok su dobrovoljci za spremanje večere, od obilne količine hrane koju nađosmo u kući, već gotovili nešto na šporetu, ja evo dovršavam ove redove. Odabrao sam moje papiriće, a i ne znam kuhati, pa ću kad jedem zamijeniti rođu koji je već vani. Ali, evo rođo upravo ulazi unutra. - Znate šta! Četnici galame otprilike oko kuće Vehida Špiodića, a to nije daleko, možda kilometar odavde!- reče. Znači da su se dok smo mi prolazili kroz ovo selo primakli. A i mrak je nastupio ranije, zbog nevremena. Smračilo se oko osam, što je gotovo sat ranije. Gazda ove kuće bio je otprilike mojih dimenzija, sudeći po odjeći koju sam pronašao, a štimala mi je. Našao sam sve što mi je trebalo dok se moja uniforma osuši. Odlučio sam i ponijeti nešto za puta, svakako će četnici sve popaliti sutra. Neka mi dragi Bog oprosti, ali ovo sam morao uraditi. Čarapa skoro da nemam, majica nije viška, pidžama će također dobro doći kao i vuneni džemper jer noći su hladne. Sve što pronađoh bilo je strogo čisto i uredno i pažljivo složeno u ormaru, koji sam razbacao. Uz susjedno selo Luku to će biti zadnja dva sela na pohodu brisanja sa lica zemlje žepske teritorije, osim ako nisu spalili Pripečak i Slap. Ahmed i Ćazim požurivali su nas da večeramo te da oni spreme za puta, nama četrnaestorici, bar po jedan obrok hljeba i krompira. Poslije večere ja ću malo vani, dok ne padne noć, pa ćemo malo odspavati do 4:00 narednog jutra kad idemo do naše grupe, na Brezja, ako ih nađemo. Izgledamo kao tifusari dok nas posmatram pri slaboj svjetlosti improvizirane svjetiljke od ulja i komadića krpe. Koliko ćemo još trajati, upitah se, prije nego ću staviti tačku na ovaj dan. Vraca, (Pripečak) 1. august 1995. god. Danas je prvi august. Utorak je. Kažu baksuzan dan. Kako je pošlo, izgleda da je za mene svaki dan bez razlike ''baksuzan '', ali eto, ipak me dragi Allah dosad sačuvao. Prije jednog sata me probudila neka diskusija, nepoznati glasovi kao i ''slušaj bre ja nisam odavde'', što me zadržalo u poziciji kad sam se probudio. To me spasilo inače bih sigurno ustao i to bi bilo dovoljno da me primijete. Četnicima iza leđa Pokušavam uklopiti mozaik zbivanja od jučerašnjeg polaska sa Brezja, pošto sam sâm sebi posvjedočio mjesto na kojem se nalazim, a na koje sam tako spontano došao. Razgovori koje sam malo prije slušao samo su me natjerali da se dobro skoncentrišem i da djelujem u najboljem smislu. Bili su to četnici, grupa četnika koje sam slušao, ali ne i vidio, a bili su jedva trideset metara udaljeni od mene. Razgovarali su o ''odbjeglim Muslimanima'', gdje nas mogu očekivati, šta bi bili kadri učiniti ''odbjegli'', ako ih negdje pribiju za predaju itd. Jedan od njih je sugerirao na opreznost, budnost pri kretanju i govorio je: - Znam kakvi su! Ne zaziru nimalo u 26 15. februar 2007 borbama i shvatite da su opasni! - dodajući da je komandovao u mnogim napadima na Žepu. Drugi glas je kao u opiranju govorio: - Slušaj bre ja nisam odavde! Nemoj to povjeravati meni jer imaš ovih tvojih Rogatičana, a ja mogu dovršavati zadatke koje nismo završili, a ne da se bakćem tim zajebancijama. Ne pada mi na pamet gmizanje po tim čukama. Rekao sam ti to više puta. Ja sam samo vaš gost koji vam donekle pomaže. Eto imate sad Žepu, vaša je, brinite se o njoj. Za dva dana ja se vraćam u svoju Ljuboviju. Jebo te ove vrleti. Onaj što je kao naređivao, skretao je pažnju na teren u podnožju Žepske planine, teren oko rijeke Žepe, na samu okolinu sela Slap i uzvodno prema Žepi. Naređivao je da tokom cijelog dana osmatraju dvogledima teren Križevca i Drenovca, stjenoviti dio prema selu Ribioc i Vratar. Govorio je da zna da tamo postoje pećine u kojima bi se mogli skrivati bjegunci. Shvatio sam da zna mnogo o Žepi, i u tom trenutku sam poželio da mu vidim lice, ali sam bio u ležećem stavu i okrenut suprotno od njih. Nisam mogao da povjerujem da me nisu vidjeli jer sam bio u njihovom pravcu osmatranja. Preko mene su gledali Križevac i Drenovac. Da sam se samo uspravio ili sjeo, primijetili bi me. Oko mene je rijetko žbunje, poneki tanki grab, a sva sreća da list još nije opao. Razmišljam da je sada oktobar, a ne august, vidljivost u ovim čukama bila bi mnogo veća, a lišće bi već bilo na zemlji. Ipak sam u zaštiti Allahove moći, pomislih, dok su se glasovi gubili prema Pripečku. Nalazim se tačno ispod krivine (put Žepa - Pripečak), mjesta koje se zove Vraca. Sad sam evo sasvim pribran i već sam se spustio nekih dvadeset metara niže, odakle vidim Orljevine (zaseok iznad Slapa), cijeli Slap, jezero, cijeli teren oko Štitareva (selo na desnoj obali Drine), Rujišta (selo zločinca Milana Lukića o kojem se naslušasmo proteklih godina), zatim vidim Starogorske stijene, selo Ribioc, Drenovac i Križevac. Vidim Drinu uzvodno prema Tatinici (srpsko zloglasno selo na lijevoj obali Drine, gdje desetine i desetine izbjeglica iz Rogatice poginuše pokušavajući naći spas u Žepi). Moj digitalni sat pokazuje 8:18. Brojevi poigravaju, a baterija je pri kraju. Služi me već tri godine. Gledam tu Drinu, krvavu. Iako zelenkasto modra, bljeska svojim talasima na jutarnjem suncu. Hučala je ''krvava'' u svim ratovima, a takva će biti ponovo, ako bude sukoba na prostorima njenog toka. Da li je prokleta? Nije! Nije rijeka prokleta, već prokleti vladari koji hoće njome ovladati. Važi stara izreka koja kaže da ''oko dobrog saća pčele zuje''. Danima bih se mogao prisjećati legendi ispisanih u knjigama starinskim, koje pisaše o Drini, njenoj okolini. Pisaše ih ljudi koji su imali više slobodnog vremena nego hljeba, putujući bespućima bosanskim. Drugog posla i nisu imali, nego da pišu pjesme o ljepotama bosanskim, o ženi, ahiretskom. Iz svake riječi izvirala je druga, ljepša. Zato su im pjesme i pripovijetke dugačke i kitnjaste: ''...tek je zora rana Drinu obasjala''. UN slavi pad Žepe!? Zora je već poodmakla, novi dan se uzdizao sa blagom izmaglicom, a ja i dalje piljim u Drinu. Film mi se odmotava samo jedan dan unazad, pa se zamrsi. Sjedim kao panj koji je vjekovima prkosio vremenu i neprijatelju u ovoj čuki. Gledam ravno u mjesto gdje smo se sinoć ''razbili'', tu podaleko ispod mene. Dolje, bijela makadamska cesta koja vodi od Žepe do zaseoka Hrast, krak koji se odvaja od ceste za Slap. Na tom raskršću dvije grupe četnika stoje i razgovaraju upirući rukom svugdje okolo. Gledajući kroz dvogled slika mi je bila blizu. Probao sam pronaći nekog poznatog, jer pomislih da mora biti Boričana. Slap pun okupatora: jedni gone stoku, natovarena vozila odlaze iz sela, kuće nestaju u dimu i plamenu dok su neke već potpuno