b pr es im pla je tn ra i k Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga Časopis za zdrav život Broj 5 - rujan 2011. Diabetes s l a t k i ž i v o t Tema broja: Dijabetičar, obitelj i okolina Djeca sa šećernom bolešću u odgojno-obrazovnim ustanovama Dobrobiti seminara Posjetili smo obitelj Mađarić: Tko se brine o starijima? Ništa nova, sve po starom Impressum / Sadržaj br. 5/2011 Civilno društvo 34 KUZ u Europi HSDU je član međunarodne dijabetičke federacije (IDF) Diabetes/Slatki život ISSN 1333-8404 Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga, broj 5/2011., godina izlaženja XIX. Zagreb, Dugi dol 4a, tel./fax: 01 2330 991, e-mail: [email protected] web: http://www.diabetes.hr Glasilo je Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga u kojem pišemo o zdravom načinu života, tjelovježbi i pravilnoj prehrani, a za osobe sa šećernom bolešću, one koji o njima brinu ili s njima žive donosimo i popularne članke poznatih stručnjaka te preporuke za dobru regulaciju šećerne bolesti kako bi se izbjegle kronične komplikacije. Časopis izlazi 6 puta godišnje i besplatan je, a za one koji žele dostavu na kućnu adresu naplaćujemo troškove poštarine u iznosu od 30 kn koju treba uplatiti na žiro račun Saveza 23600001101494782 (uz naznaku u rubrici “poziv na broj” 12-JMBG za pojedinca ili 5-MB za pravne osobe). Potvrdu o uplati s adresom OBAVEZNO poslati na fax: 01 4847 807 ili na [email protected] Također u ovom broju: Obitelj i okolina moraju biti oslonac i podrška Izdanje: 04-02-11-2010. Urednički savjet: Prim. Želimir Beer, dr.med. / prof.dr.sc. Nikica Car, dr.med. / prof.dr.sc. Irena Colić Barić / prof. dr.sc. Tomislav Čabrijan, dr.med. / Božena Dakić, dijetetičar / prof.dr.sc. Miroslav Dumić, dr.med. / Branka Duvnjak, vms / prim. Vesna Goldoni, dr.med. / prof.dr.sc. Magda Kadrnka-Lovrenčić, dr.med. / prof.dr.sc. Željko Metelko, dr.med. / mr.sc. Manja Prašek, dr.med. / akademik, prof. dr.sc. Zdenko Škrabalo, dr.med. / prim. Ana Švast-Singer, dr.med. Uredništvo zadržava pravo redakture, korekture i kraćenja tekstova uz poštivanje autorskih prava. Rukopisi, slike i crteži se ne vraćaju ukoliko to nije izričito dogovoreno. U skladu s člankom 9. točka 4. Pravilnika o sadržaju, rokovima i postupku stručnog usavršavanja i provjere stručnosti liječnika HLK-a, članci objavljeni u časopisu Diabetes/Slatki život boduju se s 2 boda po članku. Hrvatski savez dijabetičkih udruga je nakladnik i jedini vlasnik časopisa Diabetes/Slatki život. 4 Uvodnik 5 Net vijesti 6 Događanja i akcije 14 Intervju 19 Medicina 23 Prehrana Za izdavača: Davor Bučević, prof., predsjednik HSDU-a Uredništvo: Glavna urednica: dr.sc. Mensura Dražić, dipl.ing.chem. Medicinska urednica: Ana Jakir, dr.med. Prevencija: prim. Ana Švast-Singer, dr.med. Edukacija: mr.sc. Manja Prašek, dr.med. Prehrana: Snježana Gaćina, dipl.ms. Tjelesne aktivnosti: Jadranka Kos, prof. edukacijske rehabilitacije i viša fizioterapeutkinja Djeca i mladi: mr.sc. Marina Grubić, psihologinja Grafičko oblikovanje i priprema: Tatjana Dinter Lektura: Ana Zupčić Administracija: Sandra Kerim, Štefica Dolčić Tisak: Tiskara Vjesnik Tiskano: rujan 2011., u 30 000 primjeraka Klinička ispitivanja - još jedan od načina da se uspostavi partnerstvo civilnih udruga u zdravstvu i medicinskih profesionalaca 25 Recepti 28 Gastro putovanja 32 Tjelovježba 36 Djeca i mladi 39 Iz udruga HSDU-a 41 Civilno društvo 46 Zanimljivosti S adržaj: 7 Motovunska ljetna škola unapređenja zdravlja IGROKAZ: E-zdravstvo u praksi: Informatizacija u zdravstvu ima prednosti, ali jesu li naši podaci zaštićeni? 48 Međunarodna iskustva 50 Recenzija 51 Nagradna križaljka Događanja i akcije 23 Mladi 16 Međunarodni kamp Nas 24 IDF nas uči „Mi smo osobe s dijabetesom“, a kamp: kako mladi šire vidike za život s dijabetesom Diabetes www.diabetes.hr 3 Događanja i akcije Riječ urednice / Poruka predsjednika br. 5/2011 RIJEČ UREDNICE Net vijesti Neka znaju! M oja je majka bila iznenađena kad sam osobama s kojima sam bila u kon taktu davala na znanje da imam dijabetes, a meni se to činilo logičnim i korisnim. Ako dijabetičar živi s obitelji, onda okolina to zna i podrazumijeva se da se i članovi obitelji brinu o osobi s dijabetesom i da su podučeni kako pomo ći ako zatreba. Ipak nismo uvijek okruženi osobama koje znaju što poduzeti na primjer u slučaju hipoglikemije, kakvo sam iskustvo jednom imala: zatekla sam se u vrijeme rata pred vojarnom u Črnomercu u kojoj su tada bili vojnici UNPROFOR-a. Javila sam se vojniku na porti i rekla kakav trenutno imam problem, uspjeli smo se sporazumjeti na engleskom jeziku, a na moju sreću on je znao što mi treba: za čas sam dobila voćni sok sa šećerom i sve je dobro prošlo. Naravno, nije se smjelo dogoditi da se nađem na cesti bez “slatke“ pomoći u torbi! Kad se dijabetes pojavi u djetinjstvu, neki su sretni da imaju majku koja zna izaći na kraj sa svim nedaćama koje dođu, o čemu u ovom broju govori obitelj Mađarić. Ne treba zaboraviti i na sve druge mogućnosti uključivanja okoline, što osim medicinskog osoblja znači i naša dijabetička društva, koja često nude bogate programe za poduku i druženje. I kućni ljubimci nam pomažu na svoj način. Igrokaz iz ambulante obiteljskog liječnika ne tiče se samo nas s dijabetesom, ali je dobro da znamo što nam donose novosti u sustavu zdravstva. Kad prođu ljetne vrućine, bit će više prilike za šetnje, a čitanje kad dođe na red. Vaša Mensura (Seka) Dražić S dijabetesom javno kroz život RIJEČ PREDSJEDNIKA B iti roditelj, suprug, supruga, radni kolega, susjed, zet ili snaha - prirodna je okolnost. Ali ako imate dijabetes - ima li razlike ? Gledaju li vas drugačije? Duboko vjerujem da ne. Ljudi se cijene po osobnosti, ugodnosti, kompetenciji, a ne po tome jesu li osobe s dijabetesom, visoki, niski, crne ili bijele boje kože. No, svjestan sam kako nemali broj osoba krije svoj dijabetes. Možemo li mijenjati dija betes mijenjanjem javne spoznaje o njemu, o nama, u našoj okolini? Bi li naše mo guće tjeskobe zbog dijabetesa mogle uklanjati javne osobe, vrhunski glumci i glu mice, sportaši, javno noseći stigmu dijabetesa? Bi li vas to oslobodilo vaše osobne nelagode što imate dijabetes? Ovo je 2011. godina. Je li moguće da ima osoba koje dijabetes taje svojoj okolini, čak i obitelji? Da, nažalost, moguće je, jer osobno poznajem obiteljsku liječnicu ko ja taji da ima dijabetes. Kome? Sebi? Ili svojim pacijentima koje bi trebala motivirati za kvalitetan život i uz dijabetes? Pozivam javne osobe koje imaju dijabetes, ali im on nije prepreka za ostvaren vrhunski osobni uspjeh, da nam se jave, da zajedno doprinesemo javnom razbijanju stigme osoba s dijabetesom, da motiviramo okolinu za stvaranje pozitivnog stava prema osobi s dijabetesom. Meni dijabetes nije ni osobna ni javna prepreka da budem to što jesam: i otac, i suprug, i radni kolega, i ravnatelj škole i navijač i pčelar... Veseli bili Davor Bučević, prof. 4 Diabetes www.diabetes.hr Loša kvaliteta spavanja može pogoršati dijabetes Istraživanje provedeno na 571 ispitaniku pokazalo je da oboljeli od dijabetesa tipa 2 koji loše spavaju imaju više razine šećera u krvi te više poteškoća u kontroli svoje bolesti. Naime pokazalo se da di jabetičari s poteškoćama spavanja imaju 23 posto višu razinu glukoze u krvi natašte, 48 posto višu razinu inzulina i 82 posto veću otpornost na inzulin nego dijabetičari koji normalno spavaju. Neka prijašnja istraživanja ukazala su na vezu između dijabetesa i lošijeg spavanja. Što može značiti da su oboljeli od dijabetesa osjetljiviji na učinke poremećenog spavanja ili da oboljeli koji slabo kontroliraju svoju bolest mogu imati poreme ćeno spavanje. Jednako tako, često osobe s dijabetesom tipa 2 imaju prekomjernu tjelesnu težinu, a zna se da ona može narušiti kvalitetu sna te da je povezana sa sleep apnejom. www.cybermed.hr Dijabetes nije bauk Pozivamo sve udruge HSDU-a i pojedince koji se dugi niz godina (preko 40) uspješno bore i žive s dijabe tesom da nam se jave kako bismo ih predsta vili kao primjer mogu ćeg kvalitetnog života s bolešću i uručili im Pohvale povodom Svjetskog dana dijabetesa. HSDU Ilica 48/II tel. 01 4847 807 www.diabetes.hr br. 5/2011 Čimbenici koji pridonose smanjenju volumena mozga Dijabetes, pušenje, povišeni krvni tlak i prevelika tjeles na masa u srednoj životnoj dobi pri donose smanjenju volumena mozga u starosti. Rezultati koje je objavio časopisu Neurogy se temelje na praćenju 1352 ispitanika koji su u starijoj životnoj dobi podvrgnuti magnetskoj rezonanci mozga i testiranju kognitivnih sposobnosti. Pokazalo se kako svaki od 4 identificirana faktora rizika pridonosi smanju volumena mozga na svoj način - dijabetes je bio izraženije povezan sa sma njenjem hipokampusa, a povišeni krvni tlak s gu bitkom bijele moždane tvari. Pušenje i prevelika tjelesna masa su bili povezani sa smanjenjem volumena cijelog mozga. Smanjenje volumena mozga je dovodilo i do slabijih rezultata na testovima kognitivnih sposobnosti. www.plivazdravlje.hr Orašasti plodovi štite od dijabetesa! Rezultati najnovijeg istraživa nja su pokazali kako svako dnevna konzumacija orašastih plodova pomaže u kontroli di jabetesa tipa 2 te ujedno sprje čava komplikacije povezane sa spomenutom bolešću. Orašasti plodovi su odličan izvor vlakana i magnezija, ne ophodnih nutritivnih sastojaka dijabetičke prehrane. Obiluju omega-3 masnim kiselinama i drugim zdra vim mastima koje pomažu usporiti probavljanje uglji kohidrata, što dovodi do snižavanja šećera u krvi. Studija navodi kako je konzumacija 56 grama oraha dnevno, kao zamjena za ugljikohidrate, učinkovita u kontroli razine glukoze u krvi i seruma lipida kod osoba s dijabetesom tipa 2. “Miješani, neslani, sirovi ili prženi orašasti plodovi su iznimno korisni za kontrolu glukoze i masnoće u krvi te se kao takvi mogu koristiti kao dio strategije za poboljšanje kontrole dijabetesa, bez dobivanja na težini”, poručuje dr. David Jenkins sa Sveučilišta Toronto. www.ordinacija.hr Diabetes www.diabetes.hr 5 Događanja i akcije Događanja i akcije br. 5/2011 br. 5/2011 Motovunska ljetna škola unapređenja zdravlja Zdravstveni sustav treba omogućiti ono što i pacijenti i liječnici žele, a to je skrb u skladu s etičkim kodeksima i našim zakonima, koja uključuje: - razumijevanje, - objašnjenja dijagnoze, - da ih se upita je li im što nejasno i da ih se pritom gleda u oči, - da im se nasmiješe. Grožnjan, lipanj 2011. Izgubljeni u bolesti Udruga „Za novi dan“ provela je istraživanje o dostupnosti i kvaliteti zdravstvene usluge koje je obuhvatilo 868 ispitanika u dobi od 15 do 80 godina. Više od pola ispitanika nije sudjelovalo u odlukama o vlastitom liječenju, a gotovo 500 njih je priznalo da im je bilo teško išta pitati liječnika. Tijekom liječenja polovini njih nisu objašnjene nuspojave, a čak 182 bolesnika sami su sebi organizirali pretrage Katarina Katavić, Udruga „Za novi dan“, članica KUZ-a - - - - K rajem lipnja u Grožnjanu je održan tečaj Mediji i zdravlje: privatno i javno zdravstvo na kojem se govorilo i o iskustvima pacijenata. Naša udruga pomaže oboljelima i njihovim obiteljima tako što ih informiramo, pomažemo i lobiramo u ostvari vanju prava iz djelokruga zdravstvene i socijalne skrbi. Upravo te aktivnosti pomažu pri promicanju prava na jednakost u pristupu optimalnom liječenju raka i skrbi. Od zdravstvenog sustava i zdravstvenih djelatnika oče kujemo “zdravlje za sve“: - osiguranje svima zdravstvene zaštite na temelju potreba, a ne mogućnosti plaćanja 6 Diabetes www.diabetes.hr pružanje cjelovite zdravstvene zaštite stalno unaprjeđivanje kvalitete i uklanjanje slabosti smanjivanje neravnopravnosti u zdravstvenoj zaštiti poštivanje prava pacijenata Pacijenti su danas bolje informirani i više zainteresirani za znanost i medicinu nego prije, te žele: - Individualizirani pristup - Brižno i pažljivo medicinsko osoblje - Mogućnost da budu uključeni u donošenju odluka - Objašnjenje zdravstvenog stanja - Ako/kad nastane problem, da ima netko tko može pomoći Svakodnevno zaprimamo priče oboljelih i njihovih obite lji o lošem postupanju prema njima, čekanju na pretrage i terapije, pa smo zbog toga pokrenuli istraživanje o do stupnosti i kvaliteti zdravstvene usluge. Istraživanje se provodilo od listopada prošle do svibnja ove godine i obuhvatilo je 868 ispitanika u dobi od 15 do 80 godi na. Istraživanje provodimo i dalje. Rezultati su pokazali da je otprilike tek svaki četvrti onko loški bolesnik (27 posto ispitanika) počeo s liječenjem raka u roku od 15 dana od postavljanja dijagnoze. Najveći dio bolesnika, njih 39 posto, čekao je na poče tak liječenja mjesec dana, dok je 18 posto bolesnika s Ignoriranje je nešto što pacijent može protumačiti kao nemar, nezainteresiranost, ali i kao pokazatelj loše zdravstvene skrbi. liječenjem počelo dva do tri mjeseca nakon što su do znali da imaju rak. Nadalje, svaki deseti bolesnik na čekanju je bio od tri do šest mjeseci, a više od pola godine na liječenje je čekalo šest posto osoba s dijagnozom raka. To znači da je, sumirano, svaki treći bolesnik (34 posto), nakon što se suočio sa zloćudnom dijagnozom, bio prisiljen čekati dulje od mjesec dana. Istraživanje je pokazalo da su najveći problem pretrage, koje kao glavni razlog čekanja na početak liječenja navodi čak 36 posto pacijenata. Slijedi čekanje na lijek, što je kao problem istaknulo 30 posto ispitanika, a na početak radioterapije čekalo je 23 posto bolesnika. Šest posto pacijenata potvrdilo je da je moralo čekati na operaciju, a njih pet posto čak je trebalo čekati i na prvi pregled kod onkologa. Samo devet posto ispitanika za bolest je doznalo za hvaljujući pregledu u sklopu programa ranog otkrivanja raka, dok je najviše njih, 41 posto, liječnika potražilo kad su osjetili smetnje, 28 posto njih za rak je doznalo slučajno, a samo 22 posto zahvaljujući sistematskim pre gledima. Više od pola ispitanika nije sudjelovalo u odlukama o vlastitom liječenju, a gotovo 500 njih je priznalo da im je bilo teško išta pitati liječnika. Tijekom liječenja polovini njih nisu objašnjene nuspojave, a čak 182 bolesnika sa mi su sebi organizirali pretrage. Ispitivanje je pokazalo i da gotovo 500 ispitanih nije imalo problema u dobivanju lijeka, no njih 113 čekalo je odobrenje, a 104 je imalo problema jer lijek nije bio na HZZO-ovoj listi. U ispitivanju je zadovoljstvo pruženom zdravstvenom uslugom izrazilo 36 posto onkoloških bolesnika, dok je preostalih 64 posto nezadovoljno zbog raznih razloga - njih 12 posto nije zadovoljila tehnička opremljenost zdravstvene ustanove, 29 posto je nezadovoljno lošim odnosom zdravstvenih djelatnika, a 23 posto nije zado voljno kvalitetom usluge. Alarmantne brojke: - 27 posto bolesnika liječenje je počelo u roku od 15 dana od postavljanja dijagnoze - 39 pacijenata čekalo je mjesec dana - 18 posto njih terapiju je počelo nakon dva do tri mjeseca - 10 posto čekalo je tri do šest mjeseci - 6 posto bilo je prisiljeno čekati dulje od pola godine Priče pacijenata o čekanju terapije Metastaze raka dojke na kostima i limfi: »Od uspostav ljanja dijagnoze, pa do početka kemoterapije prošlo je dva mjeseca! Tumor je lomio moje kosti, bolovi su bili neizdrživi. Odgovor je bio: ‘Ma, nećete umrijeti.’ Ma, šta mi tumor mora pojesti ne znam koliko tkiva, dok ne dobijem terapiju? Ne znam, meni to nema ni najmanje logike. Pa mi kažu, mlada sam (33 godine), neki moraju čekati dulje. Pa rekoh, stvarno. A tek kako utječe na psi hu, čekanje na terapiju je ipak najgore«. Karcinom prostate: »Imam 49 godina, operiran sam na Rebru u travnju 2010, radikalna prostatektomija s pozi tivnim rubom. Nakon kontrole urologa i vađenja PSA u srpnju 2010. preporuča mi se zračenje. Već tada imam bolove u ramenima, pod desnom lopaticom, u prstima ruke i noge, zubi i zubno meso, afte i slične stvari. Pijem Voltaren, loše spavam. Planira se zračenje 30. kolovoza 2010. Međutim, do danas (29. listopada 2010.) nisam počeo sa zračenjem. Pokvario se uređaj. ‘Bit će, samo što nije, evo idući tjedan.’ ‘Počeli smo raditi, ali ima pu no pacijenata otprije.’ ‘Baš unaprjeđujemo softver.’ U međuvremenu moj trbuh raste, bol u leđima, čudan suh osip. Danas je šest mjeseci od operacije, a moje daljnje liječenje još nije počelo.« Diabetes www.diabetes.hr 7 Događanja i akcije br. 5/2011 VII. SKUPŠTINA KOALICIJE UDRUGA U ZDRAVSTVU „Niste sami…“ Snježana Ivčić & Mensura Dražić uključe u građanske inicijative i izbore za svoja prava na zaštitu zdravlja. U kampanju će biti uključene sve udruge članice, a prikazani su i vizuali (letak, plakat) koji će se koristiti. Predstavljena je i suradnja s Pravnom klinikom Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a ovom suradnjom članovi udruga članica KUZ-a moći će dobiti besplatan pravni savjet i pomoć. Skupština je završila malim domjenkom i u dobrom raspoloženju. U lipnju 2011. Koalicija udruga u zdravstvu KUZ održala je svoju VII. godišnju skupštinu. Ova Skupština nije bila izborna, već samo izvještajna, a najvažnija točka dnevnog reda bila je izmjena Statuta. Statut je izmijenjen kako bi se rad KUZa poboljšao i prilagodio uvjetima koji će biti navedeni u Zakonu o organizacijama koje djeluju za opće dobro, koji je u pripremi. Mensura Dražić, predsjednica KUZ-a, prisutnima je predstavila Godišnji izvještaj za 2010., a upoznala ih je i s Planom aktivnosti za 2011. godinu. Na Skupštini je predstavljena i kampanja “Niste sami...