b pr es im pla je tn ra i k Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga Časopis za zdrav život Broj 4 - srpanj 2011. Diabetes s l a t k i ž i v o t Tema broja: Samokontrola Zanimljive teme u tri konverzacijska kruga Intervju sa Sveučilišnim profesorom dr.sc. Željkom Metelkom, dr.med.: Tri su vrste bolesnika od šećerne bolesti: učenici, ispovjednici i lažljivci Impressum / Sadržaj br. 4/2011 Civilno društvo 44 Kako možemo naučiti živjeti s HSDU je član međunarodne dijabetičke federacije (IDF) Diabetes/Slatki život ISSN 1333-8404 Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga, broj 4/2011., godina izlaženja XIX. Zagreb, Dugi dol 4a, tel./fax: 01 2330 991, e-mail: [email protected] web: http://www.diabetes.hr Glasilo je Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga u kojem pišemo o zdravom načinu života, tjelovježbi i pravilnoj prehrani, a za osobe sa šećernom bolešću, one koji o njima brinu ili s njima žive donosimo i popularne članke poznatih stručnjaka te preporuke za dobru regulaciju šećerne bolesti kako bi se izbjegle kronične komplikacije. Časopis izlazi 6 puta godišnje i besplatan je, a za one koji žele dostavu na kućnu adresu naplaćujemo troškove poštarine u iznosu od 30 kn koju treba uplatiti na žiro račun Saveza 23600001101494782 (uz naznaku u rubrici “poziv na broj” 12-JMBG za pojedinca ili 5-MB za pravne osobe). Potvrdu o uplati s adresom OBAVEZNO poslati na fax: 01 4847 807 ili na [email protected] Samokontrola u svim segmentima života Za izdavača: Davor Bučević, prof., predsjednik HSDU-a Izdanje: 04-02-11-2010. Uredništvo: Glavna urednica: dr.sc. Mensura Dražić, dipl.ing.chem. Medicinska urednica: Ana Jakir, dr.med. Prevencija: prim. Ana Švast-Singer, dr.med. Edukacija: mr.sc. Manja Prašek, dr.med. Prehrana: Snježana Gaćina, dipl.ms. Tjelesne aktivnosti: Jadranka Kos, prof. edukacijske rehabilitacije i viša fizioterapeutkinja Djeca i mladi: mr.sc. Marina Grubić, psihologinja Grafičko oblikovanje i priprema: Tatjana Dinter Lektura: Ana Zupčić Administracija: Sandra Kerim, Štefica Dolčić Tisak: Tiskara Vjesnik Tiskano: srpanj 2011., u 30 000 primjeraka Urednički savjet: Prim. Želimir Beer, dr.med. / prof.dr.sc. Nikica Car, dr.med. / prof.dr.sc. Irena Colić Barić / prof. dr.sc. Tomislav Čabrijan, dr.med. / Božena Dakić, dijetetičar / prof.dr.sc. Miroslav Dumić, dr.med. / Branka Duvnjak, vms / prim. Vesna Goldoni, dr.med. / prof.dr.sc. Magda Kadrnka-Lovrenčić, dr.med. / prof.dr.sc. Željko Metelko, dr.med. / mr.sc. Manja Prašek, dr.med. / akademik, prof. dr.sc. Zdenko Škrabalo, dr.med. / prim. Ana Švast-Singer, dr.med. Uredništvo zadržava pravo redakture, korekture i kraćenja tekstova uz poštivanje autorskih prava. Rukopisi, slike i crteži se ne vraćaju ukoliko to nije izričito dogovoreno. U skladu s člankom 9. točka 4. Pravilnika o sadržaju, rokovima i postupku stručnog usavršavanja i provjere stručnosti liječnika HLK-a, članci objavljeni u časopisu Diabetes/Slatki život boduju se s 2 boda po članku. Hrvatski savez dijabetičkih udruga je nakladnik i jedini vlasnik časopisa Diabetes/Slatki život. dijabetesom I aktivnosti civilnih udruga mogu biti od pomoći u savladavanju problema koje donosi bolest Također u ovom broju: 4 Uvodnik 5 Događanja i akcije 6 Tema broja 14 Intervju 19 Prehrana S adržaj: 21 Recepti 24 Gastro putovanja 29 Tjelovježba 34 Djeca i mladi 6 Tema broja 39 Iz udruga HSDU-a Samokontrola 44 Civilno društvo Pravilnom “vožnjom” do samokontrole 51 Nagradna križaljka Za uspješnu samokontrolu uz upotrebu lijekova bitna je pravilna prehrana i učinkovita tjelovježba Gastronomija 19 Voda - nutrijent ili izvor života 36 Voda je najvažniji nutrijent, neophodan za funkcioniranje svakog organizma Gastro putovanja 24 Kijev: priča o Ukrajini Osim priče o Ukrajini, probajte iskoristiti i zanimljive recepte Diabetes www.diabetes.hr 3 Događanja i akcije Riječ urednice / Poruka predsjednika br. 4/2011 br. 4/2011 Nema nam drugoga samo samokontrola RIJEČ UREDNICE ODRŽANA D ragi čitatelji, u prošlom broju obradili smo teme koje ste vi odabrali, a za temu ovog broja časopisa –samokontrolu – nitko od nas s dijabetesom nema izbora! Tema je nezaobilazna ako smo odlučili dobro regulirati svoj šećer. Kada je u pitanju samokontrola, svi se moramo time pozabaviti. Naravno, ne svi na isti način. Naš dijabetes nije isti, svaki organizam može različito reagirati na sve što činimo i što nam se do gađa tijekom dana. Samonadzor i uspješna regulacija zahtijeva od svakog od nas da u prvom redu upoznamo sami sebe, “snimimo“, zabilježimo i vodimo računa što činimo tijekom dana. Ipak je dobro zapitati se jesu li svi dijabetičari u istom položaju - jesu li svima jednako dostupne trake, znaju li kako se služiti izmje renom vrijednošću šećera u krvi i podesiti sve da se postigne dobra regulacija. Možemo se pitati i što nam nudi zdravstveni sustav, jesmo li sretni novim pravilnikom u kojem HZZO propisuje naša prava na pribor za samokontrolu trudeći se i na tom planu napraviti uštede, iako se zna da je neregulirana šećerna bolest najskuplja. Od nas se, naravno, očekuje potruditi se i naučiti o svojoj bolesti, što će nam pomoći spasiti se od posljedica. Nešto o tome moći ćete pročitati u ovome broju, ali svakako je preporuka potražiti i druge načine za uspješno reguliranje svog dijabe tesa. Ljeto, naravno, donosi i dodatne mogućnosti da u tome budete uspješni, svakako izbor prikladne prehrane i više tjelovježbe. REDOVNA GODIŠNJA IZVJEŠTAJNA SKUPŠTINA HSDU-a Srdačno vaša Mensura (Seka) Dražić RIJEČ PREDSJEDNIKA R Nerezolutna rezolucija N ajviše zakonodavno tijelo naše države, Hrvatski sabor, donio je Rezoluciju o šećernoj bolesti. Uz Hrvatski model zaštite od šećerne bolesti ozakonjen Nacionalnim programom koji je prije nekoliko godina prihvatila Vlada Republike Hrvatske, imamo sada i Rezoluciju Sabora o šećernoj bolesti. Očito je da je medicinska struka uspjela nametnuti činjeničnu eksploziju šećerne bolesti u stanovništvu kao temu za svjesnije pristupanje posljedicama bolesti i iznalaženju učinkovitijih otrježnjavajućih pristupa svih navedenih dionika društva prema problemu dijabetesa. Rezolucija predlaže svim nadležnim institucijama – Vladi Republike Hrvatske, Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa, Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, svim zdravstvenim institucijama, gospodarskim subjektima, medijima i udrugama za šećernu bolest da: Rezolucija, naravno, nije obvezujuća, ali se potpisnici nadaju da će pozvane institucije raditi na njezinu punom ostvarenju. Rezolucija također daje na značaju civilnom društvu, odnosno udrugama oboljelih, jer se sada mogu pozivati na saborsku rezoluciju. Rezolucija predlaže, nije obvezujuća i možemo se na nju pozvati? Rezolucijom se, prema hrvatskim rječnicima, reguliraju zahtjevi i gledišta (struke, civilnih udruga, itd.) kako bi najviše zakonodavno tijelo (Sabor) rezolutno, dakle odlučno i nepokolebljivo u namjeri, provodilo svoj stav izražen rezolucijom. Rezolucijom o šećernoj bolesti Sabor je definirao 14 metoda i parametara poboljšanja slike dijabetesa (šećerne bolesti) u Hrvatskoj. HSDU, kao krovni savez dijabetičkih udruga Hrvatske, tražit će jednom godišnje izvješća o provedbi 14 smjernica iz Rezolucije od svih institucija određenih Rezolucijom. Isto ćemo se postaviti i prema provedbi Nacionalnog programa. I putem našega časopisa, precizno i jasno, tražit ćemo odgovore od ministara, ravnatelja HZZO-a i HZJZ-a o pitanjima koja zanimaju osobe s dijabetesom, ma gdje bili u Hrvatskoj. Priznajemo, dostupnost i kontakt s ministrom i ravnateljem HZZO-a u zadnje dvije godine onakvi su kakvi i trebaju biti između njih i udruge koja zastupa 310.000 stanovnika Hrvatske. No, zar nakon dvadeset godina stvaranja Hrvatske i ulaska u EU zajednicu, parametri svima nama ne moraju postati: odgovornost i učinkovitost? Osobna i organizacije koju predstav ljamo. Ministrova i naša. Želim vam lipo, dugo lito, puno mora, soli, borova i kojega zubaca. Veseli bili! Davor Bučević, prof. 4 Diabetes www.diabetes.hr Hsdu edovna godišnja skupština HSDU-a održana je u Zagrebu 28. svibnja. Od 48 udruga, od kojih je 39 s pravom glasa, na ovoj skupštini prisutna su bila 32 sudionika koji imaju pravo glasa. S obzirom na natpolovičnu većinu, donese ne odluke bile su pravovaljane. Prihvaćen je zapisnik s prošle skupštine, a predstavile su se i nove udruge: iz Velike Gorice – Velikogorički dija betičar i Ravna gora. Odlukom Skupštine, javnim glasovanjem za novog čla na Izvršnog odbora HSDU-a na mjesto Ive Vukovića koji se odlučio povući iz osobnih razloga, izabran je Slavko Lacković iz Slavonskog Broda. Jednoglasno su prihvaćeni izvještaji o radu i financij skom poslovanju, kao i izvještaj Nadzornog odbora za 2010. godinu. Doneseni su i prihvaćeni plan rada, finan cijski plan i strateške smjernice HSDU-a za 2011. g. Delegati su obaviješteni o prošlogodišnjem radu ureda u Zagrebu, te aktualnostima u zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti osoba s dijabetesom u Republici Hrvatskoj. Naglašeno je da je 10. kongres bio odlično odrađen, a agencija DubrovnikSun koju je HSDU angažirao za organizaciju kongresa, pokazala je visoku profesional nost. Na Kongresu je bilo 503 sudionika, 38 udruga, 44 predavača, 21 tvrtka te sudionici iz inozemstva. Ovim putem pozivamo udruge koje žele biti domaćini sljedećeg kongresa 2013. godine da se jave u ured HSDU-a gdje će dobiti sve potrebne informacije. Diabetes www.diabetes.hr 5 Tema broja Tema broja br. 4/2011 br. 4/2011 Zašto je bolesniku važno dobro upoznati bolest? PRAVILNOM “VOŽNJOM” DO SAMOKONTROLE Prof. Željko Metelko uspoređuje liječenje šećerne bolesti s vožnjom po nepoznatoj cesti – sigurno voze samo oni bolesnici koji gledaju kamo voze i paze da ne skliznu s ceste jer su s jedne strane problemi vezani uz povišenu razinu glukoze u plazmi (hiperglikemija), a s druge oni sa sniženom razinom glukoze u plazmi (hipoglikemija) Vedran Obućina Š ećerna je bolest jedna od najbrže rastućih kroničnih nezaraznih bolesti u Hrvatskoj i svijetu. Epidemiološki podaci govore da u Hrvatskoj dijabetes ima 9,3 pos to stanovništva, no posebno zabrinjava da je bolešću za hvaćeno 6,1 posto radno sposobnog stanovništva od 18 do 65 godina, a tome treba dodati i 250 tisuća osoba s tzv. preddijabetesom, ali i velik broj oboljelih koji ne znaju da imaju dijabetes s obzirom na to da se prva dijagnoza postavi prosječno u roku od osam godina. Osobe oboljele od šećerne bolesti dugoročno pate od komplikacija koje osobito pogađaju živčani i krvožilni sustav, potom oči, bu brege, noge, srce i mozak. Javnozdravstveni problem time se povećava, a očekuje se samo pogoršanje stanja. Zato je od ključne važnosti da sami oboljeli, kao i njihova obitelj, budu dobro upoznati s bolešću i proaktivnim djelovanjem nastoje regulirati svoje stanje. Prof. dr. sc. Željko Metelko često upozorava da je kod oso ba sa šećernom bolešću samokontrola glukoze i ketona najvažniji dio liječenja. To je oruđe koje bolesniku omogu ćuje praćenje stanja glikemije kao osnove za terapijske promjene. Pun učinak samokontrole postiže se odgo varajućom edukacijom o samozbrinjavanju, što znači da bolesnik reagira na promjene uočene samokontrolom tako što mijenja način liječenja, bez obzira na to je li riječ o promjeni prehrane, nekoj dodatnoj tjelesnoj aktivnosti, promjeni doze tableta ili inzulina. Svaka oboljela osoba trebala bi znati koristiti trakice za samokontrolu glukoze u krvi. Prof. Metelko uspoređuje liječenje šećerne bolesti s vožnjom po nepoznatoj cesti – sigurno voze samo oni bolesnici koji gledaju kamo voze i paze da 6 Diabetes www.diabetes.hr ne skliznu s ceste jer su s jedne strane problemi vezani uz povišenu razinu glukoze u krvi (hiperglikemija), a s druge oni sa sniženom razinom glukoze u krvi (hipoglikemija). Kako se vozi pravilno? Pet je glavnih načina: (1) pravilnom prehranom, (2) pravilnom upotrebom lijekova, (3) tehnika ma suočavanja sa simptomima dijabetesa, tjeskobe, boli, hipo/hiperglikemije, stresa i emotivnih problema poput depresije, bijesa, straha i frustracija, (4) učinkovitom tjelo vježbom (ne samo fizičkom, nego i onom duhovnom koja obnavlja snagu i postojanost), (5) učinkovitim radom s inter disciplinarnim liječničkim timovima. Pojasevi i zaštitni bra nici su samokotrola. Samokontrola je moguća u krvu ili u mokraći. Današnje je stajalište da samokontrola u mokraći daje samo približne rezultate (kvalitativna metoda), a točni je podatke daje jedino određivanje u krvi (kvantitativna me toda). Samokontrola gluko ze u krvi može biti pojedinačna ili kontinuira n a . Danas se uglavnom koristi pojedinačna samokontrola, iako je sve više aparata koji omogućuju da se kroz određeno razdoblje glukoza u potkožnom tkivu kontrolira kontinuirano. Prof. Metelko smatra da je najbolje da se vrijeme samokontrole mijenja, i to tako da prvo mjerenje bude prije, a drugo poslije doručka, sljedeće mjerenje prije ručka, zatim poslije ručka, prije večere, prije spavanja te oko tri sata ujutro. Na taj način bolesnik će poslije osam mjerenja (osam dana ili tjedana) oblikovati “profil glukoze u krvi“ koji ne pripada istom danu, ali daje pregled dnevnih promjena. U bolesnika kojima je za liječenje po trebno četiri do šest injekcija inzulina, samokontrolu treba provoditi do pet puta dnevno, što bitno ovisi o vrsti i dozi inzulina koju uzima. Jedino u bolesnika koji su u opasnosti od naglih pogoršanja bolesti samokontrolu treba provoditi svakodnevno, do osam ili više puta, i to u one dane kada postoji naglo pogoršanje. Usporedno s povišenim vrijednostima glukoze u krvi, potreb no je mjeriti i ketone u krvi, naglašava prof. Metelko. Ketoni se javljaju u svim stanjima kada tijelo nije u mogućnosti koristiti energiju iz glukoze, nego mora početi razgrađivati masnoće. Tijekom razgradnje masnoća stvaraju se ketoni, koje tijelo izlučuje disanjem i putem mokraće. Pojava ketona upozorava bolesnika da je hiperglikemijski poremećaj boles ti izraženiji i da bi bilo poželjno potražiti pomoć liječnika. Nalaz ketona u mokraći ili njegovo povišenje u krvi može biti iznimno važan kod osoba koje su pretile i žele smanji ti tjelesnu težinu. Osnova je prehrane kojom se želi sma njiti tjelesna težina raspodjela hrane u najmanje četiri do šest obroka dnevno, pri čemu ukupna dnevna energetska vrijednost ne smije prijeći planiranu količinu. Iako uz takav raspored tijelo gladuje, bolesnik ne osjeća glad, ali ni sitost. Manjak hrane tijelo rješava razgradnjom masnoća (zato mršavimo), pri čijoj se razgradnji u tijelu javljaju ketoni. Ke toni se javljaju neusporedivo ranije od smanjenja tjelesne težine, pa je to putokaz bolesniku da redukcijsku prehranu provodi ispravno i da će se tjelesna težina sigurno početi smanjivati ako nastavi s takvom prehranom. Svijest o važnosti ovog pristupa iznimno je potrebna. Stoga je hvale vrijedna incijativa saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb koji je predložio Hrvatskom sa boru Rezoluciju o šećernoj bolesti. Ona je prihvaćena na saborskoj sjednici 15. lipnja, a zbog njezine važnosti, ovdje je prenosimo u cjelosti (vidi okvir). Rezolucija nije obvezujuća, ali se potpisnici nadaju da će pozvane institucije raditi na njezinu punom ostvarenju. Re zolucija također daje na značaju civilnom društvu, odnos no udrugama oboljelih, jer se sada mogu pozivati na sa borsku rezoluciju. REZOLUCIJA O ŠEĆERNOJ BOLESTI Rezolucija predlaže svim nadležnim institucijama – Vladi Republike Hrvatske, Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa, Hrvatskom za vodu za zdravstveno osiguranje, Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, svim zdravstvenim institucijama, gospodarskim subjektima, medijima i udrugama za šećernu bolest da: 1. Poduzmu sve odgovarajuće korake iz djelokruga svoje odgovornosti u vezi sa sprječavanjem, ranim otkrivanjem i liječenjem, uključujući rehabilitaciju u svrhu smanjenja broja oboljelih i umrlih od šećerne bolesti; 2. Pruže potporu u organiziranju i financiranju svih postupa ka čiji je cilj smanjivanje broja oboljelih i umrlih od šećerne bolesti; 3. Promiču zdrave načine života, a osobito pravilnu prehra nu, tjelesnu aktivnost, održavanje odgovarajuće tjelesne težine, nepušenje, izbjegavanje prekomjerne konzumacije alkohola i kontrolu povišenih vrijednosti tlaka i masnoća; 4. Potiču sredstva javnog informiranja u prenošenju infor macija o šećernoj bolesti i kroničnim nezaraznim bolestima te načinima izbjegavanja rizika, ranog otkrivanja i liječenja ovih bolesti; 5. Promiču svijest o potrebi redovitih preventivnih zdrav stvenih pregleda prilagođenih dobi i spolu stanovništva; 6. Prošire preventivne preglede i organizirani probir na veći udio stanovnika; 7. Potiču znanstvene institucije na istraživanje i širenje no vih spoznaja o šećernoj bolesti i drugim kroničnim nezaraz nim bolestima, posebice istraživanja na području primarne prevencije i ranog otkrivanja šećerne bolesti, te lijekova i drugih postupaka liječenja; 8. Poduzmu sve mjere, uključujući i zakonodavne, u cilju osiguravanja zdravih preduvjeta na radnom mjestu kao i okolišu; 9. Osiguraju rad multidisciplinarnih dijabetoloških timova u svrhu najboljeg mogućeg načina dijagnostike i liječenja svih oboljelih od šećerne bolesti te brige o kvaliteti života; 10. Osiguraju nadopunjavanje mreže ustanova i timova, uključujući timove primarne zdravstvene zaštite, u skladu s Nacionalnim programom i Hrvatskim modelom zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolesti; 11. Omoguće svakom bolesniku jednaku dostupnost obve zujućih postupaka liječenja, jednaku skrb i pomoć bez obzi ra na ekonomski ili socijalni status; 12. Osiguraju brz prijenos potvrđenih znanstvenih rezultata istraživanja u klinički primjenjive metode ranog otkrivanja i optimalnih načina liječenja šećerne bolesti; 13. Osiguraju optimalne uvjete za rad jedinstvenog registra za šećernu bolest Republike Hrvatske, te potiču razvoj jedin stvene kliničke baze podataka i time omogućuju strateško planiranje prevencije i evaluacije dijabetološke skrbi; 14. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi u suradnji s uprav nim tijelima, stručnim institucijama i udrugama pripremi Nacionalni plan i program borbe protiv šećerne bolesti za srednjoročno razdoblje u kojem će sveobuhvatno zaživjeti načela navedena u Rezoluciji. Diabetes www.diabetes.hr 7 Događanja i akcije br. 4/2011 Akcija »Sportom mijenjamo dijabetes« ČAK 40 POSTO LJUDI NE ZNA DA BOLUJE OD DIJABETESA! Trenutno se na liječenje dijabetesa u Hrvatskoj troši 11 posto zdravstvenog proračuna što iznosi oko dvije milijarde kuna godišnje. Najveći dio tog novca (87 posto) odlazi na liječenje komplikacija dijabetesa. Komplikacije dijabetesa mogu imati katastrofalne posljedice - od bubrežnih bolesti, bolesti oka, sljepoće, srčanih bolesti, amputacija... Samo devet posto novca odlazi na lijekove namijenjene liječenju dijabetesa Nataša Gajski Kovačić G otovo 316.000 obo ljelih i 4.000 umrlih od dijabetesa svake godine u Hrvatskoj razlog su pokretanja akcije kojom se promovira tjelesna aktivnost i najbolja prevencija šećerne bolesti, ali i ostalih kroničnih bolesti. Akcija pod nazivom »Sportom mijenjamo dijabe tes« i ove je godine privukla mnoštvo znatiželjnika ali i natje catelja. U organizaciji Grada Zagreba, Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga i tvrtke Novo Nordisk Hrvatska d.o.o. na zagrebačkom je Jarunu bilo vrlo živo 28. svibnja od 14 do 19 sati. Vrhunac je, kao i prošle godine, bila utrka oko jezera, a najbolji su osvojili i vrijedne nagrade. Cilj je projekta »Sportom mijenjamo dijabetes« putem razli čitih sportskih društava povećati broj djece koja se aktivno i redovito bave sportom. Upravo je zato jarunska utrka, ali i cijeli niz drugih sportskih aktivnosti, imala za cilj što veći odaziv i sudjelovanje građana svih dobnih uzrasta. Uz sportske i zabavne aktivnosti organizirane su i različite zdravstvene aktivnosti, pa su tako posjetitelji imali priliku konzultirati se s liječnicima, izmjeriti šećer, tlak, indeks tje lesne mase i čuti pokoji vrije dan prehrambeni savjet. Na konferenciji za novinare koja je održana uoči utrke tvrt ka Novo Nordisk podijelila je vrijedne nagrade našim mladim sportašima koji su već ostvarili vrhunske rezultate u svojim disciplinama, kako bi im pomogla u njihovim sportskim karijerama i daljnjoj promociji sporta, pa su tako novčani iznosi od po 70 tisuća kuna uručeni Danijeli Grgić i Jurici Grabušiću, 40 tisuća kuna Judo klubu Lika, dok je Nenad Šimunko dobio vrlo vrijedan bicikl. Olimpijka Danijela Grgić postigla je vrhunske rezultate u tr čanju, a prije četiri godine Hrvatski olimpijski odbor dodijelio joj je nagradu najperspektivnije mlade sportašice Hrvatske. Olimpijac Jurica Grabušić atletikom se počeo baviti već s pet godina, a na europskim atletskim natjecanjima bilježi značajne rezultate, dok je Nenad Šimunko, iako boluje od dijabetesa, zadivio sportski svijet svojim rezultatima koje postiže u triatlonu. Diabetes www.diabetes.hr 9 Događanja i akcije br. 4/2011 Dr. Vedran Boljat iz Novo Nordiska kaže da je primarni cilj aktivnosti kao što je jarunska utrka poraditi na poboljšanju zdravlja u općoj populaciji. Dijabetes, primjerice, raste brzi nom kao ni jedna druga bolest u svijetu. Do 2020. godine bit će 333 milijuna ljudi u svijetu s dijagnozom ove bolesti: »U odrasloj populaciji u Hrvatskoj ima 9,2 posto dijabetičara, dok ih još 7,2 posto ima preddijabetes. Dodatni je problem što u ovom trenutku 40 posto dijabetičara ni ne zna da ima dijabetes. Dijagnoza šećerne bolesti tipa 2 u prosjeku se postavlja osam godina od nastanka bolesti«. Prema izvješću CroDiab registra za 2010. Godinu, 26,59 posto oboljelih u Hrvatskoj dobro je reguliralo svoju bo lest, što znači da je HbA1c ispod 6,5. No, 33,80 posto oboljelih je s graničnom regulacijom i kod njih je HbA1c između 6,5 i 7,5. Međutim, čak 39,61 posto oboljelih je s lošom regulacijom pa je u njih HbA1c iznad 7,5. »Još je tragičnije što je Svjetska zdravstvena organizacija procijenila da će do 2030. godine u Hrvatskoj svaki deseti stanovnik odrasle dobi imati šećernu bolest«, kaže dr. Boljat. Troškovi liječenja dijabetesa nipošto se ne smiju zanemariti. Riječ je o jednom od najskupljih zdravstvenih problema u svijetu. Međunarodni dijabetički savez (IDF) procjenjuje da izravni godišnji trošak zdravstvene skrbi o dijabetesu za ljude od 20 do 79 godina na globalnoj razini iznosi od 153 do 286 milijardi dolara, a predviđa se rast troškova na čak 396 milijardi dolara u bliskoj budućnosti. 10 Diabetes www.diabetes.hr »Trenutno se na liječenje dijabetesa u Hrvatskoj troši 11 posto zdravstvenog proračuna, što iznosi oko dvije milijar de kuna godišnje. Najveći dio tog novca odlazi na liječenje komplikacija dijabetesa, čak 87 posto. Komplikacije dijabe tesa vrlo su ozbiljne i mogu imati katastrofalne posljedice - od bubrežnih bolesti, bolesti oka, sljepoće, srčanih bolesti i amputacija. Samo devet posto novca odlazi na lijekove namijenjene liječenju dijabetesa«, kaže dr. Boljat. Prema predviđanjima Svjetske zdravstvene organizacije izravni troškovi zdravstvene skrbi za bolesti vezane uz dija betes variraju od 2,5 posto do 15 posto godišnjeg proraču na za zdravstvenu skrb pojedine države, ovisno o lokalnoj raširenosti dijabetesa i sofisticiranosti liječenja. Ako se crna predviđanja rasta oboljelih od dijabetesa obistine, taj će se postotak povisiti od 7 do 13 posto, a u zemljama u koji ma je dijabetes osobito raširen čak do 40 posto. U industrijaliziranim zemljama oko 25 posto izdataka za zdravstvenu skrb za dijabetes odlazi na liječenje poviše nog šećera u krvi, 25 posto odlazi na liječenje dugotrajnih komplikacija, velikim dijelom kardiovaskularnih bolesti, a 50 posto troši dodatna opća zdravstvena skrb koju uzro kuje dijabetes. U zemljama s niskim dohotkom vjeruje se da su svi izdaci za dijabetes usmjereni na lijekove kako bi spriječili smrt uzrokovanu visokom razinom glukoze u krvi. Dijabetes tip 1 posebno je tragičan u pogledu mortaliteta u siromašnim zemljama u kojima mnogo djece umire jer pristup inzulinu koji spašava život nije subvencioniran od strane vlade i često nije dostupan ni po kojoj cijeni. Osoba u Zambiji koja treba inzulin kako bi preživjela živjet će prosječno 11 godina, osoba u Maliju može očekivati životni vijek od 30 mjeseci, dok će u Mozambiku osoba kojoj je potreban inzulin umrijeti u roku od godine dana. Procjene spominju i indirektne troškove šećerne bolesti po put izgubljene produktivnosti koja je rezultat nesposobnosti za rad, bolesti, onemogućenosti i preranog umirovljenja. Iako je te troškove teže procijeniti, oni mogu biti čak i veći od izravnih medicinskih troškova. Jedan od organizatora hvalevrijedne akcije prevencije dija betesa u Hrvatskoj, tvrtka Novo Nordisk, danas je vodeća tvrtka u svijetu u segmentu liječenja dijabetesa, a dr. Boljat to je potkrijepio i sljedećom tvrdnjom: »Nakon što je inzulin prvi put izoliran 1921. godine, naša je tvrtka već sljedeće godine proizvodila inzulin«. Nataša Ćuk Roland iz Hrvatskog saveza dijabetičkih udru ga podsjetila je da Novo Nordisk Savez prati kroz sve programe i akcije koje provode u cilju edukacijske preven tive bolesti. Podsjetila je i na besplatni časopis Diabetes koji izlazi u 30.000 primjeraka i u kojima oboljeli, ali i svi zainteresirani, mogu pronaći mnoštvo korisnih informacija o šećernoj bolesti. Svjetski dijabetički kongres u Dubaiju 4. – 8. prosinca 2011. IDF-ov Svjetski dijabetički kon gres kombinira vrhunsku zna nost i seminare čiji je cilj pomoći udrugama člani cama IDF-a utje cati na politiku, podići svjesnost javnosti i potica ti unaprjeđenje zdravlja. Sastanci funkcio niraju kao forum za razmjenu kvalitetnih informacija o dijabetesu i edukaciju dijabe tičara te njihovih pružatelja zdravstvenih usluga. Sljedeći Svjetski dijabetički kon gres održat će se u Međunarodnom kon vencijskom i izložbenom centru u Dubaiju, Ujedinjeni Arapski Emirati, od nedjelje 4. prosinca do četvrtka 8. prosinca 2011. ceutskoj industriji), zdravsteni struč njaci (medicinske sestre, liječnici opće prakse, nutricionisti dijetetičari, edu katori o dijabetesu), neprofitne orga nizacije (organizacije mladih, stručne organizacije, medicinske ili znanstvene organizacije) i članovi IDF-ovih udruga i vezanih organizacija. Kongres 2011. bit će jedan od najvećih medicinskih sastanaka. Na njemu će se okupiti čak 15 000 izaslanika koji predstavljaju više od 200 udruga članica IDF-a. Uz vrije me za gotovo 1000 govornika, prostor za prezentaciju 1500 sadržaja i deset paralelnih sjednica isplaniranih na na čin da svatko na njima može naći ono što ga zanima, Svjetski dijabetički kon gres nudi jedno istinsko iskustvo uče nja i moćnu platformu za znanstveno i političko umrežavanje. Svjetski dijabetički kongres 2011. organi zira se u suradnji s Dijabetičkim savezom Ujedinjenih Emirata. Za lokaciju je oda bran Dubai, trgovačko i komercijalno sre dište Bliskog istoka. Dubai ima različito i multikulturalno stanovništvo, a nudi izni man spoj modernog i dinamičnog grada te bezvremenske pustinje. Politički forum Sastanak u Dubaiju sadrži i političku platformu, a to je ono po čemu se on razlikuje od ostalih događaja vezanih uz dijabetes. Svjetski dijabetički forum, koji će prethoditi kongresu, spojit će političke vođe s vodećim ljudima u industriji i civilnom društvu. Svjetski di jabetički kongres u Dubaiju također će uključivati i novu temu u zdravstvenoj politici, Globalni zdravstveni izazovi, koja će privući vladine krojače politike, partnere iz nevladinih organizacija te međunarodne organizacije. Sasta Istinsko iskustvo učenja Izaslanici na IDF-ovu Svjetskom dija betičkom kongresu dolaze iz različitih pozadina: znanstvenici istraživači (sve učilišni profesori, istraživači u farma nak će omogućiti forum za ozbiljne rasprave o politici prema dijabetesu i sistemu zdravstva, financiranju i pre venciji. Industrijski partneri dobit će pristup široj slici svijeta dijabetesa i nezaraznih bolesti, uključujući utjecaj ne donositelje političkih odluka. Pozitivno i trajno nasljeđe Stopa pojavnosti dijabetesa u zaljev skim zemljama među najvišima je u svijetu. Ovo je jedan od glavnih razloga za IDF-ovu odluku da Svjetski dijabetič ki kongres odvede u u tu regiju. Kon gres je prilika da regija dobije uvid u međunarodno iskustvo, ali i da prikaže vlastitu dobru praksu. Naši su ciljevi u regiju dovesti međunarodne perspekti ve politike dijabetesa, prakse i znanstve nih istraživanja te podići lokalnu osvješ tenost o šećernoj bolesti. Nadamo se da će prisutnost Kongresa i njegovih međunarodnih izlagača Za ljevu pomoći u ubrzanju obnovljenih nastojanja da se dotakne problema dijabetesa i faktora životnog stila koji pridonose epidemiji u regiji. Surađujemo s lokalnim partnerima kako bismo bili sigurni da će Svjetski dijabetički kongres ostaviti iza sebe pozitivno i trajno na sljeđe. Nedavni sastanci s važnim poli tičkim dužnosnicima u Zaljevu ukazuju na veliku predanost i potporu Kongresu, koji za regiju predstavlja jako značajan događaj. Događanja i akcije Događanja i akcije br. 4/2011 br. 4/2011 HSDU Edukacijska / motivacijska radionica za mlade 16 -20 g. - Regija Slavonija Edukacijski vikend u Bilju oduševio sve sudionike Z ahvaljujemo se na izuzetnom angažmanu i pomoći oko organizacije vikend-radionice za mlade doc.dr.sc. Silviji Canecki Varžić, kao i ostalim predavačicama koje su sudjelovale u radu radionice: doc.dr.sc. Tatjani Bačun, doc. dr.sc. Ivani Prpić Križevac, dr. Silviji Lješnjaković, vms Nevenki Kovačić. Naravno velika hvala Ivi i svima koji su svojim izlaganjem podijelili vlastita iskustva o životu s dijabetesom. Ne smijemo izostaviti pohvalu logističkoj podršci sestara Marinele i Tanje koje su, između ostaloga, obećale da će se aktivno zauzeti i pomoći pri ponovnom oformljenju Kluba mladih pri Društvu za zaštitu od dijabetesa u Osijeku, u dogovoru s prisutnim predsjednikom Društva, g. Mladenom Došenom. Posebno zahvaljujemo tvrki Abbot Laboratories bez čije pomoći ova radionica ne bi mogla biti održana. Slijede impresije sudionika... Danijela Sušilović: Novo društvo, nova prijateljstva, nova iskustva - samo su neke čari edukacijskog vikenda u Bilju. Iako bih to prije nazvala „rekreacijskim vikendom“. Proveli smo subotu i nedjelju u maštovitim razgovorima, upoznavanji ma, savjetima, a neki su i prvi put probali jahati. Ništa nam nije moglo pokvariti ta dva dana, bila su provedena u lijepom društvu i iznimno korisna. Radujem se novim susretima i prijateljstvima jer svaki put dobijem poticaj i veliku dozu energi je. Kako smo svi različiti, tako je i radionica svakoga slatkiša pogo dila na poseban način. Boris Kljaić: Dijabetičar sam oko 6 godina. S obzirom da svoje stanje reguliram relativno dobro, gledano s medicinske strane, nekih zdravstvenih poteškoća vezanih za dijabetes još ne mam. Jedini problem koji često susrećem (i koji ću vjerojatno još dugo susretati) jest neznanje drugih osoba oko mene kako da se postave prema meni s obzirom da sam dijabetičar. Naravno, taj se problem ne može izbjeći već samo ublažiti na način da ja sam kao dijabetičar pokušam razgovorom približiti svoju bolest tim osobama. No, to nije jednostavno, treba znati što i na koji način reći, tako da ta informacija ne predstavlja nešto toliko kompleks no da to slušatelj ne može shvatiti. Tu uskaču razni izvori infor macija, od časopisa, knjiga, pa čak i filmova o dijabetesu koji za dijabetičara predstavljaju izvor informacija koje može prenijeti 12 Diabetes www.diabetes.hr drugima i, kao najvažnije, predstavljaju mogućnost proširenja trenutnog znanja samog dijabetičara o svojoj bolesti. No, ti izvori imaju jednu manu, a to je činjenica da su neinteraktivni od strane korisnika/dijabetičara. Zahvaljujući Hr vatskom savezu dijabetičkih udruga, organiziraju se radionice na kojima su prisutni dijabetičari te stručno medicin sko osoblje (sestre i liječnici). Takvoj sam jednoj radionici nedavno imao priliku prisustovati i uvjeriti se iz prve ru ke da je taj način dijeljenja informacija superioran svim ostalim izvorima informacija jer je u potpunosti interaktivan. Na takvim se radionicama ne dobivaju informacije samo od stručnih osoba, već se dijele i osobna iskustva drugih dijabetičara. Mene se osobno najviše dojmila prezentacija o napretku i mogućim novim načini ma liječenja dijabetesa. Na kraju krajeva, ovakve radionice ne predstavljaju samo izvor korisnih informacija, nego i kvalitetno druženje s drugim dijabe tičarima, pa je pravo olakšanje što ne nalijećete na zid neznanja i ne morate novog poznanika informirati o svojoj bolesti. Nakon svega ovoga napisanoga, zaključak se daje sam, a to je da su ovakvi susreti i nastavak njihova održavanja i više nego poželjni jer predstavljaju korak naprijed u proširenju znanja samih dijabetiča ra, ali kao posljedicu toga lakše i kvalitetnije širenje znanja drugim ljudima od strane samih dijabetičara. Martina Kučić: Učenje, smijeh i vrućina obilježili su naše druženje u Bilju. Uz opširna predavanja i puno zabave, obnovila sam znanje o šećeru ko jega imam na pretek i naučila poneki novi trik za bolju samokontrolu i regulaciju šećera. Da ne bi zvučalo kao da smo samo učili i imali predavanja, također smo na jedan jako lijep način pomagali jedni drugima korisnim savjetima i iskustvima te postali dobri prijatelji. Svakim sam satom sve više uživala u našem druženju. Moram priz nati da sam, kada je došlo vrijeme povratka kući, bila pomalo tužna. U svakom slučaju, jedno jako lijepo iskustvo, a nadam se da će ovakvih druženja u skorije vrijeme biti sve više. Andrea Babić: Meni je bilo odlično. Super ekipa, odlična predava nja, savršeni voditelji, prekrasan smještaj! Naučila sam nešto što nisam znala i dobila jedno prekrasno iskustvo, nova saznanja o dijabetesu i jako bih voljela da se to ponovi. Valentina Vukojević: Sastali smo se kako bismo razmijenili isku stva, stekli nova prijateljstva, družili se, što bolje iskoristili slobodno vrijeme i još bolje usvojili naše dosadašnje znanje o šećernoj bolesti. Dnevna aktivnost bila je pozorno slušanje, gledanje, pamćenje i sudjelovanje u edukaciji koju su provodile liječnice i medicinske sestre Kliničke bolnice Osijek. Boravili smo na imanju Capistro okruženi prirodom, predivnim konjima i druželjubivim psima. Za dobru hranu pobrinula se susretljiva domaćica vile Capistro. Su tradan smo išli u obilazak Kopačkog rita. Vesela ekipa uživala je u ljepoti prirode, vožnji brodom i prekrasnim prizorima jata ptica. Zatim smo se uputili u obilazak dvoraca Tikveš. Okruženost pri rodom lijepo nam je prijala. Vratili smo se na imanje gdje nas je čekao primamljiv ručak. U dobrom društvu vrijeme mi je brzo prošlo i ovom susretu došao je kraj. No, nadam se da će susret imati reprizu na nekom drugom odredištu. Naposljetku, želim se zahvaliti organizatorima na ugodnom i nezaboravnom vikendu. Po sebne pozdrave šaljem slatkim prijateljima, gospodarima šećera, i nadam se da se što prije vidimo. Nenad Šimunko: Prošlog vikenda imao sam prilike biti dio odlične ekipe „slatkih“ te voditelja iz HSDU-a Nataše i Tomislava. Cilj radionice bio je što bolje se upoznati, razmijeniti iskustva, družiti se i naravno, dobro se zabaviti. Tako smo 4. lipnja kombijem krenuli za Osijek ranom zorom kako bismo stigli na doručak koji nam je pripremila go spođa Iva koja se maksi malno potrudila da jede mo zdravo i fino. Od samog početka atmo sfera je bila ugodna. To mislav i ja preuzeli smo inicijativu: malo viceva pa malo pjevanja od kojeg su svi poželjeli da nisu ni pošli, ali eto, preživjeli su. Smjestili smo se na imanju Capistro koje se nalazi na rubu Kopač koga rita, u mjestu Bilje (www.capistro.hr). Smještaj je bio organizi ran u 3- i 4-krevetnim sobama s vlastitom kupaonicom. Teme kojih smo se dotaknuli na radionici: 1. Šećerna bolest tipa 1- uvodni dio 2. Napredne tehnologije i liječenje tipa 1 šećerne bolesti 3. Šećerna bolest tipa 1 i prehrana bolesnika 4. Šećerna bolest tipa 1 i tjelovježba 5. Šećerna bolest tipa 1 i trudnoća 6. Život sa šećernom bolešću tipa 1 Nakon finog doručka uslijedila su predavanja. Posebno su me zainte resirale teme vezane za napredne tehnologije te dijabetes i trudnoća. Što se tiče tehnologije, za ne koliko ćemo godina ima ti priliku, uz pomoć sve više minijaturnih pomagala koje se razvijaju strašnom brzinom, kontrolirati svoju bolest u potpunosti. Ali ta vijest mi nije nešto novo i nije mi do pomisli da nikada ne ugledamo svijetlu budućnost, a to je potpuno izlječenje. Nagađa se da bi se to moglo dogoditi za nekih pet do deset godina kad bi se konačno pošteno ispitale nove metode i lijekovi. Pa, ako sam dosad živio s bolešću 21 godinu, onda ću pričekati još 10, ali u nadi da ću se jednog jutra probuditi bez pomisli da moram ustati iz kreveta, izmjeriti šećer, dati si injekciju i tada kre nuti dalje u svakodnevicu. Posebno me zanimala i prenosivost bolesti na dijete. Ugodno sam se iznenadio kada su u pitanju bili postoci od nekih 6 posto, ali nemojte me uzeti za riječ, nisam sve pohvatao, pa ako nekoga za nima više o ovoj temi, neka malo sam istraži. Kako su predavanja tijekom dana proletjela, kasnije smo imali priliku opustiti se i uz stručno vodstvo zajahati konje. To mi je bio prvi put u životu da sam jahao i mogu reći da je to jedno divno iskustvo, jedinstvo životinje i čovjeka. Definitivno probajte ako ikad budete u prilici. Kad je stigla večer, odlučili smo napraviti karaoke show, što i nije bila toliko dobra ideja jer sam samo ja pjevao, tako da ne vjerujem da je ostalima bilo ugodno. Haha! Budimo se rano ujutro kako bismo doručkovali i napravili planirani izlet za Kopački rit. Prekrasno vrijeme, prekrasno društvo, prekrasan ambijent predobro! Rastali smo se svi kao najbolji prijatelji, bogatiji za jedno divno iskustvo i druženje koje će nam ostati u sjećanju. Htio bih naglasiti da su ovakvi skupovi jedno prekrasno