izgorjele. Lijevo od mene na Hrastu, oko ukrajinskog transportera, transportera Ujedinjenih nacija, četnici izmiješani sa vojnicima UN-a peku stoku na ražnjevima. Ujedinjene nacije slave pad Žepe i Srebrenice, cijeli svijet slavi naš neslavni kraj. Koliko smo samo bili opsjednuti ''zaštitom UN-a''. A oni su nas samo čuvali da bi nas predali četnicima. Teško je saznanje da zaista pripadamo pisanju mračne povijesti naše Bosne. A kako sam ponovo sâm, objasnit ću ukratko šta se zbivalo proteklog dana 31. jula '95. godine. Ponedjeljak, dan u kojem je dragi Allah započeo sa radom što nekad davno pročitah u knjigama i ostade mi u sjećanju. Možemo li se mi Feljton - Ratni dnevnik Žepa (V) bosnjacka Zarobljenici u logoru Šljivovica u Srbiji TORTURE SRBIJANSKE Uspio sam naknadno, nekoliko godina poslije svih dešavanja u Žepi, zabilježiti jednu od 850 potresnih priča ljudi koji su, kada je došlo do pada Žepe, pokušali pronaći spas u Srbiji. Umjesto spasa završili su u srbijanskim logorima: Veliki broj ljudi krenuo je prema Vukoljinom stanu. Sa jednom grupom ljudi prenoćio sam na Igrišniku, ispod jedne velike komore. Cijelu noć padala je kiša, a kad je svanula zora nastavio se put prema Poljanicama. Kad smo došli na Poljanice bio sam izgubljen jer nisam znao kuda da krenem dalje. Neki su govorili da idu prema Goraždu, neki prema Kladnju, a neki su se već spuštali prema kanjonu Drine. Velika neizvjesnost: kuda krenuti! Ja sam se odlučio da krenem prema kanjonu Drine, prema takozvanom Crnom Potoku. Kad sam se spustio u taj kanjon dosta ljudi je već bilo tu. Cijelim putem nas je pratila kiša. Tu u kanjonu Drine su već neki ljudi naložili vatru, da bi se malo ogrijali i osušili. Dolazi noć i dalje pada kiša, dočekujemo zoru pod vedrim nebom. Kad je zora svanula neki ljudi su već počeli da se splavovima prevoze preko Drine. Jedan je prevozio pet, a drugi tri osobe. Gledajući kako se Prevoze, već je bilo dva sata poslije podne, razmišljao sam kad ću doći na red da se prevezem. Ne čekajući dugo uspio sam da stanem na jedan splav i okrenuo se prema ljudima koji su ostali iza mene, rekavši im da ću se vratiti još pet puta da ih prevezem, sa još jednim čovjekom i to sam i uradio. Kad smo trebali da krenemo, tog istog dana prema planini Zvijezdi, neko je već rekao da nas ima 227 i u tom broju smo i pošli. Pješačili smo do mraka i kada se više nije vidjelo putovati, odlučili smo prenoćiti na otvorenom. Kad smo svi posjedali čuli smo na samoj koti Zvijezde da neko govori: -Krenite slobodno. Ima li vas još? Zaključili smo da je neko prije nas već stigao na tu Zvijezdu i da nas sa srbijanske strane poziva da idemo naprijed slobodno. U tom trenutku nikome nije bilo baš prijatno. Tu smo prenoćili, nedaleko od samog vrha Zvijezde. U zoru smo krenuli dalje i nakon izvjesnog vremena začuo se glas i neko je razgovijetno rekao: -Naprijed! Naprijed slobodno! Kad smo se svi popeli na tu kotu dočekala su nas tri uniformisana čovjeka sa oružjem. To je bila granična vojska Srbije. Prvo što su nam rekli to je da svi koji imaju oružje ili nož ili bilo koji oštar predmet da to odstrane od sebe. Onda su nam rekli da sjednemo i da će neki drugi ljudi doći po nas. Poslije izvjesnog vremena stižu Vukovi iz Vojne policije, prilaze i počinju da psuju sve što im padne na pamet i govore da se postrojimo u dvije kolone. Tako smo i uradili. Onda je uslijedila naredba da krenemo naprijed. Putovali smo jedan sat i stigli u mjesto Jagoštica. Tu nas dočekuje oko pedeset vojnih policajaca. Naredba da se kolona zaustavi. Onda počinje generalno pretresanje svih ljudi. Policajci koji su vršili pretresanje udarali su ljude i psovali, nakon čega su nam naredili da sjednemo na livadu ispred škole. Poslije dugog putovanja, straha i udaraca neko je iz grupe zatražio vode da se napijemo, jer smo svi žedni. Onda su počeli da donose vodu u velikim kanisterima. Poslije toga su postavili jedan sto i stolicu tu na livadi i tada počinje ispitivanje jednog po jednog. -Gdje si bio? Šta si radio? I dok traje ispitivanje dolaze vojni kamioni i formiraju kolonu. Kad je završeno ispitivanje svih ljudi, onda naredba da se ukrcamo u kamione. Kolona je krenula, ali niko ne zna kuda nas voze. Ja sam bio u ''TAM-u 11'', manji kamion pod ceradom i u tom kamionu je bilo 55 osoba. Ne može niko da se pomjeri nigdje. Poslije izvjesnog vremena vožnje ljudi su počeli da uzvikuju da se kamion zaustavi, jer je počelo da nestaje zraka pod zatvorenom ceradom. Sjećam se da sam pokušao da se približim zadnjem djelu kamiona da bi dobio više zraka, jer sam osjetio gušenje. Kad sam došao sebi, ležao sam pored kamiona sa još nekoliko ljudi iz istog kamiona. Čuo sam, kao kroz san, kako neko govori da požuri sa kanisterom vode. Tu su nas hladili vodom. Kad smo došli k sebi uslijedila je naredba da 15 ljudi prebace u drugi kamion, a poslije toga putovanje je nastavljeno dalje. Putovali smo nekoliko sati i stigli u mjesto koje se zove Šljivovica (u Srbiji), kod Užica. Tu nas dočekuje veći broj civilne policije. Počelo je psovanje, vrijeđanje i udaranje palicama po ceradi od kamiona. Onda nas smještaju u neke barake gdje su uslovi nikakvi, a dok traje pretresanje na ulaznim vratima usputno padne i po neki udarac. Tu smo prenoćili prvu noć. Tokom cijele noći ulaze policajci i govore da niko ne smije spavati. Ako neko slučajno zaspi bit će pretučen. I tako sjedeći na mokrom betonu dočekujemo zoru, a onda u jutarnjim satima policija Slobodana Miloševića se smilovala, pa su nam podijelili nešto za doručak. Poslije doručka dali su nam papire da se popune lični podaci: gdje si bio, šta si bio itd. Tokom dana izvodili su neke ljude na radnu obavezu. U poslijepodnevnim satima neko je donio vijest da su već stigli autobusi u blizinu objekata gdje se mi nalazimo. Navečer, oko 7 sati, došao je inspektor civilne policije i rekao da svi izađemo na hodnik te da čekamo kada će nas prozvati i da tim redom izlazimo pred objekat. Svi smo pažljivo slušali. Prozvao je i moje ime. Izašao sam pred objekat. Policajac me uputio prema autobusima. Kad sam već bio stigao do prvog autobusa čuo sam da je prozvao ime mog oca. Bilo mi je drago što ćemo zajedno, ali ipak sam razmislio da možda nije dobro, zato što niko ne zna gdje će nas voziti. bosnjacka Feljton - Ratni dnevnik Žepa (V) 15. februar 2007 27 POLICIJE Ja sam ušao u autobus i sjeo. Čekali smo da se u ostalim autobusima popune prazna mjesta. Nakon izvjesnog vremena uslijedila je naredba da autobusi mogu krenuti i to u pratnji civilne policije. Putovali smo cjelu noć. Sjećam se, bilo je poslije