“ čiji je cilj osnaživanje i poticanje građana da se aktivno Diabetes www.diabetes.hr 9 Događanja i akcije Događanja i akcije br. 5/2011 br. 5/2011 Motovunska ljetna škola unapređenja zdravlja, titi lijek. D: Ma, sjajno. Zašto vam hitna nije izdala recept? Pa oni su za to zaduženi dok mi ne radimo. P: Pa, rekla je sestra na hitnoj da podignem lijek u ljekarni, a da ćete vi napisati recept sutradan. D: A, gdje je bio doktor? P: Ionako je liječnik bio na intervenciji. U kafiću pored. Na vodno se netko alkoholizirao. D: Molim? Neka vam onda u bolnici izdaju recept! STANKA Motovun, srpanj 2011. U MOTOVUNU O STARIM PROBLEMIMA NA NOV NAČIN IGROKAZ E-zdravstvo u praksi Priredili: Ljiljana Lulić Karapetić, dr. med. i Mario Malnar, dr. med. fotografije ustupio časopis Medix Pacijentica i liječnik obiteljske medicine i igrokazom skre nuli pozornost na preopterećenost obiteljskog liječnika te moguće kršenje zakona, povezano s informatizacijom zdravstvene djelatnosti Kratice: D - doktor obiteljske medicine – (dr. Mario Malnar, KoHOM, HLK) P - pacijentica – (dr. Ljiljana Lulić Karapetrić, KUZ, KoHOM, HLK) Pacijentica dolazi u ordinaciju kod svoga iza branog liječnika. Uobičajeno, doktor je za trpan papirima, registrima, knjigama, tastaturama... Doktor sjedi ispred tri monitora. U ruci drži kalkulator radi bržeg obračuna staža u osiguranju. Na stolu, negdje među papirima, za zvoni telefon. Pacijenticu ne vidi. PRVI PROBLEM UPUTNICE ZA HITNU P: Dobar dan, doktore Malnar! (Ona očekuje da je doktor pogleda. No, uzaludno.) P: Doktore Malnar, dobar dan! 10 Diabetes www.diabetes.hr D: Dobar dan! (Izusti, ne dižući pogled s kalkulatora.) P: DOKTORE! (Podvikne malo pacijentica.) D: O, gospođo Ljiljana, dobar dan, dobar dan. Molim vas trenutak, sad ću ja, samo malo... P: Ali, doktore, što vi to radite? D: Ma, znate gospođo, ručno obračunavam staž osiguranja u zadnjih 18 mjeseci za baku kojoj trebaju pelene. Naime, moram biti siguran da je sve po propisu ili ću u protivnom pelene platiti ja! Znate, program se zna zabuniti. Pa sam sigurniji, ručno! P: A zašto biste vi morali platiti pelene, za Bo ga miloga? D: Zato što moram poznavati oko 200 zakona i pravilnika, jer ako pogriješim, cap! Ode mi novčanik. Bolje da vam o tome ne govorim. To nije ni za Motovun! Gospođo Ljiljana, a zašto ste vi da nas došli? P: Dragi doktore, problemi, znate... Došla sam po uputnicu. Naime, jučer sam bila na hitnoj internoj, jer me nešto gušilo. Nakon što su mi napravili sve, pa i kolonoskopiju, rekli su da moram donijeti uputnicu. Da samo znate kako me muž naljutio prije odlaska u bolnicu, jedva sam disala. Danas im obavezno moram donijeti uputnicu. D: Joj, gospođo Ljiljana, pa što su našli? P: Ništa, ali dok su mi napravili i kolonoskopiju, sve je pre stalo. Muž je bio k’o bubica. Znate doktore, svakako im moram donijeti uputnicu! D: Kakvu uputnicu? Pa, zar vas nisu obradili putem hitnog prijema? Za to im ne treba uputnica. Ja vas nisam uputio, pa vam ne mogu ni dati uputnicu. P: Jesu, gospodine, obradili su me na hitnoj, ali svejedno traže uputnicu. D: Ne mogu vam izdati uputnicu jer ne znam ni kakvu. A znate već, otkad je u funkciji e-zdravstvo, mi vam ništa una trag ne možemo pisati. P: Samo malo, doktore Malnar. Uputnicu moram odnijeti, a otkad je e-zdravstvo, ja ovdje moram čekati da vi sve njih u e-vlasti zadovoljite, a tek onda da mene pogledate! (Ljutito zaključi pacijentica). D: Joj, dobro, dobro. Kakvu uputnicu želite? P: Pa, ne znam baš. Svakako nekakvu uputnicu! D: Želite li za bolničko liječenje, ambulantno liječenje, dija gnostiku ili nešto treće? Crvenu ili zelenu? P: Nemam pojma. Čekajte malo, čini mi se da su rekli crvenu. D: Dobro, onda uzmite crvenu bolničku, ona pokriva sve. (Potom liječnik ručno napiše uputnicu, jer datum se ne mo že unijeti elektronički unatrag. Na kraju važno i energično lupi dva žiga, na šest mjesta svaki. Pogleda pacijenticu Lji ljanu koja dalje mirno sjedi i pomisli zašto već ne odlazi. A mora još izračunati tri staža i prebrojiti sve trakice za GUK koji je do sada izdao). P: Doktore, moram vratiti i recept u ljekarnu! D: Kakav sad vražji recept? Zar vam nisu u bolnici sve dali? P: Ma znate, rekli su da su malo tanki s praškom za čišćenje. D: I? P: Medicinska sestra je rekla da ga podignem u ljekarni, a svi znaju da ste vi jako dobri i da ćete mi kasnije napisati recept. Zbog kaucije, znate. Ako ne donesem, moram pla (Pacijentica mirno šuti i razmišlja kako je prašak za čišćenje samo 6,00 kuna, a za kolonoskopiju su joj rekli da je ba rem 1000 kuna. Dobro je i prošla). DRUGI PROBLEM - SIGURNOST PODATAKA D: Jeste li još nešto trebali, gospođo Ljiljana? P: Dr. Malnar, došla sam zbog jako bitne stvari. Sjećate li se kada sam prije nekoliko mjeseci potpisala izjavu kojom vam zabranjujem da šaljete moje podatke internetom? Da ne ponavljam. Vi dobro znate moje razloge za to i od toga ne odustajem. Koliko vidim, na vratima vaše ordinacije sa da stoji da više niste odgovorni za te podatke, odnosno da se ograđujete od toga? D: Da, vidite, novi pravilnik o krejzihu... P: O čemu? D: Ah, znate CEZIH, mi to od milja nazivamo... P: Aha! D: Dakle, novi pravilnik kaže da se vi s time slažete. P: Koji pravilnik? Kako se mogu složiti kad sam pisanim pu tem zabranila slanje mojih zdravstvenih podataka? D: Kada ste svojom izjavom odabrali obiteljskog liječnika, dobrovoljno ste pristali na davanje podataka. P: Doktore, o čemu vi to? Pa ja sam se za vas opredijelila prije 10 godina. Od tada nisam potpisala nikakvu drugu sličnu izjavu. Na onoj staroj nigdje ne piše da se slažem da me “šaljete u svemir“. D: Kako sada stoje stvari, draga gospođo Ljiljana, jedino što nam preostaje je da me tužite. P: Za ime Boga, doktore, ne pada mi na pamet da tužim vas, svoga doktora. Vjerujem vam i poštujem vas. Ali, nešto se ipak mora poduzeti. (Na kraju se pacijentica i liječnik zamišljeno i upitno okreću prema publici. Tišina i pogled u prazno.) (Uslijedio je potom samo pljesak publike). *** Diabetes www.diabetes.hr 11 Događanja i akcije Svjetski dijabetički kongres u Dubaiju br. 5/2011 Medicina i zdravstvo vrlo su osjetljiva područja s motrišta ljudskog života i rada te svaka neprimjerena uporaba ili zlo uporaba zdravstvenih podataka može dovesti do neželje nih ishoda, kaže se u preambuli Deklaracije o e-zdravstvu Akademije medicinskih znanosti Hrvatske (travanj 2011.). U sklopu zdravstvene reforme nastavlja se informatizacija preventivne zdravstvene zaštite (PZZ) te se ordinacije obi teljskih liječnika, ljekarni i područnih laboratorija povezuju s Centralnim zdravstvenim informacijskim sustavom Republi ke Hrvatske (CEZIH). U CEZIH se nakon svakog posjeta pacijenta šalju njegovi medicinski podaci. Nitko do sada nije upitao niti jednog pacijenta o tome slaže li se on da se njegovi zdravstveni podaci šalju putem interneta na CEZIH. Pojedini pacijenti, koji poznaju zakonodavstvo Republike Hrvatske, informatiku i (ne)sigurnost interneta te mogućnosti zloporabe tako osjetljivih podataka (podaci o životu i zdravlju pojedinca): - ne žele da njihovi zdravstveni podaci putuju internetom; - potpisuju izjave kojim zabranjuju liječniku da šalje njihove zdravstvene podatke; - postavljaju pitanja o tome: 1. Tko je voditelj baze podataka Centralnoga informacij skog sustava zdravstva Republike Hrvatske? 2. Tko je odgovoran u slučaju zloporabe zdravstvenih podataka? Obiteljski liječnici također se pitaju kako postupiti u slučaju kada pacijent potpiše izjavu kojom ne dopušta slanje svo jih podataka na CEZIH? Zatim, tko je dužan prikupljati suglasnost ispitanika-osiguranika-pacijenta? Privola ispitanika (ovdje se misli na pacijenta) slobodno je dana i svojim izričitim očitovanjem on izražava suglasnost s obradom njegovih osobnih podataka u određene svrhe. Zakon o zaštiti osobnih podataka u članku 9. predviđa da je, prije prikupljanja bilo kakvih osobnih podataka, voditelj zbirke osobnih podataka ili izvršitelj obrade dužan informi rati ispitanika, znači pacijenta čiji se podaci prikupljaju, o identitetu voditelja zbirke osobnih podataka, zatim o svrsi obrade kojoj su podaci namijenjeni pa o korisnicima ili kategorijama korisnika osobnih podataka te o tome radi li se o dobrovoljnom ili obveznom davanju podataka i mogu ćim posljedicama uskrate davanja podataka. Novi Pravilnik o uporabi i zaštiti podataka iz medicinske dokumentacije pacijenata u CEZIH-u potpuno je nejasan. Nije odgovorio ni na jedno pitanje koje postavljaju pacijenti kao i liječnici. U tumačenju toga Pravilnika, upućeno HLKu (9. veljače 2010.), navodi se: “ ... potpisom izjave o izboru/promjeni izabranog doktora smatra se da je dana suglasnost osigurane osobe u smislu 2. stavka, podstavke 12 Diabetes www.diabetes.hr 4. – 8. prosinca 2011. 2. Pravilnika ...“ – što nije točno. Naime, na toj izjavi nigdje se ne navodi kako osigurana osoba svojim potpisom pri staje da se njezini podaci šalju na CEZIH. No zato na dnu navedene izjave stoji: “ ... Osigurana osoba i izabrani doktor odgovorni su pod materijalnom i kaznenom odgo vornošću za unesene podatke“. Prema slobodnom tumačenju, pravo na izbor liječnika ne bi se smjelo vezati za davanje suglasnosti, tj. odricanje pra va na kontrolu nad osobnim zdravstvenim podacima. Sma tramo da je ponovo izostalo pravodobno savjetovanje sa zainteresiranom javnosti pri postupcima donošenja nekih novih pravilnika i propisa. Prijeko je potrebno usuglasiti neke medicinske zakone sa Zakonom o zaštiti osobnih po dataka, Zakonom o pravu na pristup informacijama i Zako nom o pravima pacijenata. Također, osim zakonodavne prilagodbe na nacionalnoj ra zini potrebno je izvršiti i edukaciju djelatnika u zdravstvu, informatičara i pravnika. Temeljem traženja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osi guranje, Hrvatska liječnička komora je 19. srpnja 2011. imenovala svoje predstavnike za članove radnih skupina u Projektu informatizacije zdravstva RH. Jedna od tih radnih skupina je i Radna skupina za sigurnost osobnih podataka. Možda je i naš, svakako dobronamjeran, mali igrokaz u Motovunu pripomogao da se konačno postojeće nejasnoće u ostvarivanju e-zdravstva počnu pojašnjavati i rješavati pro blemi na zadovoljstvo pacijenata, kao i njihovih liječnika. IDF-ov Svjetski dijabetički kon gres kombinira vrhunsku zna nost i seminare čiji je cilj pomoći udrugama člani cama IDF-a utje cati na politiku, podići svjesnost javnosti i potica ti unaprjeđenje zdravlja. Sastanci funkcio niraju kao forum za razmjenu kvalitetnih informacija o dijabetesu i edukaciju dijabe tičara te njihovih pružatelja zdravstvenih usluga. Sljedeći Svjetski dijabetički kon gres održat će se u Međunarodnom kon vencijskom i izložbenom centru u Dubaiju, Ujedinjeni Arapski Emirati, od nedjelje 4. prosinca do četvrtka 8. prosinca 2011. Svjetski dijabetički kongres 2011. organi zira se u suradnji s Dijabetičkim savezom Ujedinjenih Emirata. Za lokaciju je oda bran Dubai, trgovačko i komercijalno središte Bliskog istoka. Dubai ima razli čito i multikulturalno stanovništvo, a nudi izniman spoj modernog i dinamič nog grada te bezvremenske pustinje. Istinsko iskustvo učenja Izaslanici na IDF-ovu Svjetskom dija betičkom kongresu dolaze iz različitih pozadina: znanstvenici istraživači (sve učilišni profesori, istraživači u farma ceutskoj industriji), zdravsteni stručnjaci (medicinske sestre, liječnici opće prak se, nutricionisti dijetetičari, edukatori o dijabetesu), neprofitne organizacije (organizacije mladih, stručne organiza cije, medicinske ili znanstvene organiza cije) i članovi IDF-ovih udruga i vezanih organizacija. Kongres 2011. bit će jedan od najvećih medicinskih sastanaka. Na njemu će se okupiti čak 15 000 izaslanika koji predstavljaju više od 200 udruga čla nica IDF-a. Uz vrijeme za gotovo 1000 govornika, prostor za prezentaciju 1500 sadržaja i deset paralelnih sjednica ispla niranih na način da svatko na njima mo že naći ono što ga zanima, Svjetski dijabe tički kongres nudi jedno istinsko iskustvo učenja i moćnu platformu za znanstveno i političko umrežavanje. Politički forum Sastanak u Dubaiju sadrži i političku platformu, a to je ono po čemu se on razlikuje od ostalih događaja vezanih uz dijabetes. Svjetski dijabetički forum, koji će prethoditi kongresu, spojit će političke vođe s vodećim ljudima u industriji i civilnom društvu. Svjetski di jabetički kongres u Dubaiju također će uključivati i novu temu u zdravstvenoj politici, Globalni zdravstveni izazovi, koja će privući vladine krojače politike, partnere iz nevladinih organizacija te međunarodne organizacije. Sastanak će omogućiti forum za ozbiljne raspra ve o politici prema dijabetesu i siste mu zdravstva, financiranju i prevenciji. Industrijski partneri dobit će pristup široj slici svijeta dijabetesa i nezaraznih bolesti, uključujući utjecajne donositelje političkih odluka. Pozitivno i trajno nasljeđe Stopa pojavnosti dijabetesa u zaljev skim zemljama među najvišima je u svijetu. Ovo je jedan od glavnih razloga za IDF-ovu odluku da Svjetski dijabetič ki kongres odvede u u tu regiju. Kon gres je prilika da regija dobije uvid u međunarodno iskustvo, ali i da prikaže vlastitu dobru praksu. Naši su ciljevi u regiju dovesti međunarodne perspekti ve politike dijabetesa, prakse i znanstve nih istraživanja te podići lokalnu osvješ tenost o šećernoj bolesti. Nadamo se da će prisutnost Kongresa i njegovih međunarodnih izlagača Za ljevu pomoći u ubrzanju obnovljenih nastojanja da se dotakne problema dijabetesa i faktora životnog stila koji pridonose epidemiji u regiji. Surađujemo s lokalnim partnerima kako bismo bili sigurni da će Svjetski dijabetički kongres ostaviti iza sebe pozitivno i trajno na sljeđe. Nedavni sastanci s važnim poli tičkim dužnosnicima u Zaljevu ukazuju na veliku predanost i potporu Kongresu, koji za regiju predstavlja jako značajan događaj. Intervju Intervju br. 5/2011 br. 5/2011 POSJETILI SMO obitelj Mađarić: Ivana, Vesna i Zoran s dijabetesom žive već više od 50 godina tesa blaže nego Zoranove, upravo je pred zasluženom mirovinom nakon 39 godina radnog staža, dok Zoran, koji je zbog bolesti ipak morao ranije pre kinuti rad, svakodnevno izmjenjuje šale sa svojom majkom. Jedino ga brine što je zbog posljedica šećerne bolesti već izgubio jedno oko, a na drugo sve sla bije vidi i boji se sljepoće koja bi, kaže, ipak nemjerljivo srozala kvalitetu njego va života. Koliko su bila stara vaša djeca kada je otkriveno da boluju od dijabetesa? IVANA: Zoran je obolio 1957. godine u dobi od devet godina, a Vesna 1965. godine kada je navršila 19. S obzirom na to da je sin moje prijateljice također već ranije obolio od dijabetesa, dosta sam znala o toj bolesti. Uostalom, radila sam u kemijskom laboratoriju za kontrolu lijekova, tako da mi nije bilo nepoznato kako dijabetes utječe na oboljele. Razgovarala: Nataša Gajski Kovačić Na koji je način otkrivena Vesnina i Zora nova bolest , kakve su tegobe osjećali? IVANA: Zoran se počeo osjećati dosta loše. Bilo je ljeto i bili smo na godišnjem odmoru, mislili smo isprva da mu smeta vrućina, da mu je trenutna slabost došla zbog promjene klimatskih uvjeta i sredine. No on je počeo slabiti i jako žeđati. Je dan dan kada sam mu se približila dok je pio osjetila sam miris acetona iz usta. Bila sam vrlo začuđena jer sam znala za što taj miris može biti simptom. Odmah smo krenuli kući, dogovorili smo liječnički pregled i na pretragama se pokazalo da Zoran ima strašno visok šećer. Ostao je u bolnici, a kada su mi rekli koliko je šećer visok, nisam mogla vjerovati jer s tako visokom razinom šećera u krvi odrastao čovjek pada u komu. Zoran je u bolnici ostao mjesec dana, no bio je cijelo vrije me u društvu druge djece tako da mu bol nički boravak nije bio toliko strašan. humor olakšava ponekad tešku svako dnevnicu. Iako se Vesna i Zoran zbog toga ljute jer smatraju da se treba više odmarati, Ivana ne ide na spavanje dok se ne uvjeri da je njenoj djeci do bro. Vesna, čije su komplikacije dijabe Kako ste se osjećali kada ste bili suočeni s otkrićem bolesti vlastite djece? Na koji ste se način počeli nositi s bolešću djece? IVANA: Iako je i moj otac sa 60 godina dobio dijabetes, bio je to starački dijabetes koji se smirio nakon nekog vremena, a ja sam znala da šećerna bolest od koje su TKO SE BRINE O STARIJIMA? NIŠTA NOVA, SVE PO STAROM „Svi smo prešli na pomalo izmijenjenu prehranu - umjesto masti počeli smo koristiti ulje, obratili smo malo više pažnje na to koliko unosimo ugljikohidrata, povećali smo konzumaciju voća i povrća, svi smo prešli na zdraviju prehranu. Ako sam radila kolače, napravila sam dvije vrste koje su bile potpuno jednake, samo je u jednima bio šećer, a u drugima saharin. Na taj način Zoran, a kasnije i Vesna, nisu imali osjećaj da nešto ne smiju“, priča njihova majka, 90-godišnja Ivana Mađarić koja, iako njezina djeca imaju više od 60 godina, ne ide spavati dok oni ne zaspu I vana, Vesna i Zoran Mađarić, obitelj su koja se s dijabetesom nosi već 50 godina. Magistra farmacije, danas 90-godišnja Ivana, rano se morala suo čiti s bolešću svoje djece, prvo Zorana, a potom i Vesne. O tome koliko je še 14 Diabetes www.diabetes.hr ćerna bolest utjecala na njihove živote, jesu li se zbog dijabetesa morali odreći nekih svojih snova, razgovaramo s ovom veselom, sada, tročlanom obi telji koja usprkos bolesti nije izgubila smisao za humor. Naprotiv, upravo im moja djeca oboljela prati čovjeka cijeloga života. Ipak, nisam se prepustila očaju, iako se u to vrijeme, dakle prije pola sto ljeća, bilo teško nositi s tom bolesti. A po prijateljičinom sinu znala sam što čeka mo ju djecu. No jednako tako sam znala da je ključno da se razina šećera drži pod kontrolom, da se bolesnici pridržavaju naputaka vezanih uz prehranu i davanje inzulina. Kada se Zoran vratio iz bolnice, imala sam sve spremno - od stalaka za epruvete, epruveta, raznih rastvora, rešoa