Broj 58/13. studenoga 2013. PGŽ 5 Svrha akcije »Prvi koraci u prometu«, koja se provodi već 16 godina, je obuka i upoznavanje djece prvih razreda osnovnih škola s temeljnim prometnim pravilima i usvajanje pozitivnog ponašanja na cestama 3 4 Crna statistika identična prošlogodišnjoj Hakove prometne pustolovine privukle 1.200 učenika W:129.669dd H:54dd Foto : Prilozi : zmigPASICA* 2 kultura i sigurnost u prometu ž upanija PRIMORSKO-GORANSKI ŽUPAN ZLATKO KOMADINA Savjet jamac kvalitetnih projekata ve smo godine obilježili 15 godina Županijskog savjeta za sigurnost prometa na cestama Primorskogoranske županije. Bila je to prilika da se podsjetimo kako je Primorsko-goranska županija još 1998. godina osnivanjem Savjeta prepoznala da se razina sigurnosti cestovnog prometa može podići kontinuiranim preventivnim radom sa svim sudionicima u prometu. U 15 godina djelovanja Savjeta odgojili smo generacije koje danas sa većom zrelošću i odgovornošću sudjeluju u prometu. Da rad i zalaganje niza prometnih stručnjaka koji su dali svoj doprinos djelovanju Savjeta nije bio uzaludan, pokazuju i prometne statistike. U jednom desetljeću smanjili smo broj tragičnih stradavanja za više od 50 posto. Ohrabruju podaci da je na području Primorsko-goranske županije prošle godine smanjen broj poginulih u odnosu na prethodnu godinu za 23,5 posto. Vjerujemo da ćemo i ove godine smanjiti crnu statistiku. No, razloga za potpuno zadovoljstvo neće biti sve dok i jedna osoba ostavlja život na asfaltu. Ne postoji razlog da Primorsko-goranska županija ne prednjači po pitanju sigurnosti prometa te i na taj način uvede hrvatsku prometnu stvarnost u europske okvire. Ulažemo i ulagat ćemo u modernije i sigurnije prometnice, ulažemo u znanje i rezultati ne mogu izostati. Uskoro će Primorsko-goranska županija imenovati novi sastav Županijskog savjeta za sigurnost prometa na cestama Primorsko-goranske županije. Očekujem i vjerujem da će Savjet i njegovi stručni i kompetentni članovi i ubuduće biti jezgra iz koje će nicati kvalitetni i prepoznatljivi projekti poput praćenja prometnih nesreća u Geografskom informacijskom sustavu ili akcije Motociklom u život. O Iako "sigurnost prometa" nije zakonom propisana obaveza, županija nastoji biti uključena u sve aktivnosti vezane uz sigurnost prometa NADA MILOŠEVIĆ, PROČELNICA UPRAVNOG ODJELA ZA POMORSKO DOBRO, PROMET I VEZE ŽUPANIJA POSVEĆUJE Ž Ne možemo ostati ravnodušni na podatak da je u proteklih deset godina na prometnicama županije život izgubilo više od 400 ljudi. Niti jedan trud, niti jedna akcija, niti jedan projekt nisu suvišni kada je riječ o očuvanju ljudskog života pravni odjel za pomorsko dobro, promet i veze u Primorsko-goranskoj županiji nedavno je dobio novu pročelnicu Nadu Milošević. Rad Županijskog savjeta za sigurnost prometa na cestama Primorsko-goranske županije usko je vezan uz Upravni odjel koji pruža logističku potporu svake vrste Savjetu. Novu županijsku pročelnicu smo pitali kakvu suradnju očekuje sa Savjetom i hoće li Upravni odjel i dalje pružati potporu radu Savjeta. – Županijski savjet za sigurnost prometa na cestama Primorsko-goranske županije osnovan je u srpnju 1998. godine odlukom župana, a upravo na prijedlog Upravnog odjela koji je tada nosio naziv za pomorstvo, promet i veze. Pročelnici koji su vodili odjel su se mijenjali, ali je kao kontinuitet bila prisutna kvalitetna suradnja sa Savjetom, jer je očito svojim aktivnostima opravdao očekivanja. Nema sumnje da je sigurnost cestovnog prometa u proteklih 15 godina na području Primorsko-goranske županije podignuta na znatno višu razinu zahvaljujući i djelovanju Savjeta. Stoga sam uvjerena da će suradnja biti i dalje uspješna i od članova Savjeta očekujem nove projekte. Budući je u tijeku postupak imenovanja članova Savjeta u novom mandatu, prijedlog je da budem jedan od članova, što vidim kao priliku za neposrednije uključivanje u ovu problematiku. Upravni odjel za pomorsko dobro, promet i veze bavi se raznovrsnim i složenim poslovima. Smatrate da se dovoljno pažnje posvećuje cestovnom prometu? – Primorsko-goranska županija putem Upravnog odjela za pomorsko dobro, promet i veze ima doista brojne obveze koje proizlaze iz zakonskih propisa. Iako »sigurnost U prometa« nije zakonom propisana obveza, naša županija nastoji biti uključena bilo posredno ili neposredno u sve aktivnosti vezane za povećanje sigurnosti prometa. Naime, zbog velikog broja sudionika u cestovnom prometu, neminovne su i brojne negativne posljedice. Ne možemo ne zabrinuti se zbog broja stradalih sudionika u prometu ili ostati ravnodušni na podatak da je u proteklih deset godina na prometnicama Primorsko-goranske županije život izgubilo više od 400 ljudi. Niti jedan trud, niti jedna akcija, niti jedan projekt nisu suvišni kada je riječ o očuvanju ljudskog života. To je jedan od argumenata zašto se ovom aspektu prometa i brizi o sigurnosti u cestovnom prometu od strane Primorsko-goranske županije kontinuirano posvećuje toliko pažnje. Prometnice Primorsko-goranske županije sve su modernije, brže i sigurnije. Koliko su obični građani svjesni činjenice da se izuzetno ulaže u infrastrukturu? – Uvjerena sam da su svjesni. Sjetite se da nam je prije desetak godina od Rupe do Krčkog mosta trebalo sat i