pola noći, kad je kolona autobusa sa asfaltnog puta skrenula na neki šumski, makadamski, put. Drveće je udaralo u krov i stakla autobusa. Već je nastala panika, jer smo već vidjeli lošu sliku naše sudbine. Najedanput kolona se zaustavila i čujemo da policajac sa čela kolone javlja policajcu koji je bio u mom autobusu da su pogriješili put i da se moraju vratiti nazad. To su uradili i put se nastavlja dalje. Kad je zora već počela da sviće stigli smo u jedno malo mjesto koje se zove Mitrovo Polje (Srbija), gdje se vidi nekoliko nekih zgrada i kolona se zaustavila. Naređeno je da izlazimo jedan po jedan i da idemo preko jednog malog mosta prema tim zgradama. Smjestili su nas u te dvije zgrade. Jedna se zvala Sutjeska a druga Rasima. Kad sam ušao u sobu sjeo sam na prvi krevet, izuo obuću i rekao prijatelju, koji je bio prvi do mene, da se osjećam pospano i umorno. Tako sam i zaspao. Ne znam koliko sam vremena spavao, ali samo se začulo na hodniku veliko uzvikivanje i aplauzi. Onda sam i ja izašao na hodnik da vidim šta se dešava. Kad sam otvorio vrata na sobi hodnik je bio pun ljudi. Iz ostalih soba najviše se čuje uzvikivanje: -Spašeni smo stigao Međunarodni Crveni krst. Ljudi iz Crvenog krsta ušli su u našu zgradu i prve riječi su bile da će nas registrovati i da će nam podijeliti prazne poruke da se možemo javiti svojim najdražim. -Samo par riječi napisati da znaju gdje ste i da ste živi. Sve je to brzo obavljeno. Rekli su kako su im sa srpske strane naredili da se ne smiju puno zadržavati. Kad su krenuli mi smo ih pitali kad će opet doći, a oni su rekli za dvije sedmice. Onda smo se povukli u svoje spavaone i tada počinju komentari šta će biti dalje. Život u logoru tekao je tako da smo imali doručak i večeru. Tek toliko da preživimo. Prvi period nismo smjeli izaći u WC bez pitanja. U toku dana i noći uporno su izvodili ljude i u obližnju, napuštenu, vikendicu gdje su ih maltretirali, ispitivali i tukli. Prvih dana su nam bili odredili fiskulturu prije doručka, ali ljudi su počeli da padaju u komu, jer smo maksimalno iscrpljeni pa su to prekinuli. Svaku večer prozivka svih ljudi. Uskoro je UNHCR počeo dovoziti hranu za nas, ali se redovno dešavalo da policija u toku noći izveze tu hranu negdje u svoje magacine, tako da nikad hrane nije bilo dovoljno. Kad je god Crveni Krst došao u posjetu pitali su nas ima li nekih problema. Ljudi se požale da su bili pretučeni, a to automatski pooštri mjere prema nama, od strane policije. Prošlo je nekoliko mjeseci. Dolazili su i neki stranci i dijelili nam papire u kojima se svako trebao izjasniti gdje bi želio izaći. Onda je za kratko vrijeme došla neka nova ekipa stranaca i opet su išla ispitivanja jednog po jednog: lični podaci, generalni pregled... Poslije izvjesnog vremena dolazi glavni inspektor u našu zgradu i kaže da svi izađemo na hodnik da pročita imena ljudi koji trebaju da izađu iz logora. Počeo je da čita prvo imena ljudi koji trebaju da putuju za Ameriku. Poslije nekoliko dana dolaze tri autobusa da nas voze prema Padinskoj Skeli (Srbija). Dolazimo u Padinsku Skelu i tu nas smještaju po sobama centralnog zatvora. Tu smo proveli dva dana i dvije noći. Ljudi, čuvari tog zatvora, bili su korektni prema nama. Odatle smo autobusima prebačeni do aerodroma Surčin-Beograd gdje su nas dočekali ljudi iz UNHCR-a, podijelili nam svima po 30 dolara, da imamo za puta. Nismo dugo čekali. Počelo je ukrcavanje u avion i onda smo putovali linijom: Surčin-Beograd do Atine, a onda do New Yorka. (Svjedočanstvo Idriza Durmiševića) poistovjetiti s tom konstatacijom, obzirom da smo i mi konačno imali odskočnu dasku za predstojeći ''proboj''? Zašto to nazivaju proboj? Nije ni bitno. Kad smo jučer nas petorica, u rani sabah napustili Krušev Do, uputili smo se mjestu na Brezjima gdje su ostala devetorica naših. Zatekli smo ih gotovo komirane. Vatra je bila toliko slaba da se jedva i vidjela, a mokro granje jedva je odgorjevalo. Hladan vjetar je i dalje rezao. Nalazili smo se na nadmorskoj visini od oko hiljadu i sto metara. Podijelili smo im nešto hrane koju smo donijeli iz sela. Bili su presretni. Poslije oskudnog doručka bili smo spremni za dalje. Tek je svanjivalo. Magla je svoje čestice presijavala na prvim zracima svjetlosti koji su osvajali mrak. Svuda okolo bilo je mokro i klizavo. Kiša je već odavno bila prestala što je olakšavalo nastavak puta. Prije polaska Sabrija nam predloži da odemo na neki greben, lijevo od nas, prema Drini, zove se Mrdež. Kaže da se odatle vidi dobar dio sela višegradske teritorije i tok rijeke Drine. Za manje od pola sata bili smo na Mrdežu. Pogled odatle je zaista bio idealan i moglo se vidjeti daleko. Nasuprot nas gledali smo Stolovaš, brdo ili vrh približno iste visine kao i Mrdež, dok su se u pozadini, nizvodno, Drinom prostirala sela Kamenica i Zemljice. U podnožju brda Babina Gora, mogla se vidjeti cesta koja je spajala Višegrad sa Kamenicom. Za oko nam je zapela dugačka kolona autobusa i kamiona, kako vojnih tako i civilnih, u pratnji vojnih oklopnih vozila. Kolona se kretala iz pravca Višegrada, prema Zemljicama, te smo s nesigurnošću konstatovali da idu prema Jagošticama, odredištu svih onih koji su otišli predati se u Srbiju. Nismo bili sigurni da li istom cestom mogu vozila iz Zemljica proći u Jagoštice, obzirom da smo znali da se jedan veliki potok između Zemljica i Jagoštica slijeva u Drinu. Mislim da se taj potok zove Brusnički. Sve u svemu naša konstatacija bila je da upravo ta vozila odvezoše po ''svježe meso'' iz Žepe. Pomislih da su hrabri oni koji su se opredijelili za Srbiju. - Sve će ih odvesti u Višegrad, na ćupriju, a tamo po četničkoj tradiciji!- neko je sa žaljenjem rekao. Nismo se dugo zadržali, a onda smo se uputili rubom stijena prema Pripečku. Nakon desetak minuta hoda došli smo pred jednu planinsku kuću. Iz sulinara proturenoga ispod strehe, podizao se lagan, svijetli dim. Brzo i oprezno smo upali u kuću, ali u njoj nikoga nismo zatekli. Stari šporet je još bio vruć i u njemu su dogorijevale posljednje glavnje. Sudeći po svemu što smo vidjeli unutar kuće, neko ju je napustio možda prije sat vremena. Nije bilo tragova četničkih vojnih čizama ili nečeg što bi ukazivalo na njihovo prisustvo. Ipak smo se ponašali kao da su gosti kuće bili upravo četnici. - Pripečani, sigurno!