Pola puta Pregled ostvarenog iz Plana 21 u prvoj polovici mandata Vlade RH kukuriku.org Sadržaj 1.Uvod 2.Gospodarska platforma 3.Regionalni razvoj i korištenje fondova Europske unije 4.Poljoprivredna politika i politika ribarstva 5.Turizam 6.Politika zaštite okoliša, prirode i prostora 7.Obrazovanje i znanost 8.Kultura 9.Zdravlje za sve 10. Rad i radništvo 11. Mirovinski sustav i socijalna politika 1 2. Politika za mlade 13. Hrvatski branitelji Domovinskog rata 14. Članstvo u EU i vanjska politika 15. Obrana i nacionalna sigurnost 16. Uloga države – u promjene zajedno s građanima 17.Pravosuđe 18. Društvo bez korupcije 19. Ljudska prava i građanske slobode 20. Nova javna uprava kao uslužna djelatnost 21. Politika decentralizacije 5 11 18 20 22 24 25 27 29 31 33 35 36 38 40 42 44 47 49 51 53 Na pola puta54 1. Uvod Dvije godine nakon što je Kukuriku koalicija formirala Vladu i počela realizirati program definiran Planom 21, Hrvatska se transformirala u zemlju čija je vlast odgovorna, racionalna i ne zatvara oči pred realnošću. Dvije godine poslije, Hrvatska je zemlja u kojoj se javni novac ne razbacuje na potkupljivanje različitih socijalnih grupacija i na javne investicije kao pokriće za korupcijske operacije. Dvije godine poslije, Hrvatska ima Vladu koja vodi odgovornu i razumnu politiku u interesu svih građana. Hrvatska je godinama živjela iznad svojih mogućnosti. Država se skupo i često nepotrebno zaduživala, a neodgovorno i nerazumno zaduživanje u vremenima prije recesije, ali i usred nje, u velikoj je mjeri paraliziralo 5 državu u uspješnijem nošenju s efektima gotovo petogodišnje globalne ekonomske krize ili stagnacije. Servisiranje naslijeđenoga duga i zatečeni nered, posebice u državnim poduzećima, najveći su i najkonkretniji utezi u naporima da Hrvatska što prije izađe iz krize. Našu Vladu dočekao je rast nelikvidnosti koji je dosegao 45 milijardi kuna. Nelikvidnost danas iznosi oko 34 milijarde kuna. Postigli smo to, između ostalog, uvođenjem instituta predstečajne nagodbe i omogućavanjem građanima i poduzećima da reprogramiraju porezne dugove te zakonskim skraćenjem rokova plaćanja. U prosincu 2011. zatekli smo 205 tisuća radnika kojima nisu isplaćivane plaće niti su im uplaćivani doprinosi. Uredbom smo već na početku mandata onemogućili uplatu plaća bez uplaćenih doprinosa. Izmjenama Kaznenog zakona neisplata plaće i neuplaćivanje doprinosa postali su kazneno djelo za koje prijeti zatvorska kazna do tri godine. Povećali smo zajamčenu minimalnu plaću, podigli neoporezivi dio dohotka kako bismo smanjili porezno opterećenje građanima s najnižim prihodima, a porezne smo razrede pravednije raspodijelili. mogućnost za spas gotovo 10 tisuća radnih mjesta u toj industriji i još desetaka tisuća posredno vezanih uz taj sektor. Otkrili smo 3 milijarde i 300 milijuna kuna skrivenih dugova u zdravstvu. Taj smo golemi dug morali sanirati, ali ne tako da bolničku mrežu, koja konstantno proizvodi gubitke, ostavimo netaknutom. Krenuli smo, dakle, u sveobuhvatnu reformu i racionalizaciju zdravstvenog sustava. Pokrećemo reforme u obrazovnom i znanstvenom sustavu. Nijedna dosadašnja hrvatska Vlada nije se usudila ni minimalno racionalizirati te sustave, premda je jasno da su neodrživi u sadašnjem obliku. U protekle dvije godine donijeli smo paket zakona i mjera za uvođenje reda u državne poslove i naročito u financijsko poslovanje te za uklanjanje barijera privatnom investiranju, inozemnom i domaćem. To je preduvjet za bilo kakvo razmišljanje o gospodarskom oporavku. Isti je slučaj i s državnom administracijom: naša Vlada bit će prva koja će, kombinirajući različite metode, reformirati državnu upravu i javna poduzeća, i to tako da se smanje troškovi, a da se istodobno poveća učinkovitost. Razvijamo projekte Država bez papira i e-građani koji će pojednostaviti život s administracijom. Umrežavanjem zbirki podataka koje posjeduju tijela državne uprave, građani i poduzetnici više neće morati raznositi Plan 21 – POLA PUTA SANIRANJE NASLIJEĐENIH DUGOVA U javni dug je preuzeto 9 milijardi kuna naslijeđenih dugova hrvatskih brodogradilišta. Sanirani su dugovi u zdravstvu u iznosu od 3,3 milijarde kuna. Prezadužena javna poduzeća i tvrtke u državnom vlasništvu su restrukturirana ili je restrukturiranje u tijeku. papire od šaltera do šaltera, a komunikacija s državnim tijelima sve će se više seliti na internet. Privatizirali smo, a prije toga u javni dug preuzeli 9 milijardi kuna dugova brodogradilišta i osigurali opstanak gotovo cijele brodograđevne industrije, što nije pošlo za rukom nijednoj zemlji članici Europske unije niti bilo kojoj prethodnoj hrvatskoj Vladi. Rješavanje problema brodogradnje još neko vrijeme bit će ozbiljno opterećenje za državni proračun, no otvorena je 6 Kad govorimo o oporavku, naša Vlada ponajprije misli na zapošljavanje, posebno na zapošljavanje mladih. Prema tom su cilju, zapravo, upravljene sve Vladine akcije jer samo zaposlenost jamči sretnije ljude i sretnije društvo. Objavili smo Registar branitelja u elektroničkom obliku. Sređuje se popis birača. Završili smo velik i važan projekt prikupljanja zahtjeva za legalizaciju nezakonite gradnje. Podneseno je ukupno 822.335 zahtjeva za ozakonjenje nelegalnih objekata. Vlada inzistira na što bržem rješavanju tih zahtjeva. Također, objedinjavamo 7 ZAHTJEVA ZA LEGALIZACIJU Uvodimo red u prostorno uređenje • pristiglo je ukupno 822.335 zahtjeva za legalizaciju bespravno sagrađenih objekata. Od 1.1.2014. uvode se e-dozvole • objedinjavamo i pojednostavljujemo postupak izdavanja dozvola za gradnju. i pojednostavljujemo postupak izdavanja dozvola za gradnju, što će zasigurno pridonijeti i lakšem ulaganju. Točno na polovini mandata, Kukuriku koalicija pokrenula je u Saboru proces promjene Ustava, čiji je osnovni smisao daljnje širenje prostora slobode te dodatna zaštita ljudskih i manjinskih prava. Između ostaloga, predložili smo ukidanje zastare za teška ubojstva i preciziranje o kojim se civilizacijskim i demokratskim dostignućima našeg društva ne može odlučivati na referendumu. Borimo se, i izborili smo se, za visoke standarde zaštite svih manjina u društvu: to je naše uvjerenje i obećanje biračima koje nije ništa manje važno od onog vezanog uz ekonomski oporavak. Donijeli smo novi i liberalniji Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji, a u proceduri je i Zakon o životnom partnerstvu. Naša zemlja i naš život bili bi obezvrijeđeni ako bismo dopustili diskriminaciju LGBT zajednice, ako bismo dopustili gaženje vrijednosti antifašizma i sekularizma, ako bismo dopustili da bilo koja nacionalna manjina ili manjinska grupacija bude ugrožena ili obespravljena. U javnosti su u posljednje vrijeme postale glasne skupine koje otvoreno dovode u pitanje civilizacijska dostignuća našega društva. Poštujemo njihovo pravo na drukčije mišljenje i poštovat ćemo ga sve dok se kreće u granicama zakona. Upravo smo zato već na početku mandata, Plan 21 – POLA PUTA – prosječna kamata za kredite u švicarskim francima smanjena je za 30 posto, što će rezultirati i padom mjesečnih rata za više od 20 posto. promjenom zakona, omogućili javna okupljanja i prosvjede na Markovu trgu. Upotrebljavamo sve zakonske mehanizme kako bismo dodatno proširili područje slobode i kako bi svatko od nas mogao živjeti u skladu sa svojim uvjerenjima i slobodnim shvaćanjem svoga identiteta. Odlučni smo braniti dostignutu razinu socijalnih prava najizloženijih kategorija stanovništva. Na početku mandata ukinuli smo pravo na povlaštene mirovine za državne dužnosnike. Isplata radničkih mirovina u cijelosti je zajamčena i one su tijekom protekle dvije godine usklađivane s porastom troškova života i porastom plaća. Iako ga moramo reformirati, naš je mirovinski sustav stabilan. Nikad neće biti upitne ni socijalne naknade, u čiji se sustav uvodi red. Kako bismo olakšali građanima, posljednjim izmjenama Zakona o porezu na dobit omogućeno je bankama da otpišu dio stambenog kredita građanima koji imaju problem s otplatom za stan u kojemu žive i koji im je jedina nekretnina. Bankama će za taj novac biti umanjena osnovica za oporezivanje. Također, 8 OTPIS DUGOVA GRAĐANIMA Izmjenama Zakona o porezu na dobit omogućeno je bankama da otpišu dio stambenog kredita građanima koji su u financijskim problemima za stan u kojem žive i koji im je jedina nekretnina. Također, omogućeno je tvrtkama da otpišu dug građana za neplaćene račune u iznosima do 2.000 kuna bez provođenja