NOVIGRAD: HRVATSKE ŠUME DALE
U KONCESIJU LOKACIJU U MUJELI
PULA: U GRADU RAZMIŠLJAJU KAKO SPRIJEČITI
OPIJANJA MLADIH NA JAVNIM MJESTIMA
Ako im zabrane Titov
park, naći će druga
mjesta za pijanke
7,00
KUNA
SLO 1,20 EUR 1,50 EUR
PONEDJELJAK
Novigraani
protiv kioska u
zaštićenoj šumi
str. 12 i 13
str. 8 i 9
Pula, 30. ožujka 2015. Broj 87 GODINA LXXI
nezavisni dnevnik
NEDOVOLJNA IZLAZNOST
NIKO KOVAČ KRITIZIRAO
IGRU SVOJE MOMČADI
PROTIV NORVEŠKE UNATOČ
UVJERLJIVOJ POBJEDI
Germansko
poimanje
hrvatskog
nogometa
U LANTERNI KOD TARA ODRŽANA PRVA KROS
UTRKA NA 10 KILOMETARA
Radojković gazda
u svom dvorištu
DANAS
objavljujemo
str. 36 i 37
DANAS
prvi kupon
6
kupona
GRAĐANI PROPUSTILI PRILIKU
IZAŠLO SAMO 36,6 POSTO BIRAČA
PROPAO
REFERENDUM
protiv Plomina
C na ugljen
Od 20.544 birača s područja
Labinštine, referendumu se
odazvalo njih 7.521
Danas će biti poznati
rezultati glasanja građana
str. 2 i 3
Glas Istre
Ponedjeljak, 30. ožujka 2015.
Josip Leko
u posjeti
u Bugarskoj
[email protected]
591-505
Kajin: Nužna je revizija dodjele
državnog zemljišta u Istri
PULA - Predsjednik Istarskih demokrata Damir Kajin
u nedjelju se u Puli zauzeo za reviziju u zakup dodijeljene zemlje u Istri, upozoravajui kako vlasti zemlju dodjeljuju politiarima i lokalnim dunosnicima, a ne seljacima. Kajin je rekao kako od 32.480 hektara takvog
zemljišta lokalne vlasti trae da se proda 9.447 hektara.
“Osnovno naelo pri kupnji trebalo bi biti da se za
istu cijenu zemljište i kupi i proda. U protivnom e se
omoguiti bogaenje pojedinaca, jer e za pet godina i
stranci moi kupovati zemlju, pa onaj tko doe u posjed
takvom e se prodajom obogatiti, kao što to pojedinci
ine i sada”, kazao je Kajin. U ovom je sluaju, ustvrdio
je, oito cilj “stei vlasništvo nad zemljom, urbanizirati
je i potom, za pet godina kad to bude zakonski mogue, prodati strancima”. Istaknuo je kako se zemlja u Istri
nije prodavala nakon 2011. godine, odnosno da je sve
što je prodano zapravo prodano u doba HDZ-ove vlasti.
Upravo u tome je, ocijenio je, i tajna dobrih odnosa IDSa i HDZ-a. Naglasio je kako glavni princip mora biti taj
da onaj koji je zemlju kupio za jednu do dvije kune, pri
prodaji mora prvo ponuditi dravi i to po istoj cijeni. (H)
Jure MIŠKOVI/CROPIX
Procesijama i misom
obilježena Uličnica
rumu odakle su krenuli prema Katedrali gdje
je odrana misa.
Nadbiskup zagrebaki kardinal Josip
Bozani predvodio je
u nedjelju misno slavlje Cvjetnice u zagrebakoj katedrali, koje
je zapoelo blagoslovom maslinovih grana
i procesijom ispred katedrale. Muka Gospodnja ove godine pjevana
je iz Markova evanelja. Kardinal je pozvao
vjernike na molitvu, na
razmišljanje o Isusovoj
muci, spasenju i Bojoj
ljubavi. (G. I.)
Ako HSU podrži Bandića,
upitna suradnja sa SDP-om
ZAGREB - U SDP-u sve više raste nezadovoljstvo zbog
ponašanja zastupnika Hrvatske stranke umirovljenika
(HSU) u zagrebakoj Gradskoj skupštini. Iako su zastupnici HSU-a u to predstavniko tijelo ušli na zajednikoj
predizbornoj listi sa SDP-om i HNS-om, oni su od prvog
dana svog zastupnikog mandata u koaliciji s nezavisnom
listom Milana Bandia i zajedno su s njima, te HSS-om i
HSLS-om, inili vladajuu veinu u Gradskoj skupštini.
- Iako je to što su ušli u koaliciju s Bandiem bilo nekorektno, to smo im na neki nain ipak tolerirali. I to
ponajviše zbog toga jer mi u SDP-u nismo bili u poziciji
sami s HNS-om sastaviti veinu u Gradskoj skupštini,
rekao je za naš list jedan od elnika SDP-a. Stvari su se
pritvaranjem gradonaelnika Bandia i ostavkom Sandre Švaljek promijenile, pa bi se moglo promijeniti stajalište SDP-a i onog na dravnoj razini, prema HSU-u.
- Mi ekamo. Neka nam kau što ele i onda emo se
o tome dogovarati. Mi smo samo bili odgovorni i sprijeili smo ponavljanje izbora u Zagrebu. To se nisu usudili
ni u SDP-u ni u HNS-u iji su neki zastupnici, kada su
bila kljuna glasanja, iznenada morali otii na zahod. I
dalje smo u koaliciji sa SDP-om i u Gradu Zagrebu i na
razini drave, rekao nam je Hrelja.
Z. C.
koji djeluju u toj zemlji. Leko e se u Sofiji sastati s predsjednicom Narodnog sobranja Ceckom Caevom, predsjednikom
drave Rosenom Plevnelievom te premijerom Bojkom Borisovom, a u utorak dunosnicima regionalne uprave. (H)
*
NA REFERENDUMU MANJE OD POTREBNIH 50 POSTO BIRAČA:
Labinjan: Plomin
ide naprijed, a
Od 20.544 birača s područja Labinštine, referendumu se odazvalo njih 7.521
ili 36,61 posto. Rezultati referenduma,
bez obzira na njegovu neuspješnost,
bit će poznati danas. Raspisani referendum bio je savjetodavni i kao takav,
nije obvezujući za Vladu i HEP koji su
već odmakli s pregovorima
PIŠE Adriano ŠĆULAC
SNIMIO Neven LAZAREVIĆ
PULA - Procesijom,
blagoslovom maslinovih granica i svetom
misom katoliki vjernici juer su obiljeili
Cvjetnicu ili Ulinicu,
kako se ona naziva u
Istri. U Poreu je procesiju i misu predvodio poreki i pulski
biskup Draen Kutleša. Nakon okupljanja
ispred crkve Gospe
od Anela procesija
se kretala Decumanovom ulicom nakon
ega je odrana misa
u Eufrazijevoj bazilici. U Puli je okupljanje
vjernika krenulo sa Fo-
ZAGREB - Predsjednik Hrvatskog sabora
Josip Leko danas putuje u trodnevni slubeni posjet Bugarskoj gdje e se sastati s
najvišim dravnim dunosnicima, a predvieni su i susreti s predstavnicima hrvatskih udruga i hrvatskih gospodarstvenika
LABIN - „Plomin C ostaje
i korača naprijed, mi koračamo natrag,“ komentirao
nam je jedan razočarani građanin Labina kada je odmah
po zatvaranju birališta bilo
jasno da nije valjan savjetodavni referendum s obzirom
na nedovoljnu izlaznost građana. Građani su se trebali izjasniti žele li Plomin C
na ugljen ili ne žele. Međutim na birališta nije izašao
dovoljan broj od ukupno
20.544 birača. Da bi referendum uspio u svakoj jedinici lokalne samouprave izlaznost birača morala
je biti 50 posto plus jedan
glas. No, nije se to dogodilo niti u Gradu Labinu kao
ni u susjednim općinama
- Raši, Svetoj Nedelji, Kršanu i Pićnu.
Ne predaje se
Najveća izlaznost bila je
u Općini Sveta Nedelja, gdje
je od ukupno 2.693 birača referendumu pristupilo njih 1.085 ili 40,29 posto.
Slijedi Grad Labin s ukupno 10. 658 birača, od kojih
je na birališta izašlo 4.136
ili 38,79 posto. U Općini
Raša je od 2.955 birača, biračkim mjestima pristupilo 981 ili 33,81 posto, u Kršanu se od 2.697 birača njih
847 ili 31.41 posto odazvalo
referendumu, dok je najslabija izlaznost bila u Općini
Pićan, gdje se od 1.541 birača njih samo 472 ili 30,63
odazvalo referendumu. Od
20.544 birača s područja Labinštine, referendumu se
odazvalo njih 7.521 ili 36,61
posto.
Nakon zatvaranja birališta Labinski gradonačelnik
Tulio Demetlika, izjavio nam
je, kako su mu osjećaji pomiješani.
IZLAZNOST
36,61 %
ukupno
40 %
Sveta Nedjelja
38 %
Labin
33 %
Raša
31 %
Kršan
30 %
Pićan
- Zadovoljan sam što je
referendum raspisan, jer je
to praznik demokracije na
kojem građani sami mogu
odlučivati o svojoj sudbini. Žao mi je što nije izašao
dovoljan broj građana i ne
znam hoće li im se ikad više
pružiti takva šansa. Ne želim špekulirati o razlozima
nedovoljne izlaznosti. Možda je jedan od razloga i taj
što je većina građana mišljenja da će Vlada ipak učiniti po svome i da njihov glas
na referendumu ništa ne bi
mijenjao. Velim možda, jer
zbog čega mnogi nisu izašli znaju samo oni. Želim se
iskreno zahvaliti svim onim
građanima koji su to učinili, bez obzira kako su glasali. Ovaj referendum nije bio
U Labinu je glasanju pristupilo 4.136
od ukupno 10.658 birača
A. Š.
2
“Žao mi je što nije izašao dovoljan
broj građana i ne znam hoće li im
se ikad više pružiti takva šansa.
Ne želim špekulirati o razlozima
nedovoljne izlaznosti.”
Tulio Demetlika
Glas Istre
novosti
Predsjednica
na Županijskoj
skupštini
Ponedjeljak, 30. ožujka 2015.
POREČ - Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarovi danas e u
Poreu nazoiti sveanoj sjednici Skupštine Istarske upanije povodom Dana
statuta Istarske upanije. Sjednica se
odrava u Istarskoj sabornici s poetkom
u 11 sati. Predsjednica Republike sudjelovat e takoer i na sjednici Turistikog
vijea Turistike zajednice Istarske upanije u 12,30 sati. Prije Porea u Delnicama e sa elnicima Gorskog kotara razgovarati o toj specifinoj regiji. (G. I.)
3
*
*
GRAĐANI PROPUSTILI PRILIKU IZJAŠNJAVANJA O ENERGENTU BUDUĆE TERMOELEKTRANE
n C na ugljen
mi natrag
anketa
Graani koji su izašli na
glasanje protiv su ugljena
Mulavdić Jasminko
Ratko Keresteš
Sanja Frankola
Edo Vozila
Samir Kolaković
Denis Hrelja
Mulavdić Jasminko (Labin): Naravno da sam na
glasačkom listiću zaokružio kako sam protiv Plomina C na ugljen. Gledamo
svakodnevno oko nas kako
sve mlađi ljudi umiru. Posljednjih godina slabi nam
i ona privredna grana od
koje na našem području
živi najviše ljudi, a to je turizam. Pitam se kome se to
od turista dolazi na more
koje je okruženo dimnjacima iz kojih suklja dim.
No ono što je najbitnije, to
su naši životi. Zar ima išta
važnije od našeg zdravlja?
To je nama, a trebalo bi biti
i svima ostalima na prvom
mjestu.
Ratko Keresteš (Labin):
Protiv sam Plomina C na
ugljen, i to ne samo protiv
nove termoelektrane nego
i za to, da se konačno kaže
ne i ostalim zagađivačima, koji nas svakodnevno
truju. Zemlja smo članica Europske unije, i dokle
Europa zagovara isključivo alternativne energente,
plin, vjetar, sunce, a svega
toga imamo u našem najbližem okruženju, uporno
nam se gura ugljen. Dosta
nam ga je. Kad smo već dio
Europe, neka naša Vlada
prihvaća i europske standarde.
Sanja Frankola (Kršan)Definitivno sam protiv Plomina C na ugljen. Labinština zaslužuje modernije
tehnologije i zdrave energente. Ugljen je u naprednom svijetu definitivno
prošlost. Zar da taj nezdravi energent još i uvozimo?
Što je s našim zdravljem?
Kako nekoj Vladi može biti
strateški interes, važniji od
zdravlja građana? Ne samo
da sam protiv Plomina C,
nego sam i zagovornik da
se zatvori i Plomin 1. Uostalom trebalo se to dogoditi početkom ove godine, ali nas je Vlada i tu
izigrala, te produžila njen
rad do kraja 2017. Za naše
potrebe dosta je jedna termoelektrana i to na zdrav
energent.
Edo Vozila (Plomin):
Plominska zemlja ima
najmanju vrijednost. Nitko ovdje ne želi ništa kupovati. Nekretnine ne vrijede ništa, jer nitko novi
ovdje ne želi živjeti. Da ne
pričam o zdravlju koje je
kod mnogih narušeno. Da
nam čitav život daju struju
za badava, ne bi nam platili do sad načinjenu štetu.
Samir Kolaković (Raša):
Protiv sam Plomina C na
ugljen, zbog naših potomaka, zbog budućnosti
svih nas i onih koji dolaze.
Da se nas građane slušalo
sve bi to već odavno bilo
pozatvarano ili bi se koristili zdravi energenti. Imamo sunca, vjetra, plinovod
nam prolazi pred nosom,
a oni uporno trpaju ugljen.
Kakva je to Vlada koja ne
sluša i ne brine o zdravlju
ljudi koji su je birali. Mogli smo biti mala Švicarska, ali su nam oni natrpali
masu dimnjaka i nezdravog okoliša.
Denis Hrelja (Raša): Dobro je da se referendum
raspisao, ali sam mišljenja
da je to trebalo učiniti na
području cijele Istre pa čak
i Primorsko goranske županije. Tada bi imao puno
veću težinu i poruku. Ne
želim u mom dvorištu nikakav Plomin C na ugljen.
To je energent kojeg je čitava Europa odbacila, a oni
koji to još nisu, odbacuju
ga. Jedino ga mi tražimo i
želimo uvoziti. Pametnome dosta.
A. ŠĆULAC
Iako je tijekom kampanje
koja je trajala više od mjesec
dana, održano bezbroj tribina i konferencija na kojima su
svoja izlaganja i ekološke studije građanima prezentirale
udruge zelenih, liječnici i struka, odaziv birača nije bio dovoljan da bi referendum uspio.
Javnost se podsjećala na
podatak kako Europska unija ima cilj do 2050. smanjiti emisije ugljičnog dioksida
za 80 do čak 95 posto, kako
bi Hrvatska zbog Plomina C
premašila dopuštene količine
emisija CO2, te bi zbog toga
morala plaćati skupe penale. Na koncu jasno je kako sve
učinjeno nije bilo dovoljno,
da bi birači izašli na birališta u
dovoljnom broju.
Rezultati referenduma bit
će poznati danas. Prema neslužbenim informacijama iz
Greenpeace velika većina gra-
đana koja je izašla na referendum protivi se ugljenu. Stoga ova organizacija zajedno
sa Zelenom akcijom proziva Vladu.
Raspisani referendum bio
je savjetodavni i kao takav,
ne obvezujući za Vladu i HEP,
koji je već daleko odmakao
u pregovorima s potencijalnim strateškim partnerom,
japanskom korporacijom
Marubeni.
Poziv za izlazak na referendum nije bio dovoljno uspješan
politički, jer zdravlje i čist
okoliš ne prepoznaju političke opcije, ideologije ni
stranačke boje. Svi mi udišemo isti zrak. No, ne predajemo se, usprkos neuspjelom referendumu. Idemo
dalje u borbu za Plomin C
bez ugljena, rekao nam je
labinski gradonačelnik.
Da podsjetimo kako su sve
jedinice lokalne samouprave
Labinštine na svojim sjed-
nicama vijeća jednoglasno građane, već im sve pokušaizglasale da se o tako važnoj li nametnuti. Stoga se i raspiinvesticiji pita građane, što sao referendum.
po njima Vlada nije učinila,
te su shodno tome raspisale
savjetodavni referendum
Nedovoljna kampanja
Plomin C na ugljen je investicija koju je Vlada proglasila
strateškim interesom, vrijednosti 6,3 milijarde kuna, a da
o tome nisu prethodno pitali
Od ukupno
20.544 birača,
izašlo 7.521
birač ili 36,1
posto
4
Glas Istre
novosti
GOSTOVANJE U NEDJELJOM U 2
Sinčić: HDZ i SDP
natjerati na koaliciju
- Od ljudi traimo da se
odreknu zle politike koja
stvara deloacije. elimo
da to osoba koju štitimo
javno kae, istaknuo je
gost emisije Nedjeljom u 2.
Deloacije je, tvrdi, ivi
zid poeo sabotirati jer je
u pitanju najslabija toka
sustava, koji se temelji na
kreditima. Pola kredita u
Hrvatskoj, tvrdi predstavnik ivog zida, neotplativo
je. Pred kamerama Sini
je proitao zanimljiv dopis, za koji tvrdi da potjee od pravosua. U istom
stoji da se “ovrhe mogu
provoditi i nou ukoliko to
zahtjeva situacija”, a Sini je istaknuo i napomenu prema kojoj “provedbu
ovrha treba organizirati u što veoj tajnosti” pa
ak i ako to znai da se
ovršenike ne obavještava o provoenju ovrhe. U
Hrvatskoj je, tvrdi Sini,
“potrebno provesti mone-
D. JELINEK
ZAGREB - Supredsjednik ivog zida Ivan Vilibor
Sini istaknuo je pri gostovanju u Nedjeljom u 2
da je jedan od ciljeva njegove stranke natjerati SDP
i HDZ na veliku koaliciju,
jer bi, tvrdi, u tom sluaju
svima bilo jasno da SDP
nije socijaldemokratska,
odnosno da HDZ nije demokršanska, domoljubna
stranka. Kad bi do takve
koalicije došlo, kae Sini, napokon bi svi shvatili
da je dvjema najveim hrvatskim strankama vana
samo vlast. Do takve koalicije, istie, došlo bi kad bi
ivi zid dobio 20 do 30 zastupnika u Saboru.
Ovom prilikom predstavnik ivog zida odbio je
optube da ovršenici koje
aktivisti štite moraju plaati
troškove neuspjelih ovrha.
Zabiljeen je, tvrdi Sini,
samo jedan takav sluaj, a
i taj je “pod albom”.
Ivan Vilibor Sinčić
- Od svih naših intervencija samo je 30 posto
onih gdje smo izlazili na
teren, a jedan mali dio intervencija završio je uhienjima. Ja sam uhien
sedam puta. Samo je jednom trošak ovrhe nametnut obitelji koju smo štitili,
rekao je Sini.
Na pitanje o uvjetima
koje ivi zid postavlja ovršenicima - javno se odrecite HDZ-a ili vas neemo
štititi - Sini je rekao kako
njegova organizacija ne
moe braniti licemjerene.
tarnu reformu: kunizaciju, politiku realnog teaja,
odnosno zabraniti toksine financijske proizvode”.
- Nismo protiv privatnih
banaka, ali situacija u Hrvatskoj je iskrivljena do
te mjere da 60 posto svih
plasmana ide u potrošnju. Taj sustav ne vodi
nigdje. Bez realnog teaja
naš proizvod nije isplativ.
Sve stranke to znaju, ali
politike volje koja bi se
usprotivila bankarima i tajkunima nema, zakljuio je
Sini. (L. T.)
Ponedjeljak, 30. ožujka 2015.
HOĆE LI PREDSJEDNICA PODRŽATI IDEJU VLADE O PROSLAVI OLUJE IZVAN KNINA?
DAN POBJEDE: Za 20.
obljetnicu Oluje velika
vojna parada u Zagrebu
du... U Vladi još nisu definirali gdje bi se točno u Zagrebu
odvijala parada, ali to sigurno ne bi bio Jarun, gdje je
bila 1995. godine, nego u nekoj od širokih gradskih ulica. Na taj bi se način približili
građanima, a “guma se može
staviti na gusjenice tenkova kao što Francuzi rade kad
je tradicionalna parada na
Champs Elysees”.
U Banskim dvorima
smatraju da je glavni grad jedino primjereno mjesto za svečanu vojnu paradu u
povodu 20. obljetnice važnog događaja iz
novije povijesti, no o
svemu treba razgovarati s predsjednicom
ZAGREB - Način proslave
20. obljetnice Oluje mogao bi
biti nova točka sporenja između predsjednice Kolinde
Grabar-Kitarović i vlade Zorana Milanovića. Naime, u Banskim dvorima smatraju da bi
5. kolovoza za Dan pobjede i
domovinske zahvalnosti trebalo organizirati veliku vojnu
paradu i to u Zagrebu. Međutim, kad je u listopadu prošle
godine procurilo u medije da
u Vladi razmišljaju o tome da
se okruglu godišnjicu ključne oslobodilačke operacije
HV-a obilježi paradom oružanih snaga, ali ne u Kninu,
toj su se ideji oštro suprotstavili članica predsjedništva
HDZ-a Josipa Rimac i sadašnji predsjedničin savjetnik za
branitelje Ante Deur. Kninska
gradonačelnica i Deur, u tom
trenutku tek predsjednik Zbora udruga veterana hrvatskih
gardijskih postrojba, poslali su pismo ministru obrane
Anti Kotromanoviću u kojem
su inzistirali da se i jubilarna Oluja mora slaviti u Kninu. A s obzirom na to da je
uloga formalne vrhovne zapovjednice Oružanih snaga
jedna od rijetkih konkretnih
ustavnih nadležnosti predsjednice Republike, jasno je
Pismo Kotromanoviću
Žele vojsku približiti graanima
da se bez njezinog odobre- organizacija ovakvog mimonja ne može prirediti nika- hoda vrlo zahtjevan posao. U
kva vojna parada.
svakom slučaju, u Banskim
dvorima smatraju da je glavMimohodi u svijetu
ni grad jedino primjereno
Zato o toj temi moraju raz- mjesto za svečanu vojnu pagovarati predsjednica i pre- radu u povodu 20. obljetnimijer, a do dogovora bi mo- ce ovako važnog događaja iz
ralo doći razmjerno brzo, u novije hrvatske povijesti.
roku nekoliko tjedana, jer je
- Zastava koju je 5. kolovoza 1995. na Kninsku tvrđavu podigao Franjo Tuđman
svakako ima simboličko značenje. Ali, Oluja je bila hrvatska vojna akcija i zato je Zagreb logičan izbor za paradu,
objašnjava jedan član Vlade.
Uostalom, mimohodi oružanih snaga i u svijetu se u
pravilu održavaju u glavnim
gradovima, Moskvi, Parizu,
Bukureštu, Santiagu, Beogra-
Oluja je bila
hrvatska vojna
akcija i zato je
Zagreb logičan
izbor za paradu.” član Vlade
KRIVI TON: NEUOBIČAJENA KOMUNIKACIJA PUTEM SMS PORUKA
ZAGREB - Josip Klemm negira da su dvije SMS poruke,
koje je u petak navečer poslao ministru branitelja Predragu Matiću, bile prijetećeg
karaktera. Ministar ih je tako
shvatio, pa je najavio da će o
tome danas izvijestiti policiju.
Ali, jedan od vođa prosvjednika u Savskoj 66, da bi dokazao da nije prijetio ministru,
poslao nam je dvije poruke,
tvrdi upućene Matiću, a motivirane činjenicom da je Jutarnji list objavio tekst o Đuri
Glogoškom koji protupravno
noći u kući u Zaprešiću, namijenjenoj članovima njegove udruge stopostotnih ratnih
vojnih invalida kad u Zagreb
dođu zbog liječenja.
Prvi je SMS “Pogledaj sutrašnji Jutarnji list, sram te bilo”, a
drugi “Nakon što si zabranio
100% invalidima da koriste
sanitarni čvor, pa je nažalost
preminula gospođa Nevenka,
sad bi im zabranio i korištenje
kuće zar želiš da ponovno strada netko od 100% invalida”.
Kako bilo, riječ je o ipak neuobičajenom tonu komunikacije
s jednim članom Vlade, kojeg
se putem SMS-ova optužuje
za smrt prosvjednice Nevenke Topalušić i upozorava ga se
da bi mogao biti kriv i u slučaju
da u šatoru na prostoru ispred
Ministarstva branitelja umre
još netko.
- Ja razgovaram s Matićem, on je bio branitelj, ali ne
priznajem ga kao ministra,
jer je za to nesposoban. Dvije SMS-poruke napisao sam
mu revoltiran člankom u Jutarnjem listu, koji je, znam
to, upravo on naručio kako bi
D. KOVAČEVI
Klemm: Nisam prijetio ministru Matiću
pokušao diskreditirati Đuru
Glogoškog. Čija supruga sada
plače zbog ovog. Nisam, međutim, prijetio ministru. No,
ako on misli drukčije, neka
me samo prijavi policiji, rekao nam je jučer Klemm.
On je uvjeren da Glogoški,
kao i drugi prosvjednici stopostotni ratni vojni invalidi,
imaju puno pravo u zaprešićkoj kući boraviti na državni račun.
- Ta kuća pripada hrvatskom narodu, odnosno sto-
“U kući spava
Glogoški, ali
kroz nju su
prošli i deseci
drugih naših
suboraca invalida.”
Josip Klemm
Bio sam revoltiran - Josip Klemm
Krajem listopada prošle godine, Josipa Rimac i Ante Deur
pisali su Kotromanoviću zajedno sa šibenskim županom
Goranom Paukom, također
HDZ-ovcem, i Tomislavom
Čolakom, šefom koordinacije braniteljskih udruga Knina
da taj grad “nije običan, nego
kolijevka hrvatske državnosti,
prijestolnica hrvatskih kraljeva i biskupa, mjesto gdje
je započela oružana pobuna srpskih ekstremista koja je
pobjedonosno okončana baš
u tom gradu simbolu svih hrvatskih pobjeda, stradanja i
čežnje za slobodnom hrvatskom državom”. Stoga je, upozorili su, “nezamislivo da bi
neka umna i domoljubna hrvatska glava mogla premjestiti
mjesto obilježavanja sveukupne hrvatske pobjede na drugo mjesto od onog na Kninskoj tvrđavi”. “Vojne parade
kao demonstracija borbene spremnosti hrvatske vojske mogu se organizirati bilo
kada, ali ne i bilo gdje. A mogućnost, makar i teorijska, da
se prikazom vojne snage pobrišu simboli na kojima je krvlju stvorena hrvatska država,
neprihvatljiva nam je u bilo
kojem obliku”, zaključuje se u
tom pismu. D. CIGLENEČKI,
I. FRLAN GAŠPAROVIĆ
postotnim invalidima, a ne
Matiću. U kući spava Glogoški, ali kroz nju su prošli i deseci drugih naših suboraca invalida. Tako su preživjeli. Zar bi
oni trebali na hladnoći spavati
na ulici, na podu? Bi li morali
dobiti upalu pluća? Ili možda
čak umrijeti? To bi Matić htio?
O tome bi ministar trebao razmišljati, a ne da koristi medije
protiv nas, ističe Klemm.
Sporazumom iz 2007. godine između tadašnje ministrice branitelja Jadranke
Kosor i Glogoškog određeno je da je kuća namijenjena
smještaju invalida i članova
njihove uže obitelji u vrijeme
dolaska u Zagreb kod liječnika. Ali, ako su je zauzeli prosvjednici, postavlja se pitanje
kud će onda ti invalidi.
- Da se netko od invalida
koji je u Zagrebu zbog liječenja javio da treba prenoćište,
siguran sam da bi ga se primilo u tu kuću. To uopće nije
problem, zaključuje Klemm.
D. CIGLENEČKI
Glas Istre
novosti
Ponedjeljak, 30. ožujka 2015.
5
PRVA PETOLJETKA RECESIJE: PRIHODI PO STANOVNIKU SMANJENI ZA OKO 3.200 KUNA GODIŠNJE
Razlika između BDPa po stanovniku iz
2008. i 2012. iznosi koliko i otprilike
košta 80 kilograma
svinjskoga mesa, nešto više od jedne rate
(3.000 kn) stambenog
kredita ili oko 340 litara eurosupera
S. DRECHSLER
Jedni jedu meso, drugi
samo zelje, a zajedno sarmu
od 3.000 ispod prosjeka. Međutim, ovi podatci potvrđuju
priču o statistici kao sarmi:
netko jede meso, netko zelje,
zajedno jedemo sarmu.
PALA KUPOVNA MOĆ
Velike razlike
PIŠE Tihomir PONOŠ
ZAGREB - Prva petoljetka
recesije rezultirala je smanjenjem prihoda po stanovniku
za više od 3.200 kuna godišnje, a izraženo u eurima gubitak je, što zbog pada BDPa, što zbog nešto višeg tečaja
eura, još i veći, čak 869 eura.
Pokazuju to nedavno objavljeni podatci Državnog zavoda za statistiku o BDP-u
za 2012. godinu prikazanu
za Hrvatsku, ali i županijsku razinu.
Prema tim podatcima
2008. godine, a u jesen te godine započela je kriza, BDP
po stanovniku iznosio je
80.653 kune, a 2012. točno
3.246 kuna manje. Izraženo
u eurima BDP po stanovniku
je 2008. iznosio 11.166 eura,
a četiri godine kasnije 10.297.
U prvom slučaju pad je iznosio nešto više od četiri posto,
u drugom 7,7 posto.
Te brojke zorno otkrivaju
razloge pada kupovne moći
stanovništva i potrošnje.
Pretoče li se te svote u nešto konkretno itekako dobro
se vidi o kolikom je gubitku riječ. Razlika između dva
BDP-a po stanovniku izražena u kunama iznosi koliko
i otprilike košta 80 kilograma svinjskoga mesa, nešto
više od jedne rate stambenog kredita (uz pretpostavku da je rata 3.000 kuna),
oko 300 litara jestivog ulja i
otprilike 340 litara eurosu-
pera. Hrvati više cijene inozemnu valutu, prije je to bila
njemačka marka, danas je to
euro, a taj je pad izražen u
eurima strmoglaviji. Eurski
gubitak iznosi i više od dvije prosječne mjesečne rate
stambenog kredita.
BDP nije ravnomjerno pa- zabilježen je manji pad nego
dao i u razvijenijem konti- li u jadranskim županijama.
nentalnom dijelu Hrvatske U kontinentalnom je dijelu Hrvatske BDP smanjen
za nešto više od tri posto,
na obali za više od pet posto. Pogledaju li se isti podaci
DZS-a, ali u eurima, pad u jadranskim županijama postaje dramatičan: u četiri godiV. KARUZA
Dramatičan pad
Pad BDP-a 2012. u odnosu na
2008. iznosi koliko i otprilike košta 300 litara jestivog ulja
REPOVI PROŠLOSTI: POLITIČKA KARIJERA HDZ-ovog VETERANA BOGATA DOGAĐAJIMA OD KOJIH
MNOGI NE UGLEDAJU SVJETLO DANA U FELJTONIMA I BIOGRAFIJAMA
ZAGREB - U Večernjem listu upravo je završio feljton
o Vladimiru Šeksu, a u svibnju izlaze njegovi memoari.
Ali, politička karijera HDZovog veterana toliko je bogata događajima da puno njih
nije pronašlo svoje mjesto u
toj feljtoniziranoj biografiji,
a gotovo sigurno ih on neće
staviti ni u svoje memoare.
Jedan od takvih je, primjerice, činjenica da je Boži Vukušiću, važnom svjedoku na suđenju protiv Josipa Perkovića
i Zdravka Mustača, baš Šeks
osigurao mirovinski staž za
godine što ih je on u njemačkom zatvoru proveo osamdesetih. Vukušić je zbog sudjelovanja u ubojstvu Jusufa
Tatara, građevinskog radnika iz Jugoslavije i sitnog doušnika policije u Karlsruheu,
osuđen na doživotni zatvor,
od čega je odslužio sedam
godina i sedam mjeseci i nakon toga pušten, pa se vratio u Hrvatsku.
U travnju 1994. Vukušić je
Administrativnoj komisiji hrvatske Vlade, koju je vodio ministar rada i socijalne skrbi
Ivan Parać, podnio zahtjev za
priznanje mirovinskog staža,
jer je, kako je napisao, “osuđen
u političkom procesu”. Vukušić se pozvao na odredbe Zakona o pravima bivših političkih zatvorenika i zatražio da
mu se temeljem njih za razdoblje između 10. kolovoza
1983., kad je lišen slobode, do
27. ožujka 1991., kad je otpušten iz zatvora u Stammheimu, prizna mirovinski staž
u dvostrukom trajanju, a vrijeme nezaposlenosti nakon
izlaska na slobodu, do 16. kolovoza 1991., u jednostrukom
NL Arhiva
Šeks priznao dvostruki mirovinski staž
Boži Vukušiću, svjedoku protiv Perkovića
Vladimir Šeks
trajanju. No, Parać je odbio
Vukušićev zahtjev uz obrazloženje da ne ispunjava zakonske uvjete, jer “kazneno djelo
ubojstva ne može se načelno
smatrati borbom za samostalnu hrvatsku državu”. Zakon
političkog zatvorenika definira
kao hrvatskog državljana koji
je u razdoblju između 1. prosinca 1918. i 8. listopada 1991.
bio u zatvoru “radi svojih političkih uvjerenja ili političkog
otpora i borbe za samostalnu
hrvatsku državu”.
Vukušić se na negativno
rješenje Administrativne komisije žalio vladinoj Drugostupanjskoj komisiji, kojoj je
kao potpredsjednik Vlade na
čelu bio Šeks. I on je usvojio Vukušićevu žalbu. U rješenju koje je potpisao Šeks
navodi se da je Administrativna komisija pogrešno tu-
ne iznosi više od devet posto,
odnosno više od tisuću eura.
Gledano po regijama kontinentalne i jadranske
županije - kontinentalni dio
ostvaruje BDP nešto veći od
prosjeka, a jadranski nešto
manji. Kontinentalni je dio
oko 1.500 kuna iznad prosjeka, a jadranski nešto više
U kontinentalnom dijelu
zemlje samo je Grad Zagreb
iznad prosjeka, a s BDP-om
po stanovniku od 139.119
kuna toliko strši od državnog
prosjeka (iznosi 77.407 kuna)
da cijelu regiju gura iznad
prosjeka. Zelje jedu u onih
sedam kontinentalnih županija koje su po BDP-u kojega
stvaraju sedam najsiromašnijih županija u Hrvatskoj, a
tek je na osmom mjestu Ličko-senjska županija kao ona
koja stvara najmanji BDP po
stanovniku u jadranskom dijelu Hrvatske. Od tih sedam
jadranskih županija, dvije
stvaraju BDP iznad prosjeka
države. Primorsko-goranska
je s nešto više od 98 tisuća
kuna druga na razini države,
slijedi s malim zaostatkom
Istarska, a Dubrovačko-neretvanska, iako ispod državnog
prosjeka, je četvrta. Ti podatci ilustriraju kolike su razvojne razlike između pojedinih
dijelova Hrvatske. U Zagrebu se po stanovniku stvara
gotovo tri puta veći BDP po
stanovniku nego li u njemu
nedalekom Hrvatskom zagorju. Produktivnost je u dvije regije podjednaka. U jadranskim županijama živi
tek nešto manje od trećine
stanovništva, a stvaraju 31,7
posto BDP-,a dok nešto više
od dvije trećine stanovništva
u kontinentalnoj Hrvatskoj
stvara 68,3 posto.
no djelo izvršeno iz isključivo političkih pobuda, u borbi za slobodnu i samostalnu
hrvatsku državu”. Šeks se, daVukušia je tijekom svjekle, složio s Vukušićem da
doenja na minhenskom
je ubojstvo Tatara bilo oblik
procesu Perkoviu i Muborbe za Hrvatsku.
stau obrana pitala o miPodsjetimo, Vukušić je, narovini politikog zatvorenika koju prima od hrvatske vodi se u njegovoj presudi,
drave, a on je odgovorio nagovorio Damira Šišnjaka, s
kojim se upoznao u domu za
da je dobio samo jednoazilante, da, kao osvetu za likratnu novanu pomo.
kvidaciju Stjepana ĐurekoIz toga se moe zakljuvića, ubije “izvjesnog Husu
iti da Vukuši još nije u
kojeg je u više navrata posjemirovini, roen je 1962.
tio jugoslavenski konzul i koji
godine. A što se jednoje agent jugoslavenske tajkratne novane pomoi
ne službe”. Pokrajinski sud u
tie, Zakon je uredio da
Karlsruheu nije ustanovio niosobe sa statusom bivšeg politikog zatvorenika kakve Tatarove veze s Udbom,
nego samo da je on bio doušimaju pravo na naknadu
nik njemačke policije u slučau visini 54 kune za svaki
jevima krađa i drugih kaznedan proveden u zatvoru
ili pritvoru. Ako je Vukuši nih djela kojih su počinitelji
bili ljudi iz Jugoslavije. Takona to mislio, govorei o
novanoj pomoi, onda je đer je na osnovu iskaza neza sedam godina, sedam koliko svjedoka, kao i Šišnjakovog saslušanja na policiji,
mjeseci i 17 dana u njeutvrđeno da je Vukušić ubomakim zatvorima dobio
jici pribavio pištolj i u jednoj
nešto više od 71 tisuu
gostionici mu pokazao Tatakuna.
ra, nakon čega mu je Šišnjak
mačila Zakon o pravima biv- u WC-u, dok je obavljao malu
ših političkih zatvorenika i da nuždu, hladnokrvno pucao
je Vukušić “osuđen za kazne- u glavu.
D. CIGLENEČKI
Za svaki dan
zatvora 54 kune
6
Glas Istre
oglasi
Ponedjeljak, 30. ožujka 2015.
Glas Istre
novosti
Ponedjeljak, 30. ožujka 2015.
7
PROTIV RADA NA CRNO: PRAVILNIK UVODI STROŽA PRAVILA ZA POSLODAVCE
Država ograničava rad
studenata i štiti radnike
ZAGREB - Studentski rad
koji se nerijetko koristi kao
jeftinija zamjena za klasičan radni odnos, uskoro bi
mogao biti dodatno ograničen. Naime, resorno ministarstvo obrazovanja radi na
pravilniku kojim bi se točno
propisalo što studenti i pod
kojim uvjetima mogu raditi.
Taj dokument trebao bi biti
jedna od mjera borbe protiv rada na crno, odnosno
iskorištavanja studentskog
rada. Sada za studentski rad
praktično ne postoje nikakva ograničenja, ni kada je
riječ o poslovima koje mogu
obavljati, a ni kada je riječ
o odrađenoj satnici.
Radna snaga
Naime, na studentski
rad kao i rad maturanata,
koji također uz školovanje
mogu raditi preko student
servisa, ne primjenjuju se
odredbe Zakona o radu.
Oni tako, primjerice, mogu
raditi s opasnim materijalima, mogu raditi dulje od
zakonske satnice, nema nikakvih ograničenja uz njihov dnevni, tjedni, noćni
rad... U praksi se to nerijetko iskorištava.
Sva ta problematična pitanja, kako doznajemo, trebala bi biti regulirana novim
pravilnikom o studentskom
radu. Jedan od ciljeva tog
dokumenta trebalo bi biti i
zatvaranje prostora za isko-
malni limit neoporezive godišnje studentske zarade.
Tako je neoporeziva studentska zarada do 50 tisuća kuna, a svaki primitak
iznad tog iznosa smatra se
drugim dohotkom i na njega je student dužan platiti
porez po stopi od 25 posto.
No, ako student ili učenik
s poslodavcem sklapa ugovor o djelu, odnosno ugovor o autorskom honoraru
bez posrednika (studentske ili učeničke udruge)
onda se primitak studenta
bez obzira koliko on izno-
Petar FABIJAN
Pravilnikom o studentskom radu trebalo bi spriječiti situacije da student zapravo u praksi radi
posao koji ima obilježje stalnog radnog odnosa
rištavanje studentskog rada
tamo gdje bi zapravo poslodavac trebao zaposliti radnika s ugovorom o radu. Ne
tako davno, primjerice, sindikat u HT-u upozorio je
kako ta kompanija sve više
koristi studente kao radnu
snagu, a istovremeno kao
tehnološki višak zbrinjava
stalno zaposlene radnike.
U toj kompaniji radi više od
tisuću studenata i agencijskih radnika.
Cilj pravilnika
je i onemogućavanje studentskog rada
tamo gdje bi
poslodavac
trebao zaposliti
radnika s ugovorom o radu
Prikriveni rad
Kako nam objašnjavaju
naši sugovornici, pravilnikom o studentskom radu trebalo bi se spriječiti situacije
da student zapravo u praksi
radi posao koji ima obilježje
stalnog radnog odnosa.
Vlade godinama pokušavaju uvesti reda u rad studenata. Tako se svojedobno
studentski rad, ili prikriveni
studentski rad, koristio za
“izvlačenje” sredstava iz poduzeća, odnosno izbjegavanje oporezivanja. Studente se koristilo kao fiktivne
radnike koji zapravo posao
ne bi obavili, ali bi im “poslodavac” isplatio novčanu
naknadu za rad. Tom “poslodavcu” student bi novac
vratio umanjen za postotak koji bi na ime obavljene usluge ostao studentu.
Kako bi se takvoj praksi stalo na kraj još prije desetak
godina uveden je maksi-
Na studentski rad ne primjenjuju se odredbe Zakona o radu
sio smatra drugim dohotkom i oporezuje po stopi od
25 posto. Desetljeće iza nas
te su izmjene u oporezivanju studentskog rada izazvale velike pobune u javnosti, kako studenta tako i
onih koji ih angažiraju na
poslovima. Tvrdilo se da će
to eliminirati studentski rad
koji će malo kome biti zanimljiv. No, to se nije dogodilo i naravno da studenti i
dalje rade. Gabrijela GALIĆ
SASTANAK U ULJANIK GRUPI: SINDIKATIMA STIGAO POZIV OD POSLODAVCA, O ISHODU OVISE SINDIKALNE AKCIJE
R. BRMALJ
Sutra novi pokušaj dogovora o plaćama trećemajaca
Radnici “3. maja” mjesecima čekaju na povišicu
U Uljanik grupi ne žele parcijalno
rješenje već jedan, ujednačen kolektivni ugovor kojeg će potpisati
svi sindikati
RIJEKA - Hoće li trećemajci konačno dobiti veće plaće na razini
onih koje primaju njihovi kolege u
Puli ili će uslijediti sindikalne akcije u riječkom brodogradilištu, kao
što su već najavili iz Sindikata metalaca i Sindikata Istre i Kvarnera u
“3. maju” ako se problem ne riješi
do konca ovog mjeseca, znat će se
sutra, za kada je sazvan sastanak u
Puli na kojem će se nastojati postići
dogovor oko potpisivanja ujednačenog Kolektivnog ugovora za cijelu Uljanik grupu.
Poziv sindikatima na sutrašnji sastanak stigao je od strane poslodavca,
Uljanik grupe. Apsurd ove situacije u
kojoj već gotovo pola godine nikako
da se parafira ujednačeni KU na razini cijele Grupe, čime bi osnovica plaće trećemajcima automatski porasla
između 5 i 6 posto, je što problem ne
leži u nemogućnosti ili odbijanju dogovora između predstavnika Uljanik
grupe i riječkih sindikata, dapače, na
obje nam je strane potvrđeno da su
postigli načelni dogovor. Problem je
u osporenom legitimitetu jedne osobe koja bi trebala supotpisati taj dokument, a riječ je o Borisu Cerovcu,
predsjedniku Jadranskog sindikata
koji djeluje u Uljanikovim društvima
u Puli, o čemu je naš list već pisao.
- Nadam se da kolege u Jadranskom sindikatu shvaćaju kako jedan
čovjek ne može i ne smije biti prepreka tome da radnici u riječkom brodogradilištu ne mogu dobiti veće plaće.
Pa valjda postoji druga osoba iz tog
sindikata koja može parafirati ujednačeni Kolektivni ugovor, ističe čelnik
SiK-a u “3. maju” David Bregovac.
- Pitanje spornog legitimiteta Borisa Cerovca nešto je što između sebe
moraju riješiti Jadranski sindikat i poslodavac, napominje Šoljić, ali koji
vjeruje da će se ovog tjedna ipak razriješiti ova peripetija. Jer, i Bregovac i Šoljić i dalje stoje iza najava da
će, u suprotnom, pokrenuti sindikalne akcije u riječkom brodogradilištu.
Za Bregovca je svejedno da li će se taj
problem riješiti potpisivanjem ujednačenog KU-a na razini cijele Uljanik
grupe ili će se ovo niveliranje plaća u
“3. maju” regulirati parcijalno tako što
će samo trećemajski sindikati i poslodavac potpisati aneks postojećem KU
u riječkom brodogradilištu.
U Uljanik grupi nisu skloni parcijalnim rješenjima već žele jedan, ujednačeni KU kojeg će potpisati svi sindikati koji djeluju u njihovim društvima.
Zato bi se na sutrašnjem sastanku,
prije pregovora o KU, trebao potpisati sporazum koji sve sindikate unutar
Grupe čini reprezentativnim, neovisno o broju članova.
- Kako radnici “3. maja” već nekoliko mjeseci neopravdano i nedopustivo ne mogu do većih materijalnih prava, ovo nikako nije trenutak
za politiziranje i gradnju osobnih pozicija. Vjerujem da i u Jadranskom
sindikatu, kao i u svakom drugom tijelu ili društvu, postoje i druge ovlaštene osobe za potpis barem ovog
ujednačenog Kolektivnog ugovora te
da jedan sindikat neće dozvoliti da
radnici u Rijeci ili Puli budu taoci tvrdoglavosti i krivih procjena, kazao je
predstavnik poslodavca u ovim pregovorima, Hrvoje Markulinčić, direktor Poslovno-informacijskih sustava
Uljanik grupe.
Orjana ANTEŠIĆ
8
Glas Istre
Ponedjeljak, 30. ožujka 2015.
Na čajanci
prikupljeno
1.842 kune
[email protected]
591-515
PULA - Na petoj Humanitarnoj ajanci u
disco klubu Uljanik sakupljeno je 1.842
kuna. Taj e iznos biti pridodan iznosu
prikupljenom na prethodnoj ajanci, te e
se osnovnoškolci Dnevnom centru donirati 3.577 kuna za kupnju njima najpotre-
bitijih pomagala za rad. Naime, na ajanku je došlo 348 uenika sedmih i osmih
razreda, a odrava se na inicijativu lanova Djejeg gradskog vijea grada Pule, u
organizaciji Društva Naša djeca Pula i uz
potporu Grada Pule.
B. P.
*
PULA RAZMATRA OPCIJU DA UVEDE ZABRANU PIJENJA ALKOHOLA
Velika šetnja pasa po Puli
PULA - U povodu Meunarodnog dana napuštenih
ivotinja Udruga za zaštitu ivotinja Snoopy organizira veliku šetnju pasa po Puli. Šetnja e se odrati u
subotu, 4. travnja, što je ujedno i roendan udruge, s
poetkom u 10.30 sati. Cilj je kroz boravak na otvorenom i druenja s psima, osvještavanje o problematici
napuštenih pasa i ukazivanje na to da su socijalizirani
i poslušni unato tome što nemaju vlasnika. Pridruiti se snoppyjevcima moe svatko uz mogunost šetnje
vlastitih ljubimca ili napuštenih pasa udruge. Polazak je
kraj fontane na trnici, a predvia se šetnja u trajanju od
okvirno 30 do 45 minuta po glavnim pješakim zonama
Pule. Više informacija moe se dobiti na Facebook stranici Snoopy, prijatelji za cijeli ivot, a za bilo kakav upit
kontakt brojevi su 098-939-4188, 091-891-0883 i 092314-1053.
G. R.
Mladi si namjerav
druga mjesta za
M. ANGELINI
Porukama po pročelju
Gradske palače
PULA - U subotu
je oko podneva Sead
Gavranovi s kredom,
ili pastelnim bojama,
ispisao Gradsku palau na Forumu raznim
frazama. Na zid uz
ulaz Gradske palae
ispisao je “stop damiji i crkvi = nacizam,
betonizaciji obale,
Plominu c, trgovakim centrima, autoceste su naše, lovite
kriminalce i arena trikotaa?”. Nakon toga
uputio se na središte glavnog gradskog
trga gdje je itajui vikao sline fraze remetei mir mnogobrojnih
sugraana.
N. S.
Kartofilska izložba Uskrsne pisanice
PULA - itaonica Kluba umirovljenika, u suradnji s Filatelistikim društvom Arena Pula, organizirala je kartofilsku izlobu u povodu nadolazeih blagdana nazvanu
Uskršnje pisanice. Izloba Uskrsne pisanice, iji je autor
Nikola Taratino, bit e postavljena u utorak, 31. oujka, i
moi e se pogledati do 30. travnja.
G. R.
roeni
20. ožujka roeni su: Valentino Pu, sin Kristine;
Emina Mušija, ki Milanije i Mersada; 22. ožujka roeni
su: Maja Cvijanovi, ki Martine i Draena; Mija Osmi,
ki Blanke; Ivan Smoljek, sin Dragane i Elvisa; Moris iki, sin Maje i Gorana.
bez struje
Zbog radova na naponskim postrojenjima danas e
bez elektrine energije, od 8 do 15 sati, biti u naselju
Monte Šerpo dijelovi ulica Brae eh, Dukieve i Šandaljske, a od 9 do 9.30 sati dio ulice Puntiela oko broja 40. Sutra e, pak, bez struje, od 8 do 14 sati, na Velom Vrhu biti dio Bunarske ulice oko broja 37, a od 12
do 14.30 sati dio Ulice Valseline, dok e od 12.30 do 14
sati bez struje biti Ulica M. Petrovia oko broja 21.