za iskuhavanje injekcija i ispitivanje šećera u mokraći, kutije za injekcije... Uz to morate znati da je u to vrijeme bilo jako teško doći do informacija. Na koji su način vam roditelji objasnili što vam se događa i zašto morate mije njati dosadašnji način života? ZORAN: Bio sam hospitaliziran u dječ joj klinici u Beogradu koja je slovila za vrlo dobru kliniku što se vidjelo i po to me što smo mi djeca tijekom bolničkog boravka bili vrlo dobro educirani o to me od kakve smo bolesti oboljeli i na koji se način moramo ponašati ubuduće i kontrolirati svoju bolest. Kako je u to vrijeme bilo u drugim klinikama, ne znam, ali znam da je na europskoj ra zini u to vrijeme već bilo edukacijskih kampova za djecu koji su se održavali u Francuskoj. No, s druge strane, za same roditelje do edukacije je bilo teže doći. Jeste li se, gospođo Ivana, suočeni s dijagnozom svoje djece, odmah dodat no educirali o toj bolesti kako biste im pružili što je moguće bolju terapiju? IVANA: Zoran mi je rekao, kada se vratio iz bolnice: “Ja već sve znam i ne moraš mi ništa objašnjavati“. Svejedno, kupili smo knjige koje su bile dostupne na temu šećerne bolesti. Moj suprug i ja educirali smo se i kod liječnika i moram priznati da smo se kao obitelj vrlo brzo prilagodili novim okolnostima. Što se sve u vašem obiteljskom životu promijenilo otkako je postavljena di jagnoza dijabetesa u obitelji? ZORAN: Tretman u kući bio je kao da se ništa nije dogodilo. Znalo se da se moram držati liječničkih uputa i onoga što je propisano. Inzulin se davao ujut ro, a potom sam mogao raditi sve što rade i druga djeca, i to je po meni do bar pristup jer se nije pravio nikakav problem oko bolesti. U školi je također pristup prema meni bio jednak kao i prema drugoj djeci. Mama je rekla na stavnicima da bolujem od dijabetesa no da mi nije potreban nikakav drugačiji pristup osim ako mi ne bi bilo dobro. No s obzirom na to da je škola imala i ambulantu, nije bilo nikakvih problema. Smatram to dobrim pristupom čitavoj bolesti s kojom sam se suočio. Nakon suočavanja s dijagnozom di jabetesa, koliko se promijenila cjelo kupna prehrana obitelji, jeste li se vi osobno odrekli nekih prehrambenih ili općenito životnih navika kako biste dali primjer djeci? IVANA: Svi smo prešli na pomalo iz mijenjenu prehranu - umjesto masti po čeli smo koristiti ulje, obratili smo malo više pažnje na to koliko unosimo uglji kohidrata, povećali smo konzumaciju voća i povrća, svi smo prešli na zdra viju prehranu. Ako sam radila kolače, napravila sam dvije vrste koje su bile potpuno jednake, samo je u jednima bio šećer, a u drugima saharin. Na taj način Zoran, a kasnije i Vesna, nisu ima li osjećaj da nešto ne smiju. ZORAN: Kada bih bio izvan obiteljskog doma, znao sam koje stvari ne smijem konzumirati i jednostavno sam rekao “ne“. U ono vrijeme preporuka je bila da dijabetičari ne jedu, na primjer, ni Diabetes www.diabetes.hr 15 Intervju Intervju br. 5/2011 br. 5/2011 šljive bistrice, lubenice i grožđe. Kako ste se osjećali kada je nakon osam godina od Zoranove dijagnoze dijabetesa, oboljela i Vesna? IVANA: To je bio šok. Sjećam se da je Vesna mislila da ima neku gripu, no kad me htjela poljubiti na povratku s puta i kod nje sam osjetila ace ton. Znala sam odmah i njezinu dijagnozu. S obzirom na to da smo već zbog Zorana sve znali, odmah smo dobili inzulin i za Vesnu. Koliko je bolest djece predstav ljala opterećenje za vas kao roditelje? S druge strane koliko ste vi kao djeca bili zakinuti zbog te bolesti? Jeste li u školi ikada imali problema zbog svoje bolesti? Je li među vršnjacima možda bilo kakvih zadirkivanja zbog bolesti? Što je bolest značila za vaš društveni život općenito? ZORAN: Nikada nisam imao problema zbog svoje bolesti. Najbliži prijatelji znali su što trebaju učiniti ako bi mi bilo loše. Nisam zbog svoje bolesti imao potrebe biti pod staklenim zvonom, niti sam doživljavao neke negativne situaci je iz okoline. VESNA: Mi smo normalno išli u školu, nije bilo izostajanja zbog dijabetesa. Na hranu smo malo više pazili dok smo jeli vani. Naš tata je ustvari više preu zeo brigu za to da se bavimo fizičkom aktivnošću, dok je mama bila zadužena za brigu oko prehrane. Iako je Zoran obolio osam godina prije mene, nikada nisam od svojih roditelja osjetila da više pažnje posvećuju njemu jer je bolestan, a ja ne, odnosno da zanemaruju mene. Ni u čemu nisam bila zakinuta zato što je moj brat bio bolestan. ZORAN: Ja i dalje imam mnoštvo pri jatelja, a kako sam godinama živio u Beogradu, skypeom pričam sa svojim tamošnjim prijateljima. Često mi kažu ‘Zorane, gdje ti sve nisi bio i što sve nisi radio u životu?’. I doista nikada nisam dopustio bolesti da me ograničava - bio sam aktivan u sportskim društvima, vodio sam djecu po sportskim natjecanjima i 16 Diabetes www.diabetes.hr na ljetovanja. Kao student znao sam ići u totalnu divljinu na odmor ili na radove. Da, postojala je mala zabrinutost da se nešto nepredviđeno ne dogodi, no riski rao sam. Ne mogu reći da je moj druš tveni život ikada patio zbog dijabetesa, naprotiv u mladosti je doista cvjetao. Mislite li da ipak niste u životu uspjeli na praviti sve što ste možda željeli jer vas je sve zajedno u tome bolest sputavala? ZORAN: Od mladosti sam volio živo tinje i fotografiranje, bio mi je san da snimam reportaže o životinjskom svijetu - slikom i zvukom, no to je jedino što ni sam uspio ostvariti. IVANA: Mislim da me bolest moje djece ni u čemu nije ograničila jer sam uz njih i usprkos bolesti obavila i specijalizaciju i radila puno radno vrijeme. Nekako smo se uspjeli organizirati, jedno sam vrijeme imala pomoć u kući. Nisam jedi no mogla putovati dok su djeca bila ma nja, a to sam voljela. Smatrala sam da moram stalno biti s djecom zbog njihove bolesti, no priučila sam se na to. VESNA: Evo ja sam odradila punu radnu službu u prosvjeti, no umjesto u nastavi nakon nekog vremena počela sam raditi u školskoj knjižnici jer sam tako mogla lakše odrediti svoj radni tempo i prilagoditi si prehranu. Brat i ja smo išli uvijek redovno u školu, na fakultete, zaposlili se. Na poslu nikada nisam krila da sam dijabetičar. ZORAN: Ja sam, nažalost, doživio da mi je pukla žila u oku i izgubio sam oko. Nisam više mogao raditi ono što sam radio godinama, a to su statički proračuni i zato sam otišao u mirovinu prije dvadeset godina. Činjenica je da u vrijeme kada su va ša djeca oboljela, kontrola dijabetesa nije bila toliko olakšana kao što je da nas. Molim vas, ilustrirajte nam kako su izgledali vaš dani s djecom koja su se morala nositi sa šećernom bolesti? IVANA: Ja sam bila angažirana od pet ujutro do jedan iza ponoći. S obzirom na to da je posao mog supruga zahtijevao da navečer ide na koncerte i u kazalište, ja sam često išla s njim, pa bih tek nakon toga pozavršavala sve preostale obveze koje nisam stig la preko dana. Kada gledate kako se danas liječi, tretira i kontrolira dijabe tes, koje su sve informacije i usluge dostupne dijabetičarima - opišite nam kolika je to razlika u odnosu na dane kada su se vaša djeca suočila s tom bolešću? IVANA: Razlika je velika - evo pogledaj mo samo ispitivanje šećera koje se provo dilo iz uzorka urina, a ne krvi, što je dovo dilo do netočnih rezultata i dovodilo je u pitanje vjerodostojnost liječenja. VESNA: Na taj način mnogo lakše su se mogle razviti komplikacije koje ostav ljaju posljedice. ZORAN: Što se tiče točnosti rezultata šećera u krvi ovaj način danas i onaj ne kad razlika su kao nebo i zemlja. A druga stvar koja se drastično razlikuje su injekcije inzulina koje su nekada bile užasno kom plicirane za razliku od danas. VESNA: Iako je naša sreća što je ma ma bila farmaceut pa smo ipak lakše došli i do informacija do kojih je u to vrijeme bilo teže doći, s druge strane zdravstvena služba je bila tako ustroje na da je zdravstvena usluga morala biti svima dostupna, a danas je to pomalo sporno. Kao pacijenti koji ste vezani uz Kliniku Vuk Vrhovac radi kontrole svoje boles ti, interesira me jeste li primijetili razli ke u njezinu radu sada kada je pripo jena KB-u Merkur? ZORAN: Ja sam u Beogradu ostao naj duže jer sam tamo i radio i oženio se, uoči rata sam se razveo i vratio u Hrvat sku. Nisam došao zbog rata, već zbog toga što su mi se komplikacije dijabe tesa pojačale, padao sam često u hipo glikemije i nisam mogao živjeti sam. No moram reći da su u svim tim društvenopolitičkim previranjima s početka 90-ih liječnici dijabetolozi u Beogradu skidali kapu zagrebačkoj Klinici Vuk Vrhovac u koju su dolazili i na poslijediplomsko usavršavanje. Smatram da je to govorilo dosta u prilog našem referentnom cen tru za dijabetes. Kao stalni posjetitelj ove klinike mogu reći da se osjeća razlika od pripajanja - atmosfera je lošija, viđam to na licima osoba koje susrećem... Znam što govorim jer zbog svoje sam bolesti bio i u inozemstvu po raznim klinikama no nigdje mi nije bilo tako ugodno kao u Vuku Vrhovcu kada je bio samostalna klinika. VESNA: Mislim da je pripajanje velika greška. Zamjeram i nekim liječnicima koji nisu podržali dr. Prašek, prof. Me telka i druge koji su se usprotivili pripa janju. što sam i sam ranije točno znao kada trebam uzeti nešto slatko i padam li u hipoglikemiju ili hiperglikemiju. VESNA: Kako Zoran ima problema s vidom, mama ga stalno zove kada iza đe, da provjeri gdje je. U fazi smo da se s dijabetesom nosimo, Zoran preko 50 godina a ja preko 40, i gase se simptomi visokog i niskog šećera. No zanimljivo je da ja mislim da sam do bro, a mama mi kaže odi si prekontroli rati šećer jer joj se čini da nije baš sve idealno. Uvijek kada me tako upozori, ispada da šećer doista nije dobar. S obzirom na to da toliko dugo živimo za jedno, prepoznajemo jedni na drugima simptome kada nešto pođe po krivu. IVANA: Kako ne bih vidjela da nešto nije u redu kada jako dobro znam ka ko izgledaju normalno. ZORAN: Mi se stalno zafrkavamo, po gotovo mama i ja. Mislim da nas taj veseli duh drži. Uvijek mislimo “Pa nije nama tako strašno, ipak smo više manje sve radili što smo željeli“. Na koji način sada kada ste odrasli lju di dijabetes utječe na vaš? Gospođo Ivana, brinete li vi kao majka još uvijek zbog njihove bolesti ili smatrate da su dovoljno educirani da se mogu s njom nositi? IVANA: Naravno da sam još uvijek zabrinuta. ZORAN: U vezi s našom edukacijom nije zabrinuta, nego baš naprotiv, sma tra je vrlo pristojnom, no boji se što će se dogoditi ako si bez obzira na svoje znanje ne budemo mogli pomoći. Stra huje zbog mog manjka osjećaja da pa dam u hipoglikemiju. Dogodilo mi se da padnem na ulici i probudim se na Rebru. Mama stalno provjerava je li sve u redu s nama. Uputio bih kritiku i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje ko ji ne odobrava veći broj trakica za mjerenje šećera. Kao dugogodišnjem dijabetičaru koji je izgubio osjećaj vi sokog i niskog šećera, potrebne su mi češće kontrole šećera, a uz molbu do puštaju dodatne trakice samo djeci i trudnicama. Naravno da o djeci treba posebno brinuti, no dijete će osjetiti ako mu počne padati ili rasti šećer, kao Što biste savjetovali roditeljima djece koja obole od šećerne bolesti, ali i svim ostalim dijabetičarima - na koji se način suočiti i nositi s tom bolešću? U čemu vidite probleme? IVANA: Savjetovala bih im da prihvate bolest takvu kakva je. Da svi obiteljski krenu na zdraviju prehranu - puno vo ća i povrća, da se zajedno s djecom normalno odnose prema odmoru i da se puno kreću. Ja sam, suočena s di jabetesom djece, nastojala prihvatiti novu situaciju takvom i rekla si ‘život ide dalje’. Istina, živcirala sam se, bila sam pod stresom, no to je jače od vas, dobila sam zbog toga i Bazodovljevu bolest. No svjesna sam da se ne mogu svi tako lako nositi s bolesti djeteta, kao ni sa vlastitom bolesti. Moj suprug, primjerice, nikada djeci nije mogao dati injekciju, to sam uvijek morala ja. S jedne strane danas imamo i bolje terapije i lijekove i pristup informaci jama kako bismo se bolje nosili sa šećernom bolesti, no s druge strane imamo epidemiju dijabetesa - danas je dijabetičara neusporedivo više no prije. Bez obzira što znamo što nam škodi, većina nas ne pridržava se zdra vih životnih navika. Kako Vi osobno gledate na tu kontradiktornost? Imate li kakav savjet koji može pomoći u prevenciji šećerne bolesti? IVANA: Mislim da je danas puno teže živjeti, puno je neimaštine, borba je za svaku kunu, na poslu su mnogi pod vrgnuti maltretiranju. Bez obzira što je znanost napredovala, čovjek je čovjek i sklon je i nezdravoj prehrani i preska kanju obroka i nekretanju. Nekretanje se uči već od malih nogu - djecu voze u kolicima iako već naveliko znaju hodati. Bavljenje sportom danas je moguće većinom samo ako imate novaca. Pet obroka voća koje nutricionisti svako dnevno preporučaju, posebno djeci, da nas su skupi i često nedostupni velikom broju roditelja. VESNA: Mislim da treba brinuti za djecu i mlade no istovremeno zaboravljamo na stare koji nemaju ni za normalnu pre hranu, a kamoli za dijabetičku. ZORAN: Puno je starih ljudi dijabetiča ra kojima nitko ne može pomoći, koji nemaju djecu, a rijetko se tko pita tko tim ljudima donosi lijek, tko im poma že? Ne mogu prihvatiti društvo u kojem postoje razlike među klasama kada je zdravstvena skrb u pitanju. Ne mogu prihvatiti da oni koji su u lošijoj materi jalnoj situaciji ne mogu doći do zdrav stvenih usluga. Diabetes www.diabetes.hr 17 Medicina br. 5/2011 Z D R AVA R J E © E N J A I Z S A LV U S A Glukometri koji jamËe potpunu sigurnost NOVO U LJEKARNAMA BIONIME GM 550 • nema kodiranja • vrhunska preciznost i pouzdanost mjerenja • pozadinsko svjetlo moguÊnost oËitanja rezultata u mraku NOVO • jednostavnost upotrebe • pouzdano mjerenje kalibrirano na plazmu • Smart Code Key tehnologija • dijagnostiËke trake od plemenite kovine • odliËna vidljivost informacija Certifikati: IVD, CE 0537, FDA K042678, SFDA Kina, ISO 13485, GMP Tajvan Uvoznik i distributer: Salvus d.o.o. kod kartiovaskularnih bolesnika sa šećernom bolešću NA TRAGU SVJETSKE MEDICINSKE PRAKSE Uzimajući u obzir stanje u našoj zemlji što se tiče socioekonomske strukture, demografskih čimbenika, zakonskih propisa i oblika zdravstvenog osiguranja, smatramo svrsishodnim pacijentu preporučiti uključenje u program rehabilitacije odnosno sekundarne prevencije kako bi se učinci akutne intervencije dugotrajno održali Mirjana Jembrek Gostović, Vladimir Jonke, Mladen Gostović, Inge Heim, Dubravka Kruhek (Poliklinika za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju, Zagreb, Draškovićeva 13) E • Ëvrste i nesavitljive dijagnostiËke trakice - lakπe rukovanje BIONIME GM 300 Rehabilitacija i sekundarna prevencija Diabetes formula: Cimet i alfa lipoiËna kiselina tablete Glukoza faktor tablete Proizvodi sadræe prirodne sastojke koji pomaæu u sniæavanju razine glukoze u krvi, poveÊavaju osjetljivost stanica na djelovanje inzulina, utjeËu na smanjenje kolesterola i triglicerida te poveÊanje HDL-a. www.salvus.hr www.solgar.hr tiologija koronarne bolesti je multifaktorijalna, a bolest je kronična. Apsolutni rizik za koronarnu bolest ovisi o multiplikativnom učinku glavnih čimbenika rizika (hiper tenzija, šećerna bolest, dislipidemija, pušenje, itd.), a prema statističkim podacima, danas više od 80 posto bolesnika sa šećernom bolesti ima jednu od kardiovaskularnih komplikacija. Rehabilitacijski postupak koji u sebi sadržava i mjere sekundarne prevencije neizostavan je dio liječenja kardiovaskularnih bo lesnika, u prvom redu bolesnika s koronarnom bolešću. Temelji se na općeprihvaćenim stručnim i znanstvenim medicinskim či njenicama i dugogodišnjim međunarodnim iskustvima. Neop hodan je multidisciplinaran pristup – timski rad različitih stručnjaka (kardiologa, dijabetologa, psihologa) uz aktivno sudjelovanje bolesnika, kako bi se osigurao adekvatno prove den program rehabilitacije tijekom kojega se bolesnika educi ra da sam doživotno provodi mjere rehabilitacije i sekundarne prevencije. KARDIJALNA REHABILITACIJA Rehabilitacija je skup aktivnosti koji je potreban da se srčanom bolesniku osiguraju najbolji mogući fizički, emocionalni i soci jalni uvjeti kako bi vlastitim naporima mogao zauzeti što nor malnije mjesto u životu svoje obitelji i zajednice (SZO). CILJ je rehabilitacije povratak privremeno izgubljene ili oslab ljene sposobnosti za život i rad, tj. izbjegavanje ili smanjenje invalidnosti i boljitak kvalitete življenja. Program djelatnosti rehabilitacije kardiovaskularnih bolesnika i sekundarna prevencija koronarne bolesti temelje se na općepri hvaćenim stručnim i znanstvenim medicinskim činjenicama i du gogodišnjim međunarodnim iskustvima čija su osnovna polazišta definirana dokumentima Svjetske zdravstvene organizacije, a najnovije je stanje sintetizirano u preporukama Radne grupe za rehabilitaciju Europskog kardiološkog društva i Zajedničke radne skupine Europskog kardiološkog društva (Europsko kardiološko društvo, Europsko društvo za hipertenziju i Europsko društvo za aterosklerozu) za prevenciju koronarne bolesti u kliničkoj praksi usvojenima 1998. godine. • - - • • • • • Kardijalna rehabilitacija mora biti sveobuhvatna, dugo trajna (doživotna) i u sebi uključivati elemente sekundar ne prevencije: sprječavanje napredovanja bolesti, pojave komplikacija ili njihovo odgađanje Kardijalna rehabilitacija mora potaknuti aktivan odnos samog bolesnika prema rehabilitaciji. Nedjeljiva je od sekundarne prevencije Mora u sebi obuhvaćati identifikaciju pojedinih rizičnih čimbenika i njihova intenziteta Utvrđivanje ukupnog rizika i prognostičku evaluaciju te Bolesniku pružiti najveću moguću podršku u borbi protiv svih individualnih rizičnih čimbenika. OBLICI REHABILITACIJE - STACIONARNA Diabetes www.diabetes.hr 19 Medicina Medicina br. 5/2011 br. 5/2011 -AMBULANTNA i -KUĆNA Pojedini oblici rehabilitacije međusobno su ravnopravni, pod uvje tom da se provode prema prihvaćenim kautelama. Organizacijski oblik mora biti maksimalno prilagodljiv osobama koje trebaju i žele proći program, a da istodobno ne prekidaju svoje profesionalne i socijalne obaveze. Oblik koji će se odabrati ovisi o: - demografskim čimbenicima, - socioekonomskoj strukturi, - zakonskim propisima, - obliku zdravstvenog osiguranja, - nacionalnoj tradiciji. REHABILITACIJA kardiovaskularnih bolesnika sa šećernom bo lešću je sveobuhvatan postupak, a čine ga: – stratifikacija rizika, – prognostička evaluacija, – edukacija, – fizička rehabilitacija (fizički trening), – psihička rehabilitacija, – socijalna rehabilitacija, – profesionalna rehabilitacija i – ocjena radne sposobnosti. Učinkovitost zdravstvene službe u socijalnom i profesionalnom aspektu rehabilitacije u znatnoj mjeri određena je i ograničena društveno-ekonomskim okruženjem. PRISTUP: Prema prihvaćenom stavu Stručnog povjerenstva SZO-a za prevenciju koronarne srčane bolesti, sastavnice sveobuhvatne preventivne aktivnosti jesu: 1. Populacijski pristup (promocija zdravlja) - promjena rizičnih čimbenika koji proizlaze iz načina života i životnoga okoliša te njihovih socijalnih i ekonomskih odrednica za cjelokupno pučanstvo jer su upravo ti rizični čimbenici raz log masovne pojave koronarne bolesti. 