ovrhe. Bankama i tvrtkama će za taj novac biti umanjena osnovica za oporezivanje. svim tvrtkama, posebice onima koje naplaćuju građanima usluge i režije, omogućen je otpis staroga duga građana za komunalije i režije u iznosu do 2000 kuna, bez provođenja ovrhe na računima građana. Zakonom o potrošačkom kreditiranju stali smo na kraj samovolji banaka 9 Zadržat ćemo relativno visoku razinu zdravstvene zaštite. Neće biti ugroženo pravo na besplatno obrazovanje onih koji žele učiti niti državna pomoć u školovanju socijalno ugroženih i zakinutih. Štitit ćemo sva održiva prava branitelja i stradalnika Domovinskog rata. Nastavit ćemo se jednako predano brinuti o hrabrim ljudima, ali nećemo podilaziti i obmanjivati. Sviđalo se to nekome ili ne, i dalje ćemo inzistirati na racionalnosti, socijalnoj pravednosti i solidarnosti. U središtu naše politike, uz pitanje zapošljavanja, nalazi se dinamika reformi i promjena: dinamika, prema našem mišljenju, mora biti usklađena s mogućnostima i svojstvima našeg gospodarstva i našeg društva da bi se izbjegli novi socijalni lomovi i dodatno raslojavanje. Naše je načelno opredjeljenje da proces nužnih reformi, u što većoj mjeri, ide ukorak s oporavkom i rastom privatnog gospodarskog sektora te sa sređivanjem teškog stanja javnih financija. s naznakama za iduće dvije godine tijekom kojih će se ubrzati pripremljena restrukturiranja i u kojima očekujemo gospodarski rast na zdravim temeljima. Na stranicama koje slijede izložit ćemo vam, po točkama Plana 21, samo dio onoga što je Vlada Zorana Milanovića učinila u prvoj polovini svoga mandata, 2. Gospodarska platforma Konsolidacija javnih financija otežava i usporava provedbu mjera ekonomskog oporavka, odnosno novog uspona i zapošljavanja. I obrnuto. Stoga se velik dio Vladinih aktivnosti i promišljanja sastoji od potrage za najboljim omjerom tih dviju osnovnih odrednica naše ekonomske politike. Četiri su glavna pravca Vladinih aktivnosti za izlazak iz krize. Sva četiri gotovo su jednako važna jer samo pozitivni rezultati na sva četiri pravca mogu uroditi stvaranjem preduvjeta za bolji standard naših građana i uređene državne financije. Prvi pravac je uvođenje reda, drugi je konsolidacija državnih financija, treći restrukturiranje i racionalizacija državnog i javnog sektora, i posljednji, četvrti, http://www.kukuriku.org/plan21/programski-okvir/ Plan 21 – POLA PUTA 10 11 provedba mjera za oporavak i novi rast gospodarstva. Ministarstvo financija, sa svojim upravama i službama, prionulo je urednijoj naplati poreza i poreznog duga. Kad smo formirali Vladu, zatekli smo 51 milijardu kuna poreznog duga. Godinu i pol nakon objave, lista poreznih dužnika manja je za 15.000 obveznika, a ukupni je dug prema listi dužnika niži za 7,5 milijardi kuna, najviše zahvaljujući omogućavanju reprogramiranja poreznog duga građanima, obrtnicima i poduzetnicima. Realiziran je projekt fiskalizacije, prvo za ugostiteljski i turistički sektor, a potom i za ostale sektore. Fiskalizacijom je bitno podignut nadzor nad novčanim tokovima koji su prolazili mimo zakona. Od početka ove godine izdana je ukupno 2,1 milijarda fiskalnih računa, a ni u jednom trenutku sustav nije pao niti je zabilježio bilo kakav značajniji zastoj, kako su predviđali dežurni katastrofičari. Više od pet tisuća poslovnih subjekata uputilo je zahtjeve za otvaranjem postupka predstečajne nagodbe, instrumenta koji smo uveli da bismo dali priliku za spas posrnulim tvrtkama koje imaju tržište, odnosno da bi se pokušala spasiti proizvodnja, a time i radna mjesta. Dosad je predstečajnim nagodbama novu priliku dobilo 1215 tvrtki i sačuvano je 21.230 radnih mjesta. PREDSTEČAJNE NAGODBE SPAŠAVAJU RADNA MJESTA Temeljem Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, 5 641 poslovna subjekta s ukupnim dugom od 50,9 mlrd kn podnijelo je zahtjev za pokretanje postupka predstečajne nagodbe. Do sada je 1.215 zahtjeva riješeno pozitivno, s ukupnim dugom 22,7 mlrd kuna i 21.230 zaposlenih. Što se tiče konsolidacije javnih financija, da bismo ostvarili cilj, a to je smanjenje proračunskog deficita ispod tri posto u sljedeće tri godine, kombiniramo interventne mjere s reformama. U kratkom roku javni dug možemo smanjiti privatizacijom ili koncesioniranjem dijela državne Plan 21 – POLA PUTA imovine. Već smo odmakli u tom procesu. Naročito je važno što smo aktivirali dosad zapuštenu državnu imovinu u turističkom sektoru i što smo praktički već stvorili sve uvjete za investiranje u komplekse Kupari i Duilovo. Do kraja godine stvorit ćemo sve pretpostavke za privatizaciju državnog turističkog portfelja. Također, do kraja godine Državni ured za upravljanje državnom imovinom završit će pripreme za privatizaciju manjinskih i nestrateških državnih udjela u trgovačkim društvima. Naglašavamo i da Hrvatska prvi put ima tijelo, Državni ured za upravljanje državnom imovinom, koje ima pregled državne imovine i koje ima plan kako ozbiljno i racionalno upravljati tom imovinom. Vlada će prodati svoj većinski udio u Croatia osiguranju, koje će dolaskom strateških partnera ojačati i nastaviti rast. Odustajanjem od prodaje Hrvatske poštanske banke pokazali smo da ne idemo u prodaju pod svaku cijenu. Vlada je krenula u postupak moguće monetizacije autocesta: uvjereni smo da to može biti dobar posao za Hrvatsku. 12 Enormna prezaduženost ARZ-a i HAC-a mora se sanirati, kao i preveliki javni dug. Tražimo strateškog partnera za Croatiju Airlines koja je na dobrom putu da, nakon dvadeset godina gomilanja gubitaka, počne poslovati na zdravim temeljima. Zainteresirani smo i za ulazak strateškog partnera u ACI, kako bi se ta tvrtka mogla snažnije i brže razvijati. U svim ministarstvima, agencijama, državnim i javnim poduzećima intenzivno traje restrukturiranje i racionalizacija poslovanja. Najdalje se odmaklo u Hrvatskim željeznicama, Hrvatskoj pošti, Ministarstvu obrane, Hrvatskoj elektroprivredi, Hrvatskim vodama i Hrvatskim šumama. Najvažniji i najteži pravac rada naše Vlade, međutim, jest provedba mjera za oporavak i novi rast našeg gospodarstva. Naše su osnovne poluge za poticanje ekonomskog rasta, bez kojeg dugoročno neće biti konsolidacije javnih financija što god Vlada pritom učinila na području uvođenja reda i zakonitosti, osnovne su poluge, dakle, uspješna realizacija javnih investicija, 13 uklanjanje prepreka za privatna ulaganja, stimulativna porezna politika te podjela rizika i izravni poticaji privatnom sektoru, sve uz maksimalno ulaganje nepovratnih sredstava EU fondova u financiranje investicija: a) Javne investicije. Posebno osnovana Koordinacija za javne investicije posvećena je rješavanju problema i prepreka za realizaciju državnih investicija. Tako će se, prema planu investicija u javnom sektoru, u sljedećoj godini iz državnog proračuna investirati 7,2 milijarde kuna, a javna poduzeća planiraju pokrenuti investicije u visini od 13,7 milijardi kuna. Dovršena je izgradnja unutarnjih vezova u splitskoj luci, puštene su u promet dizalice na kontejnerskom terminalu Brajdica u Luci Rijeka, puštena je u promet dionica Sveti Kuzam -Križišće na riječkoj obilaznici, puštena je u promet spojna cesta i tunel Sveti Ilija i dionica Plano – Split na splitskoj zaobilaznici. Autocesta A1 je došla do Ploča, dovršetkom kraka od Vrgorca do Ploča, odnosno od granice s BiH do Ploča. Definiran je riječki prometni pravac – od granice s Republikom Mađarskom do luke Rijeka – kao prioritetni pravac za ulaganja u željezničkom prometu. Započeto je projektiranje. U pripremi su ulaganja u željezničku infrastrukturu u vrijednosti većoj od 25 milijardi kuna, najvećim dijelom iz fondova Europske unije. Ubrzano rješavanje imovinsko-pravnih pitanja omogućilo je pokretanje javne nabave za najveći infrastrukturni projekt financiran iz EU fondova – pruge Dugo Selo – Križevci, procijenjene vrijednosti 198 milijuna eura. Potpisan je konačni ugovor s koncesionarom za izgradnju Zračne luke Zagreb i s naše su strane ispunjene sve obveze iz koncesijskog ugovora. Investicije u vodno gospodarstvo u ovoj će godini dostići milijardu i 500 milijuna kuna. Sasvim je izvjesno da će se nakon tridesetak godina dogoditi novi veliki i srednji energetski projekti koji će našu zemlju učiniti energetski neovisnijom. Za te projekte zainteresirane su neke od najvećih korporacija na svijetu. Nijedna od ovih investicija, kao ni ijedna od privatnih Plan 21 – POLA PUTA investicija neće se dogoditi mimo poštivanja najviših standarda