iskustvo i svaka čast Hrvatskom savezu dijabetičkih udruga i svim predivnim ljudima koji tamo rade što ulažu toliko puno energije, ljubavi i želje da mi koji to trebamo i dobijemo. Hvala vam! Diabetes www.diabetes.hr 13 Intervju Intervju br. 4/2011 br. 4/2011 RAZGOVOR: Sveučilišni profesor dr. sc. Željko Metelko, dr. med., predstojnik Referentnog centra za šećernu bolest TRI SU VRSTE BOLESNIKA OD ŠEĆERNE BOLESTI: UČENICI, ISPOVJEDNICI I LAŽLJIVCI Što potiče aktivno uključivanje pacijenta u liječenje šećerene bolesti, kolika je važnost samokontrole u liječenju šećerne bolesti i je li motivacija pacijenta ključna za poboljšanje stanja - pitanja su o kojima smo razgovarali s vodećim stručnjakom za dijabetes u Hrvatskoj, sveučilišnim profesorom Željkom Metelkom sa Sveučilišne klinike „Vuk Vrhovac“ KBM. Razgovarala: Nataša Gajski Kovačić G lukoza u krvi glavni je ener gent u tijelu čovjeka. Bez glukoze život nije moguć, jer nema energije za praktično sve aktiv nosti našeg tijela. Zbog toga je nužno da tijekom života glukoza u krvi bude na raspolaganju u određenoj količini. Tijelo vrlo burno reagira na izražen manjak glukoze u krvi (hipoglikemija – nemir, glad, znojenje) ili na izražen višak glukoze u krvi (hiperglikemija – pospanost, žeđ, učestalo mokrenje), 14 Diabetes www.diabetes.hr ali manje promjene razine glukoze u krvi u tijelu se ne osjećaju. Da bi se glukoza mogla iskoristiti u svim stanica ma našeg tijela, potrebna je tvar koja omogućuje ulazak glukoze u stanice našega tijela. Taj produkt našeg tijela koji olakšava ulazak glukoze u stanice zove se inzulin (simbolično otvara vra ta na stanicama da bi glukoza mogla ući u stanice). Tako dugo dok se u tije lu stvara dovoljno inzulina, vrata na stanicama su otvorena, glukoza ulazi u stanice i ravnoteža korištenja gluko ze, kao i koncentracija glukoze u krvi, ostaje promjenjiva, ali unutar uskih granica. Kada dođe do stvarnog ili prividnog manjka inzulina, nastaje šećerna bolest. Kod tipa 1 šećerne bolesti manjak je inzulina stvaran i znakovi povišenja glukoze u krvi na staju naglo, jednako kao i smetnje. U tipu 2 šećerne bolesti stanje nastaje polagano, najčešće kao posljedica prividnog manjka inzulina. Potrebe tije la za inzulinom izrazito su povećane, inzulin se stvara u većim količinama u usporedbi sa zdravim osobama, ali ipak nedovoljno za održavanje zado voljavajućih razina glukoze u krvi. Na koji način optimalno kontrolirati šećernu bolest? Šećerna bolest ne može se izliječiti, to je moguće samo prividno u izrazito pretilih osoba s tipom 2 šećerne bo lesti, ukoliko bolesnik prihvati savjete liječnika i smanji prekomjernu tjelesnu težinu. Time se uspostavlja ravnoteža između potrebe za inzulinom i količine stvorenog inzulina u tijelu te regulacija glikemije. U osoba sa šećernom bolesti koncentracija glukoze u krvi promije njena je na dva načina. Prosječna je vrijednost glukoze u krvi povišena, a još značajnije, može se dramatično po većavati poslije obroka. Šećerna bolest može se kontrolirati u zdravstvenim ustanovama i u kući bolesnika. Učestalost kontrola u zdrav stvenim ustanovama ovisi o načinu pro vođenja kontrole – samokontrole i sa mozbrinjavanja u kući bolesnika. Što su samokontrola i samozbrinjavanje u kući uspješnije, potrebne su rjeđe kon trole u zdravstvenoj ustanovi. Da bismo dobili uvid u promjene glukoze u krvi tijekom dana, potrebno je glukozu određivati više puta tijekom dana te na temelju dobivenih podataka prila goditi liječenje. Koliko se redovito mora provoditi kontrola glukoze u krvi? Kontrola glukoze u krvi u zdravstve nim ustanovama provodi se u kvali ficiranim laboratorijima. U ambulan tama, glukoza u krvi mjeri se jednom do dva puta dnevno, iznimno četiri puta dnevno. U bolničkim odjelima mjerenje glukoze u krvi provodi se više puta (profil s mjerenjem svaka dva sata ili mjerenjem u odnosu na obroke - prije i 2 sata poslije zajutra ka, prije i 2 sata poslije ručka, prije i 2 sata poslije večere, prije spavanja i oko 03,00 sata tijekom noći). Može se reći da u zdravstvenim ustanovama imamo realne podatke mjerenja glukoze u krvi, ali u nerealnim uvjetima života (npr. ležanje u bolnici, mirovanje u ambulanti) Nasuprot tome, u kućnim uvjetima (u kojima bolesnici više od 90 posto vre mena sami odlučuju o promjenama glukoze u krvi) bolesnici žive u realnim uvjetima života, ali često uz nerealne podatke o nalazima glukoze u krvi (ne točni aparatići, nepravilno određivanje glukoze u krvi, izmišljanje dnevnika samokontrole, mjerenje glukoze u krvi susjedima ili drugim članovima obite lji). Međutim, jedino u realnim uvjetima života moguće je optimalno liječiti še ćernu bolest. Zato danas sve veći broj bolesnika određuje glukozu u krvi u svakodnevnim životnim uvjetima. Realni podaci o glukozi u krvi u nerealnim uvjetima zdravstvene ustanove Nerelani podaci o glukozi u krvi u realnim (kućnim) uvjetima života Ako je sve to tako jednostavno – edukacija, samokontrola, pravilna prehrana i tjelovježba, zašto svega trećina bolesnika, prema istraživanji ma, dobro kontrolira svoju bolest? Jednostavno rečeno, liječenje šećerne bolesti može se poistovjetiti s vožnjom automobila po nepoznatoj cesti. Sigur no do cilja dolazi samo bolesnik koji dobro zna voziti auto, uz neprestano kontroliranje putanje automobila s pro mjenom puta. Preneseno u liječenje osoba sa šećernom bolesti, to znači da jedino osoba koja zna kako liječiti šećer nu bolest, ali i redovito provodi samo kontrolu glukoze u krvi, može uspješno liječiti šećernu bolest. Taj proces zovemo samozbrinjavanjem osoba sa šećernom bolesti. Bolesnik provodi samokontrolu, educiran je o provedbi samokontrole i liječenju šećerne bolesti i sam mijenja svo je liječenje više puta tijekom dana, ovisno o broju samokontrola glukoze u krvi. Kao što je ranije rečeno, samokon trola glukoze u krvi provodi se u svakodnevnim uvjetima života, s brojem mjerenja koji ovisi o načinu liječenja. Ukoliko se bolesnik liječi samo osnovnim oblicima liječenja (edukacija, prehrana, tjelovježba), često mu je dovoljno odrediti glu kozu u krvi samo jednom dnevno ili jednom u nekoliko dana. Važno je, međutim, da samokontrolu provodi u različito vrijeme i to na način da s osam mjerenja oblikuje profil glukoze za koji će se znati da ne pripada istom danu, već više dana, ali će bi ti vidljiv presjek mogućih promjena tijekom cijelog dana. Nasuprot tome, ako postoji hitno stanje ili usporedna bolest u osobe sa šećernom bolesti, bolesnik bi trebao svih osam mjerenja napraviti tijekom jednog dana i to po navljati tako dugo dok hitno stanje bolesti traje. Da bi bolesnik bio u mogućnosti pro voditi samokontrolu na opisani način, mora biti o tome educiran. Edukacija bolesnika provodi se dogovorenim načinom u dijelovima koji se razlikuju u trenutku otkrivanja bolesti, kada je općenitija, do kasnijih razdoblja kada je bolesnik psihički stabilniji pa je edu kacija značajno detaljnija. Edukacija mora biti prilagođena mogućnostima razumijevanja bolesnika i mora biti izložena na način na koji će je boles nici biti u mogućnosti razumjeti. Dobro educiran bolesnik u stanju je provodi ti cjelokupni proces samokontrole do samozbrinjavanja i uspješno liječenu šećernu bolest bez obzira radi li se o liječenju osnovnim principima liječenja (edukacija, prehrana, tjelovježba), ta bletama ili intenziviranim načinima liječenja - inzulinom. Postoje bolesnici koji su dobro educi rani o praćenju i liječenju šećerne bo lesti, ali procese ipak ne provode na zadovoljavajući način ili ih jednostav no ne provode. Razlog tome najčešće je manjak motivacije za edukaciju, samokontrolu i samozbrinjavanje. Radi se najčešće o bolesnicima koji svoju bolest ne doživljavaju opas nom, već započinju redovito liječenje tek kada se pojave kakvi, najčešće bolni, znakovi dijabetičkih komplika cija, često bez mogućnosti liječenja. Motivacija je proces koji se najteže uspostavlja jer je povezan s istinskim željama bolesnika. Početak uspostav ljanja motivacije počinje pronalaže njem skrivenih želja bolesnika. Ako ih uspijemo pronaći, često smo riješili problem i edukacije, samokontrole i samozbrinjavanja. Ako ne uspijemo pronaći unutarnje želje i razloge bo lesnika, uspjeh liječenja bit će zna Diabetes www.diabetes.hr 15 Intervju Intervju br. 4/2011 br. 4/2011 čajno skromniji i kraći jer bolesnik ne sudjeluje u edukaciji (bolesnik ne sluša) i samokontroli (bolesnik ju ne provodi već izmišlja dnevnik), a samo zbrinjavanje uopće ne provodi. U svakodnevnom liječenju osoba sa še ćernom bolesti izuzetno je važno imati podatke o promjenama glukoze u krvi u bolesnika u realnim uvjetima života, ali podaci moraju biti vjerodostojni. Kontrola kvalitete samokontrole od izuzetne je važnosti. Nesigurni podaci samokontrole mogu biti uzrok velikih pogrešaka. Uz edukaciju, bolesnik bi morao biti u mogućnosti samostalno napraviti manje promjene u liječenju. Usvajanje redovite samokontrole od sve većeg broja bolesnika, s druge stra ne, značajno opterećuje rad liječnika koji poslije nekoliko mjeseci, koliko je prošlo od posljednje kontrole, donose velik broj podataka koji je potrebno analizirati i na temelju zaključaka učiniti veće promjene u svakodnev nom liječenju. Posao analize podataka vremenski je zahtjevan pa se danas praktički više ne koriste aparatići koji se ne mogu očitavati pomoću kompju tera (prebaciti podatke iz aparatića u kompjuter i analizirati podatke) jer jedino kompjuter može te podatke ana lizirati u kratko vrijeme. Dokumentirana kontrola kvalitete u tom je procesu izu zetno važna jer bez ispravnosti postu paka i podataka mogu nastati opasne pogreške u prilagodbi liječenja. Kako biste ocijenili ulogu dnevne bolnice u edukaciji pacijenata? Pacijenti se potiču na zadovoljavajuće liječenje na različite načine. Nekome je dovoljno reći: “Vi imate šećernu bolest“ pa da prihvati potrebna pra vila i da se započne uspješno liječiti. Naravno da kontinuirani rad tijekom pet dana u dnevnoj bolnici značajno povećava broj motiviranih pacijenata. Iz dnevne bolnice ih izlazi veći broj nego putem individualne edukacije, ali to je zato jer im dnevna bolnica omogućuje više prilika za interakciju i bolje se utvrđuje ispravno liječenje. Pacijenti sagledavaju svoju bolest s više različitih pristupa i na taj način 16 Diabetes www.diabetes.hr im se potakne i motivacija. Sve je to s tendencijom da proces krene automatski. Često bolesnici koji do znaju da boluju od šećerne bolesti mi sle kako će cijeli život vagati hranu, paziti što jedu i vježbati, no to traje tek prvih nekoliko tjedana, ponajviše zato što kod dijabetesa nedostaje bol koja bi bolesnika upozorila da nešto pogrešno radi. Bez odgovarajuće mo tivacije cijeli proces kontrole bolesti kratko traje, odnosno vrlo često samo onoliko koliko su pacijenti uplašeni. Kažu da se u prosjeku šećerna bo lest dijagnosticira tek nakon osam godina. Kako najčešće reagiraju pacijenti kada saznaju da boluju od dijabetesa? U osoba sa šećernom bolesti tipa 1 postoji simptomatologija bolesti. Posto je stvarne smetnje i dijabetes tipa 1 nešto je čega se ljudi doista preplaše. U osoba sa šećernom bolesti tipa 2 često se slučajno sazna da imaju dija betes - usputnim mjerenjem šećera u ambulanti. Ako je razina glukoze u krvi 12 ili 13 mmol/L, to je dovoljan razlog da se nakon konzultacija s obiteljskim liječnikom zapute specijalistu. Ako su vrijednosti šećera 7 ili 8, tada i obi teljski liječnik može pružiti edukaciju i smjernice za dalje. Jedan dio bolesni ka rješava se zadovoljavajuće, pogoto vo ako bolesnik uspije smanjiti tjelesnu težinu, no problem je kada motiviranost prekratko traje. Ima i onih koji se su bjektivno povremeno osjećaju loše na kon obroka pa stalno žeđaju, ali to se često ne utvrdi kao problem, pogotovo ako natašte testiraju glukozu pa nalaz može biti uredan. Šećer kod njih poslije obroka dramatično raste, a upravo iz te skupine generiraju se oni kojima se kasno ustanovi dijabetes. Zato se preporuča raditi test opterećenja glukozom. Dakle, o samom bolesniku uvelike ovisi hoće li šećerna bolest biti kvalitetno liječena ili će dovesti do komplikacija Kvaliteta provođenja, a time i sigurnost liječenja, može biti ugrožena od strane liječnika i bolesnika. Kvalitetno liječenje šećerne bolesti ovisi o „kvartetu“: - samozbrinjavanju - samokontroli - edukaciji - motivaciji Zadovoljavajuća kontrola osoba sa šećernom bolesti ovisi o: - radu liječnika - obvezama i pravima bolesnika Odnos liječnika prema samozbrinjava nju, samokontroli glukoze u krvi, edu kaciji osoba sa šećernom bolesti i po kušaja identificiranja motivacije mogu se podijeliti u nekoliko skupina: 1. Liječnici koji ne traže provođenje samokontrole glukoze u krvi. Može se reći da je ne preporučiti redovito provođenje samokontrole glukoze u krvi pogrešno. Bez samokontrole bo lesnik nema nikakva uvida u promje ne glukoze u krvi od dana do dana, prema tome, nije ni u mogućnosti mije njati i dopunjavati svoje liječenje. 2. Liječnici koji preporučuju provođe nje samokontrole, ali ne pitaju za dnevnik samokontrole. Ta se skupina definitivno ne razlikuje bitno od prve skupine jer bolesnik smatra, posebno u prvom razdoblju provođenja samo kontrole, da to radi za liječnika, a ne za sebe. Ne pitati za dnevnik samo kontrole znači stimulirati bolesnika da samokontrolu prekine. 3. Liječnici koji potiču provođenje samokontrole u krvi traže dnevnik sa mokontrole, ali ga ne analiziraju, ne potrebno troše novac na provođenje samokontrole s vrlo siromašnim uspje hom u liječenju jer nedostaje povrat na informacija bolesniku na temelju dnevnika samokontrole. 4. Liječnici koji stimuliraju samokontro lu, traže dnevnik samokontrole, analizi raju dnevnik samokontrole, ali ne koris te ga kao edukativni materijal kojim će bolesnika poticati na samozbrinjava nje. Nažalost, u takvih je bolesnika pro vođenje samokontrole glukoze u krvi često organizirano samo u stanjima subjektivnih smetnji, a ne redovito, sva kodnevno. 5. Liječnici koji stimuliraju samokon trolu, traže dnevnik samokontrole, analiziraju dnevnik samokontrole i objašnjavaju (educiraju) bolesnika o promjenama liječenja i razlozima promjena liječenja. Tim edukativnim pristupom liječnik priprema bolesnika za provođenje samozbrinjavanja. 6. Konačno, posljednja su skupina liječnici koji traže provođenje samo kontrole, traže dnevnik samokontrole ili posebno aparatić na kojem je samo kontrola rađena. Zbog velikog broja određivanja samokontrole glukoze u krvi suočavaju se s izuzetno velikim brojem podataka (četiri mjerenja glu koze u krvi dnevno tijekom tri mjeseca, znači oko 400 podataka o glukozi u krvi) i zbog toga posežu za kompju terom pri analizi podataka. Najčešće se radi o specijaliziranoj skupini liječ nika, dijabetologa i endokrinologa te bolesnicima koji koriste intenzivi rano liječenje inzulinom. Usprkos tome što kompjuterska analiza sa mokontrole relativno kratko traje, broj podataka o samokontroli, kao i njihova analiza, daju materijala za razgovor s bolesnikom i upoznavanje s problemima koje on sam dotad još nije uočio u liječenju šećerne bolesti. Bolesnike možemo uvjetno podijeliti u tri skupine: - učenici - ispovjednici - lažljivci Problem kontrole kvalitete praćenja liječenja ugroženih od strane osoba sa šećernom bolesti: 1. Jednu skupinu osoba sa šećernom bolesti možemo nazvati “učenicima“. To su osobe koje, nakon što su doznale da su oboljele od šećerne bolesti i prvog i eventualno drugog susreta s liječnikom obiteljske medicine ili liječ nikom specijalistom dijabetologom, endokrinologom, započinju sve pro cese osobne samoedukacije o tome što je šećerna bolest i kako se liječi. To su osobe koje vrlo brzo u razgo voru s bolesnicima koji dulje vrijeme boluju od šećerne bolesti, upozna ju sve pogodnosti i zamke liječenja šećerne bolesti, samokontrolu provo de redovito onoliko koliko im materi jalne mogućnosti omogućuju i započi nju samozbrinjavanje vrlo brzo poslije uspostavljanja dijagnoze šećerne bolesti. To su bolesnici koji relativno rijetko dolaze na kontrolni pregled. Provođenjem samokontrole, uz odgo varajuću edukaciju, provode potpu no samozbrinjavanje, a liječniku se javljaju samo u situacijama kada se radi o poremećenju razine glukoze u krvi koju nisu u mogućnosti sami riješiti. I tu nastaje paradoks. Takvi bolesnici obično imaju loše nalaze u dokumentaciji liječnika, ali gotovo nikada ne razvijaju dijabetičke kom plikacije. Razlog tome je što najve ći dio vremena uspješno reguliraju svoju glikemiju samostalno kod kuće, a samo u stanjima koja su i njima preteška konzultiraju liječnika. 2. “Lažljivci“ su bolesnici koji vrlo slabo provode samokontrolu i samo zbrinjavanje, obično razvijaju hipergli kemiju u kojoj misle da sigurno žive zbog straha od hipoglikemije, među tim, nekoliko dana ili tjedan dana prije dolaska na kontrolu, započnu se pridr žavati dijabetičke prehrane, redovitog uzimanja lijekova, tjelovježbe i svih ostalih uputa koje su dobili pri posljed njoj kontroli. Jedan broj bolesnika s tipom 2 šećerne bolesti uspije zadovo ljavajuće regulirati glikemiju i postići za dovoljavajuće rezultate na kontrolama. Nekada se postavljalo pitanje dovodi li stvarno hiperglikemija do razvoja dijabetičkih komplikacija jer je upravo u takvih bolesnika bilo vidljivo da svi imaju dobre nalaze u medicinskoj do kumentaciji liječnika, ali razvijaju kasne dijabetičke komplikacije. U usporedbi s prvom skupinom bolesnika, ovi bolesnici pretežan dio svog života provode s po višenim vrijednostima glukoze u krvi, a rijetko i samo onda kada idu liječniku pokušavaju postići zadovoljavajuće vrijednosti glukoze. Danas to možemo potvrditi određivanjem glukoziliranog hemoglobina koji, dajući prosjek glu koze u krvi u posljednja tri mjeseca, omogućuje prepoznavanje osoba koje su se lažno pripremile za kontrolu, a zapravo dulje vrijeme žive s neregulira nom glikemijom. 3. Skupina bolesnika “ispovjednici“ najčešće su osobe koje su kontinui rano neregulirane glikemije i koje se dolaskom na kontrolu kod liječnika, u principu, ispovijedaju i obećavaju da više neće griješiti, bez obzira na no ve pogreške odmah po izlasku iz am bulante. To je skupina bolesnika koja najčešće, u relativno kratko vrijeme, razvija kasne dijabetičke komplikacije. Prema svim navedenim podacima vidlji vo je da svi možemo pogriješiti. Bitno je da naše akcije, naša edukacija o samo kontroli i samozbrinjavanju, kao i poda ci o traženju motivacijskog cilja bolesni ka, budu uredno dokumentirani. U Sveučilišnoj klinici Vuk Vrhovac, takvim aktivnostima bila je posvećena dodatna odgovornost zdravstvenih djelatnika, ali i osoba sa šećernom bolesti. Osobe sa šećernom bolesti kao dio odgovornosti potpisivali su odgovarajuće odluke pri kontroli u ustanovi. Posebnu važnost do lipnja 2010. godine imale su ankete koje su bolesnici ispunjavali, a koje su upu ćivale i usmjeravale zdravstvene dje latnike na poboljšanje kontrole rada, a bolesnike upozoravale na ono što misle da nije dobro. Nažalost, takav proces kontrole kvalitete prekinut je u srpnju 2010. godine. Diabetes www.diabetes.hr 17 Prehrana br. 4/2011 Voda - nutrijent ili izvor života Snježana Gaćina, dipl. ms. KB Merkur Sveučilišna klinika za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac V oda je ključan čimbenik i izvor života. Bez vode se život gasi i ako se ne unosi u tijelo moguće je pre živjeti samo nekoliko dana. Tijelo čovjeka sadrži 6070 posto vode. Pitanje “Je li voda hrana?