pol vožnje. U sezoni i po tri sata. Danas je vrijeme putovanja skraćeno na 45 minuta. Imamo zaobilaznicu s četiri trake, s nizom čvorova, koji su rasteretili centar Rijeke. Ulaganjima smo olakšali svakodne- vicu naših građana. Veliku ulogu odigrala je i Primorsko-goranska županija koja je lobirala za projekte, uvjeravala odgovorne da treba ulagati u cestovnu infrastrukturu županije koja je prozor Hrvatske u Europu. Puno je uloženo u prometnice koje su pod ingerencijom Županijske uprave za ceste Primorsko-goranske županije, jer se radi o cestama koje vode do naših domova, vrtića, škola, o cestama bez kojih bi obična svakodnevica malog čovjeka bila manje ugodna. Ali ni ovom prilikom ne treba zaboraviti da, iako su ova ulaganja važan faktor sigurnosti u prometu, ključan faktor i dalje ostajemo upravo mi sami, bilo u ulozi pješaka, vozača, putnika. W:129.669dd H:54dd Foto : Prilozi : zmigPASICA* 3 kultura i sigurnost u prometu 192 teško ozlijeđenih od početka godine Broj prometnih nesreća u četiri godine smanjen za 25 posto o prez prometna13 STANJE SIGURNOSTI PROMETA U PRVIH DEVET MJESECI 2013. GODINE NA PODRUČJU PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE CRNA STATISTIKA IDENTIČNA PROŠLOGODIŠNJOJ U prvih deset mjeseci izgubljeno je 20 života i ove i prošle godine. Cilj je smanjiti broj poginulih za pet posto u odnosu na lani kada je izgubljeno 26 života prvih devet mjeseci 2013. godine na prometnicama Primorsko-goranske županije crna prometna statistika je istovjetna prošlogodišnjoj. I prošle i ove godine je poginulo po 17 ljudi. I ovogodišnji listopad se potrudio da kopira prošlogodišnji. Odnio je tri života. U prva tri kvartala na prometnicama na području koje pokriva Policijska uprava primorsko-goranska ozlijeđeno je 811 osoba, 192 teško i 619 lakše. U odnosu na isti period prošle godine ozlijeđenih je manje za desetak posto. Broj teško ozlijeđenih ostao je na prošlogodišnjoj razini. Prvih devet mjeseci 2013. potpuno je identično istom lanjskom periodu i kad je riječ o nastradalim sudinicima u prometu. Život je izgubilo po 12 vozača, po četiri pješaka i po jedan putnik. Zanimljivo je da je broj teško ozlijeđenih gotovo potpuno identičan. Prošle godine 190, ove godine 192 teže ozlijeđena osoba. Broj U teško ozlijeđenih vozača je potpuno identičan, 121. Prošle godine teže su ozlijeđena 43 pješaka, ove godine 42. U prvih devet mjeseci prošle godine teže je ozlijeđeno 26 pješaka, ove godine 29. S 38 na 26 poginulih Kad je riječ o rasprostranjenosti prometnih nesreća po policijskim postajama, jasno je da je najdeblja statistika Postaje prometne policije Rijeka po kojoj je šestero ljudi poginulo, a teško ih je ozlijeđeno gotovo stotinu. Slijede postaje Krk, Crikvenica i Mali Lošinj na čijem je području živote izgubilo po dvoje sudionika u prometu. Policijske postaje Opatija i Rab su imali po jednog poginulog dok su tri postaje na području Gorskog kotara, Delnice, Vrbovsko i Čabar imali po jednu smrtno stradalu osobu. Po broju teško ozlijeđenih, poslije Rijeke, prednjače Opatijci Počinjeno 37 tisuća prekršaja U prvih devet mjeseci policija je evidentirala više od 37 tisuća prekršaja, što je prosjek od 140 prekršaja na dan. Ispisano je gotovo deset tisuća novčanih kazni. Više od tri tisuće optužnih prijedloga, oko 11,5 tisuća prekršajnih naloga, sedam tisuća upozorenja te šest tisuća izvješća-obavijesti. Gotovo devet tisuća ili svaki četvrt prekršaj odnosi se na zabranjeno zaustavljanje ili parkiranje. Na drugom mjesto je nepropisna brzina sa 7,5 tisuća prekršaja. Slijedi nekorištenje pojasa (3.300), vožnja pod utjecajem alkohola zastupljena je u dvije tisuće slučajeva... (28), Krk (20), Crikveničani (18), Mali Lošinj (13). PP Rab ima sedam teško ozlijeđenih, a na području Gorskog kotara deset je sudionika u prometu teže ozlijeđeno. U protekle četiri godine konstantno se smanjivao broj smrtno stradalih u Primorsko-goranskoj županiji. Godine 2009. poginulo je 38 ljudi, godinu kasnije 35. Prije dvije godine crni niz se zaustavio na 34, prošle na 26 poginulih. Još su dva mjeseca pred nama u 2013. godini, a poginulih je 20 i realno je očekivati i nadati se da će se i ove godine smanjiti broj poginulih. I broj prometnih nesreća je u četiri godine smanjen za 25 posto. U prvih devet mjeseci 2009. upisane su 3.284 nesreće, a ove godine je broj nesreća pao na 2.459. - Cilj je ove godine smanjiti broj smrtno stradalih za pet posto, objašnjava načelnik Službe za sigurnost cestovnog prometa PU primorskogoranske Boris Skeledžić. Dugoročniji cilj je daleko, no cilj je visoko postavljen i svaka godina mora potvrditi da je dio puta prema cilju od 17 poginulih u 2020. godini prevaljen. Dostigne li se cilj, to će značiti da je broj poginulih na prometnicama Primorsko-goranske županije prepolovljen u odnosu na 2010. godinu. Opasna sezona Ove godine je smanjen broj nesreća kojima kumuje alkohol za 10 do 12 posto. U nesrećama pod utjecajem alkohola sudjelovao je 281 vozač ili 6,7 posto sudionika. U odnosu na prošlu godinu gotovo četrdesetak manje slučajeva. Razlog za nezadovoljstvo nudi turistička sezona koja je odnijela 50 posto života. U turističkim mjesecima život je izgubilo desetero sudionika u prometu. Čak pet života je izgubljeno na dva kotača, smrtno