23û,1$%$/(
2%$9,-(67
2SüLQD %DOH REMDYLOD MH -DYQL QDWMHþDM ]D RVQLYDQMH SUDYD JUDÿHQMD X
VYUKX VWDQRYDQMD L REDYOMDQMD JRVSRGDUVNH GMHODWQRVWL QD JUDÿHYLQVNRM
þHVWLFLXYODVQLãWYX2SüLQH%DOH
7HNVWMDYQRJQDWMHþDMDLVWDNQXWMHQDRJODVQRMSORþL2SüLQH%DOH7UJ7R
PDVR%HPERGDQDJRGLQH
3RQXGHVHPRJXGRVWDYLWL]DNOMXþQRGRJRGLQHGRVDWL
6YH LQIRUPDFLMH R QDWMHþDMX PRJX VH GRELWL X -HGLQVWYHQRP XSUDYQRP
RGMHOX2SüLQH%DOHLOLQDWHO
(S
Titov park najomiljenije je okupljalište mladih
Zabrane nikad nisu dobre, a ni neće biti
moguće. Mi ćemo uvijek naći neki drugi
način. Vi ste nekad pili na Lungomareu,
mi sada pijemo u Titovom parku. U čemu
je razlika?, kao iz topa nam je sasula u lice
jedna poveća grupa mladih kada smo ih
upitali što misle o prijedlogu zabrane alkohola maloljetnicima na javnim površinama, i koja bi im alternativa odgovarala
Opijanje u parkovima na nekoliko metara od policije
Ova bi odluka, dodaje, po- potrebama i problemima koji
PIŠU Nera SOFTIĆ matrala jer se pokazalo da se
i Borka PETROVIĆ zabrana prodaje alkohola na mogla da se djeca nekako ipak se odnose isključivo na Pulu.
SNIMIO Manuel ANGELINI terenu ne poštuje te da ma- zaštite no istovremeno bi im Prije no što se prijedlog odluPULA - Vijeće za komunalnu prevenciju Grada Pule na
posljednjoj je sjednici raspravljao o prijedlogu da se maloljetnicima zabrani konzumiranje alkoholnih pića na javnim
mjestima. To je odmah izazvalo živu raspravu u javnosti te
otvorilo brojna pitanja. Kako
maloljetnici uopće dolaze u
posjed alkoholnih pića kada je
njihova prodaja maloljetnim
osobama zabranjena?
Kako doznajemo od Jasne
Vekić, ravnateljice Gradskog
društva Crvenog križa Pula i
članice Vijeća za komunalnu
prevenciju, ova se ideja raz-
loljetnici lako dolaze do alko- se, zaključuje, trebala ponudihola.
ti bolja alternativa na čemu se
također radi.
Dva-tri ispumpavanja
Iz Grada Pule, pak, su nam
vikendom
poručili da se u nekoliko na- Problem je u tome što po- vrata raspravljalo o ovom prilicija mora uhvatiti nekoga na jedlogu.
- Prikupljamo informacidjelu upravo u trenutku kada
prodavač prodaje alkohol ma- je dobre prakse po uzoru na
loljetniku, a drugi, što taj ma- druge gradove poput Karlovloljetnik uvijek može dati deset ca, Čakovca, Rijeke, Osijeka i
kuna starijem prijatelju da mu Ogulina, koji već provode ovakupi bocu, pojašnjava Vekić kvu odluku kako bi se provjestanje s terena dodajući poda- rila funkcionalnost ovoga motak da su prije par godina, kada dela. Želi se razmotriti što više
je CK provodio program pre- postojećih odluka i od svake
vencije ranog pijenja, na Hit- preuzeti ono najbolje te uklonoj pomoći imali dva do tri is- piti u jednu koja će u konačnici
biti u potpunosti prilagođena
pumpavanja vikendom.
ke uopće uputi na Gradsko vijeće na donošenje, stručnjaci
će pomno razmotriti sve argumente te tek nakon toga donijeti konačni sud o prijedlogu
iste na Gradsko vijeće, navode iz Grada.
Predsjednica Komunalnog
vijeća, dogradonačelnica Elena Puh Belci, pak, pojašnjava
da se odluka odnosi samo na
maloljetnike jer se upravo njima bavi ovo tijelo. Kako veli,
iako postoji zakon koji brani
kupovanje alkohola ovom se
mjerom želi dodatno valorizirati jer je iz prakse vidljivo da
se radi o kompleksnom problemu.
pula
Počupani
oleandri na
novoj cesti
Ponedjeljak, 30. ožujka 2015.
PULA - Na novoj etverotranoj cesti
Pelieti - Šijana, na kojoj se još uvijek
ureuje hortikultura, u noi s petka na
subotu je poupano i ukradeno nekoliko desetaka tek zasaenih oleandara
na zelenom pojasu koji razdvaja vozne
trake. Dan ranije bilo je primjetno da na
toj novoj dionici na ulazu u grad nedostaje dvadesetak tek zasaenih biljaka, a nakon posljednje krae nedostaju gotovo sve zasaene biljke sve na
tom dijelu ceste.
N. S.
Goran ŠEBELI/CROPIX
Glas Istre
9
*
*
MALOLJETNICIMA NA JAVNIM MJESTIMA, ALI MLADI PULJANI VEĆ IMAJU “REZERVNI” PLAN
vaju pronaći neka
a “zagrijavanje”
Nakon “izlaska” ostaju hrpe praznih boca
Ako ne mogu sami alkohol kupe punoljetni prijatelji
- Pronaći ćemo drugo mjesto, konoba ili stan kod prijatelja, automobili, što god, rekli su nam gotovo svi mladi s
kojima smo razgovarali u subotu navečer kada smo obišli
tri pulska parka u kojima se vikendom okuplja mladež.
“Zagrijavanje” pred izlazak
D. Št.
Zabrane nikad
nisu dobre
Herculanea ujutro ima pune ruke posla kako bi očistila park
“Ukoliko se
odluka donese
sigurno ćemo
se potruditi da
djeci te dobi
ponudimo i
neke prikladne
alternativne
sadržaje.”
Elena Puh Belci
- Radit će se na prevenciji,
organizirat će se radionice po
školama, ali i educirati budući prodavači. Nadalje, nakon
što se razmotre sve pozitivne i
negativne strane takve odluke
i ukoliko se ona donese sigurno ćemo se potruditi da djeci
te dobi ponudimo i neke prikladne alternativne sadržaje,
naglašava Puh Belci.
Inače, ovakve odluke već
imaju broji gradovi, a nama
najbliža Rijeka donijela je istu
prije godinu dana. Tada je, riječko Gradsko vijeće prihvatilo izmjene odluke o komunalnom redu u kojima je jedina
sporna odredba bila zabrana
pijenja alkoholnih pića na javnim mjestima, što su oporbeni vijećnici nazvali udarom na
mlade.
Kako smo se uvjerili na licu
mjesta, pulska mladež upoznata je s namjerom zabrane
pijenja alkohola u parkovima,
no to ih ne zabrinjava previše,
rekli su nam, jer zabranom se
neće postići ništa.
Šteta od tri do pet tisuća kuna
Nakon vikend izlaska pulske mladei u parkovima gdje
se okupljaju ostaju hrpe smea. Od plastinih vreica,
boca, opušaka cigareta, a nisu rijetkost ni devastacije
kanti za smee i druge opreme u parkovima. Takoer,
po parkovima ostaju litre prolivenog alkohola, posebno crnog vina kojim se, gotovo svakog vikenda, zalijeva
spomenik rtvama fašizma u Titovom parku. Herculanea stoga ima pune ruke posla u ranim jutarnjim satima
kada dolaze oistiti parkove. Izvijestili su da je prosjena šteta koju poine mladi tijekom nonog provoda u
parkovima od tri do pet tisua kuna. Najviše stradavaju
raspršivai, ukrasno bilje, te spomenici koje treba prati
šmrkom pod visokim tlakom da bi se uklonila sva prljavština.
Ekscesno pijenje
Mladi piju da se napiju. Ovakvom “ekscesnom” pijenju
naješe su skloni mladi izmeu 16. i 24. godine starosti
koji pijenje najviše prakticiraju u parkovima, u neijem stanu ili mjestima gdje se okupljaju uglavnom prije veernjeg
izlaska. ak 55 posto mladia i 43 posto djevojaka izjavilo da je tako pilo u posljednjih mjesec dana, pokazalo je
istraivanje Organizacije mladih Status M iz Zagreba.
Prva nam je stanica bila Titov park, najpopularniji među
mladima jer se nalazi točno na
sredini puta između Pietas Julije, Rock caffea i Kluba Uljanik, gdje mladež odlazi nakon zabave u parku. Kako su
nam pojasnili, u parkovima
se nađu da se “zagriju” prije
izlaska i onda kreću dalje. Prije toga se u vinarijama, trgovinama, kioscima, ovisi gdje
uspiju kupiti bez predočenja
osobne iskaznice, kupe boce
alkohola i krene se tulumariti.
Već pri prvom kontaktu s njima, a bilo je tek 23 sata, bilo
nam je jasno da su već dobrano “nacvrcani” i nisu imali
problema razgovarati s nama.
Jedino što im je zasmetalo je
fotografiranje jer kako su rekli,
“znaju svoja prava i da ih ne
smijemo slikati bez njihovog
odobrenja”. Poštujući njihove
želje, krenuli smo od grupe do
grupe mladih ne bi li doznali
što bi za njih bila alternativa i
što kažu na namjeru uvođenja zabrane.
- Zabrane nikad nisu dobre, a ni neće biti moguće. Mi
ćemo uvijek naći neki drugi
način. Vi ste nekad pili na Lungomareu, mi sada pijemo u Titovom parku. U čemu je razlika?, kao iz topa nam je sasula
u lice jedna poveća grupa mladih kada smo ih upitali što misle o zabrani i koja bi im alternativa odgovarala.
Alternativa je više novca,
složili su se na koncu, objašnjavajući nam da piju u parkovima jer nemaju love da budu
u kafićima ili restoranima.
- Znate koliko bi morali potrošiti kada bi pet sati bili u kafiću? Ovako si kupimo boce i
pijemo u parku, nastavili su
objašnjavati, uopće ne uzimajući u obzir mogućnost zabave
bez alkohola.
Možda ne bi bilo loše da
nam organiziraju nekakav
šator, mjesto gdje se možemo nalaziti, ali ne bi trebalo biti pod strogim nadzorom
jer se onda ne možemo opustiti, vele nam, pak, nekoliko
djevojaka s kojima smo razgovarali. Nema u tome ništa
loše što se skupljamo u parku,
kažu nam, mladi smo i želimo
se zabavljati. Dodali su, također, da znaju da možda nekad
pojedinci pretjeraju, no kad se
sve zbroji i oduzme, nije to ništa strašno, to je samo odrastanje.
Mladi su i žele
se zabaviti
Na pitanje da li ih je policija ili gradsko redarstvo ikad
posjetilo u parku i upozorilo na nedolično ponašanje,
ili podsjetilo na zabranu kupovine alkohola, odgovaraju da se nisu s time susreli.
Isto tako, kažu nam, nemaju ni problema s kupnjom
alkohola iako su maloljetni.
Kažu nam da su tek nekoliko puta doživjeli da ne mogu
kupiti bocu jer su maloljetni. Taj “problem” onda riješe
tako što nekom tko je napunio 18 godina daju novac pa
kupi za sve.
Hoće li stoga eventualno
uvođenje zabrane pijenja alkohola na javnim mjestima
nešto promijeniti ostaje za vidjeti, no prema svemu sudeći, efekta možda neće biti jer
kao što i sami mladi kažu, pronaći će već neki drugi način.
Problem je to koji bi se trebao rješavati na široj razini, od
obitelji, obrazovnih ustanova i
države u cjelini, a ne na lokalnoj, uvodeći zabrane.
pula
ir do Zadra i nazad
N. L.
PULA - Kada s petnaest godina poeliš biciklom dokazati sebi i drugima da moeš odvoziti turu dugu 600
kilometara u šest dana i da te u tome ništa ne moe
sprijeiti, onda zabrinutom roditelju ne preostaje drugo
nego - prikljuiti se! Tako su se u nedjelju ispred Arene, ispraeni rodbinom i prijateljima, put Zadra uputili
Barbara i njen otac an Brkljaa, ona na svome “Cube”
biciklu, dok e tata u pratnji biti u svome nedavno nabavljenom, i uz mnogo peripetija, tek registriranom neobinom i u Hrvatskoj jedinstvenom vozilu, trokolici, kineske marke ZTR s motorom od 250 “kubika”.
Oboje zaljubljenici u biciklizam i zdrav ivot, iskoristit e ovaj šestodnevni izlet kako bi promovirali cycloturizam u Istri, kako bi Barbara ostvarila svoje elje, a i
tata bi rado “razradio” svog novog ljubimca, usput pod
budnim okom paziti na svoju jedinicu i voziti za njom
potrebnu im prtljagu. Prva etapa putovanja završava u
Rijeci. Nakon toga se ide u Novalju, pa u Zadar, a u povratku e se obii i Krk, Lošinj i Cres.
N. L.
Projektom Mandrač do ljepšeg grada
PULA - Zamjenica gradonaelnika Elena Puh Belci prisustvovala je ocjenjivanju maketa klupa koje su
oslikali vrijedni uenici Osnovne škole Veli Vrh, a koja
oznaava poetak projekta “Mandra”. Zamjenica gradonaelnika pohvalila je ideju i poeljela puno uspjeha
i dobrih projekata koji potiu kreativnost, a imaju funkciju uljepšavanja grada. Projekt “Mandra” pokrenut je
na inicijativu pulske umjetnice Roberte Weissman Nagy
i bivše uenice škole Veli Vrh Petre Kancijani. Osmišljen je na nain da se oivi luica Mandra nasuprot
eljeznike stanice gdje su se nekada vezivale batane, pasare i mali ribarski brodovi. Projekt zapoinje
postavljanjem prve klupe oslikane djejim radovima u
luicu poetkom travnja, a završava postavljanjem još
dvije klupe u lipnju. Ipak, svi okupljeni sloili su se da
e nastaviti s novim idejama i sadrajima koji obogauju ivotni prostor Velog Vrha. Za realizaciju projekta
zasluni su Grad Pula, Lions club, Udruga “Mandra” i
Final-dekor d.o.o.
B. P.
Ponedjeljak, 30. ožujka 2015.
ZATVOREN PRILAZ PARKIRALIŠTU TALIJANSKE OSNOVNE ŠKOLE
Iskrcavanje djece na
frekventnoj prometnici
Roditelji negoduju
zbog zatvorenog parkirališta škole jer su prisiljeni djecu iskrcavati na
frekventnoj prometnici. Riječ je o školi koju
pohađaju učenici iz
svih dijelova grada pa
većinu dovoze roditelji
automobilima
PULA - Roditelje učenika
Osnovne škole Giuseppina
Martinuzzi u petak je dočekao zatvoren ulaz u školsko
parkiralište. To im je, kako
kažu, donijelo velike probleme jer zatvoreno je okretište
za automobile te djecu iskrcavaju na frekventnoj prometnici zbog nemogućnosti
okreta. Riječ je o školi koju
pohađaju učenici iz svih dijelova grada, pa većinu dovoze
roditelji automobilima.
M. ANGELINI
Glas Istre
Stupićima spriječen ulazak na parkiralište
talijanske osnovne škole
M. ANGELINI
10
Problemi zbog
bolnice
Roditelji kažu da je parkiralište za njih zatvoreno kako
bi nastavnici ondje mogli
parkirati svoja vozila. U petak je to na parkingu izazvalo pravi kaos, a bespotrebno,
smatra jedna majka (podaci poznati redakciji), te ističe
da se je to moglo riješiti jednostavnije. Također, smatraju da se je o tome u školi unaprijed trebalo razgovarati s
predstavnicima roditelja.
- Mislim da je ovakav način
iskrcavanja djece na frekventnoj prometnici u potpunosti
neprihvatljiv. Nemam ništa
protiv osiguranog parkirališta za vozila nastavnika, ali
ovo rješenje je apsurdno.
Ukoliko se ne pronađe neka
Talijanska srednja škola
parkiralište je zapriječila
rampom
alternativa, krenut ćemo s
potpisivanjem peticije, najavila je u ime grupe roditelja.
Medijima je ravnateljica
škole Susanna Cerlon potvrdila da je parkiralište zatvoreno, ali i da su roditelji o tome
obaviješteni prije dva tjedna.
Navela je i kako je ovo trenutno jedino rješenje koje je
škola mogla poduzeti. Problemi su, kaže, počeli zatvaranjem ulaza u bolnički krug,
te su parkiralište škole zauzimali korisnici i djelatnici
bolnice. Ondje i inače, protivno znaku zabrane, parkiraju djelatnici pekara i kafića,
nje, ali pritom naglašava da
će se situacija riješiti, a prema savjetu komunalnih redara, to će biti osiguravanje
rezerviranih parkirnih mjesta za roditelje, te je odluka i
donijeta u skladu sa savjetima komunalnih redara, koji
su već više puta reagirali dižući nepropisno parkirane
automobile s parkinga. Napominje da je u školi sigurnost djece na prvom mjestu
te da bi ona svakako trebala
no kako izjavljuje ravnatelji- biti ispred automobila.
ca, “morali smo reagirati kad
su dostavljači školske hrane Za roditelje 12, za
rekli da im je to u ovakvim nastavnike 25 mjesta
uvjetima neomogućeno.”.
Žute linije rezerviranih
Drugi razlog zatvaranja par- mjesta bi na parkingu trebakirališta je, rekla je ravnatelji- le osvanuti čim se vremenske
ca medijima, omogućavanje prilike stabiliziraju. Na taj će
prolaska za vozila interven- način prvi dio parkinga biti
tnih službi, vatrogasaca i hit- za roditelje djece s ukupno
ne pomoći. Kružno okreti- 12 parkirnih mjesta, dok će
šte je zatvoreno, pojasnila je, na drugom dijelu parkirati iszbog toga što su ga osim ro- ključivo djelatnici kojima će
ditelja koristili i svi ostali, ko- na raspolaganju biti 25 do 28
jima nije dozvoljeno parkira- mjesta. Smatra da će se sve
nje na tom parkingu.
normalizirati kad se otvori
Ravnateljica kaže da ovo parkiralište bolnice.
S. ROJNIĆ SINKOVIĆ
zatvaranje nije sretno rješe-
GRADONAČELNIK PRIMIO PREDSTAVNIKE BIVŠIH OMLADINSKIH AKTIVISTA
Vježba pulskih speleologa
u podzemlju Ćićarije
PULA - Proteklog vikenda Stanica Pula Hrvatske gorske slube
spašavanja odrala
je redovnu godišnju vjebu spašavanja iz speleoloških
objekata. U vjebi je
sudjelovalo 18 pripadnika stanice i 3
speleologa iz Speleološke udruge
Pula koji su “glumili” unesreenu ekipu u 60-ak metara
dubokoj i gotovo
100 metara dugoj
jami nedaleko od Raje Vasi na iariji. Cjelokupna akcija spašavanja, od dojave do izvlaenja “ozlijeenog”
speleologa na površinu i raspremanja jame, trajala je
manje od 6,5 sati.
S ciljem preventivnog djelovanja vjebe speleospašavanja se naješe odravaju upravo u speleološkim
objektima koji se intenzivno i dugotrajno istrauju ili se
koriste za speleološke škole, te je tako i jama u kojoj je
odrana vjeba jedan od objekata koji se radi povoljnih
morfoloških karakteristika koristi sa edukaciju novih naraštaja spelologa.
N. S.
Nikad veća potreba promicanja antifašizma
PULA - Gradonačelnik Pule
Boris Miletić i predsjednik
Gradskog vijeća Robert Cvek,
sa zamjenikom Ardemiom Zimolom te predstavnicom TZ
Pule Vesnom Jovičić, ugostili
su u prostorijama Komunalne palače predstavnike bivših
omladinskih aktivista Istre,
Rijeke, Hrvatskog primorja,
otoka i Gorskog kotra.
Dobrodošlicu u Pulu zaželio im je gradonačelnik Boris Miletić koji se osvrnuo na
vrijednosti antifašizma koje
kako kaže baštinimo i na koje
se ponosimo u našem gradu.
- Temelji suvremene Europe leže upravo na antifašizmu te s toga potreba za
promicanjem vrijednosti
antifašizma nikad nije bila
veća, nadodao je Miletić koji
je ujedno pozvao sve predstavnike bivših omladinskih
aktivista da posjete novouređeni Titov park.
Pozdravima se pridružio
predsjednik Gradskog vijeća
Robert Cvek koji je nadodao
kako je Pula grad bogate antifašističke povijesti koju treba
čuvati i prenositi na buduće
generacije.
Ovaj deseti jubilarni susret predstavnici bivših omladinskih aktivista započeli su
simboličnim okupljanjem na
Učki, mjestu gdje je reformi-
rana 1. Istarska brigada Vladimir Gortan te održana 1.
oblasna konferencija Ujedinjenog saveza antifašističke omladine Hrvatske (USAOH-a) za Istru. Značajno je
i to da se susret organizira u
godini u kojoj se obilježava
70-a obljetnica pobjede nad
fašizmom i 60-a obljetnica
organiziranja prvog Omladinskog marša na Učku. Ovakvi susreti za cilj prvenstveno
imaju njegovanje antifašističkih tradicija naroda našeg
kraja, sjećanje na svijetle tekovine borbe naših predaka
za nacionalnu slobodu, socijalnu pravdu i humano uređeno društvo.
G. R.
pula
Glas Istre
11
Ponedjeljak, 30. ožujka 2015.
PRIJEDLOG SMJERNICA ZA ORGANIZACIJU I RAZVOJ PULSKOG SUSTAVA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA
U odnosu na prethodnu godinu sustav zaštite
i spašavanja je unaprijeđen. Evidentno je da je
tijekom prošle godine tako učinjeno niz kvalitativnih pomaka u razvoju pa ne čudi da je
istarski ZiS proglašen najboljim u državi
PULA - Među aktima koje
je u posljednje vrijeme donio gradonačelnik Boris Miletić, a koji još treba potvrditi Gradsko vijeće, donesen
je prijedlog smjernice za organizaciju i razvoj sustava
zaštite i spašavanja do 2017.
godine. Cilj sustava je povećanje i unaprjeđenje osposobljenosti te razvoj svih
operativnih snaga za reagiranje u nesrećama, a koje
djeluju u sustavu zaštite i
spašavanja.
Milijun kuna više
Prema tim smjernicama,
za vatrogasna zapovjedništva i postrojbe je među
ostalim potrebno dodatno
opremanje, osposobljavanje i usavršavanje prema
planovima zaštite od požara, Stožeru za zaštitu i spašavanje obuka članova stožera te opremanje članova
osobnom i skupnom opre-
M. MIJOŠEK
Za vatrogastvo ove godine
planirano 16,3 milijuna kuna
mom, a za zapovjedništvo i
postrojbe civilne zaštite nastaviti opremanje.
U prijedlogu smjernica
je navedeno da je prema izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i spašavanje
potrebno utvrditi izvore i
način financiranja sustava
pa je tako potrebno osigurati sredstva iz proračuna,
i to za vatrogastvo, civilnu
zaštitu, udruge koje se bave
zaštitom i spašavanjem temeljem posebnih propisa,
te sredstva za provođenje
zaštite i spašavanja. Za organizaciju i razvoj sustava zaštite i spašavanja ove
su godine za civilnu zaštitu
planirana sredstva od 110
tisuća kuna, za skloništa
438 tisuća kuna, za Vatrogasne zajednice IŽ 115 tisu- Vatrogascima milijun kuna više nego lani
ća kuna, te 40 tisuća kuna
za udruge koje sudjeluju u nirano ukupno 16,3 miliZadatak Stožera za zaštitu strofa, suradnja s nositeljima
sustavu zaštite i spašava- juna kuna, gotovo milijun i spašavanje je koordinacija poslova, aktivnosti i mjera zanja. Za vatrogastvo je pla- više nego lani.
u slučaju većih nesreća i kata- štita i spašavanja. Grad Pula,
prema izvješću za prošlu godinu ZiS-a, raspolaže dovoljnim brojem operativnih snaga zaštite i spašavanja, kako
stalnih, tako i pričuvnih. Trenutno stanje zaštite i spašavanja je na pozitivnom nivou
i u odnosu na prethodnu godinu, sustav zaštite i spašavanja je unaprijeđen i učinjen je
pomak, posebno u dijelu nabave opreme.
Najviše poplava
Evidentno je da je tijekom
prošle godine tako učinjeno niz kvalitativnih pomaka
u razvoju i unaprjeđenju sustava zaštite i spašavanja te
je time stvoren dobar temelj
za organizirano djelovanje u
slučaju većih nesreća.
Što se tiče većih i zahtjevnijih intervencija koje su
prošle godine imali vatrogasci bili su svakako poslovi oko
poplava. U veljači su u čak
23 navrata ispumpavali podrume stambenih objekata,
a imali su i niz intervencija
tijekom plavljenja grada, pogotovo sredinom srpnja kada
je u Puli pala rekordna količina kiše od čak 170 milimetra
po metru četvornom.
N. SOFTIĆ
12
Glas Istre
Ponedjeljak, 30. ožujka 2015.
KAŠTELIR - Na podruju opina Kaštelir, Kaštelir - Labinci i Viinada, od danas do 7. travnja provodit e se preventivna akcija deratizacije odnosno
trovanja glodavaca na javnim površinama i zajednikim dijelovima zgrada.
Deratizacija
protiv
glodavaca
[email protected]
591-514
*
NOVIGRAĐANI SPREMNI NA GRAĐANSKI
Poziv za potpore poduzetnicima
VODNJAN - Javni poziv za dodjelu potpora za razvoj
poduzetništva u ovoj godini raspisao je Grad Vodnjan, a
financijska sredstva dodjeljivat e kroz pet mjera.
Novoosnovane tvrtke za poduzetništvo mogu ostvariti do 3.000 kuna, dok poduzetnici za financiranje pripreme i kandidiranje EU projekata mogu dobiti i do deset
tisua kuna, od ega 70 posto sufinancira Vodnjan, a 30
posto Istarska upanija. Grad je kao potporu za novozapošljavanje i samozapošljavanje odredio do 8.000 kuna
za bruto plau, a do 5.000 kuna po poduzetniku za sufinanciranje ulaganja u standarde kvalitete. Na ime subvencionirana troškova polaganja strunih i majstorskih
ispita poslodavci mogu dobiti po 3.000 kuna po osobi
koja se usavršava, a maksimalno za tri osobe.
Cjelovit tekst poziva s uvjetima za apliciranje za gradske potpore dostupan je na internet stranicama Grada
Vodnjana.
Z. S.
Umoljavaju se graani da za vrijeme
trajanja deratizacije domae ivotinje
dre zatvorene, a djecu pod nadzorom,
ne diraju mamce i oiste zajednike dijelove zgrada. U sluaju kiše akcija se
odgaa za prvi povoljni dan.
N. S.
Koncesija za ugos
pojasu bez stru
BIZARNA ODLUKA MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE
Školarci posjetili dom za
starije i nemoćne
ci, izradili su uskrsna
jaja. Tom su prilikom,
pred mnogobrojnom
publikom, nagraeni uenici koji su uestvovali u kvizovima i
natjecanjima, kao i oni
koji se trude uljepšati
ivot starijim i nemonim osobama. Uenici
e nastaviti druenje
s korisnicima Obiteljskog doma Moja hia
ve krajem proljea i to
na otvorenom, a tema
e biti “U zdravom tijelu zdrav duh”.
N. S.
bez struje
U ponedjeljak e bez elektrine energije od 8.30 do 10
sati biti dio Smoljanci prema Salambati, od 8.30 do 11.30
u Muntiću naselje Markolovi, od 12.30 do 13.30 dio Gajane prema sjeveru, a od 12.30 do 14 sati centar Marčane
oko broja 150. U Rovinju struje od 8.30 do 13 sati nee
imati Ulica De Amicis, Uska ulica, dio Gortanove ulice, dio
Ulice Fontera, dio Pazinske ulice, Ulica Androaleme, dio
Ulice Augusta Ferri, ulice Zuliani i Jurja Dobrile. Na podruju Porea bez struje e od 9 do 11 sati biti Cancini,
Stranići kod Porea, Rošini, Barbići, Gedići, St. Vergotini i Dvori, a na podruju Buzeta od 8 do 12 sati naselja
Srnegla, Mandalenići, Šakori, Veli i Mali Mlun, Brnozi,
Majeri, Tuki, Pračana, Beneži, Pigini, Sovinjak, Sirotići, Jermanija, Sovinjak, Sovinjsko Polje i Rušnjak. Na
Pazinštini struje nee imati Mavri, Brest i Dolenja Vas od
8.30 do 14 sati, a dio Cvitani preko ceste od 9 do 12 sati.
bez vode
U utorak e bez vode od 8 do 22 sata biti Barban, a od
8 do 12 sati Marčana, Marčanski dvori, Valtura, Muntić,
Ušićevi dvori i Radeki polje. Za naselja Bateli, Puntera,
Hrboki, Borinići, Hreljići, Manjadvorci i Filipana postoji
mogunost smanjenog pritiska u popodnevnim satima.
Razlog višesatnom prekidu opskrbe na ovako velikom
podruju iz Vodovoda Pula opravdavaju prespajanjem
voda na by-pass. Uslijed radova mogue je zamuenje
vode pa mole potrošae da im za svako vee zamuenje
i jave. Opskrba pitkom vodom omoguit e se u Barbanu
na placi i u ostalim podrujima prema pozivu na broj 529972 u Dispeerski centar Vodovoda.
Plaža na Karpinjanu samo je dio odmorišno-rekreacijskih sadržaja
PIŠE Mirjan RIMANIĆ
Postupak dodjele koncesije je bizaran, kaže novigradski gradonačelnik Anteo Milos. Dodaje da djelatnici Hrvatskih šuma prije toga nisu obišli teren, ni vidjeli što je na tom prostoru i tko o
njemu brine, već su, kaže, nekakvim dekretom raspisali natječaj i objavili ga Slobodnoj Dalmaciji, novini koju je u Novigradu
gotovo nemoguće nabaviti
NOVIGRAD - Odluka ministra poljoprivrede Tihomira
Jakovine o davanju u zakup
šumskog zemljišta na lokaciji sportsko-rekreacijske zone
Mujela na poluotoku Karpinjanu tvrtki Molekula Vitae iz
Poreča izazvala je burne reakcije Novigrađana i gradskih
čelnika. Oni se ogorčeno protive odluci Ministarstva poljoprivrede, koje je na prijedlog Hrvatskih šuma privatnoj
tvrtki za 17 tisuća kuna (plus
PDV) godišnje ustupilo koncesiju za ugostiteljsku djelatnost u sportsko-rekreacijskoj
zoni na području zelenog pojasa uz priobalnu šetnicu. Zemljište se daje u zakup na
pet godina u svrhu postav- Anteo Milos i Vladimir Torbica - graani imaju pravo na sve
ljanja privremenog kioska do oblike nenasilne blokade
12 metara četvornih, te 200 moguće nabaviti. Grad No- na toj lokaciji mogao odometra četvornih za postav- vigrad, kaže Milos nikada briti obavljanje ugostiteljske
nije raspravljao o tomu da se djelatnosti. Međutim odluljanje stolova i klupa.
na tom mjestu nešto slično čeno je da to područje ostaNema ni minimalnih
može napraviti, iako je pu- ne zaštićeno isključivo za
higijenskih uvjeta
tem koncesijskih odobrenja sport, rekreaciju i šetnju. To
Postupak dodjele koncesije je bizaran, kaže novigradski gradonačelnik Anteo Milos, dodajući kako djelatnici
Hrvatskih šuma prije toga
nisu obišli teren i vidjeli što je
na tom prostoru i tko o njemu brine, već su, kaže, nekakvim dekretom raspisali
natječaj i objavili ga Slobodnoj Dalmaciji, novini koju
je u Novigradu gotovo neM. RIMANI
ŠIŠAN - Uenici
podrunog odjela Šišan Osnovne škole dr.
Mate Demarina Medulin, prije nego li su otišli na proljetne praznike,
posjetili su korisnike
Obiteljskog doma za
starije i nemone osobe Moja hia u Šišanu.
Sa svojim uiteljicama
Dejanom Posavac, Natašom Zenzerovi i ravnateljicom Dragicom
Dori, uz veselo druenje razliitih generacija
na kreativnoj radioni-
“To su područje uz plažu uređivale
generacije Novigrađana. Građani
su sami zasadili stabla i brinuli o
okolišu. Je li uopće moguće podići
ugostiteljski objekt bez infrastrukture?”
Anteo Milos
su područje uz plažu uređivale generacije Novigrađana.
Građani su sami zasadili stabla, pa i brinuli o njima, kao
i tamošnjem okolišu. Je li u
praksi moguće podići ugostiteljski objekt na prostoru
bez ikakve infrastrukture? Na
području Mujele, do prostora na kojem Molekula Vitae
namjerava podići ugostiteljski objekt nema pristupnog
puta, nema struje ni vode,
niti kanalizacije. Milos se pita
kakvu to ugostiteljsku djelatnost netko iz Zagreba pokušava otvoriti na tom izoliranom prostoru, na kojem ne
postoje ni minimalni higijenski niti tehnički uvjeti za
normalnu ugostiteljsku djelatnost.
Toliko u ovoj odluci ima
apsurda, kaže Milos vjerujući da ministar prilikom njena
potpisivanja nije bio upoznat
sa stvaranim stanjem na terenu. Zato građani Novigrada traže da ministar vidi što
se u ovom slučaju dogodilo
i da opozove svoju odluku.
Proteklog tjedna građani su
istra
Veselo
druženje na
Marcilnici
Ponedjeljak, 30. ožujka 2015.
LABIN - Veselo je bilo juer u Dnevnom
centru na Marcilnici, koji su pratnji volonterki labinskog Crvenog kria posjetili uenici drugog razreda Osnovne
škole Matije Vlaia s uiteljicom Marinom Frankovi. Uenici su obradovali
korisnike recitacijama, pjesmom i plesom, a ususret predstojeim blagdanima poklonili su im uskrsna jaja koja
su sami pobojali. Korisnici Centra spremno si i s veseljem otpjevati ili izrecitirati pokoju pjesmu.
A.Š.
A. Š.
Glas Istre
13
*
*
NEPOSLUH KAKO BI ZAŠTITILI PRIRODU I OKOLIŠ NA POLUOTOKU KARPINJANU
stiteljski kiosk na zelenom
uje, vode i kanalizacije!
Molekula Vitae: Bit će to ekološki kiosk
M. RIMANI
Odvjetnik Molekule Vitae, Nedib Toromanovi, na vidi
razloga za ovoliku “buku” budui da se, kako kae, radio o ekološkom kiosku. On ne nalazi inkopatibilnost
postojeih sadraja s ugostiteljskim objektom, a ne razumije i što je to u ovom sluaju za Grad Novigrad neprimjeren sadraj. To što Grad Novigrad desetljeima
ureuje ovaj prostor, smatra Toromanovi, nije potkrijepljeno nikakvim zakonskim pravnim osnovom. U konanici zemljište je u vlasništvu Republike Hrvatske kojim
upravljaju Hrvatske šume, stoga, kae Toromanovi, a
tako proizlazi iz pisma pomonika ministra poljoprivrede Domagoja Kriaja, da Ministarstvo o svom postupku
nije bilo duno konzultirati lokalnu samoupravu.
Prostor na kojem se namjerava postaviti ugostiteljski objekt
iz bunta s gradskim komunalcima ondje zasadili nova
stabla pokazujući time da će
ustrajati u zaštiti ovog područja, kaže Milos dodajući,
kako će građani koristiti sva
sredstva građanskog neposluha kako bi taj prostor za-
držali kao prostor sporta i rekreacije.
Da se na Mujeli namjerava postaviti montažni ugostiteljski objekt, Grad Novigrad,
pa i gradonačelnik osobno,
doznali su tek sredinom veljače kad je Molekula Vitae
od Grada zatražila omogućavanje priključka na vodovodnu i elektro mrežu, te ako
postoji mogućnost i priključak na kanalizacijski sustav
ili pak postavljenje tanka za
otpadnu vodu.
M. RIMANI
Poluotok Karpinjan, prelijepa priroda u kojoj
nema mjesta za ugostiteljstvo “po dekretu”
Od blokada do
zauzimanja prostora
Iznenađeni je Milos odmah uputio pismo Ministarstvu poljoprivrede u kojem
izvješćuje kako se, prema
Prostornom planu uređenja
Grada Novigrada, radi o području šume posebne namjene, namijenjene prvenstveno odmoru i rekreaciji.
Budući da se radi o području namijenjenom isključivo
odmoru i rekreaciji u očuvanom prirodnom okolišu
ovdje ne postoji sustav vodoopskrbe ni elektroenergetske mreže, niti odvodnje
otpadnih voda. “Naglašavamo da Grad ni pod koju
cijenu nije spreman traženu infrastrukturu uvoditi u
ovaj zaštićeni dio gradskog
naselja”, pisao je Milos Ministru poljoprivrede Tihomiru Jakovini.
Predsjednik novigradskog
Gradskog vijeća Vladimir
Torbica, dodaje da će u slučaju, ako ministar ne opozive
svoju odluku, građani učiniti
sve da se ne ostvari zahtjev iz
odluke. Ukoliko izostane dobra volja, građani imaju pra-
Nezadovoljni su Novigraani ali i njihovi predstavnici
u Gradskom vijeću
vo na sve od blokade i zauzimanja prostora, pa do sadnje
stabala i istraživanja na tom
prostru, zapravo, kaže Torbica, sve ono što smatraju da
je u okviru nenasilnog očitovanja. “Nažalost bilo je slučajeva i da se ono što započne
nenasiljem zna oteti kontroli. Mi ne želimo da do toga
dođe i zato molimo sve nadležne da donesu pravednu
odluku”, kaže Torbica.
Gradu Novigradu u svim
aktivnostima na osporavanju
i poništenju Odluke o davanju u zakup šumskog zemljišta na Karpinjanu podršku su
na sjednici Gradskog vijeće
jednoglasno dali svi vijećnici, a
javno i Katarina Nemet (IDS),
Elena Veznaver Radeljak (Zeleni savez - Zeleni), Vlado Jažić
(SDP), Mato Gavrić (HDZ), te
Damjan Ribarić (HSU). S njima su se solidarizirali dr. Sonja
“Nažalost bilo je slučajeva i da se
ono što započne nenasiljem zna
oteti kontroli. Mi ne želimo da do
toga dođe i zato molimo sve nadležne da donesu pravednu odluku.”
Vladimir Torbica
Šikanić iz Zdravog Novigrada,
Veznaver Radeljak i kao predstavnica Zelenog Novigrada,
Iva Olujić predsjednica gradskog Saveza sportova i Odbojkaškog kluba Novigrad, Drago
Penava iz Društva gljivara Boletus, Ilari Miani iz gradskog
Savjeta mladih, Andrea Zancola iz DVD-a Neapolis, te Denis Šerbečić, predstavnik grupe mladih Novigrađana koji su
inicirali opremanje rekreativnog poligona za vježbanje na
prostoru sportsko-rekreacijske zone na rtu Mujela.
Jednoglasna podrška
svih vijećnika
Svi su oni suglasni se od
ministra Jakovine zatraži
se da u okviru svojih ovlasti opozove odluku zbog krivo utvrđenih činjenica u postupku, a od svih saborskih
zastupnika iz Istre traže da o
ovom problemu postave pitanje na aktualnom satu Sabora. Od župana Flega traže
se da dogovori susret s ministrom Jakovinom, koji u srijedu boravi u radnom posjetu
Istri, te da nadležne državne institucije preispitaju postupak i spriječe uzurpaciju
javnog prostora na štetu građana. Novigrađani od Hrvatskih šuma traže da se pri donošenju odluka za područje
Novigrada ubuduće konzultira Grad, u duhu korektnih i
partnerskih odnosa.
istra
Glas Istre
LIŽNJAN PRIPREMIO 40 TAKSI-DOZVOLA
Za kilometar vožnje 33 kune
Uz ovaj poziv, na internetskim stranicama Opine Linjan objavljena je i
Odluka o cjeniku usluga
autotaksi prijevoza koji je
poetkom tjedna donijela naelnica Maja Cvek.
Prema njoj poetna cijena
vonje iznosi 20 kuna, bez
obzira radi li se o osobnom automobilu ili kombiju. Prijevoz do etiri osobe
iznosit e po kilometru 13
kuna, odnosno 18 kuna u
sluaju prijevoza od pet
do osam osoba u kombiju. Nona vonja, od 22
do 5 sati, te vonja nedjeljom, dravnim praznikom
i blagdanom skuplja je 20
posto više, a ekanje po
satu iznosi ak 100 kuna!
Taksisti prtljagu mogu naplatiti pet kuna po komadu, dok e cijenu za vonju na relaciji duoj od
20 kilometara ili za bilo kakve ostale usluge taksist
i stranka formirati pogodbom.
Z. S.
Arhiva
LIŽNJAN - Javni poziv
za podnošenje zahtjeva za
dozvole za obavljanje autotaksi prijevoza raspisala
je Opina Linjan, a u planu ima izdati 40 dozvola
na pet godina, odnosno
do isteka vaenja licencije.
Zanimljivo, dozvole se izdaju samo prijevoznicima
s prebivalištem ili sa sjedištem na podruju opine.
Jedna dozvola bit e
dodijeljena za jedno vozilo, a ukoliko je podnesen vei broj zahtjeva od
predvienog broja, prednost e imati oni prijevoznici koji su u trenutku
stupanja na snagu Odluke
o autotaksi prijevozu ve
posjedovali vaeu licenciju ishoenu pri uredu
Dravne uprave - Slube
za gospodarstvo. Po pojedinom podnositelju zahtjeva mogue je izdati etiri
dozvole, a visina naknade
za izdavanje po vozilu je
tisuu kuna.
Ponedjeljak, 30. ožujka 2015.
NA GRADSKOM VIJEĆU O RASPISANOM NATJEČAJU ZA PRVOG ČOVJEKA POU-a
Zna li se već budući
ravnatelj Učilišta?
Vijećnik Robert Velenik (IDS) nije opovrgnuo buduću kandidaturu na mjesto
ravnatelja POU-a, ali
je Rodoljubu Kosiću
spočitnuo da ovakvim
istupima uznemirava
djelatnike Doma obrtnika čiji je Velenik direktor
POREČ - Po gradu se već
dva tjedna naveliko priča da
će vijećnik Robert Velenik biti
novi ravnatelj Pučkog otvorenog učilišta Poreča, a natječaj za to radno mjesto još
nije niti objavljen, kazao je
Rodoljub Kosić (Kosićeva nezavisna lista). Gradonačelnik
Edi Štifanić mu je odgovorio da će se sukladno zakonu provesti natječaj na kojem će biti izabrana najbolja
osoba za taj posao.
Neće kupiti “zgradu sa
stotinjak mačaka”
Uskrsni darovi socijalno ugroženima
PAZIN - Uoi Uskrsa Grad Pazin je za socijalno ugroene osobe i obitelji pripremio 90 poklon paketa. Pojedinana vrijednost svakog paketa u kojem su prehrambeni artikli i higijenske potrepštine iznosi 150 kuna, a
popis korisnika sastavljen je u suradnji sa Centrom za
socijalnu skrb Pazina, Gradskim društvom Crvenog kria Pazin te predstavnicima vijea mjesnih odbora. Uz
to Gradsko društvo Crvenog kria Pazina osiguralo je
dodatnih 30 paketa za korisnike s podruja Grada, te 70
paketa za korisnike s podruja susjednih opina u istoj
pojedinanoj vrijednosti. Podjelu paketa za podruje vršit e djelatnici Grada Pazina i Gradskog društva Crvenog kria Pazina u njihovim prostorima na adresi Ernesta Jelušia 2, u vremenu od 9 do 15 sati.
M. R.
Vijećnik Robert Velenik
(IDS) nije opovrgnuo buduću kandidaturu na mjesto
ravnatelja POU, ali je Kosiću
spočitnuo da ovakvim istupima uznemirava djelatnike
Doma obrtnika čiji je Velenik
direktor. Kosiću je uzvratio
da se kandidirao za gradonačelnika tek kada je znao za
sigurno radno mjesto u Rijeci (Kosić je u vrijeme izbora
2013. smijenjen s pozicije direktora Usluge Poreč, a uskoro se zaposlio kao menadžer
Hrvatskih voda op.n.)
Luka Šergo (IDS) se zanimao hoće li Grad kupiti
objekt, u starom gradu blizu
trga Marafora, kojeg je ovršila
Arhiva/Jelena PREKALJ
14
Na Trgu Marafor prodaje se “kuća s mačkama”
jedna banka. Na dražbi održanoj u veljači nije se javio
nijedan zainteresirani kupac.
“Zgradu sa stotinjak mačaka”, kako ju je nazvao gradonačelnik Štifanić, Grad zasad
neće kupovati premda ima
pravo prvokupa. Početna je
ponuđena cijena je iznosila 13 milijuna, kazao je Štifanić, što im je bilo previše.
Stevo Žufić (Kosićeva nezavisna lista) je tražio da se uredi, od valova uništena, plaža
Riveta između hotela Riviere i Talijanske osnovne škole.
Gradski komunalni pročelnik Marino Poropat naveo je
da se plaža odnosno šetnica
sanirala više puta. Rezultati
su bili kratkotrajni zbog siline valova na tom pojasu, pa
je u planu obimniji zahvat o
čemu traju dogovori s konzervatorima.
Montažni rotor na Finidi s uređenim okolišem bit
će dovršen do 1. svibnja, od-
govorio je pročelnik Poropat vijećniku Eugenu Stanissi (IDS). Snježana Mekota
(Mekotina nezavisna lista) je
tražila da se s dezinsekcijom
započne ranije budući je lani
bila velika navala komaraca.
Pročelnik Poropat je kazao
da tek sada idu u postupak
nabavke, jer su morali čekati
smjernice sa županijske razine, na što je Mekota replicirala s pitanjem kako je onda
Fažana mogla pokrenuti dezinsekciju bez županijskog
programa rada.
Nabavka automatskih
vanjskih defibrilatora
Nakon što se ostvare preostale očekivane donacije od
strane nekoliko većih porečkih firmi Grad će financirati
razliku koja preostane za nabavku posebnog kombi vozila Društva invalida Poreč
kazala je dogradonačelnica
Nataša Bašanić Ćuš vijećni-
ku Deanu Pauletiću (IDS). U
suradnji sa županijskim Zavodom za hitnu medicinu te
Crvenim križem na nekoliko
će se frekventnih lokacija u
Poreču postavljati automatski vanjski defibrilatori čime
će Poreč kao turistički centar
dobiti dodatan medicinski
nadstandard najavila je
Maurizio Zennaro (Kosićeva nezavisna lista) koji je
na prethodnim zasjedanjima Gradskog vijeća pokrenuo raspravu o kriterijima
financiranja gradskih udruga ustvrdio je da se utvrđena
procedura koju nalaže gradski pravilnik za dodjelu sredstava nije poštovala. Kao član
gradskog odbora za kulturu
na kojem bi se o tome trebalo raspravljati kaže da nikad
takav dokument, prijedlog financiranja s obrazloženjem,
nije dobio u ruke. Prigovorio
je što se lani Udruzi invalida
“skinulo” 20 tisuća kuna te što
nije u zakonskom roku dobio
odgovore gradske uprave na
postavljena pitanja.
Danijela Banko Štokovac (IDS) pitala je koji je stav
Grada prema tome da polaznici talijanskog dječjeg vrtića s područja Tara ubuduće
pohađaju talijansku osnovnu
školu u Novigradu umjesto u
Poreču. Oglasila se dogradonačelnica Nadia Štifanić Dobrilović pozvavši se na dokument o mreži škola koji
definira upisna područja te
napomenuvši da Grad osuđuje tu inicijativu te da će
joj se suprotstaviti. Vijećnik
Zennaro, ujedno ravnatelj
novigradske TOŠ, istakao je
da zakon omogućava mogućnost biranja škole te da
su upisna područja također
podložna promjenama.
A. DAGOSTIN
gradski reporter
Suživot graevine i turizma
ako počne turistička sezona i pristižu prvi preduskrsni gosti, svake se godine ponavlja stara priča o
inkompatibilnosti ugošćavanja i građevinskih radova.
TNemoguće je izbjeći gradnju i s njom povezanu svakojaku inkomodaciju, ali i graditi se mora, gradnja je u pravilu
dobra jer donosi novu vrijednost i kvalitetu (nećemo sada
o ugrožavanju i trajnom uništavanju okoliša, bespravnoj
gradnji, korupciji i inim negativnostima).
No, uvijek je pitanje nije li
se mogla obavljati u “mrtvijem” dijelu godine, osobito
kad je riječ o radovima koji
su bučniji ili ometaju komunikaciju. Primjerice, šteta je
što se vrlo pohvalna temeljita obnova porečke obilaznice od Žatike do Zelene Lagune nije “stisnula” u zimskije
termine, pa da je recimo već
danas ta Poreču (a i Funtani/Vrsaru) i turistički izuzet-
Goran
Prodan
no važna cesta otvorena promet. Isto tako, šteta je što još
pohvalniji radovi na izgradnji
nove kanalizacije, kojom će
Poreč - kad bude dovršena kvalitativno izuzetno podignuti standarde zbrinjavanja
otpadnih voda, nisu počeli
barem mjesec, dva ranije, a
ne da goste, njih više od dvije
stotine, ali i domaćine u netom otvorenom i već dobro
popunjenom hotelu Valamar
Pinia (za starije Porečane Luna) izluđuje pikamer koji
već danima tuče li ga tuče
doslovce uz sam hotelski bazen. “Dobro je da je još malo
hladno za uživanje na baze-
nu i sreća da nam je sadašnja
struktura gostiju takva da je
većina njih kroz dan na izletima pa ovu buku čuju samo
ujutro, za doručkom i prije
polaska, ali oni koji su se ti-
jekom dana odlučili opustiti
u našem wellnessu ili na masaži teško da mogu biti zadovoljni”, reći će direktor hotela
Ozren Renko ne umanjujući
važnost i značaj spomenute
G. PRODAN
K
Pikamer tuče uz hotel pun gostiju
komunalne investicije. Kaže
da su mu u gradskim službama rekli da će ova poprilična buka potrajati još nekoliko dana, dok se ne iskopa
dovoljno velika jama iz koje
će se potom robotom bušiti tuneli za novu kanalizaciju.
Tada se, valjda, ti podzemni
radovi, koji bi trebali potrajati do lipnja, neće jako čuti.