“ nije samo filozofsko pitanje. Da je voda hrana dokazuje činjenica da je voda najvažniji nutrijent, neophodan za normalno funkcioniranje svakog organizma. Svaka je stanica tijela obavijena i ispunjena tekućinom čiji je najveći postotak – voda. Unutarstanična tekućina čini 2/3 ili 40 posto ukupne tjelesne mase, a izvanstanična 1/3 ili 20 posto. Primjerice: muškarac težak 80 kg sadrži 48 kg vode, od čega su 32 l unutar stanica, a 16 kg je vanstanično. Voda slobodno prolazi kroz membrane stanica i nad tim proce som stanica nema apsolutno nikakvu kontrolu. Iako nema energetsku vrijednost, smatra se jednim od naj važnijih nutrijenata. Uloge vode su mnogostruke: • medij metaboličke aktivnosti, primjerice, proizvodnja energije i izgradnja tkiva • rastvarač masti • regulator je kemijskih procesa • u slini i želučanim sokovima pomaže pravilnu probavu hrane • apsorbira i transportira sve štetne materije iz organizma • hranjive tvari i kisik prenosi u krvotok i otopljene dostavlja u stanice • služi kao otapalo minerala, vitamina i aminokiselina • održava volumen krvi • regulira tjelesnu temperaturu • štiti organe od udaraca (oko, mozak, plod i posteljicu), podmazuje zglobove • vlaži usta, oči i nosne kanale • važan je izvor minerala u tragovima: magnezija, mangana, kobalta i kroma Različita tkiva sadrže različit postotak vode. Tablica 1: Sadržaj vode u tkivima tkiva % mišićne stanice 70-75 % krv 87 % mozak 80 % zubi 10 % kosti 30 % masne stanice 10-15 % Zbog ovakvog rasporeda vode u tijelu osobe s prekomjer nom težinom imaju manji postotak vode za 40 do 50 posto. Žene u odnosu na muškarce imaju više masnoga tkiva i manji postotak vode. Voda se stalno gubi iz organizma i zato se mora stalno nadoknađivati. Tablica 2: Dnevne potrebe za vodom Unos ml Pitka voda, čaj, sokovi 1500-2000 Juha, varivo 500-600 Čvrsta hrana 700 Metabolička voda 200-300 Točno se ne zna koliko svaka osoba treba vode. Razlog tome je činjenica da je vrlo teško odrediti točnu količinu vode koja se unese putem hrane i koja se izluči. Unos tekućine ovisi o mnogo parametara. Za svaku je osobu unos različit jer pri određivanju treba u obzir uzeti način prehrane, tjelesnu aktivnost, vlažnost zraka, tjelesnu masu, zdravstveno stanje i temperaturu zraka. Diabetes www.diabetes.hr 19 Prehrana br. 4/2011 Tablica 3: Eliminacija vode iz organizma Organ % Bubrezi (urinom) 50 % Koža (znojenjem) 30 % Stolicom 5% Pluća (disanjem) 15 % Tablica 4: Sadržaj vode u namirnicama Namirnica % Namirnica % Brašno 12 Banana 88 Kruh 45-50 Šljiva 82 Kuhani krumpir 76 Jabuka 84 Kuhani špageti 78 Višnja 90 Kuhana riža 73 Kivi 83 Kuhano jaje 73 Breskva 85 Teletina 71 Naranča 87 Svinjetina 67 Špinat 92 Riba 73-75 Mrkva 88 Jetrica 71 Rajčica 94 Piletina 53 Salata 95 Pivo 92-95 Mlijeko 88-90 Voćni sokovi 80-88 Vino 72-89 Zdravim osobama preporuča se uzeti 1500-2000 ml vode dnevno. Nažalost, žeđ je kod ljudi vrlo slabo razvijen osje ćaj, za razliku od gladi. Vrlo često ljudi, kad su žedni, pojedu nešto umjesto da popiju. Osobe treće životne dobi gube osjećaj žeđi s godinama, tako da u poodmakloj dobi uzimaju vrlo malo tekućine, što ih može koštati ozbiljnog metaboličkog disbalansa. Ako osoba ima dijabetes, vrlo je važno stvarati pozitivan stav prema pijenju vode. To • • • • • su razlozi za nekoliko preporuka: Pijte vodu u malim gutljajima tijekom cijeloga dana. Počnite piti vodu odmah ujutro, tako budite osjećaj žeđi. Imajte uvijek vodu nadohvat ruke (ili barem u vidokrugu). Odmah se napijte vode ako su vam: suha usta, koža, niste dugo mokrili ili ste se pojačano znojili. Provjerite jeste li uzeli dovoljno vode ako ste izloženi tjelesnom naporu. 20 • • • • • • SALATA OD LEĆE S FETA SIROM PIKANTNA JUHA OD BUNDEVE D I A B E T E S / S L AT K I Ž I VOT - S R PA N J 2 0 1 1 D I A B E T E S / S L AT K I Ž I VOT - S R PA N J 2 0 1 1 ISTARSKI RIŽOTO BRZA POGAČA OD JABUKA D I A B E T E S / S L AT K I Ž I VOT - S R PA N J 2 0 1 1 D I A B E T E S / S L AT K I Ž I VOT - S R PA N J 2 0 1 1 Ne zaboravite uzeti dodatne količine vode ako ste jeli hranu s puno vlakana. Uzimajte vodu ako imate proljev, povišenu temperaturu, povećanu glukozu u krvi ili povraćate. Povećajte unos vode ako putujete u toplije krajeve s puno vlage ili se penjete na visinu. Oprez kod uzimanja aromatiziranih voda, one sadrže šećer. Ako volite piti kavu, popijte i vodu koju ste uz nju dobili jer je kava dijuretik i potiče izlučivanje vode. Ako pijete alkohol koji potiče izlučivanje vode (zato ste jutro iza tako žedni), ne zaboravite nadoknaditi izgubljenu vodu. Na koncu ne zaboravite: • Gubitak vode od 1 posto tjelesne težine (TT) smatra se dehidracijom i treba je liječiti. • Gubitak vode od 2 posto TT umanjuje psihičke i fizičke potencijale za 20 posto. • Gubitak vode od 9-12 posto TT završava letalno. • Voda ispire otrove iz tijela! • Tijelo gubi 1000 ml vode tijekom noći! • Nutricionisti preporučaju: 1000 ml vode na 1000 kcal. • Svjetska zdravstvena organizacija preporuča: 2500 ml na dan. Hrvatska raspolaže s velikim vodnim bogatstvom, zauzima peto mjesto u Europi, odnosno 42. mjesto u svijetu. Dobrom čovjeku kap vode je ocean, a lošem je ocean kap vode. (indijska poslovica). Ako se hoćeš udaviti, ne muči se u plitkoj vodi. (bugarska poslovica). Od vode vode, a od vina nose. (bosanska poslovica). Literatura...... 1. Journal of the American College of Nutrition 2. The Journal of Clinical Endocrinology & Metabolism 3. Pravilnik o hrani za posebne prehrambene potrebe 4. Pravilnik o ispravnosti vode za piće RH 5. HZJZ - preporuke unosa tekućine u organizam Diabetes www.diabetes.hr PIKANTNA JUHA OD BUNDEVE SALATA OD LEĆE S FETA SIROM ZA 6 OSOBA ZA 6 OSOBA 1 kg jestive bundeve 2 žličice maslinovog ulja 2 poriluka 1 režanj češnjaka 1 žličica đumbira 1 l temeljca ili vode sol, papar u zrnu 2 grančice peršina 4 žlice jogurta do 0,9% m.m. 25 dag leće 1 luk sol, svježe mljeveni papar, ulje, ocat 10 dag sira Feta limun Oguljenu i očišćenu bundevu narežemo na komade. U većoj posudi zagrijemo ulje, dodamo na kolutove narezan poriluk, zdrobljeni režanj češnjaka, naribani đumbir, zdrobljeni kim i komade bundeve. Zalijemo temeljcem ili vodom i pustimo da zavrije. Na laganoj vatri kuhamo pola sata da se bundeva smekša. Posolimo i popaprimo. Juhu usitnimo štapnim mikserom. Dodamo jogurt i sjeckani peršin. Energetska vrijednost jedne porcije: 88 kcal ugljikohidrata 7,3 g, bjelančevina 3,4 g, masti 5,3 g, zasićenih masnih kiselina 0,9 g Recepti preuzeti iz knjige „Veliki kuharski vodič za dijabetičare“, D. Lovšin u izdanju Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga Leću namočimo u slanoj vodi na jedan sat i stavimo kuhati. Za 20 minuta je kuhana, ocijedimo je i na pola ohlađenu u zdjeli za salatu izmiješamo s nasjeckanim lukom, paprom, uljem i octom. Na vrh posipamo komadiće Fete i pokapamo limunovim sokom. Energetska vrijednost jedne porcije: 169 kcal ugljikohidrata 23 g, bjelančevina 13 g, masti 6 g, zasićenih masnih kiselina 2,8 g Recepti preuzeti iz knjige „Veliki kuharski vodič za dijabetičare“, D. Lovšin u izdanju Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga BRZA POGAČA OD JABUKA ISTARSKI RIŽOTO ZA 10 KOMADA ZA 4 OSOBA 8 kiselih jabuka sok od jednog limuna prstohvat soli 3 žlice brašna masnoća za tepsiju grudice: tekuće sladilo bez energetske vrijednosti 0,5 dl ulja 10 dag brašna 1 žličica cimeta 2 žlice ulja 1 žlica pirea od rajčice 2 režnja češnjaka 40 dag riže 3 dl vina 2 veće morske ribe (70 dag) slana voda ocat, papar, peršin, komadić maslaca, parmezan Jabuke s korom narežemo na kriške koje poškropimo sokom od limuna. Promiješamo s malo brašna. Stavimo u namašćenu srednje veliku tepsiju i malo protisnemo. Posebno promiješamo brašno, tekuće sladilo i cimet, dolijemo ulje i miješamo vilicom dok ne nestanu grudice, koje istresemo preko jabuka. Pečemo u zagrijanoj pećnici pola sata na 200˚C Na ulju pirjamo sjeckani češnjak i pire od rajčice. Dodamo dobro ocijeđenu rižu i posolimo. Promiješamo i dolijemo toliko vode koliko je i riže. Pomalo neka kuha dok riža ne upije vodu. Dolijemo vino i pirjamo dok ne omekša. Ribu kuhamo u slanoj vodi u koju smo stavili ocat. Ohlađenoj ribi odstranimo kosti i meso izmiješamo s rižom, dodamo sjeckani peršin, komadić maslaca i svježe mljeveni papar. Poslužimo s parmezanom. Energetska vrijednost jedne porcije: 113 kcal ugljikohidrata 28 g, bjelančevina 1 g, masti 0 g, zasićenih masnih kiselina 0 g Energetska vrijednost jedne porcije: 478 kcal ugljikohidrata 60 g, bjelančevina 27 g, masti 13 g, zasićenih masnih kiselina 2,6 g Recepti preuzeti iz knjige „Veliki kuharski vodič za dijabetičare“, D. Lovšin u izdanju Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga Recepti preuzeti iz knjige „Veliki kuharski vodič za dijabetičare“, D. Lovšin u izdanju Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga • tvrdi uvez • 260 stranica • bogato ilustriran • prvi takav na Hrvatskom tržištu Kupite svoj primjerak po cijeni od samo 200,00 kn (+ 35,00 kn poštanskih troškova) Isprobani recepti za: • predjela • juhe • salate • glavna jela • slastice • Jelovnik za čitav tjedan • Tabele • Rječnik pojmova • Savjeti Gastro putovanja Gastro putovanja br. 4/2011 br. 4/2011 Gastroputovanje KIJEV: PRIČA O UKRAJINI Ni jedan posjet Kijevu nije potpun ako se ne doživi religijski segment, duboko utkan u tradiciju, unatoč tome što Ukrajinci nisu religiozni na onaj način kako se to poima u katoličkom svijetu. Druga je osobitost Kijeva njegova grandioznost. Ovdje je naprosto sve veliko. Kijev ima najdublju podzemnu željeznicu na svijetu, a stanica Arsenalska toliko je duboko građena da se putnici voze s dva reda pomičnih stepenica oko pet minuta ne bi li stigli do vlaka Vedran Obućina Ž nazvan u čast naj ulica Hreščatik, koji dijeli trg na dva dijela. Na brdašcu uz starijeg brata Kiija. desnu obalu Dnjepra nalazi se kompleks parkova i šetališta, Danas se tri brežulj omiljeno mjesto mnogih Kijevljana. Na samom početku, ka u Kijevu zovu iznad starog stadiona Dinamo Kijev, nalazi se spomenik Šček, Koriv i Libed. Prijateljstvu nacija, ogromna statua dvojice muškaraca koji U po prikazuju Ukrajinu i Rusiju kao nastavku vijesti, Kijev je dva bratska naroda. Iako se postao jedna od povelo mnogo rasprava oko glavnih patrijaršija ovog spomenika, on je ostao, europskog pravoslavlja (uz Kijev, tu su još Carigradska ali je uz njega sagrađen patrijaršija, bugarska Trnavska egzarhija, makedonska spomenik Ohridska arhiepiskopija te srpska Pećka patrijaršija), da manima, predvodnicima ko bi iz nje naknadno nastala i Moskovska patrijaršija. Koliko zaka, među kojima je zasi je bila bogata i važna kijevska crkvena povijest, pokazuju gurno najpoznatiji Bohdan velebne crkve u Kijevu. Najveća, ona Svete Sofije koja Hmeljnicki, povijesna ikona blješti svojim kupolama na Trgu sv. Sofije, danas je muzej. nove Nedaleko je i saborna crkva sv. Mihajla, zaštitnika Kijeva. ni parka nalazi se i palača Marinski, te relativno malen Uz to, impozantna unutrašnjost crkve sv. Volodimira ne ukrajinski parlament Verhovna rada. Nakon svih ovih zaobilazna je turistička atrakcija. No, zasigurno će svaki veličina, najbolje je sjesti u neki kafić ili restoran Andrejiv posjetitelj ostati bez daha kad posjeti Kijevsko-pečersku skog uzviza, boemske četvrti grada. Ispod crkve sv. Andre lavru, vjerski kompleks Ukrajinske pravoslavne crkve u ja mogu se kupiti originalni ukrajinski suveniri, a ljubitelje ruske književnosti oduševit će što je tu spomen dom, muzej ukrajinskim Ukrajine. Na het sredi Euro Odese do magičnoga Krima nalazi se ukrajinska obala uz kojoj su mnoge crkve i posebno pustinjačke spilje, gdje pe. Tako se Crno more, a u središtu su zemlje provincijski gradovi koji i danas žive redovnici u sjeni stoljetnih vjerskih objekata, i kip Mihaila Bulgakova. n a z i v a l a kao da su izašli iz Gogoljevih romana. Istok je prepun veli čuvajući moći ukrajinskih svetaca. Niti jedan posjet Kijevu Ukrajinska je kuhinja iskren izražaj same zemlje, pa se mo kih industrijskih gradova s ruskim utjecajem. nije potpun ako se ne doživi religijski segment, duboko že reći kako će tradicionalni ručak pokazati više Ukrajine europska Nekako u sredini smjestio se Kijev, glavni grad Ukrajine. U utkan u tradiciju, unatoč tome što Ukrajinci nisu religiozni nego jednomjesečno putovanje po državi. Bogatstvo pri zemlja. Unatoč to novom nazivlju koristi se ukrajinizirana verzija grada Kijiv. na onaj način kako se to poima u katoličkom svijetu. rodnih sastojaka rezultat su stoljeća uzgoja na izdašnoj me, žitnica Europe, Zelen i vibrantan grad živi punim plućima na svojim valovi Druga je osobitost Kijeva njegova grandioznost. Ovdje je crnici, kao i intimnog odnosa Ukrajinaca prema šumama i sa svojim plodnim tim brežuljcima uz moćnu rijeku Dnjepr. Kijev je ogroman naprosto sve veliko. Kijev ima najdublju podzemnu željez stepama. Teško siromaštvo, povijesne neprilike i nedostatak tlom i ogromnim prostranstvima na istoku Europe, bila je grad (ima više od tri i pol milijuna stanovnika), a legenda nicu na svijetu, a stanica Arsenalska toliko je duboko gra gotovo svačega u domovima ukrajinskih seljaka (ali i gra poprište mnogih tragedija, među njima i namjernog izglad o njegovu nastanku i dalje odzvanja među Kijevljanima. đena da se putnici voze s dva reda pomičnih stepenica đana), kao i snažne i hladne zime, stvorile su hranu koja u njivanja ukrajinskog stanovništva. Veliki Holodomor, za što Naime, Kijev je mjesto gdje je sve započelo: i ruska država i oko pet minuta ne bi li stigli do vlaka. Razlog tome je što malim količinama mora zasititi i utopliti. su izravno krivi komunistički čelnici u Moskvi, odnio je mi rusko pravoslavlje i sve što čini velikim istok Europe. Švedski kijevsko podzemlje nije bilo pogodno za gradnju tunela, Boršč je sine qua non ukrajinske kuhinje. Ne radi se sa lijune života, kao i oba svjetska rata, građanski rat pri na Varjazi naseljavali su se uz Dnjepr u ranom srednjem vijeku, pa su sovjetski inženjeri kopali duboko. U bivšem SSSR-u, mo o varivu ili juhi od cikle, jer u tradicionalan boršč ide stanku SSSR-a, a potom i Staljinove čistke. Današnja Ukraji na temelju čega je nastala Kijevska Rusija, država velikih naime, postojala je zakonska obveza da svaki milijunski sve što se može pronaći u kući, a cikla je neizostavan na prisjeća se bremenite prošlosti, ali nastoji, koliko god je knezova i kneginja Igora, Volodimira i Olge. Legenda govori grad ima podzemnu željeznicu. Tako su Kijev, Harkov (na sastojak koji daje crvenu boju. Kvalitetan boršč također to moguće, gledati prema budućnosti. Ukrajina je postala da je grad nastao oko 560. godine doseljavanjem jedne istoku zemlje) i Dnjepropetrovsk dobili svoje podzemne, ima zelje, luk, krumpir i kopar. Lako ćete shvatiti koji je turistički hit Europljana. Mnogi su zapadni Europljani na obitelji. Kii, Šček i Koriv bila su tri brata iz jednog polisijskog a pridružuje im se i Odesa. Još jedna osobitost Ukrajine boršč dobar jer ne smije biti “vodenast“. Uz boršč, koji kon pada Željezne zavjese nastojali posjetiti “egzotične plemena, a njihova jest da se u Harkovu nalazi najveći trg u se jede tijekom cijelog dana, jede se crni zemlje“ postkomunističke Europe, da bi nakon Praga, Bu sestra Libed često se Europi, Ploščad Svobodi, koji je i drugi kruh i smetana. Nacionalno jelo Ukrajine dimpešte, Varšave i Tallinna danas otkrivali Kijev, Odesu, zamišlja na pramcu najveći trg na svijetu, odmah nakon zasigurno su vareniki, velike punjene Donjeck i Lviv. vikinškog broda ko Tiananmena u Kini. knedle. Dolaze u raznim varijantama, od Ukrajina je zemlja ogromnih raznolikosti. Na zapadu zem ji plovi Dnjeprom. U Kijevu je najveći trg Mejdan Nazelež punjenih mesom, svježim sirem, a mogu lje, u Galiciji i Voliniji, govori se ukrajinskim jezikom, a lju Ona je odlučila da nosti, odnosno Trg nezavisnosti, odakle se pronaći i sezonske, punjene šumskim di i arhitektura nalik su Poljskoj i Slovačkoj, u snažnom se obitelj naseli upra je ukrajinski narod poslao poruku svojim voćem, jabukama ili jagodama. Holubci zagrljaju grkokatoličke crkve. Karpati predstavljaju lijep vo na obali gdje vlastodršcima 2003. u tzv. Narančastoj su slični našoj sarmi, a pelmeni su ravioli kontrast planine prema uglavnom ravničarskoj zemlji. Od je sagrađen Kijev, revoluciji. Preko trga vodi glavna gradska punjeni mesom. Mesnato jelo ne mora itnica Ukrajina, druga po veličini 24 Diabetes www.diabetes.hr Diabetes www.diabetes.hr 25 Gastro putovanja Gastro putovanja br. 4/2011 br. 4/2011 biti često u Ukrajini. U prošlosti najviše pije Černihiv iz juhe izvadimo povrće, lovorov list i zrna papra, a kuhano u glinenu ili keramičku posudu s poklopcem i servirajte se smatralo da je meso luksuz, (svijetlo i tamno) i meso izvadimo na dasku, narežemo na kocke i stavimo na ukrašeno peršinom. pa se originalno jelo sastoji Slavutič. Krimsko vi stranu. Lonac s mesnim temeljcem vratimo na vatru, dodamo većinom od variva u kojem su no u očima je Ukra narezani krumpir i kupus i kuhamo 15-ak minuta, odnosno Vareniki s višnjama glavni sastojci krumpir i svježe jinaca iznimno kva dok krumpir ne omekša. Za to vrijeme pripremimo umak, Sastojci: gljive. Dobro popapreno, ovo litetno, ali nastojte tako što, u tavi na vrućem ulju pržimo luk i mrkvu, dodamo 1 kg višanja se varivo često stavlja u zemlja probati koja ciklu, pokapamo sokom polovice limuna, podlijemo s 200 200 g šećera dolaze iz regije Ma ml temeljca, dodamo sjeckanu rajčicu, sol, papar, žličicu Od mesa je napopularnija svinjetina, od bunceka (salo) do sandra, ili kušajte šećera, sušeni kopar i pirjamo na laganoj vatri dok povrće Priprema: balika, što je dimljena svinjetina s malo masti. Salo se jede s slatka moldovska ili puna gruzijska vina. Nacionalno bez ne omekša. Kada su krumpir i kupus kuhani, dodamo umak, Višnje očistite od ko velikom kriškom kruha, posoljeno i posluženo s češnjakom. alkoholno piće je kvas. Kava je popularna, ali također i narezano meso, protisnuti češnjak i ostavimo da zavrije. štica, stavite u emaj Poslužuju se i kobasice, ali većinom hladne. crni čaj koji se priprema prema staroj ruskoj recepturi. Zatim ugasimo vatru, poklopimo i ostavimo da odstoji 10- liranu, keramičku ili Treba zapamtiti da je piletina Kijev zapadna izmišljotina. Iako ak minuta. Poslužimo u dubokim tanjurima, dodamo po staklenu posudu, posipajte šećerom, pustite da stoje na je ima na jelovniku, nitko ju ne naručuje, izuzev stranaca. žlicu kiselog vrhnja i posipamo sjeckanim peršinom. suncu 2-3 sata da višnje dobro upiju šećer. Izlijte sok u nu posudu, prevuče sirom i zapeče (zato se zove žarkoje). ona Riba je dobra, ali samo ako ste sigurni odakle stiže. Rijeke posebnu posudu i suhim višnjama nadjenite varenike. u Ukrajini su prilično zagađene, pa je i riba loša. Također Recepti Varivo s mesom i povrćem Koštice prelijte s ¾ čaše vode i kuhajte u emajliranoj posu ćete primijetiti u ponudi dosta kavijara, ali ovaj ruski crni Boršč Sastojci: di, pri čemu 5-7 koštica krupno razdrobite. Zatim uvarak kavijar niže je kvalitete i zasigurno je dovezen krijumča Sastojci: 500 g mesa bez žilica, procijedite, dodajte šećer, ponovno pustite da zavri, ohla renjem. Ukrajina je još uvijek zemlja gdje ponuda ovisi o 500 g junetine narezano na kockice dite i pomiješajte sa sokom od višnje. Ovaj preljev servirajte godišnjem dobu, što znači da je hrana doista kvalitetna. 