je stradalo četvero motociklista i jedan mopedist. Prošle turističke sezone izgubljeno je šest života na cestama Primorja i Gorskog kotara. Iako se teško pomiriti s činjenicom da ljeto odnese toliko života, nije jednostavno održati sigurnost prometa, koncentraciju i disciplinu vozača na razini kad promet višestruko raste. Primjerice, prosječni godišnji dnevni promet riječkom zaobilaznicom izvan sezone iznosi 40 tisuća vozila dok u ljetnim vikendima promet zaobilaznicom dosegne 75 tisuća vozila. Koliki je to promet svjedoči usporedba s prenatrpanim centrom Rijeke u koji prosječno ulazi 56 tisuća vozila. Manje nego u godinama uoči krize. U crnoj prometnoj statistici je zabrinjavajuće što 30 posto od ukupnog broja smrtno stradalih premine u bolnici u roku od 30 dana. U Europskoj uniji se ta statistika kreće oko 15 posto. Subota i petak su dani s najvećim brojem nesreća. U odnosu na ostale dane, iamju desetak psoto više nesreća. Najsigurniji dan je nedjelja koja ima 20 posto manje nesreća od prosječnog dana u tjednu. W:129.073dd H:54dd Foto : Prilozi : zmigPASICA* 4 kultura i sigurnost u prometu p reventiva Maštovite likove oživjele su odgajateljice iz dječjih vrtića, okupljene u udrugu »Loptica 4 predstave za učenike drugih razreda osnovnih škola Rijeke i okolice su odigrane u HKD-u na Sušaku Niz priznanja sa svih strana Predstava je svojedobno uvrštena u edukativni materijal Ministarstva prosvjete i školstva Republike Hrvatske. Također je dobila i službenu verifikaciju Ministarstva prosvjete i školstva kao edukativni materijal. Edukativnu je kvalitetu »Hakovih prometnih pustolovina« prepoznalo i Ministarstvo unutarnjih poslova koje je 2002. predstavu uvrstilo u Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa te videokazetu predstave darovalo dječjim vrtićima u Hrvatskoj. Upravni odbor Hrvatskog auto kluba dodijelio je priznanje udruzi »Loptica« za postignute rezultate u radu na prometnoj preventivi te širenju tehničke kulture i unapređivanju sigurnosti cestovnog prometa. VEĆ 13 GODINA AUTOKLUB RIJEKA ORGANIZIRA PREDSTAVU ZA DJECU HAKOVE PROMETNE PUSTOLOVINE Č Izgubljeni dinosaurus HAK-a, dječak i djevojčica koji mu pomažu da preživi u prometu, opasni vozač i policajac godinama uče djecu da prepoznaju opanosti u prometu jeca drugačije gledaju na svijet od nas odraslih. Najvažnije je dotrčati do prijatelja s druge strane ulice, zgrabiti loptu koja uvijek negdje skakuće, potrčati roditeljima u susret. Da bi djeca shvatila da u tom njihovom svijetu igre i privrženosti postoje i opasnosti, trebat će barem malo odrasti. U međuvremenu ćemo im morati usaditi oprez i koncen- D traciju. Ne stalnim opomenama, niti prijetnjama poput »ne smiješ preko ulice« već edukacijom, kroz igru i zabavu. Autoklub »Rijeka« je zaslužan za otkrivanje formule. O opasnostima na cesti djeca će učiti kroz smijeh. Već trinaestu godinu za redom, Autoklub Rijeka organizira kazališnu predstavu »Hakove prometne pustolovine« s ciljem edukacije najmlađih sudionika u prometu. U Hrvatskom kulturnom domu na Sušaku su odigrane četiri predstave za učenike drugih razreda osnovnih škola Rijeke i okolice, od Opatije do Kraljevice. Predstave su se trebale za učenike prvih razreda odigrati još na proljeće, ali su zbog bolesti odgojiteljica odgođene za jesenski termin. Tako su učenici pr- vih i drugih razreda ispunili Hrvatski kulturni dom na Sušaku. U dva dana predstave je pogledalo 1.200 učenika. Predstava »Hakove prometne pustolovine« je plod timskog rada. Režiju potpisuje Serđo Dlačić, priču je napisao omiljeni dječji književnik Mladen Kušec. Predstavu je uglazbio Olja Dešić, a za scenografiju se pobrinuo Vojo Radoičić. Odgajateljice iz dječjih vrtića, okupljene u udrugu »Loptica« oživjele su maštovite likove. Malog izgubljenog dinosaurusa HAK-a, dječaka i djevojčicu koji mu pomažu da preživi u prometu, opasnog vozača i sveprisutnog policajca kojem je zadatak nadgledati poštuje li družina prometna pravila i znakove. Kroz glazbu i igru, na zabavan način, likovi u predstavi upozoravaju djecu na opasnosti koje ih vrebaju u prometu, ali i na pravilno i poželjno ponašanje. Predstava se temlji na spoznaji da najmlađi kroz zabavne sadržaje lakše usvajaju znanja. Ujedno, »Hakove prometne pustolovine« su povod da roditelji i učitelji iskoriste predstavu da s djecom ponove osnovna pravila sigurnog ponašanja u prometu i svojim pozitivnim primjerom pokažu kakvo ponašanje od svojih najdražih i najmanjih članova obitelji očekuju. »Hakove prometne pustolovine« traju pola sata i po tome su također prilagođena djeci i njihovoj koncentraciji. Predstavu je od početka stoljeća, kada je izvedena prvi put, vidjelo više od 15 tisuća djece. Generacije su odrastale uz izgubljenog dinosausrusa, dječaka i djevojčicu te pažljivog policajca. Prve generacije koje su uživale u edukativnoj predstavi u režiji Autokluba Rijeka 2001. godi- ne danas već upijaju znanja na fakultetima. U Autoklubu Rijeka zahvaljuju svima koji su pomogli ostvarenje ovogodišnje izvedbe »Hakovih prometnih pustolovina«. Prvenstveno »Croatia osiguranju«, Gradu Rijeci za ustupanje prostora Hrvatskog kulturnog doma, Odjelu za sigurnost cestovnog prometa Policijske uprave primorskogoranske koji se pobrinuo da sve prođe u najboljem redu te »Autotroleju« na organiziranom prijevozu djece. W:129.073dd H:54dd Foto : Prilozi : zmigPASICA* 5 kultura i sigurnost u prometu 153 razreda osnovnih škola iz Rijeke i Primorsko-goranske županije sudjeluje u akciji Uz ulogu biciklista, u praktičnom dijelu nastave prvašići se uživljavaju u uloge pješaka d jeca AKCIJA DOMA MLADIH OVE GODINE OKUPLJA 2.288 PRVAŠIĆA Svrha akcije „Prvi koraci u prometu“, koja se provodi već 16 godina, je obuka i upoznavanje djece prvih razreda osnovnih škola s temeljnim prometnim pravilima i usvajanje pozitivnog ponašanja na cestama ČĆ Prvi korak u tome su brojne edukacije po školama, ali i akcija »Prvi koraci u prometu« koju već 16. godinu provodi Dom mladih u suradnji s prometnom policijom PU primorsko-goranske, Županijskim savjetom za sigurnost prometa na cestama, Odjelom gradske uprave za odgoj i školstvo, Odjelom gradske uprave za sport i tehničku kulturu te Upravnim odjelom za školstvo i društvene djelatnosti Primorsko-goranske županije. preza na cestama nikad dosta, a kada su u pitanju djeca i još k tome kao aktivni sudionici prometnih zbivanja onda drugi razlozi za povećanju pažnju nisu ni potrebni. Zbog broja vozila na cestama, ali i načina života u kojem se, uglavnom, svima negdje žuri, djeca su konstatno rizična skupina u prometu. Brojne preventivne akcije najmanje su što se može učiniti kako bi se zaštitilo sve sudionike u prometu s posebnim naglaskom na Gdje griješe roditelji one najmlađe, obzirom da je Svrha akcije je obuka i svijest starijih vozača teško upoznavanje djece prvih rapromijeniti. zreda osnovnih škola na po- O Predavanje u školi – Cilj našeg programa je usvajanje znanja o prometu, opasnostima koje prijete na putu od kuće do škole, ali i razvijanje prometne kulture. Nastava je koncipirana u četiri dijela, a djeci je najzanimljiviji dio na poligonu i tu najbolje upijaju važnost poštivanja semafora, prometnih znakova i ponašanja u prometu, neovisno jesu li pješaci, putnici ili biciklisti, istaknuo je Igor Crnković, učitelj u prometnoj sekciji Doma mladih dodavši i da neke škole zbog troškova prijevoza nisu u mogućnosti doći u Dom mladih pa se u takvim slučajevima predavanje održava u samoj školi. dručju Primorsko-goranske županije s temeljnim prometnim pravilima i usvajanje pozitivnog ponašanja na cestama sve u svrhu povećanja sigurnosti u prometu njih samih, ali i ostalih sudionika. Program akcije »Prvi koraci u prometu« osmisli su djelat- nici Doma mladih koji zajedno s predstavnicima prometne policije učenike s područja Rijeke i okolice dočekuju na poligonu u Domu mladih gdje se odvija praktični dio. Učenike škola van Rijeke voditelji programa i policajci posjećuju u njihovim po- dručnim školama donoseći sa sobom pokretne semafore i svu ostalu potrebnu opremu. U akciji koja je počela s prvim danom listopada sudjelovat će ukupno 2.288 prvašića iz 153 razreda osnovnih škola iz Rijeke i Primorskogoranske županije, a sve pod budnim okom voditelja prometne sekcije Doma mladih Igora Crnkovića i Josipa Šarlije te Borisa Barića iz Prometne policije. Jednog kišnog ponedjeljka početkom studenog, školske klupe onima kabineta u Domu mladih zamijenili su prvašići 1. B razreda osnovne škole Ivan Zajc koji su u pratnji svojih učiteljica marljivo upijali sve što im se prenosilo a u interaktivnom predavanju i »cinkali« svoje roditelje i njihove prometne prekršaje. Poligon magnet – Djeca vrlo dobro prihvaćaju ovakve inicijative jer im se kroz igru i neki njima zanimljiv način predstave stvari koje su vrlo važne za njihovu sigurnost. Akcija »Prvi koraci u prometu« nastavak je akcije »Poštujte naše znakove« i već tradicionalno okuplja učenike prvih razreda. Početkom godine već smo obišli sve škole, podijelili djeci edukativni materijal, govorili o prometnim pravilima a na poligonu Doma mladih kroz teoriju i primjere iz prakse, sve još jednom ponovili, rekao je Boris Barić iz Prometne policije. Upravo je dio na poligonu, uz crtiće i bojanje, najzanimljiviji dio prvašićima budući da se, zahvaljujući prometnoj signalizaciji imaju priliku uživjeti u ulogu pravog sudionika u prometu. Uz ulogu biciklista, u praktičnom dijelu nastave prvašići se uživljavaju u uloge pješaka i na poligonu ispred Doma mladih uz nadzor Voditelja prometne sekcije i policijskih službenika Postaje prometne policije Rijeka uče pravilno ponašanje na prometnicama. Cilj programa je prenijeti znanje o ponašanju u prometu učenicima, kako bi se oni sigurno kretali od kuće do škole, pravilnom prelaženju preko pješačkog prijelaza, vožnji biciklom i drugim temama bitnim za povećanje sigurnosti djece u prometu. W:129.669dd H:54dd Foto : Prilozi : zmigPASICA* 6 kultura i sigurnost u prometu gps Europska komisija ima za cilj smanjiti broj poginulih u prometnim nesrećama za trećinu do 2020. godine ISA tehnologija obavještava vozača koji je pretjerao o ograničenju brzine UPORABA GPS TEHNOLOGIJE U PROMETU KAO SEGMENT SUSTAVA ITS SATELITI ĆE OGRANIČAVATI BRZINU AUTOMOBILA Prema najavama koje stižu iz Bruxellesa, ozbiljno se razmišlja o tome da se u sva nova vozila u Europskoj uniji ugradi sustav koji bi automatski djelovao na kočnice u slučaju pritiskanja papučice gasa iznad dozvoljene granice č ć veća edan od ključnih elemenata u korištenju ITS-a (Inteligentni