Ostat će, dakako, problemi s
odvozom iskopanog materijala i zakrčenošću pješačke
komunikacije tog dijela Poreča s centrom, uključujući i
komplikacije s prometanjem
turističkog vlakića koji tuda u
sezoni prolazi. Iako su uzročno-posljedično povezani, jer
u Poreču i sličnim mjestima
najviše se gradi u korist i u
ime turizma, građevina i turizam istovremeno ne idu zajedno i suživot im nikad nije
sjajan. Uostalom, i građevinarima smeta kad im se ljudi
muvaju oko gradilišta. I građevinarima, onima na otvorenom, trebaju ljepši dani za
njihove poslove pa izbjegavaju raditi kad je hladno. Naposljetku, i dobra planiranja
građevinskih radova u terminima kad najmanje smetaju,
nerijetko se poremete zbog
problema s financiranjem ili
provedbom natječaja, a graditi se mora. Ali mora se i bolje planirati. Porečani koji se s
pojavnim posljedicama godinama i svakodnevno suočavaju - i građani i ugostitelji - većinom razumiju da je
uskladiti teško, ali kad ti pikamer po cijele dane tuče li
ga tuče, a ti si gost na odmoru... nećeš baš biti oduševljen.
Osim ako nisi iz one skupine
koja putuje zbog reklamacija.
Glas Istre
istra
Ponedjeljak, 30. ožujka 2015.
15
OPĆINA SVETVINČENAT PRIPREMA GLAVNI PROJEKT ZA UREĐENJE KAŠTELA MOROSINI-GRIMANI
Obnova kaštela koštat će
više od milijun eura
Inače, novac za izradu ove
dokumentacije lani im je osiguralo Ministarstvo turizma,
odnosno Fond za turizam koji
se puni naknadama od turističkog zemljišta. Tada su za
dokumentaciju dobili 500 tisuća kuna, a kako sav novac nije
potrošen, tražit će od Ministarstva relokaciju sredstava. Ujedno tim su novcem financirali izradu temeljnog strateškog
koncepta revitalizacije kaštela, gradske lože i renesansnog
trga kojeg je izradila T&MC
Group iz Zagreba, odnosno
Muenchena koji donosi smjernice kako revitalizirati ovu vrijednu graditeljsku baštinu.
Arhiva
Rok za izradu projekta od potpisivanja ugovora je 45 dana, dakle
za dva mjeseca bi glavni projekt trebao biti
gotov, a onda čekamo
dozvolu. Nakon toga
tražit ćemo fondove na
koje možemo aplicirati obnovu kaštela, kaže
Igor Macan iz tamošnje općinske uprave
PIŠE Barbara BAN
SVETVINČENAT - Porečka
arhitektica Jadranka Drempetić odabrana je na posljednjoj sjednici savičentskog općinskog vijeća da za
188 tisuća, plus PDV, izradi
glavni projekt rekonstrukcije palače kaštela MorosiniGrimani. Riječ je o završnom
projektu za ovu velebnu zgradu kako bi se uređenje zgrade moglo aplicirati na fondove Europske unije, a koje
će koštati minimalno milijun eura.
Kule još nemaju
konačnu namjenu
- Konzervatorski odjel u
Puli izradio je konzervatorsku podlogu koja je prihvaćena. Time su stvoreni preduvjeti da krenemo s ovim
projektom jer nam ona definira uvjete obnove. Na temelju toga raspisali smo natječaj za izbor projektanta za
glavni projekt do građevinske dozvole za cijeli kaštel i
kada to bude gotovo, može-
Na katu prostori
za radionice
U sklopu Revitasa obnovljena je kvadratna kula, slijedi ureenje palače (na slici)
mo krenuti s uređenjem. Doduše, prije toga moramo osigurati novac pa ćemo projekt
aplicirati na fondove EU-a,
kaže nam Igor Macan iz savičentske općinske uprave.
Uređenje se najvećim dijelom odnosi na palaču kaštela s pet etaža u sklopu koje
su zasad uređene samo dvije
prostorije gdje se održavaju
razne prezentacije. Prizemna
je prostorija, info-punkt, zajedno s kvadratnom kulom
i balustradom stavljena u
funkciju u sklopu EU-projekta Revitas, dok je prostorija iznad dijelom uređena
novcem Hrvatske turističke
zajednice na osnovi prijavljenog projekta Grimanijev
tron. Također, plan je dodat-
no urediti dvije okrugle kule
kojima su sanirani zidovi, ali
nisu ogradom povezane sa
zidinama čime bi se omogućio kružni obilazak kaštela
po zidinama ovog zdanja.
- Kulama je teško trenutno dati funkcionalnu namjenu jer nemaju krova.
Doduše, razmišljali smo o
postavljaju kružnih stepenica, ali zasad smo ostali
na ideji, kaže Macan. Naime, obilazak kaštela po zidinama pokazao se kao dobar potez nakon što je u
sklopu Revitasa obnovljena
kvadratna kula te dio zidina
gdje su postavljene ograde
čime se gostima omogućava
da mogu nesmetano uživati
u pogledu na trg s kaštela.
- Rok za izradu projekta
od potpisivanja ugovora je
45 dana, dakle za dva mjeseca bi glavni projekt trebao
biti gotov, a onda čekamo
dozvolu. Nakon toga tražit
ćemo fondove na koje možemo aplicirati obnovu kaštela.
Ideja je da se u prizemlju ovog
kompleksa, gdje svaki kat ima 160
kvadrata, uredi recepcija budućeg
difuznog hotela te centar izvrsnosti, odnosno kušaonica i prodajni
centar najboljih istarskih autohtonih proizvoda
ROČKA PODRUŽNICA SUH-a PROSLAVILA 20. ROĐENDAN
ROČ - Jubilarnu skupštinu u povodu 20. obljetnice
osnutka proslavila je u Domu
kulture ročka Podružnica Sindikata umirovljenika Hrvatske. Osnovana je 1995. godine kao druga u Istri, odmah
nakon pulske, a broji 170 članova. Od osnivanja do danas
kroz nju je prošlo 419 umirovljenika.
- U protekla dva desetljeća stekli smo nova poznanstva, uspostavili suradnju sa
srodnim udrugama, a posebne veze uspostavili smo
s podružnicom umirovljenika SPI-CGIL iz Nabrežine
s kojom smo se 1998. godine i pobratimili. Od njih smo
G. ČALI ŠVERKO
Cilj je poboljšanje položaja umirovljenika
U protekla dva desetljeća
uspostavili smo suradnju sa
srodnim udrugama, a posebne su veze s podružnicom umirovljenika SPI-CGIL
iz Nabrežine, istaknuo je
predsjednik ročke Podružnice SUH-a Milan Zornada
Jubilarna skupština u povodu 20. obljetnice osnutka
stjecali nove spoznaje o sindikatima umirovljenika, o
programima i stalnoj borbi
za unapređenje standarda i
prava, istaknuo je predsjednik ročke Podružnice SUH-a
Milan Zornada.
Zornada je istaknuo da
se središnjica SUH-a bori za
socijalnu uključenost starijih osoba, zalaže se za prava
umirovljenika, kao i pravičnije usklađivanje mirovina.
Govoreći o ovogodišnjem
programu
U povodu jubileja; spomenice su dodijeljene ročkim
umirovljenicima; Idi Blašković, Dariu Nemarniku, Mariju Grabaru, Etoreu Kroti, Aldi
Rabaku i Milanu Zornadi. Zahvalnice su dobili Grad Bu-
Postoji mogućnost da se prijavi cjelokupni projekt, a bit
će mogućnost i da se kaštel
uređuje po fazama. Procjene
vrijednosti uređenja kreću se
od milijun eura na gore. Ovisi
o uređenju interijera i opremi, kaže nam Macan.
zet, Luciano del Rosso, Mario
Fragiacomo, Mjesni odbor
Roč, Lovačko društvo Roč,
Dom za starije i nemoćne
Buzet i Glas Istre, Dopisništvo Buzet. Povelja suradnje
uručena je SPI- CGIL Nabrežina- Aurisina.
Rođendan je ročkoj Podružnici čestitala Jasna Petrović, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske
te istaknula da su je u okviru sindikalnog pokreta kandidirali za nagradu ne samo
zbog rezultata koje postiže
već i stoga što je to bila prva
podružnica koja se zbratimila s jednom talijanskom umirovljeničkom udrugom.
Gradonačelnik Buzeta Siniša Žulić zahvalio je ročkim
umirovljenicima što su zajedno s ostalim institucijama i
udrugama koje se bave starijom populacijom, zaslužni što
Buzet ima vrlo dobar socijalni
standard i detekciju problema
na terenu. G. ČALIĆ ŠVERKO
Ideja je da se u prizemlju
ovog kompleksa, gdje svaki
kat ima 160 kvadrata, uredi
recepcija budućeg difuznog
hotela te centar izvrsnosti,
odnosno kušaonica i prodajni centar najboljih istarskih
autohtonih proizvoda.
- Želimo da se u kaštelu
izlože i prodaju svi oni proizvodi koji su te godine dobili najbolje ocjene na postojećim i novim manifestacijama,
a tu mislimo primjerice na
najbolje ocijenjena vina s Vinistre, najbolji pršut iz Tinjana, najbolja ulja iz Vodnjana.
Na katu bi bili višenamjenski
prostori za radionice, povremene izložbe, galeriju, a razmišlja se i o muzeju venecijanske baštine. Najviša dva
kata bili bi rezidencijalni prostori koji bi mogli poslužiti i
za smještaj u sklopu budućeg difuznog hotela, zaključuje Macan.
Fažanska Agroudruga
obilježila deset godina rada
VALBANODN - Agroudruga iz Faane obiljeila je prvih deset godina djelovanja. Tom su prilikom dodijeljena
priznanja 26-orici lanova aktivnih od poetka osnivanja
udruge, a podijeljene su i plakete tijelima, organizacijama
i tvrtkama s kojima Agroudruga usko surauje i kod kojih
uiva potporu. Na prvom su mjestu to Opina Faana, Turistika zajednica Faane, pulski gradski upravni odjel za
financije i gospodarstvo, upanijski odjel za poljoprivredu,
ribarstvo, vodoprivredu, šumarstvo i ruralni razvoj te MUPova poslovna jedinica u Valbandonu i tvrtka Olea BB.
- U svih deset godina djelovanja naše Agroudruge trudili
smo se ostvariti što bolje rezultate po pitanju kvalitete maslinovog ulja što i uspijevamo, rekao je Dario Šuran, predsjednik udruge koja okuplja lokalne poljoprivrednike. U tom je
razdoblju, podsjetio je, uz potporu Opine nabavljeno i posaeno više od 20.000 sadnica maslina i oko 20.000 cjepova vinove loze na podruju Faane. Prisutnima su se obratili
i faanska naelnica i saborska zastupnica Ada Damjanac,
upanijski proelnik Milan Antolovi i pulska proelnica Vesna Saji te direktorica TZ-a Faana Melita Perokovi.
Podnosei izvještaj o radu Šuran je podsjetio da je prva
vea aktivnost lani bilo prikupljanje uzoraka maslinovog ulja.
Tom su prilikom s Opinom pokrenuli i brendiranja maslinovog ulja faanskog mikrolokaliteta pod nazivom “Sveti Elizej”. Tijekom godine voene su edukacije, predavanja, radilo
se na nabavci sadnog materijala, a pokrenuta su i praenja
stanja u maslinicima po pitanju štetnika i bolesti u suradnji s
agronomom Ivicom Laareviem. Osim s Opinom, Udruga
je usko suraivala i s TZ-om. Nedavno je i više od 80 lanova
prošlo edukaciju za upotrebe pesticida u poljoprivredi da bi
stekli licencu koju propisuje EU.
Z. STRAHINJA
16
Glas Istre
istra
Ponedjeljak, 30. ožujka 2015.
M. RIMANI
ISTRIJANSKE PINCI POD ČEREPNJON NA UGNJIŠĆE VA ŠIVATI
Posjetitelji
prate kako
Kristina
Radetić
Bertetić
mijesi pincu
NAMJENA/DJELATNOST
POVRŠINA
(u m2)
POVRŠINA
(u m2)
ZATVORENO
OTVORENO
CRVENI OTOK, kontakt telefon 098 213 752
1.
Frizerski salon u hotelu Istra na C. otoku
27
2.
Poslovni prostor u Rovinju, Nazorova ulica 3/A (Delfin)- iznajmljivanje motornih vozila (automobili, skuteri) i bicikla ili
turistička agencija
25
AMARIN, kontakt telefon 098 300 907
1.
Poslovna lokacija za prodaju voća i povrća
12
2.
Poslovna lokacija za oslikavanje tijela jednokratnim bojama
6
3.
Poslovna lokacija za iznajmljivanje opreme za rekreaciju i
sport (SEGWAY)
10
4.
Poslovna lokacija za iznajmljivanje električnih romobila
10
POLARI, kontakt telefon 098 434 271
1.
Poslovna lokacija za pečenje i prodaju kokica i kukuruza
6
2.
Poslovna lokacija za iznajmljivanje opreme za rekreaciju i
sport (SEGWAY)
10
3.
Poslovna lokacija za oslikavanje tijela jednokratnim bojama
4
4.
Poslovna lokacija za iznajmljivanje električnih romobila
10
VEŠTAR, kontakt telefon 098 434 271
1.
Poslovna lokacija za postavu šatora za video zabavne igre
60
2.
Poslovna lokacija za prodaju voća i povrća
12
3.
Poslovna lokacija za iznajmljivanje električnih romobila
10
4.
Proslovna lokacija za prodaju ribe u pokretnom vozilu
15
5.
Poslovna lokacija za oslikavanje tijela jednokratnim bojama
4
6.
Poslovna lokacija za prodaju/ zamjenu plinskih boca u
pokretnom vozilu
15
KOVERSADA, kontakt telefon 099 263 1476
1.
Poslovni prostor - pružanje usluga masaže
2.
Poslovna lokacija za pružanje usluga masaže
9
3.
Poslovna lokacija za prodaju voća, povrća, maslinovo ulje,
med, istarski suveniri i tartufi
15
4.
Poslovni prostor - prodaja trgovačke robe osim prehrane
5.
Poslovna lokacija za postavu trampolina
70
42
30
PORTO SOLE, kontakt telefon 099 263 1476
1.
Poslovna lokacija za postavu šatora za masažu, pedikuru i
manikuru
16
2.
Poslovna lokacija za iznajmljivanje električnih romobila
10
VALKANELA, kontakt telefon 098 300 912
1.
Poslovna lokacija za postavu zabavnog parka ili adrenalin
parka s tri elementa.
200
2.
Poslovna lokacija za iznajmljivanje elektro skutera ili elektrobicikli ili Segwaya
30
3.
Poslovna lokacija za iznajmljivanje električnih romobila
10
4.
Poslovna lokacija za školu i iznajmljivanje surfa i jedrilica
(potkoncesija na pomorskom dobru, uz prethodnu suglasnost davatelja koncesije)
20
5.
Poslovna lokacija za pružanje Paintball usluga
300
6.
Poslovna lokacija za vježbalište - dresuru pasa
200
FUNTANA, kontakt telefon 098 299 260
1.
Poslovna lokacija za postavu šatora - pružanje usluga masaže
16
BELVEDERE, kontakt telefon 098 297 707
1.
Poslovna lokacija za postavu šatora - pružanje usluga
masaže (potkoncesija na pomorskom dobru, uz prethodnu
suglasnost davatelja koncesije)
18
Odlične žminjske
pince, a va jaje
je hiti Šajeta
Nastojanje je Miranada Mužine, uz podršku Lenke Šajina iz TZ
Općine Žiminj i Općine Žminj, od zaborava sačuvati ovu lijepu
tradiciju koja pruža dobru zabavu za
mnoge uzraste
ŠIVATI - Iduće se nedjelja slavi Uskrs, a po tradiciji Novinarske snage - Mirando Mužina, Jassica Acquavita,
na taj se dan u Istru blaguju Dražen Turina Šajeta i Mirjan Rimanić
pince, slatki kruh kojeg kao
da nastoji istisnuti panetone.
Kako pince nebi pale u zaborav skupina entuzijasta na
čelu s Mirandom Mužinom u
Šivatima na Žminjštnini uoči
Cvijetnice svake godine organizira gastromanifestaciju
“Istrijanske pinci pod čerepnjon na ugnjišće”. Osim izložbe pinci domaćica iz raznih
krajeva Žminjštine u Šivatima se moglo vidjeti i okusiti
tradicionalno “vazmeno ručienje” koje se sastoji od špalete-kuhane svinjske plećke, Izložba pinci žminjskih domaćica
potom je Linda Juraković go- žina premjesile svoje pince
janjetine, kobasica i luka.
vorila o knjizi “Upravljanje ru- i stavile ih na pečenje pod
Program s tradicijskim ralnim prostorom na primje- čripnju. Prije nego su istom
plesovima
ru Istre” kuju je napisala sa poslu, ali uz njihovu asistenSredišnji je događaj ipak suradnicima Zdenkom Tom- ciju prionuli novinari, Zdenka Jakus razrezala i razdijelila
demonstracija pripreme pin- čićem i Ivanom Herakom.
pincu u kojoj se, prema nauce, pa su posjetitelji od Zdenmu Miranda Mužine, pekla
ke Jakus, Kristine Radetić Pinca sa špaletom
kuhana špaleta. Novinarima
Bertetić i Sare Mužina, mo- pod čripnjom
gli vidjeti kako se pripremaju
Dok su Zdenka Jakus, Kristi- je to bila prva pinca u živopince, uzeti recept i na kon- na Radetić Bertetić i Sara Mu- tu koju su umijesili i pekli, ali
cu kušati iz tople pečene is- žina pripremale i mijesile tije- prema instrukcijama svojih
pod čripnje. Uz njih ove su sto, posjetitelji su u šatoru pred iskusnih mentorica uspjegodine i novinari pekli pince, društvenim domom u Šivati- li su napraviti odlične pinpa su posjetitelji mogli kušati ma imali prigode nabaviti pin- ce, barem su ih tako ocijenili
kakve su pince pripremili Je- ce i druge tradicijske slastice i oni koji su ih kušali uz odličssica Acquavita, novinarka TV suvenire te sudjelovati u akciji no domaće vino.
Nastojanje Miranada MužiKoper-Capodistria, Dražan “Jak kao Jakov” za pomoć djeci
Turina Šajeta, voditelj na HRT koja boluju od teških bolesti. U ne koji uz podršku Lenke ŠajRadio Puli i Mirjan Rimanić, to je vrijeme održano natjeca- ina iz TZ Općine Žiminj i Opnovinar “Glasa Istre”.
nje novinara u tradicijskoj igri ćine Žminj želi od zaborava
Program je započeo tradi- “pičenju jaja”. Nakon prilično sačuvati ovu lijepu tradiciju
cijskim plesovima u izvedbi dobrih bacanja u jaje je svoj pruža dobru zabavu za mnopolaznika Dječjeg vrtića Rap- metalni novčić prvi “zapičio” ge uzraste, pa u subotu uoči
čići i Folklornog društva Cere. Dražan Turina Šajeta i tako je, Cvjetnice vrijedi potegnuti u
Nakon mantinjde pjesnikinja kako je primijetio jedan posje- Šivate na pincu, dobru kapljicu, čašicu razgovora ili ugodMarija Sošić govorila je stiho- titelja “Šajeta je hitila va jaje”.
ve svojih pjesama “VazmeU međuvremenu su Ja- no druženja s prijateljima i
no jutro” i “Zemlji moje Istre”, kus, Radetić Bertetić i Mu- znacima.
Mirjan RIMANIĆ
M. RIMANI
REDNI
BROJ
Glas Istre
Ponedjeljak, 30. ožujka 2015.
591-521
Naivna umirovljenica lažnoj
bankarici dala 250.000 kuna
ZAGREB - Naivna 77-godišnja umirovljenica D. L. iz zagrebake Dubrave ostala je bez 250 tisua kuna gotovine
nakon što je u stan pustila lanu bankarsku slubenicu.
Još jedna u statistikom nizu rtava umirovljenike dobi
nasjela je na priu prevarantice dajui novac “na provjeru”. Prevarantica je najprije nazvala na kuni telefon
77-godišnjakinju predstavivši se kao slubenica banke u
kojoj ima raun i najavila svoj dolazak da bi provjerila jesu
li joj novanice krivotvorina. Nije trebalo dugo vremena
proi, slubenica joj se brzo pojavila na pragu. Umirovljenica joj je predala svu gotovinu uvjerena da e novac odnijeti u banku na provjeru i potrebnu zamjenu.
V. V.
V. KARUZA
Pet godina ga teretili za
500.000 kuna pa odustali
teretilo i da je to inio
izvan granica osnovnog prava slunosti u
eksploatacijskom polju
Gravanaa te na taj nain iskopao mineralne
sirovine za proizvodnju
graevnog materijala te 16.552 prostornih
metara graevnog kamena. Time je, bilo je
navedeno u optunici,
Doblanovi za trgovako društvo Bibii bespravno ostvario materijalnu dobit na štetu
Republike Hrvatske
u iznosu od 496.590
kuna. Meutim, pulsko
Opinsko dravno odvjetništvo je 10. oujka
ove godine, dan prije nego što se trebalo
odrati roište na pulskom sudu, dopisom
izvijestilo sud da zbog
nedostatka dokaza
odustaje od kaznenog
progona Doblanovia
i trgovakog društva
Bibii. Stoga je sud donio odbijajuu presudu
te odluio da troškovi kaznenog postupka
padnu na teret dravnog prorauna. M. Ko.
Konačni rasplet višegodišnje afere
“Fenixve” počinje krajem travnja
RIJEKA - Rasplitanje afere “Fenixve” ini se ipak nee
u novu duu blokadu kako su neki strahovali nakon
nedavnog prekida suenja zbog nove bolesti glavnog
optuenika Josipa Bepa Španjola. Kako saznajemo sudac Saša Cvijeti svakako nastoji izbjei nova otezanja.
Nakon što su sagledani svi problemi, nastavak je ipak
zakazan ve za mjesec dana do kad se vjeruje da e
Španjol ozdraviti. Radi se o višegodišnjoj aferi koju je i
ranije optereivao niz problema, pa i bolesti optuenika
zbog kojih još nije dovršena. U aferi “Fenixve” za financijske i pretvorbene muke optuena je grupa direktora
i investitora na elu s kontroverznim poduzetnikom Josipom Bepom Španjolom. Afera se bavi tvrdnjama optube o fijasku i mukama s gradnjom podzemne garae u centru Rijeke, na mjestu današnje garae u blizini
MUP-a, koju je poslije izgradila druga tvrtka.
I. M.
nika rastavljalo pirotehniko sredstvo,
odnosno petardu ije su ostatke punili u metalnu cijev. U trenutku kada je
to improvizirano eksplozivno sredstvo
u ruci dravo 14-godišnjak došlo je do
eksplozije. (H)
*
NEMA NAGODBE: 11. SVIBNJA DVOJAC NA OPTUŽENIČKOJ KLUPI
Direktori iz bivšeg
Zenita izvukli oko
2,5 milijuna kuna
Nevenka Mužinić, u
vrijeme dok je bila
stanovnica Umaga, i
Stjepan Rajković optuženi su da su izvlačili novac, a nisu plaćali poreze i prireze, niti
vodili poslovne knjige
RIJEKA - Glavna rasprava
u sudskom procesu Nevenki Mužinić (37), sada sa slavonskom adresom, a ranije s
prebivalištem u Umagu, i Stjepanu Rajkoviću (62) iz Rijeke
- optuženima za financijske
makinacije “teške” ukupno
oko dva i pol milijuna kuna počinje 11. svibnja. Odlučeno
je to na pripremnom ročištu u
riječkom Županijskom sudu, u
sudskom postupku dvoje optuženih koji se terete za zloporabu položaja i ovlasti, zloporabu ovlasti u gospodarskom
poslovanju i loše vođenje poslovnih knjiga. Zaključenjem
pripremnog ročišta otpala je
mogućnost da se optuženi nagode s tužiteljstvom oko kazne, okrivljeni će na suđenju
nastojati pobiti inkriminacije iz optužnice.
Oštećen Grad Umag
Inkriminacije datiraju iz
2008. i 2009. godine, a Nevenka Mužinić i Stjepan Rajković se terete da su kaznena
djela počinili kao direktori,
odnosno oni koji su vodili
poslove riječke tvrtke Zenit
graditeljstvo. Riječko Županijsko državno odvjetništvo
ARHIVA GI
[email protected]
PULA - Gotovo pet
godina nakon optuenja na Opinskom
sudu u Puli donesena
je nepravomona presuda kojom je odbijena
optuba protiv 60-godišnjeg Sreka Doblanovia iz mjesta Bibii
i Trgovakog društva
Bibii, u kojemu je bio
direktor, da je poinio
kazneno djelo protiv
okoliša protupravnom
eksploatacijom rudnog
blaga okoristivši se za
gotovo pola milijuna
kuna. Opinsko dravno odvjetništvo u Puli
teretilo je Doblanovia da je od studenog
2007. do 31. prosinca 2009. godine u eksploatacijskom polju
Gravanaa kao lan
uprave i direktor drugookrivljenog trgovakog
društva Bibii d.o.o. vršio vaenje mineralnih
sirovina za proizvodnju
graevinskog materijala tehnikog kamena u
Bokordiima u vlasništvu Republike Hrvatske
bez rudarske koncesije. Doblanovia se
SPLIT - Tešku ozljedu šake zadobio je
14-godišnjak kojemu je u subotu popodne u Splitu petarda, ijim je ostacima s još dvoje prijatelja punio metalnu
cijev, eksplodirala u ruci. Splitska policija izvijestila je da je troje maloljet-
Ostacima
petarde punili
metalnu cijev
17
Proračunu Grada Umaga uskraćeno je oko 542 tisuće kuna
tvrdi da su propustili obračunati i uplatiti u ime poreza iznos od oko milijun i sto
tisuća kuna. U optužnici se
precizira da je zbog neplaćenog PDV-a za 2008. godinu
državni proračun oštećen za
oko 38 tisuća kuna, na ime
poreza na dobit proračun
Grada Rijeke oštećen za oko
207 tisuća kuna, na ime poreza i prireza na dohodak riječki gradski proračun oštećen
za 322 tisuće kuna, a proračunu Grada Umaga uskraćeno oko 542 tisuće kuna na
ime poreza i prireza na do-
hodak kojeg je trebalo platiti
Zenit graditeljstvo.
Nevenka Mužinić se tereti da je u više navrata, od srpnja do listopada 2008. godine,
kao direktorica tvrtke, sukladno dogovoru s Rajkovićem, neosnovanim isplatama podignula oko 920 tisuća kuna s
bankovnog računa Zenit graditeljstva u Primorskoj banci,
a novac je zadržalo oboje optuženih. Optužba tvrdi i da je
Rajković zlorabio ovlaštenje
direktorice Nevenke Mužinić
za potpisivanje dokumentacije platnog prometa i raspola-
U biznis s osnovnom školom
Po podacima iz optunice, Nevenka Muini je po zanimanju zaštitar, sa završenom osnovnom školom i teajem za zaštitara osoba i imovine. Za Stjepana Rajkovia
navodi se da je po zanimanju graevinski radnik sa završenom osnovnom školom. U vrijeme podizanja optunice, u lipnju prošle godine, oboje je bilo nezaposleno, po
podacima rijekog upanijskog dravnog odvjetništva.
ganja sredstvima na računima
Zenita. Posljednja, četvrta točka optužnice, tereti Mužinić i
Rajkovića da pet godina, u razdoblju od siječnja 2008. do srpnja 2012. godine, nisu vodili
poslovne knjige Zenita koje su
po zakonu obvezni voditi.
Tvrtka više ne postoji
Tvrtka Zenit graditeljstvo
d. o. o. više ne postoji. Trgovački sud u Rijeci brisao je
to poduzeće iz registra sredinom 2012. godine, jer tri godine zaredom nije postupio
po zakonskoj obvezi da objavi svoja godišnja financijska
izvješća s propisanom dokumentacijom. Tvrtka je, inače,
dok je postojala, bila registrirana za svakojake djelatnosti, od projektiranja, građenja
i poslovanja nekretninama,
preko gradnje i popravka brodova, do organiziranja modnih revija. Fiore VEŽNAVER
AFERA “CORE MEDIA”: SVJEDOČIO BIVŠI ZAPOSLENIK GORDAN STOJIĆ
Dijana Čuljak je o svemu odlučivala
ZAGREB - Optuženi Vladimir Šelebaj i Dijana Čuljak
bili su gazde Core Medije,
a od Andrije Rore i Tončeka Mandića čuo sam da je
upravo ona bila suvlasnik te
producentske firme za koju
sam radio od 2006. godine.
Isključivo je Čuljak o svemu
odlučivala, kazao je Gordan
Stojić, dugogodišnji televizijski novinar i bivši zaposlenik Core Medije svjedočivši
na ročištu u procesu protiv
petorice optuženih za izvlačenje milijunskih iznosa iz
te firme preko fiktivnih računa. Stojić je na Županij-
skom sudu u Zagrebu govorio
upravo o razdoblju tijekom
kojeg je Čuljak bila urednica
i novinarka HTV-a izravno je
dovevši u vezu sa sukobom
interesa zbog rada za vanjsku produkciju Nove TV inkriminirane tvrtke.
- Čuljak sam nekoliko puta
vidio u montaži, finalizirala je
emisiju “U sridu”. Odlučivala
je koji će dio priloga ići van
za Novu TV. Andrej Rora bio
je urednik emisije “Istraga” za
koju sam radio. Rora je za nju
govorio da je nepovjerljiva i
pohlepna osoba koja uz svoj
suvlasnički status još radi i u
montaži. Požalio se da je Dijana voditelja Tihomira Dujmovića plaćala čak 20 tisuća
kuna za vođenje zabavnopolitičkog showa “Dvoboj”.
Dujmovića je nazvao “salonskim desničarem” kojeg bi se
odavna riješio da nema nje.
Tonček Mandić bio je zadužen za isplate, obični poslušnik koji je izvršavao naloge
tadašnjih supružnika Šelebaja i Čuljak, ali i drugih, poput Rore. Kad je objavljen članak u nekim žutim novinama
o paru, Mandić ih je hvalio
govoreći da su unatoč problemima sjajni poslovni par-
tneri koji su uspjeli plasirati
silan broj televizijskih emisija, ispričao je Stojić. Odvjetnici Dijane Čuljak i Tončeka
Mandića podnijeli su prigovor na iskaz svjedoka ističući
da je riječ o osobnim impresijama i ciljanoj kompromitaciji optužene Čuljak. Nekadašnje supružnike tereti
se da su od 2004. preko računa tzv. fikus tvrtki izvlačili novac za nepostojeće poslove,
isplaćivali na stotine tisuća
kuna provizije suradnicima
i zamračili oko 25 milijuna
kuna koristeći se svojom kućom Core Media.
V. V.
18
Glas Istre
Ponedjeljak, 30. ožujka 2015.
kolumne
Priče iz susjedstva
Priča o čovjeku koji je
postao Mister Volare
P
rošli tjedan talijanska državna televizija RAI prikazala
je televizijski film u dva
djela posvećen životu velikog kantautora Domenica
Modugna. Nisam gledao
cijeli film već samo dio,
vjerojatno onaj bolji s pričom o nastanku pjesme
Volare (Nel blu dipinto
di blu). Radnja se odvija
krajem 1957. godine, Domenico Modugno traga
za novim tekstom. Osjeća
da bi se mogla dogoditi
prekretnica, iza sebe ima
nekoliko važnih uspjeha,
ali njegove se ploče slabo
prodaju pa mu je diskografska kuća RCA otkazala ugovor. Ima prijatelja,
Franca Migliaccija, koji se
povremeno bavi glumom,
životari pišući razne tekstove, u permanentnoj je
besparici, a kad nešto ušićari to odmah i propije.
Jedno jutro, šećući Rimom, Migliacci kupi dvije
reprodukcije Chagallovih
slika, znate, slikar pjesnik
ruskog porijekla, autor
bizarnih likova koji lebde u plavetnilu beskraj-
nog neba. Nakon što je
smjestio postere na zid i
popio zadnju bocu Migliacci padne u teški san
pun noćnih mora. Kad se
probudi pogled se usredotoči na Chagallova neba i
evo, nastaju prvi stihovi o
čovjeku koji u snu zamišlja kako sebi boja ruke i
lice u plavo i potom počinje letjeti... Konačni tekst
je nastao tokom skladanja. Domenico Modugno
je prisvojio ideju prijatelja i postupno s njim izgradio pjesmu koja se par
mjeseci kasnije, početkom
1958. godine, pojavila na
festivalu talijanske kancone u Sanremu i pobijedila. U par mjeseci pjesma Volare preplavila je
radio stanice diljem svijeta, u SADu održala se čak
trinaest tjedana na vrhu
američke top liste, Modugno je prodao 800.000
ploča u Italiji i 22 milijuna u svijetu.
Ja sam rođen 29. studenog 1957. godine upravo
dok su Migliacci i Modugno pisali pjesmu Volare, imao sam par mjeseci
Elio Velan
Lijepo je živjeti na
početku priče, Domenico Modugno
pjeva o početku,
tko te pita za
kraj, nemoj mi ga
niti spominjati
kada je pjesma prvi puta
izvedena na Festivalu u
Sanremu. Danas je ona
smještena u arhivu evergreena, i dalje se izvodi,
svako toliko netko izmisli novu verziju, u bespućima interneta naći će te
tv snimku iz 1958. godine. Pripazite na trenutak
kad tridesetogodišnji Modugno (1928. 1994.) raširi
ruke i njegov glas preplavljuje salu kazinoa: “Volare...nel blu dipinto di blu,
felice di stare lassu’...” Istovremeno, dok Modugno
počinje sa svjetskom turnejom nošen krilima nesvakidašnjeg sna obojen
plavom Chagallovom bojom, TV- stanice prenose
crno bijele snimke ruskih
i američkih raketa koje
osvajaju svemir. U filmu
je redatelj uvrstio amblematični komentar jednog tadašnjeg kritičara
koji je, neminovno, uočio
da je Modugnov krik “volare” plastično i efikasno
izrazio stanje duha cijele nacije u trenutku kada
Italija izlazi iz poslijeratne bijede i započinje vrto-
glavi industrijski razvoj.
“Grade se autoceste, pruge, uskoro ćemo put od
Milana do Sicilije prevaliti u tek nekoliko sati, narod leti, Italija je na putu
nove renesanse...” piše tadašnji kritičar.
Dakako, pjesma je doživjela vrtoglavi uspjeh i
na cijelom prostoru tadašnje Jugoslavije. U malom
Rovinju Sanremo se pratio preko televizora smještenog u kavani Viecia Batana, dan poslije postao je
hit na svim radio stanicama od Triglava do Vardara. Kako i ne bi kad Modugno pjeva o sanjaru koji
leti prema suncu i preko
njega nošen nekom novom
mistikom koja nema veze
sa religijom i vjerom. Snaga leta je apsolutno ovozemaljska, san je toliko
jednostavan da ga svatko
može shvatiti u punom
značaju. Let bez granica u novu svijetlu budućnost, let koji je tu, danas,
koji se prikazuje u sitnim
detaljima svakodnevnice, pjesma kao stvorena
za socijalizam koji je gradio ovozemaljsku sreću.
Tri godine kasnije, 1961.
stigao je TV prijemnik i
u moj dom. Godinu dana
kasnije otac kupuje prvi
automobil, stiže perilica
rublja Candy, direktno iz
Trsta. Pjesma Volare nastala je u pravo vrijeme i
neraskidivo je povezana s
tim vremenom. Promatrano očima današnjeg pedesetogodišnjaka kojemu je
sudbina odredila sitni korak u novo, treće tisućljeće,
neminovno je sve to obojano sivom bojom melankolije i nostalgije, siva boja
na plavo nebo. Dakako,
ostaje doživljaj sna, ostaju Chagallove boje, tko ti
može oduzeti to pravo, bez
obzira na godine.
U biti, jasno je da smo i
mi, bez obzira na ideološki
zid, bili dio sna, odnosno
nade u budućnost, osjećalo se i kod nas jer, nakon suludih, opakih i surovih poslijeratnih godina,
upravo se krajem pedesetih godina počelo osjećati
dolazak novog doba: prvi
turisti, prvi hoteli, prve
slobodne trke preko granice do Trsta, prvi dodiri
sa svijetom potrošačkog
društva u nastajanju. Na
kraju jednostavna konstatacija: lijepo je živjeti na
početku priče, Modugno
pjeva o početku i beskrajima u njemu, tko te pita
za kraj, nemoj mi ga niti
spominjati.
Trafika
Norveška poruka
hrvatskim kvislinzima
Z
atražio Mate Knezović,
predsjednik Obiteljske
stranke, od Henrika
Ofstada, veleposlanika Kraljevine Norveške u RH, da se
javno ispriča zbog toga što je
“dana 21. ožujka 2015. nazočio osnivanju tzv. Antifašističke lige RH”, a k tome još i
“iskazao podršku skupu”.
A kome bi se norveški
veleposlanik trebao ispričati? Ni manje ni više nego
cijelom hrvatskom narodu, a osobito - citirajmo
taj zahtjev uz dužno uvažavanje njegove izvorne
polupismenosti - “pojedincima i obiteljima koje
su trpjele zlostavljanja, pa
i ubojstava, nekih nazočnih tzv. antifašista”.
A tko je taj Mate Knezović - zapitat će se gotovo
svi građani Republike Hrvatske izuzev onih 285 koliko ih je na parlamentarnim izborima glasalo za
njegovu Obiteljsku stranku - pa da od bilo koga zahtijeva da se ispriča čitavom hrvatskom narodu?
E pa on vam je - kako se
sam voli predstavljati - i
član Vijeća za laike Hrvatske biskupske konferencije, i jedan od devetero utemeljitelja Udruge Grozd,
a bio je i predsjednik građanske inicijative umobezbolnoga naziva “More
je kopno”.
Ako se želite osloboditi tereta posvemašnjega neznanja o političkom djelovanju
gospodina Knezovića, upućujem vas na njegove brojne intervjue i javne istupe
iz kojih ćete vidjeti kako se
gorljivo zalagao da se službeno prebroje krvna zrnca
ministara u aktualnoj Vladi RH, tvrdeći da na ključnim mjestima oko Zorana
Milanovića sjede uglavnom
osobe srpske nacionalnosti
i smišljaju protuhrvatske
opačine poput programa
zdravstvenoga odgoja.
Suočit ćete se i s Knezovićevom dijagnozom da
je antifašizam “metastaza koja je zahvatila cijelo
hrvatsko društvo”. A naići ćete i na vrlo zanimljivo
psihijatrijsko vještačenje:
“Stanje u Hrvatskoj je šizofreno. Narod ne voli vlast,
a vlast mrzi narod. A što
očekivati od pravnih i duhovnih sljednika najveće
zločinačke organizacije u
povijesti čovječanstva, a to
je Komunistička partija i
njezine sadašnje izvedenice (SDP, HNS, IDS …)?!”
No, vidjet ćete da osim
svakojakih boleština postoji i bogomdani lijek:
“Sve dok je kršćanima demokracija standard, dotle
će Lucifer i njegovi napredovati. Laž je da igdje na
svijetu vlada demokracija. Dakle, demokracija je
prijevara upravo kršćana. Kršćani moraju odbaciti demokraciju i prihvatiti Kristokraciju kao
sustav vladanja.”
Takav se, dakle, legalist i antitotalitarist našao
pozvanim da samovlasno
i bez ičije punomoći utjeruje isprike u ime cijeloga
naroda. Odgovarajući na
Knezovićeve pseudopovijesne lekcije i prozivke, Ofstad je ovog svenarodnog
sveznadara, zabrinutog za
ugled Kraljevine Norveške,
obavijestio kako se “norveš-
Predrag Lucić
Kako je izvjesni
Mate Knezović,
od norveškog veleposlanika Henrika
Ofstada zatražio
da se hrvatskom
narodu ispriča
zbog antifašističkih uvjerenja…
ki otpor od 1940. do 1945.
nije temeljio samo na tome
da je Norveška bila pod
okupacijom Wehrmachta,
nego je predstavljao i borbu
protiv totalitarizma i nacionalsocijalizma - Hitlera i Mussolinija i njihovih
marioneta, poput Quislinga i Pavelića”.
Upozorio je norveški diplomat hrvatskoga obiteljskog strančara da, među
svime što mu je stavio na
teret, nije spomenuo ono
najvažnije: da je na osnivačkoj konferenciji Antifašističke lige odao počast
ovdašnjim partizanima, a
bilo ih je 4268, koje su nacisti poslali u norveške koncentracijske logore, gdje su
mnogi i preminuli. I da je
spomenik tim “partizanima koji su svoje živote dali
boreći se protiv nacizma i
fašizma” još 1976. otkrio
norveški kralj Olaf V. “Mi,
Norvežani, s ponosom ih
se sjećamo”, kazao je Ofstad. I dodao još nešto zbog
čega ga je Knezović propustio prozvati, pa možda i za
to zatražiti ispriku: “U drugom dijelu mog govora naglasio sam da ostatke nacizma i fašizma vidimo i u
današnjoj Europi.”
Henrik Ofstad svoj odgovor Mati Knezoviću završa-
va ovim riječima: “Pretpostavljam da ste razumjeli
da se neću niti želim ispričati zbog odavanja počasti
Vašim sunarodnjacima koji
su se tijekom Drugog svjetskog rata borili protiv nacizma. Umjesto toga, iskoristit ću ovu priliku da im
se u ime norveškog naroda
i u osobno ime, od srca još
jednom zahvalim.”
Na toj mu zahvalnosti
neće biti zahvalan ni onaj
tko je od njega zahtijevao
ispriku, ali ni predsjednica
Republike Hrvatske koja je
- nakon izbacivanja Titove
biste iz svog privremenog
radnog prostora - krenula
i u čišćenje povijesti, obećavši kako će “uvijek odbijati da se ime Josipa Broza
izjednačava s antifašizmom ili antihitlerovskom
pobjedničkom koalicijom
iz Drugog svjetskog rata”.
Jer bi i Kolindi Grabar-Kitarović - ako pročita Ofstadovo pismo Knezoviću trebalo biti jasno da će joj
možda i uspjeti da hrvatski antifašizam protjera
iz prevrtljive hrvatske povjesnice, ali da ga nikada
neće izbaciti iz one svjetske
povijesti koja pamti tko se
doista borio protiv Hitlera
i lokalnih hitlerčića, Quislinga i Pavelića.
Glas Istre
Ponedjeljak, 30. ožujka 2015.
Denis Delanović
poginuo u Siriji
MOSTAR - Još jedan bosanskohercegovaki dravljanin poginuo je borei se na
strani teroristike organizacije Islamske
drave (IS). Denis Delanovi, podrijetlom
iz Velike Kladuše, poginuo kao pripadnik
IS-a s još 11 dravljana Njemake u bor-
bama s lokalnim kurdskim postrojbama
tijekom napada na selo. Delanovi je u Siriju došao prije osam mjeseci, a po tvrdnjama suboraca ranjavan je u borbama
za grad Kobani. Iz BiH se na podruju Sirije i Iraka nalazi oko 150 boraca. (H)
19
*
AFP
AFP
DRAMATIČNI TRENUCI: POSLJEDNJI SNIMLJENI GLASOVI PRIJE PADA AVIONA GERMANWINGSA U FRANCUSKIM ALPAMA
Andreas Lubitz
sudjelovao je
u maratonu
13. rujna 2009.
u Hamburgu
Raskrčivanje terena da se omogući
spasiteljima pristup mjestu nesreće
TRANSKRIPT CRNE KUTIJE
Kapetan Patrick Sonderheiner očajnički je
pokušavao razvaliti
vrata i vratiti se u pilotsku kabinu gdje je
ostao sam kopilot Andreas Lubitz koji je patio od teških psihičkih
problema, a i vid mu
je bio narušen
AFP
Pilotov urlik: Otvori
ta prokleta vrata!
PIŠE Šarlota BRNČIĆ
K
opilot Andreas Lubitz
(27), koji je u smrt odveo sebe i 149 putnika i
članova posade Airbusa A320
u francuskim Alpama, bio je,
sudeći prema posljednjim detaljima istrage, ozbiljno psihički, ali i fizički bolesna osoba
pred kojom je, zbog narušenog zdravstvenog stanja, bio
kraj letačke karijere.
Istražitelji ispred kuće u Montabauru
Brojni njemački, kao i svjet- lotsku karijeru. Za sada, meski mediji prenose da je pored đutim, ostaje nepoznanica
svih tih psihičkih problema koliko su teški bili problemi
Lubitz počeo gubiti vid. Fran- s Lubitzovim očima, kao i u
cuski Le Figaro piše da je već kolikoj su mjeri možda bili
bio izgubio 30 posto vida, a povezani s njegovim psihodva izvora bliska istrazi po- loškim stanjem. Jedna osoba
tvrdila su za New York Times bliska istrazi navela je New
da je zatražio liječničku po- York Timesu da nije isključeNa rubu
moć zbog problema s vidom no da su problemi s vidom
Istražitelji su u stanu ko- koji su mu mogli okončati pi- bili psihosomatski. Britanski
pilota u Düsseldorfu pronašli antidepresive, a kako naU izlijetanju aviona u Kanadi
dalje piše njemački Die Welt
25 lakše ozlijeenih
am Sonntag, mladić je paAirbus A320 zrakoplovne tvrtke Air Canada na letu iz
tio i od “vrlo teškog oblika
Toronta doivio je juer rano ujutro nesreu prilikom
psihosomatske bolesti” za
slijetanja na pistu meunarodne zrane luke Halifax u
koju je također uzimao lijeKanadi. U tom trenutku u zrakoplovu su se nalazila 132
kove. Isti izvor tvrdi da je poputnika i pet lanova posade, a 25 putnika je, sreom,
red toga bolovao od “teškog
zadobilo samo lakše ozljede. Okolnosti nesree još se
oblika depresije i sindroma
istrauju, a prema prvim saznanjima, avion je udario u
izgaranja”. Za taj sindrom je
dalekovod i pretrpio veliku štetu. Air Canada potvrdila je
karakterističan progresivni
da je avion izletio s piste nakon slijetanja, kao i da su svi
gubitak idealizma, energije
putnici evakuirani iz njega. U trenutku nesree padao
i smislenosti vlastitog rada
je snijeg zbog ega je vidljivost bila smanjena, a prema
kao posljedice frustracije i
nekim medijima, u zranoj luci bilo je nestalo i struje.
stresa na radnom mjestu.
Mail on Sunday tvrdi da je
kopilot u posljednje vrijeme
bio “na rubu”, strahujući da
će zbog narušenog vida ostati bez pilotske dozvole. Navodno mu je čak rečeno da bi
mogao oslijepiti.
Njemački Bild prenio je informaciju da je Lubitzova bivša djevojka koja je s njim živjela u Düsseldorfu trudna.
Prema saznanjima Der Spiegela, željeli su se vjenčati, a da
je 26-godišnja Kathrin, inače
profesorica matematike i engleskog jezika, prije nekoliko
tjedana u školi u kojoj radi povjerila kolegicama da očekuje dijete. Par se upoznao dok
su, prije nekoliko godina, radili u Burger Kingu u Lubitzovom rodnom gradiću Montabaur. Tada 18-godišnji Lubitz
tako zarađenim novcem plaćao si je satove letenja. Mediji pišu i da je Kathrin prije par
tjedana prekinula vezu s Lu-
Piloti smatraju
pravilo o
dvije osobe
besmislenim
Nakon što je kopilot s psihikim problemima srušio
zrakoplov Germanwingsa mnoge zrakoplovne
tvrtke pourile su uvesti
pravilo da u pilotskoj kabini uvijek moraju biti dva
lana posade, ali iskusni
piloti to dre besmislenim
jer i tada jedan pilot moe
u svakom trenutku srušiti
zrakoplov, piše u nedjelju
njemaki list Frankfurter
Allgemeine Zeitung. Iskusni piloti govore da se
ovdje radi o “prividnom
aktivizmu” koji bi trebao
umiriti javnost. “Ako pilot
hoe, moe zrakoplov za
dvije sekunde nepovratno srušiti” koristei upravlja ili kormilo ili iskljuivanjem motora u kritinom
trenutku. Pri tome stjuardesa ne moe uiniti ništa
jer nema pojma o tome
što pilot radi, a pogotovo
ne moe ništa protiv toga
poduzeti. “Protiv psihiki oboljelog pilota koji je
odluio izvršiti samoubojstvo stjuardesa je bespomona”, navodi FAZ rijei
pilota. (H))
TRUDNA
DJEVOJKA
Njemački Bild
prenio je informaciju da je
Lubitzova bivša
djevojka koja je
s njim živjela u
stanu Düsseldorfu trudna
bitzom zbog njegovog sve težeg karaktera i želje da strogo
kontrolira i upravlja njezinim
životom, no i da je unatoč prekidu, još živjela s Andreasom,
ali je bila u potrazi za vlastitim
stanom.
Prijetnje
Hostesa Mary W., s kojom
je Lubitz također bio u ljubavnoj vezi, a po nekim medijima
s njome je prevario Kathrin, za
Bild je ispričala da ju je mladićevo ponašanje zastrašivalo.
Djevojci je rekao “da će jednog
dana učiniti nešto zbog čega
će ući u povijest, nešto što će
promijeniti čitav sustav, a svi
saznati njegovo ime i zapamtiti ga”. Tada joj nije bilo jasno
što time želi reći, no, nažalost,
sada su te njegove riječi dobile stravičan smisao. Noćima
se budio vičući: “Padamo!”, no
istaknula je da je pred drugima znao jako dobro skrivati
svoje psihičko stanje. O bolesti nije previše govorio. Tek joj
je naznačio da zbog određenih smetnji posjećuje psihijatra. Dodala je i da sada shvaća zbog čega je potrgao sve
medicinske nalaze, a što jasno
ukazuje da nije želio prihvatiti da se njegov najveći životni
san da postane kapetan nikad
neće ostvariti.
Objavljeni su u jučerašnjem
izdanju Bilda i transkripti sadržaja pronađene crne kutije, uključujući i posljednje trenutke u kojima je avion išao
prema dolje, a kapetan Patrick
Sonderheiner očajnički pokušavao razvaliti vrata i vratiti se
u pilotsku kabinu. “Otvori ta
prokleta vrata!”, urlao je Sonderheiner, lupajući svim snagama po vratima. Čulo se i “Za
Boga miloga, otvaraj!”, a u pozadini stravični krikovi putnika. Zabilježeni su i pokušaji
kapetana da, najvjerojatnije
sjekirom, na silu otvori vrata,
a posljednje što je snimljeno
bili su užasnuti glasovi i plač
putnika.