2 mrkve (janjetina, junetina ili s gotovim varenikima. Obavezno posjetite kijevske tržnice da vidite što babuške 1 peršinov korijen svinjetina) nude iz svojih vrtova. Hrana ponuđena na ulicama također ½ celerovog 4 mrkve Vareniki: je dobra. Babuške će vam nuditi razne varijante piroški i korijena 6 glavica luka, 2 režnja Pripremanje tijesta derune, slične palačinkama. Nudi se i burek (čeburjek), a tu je i brza hrana iz azijskih republika bivšeg SSSR-a, kao plov (ovčetina i riža) i adžik (gruzijska začinjena kobasica). U 2 glavice luka češnjaka Tijesto za varenike dobiva se iz brašna (iz pšeničnog ili 2 grančice ružmarina pšeničnog pomiješanog s heljdinim – popola), jaja, vode ½ glavice kupusa 1 crvena paprika i soli. Voda treba biti hladna, jer to pogoduje slabijem su Kijevu možete probati i malo egzotičniju hranu u tatarskim, 1 cikla 200 g manjih gljiva šenju tijesta za vrijeme pripremanja varenika i povećava armenskim i gruzijskim restoranima. 2 krumpira 200 ml mesnog temeljca vezivna svojstva. Brašno mora biti što je moguće finije i ne Ukrajina također ima bogatu i dugu tradiciju slastica. Prili 1 limun 100 ml bijelog vina previše suho, tako da se vareniki ne raskuhaju. Na 3 čaše kom posjeta bilo kojem dućanu, posjetitelji ne mogu doći 150 g sjeckane rajčice 2 žlice istopljena maslaca (ili ulja) pšeničnog brašna uzmite od ½ - ¾ čaše vode, 2 jaja i sebi od količine slatkiša, čokolada i bombona koji se nude 1 žličica šećera 5 žličica ulja ½ čajne žličice soli. Umijesite tijesto srednje gustoće kako iz ukrajinskih tvornica slatkiša. Na jelovnicima ćete često ½ žličice sušenog kopra 2 žlice slatke paprike biste ga mogli zgodnije razvaljati na 2 - 3 mm debljine. naći bjeločke, čokoladu od lješnjaka, ili metior, što su male 2 režnja šečnjaka sol i papar Tijesto režite na kvadratiće veličine 5 x 5 cm ili tankom ča okruglice od oraha i meda pokriveni crnom čokoladom. sol Piće se često uspoređuje s Ukrajinom. Prva je pomisao, mljeveni papar i papar u zrnu Priprema: Nadjev za varenike stavite točno u sredinu i to najviše jed naravno, votka. Ima je na svakom koraku, svih varijanti, 200 g kiselog vrhnja Operite, ogulite i narežite mrkvu na kockice. Papriku ope nu čajnu žličicu. Spojena mjesta nastojte napraviti jednako kvaliteta i cijena. Votka ili horilka pije se u apsolutno 1 žlica sjeckanog peršina rite, očistite i odstranite sjemenke, pa isijecite na kockice. debela kao ostalo tijesto, inače se vareniki loše kuhaju, Luk ogulite te isijecite na tanke rezance. Češnjak ogulite debeli su i opora okusa. 1 lovorov list svakoj prilici, od vjenčanja do poslovnih razgovora, i to šom izrežite krugove. u velikim količinama. Priprema: i sitno nasjeckajte. Zagrijte istopljeni maslac i nakratko Pripremljene varenike kuhajte u većoj količini vrele slane Najpoznatije su U lonac stavimo meso i ulijemo toliko hladne vode da ga propržite meso sa svih strana. Izvadite meso iz tave, ulijte vode. Voda se soli u omjeru: 1 čajna žličica soli na 3 čaše Hetman i niz votki Nemirov, od stan prekrije. Dodamo jednu oguljenu i očišćenu mrkvu, perši ulje i propržite sve povrće izuzev gljiva, dok ne omekša. vode. Kad vareniki isplivaju (8-10 minuta), poslužuju se još nov i celerov korijen, jedan oguljen luk, dvije žličice soli, Potom vratite meso u tavu i sve izmiješajte. Začinite slatkom topli. Prilikom serviranja polijte ih zagrijanim maslacem da dardnih, onih 4-5 zrna papra, lovorov list i kada zavrije, smanjimo vatru. paprikom, soli i paprom. Dodajte listiće ružmarina, temeljac se ne lijepe, te sirupom ili medom. koje imaju u sebi me Dok se temeljac polako kuha, prikladnom žlicom obiremo i vino, pokrijte i kuhajte na srednjoj vatri oko 40-50 minuta. da ili ljute papričice. pjenu s površine. Drugu glavicu luka očistimo i nasjeckamo, Ako postane presuho, dodajte još temeljca. 10 minuta Pivo je također popu kupus narežemo na trakice, ciklu i drugu mrkvu narežemo prije kraja kuhanja dodajte gljive (očišćene i raspolovljene larno, a u Kijevu se na rezance, a krumpir na kockice. Nakon sat i pol kuhanja, ako su malo veće). Dodatno začinite po potrebi, prenesite 26 do Diabetes www.diabetes.hr Diabetes www.diabetes.hr 27 Tjelovježba br. 4/2011 MLADI, TJELESNA AKTIVNOST, SAMOKONTROLA Mlade ruke za stare dane Lifescanov odjel za podršku je tu za Vas Kada u mladim godinama postoji dobra edukacija i zdrava navika vježbanja, onda je u kasnijim godinama svaka funkcija na tjelesnoj, ali i na psihološkoj razini već oblikovana Jadranka Kos, bacc. ft., prof. rehab. T jelesna aktivnost potrebna je svim osobama bez obzira na životnu dob. Neophodna je osobama sa šećernom bolešću, također, bez obzira na dob. Za svakoga postoji program aktivnosti koji je prilagođen i usklađen prema Besplatna linija Naš je cilj pružiti Vam brzu i kvalitetnu uslugu. LFSCN_CRO_NAcs_001_16062011 0800-5433 Radnim danom 8-16h svim stanjima. Prije dva-tri desetljeća te činjenice prema kojima bi trebalo živjeti sva kodnevni život, još nisu bile posve jasne ni dostupne svima kojima su bile potrebne. Osobe koje su sada u ranim srednjim godinama, a lije čili su šećernu bolest u doba odra stanja, doživljavali su čak zapreke koje su se odnosile na provođenje tjelovježbe na satovima tjelesnog odgoja. U mnogim je sredinama je dnostavno vladao neosnovan strah od hipoglikemije zbog nedovoljnog znanja i nepostojanja tehničke po drške (samokontrole glukoze u krvi) koji bi roditelje, učenike i odgovorne u tome učinili sigurnima. Analizirajući tjedne aktivnosti mladih osoba sa šećernom bolešću u novije vrijeme, gotovo da ne postoji netko tko ne prakticira dodatnu aktivnost. Postoji velik izbor i razne mogućnos ti i sve se može uskladiti s osobnim interesima. Mnogi se bave nekim sportom, prakticiraju neki oblik kre tanja (hodanje, trčanje, rolanje, vož nju bicikla ili drugo). Mnogi redovito dolaze vježbati u organizirane klu bove (aerobik, pilates, ples i sl.). Znanje o liječenju usvaja se na po četku otkrivanja bolesti i kasnije obnavlja tijekom liječenja. Postoje mnoge informacije dostupne na raznim izvorima, često na internetu. Ipak, organizirana edukacija u usta novi (dnevna bolnica) najcjelovitija je i najispravnija za svakog poje dinca, ciljana na potrebe pojedine osobe. A potrebno je i znanje! Sa mokontrola koju omogućuje sve savršenija tehnička podrška pruža uvid u učinak svega što se činilo unos, regulacija, potrošnja energije. Imajući znanje, imajući mogućnost samokontrole, potrebno je postaviti, usaditi, učvrstiti dobru, zdravu i isprav nu naviku koja omogućuje činiti ono što je dobro u kratkoročnom, ali još više u dugoročnom planu. Misleći na vrlo mlade osobe sa še ćernom bolešću, one koji polaze u redovnu školu, satovi tjelesnog odgoja u svojoj raznolikosti, poseb no u dijelu vježbi oblikovanja, pru Diabetes www.diabetes.hr 29 Sponzorirani članak Tjelovježba br. 4/2011 br. 4/2011 Savjeti za djecu i mlade sa šećernom bolesti tipa 1 koji koriste inzulinsku pumpu žaju mogućnost redovite tjelesne aktivnosti. Vrijeme studija također daje obavezu vježbanja i tjelesne aktivnosti. To je vrijeme kada postoji interes za različite vrste tjelesne aktivnosti i tjelovježbe. Obično je to odlazak u prostore za organizirane aktivnosti gdje se nudi mnogo. Ali, svaki odlazak na organiziranu tje lovježbu trebao bi biti “pod vod stvom” vlastitoga znanja. Vrlo je važno poznavati sebe, po znavati djelovanje inzulina, odnos unosa i željene potrošnje. Ne prepo ručuju se planirane aktivnosti nagle i prevelike potrošnje energije. Ako neplanirano ipak dođe do toga, potrebno je prevladati nepoželjne ishode - hipoglikemije, ali i visoke razine glukoze koje mogu uslijediti kod nekih osoba poslije naglih, vrlo napornih aktivnosti. Mnoge osobe mlađe dobi imaju mo gućnost i priliku baviti se sportom. To može potrajati godinama i uvelike pomoći regulaciji šećerne bolesti i održavanju tjelesne spremnosti. Ali, jednog dana može se promijeniti ta dugogodišnja mogućnost. Neke osobe jednostavno prestanu prak ticirati sport zbog raznih zapreka (nedostatak vremena, promjena prostora i dr.). Svakako, aktivnost sporta treba za mijeniti nekom drugom, dostupnom aktivnosti. Iako nikad nije kasno, vrlo je značaj no u mlađim godinama stvoriti navi ku redovitog vježbanja. Tjelovježba znači ciljanu, orga niziranu tjelesnu aktivnost u određenom vremenskom tra janju određenog inten ziteta, tijekom koje se aktiviraju mišići 30 Diabetes www.diabetes.hr cijeloga tijela. Sat tjelovježbe ima svoje dijelove - zagrijavanje, glavni dio i hlađenje. Svaki sat tjelovjež be uključuje vježbe disanja, vježbe gibljivosti, vježbe istezanja, vježbe jačanja/održavanje snage velikih grupa mišića. To je način vježba nja koje se provodi pod stručnim vodstvom ili samostalno u kućnim uvjetima poslije edukacije. Postoji kratkoročno i dugoročno djelovanje tjelovježbe. U prvom je planu povoljan utjecaj na razinu glukoze u krvi. U drugim su planovima, ali također vrlo važ nim, održavanje gibljivosti svih zglo bova, održavanje jakosti i snage velikih mišića tijela, poželjna čvrstoća mišića, ali i izgled tijela, održavanje dobrog protoka krvi u svim dijelovima tije la, održavanje gustoće kostiju, odr žavanje tjelesne spremnosti koja pomaže u funkcioniranju u svim drugim potrebama. Sve ove učin ke objedinjuje i pozitivni psihološki učinak. Taj učinak pokretač je stva ranja i održavanja navike. Govoreći o tjelovježbi, mislimo na umjerenu potrošnju energije. To je važno i prihvatljivo svim osobama. Kada osoba u razvoju provodi tje lovježbu, postiže jačanje mišića (tr bušnih, leđnih i drugih) važnih za ispravno držanje i ljepši izgled. Put prema tim ciljevima i njihovo postiza nje opravdava svaki napor stvaranja dobre navike. Kada u mladim go dinama postoji dobra edukacija i zdrava navika vježbanja, onda je u kasnijim godinama svaka funkcija na tjelesnoj, ali i na psihološkoj ra zini mnogo bolja i sigurnija, već oblikovana. Iako nikad nije kasno početi vježbati, ipak se naglašava da je mnogo toga u rukama mla đih osoba sa šećernom bolešću koji od tih ranijih go dina poči nju praktici rati vježbanje i tako su spremni tjelesno, ali i duhom, prevladati sve izazove. Znanje, obnavljanje znanja, samo kontrola i praćenje, interes i stvore ne zdrave navike vježbanja i tjelesne aktiv nosti potrebni su za dobru kontrolu še ćerne bolesti i održava nje kvalitete života. Bezbrižan odmor uz inzulinsku pumpu Inzulinska pumpa moćno je pomagalo, ali samo ako ga upotrebljava dobro educirana osoba. Želimo vam sretan put i ugodne ljetne praznike I Doc. dr. sc. Srećko Severinski dr. med. spec. pedijatar endokrinolog i dijabetolog, Zavod za bolesti mokraćnog, probavnog i endokrinololškog sustava, Klinika za pedijatriju KBC-a Rijeka sporuka inzulina pomoću inzulinske pumpe najbolje imitira njegovo prirod no lučenje iz gušterače. Inzulinska pumpa ima mnogo prednosti, a među najvažnijima su da omogućuje različite bazalne ritmove (neki dijabetičari trebaju više inzulina između obroka, a lako je riješena i visoka glikemija u rano jutro, tzv. fenomen zore), fleksibilno uzimanje obroka, a tu su i jednostavna pri mjena inzulina uz jelo i manji broj uboda (kateter se mijenja svaki treći dan, dakle jedan ubod u tri dana, za razliku od višekratnog davanja inzulina penom). Finije je i podešavanje bazalne doze inzulina (do 0,025 j/h), manji je broj teških hipoglikemija, privremene bazalne doze mogu se koristiti tijekom vježbanja, je dnostavnija je primjena putuje li se u različite vremenske zone. Sve u svemu, korisnicima inzulinske pumpe zajamčena je bolja kvaliteta života. Putovanje mijenja životne navike Bliže se ljetni praznici, pa smo za djecu i mlade koji boluju od šećerne bolesti tipa 1 i primaju inzulin pomoću inzulinske pumpe priredili nekoliko vrijednih savjeta koji će im olakšati putovanje i odmor. Prije svega treba voditi računa o tome da ste na put ponijeli dovoljnu količinu svih pomagala, i spakirali ih tako da budu uvijek pri ruci. Dobro je uzeti ih u dvostrukoj količini. Ljeti su temperature visoke, zbog čega se inzulin čuva u priručnoj torbici koja održava potrebnu temperaturu. Putujete li avionom, sva nužna pomagala ponesite u torbici koja će biti uz vas tije kom leta. Ako ste za svoj odmor odabrali destinaciju izvan naše zemlje, neka vam nadležni dijabetolog napiše potvrdu da bolujete od dijabetesa, primate inzulin pomoću pumpe, te da uza se morate nositi inzulin i pomagala (na hrvatskom i engleskom jeziku). Ne zaboravite uzeti penove! Na putu budite posebno spremni za moguću hipoglikemiju, za što se preporučuju glukozni bomboni (sjetite se pravila jedan bombon od 3 g za svakih 10 kg tjelesne mase). Ljudi koji putuju s vama trebaju biti obaviješteni o tome da imate dijabetes, a pokažite im i što trebaju učiniti zatreba li vam njihova pomoć. Uvijek nosite identifikacijsku iskaznicu na kojoj su objašnjeni postupci u hitnim slučajevima. Putujete li u neku egzotičnu zemlju, na čiju hranu niste naviknuli, dobro je informirati se prije puta o tamošnjim kulinarskim običajima, a korisne infor macije možete dobiti i na internetu. Putnici u udaljene krajeve moraju se pripremiti za promjenu vremenskih zona. Važno je znati da se to vrlo lako rješava uz pomoć pumpe, tako što, kad stignete na odredište, na satu pumpe jednostavno namjestite lokalno vrijeme. Na odmoru kontrolirajte glikemiju češće nego obično, jer je tijekom putovanja poremećen vaš svakodnevni ritam. Ako put dugo traje, zbog manjka tjelesne aktivnosti glikemije će vjerojatno biti više, a kad stignete na odredište, zbog povećane aktivnosti, razgledavanja i obilaska kulturnih znamenitosti, može se pojaviti sklonost hipoglikemijama. Podešavanje bazalnih ritmova Koji inzulin (bolus ili bazal) djeluje na glikemije, može se procijeniti preskaka njem obroka i bolus doze inzulina za pojedini obrok. Primjerice, ako se preskoči doručak i bolus doza inzulina za doručak, mjeri se gli kemija svaka dva sata do ručka i, ako su mjerenja dobra, to nam govori da je ba zalni ritam do ručka dobro podešen. Uslijedi li hipoglikemija, doza je previsoka i obrnuto, u slučaju hiperglikemija, doza je preniska. Na isti način podešavaju se ostali bazalni ritmovi, preskačući ostale obroke i bolus doze inzulina. Neka djeca teško podnose preskakanje obroka, pa se njima može dati hrana koja ne sadrži ugljikohidrate, primjerice sir, jaje, meso ili mesni proizvodi. Većina dijabetičara ima pet bazalnih ritmova - od ponoći do 3 sata, od 3 do 7, od 7 do 12, od 12 do 18 sati i od 18 do 24 sata. Svakako se držite podsjetnika za promjenu bazalnih ritmova: ako je doza bazalnog ritma < 0,3 j/h - mijenjati dozu za 0,05 j/h, ako je doza između 0,3 i 1 j/h - mijenjati za 0,1 j/h, a ako je doza bazalnog ritma > 1j/h - mijenjati za 0,2 j/h. Kad se mijenja doza bazalnog inzulina, mora proći sat do dva da bi se to odra zilo na njegovu koncentraciju u krvotoku. Doznamo li ovim ispitivanjem da su za loše glikemije odgovorni bolus inzulini, tj. na kon preskakanja obroka glikemije su uredne, a prije toga su bile poremećene, mije njamo odgovornu dozu bolus inzulina. Što 1 j inzulina pokriva manje ugljikohidrata, to će njegova doza biti veća i obrnuto. Ujutro 1 j inzulina najčešće pokriva 5 do 10 g UH, a tijekom dana 10 do 15 g UH. Kad mijenjamo inzulinsko-ugljikohidratni odnos, pazimo da konačan rezultat ne bude promjena veća od 1 do 2 j po bolusu. Pri pro mjeni doza inzulina treba promijeniti i korektivni bolus. Sjetite se pravila 100 koje gla si: 100: ukupna dnevna doza = za koliko mmol/l 1 j bolus inzulina spušta glikemiju. Nema zapreka za sport i rekreaciju Nedostaci inzulinske pumpe su da korisnici trebaju češće mjeriti glikemiju, pumpa je 24 sata spojena na pacijenta (može se skinuti sat, dva dnevno), uočljiva je u pojedinim situacijama (na plaži, bazenu), a u slučaju prekida isporuke inzulina, slijedi brzi razvoj ketoacidoze jer ne postoji veća zaliha inzulina u tijelu. Tijekom ljeta vjerojatno ćete češće skidati pumpu zbog bavljenja sportom, pli vanja ili drugih aktivnosti. Ako skidate pumpu na vrijeme kraće od jednog sata, ne treba davati nikakav dodatni inzulin. Skidate li je na razdoblje do dva sata, dajte bolus inzulin u dozi koja odgovara bazalnoj dozi tijekom dva sata nakon što ponovno spojite pumpu. Ako ste bez pumpe dva do četiri sata, aplicirajte bolus inzulin prije nego što skinete pumpu u dozi koja odgovara bazalnoj dozi tijekom sljedećih dva sata. Provjerite glikemiju kad ponovno stavite pumpu i ako je > 10 mmol/l, dodajte ponovno bolus inzulin u istoj dozi kao što je bazalna doza tijekom sljedeća dva sata. Ako ste bez pumpe dulje od četiri sata, pravilo je isto kao prije, pa stoga upotrijebite pen i uzmite ekstra bolus svaka tri-četiri sata u dozi koja bi odgovarala bazalnoj dozi. Uz to, uzmite bolus dozu inzulina pomoću pena za pokrivanje obroka. Zapamtite! Povraćanje, bez proljeva, uz hiperglikemiju, ketonuriju (zbog manjka inzulina) = ketoacidoza - treba povećati inzulinsku dozu. Povraćanje, proljev, hipoglikemija, ketonurija (od gladovanja) – treba smanjiti izulinsku dozu. Ako ste pumpu skinuli zbog vježbanja, vjerojatno ćete trebati manje doze od nave denih. Stoga češće mjerite glikemiju kako biste doznali koja je vaša odgovarajuća doza inzulina. Ako tijekom fizičke aktivnosti ne skidate pumpu, osigurajte prije svega da vam bude čvrsto stegnuta. Vježbate li dulje od dva sata, upotrijebite privremeni bazalni ritam tako da smanjite dozu na pola za vrijeme vježbanja i još sat, dva nakon toga, kod nekih osoba i dulje. Ako se hipoglikemije događaju rano dok vježbate, trebate skinuti pumpu najmanje dva sata prije početka vježbanja. Nakon naporna vježbanja dobro je smanjiti bazalni ritam za 10 do 20 posto, a nekad i tijekom cijele noći. Pripremite se za ketoacidoze Tijekom prekida isporuke inzulina pomoću pumpe, dolazi do brzog razvoja ketoacidoze, jer se upotrebljava samo brzo djelujući inzulin i ne postoje veće zalihe inzulina u tijelu. Stoga je važno poznavati znakove ketoacidoze, a to su: mučnina, povraćanje, bolovi u trbuhu, ubrzano disanje, zadah po voću, loše opće osjećanje, malaksalost... Ako glikemija raste i imate navedene smetnje, treba