zaštite okoliša. Ministarstvo zaštite okoliša razvilo je sve stručne mehanizme za donošenje znanstveno utemeljenih procjena o ugroženosti naše životne sredine. b) Uklanjanje administrativnih prepreka za izravna ulaganja – strana i domaća. Donijeli smo Zakon o strateškim investicijskim projektima čije je donošenje bilo nužno da bi se na svim razinama uprave ubrzale procedure u pripremi projekata. Taj će nas zakon učiniti konkurentnijima za investiranje u globalnim okvirima, a sasvim je promašena teza da smo tako pogodovali rasprodaji nacionalnih resursa. Koordinacija za uklanjanje barijera privatnim investitorima otkočila je administrativne zapreke, odnosno u tijeku je rješavanje administrativnih zapreka za 23 privatna investicijska projekta vrijedna oko 1,2 milijarde eura. U portfelju novoosnovane Agencije za investicije i konkurentnost, koja je na usluzi investitorima, nalazi se 86 projekata čija je procijenjena vrijednost oko 7 milijardi eura. Najviše ih je u turizmu, potom u energetici i industriji. Gospodarska diplomacija uključena je u pomoć stranim investitorima te u otvaranje tržišta domaćim kompa nijama. Izmjenama Zakona o trgovačkim društvima omogućili smo osnivanje jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću za samo 800 kuna čija registracija traje samo nekoliko dana. Od listopada 2012. godine do danas broj novoosnovanih jednostavnih trgovačkih društava premašio je osam tisuća. Istodobno, OTVOREN PUT ZA STRATEŠKE INVESTICIJE Zakonom o strateškim investicijama omogućena lakša i brža realizacija strateških investicijskih projekata većih od 150 milijuna kuna. 14 15 omogućeno je da se za nazive tvrtki koristi jezicima svih zemalja članica EU-a. c) Porezna politika. Smanjili smo zdravstveni doprinos za dva postotna poena. Tako smo u gospodarstvo vratili oko dvije milijarde kuna. Ukinuli smo porez na dobit koja se reinvestira. Tako smo privatnim tvrtkama oslobodili 1,2 milijarde kuna. Ažurirani Registar parafiskalnih nameta uključuje 239 nameta, ukupne vrijednosti 5,9 milijardi kuna. Do sada su ukinuta 52 parafiskalna nameta teška 380 milijuna kuna. RASTEREĆENJE GOSPODARSTVA Stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje smanjena je s 15% na 13%. Poduzetnici koji investiraju, oslobođeni su plaćanja poreza na dobit. Ažuriran registar parafiskalnih nameta uključuje 239 nameta, do sada su ukinuta 52 teška 380 milijuna kuna. Povećali smo prag za ulazak u sustav PDV-a na 230 tisuća kuna, čime je iz sustava izišlo 26.700 poduzetnika. Visinom praga za ulazak u sustav PDV-a postali smo najkonkurentniji u regiji. I sva naša daljnja nastojanja ići će, sukladno mogućnostima, u smjeru poreznog rasterećenja gospodarstva. d) Izravni poticaji privatnim kompanijama. Bez novca nema oporavka, nema financiranja tekućeg poslovanja i novih ulaganja. Otud naše inzistiranje na jačoj ulozi Hrvatske banke za obnovu i razvoj, Ministarstva poduzetništva i obrta te HAMAG-Investa. Stoga je u prve dvije godine mandata naše Vlade preko Poduzetničkog impulsa dodijeljeno oko 900 milijuna kuna. U isto vrijeme, nakon dokapitalizacije i subvencije kamata izravno iz proračuna, u iznosu od 1,5 milijardi kuna, osnaženi HBOR odobrio je oko 15 milijardi kuna povoljnih kredita. U protekloj i ovoj godini HBOR je hrvatski izvoz podržao s ukupno 12,5 milijardi kuna. HAMAG-Invest će u ovoj godini Plan 21 – POLA PUTA za projekte vrijedne 2 milijarde kuna izdati pet puta više jamstava poduzetništvu i obrtništvu nego u 2011. godini. Donijeli smo Zakon o poticanju ulaganja koji je jedan od stimulativnijih u ovom dijelu Europe. Investitor je oslobođen plaćanja poreza na dobit do 10 godina ako odluči uložiti više od tri milijuna eura i otvoriti više od 15 radnih mjesta. Manji poduzetnici plaćat će polovinu poreza na dobit u razdoblju do pet godina ako investiraju najmanje 50 tisuća eura. projekata vrijednih 4,2 milijarde kuna te 173 projekta malih i srednjih poduzeća vrijednih 5,2 milijarde kuna, s potencijalnih ukupno desetak tisuća novih radnih mjesta. vlastite interese. Banke se moraju aktivnije uključiti u rješavanje gospodarskih problema jer bez zdravog gospodarstva ni banke ne mogu biti zdrave. Upotrijebit ćemo, i upotrebljavamo, mehanizme koji bi trebali potaknuti bankarski sektor na izdašnije i povoljnije kreditiranje tvrtki. Bankarski sektor ne može vječno misliti samo na POTICAJI ZA INVESTITORE Zakonom o poticanju investicija i una pređenju investicijskog okruženja definirani su značajni poticaji za investitore. Primjerice, potiče se otvaranje radnih mjesta s 3.000 do 9.000 eura po novootvorenom radnom mjestu ovisno o stopi nezaposlenosti u županiji. U ovom trenutku za poticaje je prijavljeno četrdesetak velikih http://www.kukuriku.org/plan21/gospodarska-platforma/ 16 17 3. Regionalni razvoj i korištenje fondova Europske unije Fondovi Europske unije postaju osnovno financijsko vrelo za javne investicijske projekte u Republici Hrvatskoj, a započinje i pojačano financiranje projekata za konkurentnost poduzetničkog sektora. U dvije godine mandata naše Vlade, ugovoreno je 114 posto više vrijednosti projekata u okviru EU-programa IPA nego tijekom cijelog četverogodišnjeg mandata prošle Vlade. U istom razdoblju rast realiza cije na tim projektima iznosio je čak 170 posto u usporedbi sa zatečenim stanjem. Plan 21 – POLA PUTA Iz pretpristupnih fondova, uključujući i programe CARDS, PHARE, SAPARD i ISPA, Hrvatskoj je do sada dodijeljeno ukupno 1,12 milijardi eura. Od toga je do sada ugovoreno 806,2 milijuna eura ili 71,9 posto. Iz programa IPA Hrvatskoj je dodijeljeno ukupno 823,9 milijuna eura. U posljednjih pet godina HDZ-ovih Vlada ugovoreno je samo 30,6 posto, a u godinu i pol naše Vlade razina ugovorenosti podignuta je na 65,8 posto. Vlada je potpuno posvećena podizanju sposobnosti svih državnih tijela i tijela lokalne samouprave za pristup fondovima Europske unije. Već je sada naša administracija spremna za korištenje više od devet milijardi eura, koliko su nam do 2020. namijenili europski fondovi. Naročito inzistiramo na korištenju europskih fondova u područjima vodnog gospodarstva, poljoprivrede, energetike, zaštite okoliša, ruralnog razvoja i kulture. Zahvaljujući upornim nastojanjima čelnih ljudi Vlade da se gradnja Pelješkoga mosta osigura iz europskih fondova, Europska je komisija osigurala novac za izradu neovisne predstudije izvodljivosti koja je potvrdila da je most najbolje rješenje za povezivanje hrvatskog juga. Krenulo se u izradu Studije izvodljivosti koja uključuje građevinsku dozvolu i troškovnik, a njezin se dovršetak očekuje do kraja 2014. Trenutačno su u provedbi 300 milijuna eura vrijedni projekti, a potpuno su spremni za ugovaranje projekti i grant sheme u vrijednosti od 480 milijuna eura, što je više od kompletne alokacije za drugu polovinu 2013. godine. Očekuje se da će ukupan iznos biti ugovoren do kraja I. kvartala 2014. godine. VEĆA ISKORIŠTENOST IPA PROGRAMA Iz programa IPA Hrvatskoj je dodijeljeno ukupno 823,9 milijuna eura. Od toga je do sada ugovoreno 542,1 milijun. U dvije godine mandata naše Vlade, ugovoreno je 114% više vrijednosti projekata u okviru EU-programa IPA, nego tokom cijelog četvorogodišnjeg mandata prošle Vlade. http://www.kukuriku.org/plan21/regionalni-razvoj-i-koristenje-fondova-europske-unije/ 18 19 4. Poljoprivredna politika i politika ribarstva Tek nakon što je državna politika očišćena od nelogičnosti i umnogome promašenog koncepta subvencioniranja, stvoreni su preduvjeti da naša umrtvljena i inertna poljoprivredna proizvodnja, zajedno s ribarstvom, počne razvijati svoje potencijale i da postane jedna od ključnih gospodarskih grana koje će pridonijeti gospodarskom rastu i oporavku. Promašeni koncept subvencioniranja, koji je unazadio hrvatsku poljoprivrednu proizvodnju u posljednjih 20 godina, zamijenili smo sustavom dodjele potpora koji je transparentan i uređen prema standardima EUa, što je, uz mjere uređenja trži- Plan 21 – POLA PUTA šta koje provodimo, preduvjet da naša poljoprivreda i ribarstvo razviju svoje potencijale i postanu gospodarske grane koje će nositi gospodarski oporavak naše zemlje. Da bismo to ostvarili, pokrenuli smo zemljišnu reformu kojom ćemo do kraja mandata ostvariti pretpostavke za privođenje poljoprivrednoj proizvodnji 500 tisuća hektara nekorištenog državnog poljoprivrednog zemljišta, a novim Zakonom o komasaciji potaknut ćemo njegovo okrupnjavanje. Odluke o zakupu poljoprivrednog zemljišta prvi će se put