20
Glas Istre
Ponedjeljak, 30. ožujka 2015.
NBA: New
York doživio
60. poraz
[email protected]
591-513
Košarkaši Chicaga svladali su New York
sa 111:80, što je Knicksima 60. poraz u
ovoj sezoni NBA lige te se prvi put u povijesti dogodilo da su izgubili toliko utakmica. Golden State Warriorsi su sa 108:95
slavili na gostovanju Milwaukeeju i teo-
retski osigurali najbolju startnu poziciju
za doigravanje na Zapadu. S obzirom
na poraz Atlante u Charlotteu (100:115),
Golden State Warriorsi su na najboljem
putu da završe regularni dio sezone kao
najbolja momad u NBA ligi.
*
NIKO KOVAČ KRITIZIRAO JE IGRU SVOJE MOMČADI PROTIV NORVEŠKE UNATOČ UVJERLJIVOJ POBJEDI I KOMOTNOJ
Kovač je od izborničke inauguracije do
Brazila imao premalo vremena da bi njegovi igrači usvojili novu metodologiju
rada i pristupa poslu, a od bolnog poraza od Meksika (0:3) u Recifeu do subotnje
maksimirske “petarde” nad Norveškom
sasvim dovoljno da ne bi trezveno sagledao činjenice i ukazao na očite probleme
RIJEKA - Poslije neispunjenih očekivanja na Svjetskom prvenstvu u Brazilu
najžešći kritičari Nike Kovača zamjerali su mu na
činjenici da se nije posuo
pepelom kad je Hrvatska
napustila natjecanje već u
skupini. Nakon uvjerljivog
trijumfa nad Norveškom
(5:1), kojim su “kockasti”
jednom nogom zakoračili
na EURO, mnoge je začudio prekritičan odnos hrvatskoga izbornika prema igri
momčadi u pojedinim fazama utakmice. U oba slučaja
izbornikovi su stavovi, međutim, imali rezona. Kovač
je od izborničke inauguracije do Brazila imao premalo
vremena da bi njegovi igrači usvojili novu metodologiju rada i pristupa poslu, a
od bolnog poraza od Meksika (1:3) u Recifeu do subotnje maksimirske “petarde” nad Norveškom sasvim
dovoljno da ne bi trezveno
sagledao činjenice i ukazao
na očite probleme. Rijetki
su treneri koji progovaraju o manjkavostima rezultatski tako izražene pobjede. Bez obzira što je puno
lakše otvoreno progovarati
o lošim stranama pobjede,
nego poraza.
Što je to u subotu silno
naljutilo Kovača? U prvom
redu odstupanje od osnovnih načela njegove nogometne filozofije stožernih
prvotimaca. Kovač nikad
neće zamjeriti Mandžukiću kada protiv Norvežana
promaši stopostotnu priliku (80’), ali neće podnijeti
izostanak agresije u najboljega hrvatskoga napadača
kada treba pritisnuti zadnju
liniju protivnika. Ležeran
pristup utakmici od iznimnoga natjecateljskoga
značaja usmjerio je tijek
prvoga poluvremena, iako
razloge podbačaja u otvaranju utakmice treba tražiti u činjenici da se Hrvatska nije uspjela nametnuti
D. LOVROVI
Germansko poimanje
hrvatskog nogometa
IZBORNIK
PERFEKCIONIST
očekivanim posjedom lopte, bez obzira što je u momčadi imala igrače koji su prije tjedan dana igrali ključne
uloge na El Clasicu (Modrić,
Rakitić). Pola sata “mraka”
u igri Kovačevih uzdanica
u prvom je redu posljedica
evidentnog izostanka trke
i agresije, kašnjenja u defanzivnom bloku i kroničnom nedostatku ideje u pripremi napada. Brozovićev
pogodak (30’) iz jedine suvisle akcije u prvom poluvremenu sakrio je slabosti
najlošijega razdoblja igre
“kockastih” u tekućem kvalifikacijskom ciklusu.
igrača kakav u modernom
nogometu postaje nužnost.
Brz, prodoran, snalažljiv u
protivničkom šesnaestercu,
golgeter.
U Kovačevoj viziji igre hrvatske reprezentacije Perišić
je jednako značajan i potreban momčadi kada napada i
kada se brani, kada treba napraviti višak u igri “jedan na
jedan” na postavljenu obranu i istrčati kontru i polukontru, ali po potrebi zatvoriti bok u fazi obrane, odraditi
“prljavi” dio posla u službi
momčadi. Kovačev pristup
nogometu, uostalom, od prvoga dana utječe na oda-
7
golova zabio je
Perišić na šest
uzastopnih
natjecateljskih
utakmica za
Hrvatsku
Ivan Perišić
Sreća da je Kovač imao
plan B. I dovoljno autoriteta da na odmoru isprovocira pozitivnu reakciju svojih
igrača. Onoga trenutka kad
je izbornik “kockastih” promijenio raspored (4-2-3-1)
i Perišiću omogućio uvjete prirodna okruženja uz-
bir ključnih igrača njegove
momčadi. Nisu slučajno u
najzahtjevnijim utakmicama
njegova dosadašnjega izbornikovanja ključne role dobivali igrači silnoga energetskoga potencijala i potrošnje,
zaključno s utakmicom protiv Norveške u kojoj je Hrvatska disala punim Brozovićevim plućima.
PALAC GORE
Realizacija
Pojedinačna kvaliteta
Preobražaj
Neodgovornost
Rezultat
- Nije to slučajno. Nama
je Brozović u mladoj reprezentaciji u kvalifikacijskom
ciklusu postigao šest pogodaka, a u kratkom razdoblju
otkad je u A reprezentaciji
već dva. Ja stalno tražim napredak u igri, pogotovo po
pitanju trkačkih kapaciteta.
Znao sam kakva je norveška momčad, znao sam da
protivnik može svih devedeset minuta držati visok ritam i u takvim okolnostima
želio sam da igrači odgovore velikom količinom trke.
Brozović je jedan od onih
koji to može - kaže Niko Kovač, koji će vrlo skoro obaviti ozbiljan razgovor s Ćorlukom i preispitati reakcije
neobjašnjive za jednog od
najboljih braniča u novijoj
PALAC DOLJE
Pristup
Agresivnost
Ritam
Ćorluka
duž granične linije igrališta,
a hrvatska momčad konačno počela trčati u oba pravca, Norvežani više nisu imali izgleda. Perišićev pogodak
(54’) otklonio je sumnju u
konačan ishod utakmice
dvaju neravnopravnih protivnika. Ništa novo.
Ivan Perišić još se jednom
potvrdio kao ključni igrač
hrvatske reprezentacije u
Kovačevoj eri. Brojke, uosta-
PROMIJENIO MENTALITET I
NAVIKE MOMČADI - Niko Kovač
lom, sve govore. Ivan je bio
strijelac za “kockaste” u posljednjih šest utakmica natjecateljskoga karaktera. Redom: Kamerun i Meksiko na
Svjetskom prvenstvu u Brazilu, Bugarska, Azerbajdžan
(dva), Italija i Norveška. Šest
utakmica, sedam pogodaka! I gomile istrčanih sprinteva. U oba pravca. Perišić
je u kratkom razdoblju izrastao u vrhunskoga krilnoga
POLA SATA MRAKA
Pola sata “mraka” u igri Kovačevih
uzdanica u prvom je redu posljedica evidentnog izostanka trke i
agresije, kašnjenja u defanzivnom
bloku i kroničnom nedostatku ideje
u pripremi napada
Milivoj MIJOŠEK
mjesečni prilog Glasa Istre
Ponedjeljak, 30. ožujka 2015.
Nautika
RIJEČ UREDNIKA
Policijoto
“Na početku svakog januara registriram auto i usput
plaćam osiguranje za barku, i to već godinama. Lani
sam prilikom „tehničkog“
propustio popraviti auto,
pa me čovjek vratio da
saniram štetu i naknadno registriram svoj auto.
Zato sam zaboravio platiti
osiguranje za barku, jer, to
inače radim zajedno. A već
sutradan sam poša na Porer peškati. Tamo već godinama imam svoje pošte
i pristojno se lovi. Bilo je
dovoljno sipa i kalamara s
pušće toga dana. Kad sam
napunio kantu, obrnuo
sam timun u pravcu Bunarine. I dok sam se vraćao,
fermali su me milicijoneri.
Pitali su me za osiguranje i
pena tada sam se sjetio da
ga neman. Zabija san. Policijoto mi je napisao kaznu
od 5.600 kuna. Robe da me
strefi kolap. To su moje tri
penzije. Pitao sam ga ko
mi more oprostiti jer sam
stvarno zaboravio na osiguranje. Rekao sam mu
da ću smjesta ići kući po
novce i platiti. Obećao sam
njin da ću donijeti kopiju
uplatnice u stanicu. Policijoto mi je rekao da on ne
zna ništa, da on može samo
na licu mjesta naplatiti pola
kazne. Pitao sam ga je li on
normalan. Niš čudno za
njega, svi i onako govore
da ni ki ša koša od čovika.
Rekao sam mu da o njemu
ljudi ne govore dobro i da
ga niti jedan ribar ne voli.
Samo mi se nasmijao i rekao: - baš me briga, molao
si je barku i poša je dalje.“
Tim je riječima počeo svoju štoriju moj stari znanac
s Bunarine koji je ustvari
prijatelj moga oca i zajedno
su nekada odlazili na more.
Kada sam čuo tu priču nisam mogao ostati ravnodušan s obzirom da u zadnje
vrijeme takvih priča ima
mnogo, pogotovo u fažanskom kanalu te na Poreru i
Albanežu. Sjećam se priče
od starog barbeta iz Pule
koji je odškolovao i othranio dvoje djece loveći zere
na Bunarini i na Delfinu.
Jadan je nonić dobio prijavu policije kao da je okorjeli
kriminalac ili narko diler.
Na Penedi i Grongeri jake
snage pomorskog redarstva
gotovo svakodnevno legitimiraju noniće na moru.
Već su si “na ti“ koliko ih
zaustavljaju. Mislim da je
policija, ne samo na moru,
već i na kopnu i u zraku, u
stvari naš servis. Servis na
usluzi građanima. Servis
kojeg građani plaćaju, pa i
svi nonići na moru. Nonići
to znaju, ali ovi iz servisa
to očigledno još nisu rivali
kapiti.
Cristian Bruno GALIĆ
2
Glas Istre
more i nautika ..
MORE NA RIGE
Fogisti i
karbunjeri
Piše Robert BURŠIĆ
U priči o parobrodima i ugljenu uklapa se ona o
Bršici, svojedobno, između dva svjetska rata, po prometu ugljena za parobrode, druge luke u Kraljevini
Italiji, odmah iza Genove. Valdivagna, Valpidocchio,
Arsa, Bršica, luka Raša, zapisat će publicist Marijan
Milevoj, sve su to nazivi za istu luku, za isto mjesto,
uz samo ušće rijeke Raše, u istoimenom zaljevu, čiji
je nastanak i nestanak vezan uz raški ugljen, koji je
onda vrijedio kao danas nafta. U Bršici se ugljen
utovarivao u brodove, a već od 1912. postojala je
mehanizirana linija. Danas je Bršica, u općini Raša, s
obližnjim Štalijama, dio je lučkog bazena Raša, pod
Lučkom upravom Rijeka. Dva dijela luke, Štalije i
Bršica, zajedno se protežu na gotovo tri kilometara,
na oko 15 hektara ograđenog i uređenog prostora, od ušća rijeke Raše do rta Trget. Zbog razvoja
teretnog prometa, lučko je područje 1951. dobilo
spojnicu željezničke pruge, izgradnjom dionice od
Lupoglava, a 1979. produžena je oko tri kilometara do Bršice. Luka i pruga koristile su se za izvoz
raškog ugljena 1950-ih i 1960-ih. Potom su Štalije
specijalizirane za generalni teret, osobito za prekrcaj
i skladištenje drva, a Bršica za prihvat i otpremu žive
stoke. Terminal u Bršici koristi se i za druge vrste tereta: prekrcavanje rasutog tucanika za izvoz u Italiju,
uvoz cijevi za modernizaciju plinskog sustava u Hrvatskoj. Pred kraj Drugog svjetskog rata njemački
vojnici uništili su luku Bršicu sa svim postrojenjima.
Prvi parobrod teretom ugljena ipak je otplovio već u
srpnju 1945.; kao privremeni gat, do potpune obnove, koristio se potopljeni brod „Italia“. Brod „Livno“,
posljednji dubrovački parobrod duge plovidbe koji
je kao pogonsko gorivo koristio ugljen, jedan je od
mnogobrojnih koji se „punio“ u Bršici. Toga se prisjeća kapetan duge plovidbe Antun Ničetić u feljtonu „Ljudi, more, brodovi i njihovi putovi (Plovidba
„Livnom“ na relaciji Jadran i Grčka - Rotterdam).
Zanimljivo će biti prenijeti dvije-tri rige.
Brod „Livno“, izgrađen u Velikoj Britaniji 1933., nosivosti 7.850 tona, prešao je od riječke Jadrolinije
1956. dubrovačkoj Atlantskoj plovidbi. U Targetu
(tako piše Ničetić) ostao bi za ukrcaj bunkera najmanje dva dana, a na putovanju iz jadranskih luka
do Rotterdama plovilo se oko petnaest dana. Brod
je skončao u krapanjskom rezalištu 1961. Kapetan
Ničetić posebno spominje fogiste i garbunjere (karbunjere), koji su nestali s morskih ruta zajedno s
nestankom parobroda. Piše: „Brodska posada bila
je brojna: zapovjednik i tri časnika palube, radiotelegrafist, dva do tri kadeta, vođa palube (noštromo),
tesar (meštar), četiri kormilara (timuniera) i dva
mornara, mladić (mali) palube. U stroju: upravitelj stroja (kapo), tri časnika stroja, dva asistenta,
vođa stroja, mehaničar, tri mazača, devet ložača
(fogista) i tri ugljenara (garbuniera, carbuniera),
zatim bijelo osoblje - tri u kuhinji i dva konobara
(sobara) te mladić sobe. Najbrojnijim su bili oni koji
su posluživali kotlove, devet ložača i tri ugljenara.
Mukotrpan je bio njihov rad. Ložači su radili po tri
u svakoj smjeni, svaki ispred svog kotla i ložišta, a
njih su devetorica trebali ubaciti od 20 do 25 tona
ugljena na dan ovisno o tome je li to bio njemački
ili engleski (visokokalorični), ili iz Raše (manje kalorične vrijednosti). Trebalo je zatim izbaciti ostatke
od izgorjela ugljena, tzv. ceneru. U svakoj smjeni
radio je po jedan ugljenar i on bi tu ceneru bacao u
more. Iz tog dijela strojarnice bio je nekakav „lift“,
koji bi pokretao ugljenar ručno do palube i taj je sadržaj cenere u ovećem vjedru bacao u more. Ugljenaru je ipak bila najvažnija dužnost da opskrbljuje
ugljenom prostor ispred ložišta, do kojeg su dolazile
široke cijevi, iz kojega bi ugljen „curio“ tako da ga
ložač može lopatom uzeti i ubaciti u vatru. Ugljenari su me podsjećali na rudare. Potpuno zatvoreni
u skladištu, stalno su kariolama ubacivali ugljen u
cijevi uz valjanje i posrtanje broda… Ispod svake
vjetrolovke (šijuna) stajala je posuda vode iz koje
bi ti ljudi popili više litara u smjeni jer trebalo je
nadoknaditi znojenjem izgubljenu tekućinu. Držali
su štracu (slično ručniku) oko vrata kojom su brisali
znoj s lica. Tad su ti članovi posade dobivali dnevno
jednu litru vina, a svi ostali po pola litre. Spavali su
na brodskom krmenom dijelu, a kotlovi i strojarnica
bili su približno na sredini. Tako bi po nevremenu
trebalo doći do svoje postelje. Ali kako i još u mrkloj
noći? Ponekad bi se u takvim okolnostima spavalo
bilo gdje, poglavito po hodnicima nadgrađa, gdje je
bila strojarnica. A ne u svojoj postelji.“
Glavni urednik: Ranko Borovečki
Urednik priloga: Cristian Bruno Galić
Grafičko oblikovanje: Mario Rosanda | Robert Stanojević
Izdavač: Glas Istre novine d.o.o.
Prilog izlazi jedanput mjesečno
NATHAN BERTO - POBJEDNIK 8. MEMORIJALNOG KUPA “ALDO PRODAN”
Poseban je i pravi gušt
pobijediti svome gradu
Nathan Berto u svom optimistu
Ma, poseban je gušt biti prvi u gradu u kojem
si rođen. Taj se osjećaj zadovoljstva ne može
ni sa čim usporediti, kaže nam ovaj sedmaš
Talijanske osnovne škole Bernardo Benussi
T
rinaestogodišnji Nathan
Berto, ukupni je pobjednik 8. memorijalnog jedriličarskog kupa “Aldo Prodan”,
koji se sredinom mjeseca odvijao
u akvatoriju Rovinja. U konkurenciji tridesetak jedriličara i u
klasi Optimist, u regati kojoj su
mu rivali pristizali iz čitave Hrvatske, ali i Slovenije i Mađarske,
Nathan je bio najuspješniji.
-Ma, poseban je gušt biti prvi
u gradu u kojem si rođen. Taj
se osjećaj zadovoljstva ne može
ni sa čim usporediti, kaže nam
ovaj sedmaš Talijanske osnovne
škole Bernardo Benussi, inače i
ponosni vlasnik titule Državnog
prvaka u jedrenju do 12 godina
za 2013. godinu, ali i aktualni
Državni prvak sveukupno u klasi Optimist. Pored ovih zvučnih
i atraktivnih priznanja i titula,
Nathan, kojemu more kako sam
veli, predstavlja sve u životu, vlasnik je i nebrojenog broja onih
“manjih” priznanja, za koje da
nam ih počne nabrajati valjalo
bi nam oboma izgubiti popod-
ne. A to nam, složismo se u
hipu, ne treba.
Inače, kako saznajemo Nathan se u rovinjski Jedriličarski
klub Maestral upisao spontano,
odnosno gledajući u “krivom
smjeru”. Naime, kao sasvim mali
upisao se u Plivački klub Delfin,
s čijeg je bazena “pucao” pogled
na otvoreno more.
-A što sam vidio na moru…pa
jedra i brodiće, naravno!, objašnjava iznimno otvoren i simpatični momčić, koji je i svoju mlađu sestricu Anteu povukao na
more. Veli i da mu ne smeta, jer
“ona je u odvojenoj grupi”. Kad
priča o jedrenju, klubu, treneru
Andreju Perniću Laciu, oči mu
zasvjetlucaju, a kako i ne bi kad
mu more znači sve.
- More mi je sve. Za njega uvijek nađem vremena i nikada ga
neću napustiti. Ono je moj život,
san, želja…ma’ sve na svijetu,
govori Nathan koji bez zadrške
i već sada svoju budućnost veže
uz mokro i slano - ili kao trener,
ili kao skiper ili…,glasno zajed-
Nathan Berto
no razmišljamo, kao vlasnik najljepše jedrilice na svijetu.
Što se tiče posljednje, i kako
veli najslađe pobjede (ta’ zadnja je uvijek najatraktivnija),
Nathan kaže kako će mu uvijek
puno značiti jer je “osvojena” u
vodama u kojima je i proplivao
i uz pomoć vjetrova koje poznaje i dobro zna odakle i od kuda
pušu.
- Nemam treme pred svoji sugrađanima i prijateljima, dapače
oni mi daju snagu da budem još
bolji. Uostalom, ovo mi je bio
šesti po redu memorijal “Aldo
Prodan” na kojemu sam sudjelovao. I još nešto, na onom prvom bio sam posljednji… sjeća
se kroz smijeh trinaestogodišnji
jedriličar, koji poručuje: upisi na
jedrenje što ranije i pod uvjetom
da prvo naučite plivati!
-Osnovno je poštivati more.
Jer, more ne prašta i nije to kao
kad igraš tenis. Nekad davno i
sam sam se bojao mora, a danas, danas se igram s vjetrom,
pojasnio nam je, i gotovo pjesnički, uspješni jedriličar Nathan Berto.
N. ORLOVIĆ RADIĆ
U BONACI
Hrana je naša nafta, ali obrnuto?
PIŠE Aldo POKRAJAC
ic po mic, več se na veliko
M
govori o parlamentarnim
izborima. Kako i za drugo i za
ribarstvo če se brzo podvuči crta.
Več sprvega se more viditi da je
tamo kadi je bilo prije četiri lita,
a za peškadure i slabije. Kukuriku
političari su prid zadnjih izbori
govorili da če i ribarstvo procvitati, ali se to ni dogodilo. Nasuprot
temu istarski su peškadurui joped
doživili da ne moru naplatiti svoje delo. Za srdelu su njin dužni
velike šolde, a nedan ne zna kako
če finiti Mirna, koja jin ni platila
ribu. Največi broj njih bi najradije napustija ribarstvo i započeja
niko novo delo. Ma za to tribaju
šoldoni, a oni su puni duga. Po
svemu političari, i ovi sada, i oni
prije, popensaju na more samo
kada se triba dojti kupati i poisti kakovu ribu. Da li če to biti
naša, ali ona s Tajlanda, njima je
svejeno, perke se u to ne kapiju.
Ribarstvo je na kraju naziva matičnega ministarstva. Propada i
poljoprivreda ki je na prven mistu, pa kako neče ribarstvo kojega
se čuda puti ni ne nabroji.
Čuda če vrimena pasati dokle
naši gospodari budu domislili da
more ni samo lito i turizam, več se
od njega more živiti cilo lito. Kada
smo bili u črnemu komunizmu su
govorili da je hrana naša nafta. Na
hranu su svi pozabili, najlaglje ju
je uvesti. Političaran su sada puna
usta prave nafte iz Jadrana. Govoru da mi ležimo na nafti i čemo
biti bogati kako Norveška. Takovih štorij smo se več naslušali.
Naši stari se domisle kada su njin
davali da sadu bumbak i kikirike,
govoreći da če se od tega bolje
živiti nego od šenice i kumpira.
Sada su se domislili na naftu, pa
če nafta biti naša hrana. Neče več
tribati peškati, već čemo se kao
pravi rentijeri sunčati na moru.
Glas Istre
more i nautika
Ponedjeljak, 30. ožujka 2015.
OCEANOLOG ŽELIMIR FILIĆ, PIONIR RAZVOJA SUVREMENOG UZGOJA RIBA U HRVATSKOJ
Cromaris je danas vodeća tvrtka u marikulturi
Marikultura je jedina
perspektiva ribarstva
Kada smo početkom 70-tih godina uspjeli
inducirano izmrijestiti lubina bili smo izuzetno
zadovoljni, a kada smo nekoliko godina kasnije
istim postupkom uspjeli uzgojiti veću populaciju
brancina, bili smo oduševljeni, jer smo znali da
nastaju uvjeti za novu djelatnost masovnog uzgoja
morske bijele ribe, prisjeća se Želimir Filić
Z
a Želimira Filića se s pravom
može reći da je pionir razvoja hrvatske marikulture, jer je
prije četiri desetljeća u rovinjskom
Centru za istraživanje mora Instituta
Ruđer Bošković, u sklopu projekta
kontrolirane (umjetne) reprodukcije morskih organizama, zajedno sa
suradnicima uspio izmrijestiti brancina. To je 1976. omogućilo kavezni
uzgoj plemenite ribe, a 1978. zabilježen je prvi „lov“ brancina. Povodom odlaska u mirovinu i dobivanja
domaćeg i inozemnog priznanja za
dugogodišnji rad na razvoju marikulture, razgovarali smo sa Želimirom Filićem.
-Kada smo početkom 70-tih godina uspjeli inducirano izmrijestiti
lubina bili smo izuzetno zadovoljni,
a kada smo nekoliko godina kasnije istim postupkom uspjeli uzgojiti
veću populaciju brancina, bili smo
oduševljeni, jer smo znali da nastaju
uvjeti za novu djelatnost masovnog
uzgoja morske bijele ribe, prisjeća se
Filić tog stvaralačkog doba.
Prvi uzgoj ribe na Mediteranu
U to vrijeme takva ostvarenja
zabilježena su samo u Francuskoj
i Italiji. Filićev uspjeh prepoznat
je u inozemstvu i FAO (Organizacija za prehranu i poljoprivredu
UN-a) imenuje ga za suradnika
koji će u sklopu projekta FAO/
MEDRAP (Mediteransko projekt
akvakulture) svoja istraživačka
saznanja prenositi kolegama Mediterana. Stoga su, u rovinjskoj
Marimirni (u Limskom kanalu) te
u zadarskom Cenmaru, utemeljeni pilotski centri za demonstraciju
tehnologija i školovanje kadrova u
marikulturi mediteranskih zemalja. Marimirna i Cenmar bili su
pilot projekti FAO mediteranskog
programa MEDRAP čiji je cilj bio
širenje znanja o novoj tehnologiji
intenzivnog uzgoja morske bijele ribe (brancin, orada) i drugih
morskih organizama. Navedena
ostvarenja potakla su rovinjsku
Mirnu 1981. da ga imenuje za rukovoditelja Centra za marikulturu
u Limskom kanalu, gdje je nastalo
poduzeće Marimirna i pokrenut je
prvi kavezni uzgoj ribe industrijskog tipa na Mediteranu. Tvrtka je
uspješno zaokružila tehnologiju
od oplođene ikre do ribe komercijalne veličine. Djelatnost uzgoja
obavlja se metodama ekološkog
„inžinjeringa“ (školjke i ribe u
istoj morskoj sredini) kako bi se
što više sačuvala prirodna ravnoteža ekosustava, a uzgojena riba bila
što kvalitetnija. Uz to proizvode i
školjke, a rade i na oplemenjivanje
svojih proizvoda.
Uzgojene brancine plasirali su i
kroz dječju hranu talijanskog Plasmona i prvi 2002./2003. tržištu
ponudili dimljene filete brancina,
orade i carpaccio. Njihovi dimljeni
fileti brancina 2004. na najvećem
europskom sajmu prehrambenih
proizvoda iz mora Expo Seafood
u Bruxellesu dobili su nagradu
Prix d´Elite za nove proizvode
i uvršteni među najbolje riblje
delikatese.
- U nutricionističkoj vrijednosti ljudske ishrane, ribe, školjke i
rakovi su izvanredna hrana za modernog čovjeka i zato su više nego
hrana, to je lijek, naglasio je Filić
još početkom 80-tih kod uspostave
industrijskih farmi za uzgoj brancina i orade.
Želimir Filić je nakon čelne
funkcije u Marimirni do 2008., u
Uzgojeni brancini iz Marimirne plasirali su se na svjetsko tržište
Asim ČABARAVDIĆ
NAPISAO Asim ČABARAVDIĆ
Raditi ono što voliš i voljeti to što radiš
rijetka je privilegija - Želimir Filić
Cromarisu bio direktor istraživanja i razvoja. U mirovini ne miruje
nego je aktivan u RH i inozemstvu
kao predavač i konzultant na akvaprojektima. Filić posjeduje izvanrednu referentnu listu specijalizacija i objavio je više znanstvenih
i stručnih publikacija te studija i
razvojnih projekata iz djelokruga
struke. Bio je član u mnogim domaćim i međunarodnim institucijama i tijelima, između ostalog
predsjednik i nacionalni predstavnik Grupacije akvakulture HGK
pri FEAP-u (Europska federacija
OBITELJSKI POSAO
Želimir Filić rođen je 30.
srpnja 1945. godine u
Pleternici. U Poreču, gdje
živi od prve godine života,
pohađao je osmogodišnju
školu, Gimnaziju u Zagrebu, a
1970. diplomirao na poljskom
Fakultetu morskog ribarstva u
Szczecinu, gdje je i magistrirao oceanologiju. Znanstvenu
karijeru Filić je 1970. počeo u
rovinjskom Centru za istraživanje mora Instituta Ruđer
Bošković. Želimir Filić oženjen
je, ima kćer Želimiru koja
je zaposlena u Laboratoriju
za molekularnu biologiju,
a njegova supruga Ivanka,
magistrica je oceanologije i
također je vrlo angažirana
stručnjakinja u akvakulturi.
Zajedno su radili od samog
početka i dalje rade na više
aktualnih projekata.
proizvođača u akvakulturi), gdje je
do svibnja 2014. obnašao dužnost
potpredsjednika i predsjedavajućeg Komiteta za mediteransku
akvakulturu, te član Radne grupe
za ribarstvo i radne grupe za sigurnost hrane u pregovorima za
pristupanje RH u EU.
Za svoj stvaralački rad dobio je
više domaćih i stranih priznanja,
a među njima i nagradu Grada
Rovinja. Krajem prošle godine
Federacija europskih proizvođača u akvakulturi (Federation of
European Aquaculture Producers
(FEAP) nagradila ga je u Bruxellesu za izvrsnost u europskoj akvakulturi ( Award for Excellence in
European Aquaculture), a Croma
mu je u Zagrebu dodijelila nagradu za životno djelo. Među prvima
u Mediteranu sa svojim timom je
razvio tehnologiju (za ono vrijeme) masovnog uzgoja morske ribe
u kaveznom sustavu i u polikulturi
sa školjkama.
Polikultura ribe i školjaka
Raditi ono što voliš i voljeti to što
radiš rijetka je privilegija ljudi koji
su cijeli svoj život i stvaralački napon
posvetili nekoj praktičnoj industrijskoj disciplini. Još su rjeđi oni, koji
uspiju povezati spoznaje istraživačkog rada i primijeniti ih u poduzetničkoj praksi. Upravo je takav primjer sadržan u radu i 45-godišnjoj
profesionalnoj biografiji Želimira
Filića i njegovom doprinosu u stvaranju nove maritimne industrije intenzivnog uzgoja bijele morske ribe.
Za profesionalni put Želimira Filića,
za ostvarene zasluge i osobni doprinos u području tehnologije i poduzetničkog razvoja nove industrijske
discipline kontroliranog uzgoja ribe
u hrvatskom gospodarstvu, stručni
žiri i Upravni odbor HUM-CROMA
mu dodjeljuju strukovno priznanje i
nagradu za životno djelo.
3
4
Glas Istre
more i nautika ..
Ponedjeljak, 30. ožujka 2015.
ROVINJEŽ ALVISE BENUSSI PASIONIRANI JEDRILIČAR, TRENER, SUDAC, NAUTIČAR I BRODOGRADITELJ O SVOM ŽIVOTU, HOBIJIMA I LJUBAVI PREMA MORU
Čovik od mora kojem
je hobi postao posao
Ipak, najviše ga raduje
izrada maketa brodica
i jedranjaka. Ni sam ne
zna koliko ih je napravio,
ni gdje su sve završile.
Ima ih ne samo u Rovinju
i Istri, već i u susjednim
zemljama, ponajviše
Italiji. Posljednjih godina
najviše gradi makete
starih brodica Istre i
Kvarnera
KRATKA GLAZBENA
KARIJERA
Izazov mu je bio batiel, brodica sa ravnim dnom koja je dostizala i do 14 metara
TRENER 36 GODINA
Te 1966. sudjelovao je i u prvoj
regati organiziranoj uz dugovječnu turističku feštu Rovinjska
noć. Punih 36 godina bio je
trener u klubu, a od 1979. je i
sudac, pa ni sam ne zna koliko
je „odradio“ takmičenja i regata. Još je uvijek član Izvršnog
odbora Jedriličarskog saveza
Hrvatske. Ipak, sve više jedrenje
pretpostavlja modelarstvu.
Volio bi svoje znanje i umijeće
prenijeti na mlađe, pa čeka
pogodnu priliku za osnivanje
sekcije za modelare brodica.
Najveća mu je želja izgraditi
batiel za eko muzej Kuća o
batani, gdje je izložen njegov
konstruktivni model drevne
rovinjske brodice.
NAPISAO I SNIMIO Aldo POKRAJAC
A
lvise Benussi je pravi čovik od
mora - jedriličar, trener, sudac,
nautičar i brodograditelj. Ipak,
najviše ga veseli izrada maketa brodica i jedrenjaka. Ni sam ne zna koliko
ih je napravio, ni gdje su sve završile.
Ima ih ne samo u Rovinju i Istri, već
i u susjednim zemljama, ponajviše u
Italiji.
- Prve modele barki napravio sam
još u osnovnoj školi, gdje mi je, uz
ostale, nastavnik tehničkog odgoja
bio Michele Devescovi. Najviše sam
se ovom hobiju posvetio kada sam u
Puli i Šibeniku služio mornaricu. U
to sam vrijeme izgradio kopije mnogih slavnih jedrenjaka kao što su bili
Santa Maria, Victory i Cutty Shark.
Uglavnom sam ih poklanjao tadašnjim kolegama, pa je jedan jedrenjak
završio i u Crnoj Gori, prisjeća se
Alvise.
Rovinjska batana s jedrom
BROJNE NAGRADE
Zanimljivo je da svoje brodice izgrađuje od ostataka materijala iz
svoje radionice. Nekad je najviše gradio od hrastovine i mahagonija, a danas rabi najkvalitetniju tikovinu, koja mu ostaje po izradi
paluba za jahte. Svoju prvu nagradu za modele dobio je 1975. od
tadašnje Narodne tehnike Hrvatske, a zadnja je godišnja nagrada
Hrvatske zajednice tehničke kulture iz 2009. godine. Benussi je
inače pohađao rovinjsku gimnaziju, ali je sa nekoliko prijatelja
izbačen iz škole zbog svirke. Bio je naime bubnjar tada glasovite
rock grupe I Cannibali Vlade Benussija, koja je svirala u poznatom
noćnom baru Lanterna, što je u školi ocijenjeno nedoličnim. To ga
nije posebno pogodilo jer je grupa završila u Veroni, gdje je snimila i nekoliko ploča, nastupivši po cijeloj sjevernoj Italiji.
Batane u svim verzijama
Budući da su mu modeli razgrabljeni, nakon vojske je nastavio sa
gradnjom, često po narudžbama za
kolekcionare. Jedan od njih iz Italije mu ih je godinama naručivao. Taj
se hobi nekako poklopio sa izradom
arhitektonskih maketa, čime se profesionalno bavio. Uz ostalo, na njegovom radnom stolu izgrađene su
makete brojnih istarskih hotela. U
slobodno vrijeme, obično navečer,
za svoj je gušt gradio modele barki.
Tog se hobija nije odrekao ni kada je
radio kao privatni brodograditelj. Nakon rada na jahtama redovno se vraća
modeliranju starih brodica.
- Kad je riječ o starim batanama,
modele sam radio prema originalnim
šagumama rovinjskih brodograditelja
Francesca Budicina, Livija Dellabernardine i Emilija Privileggija. Batane
svakog od njih imale su neke osobitosti, koje sam prenosio na modele.
Neke sam radio pojedinačno, neke u
seriji, kao one za rovinjsku Turističku
zajednicu, pa sam ih kasnije vidio ne
mnogo mjesta u Sloveniji i Italiji, kaže
Benussi.
Prve modele barki napravio
sam još u osnovnoj školi Alvise Banussi
Batiel, bragoc i bracera
Izazov mu je bio batiel, brodica sa
ravnim dnom koja je dostizala i do 14
metara dužine, pa su rovinjski ribari
sa njom lovili ribu i u Kvarneru, sve
do otoka Suska. Za konstrukciju batiela, koji su se gradili u nekadašnjih
sedam rovinjskih brodogradilišta, savjetovao se sa starim rovinjskim bro-
- Moju je glazbenu karijeru
prekinuo poziv u mornaricu.
Tamo sam stekao nautičke
kvalifikacije, koje sam u civilstvu nadograđivao zvanjem
nautičara, motorista i zapovjednika broda. Već 1979.
bio sam u posadi jedne velike
strane jahte, koja je, poput
današnjih, vozila turiste po
cijelom Jadranu. Potom sam
radio sa prvim čarterima u
Rovinju, prvo sa Jadranturistovima plovećim mobil homeovima, a potom i u ACI marini,
a nakon toga sam otvorio svoj
obrt, kaže Benussi. U rovinjskom jedriličarskom klubu
Maestral je od njegovog osnivanja 26. lipnja 1966. Dobro
se sjeća kada su Franc Kos,
Pietro Budicin, Alfio Tonelli,
Silvano Belušić i kapetan Ivan
Švorinić sa nekoliko entuzijasta osnivali klub.
Sa modelom rovinjskog batiela
Presjek teretnog jedrenjaka
S modelom bragoca
dograditeljem Pietrom Michelinijem
i profesorom Liberom Benussijem, s
kojim dijeli strast prema starim plovilima, pa su surađivali i u izradi starih
jedara za batane.
- Brodice sa ravnim dnom su na
našu obalu došle iz venecijanske lagune, pa su prilagođavane ovdašnjim
prilikama i potrebama ribara. Zbog
toga su batieli i nalikovali drevnim
talijanskim topima, koje čuvaju tamošnja društva za zaštitu starih plovila. U Rovinju je zadnji batiel sa jednocilindričnim motorom na petrolej
imao Pietro Rocco Baston. Pravi je
raritet batiel izgrađen 1888. godine u
Rovinju, koji je u vlasništvu jednog
slovenskog ljubitelja starih brodica,
pojašnjava Benussi.
Od optimista do šljuke i letećeg
holandeza
Za neke brodice koji su rabili
rovinjski i istarski ribari tragove je
pronalazio upravo u Veneciji, pa su
tako nastali modeli bragoca, koji su
sličili današnjim gajetama, potom i
bracera. Alvise je izgradio i modele
drugih brodica sa sjevernog Jadrana,
kao što su lošinjska pasara i lovranski
guc. Linije za njihovu gradnju dobio
je od modelara i lučkog kapetana iz
Bakra Luciana Kebera, te od profesora riječkog Pomorskog fakulteta Roberta Mohovića, sa kojima surađuje u
Koordinaciji udruga za očuvanje i revitalizaciju pomorske, ribarske i brodograđevne baštine Istre i Kvarnera.
- Kao pansionirani jedriličar izgradio sam i modele brojnih jedrilica, od
najmanjih optimista do šljuke i letećeg
holandeza. Izgradio sam i repliku poznate jedrilice sugrađanina i prijatelja
Silvija Brunellija, koja je pobijedila na
brojnim regatama, među ostalim i nekad jednoj od najpoznatijih Rimini
- Krf. Od 1985. jedrim i sudjelujem
u organizaciji najdugovječnije transjadranske regate Pesaro - Rovinj Pesaro. U tamošnjem jedriličarskom
klubu izložena je batana, koju sam im
poklonio za održavanja prve regate,
kaže Alvise.
5
6
Glas Istre
more i nautika ..
PROLJEĆE JE, A TO ZNAČI DA IMA ŠPARUGA
Zeleno plava morska kombinacija
Omiljeni pljukanci
mogu se, baš kao i
špageti, pripremiti u
mnoštvu kombinacija,
ovisno o inspiraciji i
tomu što nam je kući
nadohvat ruke
PLJUKANCI (ŠPAGETI)
S RAČIĆIMA I
ŠPARUGAMA
Sastojci: manji mac šparuga, 200 g zamrznutih račića,
malo maslaca, maslinovog
ulja i vrhnja, 1 dcl malvazije,
sol, peperončino, manja glavica luka; pljukanci (špageti)
Priprema: na malo maslaca
i maslinovog ulja lagano
pirjati sitno izrezan luk, dodati očišćene i na komadiće
isjekcane šparuge te račiće,
podliti s vinom, pustiti neka
ishlapi. Posoliti i dodati ljutu
papriku (ne pretjerivati ni s
jednim), na kraju uliti vrhnje.
Skuhane pljukance (špagete)
procijediti, ubaciti ih u umak s
još malo tekućine te minutudvije zajedno sve prokuhati,
dodati preostali maslac u
posudu i još munutu-dvije
poklopiti. Servirati s ribanim
sirom ili bez.
Piše Vesna MEDVEDEC
M
oja prijateljica Tanja rekla
mi je neki dan da je prošle godine prve šparuge
ubrala već 15. veljače. Mojem čuđenju nije bilo kraja kada sam doznala da je njena susjeda u prvim
“komadima” uživala već tjedan
ranije. Sjetih se onda blage zime i
vrlo toplog i vlažnog proljeća, ali
svejedno se ne mogah načuditi
šparugama usred veljače. Podsjetilo me to da u zamrzivaču imam
još paketić-dva prošlogodišnjih
šparuga koje sam čuvala za specijalne prigode (uglavnom kada
mi dođu prijatelji iz kontinenta
koji nisu tako izbirljivi kao i mi
da vole jesti samo svježe ubrane
šparuge). A kako je u zamrzivaču
uvijek vrećica s račićima (gamberetima) odmah sam se dala u
akciju - pripremila na brzaka pljukance i, eto ti zimsko-proljetnog
ručka.
Omiljeni pljukanci mogu se, baš
kao i špageti, pripremiti u mnoštvu
kombinacija, a jedna od njih može
se nazvati i zamrznuto-svježa ili
zamrznuto-zamrznuta varijacija.
Šparuge odnosno račiće gotovo
uvijek imamo kući zamrznute i,
kad god nema inspiracije, dovoljno je posegnuti za spremljenim
vrećicama i pripremiti vrlo ukusno jelo.
FRITAJA S MORSKIM PUŽIĆIMA I ŠPARUGAMA
Sastojci: mac šparuga, jedna šaka očišćenih morskih pužića,
malo maslinovog ulja, peršina, jaja po želji
Priprema: Morske pužiće staviti u hladnu vodu, neka malo
prokuhaju, pa iglom izvaditi meso iz kućice. Šparuge očistiti i
nasjeckati na komadiće veličine najviše dva centimetra. Sve skupa
propirjati kratko na maslinovom ulju, dodati nasjeckani peršin
pa lagano promiješati izmućena jaja. Tko voli može fritaju, već u
tanjuru, popapriti i zaliti s još maslinovog ulja.
Drugo jelo koje predlažem vrlo je
jednostavno ako zanemarimo “branje” i čišćenje morskih pužića što
vam, uostalom, može biti ugodna
rekreacija. Ne, nije rižoto (a mogao bi biti ali neću o tome jer sam
u prošlom broju pisala o rižotima)
nego fritaja. Moja druga prijateljica, Ksenija iz Funtane, svojedobno
mi je pričala o tome kako je njena
mama, a poslije i sama, za marendu
znala pripremiti vrlo ukusnu frtaju s
morskim pužićima. Ja sam im samo
dodala i “šaku” šparuga i eto ti izvrsnog jela u kojem ćete, garantiram
vam, uživati i dušom i tijelom.
Bit ću poštena pa reći da se sve
to može pripremiti i s kultiviranim
šparugama koje naši susjedi Talijani
obožavaju, ali meni su ipak nekako draže i slađe ove naše domaće,
šumske, da li same ili u kombinaciji
s mesom odnosno ribama, sasvim
je svejedno.
PREDVIĐENO KRETANJE MORSKIH MIJENA NA SJEVERNOM JADRANU (LUKA PULA): PLIME I OSEKE U TRAVNJU
MJESEC-LUNA
travanj 2015.
dan
izlaz
zalaz
01
02
03
04
05
06
07
08
09
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
16:48
17:46
18:44
19:43
20:43
21:43
22:43
23:41
----00:38
01:31
02:19
03:03
03:44
04:21
04:56
05:31
06:07
06:45
07:26
08:11
09:00
09:53
10:48
11:45
12:43
13:41
14:39
15:37
16:35
05:16
05:44
06:11
06:38
07:07
07:37
08:11
08:50
09:34
10:24
11:21
12:23
13:31
14:42
15:55
17:09
18:25
19:39
20:52
22:02
23:06
----00:03
00:54
01:37
02:15
02:48
03:19
03:47
04:14
SUNCE-SOLE
01
07
13
19
25
travanj 2015.
06:46
19:32
06:35
06:25
06:14
06:04
19:39
19:47
19:54
20:02
Glas Istre
more i nautika
Ponedjeljak, 30. ožujka 2015.
NAJVEĆE SVJETSKE POMORSKE LUKE: GENOVA - LA SUPERBA
Vodeća trgovačka
talijanska luka
MI
TI
STV
AR
NO
ST
Zapadno od Genove,
u luci Savona-Vado,
gradi se novi kontejnerski
terminal, koji će 2016.
godine imati kapacitet
800 tisuća kontejnera,
obalu dugu 700 metara
uz dubinu mora od 20
metara. Radit će 600
osoba, a projekt je
vrijedan 400 milijuna eura
G
enova, grad u sjevernoj Italiji u regiji Ligurija, najveća je
talijanska trgovačka luka, po
veličini druga u Sredozemlju, poslije
Marseillea. Grad ima oko 610 tisuća
stanovnika, a šire gradsko područje
oko 900 tisuća. Genova je poznata
i kao La superba (Ohola, Ponosna)
zbog svoje slavne prošlosti. Glavni
centar ekonomskih aktivnosti grada
je luka, koja ima vrlo povoljan položaj u odnosu na zaleđe. Po lučkom
prometu (42,3 milijuna tona tereta
i 3,5 milijuna putnika, u 2011. godini), u kojem uvoz, osobito nafta
(naftovod Genova-Aigle, Švicarska-Ingolstadt, Njemačka), znatno
nadmašuje izvoz, Genova je najveća
i najznačajnija talijanska luka.
Damir ŠKOMRLJ
Genova je stoljećima među vodećim lukama na Mediteranu
ZNAMENITOSTI GENOVE
U Genovi se održava najveći svjetski sajam nautike
POMORSKA REPUBLIKA
Genova je u 11. st. postala Pomorska republika (Repubbliche Marinare), baš kao što su to bili, Pisa, Venecija ili Dubrovnik. Protezala
se preko današnje Ligurije, Piemonta, Sardinije i Korzike; praktički je
imala kontrolu nad Tirenskim morem. Glavni rival na Mediteranu bila
joj je Mletačka republika. Admiral Andrea Doria u 16. st. uspio je
objediniti 250 plemenitaških obitelj. Pokazao se praktičnim, između ostalog, osnažio je pomorske snage i umjesto da mu se brodovi
usidreni ljuljaju u luci, ponudio ih je tržištu Mediterana, onaj koji je
najbolje plaćao imao je uz sebe njihovu flotu. Ovdje spomenimo da
su Đenovljani u 14. st. zapalili Umag, temeljito opljačkali Pulu, Poreč i
Rovinj. Genova je pretrpjela snažne francuske napade 1684. godine;
okupirala ju je Austrija 1746. godine, tijekom rata za austrijsko prijestolje, 1768. godine, predala je Korziku Francuskoj. Pod Napoleonovim pritiskom 1797. postaje je francuski protektorat imenom Ligurska
Republika, da bi je delegati s Bečkog kongresa uključili u Pijemont.
Visok relativni porast prometa
Najveća je talijanska luka i po
ukupnoj nosivosti brodova koji su
uplovili u nju (136,5 milijuna tona),
slijede Gioia Tauro (84,9 milijuna),
Livorno (84,7 milijuna), Trst (79,7
milijuna), Venecija (67,3 milijuna),
Taranto (62,4 milijuna).
Među deset najvećih europskih
kontejnerskih terminala u odnosu na promet, četiri su s područja
Mediterana. Daleko najveći promet
bilježi luka Rotterdam sa 6,3 milijuna TEU. To je u odnosu na 1999.
godinu pad prometa za nešto manje
od 1 posto. Sve ostale europske luke
bilježe značajan porast prometa koji
Genovi. U godini 2000. zabilježen
je porast prometa od 50 posto u
odnosu na prethodnu i predstavlja
rekordnu po broju izmanipuliranih
TEU. Promet terminala nema stalni trend porasta, već se izmjenjuju
godine kada promet bilježi značajan
rast, tako da 1997. godine s 547.411
TEU ima gotovo 10 puta veći promet
u odnosu na 1994. godinu kada je
izmanipulirano 60.399 TEU. Sljedeće godine porast prometa je nešto
slabiji tako da je ukupni promet u
1998. godini iznosio 603.693 TEU.
Značajni pad prometa bilježi 1999.
godine i on je za tu godinu iznosio
494.891 TEU.
Genova zbratimljena s Rijekom
je u prosjeku 10 posto, ako se uzme
u obzir ukupni promet deset najvećih luka 2000. godine od 29.157.357
TEU jedinica. Luke Mediterana bilježe porast koji je iznad ukupnog
europskog prosjeka. Najveći relativni porast prometa zabilježila je luka
Genova od 22 posto, ali luka Gioia
Tauro bilježi apsolutno najveći stvarni porast i on iznosi
399.300 TEU jedinica. Tijekom
rata, 1942. i 1943. godine, luka je
bombardirana, međutim, odmah
poslije rata imala je promet od osam
milijuna tona. Sredinom šezdesetih
godina trgovački promet povećao se
za više od sedam puta, osamdesetih
je dosegao promet od oko 40 milijuna tona.
Genovski terminali imali su ukupan promet veći od 1.5 milijuna
tona. Voltri Terminal Europa (VTE),
otvoren 1992. godine, jedan od većih
kontejnerskih terminala Mediterana,
zajedno s ostala dva terminala (South European Container Hub i Mesina Terminal)zauzima 33. mjesto
u svijetu po broju izmanipuliranih
TEU jedinica. Terminal VTE je u
95 postotnom privatnom vlasništvu
Singapore PSA Corporation i predstavlja najveći privatni terminal u
South European Container Hub
(SECH) drugi je kontejnerski terminal u Genovi. Zabilježeni promet
1992. godine iznosio je 133.966 TEU
i ima tendenciju rasta koji je najočitiji 1999. godine kad je ukupan broj
izmanipuliranih TEU iznosio 330
tisuća, što je za 85.923 TEU jedinica više nego u 1998. godini,kada je
izmanipulirano 244.077 TEU. Genova ima dva terminala za kontejnere
s ukupnom dužinom operativne
obale od 1.920 metara, s ukupno
osam prekrcajnih dizalica. Površina
za skladištenje terminala proteže se
na 570.000 četvornih metara.
La superba je grad bogate
umjetnosti, glazbe, gastronomije, arhitekture i povijesti, a
dio starog grada upisan je na
UNESCO-v popis mjesta svjetske
baštine; 2004. godine bio je
Europski glavni grad kulture.