2. Strategija visokoga rizika – identifikacija osoba s visokim rizikom obolijevanja među osobama kod kojih još nema manifestacije koronarne bolesti i intenzivna primjena mjera za smanjenje razine rizika. 3. Sekundarna prevencija – sprječavanje ponovnih koronarnih događaja i napredova nja bolesti u koronarnih bolesnika INDIKACIJE ZA UKLJUČENJE U REHABILITACIJSKI POSTUPAK Vodeći računa o odnosu uloženih sredstava i očekivane ko 20 Diabetes www.diabetes.hr risti, glavni kandidati za uključenje u program ambulantne re habilitacije, uzimajući u obzir sekundarni pristup i strategiju visokog rizika, jesu: – osobe s dokazanom koronarnom bolesti, – osobe s dokazanom obliterirajućom bolesti perifernih arterija, – osobe s visokim rizikom obolijevanja od koronarne bolesti i drugih oblika, – ostali kardiovaskularni bolesnici. Osobe s dokazanom koronarnom bolesti – bolesnici poslije preboljenog akutnog srčanog infarkta, – bolesnici poslije kardiokirurškog zahvata na koronarnim arterijama, – bolesnici poslije učinjene perkutane transluminalne koronarne angioplastike, – bolesnici sa stabilnom anginom pektoris ili nijemom ishemijom, – koronarni bolesnici u kojih se klinička slika i/ili stanje rizičnih čimbenika pogoršava. Osobe s dokazanom obliterirajućom bolesti perifernih arterija – bolesnici nakon učinjenog premoštenja perifernih arterija, – bolesnici nakon učinjene periferne arterijske transluminalne angioplastike, – bolesnici s intermitentnom klaudikacijom. Osobe s visokim rizikom obolijevanja od koronarne bolesti i drugih oblika – aterosklerotske bolesti zbog istodobne prisutnosti više rizičnih čimbenika (dislipidemija, hipertenzija, pušenje, šećerna bolest, gojaznost, fizička neaktivnost, kronični psihosocijalni stres, porodično opterećenje – aterosklerotska bolest u bliskih muških srodnika prije 55. godine života, odnosno ženskih srodnika prije 65. godine života). Ostali kardiovaskularni bolesnici – bolesnici poslije zamjene srčanih zalistaka, – bolesnici poslije ugradnje elektrostimulatora i kardioverter-defibrilatora, – bolesnici nakon korekcije urođene srčane mane, – bolesnici nakon presađivanja srca. POSTUPNIK STANDARDNOGA REHABILITACIJSKOG POSTUPKA Prilikom uključenja u program uz pomoć postojećih neinvaziv nih dijagnostičkih mogućnosti, učini se stratifikacija rizika bo lesnika koja uz procjenu trenutne funkcionalne sposobnosti, rizika od akutnog srčanog događaja koji proizlazi iz trenutnog zdravstvenog stanja i eventualnih značajnih pratećih bolesti, obuhvaća i procjenu rizika od razvoja aterosklerotske bolesti koja može dovesti do postupnog ili naglijeg pogoršanja klinič ke slike i smanjenja kvalitete života. KOMPONENTE kardijalne rehabilitacije Sve komponente kardijalne rehabilitacije provode se prema općeprihvaćenim načelima i u skladu s programima hrvatskih i inozemnih rehabilitacijskih centara. FIZIČKA – povećanje asimptomatskog funkcijskog kapaciteta – sprječavanje atrofije skeletnih mišića i demineralizacije kostiju – poboljšanje psihičkog statusa – poboljšanje metaboliziranja masnoća – aktivacija fibrinolitičkog sustava – uravnoteženje autonomnog živčanog sustava (kateholamini) – bolja regulacija srčane frekvencije – pomaže održanju normalne TT – smanjenje smetnji izazvano ZAKLJUČAK: Kvalitetan i multidisciplinaran pristup omogućen je odgovaraju ćom profesionalnom postavom iskusnih djelatnika raznih profila: – internist-kardiolog, – specijalist medicine rada, – psiholog, – fizioterapeut, – medicinska sestra. Uzimajući u obzir stanje u našoj zemlji što se tiče socioeko nomske strukture, demografskih čimbenika, zakonskih propisa i oblika zdravstvenog osiguranja, smatramo svrsishodnim pa cijentu preporučiti uključenje u program rehabilitacije odnosno sekundarne prevencije, kako bi se učinci akutne intervencije dugotrajno održali. ortopedskim i reumatskim pobolima EDUKACIJSKA – otklanjanje čimbenika rizika – zdrav način života – način djelovanja lijekova i potreba redovita uzimanja – prepoznavanje nepovoljnih i opasnih situacija – ponašanje kod pojave problema Literatura...... PSIHOLOŠKA – profesionalna prosudba psihološkog profila – crte koje utječu na nastanak i tijek bolesti – borba protiv depresije i anksioznosti – svladavanje stresa 3. Heim I, Jembrek-Gostović M. 20 godina Registra akutnog infarkta miokarda za grad Zagreb. Knjiga sažetaka Trećeg hrvatskog kongresa o aterosklerozi, Šibenik, 2001: 40. SOCIJALNA – prosudba bolesnikove okoline – pomoć u svladavanju teškoća pri uključivanju u standardni život – savjetovanje obitelji – druženje s ostalim bolesnicima – zajedničke aktivnosti – izmjena iskustava 6. De Backer G, Ambrosiono E, Borch-Johnsen K, et al. Third Joint Task Force of European and other Societes on Cardiovascular Disease Prevention in Clinical Practice. European guidelines on cardiovascular disease prevention in clinical practice. Eur Heart J 2003; 24. PROFESIONALNA - Utjecaj na bolesnikov posao, odnosno procjena preostale radne sposobnosti za drugi posao. 1. Cardiovascular Disease Programe. Integrated Management of Cardiovascular Risk. Report of a WHO Meeting, Geneva 9-12 July 2002. World Health Organization, Noncommunicable Diseases and Mental Health, Geneva 2202: 35. 2. Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2003. godinu. Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, 2004: 39. 4. Mulcahy R. Twenty years of cardiac rehabilitation in Europe: A reappraisal. Eur Heart J 1991; 12: 92-93. 5. Dennis C. Rehabilitation of Patients with Coronary Artery Disease . In: Braunwald E. Heart Disease. A textbook of Cardiovascular Medicine. Philadelphia: W.B. Saunders Company (5th Edition), 1997: 1392-1403. 7. Hamm LF, Leon AS. Exercise Training for the Coronary Patient. In: Wenger NK, Hellerstein HK. Rehabilitation of the Coronary Patient. New York: Churchill Livingstone (Third Edition), 1992: 367-402. 8. Smith HC. Return to Work. In: Wenger NK, Hellerstein HK. Rehabilitation of the Coronary Patient. New York: Churchill Livingstone (Third Edition), 1992: 511-521. 9. Hellerstein HK. Work Evaluation. In: Wenger NK, Hellerstein HK. Rehabilitation of the Coronary Patient. New York: Churchill Livingstone (Third Edition), 1992: 523-542. Diabetes www.diabetes.hr 21 Prehrana br. 5/2011 Što treba imati na umu kada skrbimo o djeci i mladima koji imaju šećernu bolest ili mali podsjetnik za roditelje i sve odrasle u dječjem okruženju Mali „slatkiši“ u klupama Snježana Gaćina, dipl. ms. KB Merkur Sveučilišna klinika za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac S obzirom da je ljeto iza nas i da naša djeca i mladi (studenti, srednjoškolci) kreću ponovo u školske klu pe, moramo se zapitati jesmo li spremni dočekati ih tamo i brinuti se o njima? Jesmo li spremni osigurati djeci i mladima okruženje u kojem će biti sigurni od komlikacija dijabetesa s jedne strane i izazova koji se stavljaju pred njih s druge strane? Krenimo redom. Evo nekoliko činjenica: ¤ Praznici su završili, započnite polagano prilagođavanje novom školskom režimu ¤ Isplanirajte svakodnevne aktivnosti (odlazak u školu, sate tjelesnog, jutarnju-popodnevnu smjenu) ¤ Isplanirajte izvanredne aktivnosti (izlete, treninge) ¤ Nema razloga da vaše dijete ne postigne svoje najveće ciljeve, uz vašu podršku ¤ Vi možete pomoći svojem djetetu dobrom pripremom na početku novih izazova kako biste mu olakšali sam početak Prije nego dijete (ponovo) krene u ško lu, provjerite: ¤ Je li tamo osoba koja zna da vaše dijete ima dijabetes (učiteljica, razrednica, psiholog). ¤ Ima li škola medicinsku sestru. ¤ Razmijenite korisne informacije o dijabetesu s učiteljima/profesorima. ¤ ¤ ¤ ¤ Provjerite jesu li učitelji/profesori educirani o dijabetesu. Ako nisu, povežite ih s edukatorima o dijabetesu. Porazgovarajte s timom koji liječi vaše dijete o ritmu kontrole glukoze u školi, inzulinskoj terapiji, školskom obroku i situacijama koje zahtijevaju hitnu intervenciju ili primjenu glukagona. Napišite simptome hipo i hiperglikemije kod vašeg djeteta, svoje brojeve telefona (kod kuće, mobitel, posao) i opišite situacije kada vas profesori trebaju zvati. Podsjetite dijete da nosi identifikacijsku karticu na kojoj piše da je osoba s dijabetesom. Prehrana br. 5/2011 Vježbanje, kao uostalom i bilo koja vrsta tjelesne aktivnosti, povoljno utječe na regulaciju šećerne bolesti. Osobito je važno kod djece njegovati način života koji podrazumijeva i redovitu aktivnost i bavljenje sportom bilo koje vrste. Bilo da se radi o individualnom ili timskom sportu, da bi dijete bilo sigurno i moglo uživati, ključan je plan aktivnosti! Tije kom vježbe, kao i nakon vježbanja, postoji mogućnost hi poglikemije, zbog čega treba češće kontrolirati glikemiju. Nekoliko savjeta prije odluke o vrsti aktivnosti djeteta: ¤ Provjerite s medicinskim timom koji vodi dijabetes vašeg djeteta vrstu aktivnosti koja bi odgovarala njegovu uzrastu, konstituciji, terapiji i sl. te što učiniti u slučaju visoke ili niske glikemije prilikom vježbe. ¤ Osigurajte da trener zna da vaše dijete ima dijabetes i da zna prepoznati simptome hipoglikemije i postupke prve pomoći. ¤ Osigurajte obrok koji će vaše dijete ponijeti sa sobom na trening (sendvič, jabuka). ¤ Neka provjera glikemije uključuje testiranje glukoze prije i nakon treninga. ¤ Efekte vježbanja moguće je osjetiti i 24 sata nakon treninga (hipoglikemija!). ¤ Ako je glikemija visoka, dijete mora prestati vježbati i mora napraviti kontrolu ketona. Ako su ketoni prisutni, treba liječničku pomoć. Počinje škola – kreću rođendanski partyji Naravno da dio privlačnosti školskih klupa leži baš u ro đendanskim i drugim zabavama! Druženje! Socijalizacija, tako neophodna našoj djeci! Svakako! Ali... ¤ Dogovorite s timom koji vodi dijabetes vašeg djeteta što učiniti u situacijama kada dijete pojede višak ugljikohidrata. (Dodavati inzulin?) ¤ Regrutirajte nekog odraslog koji kontrolira zabavu da vas nazove u hitnom slučaju. ¤ Naučite dijete da provjeri što sadrži servirana hrana, 24 ¤ ¤ ¤ ¤ JUHA OD RAJČICE S KUSKUSOM TELEĆE ROLICE D I A B E T E S / S L AT K I Ž I VOT - R U J A N 2 0 1 1 D I A B E T E S / S L AT K I Ž I VOT - R U J A N 2 0 1 1 PUNJENI PATLIDŽANI LAGANA PANNA COTTA D I A B E T E S / S L AT K I Ž I VOT - R U J A N 2 0 1 1 D I A B E T E S / S L AT K I Ž I VOT - R U J A N 2 0 1 1 da računa ugljikohidrate. Provjerite glukozu prije i nakon zabave. Pomozite djetetu da potroši dodatno uzete ugljikohidrate. Ponudite se kao volonter drugim roditeljima kako biste mogli pripremiti hranu koja će odgovarati vašem djetetu ili ponudite recept za slasticu u kojoj će moći uživati i vaše dijete. Ako je zabava u restoranu, svakako provjerite sadržaj i veličinu porcija. Samo za učitelje i profesore: ¤ Svaki vaš učenik ili student s dijabetesom može imati različite simptome hipoglikemije. Brzo ćete ih naučiti raspoznavati. ¤ Ako učenik jede usred sata, to vjerojatno nije njegov izbor nego je neophodno ako je u hipoglikemiji. ¤ Ne izdvajajte svog učenika iz grupe –on želi biti kao i svi ostali. ¤ Mladi s dijabetesom ne trebaju vaše sažaljenje, nego razumijevanje. ¤ Uvijek budite u pripravnosti s čašom soka, krekerima ili keksom. ¤ Nikada ne ostavljajte učenika samoga kad je u hipoglikemiji, dajte mu obrok “brzih” ugljikohidrata (voćni sok, glukozne bombone, Coca Colu). ¤ Dozvolite učeniku da ode do toaleta kada traži - ako je u hiperglikemiji, mokrenje je jedini način da se oslobodi viška glukoze. ¤ Budite dio tima koji se skrbi za učenika. ¤ Znanje je moć. Što više naučite o dijabetesu, bolje ste pripremili uvjete da vaš učenik/student poistigne bolje akademske rezultate zahvaljujući vama. Čokoladni puding s pistachio kremom Dovoljno za 4 serviranja Potrebno: 1 puding od čokolade zaslađivač 1 šalica šlag kreme s malo masnoće pistachio aroma 2 žličice grubo sjeckani pistachio Priprema: Skuhati puding prema uputama na vrećici, zasladiti umjet nim zaslađivačem. Razdijeliti u 4 čaše i ohladiti u hladnjaku. Puding ukrasiti žlicom šlaga u koji je dodano nekoliko kapi pistachio arome. Posuti krupno rezanim pistachiom. 1 serviranje sadrži 90 kcal i 15 g ugljikohidrata U slast! Diabetes www.diabetes.hr TELEĆE ROLICE JUHA OD RAJČICE S KUSKUSOM ZA 5 OSOBA ZA 5 OSOBA 5 lijepih telećih odrezaka sol, žličica kadulje 5 kriški krte šunke papar, paprika 2 žlice ulja žlica kiselog vrhnja s 12% mliječne masti žlica brašna 1 luk 2 žlice maslinovog ulja 1 žlica brašna 50 dag rajčice 1 grančica celerova lista sol, svježe mljeveni papar, prstohvat šećera 1,3 l vode 10 dag kuskusa Odreske istučemo, posolimo i posipamo mrvljenom kaduljom, popaprimo, posipamo paprikom i savijemo. Rolice spojimo čačkalicom, omotamo šunkom, pa ih zapečemo sa svih strana. Žlicom odvadimo što više masnoće iz tave i zalijemo čašom tople vode. Poklopimo i pirjamo 15 minuta. Dolijemo vrhnje u koje smo prije toga zamiješali žličicu brašna i malo vode, posolimo, pustimo da zavrije i kuhamo još 5 minuta Nasjeckamo luk, pirjamo na ulju, pospemo brašnom, promiješamo, dolijemo 2 žlice hladne vode, promiješamo i dodamo narezanu rajčicu, grančicu celerova lista, posolimo i dolijemo vodu. Pustimo da zavrije i kuhamo četvrt sata, sameljemo svježi papar, dodamo prstohvat šećera i skinemo sa vatre. Propasiramo štapnim mikserom i poslužimo tako da prelijemo preko kuhanog kuskusa, netom izvađenog iz kalupa. Energetska vrijednost jedne porcije: 382 kcal ugljikohidrata 2 g, bjelančevina 32 g, masti 26 g, zasićenih masnih kiselina 12 g Energetska vrijednost jedne porcije: 168 kcal ugljikohidrata 24 g, bjelančevina 26 g, masti 6 g, zasićenih masnih kiselina 0,5 g Recepti preuzeti iz knjige „Veliki kuharski vodič za dijabetičare“, D. Lovšin u izdanju Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga Recepti preuzeti iz knjige „Veliki kuharski vodič za dijabetičare“, D. Lovšin u izdanju Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga LAGANA PANNA COTTA PUNJENI PATLIDŽANI ZA 6 PORCIJA ZA 4 OSOBE 2 dl slatkog vrhnja 2 dl mlijeka do 1,5% mliječne masti 2 dl jogurta do 0,9% mliječne masti tekuće sladilo bez energetske vrijednosti pola štapića vanilije 4 lista želatine 10 dag svježih ili smrznutih malina 4 patlidžana 1 luk 3 rajčice 2 žlice maslinovog ulja 4 režnja češnjaka peršin, sol, svježe mljeveni papar 1 jaje Vrhnje zavrijemo zajedno sa mlijekom i štapićem vanilije. U hladnu vodu stavimo listiće želatine da nabubre. Nakon 10 minuta ih izvadimo i rastopimo u nekoliko žlica kuhanog mlijeka i umiješamo u mliječnu bazu. Zasladimo tekućim sladilom bez energetske vrijednosti i ohladimo. Umiješamo jogurt i nalijemo u zamašćene kalupe. Neka odstoji na hladnom nekoliko sati, zatim kalupe okrenemo naopako na desertne tanjuriće i poslužimo s vrućim malinama. Patlidžanima odrežemo vrhove i operemo. Uzdužno ih razrežemo, izdubimo sredinu, posolimo, popaprimo i na malo vode propirjamo u poklopljenoj posudi. Nadjev: najprije na ulju pirjamo sjeckani luk, češnjak i peršin. Potom dodamo nasjeckanu jezgru patlidžana i na komade narezanu rajčicu. Posolimo, promiješamo i pirjamo 10 minuta. Maknemo sa vatre, malo ohladimo i umiješamo jaje. Patlidžane složimo u tepsiju, napunimo nadjevom i pokapamo uljem. Pečemo 40 minuta na 170˚C Energetska vrijednost jedne porcije: 191 kcal ugljikohidrata 8 g, bjelančevina 6 g, masti 15 g, zasićenih masnih kiselina 6,7 g Energetska vrijednost jedne porcije: 108 kcal ugljikohidrata 10 g, bjelančevina 4 g, masti 6 g, zasićenih masnih kiselina 1,5 g Recepti preuzeti iz knjige „Veliki kuharski vodič za dijabetičare“, D. Lovšin u izdanju Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga Recepti preuzeti iz knjige „Veliki kuharski vodič za dijabetičare“, D. Lovšin u izdanju Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga • tvrdi uvez • 260 stranica • bogato ilustriran • prvi takav na Hrvatskom tržištu Kupite svoj primjerak po cijeni od samo 200,00 kn (+ 35,00 kn poštanskih troškova) Isprobani recepti za: • predjela • juhe • salate • glavna jela • slastice • Jelovnik za čitav tjedan • Tabele • Rječnik pojmova • Savjeti Gastro putovanja Gastro putovanja br. 5/2011 br. 5/2011 Gastroputovanje Kosovo, srce Balkana Vedran Obućina S ladoled