donositi sasvim transparentno, prema jasnim i poštenim kriterijima. hrvatskih proizvoda kako bismo im osigurali što veću dodanu vrijednost. Povezujemo proizvođače i potičemo ih na udruživanje kako bi u klasterima i zadrugama smanjili troškove proizvodnje i lakše osigurali kvalitetu, količinu i plasman svog proizvoda. Provedba tih reformi osigurat će uvjete da hrvatski prehrambeni proizvod postane konkurentan na EU i svjetskom tržištu svojom cijenom i kvalitetom. Značajnim sredstvima iz EU fondova, čije smo korištenje u protekle dvije godine podigli za 500 posto, u idućem ćemo se razdoblju koristiti za velike projekte navodnjavanja i razvoj ruralnog prostora i za ciljano unapređenje određenih sektora poput vinarstva, ribarstva, stočarstva i pčelarstva. Osobit napor ulažemo u zaštitu oznaka izvornosti i zemljopisnog podrijetla što većeg broja 20 http://www.kukuriku.org/plan21/poljoprivredna-politika-i-politika-ribarstva/ 21 5. Turizam Podignuta je kvaliteta turističke ponude, razvija se moderan menadžment u turizmu, otvorili smo prostor za lakše i isplativije privatno investiranje, aktiviramo zapuštenu državnu imovinu u turističkom sektoru. PDV na ugostiteljstvo i turizam smanjen je u 2013. godini s 25 na 10 posto, uz korekciju na 13 posto u 2014. godini. Ta je mjera učinila hrvatski turizam konkurentnijim na međunarodnom tržištu. To potvrđuju i turistički rezultati za 2013. u svim parametrima, a treba istaknuti da je u prvih devet mjeseci ove godine, u usporedbi s istim lanjskim razdobljem, u turizmu bilo 18,2 posto više novozaposlenih radnika. Od siječnja do rujna 2013. ostvareni su prihodi od turističkih djelatnosti u iznosu od 18,7 milijardi kuna, što je povećanje za 11,7 posto u odnosu na isto razdoblje 2012. godine. Obje Plan 21 – POLA PUTA turističke godine rekordne su po broju noćenja. To pokazuje da hrvatski turizam ima velik potencijal daljnjeg rasta i sve jači utjecaj na hrvatsko gospodarstvo. posto u usporedbi s 2011. godinom, a novi Zakon o poticanju investicija prvi put obuhvaća i turističke projekte. Donesena Strategija razvoja hrvatskog turizma do 2020., koju je poduprla i struka, zacrtala je jasne ciljeve i smjerove daljnjeg unapređenja hrvatskog turizma i turističkog proizvoda. PDV U TURIZMU S 25% NA 13% Snizili smo stope PDV-a u turizmu i ugostiteljstvu s 25% na 13%. Iza nas su dvije uspješne turističke sezone. Broj noćenja u 2012. povećan je za 6,4%, a u 2013. za 4%. Od siječnja do rujna 2013. ostvareni su prihodi od turističkih djelatnosti u iznosu od 18,7 mlrd kuna što je povećanje od 11,7% u odnosu na isto razdoblje 2012. Smanjenje poreza i povoljne kreditne linije, osigurane preko HBOR-a, olakšavaju investicije u turističkom sektoru. HBOR je tako u 2012. odobrio 120 posto više kredita nego 2011., a posebne kreditne linije, s kamatama od 2, 3 i 5 posto, namijenjene su za velike i male poduzetnike. Ove godine u turizam su već investirane dvije i pol milijarde kuna, što je povećanje od 236 22 http://www.kukuriku.org/plan21/turizam/ 23 6. Politika zaštite okoliša, prirode i prostora Zaštita okoliša i prostora danas je transparentan sustav koji skrbi o našoj životnoj sredini, ali taj sustav nije autističan i samodovoljan nego uklopljen u šire Vladine napore da građanima osigura zdravije uvjete života i bolji ekonomski standard. Naša proaktivna politika očuvanja prirodnog okoliša podrazumijeva dugoročnu zaštitu ekološki vrijednih područja, a u skladu s programima i propisima Europske unije. U srpnju 2013. godine donijeli smo Zakon o održivom gospo- darenju otpadom. Preko Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancirani su projekti gospodarenja otpadom s 252 milijuna kuna i projekti energetske učinkovitosti s dodatnih 250 milijuna. Izgradnja dvaju centara za gospodarenje otpadom, Marišćine i Kaštijuna, ove je godine ušla u završnu fazu, a dovršetak se očekuje 2014. godine. Za ta dva projekta osigurano je povećanje udjela nepovratnih sredstva iz EU-a za dodatnih 10 milijuna eura. Još pet takvih centara u visokoj je fazi pripreme. UREĐENIJE GOSPODARENJE KOMUNALNIM OTPADOM Obrazovanje i znanost Osim racionalizacije, smisao reformi u obrazovanju i znanosti je da se na svim razinama odgajaju i obrazuju ljudi koji će tako zadovoljiti svoje unutarnje interese i potrebe, ali i osigurati svoju egzistenciju. Smisao je da su naša učilišta besplatna svima koji žele učiti, a da s naših učilišta izlaze kompetentni i slobodnomisleći mladi ljudi. Izradili smo i u javnu raspravu pustili Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije: predlažemo devetogodišnje osnovno obrazovanje i mnoge metodološke iskorake. Uskoro ćemo objaviti i Inovacijsku strategiju 2014. – 2020. Sve što pokušavamo jest da naše školstvo, osnovno, srednje i visoko, učinimo kvalitetnijim, kompetitivnijim, racionalnijim i fleksibilnijim. Isto je i sa znanošću. Uvodimo red u sustav gospodarenja komunalnih otpadom – donesen je novi Zakon o održivom gospodarenju otpadom. U protekle dvije godine Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je sufinancirao projekte gospodarenja otpadom s 252 milijuna. http://www.kukuriku.org/plan21/politika-zastite-okolisa-prirode-i-prostora/ Plan 21 – POLA PUTA 7. 24 25 Izmjenom Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, svim učenicima koji su završili srednjoškolsko obrazovanje u trajanju od tri godine omogućen je nastavak školovanja o trošku države. Na razini visokog obrazovanja, osigurano je besplatno studi ranje za uspješne i redovite studente. Od školske godine 2012./2013. započelo je sufi nanciranje međumjesnog javnog prijevoza učenicima srednjih škola u iznosu od 75 posto od cijene karte za autobus ili vlak. U školskoj godini 2013./2014. uspješno su pro vedene elektroničke prijave i upisi u srednje škole – e-upisi preko Nacionalnoga informa cijskog sustava. BESPLATNO STUDIRANJE Osigurali smo besplatno studiranje za sve uspješne i redovite studente. Uveden je zdravstveni odgoj koji se od ove školske godine provodi na satu razrednika, i to u četiri modula: Živjeti zdravo, Prevencija ovisnosti, Prevencija nasilničkog ponašanja i Spolna/ rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponašanje. Svrha zdravstvenog odgoja je uspješan razvoj djece i mladih da bi stasali u zdrave, zadovoljne, uspješne, samosvjesne i odgovorne osobe. u sve osnovne i srednje škole. Učenici će učiti što su demokracija i vladavina zakona, ekologija i identitet, što znači biti aktivan član društva, kako razviti socijalne i komunikacijske vještine, kreativnost i poduzetnički duh. Učit će o neprihvatljivosti svih oblika diskriminacije, od rodne do etničke i rasne, te kako prihvatiti neku osobu bez obzira na njezin vjerski, materijalni ili bilo koji drugi status. Nakon pilot-programa, uvedenog u školskoj godini 2012./2013 u 12 srednjih škola, građanski će odgoj u jesen 2014. biti uveden Projektom Judo u škole, koji je uveden u 50 škola, potičemo učenike na zdrav život i borbu protiv nasilja. UVEDEN ZDRAVSTVENI I GRAĐANSKI ODGOJ Zdravstveni odgoj uveden je u sve škole, a od jeseni 2014. u sve škole uvodi se građanski odgoj. Donijeli smo Zakon o sportskoj inspekciji koji je u punoj primjeni. Uz to, krovnim sportskim udruženjima uveli smo prethodne i naknadne kontrole korištenja donacija radi zaštite sporta i sportaša. Nakon mnogo godina obećavanja, prvi smo osigurali sredstva za isplatu naknada za izvrsnost vrhunskim sportašima i za to učinili zakonske pretpostavke. Kultura Država nikad, ni u najboljim vremenima, nema dovoljno sredstava da podrži sve kulturne i umjetničke inicijative. Zato je nužno snažnije oslanjanje na europske fondove koji će biti od velike pomoći u provedbi našeg kulturnog koncepta: to je vraćanje kulture građanima i afirmacija suvremenog hrvatskog umjetničkog stvaralaštva u europskom kontekstu. Jer... kultura je za sve. Uvođenjem strateškog planiranja u kulturne institucije postavljen je novi zdravi temelj upravljanja projektima u kulturi, odnosno institucijama u kulturi, a prvi put otvorena je mogućnost trogodišnjeg financiranja projekata. Ruksak (pun) kulture zajednička je inicijativa Ministarstva kulture i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Tim se http://www.kukuriku.org/plan21/obrazovanje-i-znanost/ Plan 21 – POLA PUTA 8. 