Glavne znamenitosti nalaze se
na središnjem trgu, Piazza De
Ferrari. Tu je i kuća u kojoj se
smatra da se rodio Cristoforo
Colombo (oko 1451.-1506.).
Genova je 1992. slavila godinu
colombianu, slaveći svog najpoznatijeg Đenovežanina.
Stara luka (Porto antico),
pretvorena u tržni centar. Tu
su veliki akvariji Bigo i Bolla,
najveći u Europi s više od 15
tisuća životinja, antička lanterna.
Muzej orijentalnih umjetnosti
Edoardo Chiossone ima jednu
od najvećih kolekcija orijentalne
umjetnosti u Europi.
Rijeka je zbratimljena s Genovom.
Kad se uspoređuje promet riječke
luke s talijanskim, dobiva se percepcija o malenoj Hrvatskoj, premda
zemlji velikih prometno tranzitnih
mogućnosti: Rijeka - Mađarska Slovačka - Češka - Poljska.
Zapadno od Genove, u luci Savona-Vado, gradi se novi kontejnerski
terminal, koji će 2016. godine imati kapacitet 800 tisuća kontejnera,
obalu dugu 700 metara uz dubinu
mora od 20 metara. Ondje će raditi
400, a kasnije i 600 osoba. U projekt vrijedan 400 milijuna eura AP
Moller Group, preko svoje jedinice
APM terminals, ulaže 150 milijuna
eura. Inače, najveći talijanski kontejnerski terminal po prometu je Gioia Tauro na jugu Italije (Calabria) u
Tirenskom moru. Prošle je godine
ostvario promet od oko 2,3 milijuna
kontejnera. Slijede Genova s prometom od 1,8 milijuna kontejnera, La
Spezia 1,3 milijuna kontejnera, Livorno 638 tisuća kontejnera, Cagliari na Sardiniji 613 tisuća, Taranto
u Jonskom moru 604 tisuća, Napoli
527 tisuća, pa Venecija s 558 tisuća
kontejnera.
7
8
Glas Istre
more i nautika ..
Ponedjeljak, 30. ožujka 2015.
GODIŠNJA SKUPŠTINA HRVATSKOG SAVEZA ZA SPORTSKI RIBOLOV NA MORU
Crikvenička
regata 2015
Koncem ožujka natjecatelji jedriličarskog kluba
Kvarner učestvovali su na Crikveničkoj regati
2015. za klasu Optimist u organizaciji jedriličarskog društva Val. Crikvenička regata još je jedna
u nizu regata kriterija 1.6 u proljetnom kalendaru koje se boduju za sastav reprezentacije, što
podrazumijeva jaku konkurenciju od kojih će
10 najboljih braniti boje Hrvatske na ovogodišnjem evropskom i svjetskom prvenstvu za klasu
Optimist. Sastav reprezentacije zaključit će se
krajem svibnja nakon Regate grada Poreča. Na
regatu se odazvalo 112 jedriličara i jedriličarki
iz hrvatskih klubova. Jedriličarski klub Kvarner
predstavljali su David Medančić, Paola Miletić,
Tajana Filipaš, Viktor Kulić Golja, Anteo Šumberac i Goran Šime Stipanov. Prvi dan regate
flota jedriličara i jedriličarki odjedrila je po laganom vjetru tek jedan plov. Drugog dana su po
slabom jugu odjedrena dodatna tri plova dok se
trećeg dana zbog nedostatka vjetra nije jedrilo
te su konačnim proglašeni rezultati od prva dva
dana. David Medančić zauzeo je 33. mjesto sa
najboljim ulaskom u cilj na 6. mjestu u trećem
plovu. Paola Miletić zauzela je 47. mjesto sa najboljim ulaskom u cilj na 11. mjestu u drugom
plovu. Tajana Filipaš zauzela je 53., Viktor Kulić
Golja 66., Anteo Šumberac 76. i Goran Šime Stipanov 92. mjesto. Pobjednik Crikveničke regate
2015. je Nik Pivalica (YC Zagreb), drugo mjesto
osvojio je Tin Gmitrović (SC Clivo) a treće RatL. SINKOVIĆ
ko Knez (JK Split).
Ronioci otkrili
zlatnike kalifata
Izraelski ronioci otkrili su gotovo dvije tisuće
zlatnika starih oko tisuću godina iz vremena fatimidskog kalifata, objavila je izraelska uprava
za starine. Zlatnici različite vrijednosti vjerojatno su završili na dnu mora tijekom brodoloma,
kažu stručnjaci. Pronađeni su pokraj Caesareae,
lučkog grada u Izraelu osnovanog prije više do
2000 godina. “Unatoč tomu što su bili na dnu
mora oko tisuću godina nije ih trebalo čistiti ili
prezervirati”, kazao je stručnjak za numizmatiku
Robert Cole. Neke kovanice imaju tragove zagriza što znači da su njihovu kvalitetu testirali trgovci. Većina je proizvedena između 996. i 1036.
Dinastija Fatimida, šiitskih muslimana vladala je
većim dijelom Sjeverne Afrike i dijelovima Bliskog Istoka i imala je sjedište u Egiptu a s vlasti
ih je zbacio Saladin krajem 12. stoljeća. (H)
Australski ribar
upecao granatu
Australski ribar u zapadnoj je Australiji izvukao
iz rijeke neeksplodiranu granatu iz Prvog svjetskog rata, prenose u utorak australski mediji.
Mornarički stručnjaci i pirotehničari bili su pozvani da iz rijeke Swan u Perthu uklone granatu
iz 1915. “Ta sredstva iz Prvog svjetskog rata vrlo
su rijetka”, kazao je glasnogovornik muzeja oružja Barry Lathwell. “Moralo se raditi o nečemu
što je neki vojnik donio iz Prvog svjetskog rata i
nakon toga ju je vjerojatno bacio.” Nick Fletcher
iz Australian War Memorial kazao je kako su 30centimetarske granate bile “tihe ali smrtonosne”.
Granata je prenesena na drugo mjesto kako bi
bila uništena. (H)
Bijeg divovske
hobotnice
Video snimka divovske hobotnice koja se popela
na vrh otvorenog akvarija u Seattleu osvojila je
internet tumačenjima da je pokušala pobjeći, no
zaposlenici akvarija kažu kako je tek ispipavala
granice svoga novog staništa. “Nije se radilo o
pokušaju bijega”, kazao je glasnogovornik akvarija Tim Kuniholm o videu u kojem se muška
hobotnica Ink penje po staklenoj stijenci akvarija. Zaposlenici akvarija vratili su njezine krakove natrag u bazen a gornji dio akvarija ipak je
zatvoren kako bi se znatiželjna životinja zadržala
u njemu, kazao je Kuniholm. “Hobotnice su po
prirodi vrlo znatiželjne i u ovom slučaju Ink je
bio posebno predan”, kazao je. Ink je divovska
pacifička hobotnica. Ta vrsta hobotnice prosječno teži oko 40 kilograma i ima promjer od šest
metara.(H)
Rovinježi najbolji
državni ribolovci
Od Istrana priznanja
su dobili Rovinježi,
reprezentativci
David Pinezić (senior
brodica) i Alen
Bilić (senior obala),
Puležan Martin
Žgomba (U 16 obala)
te Eros Sorić iz
Ližnjana, kao najbolji
sudac za podvodni
ribolov
H
rvatski savez za sportski ribolov na moru
(HSŠRM) održao redovitu godišnju Skupštinu na kojoj
su sumirani svi sportski rezultati klubova, Županijskih saveza
i reprezentacija svih uzrasta u
udičarenju, odnosno podvodnom ribolovu za 2014. Godinu.
Predsjednik HSŠRM-a Đuro
Marinović, u svom je godišnjem
izvješću naglasio je zapažene
uspjehe hrvatskih sportskih
ribolovaca svih kategorija kao
i podvodnih ribolovaca koji su
već godinama u samome svjetskome vrhu u tim sportovima.
U svečanom dijelu skupštine, podijeljena su priznanja
najuspješnijem Županijskom
savezu, klubovima i pojedincima za rezultate u 2014. godini.
Od Istrana priznanja su dobili
Rovinježi, reprezentativci David Pinezić (senior brodica) i
Alen Bilić (senior obala), Puležan Martin Žgomba (U 16
obala) te Eros Sorić iz Ližnjana,
kao najbolji sudac za podvodni
ribolov.
Bazu, iz koje proističe ta kvaDELFINAŠI NAJBOLJI U ISTRI
liteta, čine klubovi, Županijski
savezi i reprezentacija, koji su
I na skupštini Saveza za športski ribolov na moru Istarske
u prošloj godini u potpunosti
županije održanoj u Labinu, imenovani su najsportaši za
ispunili svoje zadaće i održava2014. godinu po kategorijama i podijeljena su priznanja.
njem svojih natjecanja. Izrazio
Najuspješnijim klubom proglašen je tako Delfin iz Pule, a
je zadovoljstvo i što je prvi put
njegovi članovi Martin Žgomba najuspješnijim u kategoriji
održano državno prvenstvo u
U16 te Dejan Micković najuspješnijim podvodnim ribolovnovoj kategoriji - lovu na velicem. Najuspješnijim trenerom proglašen je trener Škole
ku ribu, gdje posebnu sportsku
ribolovaca Delfina Ivica Plečković. David Pinezić iz Meduze
dimenziju ovom natjecanju daje
iz Rovinja dvostruki je dobitnik kao najbolji u kategoriji senačin lova i bodovanja: -„ulovi i
niori štap brodica i seniori obala. Iz Kluba Umag iz Umaga
nagrađenj su Tomi Vivoda u kategoriji U13 i Aleksandar
pusti“. Predstavnici HSŠRM naKašelan u kategoriji seniori ruka brodica. Manuel Korlević
zočni su bili na svim službenim
iz Ribona iz Novigrada najuspješniji je u kategoriji U21
sastancima Hrvatskog olimpijbrodica, Dilan Mileta iz Galeba iz Raše U21 obala, te
skog odbora i međunarodnih
Danijela Jugovac iz Udice iz Umaga bila je najuspješnija
udruženja čiji je član HSŠRM,
seniorka u 2014. godini.
a to su FIPS-M, CMAS i ALPE
ADRIA. Rezultati djelovanja
predstavnika HSŠRM očituju se u dobivanju Hrvatske za brodice za seniore i U 21 te u kupa u podvodnom ribolodomaćina svjetskog prvenstva isticanju kandidature Hrvatske vu za 2o17. godinu. Seniori i
u lovu sa štapom iz usidrene za organizaciju Euro Afričkog seniorke u lovu sa štapom sa
David Pinezić
obale nastupili su na svjetskom
prvenstvu, gdje su seniorke po
drugi put osvojile svjetsko zlato,
za što su od strane Hrvatskog
olimpijskog odbora nominirane
u izbor na najuspješniju reprezentaciju u 2014. godini. Podvodni ribolovci u svom nastupu
na svjetskom prvenstvu u Peruu
osvojili su ekipno brončano
odličje i to treći put uzastopno
(što je dosad jedino uspjelo reprezentaciji Španjolske). Ista je
reprezentacija nadmoćno pobijedila i na Kupu nacija u Malom
Lošinju. Dobre rezultate polučili su i seniori i U21 na svjetskom prvenstvu u Engleskoj,
isto tako i uzrasti U 16 i U 21
obala, na svjetskom prvenstvu
u Francuskoj. Po prvi puta u
povijesti ovog sporta, hrvatska
reprezentacija u lovu na veliku
ribu, nastupiti će na svjetskom
prvenstvu u Angoli. Sve su to
činjenice koje potvrđuju da je
sportski ribolov postao priznati član velike sportske porodice
sportova u Hrvatskom olimpijskom odboru.
Skupština je nakon ovog izvješća jednoglasno usvojila i
Izvješće Nadzornog odbora o
poslovanju Saveza za proteklu
godinu. Novost na ovoj Skupštini bilo je usvajanje novog Statuta HSŠRM, kojeg je predložio
član Statutarne komisije Renato
Martinčić. Ono što je za sve klubove sportskog ribolova važno
je zaključak da se razradi jedan
ogledni primjerak klupskog Statuta i dostavi svim klubovima,
kako bi im se olakšala registraciju kod Državne uprave, po
novom Zakonu o sportu.
S. BRAJKOVIĆ
Medulinski plivači u berbi medalja
a završenog Županijskog prSplivači
venstva u Valbandonu mladi
i plivačice PK Val-a vratili su se s više od 40 osvojenih
odličja te time ponovno potvrdili visoku kvalitetu medulinske
škole plivanja, koja je prošle godine obilježila tek petu obljetnicu
djelovanja.
U kategoriji mlađih kadeta
apsolutno je dominirao izvrsni
Mark Miota koji je sa stopostotnim učinkom osvojio čak dvanaest zlata. Kod mlađih kadetkinja
najuspješnija je bila Ivona Brščić
sa sedam naslova županijske pr-
vakinje, osvojivši još pet srebra i
jednu broncu. Gotovo podjednako uspješna bila je i mlađa kadetkinja Lara Miota koja se pet puta
penjala na najviše postolje te je
primila isto toliko srebrnih medalja, kao i jednu brončanu. Sve
bolja Andrea Privrat bila je treća
među mlađim kadetkinjama na
200m slobodno te je i u ostalim
nastupima ostvarila odlične rezultate. Mlađe kadetska štafeta
u sastavu Buždon, Brščić, Miota
i Privrat dvaput se okitila županijskim naslovom, u disciplinama 4x50m slobodno te 4x100m
slobodno, uz drugo mjesto u
kadetskoj kategoriji. U kategoriji
početnica odlična Zara Buždon
doplivala je do županijskog naslova na 50m leđno i dva srebra
(50m slobodno, 50m prsno). U
kategoriji početnika debitirao je
Teo Dobran na 50m slobodno.
Kadetkinji Dori Schneider, inače izvrsnoj mladoj atletičarki, u
nekoliko je disciplina za malo izmakla bronca, a posebne pohvale valja uputiti i kadetkinji Lauri
Peruško koja je nakon svega tri
mjeseca treninga uspješno debitirala na plivačkim natjecanjima.
Mlađa juniorka Tereza Božac debitirala je u disciplinama 50m prsno i delfin ostvarivši vrlo dobre
rezultate. Zadovoljne trenerice
PK Val-a Tea Radošević i Marjana Pavlović pozivaju svu zainteresiranu djecu da se pridruže
medulinskoj školi plivanja u prekrasnom novoobnovljenom bazenu Hotela Park Plaza Belvedere. Na regionalnom prvenstvu za
mlađe kadete i početnike u Rijeci
s kojeg su se natjecatelji plivačkog kluba Val vratili s rekordnih
deset osvojenih odličja.
C. B. G.
sport
ATP Miami:
Ćorić ispao
u 2. kolu
Ponedjeljak, 30. ožujka 2015.
Hrvatski tenis ostao je bez predstavnika
na ATP turniru Masters 1000 serije u Miamiju nakon što je Belgijac David Goffin
sa 6:0, 6:4 za 69 minuta u 2. kolu nadigrao Bornu oria. Baš kao i u dvoboju s Haider-Maurerom u 1. kolu, 18-go-
D. LOVROVI
D. LOVROVI
DOKAZAO KLASU
MOGU PUNO BOLJE - Luka Modrić
Izbornik je sve rekao poslije utakmice, uostalom
ima pravo na svoju analizu. Činjenica je da nismo
odigrali najbolju utakmicu, ali zabili smo pet komada, rekao je Modrić
- Ne gledam na to tako, kao što vi kaete, da sam jedan od najvanijih Kovaevih igraa. Meni je momad
uvijek na prvom mjestu, najvanije je da što prije osiguramo plasman na EURO, to nam je svima primarni cilj - istie Periši, koji je u nastavku utakmice zaigrao na prirodnoj, krilnoj poziciji i još jednom došao do punog izraaja.
- Odgovara mi više igrati na desnoj strani s koje mogu
ui prema “unutra” i izbaciti se na udarac jaom lijevom
nogom. Bitno je da sam se našao na pravom mjestu u
pravo vrijeme, ispalo je super. Iskreno, još uvijek nisam
na sto posto, izbivanje s terena uslijed ozljede je ostavilo traga. Priao sam s izbornikom, dogovorili smo se da
u biti na terenu dokle bude išlo. Zadnjih desetak minuta
sam evidentno pao, ali izdrao sam do kraja.
povijesti hrvatske reprezentacije. Neodgovorno ponašanje i kao posljedica istoga
crveni karton u razdoblju
kada je utakmica rezultatski odlučena nedopustivo
je čak i da Hrvatska iduću
utakmicu igra s Maltom, a
ne s Italijom.
Germansko poimanje hrvatskoga nogometa Nike Kovača vjerojatno mnogima u
domovini ide na živce, ali donosi rezultat. Na planu igre i
brojčanim vrijednostima u
skupini H tekućih kvalifikacija. Hrvatski izbornik je u
kratkom razdoblju promijenio mentalitet i navike momčadi koja povremeno izgubi
novi identitet pa dođe u situaciju da ne može oplemeniti izraženu kvalitetu više u
odnosu na protivnika, kao
u subotu protiv Norveške.
Kovačev pristup natjecateljskim utakmicama seže otprilike do polufinala Svjetskog
prvenstva u Brazilu kada je
Njemačka igrom i rezultatom
ponizila “carioce” (7:1). Nijemci bi tada u Belo Horizonteu Brazilcima zabili deset da
su mogli. Naravno da je neumjesno povlačiti paralele
između jednog od najvećih
trijumfa u povijesti njemačkoga nogometa i rutinske hrvatske pobjede na putu prema EURO-u u Francuskoj,
ali Kovačeva reakcija poslije
utakmice s Norveškom dokaz je perfekcionističkog pristupa svetom pozivu. Kovač
neće odustati dokle god hrvatski nogometaši ne počnu
razmišljati kao njemački.
Marko CVIJANOVIĆ
*
*
Modrić: Igrali smo ispod
izbornikovih očekivanja,
ali rezultat je fenomenalan!
Perišić: Plasman na EURO je glavni cilj
Ivan Perišić
29
NAJBOLJI HRVATSKI NOGOMETAŠ ODIGRAO SVIH 90 MINUTA
SITUACIJI NA PRVOM MJESTU SKUPINE H
Iako je Marcelo Brozovi protiv Norveške bio najbolji pojedinac u redovima “kockastih”, trojica su igraa,
svaki na svoj nain obiljeila subotnju utakmicu. Ivica
Oli postao je jedan od najstarijih igraa koji su postizali pogotke za reprezentaciju, Danijel Pranji postigao
prvijenac u najdraem dresu, a Ivan Periši bio strijelac
za “kockaste” u šestoj uzastopnoj utakmici natjecateljskoga karaktera.
- Nismo dobro ušli u utakmicu, to stoji. Pripremali
smo se potpuno drukije za Norveane, ali protivnik je
napravio dobar blok. Doduše, bili smo previše pasivni,
igrali smo vrlo sporo. Poslije Brozovieva pogotka nam
se otvorilo, bilo je puno lakše igrati - kae Periši, koji
se iz utakmice u utakmicu potvruje kao kljuni igra
Kovaeva izbornikovanja.
dišnji Zagrepanin je izgubio prvih šest
gemova za 26 minuta. Nešto snaniji otpor 20. tenisau svijeta pruio je u drugom setu, ali nije uspio vratiti break iz
treeg gema. Prethodno je Kolumbijac
Falla pobijedio Ivu Karlovia 6:4, 6:2.
M. MIJOŠEK
Glas Istre
RIJEKA - Luka Modrić je
poslije utakmice s Norveškom izgledao prilično iscrpljeno. Najbolji hrvatski
nogometaš plaća danak evidentnoj iscrpljenosti uslijed
povratka poslije dugotrajne
ozljede. Unatoč tome, još
jednom je dokazao klasu u
važnoj postaji na putu “kockastih” prema EURO-u. Pritom je bez dlake na jeziku
progovorio i o problemima
u igri momčadi tijekom prvoga poluvremena.
- Izbornik je sve rekao
poslije utakmice, uostalom
ima pravo na svoju analizu. Činjenica je da nismo
odigrali najbolju utakmicu, ali zabili smo pet komada. Moramo biti zadovoljni
rezultatom, ali naravno da
možemo puno bolje igrati.
Možda nismo igrali prema
izbornikovim očekivanji-
ma, ali rezultat je fenomenalan - kaže Modrić, koji je
“a priori” odbio analizirati
svoju igri, ali ne krije da je
duga stanka ostavila traga.
- Izbornik je odlučio da
igram cijelu utakmicu, iako
sam odradio samo dva treninga i to lagano. Nije bilo
nikakvih problema, osjećao
sam se OK. Činjenica jest da
mi u određenim razdobljima utakmica poslije dugotrajne ozljede možda malo
nedostaje svježine, ali sve
će doći na svoje kad uhvatim natjecateljski ritam.
Luka se teško miri s činjenicom da će “kockasti”
u utakmici s Italijom u lipnju biti lišeni usluga najboljeg obrambenog igrača Vedrana Ćorluke.
- Velika je žal za Ćorlukinim izostankom, znamo koliko je on bitan u igri
obrane. Njegov izostanak
protiv Talijana bit će veliki
hendikep, ali morat ćemo
ga nekako nadomjestiti. Izbornik ima dobre alternative u vidu Lovrena i Schildenfelda, nadam se da će
ga oni dostojno zamijeniti.
Međutim, ne mogu se oteti dojmu da će nam Ćorluka silno nedostajati protiv
Talijana.
Maksimirska utakmica
bila je i dvoboj velike i nadolazeće zvijezde Reala.
Luka Modrić protiv Martina
Odegaarda. Dvoboj je pripao starijem i iskusnijem.
- Martin je odigrao dobru
utakmicu. Naravno da je to
teško reći kad izgubiš 1:5, ali
za jednoga šesnaestogodišnjaka to je bilo više nego dobro. Je li tražio od mene dres
poslije utakmice? Zamijenili
smo dresove, mislim da je to
logično budući da smo obojica “realovci”, jel’ tako? - zaključio je Modrić.
Ma. CVIJANOVIĆ
ITALIJA: “AZZURRI” SPASILI BOD U SOFIJI I OSTALI NEPORAŽENI U 45. SUSRETU KVALIFIKACIJA ZAREDOM
Conte: Hrvati su ovog trenutka jači od nas
RIJEKA - Pogotkom Edera
u 84. minuti Italija je spasila
bod u Sofiji i ostala u utrci
za prvim mjestom u skupini H. Time je nastavljen
nesvakidašnji niz, “azzurri”
nisu izgubili u kvalifikacijama za EP ili SP u posljednjih
45 susreta, od rujna 2006.
godine. Svejedno, u taboru talijanske reprezentacije
nema mira, Antonio Conte prijeti - ostavkom. Uoči
susreta s Bugarskom dobio
je prijetnje smrću od navijača svojeg bivšega kluba
zbog ozljede koljena Claudija Marchisija.
- Ova momčad naviknuta je na cirkus. Pustit
ćemo druge neka pričaju,
mi ćemo se okrenuti radu.
Ovom utakmicom dobio
sam važne odgovore. Za
prolaz u skupini borit ćemo
se protiv Hrvatske i Norveške, ali ne iznenađuje me
što Hrvati vode. Objektivno,
ovoga trenutka jači su od
nas. Kada je u pitanju utakmica s Bugarskom, trebali
smo pobijediti. S obzirom
na uloženo, učinak je mali.
Odigrali smo utakmicu na
jedan gol, a kažnjeni smo iz
dviju kontri. Međutim, zadovoljan sam - kaže Antonio Conte.
Marchisio je na zagrijavanju na treningu uoči susreta u Sofiji ozlijedio desno koljeno. Sumnjalo se na
križni ligament. Kasniji pre-
gled klupskog liječnika pokazao je da ozljeda nije teže
vrste, umjesto u mjesecima,
stanka bi se mogla mjeriti danima. No, iz Juventusa
su svejedno “oprali” Contea. John Elkann, prvi čovjek Fiata i Juventusa, rekao
je da Conte želi biti upamćen kao izbornik s najvećim
brojem ozljeda igrača.
- Nisam tip koji će zatvo-
Bugarska - Italija 2:2
Utakmica 5. kola H skupine kvalifikacija za Euro
2016: Bugarska - Italija 2:2 (2:1). Nacionalni stadion
Vasil Levski u Sofiji. Gledatelja: 20.000. Sudac: Damir
Skomina (Slovenija). Strijelci: 0:1 Minev (4’-ag), 1:1
Popov (11’), 2:1 Micanski (17’), 2:2 Eder (84’). uti
kartoni: Dyakov (Bugarska), Immobile, Soriano, Darmian (Italija).
BUGARSKA: Mihaylov, Bodurov, Y. Minev, Manolev, A. Aleksandrov, Alexandrov, Popov (od 85. Slavchev), Milanov (od 89. Vasilev), Gadzhev, Dyakov,
Micanski (od 73. Tonev).
ITALIJA: Sirigu, Chiellini, Darmian, L. Antonelli (od
77. Gabbiadini), Barzagli, Bonucci, Candreva, Verratti, Bertolacci (od 72. Soriano), Zaza (od 58. Eder),
Immobile.
riti oči kao da se ništa nije
dogodilo. Neke stvari su me
povrijedile. Imam slonovsku memoriju kada su u pitanju takve ocjene. O meni
najbolje govore rezultati.
Želim samo da me ostave
raditi na miru - kaže 45-godišnji Conte.
Što ti je sudbina. Italija
sutra u Torinu, na stadionu Juventusa, igra prijateljsku utakmicu protiv Engleske. Ako bude zvižduka, a
Conte je prilično tvrdoglav
tip, moglo bi biti autograma.
Pod ostavku. Već su izvučeni potencijalni nasljednici,
Francesco Guidolin i Alberto Zaccheroni su prve opcije, tu je i Luciano Spalletti,
ali o njemu razmišljaju Napoli i Milan. Kapetan talijanske reprezentacije i jedan od
stožernih igrača Juventusa
Giorgio Chiellini od navijača “zebri” traži podršku. Za
reprezentaciju i trenera koji
je s Juventusom osvojio pet
igračkih i tri trenerska “scudetta”.
Z. HORVAT
30
sport
Glas Istre
Ponedjeljak, 30. ožujka 2015.
STOPER ISTRE 1961 U IDUĆIH 270 MINUTA VIDI RASPLET BORBE
ŠIME GREGOV
PULA - Radonjić, Obšivač,
Jordan i Tomić subotnji su
trkački trening, zamjenu za
odgođeni prijateljski ogled
protiv Kopra, zamijenili boravkom u klupskoj ambulanti, dok su nizanje krugova oko
“Drosine” zbog razloga zdravstvene prirode ranije okončali Zvonko Pamić, Špehar i
Grković. Nimalo dobre vijesti za Igora Pamića, trenera
Istre 1961 koju već u petak, s
početkom u 16 sati, čeka jedan od susreta iz kategorije
“biti ili ne biti”, domaći dvoboj sa Zagrebom. Premda je
za očekivati da bi svi navedeni, izuzev Tomića čije napuknuto rebro traži još malo
mirovanja, trebali biti na raspolaganju Paminju za sraz
sa “pjesnicima”, zdravstveni problemi u kombinaciji s posljednjom pozicijom
na ljestvici sigurno ne mogu
podgrijati optimizam kod poklonika “žuto-zelenih”.
Fenjer u rukama
- Stvarno ne znam što reći,
nadam se da to nisu neke
teže ozljede. Svaka ozljeda
nama je veliki minus, no nadamo se da će do utakmice
svi oni biti spremni - nadovezao se Šime Gregov, stoper
Istre 1961 koji polako odbrojava dane do ogleda sa Zagrebom. - Dobili smo nakon
Dinama kraći odmor kako bi
otišli malo kućama i odmorili glave. Ja sam bio kod svojih
na Pašmanu, druženje s obitelji, odlazak u ribe, idealno
za opuštanje i vratio sam se
u Pulu spreman da odmah
uskočim u puni ritam rada.
Odradili smo dobar tjedan
i prava je šteta što nas uvjeti nisu poslužili da odigramo
prijateljsku utakmicu pro-
tiv Kopra i tako ostanemo u
natjecateljskom ritmu. No,
umjesto toga odradili smo
dobar trkački trening, “napunili” se i idemo se sada taktički pripremiti, poraditi još
na nekim stvarima kako bi u
petak pružili sve što možemo
protiv Zagreba.
Prvi put u ovoj sezoni “zeleno-žuti” su skliznuli na posljednje mjesto nakon poraza od Zadra, ali već sedam
dana kasnije na “Drosini” je
kapitulirao Osijek i s ta tri
boda uslijedio je skok na ljestvici. No, uslijedio je poraz
od Dinama i nova zamjena
pozicija te su reprezentativnu pauzu nogometaši Istre
1961 dočekali s “fenjerom” u
rukama.
- Tako se poklopilo, više
dana ćemo se buditi ujutro,
pogledati na ljestvicu i vidjeti da se nalazimo na posljednjoj poziciji, ali nastojimo
se ne zamarati time previše. Osijek i Zadar bježe nam
samo jedan bod, na dohvat
su nam ruke, a mi imamo
puno bolji ždrijeb od njih. Slijede nam tri domaće utakmice na kojima moramo dati
sve što imamo i uloviti što je
moguće više bodova, a usto
se nadati i da će konkurenti
negdje kiksati. Po meni, ove
tri utakmice na “Drosini” su
ključ sezone - uvjeren je Gregov. - Nogometaši Zagreba
u zadnje vrijeme igraju po
principu toplo-hladno, Lokomotiva im u Kranjčevićevoj zabije šest komada, Osijek četiri, a između toga odu
u Zadar i upišu pobjedu. S
njima se nikad ne zna, dosta
osciliraju, ali imaju lijepu zalihu bodova i pregrmjeli su
borbu za ostanak što znači da
mogu biti puno opušteniji od
BEZ KALKULACIJA - Šime Gregov
nas. U zadnjem kolu su svladali Hajduk i premda je upitno da li u tome mogu uspjeti,
vjerujem da ih zanima borba
za Europu. U krajnjem slučaju, sigurno će željeti nastaviti
pobjeđivati kako bi dokazali sebi, ali i svima onima koji
su ih prije početka prvenstva
strpali u borbu za ostanak, da
vrijede za nešto više. U Pulu
PRVA HNL KADETI
Istra 1961 - Zadar 2:1
PULA - Utakmica 21. kola
Prve HNL za kadete: Istra 1961
- Zadar 2:1 (1:0). Pomoćno
igralište Gradskog stadiona
“Aldo Drosina”. Gledatelja: 100.
Sudac: Marin Vidulin (Kanfanar). Pomoćnici: Veggian (Rovinj) i Bahun (Rijeka). Strijelci:
1:0 Urošević (36’), 2:0 Urošević (47’), 2:1 Zanić (64’). Žuti
kartoni: Čorak (Istra 1961), Zanić, Jukić (Zadar).
ISTRA 1961: Pavlić, Iveša
(od 59. Trešnjić), Jozić, De.
Moravac, Mršulja, Da. Moravac, Čorak, Marić, Tadić (od
80. Rušnjak), Matteoni (od
76. Zaharija), Urošević (od
80. Ramadani).
ZADAR: Bukvić, Krnčević,
Labus, Karamarko, Drobnjak, Prekpalaj, Smokrović
(od 55. Jukić), Zanić, Orlović
(od 49. Radeta, od 66. Sinovčić), Zdrilić (od 76. Grgić),
Gagula.
S dva pogotka Saše Uroševića, koji se po prvi put
u ovoj sezoni upisao među
strijelce, kadeti Istre 1961
svladali su svoje zadarske
vršnjake za koje je utješni
pogodak postigao Marino
Zanić. Nakon tri kola tijekom kojih su osvojili jedan
“mršavi” bod, stigli su pulski
kadeti napokon do pobjede
kojom su se pomaknuli za
tri stepenice na ljestvici na
kojoj sada zauzimaju desetu poziciju.
Rezultati 21. kola: Istra
1961 - Zadar 2:1, Cibalia Marsonia 1:0, Split - Varaždin 2:1, Lokomotiva - H.
dragovoljac 3:1, Slaven B. Šibenik 3:2, Rijeka - Inter 3:1,
Hajduk - Osijek 0:1, Zagreb Dinamo 0:2. Poredak: Dinamo 60, Lokomotiva 40, Osijek 38, Rijeka 38, Zagreb 36,
Split 33, Hajduk 31, Cibalia
31, Slaven B. 25, Istra 1961
22, H. dragovoljac 22, Šibenik 22, Varaždin 21, Zadar
18, Inter 13, Marsonia 7 bodova. (I. C.)
stoga neće doći “labavo”, ali
mi se nalazimo u takvoj situaciji da nemamo što kalkulirati, moramo stići do pobjede
pa makar se “pokidali”.
Stezanje obruča
U svim kalkulacijama vezanim oko borbe za ostanak,
tri boda protiv Zagreba imperativ su kojeg su svjesni svi u
Nogometaši Zagreba u zadnje vrijeme igraju po principu toplo-hladno,
Lokomotiva im u Kranjčevićevoj
zabije šest komada, Osijek četiri,
a između toga odu u Zadar i upišu
pobjedu
D. ŠTIFANI
Slijede nam tri domaće utakmice, protiv
Zagreba, Hajduka i Splita, na kojima moramo dati sve što imamo i uloviti što je
moguće više bodova, a usto se nadati i da
će konkurenti negdje kiksati. Po meni, ove
tri utakmice na “Drosini” su ključ sezone,
uvjeren je Gregov
M. ANGELINI
Iduće tri utakmice su ključ
DVOSTRUKI STRIJELAC - Saša Urošević
PULA - Utakmica 21. kola
Prve HNL za pionire: Istra
1961 - Zadar 3:2 (2:0). Pomoćno igralište Gradskog stadiona “Aldo Drosina”. Gledatelja:
100. Sudac: Sandro Veggian
(Rovinj). Pomoćnici: Vidulin
(Kanfanar) i Bahun (Rijeka).
Strijelci: 1:0 Miškulin (21’), 2:0
Budanović (25’ - ag.), 2:1 Kapitanović (45’), 3:1 Leko (47’),
3:2 Kapitanović (55’).
ISTRA 1961: Orbanić, Čengić (od 36. Stević, od 57. Mionić), Matković, Ćoza, Leko,
Giljanović, Rosić (od 36. Nikl),
Miškulin (od 70. Balija), Belančić, Golja, Vujica.
ZADAR: Budanović, Mitrović, Rončević, Nekić, Stojanov, Sušić, Kapitanović, Babin (od 63. Bukvić), Župan,
Knežević (od 52. Kulaš), Viduka.
sport
Glas Istre
Ponedjeljak, 30. ožujka 2015.
31
TREĆA HNL ZAPAD
ZA OSTANAK
NOGOMETAŠI NOVIGRADA VRATILI SE NA POBJEDNIČKU STAZU
Sutra istječe
rok za isplatu
dugovanja
Što se tie isplate zaostalih plaa, tu je situacija “status quo” te novca
i dalje nema. Split nije
ništa uplatio, pozajmica
još nije dogovorena, a sa
sutrašnjim danom istjee
zadnji rok za licenciranje momadi za sljedeu
sezonu, što se moe provesti tek kad budu namirene financijske dubioze
prema igraima. Šuška
se da je predsjednik Šeglov obeao da e, ako
se novac ne pronae, on
posegnuti u dep i platiti
dugovanja, no to je sve u
domeni rekla-kazala.
- Prije ove pauze dobili smo nešto novca da
moemo otii kuama i
barem koliko-toliko zaboraviti na cijelu situaciju
te nam je obeano da e
se do utorka riješiti dugovanja, a sad nam ostaje
da vidimo da li e se to i
ostvariti. Teško je maknuti iz glave te financijske
probleme, ali neemo se
predati i idemo u borbu
za dobrobit svih nas. Ako
novaca nema, nema, to
nam ne moe i nee biti
opravdanje da na terenu
ne damo sve od sebe.
“zeleno-žutim” redovima i stoga je Paminjo odlučio odvesti
momčad u karantenu.
- Treba nam mir da se izoliramo i psihički pripremimo
za utakmicu koja slijedi. Pritisak je već i prije bio naglašen,
a sad je sve teže kako vrijeme
protječe i manje je kola do kraja, steže se sve više obruč oko
nas, no vjerujemo da se može-
mo izvući iz toga. Takav smo
posao izabrali i tko to ne može
prihvatiti, neka se ostavi nogometa. Nije vrijeme za praznike, treba izdržati još ova dva
mjeseca i onda se možemo
nadati zasluženom odmoru naglasio je Gregov. - Utakmica sigurno neće biti otvorena,
Zagreb će čekati svoju priliku
iz kontre, dok smo mi s druge
strane svjesni da moramo biti
strpljivi, pokazala nam je to i
utakmica protiv Osijeka. Trebamo najprije posložiti sve u
obrani, spriječiti ih da nam ne
zabiju neki pogodak koji bi zakomplicirao stvari, a onda polako krenuti po pobjedu.
Ivica CEROVAC
PRVA HNL PIONIRI
Istra 1961 - Zadar 3:2
Po prvi put u ovoj sezoni
“zeleno-žuti” su osvojili puni
plijen u Prvoj HNL mladih,
jer su i pioniri Istre 1961 svladali goste iz Zadra. Strijelci za
Puljane bili su Luka Miškulin
i Petar Leko, a usto je jedan
gol pripisan gostujućem golmanu Roku Budanoviću tako
da ni dva pogotka Dina Kapitanovića Zadrane nisu spasili poraza. Nastavili su pulski
pioniri svoj odličan niz jer
su u zadnja četiri kola upisali deset bodova i trenutno
zauzimaju desetu poziciju.
Usto, sa šest boda osvojena
u ovom kolu, pulski “klinci”
su se po prvi put izdigli iznad
zone ispadanja i sa 43 boda
trenutno zauzimaju desetu
poziciju na “združenoj” ljestvici.
Rezultati 21. kola: Istra
1961 - Zadar 3:2, Cibalia Marsonia 2:0, Split - Varaždin
2:0, Lokomotiva - H. dragovoljac 2:0, Slaven B. - Šibenik
0:1, Rijeka - Inter 2:1, Hajduk
- Osijek 4:0, Zagreb - Dinamo
0:28. Poredak: Hajduk 59, Dinamo 55, Rijeka 54, Split 38,
Zadar 31, Osijek 31, Lokomotiva 27, Zagreb 27, Cibalia
24, Istra 1961 21, Varaždin 20,
Šibenik 19, Slaven B. 16, H.
dragovoljac 16, Inter 15, Marsonia 8 bodova. (I. C.)
Bjelanović pokazao put
Vrapče - Novigrad
0:4 (0:0). Dva zgoditka glavom jednog
od najnižih igrača na terenu, Marka Bjelanovića, pogurnula su Novigrad
do vrijedna tri boda.
Za visoku pobjedu i
pjesmu u svlačionici
bilo im je dovoljno i
jedno poluvrijeme
ZAGREB - Utakmica 20.
kola Treće HNL - zapad:
Vrapče - Novigrad 0:4 (0:0).
Igralište NK Vrapče. Gledatelja: 200. Sudac: Dario
Cikojević - 6. Pomoćnici:
Rešetar i Kazimović (svi Samobor). Strijelci: 0:1 Bjelanović (47’), 0:2 Bjelanović
(60’), 0:3 Grujević (74’), 0:4
M. Čakarun (82’). Žuti kartoni: Ćosić, Halužan, Galić
(Vrapče), Mijoković, Grujević (Novigrad).
VRAPČE: Cingulin 5,5,
Rihtar 5, Miloš 5,5, Ćosić
5,5, Boršić 5 (od 62. Gogriev 5), Halužan 5 (od 75. Brlečić), Vinčić 5,5, Bazina 5,
Bektaši 5, Vrbat 5, Galić 5,5
(od 56. Trupec 5).
NOVIGRAD: Beblek 6,5,
L. Čakarun 6,5 Valenta 6,5,
Tomašević 6,5 Ćufta 6,5 (od
78. Batelić -), Glavaš 6,5, Mijoković 6, Ugrina 6 (od 75.
Čakarun 6,5), Bjelanović 7,5
(od 81. Tustonjić -), Tatar
6,5, Grujević 7.
Dva zgoditka glavom jednog od najnižih igrača na
terenu, Marka Bjelanovića,
pogurnula su Novigrad do
vrijedna tri boda na gostovanju u vrapčanskoj ‘’Aleji’’.
Prvi, s obzirom da je postignut na samom otvaranju
drugog poluvremena, bio je
ključan, a zabio ga je Bjelanović utrčavanjem na drugu vratnicu nakon ubačaja
Ćufte s lijeve strane. Dru-
M. MIJOŠEK
č sezone
DVA GOLA GLAVOM - Marko Bjelanović
Rezultati 20. kola: Istra 1961 II - Zagorec 1:2, Vrape - Novigrad 0:4, Trnje - Zelina 2:1, Stupnik - Vrbovec
2:2, Rijeka II - HAŠK 3:1, Samobor - Špansko 2:0, Dubrava - Maksimir 4:3. Srijeda: Dugo Selo - Dinamo II.
Dinamo II
Novigrad
Dubrava
Rijeka II
Dugo Selo
Istra 1961 II
Zagorec
Trnje
HAŠK
Vrapče
Vrbovec
Špansko
Stupnik
Samobor
Maksimir (-1)
Zelina
19
20
20
20
19
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
13
13
11
11
10
10
8
8
5
5
7
6
5
5
5
3
4
2
5
4
5
2
6
6
9
8
2
4
6
2
2
1
2
5
4
5
4
8
6
6
6
7
11
10
9
13
13
16
62:13
43:14
38:18
31:18
29:21
34:26
35:28
29:31
25:26
17:26
20:39
34:36
19:30
18:46
19:37
14:59
43
41
38
37
35
32
30
30
24
23
23
22
21
17
16
10
Sljedee kolo (4. travnja, 16.30): Novigrad - Trnje,
Vrbovec - Istra 1961 II, Dubrava - Dugo Selo, Maksimir
- Samobor, Špansko - Rijeka II, HAŠK - Stupnik, Zagorec - Vrape, Zelina - Dinamo II.
gi, zabijen petnaest minuta
kasnije, ovog puta zahvaljujući preciznom centaršutu
Grujevića sa suprotne (desne) strane, definitivno je
presudio domaćinima. Novi
doprinos asistenta Grujevića vlastitim pogotkom za
3:0, kao i ‘’točka na i’’ Matije Čakaruna, bili su samo
potvrda zasluženog slavlja
Novigrađana kojima je, eto,
za visoku pobjedu i pjesmu
u svlačionici bilo dovoljno i
jedno poluvrijeme.
Presudila su, dakle, dva
centaršuta u prvih 15 minuta drugog poluvremena, upravo kao nadoknada
mnogobrojnih u prvom dijelu utakmice koje je domaća
obrana uspješno otklanjala i
tako se othrvala početnom
pritisku Novigrađana, pa i
boljom završnicom naslutila kudikamo neizvjesnije drugo poluvrijeme. Iako
su domaćini već u 5. minuti udarcem Ćosića uzdrmali
gredu, nakon uvodnih dvadesetak minuta igre činilo se
da je na planu jedna od onih
‘’jednosmjernih’’ utakmica,
jer ostatak vremena lopta je
provodila isključivo u nogama igrača Novigrada. Izražen
posjed ipak nije rezultirao i
ozbiljnijim prijetnjama sve
do 44. minute kad je Ugrina
s centra u priliku gurnuo Tatara, a on trk prema vrataru
završio slabim udarcem pokraj desne vratnice. Vrapče je
zaprijetilo u 38. minuti kad
Bazina iskosa s lijeve strane
gađa suprotne rašlje i tek za
malo promašuje.
Sigurno da je bolja završnica poluvremena ohrabrila igrače Vrapča, ali hladan
tuš na samom početku nastavka pokvario im je planove. Dotad gotovo neprimjetni Bjelanović dvaput
se ušuljao u kazneni prostor i pokazao što je nedostajalo gostima u početku
utakmice.
D. RAMIĆ - KOVAČIĆ
ISTRA 1961 II - ZAGOREC 1:2
Gosti preokrenuli u nastavku
POREČ - Utakmica
20.kola: Istra 1961 II - Zagorec 1:2 (1:0). SRC “Veli
Jože”. Gledatelja: 150. Sudac: Mario Jelić (Zagreb) 6,5. Pomoćnici: Horvatić i
Marić (oba Zaprešić). Strijelci: 1:0 Marinčić (24’), 1:1
Matko (48’), 1:2 Al Tharwan
(75’). Žuti kartoni: Mihaljević, Šimurina (Istra 1981 II),
Majcenić, Al Tharwan (Zagorec).
ISTRA 1961 II: Dreven 6,
Omazić 6,5, Dadić 6, Hadžanović 6, Šimurina 6, Bastos 6, Ivanović 6 (od 76.
Macan), Barišić 6 (od 82.
Bilić), Marinčić 6,5, Mihaljević 6, Repić 6 (od 85. Makić).
ZAGOREC: Hadžić 6,5,
Pluščec 6,5, Al Tharwan 6,5
(od 83. minute Marjanović -), Kunštek 6,5, Matko
7, Malarić 6,5, Majcenić 6
(od 90. Malarić -), Deak 6,
Švaljek 6 (od 89. Cvrtila -),
Čunčić 6,5, Cerovec 6,5.
U susretu dviju momčadi iz sredine tablice pobijedila je momčad koja je
imala manje grešaka. Najprije je sve išlo u smjeru
Puljana koji su blagu dominaciju materijalizirali pogotkom, no u nastavku je
došlo do preokreta i potpuno zasluženog slavlja Zagorca.
Prvu priliku imali su gosti preko Matka lob kojega je u 30. minuti pulski
vratar ipak obranio. Nakon
par pokušaja, probili su konačno Puljani u 23. minuti
lijevu gostujuću stranu te
je lopta došla do Marinčića
koji se na 15 metara od gola
okrenuo, oslobodio čuva-
ra i ljevicom skinuo pogodio gornji desni kut Hadžića. Da ima i dobru desnicu
pokazao je Marinčić desetak minuta kasnije kada je
s 20 metara dobro zaprijetio, no gostujući je vratar bio dobro postavljen.
U sam smiraj prvoga dijela
pokazao je Matko koliko je
opasan kada je pored neopreznog Dadića pokupio
loptu i, na sreću Puljana, s
deset metara loptu poslao
tik pored gola.
Krenuli su u nastavak
gosti po izjednačenje, što
im je i uspjelo već nakon
nekoliko minuta kada je
Majcenić po sredini proigrao dubinskom loptom
Matka koji je ulaskom u
16-terac znalački cimnuo
Drevena i pogodio nebranjeni dio mreže za 1:1. Na-
kon gola, postali su gosti
još življi. Prijetili su tako
bijeli iz Krapine i u 65. minuti preko Malarića, ali je
srećom njegov šut s desetak metara završio pored
gola. Odgovor je stigao dvije minute kasnije kada je
Dadić s 18 metara, iz slobodnog udarca, pogodio
spoj grede i vratnice okvira
gola. Do potpunog preokreta došlo je u 75. minuti
kada je Al Tharwan naletio
na povratnu loptu i s deset metara pogodio mrežu pored nemoćnog pulskog vratara. Gosti tu nisu
stali, u 80. minuti sjurio se
najbolji pojedinac susreta
Matija Matko prema golu
Puljana i došao sam ispred
Drevena koji mu je padom
u noge spriječio pogodak.
M. PILAT
32
Glas Istre
sport
Ponedjeljak, 30. ožujka 2015.
PRVA HBL
PRVA
SUSRETIMA 18. KOLA ZAKLJUČENO PRVENSTVO
M. MIJOŠEK
NOGOMETAŠI VRSARA
Vrsarski
Vrsar - Ližnjan 2:0 (1:0). Domaćin usprkos lošijem izdanju stigao do važne pobjede golovima Žikovića s bijele točke i Damijanića
TREĆI I ČETVRTI - Boćari Istre Poreč i Tria Pazin
Vargon opet prvi,
Porečani u Europu
U istarskom derbiju u Pazinu domaćini
ostvarili laku pobjedu protiv Puljana. Istra
će i sljedeće sezone imati tri predstavnika
u Prvoj HBL
PAZIN - Bodom osvojenim kod prvih susjeda
Marinića, boćari Vargona
u super zanimljivoj završnici prvenstva zadržali su
prednost nad zagrebačkim
Zrinjevcem, pa je drugu godinu za redom titula prvaka
došla na riječku Podvežicu.
Ostali su Zagrepčani tako na
taj jedan korak iza Riječana te će uz Istru Poreč, kao
trećeplasiranu momčad nakon 18 kola, na jesen u Europi braniti čast hrvatskog
boćanja. Nadomak europskog “izleta” ostali su Pazinjani koji su prvenstvo završili na četvrtom mjestu,
nakon što su u subotu u
istarskom derbiju bili bolji
od Puljana koji su prije nekoliko kola osigurali prvoligaški status. Tako će Istra
i sljedeće sezone imati tri
predstavnika u Prvoj HBL.
Prvoligaško društvo napuštaju Imotski, usprkos pobjedi u Splitu, te već ranije
otpisani Makarani.
Pazinjani četvrti
Marinići u subotu, dakle, i nisu baš imali namjeru gajiti dobrosusjedske odnose, već su umalo
svrgnuli Vargon s prvog
mjesta budući da bi poraz potonjih, zbog boljeg
međusobnog omjera, promovirao “vrtlare”. Doduše, sam susret se kretao
u smjeru pobjede prvaka
jer su imali 11:7 pred zadnju seriju, no kasnije je
samo trojka Santoro, Prodan i Brnić došla do bodova, ipak, dovoljno za veliko slavlje.
Slavili su i Pazinjani pobjedu nad Pulom, a i spomenuto četvrto mjesto
Trio Pazin - Pula 20:6
PAZIN - Rezultati, pojedinano (4:0): Ivani - Percan
13:8, Šircelj - Lencovi 13:3; par (2:2): Androši, Krimani, Sergo - Zemunovi, Faraguna 13:9, Jurman, P. Guštin - Percan, Beakovi 8:13; trojka (4:0): B. Guštin, Lana, Strani - Dobri, Beakovi, Paškvali, Lencovi 11:0,
Ivani, A. Guštin, Androši - Dobri, Paškvali, Faraguna,
Klari 13:0; krug (2:2): A. Guštin - Klari 27:19, B. Guštin
- Pavi 22:25; brzinsko izbijanje (4:0): B. Guštin - Klari
39/47:23/48, Šircelj - Pavi 39/48:33/46; precizno izbijanje (2:2): Ivani - Zemunovi 19:16, Androši - Beakovi
16:22; štafetno izbijanje (2:0): Šircelj, Strani - Pavi, Faraguna 48/60:41/56.