i “bakljava“ prvo je što prosječnom Hrvatu padne na pamet kad čuje za kosovsku hranu. Iako je tradicionalno najbolji burek i najbolji sladoled diljem bivše Jugoslavije bio onaj u slastičarnicama koje su držali Albanci, ova je slika koliko netočna toliko i nepravedna prema jednoj oazi kulturne raznolikosti na Balkanu. Prije svega, jasno treba dati do znanja da kosovska kuhinja nije albanska (u smislu države Albanije). Pod utjecajem Turaka, Grka i Talijana, ali ponajviše zbog okoliša - planina, dolina i rijeka, Kosovari su, uslijed bijede, stvorili bogatu i hranjivu gastronomiju, često s mesom, krumpirom i rižom. Zanimljivo je, međutim, da se na Kosovu, koje je nadasve bogato vo dama, rijetko jede riba. Kosovo je samo srce Balkana. Nalazi se na razmeđi južno balkanskih puteva od Jadrana i Crnoga mora te između velike moravske doline i klisura kroz koje se probijaju vodotoci prema Egejskom moru. Izrazito planinska zemlja (najviši vrh Đeravica visok je 2656 meta ra), podijeljena je između dviju velikih dolina; na zapadu je to Metohija, a na istoku Kosovsko po lje. Zemlja obiluje rijekama, rječicama 28 Diabetes www.diabetes.hr i jezerima. Na sjeve ru ju omeđuje toliko puta opjevan Ibar, a na jugu se uzdiže mitska Šar planina. Na zapadu sjenu Pećkoj patrijaršiji i manastiru Visoki De čani stvaraju mrki obronci Prokletija u koje se duboko usjekla klisura Rugova. Uz Prištinu, koja doista nije lijep grad, ali koji ima svoju posebnu atmosferu, najljepše je obići stari grad Prizren, pun džamija i crkava, pored kojih teče potok Bistrica, a iznad kojih se uzdiže utvrda s prekrasnim pogledom na grad; potom Peć, središte Srpske pravoslavne crkve, a ne zaobilazan je posjet i pitomim brežuljcima oko Kosovske Mitrovice. Pri tome nije na odmet oprez. Kosovo je i dalje zemlja s velikom međunarodnom vojnom prisutnošću koja čuva često krhak mir na ovim prostorima brdovitog Balka na. Posebno je zanimljivo iz Prištine krenuti prema jugu u obližnju Gračanicu, gdje je jedan od najsvetijih srpskih manastira, a potom se provozati visoravni do 700 godina stare hrvatske naseobine Janjevo. Vozimo se uskim kosovskim cestama u trošnom poštan skom kombiju koji je preuređen za prijevoz putnika. Oko nas prostiru se žitna polja, a u daljini plavičaste planine. Vruće je i jedino povjetarac na ovoj visoravni pomaže u pronalaženju osvježenja. Uskoro, sasvim nenadano, ulazimo jednom ces tom u samo brdo. Ovdje, usječeno u drevni planinski put, nalazi se Janjevo, najstarija hrvatska dijaspora. Nema glamura ni blještavila. Nepopravljene prometnice i uske kaldrme, stare oronule kuće i mnoštvo ljudi najrazličitijih lica i jezika. Sajmeni je dan u Janjevu. Ljudi govore albanskim, turskim, romskim, srpskim i hrvatskim jezikom kako bi kupili lubenice, duhan ili koji drugi proizvod iz bliže okolice. U blizini je mala džamija, a iznad nje, povišena na brdu, nalazi se crkva sv. Nikole, hrvatska katolička crkva na barem 700 godina starim temeljima. Do nje dolazimo uskom kaldr mom. U ovoj, “katoličkoj mahali“ vidljiv je utjecaj ne toliko dalekog Mediterana. Kuće su drugačijeg oblika, opasane su suhozidima i zidićima. Većina je napuštena i ruševna. Ipak, u mnogima se još mogu pronaći ostaci namještaja, a pustolovni duh nam nije dao mira, pa smo u jednom podrumu pronašli i čitavo, nenapuknuto bure. Crkva nadvisuje sve te kućice. A na tržnici sve blješti od ljetnih boja voća i povrća, dok se u pozadini crveni svježe meso. Kosovo nije baš mjesto za vegetarijance. Mirisi roštilja, pi letine, janjetine i teletine, paraju zrak kosovskih gradova. Svinjetine ima malo, ne toliko zbog vjerskih običaja, koliko zbog tradicionalnog usmjerenja Albanaca na ispašu svoje stoke. Meso je sveprisutno, u svako doba dana. Već za doručak možete dobiti miješano meso u “qebaptore“ ili će vabdžinici, redovno s ljutom papričicom, rajčicom, zeljem, krastavcima i svježim sirom. Restorana ima na svakog uglu. U Prištini, Prizrenu i drugim većim gradovima, međutim, po stoji vidljiva razlika uličnih restorančića, gdje se osjeća prava atmosfera među kosovskim Albancima, i razvikanih uglednih restorana koji služe iste delicije za trostruko veću cijenu. Ti su restorani uobičajeno namijenjeni slavljima ili strancima, pa se tamo mogu probati posebni specijaliteti poput šarskog od reska, punjene pljeskavice ili više albanskih delicija kao što je elbasan ska tava. Na Koso vu se danas može čuti na desetke razli čitih jezika. To nije posljedica nagle globalizacije, već krvave povijesti. Stranci su većinom zaposleni u međunarodnim organizacijama po put policijskih, vojnih i civilnih struktura UN-a, NATO-a, EUa i OESS-a. No, Kosovo je i samo multikulturalno. Tako je od 120 člano va kosovskog parlamenta 20 mjesta rezervirano za pripad nike nacionalnih manjina. Od toga je neproporcionalno velik broj srpskih mjesta, njih deset. Uz to je konstitutivnim uređenjem odlučeno da Srbi mogu osvojiti i više mjesta, ako dobiju određen broj glasova na izborima. Srbi zapravo drže 13 mjesta u parlamentu, a u to ne ulaze glasovi iz Sjevernog Kosova koji su bojkotirali ulazak u parlament države koju ne priznaju. Ostalih deset mjesta je ovako ras poređeno: četiri je mjesta sačuvano za Rome, Aškalije i Egipćane (radi se o romskom stanovništvu; razlika je u tome što Romi govore srpskim i nisu omiljeni među Albancima, dok Aškalije i Egipćani govore albanskim); tri mjesta za Crnogorce, Bošnja ke, Hrvate, Mađare i Toskane; dva mjes ta za Turke; i jedno mjesto za Gorane (slavenske muslima ne). Međutim, tri mjesta od kojih bi jedno trebalo pri padati i Hrvatima, uvijek su u rukama bošnjačkih stranaka. Crnogorci, Hrvati i Mađari uopće nisu predstavljeni na Kosovu, prije svega zbog svoje malobrojnosti. Europa; tako se zove himna Republike Kosovo. Nema rije či, a izabrana je jer ne ističe ni jednu etničku skupinu. Time se na Kosovu potiče multikulturalnost i zajedništvo. Reklo bi se gotovo kao bratstvo i jedinstvo bivše Jugoslavije. Naime, svi su osnivački mitovi Republike Kosovo albanski ili albanizirani. Tako je nezaobilazan turistički put prema Prekazu gdje je memorijalno groblje obitelji Jashari. Adem Jashari i gotovo cijelo selo pobijeni su u borbi sa srpskim snagama 1998. Simboli Oslobodilačke vojske Kosova (UÇK) mogu se vidjeti na svakom koraku. Ibrahim Rugova postao je otac nacije, njegov veliki plakat nalazi se u samom središtu Prištine, a pomalo smiješno izgleda i kip te slika Billa Clintona na Ulici Billa Clintona, a postoji i Trg Madeleine Albright. U samom središtu Prištine nalazi se katedrala Maj ke Tereze, a glavna ulica također je Bulevar Majke Tereze na kojem je i njezin kip. U pokušaje izgrađivanja kosov skog (a zapravo albanskog) nacionalnog mita spada i preimenovanje mitskog srpskog heroja Miloša Obilića koji preko noći postaje Albanac Kopiliqi. Identitetska politika ipak ne ubire željene plodove. Diabetes www.diabetes.hr 29 Gastro putovanja Gastro putovanja br. 5/2011 br. 5/2011 30 Diabetes www.diabetes.hr Prištine, kao i drugih gradova na Kosovu. Srbi na Kosovu i bektašijski Albanci rade dobru rakiju. Od nealkoholnih pića, originalna je boza, osvježavajuće piće koje se sprav lja od kukuruza (kukuruznog brašna), kvasca, šećera i vo de. u starijim dijelovima Prištine mogu se pronaći čajane u kojima se služi pravi crni čaj u turskim čašicama. Inače, Kosovari, za razliku od primjerice Turaka i Iranaca, više piju kavu. 1-2 žličice soli 1-2 žlice ulja 1 žličica praška za pecivo 400 ml vode ulje za premazivanje Recepti Kosovska pogača Sastojci: 1 kg mekanog brašna 1 l mineralne vode 2 jaja 1 prašak za pecivo sol ulje Osfma Priprema: Od navedenih sastojaka dobro umijesiti tijesto, tako da bude srednje tvrdo. Tijesto podijeliti na šest dijelova, svaki razvijati u manji krug, premazati uljem i stavljati jedan na drugi, pritiskajući ivice. Većim valjkom za tijesto razviti jednu koru, što veću i tanju možete. Isjeći na kocke dimenzija oko 12 cm. Na svaku kocku stavljati nadjev od mljevenog mesa, po jednu nepunu žlicu. Svaku kockicu sklapati dijagonalno. Mantije redati u pleh tako da preklop bude odozdo. Svaku malo premazati uljem i peći na 200 stupnjeva oko 20-25 min. Nadjev od mljevenog mesa sprema se tako da se na ulju uprži crveni luk, doda mljeveno meso, przi se još malo, te se doda sol i papar po ukusu. (špikajte) komadići ma slanine. Zemlja nu tepsiju namažite maslacem, u nju pa žljivo stavite meso i prelijte ga vrelim maslacem. Pecite u pećnici povremeno zalijevajući vlastitim sokom. Sastojci: janjeći but težak 2 kg 1 janjeću jetru 3 žlice maslaca sol, papar šalica riže 2 jaja 10 dag dimljene slanine još i maslac za lim i podlijevanje Priprema: Brašno umiješati s praškom za pecivo, umutiti jaja i dodati brašnu. Sve umiješati, pa pažljivo dodavati kiselu vodu i miješati sve dok se sva voda ne utroši, zatim dodati malo ulja i ponovo pažljivo miješati. Kada se dobije ujednačena masa, tijesto staviti u podmazanu tepsiju i peći u zagrijanoj pećnici, na umjerenoj temperaturi. Pečenu pogaču služiti dok je topla uz kiselo mlijeko, sir, kajmak, pečena jaja. Kosovske mantije Sastojci: 800 g mljevenog svinjskog mesa 2 glavice crvenog luka sol papar Za tijesto: 700-800 g brašna Priprema: Oprani janjeći but prelijte provrelom vodom i ostavite neko liko minuta u vodi. Zatim meso ocijedite, obrišite i narežite tako da dobijete četiri velika odreska, dobro ih istucite i istanjite. Stavite odreske jedan na drugi i oštrim nožem odrežite krajeve da dobijete četiri jednaka četverokuta. Jetru operite, sitno nasjeckajte, ispržite na maslacu. Posolite, popaprite, zalijte vodom i kuhajte pola sata. Umiješajte rižu i pirjajte još desetak minuta. U ohlađenu jetru umiješajte jaja, pa tom smjesom premažite odreske i složite jedan na dru gi. Četvrti odrezak nemojte premazati nego ga nabodite KUPON ZA NAGRADNU KRIŽALJKU 5/2011 Traženi pojam je Ime i Prezime God. rođenja Dijabetičar od Adresa Dolazak na Koso vo pomalo je egzo tika. Turizam nije pretjerano razvijen, pa dolazak na ra zvikane vodopade Marushë ili u pla ninsko odmaralište Prevala neće sa so bom nositi i bogatu turističku ponudu. Posjetitelji Kosova moraju biti vični snalaženju, strpljenju i crnom humoru. Ljudi su na Kosovu ljubazni i gostoljubivi, ali organizirano neće povisivati kvalitetu usluge ili se “ubijati“ za svog gosta. Ono što daju, ipak, od velike je vrijednosti jer daju od srca. Većini je zajednička ljubav prema pljeskavicama, će vapima, šiš ćevapima i ostalom balkanskom fast-foodu. Za malo drugačiji okus, tu je burjan, zapečena riža i špinat koji se većinom poslužuje uz komadiće janjetine. Tako se pokazuje široko srce Kosova. Uz mnogo mesa, na Kosovu se jede i dosta tijesta. Možda bi se to moglo nazvati i kosovskim nacionalnim jelom. Raz na punjena tijesta i pite, s mesom, sirom, špinatom, često se nude kao sporedno ili glavno jelo. Uz sveprisutni burek, vjerojatno najpoznatije i najautohtonije jelo je flija. Radi se o slojevima masnih palačinki uz koje se servira sir, kajmak, jogurt i vrhnje. Uz pogaču, ovakav je obrok dostatan za težak radni dan. Flija je uvijek spremna i može se probati u svojoj najoriginalnijoj verziji u Etnografskom muzeju u Prištini, najboljem mjestu za upoznavanje tradicionalne al banske kosovske kulture. U ovom bogatstvu balkanske prehrane, nezaobilazno obil ni su i deserti. Baklava je sveprisutna, a nešto autohtonije bio bi shequerpare, okruglo tijesto preliveno šerbetom. Ta kođer se jede mnogo voća, pa vas ne treba iznenaditi ako na kraju večere konobar donese, na račun kuće, bobice, višnje ili lubenicu. Iako je većina albanskih Kosovara islamske vjeroispovijesti, alkohol je sveprisutan. Među Albancima, naime, prisutan je “liberalniji“ odnos prema svijetu. Svugdje se može probati pivo Peja (albanski naziv za Peć), jedino kosovsko pivo, ali je popularno i pivo Tirana te Ereniku. Nacionalni je ponos Albanaca konjak Skenderbeg, naz van po najvećem albanskom heroju i borcu protiv Turaka Gjergj Kastrioti Skenderbegu, čiji se ogroman kip nalazi u samom središtu izreži i pošalji na adresu redakcije Diabetes www.diabetes.hr 31 Tjelovježba Tjelovježba br. 5/2011 br. 5/2011 PODRŠKA OBITELJI U LIJEČENJU ŠEĆERNE BOLESTI TJELESNOM AKTIVNOŠĆU Život na višoj razini Jadranka Kos, bacc. fizioterapeut i profesor rehabilitator L iječenje svake kronične bolesti pa tako i šećerne, zahtijeva prihvaćanje i razumijevanje posebnog načina života člana u oz račju cijele obitelji. Mnogi zahtjevi liječenja i stila života ne mogu se odnositi samo na pojedinca, nego je uspjeh veći ako su i drugi članovi obitelji uključeni u potporu ili zdra viji stil života. Misleći na tjelesnu aktivnost u liječenju šećerne bolesti, načini su pomoći, uključivanja i su djelovanja i pozitivnih poticaja u liječenju različiti, mnogostruki i mo gući na različitim razinama. Načini potpore i pomoći su znanje i razumijevanje bolesti i postupaka, vođenje, usmjeravanje, praćenje, poticanje te zajedničko sudjelova nje u aktivnostima. Dijete sa šećernom bolešću može funkcionirati doista samo uz pomoć i vodstvo svojih roditelja, braće i/ ili sestara u čijem praćenju može 32 Diabetes www.diabetes.hr postati sve više samostalno i sigurnije u odre đenim postupci ma. Roditelji djece sa šećernom bolešću treba ju znati i znaju sve o liječenju i potrebnim po stupcima. Oni mogu poticati i voditi svoje dije te na dodatne tjelesne aktiv nosti. Znanje o potrošnji energi je u metabolič ki intenzivnom razvoju i odra stanju omoguću je im i poticanje na sudjelova nje u drugim kućnim aktivnostima korisni ma za svakodnevni život, a istodobno i za liječenje. Mlade osobe sa šećernom bolešću u fazi odrastanja i poslije toga, u razdoblju spremnos ti i mogućnosti veće potrošnje energije u prilikama su baviti se sportom i raz nim aktivnostima intenzivnije potroš nje energije. Razumijevanje obitelji, nadasve prijatelja koji zajedno s nji ma sudjeluju u tim aktivnostima, po maže pojedincima da sve to prakti ciraju na siguran način i nađu svoje mjesto i zadovoljstvo. Mlade osobe sa šećernom bolešću koji su roditelji male djece imaju u tom razdoblju života posebne izazo ve. Brinuti o maloj djeci znači svako dnevnu tjelesnu aktivnost posebnih i različitih sadržaja i često konstantne i velike potrošnje. Taj plemeniti rad i uloga roditelja podrazumijeva aktivnost istodobno korisnu u održa vanju tjelesne spremnosti i regulacije šećera. Prakticiranje određenih obli ka tjelesne aktivnosti u zajedništvu sa svojom djecom ujedno je i model zdravog načina života. Osobe srednje životne dobi, ali i zrele srednje dobi žive u različitim okolnostima i okruženjima. Oni koji žive u gradovima, u stanovima, a posao nije zahtjevan u pogledu po trošnje energije, doista moraju prak ticirati dodatnu tjelesnu aktivnost – šetnje, hodanje, vožnja bicikla, spe cijalno vježbanje. Poticaj članova obitelji ili njihovo sudjelovanje u tim dodatnim aktivnostima podrška su njihovu zdravom načinu života i za zajedničku korist. Mnoge obitelji žive i rade u pod neblju i sredinama gdje u sezoni rade teške poslove. Znanje o liječenju, znanje o ispravnoj potrošnji energije tijekom napornih aktivnosti, briga i podrška članova omogućuju po jedincima da “dobro plivaju“ u izazovima velike potrošnje, svjesni rezultata svojega rada. Mnoge obitelji rade sezonski u svom vrtu, voćnjaku, vinogradu. Također, znanje o potrošnji, usklađivanje uno sa (hrane), doze inzulina (onih koji se liječe inzulinom), tjelesni rad s učin kom i vidljivim rezultatima obostrano su zadovoljstvo u takvim okolnostima izbora i prilika aktivnosti. Razdoblje zime obično je razdob lje “viših šećera“, ali to ne mora biti tako. Ako se u razdoblju proljeća, ljeta i jeseni osobe ili obitelji bave takvom dodatnom djelatnošću, u zimskom razdoblju potrebno je oda brati vlastiti program dodatne tjeles ne aktivnosti i održati unos i potroš nju energije u dobroj ravnoteži. Osobe sa šećernom bolešću zlatne dobi koji su od svojih mladih ili sred njih godina počeli preventivno prak ticirati svoj program tjelesne aktiv nosti ili prepoznavanja učinaka uobičajenih aktivnosti, u te su go dine ušli spremnije i pokretnije od onih koji to prije nisu znali ili iz ne kog razloga nisu prakticirali. Nikad nije kasno, uvijek se može pronaći i prakticirati aktivnost za održavanje i poboljšanje pokretljivosti i boljeg funkcioniranja u svakodnevnom životu. I u tom razdoblju života razumijevanje i poticaj ili pomoć članova obitelji vrlo je važna. Svaka osoba, bez obzira na dob, u svom svakodnevnom životu ima aktivnosti brige o sebi, svo je poslove, svoje hobije, ali razmjerno tim aktivnostima po trebno je imati i dodatnu aktivnost. To je birana i preporučena aktivnost koja omogućuje bolju re gulaciju šećerne bolesti. Istodobno, dodatna aktivnost povoljno utječe na obavljanje drugih poslova po trebnih za egzistenciju. Tako po stoji međusobna pozitivna poveza nost dodatne aktivnosti i poslova, radova druge vrste (korisnih). Vrijeme uloženo u dodatnu aktivnost nije izgubljeno vrijeme već ulaganje u bolje obavljanje drugih poslova. Takvo ulaganje vremena za “sebe osobno“ u sklopu obitelji trebalo bi biti prihvaćeno s razumijevanjem, pa i sudjelovanjem u tome, jer ko rist koja proizlazi iz toga za bolje funkcioniranje na drugim područji ma zasigurno je korist cijele obitelji. Kada pojedinac funkcionira na višoj razini, cijela obitelj funkcionira na višoj razini i to je izvor blagodati i uspjeha. Razumijevanje i briga za svoje bliž nje koji tako zdravije i kvalitetnije žive ,vraća se kao dar i blagodat. Život i funkcioniranje u brižnom ozračju obitelji i prijatelja život je na višoj razini koji svima donosi za dovoljstvo i nagradu. Diabetes www.diabetes.hr 33 Tjelovježba Tjelovježba/Kolumna br. 5/2011 br. 5/2011 Grudnjaci Vesna Mimica L ijepo sam razvukla ručnik, uze la novine i pogledom u daljinu provjerila more i vrijeme. Ideal no. Malo valova, malo južnog vjet ra koji nosi valove. Toplo, lijepo i mirno. Oko mene tradicionalno po složene obitelji, majke, očevi, djeca. muškarci uvukli su trbuhe i napeto iščekivali izlazak djevojaka. Plaža više nije bila obiteljska a scena je bila daleko od idilične. Trajalo je to predugačkih pet minuta, a onda je jedna od njih, čedno prekriženih ruku preko prsiju, izašla van i svima Pravi odmor. Na plato ispod mene u nekom su trenutku došle mlade djevojke, njih šest. Vesele, pričljive s mnogo rekvizita, ručnika, krema. Smjestile su se i nastavile pričati, a njihovo se veselje i mladost proširilo cijelom plažom. Svi smo pomislili isto: Ah! Mladost. A zatim su odlučile okupati se. Po skakale su u more, uz dozivanje i smijeh, a u sljedećem su trenutku grudnjaci, ionako premalih kupaćih kostima, poletjeli prema obali. Slika na plaži u tom se trenutku pro mijenila. Žene su zauzele strogu po zu, govorom tijela poručile da je to neprihvatljivo, a svi, apsolutno svi ostalima dodala grudnjake. Kao da ste ispuhali balon. Nisu izašle polugole. Muškarci su razočarano prilegli, a žene su ispod glasa govo rile: “Sramota. Pa ima djece.