26 27 programom umjetnost i kultura približavaju djeci i mladima te se razvija njihova estetska kultura. Program u vrtićima i školama provode stručnjaci, ali i književnici te likovni, kazališni, glazbeni i plesni umjetnici. U suradnji s MZOS-om pokrenut je sveučilišni studij Suvremeni ples i Baletna pedagogija pri ADU u Zagrebu. Realizirali smo projekt Idemo u kino, zahvaljujući kojem je digitalizirano 28 kina u 18 županija i 27 gradova. Opremanje dvorana u iznosima od 400 do 450 tisuća kuna uključuje i mogućnost dogradnje novih tehnologija. KINA DOSTUPNA SVIMA Kina dostupna svima – projekt financiran sredstvima Ministarstva kulture i gradova obuhvaća digitalizaciju 28 kina u 18 županija i 27 gradova te se njima nastoji unaprijediti, kako tehnološki tako i repertoarno, hrvatske nezavisne kinoprikazivače. Uvedene su poticajne mjere za povećanje inozemnih filmskih produkcija, zahvaljujući kojima je Dubrovnik jedna od glavnih lokacija na kojoj je snimana i četvrta sezona jedne od najuspješnijih i najpopularnijih serija na svijetu – Igre prijestolja. I broj snimljenih hrvatskih filmova povećan je s 5 na 11, a gledanost domaćeg filma porasla je s prosječnih 30.000 na 350.000 gledatelja godišnje. Klapsko pjevanje upisano je na listu nematerijalne kulturne baštine pod zaštitom UNESCO-a, a Hrvatska je poslala članicom najprestižnijeg UNESCO-va Odbora za svjetsku baštinu. afirmaciju. Povećana su za 70 posto sredstva Ministarstva kulture koja prate projekte uključene u programu EU kultura 2007. – 2013., a s Ministarstvom turizma razvija se 12 projekata čije financiranje očekujemo iz EU fondova. Od Arheološkog parka Vučedol preko Centra inovativnosti Nikola Tesla do riječkog kompleksa Rikard Benčić i splitskog Doma mladih. Realizirali smo četiri festivala predstavljanja hrvatske kulture u EU – Croatie, la voici! (Francuska), Kroatien Kreativ (Njemačka), Welcome Croatia (Velika Britanija), Culturescape (Švicarska). Ministarstvo kulture prepoznalo je prave modele financiranja kulturne i kreativne proizvodnje. Dijelom i zbog toga naša kultura u mnogim područjima – u filmu, književnosti, stripu ili, primjerice, kazališnoj i konceptualnoj umjetnosti – doživljava europsku Zdravlje za sve Zadržavanje visoke razine zdravstvene zaštite moguće je samo uz racionalniji zdravstveni sustav koji u sadašnjem obliku ugrožava cjelokupne javne financije i trajni je izvor teškoća za državni proračun. Reformom ponajprije zahvaćamo bolničku mrežu i određene nezdravstvene djelatnosti koje izdvajamo iz sustava proračunskog financiranja. Osim sanacije naslijeđenih dugova i objedinjavanja javne nabave, kojom su do sada postignute uštede u iznosu od 400 milijuna kuna, donesen je Akcijski plan za smanjenje listi čekanja u bolnicama. Za određene dijagnostičke postupke i zahvate liste čekanja su smanjene, a za neke se dogodilo povećanje. U okviru projekta smanjenja listi čekanja, značajan http://www.kukuriku.org/plan21/kultura/ Plan 21 – POLA PUTA 9. 28 29 napredak predstavlja uvođenje eListe i eNaručivanja. Zdravstvenim ustanovama omogućen je internetski servis sa svim medicinski relevantnim podacima o pacijentu, a proveden je i pilot-projekt eUputnica. Predstojeći preustroj bolničkog sustava trebao bi boljom organizacijom i racionalizacijom resursa značajno pridonijeti bržem smanjenju listi čekanja i za dijagnostičke pretrage i operacijske zahvate. Tijekom 2014. godine počinje i provedba Masterplana bolnica s ciljem bolje dostupnosti zdravstvene zaštite i veće iskorištenosti ljudskih resursa i opreme. NOVI ZAKON O MPO Donesen je novim moderniji Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji kojim se uređuje liječenje neplodnosti kod žena i parova. Zakon dopušta zamrzavanje i pohranjivanje većeg broja neoplođenih i oplođenih jajnih stanica kako bi se znatno povećala mogućnost oplodnje. Uveden je program prevencije karcinoma grlića maternice te su nastavljeni programi prevencije karcinoma debelog crijeva i dojke. Provodi se program prevencije ovisnosti i zloporabe droga, alkohola i igara na sreću te prevencije HIV/AIDS-a. Uveden je i program javno dostupne rane defibrilacije pa je postavljeno nekoliko stotina automatskih aparata na javna mjesta kao što su gradski trgovi i kolodvori, a donirani su i vatrogasnim postrojbama, policiji i HGS-u. Time značajno povećavamo šansu za preživljavanje osobama koje dožive infarkt srca, sada znatno najčešći uzrok smrti u Hrvatskoj. Rad i radništvo Želimo razgovarati o očuvanju i povećanju radničkih prava, pa i zaposlenih u državnoj upravi i javnim službama, ali dok se hrvamo s proračunskim deficitom i enormnim kreditnim obvezama, zahtjevi za povećanjem ili zadržavanjem materijalnih prava jednostavno nisu realni i ne mogu biti ozbiljno shvaćeni. Izlazak iz kruga državne zaduženosti i proračunskog deficita nije izvediv bez reforme radnog zakonodavstva i privremene suspenzije ili umanjenja dijela dosadašnjih materijalnih prava zaposlenika u državnim i javnim službama. Ova Vlada povećala je u dvije godine iznos minimalne plaće za nešto više od 200 kuna te iznos mjesečnog neoporezivog odbitka s 1800 na 2200 kuna. Uz izmjenu poreznih razreda, to http://www.kukuriku.org/plan21/zdravlje-za-sve/ Plan 21 – POLA PUTA 10. 30 31 je rezultiralo povećanjem neto plaće. Učinjena je ravnomjernija raspodjela poreznog tereta na one koji ostvaruju veće primitke. Iz istog razloga uvedeno je i oporezivanje mirovina iz inozemstva te oporezivanje dividende i udjela u dobiti. Donijeli smo mjere kojima onemogućavamo isplatu plaće bez uplate doprinosa. Neisplata plaća postala je kazneno djelo. Od 1. siječnja 2014. počinje potpuno informatizirano prikupljanje i razmjena podataka o isplatama svih primitaka građana, JOPPD obrazac, koji će omogućiti dodatnu sustavnu i efikasnu kontrolu uplata doprinosa. Zakonom o poticanju zapošljavanja definirano je da se poslodavci koji zapošljavaju dugotrajno nezaposlene i mlade bez radnog iskustva mogu BRIGA ZA RADNIKE Zaustavili smo isplatu plaću bez doprinosa, neisplata plaća postala je kazneno djelo. Povećali smo iznos minimalne plaće. Podignut je iznos mjesečnog neoporezivog odbitka. koristiti olakšicama za njihovo zapošljavanje. Tako su poslodavci oslobođeni plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje i zaštitu na radu za prve dvije godine rada novozaposlene osobe. Omogućili smo legalno zapošljavanje sezonskih radnika u poljoprivredi. Zakonom o poticanju zapošljavanja ukinuto je dobno ograničenje za uključivanje u stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa. U protekle dvije godine više od 25.000 mladih ljudi koristilo se tom mjerom. U sklopu projekta Europske unije Garancija za mlade, Hrvatska je za iduće dvije godine za zapošljavanje mladih osigurala nepovratnih 60 milijuna eura iz proračuna Europske unije. Donijeli smo sedam paketa mjera aktivne politike zapošljavanja, a samo za mlade osobe osigurane su 23 mjere. Subvencioniranjem od čak 50 posto bruto plaće potiče se zapošljavanje mladih osoba bez radnog iskustva, a osobito se potiče one koji odluče pokrenuti vlastiti posao. Tijekom 2013. godine aktivnim mjerama zapošljavanja koristilo se gotovo 50 tisuća građana. Mirovinski sustav i socijalna politika Isplata radničkih mirovina i socijalnih naknada ne dolazi u pitanje niti razmišljamo o njihovu smanjivanju. Cilj reformi u tim sustavima jest dugoročna stabilnost, eliminacija nezakonitosti i pružanje socijalne pomoći onima kojima je uistinu potrebna. PROŠLO KROZ AKTIVNE MJERE ZAPOŠLJAVANJA Poslodavci koji zapošljavaju osobe koje su prijavljene u evidenciju nezaposlenih imaju pravo na oslobođenje plaćanja doprinosa za prve dvije godine rada novozaposlene osobe. Kroz aktivne mjere zapošljavanja prošlo je gotovo 50.000 nezaposlenih. Ukinuli smo privilegirane saborske mirovine i odvojili radničke mirovine od mirovina prema posebnim zakonima. Onemogućili smo ovrhu na više od 1/3 mirovine. Uspostavili smo sustav revizije invalidskih mirovina. Godišnje usklađenje i novi, za umirovljenike povoljniji model usklađivanja mirovina, zaustavit će daljnji pad mirovina. To je naša obveza prema umirovljenicima http://www.kukuriku.org/plan21/rad-i-radnistvo/ Plan 21 – POLA PUTA 11. 