- reče Šahin, jer zna čija je kuća. Put smo nastavili u grupama po dvojica do nekih litica blizu Pripečka, a po dogovoru odatle ćemo sići u poleđinu sela. Sabrija reče da zna put, valjda neke lovačke staze. Sakupili smo se ponovno, sada na liticama o kojima sam govorio i odmah smo krenuli u potragu za ''lovačkim'' stazicama koje nismo našli iako smo čitav sat tragali. Plan je promijenjen i sada smo odlučili da izađemo na cestu Žepa - Krušev Do, kod nekog bunara, a odatle ćemo prići Pripečku. U trenutku kad smo izlazili iz stijena, nadomak tog bunara, pored kojeg je vodio šumski put, kao prečica na glavnoj cesti koja je pravila oštru krivinu, ravno smo se susreli sa četnicima. Pokret Edinove ruke da zalegnemo, bukvalno nas je prikovao uz zemlju. Prolazili su pored nas, tiho bez riječi. Onako u buljuku kretali su se u pravcu Brezja, odnosno u pravcu Krušev Dola i Luke. Gledajući tako sa nekih trideset, možda četrdeset metara, vidjeli smo da jedne grupe svoj pravac kretanja usmjeravaju uz jedan ''dol'', pokošen teren, koji vodi na Sjemač ili Pripečansku planinu. Adil i Edin su dali pametan prijedlog da se počnemo kretati samo malo niže, i tako pratiti cestu do Pripečka. Četnička vojska je neprestano prolazila dok se iza njih počeše oglašavati motori tenkova, transportera i drugih vozila. -Vidite, sad ne mogu čuti naše kretanje, a i male su šanse da nas primijete dok se budemo mimoilazili! - zaključi Adil. Krenuli smo odmah i za pola sata bili smo ispod krivine iznad samog Pripečka. Tu su ''bradonje'' ostavili obezbjeđenje od dvadesetak vojnika koji su razgovarali. Njihova neopreznost nam je išla u prilog, što smo iskoristili i uz velike napore savladali strmu kosu, te se spustili stotinjak metara do sela. U selu je bila jeziva slika: svuda su bili pljačkaši, palikuće, sa njima opet drugi koji jure stoku po baščama, pjevaju... (NASTAVIT ĆE SE u sljedećem broju: Duboko u čeljustima četničke potrage) 28 15. februar 2007 bosnjacka U mjesecu januaru u Goraždu Škola bosanstva MEHMEDALIJA MAK DIZDAR Piše: Elma Geca Održana tradicionalna manifestacija "Dani Isaka Samokovlije Sunce nad drinom" Goražde se i ove godine tokom mjeseca januara prisjetilo svog sugrađanina, jednog od najistaknutijih bosanskohercegovačkih književnika i pripovjedača dr. Isaka Samokovlije. Uz veliki broj učesnika u gradu na Drini po treći put održana je tradicionalna manifestacija "Dani Isaka Samokovlije - Sunce nad Drinom" (1917. - 1971.) BIOGRAFIJA Mehmedalija Mak Dizdar je rođen 17. oktobra 1917. godine u Stocu, gdje je završio osnovnu školu, a gimnaziju u Sarajevu. Od 1936. godine bavio se novinarstvom, a u toku rata rado je kao poštanski službenik, a potom je na ilegalnom radu. Poslije rata glavni je urednik TANJUG-a za Bosnu i Hercegovinu, potom je urednik lista Oslobođenje i izdavačke kuće Narodna prosvjeta. Od 1952. godine je profesionalni književnik, a od 1963. do smrti urednik je časopisa Život. Dobitnik je brojnih nagrada među kojima su Dvadesetsedmojulska nagrada BiH, Zmajeva nagrada i Zlatni vijenac Struških večeri poezije. Njegova djela su: Vidovopoljska noć, Plivačica, Povratak, Okrutnosti kruga, Panorama savremene bosansko - hercegovačke proze, Koljena za madonu, Minijature, Ostrva, Pjesme, Kameni spavač, Poezija, Modra rijeka, Stari bosanski tekstovi, Pjesme, Izabrana djela. Umro je u Sarajevu 14. augusta 1971. godine. MODRA RIJEKA Niko ne zna gdje je ona Malo znamo al je znano Iza gore iza dola Iza sedam iza osam I još dalje i još gore Preko gorkih preko mornih Preko gloga preko drače Preko žege preko stege Preko slutnje preko sumnje Iza devet iza deset I još dublje i još jace Iza slutnje iza tmače Gdje pjetlovi ne pjevaju Gdje se ne zna za glas roga I još hude i još lude Iza uma iza boga Ima jedna modra rijeka Široka je duboka je Sto godina široka je Tisuć ljeta duboka jest O duljini i ne sanjaj Tma i tmuša neprebolna Sto godina široka je Ima jedna modra rijeka Ima jedna modra rijeka Valja nama preko rijeke Pjesma Modra rijeka je okrunila Dizdarev pjesnički put i njena hermetičnost i višeznačnost, njena melodija i njena struktura, u kojoj se ritam narodne pjesme i začuđujuća zvukovna orkestracija prepliću sa neslućenim naznakama nečega što se nagovještava, što postoji, a što se ne zna, privukli su mnoge koji su dali svoj sud o ovoj Dizdarevoj pjesmi. O njoj su pisali Vlatko Pavletić, Krunoslav Pranjić, Kasim Prohić, Enes Duraković, Marko Vešović i mnogi drugi. Gotovo svi koji su pisali o ovoj pjesmi pitali su se šta je to što tu pjesmu čini čudnom: da li ovu pjesmu treba shvatiti ”kao metaforu pjesničkog traganja za tajnom svijeta”1, da li je to ”iskušenje nemogućnog”, da li je to ”savršenstvo nemuštosti”, ili, možda, ta pjesma upućuje ”na drugu obalu kao 'onostranost' naše egzistencije”. Nesumnjivo je da je Modra rijeka u filozofskom i u poetskom, ali i u lingvističkom smislu, najpotpunija i najzaokruženija pjesma Maka Dizdara. Pjesma je ispjevana u trinaest distiha sa posebno izdvojenim stihom Ima jedna modra rijeka. Taj stih, tako izdvojen, ima neospornu sintetsku ulogu, koja nakon akumuliranja čitavog niza pojmova ističe jednu od osnovnih poruka pjesme. Za razliku od većine pjesama u Kamenom spavaču, Modra rijeka je ispjevana u pravilnim osmercima s cezurom poslije četvrtog sloga, što pjesmi daje ubrzani ritam narodne lirske pjesme. Manifestacija je otpočela polaganjem cvijeća na bistu književnika Isaka Samokovlije ispred Doma zdravlja u Goraždu koji nosi njegovo ime. U pratnji načelnika općine Goražde, Mustafe Kurtovića i direktora JU Centar za kulturu, cvijeće na bistu položila je najmlađa kćerka velikog bh. književnika Rikica Samokovlija Najdanović, a potom je to učinila i delegacija Doma zdravlja. -Tata volimo te puno, a voli te i Goražde. Poklanjam ti crvene ruže koje si uvijek volio, riječi su vidno ganute Rikice Samokovlija Najdanović koja se uz 52. godišnjicu od smrti svog oca zahvalila Goraždu i njegovim građanima što nikada ne zaboravljaju njenog tatu. -Ja jedina od djece dr. Samokovlije nisam rođena u gradu na Drini, ali sam emotivno vezana za ovaj grad. Tata je doista volio Goražde, a i mama koja je došla s njim ovdje. Često sam je pitala kako joj je bilo u jednom malom gradiću nakon Beča, a ona bi uvijek o ovom gradu divno pričala. Od mojih roditelja pamtim da su u Goraždu tako divni i dobri ljudi, a zbog toga je i mojoj majci ono srcu priraslo - kazala je Rikica Samokovlija podsjećajući da je vječito u njegovim pričama bilo Goražde i Drina. Manifestacija Dani Isaka Samokovlije Sunce nad Drinom čiji je organizator tradicionalno bila Javna ustanova Centar za kulturu u saradnji sa brojnim drugim institucijama i sponzorima, održavala se 15., 16. i 29. januara u Goraždu i dijelom u Sarajevu. Programom manifestacije održani su različiti sadržaji uz brojne učesnike. Upriličen