“ Zanimljivo je da od svih ljudi na plaži jedino djeca nisu uopće reagirala. Kupali su se, skakali u more, čitali ili što već djeca rade. Nitko od njih nije bio svjestan scene koja je zao kupila plažu. I tada sam pomislila kako mi odrasli imamo ograničenja, predrasude, formirane stavove. Zašto su svi po mislili da će djevojke izići iz mora bez grudnjaka ? A da su i izišle, koga bi to točno sablaznilo? Djecu sigurno ne, oni nisu ni primjetili. Vjerojatno samo odrasle. Iako nisam pristalica toplessa na jav nim plažama i mislim da je to pitanje zdravog razuma i ukusa, ljepota ovih mladih djevojaka sigurno ne bi sablaznila niti posramila nikoga. Činjenica da su i promislile i obukle se govori o nečem mnogo zanimlji vijem. Svi smo u mladosti izazivali granice. Na bilo koji način. Ako smo bili pametni, znali smo tu finu liniju između bezobrazluka, nepri stojnosti i nestašluka. Mladost je lije pa i zbog toga. Usudimo se nešto što samo nekoli ko godina kasnije ne bismo nikada učinili. I to ne bismo trebali zabora viti. Pa kada vidimo neki nestašluk, možda da se osmjehnemo i pomisli mo na svoju mladost, a ne na ogra ničenja stečena tijekom života. Krešimir Šoš je profesor kineziologije i trener mladih nogometaša Dinama. Ponosan je otac dvaju dječaka. Pokazuje nam tek jednu od mnogih vježbi Feldenkrais metode. Tu je metodu ustanovio Moché Pinchas Feldenkrais, izraelski fizičar i aktivni judaš koji se ozlijedio, pa je osmislio trening za rehabilitaciju. Ova nam metoda služi, kaže Krešimir, da poboljšamo svoj pokret i fleksibilnost tijela. Mogu je raditi svi pa zato nema isprike. Vježba koju vam prof. Šoš nudi, može se raditi sjedeći i stojeći. 34 Diabetes www.diabetes.hr 1. Sjednite i podignite jednu ruku u zrak. Osjetite istezanje i pokušajte zapamtiti do kuda doseže vaša ruka 2. Stavite ruku na uho, lakat stremi okomito u vis i polako se nagnite u stranu pa se polako vratite u početni položaj 3. Ponovite pokret i pojačajte ga pružajući drugu ruku prema podu, pa se polako vratite 4. Ponovno dignite ruku u zrak i osjetite je li se išta promijenilo u tom pokretu, te možete li više dignuti ruku Diabetes www.diabetes.hr 35 Mladi Djeca i mladi br. 5/2011 br. 5/2011 Djeca sa šećernom bolešću u odgojno-obrazovnim ustanovama DOBROBITI SEMINARA Seminar za nastavnike i odgajatelje koristan je u unaprjeđenju znanja o dijabetesu i razvijanja pozitivnog stava prema djeci s dijabetesom. Seminar je omogućio sudionicima da bolje razumiju utjecaj dijabetesa na svakodnevno funkcioniranje, dao im je osnovna znanja i vještine koje će im pomoći da ih bolje razumiju i da im pomognu da se ne osjećaju različitima u vrtićima i školama dr. sc. Marina Grubić, prof. psihologije D ruštvo Veliki za male sa šećernom bolešću nevladi na je udruga koja svojim aktivnostima dopunjava institucionalno zbrinjavanje djece i adolescenata s dijabetesom. U suradnji s Referentnim centrom za pedijat rijsku endokrinologiju i dijabetes Klinike za pedijatriju KBC Zagreb, provode trajnu edukaciju djece i mladih s dijabete som, njihovih roditelja i zdravstvenih djelatnika putem pre davanja, seminara, radionica i ljetnog kampa. Dio edukacijskih intervencija usmjeren je na širu socijalnu zajednicu. S obzirom da djeca s dijabetesom i njihovi vršnjaci većinu vremena provode u vrtiću ili školi, smatrali smo potrebnim informirati odgajatelje, učitelje i profesore o osnovnim prin cipima zbrinjavanja dijabetesa. Prema preporukama Među narodnog udruženja za dijabetes u djece i adolescenata naglašava se da dijabetes ne smije biti prepreka u školo vanju, ne smije biti uzrok isključenja iz bilo koje aktivnosti te da je socijalna integracija u vrtićima i školama od izuzetnog značaja. Prosvjetne djelatnike treba educirati kako bi se po većala sigurnost djece s dijabetesom, posebno u sportu, izletima i izvanškolskim aktivnostima, izbjegao svaki oblik diskriminacije i poticalo uključivanje i sudjelovanje u svim akademskim, socijalnim i sportskim aktivnostima. Važno je znati da razvoj samopoštovanja i samopouzdanja koje se stječe sudjelovanjem u školskim aktivnostima ima pozitivan utjecaj na zbrinjavanje dijabetesa. Poznato je da socijalni faktori utječu na tijek bolesti, na spo sobnost slijeđenja uputa i samokontrole. Istraživanja poka zuju da djeca koja su sigurna u sebe i imaju razvijen osjećaj 36 Diabetes www.diabetes.hr samopoštovanja vezanog uz funkcioniranje u školi imaju bolju kontrolu dijabetesa. S obzirom da vrtić i škola daju mnoge mogućnosti izgrađivanja samopouzdanja i razvoja socijalizacijskih vještina, važno je da djeca s dijabetesom sudjeluju u svim aktivnostima, sa što manje ograničenja. Prije nekoliko godina, u suradnji s Ministarstvom prosvjete i športa, započeli smo projekt edukacije prosvjetnih djelatni ka iz dva razloga: prvi proizlazi iz potrebe za sveobuhvat nom brigom za djecu i mlade s dijabetesom, a koja osim me dicinske uključuje i psihosocijalnu skrb. Drugi razlog je da naše iskustvo i iskustvo naših bolesnika ukazuje na probleme koji se javljaju zbog nedovoljne informiranosti prosvjetnih djelatnika koja se manifestira s jedne strane negiranjem bo lesti, a s druge postavljanjem nepotrebnih ograničenja. Cilj je edukacije povećati svjesnost o potrebama djece s dijabetesom, informirati prosvjetne djelatnike o osnovnim principima zbrinjavanja dijabetesa, mogućim akutnim kom plikacijama koje se mogu javiti tijekom boravka u vrtiću i školi i postupcima koji mogu pomoći djetetu te im omogućiti ostvarivanje njihovih prava da sudjeluju u svim akademskim i socijalnim aktivnostima. U skupini od 254 prosvjetnih djelatnika željeli smo evaluirati uspješnost edukacije u terminima promjene znanja o dijabetesu i stavova prema djeci s dijabetesom. Seminar se sastoji od predavanja o osnovnim principima zbrinjavanja dijabetesa, o psihološkim implikacijama dija betesa u djece i praktičnog rada. Prije i poslije seminara sudionici su ispunjavali po dva kom parabilna upitnika, jedan koji ispituje znanje o dijabetesu i drugi koji ispituje stavove prema djeci s dijabetesom. Tako đer smo anketom ispitali procjenu važnosti i primjenjivosti edukacije te procjenu samog seminara. Rezultati su pokazali da se znanje sudionika značajno povećalo nakon seminara, te da su stavovi prema djeci pozitivni, da ih procjenjuju sposobnijima. Svi su sudionici seminar procijenili praktičnim, zanimljivim i dobro organi ziranim. Zaključak: seminar za nastavnike i odgajatelje koristan je u unaprjeđenju znanja o dijabetesu i razvijanja pozitivnog stava prema djeci s dijabetesom. Seminar je omogućio sudionicima da bolje razumiju utjecaj dijabetesa na svako dnevno funkcioniranje, dao im je osnovna znanja i vještine koje će im pomoći da ih bolje razumiju i da im pomognu da se ne osjećaju različitima u vrtićima i školama. Izjave sudionika seminara za edukaciju prosvjetnih djelatnika Odgovori na pitanje Koje su dobrobiti seminara? • Djelatnici u odgojno-obrazovnim ustanovama dobiju osnovno znanje o dijabetesu. • Uvijek se nauči nešto novo, zanimljivo i korisno. • Ovaj seminar razjašnjuje, poučava i daje sigurnost i znanje za prihvaćanje i pomoć te integraciju djece s dijabetesom u svakodnevni život. • Što sam se podsjetila nekih zaboravljenih informacija, znam kome se mogu obratiti. • Što su teme prezentirale stručne osobe s iskustvom u radu s djecom s dijabetesom – dobivene informacije i znanja primjenjiva su u svakodnevnom radu. • Što su svi stručnjaci imali svoje predavanje, tj. što je sve tako lijepo timski prikazano. Dostupno za svako uho, mozak i srce! • Seminar je bio jasan, razumljiv – sve 5. • Što smo se pobliže upoznali s problemom dijabetesa – osobito pitanjem hipoglikemije, da se smanje strahovi vezani uz to pitanje i da se zna reagirati. • Što su sva predavanja bila jako zanimljiva i edukativna • Što sam upoznata s novim činjenicama i saznanjima o ovoj bolesti • Što se provodi edukacija osoba koje rade s djecom koja imaju šećernu bolest. • Što se prezentiraju spoznaje iz svakodnevnog života. • Potrebno je pričati javno, ne samo o dijabetesu, već o svim kroničnim stanjima koja uznemiruju djecu i mlade, npr. astma. • Jer se mijenja stav društva spram kronično bolesne djece, sve veća uključenost u kolektive. • Što sam riješila neke dileme vezane za tu bolest. • Što sam shvatila da zapravo treba prepoznati hipoglikemiju i reagirati pravilno i na vrijeme. Bez panike i straha. • Naučila sam dosta novoga što će mi pomoći u kontaktu s takvim učenikom. • Što ovakav seminar smanjuje uznemirenost djelatnika u odgojno–obrazovnim ustanova koji rade s djecom s dijabetesom. • Što se u predavanjima predavača svih profila pozornost usmjerila prema nama (nastavnicima, odgajateljima, stručnim suradnicima) i kako možemo pomoći djetetu s dijabetesom. • Što daju praktične upute – konkretno. • Što je uključeno više suradnika iz različitih profesija. • Što smo naučili i čuli vrlo kratko i korisno upoznavanje s dijabetesom. • Što sam naučila o dijabetesu puno toga što ranije nisam znala. • Što se seminarom saznaju praktična djelovanja koja mogu pomoći djetetu u hipoglikemiji, kao što je izuzetno dobro što sve ne ostaje na “rekla-kazala“, već postoji praktičan dio koji čovjeku ipak daje određenu sigurnost u vlastito djelovanje. • Što su raspravom uključeni različiti profili koji sudjeluju u odgoju djece, a sa konkretnim primjerima. • Seminar je smirio moju uznemirenost i zabrinutost zbog brige o djetetu s dijabe tesom u grupi. • Što je na predavanjima sudjelovao tim stručnjaka te što je tema prezentirana na razumljiv način, a ipak stručno. • Sudionici seminara mogu iznijeti svoja pitanja i dobiti odgovore na njih te razmijeniti iskustva. • Što sam shvatila da je edukacija sustavno organizirana i obuhvaća djecu, roditelje, vrtiće, škole – društvo sveukupno! Djeca i mladi Iz udruga Hsdu-a br. 5/2011 br. 5/2011 Iz udruga MEÐUNARODNI LJETNI KAMP … Profitirale obje udruge Nas 24 Marija Šapić GAREŠNICA P ovodom Dana domovinske za hvalnosti i briljantne pobjede hr vatskih jedinica u oslobađanju hrvatskog teritorija od okupacije, Dija betička udruga i Udruga umirovljenika grada Garešnice potpisale su ugovor o suradnji. Umirovljenici prvog utorka u mjesecu do Danijela Sušilović O d 22. do 29. srpnja 2011. na Rogli u Sloveniji organiziran je međunarodni ljetni kamp za mlade u kojem mi je bilo čast sudjelovati. Bilo nas je 24 i svatko je predstavljao svoju zemlju: kako se snalazimo s dijabetesom, financije, udruženja, život s dijabetesom i ostalo. Imali smo program za svih osam dana koji je uglavnom bio ispunjen sportom i kvalitetnim prezentacijama. Npr. srijeda 9:30 Doručak, 9:30 - 10:30 “Medijske veze“, 11:00 - 13:00 Pješačenje, 13:00 Ručak, 14:00 - 15:00 “Financije“, 15:30 - 17:30 Plivanje, 20:00 Prezentacije mladih sudionika. Nas 24 postali smo “mala“ obi telj, dijelili smo tajne, razgova rali o pravima i borbi protiv dija betesa, pjevali smo svaku ve čer, poslije pre zentacija imali smo noćne razgovore, plesali, šetali, razmjenjivali iskustva, učili jezike, upoznavali različite kulture i prehranu. Unatoč lijepoj strani, nažalost postoji i loša. Upoznala sam prijatelje koji žive u nerazvijenim zemljama gdje je situacija jako loša, npr. u Kijevu je donedavno u upotrebi bio živo tinjski inzulin, mladi od 20 godina bore se za svoja prava, osobe s dijabetesom nemaju pravo na posao, osobe s di jabetesom ne smiju voziti auto, kupuju se trakice, inzulin, 38 Diabetes www.diabetes.hr iglice. Svaku večer u 20:00 h imali smo četiri prezentacije iz četiri različite zemlje, a naši noćni razgovori temeljili su se na tim iskustvima tipa Kijev ili Švedska, koja je razvijena zemlja - imaju puno udruženja, putovanja, internet-chat za osobe s dijabetesom koje ne trebaju dati nikakve osobne podatke nego postaviti pitanja u vezi bolesti, također ima ju i dresirane pse koji osjete kad je osoba u hipo ili hiper glikemiji. Najvažnija stvar koju nas je IDF naučio je da mi nismo “dijabetičari“ kako smo svi govorili nesvjesno do predzadnjeg dana. Stalno su nam ponavljali do zadnjeg dana da usvojimo: Ne možete reći “Ja sam dijabetičar osam godina“ već “Mi smo osobe s dijabetesom“. Mi smo mladi i imamo cijeli svijet pred sobom, u ovih osam dana puno sam naučila i htjela bih pokrenuti mlade u Hr vatskoj za korak naprijed, svi koji se žele pokrenuti, koji imaju nove ideje ili nešto slično neka dodaju na Facebooku Hrvatski savez dijabetičkih udruga ili možete kontaktirati i mene, rado ću pomoći. U usporedbi s ostalim zemljama po mojoj slobodnoj procjeni, u zlatnoj smo sredini. Ima kritičnih, a ima i jako razvijenih zemalja. Otišli smo u velikoj tuzi i nadi za budući susret. Razmjenjivat će mo iskustva i po moći svatko svo joj udruzi koliko je moguće. bivaju besplatno mjerenje ŠUK-a i tlaka te edukativna predavanja, a Dijabetička udruga Garešnica dobiva više od 400 umirovljenika na preventivnim mjerenjima i predavanjima, kojih je 10-12 godišnje, te dobiva na korištenje lijep prostor za predavanja s oko 100 mjesta. odmah u rujnu sponzorirati predavanje jednog vrhunskog liječnika, a osoblje tvrtke Salvus prije predavanja obavit će mjerenja sluha i onima koji budu imali povišen šećer ili su šećeraši HBA1c. I sad neka netko kaže da je Donja Stu bica daleko! Suradnjom dviju udruga profitirat će čla novi obiju udruga, kao i ostali građani Garešnice te općina Hercegovac, Veli ka Trnovitica i Berek koje pokriva Dija betička udruga Garešnica. Tvrtka Salvus odmah se odazvala kao pokrovitelj takvom druženju u materijalu potrebnom za rad Udruge. Tako će Idemo na put … Zrinka Rosić GOSPIĆ Coce i Zeper Internacionala i gospođe Vlaste Jagarčec iz Zagreba. U druga je u svibnju, lipnju i srpnju održala tri edukativna multimedijska predavanja s na slovom “BIOPTRON - Svjetlosna Tera pija” u Karlobagu u prostoru Općine, u sali Ličko-senjske županije i u Kulturnoinformativnom centru Gospić uz nazoč nost prim. sci. dijabetologa dr. Franje 15. srpnja na Trgu Stjepana Radića u centru Gospića održano je javno pre ventivno mjerenje razine šećera u krvi, krvnog tlaka i mjerenje metaboličkih koeficijenata ITM i BMI (otkrivanje pretilosti). Uz Udrugu dijabetičara su djelovala je i Zajednica žena HDZ-a “Katarina Zrinska” Ličko-senjske župani je. Uz pomoć medicinske sestre Doma zdravlja Gospić, članice Zajednice gospođe Marije Orešković i predsjed nice Udruge dijabetičara Ličko-senjske županije Zrinke Rosić, pregledano je 120 građana. Udruga dijabetičara Ličko-senjske župa nije 23. rujna odlazi s agencijom Atlas Airtours iz Zagreba na turističko putova nje, stoga pozivamo da nam se pridru že bolesnici. Zahvaljujemo se gra donačelniku Gospi ća, gospodinu Milanu Koliću, i ostalim djelat nicima Grada Gospića koji su nam sa sredstvima iz proračuna određenima za Udrugu omogućili realizaciju događanja upriličenoga za Dan grada Gospića. Zahvaljujem farmaceutskoj tvrtci Roche Diagnostics iz Zagreba koja je sudjelovala svojom donacijom pomagala za preglede. Diabetes www.diabetes.hr 39 Iz udruga Hsdu-a Civilno društvo br. 5/2011 br. 5/2011 Uspješni kao uvijek! Branko Lulić SPLIT U spješno je organiziran i rea liziran odlazak naših člano va na jubilarni 10. kongres osoba sa šećernom bolešću u Šibe niku, gdje smo se aktivno uključili u rad Kongresa i bili zapaženi kako na sportskom polju tako i na preda vanjima (imali smo tri predavača iz naše udruge : Bezdrov, Lulić i KušetaŠerić). Mišljenja smo da je Kongres uspio, ali se drugi sadržaji više ne mogu pa ralelno odvijati (sportski susreti) jer se onda puno gubi na praćenju rada i sudjelovanja u radu Kongresa. Uspješno smo realizirali 12-satne edukacije-radionice za deset osoba programu tvrtke Roche za oboljele s DM2 (ožujak i lipanj 2011. godine) Uputili smo apel HZZO-u u vezi s po magalima za šećernu bolest i najave iz HZZO-a o bitnom smanjivanju opse ga prava po Pravilniku o ortopedskim 40 Diabetes www.diabetes.hr Održali smo višekratne sastanke u Marini Kaštela oko pripreme i upu ćivanja 15-ero djece na krstarenje Jadranom (17. - 24. rujna 2011. godine) s udrugom “Mirno more“ iz Austrije. i drugim pomagalima, gdje su se javili ministar zdravstva i socijalne skrbi i ravnatelj HZZO-a. Radimo na prijedlogu izmjene Pravil nika koji regulira roditeljima doplatak na djecu sa šećernom bolešću. Sudjelovali smo s Plivom u obilježa vanju Svjetskog