32 33 koju smo do sada, bez obzira na tešku financijsku situaciju, uspjeli ispuniti. Nakon navršenih 60 godina života i 41 godine radnog staža, omogućili smo odlazak u starosnu mirovinu bez umanjenja. Za umirovljenike koji to žele, zakonski je omogućen i reguliran rad uz mirovinu. UKINUTE POVLAŠTENE MIROVINE Ukinuli smo povlaštene mirovine sa borskim zastupnicima, sucima Ustavnog suda i glavnom državnom revizoru. Uspostavljen je jedinstveni registar svih korisnika prava iz sustava socijalne skrbi, u čijoj se bazi trenutačno nalazi 248.889 korisnika. Do sada je utvrđeno da je sedam tisuća osoba neopravdano primalo socijalnu pomoć i njima su naknade ukinute. Uvodimo institut zajamčene minimalne socijalne naknade: država će svake godine, sukladno raspoloživim sredstvima, propisivati visinu iznosa na koji će imati pravo svaka osoba s nedostatnim prihodima i imovinom za ostvarivanje osnovnih životnih potreba. Pritom ćemo jasno definirati imovinski cenzus. JOPPD obrazac omogućit će i efikasan nadzor korisnika socijalnih i drugih prava. Osniva se Jedinstveni centar za isplatu koji će do kraja mandata isplaćivati sve naknade na jednom mjestu, što će rezultirati i većim redom i znatnijim uštedama u državnom proračunu. Na taj će se način socijalni radnici moći baviti svojim po- LAŽNIH PRIMATELJA SOCIJALNE SKRBI MANJE Uspostavljen je jedinstveni registar svih korisnika prava iz sustava socijalne skrbi s 248.889 korisnika. Skinuto je 7.000 lažnih primatelja socijalne pomoći. slom, a ne administriranjem. Do kraja mandata, iz sustava socijalne skrbi eliminirat će se svi nezakoniti troškovi i sve anomalije. Ustrojen je jedinstven registar posvojitelja. Medicinsko vještačenje više neće biti rascjepkano u nekoliko različitih sustava nego stavljeno pod jednu kapu i ujedinjeno u Centar za medicinsko vještačenje. Cilj je ujednačavanje nalaza i onemogućavanje zloporaba i prevara prilikom vještačenja za invalidsku mirovinu ili stupanj invalidnosti zbog ostvarenja prava u zdravstvenom i socijalnom sustavu. Ispravili smo nepravdu vrativši puni iznos invalidnine za djecu s teškoćama koja idu četiri sata u vrtić ili školu. Na toj djeci nemamo pravo štedjeti. Osigurali smo dodatnih 80 asistenata osobama s invaliditetom, a 167 štićenika počelo je živjeti u stambenim zajednicama. Samo u Zagrebu osnovano ih je 20. Tako su stavljeni u funkciju neki od prostora oduzetih pravomoćnim presudama kao nezakonito stečena imovina. http://www.kukuriku.org/plan21/mirovinski-sustav-i-socijalna-politika/ Plan 21 – POLA PUTA 12. Politika za mlade Otvaranje novih radnih mjesta najviši je cilj Vladine ekonomske politike i cjelokupnog Vladina djelovanja, a zapošljavanje i povoljno stambeno zbrinjavanje mladih prva je i prioritetna točka u ostvarenju tog cilja. Pristupanjem Europskoj uniji Republika Hrvatska prihvatila je Garanciju za mlade, kao ključni element poboljšanja položaja mladih na tržištu rada i osiguranja njihove budućnosti. Garancija za mlade uvodi dodatnih 11 mjera namijenjenih mlađima do 29 godina. Mjere obuhvaćaju osposobljavanje i obrazovanje, zadržavanje zaposlenih mladih radnika, javne radove, samozapošljavanje, povećanje mobilnosti i olakšice za poslodavce koji zapošljavaju mlade ljude. HAMAG-Invest kreditira početničko mikropoduzetništvo, a HBOR je otvorio povoljnu kreditnu liniju za mlade poduzetnike početnike. Najniži iznos kredita za mlade poduzetnike iznosi 80 tisuća kuna, a najviši 700 tisuća. Kamata je 4 posto, s počekom od dvije do pet godina. Kad je riječ o stambenom zbrinjavanju, uveden je novi program POS+ preko kojega je omogućena kupnja novih stanova, i to izravno od investitora, izvođača ili pravne osobe u sustavu PDV-a. Od prvog do zadnjeg dana trajanja kredita zna se jasna kamata i fiksni mjesečni anuitet. Takav model kupnje stana, na kraju otplate, povoljniji je za 24 do 28 posto u usporedbi s komercijalnim bankovnim kreditima. Pri dovršetku je projekt najma stanova za mlade obitelji. http://www.kukuriku.org/plan21/politike-za-mlade/ 34 35 13. Hrvatski branitelji Domovinskog rata U prve dvije godine mandata Vlada je taj sustav, objavom Registra branitelja, učinila transparentnijim i efikasnijim, bez ukidanja ijednog braniteljskog prava. Naš fokus u tom važnom segmentu državne politike i dalje je poticanje zapošljavanja branitelja. Vlada je provela Program stručnog osposobljavanja i zapošljavanja hrvatskih branitelja i djece smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja za razdoblje 2012. – 2013. Program se provodio preko sedam mjera aktivne politike zapošljavanja: povećanje znanja i vještina, pomoć pri samozapošljavanju i zapošljavanju kod drugih poslodavaca, potpore za razvoj Plan 21 – POLA PUTA braniteljskog zadružnog poduzetništva. Poslodavci iz privatnog sektora koji zapošljavaju branitelje dobivaju novčanu potporu od 45 tisuća kuna po zaposlenoj osobi. posjeta učenici će, uz obilaske, slušati predavanja o opsadi Vukovara, herojskoj bitci branitelja grada, ali i općenito o Domovinskom ratu. Prilikom smanjivanja mirovina stečenih prema posebnim propisima, nismo dopustili diranje mirovina za 100-postotne invalide Domovinskog rata i djecu poginulih branitelja. Osnovan je Memorijalni centar Domovinskog rata u Vukovaru koji je krenuo u realizaciju projekta koji će omogućiti da svi učenici u Hrvatskoj tijekom osmog razreda dva dana borave u tom gradu heroju. Tijekom OBJAVLJEN REGISTAR BRANITELJA U prosincu 2012. javno smo objavili Registar hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. http://www.kukuriku.org/plan21/hrvatski-branitelji-domovinskoga-rata/ 36 37 14. Članstvo u EU i vanjska politika Nakon samostalnosti i međunarodnog priznanja, te članstva u NATO-u, ulaskom u punopravno članstvo u Europskoj uniji 1. srpnja 2013. Hrvatska je stvorila ključne pretpostavke da – na zdravim političkim, ekonomskim i pravosudnim temeljima – razvije sve svoje potencijale i omogući bolji život svim svojim građanima. Hrvatska je stavljena na energetsku kartu Europe, a sve počelo izborom TAP plinovoda kojim se kaspijski plin dovodi u Europu, na njega smo vezali Jonsko-jadranski plinovod, a sve je zaokruženo potpisivanjem Memoranduma o južnom plinskom koridoru. Tijekom cijele 2012. i prve polovice 2013. svi naši napori su bili Plan 21 – POLA PUTA usmjereni na dovršetak zakonskog usklađenja s pravnom stečevinom EU i ispunjavanja preostalih preuzetih obaveza, posao smo obavili uspješno i bez ikakvih dodatnih uvjeta ili dodatnog monitoringa, postali punopravna članica. Danas je naš glas u EU, na Europskom vijeću i Vijećima ministara članica EU, jednako vrijedan kao i glas bilo koje veće države ili stare članice. Ulaskom u EU učvrstili smo i međunarodni položaj što nam je dalo mogućnost da snažnije djelujemo u regiji na razvoju dobrosusjedskih odnosa i na njenoj stabilizaciji. Hrvatsku se doživljava ravnopravnim partnerom i sugovornikom, a naša je obaveza, ali i naš izravni interes zalaga-nje za što brži proces eurointegriranja u svim zemljama regije. Diplomatsko-konzularnu mrežu stavili smo u službu hrvatskog gospodarstva. Vidimo i prve rezultate u pojačanom interesu velikih i ozbiljnih inozemnih investitora za projekte u turizmu, energetici, prometu. Osnovano je Povjerenstvo za internacionalizaciju hrvatskog gospodarstva koje će definirati smjernice hrvatske izvozne politike i koordinirati sve institucije u promociji našeg gospodarstva u inozemstvu. Zajedno s izvoznicima definirana su prioritetna inozemna tržišta. MEMORANDUM O PLINU Potpisan Memorandum o razumijevanju između Azerbajdžana, Albanije, BiH, Hrvatske i Crne Gore o suradnji u realizaciji južnog plinskog koridora. Hrvatska će na TAP priključiti Jadransko-jonskim plinovodom (IAP) koji će se graditi od Splita do albanskoga grada Fiere. Prvi kubici plina trebali bi kroz IAP krenuti 2020. Osmislili smo i realizirali brojne projekte: Centar izvrsnosti kroz kojeg dijelimo znanje i iskustvo stečeno u pregovorima; Jadranska Provansa – za revitalizaciju dalmatinskog zaleđa te Hrvatska kuća za promociju kulture. Razvojnu i humanitarnu pomoć pružamo u Afganistanu te u zemljama južnog Mediterana, a nismo zaboravili ni na obrazovanje – u 2014. s radom započinje poslijediplomski specijalistički studij međunarodnih odnosa. http://www.kukuriku.org/plan21/clanstvo-u-europskoj-uniji-i-vanjska-politika/ 38 39 15. Obrana i nacionalna sigurnost Hrvatska je ugledna, stabilna i sigurna članica NATO saveza. Naše oružane snage, unatoč smanjenju troškova, iz dana u dan sve su sposobnije i suvremenije u svakom pogledu. Naše oružane snage, u sklopu NATO-a, sudjeluju u operaciji ISAF u Afganistanu i operaciji KFOR na Kosovu. U sedam mirovnih misija UN-a u 2012./2013. godini, sudjelovalo je 146 hrvatskih vojnika. Redefinirali smo beneficirani radni staž za približno 6 tisuća djelatnih vojnih osoba, što predstavlja godišnju uštedu od oko 60 milijuna kuna. Izmijenili smo pravilnik o dodacima na plaću za djelatne vojne osobe, što je donijelo godišnju uštedu od gotovo 90 milijuna kuna. Plan 21 – POLA PUTA Beneficirani radni staž redefiniran je i za djelatnike obavještajno-sigurnosnog sustava i za policijske službenike, što donosi uštedu veću od 50 milijuna kuna na godišnjoj razini. Uz značajne uštede, sustav je postavljen na jasnijim i pravednijim načelima. Planiranom reformom neće se ukidati postojeće policijske postaje, ali će se smanjiti broj rukovodećih, a povećati broj policijskih službenika u izravnom radu na terenu. UŠTEDE U MORH-u I MUP-u Redefinicijom beneficiranog radnog staža za približno šest tisuća djelatnih vojnih osoba,te za djelatnike obavještajno-sigurnosnog sustava i policije, te izmjenama pravilnika o dodacima na plaću godišnje se uštedilo gotovo 200 milijuna kuna. Ministarstvo unutarnjih poslova priprema teritorijalnu reorganizaciju, čiji je cilj funkcionalnija organizacija sustava i veća učinkovitost, tako da se umjesto dosadašnjih 20, ustroji 5 teritorijalno okrupnjenih policijskih uprava, a umjesto sjedišta dosadašnjih policijskih uprava bili bi ustrojeni županijski policijski centri. 