Transportni Sustav), za bolju učinkovitost i sigurnost u prometu i logistici smatra se globalni sustav za pozicioniranje (GPS). Velika popularnost upotrebe GPS sustava, osim točnosti, pouzdanosti i dostupnosti signala, leži u činjenici da se GPS sustav može integrirati u ostale informatičke sustave kao što je geoinformacijski sustav (GIS) ili ISA sustav inteligentne prilagodbe brzine vozila. S obzirom da se kod integracije sustava moraju zadovoljiti određeni zahtjevi uz standardni GPS, danas se u kontekstu globalnog pozicioniranja koristi tzv. AGP. Sustav za globalno pozicioniranje (GPS) je mreža satelita koji kruže oko Zemlje, šaljući snop signala na bilo kojem dijelu Zemljine površine. Signali nose podatke o vremenu, orbiti satelita te statusne podatke 24 sata dnevno bez obzira na atmosferske prilike. Danas GPS sustav ima mrežu od tridesetak aktivnih satelita, koje koristi za navigacijske aplikacije koristeći ih u realnom vremenu na moru, kopnu i zraku. Integracija GIS sustava sa GPS-om omogućila je, uz ostalo, praćenje i analizu podataka o kretanju prometnih entiteta na određenom području. Naj- J program upisuju prema određenom protokolu i periodično ažuriraju Koriste za potrebe praćenja stanja sigurnosti te izradu potrebnih analiza procjenu potrebnih ulaganja u pojedine dionice i ceste koje su prepoznate u GIS u Županiji smislu povećane opasnosPrimorsko-goranska žu- ti za izazivanje prometne panija pokrenula je pro- nesreće. Navedena GIS jekt praćenja prometnih aplikacija svojom jednosnesreća u suradnji s MUP- tavnošću i preciznošću om prije 13 godina. Cilj jamči sigurne i pouzdane projekta je transparentno podatke, koji u praksi dobivanje vođenje podataka o pro- omogućavaju metnim nesrećama na relevantnih podataka o cestama Primorsko-goran- kritičnim točkama i dioniske županije s mogućnoš- cama na cestama Primorću određenja prostorne sko-goranske županije. To distribucije. Tada je odlu- je temeljna pretpostavka čeno da se svi podaci za kvalitetno planiranje i obrađuju jedinstvenom realizaciju potrebnih inmetodologijom, imple- tervencija i sanacija u cilju mentacijom GIS-a na razi- eliminiranja potencijalnih ni Primorsko-goranske žu- opasnosti. panije. Aplikacija je evoluirala i učinjena je prim- Prilagodba brzine jenjivom za prijenos poSofisticirana prilagodba dataka nadležnim institu- brzine u vozilima pomoću cijama za upravljanje i go- GPS tehnologije je metoda spodarenje cestama župa- korekcije brzine na tenije i MUP-a. Podaci se u melju položaja vozila poprednost uporabe GIS/GPS tehnologije leži u velikoj pouzdanost i raspoloživost sustava, što će se povećati uvođenjem Galileo i GLONASS satelitskih sustava u operativnu uporabu. Strogi Britanci Velika Britanija već sada inzistira da njihovi automobili trebaju biti opremljeni uređajima koji sami koče ako vozilo prekorači određenu brzinu kretanja. To se postiže kamerama ugrađenim u nova vozila, a isto tako izvjesna je opcija ugradnje i u stara vozila (?). Princip rada se temelji na uključivanju kamera koje prilikom prolaza pored znaka ograničenja evidentiraju obvezu prikazanu na prometnom znaku te se u slučaju prekoračenja brzine automatski aktivira sustav kočenja. moću GPS prijamnika. Većina navedenih uređaja ugrađenih u vozila podržavaju ISA tehnologiju, čija primjena može pomoći vozačima u kontroliranju brzine kretanja. ISA koristi globalno pozicioniranje vozila uspoređujući te podatke s digitalnom kartom koja sadrži podatke o ograničenju brzine za pojedine ceste. Ako se vozilo kreće brže od dopuštene brzine, vozač će, primiti vizualno i/ili audio upozorenje od ISA uređaja. Prema najavama koje stižu iz Bruxellesa, ozbiljno se razmišlja o tome da se u sva nova vozila u Europskoj uniji ugradi sustav koji bi automatski djelovao na kočnice u slučaju pritiskanja papučice gasa iznad dozvoljene granice. Tehnologija nazvana »Intelligent Speed Adaptation« (ISA) dio je novog programa sigurnosti na cestama EU. Europska komisija ima za cilj smanjiti broj poginulih u prometnim nesrećama za trećinu do 2020. godine. Pretpostavlja se da bi limitator brzine mogao funkcionirati na tri načina. U prvom slučaju bi se vozačima samo sugeriralo usporavanje tj. alarm bi ih obavještavao o ograničenju brzine, dajući im priliku da sami uspore. Drugi je način da se automobil usporava, ali istovremeno omogućava vozaču deaktiviranje. Treći, najrigoroz- niji, ne bi dozvoljavao nikakav utjecaj vozača, odnosno brzina bi se ograničavala uvijek kada bi došlo do prekoračenja propisanog limita. Još jedan dobar primjer ISA tehologije je sustav na naplatnim postajama autocesta koje su opremljene GPS odašiljačem. Postaja odašilje signal na prijemnik GPS sustava u vozilu. Čim uređaj primi povratni signal koji sadrži podatke o geografskoj širini i dužini, sustav se aktivira, dakle provjeravaju se parametri zemljopisne dužine s trenutne pozicije vozila. Kada vozilo dosegne kritičnu točku sustav obavještava vozača o ograničenju brzine. Istodobno iz drugog detektora preuzetog sa sljedećeg odašiljača provjerava se da li se vozilo kreće u granicama dopuštenog ograničenja. Ipak brzina Sigurnost u prometu je postala jedan od većih problema u modernom društvu. Svakodnevno smo svjedoci brojnih prometnih nesreća u kojim stradavaju vozači