je okrugli sto na temu Život i djelo Isaka Samokovlije uz učešće predstavnika Akademije nauka i umjetnosti, Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti, Udruženja pisaca, te Jevrejske zajednice BiH, SGV-a Pokreta za ravnopravnost kao i predstavnika grada domaćina. Velikog književnika prisjetili su se i mladi Goražda koji su upriličili književno veče uz učešće Udruženja Yildiz i učenika Mješovite srednje škole Enver Pozderović, a ovom prilikom dodijeljene su diplome i nagrade za najbolje literarne radove. Na temu Život i djelo Isaka Samokovlije održan je i kviz za učenike osmih razreda osnovnih škola, a književno veče upriličili su i već iskusni goraždanski stvaraoci koji su ujedno pokrenuli i inicijativu za osnivanje književnog kluba Isak u Goraždu. U ponedjeljak 29. januara organizirana je i posjeta izložbi ostavštine dr. Isaka Samokovlije Tragom života i stvaralaštva čija je postavka u periodu od 29. januara do 4. februara upriličena u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BIH, u Sarajevu. Veliki bh. književnik, pripovjedač i liječnik dr. Isak Samokovlija rođen je 3. septembra 1889. godine u Goraždu. Gimnaziju je završio u Sarajevu 1910. a medicinski fakultet 1917. godine u Beču. Između dva rata sa porodicom radio je kao liječnik u rodnom gradu. Prvu pripovijetku Samokovlija je objavio daleke 1927. godine u listu Jevrejski život dok je prvu knjigu pripovijetki Od proljeća do proljeća objavio 1929. godine u Sarajevu. Jedan je od osnivača Udruženja književnika BIH 1945. godine. Sve do smrti 15. januara 1955. godine Samokovlija je radio kao urednik IP Svjetlost, a sahranjen je na starom jevrejskom groblju u Sarajevu. Iza sebe je ostavio bogat književni opus koji čine zbirke pripovjedaka Nosač Samuel, Tragom života, Solomunovo slovo, Priča o radostima itd. Napisao je i četiri pozorišna komada Hanka, Plava Jevrejka, On je lud i Fuzija, od kojih su neki preneseni i na filmsko platno. Generalni pokrovitelj manifestacije Dani Isaka Samokovlije - Sunce nad Drinom bila je općina Goražde, dok su manifestaciju podržali i Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta BPK, Ministarstvo kulture i sporta FBIH, Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH, JU Biblioteka grada Sarajeva, Jevrejska zajednica BIH, Javni radio-televizijski servis BiH, te brojni drugi sponzori. SARAJEVSKA ZIMA 2007 RASPISALA KONKURS NA TEMU “NEKI DRUGI GRAD” U okviru XXIII Internacionalnog festivala Sarajevo "Sarajevska zima 2007" Centar za mlade Federalnog ministarstva kulture i sporta i Međunarodni centar za Mir, raspisali su konkurs na temu “Neki drugi grad”. Pravo učešća imaju svi učenici osnovnih i srednjih škola, te svi studenti fakulteta Bosne i Hercegovine, Evrope i svijeta. Učesnici mogu prijaviti jedan projekat, a organizatori će podijeliti po tri nagrade za najuspješnije i najorginalnije radove za sve tri kategorije učesnika. Svoju kreativnost učesnici će moći izraziti kroz likovnu umjetnost, literarne radove i video art. Konkurs je otvoren od 7. februara do 1. marta, a rezultati će biti objavljeni 15. 3. 2007. godine. Aplikacije za učešće možete naći na web siteu Sarajevske zime, a radove slati na adresu Međunarodnog centra za Mir, Titova 9a/5 71000 Sarajevo. www.sarajevskazima.ba Savjeti bosnjacka 15. februar 2007 29 Krvarenje u mozgu kod četvrtine djece Nedavna je studija potvrdila da jedno od četvoro novorođenčadi koje iskusi vaginalni porod pati od određene količine intercelebralnog krvarenja. Ipak, budući da je krvarenje ograničeno, čini se da nema učinka na organizam. Istraživanje je vodio dr. John Gilmore s medicinskog sveučilišta Sjeverne Karoline. Doktor Gilmore i njegovi kolege u tu su svrhu koristili magnetsku rezonancu za očitanje krvarenja. Rezonanaca nije pokazala krvarenje kod djece koja su rođena carskim rezom. Manja krvarenja unutar i oko mozga vrlo su učestala kod djece rođene vaginalnim putem pa se čini da je njihov uzrok upravo porod. Gilmore pojašnjava da je potrebno više istraživanja da bi se utvrdile implikacije ovih hemoraža, te da ne treba ove rezultate protumačiti označivši najednom vaginalni porod iznimno rizičnim. ''Očigledno, velika je većina nas rođena vaginalnim putem i možda smo imali takva krvarenja, no ide nam sasvim dobro,'' rekao je Gilmore. ''Ljudi se rađaju vaginalnim putem već mnogo vremena i naši su mozgovi vjerovatno evoluirali da bi se mogli nositi s vaginalnim porodom bez većih poteškoća.'' Borba protiv stresa Četiri šolje čaja dnevno i stres je izbjegnut Čaj je oduvijek bio smatran jednim od glavnih namirinica u borbi protiv stresa, čija toplina, aroma i miris djeluju iznimno opuštajuće. Istraživanja su pokazala da konzumacija crnog čaja smanjuje izlučivanje hormona stresa kortizola, snižava krvni pritisak te smanjuje mogućnost stvaranja krvnih ugrušaka i samim time rizik od srčanog infarkta. "Ne znamo koji su točno sastojci odgovorni za ovakve učinke jer je čaj sastavljen od mnoštva sastojaka kao što su katehini, polifenoli, flavonoidi, te aminokiseline. Za sve ove sastojke se zna da djeluju na neurotransmitere u mozgu, ali se ne može sa sigurnošću tvrditi koji sastojak ima najjači utjecaj" izjavili su istraživači. "Studija pokazuje da konzumacija crnog čaja može uveliko doprinijeti bržem oporavku od dnevnog nakupljenog stresa. Iako crni čaj ne može smanjiti samu razinu doživljenog stresa može ubrzati vraćanje medijatora stresa kao što su hormoni na normalnu razinu. POVRIJEĐENI SU OSJEĆAJI BOŠNJAKA LONDONA Poštovana Redakcijo Lista "Bošnjačka Dijaspora" i poštovani gospodine Uredniče, U vašem proteklom broju lista objavili ste tekst pod naslovom "Bošnjačku džamija u kanadskom Londonu uzurpirali ARAPI". Objavljivanjem teksta ovakvog sadržaja uveliko su povrijeđena osjećanja Bošnjaka koji su svojim radom i zalaganjem i doprinijeli da se objekat, džamija, kupi prije 6 godina. Danas kada neki žele da okaljaju ugled i autoritet Bošnjaka među njihovom braćom /samo da napomenemo da u Londonu živi preko 40.000 Muslimana/ te da nas prikaže kao slabe ili nikakve vjernike/ mi se oštro protivimo, ali kao što vidite Allah dž.