40 http://www.kukuriku.org/plan21/obrana-i-nacionalna-sigurnost/ 41 16. Uloga države – u promjene zajedno s građanima Državni je aparat u sve većoj mjeri servis preko kojega građani jednostavnije i brže dolaze do potrebnih podataka o svim odlukama i troškovima države, odnosno tijela javne vlasti. Transparentnost je, između ostaloga, poboljšana zakonskim okvirom za ostvarivanje prava na pristup informacijama, u čijoj su izradi sudjelovale i organizacije civilnog društva. Izabrana je povjerenica za pristup informacijama. Zakonski je poboljšana i dostupnost podataka o donatorima izbornih kampanja te podataka o redovitom političkom djelovanju. Prvi put od Račanove Vlade ponovno se objavljuju dnevni Plan 21 – POLA PUTA red i redovita priopćenja sa zatvorenih dijelova sjednica Vlade. Otvoreni dio sjednica prenosi se na internetskim stranicama Vlade, a snimke svih sjednica dostupne su na Vladinom YouTube kanalu. informacije o javnim uslugama te omogućiti siguran pristup elektroničkim uslugama koje pruža država korištenjem elektroničkog identiteta. Tako će građani moći, online, provjeriti ocjene djece u školi, izabrati liječnika ili izračunati mirovinu. Osnovan je Vladin Odjel za online komunikaciju i Vlada vodi otvoren dijalog s građanima preko društvenih mreža. Dnevno se preko društvenih mreža i na druge načine odgovori na više od 50 upita građana. Prema Facebooku, Vlada RH je u vrhu aktivnosti zbog interakcije s drugim korisnicima i ocijenjena je najvišom ocjenom – conversationalist. Istodobno, istraživanje neovisne agencije Twiplomacy proglasilo je Vladu RH najkomunikativnijom vladom u svijetu na Twitteru. U prosjeku 50 posto tvitova Vlade otpada na dvosmjernu komunikaciju s ostalim korisnicima na Twitteru. Vlada je pokrenula projekt e-Građani koji će tijekom 2014. godine omogućiti komunikaciju građana s javnim sektorom na jednom mjestu na internetu. Središnji državni portal gov.hr objedinjavat će informacije o radu Vlade i ministarstava, 42 DRŽAVA BEZ PAPIRA Bitno je povećana i participacija građana u procesu donošenja zakona. U 2012. godini 144 zakona su prošla javnu raspravu, što je povećanje za 200 posto u usporedbi s brojem zakona upućenih u javnu raspravu tijekom 2011. godine. Pritom je ukupno primljeno 4786 pisanih prijedloga i očitovanja zainteresirane javnosti, što je povećanje od 2000 posto u usporedbi sa 173 primljena komentara u 2011. godini. Podržavamo snižavanje broja potrebnih potpisa za raspisivanje referenduma na 200.000. Želimo da se precizno propiše koliki postotak birača upisanih u popis birača mora glasati “za” da bi referendum prošao, ali propisujemo i o čemu se ne može raspisati referendum. Cilj nam je urediti “državu bez papira”. Već 2014. građani će koristeći elektronički identitet moći online mijenjati liječnika, provjeriti ocjene djece u školi ili izračunati mirovinu. Pokrenut je i projekt e-Građani koji će omogućiti komunikaciju građana s javnim sektorom na jednom mjestu na internetu. http://www.kukuriku.org/plan21/uloga-drzave/ 43 17. Pravosuđe Pravosuđu smo u okviru usta vnih odrednica prepustili od govornost koja mu pripada, uz istodobno inzistiranje na odgovornosti i učinkovitosti. Isključivo samostalno, odgovorno i učinkovito pravosuđe može postati točkom najvišeg povjerenja svih naših građana bez obzira na socijalni status, porijeklo, naciju, vjeru i sve ostalo po čemu se ljudi razlikuju. Nastavljena je racionalizacija mreže pravosudnih tijela u Republici Hrvatskoj. U posljednje dvije godine, 13 organizacijskih jedinica Državnog odvjetništva spojeno je u sedam, 22 općinska suda spojena su u 11, 14 prekršajnih sudova u 7, dva županijska u jedan sud i dva trgovačka suda u jedan. U cijelosti je pripremljena nova pravosudna mreža kojom će se konačno ravnomjerno raspodije- Plan 21 – POLA PUTA liti broj predmeta prema broju pravosudnih dužnosnika i službenika, te će se optimizirati broj primljenih i riješenih predmeta po sudu, odnosno Državnom odvjetništvu. Posjedovanje droge za osobne potrebe više se ne smatra kaznenim nego prekršajnim djelom. Tom se mjerom značajno utjecalo na smanjenje broja predmeta na županijskim sudovima. Već u 2013. godini priljev predmeta na županijske sudove smanjio se za četvrtinu – pao je s 81 tisuću na 59,5 tisuća predmeta. Istodobno, policija u prvih POSJEDOVANJE DROGE ZA OSOBNE POTREBE VIŠE NIJE KAZNENO DJELO, VEĆ PREKRŠAJ 11 mjeseci 2013. bilježi porast prijavljenih složenijih oblika zloporabe droga od gotovo 20 posto. Izmjena Prekršajnog zakona, to jest uvođenje “popusta” od 50 % prilikom naplate na mjestu počinjenog prekršaja, odnosno u roku od tri dana, rezultiralo je značajnim povećanjem naplate, a time i padom broja predmeta na prekršajnim sudovima. U 5 mjeseci primjene, naplata novčanih kazni po prekršajnim nalozima povećana je za 11 milijuna kuna, što iznosi povećanje od 300 %, a izravna naplata na mjestu počinjena prekršaja porasla je za tri milijuna kuna, unatoč tome što policija sad naplaćuje polovinu kazne. Broj novih predmeta na prekršajnim sudovima smanjio se za trećinu. Građanima je omogućeno da se preko besplatne i javne usluge e-Predmet upoznaju s osnovnim podacima o svojim sudskim predmetima. Početak rada te usluge povezan je s uspostavom e-Spisa, sustava elektroničkog upravljanja sudskim predmetima, koji će 2014. godine biti implementiran na sve sudove u Republici Hrvatskoj. Priljev predmeta na županijske sudove tako je smanjen za četvrtinu, ali je za 20% povećan broj prijavljenih najtežih oblika zlouporaba droga. 44 45 Izmjene Prekršajnog i drugih procesnih zakona, kao što su Zakon o parničnom postupku i Ovršni zakon, dovele su do smanjenja sudskih zaostataka s 827 tisuća neriješenih predmeta 2011. godine, na 773 tisuće neriješenih predmeta 2013. godine. 50% POPUSTA ZA PLAĆANJE KAZNE U ROKU 3 DANA Izmjenama Prekršajnog zakona uveli smo 50% “popusta” za plaćanje kazne u roku tri dana od počinjenja prekršaja. U 5 mjeseci primjene, naplata novčanih kazni povećana je 300%, a broj novih predmeta na prekršajnim sudovima smanjio se za trećinu. Uspostava sustava probacije na cijelom teritoriju Republike Hrvatske dovela je do rasterećenja zatvorskog sustava. Za razliku od kraja 2011. godine, kad je manje od 700 osoba izvršavalo mjeru rada za opće dobro, danas za opće dobro radi oko 2200 osoba. Posljedično, broj zatvorenika u zatvorskom sustavu manji je od 4500, prvi put od 2007. godine. 