i svi ostali sudionici u prometu, a nanosi se i velika materijalna šteta. Prikupljanje podataka o poziciji vozila dobivenih putem GPS sustava i njihovo dovođenje u korelaciju s ostalim parametrima odnosno podacima iz okoline (vremenski uvjeti, uvjeti na cesti, stanje ispravnosti vozila itd.) pomoću GIS softvera otvara mogućnost detaljne analize pojedi- ne prometne nesreće i njenog uzroka. Tako dobiveni i analizirani podaci mogu se koristiti kao podloga pri odabiru pravilnog pristupa rješavanju problema sigurnosti u prometu. Iako uzroci prometnih nesreća mogu biti različiti, te uglavnom stohastične naravi, većinom su to neprilagođena brzina kretanja vozila koja u kombinaciji s ostalim čimbenicima (alkohol, uvjeti na cesti, ispravnost vozila...) ima za posljedicu fatalne ishode. Iz tog razloga je nužno pažnju za rješavanje ovog problema usmjeriti na tehnologiju za regulaciju brzine vožnje na automobilima. Postoje različiti pristupi autonomiji rada sigurnosnog sustava ugrađenog u vozila. Zbog te činjenice i uspješnost sprječavanja prometnih nesreća razlikovala bi se ovisno o korištenoj opremi u vozilu, odnosno ovisila bi o stupnju kontrole sustava nad brzinom vozila. GPS bi trebao naći svoju primjenu u metodologijama kontrole brzine vozila jer bi takav globalni sustav davao svim vozilima podatke iste točnosti i pouzdanosti. Ako bi se pozicija vozila dovela u korelaciju s prometnim ograničenjima za zadano područje onda bi sustav u vozilu mogao reagirati na sukladan način i ograničiti brzinu. Isto tako bi uporaba GPS tehnologije pomogla u standardizaciji inteligente prilagodbe brzine, jer bi se svi protokoli bazirali na istom izvoru podataka. W:129.669dd H:54dd Foto : Prilozi : zmigPASICA* 7 kultura i sigurnost u prometu a kcija Prosječna starost voznog parka 11 godina 21% tehnički neispravnih vozila u Hrvatskoj DANI TEHNIČKE ISPRAVNOSTI ODRŽAT ĆE SE KRAJEM STUDENOG PROVJERITE BESPLATNO SVOJE VOZILO Da priličan broj vozila krstari hrvatskim prometnicama u neispravnom stanju, potvrđuje i statistika. U prvih osam mjeseci 2013. godine tehničkom pregledu pristupilo je 1,3 milijuna vozila. Oko 21 posto ili 274 tisuće vozila pokazalo se neispravnima ani tehničke ispravnosti održat će se od 25. do 30. studenog. U sklopu akcije vozači će moći besplatno provjeriti ispravnost svojih vozila u stanici za tehnički pregled Autokluba Rijeka na Preluci. Obzirom na gospodarsku situaciju koja je donijela pad prodaje novih vozila i povećanje starosti voznog parka, jasno je da će akcija Dani tehničke ispravnosti biti sve korisnija i popularnija. Da priličan broj vozila krstari hrvatskim prometnicama u neispravnom stanju, potvrđuje i statistika. U prvih osam mjeseci 2013. godine tehničkom pregledu pristupilo je 1,3 milijuna vozila. Oko 21 posto ili 274 tisuće vozila pokazalo se neispravnima. - Proteklih nekoliko godina povećala se prosječna starost voznog parka, a time i broj tehnički neispravnih vozila, objašnjava tehnički rukovoditelj Autokluba Rijeka Marin Miculinić. D Petina neispravnih Ne vodi se posebna statistika za Primorsko-goransku županiju odnosno vozila s riječkim registracijama, no po- stoji statistika za riječko-istarsku regiju. Podaci govore da se prosječna neispravnost vozila kreće oko 20,5 posto. Dakle, situacija je jedva nešto bolja od hrvatskog prosjeka. U velikim urbanim sredinama riječko-istaarske regije neispravnih je vozila 20,8 posto, a u manjim urbanim sredinama 20,1 posto. - Vozila se zbog krize ne održavaju adekvatno pa je jasno da je akcija Dani tehničke ispravnosti vozila prilika da ljudi prekontroliraju svoja vozila kako ne bi u vožnji ustanovili da im je vozilo neispravno, ističe Miculinić. Prošlim akcijama je u više od 160 stanica za tehnički pregled širom Hrvatske pre- gledano gotovo deset tisuća od dva milijuna vozila registriranih u Hrvatskoj. Pretprošle godine se 45 posto vozila pokazalo neispravnima. Godine 2010. čak 54 posto vozila je "palo" na preventivnom tehničkom pregledu. Najćešće tehničke neispravnosti kod osobnih vozila bile su zamijećene na uređajima za kočenje. U 20 posto pregledanih vozila. Potom na uređajima za osvjetljavanje. Negdje oko 17 posto. Oko deset posto vozila nije zadovoljilo na tehničkom zbog neispravnog ovjesa i kotača. Oko šest posto vozila nije prošlo zbog neispravnog motora, a tu je negdje i postotak neispravnosti na ispušnom sustavu – EKO testu. Jedan posto vozila nije imalo ispravan uređaj za upravljanje. Na Preluku 38 posto neispravnih Najveći broj tehnički neispravnih vozila staro je 10 do 11 godina. Prosječna starost voznog parka za osobna vozila u Hrvatskoj kreće se oko 11 Ne brinemo o automobilima Koliko (ne) brinemo o svojim automobilima, pokazala je i nedavna HAK-ova anketa. Od 549 ispitanika, samo 14 posto je izjavilo da se ne brinu dovoljno o svojim autombilima. No, kad se malo zagrebalo ispod ankete, odgovori su pokazali da baš i nije tako. Ulje tjedno kontrolirala tek 26 posto ispitanika, a upravo je to potrebna mjera kontrole. Jednom mejsečno ulje porovjerava 30 posto, a 16 posto razinu ulja provjeri tek jednom godišnje. Slično je i s kontrolom rashladne tekućine. Trebalo bi je kontrolirati mjesečno, no tako postupa tek 20 posto vozača. I gume bi trebalo kontrolirati jednom mjesečno i tu