š. je dao da se oni razotkriju i pokazu tko su i šta su. Kao reakciju na objavljeni tekst želimo da se u skladu sa novinarskom etikom objavi Naš Tekst kako bi javnost spoznala samo djelić prave istine. Nadam se da ćete udovoljiti našem zahtjevu jer javnost ima pravo da čuje i naše mišljenje. Ukoliko imate bilo kakvih pitanja molimo Vas da se obratite nama putem e-maila [email protected] Veoma smo zahvalni ukoliko nas u što kraćem vremenu obavijestite da li ćete tekst objaviti u sljedećem broju kako ne bi bili primorani tražiti druge bošnjačke medije da objave naše reagovanje. Salam Alejkum Bošnjaci Londona Prirodom do ljepote Danas ima mnogo načina na koje možemo usavršiti svoju ljepotu, a najbolji način za to je onaj prirodni. Skoro svaka biljka ima svojstvo koje pomaže kod raznih problema sa kožom i mnogih drugih stvari. ALOE VERA sadrži umirujuća i hidratizirajuća svojstva, ublažuje nadraženu kožu. KINESKI BIJELI ČAJ je čudesna prirodna kozmetika, snažan antioksidant, usporava znakove starenja, osvježava i budi kožu, njeguje i umiruje. MEDITERANSKO MASLINOVO ULJE savršeno hidratizira i njeguje kožu. Smiruje menstrualne probleme. Kao pasta protiv ispucanih vrhova, djeluje kao regenerator. PRIRODNI SMEĐI ŠEĆER je odličan je za uklanjanje odumrlih stanica epiderme. Čisti i njeguje kožu, koja nakon tretmana bolje upija losione i ostale kozmetičke proizvode. SHEA MASLAC je prirodni masni derivat dobiven iz ploda drveta Kenite koja raste u savanama zapadne Afrike. Bogat vitaminima i hranjivim tvarima koje su savršeno hidratantno sredstvo. Aktivno štiti od vanjskih faktora i UV zraka. SUNCOKRETOVO ULJE je poznati antioksidant učvršćuje i njeguje kožu. Štiti stanične stjenke. LAVANDA pomaže kod spavanja, uklanja glavobolju, reflektira i opušta. Korisna kod raznih upala kože. Uklanja svaki stres. ZELENI ČAJ štiti kožu od slobodnih radikala i bakterija. Poboljšava regeneraciju kože i vraća joj zdrav izgled. Aroma zelenog čaja osvježava i vraća energiju. KRUŠKA je brz i praktičan izvor energije. Odgovor Bošnjacima Londona Reagiranja Ostanite zdravi i lijepi MI POVEZUJEMO LJUDE Poštovani prijatelji, Dragi Bošnjaci Londona. Bošnjačka Dijaspora već nekoliko godina prati aktivnosti u bošnjačkim, odnosno bosanskim zajednicama širom svijeta, svrstavajući se u naozbiljnije informativne kuće u Dijaspori. Naša intencija od samoga osnivanja je bila povezivanje, a nikako razjedinjavanje ljudi koji rade na konstruktivnom dijalogu, baštineći pozitivan odnos prema drugim ljudima zajednice i Domovini. Ovakva orijentacija doprinijela je da smo prihvaćeni širom svijeta, jer zaobilazimo isključivo komercijalni efekat, koji novina mora imati da bi opstala, tako da smo za račun općega interesa ušli u rizik opstojnosti. Dobre namjere isključivo vode naš tim. Tako je bilo i u prošlom broju, kada smo objavili tekst o problemima u Islamskoj zajednici u Londonu. Naš cilj je, isti kao i vaš, da se problemi što bezbolnije i efikasnije riješe. Nismo se svrstali na stranu jedne grupe, već smo elaborirali problem. Vaše javljlanje nas je obradovalo, jer iz njega je također jasno da želite i vi sačuvati kredibilitet i dignitet Bošnjaka i Zajednice u Londonu. Stoga vam stojimo na raspolaganju da iskoristite Bošnjačku Dijasporu kao medij i da ubuduće pravovremeno dostavite na našu adresu informacije, sugestije, prijedloge, a naravno i kritike, jer ih mi prihvatamo. Onaj ko ne zna prihvatiti kritiku, ne zaslužuje ni pohvalu. To je naše geslo kojega se držimo. U nadi da će problemi sa kojima se susrećete (i uz našu pomoć) biti razriješeni, srdačno vas selamimo. Redakcija KIVI je prava bomba vitamina C i čarobno sredstvo protiv masnih naslaga na stražnjici i bedrima. Neophodan za imunološki sustav i brže zarastanje rana. RUŽA je bogat izvor vitamina C, sadrži kiseline koje pomlađuju stanice kože i obnavljaju oštećeno tkivo. Korisna aromaterapija u borbi protiv depresije. Kupka od eteričnih ulja ruže pomažu kod problema sa nesanicom. U kombinaciji s lavandom i limunom ublažava emocionalni šok. Potiče senzualnost. METVICA osvježava masnu kosu i sprječava suvišno mašćenje. Bogata vitaminom C, osvježava i sprečava gripu. Smiruje isušenu kožu i omogućuje joj da diše. LIMUN ublažava reumatizam, pomaže protiv grlobolje, potiče prirodni sjaj kose i odstranjuje perut, osnažuje nokte, izbjeljuje zube, omekšava kožu. Sprečava razne infekcije. MLIJEKO pravi eliksir ljepote. Pomaže koži da bude sjajna i zrači svježinom, smiruje upale i daje mekoću kože. Jača kosu i sprečava pucanje vrhova. MED čuva mladost, dobra maska za omekšavanje kože, omekšava usnice i daje sjaj kosi. Koristi se kao maska za oživljavanje kose. Potiče rast noktiju. U prirodi se nalaze mnogi tajni sastojci za očuvanje ljepote. Samo vam treba malo mašte. 30 15. februar 2007 Zabava Ishrana FOLK 10 1. Šerif Konjević Nije ovaj čovjek za tebe 2. 3. Donna Ares Idi, idi moja vilo Enes Begović Tvoje ime na mom ramenu 4. Selma Bajrami Ostrvo tuge 5. 6. Hanka Paldum Plači za mnom Nihad Alibegović Produži moj život 7. Semir Cerić Koke Dozvola za ljubav 8. Amela Zuković Novine 9. 10. bosnjacka Jagode odlične za hladne zimske dane Mračni i hladni zimski dani uzrokuju tmurna raspoloženja, ali prema novoj studiji jednostavna konzumacija određenih namirnica, a naročito jagoda, može značajno poboljšati raspoloženje. Rezultati studije ukazuju na činjenicu da mekana vlakna jagoda usporavaju apsorpciju ugljikohidrata u krvotok, te tako izjednačuju nivo šećera u krvi, a i ra s p o l o ž e n j e . Ž e n e , k o j e s u sudjelovale u studiji, izjavile su kako im redovno konzumiranje jagoda olakšava tegobe menstrualnog ciklusa, simptome menopauze i svakodnevne bolove. Naravno, jagode su poznate i kao odličan afrodizijak. Levisove nove farmerice za vitku liniju Udobne i moderne Šerif Habib Šera Sok od limuna Halid Bešlić i Amir Zolj Ne kuni me, prijatelju EUROSONG 2007 Marija Šestić predstavnica BiH Za sve koji su za praznike "nabacili" nekoliko kilograma viška ili i inače imaju problema s linijom, spas stiže iz tvornice farmerica Levis. Ne, oni nisu prestali proizvoditi jeans i krenuli u novi biznis proizvodnje dijetalnih proizvoda, nego su proizveli novu liniju "traperica za mršavljenje" u kojima, tvrde, svaka žena, bez obzira na svoju figuru, izgleda-neodoljivo. Novitet na tržištu - traperice Levis Perfectly Slimming 512 Jean, napravljene su od mješavine pamuka i spandeksa, zbog čega su iznimno udobne, a odlično oblikuju žensku siluetu. Imaju posebna pojačanja na području trbuha, koji u njima izgleda puno ravniji, a tako je i sa stražnjicom koju blago podižu, baš poput raznoraznih hlačica za mršavljenje. -Kao brend koji je i izumio traperice, nastavljamo inovacije koje nikad ne idu na uštrb mode i stila. I ove smo traperice za mršavljenje kreirali tako da damama omogućuju vitkiju figuru te istodobno budu u skladu s modnim smjernicama. Mislim da će žene u njima uživati jer će izgledati mnogo bolje, a istodobno imati moderni komad odjeće - kaže Janine