dana zdravlja gdje smo mjerili GUK našim sugrađanima te davali informacije i upute. Prof. Marina Grubić, psihologinja s pedijatrije KBC-a Rebro održala je radionicu s roditeljima djece sa še ćernom bolešću. Realizirali smo našu veliku akciju “Šet njom do zdravlja – od jarbola do jar bola“ 15. svibnja 2011. godine. Sudjelovali smo na Danima volontera Dalmacije Uputili smo petero djece u edukativnozdravstvene kampove (Rabac 3 i Tu čepi 2) i posjetili smo kamp Tučepi. Realizirali smo tradicionalni edukativ ni izlet djece i roditelja u Radmanove mlinice. Nalazimo se u završnoj fazi početka novog ciklusa edukacije-radionica za 20 polaznika (osoba sa šećernom bolešću tip II), gdje se početak oče kuje krajem rujna 2011. godine. U tijeku su pripreme za odlazak na XI. koordinaciju udruga i susreta dija betičara Dalmacije u Makarskoj 01. listopada 2011. godine. Zdravi i veseli bili, uz dobro regulira ne šećere. Okrugli stol ‘’Uloga civilnog društva u zdravstvu’’ - preneseno iz Liječničkih novina DRUŠTVO I ZDRAVSTVO Jasno pozicionirati sve igrače u zdravstvenom sustavu – Vladu, liječnike i pacijente i stvoriti savez među njima Gordana Jurić C entar za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i komunika cijske vještine (CPEK) Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Koalicija udruga u zdravstvu (KUZ) organizirali su početkom ožujka u prostorijama Centra na Šalati okrugli stol pod nazivom “Uloga civilnog društva u zdravstvu“. Na njemu se okupilo šaroliko mnoštvo predstavnika nevladinih udruga u zdravstvu, raznih medicinskih ustanova, Škole narodnog zdravlja “Andrija Štampar“ te Hrvatskog liječničkog zbora. Moderatori okruglog stola bili su dr. Elaine Valdov, bivša voditeljica odjela za nevladine udruge pri tajništvu UN-a u New Yorku, doc. dr. sc. Veljko Đorđević, predstojnik CPEK-a, dr. sc. Marijana Braš, pred sjednica Hrvatskog društva za palijativnu medicinu Hrvatskog liječ ničkog zbora i dr. sc. Mensura Dražić, predsjednica KUZ-a. Organizatori okruglog stola pokušali su dobiti odgovore na pita nja kako što bolje povezati udruge u zdravstvu, voditi uspješne akcije, poboljšati suradnju među udrugama, medicinskim ustanova ma i ministarstvima te kako pokrenuti mrežu volontera u zdravstvu i njihovu edukaciju. Zdravstveni sustav, kako se moglo čuti na okrug lom stolu, ima tri igrača, “što je paradoks“. To su udruge liječnika, koje rade za sebe, zatim udruge pacijenata, koje također rade za sebe, i Vlada. Rečeno je da bi trebalo jasno pozicionirati sve igrače i stvoriti savez među njima, kako bi svima bilo bolje. Što se tiče volontera, oni praktički nemaju nikakvu ulogu u hr vatskom zdravstvu. U inozemstvu su volonterski centri dijelovi bolničkih odjela. Volonteri su službeno uklopljeni u zdravstveni sustav i educirani. Prema riječima dr. Elaine Valdov za uspješnost nekog projekta tre ba imati strast, viziju i akciju. Svijet bi bez nevladinih udruga bio loš. Nevladine udruge svijest su Ujedinjenih naroda, rekla je. Primjer odlične suradnje nevladinih udruga, zainteresiranih gra đana, medicinara i vlade istakla je dr. Marijana Braš. Upravo su oni, prema njenim riječima, podržavali sve aktivnosti Hrvatskog društva za palijativnu medicinu. - Njihovom angažmanu i podršci možemo zahvaliti osnivanje Centra za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske vještine, budući je on produkt javno-humanitarne akcije Ostani uz mene, koja je pokrenuta na inicijativu Hrvatskog društva za palijativnu medicinu. Struka nam u našem radu također pruža po dršku pa smo tako od Hrvatskog liječničkog zbora dobili prizna nje za svoj rad, kazala je Braš te dodala da će dr. Valdov Društvu uvelike pomoći da osmisli daljnje aktivnosti. - S Elaine smo obišli nekoliko gradova kako bi ustanovili gdje su došli po pitanju palijativne medicine. Ima značajnih pomaka. Tako se u Koprivnici početkom travnja otvara dnevna bolnica za palijativnu medicinu, u Gospiću je osnovan palijativni tim pri Zavodu za javno zdravstvo, a u Osijeku već godinu dana dje luje savjetovalište za palijativu. U Novom Marofu radit će se odjel palijativne skrbi, istaknula je Braš i najavila da će skupšti na Društva biti u znaku izrade prijedloga nacionalne strategije o palijativnoj medicini. - Koliko na sustav možemo djelovati ovisi o nama. Trebamo se angažirati, biti dostupni i sagledati kako volonteri mogu učinko vito djelovati. Došlo je novo doba, nove snage i nove moguć nosti za realizaciju projekata i moramo ih iskoristiti najbolje što možemo, rekla je Mensura Dražić i dodala da u nadolazećem razdoblju očekuje jačanje civilnog društva. Prof. dr. sc. Željko Metelko, predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora, čestitao je Hrvatskom društvu za palijativnu medicinu na postignućima i rekao da ga podržava u njegovom radu. - Želim da nevladinih organizacija bude toliko koliko i problema. Društvu one daju raznolikost i omogućuju harmoniju raznolikosti, rekao je Metelko i dodao da je uključivanje ljudi u nevladine udru ge zapravo rezultat javnih predavanja i komunikacije. Ravnateljica Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar prof. dr. sc. Jadranka Božikov, pozvala je predstavnike udruga da zajednički surađuju jer Škola podupire stručno i edukacijski dobre inicijative kako iz nevladinog tako i vladinog sektora. Predsjednik udruge Krijesnica za pomoć djeci i obiteljima suoče nim s malignim bolestima, Zoran Cipek, ustvrdio je da trećeg igra ča, Vladu, rijetko viđa, a da je ona ta koja određuje ulogu nevla dinog sektora, tj. volontera. Krijesnica pruža roditeljima oboljele djece, između ostalog, i pravnu pomoć. Iako prema Zakonu neki od njih imaju određena prava u praksi to ne funkcionira, jer državni službenici nisu u stanju prepoznati ta prava i pomoći im kako da ih ostvare. Oboljeloj djeci i njihovim obiteljima Udruga pruža i psihološku pomoć jer problem onih koji tuguju u našem sistemu nije prepoznat. Mensura Dražić je kazala da bi se pri Centru trebalo pokrenuti školovanje volontera te izdavanje certifikata onima koji su uspješ no prošli edukaciju čime bi dobili propusnicu za ulazak u zdrav stvene ustanove. Prisutni su se složili da je društvo je, kao i velik broj liječnika, dosta nesenzibilizirano za potrebe bolesnika. Te da bi liječnici svojim angažmanom znatno olakšali i ubrzali pozitivne promijene. Ta kođer, u kurikulum obrazovnih ustanova trebalo bi uključiti i vo lontere te im priznati sate volontiranja. To je, kako je zaključeno, uz pokretanje akcija prikupljanja volontera, njihovu edukaciju i službeno uključivanje u zdravstveni sustav, zadaća na kojoj će poraditi prisutni na okruglom stolu. Diabetes www.diabetes.hr 41 Civilno društvo Civilno društvo br. 5/2011 br. 5/2011 Koalicija udruga u zdravstvu predstavila kampanju „Niste sami...“ važnost što češćeg progovaranja o Niste pravima pacijenata. Prof. dr. Ana Stavljenić Rukavina, pred sjednica Udruge za zaštitu prava žena, napomenula je pak da je cijeli sustav povjerenstva za prava pacijenata za mišljen tako da se kroz njih čuje glas pacijenata, ali i da služi informiranju o svim mogućnostima koje pruža suvreme no zdravstvo. No u praksi se vidi da po stoji nejednako poznavanje određenih zakonskih akata te da postoji nezado voljstvo određenim postupcima unutar zdravstvenog sektora. Pozdravila je ini cijativu KUZ-a o kampanji kojom se želi osvijestiti pacijente o njihovim pravima i smatra da bi se još tijekom ove godine, zahvaljujući toj kampanji, mogli dogoditi značajni pomaci. Podsjetila je da je inicijativu za organiziranje Dana prava pacijenata dala Mreža aktivnog građanstva (Active Citizenship Network). “Iako sam u Nacionalnom povjerenstvu za zaštitu prava pacijenata, najveći broj slučajeva uopće ne dolazi do nas. Pacijenti se rijetko javljaju regionalnim povjerenst vima, a mi ne znamo kako privući građane da nam se javljaju. Ili građani ništa ne očekuju, u smislu pozitivnog ishoda, nakon što su im povrijeđena prava ili jednostavno nisu dovoljno informirani da uopće imaju prava i koja su to prava. Cilj nam je osvijestiti građane da se po tom pitanju mogu osloniti na zakonsku regulativu,“ kazala vjerujemo, možemo pomoći“. sami... Dr. Hrastić Novak napominje da u za laganju za prava pacijenata dolazi i do incidentnih situacija i to s jedne i s druge strane: “Pacijenti nerijetko uop će ne znaju koja su im prava, ali često misle da imaju pravo i na nešto što nije moguće ostvariti.“ Kada su u pitanju povrede prava, pa cijenti se najčešće žale na duge i često nelogično spore liste čekanja. Bez obzira što resorni ministar i njegovi su Napravite nesto radnici stalno ističu da liste čekanja ni za vase zdravlje... su spore, to jednostavno nije istina. Do kaza je napretek, a dovoljno je reći da ako se pacijent s proliferativnom retinopatijom naruči na pregled za deset mjeseci, to je definitivno za njega prekasno. Liste čekanja po bolnicama nisu regulirane na pravi na čin, a jedna od čestih pritužbi pacijenata je i ta da se krši pravo na povjerljivost podataka pacijenata. No, pravu buru među pacijentima podigao je novi Zakon o socijalnoj skrbi jer je uskraćen dio prava i djeci i ro diteljima, pogotovo kada je riječ o djeci s posebnim potrebama. “Najviše poziva vezanih uz kršenje prava danas se odno si upravo na područje socijalne skrbi. Na pitanja gra đana o različitim temama na našem info-telefonu svake srijede odgovaraju stručnjaci iz različitih područja, koji su angažirani kao volonteri, a među njima su vrlo često i socijalni radnici. Pacijente najviše muči pitanje kakve su stvarne mogućnosti za ostvarivanje određenih prava,“ tumači dr. Dražić. O pravima pacijenata ne govori se dovoljno ni u medijima, a zdravstveni radnici nisu dobro upoznati s pravima koje bolesnici imaju. Na konferenciji se moglo čuti i kako djelatnici socijalne skrbi nerijetko samovoljno interpretiraju informacije koje daju korisnici ma, pa ono što vrijedi kod jednog službenika za jednog je dr. Dražić. Sunčana Roksandić Vidlička iz Pravne klinike dodala je da im je izuzetna čast što surađuju s KUZ-om: “Pravna klinika je prepoznala pacijente kao ugroženu skupinu. U našoj Grupi za zaštitu prava pacijenata studenti su koji su odslušali kolegij Medicinsko pravo. Smatramo da, ako pacijenti ne znaju koja su im prava, ne znaju ni kome se mogu obratiti za pomoć, a upravo im ovakvim akcijama, pacijenta ne mora nužno vrijediti i za drugoga. Također se moglo čuti da oboljeli od rijetkih bolesti spadaju u pacijente koji najteže ostvaruju svoja prava. Sonja Njunjić, predsjednica Udruge za prevenciju preko mjerne težine, koja je jedna od članica KUZ-a, zaključila je da oboljeli ljudi nerijetko gube racionalni pristup zdravlju: “Trebamo biti svjesniji svoje odgovornosti pre ma vlastitom zdravlju.“ RØBH>LKF@FHLAIFGBØKFH>R?LIKF@FRMOL?IBJFJ> P>AJFKFPQO>@FGLJRWAO>SPQSR Ostvarivanje prava na zdravlje uz veliku pomoć civilnih udruga Bit će tiskani plakati i leci koji će se nalaziti u čekaonicama i ambulantama zdravstvenih ustanova kako bi se građane potaknulo da se obrate udrugama i povjerenstvima za prava pacijenata kada se susretnu s problemima u ostvarivanju svojih zdravstvenih prava. U KUZ-u smatraju da je potrebno naglasiti građanima kako imaju prava na zaštitu zdravlja, no da moraju preuzeti i osobnu odgovornost za brigu o svojem zdravlju Nataša Gajski Kovačić vjerenstvo za prava pacijenata, dok je inicirano i osni vanje povjerenstava na lokalnim razinama, no nažalost, N e možemo biti zadovoljni sudjelovanjem gra đana u borbi za prava kao ni korištenjem po moći koju im mogu u zaštiti tih prava pružiti civilne udruge, kazala je predsjednica Koalicije udruga u zdravstvu Mensura Dražić na konferenciji za novinare organiziranoj povodom 5. europskog dana prava pa cijenata. Ove je godine Dan prava pacijenata, koji se obilježava 18. travnja, bio posvećen temi Građani u središtu zdravstvene politike. Dražić je istaknula da su prava pacijenata zajamčena Zakonom o zaštiti prava pacijenata, koji je na snazi od 2004., a uz zakonsku podlogu djeluje i Nacionalno po 42 Diabetes www.diabetes.hr neka od njih do danas nisu osnovana ili ne djeluju. KUZ je stoga pokrenuo kampanju »Niste sami...« kojom se želi obratiti građanima i uputiti ih da u ostvarenju svojih prava na zdravlje mogu računati na pomoć civilnih udruga. Tim povodom u pripremi su za tisak plakati i leci koji će se nalaziti u čekaonicama i ambulantama zdravstvenih ustanova, kako bi građane potaknuli da se obrate udru gama i županijskim povjerenstvima za prava pacijenata kada se susretnu s problemima u ostvarivanju svojih zdravstvenih prava. Smatraju da je potrebno naglasiti građanima da imaju prava na zaštitu zdravlja, no da moraju preuzeti i osobnu odgovornost za brigu o svo jem zdravlju. KUZ će u ostvarivanju prava pacijenata surađivati i sa studentima i nastavnicima Pravne klinike zagrebačkog Pravnog fakulteta koji će putem Grupe za zaštitu prava pacijenata pružati zainteresiranima bes platnu pravnu pomoć putem internet stranice: www.klinika.pravo.hr. Dr. Lidija Hrastić Novak iz Gradskog ureda za zdravstvo i branitelje istakla je pozitivan doprinos udruga u poku šaju da se zdravstveni sustav učini boljim te je naglasila ȽLPIR²HRGBJLS>²BMLQOB?BFK>PQLGFJLLPK>µFQF RILDRM>@FGBK>Q>RWAO>SPQSBKLJPRPQ>SR ȽRAORDBPRMLQMLO>FMLJL×M>@FGBKQRR LAOµ>S>KGRWAO>SIG>FLPQS>OFS>KGRMO>S>QB FW>WLSMOLCBPFLK>I@FJ> ȽW>QLPBMOFAORµFQBFMLAOµFQBO>ARAORD>R WAO>SPQSRKBH>PBFS>²DI>PØRGB FKBW>?LO>SFQBFJ>JLMO>S>K>W>²QFQRWAO>SIG> >IFFLPL?KRLADLSLOKLPQ?OFKRQFLWAO>SIGR +?IBOLSQOD *4<>DOB? QBIC>U BJ>FIHRWWDQ@LJEO ǁǁǁ͘ŬƵnj͘Śƌ Građanske udruge u Hrvatskoj već cijelo desetljeće po kušavaju ukazati vladajućim strukturama, kao i javnosti općenito, na činjenicu da se prava pacijenata ne poštuju i ne štite čak ni nakon uspostave zasebnog Zakona o zaštiti prava pacijenata. Pravog i primjerenog odaziva politike na problem nepoštivanja prava pacijenata u Hr vatskoj nema. RØI>KFQBPBR8>²RILH>IKRRAORDRSB×A>K>P Diabetes www.diabetes.hr 43 Civilno društvo Civilno društvo br. 5/2011 br. 5/2011 KUZ u Europi Mensura Dražić, KUZ P koja Prijavljujući se za suradnju na projektu u upitnik smo unijeli krajem tražene podatke o dotadašnjem angažmanu KUZ-a u tom 2008. stigla području, što je uključivalo i izdanje brošure o kliničkim ispi adresu KUZ-a tivanjima. Sa zadovoljstvom smo uskoro saznali da je KUZ, posredstvom EPHA- između nekoliko stotina udruga koje su odgovorile na poziv, e (European Public odabran kao jedna od 30-tak organizacija koje će surađivati Health Aliance), gdje na projektu. smo kao udruga učla Na web stranici projekta www.patientpartner-europe.eu mo njeni, pozvani smo že se pročitati više o projektu, tu su objavljeni i podaci o pre da ispunimo upitnik, zentacijama i raspravama na radionicama i mogu se preuzeti što je zapravo bilo gotovi materijali koji su rezultat projekta. Za čitatelje časopisa prikupljanje podata i naše web stranice ovdje donosimo osnovne naznake o ka on-line o našem našem pristupanju projektu i mogućoj ulozi civilnih udruga u dosadašnjem sudjelo ovom području značajnom za zdravlje pacijenata. vanju u kliničkim ispiti Za voditeljicu projekta imenovana je Kim Wever iz udruge vanjima. To je ujedno VSOP, Nizozemska, koja je u veljači 2009. došla u Zagreb na orukom je bio način za uključivanje KUZ-a u projekt PatientPartner i tim smo povodom organizirali razgovor s predstavnicima Europe čije financiranje je prihvatila Europska komisija kao je udruga, kojima bi klinička istraživanja mogla biti interesantna dan od projekata u okviru EU FP7 programa. Cilj projekta bio i korisna ili već imaju neka iskustva u međunarodnim kontak je promovirati ulogu i definirati uvjete pod kojima bi se orga tima: “Sve za nju“, “ABC Hepatitis“, “Za novi dan“, DEBRA, nizacije civilnog društva mogle uključiti u klinička ispitivanja. SANUS. Na sastanak je bilo pozvano i još nekoliko suradnika Projekt su Europskoj komisiji predložile četiri europske udruge, iz Izvršnog odbora KUZ-a., a obavijest su dobile i ostale koje se bave zdravstvenom problematikom: udruge KUZ-a. 1. European Forum for Good Clinical Practice (EFGCP), Za ovaj su razgovor svim sudionicima unaprijed dostavljena pitanja koja je poslala voditeljica projekta gđa Wever, a Belgija 2. European Genetic Alliances Network (EGAN), Engleska proizašla su iz osnovnog zadatka ovog projekta: 3. Genetic Alliance UK (formerly Genetic Interest Group), - Postoje li prepreke za aktivno sudjelovanje civilnih udruga u kliničkim ispitivanjima, je li to moguće? - Kako uspostaviti uspješno partnerstvo s profesionalcima medicinske struke, koji u Hrvatskoj provode klinička Projektom je predviđeno da se kroz nekoliko sastanaka razradi ispitivanja u sladu sa zakonskom regulativom? održiva platforma za uspješnu komunikaciju organizacija civil - Kakve bi uloge trebali imati svaki od dionika u stvaranju nog društva s profesionalcima iz istraživačkih institucija i far takvog partnerstva? maceutskih tvrtki i da se izrade smjernice za uspostavljanje - Koliko je uključivanje organizacija pacijenata u skladu s interakcije među dionicima u tom procesu. etičkim normama? Engleska 4. Dutch Genetic Alliance (VSOP), Nizozemska 44 Diabetes www.diabetes.hr - Kakva su dosadašnja iskustva naših udruga, jesu li zličitim fazama ispitivanja koje prikazuje dijagram: udruge ili njihovi članovi bili uključeni u klinička Za sponzore i istraživače napravljen je drugi priručnik s infor ispitivanja i na koji način: kao subjekti istraživanja, macijama kako su organizirane udruge i s preporukama na koji kao pokretačka snaga, kao savjetnici, kao prenositelji informacija, kao su-istraživači? način s njima uspostaviti