je situacije ipak bolja. Više od polovice vozača uredno kontrolira tlak u gumama, no 10 postvo vozača gume kontrolira jednom godišnje. godina. Podsjetimo da je deset godina i tri mjeseca bila prosječna starost vozila u Hrvatskoj prije pet godina. U stanici za tehnički pregled vozila Preluk na prošlogodišnjoj je akciji pregledano 156 vozila. Neispravno je bilo čak 38 posto vozila. Statistika je nešto bila bolja nego 2011. godine kada je evidentirano 44 posto neispravnih vozila. Prošle godine je zabilježen veći odaziv vozača na akciju. U odnosu na 2010. godinu odazvalo se 20 posto vozača više. Prvih deset tisuća vozača koji pristupe tehničkom pregledu u sklopu akcije dobit će na dar tri litre tekućine za pranje vjetrobranskog stakla. U sklopu akcije nema sankcioniranja vlasnika za čija se vozila utvrdi da su tehnički neispravna, nego će ih se savjetovati o načinu otklanjanja neispravnosti i uputiti u ovlašteni servis. Bitno je napomenuti da vozači koji u vrijeme trajanja akcije moraju podvrgnuti vozilo tehničkom pregledu zbog produženja registracije vozila, nemaju pravo sudjelovati u akciji. W:129.669dd H:54dd Foto : Prilozi : zmigPASICA* 8 kultura i sigurnost u prometu priče Natpis na riječkom kolodvoru »Kimenet-Uscita« tumači kakovi gospodari gospoduju nad tim hrvatskim gradom IZ RIJEČKE PROMETNE POVIJESTI š Ž većenik i domoljub Ivan Nepomuk Jemeršić (1864.-1938.) putovao je u ljeto 1902. godine od Bjelovara, preko Zagreba i Gorskog kotara, do Rijeke te potom Kvarnerom i dalje prema jugu, da bi putovanje završio na Plitvičkim jezerima. U duhu vremena objavio je o tom svom dugom putovanju odeblju putopisnu knjigu »Kopnom i morem na Plitvička jezera«, tiskanu u Zagrebu 1904. (te pretiskanu u Delnicama 2004.). Tipičan odnos prema putovanjima u to (usporeno!) doba dobro pokazuje ulomak koji započinje u Lokvama. Kao zanimljivost može se spomenuti da je Jemeršićev ljetni boravak u Lokvama 1902. inspirirao Janka Polića Kamova, koji je tu često boravio zbog voljene Katarine Radošević-Kitty, na novelu Ćuška. Dakle, Jemeršić piše: »Svanuo liep dan 18. kolovoza, koji me spomenuo rodjendana našeg apoštolskoga kralja Franje Josipa I. Pobrzah stoga rano u crkvu, da odslužim sv. misu i da se pomolim za svaku sreću i napredak kralja i naše hrvatske otačbine. Nakon što odslužih svetu službu, stvorismo plan, kako ćemo oko deset sati krenuti na izlet u Brod na Kupi. Od Lokava do Broda na Kupi imade dobra tri sata vožnje... Sav put od Lokava do Broda pun je čara i velebnih prirodnih krasota. Kretasmo divotnim putem, što vodi iz Lokava u Delnice kroz tako zvani Sopač. Liepa lujzinska cesta dovela nas najprije u umilno mjesto Delnice... Podne bilo već odmaklo, kad stadosmo uz put u zahladje pod široko orahovo drvo, gdje nas brižne Marte ponudiše jelom i tek što malo odpočinusmo i zalismo vinom, krenusmo skoro dalje...« (str. 82-83) U to doba trome, ali stabilne Austro-Ugarske, svi su imali više vremena no što im je zaista trebalo! Putovalo se zbog putovanja i susreta te zbog dugih boravaka na krajnjem odredištu. Ako su ceste bile loše, željeznica, s parnim lokomotivama, ipak je sve skupa bitno ubrzala. »Divno bilo je vrieme, kad me parna krila sliedećeg dana, rano digoše s delničkog kolodvora, da me odnesu k žalovima Adrije i medj lovorike i mirte hrvatske Liburnije... Dok se čovjek nasladjuje vidicima razne vrste – ostaje upravo za- S panjen - kad vlak kreće spram željezničke stanice Plase. Odavle neodoljivom silom privlači svačije oko prva pojava čarnog Jadranskog mora... Priroda što dalje, prikazuje se sve bujnijom i bujnijom. Počinju se doskora dizati i razne sjajne palače ponositog Sušaka – koji hrvatski grad kroz odulji i veliki tunel vodi željezničku prugu pred sjajni grad Rieku – kamo sretno stigosmo oko devete ure. ubijenoj u anarhističkom atentatu 1898. godine, bio je skromnijih dimenzija i stajao je u donjem dijelu parka na Mlaci. Kod tog spomenika okupljala se početkom XX. stoljeća tajna anarhistička grupa »Cefas«, koju su sačinjavali Kamov, Baričević i Mijo Radošević (Kittyn brat). Nakon Prvog svjetskog rata spomenik nesretne carice Sissy netragom je nestao. Opatijska živost Rieka ljuta rana naša Mjesto izlaza na riečkom kolodvoru pokazuje napis: »Kimenet-Uscita« što odmah svakome tumači, kakovi gospodari gospoduju nad tim hrvatskim gradom. – Rieka to je ljuta rana naša.« (str. 148-150) Iz ovog vidimo da su dvojezični natpisi vječiti hrvatski problem - samo se mijenjaju jezici. Inače, te 1902. na mjesto gradonačelnika Rijeke zasjeo je odvjetnik Francesco Vio, koji je, vrlo uspješno obnašao funkciju do 1913. godine. Koliko su u političkom smislu stvari bile komplicirane dobro ukazuje primjedba premijera Banffyja, koji je, u mađarskom parlamentu, osudio: »...Krivo shvaćanje Riječana da njihov grad čini, pored Ugarske i Hrvatske, neki treći faktor u kruni svetog Stjepana. Stvar apsurdna i nevjerojatna!