aplicirati 0,1 j/kg bolus inzulina pomoću pena. Izvadite kanilu i dajte bolus te promatrajte izlazi li inzulin. Nakon toga savinite kanilu i dajte opet bolus. Sada bi pumpa trebala alarmirati da je došlo do blokade. Promijenite set, provjerite glikemiju nakon sat, dva i po potrebi ponovite bolus. Najčešći uzrok ketoacidoze je bolest praćena febrilitetom. Iako ćete imati slabiji apetit, potrebe za inzulinom se povećavaju. Svaki stupanj tjelesne temperature iznad 37 stupnjeva zahtijeva povećanje inzulina za 25 posto. Najprije počnite podizati bazalni ritam za 10 do 20 posto, a vjerojatno ćete morati i povećavati bolus doze prije obroka. Ako je doza < 3 j po bolusu, dodajete još 1 j, ako je doza od 3 do 10 j, dodajte još 1 j po bolusu, a ako je > 10 j, dodajte još 2 j. Savjetuje se i češće mjerenje glikemije, prije svakog obroka i dva sata kasnije, te tijekom noći. Po potrebi aplicirajte i korektivni bolus, a uobičajena je doza 0,1 j/kg. Korektivne boluse na treba davati u razmacima kraćim od dva sata. Treba piti puno tekućine, čime sprječavamo dehidraciju i osiguravamo pojačano izlučivanje ketona iz tijela mokraćom. Imate li osjećaj mučnine, pijte manje količine tekućine, ali češće. U slučaju proljeva i povraćanja (gastroenetritis), vjerojatno ćete zbog oteža ne apsorpcije hrane imati hipoglikemije, pa u tom slučaju treba smanjiti inzu linsku dozu. Manje potrebe za inzulinom katkad traju i tjedan do dva nakon što prestanu proljev i povraćanje (hipoglikemije povećavaju senzitivnost na inzulin). Inzulinska doza smanjuje se 20 do 50 posto od uobičajene. Pritom treba uzimati dovoljnu količinu tekućine u malim i čestim dozama. Najbolje je uzeti glukozno-elektrolitnu otopinu koja se rastopi u vodi. Neka posebna prehrana se ne preporučuje, osim što treba izbjegavati mlijeko, nekad i do dva tjedna jer enzim na površini crijeva - laktaza, razgrađuje mliječni šećer laktozu, te je njezino djelovanje poremećeno kod gastroenetritisa. Tjelovježba Tjelovježba/Kolumna br. 4/2011 br. 4/2011 Alen Minić diplomirani je socijalni radnik, zaposlen kao voditelj Gerontološkog centra Trešnjevka u Zagrebu, gdje uz niz aktivnosti koje postoje u sklopu Centra,organizira i vodi rekreaciju i jogu za starije osobe. Alen je verficirani instruktor joge u svakodnevnom životu s međunarodnom diplomom. Voditelj je i inicijator programa besplatne joge za starije, te voditelj projekta besplatne joge na plažama i u parkovima u cijeloj Hrvatskoji, a redoviti je voditelj u grupama za građanstvo. Vedrinu i posvećenost vježbanju te zdravom životu Alen pokazuje u svakom trenutku svojega života i rada. Nepresušan je izvor dobrih ideja pa su i ove vježbe u parku pripremljene baš za vas. Vježbe iz programa “Joga u svakodnevnom životu” osmišljene su za dijabetičare. Iako možda izgledaju komplicirano, kada ih polako proučite uspjet ćete ih napraviti. Strpljenje, fokus i disciplina moto je ovog prijedloga. Pojela sladoled i – ostala živa! N emam neki porok. Ne pi jem, ne pušim, ne kockam, nisam navučena na igrice, droga me ne zanima. U svoje najve će slabosti ubrajam fanatično kupova nje francuskog časopisa Marie Claire koji za mene ima snagu opijata. I tu, više-manje, moji poroci završa vaju. Katkada mi padne na pamet da je čudno kako ja, dijete Dalmacije, vo lim krpice sa zeljem. Ali valjda je to neka greška u kodu. Ipak, jednu sam večer sjela, uzela novine, malo čitala, bacila pogled na mali ekran i tako, usput, pojela cijelu kutiju sladoleda! Pa što, reći ćete, mi to činimo često. Neki u depresiji, neki koji vole slat ko, neki koji jednostavno vole sla doled i ni jedno pakiranje nije im preveliko. Ali ja sam bila zgrožena. Moj je život, naime, obilježila sa mokontrola. Vježbe svaki dan - iste, iscrpljujuće, teške. Probe svaki dan, također duge i teške. Predstave, pa 32 Diabetes www.diabetes.hr 1. Položaj kravljih usta Djeluje ciljano protiv dijabetesa, a osim toga djeluje stimulirajuće na rad bubrega, aktivira probavu, isteže i jača mišiće prsa i leđa, zglobova, šaka i ruku. U ovom se položaju ostaje desetek sekundi, diše normalno, polako raspliće i ponavlja. Vesna Mimica opet vježbe, probe, i tako stalno. Mislite da se žalim? Ne! Samo se čudim ljudskoj slabosti. Svaki dan, dakle, mogu podnijeti doista veliku torturu tijela, a ne mo gu se obuzdati pred jednom obič nom kutijom sladoleda? Pitanje je to za Milijunaša, zašto neke stvari potpuno kontrolirano i svjesno radimo bez žaljenja, a onda jedan mali izlet u nekontroli rano proglašavamo katastrofom? Da se razumijemo, mali “izleti u nekontrolirano“ nikako ne podra zumijevaju neku štetnu radnju, već naprosto mali izlet u nešto što ne činimo često ili ne činimo uopće. Mislim da je samokontrola pitanje poštovanja prema sebi i važnim stvarima. Moja je profesija meni neprocjenjiva i ona podrazumijeva samokontrolu i strpljenje. To mogu. Višak sladoleda je nepažnja, mali užitak, a osjećaj da sam se iznevje rila teži je od mogućih kalorija ili viška šećera ili masnoća. Za mene, koja sam zdrava osoba, to nije neki problem, ali za mnoge s viškom šećera ili masnoća jest. I znate zašto ja ne propuštam vježbe? Jer, da bi moje tijelo dobro funkcioniralo, mora biti istrenirano. Viška šećera nemam, a ni masnoća, pa se opustim i baš me briga. Jedino mi je žao što sam iznevjerila svoju disciplinu. Moja bi prijateljica Jasna rekla da je sve stvar izbora i odluke. Ako možemo odlučiti, ako znamo iza brati, nećemo uopće raspravljati o količini ili kvaliteti. Učinit ćemo ispravno. Da sam tu večer donijela odluku da ću slistiti sladoled, sve bi bilo u redu. Izborila bih se sa svojom odlukom. Ovako sam bila samo nepažljiva, možda malo tuž na i dosta iznenađena. Gdje mi je odlučnost i samokontrola po kojoj me poznaju i cijene? Kad saznam točno što je bilo, javit ću vam rješenje. Za sada, odoh u dvo ranu i vraćam se poznatoj rutini. Čisto zadovoljstvo. 2. Orao Usklađuje rad živčanog sustava i povećava sposobnost koncentracije i osjećaja za ravnotežu. Vrijedi pravilo kao i za prvu vježbu. 3. Napinjanje luka Ciljano djeluje na umirivanje živaca i pojačava sposobnost koncentracije, isteže i jača mišiće ramena. Zamišljeni luk napinjemo tako da prvo izravnamo ruku i zategnemo palac pa drugom rukom zapnemo luk. Ostanemo tako desetak sekundi i promijenimo strane. 4. Pozdrav Zemlji Djeluje na aktiviranje dubokih slojeva leđnih mišića i povećava gipkost kralježnice. (ova vježba ima dvije poze, udah s rukama u zraku, te nagib prema tlu) Za umirivanje živaca i za postizanjeg unutarnjega mira, disanje je veoma važno. Posvetite svaki dan nekoliko minuta dubokom i mirnom disanju Diabetes www.diabetes.hr 33 Mladi br. 4/2011 Ljetni kamp za djecu i mlade sa šećernom bolešću Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga SUPERTALENTI IZ RAPCA O d 19. do 28. lipnja 2011. godine održan je edukativno-rekreativni kamp za djecu i mlade oboljele od šećerne bolesti u turističkom naselju Girandella u Rapcu. Osim u samom polasku, vrijeme je bilo na našoj strani, sunčano i vruće pratilo nas je sve dane pa smo tako i većinu vremena preko dana provodili na otvorenom, u tjelovježbi, plivanju, odbojci, sun čanju, šetnji, izletu brodom, pred kraj smo čak i edukaciju održavali vani, u prirodi. U večernjem programu uživali smo u šetnji uz more, kupovini uz štandove , plesu u discu, glumi, pjevanju i borilačkim vještinama u osmišljenom talent showu sudionika kampa. Kako vjerojatno već i zaključujete uživali smo u svakom trenutku i uspostavili najbolji omjer edukativnog i rekreativnog . Za uspješnost provedbe kampa u radu s djecom, na stalnoj brizi i skrbi zahvaljujemo se medicinskom osoblju, dr. Lavinii La Grasti Sabolić i dr. Ani Jakir, te medicinskim sestrama Mariji Vuleti, Martini Tuti, Iris Britvar i Brankici Filipan, kao i našoj dragoj “trenerici“ Danijeli Grgić. Zahvaljujemo svim tvrtkama, a ponajviše onima koje iz godine u godinu prepoznaju značaj dječjeg kampa te nam svojim donacija ma pomažu u njegovoj provedbi, a poklonima u predmetima i raznim potrepštinama uveseljavaju naše mlade kampere. Također, ne smijemo izostaviti pohvale svom osoblju turističkog naselja Girandella, kuharima, poslužiteljima i divnim recepcionerima, na glavnoj recepciji i u objektu “Agava“ zbog izuzetne susretljivosti i srdačnosti te pomoći. I na kraju, teško je riječima prenijeti i opisati sve doživljeno i provedeno u kampu, no ako se dovoljno potrudite možda i uspijete u manjoj mjeri kroz slikice koje vam donosimo . Vaši HSDU-ovci uživo iz kampa, Nataša i Tomislav Kamp 2011 – Rabac Ovogodišnji kamp za djecu dijabetičare bio je organiziran u Rapcu, te će mi ostati u jako lijepom sjećanju. Predobra ekipa, puno veselja, smijeha i pjesme, sve je to obilježilo ovaj kamp. Svakodnevne aktivnosti, tjelovježbu i odbojku vodila je naša draga trenerica Danijela Grgić koja je svojom vedrinom i pozitivnošću učinila kamp zabavnijim i veselijim. Za zabavu su bili zaduženi Nataša i Tomislav. Bilo je tu diska u kojem smo večerima trošili svoje šećere, Supertalent u kojem su se dokazali naš trio: Lunjak, Laren i Nino na gitari, zauzevši prvo mjesto izvodeći „Morsku vilu“. U četvrtak 23.6. išli smo posjetiti Cres. Prvo smo stigli na Valun gdje smo uživali na plaži te smo ručali na brodu. Nakon Valuna stigli smo u sam Cres. Podijelili smo se u manje grupe i razgledavali otok, štandove i kulturnopovijesne znamenitosti. Sve ovo ne bi bilo toliko zanimljivo da nije bilo otkačenih sestara Brankice, Iris, Martine i Marije, te doktorica Ane i Lavinie. One su nas pratile svuda gdje smo išli te su pomno pratile svaki naš korak. Svih ovih deset dana i noći provodile su budne, uz nas da bi nam olakšale naše svakodnevne obveze vezane uz dijabetes. Ivan Lun jak Ovaj kamp organiziran je s ciljem da se djeca nauče brinuti o sebi te da nauče kako se ponašati u određenim situacijama. U tome su pomogle svakodnevne edukacije, kroz koje smo ponešto i naučili. Mislim da nam je medicinsko osoblje pružilo dovoljno slobode i da su nam ovaj kamp doista učinili ugodnim koliko god su mogli. Žao mi je što više neću imati priliku dolaziti u kamp, družiti se sa svojim prijateljima koje sam stekla tijekom ove tri godine, otvoreno razgovarati s njima o našoj bolesti, jer ipak smo ovdje svi jednaki i nitko se ne može osjećati manje važnim. Svakako preporučam dolazak u kamp sljedeće godine, jer vam je zabava zagaranitrana! ;) Ivana Šarić Mladi br. 4/2011 Mladi Djeca i mladi br. 4/2011 br. 4/2011 Kontrola dijabetesa u adolescenciji: Zašto mladi popuste u samokontroli? Nije stvar u tome da adolescenti nisu zabrinuti oko dijabetesa, već im je jako teško brigu o dijabetesu postaviti kao glavni prioritet. U pravilu ne žele da se roditelji, prijatelji i nastavnici fokusiraju na njihov dijabetes i kada se to dogodi često im je neugodno. Kako im pomoći? Ana Bogdanić, dipl.psiholog, Klinika za pedijatriju KBC Zagreb A dolescencija je razdoblje intenzivnog fizičkog, mentalnog i emocionalnog rasta. Kao i u svim osta lim prijelaznim razdobljima, taj prijelaz iz djeteta u odraslu osobu ponekad može biti težak i događa se da se na nekim područjima funkcioniranja javljaju problemi. Kod tinejdžera s dijabetesom, briga o dijabetesu može predstavljati jedno od kritičnih područja. U isto vrijeme rastu zahtjevi u školi, djeca počinju izlaziti, javljaju se prve ljubavi, mišljenje vršnjaka postaje jako bitno i u oči ma mlade osobe briga o dijabetesu često postaje jedan od manje važnih prioriteta. Tu brigu dodatno otežavaju promjene u organizmu i veći zahtjevi oko preuzimanja odgovornosti za brigu o dijabetesu. U svemu tome, roditelji se često pitaju što i kako dalje. Razumijevanje općih društvenih zahtjeva koji se postav ljaju pred tinejdžere kao i onih specifičnih za svakog pojedinca može pomoći u suočavanju s problemom. Što je u osnovi problema? Roditelji tinejdžera s dijabetesom često primjećuju kako njihovo do tada savjesno i odgovorno dijete popušta u brizi o dijabetesu. Preskakanje obroka, nepridržavanje uputa o prehrani, skrivanje bolesti, neredovito davanje 36 Diabetes www.diabetes.hr inzulina i ispadi ljutnje kada ih se pozove na red pred stavljaju česta ponašanja i roditelji se često pitaju što je dovelo do te promjene. Razloga za lošiju brigu o dija betesu ima vjerojatno jednako toliko koliko ima i adoles cenata, a ovdje su navedeni neki zajednički faktori koji doprinose lošijoj brizi o dijabetesu u adolescenciji. Život postaje sve užurbaniji Školsko gradivo postaje sve opširnije i zahtjevnije, od dje ce se zahtijevaju sve bolje ocjene kako bi mogla nastaviti školovanje, a uz školu ih se sve više potiče na uključivanje i u razne izvanškolske aktivnosti. Uz sve obaveze, malo vremena im ostane za njih same, a to vrijeme najčešće provode za kompjuterom igrajući igrice ili sređujući profil na Facebooku, dopisujući se s prijateljima ili u beskonač no dugim telefonskim razgovorima. Današnji su tinejdžeri iscrpljeni, pod stresom, i često, kad imaju poteškoća u obavljanju svega što bi htjeli, zanemaruju stvari koje su im manje važne (a jedna od njih može biti i dijabetes). Tinejdžeri vole riskirati Već se odavno zna da su tinejdžerske godine one u koji ma smo najviše spremni uključivati se u rizična ponašanja. Iluzija neranjivosti, teškoće u odgađanju zadovoljstva i potreba za dokazivanjem kod vršnjaka predstavljaju ja ko dobar temelj za brojna rizična ponašanja koja se javljaju u toj dobi. Tinejdžeri žive «sada i ovdje» i teško im je sagledati dugoročne posljedice vlastitoga ponaša nja. Neuzimanje inzulina, nezdrava prehrana i sl. mogu biti načini “testiranja granica“, ali mogu i reflektirati ne sposobnost tinejdžera da uzme u obzir negativne poslje dice tih ponašanja kada je zaokupljen nečim drugim. Borba za nezavisnost Jedan je od glavnih zadataka u adolescenciji odvojiti se od roditelja i formirati vlastiti identitet. To ne uključuje samo izgradnju vlastitih stavova, mišljenja i svjetonazora već i sve veće fizičko odvajanje od roditelja. Roditelji se u ovoj situaciji nalaze u dosta nezavidnoj ulozi. S jedne strane trebaju djetetu dati više slobode, a s druge strane i dalje su odgovorni za njegovu sigurnost i zdravlje. Davanje više slobode u drugim područjima i istovremeno zadrža vanje nadzora u području dijabetesa nije lak zadatak za roditelje i često predstavlja glavno područje suko ba, čak i onda ka da je stvarni izvor suko ba negdje drugdje. Briga za dijabetes nije glavni prioritet Prihvaćenost u društvu i potreba za što manjim razlikova njem od vršnjaka glavni su prioriteti u adolescenciji. Nije stvar u tome da adolescenti nisu zabrinuti oko dijabetesa, već im je jako teško brigu o dijabetesu postaviti kao glavni prioritet. U pravilu ne žele da se roditelji, prijatelji i nastavnici fokusiraju na njihov dijabetes i kada se to dogodi često im je neugodno. Stalo im je do njihovih društvenih aktivnosti, sporta, prijatelja i (ponekad) ško le, a ako se dijabetes može lako uklopiti u dnevne aktiv nosti, brinut će i o njemu. Ako ne, neće. Briga oko dijabetesa je komplicirana. Od adolescenata se zahtijeva da četiri i više puta dnevno mjere glukozu u krvi, da broje ugljikohidrate, da jedu zdravo, vježbaju, nose sa sobom sve što im treba za brigu o dijabetesu, održava ju inzulinsku pumpu, vode dnevnik, daju si inzulin u odre đeno vrijeme... Ne čini se da svaki taj zadatak pojedinač no uzima previše vremena, no kad se sve zbroji, briga o dijabetesu zahtijeva vrijeme i stalan nadzor. Ako uzmemo u obzir činjenicu da su adolescenti najčešće nesposobni kontinuirano i konzistentno se ponašati u bilo čemu, za oče kivati je da će tu i tamo popustiti u brizi o dijabetesu. Kako roditelji mogu pomoći? Dobra je vijest da većina tinejdžera koji na neko vrijeme zapuste svoj dijabetes ipak s vremenom sazrije i preuz me odgovornost. Preuzimanje odgovornosti za dijabe tes proces je koji traje neko vrijeme i uključuje i uspone i padove. Adolescenti čiji su roditelji preuzeli potpunu odgovornost za dijabetes kad su bili manji navikli su da netko drugi brine umjesto njih i potrebno je neko vrijeme i sazrijevanje do trenutka kada preuzmu odgovornost. U međuvremenu, evo nekoliko prijedloga koji mogu po moći u tom prijelaznom razdoblju. Ostanite uključeni. Većina tinejdžera (a i odraslih) nije uspješna u brizi o dijabetesu ako ih nitko ne potiče i ne usmjerava. Kako biste pomogli vašem tinejdžeru da pre uzme odgovornost, pitajte ga kako mu vi možete pomo ći u brizi o dijabetesu. To pitanje ponovite s vremena na vrijeme, čak i u situacijama kada sve dobro funkcionira. Potrebe vašeg tinejdžera mijenjat će se s vremenom: možda će trebati više pomoći u stresnim razdobljima poput kraja školske godine, a manje kada se osjeća sigurnim. Ako zapazite da je popustio u brizi o dijabe tesu, dajte mu do znanja da ste to primijetili, pitajte što se događa i zajedno poradite na rješenju problema. Diabetes www.diabetes.hr 37 Djeca i mladi Iz udruga Hsdu-a br. 4/2011 Pomozite vašem tinejdžeru da preuzme odgovornost. Preuzimanje odgovornosti postupan je proces i u njemu trebate surađivati. Veća je vjerojatnost da će se vaše dijete pridržavati obveza ako zna da ćete ga provjera vati, a time mu dajete do znanja da vam je stalo. Recite mu unaprijed da ćete redovito provjeravati aparatić za mjerenje šećera da vidite kako mu ide. Većina tinej džera neće tome prigovarati ukoliko se dogovorite una prijed. Možete se i dogovoriti da svaki tjedan jedan dan zajedno provjerite šećere od prethodnog tjedna, raspravite eventualne pogreške i potražite rješenja. Kod tinejdžera koji imaju lošu kontrolu dijabetesa poma žu i češće kontrole kod liječnika i češća provjera glikoli ziranog hemoglobina (HbA1c). Pomozite mu da uklopi brigu o dijabetesu u svako dnevno funkcioniranje. Ako je vaše dijete previše zapo sleno ili dezorganizirano da uspješno obavlja zadatke vezane uz brigu o dijabetesu, pomozite mu u organi zaciji. Možda će trebati privremeno odustati od neke aktivnosti kako bi se “pregrupirao“, a ponekad je po trebna pomoć u rješavanju nekih praktičnih problema, organizaciji vremena i obveza. S vremena na vrijeme može pomoći da dozvolite vašem tinejdžeru da se odmori od potpune odgovornosti na način da vi preuzmete dio brige o dijabetesu. Razmislite o sebi. Razmislite o vlastitim osjećajima, očekivanjima i ponaša nju vezanom uz osamostaljivanje vašeg djeteta. Roditelji u pravilu znaju da moraju poticati svoje tinejdžere da se osamostale, no to im je često teško jer se boje da dijete nije u stanju nositi se s odgovornošću i slobodom koju osamostaljivanje podrazumijeva. Neki roditelji upravo zbog toga uopće ne daju djetetu da preuzme odgovor nost, neki previše nadziru i “guše“ dijete, a neki pak prebrzo prebace odgovornost u potpunosti na dijete. Vrlo često je djetetovo ponašanje odgovor na ponaša nje roditelja pa je dobro s vremena na vrijeme pogled s djetetova ponašanja usmjeriti na vlastito. Potražite pomoć. U situacijama kada imate osjećaj da ne možete sami riješiti probleme oko brige o dijabetesu obratite se za pomoć stručnjaku. Depresija je čest razlog zbog kojeg ti nejdžeri prestaju voditi brigu o sebi, a tinejdžer koji pre stane uzimati inzulin i prestane brinuti o dijabetesu oda šilje jasnu poruku da treba pomoć. Neki adolescenti, osobito djevojčice, manipuliraju uzimanjem inzulina ka ko bi smršavjele. 