Podhum KVIG - Istra Poreč 8:18
Rezultati pojedinano (0:4): Pavia - Tadi 2:13, M. Bradii - Vretenar 2:13; par (4:0): Jakoti, A. Bradii - Barbaro, Hrelja 11:5, Jakoti, Kusturin - A. Puniš, Rioa 11:9;
trojka (2:2): Ban, Lini, Kusturin - Smolica, Lukši, Mardeši 3:13; Pavia, A. Bradii, Srdo - Barbaro, Lukši,
koje su pritom osigurali, a
za koje se može reći da je
potpuno zasluženo i prava je šteta da nisu previše
“jurili” europsku vizu, jer
po prikazanom u nekim
susretima imaju podloge
za to. Uostalom, sakupili
su jedanaest pobjeda, upisali jedan remi, te su šest
puta poraženi. Ta se kvaliteta i u subotu protiv Puljana pokazala nedostižna
za potonje, te su pulski boćari uspjeli pobrati tek mrvice u srcu Istre. Prva dva
boda u susretu osvojili su
tek u preciznom izbijanju,
no prekasno, budući da je
domaćin tada već imao 14
na svojoj strani.
Puljani su tako svoju
ovogodišnju prvoligašku
turneju završili kao sedmi
sa šest pobjeda, no priuštili su svojim poklonicima, a
i sebi samima, puno straha
i brige oko ostanka dok su
nizali i nanizali, sa subotnjim, tucet poraza.
Oni koji imaju sve za visoke domete su Porečani,
no nikako da im se poklopi, pa da ta toliko željena
titula ponovno stigne u
njihove vitrine.
Primarni cilj
Puhali su tako i ove sezone cijelo vrijeme za vratom prvacima, ostvarili pritom 14 pobjeda, jedan remi,
upravo sa Vargonom, no
od istih su poraženi u prvom dijelu sezone te na startu lige u Pazinu, dok je treći
poraz stigao prije dva kola u
Zagrebu. Pokazali su i u subotu boćarskoj javnosti kolika je razlika između gornjeg
i donjeg doma prvenstvene ljestvice, bez obzira gdje
se igra. Gostovali su blizu
dvorane gdje se slavila titula
prvaka države, odnosno na
Dražicama kod Podhuma.
Susret su riješili prije zadnje
serije klasičnih igara, tako
da su u zadnjoj seriji već sumirali sezonu koja, nakon
podvučene crte, nije završila loše budući da je primarni cilj, izlaz u Europu, ipak
ostvaren.
Mladen PILAT
Mardeši 13:2; krug (0:4): Srdo - ivoli 10:21, Ban - Tadi 13:29; brzinsko izbijanje (0:4): M. Bradii - Mardeši
31/44:32/42, Lini - ivoli 29/38:44/50; precizno izbijanje
(2:2): Pavia - Tadi 23:21, A. Bradii - Lukši 8:23; štafetno izbijanje (0:2): Lini, M. Bradii - ivoli, A. Puniš
36/50:37:59.
Rezultati 18. kola: Trio Pazin - Pula 20:6, Podhum
KVIG - Istra Pore 8:18, Marinii - Vargon 13:13, Nada Imotski 8:18, Biston MR - Zrinjevac 2:24.
Vargon
Zrinjevac
Istra Poreč
Trio Pazin
Marinii
Nada
Pula
Podhum KVIG
Imotski
Biston MR
18
18
18
18
18
18
18
18
18
18
15
15
14
11
10
6
6
5
4
0
2
1
1
1
2
0
0
1
0
0
1
2
3
6
6
12
12
12
14
18
307:161
321:147
299:169
285:183
275:193
232:236
209:259
182:286
189:279
41:427
32
31
29
23
22
12
12
11
8
0
VRSAR - Mjesno igralište.
Gledatelja: 150. Sudac: Maksimilijan Radetić (Rovinj) - 7.
Pomoćnici: Pavlović (R. Selo),
Marić (Rovinj). Strijelci: 1:0
Žiković (33’-11m), 2:0 Damijanić (90’). Žuti kartoni:
Subanović, Topić, Čude, Licardo (Ližnjan). Crveni kartoni: Biondić (Vrsar), Tončinić (Ližnjan).
VRSAR: Cotić 7, Refiki 6
(od 51. Brljafa 6,5) Pršurić
6,5, Zdrilić 7,5, Žiković 6,5,
Damijanić 6,5, Matika 6, An.
Pršurić 6, Biondić 6, Šabić
6,5, Ružić 6,5 (od 51. Bonaca 6)
LIŽNJAN: Tončinić 5,5, Jukopila 6 (od 46. Bićak 6) Manojlovski 6, Prpić 6,5, Subanović 6,5, Lolić 6,5, Topić 7,
Đapić 6, Čude 6,5, Sabadoš
6,5, Licardo 6.
Nakon vrlo dobrog starta
u proljetnom nastavku, gdje
su trima pobjedama i jednim remijem učvrstili lidersku poziciju, igračima Vrsara
je u derbiju 17. kola u goste
stigla drugoplasirana momčad Ližnjana. Obje su momčadi u ovom derbiju imale
dodatne motive, Vrsaru je
pobjeda značila odmak od
svog pratioca na nedostižnih
12 bodova, čime bi Ližnjanu splasnule sve nade za titulom, dok bi goste pobjeda
nad Vrsarom ostavila “u igri”,
jer imaju utakmicu manje.
Jedanaesterac
“Kvaliteta” terena tjerala je
igrače na dodatne napore u
kontroli lopte, u čemu su se
bolje snašli gosti. Već od samog početka utakmice vidjelo se da se gosti nisu došli braniti i sve je ukazivalo na
dobru nogometnu predstavu. U 33. minuti Žiković je
iz slobodnog udarca ubacio
na peterac gostiju, a u gužvi
igrač Ližnjana igrao rukom
i sudac Radetić, koji je bio
u blizini, je opravdano pokazao na bijelu točku s koje
je siguran bio Žiković - 1:0.
Nakon primljenog gola Vr-
Rezultati 17. kola: Banjole - Veli Vrh 2:0, Pula ICI - Jedinstvo O. 0:1, Štinjan - Umag-Mladost 1:0, Medulin 1921
- minj 2:1, Vrsar - Linjan 2:0, Potpian Uka ‘72 - Buzet
(gosti nisu doputovali), Istra-Pula slobodna.
Vrsar
Medulin 1921
Ližnjan
Banjole
Veli Vrh
Jedinstvo O.
Žminj
Potpian Učka ‘72
Umag-Mladost
Buzet
Istra-Pula
Štinjan
Pula ICI
17 14
17 11
16 9
17 8
17 7
17 8
17 6
16 6
17 6
15 5
16 3
16 2
16 0
1 2
0 6
4 3
6 3
5 5
0 9
5 6
3 7
2 9
4 6
6 7
5 9
3 13
37:9
35:23
30:15
27:10
33:22
22:26
26:25
24:28
22:29
11:14
20:27
18:39
12:50
43
33
31
30
26
24
23
21
20
19
15
11
3
Sljedee kolo (12. travnja, 16.30): Veli Vrh - Medulin
1921 (11. travnja, 16.30), Buzet - Vrsar, Linjan - Banjole,
minj - Štinjan, Umag-Mladost - Pula ICI, Jedinstvo O. Istra-Pula, Potpian Uka ‘72 slobodan.
Banjole - Veli Vrh 2:0
BANJOLE - Igralište Prematinka. Gledatelja: 150. Sudac:
Robert Ili (Potpian). Pomonici: Breevi i Osmi (oba Labin). Strijelci: 1:0 Jeleni (56’), 2:0 Imširevi (79’). uti kartoni: Imširevi, Percan (Banjole), Kali (Veli Vrh). Crveni karton: Vidali (88’ - psovanje suca).
BANJOLE: Josipovi, Vidali, Bakjac, Jozepovi, Koraca,
Markovi (od 90. Tambolaš), Klanar (od 68. Subaši), Vazge (od 78. Ili), Ivanoši (od 55. Kluni), Jeleni, Imširevi
(od 83. Percan).
VELI VRH: Peruško, iak, Šimievi, Piljan, Kali, Kati
(od 82. Bošnjak), Uroševi, Bagari (od 82. Stanojevi), Kontoši (od 70. Vidaji), Mataja (od 53. Vodopia), Camli (od
46. erani).
Pula ICI - Jedinstvo O. 0:1
PULA - Igralište SRC Valkane. Gledatelja: 50. Sudac: Matija Bagari (Umag). Pomonici: Kati (Buje) i Kneevi
(Umag). Strijelac: 0:1 Frankovi (83’). uti kartoni: Gerovac,
Josipovi (Pula ICI), Stepi, Klapi (Jedinstvo Omladinac).
PULA ICI: Glavonji, Jeromela, Husari, Mijatovi, Gerovac, Reka, Josipovi (od 68. Taslak), Brina, Miljak (od 61.
Avinikov), Belli, Savi (od 61. Ferlin).
JEDINSTVO OMLADINAC: A. Šumberac, Knapi, Stepi, Deki, V. Šumberac (od 89. Dobri), D. ernjul (od 90.
Golja), Frankovi (od 90. Bugarin), Imširevi, Rui (od 81.
Gobo), R. ernjul, Klapi.
Glas Istre
sport
Ponedjeljak, 30. ožujka 2015.
ŽUPANIJSKA NOGOMETNA LIGA
ZADAR - R. PULA 78:52
Puljanke bez doigravanja
SLAVILI PROTIV LIŽNJANA U SUSRETU VODEĆEG DVOJCA
korak ka naslovu
DERBI
M. MIJOŠEK
33
ZADAR - Utakmica 21. kola: Zadar - Rockwool Pula
78:52 (15:12, 23:13, 21:16, 19:11). Dvorana Višnjik III. Gledatelja: 200. Suci: Kardum, Stoji, Braica (svi Šibenik).
ZADAR: Štrmelj 4, Radovi 2, M. Erslan 14 (2-2), Marin
22 (10-7), Nikpaj 10 (5-4), A, Erslan 10, Duji 4, Kalaji 6
(2-2), Draevi, Maroševi 3 (4-1), Pavii 3 (1-1).
ROCKWOOL PULA: Ðuki 6, Pakovski 11 (3-2), Juri 4
(2-2), ii 6, Tuki, B. Trehub, Blaevi 6, Demirovi, Ramljak 10 (4-2), K. Trehub 9 (6-5).
Tri poena: Zadar 5/20 (Marin 3, A. Erslan 2), Rockwool
Pula 3/14 (Ðuki 2, Pakovski 1).
Košarkašice Rockwool Pule nee nastupiti u doigravanju za prvaka Hrvatske. Imale su “rockwoolice” sve u
svojim rukama, za ulazak u play-off trebale su samo u pretposljednjem kolu svladati direktnog konkurenta Zadar na
njegovom parketu, ali pokazalo se da je to u ovom trenutku za njih bila previsoka prepreka. Koliko god su igraice
trenera Ivana Ðukia pred odluujuu utakmicu hrabrile
same sebe da su sposobne iznenaditi Zadranke u njihovom dvorištu, elje su jedno, a stvarnost nešto sasvim drugo i jedino što su uspjele ostvariti bio je nastavak niza blijedih predstava koje su pruale u 2015. godini.
Poetak susreta dao je nagovijestiti sasvim drugaiji
scenarij, jer su “rockwoolice” povele sa 6:2 te potom stvorile etiri-pet zicera s kojima su se mogle odlijepiti na dvoznamenkastu prednost. No, nisu ih pogodile i to su skupo
platile. Do kraja prve etvrtine još su uspijevale drati rezultatski prikljuak (15:12), poetkom druge stigle su na “minus jedan” (19:18), ali uslijedila je domaa serija 12:0 koja
je prelomila ovaj dvoboj. Stao je gostujui šut, a usto su
Puljanke slabo gradile u obrani i dopuštale Zadrankama
puno napadakih skokova, što je najbolje iskoristila Lara
Nikpaj koja je ostvarila double-double uinak (10 koševa i
13 skokova).
Zadrale su domae košarkašice “plus 13” do poluvremena (38:25), poetkom nastavka goše su mini-serijom
0:4 pokušale zaprijetiti, no potom su opet zaredale s pogreškama i promašajima što su Zadranke iskoristile da treu etvrtinu okonaju s 18 koševa “viška” (59:41) i potom
u zadnjoj dionici mirno susret privedu kraju. (I. C.)
ISTARSKA RIVIJERA
Marcan i Šančić osvojili Rovinj
USMJERIO SUSRET PREMA DOMAĆOJ POBJEDI - Dean Žiković postiže gol s bijele točke
Leo Biondi je u 78. minuti “pocrvenio” zbog
starta na sredini terena
što je isprovociralo gostujueg golmana Davida Toninia. On se
sjurio prema Biondiu,
pretravši pola igrališta,
i udario ga šakom u glavu, zbog ega je Biondi okrvavljen napustio
teren. Crveni je, dakako,
dobio i golman Linjana.
sar je posustao što gosti koriste i preuzimaju igru. Najbliže su izjednačenju bili u 40.
minuti, kada Čude prisiljava
Cotića, koji već 630 minuta
no “vladao” Zdrilić. Povremeno su igrači Vrsara pokušavali
nešto dugim loptama na usamljenog Biondića, no ovaj je
stalno bio okružen dvojicom
ili trojicom igrača Ližnjana.
M. MIJOŠEK
Tončinić šakom
po Biondiću
Pritisak gostiju
PRIJE VREMENA NAPUSTIO TEREN - Leo Biondić,
desno Davor Licardo
nije primio gol, da se iskaže.
Na suprotnoj strani Damijanić neometan s 12 metara traljavo puca iz stopostotne prilike.
Čitavo drugo poluvrijeme je
po prikazanoj igri pripalo gostima, koji su lakoćom osvajali teren i “mučili” domaću
obranu gdje je neprikosnove-
MEDULIN 1921 - ŽMINJ 2:1
Deveta uzastopna domaća pobjeda
MEDULIN - Igralište Mutila.
Gledatelja 100. Sudac: Slaviša
Blažević (Poreč). Pomoćnici:
Barun (Nova Vas), Herak (Sv.
Lovreć). Strijelci: 1:0 Kovačević (61’), 2:0 P. Lekaj (81’), 2:1
Damijanić (86’). Žuti karton:
Matika (Žminj).
MEDULIN: Radolović 6,5,
Jadreško 6, Pejčić 6,5, Dujmović-Bračak 6,5 (od 77. Kadri -), Šafradin 6, Kovačević
6,5, Babić 6, Mitrović-Hrvatin 6 (od 46. L. Lekaj 6), Matejčić - (od 21. Glamočanin
6), Hasanbegović 6,5, P. Lekaj 6,5.
ŽMINJ: L. Orbanić 6, Batel
6,5, Prodanović 6, M. Orbanić
6, Ferlin 6 (od 76. Križanac -),
Damijanić 6, Modrušan 6,5
(od 88. Šaina -), Matika 6, Furlanić 6,5, Benčić 6, Marić 6,5.
Kao i svi klubovi koji su
do sada gostovali na Mutili,
i Žminj je čestitao domaćim
nogometašima na pobjedi. Drugo im i nije preostalo nakon što su primili dva gola od Medulinaca
koji nisu bili uvjerljivi, ali su
ipak došli do devete uzastopne domaće pobjede.
Deplasirano je sada govoriti o tome da li je i jedna momčad zaslužila pobjedu ili bi podjela bodova bila
najrealnija no vrijedi znati,
jer su gosti imali više udaraca u okvir gola. Istina, bilo
je tu svega, uglavnom puka
dodavanja prema Radoloviću ili neuspjeli ubačaji ali i
dvije odlične obrane domaćeg vratara. Najprije na iznenadni udarac Batela iskosa
sa 18 metara na prvu stativu, a onda i kada se Damijanić pojavio sam ispred njega.
Medulin 1921 je kao i svaki put na svom igralištu vodio igru no ona nije rezultirala prilikama pa Orbanić nije
imao priliku intervenirati. To
nije učinio ni pred sam kraj
poluvremena kada je Glamočanin uzdrmao vratnicu. Put
ka mreži prvi je našao Kovačević, dobio loptu u prostor,
oslobodio se čuvara i rutinski
doveo svoju momčad u vodstvo. P. Lekaj glavom, nakon
udarca iz kuta, deset minuta prije kraja povećava vodstvo, da bi Žminjci pred sam
kraj ipak uspjeli ugurati loptu u mrežu nakon kontre i to
preko svog najboljeg strijelca
Damijanića. (B. V.)
Mogao je Pršurić u 85. minuti staviti “točku na i”, ali se
spetljao pred golom nakon
što je solo akcijom pretrčao
čitavo igralište. Ono što je on
propustio, ispravio je Damijanić u posljednjoj minuti
susreta. Brljafa mu je asistirao s lijeve strane, Damijanić pogodio stativu, od koje
mu se lopta vratila, a onda
je u padu pogodio za konačnih 2:0, u utakmici u kojoj su
igrači Vrsara, pobjedi usprkos, ostali dužni svojim navijačima. Slaven BRAJKOVIĆ
Štinjan - UmagMladost 1:0
ŠTINJAN - Igralište
Fortin. Gledatelja: 50.
Sudac: Vojmir Fijamin
(Lupoglav). Pomonici:
Flegar i Teni (oba Pazin). Strijelac: 1:0 Bariši
(40’). uti kartoni: Radola, F. Markovi (Štinjan),
Mehmedi, Klepa (UmagMladost).
ŠTINJAN: Vujica, Ðeraj (od 69. Mavri), N.
Markovi, Stani, Radola,
Šistek, F. Markovi, Kopi (od 46. Macan), Podravec (od 90. Tomi),
Bariši (od 85. Omren),
Beni (od 46. Trstenjak).
UMAG-MLADOST: Kolar, Drlja, Mehmedi, Viti, Krneta, Ribi, Beleti
(od 67. Šabanovi), Stevi (od 54. Stipanovi),
Marc, Klepa, Stoji (od
59. Derviševi).
Dino Marcan i Antonio Šančić
ROVINJ - ast hrvatskog tenisa u Rovinju, gdje je
završio etvrti teniski turnir ovogodišnje Istarske rivijere, spasili su Rijeanin Dino Marcan koji je trenutno na
457. mjestu ATP ljestvice i Antonio Šani iz Samobora
koji su u finalu parova savladali Talijane Federica Gaioa i Mattea Trevisana. Na poetku prvog seta susreta
igranog pred dosta gledatelja po lijepom vremenu i u
idealnim uvjetima glavnog terena teniskog centra hotela Eden, hrvatski su tenisai pobijedili u vrlo izjednaenom susretu.
Dosta naporan dan imali su juer finalisti u pojedinanoj konkurenciji, etvrti nositelj Dušan Lojda (323.
na svjetskoj ljestvici) iz Slovake i drugi nositelj u Rovinju, Francuz Mathais Bourgue (232) jer su prethodno morali igrati i polufinale. Lojda je tu svladao sunarodnjaka Zdeneka Kolara, dok je Francuz bio bolji od
šestog nositelja Ricarda Bellottija iz Italije. Potom je u
finalu Lojda u tri seta svladao Bourgea i tako osvojio
Rovinj. Zanimljivo, Slovak je time prekinuo dominaciju
Talijana koji su slavili na prethodna tri futuresa ovogodišnje Istarske rivijere.
Nakon Rovinja teniska karavana seli u Vrsar gdje su
u tijeku kvalifikacije, dok glavni turnir poinje u utorak.
Rezultati, finale parova: Marcan, Šani (1) - Gaio,
Trevisan 6:3, 7:5. Pojedinano, polufinale: Lojda (4) Kolar 6:2,7:5; Bourgue(2) - Bellotti (6) 7:5, 6:0. Finale:
Lojda - Bourgue 7:6 (7), 1:6, 6:4.
I. RADETIĆ
34
Glas Istre
sport
Ponedjeljak, 30. ožujka 2015.
A2 LIGA PAZINSKI KOŠARKAŠI USPJEHOM ZAKLJUČILI SEZONU
D. MEMEDOVI
Vanja Miletić ubacio za pobjedu
Ghia Staff - Kraljevica 63:61 (9:18, 11:16,
27:9, 16:18). Renesansa domaćih košarkaša uslijedila je
u trećoj dionici kad
su agresivnom obranom i presingom po
cijelom terenu napravili seriju 16:0 i prešli u vodstvo 36:34. Na
koncu je Vanja Miletić šest sekundi prije
kraja pogodio za pobjedu
ŠEČER NA KRAJU - Trener Damir Ćus okružen pazinskim košarkašima
Škrljevo - Pula 1981 96:73
MAVRINCI - Škrljevo - Pula 1981 96:73 (23:20, 31:17,
18:23, 24:13). Dvorana Mavrinci-avle. Gledatelja 100. Suci:
Lenac i agar (Rijeka).
ŠKRLJEVO: Miti, Amani 9, Kralji 16, Mileki 23, Bjelanovi, Prostran 15, Šarevi 2, Trbovi 15, Kozlevar, Cvitanovi 12, Veli 4.
PULA 1981: Sijamhodi 13, Perdija 23, Travica, Mohorovi, P. Grašo 4, Raduni 5, A. Grašo 6, Starevi 3, Krizman
5, Anti, Raki 14, Adrovi.
Zamet - Stoja 59:99
RIJEKA - Zamet - Stoja 59:99 (16:25, 19:32, 16:30, 8:12).
Centar Zamet. Gledatelja 50. Suci: Terlevi i Pavlovi (Rijeka).
ZAMET: Jovanovi, Crkveni 8, Ali 2, Delpin 2, Šibenik,
Lipovšak 2, Matovinovi 16, Pilat, Cvitkovi 12, Jeleni 17.
STOJA: Antolovi, Buleši 15, Dasko 12, Ivankovi 15, Kordiš 26, Tumpi 27, Drobnjak, Ðugum 2, Pajkovi, Gustovarac 2.
Rezultati 22. kola: Ghia Staff - Kraljevica 63:61, Škrljevo Pula 1981 96:73, Zamet - Stoja 59:99, Jadranka - Kastav 76:61,
Labin - Crikvenica 75:108. Rovinj - Šanac (1. travnja, 18.45).
Škrljevo
Crikvenica
Stoja
Pula 1981
Šanac
Kastav
Zamet
Jadranka (-1)
Kraljevica
Ghia Staff
Labin
Rovinj
22
22
22
22
21
22
22
22
22
22
22
21
20
18
17
15
13
11
9
10
7
6
3
2
2
4
5
7
8
11
13
12
15
16
19
19
1931:1424
1901:1572
1973:1498
1790:1647
1639:1462
1667:1422
1533:1553
1608:1740
1559:1617
1466:1754
1401:2083
1220:1804
42
40
39
37
34
33
31
31
29
28
25
23
PAZIN - Utakmica 22. kola
A2 lige košarkaša - zapad:
Ghia staff - Kraljevica 63:61
(9:18, 11:16, 27:9, 16:18).
Školsko-gradska dvorana.
Gledatelja 100. Suci: Baki
i Kovačić (oba Rijeka).
GHIA STAFF: Opašić,
Mlekuš 2, Krnjus 4, Miletić
17, Fonović 5, J. Ćus, Daus
10, Hek 7, Perić, Fabris 4,
Grubiša 2, Belina 12.
KRALJEVICA: Frančišković 7, Govorčin 17, Mandić,
Konjević 6, Krstinić 4, Paštar, Brletić, Miletić 8, Perić
15, Bobanović 4.
Trice: Ghia staff 6 ( Belina 4, Daus 2), Kraljevica
3 (Govorčin 2 i Konjević).
Osobne: Ghia staff 18, Kraljevica 18.
Pobjedu za kraj jedne
turbulentne sezone ostvari-
li su Pazinjani u subotnjem
posljednjem kolu drugoligaškog prvenstva u kojemu
su na svom parketu ugostili
Kraljevicu. Uspjeh je stigao
kao nagrada za upornost i
želju u ovo susretu, ali prikazanih i tijekom cijele lige,
pa čak i onda kada su zbog
ozljeda i izostanaka u pojedine susrete ulazili u znatno podređenoj ulozi.
Subotnji početak susreta nije mirisao na domaće
slavlje, budući da je protivnik po isteku prvih deset
minuta imao velikih 18:9.
Nije niti kasnije izgledalo
dobro, ali je Pazinjane od
potpunog potonuća spašavao iskusni Belina. No niti
on nije mogao spriječiti da
se na veliki odmor otiđe s
ozbiljnim zaostatkom od 14
poena (20:34).
Renesansa domaćih košarkaša je uslijedila u trećoj dionici susreta kad su
agresivnom obranom i
presingom po cijelom terenu krenuli na sve ili ništa. Takav im se način igre
itekako isplatio te su velikom serijom od 16:0 prešli u vodstvo (36:34). Igrala
se nakon toga veoma zanimljiva i neizvjesna košarka do kraja, a pobjednik je
odlučen tek šest sekundi
prije kraja kada je Fonović asistirao Miletiću koji
poentira za pobjedu. Isti je
igrač prethodno postigao
11 od 16 pazinskih poena u
posljednjoj četvrtini.
M. PILAT
ČETVEROSTRUKI SVJETSKI PRVAK SLAVIO NA VN MALEZIJE
AFP
AFP
Vettelov prvijenac u Ferrariju
FORMULA 1
RIJETKA SLIKA - Ferrari ispred Mercedesa
SEPANG - Nijemac Sebastian
Vettel slavio je naVelikoj nagradi Malezije u Formuli 1, drugoj utrci sezone voženoj jučer
na stazi Sepang. Četverostrukom svjetskom prvaku to je 40.
pobjeda u karijeri kojom je na
“vječnoj listi” stigao tik do trećeplasiranog Ayrtona Senne,
prva nakon što je pobjednički
šampanjac ispio 2013. godine
na VN Brazila. Usto, bio je to
Vettelov prvijenac za Ferrari u
čije je redove stigao pred ovu
sezonu i nakon trećeg mjesta
u Australiji na drugoj se utr-
ci u bolidu s propetim konjićem popeo na najvišu stepenicu pobjedničkog postolja,
ponajviše zahvaljujući odličnoj taktici kojom je nadmašio favorizirane vozače Mercedesa.
- Prošlo je dosta vremena
otkako sam posljednji put stajao na vrhu pobjedničkog postolja i ovo je moja prva pobjeda u Ferrariju. Bez riječi sam,
no vrlo sretan i ponosan na
ovo što smo napravili - rekao
je Vettel nakon što je pustio
i suzu za vrijeme intoniranja
njemačke i talijanske himne.
- U Mercedesu su imali problema s visokim temperaturama više nego što su očekivali,
nas je to manje mučilo i to nas
je učinilo konkurentnima te
smo ih pobijedili čisto i pošteno, zato sam tako emocionalan. Još u petak smo vidjeli da
ne izgledaju baš sretno na medium gumama. Lewis je imao
problema u prvom stintu i
mogao sam se utrkivati te sam
jako uživao u tome. U drugom
stintu je počeo smanjivati zaostatak i bilo je jako teško, ali
ZASLUŽENO SLAVLJE - Sebastian Vettel
na kraju sam uspio malo rebalansirati bolid i zadržati solidnu prednost u završnici. Usto,
i strategija je bila naš as danas,
veliko hvala dečkima.
Vettel je tijekom utrke u
boks otišao dva puta, Hamil-
ton jednom više, no aktualni
svjetski prvak poslije utrke u
tome nije tražio alibi.
- Zasluženo smo poraženi
od Sebastiana i Ferrarija koji
zaslužuju velike čestitke. Dao
sam sve od sebe, ali nisam mo-
Semafor
Rezultati VN Malezije: 1.
Sebastian Vettel (Njem/
Ferrari) 1;41:05.793, 2.
Lewis Hamilton (VBr/
Mercedes) +8.569, 3.
Nico Rosberg (Njem/
Mercedes) 12.310, 4.
Kimi Raikkonen (Fin/
Ferrari) 53.822, 5. Valtteri Bottas (Fin/WilliamsMercedes) 1:10.409,
6. Felipe Massa (Bra/
Williams-Mercedes)
1:13.586, 7. Max Verstappen (Niz/Toro RossoRenault) 1:39.085, 8.
Carlos Sainz Jr. (Špa/
Toro Rosso-Renault)
1 krug, 9. Daniil Kvjat
(Rus/RedBull-Renault)
1 krug, 10. Daniel Ricciardo (Aus/RedBull-Renault) 1 krug. Poredak
vozaa: 1. Hamilton 43,
2. Vettel 40, 3. Rosberg
33, 4. Massa 20, 5. Räikkönen 12. Poredak
konstruktora: 1. Mercedes 76, 2. Ferrari 52, 3.
Williams-Mercedes 30,
4. Sauber-Ferrari 14, 5.
Toro Rosso-Renault 12.
gao držati njihov odličan ritam. Znali smo da je Ferrari
napredovao, ali nismo znali
koliko. Danas su bili prebrzi priznao je Lewis Hamilton.
Sljedeća utrka je VN Kine
koja će se voziti 12. travnja u
Šangaju.
I. CEROVAC
Glas Istre
sport
TARSKA DESETKA
Ponedjeljak, 30. ožujka 2015.
35
JUČER U LANTERNI KOD TARA ODRŽANA PRVA KROS UTRKA NA 10 KILOMETARA
ELITA U PRVIM REDOVIMA Start jučerašnje utrke u Lanterni
Radojković gazda
u svom dvorištu
Robert Radojković
pomeo konkurenciju 141 trkača, a među
prvih dvadeset najviše ih je “elitnih pulskih rekreativaca”,
njih petorica. Veronika Erlić najbrža trkačica
TAR - Došao, vidio, pobijedio… Robert Radojković
pobjednik je prve kros utrke
Lanterna 2015. koju je organizirao njegov matični klub TK
Tar-Vabriga u suradnji s Općinom Tar-Vabriga, istoimenom
turističkom zajednicom i Valamar Hotels&Resorts. Iako je
najavio da će samo doći dati
podršku svojim sumještanima
i klupskim kolegama, nije izdržao. Prekrasan sunčan dan
jednostavno je mamio na trčanje… Nakon sjajnih rezultata na maratonu u Barceloni i
supermaratonu Zagreb - Čazma, Robert je, onako za opuštanje, prvi projurio deset kilometara dugom prekrasnom
stazom, kombinacijom makadama, poljskih puteva i asfalta, od sportskog centra Valeta, obalom prema Apartment
Sunset Lanterna i lučici Santa Marina te kroz prekrasnu
šumu prema kampu Lanterna i obalom natrag. Trebalo
mu je samo sekundu manje
od 35 minuta. Makar, da je
Semafor
Rezultati, muški: 1. Robert Radojkovi (TK Tar-Vabriga)
34.59, 2. Kristijan Tipavec (Slo) 36.03, 3. Ivan Stani (TK
Albona Extreme) 36.41, 4. Krešo Glavaš 36.50, 5. Ivan
Kos (AK Maximvs) 38.40, 6. Marko Burši 38.45, 7. Adriano Iveti (GT Elitni pulski rekreativci) 38.58, 9. Ervin
Radulovi (GT Elitni pulski rekreativci) 39.26, 8. Emanuel Florii (GT Elitni pulski rekreativci) 39.26, 10. Robert
Habek (TK Tar-Vabriga) 39.45, 12. Vanja Jeki (Trickeri) 40.02, 13. Darko Drakula 40.19, 14. Sandi Lukši (TK
Albona Extreme) 40.41, 15. Tomislav Brni 40.55, 16.
Zlatko Trdoslavi (GT Elitni pulski rekreativci) 41.20, 17.
Vilijam Mendikovi (TK Tar-Vabriga) 41.20, 18. Igor Rabar (Trickeri) 41.29, 19. Manro Vitasovi (GT Elitni pulski
rekreativci) 41.57, 20. Danijel Roša 42.10…
ene: 1. Veronika Erli 43.35, 2. Dorijana Burši
45.00, 3. Senka Senkovi 45.47, 4. Šejla Adilovi 45.48,
5. Ðurica Orepi 48.28, 6. Jagoda ubrilo 48.30, 7. Larisa Prenc (TK Tar-Vabriga) 48.58, 8. Tina Kalac (Trickeri) 50.14, 9. Irene Malinsky 51.10, 10. Lara Jovievi (AK
Maximvs) 52.29…
Prekrasan dan izmamio je mnoštvo ljudi u Lanternu
NEPOBJEDIV - Robert Radojković
trebalo “stisnuti”, ne bi bio
problem…
Malo više od minute iza
njega je u cilj ušao Kristijan
Tipavec, a potom neuništi-
NAJBRŽA - Veronika Erlić
vi Ivan Stanić koji se dolaskom proljeća počeo buditi.
Krešo Glavaš je Staniću “puhao za vrat”, Ivan Kos je zaostao dodatne dvije minute,
a onda su počeli stizati “elitni pulski rekreativci” kojih je
bilo čak petorica među prvih
20. Predvodio ih je Adriano
Ivetić, odmah iza njega Ervin
Radulović koji je svojedobno
svojim obranama uveo “zeleno-žute” u elitno društvo, pa
Emanuel Floričić…
Među pripadnicama ljepšeg
spola najbrža je bila Veronika Erlić koja je pažnju na sebe
skrenula već u netom završenoj desetoj sezoni Zimske lige
Istre. Rovinjka Dorijana Buršić
samo je potvrdila visoku razinu forme koja je ju krasi cije-
le protekle zime, a nakon nezgode i ozljede polako se vraća
“leteća Vrsaranka” Senka Senković. Zajedno s njom u cilj je
ušla Puljanka Šejla Adilović.
Tarčani su se iznova iskazali sjajnom organizacijom,
i utrke i “after partyja”, pa je
za vjerovati da će na njihovoj sljedećoj utrci odaziv biti
još veći… Nenad JANKOVIĆ
Snimio Milivoj MIJOŠEK
36
Glas Istre
Ponedjeljak, 30. ožujka 2015.
nagradna igra
PROTEKLE SUBOTE NA DANU OTVORENIH VRATA SALONA
Odobrenje Ministarstva financija RH
Klasa: UP/I-460-02/15-01/69
Ur.broj:513-07-21-01/15-2
od 18. veljae 2015.
IMENA DOBITNIKA
1. jedna prva nagrada: AUTOMOBIL OPEL CORSA i polica
autoodgovornosti
KLAUDIO SOŠI, BRAJKOVII 14, 52352 KANFANAR
2. jedna druga nagrada: IZBOR ROBE U TRGOVINI
NAMJEŠTAJA MEBLO U VRIJEDNOSTI OD 10.000,00 kn
GABRIJELA RAŠKOVI, STANKOVIEVA 34, 52100 PULA
3. jedna trea nagrada: IZBOR ROBE U TRGOVINI
NAMJEŠTAJA MEBLO U VRIJEDNOSTI OD 5.000,00 kn
VLADIMIR GAGLIARDI, PJEŠANA UVALA 2/24, 52100 PULA
4. tri etvrte nagrade: KLIMA UREÐAJ LG pojedinane
vrijednosti od 3.206,70 kn
1. MANUELA BONASSIN, BRAE PESEL 20, 52210 ROVINJ
2. LARA KARLOVI, ELJEZNIKA 11, 52215 VODNJAN
3. ANICA HLUŠIKA, VERUDA 27, 52100 PULA
5. deset petih nagrada: POKLON PAKET PREHRAMBENIH
PROIZVODA U VRIJEDNOSTI OD 1.000,00 kn
1. JOSIP LITRA, BRATULIEV PRILAZ 13, 52100 PULA
2. SANJA BAŠI, ARGONAUTSKA 76, 52100 PULA
3. NEVEN KRT, JECI 111, 52470 UMAG
4. MARTINA FRANKOVI, E. ŠTEMBERGER 1/A, 52220 LABIN
5. TAJANA JAKUS, VALDEBEKI PUT 67, 52100 PULA
6. MAURICIO ZUBAN, AKVILEJSKI PRILAZ 1, 52100 PULA
7. ROSELA PAVLETI, SPORTSKA 6/3, 52420 BUZET
8. JOVAN NIKOLI, DIVKOVIEVA 8/7, 52100 PULA
9. EDOMIR DUŠI, ZAREJE 27 A, 52000 PAZIN
10. KLAUDIO GLAVINA, DIVKOVIEVA 2, 52100 PULA
estitamo našim dobitnicima i zahvaljujemo svima na sudjelovanju.
Nagraene emo pismenim putem obavijestiti o nainu preuzimanja
nagrada. Za sve informacije nazovite Slubu promocije Glasa Istre
na tel. 052/300-652.
Nadale se Corsi
Na izvlaenju
smo zatekli i
dvije mlade
itateljice Glasa Istre, srednjoškolke Anu
Stojni iz Vabrige i Aminu
Kurti iz nedalekog bandaja. Ana je kupone poslala
poštom prvi put. Iako novine obitelj ita svakoga dana,
Ana je prvi put odluila sudjelovati u nagradnoj igri. Razlog? Upravo je poloila vozaki ispit i zajedno s prijateljicom Aminom s nestrpljenjem je oekivala izvlaenje
prve nagrade.
- Nadam se Corsi, veselo je izjavila. No, i ostale su
nagrade primamljive i veselilo bi me da osvojim koju.
Doručak se more preskočit, ornal ne
Poreanka Celestina Kruli i suprug Drago vjerni
su Glasu Istre ve
više od 30 godina. - Doruak
moemo preskoiti, ali ornal ne,
rekla je raspoloena Celestina.
Dugogodišnji smo
Celestina Krulčić
pretplatnici i juer smo zakljuili da je vrijeme da auto doe na našu
adresu. S obzirom da za tjedan dana slavim roendan, došla sam po roendanski poklon. Istaknula je
da posebno voli proitati nedjeljni broj i dopada joj se
mozaino izdanje novina u kojima inae ne bi ništa
mijenjala.
Na izvlačenju je
sudjelovao i frontmen Gustafa Edi
Maružin, koji je
vodio program
SREĆA NEKOGA
Uz podršku voditelja izvlačenja, a
to je ovoga puta
bio Edi Maružin iz
Gustafa, dobitnu
omotnicu “iz druge” izvukla je petogodišnja Kaštelirka
Petra Ružić koja je
u Buiće stigla s tatom Josipom
Meu gostima i porečka kuglašica Nataša Ravnić Gašparini
NAPISALA
Mirjana PERKOVIĆ MELON
SNIMIO Milivoj MIJOŠEK
P
onekad, bez puno
muke, sreća je nadohvat ruke. Upravo to
može zaključiti naš čitatelj
Klaudio Sošić koji će uskoro
kući odvesti Novu Opel Corsu, superpremiju nagradne
igre Glasa Istre u trajanju od
23. veljače do 20. ožujka.
Bijela Corsa dobila
je vlasnika
U Brajkoviće 14 kraj Kanfanara stiže dar Glasa Istre
i tvrtke Autowill, a pulska
podružnica Allianz osiguranja pobrinula se za policu autoodgovornosti. Nagrada kakvu možete samo
poželjeti! Uz podršku voditelja izvlačenja, a to je ovoga puta bio Edi Maružin iz
Gustafa, dobitnu omotnicu “iz druge” izvukla je petogodišnja Kaštelirka Petra
Voditelj prodaje porečkog Autowilla Marko Silli
Uspješna suradnja Glasa Istre i Autowilla u salonu u Buićima
Ružić koja je u Buiće stigla
s tatom Josipom. Prva izvučena omotnica nije sadržavala ispravno ispunjene
kupone te je zadatak ponovila. Tako je bijela Corsa
oblijepljena naljepnicama
Glasa Istre, a izložena u salonu Autowilla, dobila svojeg vlasnika.
Brojni okupljeni zaključili su da sreća možda ipak
čeka nekoga od njih u sljedećim ciklusima nagrađivanja njihovog đornala.
U svim ostalim izvučenim omotnicama bilo je
“sve po reguli” što je potvrdila Marija Hrvatin, javni
bilježnik iz Poreča te članovi povjerenstva za kontrolu kupona: Igor Krajcar,
voditelj salona Autowill iz
Pule, u publici izabran Veničo Glavičić te predstavnica Glasa Istre. Osim Edija,
koji je izvukao deset dobitnika poklon paketa prehrambenih proizvoda vrijednih 1.000 kuna, posla
izvlačenja prihvatili su se
neki od posjetitelja te vrsni porečki sportaši. Drugu
nagradu, izbor robe u Meblu u vrijednosti od 10.000
kuna osvojila je Puljanka
Gabrijela Rašković, a njenu
je omotnicu izvukao raspoloženi čitatelj Muharem
Kešić.
Izbor robe u istoj trgovini, ali u vrijednosti od 5.000
kuna ostvarit će Puljanin
Vladimir Gagliardi, a izvukavši njegovu omotnicu,
tako je odlučio Robert Radojković, mladi ultramara-
Glas Istre
nagradna igra
Ponedjeljak, 30. ožujka 2015.
37
AUTOWILL U BUIĆIMA KRAJ POREČA ODRŽANO IZVLAČENJE 118. NAGRADNE IGRE GLASA ISTRE
Nagrada kakvu se
može samo poželjeti
Klaudio Sošić dobitnik je prve nagrade
Završetak subotnjeg
izvlačenja petogodišnja
Petra je dočekala uronjena u hrpu omotnica
A UVIJEK ČEKA
Zainteresirani posjetitelji salona
Samo 25 “papirića” može vam donijeti veliko veselje!
Petra je “najzaslužnija” za glavnu nagradu
tonac, član Triatlon kluba
Tar-Vabriga.
Robert je na izvlačenje stigao po pozivu Glasa Istre.
Pobjednik nedavno održanog supermaratona ZagrebČazma, najduže cestovne
atletske utrke u Hrvatskoj,
stazu dugu 61.350 metara
pretrčao je za manje od četiri sata. Robert je u ultramaraton stigao iz biciklizma, a sportom se bavi više
od 15 godina. Prije desetak
dana istrčao je vrlo uspješno i maraton u Barceloni i
tako je i “utrčao” u hrpu naših omotnica.
Vikend vožnja
Novom Corsom
Među gostima bila je Nataša Ravnić Gašparini, porečka kuglačica koja je tri
klima uređaja poslala u ženske ruke: Manueli Bonassin
Nataša Ravnić Gašparini, Robi Radojković i Edi Maružin
- Teško mogu povjerovati u to što ste mi upravo
rekli, bila je prva izjava našeg dobitnika kada smo ga
kontaktirali telefonom odmah po izvlačenju. No, nakon što ga je posjetio naš
fotoreporter, shvatio je da
se ne radi o šali.
- Gotovo svakoga dana
na kućni telefon javljaju se
prodavači različitih roba
i usluga te sam u početku
bio zaista nepovjerljiv, rekao nam je Klaudio kasnije
i dodao: Dobiti Novu Corsu u nagradnoj igri, tko bi
se tome nadao! Tako će u
kortu obitelji Sošić uskoro stići najnoviji model automobila za koji je na našu
adresu stiglo šest velikih
vreća omotnica.
Glas Istre obitelj Sošić
čita desetljećima. Stanuju u Brajkovićima i ponekad, ako slučajno ne radi,
samo zbog đornala Klaudio ide u Kanfanar gdje je
inače zaposlen u Tvornici
duhana.
S obzirom da je Glas
Istre svaki dan na stolu,
omotnice s kuponima nagradne igre šalju već godinama. Jedna osvojena
majica najvrjednija je nagrada koja je došla u Brajkoviće 14. I onda glavni
u Rovinj, Lari Karlović u Vodnjan i Puljanki Anici Hlušička. Članica porečke Istre ove
je godine rušila i čunjeve i
protivnice osvojivši pobjednički pehar Svjetskog kupa
u njemačkom Hirschau. Uz
brojne obaveze na poslu i
u obitelji, kuglanje je za nju
veliko zadovoljstvo. Ujedno i najbolja igračica Prve
kuglačke lige, Nataša stigne
pratiti portal Glasa Istre, a
priznaje da suprugova obitelj ne propušta sudjelovanje ni u jednoj nagradnoj
igri. Uspjeha do sada nije
bilo, ali to je i tako manje
važno, raspoloženo je rekla
Nataša.
Osim nagrada Glasa Istre,
i domaćin našeg subotnjeg
druženja s čitateljima, Autowill nagradio je jednog
zgoditak koji će zamijeniti postojeći automobil.
Mama Marija je u mirovini i s posebnim zanimanjem čita sve lokalne
vijesti i prati servisne informacije, a mora pogledati i osmrtnice. Klaudio u
novinama ne bi ništa mijenjao jer su “baš po njegovoj mjeri”. Svega ima:
ni previše, ni premalo.
Posebno ga raduje što je
sada oglasnik Butiga redoviti besplatni prilog Glasa
Istre četvrtkom.
-Volim pregledati i Butigu čije bi mi izdanje ponekad i promaklo i ovo je odličan spoj dnevnih novina
i tjednog oglasnika, napomenuo je. U slobodno vrijeme bavi se boćanjem i
član je baratskog kluba koji
se natječe u Prvoj B istarskoj ligi.
Klaudio priznaje da do
sada nije nikad bio na izvlačenju i odmah dodaje kako sljedeće neće propustiti.
- Hvala Glasu Istre i Autowillu i, naravno, veliko
hvala malenoj Petri čija
je ručica pronašla moju
omotnicu, zaključio je najsretniji čitatelj nedavno završenog ciklusa nagrađivanja.
među posjetiteljima Dana
otvorenih vrata koji su u vremenu od 8 do 15 sati stigli
u salon. Vikend vožnju Novom Corsom s punim spremnikom goriva, osvojio je
Rikardo Erjavac iz Gračišća.
Najveći Opel partner u Hrvatskoj s tradicijom duljom
od 40 godina, omogućio je
jučer zainteresiranima testnu vožnju Novom Corsom,
brojne pogodnosti prilikom
kupovine opreme ili rezervnih dijelova, pogodnosti
kupovine “staro za novo”, a
za sve je upriličio i zakusku.
Glas Istre sa svojim partnerima priređuje uskoro
novu “veliku” igru, a sigurno
ste danas već izrezali i prvi
od šest kupona proljetnog
ciklusa nagrađivanja. Sretno vam!
38
Glas Istre
Ponedjeljak, 30. ožujka 2015.
kultura
[email protected]
591-516
RIJEKA - Organizatori festivala Perforacije
- udruga Domino - pozivaju umjetnike na
sudjelovanje u Noi performansa u okviru
tog festivala sa zasebnim programima u
Rijeci, Splitu i Zagrebu. Na poziv se mogu
javiti umjetnici iz Hrvatske i regije. Festival
Perforacija
poziva
umjetnike
Perforacije ove se godine odrava od 25.
do 29. lipnja u Zagrebu te ranije tijekom
lipnja u Rijeci i Splitu, uz gostovanje raznih umjetnika, a No performansa odrava se sa zasebnim programima u svakom od navedenih gradova. (K. C.)
*
U GALERIJI MAKINA OTVORENA IZLOŽBA FOTOGRAFIJA JELENE BLAGOVIĆ “O NJOJ”
Suptilan portret majke u
fotografskim sekvencama
Jelena Blagović već dulji niz godina
istražuje obiteljsku ostavštinu
PULA - Ne treba tražiti neku posebnu priču u
ovim fotografijama. To je
‘samo’ priča o mojoj majci. To je jedna impresija,
atmosfera, kratko se zagrebačka autorica Jelena
Blagović predstavila preksinoć publici u pulskoj galeriji Makina, gdje je otvorena izložba njenih radova
pod nazivom “O Njoj”.
Portret je to autoričine
majke ispričan u 20-ak fotografskih sekvenci, a pri-
Portret je to autoričine majke ispričan u 20-ak
fotografskih sekvenci, a priču o majci, kako
je napisala Iva Prosoli, suptilno grade snimke
vidljivih znakova graanskog života - namještaj,
slike na zidu, obiteljske fotografije, uz jedva
raspoznatljive motive u sjeni
ču o majci, kako je napisala
Iva Prosoli, suptilno grade
snimke vidljivih znakova
građanskog života - namještaj, slike na zidu, obiteljske
fotografije, uz jedva raspoznatljive motive u sjeni, dim
cigarete, refleksije u staklu.
Pritom o naravi pamćenja
govori izjednačavanje malih i naoko nebitnih detalja i samoga majčinog lica
u postavu izložbe - beskrajno puno sitnih točaka, do-
kaza prisutnosti ravnopravno se isprepliću u identitetu
majke.
Jelena Blagović (Zagreb,
1983.) već dulji niz godina
istražuje obiteljsku ostavštinu i propituje vlastita sjećanja, a fotografska serija
“O Njoj” treći je dio ciklusa nazvanog “Nezaštićeni
arhiv” i njime Jelena Blagović nastavlja intimni arhiv obiteljske i osobne povijesti započet u serijama
“Obiteljsko srebro” i “Pri-
U GALERIJI KORTIL OTVORENA IZLOŽBA SUVREMENE MODNE FOTOGRAFIJE
Fotografija koja je iz modnog
časopisa prešla u galerijski prostor
S otvorenja izložbe
RIJEKA - Izložba suvremene
hrvatske modne fotografije
pod nazivom “Prodaja snova”
što je otvorena u Galeriji Kortil, a kojom je ujedno otvore-
no 12. izdanje manifestacije
Hairstyle News, privukla je u
galeriju ljubitelje fotografije
i, dakako, mode. Ovom prilikom povjesničarka umjet-
nosti Jolanda Todorović ukazala je na odnos fotografije
i umjetnosti te fotografije i
mode i dojmljivom pričom
predstavila svih sedam za-
stupljenih autora u odabiru
fotografkinje i kustosice Sandre Vitaljić. To su Mare Milin,
Ivana Vučić, Marko Grubišić,
Mladen Šarić, Bruna Kazino-
je mene”. I ne čudi stoga da
autorica trenutno, nakon
završenih studija fotografije
u Padovi i Londonu, pohađa poslijediplomski doktorski studij povijesti umjetnosti pri Filozofskom fakultetu
u Zagrebu istražujući upravo temu arhiva i memorije
u fotografiji.