kontakte u obostranom interesu. Prema dobivenim materijalima KUZ će moći pristupiti daljnjim Za daljnju realizaciju projekta nakon ovakvih intervjua s orga akcijama, od kojih će prve biti usmjerene k informiranju svih dio nizacijama koje su uključene u projekt kako bi se dobili osnov nika u sustavu o preporukama koje su rezultat PatientPartner ni podatci, predviđeno je i tijekom 2009. i 2010. održane projekta za uključivanje civilnih udruga u klinička ispitivanja. rasprave kroz seriju radionica od kojih su početna i završna Za KUZ je posebno važan zadatak članstvu udruga objasniti održane u Briselu, gdje je u ime KUZ-a sudjelovala Mensura prednosti koje za pacijente može donijeti sudjelovanje u ispiti Dražić, a na regionalnoj radionici za centralnu i istočnu vanju. Osim dostupnih informacija o novim lijekovima to može Europu u Budimpešti KUZ je predstavljala Snježana Ivčić. značiti dostupne lijekove prije nego što su zvanično na raspo Vrijedno je spomenuti da se već na početnoj radionici mogla laganju drugima. Od organizacija pacijenata osim širenja in čuti informacija da savjetodavno tijelo Europske komisije za formacija o novim lijekovima i rezultatima istraživanja može se kvalitetu, sigurnost i djelovanje lijekova EMEA (European očekivati i pomoć pri regrutiranju pacijenata za istraživanje. Medicines Agency) u svojim radnim tijelima ima uključene pa cijente i potrošače. Kroz prezentaciju predstavnice Agencije Isabel Moulon, dr.med., uz informacije kakve kriterije moraju ispunjavati organizacije pacijenata čiji su predstavnici članovi ISPITANIK EMEA-e, bilo je istaknuto i kakve su prednosti za Treće zemlje uključivanje udruga pacijenata u klinička ispitivanja, u prvom redu zbog globalizacije i postizanja ujednačenih viših etičkih i znanstvenih standarda. Novi pristup, naravno, zahtijeva do datna sredstva i osposobljavanje uz jasnu definiciju uloge pa cijenata kao i prilagođavanje legislative. POSREDNIK Predstavnica EFGCP Ingrid Klingmann, dr.med., posebno je istaknula značenje komunikacije i osposobljavanja svih dionika, kao preduvjet za uspješnu provedbu kliničkih ispitivanja, a u zaključcima je istaknula da farmaceutska industrija u velikoj mjeri pri razvoju lijekova ovisi o uspostavljanju uspješne ko munikacije s organizacijama pacijenata, koje pritom moraju SAVJETNIK zadržati svoju neovisnost. Kao konačan rezultat rasprava na svim radionicama, kako su voditelji projekta i najavili, pripremljena su dva priručnika: jedan za organizacije pacijenata i njihove predstavnike (Patient Involvement in Clinical Research – A guide for Patient Organizations and Patient Representatives) , a drugi OCJENJIVAČ za sponzore i istraživače (Patient Involvement in Clinical Research – A guide for Spozors and Investigators), koji su objavljeni na navedenoj web stranici projekta. Prvi priručnik sadrži informacije koje bi mogle pomoći civilnim udrugama u zdravstvu da ustanove da li im uključivanje u klinička ispitivanja može biti korisno i da pronađu put za uspostavljanje POMOĆNI ISTRAŽIVAČ komunikacije i partnerskih odnosa s istraživačkim institucijama i farmaceutskim tvrtkama, pri čemu je uvijek ključni princip poštivanje etičkih normi i dobre kliničke prakse. Udrugama se posebno ukazuje na prednosti koje imaju njihovi članovi ako se prijave za sudjelovanje u kliničkom ispitivanju jer će im tako novi lijekovi biti dostupni prije, a način uključivanja PROMOTOR REZULTATA ISPITIVANJA za udruge može imati različite oblike i može se ostvariti u ra Diabetes www.diabetes.hr 45 Zanimljivosti Zanimljivosti br. 5/2011 br. 5/2011 Ako želite biti zdraviji, uzmite kućnog ljubimca Dr. sc. Silvija Rakočević, dr. vet. Med. Veterinarska ambulanta GOLDI, Tomašićeva 8 , Zagreb V iše od pola domaćinstava u Republici Hrvatskoj udomljuje nekog kućnog ljubimca. Iznenađujuće je da su vlasnici izjavili da više njeguju druženje s kućnim ljubimcem nego s ljudima. Sve više udruga, centara i organizacija u svijetu i Hrvatskoj istražuju po vezanost između ljudi i životinja i njihove okoline. Defini tivno je dokazano da životinje imaju vrlo pozitivan kako fizički, tako i psihički učinak na ljudsko zdravlje. Kaže se da je pas najbolji čovjekov prijatelj. Ne možemo zanemariti ni ostale kućne ljubimce (mačka, kunić, zamorac, hrčak, ptica, kornjača, ribica, gušter, zmija itd.) jer ukusi su različiti. Ljubav prema životinji može biti uvijek ista i intenzivna bez obzira na vrstu kućnog ljubimca. Poznato je produženje ljudskog života nakon srčanog infarkta i to je dokazano. Statistika je pokazala da samo 6 posto osoba bez kućnog ljubimca preživi infarkt, za razliku od 28 posto onih koji imaju kućne ljubimce. Na ravno da je taj aspekt samo jedan u nizu drugih faktora važnih za preživljavanje nakon srčanog udara, ali se zna da životinje smanjuju rizik od srčanih bolesti. Vlasnici kućnih ljubimaca imaju niži kolesterol i trigliceri de, niži krvni tlak i smanjen odgovor na stres. Dokazano je da psi smanjuju nivo krvnog tlaka u velikom broju populacije. Studije kod žena koje su podvrgnute ne kom stresu pokazale su da blizina pasa ima puno jači učinak na sniženje krvnog tlaka, nego druženje s prijateljima. Slično, kod djece podvrgnute liječničkom pregledu u prisustvu psa, pokazalo se da ona imaju niži krvni tlak, smanjene otkucaje srca i puno manji stres, nego u situaciji kada pas nije bio prisutan. Alergijske bolesti kože i nekih alergija dišnih putova smanjuju se u bolesnika s takvim problemima. Naravno, ljudi koji posjeduju pse podvrgnuti su jačoj fizičkoj aktivnosti i funkcijama tijela, a samim time imaju i bolje fizičko zdravlje. Dokazano je da psi mogu predosjetiti epileptičke na padaje u ljudi. Takvi bolesnici s periodičkim pojavama bolesti izjavili su da njihovi psi mogu prije njih samih osjetiti kada bi mogao doći napadaj grčenja čak 15-45 minuta prije. Neki se psi mogu i trenirati na način da pri je vlasnika osjete problem i na vrijeme ga upozore, ka ko bi se on maknuo s nekog mjesta koje bi bilo opasno po život. Također, neki psi mogu upozoriti svoje vlasnike da su u hipoglikemiji (pad šećera u krvi), što navodi vlasnika da korigira šećer u krvi prije nego se razviju ozbiljniji problemi. Kućni ljubimci pomažu nam sudjelujući u svim našim dnev nim aktivnostima, u našem emocionalnom, psihološkom i socijalnom životu. Tako u slučaju da izgubimo nekog od članova obitelji ili prijatelja, u tuzi ćemo se često okrenuti kućnom ljubimcu i na taj način lakše preboljeti tešku situaciju. Isto tako ćemo se osjećati puno sigurnije u društvu psa u večernjoj šetnji ili u kući zbog mogućeg ulaska nekog stranog uljeza. Životinje mogu često našu pažnju usmjeriti u potpuno drugom smjeru od nekih briga ili problema. Često je dovoljno samo gledanje ribica u akvariju ili neke aktivne ptičice u krletki, pa da se problemi trenutno zaborave. Fizički kontakt s nekom životinjom vrlo je bitan. Koliko smo puta osjetili toplinu i sreću dodirujući i gladeći neku životinju. Nismo tada bili svjesni koliko smo hormona ugode pritom izlučili u cirkulaciju (endorfini i serotonini). Naravno da su oni najviše zaslužni za sve povoljne učinke na naše psihičko zdravlje. Životinje smanjuju osjećaj usamljenosti i izolacije u pojedi naca u svim dobnim skupinama. Tu dolazi do izražaja i naš osjećaj da se za nekoga moramo brinuti. Koliko smo puta čuli da samci imaju razlog za život zbog kućnog ljubimca. Tako nas kućni ljubimci tjeraju da budemo fizič ki aktivni, ne samo dok ih šetamo, nego i hranimo, uređu jemo i na sve moguće načine brinemo o njima. A oni će nam na svoj nesebičan način vratiti tu ljubav i bezuvjetno uživati u našoj ljubavi. Diabetes www.diabetes.hr 47 Međunarodna iskustva Međunarodna iskustva br. 5/2011 br. 5/2011 Dodatne informacije o regijama i svima drugim IDF-ovim aktivnostima dostupne su na internetskoj stranici www.idf.org. Ovo je vaš IDF – pogled unatrag, pomak naprijed International Diabetes Federation (IDF) M eđunarodni savez dijabetičara (IDF) već 60 godina vodi globalnu dijabetičku zajednicu. Osnovan je u Amsterdamu, u Nizozemskoj, 23. rujna 1950. godine. Nekoliko je godina proveo u Londonu u Ujedinjenom Kraljevstvu, prije nego je po stavio sjedište na svojoj sadašnjoj lokaciji u Bruxellesu u Belgiji. Razvio se u krovnu organizaciju koja obuhvaća oko 200 nacionalnih dijabetičarskih udruga i predstavlja interese rastućeg broja oboljelih od dijabetesa i onih s rizikom od istog. Savez je ubrzo odrastao i sada se u prvim redovima bori protiv epidemije dijabetesa tipa 2 i drugih nezaraznih bolesti . U veljači 1954. IDF je objavio svoj prvi bilten u obliku kompilacije novinskih članaka preuzetih iz časopisa udruga članica IDF-a, zajedno s član cima o glavnoj upravi. 1997. godine počinje izlaziti kvar talno izdanje na francuskom i španjolskom, a 1999. IDF- 48 Diabetes www.diabetes.hr ov bilten postaje Diabetes Voice. Danas je ovaj časo pis tek dio široke lepeze aktivnosti koje IDF poduzima kako bi ostvario svoju najvažniju misiju: diljem svijeta promovirao brigu o dijabetesu, prevenciju i liječenje. Ovdje donosimo povijesni kontekst nekih od tih aktivnos ti i saznajemo kako vaš IDF funkcionira danas. Struktura IDF-a Jedan od glavnih ciljeva IDF-a jest osnažiti rad nacionalnih di jabetičkih udruga i poboljšati njihovu međusobnu suradnju. Savez ima članice u više od 160 zemalja i područja. One se dijele na sedam regija: Afrika (AFR) Europa (EUR) Bliski istok i Sjeverna Afrika (MENA) Sjeverna Amerika i Karibi (NAC) Južna i Središnja Amerika (SACA) Jugoistočna Azija (SEA) Zapadni Pacifik (WP) Globalno zalaganje i vođenje kampanja 1960-ih IDF zasniva formalan odnos sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom. 1989. IDF-ova europska regija, u suradnji s SZO-om, ugošćuje Konferenciju u San Vincenzu (Italija). Principe na kojima počiva Deklaracija nastala na ovom sastanku danas slijede predstavnici dijabetesa diljem svijeta. Savez je trenutno uključen u akciju koja se dijabetesom bavi i na lokalnoj i na globalnoj razini. U prosincu 2006. IDF je osigurao donošenje UN-ove Rezolucije o dijabetesu. Ta rezolucija potiče zemlje članice UN-a na razvijanje nacionalne politike za prevenciju, liječenje i skrb o dijabetesu zajedno s osnaženjem njihovih javnozdravstvenih sustava, pri čemu u obzir uzima međunarodno prihvaćene razvojne ciljeve, uključujući Milenijske razvojne ciljeve. IDF je nedavno oformio savez s tri sestrinska udruženja, Svjetskom kardiološkom federacijom. Međunarodnom unijom protiv raka i Međunarodnom unijom za borbu protiv tuberkuloze i plućnih bolesti, čime predvodi svoje zalaganje da se u globalnim zdravstvenim i razvojnim planovima na odgovarajući način postupa prema rastu ćem teretu nezaraznih bolesti. Savezi zajedno čine 882 udruge članice u više od 170 zemalja. Više o tome na www.ncdalliance.org. Svjetski dan dijabetesa Kampanja Svjetskog dana dijabetesa glavna je glo balna kampanja podizanja svijesti u svijetu šećerne bolesti. Svjetski dan dijabetesa, koji su 1991. osmislili IDF i Svjetska zdravstvena organizacija, slavi se svake godine 14. studenog i službeni je Svjetski dan Ujedinje nih naroda. Pridružite se kampanji na www.worlddiabetesday.org. Svjetski dijabetički kongres Prvi IDF-ov kongres održao se u Leidenu, u Nizozemskoj, 1952. godine. Taj je događaj okupio 241 delegata iz 20 zemalja, uglavnom znanstvenike i medicinske struč njake. IDF-ov Svjetski dijabetički kongres, koji se sada organizira svake druge godine, jedan je od najvećih kongresa na temu zdravlja u svijetu i privuče do 15 000 izaslanika, uključujući oboljele od dijabetesa, znanstve nike, zdravstvene stručnjake i članove IDF-a. 21. svjetski dijabetički kongres održat će se u Dubaiju, Ujedinjeni Arapski Emirati, od 4. do 8. prosinca 2011. (www.world-diabetescongress.org). Radne skupine i stručni sastanci Međunarodni savez dijabetičara kombinira stručne rad ne skupine i sastanke kako bi rješavao goruće probleme u skrbi za dijabetes i njegovu zastupanju. Savez se oslanja na stručnost svjetske klase svih svojih zemalja sastavnica kako bi postavio globalne standarde i pokazao najbolju praksu u dijabetičkoj skrbi i edukaciji. Epidemiologija i ekonomija IDF pruža najnovije globalne procjene pojavnosti šećer ne bolesti i skuplja podatke o društvenom i ekonomskom utjecaju dijabetesa. Podaci se objavljuju u nekoliko obli ka, uključujući IDF-ov Atlas dijabetesa (www.diabetesatlas.org). Edukacija o dijabetesu Edukacija je neizostavan dio skrbi i prevencije dijabete sa. IDF-ove inicijative u edukaciji o dijabetesu usmjere ne su na poboljšanje kvalitete edukacije diljem svijeta, povećanje globalne sposobnosti odgovora na pan demiju dijabetesa i dostupnost sredstava provjerena djelovanja. Politika podrške i istraživanja Donošenje istraživanja o dijabetesu u globalnu okolinu i sustave (BRIDGES) IDF-ov je program koji podržava isplativu i održivu intervenciju u prevenciji i kontroli dijabetesa. Život za dijete Program Međunarodnog saveza dijabetičara Život za dijete podupire skrb o djeci s dijabetesom u nekima od najsiromašnijih zemalja svijeta. Saznajte više o progra mu Život za dijete i priložite donaciju na www.lifeforachild.idf.org. Diabetes www.diabetes.hr 49 Recenzija Križaljka br. 5/2011 br. 5/2011 Recenzija: Zijad Duraković i suradnici: “Farmakoterapija u gerijatriji - geriatric pharmacotherapy” UDŽBENIK ZA STARIJE Recenzija: akademik Pavao Rudan I zvorni dvojezični udžbenik, pri ručnik i monografija “Gerijatrij ska farmakoterapija/Geriatric pharmacotherapy“ prof. dr. sc. Zijada Durakovića i suradnika, u izdanju tvrtke C.T. - Poslovne infor macije d.o.o. iz Zagreba, napisan je na hrvatskom i engleskom jeziku, a prihvaćen od pet medicinskih fa kulteta sveučilišta u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku i Mostaru. U realiza ciji su sudjelovala 43 autora, ma hom nastavnika medicinskih fakul teta, vodećih stručnjaka u svojem području, od kojih su tri akademici, a jedan član suradnik Hrvatske aka demije znanosti i umjetnosti. Udž benik je namijenjen dodiplomskoj i poslijediplomskoj nastavi studija me dicine, dodiplomskoj nastavi studija medicine na engleskom jeziku, kao i svim liječnicima i stručnjacima koji se bave tim područjem. Sadrži 434 stranice formata A4. Naslovnica je urešena simboličnom slikom Mersa da Berbera. Knjiga sadrži četiri velike cjeline podijeljene u 17 poglavlja i 29 potpoglavlja, uz 11 slika i 93 ta blice. Velike cjeline su Fiziologija starenja, Promjene farmakokinetike 50 Diabetes www.diabetes.hr u starijoj dobi, Farmakokinetički ke mijski procesi; Posebnosti primjene pojedinih skupina lijekova u starijoj dobi; Geroprofilaktičke mjere i ži votni vijek; te Interakcije, nuspojave lijekova, polipragmazija, načela ispitivanja i primjene lijekova u sta rijoj dobi. Dio udžbenika napisan na engleskom jeziku sadrži cjeline The physiology of aging, The chan ges of pharmacokinetics in the elderly, Pharmacokinetic chemical processes in the elderly; The use of specific drugs in the elderly; Gero prophylactic measures and life span; Drug evaluation, Principles of drug use in the elderly. Iza svakog poglav lja, odnosno potpoglavlja citirani su noviji i najnoviji literaturni izvori, njih ukupno 372. Tekstovi su napisani jasno i pregled no. Iznesene su skupine lijekova, doze, način primjene, indikacije, zasade u svakom od područja, u kojih se stalno naglašava maksima “organizam osobe starije dobi nije organizam srednje dobi, pa lije kove i doze treba prilagoditi tom organizmu”. Neke lijekove koji su detaljno navedeni u rukopisu ne treba primijeniti u starijoj dobi, što se napose odnosi na neke od kom binacija lijekova i na neke skupine lijekova. Mnoštvo je zakonitosti o ko jima treba voditi računa pri primjeni lijekova u bolesnika starije dobi, a što se posebno odnosi na doze, razmak doziranja i mnoštvo drugih činjenica navedenih u knjizi Autori su iznijeli i vlastita iskustva u primjeni pojedinih skupina lijekova, pa je riječ o vrlo korisnom priručniku. Prema iznesenim vlastitim kliničkim po dacima autora koji se svi čitav radni vijek bave tim područjem, radi se i o komponentama monografijskog djela. Podaci navedeni na hrvatskom i na engleskom jeziku noviji i najnoviji su iz područja primjene lijekova u gerijatriji, koje je sve aktualnije jer se životni vijek produžio, a bolesnici starije dobi češće su bolesni od osoba koje pripadaju drugim dobnim skupinama. Djelo je napisano u skladu s najno vijim stanjem i dometima medicinske znanosti i prakse u tom važnom po dručju. Objava udžbenika velik je korak naprijed kako bi se u tom po dručju stanje, koje se nerijetko može nazvati stanjem ordo ab chao, stavilo u realne okvire. Urednik se čitav radni vijek bavi tim područjem, što je vidljivo u činjenici da je samostalan autor u osam poglavlja, četiri potpoglavlja i koautor u jednom potpoglavlju, a ra zabire se i u literaturnim citatima na vedenim na kraju tekstova. Djelo, jedinstveno u našoj sredini, obra đuje područje koje je jedno od oznaka civilizacijskog trenda čovječanstva. S objavljenim udžbenikom “Gerijatrija – Medicina starije dobi” istog ured nika i istog izdavača 2007. g. (kome je dodijeljena nagrada Hr vatske akademije znanosti i umjet nosti “Josip Juraj Strossmayer” za najbolje znanstveno djelo iz područ ja medicinskih znanosti u 2008.) zaokružuje tematsku cjelinu o promje nama organizma starije dobi, dijag nostici, liječenju i sprječavanju bolesti osoba tzv. starije dobi. Nagrađeni iz broja 4/2011: Katica Šinko, Čakovec; Jozefina Mlinar, Karlovac; Ivan Kišur, Sesvete; Ana Soldo, Split; Josip Ljevar, Vodnjan Diabetes www.diabetes.hr 51 Izdanje: 04-02-11-2010.
© Copyright 2024 Paperzz