38 Diabetes www.diabetes.hr br. 4/2011 Budite podrška svojem djetetu Fizički i razvojni metež adolescencije gotovo je uvijek teško razdoblje za roditelje i djecu, a djeca s dijabe tesom pod većim su rizikom u tom razdoblju. Ako pri mijetite da vaš tinejdžer popušta u brizi oko dijabetesa, držanje predavanja i policijski nadzor teško da će biti od pomoći. Umjesto toga, najbolje je da pokušate ra zgovarati s djetetom o tome i pokušate razumjeti kako se ono osjeća, što misli i što ga brine. Ponekad je samo saznanje da roditelja zanima kako se osjeća i da ga je spreman saslušati i pomoći kad je potrebno dovoljno da se problem riješi. Iz udruga Brodska dijabetička udruga suorganizator i domaćin 10. kongresa dijabetičara Hrvatske u Solarisu od 4. - 10. travnja 2011. godine Župan im čestitao na odličnoj organizaciji ... 10. kongres dijabetičara Hrvatske u organizaciji Hrvatskog saveza dijabetič kih udruga iz Zagreba i suorganizaciji s udrugama regije Slavonije, Baranje i Moslavine na čelu s Brodskom dijabe tičkom udrugom, održan je u hotelskom Dialevel ® Za lak kši život s šećerom! naselju Solaris pokraj Šibenika od 4. - 10. travnja 2011. godine. Zadatak suorganizatora i domaćina Kongresa bio je organizirati zabavno-kulturne sa držaje i tombolu za sve sudionike. Bio je to opsežan posao jer smo tombolu koja je sakupljana po udrugama od Županje i Donjeg Miholjca do Virovi tice, Popovače i Ivanić Grada, morali dovoziti u Slavonski Brod i tu sortirati. Paralelno s time radili smo i na dogo varanju glazbe. Dodatak prehrani Dialevel – proizvod razvijen od strane stručnjaka koji kombinira djelatne tvari koje pozitivno utječu na razinu glukoze u krvi i pomažu kod komplikacija povezanih s povišenom razinom šećera u krvi. Krom Pomaže pravilno iskorištavanje inzulina u ljudskom tijelu i štiti od pada razine šećera u krvi ispod normalne razine. Ekstrakt cimeta Pomaže poboljšati osjetljivost tkiva na inzulin i pomaže održati stalnom razinu šećera u krvi bez naglih promjena. Alfa lipoična kiselina Pomaže poboljšati opskrbu stanica glukozom, transformaciju ugljikohidrata, masti i proteina u svrhu dobivanja energije i pomaže regeneraciju i zaštitu stanica jetre. Distributer za RH: RoRa Natura d.o.o., Ul. Grada Vukovara 16, 10 000 Zagreb, tel.: 01-3094-044, www.roranatura.hr Slavko Lacković SLAVONSKI BROD oj aš V u ite rni! ž a a tr k Po lje Autobus je ujutro oko 7 sati krenuo put Šibenika sa sudionicima Kongresa iz Slavonskog Broda, Vinkovaca, Đako va, Orahovice, Nove Gradiške, Gareš nice, Popovače i Ivanić Grada. U So laris smo stigli oko 15 sati. Iste večeri imali smo već prvo predavanje i prije večere koktel dobrodošlice. Kon gresi dijabetičara imaju misiju educirati članstvo kako dijabetes staviti pod kon trolu i odgoditi komplikacije. Svaki od Poslije sportskih natjecanja za uzvanike i goste na terasi hotela Ivan nastupio je tamburaški sastav Šokački inat iz Budro vaca pokraj Đakova. U takav se štimung prethodnih devet imao je zadanu temu vezanu za dijabetes. Tema ovog Kongre sa bila je Prehrana dijabetičara. Vrhun ski stručnjaci dijabetolozi, među kojima je bio i prof. dr. Ivica Balen, dr. med. iz Slavonskoga Broda i profesori drugih fakulteta održali su predavanja o tome gdje smo mi u Hrvatskoj sada i što mo žemo, prvenstveno dobro educirani i motivirani, učiniti zajedno sa liječničkom strukom za svoje preostalo zdravlje i kvalitetu života. Predavanja su bila jako dobro organizirana i posjećena. Osim stručnog dijela edukativnog ka raktera, imali smo i dobar zabavni program. U petak nam je prije večere KUD iz Velike Jelenjske kod Popovače priredio kratak program, a poslije ve čere njihov je Orkestar za Vincekovo i Martinje zajedno s Luna bendom iz Ši benika zabavljao sve goste do kasnih večernjih sati. Te večeri izvlačili smo i zgoditke naše priređene tombole. U subotu se nastavio program preda vanja i zabavno - sportski program u disciplinama: plivanje, boćanje, pote zanje konopa, kartanje, šah i drugo. Najboljim pojedincima i ekipama su u večernjem dijelu programa dodijeljene diplome. uklopio i prigodan posjet i obraćanje župana Brodsko-posavske županije, gospodina Danijela Marušića. Izrazio je sreću i zadovoljstvo što su dvije di jabetičke udruge iz Brodsko-posavske županije, iz Slavonskog Broda i Nove Gradiške, zajedno s udrugama iz cijele regije dobile ulogu domaćina i što su to odlično odradile. Zahvalio se na tom povjerenju i poželio uspješan nastavak rada Kongresa. Poslije večere dva su se orkestra, Šokački inat i Luna bend, smjenjivali do ranih jutarnjih sati. Plesalo se i igralo slavonsko kolo. Moramo naglasiti i to da bez velike po moći udruga s područja djelovanja Re gionalnog ureda HSDU-a za Slavoniju, Baranju i Moslavinu tombole ne bi bilo i domaćinstvo ne bismo mogli odraditi. Svima im puno hvala. U nedjelju prijepodne, otišli smo u krat ko razgledavanje Šibenika i krenuli put Slavonskoga Broda. Diabetes www.diabetes.hr 39 Iz udruga Hsdu-a Iz udruga Hsdu-a br. 4/2011 br. 4/2011 Roštilj radionica Puna Knjiga žalbe Davor Skeledžija J edne sunčane subote u 7.30 sati ujutro naša izvidnica Ana došla je na Jarun kako bi na vrijeme zau zela sjenicu. Tada smo naučili važnu stvar - došla je četiri sata prekasno. Ipak, spremnim dijabetičarima nije trebalo puno za regrupiranje redova, nabavku sklopivih stolova i stolica. Nakon intervencije, bilo je prostranije, a mjesta još više. ZAGREB Po ranije ucrtanu planu, podijelili smo se na grupu koja će jesti ugljikohidrate (čitaj: kruh) i onu koja će jesti samo me so i povrće. Htjeli smo dokazati da će oni drugi, s manje inzulina, imati i niže šećere. Hipoglikemija nije nedostajalo. Neki su malo pretjerali s inzulinima i zaključili smo da treba biti oprezan. Plan je uspio! Inzulinske doze onih bez ugljikohidrata bile su 4, 1, 3, 1, 6; a šećeri ispod 6.9 mmol/L. Koliko vas to uspijeva postići nakon obilna roštilja? A uvjerili smo se i u još jedno čudo. Novi mobitel? Ne. MP3 player? Ma ni blizu. Isprobali smo potpuno novi Bayerov V jerojatno je još uvijek jedina otoč ka udruga dijabetičara u Republi ci Hrvatskoj, Udruga dijabetičara Cres-Lošinj, neovisno o brojnim poteško ćama, zadržala kontinuitet djelovanja. Glucometar CONTOUR USB. Zašto je zanimljiv? Ima svjetleći zaslon u boji, osvijetljen ulaz za senzore, UvijekSu perBrzi spoj na računalo, svuda do stupne trakice, USB memoriju od cca 500Mb, automatski generirane izvješ taje u PDF-u i još puno toga. Hvala tvrtci Medilab što je prepoznala te financijski i sadržajno pomogla našu Ugljikohidratnu roštilj radionicu. Poziv udruzi “Za bolji život” Ljubo Batalo KARLOVAC D ana 11. lipnja otputovali smo na poziv Kluba osoba s di jabetesom “Za bolji život“ u Ivanić-Grad da zajednički proslavimo Dan grada Ivanić-Grada koji je već postao tradicionalan uz brojne pri redbe tijekom cijelog dana. Poslije srdačnog dočeka i prijema u Crvenom križu, gdje pod istim krovom djeluje i dijabetičko društvo “Za bolji život“, koje je ujedno i organizator dijela proslave Dana Grada, organizi rana je promotivna vožnja kočijama i zapregama posavskih konja ulicama Ivanić-Grada, a zatim smo posjetili Obrtnički sajam koji se održava pod geslom “Tradicija, gastronomija i turizam“. Nakon toga uslijedio je posjet prodajnom sajmu Moda mladih, a 40 Diabetes www.diabetes.hr nakon toga posjetili smo sajam cvijeća i postavu Muzej živih lutaka. Iza ručka organiziran je posjet seo skom turizmu kuće Kezele, udaljene otprilike 10 km od grada, gdje smo uz obaveznu degustaciju vina obila zili cijelo gospodarstvo koje nudi niz zanimljivih sadržaja, počevši od zbir ke starih seljačkih strojeva, zbirke po trepština u kućanstvu (pribori za jelo i piće, tanjuri, razne zdjele, kazani, domaće pegle, mlinci za kavu, maši ne za mljevenje mesa, pravljenje ko basica, itd.). U 16 sati održana je smotra folklora pod imenom “Otok Ivanića“ uz sudje lovanje više plesnih grupa, uglavnom iz Slavonije, uz grupe iz Međimurja i Zemunika kod Zadra. Smotra je iza zvala oduševljenje nekoliko stotina gledatelja. Poslije smotre folklora prisustvovali smo 3. kontinentalnom žabarskom karnevalu koji je inače vrlo popular na tradicija u Ivanić-Gradu, uz sudje lovanje brojnih grupa iz bliže i dalje okolice. Na kraju ne možemo a da ne po hvalimo organizaciju proslave od strane društva “Za bolji život“, na kojoj je pored nas sudjelovalo još pet dijabetičkih udruga i to redom iz Orahovice, Virovitice, Popovače, Sla tine i Garešnice. Na kraju smo im preporučili da se pridruže HSDU-u, čime bismo dobili jedno više nego dobro organizirano društvo dijabetičara. Josip Lulić CRES - LOŠINJ U ožujku smo održali redovnu 8. sjed nicu Skupštine Udruge koja je bila i izvještajna i izborna. Za većinu nas višegodišnjih članova Udruge, bitno je obilježje iste podatak da prvi put do sada na takvom skupu nije bio prisutan ni jedan liječnik lošinjske ispostave do ma zdravlja, iako su čak i osobno pra vovremeno dobili pismene pozive. Ko mentar prepuštam čitateljima. Demokratskim tajnim glasovanjem iza brali smo statutom predviđenih sedam članova Predsjedništva Udruge (od kojih se neki nisu ni pojavili na ovom našem re dovnom godišnjem radnom druženju). Tjedan dana kasnije, na konstituirajućem sastanku predsjedništva, prisutnih je bilo samo nas četvero članova, koliko je mi nimalno potrebno da bi rad i odluke bili pravovaljani. Tom smo prilikom po peti put uzastopce dvogodišnji pred sjednički mandat povjerili Renati Žugić, magistri farmacije, posljednjih godina direktorici Lječilišta u Velom Lošinju. Djelovanje Udruge sadržajno se popri lično izmijenilo, prvenstveno u tome da u posljednje vrijeme nema čestih (kao nekada) edukativnih javnih predavanja (besplatnih za članove, ali i građanstvo). No, sada imamo mnogo toga različitog, pa evo nekih od tih aktivnosti. Već više od pola godine kontinuirano se održava javna akcija pod pokrovitelj stvom firme Roche, kojoj je radni naziv “Svakog trećeg ponedjeljka u mjesecu besplatno i stručno mjerimo tlak i šećer u krvi“. U tu su akciju, uz autora ovog napisa, uključene i obje patronažne medicinske sestre, Tomka Samardžić i Marija Batković. U nevelikoj prostoriji Udruge (18 kva dratnih metara) uvedeno je redovno, stalno radno vrijeme, dva puta tjedno po dva sata, kada pojedinačno rješa vamo pitanja glukometara, lancetara, lanceta, trakica, upisa preko pristupnice, preuzimanja novih iskaznica za višego dišnju upotrebu s bitnim podacima na njoj (u PVC omotu), plaćanja članarine, podizanja časopisa Diabetes - slatki ži vot i prenošenja iskustava. Od grada na korištenje dodijeljena već spomenuta prostorija omogućila je da se konačno postupno sređuje papirolo gija i da se barem dio dokumentacije i opreme polako seli iz privatnih prostora u prostor Udruge. U suradnji s Turističkom zajednicom gra da Malog Lošinja, vrlo smo uspješno u našoj prostoriji odradili edukativnu radionicu, koju je vodila Anamarija Pa žin Morović pod radnim nazivom “Aro materapija i dijabetes“, pri čemu nas je u ugodnom druženju, uz ostalo, poduči la kako s malo truda i znanja možemo poboljšati raspoloženje. Na lošinjskom glavnom gradskom trgu prvi put je obilježen Međunarodni dan primalja i to tako da je bio postavljen štand uz koji su lošinjske primalje dijelile promotivne materijale, ali i mjerile masu, tlak i šećer u krvi, ne samo trudnicama, nego i drugim građanima, baš kao i go stima, turistima u Lošinju. Za tu je prigo du Udruga donirala trakice i jednokrat ne lancetare – izvršeno je 210 mjerenja u tri sata rada s nekoliko glukometara. Jedna od preventivnih akcija izuzetno značajnih za stanovnike otoka koji se često za specijalistički pregled moraju najprije najaviti u KBC Rijeka, te za pu tovanje i pregled potrošiti cijeli dan, bila je prihvaćanje ponuđene organi zacije preventivnih pregleda gustoće kostiju sa svrhom otkrivanja rizika lom ljivosti kostiju, osteoporoze sa ultrazvuč nim denzitometrom, mjerenje indeksa tjelesne mase elektronskim aparatom Omron, viscelarnog masnog tkiva, faktora potrošnje kalorija te savjeta o prehrani. Stručni dio odradila je ekipa Twinlaba iz Zagreba, kojoj je od 10 do 17 sati pristupilo 50 ljudi (uz samo financiranje). Udruga je sudjelovala, iako kao nikada do sada, sa samo sedam članova, na jubilarnom 10. kongresu u Šibeniku (žao mi je što nisam mogao i ja biti prisutan). Komentari naših sudionika su po povratku bili veoma različiti, pa i onakvi kakve organizatori ne vole ču ti. Najčešće su isticali da su tamo svjes no išli radi edukacije, ali je ipak bilo previše naporno, previše toga u vrlo kratko vrijeme. U zrelim godinama (kak ve su kod svih njih) nije bilo moguće sve to pratiti. Žale se i misle da je mnogo toga ostalo nedovoljno iskorišteno. Što se sportskih igara tiče – unatoč osvoje na četiri priznanja – najradije bi da ih se, takve kakve su, ukine, a uvede neob vezno sportsko-zabavno druženje bez ikakvih pravila i vrednovanja rezultata. Tada bi se, po njihovu mišljenju, i mladi i stari, i zdravi i bolesni, zaista opustili i zabavili. Iako razmišljaju i ocjenjuju drugačije od ostalih, uvjereni su da to ipak smiju javno iznijeti. Na kraju ipak trebam kazati da su u praksi sve češći nesporazumi s liječnici ma primarne zaštite pri traženju potvrda o pomagalima (doznakama). Očito je in formiranost o promjenama u zakonima, propisima i praksi neprecizna i nedovolj na. Možda bi o tome mogli nešto detalj nije i konkretnije pročitati u našem časo pisu. Pa, zar nije normalno da očekujemo zaštitu i pomoć upravo od HSDU-a? Eto, tako bih ja, koji sam u Udruzi od njezina osnivanja, ne samo figurativ no, nego i aktivno, barem djelomično oslikao početak devete godine kontinu iranog rada Udruge dijabetičara CresLošinj, po mnogočemu različite od onih na kopnu. Za kraj se nameće pitanje: bismo li mogli raditi bolje i više? Da, sigurno da bismo ne samo mogli, nego i morali. Diabetes www.diabetes.hr 41 Iz udruga Hsdu-a br. 4/2011 Pun klub predavača Dragutin Serec K lub dijabetičara u Općini Ne delišće sastaje se svake druge srijede u mjesecu. Radi na edu kaciji dijabetičara kako bi lakše živ jeli sa šećernom bolešću. Svaki put u Klub dolazi liječnik specijalist i održi predavanje. Zadnjih mjeseci bili su to dr. Mandica Markovinović Kramar, spec. medicine, s temom “Fizička aktivnost u starijoj dobi“, dr. Andreja Marić, spec. Internist, s temom “Život s dijabetesom“, dr. Branko Vrčić, ravnatelj Doma zdravlja, s temom “Zdrava prehrana u dijabetičara“, dr. Renata Kiš, spec. epidemiolog za javno zdravstvo Čakovec, s temom “Fizička aktivnost i dijabetes“ i dr. NEDELIŠĆE Ivo Lucić, spec. stomatolog, s temom “Dijabetičar u ambulanti stomatolo gije“. Poslije predavanja svi članovi Kluba mogu izmjeriti visinu šećera u krvi, visinu krvnog tlaka, masnoće u krvi (kolesterol i trigliceride), HbA1c, gdje se vidi prosjek visine šećera u krvi u zadnja tri mjeseca i tjelesnu težinu. Iz ovog se vidi kakve sve teme sluša mo na predavanjima i da imamo što naučiti. To sve ne bismo mogli organi zirati da nemamo sponzora Općinu Nedelišće i druge koji nas financijski podržavaju. Mi smo jedini klub u Hrvatskoj koji ima redovita mjesečna druženja, a ne samo povremene akcije, i to za hvaljujući volonterskom radu viših medicinskih sestara Nade Novak, Đurđice Radotić i Silvije Takač koje svaki put na sastancima pomažu dija betičarima s mjerenjima. Molimo sve dijabetičare da se aktiviraju radom u Klubu jer smo zajedno jači u ostvari vanju svojih prava i stjecanju znanja. Z D R AVA R J E © E N J A I Z S A LV U S A Glukometri koji jamËe potpunu sigurnost NOVO U LJEKARNAMA BIONIME GM 550 • nema kodiranja • Ëvrste i nesavitljive dijagnostiËke trakice - lakπe rukovanje “Slatki na Papuku” Veseljko Domjanović ORAHOVICA D ijabetička udruga Orahovica bila je domaćin i organizator X. međunarodnog edukativnog susreta “Slatki na Papuku“, Jankovac 2011. koji je pod pokroviteljstvom HSDU-a. održan 18. lipnja. Susret dijabetičara otvorio je Serđo Mičić, član Izvršnog odbora HSDU-a. Sudionici susreta bili su dijabetičari iz Slavonskog Broda, Nove Gradiške, Đa kova, Osijeka, Slatine, Gradine, Virovi tice, Ivanić Grada, Delnica, Vinkovaca, Popovače, Donjeg Miholjca, Županje, Našica, Zadra, Orahovice, kao i dija betičari iz susjedne države Bosne i Her cegovine iz Tešnja i Brčkog. Gotovo 400 dijabetičara dan je provelo u šetnji proplancima parka prirode “Papuk“ te slušajući preda 42 Diabetes www.diabetes.hr vanje o dijabetesu naše doktorice Marijane Peček-Vidaković. Isto tako cjelodnevno se mjerio šećer u krvi svim sudionicima koji su to željeli. Ovaj susret dijabetičara iskoristili smo za održavanje sastanka koordi nacije HSDU-a za Slavoniju, Baranju i Moslavinu. Cjelodnevno druženje dijabetičara uljepšala je glazbena grupa iz Ora hovice. Osim Saveza, organizaciju skupa pomogli su općine Zdenci, Čačinci i Crnac te tvrtke Novo Nordisk, Roche Diagnostics, Salvus, Bauerfeind, Johnson & Johnson i Medilab. Razišli smo se s “Doviđenja dogodine u još većem broju!“. Naša udruga organizirala je također u centru Orahovice akciju “Imaš li dobro kontroliran dijabetes? Saznaj za 5 sekundi“. 