« Ipak se za tadašnje Riječane govorilo da se rađaju sa znanjem četiri jezika: hrvatskog, talijanskog, mađarskog i njemačkog. No, pri tome se točno znalo u kojim prigodama treba koristiti koji jezik. »Od modernijih, novijih, najsjajnijih i naljepših palača grada Rieke, osim gradskog kazališta, valja osobito istaknuti još četverokatnu sjajnu zgradu parobrodarskog družtva Adrije, zatim palaču riečkog guvernera, koja je okružena krasnim perivojem, a sagradjena u stilu talijanske renaisance sa ogromnim troškom od 1,4 milijuna kruna... Zaputih se još u krasno uredjeni pučki perivoj (na Mlaci); gdje je smješten spomenik pok. kraljici Jelisavi (Elizabeti, ženi Franje Josipa) sa talijanskim natpisom, dok uokolo imade vrlo elegantnih i pristalih zgrada. Odvla jugo-iztočnim pravcem krenuh tako zvanim putem Via del Pino da razgledam neke znamenite riečke tvornice, kao tvornicu bačava, riže, škroba, petroleja, a navlasitto onu torpeda, što se Duša ti se brzo razvedri, a sjetne misli rasplinuju se poput dima sa parobroda, što eno svake ure hrli morem iz Rieke na Opatiju, pisao je svećenik i domoljub Ivan Nepomuk Jemeršić nalazi već skoro na granici istarskoj.« (str. 157-158) Car Franjo Josip i njegova žena Elizabeta Bavarska nisu imale sreće sa spomenicima u Rijeci. Njegov mramorni kip, u OdOpatiji U zaboravljenih je 1902.vozila duljeizboravila tog vremena slavnareklamirao balerina Isadora se HilDuncan, koja je zapisala u svojim memoarima da je inspiracilman. ju »Vozilo za svojeza legendarno naše ceste.treperenje Proizvod ruku »Rootes-Chrysler“, pronašla promatrajući Engleska. »Hillman lišće opatijskihMinx palmi. deTu Luxe« se odmarala – 1496 ccm, i književnica 64 KS kod i pacifis4.800 okretaja tica Bertau von minuti; Suttner, 4 sinkronizirane koja je već 1905. brzine, dobila prednje Nobelovu disk kočnanice, servo gradu za mir. uređaj Njena za suprotnost, brzo i sigurno dugogodišnji kočenje, potrošnja bečki gradona8 litara na 100Karl čelnik km. Lueger, Cijena 1.376 poznati USD konzervativac plus dinarski i antisemit, troškovi (carina, također savezni se šetao porez Opatijom, na promet, iako jetransport odsjedao do u Lovranu. mjesta isporuke Što se tiče i ostaaulo - 14.250 novih tomobilizma Opatija dinara.“ je trebala (NL, postati 8. siječnja polazište . 1970.). velikog turističkog Kakorelija je todo bilo Nice, vrijeme no otkazan bezrazložnog je u posljednji optimizma trenutak. nudio se i Izdavač: Autoklub »Rijeka«, Dolac 11 Suizdavač: Primorsko-goranska županija, Savjet za sigurnost prometa na cestama Primorsko-goranske županije »Kad dodjoh u riečku luku, htjedoh odmah parobrodom u Opatiju, ali kako je ovaj baš pred par časaka odplovio onamo, morao sam sad ovdje čekati skoro čitav sat. Bilo je sedam sati, kad je stigao parobrod »Štefanija«, gdje se i odmah ukrcah, da uz put, na par dana posjetim i naše istarsko primorje. Došavši u Opatiju nadjoh, ondje sve živo i veselo. Na mulu bila je sva sila svieta u najživahnijem razgovoru.« (str. 173-174) »Duša ti se brzo razvedri, a sjetne misli rasplinuju se poput dima sa parobroda, što eno svake ure hrli morem iz Rieke na Opatiju. Kad skreneš okom na desno, gledaš pred sobom kućerke od Voloskog, gdje se, u tankom zelenilu kitnjastih šuma, naslagale uz divne žalove mora. Dalje ravno pokazuje ti sukljajući dim grad Rieku i ponositi hrvatski Sušak te njegov daleki slikoviti okoliš. Otok Krk i Cres izgledaju kano plivajuća školjka, okružena viencem vilovitog mora. Na podnožju mrke Učke planine, cakli se milovidna Opatija i njezini dražestni ljetnikovci. Iznad tebe u uzporednoj zračnoj liniji, diže se junački grad Kastav i željeznička postaja Matulje, koja te vodi dublje u srce kršne Istre... Zvižduk parnjače s morskih valova i odjek željeznice s vrletnih planina...« (str. 192) Godine 1902. napredak su označavali para i dim. Željezničke pruge iz Beča i Budimpešte završavale su u Rijeci, prirodnoj veličini, bio je posta- kip bio nedostupan javnosti, koja je proživljala začađavljen na Velikoj fontani (viskoj iako je suveren vladao do vljen, ali uzbudljiv napredak! 660 cm) koja je bila podignuta 1916. godine. Danas je taj lijepi Riječka luka bila je prepuna 1857. godine na obali. No, fon- rad riječkog kipara Stefanuttija malih parobroda koji su povezivali luke na Kvarneru, ali i tana je rastavljena 1873. zbog u prizemlju Državnog arhiva. prometnih razloga i od tada je Spomenik njegovoj ženi, onih velikih, koji su dovozili i odvozili najrazličitije terete. Automobili su bili rijetkost, a ceste prilagođene kolima i konjima. Samo je riječki električni tramvaj, pokrenut 1899., koji je vozio od Školjića do Kantride (s dvojezičnim talijansko-mađarskim natpisima) izgledao kao nagovještaj posve novog prometnog doba. No, svećenik i domoljub Ivan Nepomuk Jemeršić nije se dao smetati. Stojeći u podnožju Trsatskih stuba na Sušaku, a želeći doći do crkve Gospe Trsatske, upitao je pobožnu Primorku kuda vodi najkraći put gore? »Imade dva puta: stari, ovuda stubami, a novi, cestom okolo. Idite starim, gospodine – mi Primorci vaviek velimo: Živila Hrvatska starinska, a ne nova« PUTOVANJE KVARNEROM Ograda ne Duncan, Suttner zaustavlja i reli kamione za Nicu impressum Željezničke pruge iz Beča i Budimpešte završavale su u Rijeci, koja je proživljala začađavljen, ali uzbudljiv napredak Izdavački savjet: Prof. dr. Hrvoje Baričević (predsjednik), Zdravko Lisac, Mile Perić, Boris Skeledžić, Ankica Tomac Urednik: Anto Ravlić Grafička urednica: Anamarija Reljac Adresa redakcije: Autoklub »Rijeka«, Dolac 11 Telefon: 051/212-442 Tisak: Novi list d.d., Zvonimirova 20 a Rijeka
© Copyright 2024 Paperzz