18. Društvo bez korupcije Dokazali smo da država i društvo mogu razvijati uspješne antikorupcijske mehanizme mimo dnevno političkih motiva i pritisaka. Transparentnost u donošenju odluka najbolja je prevencija korupcije. I zato ćemo ustrajati na javnosti rada i dostupnosti informacija u javnoj upravi. Transparentnost u postupcima javne nabave, gdje se troši najviše proračunskog novca, jedan je od imperativa. Državni ured za središnju javnu nabavu koordinira aktivnosti između korisnika – obveznika središnje javne nabave. Na taj način omogućava se centralizirana kontrola javne nabave jer su iskazane potrebe korisnika središnje javne nabave obuhvaćene na jednom mjestu. Na internetskoj stranici Ureda objavljuje se cijeli postupak javne nabave. http://www.kukuriku.org/plan21/pravosudje/ Plan 21 – POLA PUTA 46 47 Ipak, sve to ponekad nije dovoljno da bi se suzbili korupcija i organizirani kriminal. Već na početku mandata, najsloženija kriminalistička istraživanja otkrila su zloporabe u srcu sustava koji se bori protiv najsloženijih oblika kriminaliteta – u policijskom USKOK-u. Efikasnije ustrojen policijski sustav i bolja suradnja policije i Državnog odvjetništva, rezultirali NE KORUPCIJI Javnost rada i transparentnost u donošenju svih odluka najbolja je prevencija korupcije. Broj prijavljenih djela iz područja korupcije i organiziranog kriminala u 2013. je veći za 200% u odnosu na 2012. Poboljšan je zakonski okvir za ostvarivanje prava na pristup informacijama i izabrana Povjerenica za pristup informacijama. su značajnim porastom broja prijavljenih kaznenih djela iz područja organiziranog kriminala. Tako je u prvih 11 mjeseci 2013. broj prijavljenih djela iz područja korupcije i organiziranog kriminala veći za 200 posto nego u 2012., kada se policija suočavala s gotovo neprovedivom primjenom Zakona o policiji, naslijeđenog od prethodne Vlade. U Hrvatskome saboru izabrano je Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa koje, primjenjujući Zakona o sprečavanju sukoba interesa, nerijetko kažnjava i članove Vlade koji nisu na vrijeme ispunili svoje zakonske obveze. Ljudska prava i građanske slobode Hrvatska mora biti zemlja u kojoj svatko zaslužuje da živi u skladu sa svojim uvje renjima i slobodnim shvaćanjem svoga identiteta. Naša je Vlada u protekle dvije go dine kontinuirano širila prostor slobode, s naročitim senzibilitetom za povećavanje i učvršćivanje manjinskih prava, bez obzira na to radi li se o etničkim, vjerskim, seksualnim ili bilo kojim drugim manjinama. Državnom odvjetništvu omogućeno je da prati imovinu počinitelja čim počnu izvidi kaznenih djela, što će, ako počne i sam kazneni postupak, olakšati lociranje i naposljetku oduzimanje imovine stečene kriminalom. Progon i procesuiranje koruptivnih kaznenih djela u gotovo svim područjima jedna je od temeljnih zadaća policije i pravosuđa. Ustavnim promjenama koje predlažemo na polovini mandata dodatno želimo podići standarde zaštite nacionalnih manjina. Nastojimo stabilizirati demokraciju tako što predlažemo da se u Ustav upiše da se o pitanjima iz domene ljudskih i manjinskih prava i sloboda ne http://www.kukuriku.org/plan21/drustvo-bez-korupcije/ Plan 21 – POLA PUTA 19. 48 49 može odlučivati na referendumu. Ostvarujemo izborno obećanje Zakonom o životnom partnerstvu kojim istospolnim parovima omogućavamo zakonsku mogućnost da ozakone svoju vezu i, što je važnije, osiguravamo gotovo izjednačavanje s pravima heteroseksualnih bračnih partnera. To je najmanje što moramo učiniti da u Hrvatskoj nijedan građanin ne bude građanin drugog reda. Donijeli smo novi i suvremeni Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji koji je brojnim parovima omogućio manje mukotrpan proces liječenja ZAKON O ŽIVOTNOM PARTNERSTVU U proceduri je Zakon o životnom partnerstvu koji će istospolnim parovima osigurati ista prava kao i heteroseksualnim, osim prava na usvajanje djece. neplodnosti. Izmjenama Zakona o o rodiljnim i roditeljskim potporama, dopust nakon rođenja djeteta produljen je na 14 mjeseci: žena i muškarac su ovim izmjenama Zakon u potpunosti izjednačeni u pravu na roditeljski dopust. Prijedlogom izmjena Zakona o policijskim poslovima i ovlastima napokon će se omogućiti bolja kontrola i civilni nadzor nad mjerama tajnog prikupljanja podataka koje provodi policija, koji do sada nisu postojali. Tako će se samo na temelju sudskoga naloga moći zatražiti izlistanje telefonske komunikacije za registriranog korisnika telefonskog priključka, a nadzor će provoditi posebno utemeljeno Vijeće za civilni nadzor. Time se ostvaruje još jedno predizborno obećanje. 20. Nova javna uprava kao uslužna djelatnost Uvodimo najsuvremenija tehnološka i komunikacijska dostignuća kako bismo građanima olakšali “život s birokracijom”. Pripremljen je Zakon o državnoj informacijskoj infrastrukturi čija će provedba osnažiti informatizaciju javne uprave i širenja usluga koje će građani moći rješavati preko interneta. Građanima smo omogućili da u Registru birača provjere svoje podatke, provjere broj birača registriranih na svojoj adresi, kao i na bilo kojoj adresi u Republici Hrvatskoj. Započeto je objedinjavanje državnih matica sa svrhom stvaranja novog jedinstvenog matičnog registra i njegova http://www.kukuriku.org/plan21/ljudska-prava-i-gradjanske-slobode/ Plan 21 – POLA PUTA 50 51 povezivanja s ostalim registrima. Također, omogućeno je izdavanje isprava iz državnih matica, neovisno o mjestu upisa u evidenciju. Paketom zakona koji čine Zakon o prostornom uređenju, Zakon o gradnji i Zakon o građevinskoj inspekciji ubrzali smo proces izdavanja dozvola potrebnih za gradnju, a postupak smo učinili transparentnijim, jednostavnijim i bržim, sa znatno nižim troškovima za građane i investitore. Podloga za provedbu zakona je Informacijski sustav prostornog uređenja (ISPU) https:// ispu.mgipu.hr – pristup prostornim podacima je jednostavan, brz i besplatan za sve! Uvodi se sustav e-dozvole, dozvola za gradnju izdavat će se u roku od 30, a ne 300 dana. Građevinska će dozvola vrijediti tri godine. Zakonom o prebivalištu te zakonima o registru birača i popisu birača, stvoreni su preduvjeti za konačno sređivanje evidencija prebivališta, ali i broja birača u Republici Hrvatskoj. Već na izborima za EU parlament Hrvatska je imala 763.814 birača manje nego na popisu birača za parlamentarne izbore. Popis birača postaje baza naše demokracije, njezin temeljni do kument koji u sređenom i zakonitom obliku nismo imali više od dvadeset godina. Novim Zakonom o osobnoj iskaznici omogućeno je izdavanje osobnih iskaznica i djeci mlađoj od 16 godina kako bi se smanjio trošak roditeljima za vađenje putovnice jer od 1. srpnja 2013. osobne iskaznice vrijede za ulazak u sve zemlje članice EU-a i za sve susjedne zemlje. Nove vozačke dozvole i osobne iskaznice, praktičnije za nošenje, građani ne moraju vaditi do isteka roka. BIRAČA MANJE Sređuje se popis birača – već na izborima za EU parlament, Hrvatska je imala 763.814 birača manje u odnosu na popis birača za parlamentarne izbore. Politika decentralizacije Ozbiljnija i dublja decentralizacija kojoj težimo ne može biti instrument za izlazak iz eko nomske krize. Decentralizacija će biti logična posljedica izlaska iz krize. Uvodimo novu kategorizaciju jedinica lokalne i regionalne samouprave: glavni kriterij bit će indeks razvijenosti, što će osigurati pravedniji sustav potpore manje ra zvijenim područjima. U pripremi je studija o promjeni nadležnosti jedinica lokalne samouprave, to jest prilagodba nadležnosti fiskalnom kapacitetu pojedinih gradova i općina. Cilj je da male općine i gradovi dobiju manje nadležnosti i racionalniju upravu. http://www.kukuriku.org/plan21/nova-javna-uprava-kao-usluzna-djelatnost/ Plan 21 – POLA PUTA 21. http://www.kukuriku.org/plan21/politika-decentralizacije/ 52 53 Na pola puta Nakon ulaska u Europsku uniju, naš jedini preostali strateški zadatak jest stvoriti uvjete za ugodniji, sadržajniji i sigurniji život svih naših građana te za širenje područja ljudskih prava, individualnih sloboda i argumentiranog dijaloga. Hrvatska, zemlja radišnih, kompetentnih, kreativnih, otvorenih i ambicioznih ljudi, bit će dobro uređena i ekonomski prosperitetna država čiju stabilnost sigurno neće moći uzdrmati nepovoljni financijski vjetrovi s drugih tržišta. Suočavanje s realnošću i visokim računima zatečene neodgovornosti, uvijek je težak proces. Na našoj je Vladi da taj proces učini što bezbolnijim za najšire slojeve društva. To i činimo. Ali u tom poslu nema mjesta za trikove, opasne eksperimente i radikalne zamisli. Ima mjesta samo za hladnu glavu i za osjećaj pune odgovornosti prema povjerenju građana. Naša budućnost, ukratko, ovisi ponajviše o ispravnom prepoznavanju naše realnosti, naših interesa i naših potencijala. Na polovini prijeđenog puta jasno nam je da ni druga polovina neće biti nimalo lagana: između ostalog, krećemo s dobro pripremljenim reformama državne uprave, zdravstva, obrazovanja i znanosti. Na putu za koji smo se opredijelili i za koji vjerujemo da je ispravan, etape se ne mogu preskakati. Vjerujemo u strpljenje i razumijevanje hrvatskih građana. Duboko smo uvjereni da će se to strpljenje i razumijevanje, ali i spremnost na promjene, uskoro pokazati pametnim ulaganjem u našu prosperitetniju, stabilniju i ugodniju sutrašnjicu. Plan 21 – POLA PUTA Vaša 54
© Copyright 2024 Paperzz