320 građana iskoristilo je priliku i besplatno kontroliralo stanje šećera u krvi, konzultiralo se s liječnicima di jabetolozima dr Ivicom Cindrić i dr Brankom Akrap kao i s dr. Marijanom Peček-Vidaković. Odličan odaziv građana potvrđuje da postoji potreba za dobro osmišljenim i provedenim akcijama. Svu potrebnu pomoć u realizaciji ove akcije osigurala je tvrtka No vo Nordisk, na čemu im iskreno zahvaljujemo. • vrhunska preciznost i pouzdanost mjerenja • pozadinsko svjetlo moguÊnost oËitanja rezultata u mraku NOVO BIONIME GM 300 • jednostavnost upotrebe • pouzdano mjerenje kalibrirano na plazmu • Smart Code Key tehnologija • dijagnostiËke trake od plemenite kovine • odliËna vidljivost informacija Certifikati: IVD, CE 0537, FDA K042678, SFDA Kina, ISO 13485, GMP Tajvan Uvoznik i distributer: Salvus d.o.o. Diabetes formula: Cimet i alfa lipoiËna kiselina tablete Glukoza faktor tablete Proizvodi sadræe prirodne sastojke koji pomaæu u sniæavanju razine glukoze u krvi, poveÊavaju osjetljivost stanica na djelovanje inzulina, utjeËu na smanjenje kolesterola i triglicerida te poveÊanje HDL-a. www.salvus.hr www.solgar.hr Civilno društvo Civilno društvo br. 4/2011 br. 4/2011 Upravljanje posebnim događanjima u neprofitnim organizacijama KAKO MOŽEMO NAUČITI ŽIVJETI S DIJABETESOM Postoji velik broj posebnih događanja koje mogu organizirati neprof itne organizacije, a mogu biti od velike koristi ne samo organizaciji i njezinim ciljnim skupinama, već i široj društvenoj zajednici. Jedno od takvih događanja koje ima edukativni i motivirajući karakter jesu kongresi i sportski susreti dijabetičara u organizaciji Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga DAVOR BUČEVIĆ, prof. JELENA MATKOVIĆ, prof. ANA-MARIJA PILIĆ, dipl. oecc. Wagen i Carlos (2008; str. 23) navode da svako događanje Prije konkretne organizacije događanja, potrebno je razviti ili web stranica), koncept i planirati konkretne zadatke, a nakon izvođenja sve - planiranje i dostupnost svih potrebnih resursa, ga planiranog, kontrolirati ishode i usporediti ih s prethodno - izračun financijske isplativosti organizacije događanja, postavljenim ciljevima. Planiranje je jedan od najvažnijih aspe - analizu podržava li šira društvena javnost takvo kata organiziranja posebnih događanja, a njegov vremenski događanje. tijek obuhvaća i nekoliko mjeseci unaprijed (Wagen, Carlos 2008; str. 198-199). U planiranju zadataka i aktivnosti treba Za organizaciju događanja u većini slučajeva planiranje se definirati sve aspekte događanja, koji uključuju: odvija nekoliko mjeseci unaprijed, pri čemu se kao pomoćni - naziv posebnog događanja ili manifestacije, alat može koristiti Ganttov dijagram pomoću kojeg se može - imena i prezimena osoba – članova organizacijskog pratiti izvršavanje svih potrebnih zadataka i aktivnosti. U slje odbora koji je odgovoran za sve aktivnosti oko dećoj tablici prikazan je primjer Ganttograma. U retcima su organizacije događanja, prikazane planirane aktivnosti, a stupci predstavljaju vremen - svrhu i razloge organizacije posebnog događanja ski period odvijanja planiranih aktivnosti (koji se računa u jedi (kakvog je karaktera i povodom čega se organizira), nicama vremena – danu, tjednu, mjesecu). Pojedine aktivnosti - mjesto, datum i točno vrijeme održavanja (pri čemu je prikazuju se horizontalnim stupcima, čija duljina označava bitno da se naše događanje ne poklapa s nekim drugim), ukupno vrijeme koje je potrebno za njihovo izvršenje, a iz - adekvatno mjesto na kojem će se odvijati događanje, odnosa stupaca vidljivo je da početak nekih aktivnosti ovisi koje ispunjava sve sigurnosne uvjete i ima adekvatnu o završetku prethodnih, dok se određeni broj aktivnosti može infrastrukturu, odvijati paralelno. - informiranje svih sudionika i zainteresiranih o tijeku događanja (bilo putem letka, medija, izdavanjem brošura NAZIV POSEBNOG DOGAĐANJA ima drugačiji karakter, pri čemu navode primjer organizacije konferencije financijskih stručnjaka koja može imati edukativ Aktivnost 1 ni karakter ili pak ciljati na stvaranje doživljaja koji će se u Aktivnost 2 budućnosti povezivati s proizvodom prezentiranim na konfe Aktivnost 3 renciji. Tako, primjerice, Hrvatski savez dijabetičkih udruga na Aktivnost 4 kongresima i sportskim susretima dijabetičara koji se održavaju Aktivnost 5 svake druge godine, prvenstveno teži informiranju i motiviranju Aktivnost 6 svojih članova za učinkovito upravljanje i život s dijabetesom, što je direktno povezano s misijom ove organizacije. Posebno događanje ovog tipa moglo bi biti i komercijalne prirode, tj. usmjereno na ostvarenje dobiti od organiziranih aktivnosti ko Posebna događanja (eventi) Posebna događanja (popularno eventi, od engleskog event) predstavljaju snažan marketinški, odnosno komunikacijski alat koji ima za svrhu potaknuti javnost na financijsku ili drugu vrstu potpore određenom projektu ili programu neprofitne organiza cije ili pak stvoriti povoljne stavove o organizaciji i njezinom ra du. Događanje po svojoj prirodi može biti privatno (zatvoreno za javnost) ili javno (namijenjeno užoj ili široj javnosti), bilo da se radi o sportskim igrama ili natjecanjima, zabavnim ili kulturnim manifestacijama - festivalima, izložbama, kazališnim predstavama, kongresima, itd. U najširem smislu, događanja promoviraju organizaciju koja ih organizira ciljnim skupinama i društvu u cjelini. 44 Diabetes www.diabetes.hr ja se troši na način primjeren neprofitnoj organizaciji. Iz karak tera događanja izvode se i primjereni ciljevi prema kojima se usmjeravaju konkretne aktivnosti. Konkretni ciljevi događanja mogu biti prikupljanje novčanih sredstava (npr. kupnjom ulaznice, suvenira, dobrovoljnim prilo zima, itd.), stvaranje opće pozitivne slike o pojedincu ili orga nizaciji, stvaranje dobre atmosfere i zajedništva u organizaciji te izražavanje zahvalnosti onima koji su prethodno podržavali organizaciju. (Alfirević, Pavičić, Kutleša i Matković, 2010, str. 87-88). Primjerice, u tu svrhu se organiziraju razna druženja, domjenci i banketi da bi se odalo priznanje za ostvarene re Vremenski period odvijanja aktivnosti 1- dnevno, tjedno, mjesečno Vremenski period odvijanja aktivnosti 2 - dnevno, tjedno, mjesečno Tablica 1. Ganttogram Vremenski period odvijanja aktivnosti 3 - dnevno, tjedno, mjesečno Vremenski period odvijanja aktivnosti 4– dnevno, tjedno, mjesečno Vremenski period odvijanja aktivnosti Primjer analize, planiranja i provedbe posebnog događanja – Tjedan cjeloživotnog učenja1 Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih Prvo događanje održano je 2008. godine u organizaciji tadaš (ASOO) nastala je spajanjem Agencije za strukovno obrazo nje Agencije za obrazovanje odraslih, i to u četiri regionalna vanje (ASO) i Agencije za obrazovanje odraslih (AOO) u središta: u gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, Vukovarsko- srpnju 2010. godine. To je državna agencija – javna ustanova srijemskoj županiji (Vukovar), Ličko-senjskoj županiji (Gospić) koja ima široku lepezu djelatnosti, a sublimirano, to se odnosi te u Šibensko-kninskoj županiji (Knin). Aktivnosti su se provodile na razvijanje, praćenje, vrednovanje i unaprjeđivanje sustava na sajmovima obrazovanja, okruglim stolovima, radionicama, strukovnog obrazovanja i obrazovanja odraslih u Hrvatskoj. predavanjima i sličnome. Tjedan cjeloživotnog učenja 2009. Tjedan cjeloživotnog učenja UNESCO-ova je inicijativa pokre godine prvi je put u potpunosti obilježen na nacionalnoj razini nuta 1999. godine, a svake godine obilježava se u brojnim - od 28. rujna do 2. listopada - u 20 županija i gradu Zagrebu zemljama na svim kontinentima kako bi se senzibilizirala jav te se provodio pod sloganom “Dodaj znanje iskustvu“. Cilj je nost za cjeloživotno učenje, promicala kultura učenja te potak bio povećati svijest o važnosti obrazovanja kao učinkovitoj nula osobna motivacija. mjeri za smanjenje nezaposlenosti i zadovoljavanje potreba u zultate i iskazala zahvalnost pojedincima/institucijama za do prinos i suradnju s organizacijom. 1. Prezentiran na 10. kongresu osoba sa šećernom bolešću Hrvatske, kao primjer dobre prakse u organiziranju posebnih događanja. Diabetes www.diabetes.hr 45 Civilno društvo Civilno društvo br. 4/2011 br. 4/2011 gospodarstvu, povećati pristup informacijama i cjeloživotnom određene društvene skupine imaju pri pristupanju tom procesu, Različite aktivnosti obilježavanja Tjedna provodile su se diljem učenju te informiranje javnosti o mogućnostima učenja na na predstaviti rješenja i primjere uspješnog uključivanja socijalno Republike Hrvatske u 60-ak gradova. Ovaj podatak iznimno cionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. osjetljivih skupina stanovništva te potaknuti daljnji razvoj aktiv je važan jer se važnost učenja i kampanje prepoznala na re nosti usmjerenih na uključenje svih građana u proces cjeloži gionalnoj i lokalnoj razini pa je događanje time u potpunosti Treći put - sada spojena Agencija za strukovno obrazovanje i votnog učenja. ostvarilo svoju svrhu i postavljene ciljeve. obrazovanje odraslih nastavila je započetu provedbu Tjedna 3. Informirati javnost i povećati pristup informacijama o mo cjeloživotnog učenja 2010., također na nacionalnoj razini, u gućnostima učenja i obrazovanja na nacionalnoj, regionalnoj Sredstva komunikacije suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i špor i lokalnoj razini. Sredstva komunikacije bila su: 4. Uspostavljanje i razvijanje mreže partners ta, a obilježila ga je od 8. do • plakat, letak i baloni tva među institucijama ra 15. rujna. Početak • internetska stranica www.cjelozivotno-ucenje.hr i zličitog područja je odabran zbog djelovanja. Međunarodnog pripadajuće Agencijske stranice • internetske stranice partnerskih institucija dana pismenos • mediji na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini ti, koji se u svije Analiza koris (masovna komunikacija slanjem objava i drugih sredstava tu obilježava od nika javnog priopćavanja). 1966. godine Ciljne skupine pri upravo na dan planiranju Za potrebe Tjedna tiskano je 25.000 letaka i 3.000 plakata Tjedna bile su: te 1.500 balona koje je Agencija besplatno distribuirala orga c j e l o ž i v o t n o g ¤cjelokupna jav nizatorima programa. Cjelokupni vizualni identitet četvrtog Tjed učenja nost, 8. rujna. Tjedan 2010. godine, u sklopu ¤ socijalno osjetlji općeg cilja po ve skupine stanov ništva, a osobito dizanja svijesti o osobe s niskom razinom važnosti učenja i mo temeljnih vještina, osobe s posebnim potrebama, dugo tiviranja građana za što veće sudjelovanje u aktivnostima učenja, po trajno nezaposleni, pripadnici manjina i drugi, sebno se usredotočio na osobe koje su, iz bilo kojeg r a z l o ¤ donositelji odluka i mediji. ga, iz tog procesa isključene. Razvojem društva temeljenog na znanju pojavljuje se opasnost da će se mnoštvo osoba mar Tjedan cjeloživotnog učenja i Međunarodni dan pismenosti dio ginalizirati zbog niske razine obrazovanja, odnosno da će su mjera Programa gospodarskog oporavka Vlade Republike se pojaviti veliki procjep između onih koji posjeduju znanja, Hrvatske. Obilježavanje Tjedna u Hrvatskoj tematski se po vještine i kompetencije za omogućavanje osobnog razvoja i klapalo s Europskom godinom borbe protiv siromaštva i povećanja zaposlivosti i onih koji će zbog neposjedovanja socijalne isključenosti. U suradnji s partnerima i s iskustvom s istih biti isključeni iz društva. Mogući odgovor na taj problem prijašnjih Tjedana cjeloživotnog učenja, Agencija je nastavila pruža cjeloživotno učenje. primjer dobre prakse što se ciljne skupine tiče, a sredstva ko munikacije pridonijela su u promociji i uspješnosti realizacije. Tjedan je napravljen na osnovi strateškog plana, koji je sadržavao O aktivnostima koje su se provodile na radionicama, okruglim analizu stanja, definiranje polazišnih točaka i postavljanje cilje stolovima, predavanjima, seminarima, sajmovima obrazovanja va, izradu plana, provedbu plana i kontrolu postignutih rezultata. i sličnom, korisnici i sudionici bili su obaviješteni na plakatima i Unutar ovoga plana izrađeni su komunikacijski plan (sredstvo letcima, izradom internetske stranice www.cjelozivotno-ucenje.hr komunikacije bili su plakat i letak) te program događanja. te osiguravanjem medijske podrške na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Ciljevi događanja 1. U sklopu općeg cilja podizanja svijesti o važnosti učenja Analiza partnera/donatora i motiviranja građana za što veće sudjelovanje u aktivnostima Razvoj trajnih odnosa s donatorima i partnerima od iznimne učenja, posebno se usredotočuje na osobe koje su iz bilo ko je važnosti za ostvarenje projekata pa tako ni ovaj projekt nije jeg razloga iz tog procesa isključene. bio moguć bez uspostavljanja partnerstava. Tehnički zahtjevi i 2. Cilj je Tjedna bilo potaknuti sudjelovanje u cjeloživotnom honorari te najam prostora prelazili su financijske mogućnosti učenju, povećati svijest svih sudionika procesa obrazovanja, Agencije pa su u ostvarenju Tjedna partneri odigrali presudnu donositelja odluka i cjelokupne javnosti o problemima koje ulogu. Kad je riječ o financiranju, Agencija za obrazovanje 46 Diabetes www.diabetes.hr odraslih imala je planirani proračun otprilike 175.500 kuna, a od ostalih nositelja projekta ostvareno je sudjelovanje ljudskim resursima, ekspertizama, ustupanjem prostora te financijsko na cjeloživotnog učenja osmislili su i izradili djelatnici Agencije. Ove godine napravljena je promjena vizualnog identiteta te se sada logo sastoji od četiri boje: zelene, crvene, žute i plave. sudjelovanje. Unatoč izmjenama, maslačak je zadržan kao dio vizualnog Analiza konkurencije su osmislili djelatnici Agencije. identiteta. Slogan ovogodišnjeg Tjedna Uključimo s(v)e također Postojanje izravne konkurencije vezane uz organizaciju Tjed na Agencija nije utvrdila. Agencija je jedina osmislila i ostva rila Tjedan cjeloživotnog učenja na nacionalnoj razini. Na lokalnoj je razini u nekim pučkim otvorenim učilištima postoja la praksa obilježavanja Tjedna i Međunarodnog dana pisme nosti 8. rujna (što je Agencija također učinila sa svojim partne rima), no od 2008. sve su se ustanove pridružile obilježavanju Umjesto zaključka Postoji velik broj posebnih događanja koje mogu organizirati ne profitne organizacije, a mogu biti od velike koristi ne samo organi zaciji i njezinim ciljnim skupinama, već i široj društvenoj zajednici. U široj su javnosti takva događanja obično dobro prihvaćena – bilo da se radi o događanjima koja imaju dobrotvorni karak Tjedna u organizaciji Agencije te se smatraju partnerima. ter (npr. prikupljanje novčanih sredstava) ili onima koja imaju Provedene aktivnosti susreti dijabetičara, u organizaciji Hrvatskog saveza dijabetič Od 8. do 15. rujna na području cijele Republike Hrvatske kih udruga, a čiji je primarni cilj bolje informiranje i motiviranje obrazovne ustanove i socijalni partneri samostalno i u suradnji sa županijskim uredima obilježili su Tjedan cjeloživotnog uče edukativni i motivirajući karakter, kao što su kongresi i sportski članova za učinkovito upravljanje životom čiji je sastavni dio dijabetes. nja raznovrsnim aktivnostima: danima otvorenih vrata, okruglim stolovima, izložbama, predstavljanjima obrazov nih programa, obrazovnim i kreativnim radionicama, raspravama, kulturnim i Literatura...... društvenim događanjima, predstavlja njima knjiga i publikacija, koncertima, večerima poezije, lutkarskim predsta vama, konferencijama za novinare, uličnim događanjima i sličnim, upravo pomažući svim navedenim resursima. 1. Alfirević, N., Pavičić, J., Kutleša, M., Matković, J. (2010): Osnove strateškog marketinga i menadžmenta u osnovnim i srednjim školama, ALFA, Zagreb 2. Wagen, L. v. d., Carlos, B. R. (2008): Event Management – Upravljanje događanjima za tuiristička, kulturna, poslovna i sportska događanja, MATE, Zagreb Civilno društvo br. 4/2011 Schneekoppe prodieta proizvodi Dani udruga 2011. - Civilno društvo u Hrvatskoj 2016. – vizija, strategija i akcija (Pula, 26. - 28. svibnja 2011.) 8åLWDNL]DGLMDEHWLþDUH Zanimljive teme u tri konverzacijska kruga VODÿHQRYRüQLPãHüHURP QLVNLJOLNHPLMVNLLQGHNV Sudionici i organizatori zajednički su obilježili i Europsku godina volontiranja i u vrlo živoj raspravi naglasili važnost razvijanja i poticanja volonterstva, a predstavljene su i mogućnosti potpore razvoja volonterstva i civilnog društva u sklopu predstojećih natječaja iz fondova Europske unije Snježana Ivčić, Sonja Babić, KUZ Nataša Ćuk Roland, Tatjana Dinter, HSDU način pridonijeti izradi nacrta prijedloga Nacionalne strategije i akcijskog plana za razdoblje od 2012. do 2016. godine. Na ovogodišnjim Danima udruga prvi je put korištena suvremena metoda otvorenog prostora (eng. Open space technology) koja omogućuje grupno promišljanje složenih tema i postizanje značajnih rezultata u relativno kratku vremenu. O vogodišnje Dane udruga Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske organizirao je u Puli u suradnji s TACSO – uredom tehničke pomoći organizacijama civilnog društva u Republici Hrvatskoj i Zakladom za poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva Istarske županije. Na manifestaciji je sudjelovalo dvjestotinjak predstavni ka organizacija civilnoga društva koji su u Pulu pristigli iz svih hrvatskih županija, a tijekom dva radna dana imali smo priliku zajednički razviti prijedloge za viziju razvoja civilnog društva u Republici Hrvatskoj i na taj Metoda otvorenog prostora organizirana je u tri kon verzacijska kruga, za koje su sudionici sami birali teme te odlučivali u kojem žele sudjelovati, odnosno, kojem smatraju da mogu najviše doprinijeti. Teme su bile toliko zanimljive da je bilo teško odabrati samo jednu po svakom konverzacijskom krugu. Open space omoguća vao je sudjelovanje i na više tema, moglo se “kružiti“, biti određeno vrijeme na jednoj, drugoj, trećoj. No, vrlo smo brzo shvatili da je kvalitetno sudjelovanje u raspra vi moguće samo prisutnošću od početka do kraja na jednoj temi. Predstavnice Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga i Koalicije udruga u zdravstvu sudjelovale su u nizu inter Diabetes www.diabetes.hr 49 Civilno društvo Križaljka br. 4/2011 br. 4/2011 aktivnih konverzacijskih krugova, a svaka radna grupa donijela je svoje zaključke i zapažanja te navela pro mjene koje želi vidjeti do 2016. godine. 1. Konverzacijski krug Obrazovanje za demokratsko građanstvo - Uključivanje tema o civilnom društvu u obrazovni sustav; Organizacijski kapaciteti i osiguranje kvalitete organiza cija civilnog društva. 2. Konverzacijski krug Uloga medija u razvoju OCD-a do 2016. g.; Razvoj volonterstva. 3. Konverzacijski krug Zašto je važno da se udruge uključe u socijalno podu zetništvo; Motiviranje nezaposlenih mladih na samozapošljava nje i osnaživanje kreativnog izražavanja u svrhu samo zapošljavanja; Aktivna primjena informacijskih tehnologija u organiza cijama civilnog društva. viranje nezaposlenih mladih na samozapošljavanje, Sta tus OCD-a koje djeluju za opće dobro i Uloga medija u razvoju organizacija civilnog društva do 2016. g. Posljednji dan sudionici i organizatori zajednički su obi lježili Europsku godina volontiranja i u vrlo živoj raspravi naglasili važnost razvijanja i poticanja volonterstva, a predstavljene su i mogućnosti potpore razvoja volon terstva i civilnog društva u sklopu predstojećih natječaja iz fondova Europske unije. Vratili smo se iz Pule obogaćeni novim poznanstvima, novim saznanjima, idejama i vjerom da možemo puno toga postići upornošću i udruživanjem. grupi žele sudjelovati i doprinijeti svojim iskustvom i znanjem. Kao važne strateške teme izabrane su: Decen tralizacja i razvoj lokalnog i regionalnog zakladništva, Odgoj i obrazovanje za demokratsko građanstvo, Smjernice za javno financiranje rada civilnog društva, Samoodrživa međusektorska suradnja i podupirući mo deli i instrumenti, Kriteriji pružanja socijalnih usluga koje nedostaju u društvu, Osiguranje kvalitete OCD-a, Razvoj volonterstva, Partnerstvo OCD-poduzetnici-LZ za moti 50 Diabetes www.diabetes.hr KUPON ZA NAGRADNU KRIŽALJKU 4/2011 Traženi pojam je Ime i Prezime God. rođenja Dijabetičar od Adresa Nakon tri konverzcijska kruga uslijedile su strateške raz rade tema, a sudionici su ponovo mogli birati u kojoj izreži i pošalji na adresu redakcije Nagrađeni iz broja 3/2011: Marijan Šaban, Gospić; Galina Galović, Split; Nives Pintar, Strmec, Samobor; David Gregorić, Umag; Pavao Glavanović, Vukovar Diabetes www.diabetes.hr 51 Izdanje: 04-02-11-2010.
© Copyright 2024 Paperzz