Jelena Blagović zaposlena je na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu
kao umjetnička asistentica
pri Odsjeku snimanja, Ka-
tedra za fotografiju, a dosad
je izlagala na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u Njemačkoj, Italiji, Francuskoj, Engleskoj,
Kini, Hrvatskoj; članica je
Udruženja likovnih umjetnika primijenjene umjetnosti, koje ju je 2014. godine
proglasilo najboljom mladom umjetnicom. Ovo joj je
drugo predstavljanje u galeriji Makina.
ti i Decker & Kutić te Sanja
Bistričić.
Todorović je osebujnom
pričom o radovima svakog
pojedinog autora publiku
provela kroz izložbu istaknuvši pritom da je Mare Milin
u suradnji s glumicom Juditom Franković dala uvid u
spoj fotografije i filmske estetike, dok je Marko Grubišić
na sebi svojstven način prikazao viđenje nekoliko glumica.
Mladen Šarić referira se na
spoj mode i fotografije u stilu
“barbika” likovnost, a dvojac
Decker & Kutić predstavio je
glamuroznim izrazom kosu i
kao odjevni predmet. Ivana
Vučić specifična je zbog svog
korištenja polaroidnog izraza, a Bruna Kazinoti, inače
vrlo tražena u modnim metropolama Milanu i Parizu,
predstavlja svojevrsnu modno-fotografsku avangardu jer
u svom umjetničkom izrazu
koristi svojevrsni “antiglamour” koji je cijenjen u inozemstvu, pri čemu je govor tijela i
izraz karaktera glavni element
rada. Sanja Bistričić također u
svom autorskom izrazu koristi odmak.
Producent izložbe Denis
Redić govorio je o suradnji s
autoricom Sandrom Vitaljić,
a prigodnim riječima publici se obratio i Denis Vidović,
organizator Hairstyle Newsa,
zahvalivši autorima izložbe.
Izložba “Prodaja snova” imala je do sada veliku gledanost
pred domaćom i pred međunarodnom publikom, a na
talijanskom festivalu Spilimbergo Fotografia 2013. bila je
postavljena u Muzeju škara
gdje je proglašena najboljom
stranom izložbom. Izložba
“Prodaja snova” bit će u Kortilu otvorena do 5. travnja.
Z. ANGELESKI
Snimio N. LAZAREVIĆ
S. URAN
Snimio S. DRECSLER
Glas Istre
kultura
Umro
Tomas
Transtroemer
Ponedjeljak, 30. ožujka 2015.
STOCKHOLM - Dobitnik Nobelove nagrade za knjievnost 2011., švedski pisac Tomas Transtroemer umro je u 83. godini,
izvijestio je njegov izdava Bonnier. U povijesti knjievnosti ovaj švedski pjesnik,
pisac i prevoditelj moe se svrstati u istu
39
*
*
kategoriju kao Paul Valery koji je pisao “istu poeziju”. Švedska akademija 2011. u
objašnjenju je, meu ostalim navela da su
njegovi stihovi poput “saetih, prozranih
slika” te da je Transtroemer “iznimno vješt
u njihovu stvaranju”. (H)
ČASOPISI: KAJ, BROJ 3-4 I 5-6 ZA 2014. GODINU
Kajkavijana i akavijana
na jednom mjestu
D
va dvobroja časopisa
za književnost, umjetnost i kulturu Kaj iz
Zagreba, broj 3-4 i 5-6 za
2014. godinu potvrđuje još
jednom onu žilavost opstanka i veliki trud uredništva, na
čelu s dr. Božicom Pažur, i izdavača Kajkavsko spravišče
(za nakladnika Zvonko Kovač) da se usprkos nedaćama ustraje i objavljuje riječ
naša domaća.
Povijesne
reminiscencije
Zanimljivo je i to da ova
današnja Kajkavijana živi i
obitava u srcu kajkavskog
Zagreba, a da gotovo i nema
nikakvu podršku (bar ne u
onoj zasluženoj materijalnoj
bazi) od same sredine, dok
je Ministarstvo kulture očito
okrenuto nekim svojim favoritima “štokavske provenijencije”.
Za časopis koji je svoj prvi
broj tiskao 1968. (osnivač i
pokretač je bio filmski sce-
narist i redatelj Stjepan Draganić), a u kojem su već tada
objavljivali Miroslav Krleža,
Dubravko Horvatić, dr. Marijana Gušić, dr. Dragutin Feletar i drugi, važna je i ona
druga strana suradnje, takorekuć od prvog dana, s čakavskim krugom u Istri, pa
su se tako Kajkavijana i Čakavijana zrcalile i susretale u
svojim recentnim, a naravno
i povijesnim reminiscencijama, na stranicama Kaja.
I u broju 3-4 se ta praksa nastavlja prikazom, zapravo malim esejom glavne
urednice Božice Pažur, “Petrović i Sinčić: Zvoni & Vitar
- Dva pjesnička barda u zajedničkoj knjizi”, a riječ je o
četvrtoj knjizi iz biblioteke
Kajkavskoga spravišča Kaj &
Ča - Susreti, u kojoj su istovremeno objavljene pjesme
osuvremenjenog kajkavskog i čakavskog umjetničkog znaka Stanislava Petrovića i Miroslava Sinčića. Valja
istaći ovom prilikom da je
40 godina kulturološke suradnje Kajkavskog spravišča
i Čakavskog sabora - Kaj &
ča susret u Roču, koji se zbio
26. rujna prošle godine, a na
kojemu su sudjelovali svojim radovima (sada tiskanim): Mirjana Pavletić, Vlado
Pernić, Božica Pažur, Marija Roščić Paro, uz pjesnički
doprinos Miroslava Sinčića
i likovnog Frane Para, koji je
ujedno i autor zaštitnog znaka Kaja, a tom je prilikom
predstavljen i prijevod Pernićevih stihova na španjolski, koje je izabrala i prevela
Marija Roščić Paro.
Mate URI
Važna cjelina dvobroja 5-6 je svakako Kaj & Ča
kolokvij - uz 40 godina kulturološke suradnje
Kajkavskog spravišča i Čakavskog sabora - Kaj
& ča susret u Roču, koji se održao 26. rujna
prošle godine, a na kojemu su sudjelovali svojim radovima (sada tiskanim): Mirjana Pavletić,
Vlado Pernić, Božica Pažur, Marija Roščić Paro,
uz pjesnički doprinos Miroslava Sinčića i likovnog Frane Para
Suvremena kajkavska
književnost
Kaj & Ča Susreti u Roču - Mirjana Pavletić,
Marija Roščić Paro, Božica Pažur i Vlado
Pernić - tema Kaja br. 5-6
zahvaljujući radu i suradnji
Kajkavskog spravišča i Katedre Čakavskog sabora Roč
(što je tema Kaja u broju 5-6)
ovaj projekt svojevremeno
predstavljen u Buzetu i Roču,
a bilo je i uzvratnih posjeta
Zagrebu.
Taj dvobroj 3-4 na 136 str.
između ostalog donosi novine iz Suvremene kajkavske
književnosti autora: Ernesta
Fišera, Marija Kolara, Denisa
Peričića, izbor kratke kajkav-
ske proze s 9. i 10. natječaja,
kao i s natječaja sa 7. hrvatskog književnog putopisa (Ivo
Kalinski, Đurđa Lovrenčić, Tomislav Marijan Bilosnić, Zlata
Bujan Kovačević…), a tu je i
stalni suradnik i mentor Joža
Skok, kao i teme iz glazbenog,
likovnog i povijesnog života
omeđenog kajkavskim ozračjem i univerzalnom umjetničkom porukom.
Broj 5-6 nešto je opširniji (144 str.), a svakako treba
istaći svojevrsnu temu broja Fugu Galovichianu, akademika Jože Skoka u povodu
100. obljetnice smrti Frana
Galovića (Mačva, 26. listopada 1914.) i kajkavskim pjesnicima koji su svoj stihove
posvetili Galoviću; od Ivana
Gorana Kovačića, Paje Kanižaja, Ivice Jambriha, do Božice Jelušić, Zdravka Seleša i
Đurđe Lovrenčić…
Druga važan cjelina je svakako Kaj & Ča kolokvij - uz
Naravno, i ovaj dvobroj nastavlja objavljivati najbolje radove u poeziji, prozi i putopisu s prethodnih natječaja,
a nisu zaboravili svog prvog
osnivača Radovana Fraganića koji je umro krajem 2013.
Na kraju broja opširno je poglavlje Osvrta i Prikaza koje
ispisuje urednica Božica Pažur, ali ne kao nedostatak autora (od kojih je još uvijek većina privržena ovom časopisu
i njegovom utjecaju, a manje
honorarima), već kao potreba
da se neke autore i događaje
ne propusti pa makar i kraćim
osvrtom koji sigurno najavljuje neku širu obradu i analizu
u jednom od narednih brojeva Kaja.
Mate ĆURIĆ
U TEATRU NARANČA PREMIJERNO IZVEDENA “PIPOVA USKRŠNJA PUSTOLOVINA”
Efikasno, interaktivno i zabavno
Riječ je o autorskoj predstavi Franje Tončinića, nastavak pustolovina čiji je
junak simpatičan, duhovit
i pomalo nespretan Pipo
koji jednostavno oduševljava djecu
PULA - Vrlo dinamična, duhovita, interaktivna te zabavna bila je nova predstava Teatra Naranča “Pipova uskršnja
pustolovina”, koja je izvedena
u subotu navečer u prepunoj dvorani narančastih stolica Dječjeg kreativnog centra
(bivši Pionirski dom).
Riječ je o autorskoj predstavi Franje Tončinića, nastavak
pustolovina čiji je junak simpatičan, duhovit i pomalo nespretan Pipo koji jednostavno
oduševljava djecu. Ovoga puta
s(p)retno je uključio i najmlađe u radnju, na što su djeca izvrsno reagirala i što je još jed-
nom dokazalo da za efektnu
predstavu nije potrebna bogata scenografija i specijalni
efekti, već da se može i uz dovoljno mašte i talenta, i s manje sredstava napraviti kvalitetno, dopadljivo i djeci vrlo
zanimljivo djelo za gledati.
Pipo je postao mladi detektiv. Da, sa značkom, povećalom i detektivskom kapicom. A njegov prvi zadatak
pustolovina je u pravom smislu riječi. Naime daleko, daleko, na drugom kraju naše
Zemaljske kugle dogodio se
strašan zločin. Na Uskršnjim
otocima gdje uskršnji Zec pažljivo priprema pisanice za
veliki dan došlo je do velikog
problema. Pisanice su netragom nestale. Radnja je smještena na egzotični otok Rapa
Nui u Karipskom moru gdje
Pipo uz pomoć dviju pisanica
Tana i Maeve, uskršnjeg Zeca
i svojih detektivskih vještina uspijeva pronaći krivca za
nestanak šarenih pisanica.
Sve to čini naravno uz niz
zanimljivih dogodovština,
zabuna, traženja, s duhovitim replikama koje su dobra-
no nasmijale i odrasle. Predstava je dijelom lutkarska, a
ovdje su protagonisti stolne
lutke i zijevalice. Uz Franju
Tončinića, koji osim što je autor predstave te tumači glavnu
ulogu, glume i Luka Juričić, te
članovi dramskog studija Teatra Naranča, Irin Šime Rabar i
Mattias Stojanović. Redatelj je
Luka Juričić.
Sugestivnu glazbu potpisuje
Sandro Lučić, efektnu scenografiju Lena Modrušan, mašto-
vite kostime Desanka Janković,
lutkarsku tehnologiju Marina Štembergar, dizajn rasvjete
Anton Modrušan, a vizualiju
predstave Jasmina Mišan.
V. BEGIĆ
Snimio N. LAZAREVIĆ
40
Glas Istre
[email protected]
591-516
Ponedjeljak, 30. ožujka 2015.
Broadbentov
nesvakidašnji
dogaaj
M. ANGELINI
Njegovi su gosti bili
posebno inspirirani Erik
Balija u izvedbi pjesme
“Mamma”, Marija Ivekovi
sugestivnom klavirskom
izvedbom, sjajno raspoloena Lidija Percan, koja
se prisjetila svojih davnih
prvih nastupa u Zajednici Talijana i izrazila elju da
ovdje odri jedan svoj samostalan koncert i Vesna
Nei-Rui, kojoj posebno lee takve vrste koncerata u znaku emocija.
Skupina Musicitta’, koja u
ljetnim mjesecima svojom
svirkom uveseljava publiku
na terasi Zajednice Talijana
vrlo se dobro uklopila u tu
koncertnu veer u znaku
emocija, dobrog raspoloenja i pjesama koje su
bile i sjetne, i radosne, i
pune emocija i nadahnute.
Publika, veinom sastavljena od slušatelja tree dobi, bila je vrlo zadovoljna te komentirala da
bi se takvi koncerti trebali
eše organizirati.
V. B.
Dvije nove pjesme i spot
za “Postolare”
ZADAR - Postolar Tripper ponovno stvara. Od ove
zadarske tvornice snova do ljeta nas oekuju dvije nove pjesme, “Igre na nesreu” i “Tako teško”, od
kojih je za prvu nedavno sniman i spot, s ekipom Redrum iz Vodica predvoenom Tomislavom Dugandiem. Kako stvari stoje, suradnja e se nastaviti i dalje,
a ista producentska ekipa (Luka Trali Shot -Element
Studio) radi i na ovom albumu.
- Jednostavno smo kliknuli. Skuili se. Spot je raen u Arsenalu ispred “green walla” s leptiriima
i drugim detaljima, pa e nas se vidjeti u razliitim
kombinacijama. Oekujemo da e spot biti vani kroz
mjesec dana, kae Davor Vali, posebno ponosan
na nove materijale.
- Nismo nikad bili toliko ushieni oko nekog materijala koliko smo sad, vjerujemo da e to biti dobro.
Singlove emo izbacivati kroz godinu i pokušati nasnimiti što više materijala. Neki moda ni nee stati na
album, ako budemo preproduktivni. No, svaka nova
stvar za Postolare je i novi poetak, kazuje frontman
ovog zadarskog benda. Postolari i u novim stvarima
ostaju vjerni svom reggae, ska stilu, pa emo takve
taktove imati prilike uti i na novom albumu, i dok on
ne izae publika e ih u ivo moi uti diljem Hrvatske, ali i izvan nje. Osijek, Sarajevo, Mostar, Rijeka,
Pula, Gospi, Vis - mjesta su gdje e ovaj zadarski
bend gostovati tijekom narednih mjeseci, a nadamo
se da e tijekom ove godine navratiti i u našu blizinu.
U meuvremenu, dok novi spot ne izae na vidjelo,
ostaje nam slušanje (i gledanje) nedavne uspješnice “Milena”, plodna suradnja Postolara i Ante Casha,
koja posljednjih tjedana nasmijava svekoliko hrvatsko
puanstvo. A i ono u susjedstvu.
I. JURJEVIĆ
jazz glazbe. Jednosatnim koncertom na
glasoviru Broadbent je obuhvatio raspon
od skladbi Milesa Davisa (Blue in Green,
Solar), Horacea Silvera (Love and Peace)
i Tadda Damerona (If You Coluld See Me
Now) do glazbe za mjuzikle. (H)
*
18. KIK FEST U BUZETU - DVIJE NATJECATELJSKE VEČERI I
David Danijel i gosti
raspoložili publiku
PULA - Vrlo je lijepa
atmosfera stvorena u petak naveer u Zajednici
Talijana gdje je nastupio mladi opatijski pjeva
David Danijel. Lajtmotiv
ovoga koncerta bile su
talijanske kancone - novijeg i starijeg datuma, a
o emu drugom negoli o
- ljubavi, (ne)sretnoj, velikoj, traenoj, koja nadahnjuje, oduzima san, dah,
veseli...
David Danijel pokazao
se i kao vrstan zabavlja, a
predstavio je šaroliki spektar pjesama - od onih s recentnih Sanrema do onih
koje su proslavile velike
pjevae poput Battistija,
Mine, Baglionija, Al Bana i
Romine i drugih.
Ovaj je pjeva bio vrlo
nadahnut i dobro raspoloen, a prepuna velika
dvorana Circola izvrsno je
prihvatila njegov nastup,
nagradivši ga ovacijama te
spontanim aplauzima tijekom pjevanja.
ZAGREB - U sklopu 25. Jazz.hr/proljea
u Maloj dvorani Vatroslava Lisinskog nastupio je novozelandski pijanist, skladatelj
i araner Alan Broadbent, zvijezda ovogodišnjeg festivala, koji je oduševio publiku
izvedbom nekih od najljepših standard
Pulske Teranke - pobjednice večeri ženskih klapa
Dalmacija je kolije
pjesme, ali joj Ist
sve više pušu z
NAPISALA I SNIMILA
Gordana ČALIĆ ŠVERKO
BUZET - Dalmacija je kolijevka klapske pjesme, ali joj
Istra i Kvarner pušu za vratom, pokazao je to 18. Festival klapa Istre i Kvarnera “Pivajući sva smo blaga stekli”.
U dvije natjecateljske večeri,
u borbi za deset festivalskih
nagrada na pozornici Narodnog doma izmijenilo se osamnaest klapa iz dvije županije, sedam ženskih i jedanaest
muških, među njima i nekoliko debitanata.
Na večeri ženskih klapa slavile su pulske Teranke kojima je pripala
prva nagrada stručnog povjerenstva. Večer muških klapa protekla je u znaku prvoplasirane klape Vinčace iz Novog Vinodolskog
“Ne biž suzi”
Na večeri ženskih klapa
slavile su pulske Teranke kojima je pripala prva nagrada stručnog povjerenstva.
Umjetnički voditelj Teranki i
sam poznati klapski as, Danijel Dražić, za ovaj nastup
odabrao je narodnu u obradi
Eduarda Tudora “Golubice,
nemoj spati” i skladbu Vinka
Didovića na tekst Vane Kovačić “Ne biž suzi”.
Na drugo mjesto plasirale
su se Vidulice iz Rijeke. Raspjevane Riječanke doma
su otišle s dvije nagrade jer
osvojile su i srca posjetitelja koji su im dodijelili i Buzećanku - nagradu publike.
U ženskoj konkurenciji drugo mjesto i nagrada publike pripala Vidulicama
Treće mjesto zauzela je klapa Trsat također iz Rijeke, a
Brkicu- nagradu za najbolju
interpretaciju istarsko-primorskog glazbenog izričaja,
koja nosi ime jedne od najpopularnijih pjesama Istre,
osvojila je vokalna skupina
Bona forma iz Krka. Pored
njih nastupile su i ženske klape; Puntape iz Novog Vino-
dolskog, Mažurana iz Omišlja i Sklad iz Bakra.
Večer muških klapa protekla je u znaku klape Vinčace
iz Novog Vinodolskog. Vinčace se za prvo mjesto izborio
interpretacijom pjesme “Viruj meni, vilo lipa”, narodne
koju je zapisao Nikola Buble,
a obradio Dinko Fio, te pjesme “Na omišku stinu” čiji
su autori Dušan Šarac i Pere
Picukarić.
Na drugo mjesto plasirao se buzetski Pinguentum
kojemu je pripala i nagrada publike, a treće mjesto
žiri je dodijelio klapi Kastav
iz Kastava. U muškoj konkurenciji izostala je nagrada za najbolju interpretaciju
istarsko-primorskog glazbe-
mozaik
Intrade&
Cambi i Tedi
Spalato
41
Ponedjeljak, 30. ožujka 2015.
RIJEKA - Tomislav Brali i klapa Intrade,
klapa Cambi iz Kaštel Kambelovca i gost
Tedi Spalato glazbena su kombinacija
koja e 10. travnja u rijekoj Dvorani mladosti s poetkom u 20 sati bez ikakve
sumnje napraviti pravi klapski štimung
s pjesmama koje diraju u srce i dušu. A
takve se pjesme slušaju sjedei. Ulaznice po cijeni od 70 kuna tribine, 80 kuna
parter i 100 kuna VIP parter u prodaji su u
CD Shopu Dandy na 4. katu robne kue
RI i Dallas Music Shopu. (V.P.)
OSAMNAEST KLAPA IZ DVIJE ŽUPANIJE
S. D.
Glas Istre
*
*
Zmaj Istrakona Davoru Horvatiću
PAZIN - Subotnji, udarni
dan 16. Istrakona, istarske
konvencije znanstvene fantastike i fantazije, započeo je
besplatnim ručkom ispred
Spomen doma popularno
nazvanim fažol replikatorom. U velikoj su dvorani
na temu “Oneiromancija duga riječ na granici jave i
sna” govorile Katarina Zornada i Nina Bon, Marko Fančović pričao je o američkom
piscu ZF-a Poulu Andersonu, a Gordan Topić o kultiviranju snova odnosno svjesnost u prostoru sanjanja te
hakiranju snova. Ratko Martinović izabrao je temu Mitska bića, dok je Aleksandar
Žiljak govorio o Nosferatu.
Prije svečanog programa na
kojem su predstavljeni ovogodišnji odabrani pisci koji
su uvršteni u zbirku priča
“Dvojnikov skok” posljednje je predavanje na temu
“Podržava li fizika concept
duše” održao Davor Horvatić. Na pozornicu pazinskog
Spomen doma uspeli su se
tako ovogodišnji odabrani
spisatelji znanstvene fantastike Aleksandar Žiljak, Vanja Spirin, Saša Šebelić, Ivana Delač, Dražen Horvat te
urednik Davor Šišović i ilustrator Mario Rosanda. Uvršteni su još i Vladimira Becić, Danijel Bogdanović, Teo
Kos, Ratko Jakopec, Sara Kopeczky, Ed Barol, Katarina
Hanžek, Marija Pilić, Jelena
Crnjaković, Irena Hartmann, Boris Mišić, Toni Juričić,
Zoran Krušvar i Ivan Staraj.
Posebno je bilo zanimljivo
natjecanje u Cosplayu u kojem je kao najbolji kostim
odnosno lik odabran onaj
Valentine Šišović, drugo je
mjesto osvojila Sara Pašić, a
treće Matija Mihoković. Nagradu publike dobio je Ivan
Pavičić. Zmaj Istrakona za
doprinos ovoj manifestaciji
zasluženo je dodijeljen Davoru Horvatiću.
Uslijedile su igre, radionica za djecu, radionica izrade
dream catchera, i glazba uz
pazinski bend TTRT.
A. DAGOSTIN
Na večeri muških klapa slavila klapa Vinčace iz Novog Vinodolskog
evka klapske
tra i Kvarner
za vratom
U muškoj konkurenciji drugo mjesto i nagradu publike
osvojio Pinguentum
klapa, kvalitetom repertoara
i načinom izvedbe.
- Na rođendanskom izdanju KIK Festa nastupilo je jedanaest izuzetno dobrih muških
klapa, jedna drugoj zaista do
boka. Ključni moment festivala je natjecateljski, ali i edukativni. Klape su svake godine
sve bolje, bolje se bira repertoar. Na žalost, na večeri muških klapa izostala je nagrada
za najbolju interpretaciju istarsko-primorskog glazbenog
izričaja, što je šteta s obzirom
da se festival održava u regiji
gdje je to autohtoni način pjevanja, stoga bi klape dogodine
i o tome trebale voditi računa,
rekao je Jure Šaban Stanić.
Izvrstan Duo On air
Dvije natjecateljske večeri i osamnaest klapa
nog izričaja. Sve nagrađene
klape osvojile su umjetničku keramiku autorice Maje
Štrk Snoj. U borbi za festivalske nagrade svoje glasovne mogućnosti odmjerile su
još i muške klape; Boškarin
iz Huma, Čikat iz Malog Lošinja, Krijanca iz Raba, Škrljevo iz Škrljeva, Lungomare
iz Umaga, Flumen iz Rijeke,
Bukaleta iz Pazina i Zvonejski kanturi iz Zvoneća.
Ženska je večer brojem
klapa podbacila, ali je zato
muška opravdala sva očekivanja. Žiri pod predsjedanjem Jure Šabana Stanića iz
Omiša, izrazio je zadovoljstvo
zamjetnim uzletom muških
Jedini festival klapa u Istri,
ali i u susjednoj Primorskogoranskoj županiji, tradicionalno su vodili Mirjana
Pavletić i Vlado Pernić. Organizaciju potpisuje Pučko
otvoreno učilište “Augustin
Vivoda”, suorganizaciju Hrvatsko društvo skladatelja HDS ZAMP, a pokroviteljstvo
Grad Buzet i istarski župan
Valter Flego. U revijalnom dijelu programa obje večeri nastupio je izvrstan Duo On air;
pjevačica Ivana Majcan i gitarist Siniša Nemarnik.
2.4.-6.5.2015.
PROGRAM
2.-8.4.
MJESEC DOKUMENTARACA: SOL ZEMLJE
MARIGOLD HOTEL 2
VELIKE OČI
čet
pet
sub
ned
pon
uto
sri
2.4.
3.4.
4.4.
5.4.
6.4.
7.4.
8.4.
17
17
19
21
19.10
19
19
21
17
18.40
21.10
21.10
19
21
21
17
17
21
IDA
KOD KUĆE 2D&3D
9.-15.4.
ZVONČICA I ČUDOVIŠTE IZ NIGDJEZEMSKE
17
19.10
3D 11
2D 11
17
9.4.
10.4.
11.4.
12.4.
13.4.
14.4.
15.4.
11 / 17
17
17
17
18.30
21
18.30
17
17
11 / 17
MJESEC DOKUMENTARACA:
LIJEPO MI JE S TOBOM, ZNAŠ
18.30
18.30
18.30
ZAUVIJEK ALICE
19.20
19.20
19.20
21
19.20
19.20
BRZI I ŽESTOKI 7
21.10
21.10
21.10
18.30
21.10
18.30
21.10
16.-22.4.
16.4.
17.4.
18.4.
19.4.
20.4.
21.4.
22.4.
21
17
MJESEC DOKUMENTARACA:
U POTRAZI ZA FELOM
17
IZ SVEG GLASA
TO DOLAZI
21
19.10
19
19
17
19
21
21
21
19
21
17
17
19
21
11/ 17
11
24.4.
25.4.
26.6.
27.4.
28.4.
29.4.
3D 17
3D 11
16.30
2D 11
3D 17
3D 17
2D 17
3D 17
TIMBUKTU
17
ZVONČICA I ČUDOVIŠTE IZ NIGDJEZEMSKE
23.-29.4.
23.4.
SPUŽVA BOB SKOCKANI:
SPUŽVA NA SUHOM 2D&3D
2D 17
MJESEC DOKUMENTARACA: CITIZENFOUR
18.50
BEZVREMENSKA ADALINE
21
21
MJESEC DOKUMENTARACA: POGLED TIŠINE
21
MET OPERA HD UŽIVO:
P. Mascagni: CAVALLERIA RUSTICANA
R. Leoncavallo: I PAGLIACCI
30.4.-6.5.
OSVETNICI 2:
VLADAVINA ULTRONA 2D&3D
21
21
19
1.5.
2.5.
3.5.
4.5.
5.5.
6.5.
3D 17
3D
11 / 17
2D
11 / 17
3D 17
2D 17
3D 17
19
21.20
2D
3D 21.10 3D 21
20.40
2D
18.40
3D
20.4O
3D
18.40
19
21.20
2D 17
MJESEC DOKUMENTARACA: U PODRUMU
21
18.50
18.30
30.4.
SPUŽVA BOB SKOCKANI:
SPUŽVA NA SUHOM 2D&3D
18.50
18.50
18.50
19.10
19
MJESEC DOKUMENTARACA: CITIZENFOUR
www.kinovalli.net
19
2D 21
18.50
- 3D
- sinkronizirano
INTERNET PRODAJA I REZERVACIJA ULAZNICA
U Ž I VA J T E U 3 D
P R O J E KC I J A M A !
Blagajna se otvara sat vremena prije prve projekcije: 213 808; Organizator zadržava pravo izmjene programa
42
Glas Istre
OBAVIJESTI O SMRTI
Tužnim srcem javljamo rodbini, prijateljima i znancima žalosnu vijest da nas je
28.3.2015. u 90. godini života
napustio naš voljeni
$1721æ,92/,ý
Posljednji ispraćaj dragog
nam pokojnika obavit će se
u ponedjeljak, 30.3.2015. na
mjesnom groblju Šišan u 16
sati.
Ožalošćeni: supruga ALBINA, kćerke KL AUDIA i
LOREDANA, zet DARIO i
MARIJAN, unuci BARBARA
sa SINIŠOM, LUKA s PAOLOM
i IVAN, praunuci MARTINA,
MATTEO, IVAN, IGOR i NOLA
te ostala tugujuća rodbina
osmrtnice
Tužnim srcem javljamo svoj
rodbini, prijateljima i znancima da nas je u četvrtak,
26.3.2015. u 94. godini života
napustila naša draga mama,
svekrva i nona
.$7,1$.5,ä72),ý
Posljednji tužni ispraćaj drage
nam pokojnice bit će u ponedjeljak, 30.3.2015. u 15,30 sati
iz Komemorativnog centra u
Kršanu na mjesno groblje.
Tugujući: sinovi ÐULIJANO i
FRANKO, nevjesta TINA, unuci STEFAN i NICOLLE te ostala
tugujuća rodbina
U žalosti javljamo rodbini,
prijateljima da je u četvrtak,
26.03.2015. godine u 87. godini
preminuo naš dragi brat
S tugom u srcu javljamo
rodbini, prijateljima i znancima žalosnu vijest da nas je
27.3.2015. u 58. godini života
zauvijek napustio naš voljeni
Ponedjeljak, 30. ožujka 2015.
Posljednji pozdrav voljenom
suprugu
Posljednji pozdrav dragoj prijateljici i članici naše udruge
$17218æ,92/,ý8
)5,'(5,.,602.29,ý
Ti amo
ALBINA
Bila si velikog srca i ostat ćeš
nam u sjećanju.
SRD “ADRIA” Labin
Posljednji pozdrav dragom
tati
Posljednji ispraćaj voljenog
nam pokojnika obavit će se
u ponedjeljak, 30.3.2015. u 16
sati na gradskom groblju u
Novigradu.
Počivao u miru Božjem.
Ožalošćeni: supruga ANICA, mama MILKA, kćerka
GORDANA s IGOROM, sin
MICHEL s TATJANOM, brat
ROMANO s VALENTINOM,
unuci IVAN i JAN te ostala
tugujuća rodbina
Tužnim srcem javljamo svoj
rodbini, prijateljima i znancima da nas je 28.3.2015. u 80.
godini života zauvijek napustio naš voljeni
,9$1%2æ,ý
Nini
Posljednji ispraćaj voljenog
nam pokojnika bit će u ponedjeljak, 30.3.2015. u 16 sati na
mjesnom groblju Kaldir.
Ožalošćeni: supruga ELVIRA, sin IGOR s obitelji, kćerke
MARIJA i ADRIJANA s obiteljima, sestre BEPINA, LINA i
ÐORDANA s obiteljima te ostala tugujuća rodbina
Posljednji pozdrav dragom
U dubokoj boli javljamo tužnu
vijest da nas je 27.3.2015. u 70.
godini života napustila naša
voljena
721(78
Vole te
tvoje kćerke LOREDANA i
KLAUDIA s famejami
Teta KATICA, sestrične ERMINIJA i SONJA s obitelji
Posljednji pozdrav
rođ. Valentić
721ÿ,-8
Vole te
tvoji: LUKA, BARBARA i IVAN
s familijema
F i r m a BR KO - DR V O,
BERNOBIĆ TR A NSPORT,
GUMI SERVIS MARIO, IVAN
MATUHINA
Posljednji pozdrav dragom suprugu, ocu, svekru i nonetu
Posljednji pozdrav ciu
Posljednji pozdrav dragom
suigraču, prijatelju i treneru
9/$',.$-)(ä8
Rukometni klub Rovinj
.$7,1,.5,ä72),ý
Našla ste svoj mir. Počivala u
miru Božjem!
Familija BURULČIĆ
SJEÆANJA
Tužno sjećanje na nikad
prežaljenog
$/(1$.8+$5,ý$
.$7,1,.5,ä72),ý
Mještani sela BOLJEVIĆI
Posljednji pozdrav dragoj
mami, svekrvi i noni
Posljednji pozdrav dragom
pranonu
1,1,-8
Vole te
tvoji praunuci: MARTINA,
MATTEO, IVAN, IGOR i NOLA
Posljednji pozdrav nezaboravnom ocu, tastu, nonetu i
pranonetu
.$7,1,.5,ä72),ý
29.3.2009. - 29.3.2015.
U svakoj si našoj misli,
u svakoj si našoj molitvi,
u svakom si otkucaju našeg
srca,
ti si duša naše duše,
ti si bol,
ti si rana koja nikad zacijeliti neće do posljednjeg našeg
daha...
RODITELJI
Tužno sjećanje
Veliko ti hvala za svu tvoju dobrotu i ljubav.
Sinovi ÐULIJANO i FRANKO,
nevjesta TINA, unuci STEFAN
i NICOLLE
Posljednji pozdrav dragoj susjedi
Posljednji pozdrav dragom
%2-$10,7,ý
30.3.2014. - 30.3.2015.
1,1,-8
721(78
Kćerka MARIJA, zet MLADEN, unuci ROBI sa SANDROM,
SENAD s KALUDIJOM, praunuci RONI i LARI
od familije LUKOVIĆ
POZDRAVI
od ZDENKE s obitelji
,/$5,-85$.29&8
721ÿ,-8
Pokop drage nam pokojnice
obavit će se u ponedjeljak,
30.3.2015. u 15 sati na Gradskom groblju u Puli.
Ožalošćeni: suprug MARIO,
sinovi ELVIS i MAURIZIO s
MANUELOM, nevjesta KORANA, unuke SARA i MATTEA, sestra MARIJA s obitelji
te ostala tugujuća rodbina
Hvala za svaku izrečenu toplu, lijepu i mudru riječ za
poštovanje koje ste nam ukazala iz bolničkog kreveta, dobrotu darivala.
NEVA GRŽINIĆ s obitelji
9/$',.$-)(ä8
Posljednji pozdrav dragoj susjedi
Supruga ELVIRA, sin IGOR,
nevjesta PINA, unuci SINIŠA i
MARTINA s obiteljima
/,',$*58%,66$
teta Katina
,/$5,-85$.29&8
Posljednji pozdrav dragom
noniću
Posljednji ispraćaj dragog
nam pokojnika obavit će se u
Torontu - Canada.
Počivao u miru Božjem.
Oža lošćeni: brat ELIO s
MIL ENOM, neća k i nja
PAT R I Z I A , I VA N, V I TO
i M A R KO, brat I VA N s
IVANKOM te ostala tugujuća
rodbina.
.$7,1,.5,ä72),ý
Posljednji pozdrav dragom
kunjadu
Posljednji pozdrav dragoj
*,12926,/$
,/$5,25$.29$&
Frida
Poštovanoj gospođi
L’ultimo saluto al caro cognato
$17218æ,92/,ý8
721ÿ,
NADIA, PINO, MAURO i SAŠA
s familijama
NINA, SERGIO, ANDREA e
LIDIA
Posljednji pozdrav dragom
ocu, tastu i nonetu
1,1,-8
Hvala ti za sve, tata.
Kćerka ADRIJANA, zet ROBI i
unuk IVAN
/,',-,*58%,66$
Prošla je tužna godina dana
otkako nisi s nama.
Vole te kći DORA, supruga
DŽENI, mama LIVIJA, brat
ZORAN s familijom i punica
SLAVA
od stanara Kochove 20
Tužno sjećanje na
Posljednji pozdrav bivšem
treneru
9(/,0,5$3$9/29,ý$
9/$',.$-)(ä8
Igračice i uprava kluba ŽRK
Rovinj
30.3.2005. - 30.3.2015.
Uvijek te se rado sjećamo.
Tvoji najmiliji
Obavijesti o smrti, posljednji pozdravi, sjećanja i zahvale za objavu sljedećeg dana primaju se radnim danom od 8 do 17,30, subotom od 9 do 13, nedjeljom i praznikom od 11 do 14,30 sati
Glas Istre
osmrtnice
Sjećanje na naše drage
%2æ85$-.$
30.3.2007. - 30.3.2015.
i
Sjećanje na voljenog
'$5,-$98ÿ(7,ý$
30.3.2014. - 30.3.2015.
Postoji ljubav koju smrt ne
prekida, tuga koju vrijeme ne
liječi.
Bit ćeš uvijek u našim srcima.
Mama MARIA, tata STANISLAV, brat EDI, kunjada ÐULI i
tvoj DANIEL
.$7$5,185$-.2
Tužno sjećanje na voljenog
sina
Tužno sjećanje
-26,3$%8/,ý$
30.9.2014. - 30.3.2015.
Počivaj u miru anđele naš!
Mama GENA i tata MIRKO
0$5,258%$
6/$9.2%2æ$&
2
30.3.1993. - 30.3.2015.
i
.$7,&$%2æ$&
3.7.1999. - 30.3.2015.
Uvijek ste u našim mislima i
srcima.
Kćerke EMA, ANKA, LIDIJA,
sin MILAN, zetovi, unuci i
praunuci
Tužno sjećanje
rođ. Valić
22.2.1998. - 22.2.2015.
I ko pasivaju lita, niste zabljeni.
Vaša dobrota još tepli naša
srca.
Vaši najmiliji
kćerka DORINA s obitelji i sin
MAURIZIO
ZAHVALE
Duboko dirnuti pažnjom
i suosjećanjem povodom
rastanka od naše voljene
Tužno sjećanje na dragog
Nevio
30.3.1995. - 30.3.2015.
Prošlo je tužnih dvadeset godina, ali si još uvijek u
našim srcima.
Zahvaljujemo svima koji
posjećuju tvoj tihi dom.
Tvoja supruga ANICA i sin
KRISTIJAN s familijom
Tužno sjećanje na voljenog supruga
0,/$1$ä,ä$&
30.3.2012. - 30.3.2015.
Svaki dan sve više nam fališ.
Volimo te.
Tvoji: ANA, KRISTIJAN, PETRA i FILIP
Sjeća nje na naše d rage
roditelje
'$5,-$98ÿ(7,ý$
Tužno sjećanje na voljenog
zeta i kunjada
od srca zahvaljujemo rodbini, susjedima, prijateljima i znancima koji su nam
na bilo koji način izrazili
sućut, dragu pokojnicu ispratili dostojanstveno na vječni
počinak uz molitvu, blagoslov
i poštovanje.
Posebno veli ko hva la
liječnicima i bolničkom osoblju Odjela kirurgije OB Pula
na nesebičnoj pomoći, razumijevanju i trudu.
Ožalošćena obitelj
Povodom smrti naše voljene
30.3.2014. - 30.3.2015.
Fališ mi, fališ mi jako...
Voli te tvoja SUZI
%2æ,&(0$72ä29,ý1,1(
‡%8=(7
‡´.212%$0267µ 0$5,1$&
Most 18, tel:662-867, 098/979-4798
‡´),1$µ poslovnica Buzet,
Trg fontana 4
‡%8-(
‡´),1$µ poslovnica Buje,
Trg slobode 2
‡/$%,1
‡Komunalno poduzeæe
´0$-µ
‡129,*5$' ‡´),1$µ poslovnica Novigrad,
Autobusni kolodvor bb,
‡3$=,1
‡´86/8*$µ d.o.o., Š. Kureliæa 22,
‡´),1$µ poslovnica Pazin,
‡325(ÿ
‡´86/8*$325(ÿµ, Karla Huguesa 20,
‡´6811<:$<µ A. Negri 1,
‡´),1$µ posl. Poreè, V. Nazora 2,
‡38/$
!"##$*/$6$,675(
%&
‡529,1-
'#()"*´1$7$/(µ
Carducci 4 (Trg na lokvi),
´),1$µposlovnica Rovinj,
Trg m. Tita 7
‡80$*
i
43
2VPUWQLFHPRçHWHSUHGDWL
XQDåLPSRVORYQLFDPD
LDJHQFLMDPDX,VWUL
5(é,18%(/2ÿ
30.3.1993. - 30.3.2015.
Ponedjeljak, 30. ožujka 2015.
‡´),1$µ poslovnica Umag, E. Pascali 1
-26,3(ä.2)/,ý
'$5,-$98ÿ(7,ý$
30.3.2014. - 30.3.2015.
Po dobroti te pamtimo i s ljubavlju i tugom čuvamo te u
srcima.
CVIJETA, SILVANO i SANDI
-26,3$%(/2ÿ$
29.8.1992. - 30.3.2015.
S ljubavlju i poštovanjem
čuvamo vas u našim srcima i
mislima.
Vaša djeca: ZLATKO, EVELINA, DIVNA i INES s familijama
iskreno se zahvaljujemo svoj
rodbini, prijateljima, susjedima i znancima, kao i svima
koji su nam izrazili sućut i
dragu nam pokojnicu ispratili
na vječni počinak.
Posebno se zahvaljujemo doktorici Proštenik i sestri Olgi,
kao i kućnoj njezi Zlatne ruke
na pruženoj pomoći kad joj je
bila najpotrebnija.
Tugujuća obitelj
Obavijesti o smrti, posljednji pozdravi, sjećanja i zahvale za objavu sljedećeg dana primaju se radnim danom od 8 do 17,30, subotom od 9 do 13, nedjeljom i praznikom od 11 do 14,30 sati
vodič kroz istru
Pula
DANAS - KINO VALLI - u 17
sati projekcija animiranog
filma Kod kuće, režiser Tom
Johnson • u 19 sati projekcija filma Druga šansa,
režija Susanne Bier, glume
Nikolaj Coster-Waldau,
Ulrich Thomsen i Nikolaj Lie
Kaas • u 21 sat projekcija
filma Chappie, režija Neil
Blompkamp, glume Sharlto
Copley, Hugh Jackman, Sigourney Weaver i Dev Patel
DJEČJI KREATIVNI CENTAR - u 9.30 sati predstava
Pipova uskrsna pustolovina
vima kada vam je potrebna
podrška i prijateljska pomo
CENTAR ZA SOCIJALNU
SKRB PULA-POLA, PODRUŽNICA OBITELJSKI
CENTAR, Sergijevaca 2, trei kat - Obiteljsko savjetovalište, individualno, partnersko i obiteljsko savjetovanje,
svakodnevno od 8 do 16
sati, utorkom do 19 sati, uz
preporuku prethodne najave na tel. 391-425
LJEKARNE - CENTAR, Giardini 14, nono dežurstvo
svakodnevno od 20 do 7
sati, tel. 222-551 i 222-544
VETERINARI - VeterinarIZLOŽBE - POVIJESNI I
ska ambulanta Andar
POMORSKI MUZEJ ISTRE - - Premanturska cesta 205,
izložba Baron Gautsch - prva tel. 573-128, radno vrijeme
žrtva Prvog svjetskog rata u
od ponedjeljka do petka od
Istri (1914. - 2014.), do kraja
8 do 20 sati, subotom od
ožujka 2015. godine • Izložba 8 do 12 sati; Veterinarska
o povijesti koturaljkanja u Puli ambulanta Pula, TrinajstiMUZEJSKO-GALERIJSKI
eva 1, radnim danima od
PROSTOR SVETA SRCA
7 do 19, subotom od 8 do
- izložba “Adriatico senza
12, nedjeljom od 8 do 9
confini/Otvoreno more”, sva- sati, tel. 541 - 100 i 540-077;
kodnevno od 9 do 21 sat,
dežurni veterinar 098/9811do 27. travnja
666; Info centar skloništa
GRADSKA GALERIJA, Kan- za životinje 098/9812-583,
dlerova 8 - A.Motika, fotoko- 098/9812-580, svi upiti na
laži i A. Orel, eksperimenti,
[email protected];
radnim danom od 10 do 13 Veterinar d.o.o. Krševanova
i od 17 do 20 sat, subotom
stancija 2, radnim danom
od 10 do 13 sati, www.zbirod 8 do 12 i 17 do 19 sati,
ka-antun-motika.com
subotom od 8 do 12 sati,
SRPSKI KULTURNI CENnedjeljom i praznikom zatvoTAR (Maksimijanova 12)
reno, tel. 540-391, dežurni
- izložba “Ona nit” Sanje
veterinar i veterinarska
Simeunovi Bajec, do 5.
inspekcija, 098/440-188;
travnja, od 18 do 20 sati
Veterinarska ambulanta
Franco, Fažanska cesta 2,
OSTALO - AKTIVNOSTI
radnim danima od 8 do 15,
LIGE PROTIV RAKA PULA:
subotom i nedjeljom od 8 do
Savjetovalište Kluba larin10 sati, dežurstvo 0-24 na
gektomiranih: ponedjeljkom 098/255-616; Veterinarska
od 10 do 12 sati, prostor
ambulanta za male životiLige, Nobileova 1; Psihološ- nje Hajster, Jakova Puljaniko savjetovalište: utorak
na 1, tel. 500 - 501, za hitne
- četvrtak od 10 do 12 sati,
intervencije 0-24, 098/1801prostor Onkološke ambulan- 999, radno vrijeme radnim
te, Opa bolnica Pula, Negri- danima od 8 do 12.30 i od
jeva 6; Savjetovalište Lige
17 do 20, subotom od 8 do
protiv raka: srijedom od
13, a nedjeljom od 8 do 10
10 do 12 sati, prostor Lige,
sati
Nobileova 1; Savjetovalište
KNJIŽNICE - SREDIŠNJA
Stoma Kluba: četvrtkom od
KNJIŽNICA (Kandlerova
10 do 12 sati, prostor Lige,
Nobileova 1. Kontakti tijekom 39) - svakim radnim danom
od 7.30 sati do 19.30 sati,
dežurstva na tel. 540-592 ili
dežurni telefon 091/9513-242 subotom do 13 sati, tel.
SAVJETOVALIŠTE CENTRA 300-404
DJEČJA KNJIŽNICA (RadiPOJAČANE SKRBI ZA
eva ulica) - ponedjeljkom,
OBOLJELE OD ALZHEIsrijedom i petkom od 12.30
MEROVE DEMENCIJE I
DEMENCIJA (Mažuranieva do 19 sati, utorkom i četvrt10) - stručna pomo obolje- kom od 7.30 do 15 sati, svalima, članovima obitelji, zbri- ke prve, tree i pete subote
u mjesecu od 7.30 do 13
njavateljima, srijedom od
sati, tel. 213-882
17 do 19 sati uz prethodnu
KNJIŽNICA VERUDA najavu tel./fax.: 211-695
ponedjeljkom, srijedom i
HRVATSKA LIGA PROTIV
REUMATIZMA, OGRANAK petkom od 12.30 do 19 sati,
utorkom i četvrtkom od 7.30
ZA ISTARSKU ŽUPANIJU:
do 15 sati, svake prve, tree
Savjetovalište za osteoporozu i reumatski artritis: i pete subote u mjesecu od
7.30 do 13 sati, tel. 211-611
srijedom od 8 do 10 sati,
KNJIŽNICA VODNJAN Ordinacija za fizikalnu medicinu i reumatologiju Pula, ponedjeljkom, srijedom i
petkom od 12.30 do 19 sati,
Heinigerova 2, tel. 210 955
NACIONALNI PARK BRIJU- utorkom i četvrtkom od 7.30
NI - tel. 525-882 • PRIROD- do 15 sati 1.,3., i 5. subote u
mjesecu od 7.30 do 13 sati,
NOSLOVNI MUZEJ - izložtel. 512-572
bena vitrina s predmetima
KNJIŽNICA ŽMINJ - ponenapravljenim od ugroženih
djeljkom, srijedom i petkom
vrsta biljaka i životinja
od 15 do 19 sati, utorkom
AQUARIUM PULA - svaki
od 9 do 15 sati, četvrtkom
dan od 10 do 16 sati; tel.
zatvoreno, 1., 3., i 5. subote
091/568-2986, 091/1381u mjesecu od 8 do 13 sati
415, 381-402 ili na e-mail
ČITAONICA KLUBA [email protected]
SOS - TELEFON U NEVOLJI, ROVLJENIKA - radnim danima od 8 do 19 sati, subotom
radnim danom od 16 do 20
sati mogue je obratiti se na od 8 do 13 sati
SOS telefon Istarske županije ZAVIČAJNA KNJIŽARA PETIT (Kandlerova 24, kod kate0800- 8484 U svim slučaje-
drale) - zavičajna zbirka knjiga
istarskih nakladnika i autora,
svakodnevno 9-20 sati, tel.:
544-111, 098/1790-200
KNJIŽNICA DOMA HRVATSKIH BRANITELJA - ponedjeljkom od 11 do 19 sati,
od utorka do petka od 7.30
do 15.30 sati
SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA
SVEUČILIŠTA JURJA DOBRILE, (Herkulov prolaz
1), radnim danima od 8 do
24 sata, subotom od 8 do
13 sati • SPOMEN-SOBA
Ponedjeljak, 30. ožujka 2015.