Clinton-Faust, dopredsjednica odjela dizajna u Levisu. Moda Vicevi Dvije prijateljice Razgovaraju dvije prijateljice: - Je li, tko je onaj zgodni frajer koga si jutros ispratila iz stana? - A, to ti je student četvrte godine medicine... - Redovan? - Ma, ne, samo kad mi je muž na putu. Marija Šestić, studentica Muzičke akademije u Banjoj Luci i kćerka Dejana Šestića, autora bosanskohercegovačke himne, ove će godine predstavljati BiH na Eurosongu 2007 koji će se održati u Finskoj u Helsinkiju. Marija Šestić je rođena 1987. godine i studentica je Akademije umjetnosti u Banjoj Luci, odsjek klavir. Od svoje šeste godine učestvuje na dječjim festivalima u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Rumuniji i Njemačkoj. Sa 13 godina bila je prvi solo-pjevač, sa prostora bivše Jugoslavije i pozvana je da učestvuje na MTV-u Berlin. Iste godine objavila je svoj prvi CD. Autori kompozicije su Banjalučani, a pjesma će javno biti izvedena u televizijskom šou programu "BH Eurosongu 2007", koji će biti emitiran 4. marta uživo na BHT 1. Hari Varešanović je na prošlogodišnjem "Eurosongu 2006" sa pjesmom "Lejla" osvojio treće mjesto i tako je ovogodišnjoj predstavnici obezbijedio direktan ulazak u finale. Tuku se slon i mravi Potuku se jedan slon i dva mrava. Kaže slon: - Nije pošteno, vas je dvojica! Bolesnik kod doktora Bolesnik se žali doktoru: - Doktore, svaki dan moram da izvršim nuždu u 8 u jutro. - Pa dobro, nije to strašno. - Pa da, ali ja se budim tek u 9... Hercegovac svira klavir Pitaju Hercegovca zna li svirati klavir. - Može biti i da znam, nikad nisam probao. Recept mjeseca Najbolji modeli iz B iH BiH Na sarajevskom Fashion Weeku, koji se po sedamnaesti put organizirao u Domu vojske f e d e ra c i j e , i z a b ra n i s u najbolji ženski i muški model za Best Model Of The World 2006. Žiri i publika jednoglasno su izabrali poznatu cover girl, devetnaestogodišnju Adisu Kavgić. Rođeni Banjalučanin Adnan Omerović najbolji je muški model. Dvadesetpetogodišnji glumac, maneken i apsolvent ekonomskog fakulteta od svoje četvrte godine živi u Ljubljani. Osim u kazalištu Adnan je glumio i u posljednjem Kusturičinom "Život je čudo", te u cjelovečernjem ostvarenju slovenskog redatelja Mitje Okorna "Tu pa tam". Duo je pobijedio u konkurenciji dvadeset parova, koji su se predstavili u sportskoj odjeći, kupaćim kostimima, te večernjim toaletama. Počasna gošća ovog događaja bila je australijska dizajnerica Leesa F o g a r t y . Po b j e d n i c i s u sudjelovali na svjetskom izboru The Best Model Of The World s r e d i n o m decembra u Istanbulu. Podvarak Sastojci: 60 dkg purećeg mesa, 1 kg kiselog kupusa ribanca, 1 glavica luka, 4 kašike rastopljene masti ili ulja, biber, so. Kupus se opere i sitno izreže te pirja na poprženom luku pola sata. (Ako je kupus prekiseo, prethodno se dobro opere u mlakoj vodi.) Meso se opere, posoli, prelije vrućim uljem i stavi u pećnicu zajedno sa pirjanim kupusom (meso se stavi u sredinu, a okolo kupus). Peče se jedan i po sat i pri tom povremeno okreće da se promijeni sa svih strana. U početku, jelo se peče poklopljeno da kupus ne preplane. Riblji paprikaš Sastojci: 1 kg slatkovodnih riba, 6 kašika ulja, 2 - 3 glavice luka, kašičica crvene paprike, 5 - 6 kašika pavlake, kašika paradajza, 2 kašike brašna, pola limuna i so Ribe se očiste, operu, ocijede, posole, natope limunovim sokom i ostave da se usole. Zatim se izrežu na komade, uvaljuju u brašno i peku na vrućem ulju. Pečena riba se izvadi i ostavi na toplo mjesto pa se pravi umak. Na ulju se poprži sitno isjeckani luk i kada porumeni, pospe se brašnom, poprži, zalije vodom ili juhom, doda mu se paprika i paradajz i na kraju pavlaka. Kada umak uzavri, prelije se preko pečene ribe. Uz riblji paprikaš se služi kuhana riža, krompir, ili palenta. Riblji paprikaš se pravi od soma, štuke, šarana i dr. Adisa Kavgić HOME DECOR AND MORE 4239 Reavis Barracks Rd St. Louis, MO 63125 Phone: 314.631.2905 Fax: 314.752.9273 Sabiha Kovacevic Owner Zabava bosnjacka Horoskop za februar 2007. OVAN LUBAV: Mogući su manji nesporazumi, čak ako ste u uspješnoj i stabilnoj vezi. POSAO: Bilo bi dobro da se ne upuštate u polemiku sa radnim kolegama, a naročito sa pretpostavljenima. ZDRAVLJE: Što više koristite ribu u ishrani. RAK LJUBAV: Vaš je partner željan promjena. Nemojte ga odgovarati, nego mu se hrabro pridružite jer ćete oboje biti na dobitku. POSAO: Dobra organizacija vremena i aktivnosti te u skladu s tim realan poslovni plan, preduslovi su uspjeha. ZDRAVLJE: Vrijeme je za relaksacije. VAGA LJUBAV: Oslobodite se briga i priuštite sebi i partneru više zabave i lijepih trenutaka. POSAO: Kada je posao u pitanju nastojte odvajati bitno od nebitnog i poštovati zadane rokove. ZDRAVLJE: Činit će Vam se da ništa ne jedete, a ipak se debljate, što znači da ćete posebno morati pripaziti na kalorije. JARAC LJUBAV: Neki problemi iz prošlosti će nestati i najzad ćete moći u miru da se posvetite Vašim zajedničkim druženjima. POSAO: Ovaj period će proteći u znaku povećanih tjelesnih, ali i umnih aktivnosti. Puno ćete razmišljati, raditi, čitati... ZDRAVLJE: Bez većih promjena. 15. februar 2007 31 BLIZANCI LJUBAV: Veza će se stabilizovati, a ukoliko ste sami, pronaći ćete idealnog partnera. POSAO: Izbjegavajte poslove u kojima se obećava brza zarada. ZDRAVLJE: Jedite više mliječnih proizvoda, jer oni blagotvorno djeluju na probavu, prije svega crijeva. BIK LJUBAV: Da biste lakše podnosili partnerove nagle promjene raspoloženja i česte prigovore, naoružajte se strpljenjem. POSAO: Držite se one narodne izreke: Kako posiješ, tako ćeš i požnjeti, što znači ako uložite dovoljno energije i truda u posao, ubrzo ćete osjetiti rezultate svoga rada. ZDRAVLJE: Nastojte jesti 2-3 sata prije spavanja. DJEVICA LJUBAV: Voljena osoba bi Vas mogla obradovati vrijednim poklonom, ili posebnom viješću. POSAO: Težit ćete materijalnim dokazima, a priljev novca na računu bit će najpouzdaniji dokaz uspješnog poslovanja. ZDRAVLJE: Živci i nervni sistem će biti izuzetno osjetljiva tačka u Vašem organizmu. LAV LJUBAV: Voljena osoba bi Vas mogla na prekretnici: O kakvoj promjeni je riječ, otkrit ćete u narednim danima. POSAO: Nepredviđene okolnosti i situacije primorat će Vas da više vremena i energije uložite u uobičajene tekuće poslove. ZDRAVLJE: Više sna bi Vam itekako koristilo. STRIJELAC ŠKORPIJA LJUBAV: Najdraži će Vam biti trenuci koje ćete provoditi u samoći. Vaš partner će znati napraviti romantičnu atmosferu uz svijeće i laganu muziku. POSAO: Radni dan će Vam biti ispunjen brojnim