NA, Dom zdravlja, radno
vrijeme od 7 do 20 sati, subotom od 7 do 14 sati
VETERINARI - Veterinarska bolnica Poreč d.o.o.,
M.Vlašića 45, radnim
danima od 8 do 20 sati,
subotom od 8 do 13 sati i
17 do 20 sati, nedjeljom od
8 do 10 sati, tel. 432 - 128,
dežurni veterinar 091/521
- 6783; Veterinarska ambulanta Vet-Centar, Stancija
Portun 2, radnim danima i
VETERINARI - Laste 4, radnim danima od 8 do 14 i od
17 do 19 sati, subotom od
8 do 12 i nedjeljom od 8 do
9 sati, tel. 813-214, dežurni
veterinar 098/33 40 92; Veterinarska ambulanta za male
životinje Rex, Laco Sercio 5,
radnim danima od 9 do 13
i od 17 do 19 sati, tel. 813 368, hitne intervencije od 0
do 24 na 099/8764-004
SUDOVI - P. Budicina 4,
tel. 813-374, ponedjeljkom,
srijedom i petkom od 8.30
do 11 i od 12 do 14 sati
Pazin
KNJIŽNICE - GRADSKA
KNJIŽNICA - svakim radnim
danom od 10 do 19.30 sati
(pauza od 15.30 do 16 sati),
subotom od 8 do13 sati (pauza od 10.30 do 11 sati)
LJEKARNE - LJEKARNA,
Šetalište pazinske gimnazije
4, radno vrijeme od ponedjeljka do petka od 7 do 20
sati, subotom od 7.30 do 15
sati, neradnim danom i nedjeljom od 9 do 13 sati
VETERINARI - Veterinarska
ambulanta Pazin d.o.o. Dubravica 5, radnim danima te
subotom od 7 do 15 i od 17
do 18, nedjeljom od 8 do 9
sati, tel. 624-410; Veterinarska ambulanta za male životinje, Istarskih narodnjaka 24,
tel. 621-921, radnim danima
od 11 do 13 i od 17 do 19 sati,
subotom od 10 do 12 sati, dežurni veterinar 098/366-627
Monte u akvarelu, snimila Nada Štoković
ANTONIJA SMAREGLIE
(Forum, Augustov prolaz 3)
- radnima danima i subotom
od 11 do 12 sati
MORNARIČKA KNJIŽNICA,
spomenik kulture (Dom hrvatskih branitelja, Leharova1)
- mogui posjeti radnim danima uz najavu, tel. 213-888
SUDOVI - Kranjčevieva
8, tel. 377-600 - uredovno
vrijeme ZK Pisarnice soba
6, zaprimanje podnesaka
za uknjižbu u zemljišne
knjige i izdavanje gotovih
ZK izvadaka od ponedjeljka
do petka od 08.30 do 11
sati; uredovno vrijeme ZK
odsjeka, soba broj 8, ponedjeljkom, srijedom i petkom
od 8 do 11 sati, utorkom
i četvrtkom od 8 do 9.30
sati; za odvjetnike i javne
bilježnike ponedjeljkom,
srijedom i petkom od 12 do
13.30 sati, utorkom i četvrtkom od 9.30 do 10.30 sati;
sve ostale pisarnice, osim
kaznene, ponedjeljkom,
srijedom i petkom od 08.30
do 11 sati
Poreč
KNJIŽNICE - GRADSKA
KNJIŽNICA (matični odjel) od ponedjeljka do petka od
8 do 19 sati, subotom od 9
do 13 sati • DJEČJI ODJEL
- ponedjeljkom od 15 do 19
sati, od utorka do petka od
8 do 12 sati
LJEKARNE - GRADSKA
LJEKARNA, Trg slobode 13,
radno vrijeme od 7.30 do 20
sati; CENTRALNA LJEKAR-
subotom od 8 do 14 i od 17
do 19 sati, nedjeljom od 8
do 9 sati, dežurni veterinar
091/433 - 2214
Rovinj
IZLOŽBE - PHOTO ART
GALLERY BATANA - od 19.
do 31. ožujka, izložba fotografija FOTO 5 (mladi fotografi do 27 godina). Radno
vrijeme galerije od 11- 13 i
od 19-21 sati radnim danima, subotom od 11 do 14
sati. Nedjeljom po dogovoru
(098/660-357).
PRIVATNI MUZEJ TRANI po najavi
KUĆA O BATANI (Obala
P. Budicin 2) - Izložba o
tradicionalnom rovinjskom
plovilu ravnog dna Batani
i ribarstvu, (po potrebi uz
prethodnu najavu 7 dana),
broj telefona 812-593 i
091/1546-598
KNJIŽNICE - GRADSKA
KNJIŽNICA MATIJA VLAČIĆ ILIRIK - Ponedjeljkom,
srijedom i petkom od 8 do
16 sati, utorkom i četvrtkom
od 11 do 19 sati i subotom
od 8 do 13 sati, e-mail: [email protected],
www.gk-rovinj.hr
PRIVATNI MUZEJ TRANI svakodnevno u večernjim
satima
LJEKARNE - LJEKARNE
ISTARSKIH DOMOVA
ZDRAVLJA ROVINJ- od ponedjeljka do petka od 7 do
20 sati, subotom od 7 do 19,
neradnim danom i nedjeljom od 9 do 12 sati
Labin
IZLOŽBE - GRADSKA
KNJIŽNICA I GALERIJA
LAMPARNA - izložba Sretno! Priče koje nam dolaze s
ugljenom autora Luke Tomca, do 30. ožujka
KNJIŽNICE - GRADSKA
KNJIŽNICA - radnim danima od 8 do 19 sati, subotom
od 8 do 13 sati
VETERINARI - Starci bb.
Radnim danima od 8 do 14
i od 18 do 20 sati, subotom
od 8 do 13 sati, a nedjeljom
od 8 do 9 sati; tel. 856 - 003;
Ambulanta za male životinje
Dogo, Rudarska 1, radnim
danima od 8 do 13 i od 17
do 20 sati, subotom od 8
do 13 sati; dežurni veterinar
099/818-4368
45
PULA, 17.00
Kod kuće
Kod kuće je sasvim originalna priča
o susretu dvaju svjetova: onoga
mirne djevojčice Tif te nespretne
svakodnevice dosadnog izvanzemaljca Boa. Ona je obična curica
koja živi s mamom i mačkom Gickom, dok je on pripadnik nomadske
rase svemiraca Buovi. Njih dvoje
inače se nikada ne bi ni sreli, no Bo
će biti natjeran potražiti novi dom
zbog čega će se naći na Zemlji i
okrenuti naglavačke život cijeloj
njezinoj obitelji. Nakon prvotne
eksplozije, ovaj će neobični dvojac,
zajedno s mačkom Gickom, krenuti
na put oko svijeta.
PULA, 19.00
Druga šansa
Detektivi i najbolji prijatelji Andreas
i Simon vode različite živote. Andreas se smirio s lijepom ženom i sinom
dok se Simon, nedavno razveden,
uglavnom opija u lokalnom strip klubu. No sve se promijeni kada dobiju
zadatak smiriti svau para narkomana i tako se upletu u krug nasilja
i droge. Izgledalo je kao rutinski
zadatak sve dok Andreas u ormaru
nije našao uplakanog sina narkomanskog para. Šokantno, potresno i
napeto, ovo je drama o ljudima koji
žive u nemogućim uvjetima.
PULA, 20.00
Korizmeni koncert
Korizmeni koncert u organizaciji
Muzičke akademije u Puli održat
će se večeras u 20 sati u crkvi sv.
Franje. Tom će prigodom nastupiti
akademski harmonikaški orkestar i
akademski mješoviti zbor Muzičke
akademije kojima će ravnati Domeniko Briški, sopranistica Antonija
Puček, bas Toni Nežić, svirači roga
iz Glazbene škole Ivana Matetića
Ronjgova, profesor Denis Goldin
i njegov učenik Diego Goldin te
sviračica harfe iz riječke glazbene
škole Veronika Grubišić.
PULA, 21.00
Chappie
U nama bliskoj budućnosti zločine
na Zemlji kontrolira mehanizirana
policija u obliku robota. Meutim,
sada je došlo vrijeme da ljudi uzvrate udarac. Kada ukradu jednog
od policijskih droida - Chappieja - i
ugrade mu novi programski sustav,
on postaje prvi robot s mogućnošću
samosvjesnog razmišljanja i osjećaja. Uskoro moćne i uništenju
sklone ljudske snage počnu na
Chappieja gledati kao na prijetnju
čovječanstvu pa posegnu za jedinim mogućim rješenjem - pokušati uhvatiti i uništiti Chappieja.
dogaaji
Glas Istre
Stradali u prometu
Udruga obitelji osoba
stradalih u prometu - pruža
podršku žrtvama i svjedocima na besplatni telefon:
116 606
Halo, niste sami
Halo, niste sami - 24-satni
nadzor starijih osoba. Prijave za dobivanje socijalnog
alarma na telefone Doma za
starije i nemone “Alfredo
Štigli” 223-233, 222-956 i
099/675-2386.
Sigurna kuća Istra
Sigurna kuća Istra - pomo
ženama žrtvama obiteljskog
nasilja - 500-148, radnim
danom od 9 do 13, a ponedjeljkom i petkom od 9 do
13 i od 17 do 19 sati.
OBJAVITE FOTOGRAFIJU
U GLASU ISTRE
Poštovani čitatelji, stranica Vodiča kroz
Istru otvorena je i vama. Da bi bila
objavljena, svaka vaša fotografija mora
biti snimljena u Istri, a uz nju morate
obavezno istaknuti: sadržaj/motiv s
fotografije, datum kada je snimljena, ime i prezime autora te
kontakt-telefon. Svaki autor može
poslati najviše 3 fotografije mjesečno.
Autora najboljeg rada Glas Istre nagrauje besplatnom jednomjesečnom
pretplatom na naš list. Fotografije nam
možete slati e-mailom na redakcija@
glasistre.hr (s naznakom ZA VODIČ
KROZ ISTRU).
Informacije za Vodič kroz Istru
možete javiti svaki dan do 15 sati na
e-mail: [email protected]
ili na fax. 591-555
46
Glas Istre
tv program
Ponedjeljak, 30. ožujka 2015.
Kad čovjeka nađu
mrtvog u kugli za hrčka ljudske veličine,
forenzičari kreću u istragu. Istodobno surađuju i s kolegama iz
poslijepodnevne
smjene na slučaju serijskog ubojice. Matt
Davis gostuje kao forenzičar iz dnevne
smjene Sean Yeager.
!
" #$
Svako jutro Neville
St Clair pozdravi ženu
i kćer i odlazi iz svoje
vile u Kentu u londonski City. Svake večeri vraća se vlakom u
17.14 iz Ulice Cannon.
Ali jednog ponedjeljka
St Clair ne vrati se doma. Sherlock Holmes
objašnjava okolnosti
svom vjernom kroničaru dr. Watsonu dok
putuju u Kent. Nakon
što se toga dana oprostila s mužem, gđa St
Clair i sama je otišla u
grad na ručak i u kupnju...
06:00 Dobro jutro
06:30 Servisne informacije
06:50 HAK - stanje u prometu
06:33 Dobro jutro
07:00 Jutarnja kronika HR
07:30 Servisne informacije
07:33 Dobro jutro
08:00 Najava događaja
08:15 Puntapet – čakavska
minijatura
08:17 Dobro jutro
08:30 Kamo danas
08:45 Vrijeme za vrijeme
09:00 Vijesti
09:15 Sportarije
09:30 Pod stijenama Kantride
10:00 Vijesti
10:15 Život je lijep iako je
ponedjeljak
10:30 Notiziario
10:40 Calcio
11:00 Vijesti
11:10 Dobre vibracije
11:45 Lektira
12:00 Vijesti
12:30 Notiziario
12:35 Pressing – pregled tiska
13:00 Vijesti
13:30 Županijska pitanja
14:00 Vijesti
14:05 Ponedjeljkom
14:30 Notiziario
15:00 Danas aktualno
15:30 Tri zmaja - kviz
15:45 HAK - stanje u prometu
16:00 Giornale radio
16:30 Kamo danas 2
17:00 Vijesti
17:05 Leksikon
18:00 Vijesti
18:05 Crockodil (gl. emisija)
19:15 Servisne informacije
19:18 Crockodil
20:00 Eurominute
20:05 Glazba
20:15 Šajetimana Historica
22:00 Kronika dana HR
22:30 Radio Sova
Slušajte nas
i putem
live streama
na našem
portalu
radio-maestral.hr
06.40 TV kalendar
06.55 Dobro jutro, Hrvatska
– Vijesti
09.19 Hanna, slušaj svoje
srce – telenovela
69/130
10.05 Sto mjesta koja treba
vidjeti. zaljev rijeke
Somme,
dokumentarna serija
1/10
10.58 Dr. Oz 5, talk show
45/150
11.44 TV kalendar
12.00 Dnevnik 1
12.15 Sport
12.24 Boja strasti,
telenovela 114/122
13.11 Treća dob
13.43 Split. More
14.13 Jezik za svakoga
14.25 Društvena mreža
15.31 Glas domovine
15.57 Da, ministre 3B –
specijal. Party
Games, serija 2/2
16.35 Hrvatska uživo
17.25 HAK – promet info
17.33 Odmori se, zaslužio
si 5 – humoristična
serija 16/17 R
18.08 Potjera
19.00 Dnevnik
19.56 Vrijeme
20.00 Pogledi. U braku sa
Švicarcem,
dokumentarni film R
20.58 Počivali u miru 2,
serija 12 5/10
21.53 Bajkovita Hrvatska.
22.00 Dnevnik 3
22.20 Sport
22.24 Vrijeme
22.32 Otvoreno
23.20 Drugi format.
Mentori i učenici
00.02 Hrabra ljubav,
FILM francuski film
05.58 Juhuhu
08.51 Život s pavijanima,
dokumentarni film R
09.46 Action Man, serija za
djecu 24/26 R
10.11 Notica. Tuba R
10.29 Puni krug specijal
11.02 Briljanteen
11.47 Kuhajmo zajedno
11.55 Dok vas nije bilo 4,
dok. serija 5/30
12.40 Okusite Australiju s
Lyndey Milan 2,
dokumentarna serija
2/3
13.09 Povratak Sherlocka
Holmesa, serija 5/11
14.07 Prerijska groznica,
FILM američki film
15.27 Tea Mamut. Doručak
R
15.36 Draga Genevieve 1,
dokumentarna serija
3/13 R
16.00 Regionalni dnevnik
16.28 Slatki svijet
Charlyjevih anđela 2,
dok. serija 5/13 R
16.54 Život s pavijanima,
dokumentarni film R
17.48 Village folk.
18.00 Kod Sunca u šest
18.56 Tea Mamut. Čarobni
kolač R
19.02 Juhuhu
20.00 Dobra žena 4, serija
20.44 Vrijeme na Drugom
20.52 Kauč surferica, dok.putopisna serija 3/6
21.24 Pariška arhitektura
1, dok. serija 3/4
21.55 Sve što trebaš je
FILM ljubav, danski film R
23.50 CSI. Las Vegas 14,
serija 12 8/22
20.52 Kauč surferica, dok.putopisna serija za
mlade 3/6
07.05 Topkapi, američki
FILM film
09.00 Prekid programa
zbog čitanja – Damir
Karakaš. Kino Lika
09.10 Vadim na plesnom,
njemački doku
09.25 City Folk 2010..
Lisabon R
09.50 Direkt. Kak Bog
zapoveda 2008. R
10.20 Opera box
10.49 Treća povijest.
Judeja u doba Krista
1. dio
11.40 Šahovski komentar.
Jobava – Šarić
11.59 Dobro jutro. Kultura
13.30 Antologija dramskog
programa. Njih troje
1976. R
14.15 Perry Mason 2, serija
2/30
15.05 Ideje za uređenje
prostora, dok. serija R
15.30 Teksaški rendžeri,
FILM američki film
17.05 Sto mjesta koja treba
vidjeti. Zaljev rijeke
Somme
18.00 Bonanza 2, serija
24/34
19.00 Johan Sebastian
Bach
20.00 Balada o vojniku,
FILM ruski film
21.25 Carpe diem
21.35 Knjiga ili život
21.45 Ritam umjetnosti,
dok. film 4/7
22.15 Stand up 3
22.20 Na rubu znanosti
23.10 Zona sumraka 1,
serija 29/36
23.35 TV kalendar
23.45 Carpe diem
23.56 Vrijeme je za jazz.
Big Band HRT-a
5.45 RTL Danas, R
6.30 Virus attack,
animirana serija
6.45 Tenkai vitezovi,
animirana serija
7.10 Timon i Pumbaa,
animirana serija
7.35 Sve u šest, magazin R
8.05 Pet na pet, kviz
S03E34/100 R
9.15 Hitna služba,
dramska serija
S11E11 R
10.25 Pomorska ophodnja,
serija
12.35 Hitna služba,
dramska serija
13.35 Shopping kraljica,
lifestyle emisija R
14.35 Pink Panther, igrani
film, komedija R
16.30 RTL Vijesti
17.00 Shopping kraljica,
lifestyle emisija
18.00 Sve u šest, magazin
18.30 RTL Danas
19.10 RTL Vrijeme
19.15 Pet na pet, kviz
S03E35/100
20.00 Vatre ivanjske,
dramska serija
S01E113/140
21.00 Tri, dva, jedan –
kuhaj!, kulinarski
show S02E25/40
22.15 Dr. House, dramska
serija S07E18/23
23.10 RTL Vijesti,
informativna emisija
23.25 Kosti, kriminalistička
serija S03E05 12
0.20 Heroji iz strasti,
dramska serija
S04E16
1.10 Kosti, kriminalistička
serija S03E05 12 R
2.00 Astro show, emisija
uživo 18 R
05.40 Dnevnik Nove TV R
06.30 Monster high, crtana
serija 3-4
06.40 Traktor Tom, crtana
serija 10/26
07.05 Pčelica Maja, crtana
serija 1/26
07.30 Superman i Batman.
Državni neprijatelji,
animirani film
08.55 Zauvijek susjedi,
serija R
10.15 Crna ruža, serija R
11.15 inMagazin vikend R
12.05 Ninja ratnici, serija
63-64/104
13.05 Najbolje godine,
serija R
14.10 Zauvijek susjedi
28/80
14.40 Zauvijek susjedi
15.15 Lud, zbunjen,
normalan R
15.55 Kud puklo da puklo,
serija R
17.00 Vijesti Nove TV
17.25 inMagazin
18.15 Najbolje godine,
serija 80/150
19.15 Dnevnik Nove TV
20.05 Crna ruža, serija
148/194
21.05 Kud puklo da puklo,
serija 118/160
22.05 Lud, zbunjen,
normalan 21/24
23.00 Večernje vijesti
23.20 Otmica, serija 14/17
Giordano uspijeva
preživjeti operaciju.
Elena će mu
predložiti da se
oporavlja u vili
Ferrante.
00.20 Meta ubojice, igrani
FILM film (12) R
02.10 Iznad zakona, serija
7/30
Francuska
je najpopularnija svjetska
turistička destinacija.
Ž Kalinda
mora obučavati novog
istražitelja. Cary povlači
riskantan potez.
Prijatelj i susjed
Adama Cartwrighta, Ross
Marquett , podlegne
čudnom obliku ludila
Ana
traži od Leona da joj kaže
sve o odnosu s Ginom, no
kako Leon oklijeva Ana
odlući otići
Ljubo odlazi u Zagreb. Stipe
se emotivno oprašta od sina,
a Mile koristi priliku da se
opet pomire.
… Videostranice Kanala RI 7.00
DNEVNIK … Vremenska
prognoza za Kvarner 7.20 TV
prodaja 7.40 Dokumentarni
program (r) 8.40 TV prodaja ...
IZ ARHIVE KANALA RI 9.00
Primorje – Jug, snimka
vaterpolo utakmice ( 2.
2.2011.) (r) 10.10 TV prodaja
10.30 Rijeka zdravlja, emisija o
zdravlju (r) 11.25 Tv prodaja
11.45 Đir, zabavna emisija (r)
12.20 Tv prodaja 12.40
Slušam, slušam, zabavna
emisija (r) 13.10 Tv prodaja
13.30 Kanal Ri classic,
glazbena emisija (r) 14.15 Moja
Istra, emisija (r) 14.45 Od mora
do gorja +, reportaža (r) 15.00
Cenzura 16.00 Dokumentarni
program (r) 17.00 Tv prodaja
17.20 U zdrav mozak 7, ep.
125 17.45 Kvarat do 6,
mozaična emisija 18.35 Tv
prodaja 19.00 DNEVNIK …
Vremenska prognoza za Kvarner
… Servisne informacije 19.25
Kanal Ri classic, glazbena
emisija 20.00 Auto moto nautic
vision, emisija 20.35 Sport i
mladi, emisija (r) 21.00
Orlando, sportski talk show
22.00 DNEVNIK … Vremenska
prognoza za Kvarner … Servisne
informacije 22.25 U zdrav
mozak 7, ep. 125 22.45
Zeleno plava razglednica,
reportaža (r) 23.00 Zapisano u
zvijezdama, astro show (18)
2.00 DNEVNIK
14.00 Najava programa 14.01
Dječji program 14.45 Hrana i
vino – emisija o kulinarstvu/R
15.35 Telenovela/R 16.40 Živa
istina /R 17.35 Ri kult /R 18.20
Sve PET(Sto)/R 18.50 DNEVNIK
RITV-a 19.15 Hrana i vino –
emisija o kulinarstvu 20.00
Telenovela 20.55 VIJESTI RITVa 21.00 Sport nedjeljom –
emisija o sportu 1. dio 22.00
VEČERNJI DNEVNIK RITV-a
22.25 Sport nedjeljom – emisija
o sportu 2. dio 23.00 Arka –
astro show ( 18) 01.00 Odjava
programa
08.55 Tv prodaja 10.10
Pressica (r) 11.10 Tv prodaja
12.10 Historia (r) 12.40 Tv
prodaja 15.05 Naša dica(r)
15.40 Zajedno (r) 16.10 Tv
prodaja 18.00 Putujmo regijom,
mozaik 19.30 Info istra 20.05
Vijesti ... sport ... vrijeme 20.30
Komunalac, informativna emisija
21.30 Vijesti ... sport ... vrijeme
22.00 Putujmo regijom (r)
23.35 Notiziario, vijesti na
talijanskom jeziku 00.00
Odjavna špica
08.40 TV Prodaja 10.40 Tjedni
pregled regionalnih vijesti (R) (R)
11.10 Aniela, sapunica (R)
12.00 TV Prodaja 13.35 Hrana
i vino (R) 14.05 Aniela,
sapunica 14.55 TV Prodaja
16.30 Hrana i vino 17.00 Club
TVN,glazba 70’ - 80’ (R) 18.00
Vijesti TVN 18.30 Dom 2 (R)
19.00 Pošalji SMS, Istarski i
kvarnerski izvođači,glazbena
emisija 20.00 Vijesti Istre i
Kvarnera 20.35 Zapadna strana,
mozaična emisija uživo 21.40
KIK Festival Buzet,snimka
koncerta 1/4 22.35 Večernje
vijesti Istre i Kvarnera 23.00
Alen;Bioterapeut Kristaloterapeut,emisija uživo
01.00 TV Telop
07.00 Nogomet, MAXtv Prva
liga, snimka 10.00 Hokej na
tavi, EL 1. krug, snimka 12.20
Školska liga, dječja emisija
13.20 Džudo, Grand Prix
Samsun, snimka 16.00 Vijesti
AJB 17.00 Vaterpolo,
Regionalna liga. Mladost –
Crvena zvezda, snimka 18.30
Svijet automoto nautike,
Č
magazin 19.00 Vaterpolo,
Regionalna liga. Radnički –
Jug CO, snimka 20.20
Prehrana i sport, magazin
21.00 Vijesti AJB 21.30
Kontekst, informativni talk
show AJB 22.00 Vijesti AJB
23.10 Svijet automoto
nautike, magazin 23.40 TV
automagazin 00.25 Džudo,
Grand Prix Samsun, snimka
02.50 Nogomet, MAXtv Prva
liga, snimka 04.40
Nogomet, MAXtv Prva liga,
snimka 06.30 Svijet sporta,
magazin
17.15 Županijska panorama
Čakovec i Varaždin 17.30
Županijska panorama Zadar
17.45 Županijska panorama
Osijek 18.00 Vijesti 18.10
Vrijeme RH - sutra 18.15
Županijska panorama Split,
Dubrovnik 18.30 Zagrebačka
panorama 18.45 Županijska
panorama Ri-Pu-Gs 19.00
Dnevnik 19.53 Bajkovita
Hrvatska. Zagrebačka
katedrala 60/120 20.00
Vijesti na engleskom jeziku
20.05 Eurovijesti 20.10
Studio 4 20.55
Dokumentarna reportaža
21.00 Vijesti
! 11.05 Mali leteći medvjedi,
11.34 Crtež dana 11.35 Top
lista dječje televizije 12.40 Bilo
jednom... svemir 13.30
Vremeplov 13.35 Hitovi dječje
televizije 14.05 Što je što 14.35
Mr. Bean 14.45 Najljepše bajke
svijeta 15.10 Bilo jednom...
svemir 16.00 Rollbots 16.25
Šetnja muzejima 16.30 Škola za
vampire 16.55 Johnny Test
17.20 Vragolasti Dennis 17.45
Mala sportska akademija 17.55
Mali detektivi, 18.20 Kuća boga
Anubisa 18.45 Fora patrola
19.10 Idemo u ZOO 19.15 Mali
leteći medvjed 19.35 Mr. Bean
19.49 Crtež dana 19.50 Baka
priča najljepše priče
11.05 Škola za vampire 11.25
Winx 3 11.45 Kućni svemirci
12.05 Crvene kapice 12.20
20.000 milja pod morem 13.10
Vragolasti Denis 13.30 Fifi i
cvjetno društvo 13.50 Roary 14.10
Škola za vampire 14.30 Winx 3
14.50 Kućni svemirci 15.10
Crvene kapice 15.25 20.000 milja
pod morem 16.15 Vragolasti Denis
16.35 Fifi i cvjetno društvo 16.55
Roary 17.15 Škola za vampire
17.35 Winx 3 17.55 Kućni
svemirci 18.15 Crvene kapice
06.00 Smrt stiže u Pemberley, 1.
dio 07.30 Smrt stiže u
Pemberley, 2. dio 09.05 Čudesni
Spider-Man 2 11.25 Robocop
13.25 Snježno kraljevstvo 15.10
Moja afrička pustolovina 16.30
Starci 2 18.10 Tajni život Waltera
Mittyja 20.05 Igra prijestolja IV,
00.35 Kapetan Amerika. Ratnik
zime 02.50 Ja, Frankenstein
04.20 M. Butterfly
10.00 Internetska terapija IV, ep.
7 10.30 Muppeti u bijegu 12.15
Od štrebera do frajera 13.50
Silicijska dolina, ep. 4 14.20
Silicijska dolina, ep. 5 14.50
Silicijska dolina, ep. 6 15.20
Vatrena ljubav 2 - 1. dio 16.45
Muppeti u bijegu 18.30
Internetska terapija IV, ep. 7
19.00 Ubi me dosada III, ep. 3
19.30 Ubi me dosada III, ep. 4
20.00 CBGB 21.40 Casanova
23.30 Ubi me dosada III, ep. 3
23.55 Ubi me dosada III, ep. 4
00.25 Prošla noć 02.05 Glavna
faca
6.00 Najnevjerojatnije fotografije
National Geographica 6.20
Taljenje novca 6.45 Zona gradnje
Glas Istre
tv program
Ponedjeljak, 30. ožujka 2015.
47
06.00 Zabranjena ljubav
06.55 K.T. 2,
kriminalistička serija
08.05 Krv nije voda, serija
10.20 RTL Liga, sportska
emisija
10.35 Zabranjena ljubav
11.50 Večera za 5
12.45 Krv nije voda, serija
13.40 K.T. 2,
kriminalistička serija
14.35 Hawaii Five-0,
kriminalistička serija
Poznati radio DJ
nastrada u eksploziji
na jahti pa Five-0
kreće u potragu za
bombašem. U
početku trag vodi
McGarretta i Dannyja
do Tonyja Archera,
bivšeg njujorškog
stručnjaka za
eksplozivne naprave,
koji sada živi u
trošnom čamcu
15.20 Svijet prema Jimu,
humoristična serija
16.20 Dva i pol muškarca,
humoristična serija
17.15 Teorija velikog
praska, serija
18.10 Will i Grace,
humoristična serija
19.05 Pravila igre,
humoristična serija
20.00 Uhvati Bingo
ritamuživo
21.00 Dva i pol muškarca,
humoristična serija
21.50 Teorija velikog
praska, serija
22.45 Will i Grace,
humoristična serija
23.40 Pravila igre,
humoristična serija
00.35 Svijet prema Jimu,
humoristična serija
Raj mora naći
novi posao ili se vratiti u
Indiju. Sheldon ima
rješenje
06.25 Djevojka imena
Feriha, serija
139/160
07.15 Naša mala klinika,
serija R
08.05 Princ iz Bel Aira,
serija R
08.45 Zekoslav mrkva,
crtana serija R
08.50 Zekoslav mrkva,
crtana serija
146/158
08.55 Patak Frka, crtana
serija R
09.35 Vrtlog života, serija
139/197
10.30 Kad srce kaže da,
serija 61/182
11.40 Naša mala klinika,
serija 28/32
12.35 Princ iz Bel Aira,
serija 6/24
13.20 Tinejdžeri izvan
kontrole, serija 911/13
14.35 Navy CIS, serija R
16.40 Mentalist, serija R
17.35 Teški zločini, serija R
18.30 Kod Ane 1-3/394
19.05 Mala nevjesta, serija
1299-1300/1700
20.00 Navy CIS, serija 2122/24
21.30 Teški zločini, serija
7/10
22.20 Mentalist, serija
12/24
23.05 Opasna igra, serija
(12) 4/10
00.00 Navy CIS, serija R
01.40 Teški zločini, serija R
Patty dođe u ured i
nađe unuku kako
sjedi za njezinim
stolom.
02.30 Mentalist, serija R
03.20 Opasna igra, serija
(12) R
Š Č U slučaju u
kojem u prvi plan izbijaju
politička pitanja, Teški
zločini teško sprečavaju
curenje važnih podataka.
# # $ ' !
Č Sve što trebaš je ljubav
LOVE IS ALL YOU NEED, 2012.
Redateljica: Susanne Bier
Uloge: Pierce Brosnan, Trine Dyrholm, Molly Blixt Egelind
0 0 0 0
Romantična komedija
o razočaranoj Idi koja na
kćerinom vjenčanju
susreće Philllipa (Pierce
Brosnan) koji će ju
isprva iritirati, ali kasnije
će otkriti da je sve što
trebaju - ljubav!
Dankinja Ida (Thrine
Dyrholm) nedavno je
završila naporne
tretmane kemoterapije i
baš kada je mislila da će
moći malo predahnuti i
odmoriti se od stresa,
novi šok - njen muž ju je
cijelo vrijeme varao sa
svojom mladom
suradnicom. Nakon što
mu izdijeli sve po spisku,
Ida sama odlazi u Italiju
na vjenčanje svoje kćeri.
Ondje upoznaje oca
mladoženje, Philipa
(Pierce Brosnan) i iako
stvari između njih dvoje
nisu krenule baš
najboljim putem, uskoro
se između Ide i njega
počinju razvijati
simpatije...
06.00 Novi list 07.45 U procvatu
09.25 Ljudski kapital 11.15
Granična patrola 11.30 Dvojnik
13.00 Najdraža mamice 15.05
Nož u vodi 16.40 U procvatu
18.20 Najmirnije more toga ljeta
20.00 Leopoldova zemlja 21.15
Sav taj jazz 23.15 Capadocia III,
ep. 4 00.10 Vrijeme svinje 02.00
Smrkavanje 03.50 Bogu iza leđa
05.30 BAFTA. Život na filmu, ep.
12
6.00 Nevjera, drama 8.00
Inspektor, komedija 9.30 Dječja
TV, glazbeno-animirani program
10.15 Goli čovik, komedija 12.00
Uzavreli grad, drama 14.00
Poslednji most, ratna drama 16.00
Deveti krug, ratna drama 18.00
Društvena igra, komedija 20.05
Kud puklo da puko, drama 22.00
Klasici na Klasiku SRĐAN
DRAGOJEVIĆ. Mi nismo anđeli,
komedija 0.00 Optimisti, film 2.00
Društvena igra, komedija (R) 4.00
Klasici na Klasiku SRĐAN
DRAGOJEVIĆ. Mi nismo anđeli,
komedija (R)
09.00 Rain 10.36 Danny Collins
– dok. 10.40 Filmske vijesti.
11.00 Rajski vrtlar 12.29
Fokus– dok. 12.38 Dečko iz
susjedstva – dok. 13.00 Moja
grčka avantura 14.39 Filmske
vijesti. 14.59 Skyline 16.34
Noćna potjera -dok. 16.59 Dobro
došli u Sarajevo 19.00 Jake žene
21.30 Neobična divljina 22.58
Filmske vijesti. 23.14 Posebna
poduka 01.00 Ubojice lezbijskih
vampira
08.00 Provalnica 09.37 Fokus–
dok. 10.00 Američki rulet 11.33
Dečko iz susjedstva – dok. 11.59
Mjesec 13.39 Lazarov efekt – dok.
14.00 Resident Evil 15.42
Najduže putovanje – dok. 16.00
Panov labirint 18.15 Osveta
snajperista 20.00 Glas smrti
21.42 Lazarov efekt – dok. 22.01
Nakladnik Glas Istre novine d.o.o.
Pula, Riva 10
Telefon 650-011©
UPRAVA
Telefaks 672-114
i 672-118
Albert FAGGIAN
E-mail: [email protected]
IZVRŠNI DIREKTOR
www.novilist.hr
Slaven ŽMAK
UPRAVA
UREDNIŠTVO
Neven KLARIN
(predsjednik)
Glavni
urednik
Albert FAGGIAN
Ranko BOROVEČKI
Zamjenik glavnog urednika
Nenad JANKOVIĆ
GLAVNI UREDNIK
Izvršni urednici
Nenad HLAČA
Srećko PERŠIĆ
SLIJEPČEVIĆ
ZamjeniciLeonid
glavnog
urednika
Dražen HERLJEVIĆ
Marina VUKŠIĆ (Desk)
Jasna ORLIĆ (Desk)
Edi PRODAN
Sandra ZRINIĆ TERLEVIĆ (Pula)
Izvršni urednik
Vesna ČAMDŽIĆ (Istra)
Bruno(Novosti)
GALIĆ (Istra)
JasminCristian
ĐEČEVIĆ
Tea TIDIĆ (Portal)
Pomoćnici
glavnog
urednika
Bojana
ĆUSTIĆ
JURAGA
(Kultura i(Regija)
Mozaik)
Milorad KARDUM
Roberto CAR (Sport)
Gordana Silva
KRNJAJIĆ-PETKOVIĆ
BODLAJ IVAŠIĆ
(Rijeka)
(Crna, Svijet, zadnja)
Gordana JEZDIĆ
Boris PEROVIĆ
(Svijet)(Nedjelja)
Nataša KRESO (grafika)
KristianMilivoj
SIROTICH
(Sport)
MIJOŠEK
(fotografija)
Tihana TOMIČIĆ
REDAKCIJA
UREDNIŠTVO
centrala (052) 591-500
300-630
Slavicadirektor
BAKIĆi tajništvo
(Crna kronika)
glavni urednik 591-504
Danijela BAUK urednici:
(Mozaik)
591-583
(Novosti)
Goran591-505,
DRENJAK
(Nedjeljni
broj)
591-515
(Pula)
Helena FOGAS
(Novosti)
591-514 (Istra)
Jasmin 591-516
KLARIĆ (Kultura,
(Dopisništvo
Zagreb)
Mozaik)
591-521 (Crna)(Opatija)
Aleksandra KUĆEL-ILIĆ
591-513 (Sport)
uredništvo faks 591-555
Andrea MARIĆ
(Novosti)
591-509
dopisna služba
e-mail:
[email protected]
Miljenko
MARIN
(Kultura)
www.glasistre.hr
Damir KUNDIĆ (Portal)
Ines MICULINIĆ (Regija)
DOPISNIŠTVA
Dijana ŠANTIĆ
(Novosti)
BUZET:
Zlatka ZUBANOVIĆ-LIKARIĆ
tel./faks 662-522
694-140, 694-141
LABIN:
Foto služba tel. 885-057
faks 885-059
Damir ŠKOMRLJ
PAZIN:
tel. 625-036, 616-270
Grafička redakcija
faks 621-738
Dragan ČIKARA
POREČ:
tel. Redakcije
431-924, 427-246, 427-247,
Tajnica
427-248, 427-249
Ljiljana BARTULIN
faks 452-863
ROVINJ:
Dopisništvo
u
Zagrebu840-695
Boškovićeva 15,
tel. 840-694,
faks 811-143
tel. 01/4444-111
TRST:
telefaks 4836-431
faks 0039/040/9381245
MARKETING ZAGREB:
mob. 099/2167977
(Pogled)
Počivali u miru 2
Ministar Ivan Tabak i Ines uvjeravaju Luciju u svoj pogled na događaje u Globinu.
Postaje joj sve jasnije da njezina šefica Zora
nije nepristrana. Marija uključuje Danicu u
svoje opasne, krvave igre. Ministar Tabak
pokušava postići sporazum s moćnim istarskim političarem Mateom Furlanom. Ines
stupa u kontakt s ekoaktivistom Baldom
Lasićem i suočava ga s po njega opasnim
informacijama. Dogovaraju sastanak, a Baldo od svog životnog partnera Igora Arisa
traži da se hitno skloni u Zagreb i pričeka
ga dok on ne obavi nešto važno. Zdeslav
održava novinarsku konferenciju tijekom
koje ga Lucija suočava s neugodnim činjenicama koje je doznala od Ines, a koje kompromitiraju direktora Baratha. Zdeslav zahtijeva od Zoltana da mu konačno kaže istinu. Lucija uz Inesinu pomoć vješto izbjegava napadna Brunina udvaranja, ali i doznaje pravu pozadinu privatizacije tvornice.
Bruno nije jedini koji je nastoji zavesti. Marija sluti da će se nešto jako loše dogoditi, a
sudeći po Zoltanovom ponašanju, čini se
da je u pravu. I ona i Zoltan izlaze u noć.
Boogeyman 3 23.37 Noćna potjera
-dok. 00.00 Utjerivač dugova
01.52 Godina nasilja – dok. 02.15
Udar vrućine
08.30 Rally Raid: Abu Dhabi
Challenge 08.45 Snooker: China
Open (live) 11.30 Cross-country
Skiing: Rena 12.30 Umjetničko
klizanje, SP Shanghai 13.30
Snooker: China Open (live) 16.30
Biciklizam: Criterium International
17.15 Biciklizam: Tour of
Catalunya 18.15 Tenis Magazine: MATS POINT with
Novak Đoković 18.45 Watts
19.15 Speedway: Best Pairs Cup
in Torun 20.45 Watts 21.00
Hrvanje 21.30 Hrvanje: Vintage
Collection 22.30 Mats Point
23.00 Rally Raid: Abu Dhabi
Challenge 23.15 Mačevanje 00.15
Konjički skokovi
8.05 Ben i Kate 9.00 Malcolm u
sredini 9.25 Sretniji od nas 9.50
Futurama 10.15 Mentalno 11.10
24. Novi dan 12.05 24. Novi dan
13.00 Američki supertalent 14.50
Futurama 15.15 Simpsoni 15.45
24. Novi dan 17.35 Malcolm u
sredini 18.05 Miksologija 18.35
Futurama 19.35 Simpsoni 20.05
Agenti SHIELD-a 21.00 Sanjiva
Život s pavijanima
Već pet godina Mat Pines živi u etiopskoj divljini, proučavajući ponašanje jedne
skupine pavijana u Nacionalnome parku
Awash. Premda po prirodi nasilni i opasni,
ovi su ga pavijani s vremenom počeli smatrati članom obitelji, a i on je zavolio njih.
No pripadnici ovdašnjega ratničkog plemena Afar počeli su prijetiti da će poubijati pavijane i njihov teritorij pretvoriti u
pašnjake te da će ubiti i Mata, bude li ih u
tome pokušao spriječiti. Ekipa Prirodnoga
svijeta prati Mata dok pokušava uspostaviti veoma kompliciran mir između plemena
i njegove nove pavijanske obitelji, za što
mu je ostalo još samo godinu dana vremena, jer nakon toga mora napustiti Etiopiju.
Mat, koji živi sâm u šatoru na vjetrovitim i
sprženim padinama etiopskih planinâ, radi
kao neplaćeni volonter u ovom dalekom
Nacionalnome parku.
Prije toga nikada nije bio u Africi. Sada
provodi dane u promatranju svoje nove
obitelji - skupine od nekih stotinjak hamadrijskih pavijana.
!" " ! "!" #$%&"
7.05 Istrage zrakoplovnih nesreća
8.55 Autocesta kroz pakao
10.45 Sekunde do katastrofe
12.35 Megatvornice 13.40 Zona
gradnje 14.05 Kontrola mase
14.35 U dubini s Davidom
Reesom 15.00 Sekunde do
katastrofe 16.00 AUTO SOS
17.00 Megatvornice - Superauti
18.00 Istrage zrakoplovnih
nesreća 19.00 Autocesta kroz
pakao 22.55 Istrage zrakoplovnih
nesreća 23.55 Autocesta kroz
pakao
Osnivač, ”Glas
izdavač
i tiskar
Istre” je
počeo izlaziti u
pokretu
»NOVI narodno-oslobodilačkom
LIST«
kolovoza 1943. godine kao antifašističko
Novinsko-nakladničko
glasilo naroda dioničko
Istre.
dnevnik
izlazi neprekidno20/A
društvo, Kao
Rijeka,
Zvonimirova
od 1. studenog
1969.
p.p.130, 51001
RIJEKA
Direktor Zoran BUBNIČ
MARKETING
Rijeka, Zvonimirova 20/a
Trg I. istarske brigade 10/III, Pula
tel. 051/650-088
tel. 591-539, faks 591-544
[email protected]
telefaks e-mail:
650-031
Oglasni odjel
E-mail [email protected]
(mali oglasi, osmrtnice,
Predsjednikposljednji
Nadzornog
odbora
pozdravi,
sjećanja i zahvale)
Bruno BULEŠIĆ
tel. 388-470 i 591-543
faks 388-471
Oglasni odjel u Rijeci, Frana Kurelca
PRETPLATA
3 (tel. 212-102,
Trg I. istarske
brigade
10/III,271-210,
Pula, tel.
u Opatiji,
M. Tita
71 (tel.
052/300-655
u Crikvenici,faks
Ul.052/555-885
P. Preradovića 4.
(tel. 781-392),
e-mail: [email protected]
u Zagrebu,
Boškovićeva
15 (tel.
Računovodstvo
tel. 052/591-542
01/4444-136,
01/4444-111).
IBAN: HR5523600001102157321
kod ZAGREBAČKA
BANKA d.d. Zagreb
Pretplata:
051/650-043
OIB 89054078461
Tisak i slog »Novi list«.
izlazi svaki dan. Slog Glas Istre Pula.
ListList
izlazi
dan.
Rukopise
Tisak
Novisvaki
list Rijeka,
Zvonimirova
20.
Rukopisi i fotografije
se ne vraćaju
i materijale
ne vraćamo.
$! " #$%&"
dolina 22.00 Živi mrtvaci 23.25
Odstrel
08.10 Brzi i glasni 09.05
Generalka 2012. 09.55 Zlatna
groznica 10.50 Zlato Beringova
mora 11.40 Trgovci automobilima
12.35 Aljaška željeznica 13.30
Megagraditelji 14.25 Ljudi iz
aljaške divljine 17.10 Skladišni
ratovi u Kanadi 17.40 Bitka za
prtljagu 18.05 Lovci na dražbe
18.35 Peta brzina 19.00 A kako
to oni rade? 20.00 Zlatna groznica
21.00 Zlato Beringova mora 22.00
Goli i prestrašeni 23.00 Preživi to!
(Series 2 00.00 Najstrašnije na
svijetu
08.10 Donna Hay. Brzo, svježe i
jednostavno 10.10 Rudolphova
pekarnica 11.10 Štedite s
Jamiejem 12.05 Jamie Oliver. Sve
za 30 minuta 13.35 Ljubav prema
hrani 14.35 Vrhunska domaća
kuhinja Gordona Ramsayja.
Doručak, ručak i večera 15.05
Portugalska kuhinja s Ljubomirom
Stanišićem 16.00 Prijatelji okusa
16.35 Jamie Oliver. Jamie kod
kuće 17.25 Sarina nova nordijska
kuhinja 19.50 Ljubav prema hrani
22.20 Portugalska kuhinja s
Ljubomirom Stanišićem
!
6.00 Il caffe di Raiuno, rubrica
6.30 TG1 6.45 Unomattina
11.00 TG1 11.10 A conti fatti
12.00 La prova del cuoco,
rubrica 13.30 Telegiornale
14.00 TG1 economia 14.05
Torto o ragione? 14.40 Torto o
ragione? talk show 16.00 La vita
in diretta 18.50 L' ereditá, gioco
20.00 Telegiornale 20.30 Affari
tuoi, gioco 21.15 La freccia del
Sud, serie 23.15 Porta a porta
0.50 TG1 1.25 Sottovoce
6.00 Detto fatto 7.20 Streghe,
telefilm 8.00 Protestantesimo,
rubrica 8.30 Il tocco di un
angelo, telefilm 10.00 TG2
insieme, rubrica 11.00 I fatti
vostri 13.00 TG2 13.30
Costume e societá, rubrica
13.50 Medicina 33 14.00
Detto fatto 16.15 Ghost
Whisperer, serie 17.00 Delitti
irrisolti, serie 17.45 Rai
parlamento 17.55 TG2 18.00
Rai TG sport 18.20 TG2 18.50
Blue Bloods, telefilm 19.40
N.C.I.S., telefilm 20.30 TG2
21.10 N.C.I.S. L.A., telefilm
22.45 Blue Bloods, serie 23.30
TG2 23.45 Contatto diretto,
film 1.10 Protestantesimo,
rubrica 1.45 Un americano in
Cina, film
"
6.00 TGR Buongiorno 7.00
Buongiorno Italia 8.00 Agora,
rubrica 10.00 Mi manda Raitre
11.00 Elisir 12.00 TG3 12.25
TG3 fuori giri 12.45 Pane
quotidiano 13.10 Rai cultura
14.00 TG regione 14.20 TG3
14.50 TGR Leonardo 15.05
TG3 Piazza affari, rubrica 15.10
Terra Nostra 2, serie 15.55
Aspettando »Geo« 16.40 Geo,
rubrica 19.00 TG3 19.30 TG
regione 20.00 Blob 20.15 Un
posto al sole, serie 20.50
Calcio: Italia - Serbia Under 21
23.05 Gazebo 0.00 TG3 1.05
Rai parlamento 1.15 Fuori
orario
#
6.00 Prima pagina 8.00 TG5
8.45 Mattino cinque 10.00
TG5 11.00 Forum 13.00 TG5
13.40 Beautiful, serie 14.45
Uomini e donne, talk show
16.15 Il segreto, serie 17.00
Pomeriggio cinque 18.30 TG5
18.45 Avanti un altro!, gioco
20.00 Tg5 20.40 Striscia la
notizia, show 21.10 Lo show
dei record, show 23.50 X-Style
1.10 TG5 notte 1.55 Striscia la
notizia
!
6.55 Cartoni animati 8.30 Una
mamma per amica, telefilm
10.30 The O.C., telefilm 12.25
Studio aperto 13.00 Sport
mediaset 13.55 I Simpson, an.
14.45 The Big Bang theory, an.
15.10 Merlin, telefilm 16.00
The vampire diaries, telefilm
16.50 Dr. House, telefilm
18.30 Studio aperto 19.00
Fattore umano, real tv 19.30
Notorius 19.55 Karaoke, show
20.40 C.S.I. Miami, serie
21.10 L' incredibile Hulk, film
23.40 12 Rounds, film 1.50
Magazine champions league
6.20 Media shopping 6.40
Miami Vice, serie 8.45 Cuore
ribelle, serie 9.40 Carabinieri,
serie 10.45 Ricette all' italiana,
rubrica 11.30 Tg4 12.00
Detective in corsia, telefilm
13.00 La signora in giallo, serie
14.00 Lo sportello di Forum
15.30 Hamburg distretto 21,
telefilm 16.35 Ieri e oggi in tv
16.50 Colombo, film 18.55
TG4 19.30 Tempesta d' amore,
serie 20.30 Quinta colonna, talk
show 23.55 Terra!, rubrica
0.55 Donnavventura 1.35 TG4
notte 1.55 Media shopping
2.15 Ieri e oggi in tv
Ponedjeljak, 30. ožujka 2015.
od 30. 3. do 4. 4. 2015.
od 30. 3.
do 4. 4. 2015.
1. nagrada
MOTORNA
TRAVOKOSAÈICA
Alpina Garden
1
kupon
2. nagrada
MOTORNA KOPAÈICA
Alpina Garden
3. nagrada
MOTORNI TRIMER
Alpina Garden
i još: 10 x IZBOR ROBE U AGRARIJI U VRIJEDNOSTI OD 1.000 kn
Ime i prezime:
48
Uz malo
srece,
spremni
za
proljece!
samo
Adresa:
Nagrade:
Kako igrati:
6
kupona
1. Od danas do 4. travnja 2015.
sakupite 6 KUPONA
2. Kupone uložene u običnu bijelu ili
plavu omotnicu dostavite na
adresu Glasa Istre novina d.o.o.,
52100 Pula, Riva 10, najkasnije do
11. travnja 2015. do 10 sati
1. nagrada
3. Izvlačenje imena dobitnika bit će u
subotu, 11. travnja 2015. u
Oglasnoj službi Glasa Istre u Puli s
početkom u 11 sati
MOTORNA TRAVOKOSAÈICA
Alpina Garden
2. nagrada
MOTORNA KOPAÈICA
Alpina Garden
3. nagrada
MOTORNI TRIMER
Alpina Garden
Informacije o igri na 052/300 652
i još:
10 x IZBOR ROBE U AGRARIJI
U VRIJEDNOSTI OD 1.000 kn
Loto 6/45
13. kolo
5, 7, 15, 27, 29, 41 (39)
Dobitni broj: 915757
TEÈAJNA LISTA br. 61
utvrðena na dan 27.3.2015.
primjenjiva od 28.3.2015.
Jedinica
Šifra Valute
978 EUR1
756 CHF1
840 USD1
Kupovni za devize
7,600000
7,045035
6,870190
Srednji za devize,
efektivu i èekove
7,643898
7,305647
7,059381
Prodajni za devize
7,705000
7,555770
7,205104
Kupovni za efektivu,
èekove i kred. pisma
7,590000
7,025010
6,840834
Prodajni za efektivu
7,715000
7,585723
7,250984
!"#$$%&'()*+'(-"/$2*++3(:*;$<+3&='>)?!"#$?";*&+&(
/$+(
@$A33&+(*@"!3&(-?"!/=&(BG*A"/*++=&+(I"J2?+&(L*<"!==++

Inspektori pečate kafiće i zbog manče u kasi!str. 5 - Pic

FILMOVI U OŽUJKU - KPD

glasnik 139

Preuzmi program filmova za ožujak - KPD

Glasilo HaGeZe, Ožujak 2012.

ŽUPNE OBAVIJESTI sv. Krizma

"Tko ljubi oca ili majku više nego mene, nije mene

106 Datum: 21. prosinca 2014.

2559 km samo s jednim spremnikom

Karneval u Opatiji i Vikend za zaljubljene

priručnik za korištenje se serija pojačala razglasni uređaji

Raspored dostave na otoke pogledajte ovdje. - Bijela

Poslovni slučaj IRTA.pdf - START