kontaktima i razgovorima. ZDRAVLJE: Povremeno će Vas mučiti glavobolje i osjećaj opće slabosti organizma. LJUBAV: U Vaš će se odnos uvući monotonija i zasićenje. Morat ćete se potruditi da unesete više osvježenja u vezu. POSAO: Vaše organizatorske sposobnosti doći će do izražaja kada je novac u pitanju. Ništa nećete prepuštati slučaju. ZDRAVLJE: Najveći neprijatelj Vašem tijelu bit će lijenost. RIBE VODOLIJA LJUBAV: Najviše ćete zamjeriti partneru da Vas ne razumije i ne podržava pa ćete stoga obavljati poslove koje bi on/ona trebao/la obavljati. POSAO: Mogli biste se odlučiti na uvođenje novina u poslovanje, upustiti se u renoviranje poslovnog prostora ili produžiti poslovanje. ZDRAVLJE: Pazite da ne jedete ''s nogu'' već da sebi priuštite kuhanu hranu s mnogo povrća. LJUBAV: Ozbiljne veze će nailaziti na prepreke, ali i pored toga bit ćete duboko odani i privrženi jedno drugome. POSAO: Pružaju Vam se izuzetno dobre mogućnosti ukoliko želite promijeniti radno mjesto ili napredovati. ZDRAVLJE: Bit ćete nemirni i razdražljivi, pa Vas neće biti problem rasplakati ili potaknuti na svađu. Misli velikih KRIŽALJKA 1 VODORAVNO: 1. Pokojni kanuist iz Belišća,12. Nakupljanje, koncentracije čega, 13. Arapski deveti mjesec mjesečeve godine, također muško ime, 14. Etaža, 15. Novogrčko izgovaranje slova E kao I, 16. Riječ pri davanju ili pokazivanju čega, 18. Češko žensko ime, 19. Sakupljač trava, atar, 21. Ime glumice Arapine, 22. Okoliš, 23. Žensko ime, Melanija, 25. Inicijali novinara Komljenovića, 26. Ime više norveških kraljeva, 27. Uspješnica, 28. Kratica za : liveno gvožđe, 30. Visak, okomilo, 33. Rusko žensko ime, Irena, 35. Titula domaćih vladara u Pradnjoj Indiji, 36. Čamotinja, 37. Najviši katolički poglavar, 39. U bilijaru udarac kugle sa strane, 40. Trema pred javnim nastupom, 41. Inicijali glumice Krstulović, 42. Izrađivači vila, 44. Pješčani sprud, sipina, 46. Jedno naše nariječje, 48. Veo, koprena, 49. Zarade od trgovine, 50. Vrsta peruanske lame odlične vune (mn.). 3 4 5 6 7 8 9 10 11 14 13 16 15 17 19 18 21 20 POP 10 22 23 25 24 26 33 29 30 31 34 49 Zdravko Čolić Merak mi je 2. 3. Regina Izgledala je malo čudno Amel Čurić Urnebes 32 4. Maja Milinković i Tifa Opako 5. 6. Emina Jahović Dal' ona zna Romana Još te koštam 7. SMS Kako mi nedostaješ 8. Željko Bebek Ovo mi je škola 35 37 39 46 1. 27 36 42 U životu možemo ostvariti sve što želimo, samo ako dovoljnom broju ljudi pomognemo da oni ostvare što žele. Zig Zigler Kada ljubaznost uzvratiš ljubaznošću, potičeš ljude na dobro. Uzvratiti zlo ljubaznošću oznaka je plemenitog karaktera. Uzvratiti na ljubaznost zlim oznaka je zločinca. Konfučije 12 28 OKOMITO: 1. Novinaraka na HT iz Bugojna, 2. Trnovito drvo J. Afrike i Etiopije iz kojeg se dobiva gumarabika, 3. Lutalica bez cilja, 4. Imetak, 5. Apostol koji je izdao Isusa, 6. Ime glumice Demidove, 7. Čuvari stoke u J. Americi, 8. Dvadesetsedmo i treće slovo abecede, 9. Neuškopljeno govedo bak, 10. Ptica grabljivica, lunja, 11. Zamućenost očnog sočiva, 17. Morska uvala, 19. Skup stanica živih bića različitog sastava, 20. Žensko ime, Anđa, 22.Sredstva za oranje 24. Varijantno ime osobe, 27. Žensko ime, Hatidža, 29. Crtež izrađen olovkom, 31. Dio tijela između glave i trupa, 32. Nasrt, 34. Kos koji se hrani imelom, 37. Glumica Alma, 38. Makaze, 40. Jednoznamenkast broj, 41. Oznaka, 43. A vista (kraće), 45. Pozadi, 47. Kem. Znak za aluminij. 2 Što možete sanjati, to možete i učiniti. Walt Disney Nikad, nikad, nikad, nikad ne odustajte. Winston Cherchil 38 41 40 43 44 47 45 48 9. 50 RAHASS 10. Selma Muhedinović Tvoja Tinka Ljubav za ljubav Big Truck sales ALL UNITS FOB MICHIGAN www.bigtruckshere .com 50 P ,9 60H 8 $1 p, 4 S 13 2000 VOLVO VNL660, Cummins N14+ 460HP, Engine Brake, 13 Speed, Air Ride, 3.70 Ratio, Cruise Control, Dual Bunks, Alum Tanks, 847,000 Miles, Very Clean Ride!! le Ax 0 le 5 ng 5,9 i S 1 $ ONLY (2) LEFT!! 2000 VOLVO VNL420, Cummins ISM 330/370HP, Jake, 40”Sleeper, 10 Speed, Single Axle, Air Ride, 3.90 Ratio, 191”WB, A/C, Dual 151 Gal Tanks, Cruise, ..$15,950 0 95 , 4 $3 2 UNITS 1995 CL713 , E7.454 Mack motor, MIles in the 400,000 range, Nice Trucks! Please call Donnie Hunt or Gene Burnet @ 616-877-3455 LET US SELL YOUR TRUCK FOR YOU….AND, WE FINANCE TRUCKS AS WELL…IF YOU NEED FINANCING, WE CAN HELP!!! 0 95 , 3 $2 1996 FORD F800, Cummins 8.3L, 5 Speed, 189”WB, A/C, Boom Crane, 1993 Wilke 520 Crane with elec over hydraulic outriggers, remote operation cables, Tool Boxes, Very Good Shape 1987 FORD L9000, 13 Spd, 16' , Leaf Springs Suspension, Tri Axle, 20,000# FA, 46,000# RA, Steel Composition, This is a factory built tri axle dump truck, Double framed, 385 frt tires. A lot of life in this unit! 1998 GREAT DANE 53X102, Air Ride Suspension, 22.5LP Tires, 2 Sp. Landing Gear, Slide Axle, ..(2) or more $9,950 ift h os t Au 2000 VOLVO VNL770, Cummins N14 500 HP, Jake, Autoshift, 77” Sleeper, Air Ride, 825,000 Miles, Clean Unit!....ONLY $31,950 50 ,9 $8 1999 STERLING AT9513, Caterpillar 3126 190 HP, 26’ Box with Roll-Up Door, Jake, 6 Speed, Spring ride, 38” Sleeper, Dual Tanks 2000 STERLING AT9522, Cat 3406E 435 HP, Jake, 235”WB, 9 Speed, Air Slide 5th Wheel, Tilt/Tele, Cruise, Alum Wheels, Call Today!! 0 95 8, $2 2001 VOLVO VNL660, Volvo 465 HP, 10 Speed, 66” Sleeper, Jake, 3.73 Ratio, 230”WB, Alum Wheels, A/C, Dual 150 Gal Tanks, Cruise, Tilt/Tele 0 95 , 6 $1 2000 VOLVO VNL610, Detroit Series 60 470HP, Jake, 3.90 Ratio, Air Ride, A/C, Dual Tanks, Cruise LY N 950 O 6, $1 P 0Heed 0 5 Sp 13 2000 VOLVO VNL770, 500 HP Cummins, 13 Speed, Jake, Tilt/Tele, Air Side 5th wheel, All 10 Aluminums, Work Station, Fridge, Power Window, 900k Miles, ....$28,950 [email protected] ft Le 3 0 LY N 95 O 14, $ 0 5 ,9 9 $1 Email: 50 9 5, $1 1999 STERLING L9513, Cummins ISM 330/370HP, Jake, 9 Speed, Air Ride, 3.73 Ratio, Dual 150 Gal Tanks, Heated Mirrors,...................................................................................NICE! 0 95 , 4 $3 2 UNITS 1995 CL713 , E7.454 Mack motor, MIles in the 400,000 range, Nice Trucks! 2000 VOLVO VNL660, Detroit 430/470HP, Jake, Double Bunk, Air Ride, 3.70 Ratio, Cruise, Heated Mirrors, Tilt/Tele, Clean Trucks Ready to Work! LY N ft!! O e L 2 2001 VOLVO VNL610, 430/470 DETROIT, 10 SPEED W/OVERDRIVE 592,000 & 725,000 MILES, 3.70 REARS…CALL TODAY!! 50 9 8, $ 2000 GMC TOPKICK 7500, Caterpillar 3126 190HP, 26’ Van, Roll-Up door, 6 Speed, Spring Ride, Dual Tanks, 250K Miles,...................................................................................$9,950
© Copyright 2024 Paperzz
