close

Enter

Log in using OpenID

32279 PAL CALD_Pain Management

embedDownload
O boli i
svladavanju boli
Croatian - Pain Management
O potpori i uslugama saznajte na
www.palliativecare.org.au
Department of Health and Ageing
Financira Vlada Australije putem Nacionalnog programa palijativne skrbi
Što je bol?
Bol je neugodan osjećaj, patnja ili tjeskoba tijela ili uma. Bol
boli i iscrpljuje. Onemogućuje vam aktivnost i dovodi vas
do osjećaja umora i napetosti. Bol je česta pojava kod raka i
drugih progresivnih bolesti i utječe na sve vidove vašeg života
– psihološki, emocionalni i duhovni.
Zašto se pribojavamo boli?
Bolove ne osjećaju svi ljudi koji boluju od neizlječive bolesti.
No veliki broj ljudi koji boluje od neizlječive bolesti se
pribojava bolova jer strahuje da se bol ne može suzbiti bez
strašnih nuspojava. Strah od boli dodatno utječe na ukupni
učinak boli. O boli se mora govoriti, kao i o strahu od boli.
Budite otvoreni i iskreni i postavljajte pitanja kako biste mogli
dobiti točne informacije.
Može li se bol uvijek suzbiti?
Većina bolova se može suzbiti ili držati pod kontrolom.
Suzbijanje i održavanje boli pod kontrolom znači procjenu
i nadziranje svakog aspekta boli. To su ključne sposobnosti
liječnika i sestara palijativne skrbi.
Kako mogu pomoći u suzbijanju mojih
bolova?
Dobra kontrola bolova zahtijeva dobru komunikaciju između
bolesnika, skrbnika, liječničkog i drugog medicinskog osoblja.
Važno je biti otvoren i pružiti informacije kako bi tim zadužen
za njegu točno znao što se događa s vašim bolovima. Ponekad
ljudi ne kažu kolike bolove doista imaju jer:
Vide vrijednost u stoicizmu – ne žele ispasti slabići
Ljudi tumače svoje bolove u skladu sa svojim životnim
iskustvima, vrijednostima i uvjerenjima. Ako vidite vrijednost
u stoicizmu zbog svojih vjerskih ili kulturoloških razloga,
možda biste o tome radije porazgovarali sa svojim vjerskim
vođom ili pastoralnim skrbnikom. Niti jedna od glavnih religija
ne potiče svoje sljedbenike da odbace lijekove protiv bolova
(analgetike) u slučaju neizlječive bolesti. Ako mislite da je
slabost ‘popustiti’ pred bolovima, razmislite o tome da će vam
analgetici ostaviti snagu za važnije stvari.
Misle kako pojačavanje bolova može biti znak pogoršanja
stanja.
Podijeliti strah o svom stanju s timom za palijativnu skrb može
smanjiti zabrinutost. Čak i ako vaše stanje nije dobro, razgovor
o tome može smanjiti tjeskobu.
Misle kako oni ne mogu odlučivati o kontroliranju boli.
Kontroliranje boli se provodi u dogovoru između vas i vašeg
liječnika i medicinskih sestara. Planovi kontroliranja boli se
skroje prema vašim potrebama i prilagođavaju se kako se
vaše potrebe mijenjaju. Vi odlučujete želite li više ili manje
sredstava za ublažavanje bolova.
Boje se ako sada uzmu jake lijekove protiv bolova, neće biti
ništa dovoljno jako za kasnije.
Ne postoji granica koliko se može dati lijekova za bolove.
Ne može vam ‘nestati’ lijekova i uvijek se mogu pojačati ili
smanjiti, ovisno o tome kako se osjećate.
Kako se kontrolira bol?
Lijekovi su temelj kontrole boli. Postoje dvije glavne skupine
lijekova protiv bolova, od blagih lijekova kao što su aspirin i
paracetamol, do srednjih i jakih lijekova protiv bolova, poput
morfija i srodnih lijekova (opijata). Anti-upalni, anti-depresivni
i steroidni lijekovi također mogu imati dodatnu ulogu za
neke pacijente i neke izvore boli. Prava kombinacija lijekova
potpada pod stručnost tima palijativne skrbi.
Moram li uzimati lijekove?
Lijekovi su ključni u suzbijanju boli u neizlječivoj bolesti.
Operacija, zračenje i ‘blokada živca’ (kao lokalni anestetik)
koriste se za kontrolu boli u nekim slučajevima.
Kada su vam propisani redoviti lijekovi protiv bolova (npr.
svakih 4, 12, ili 24 sata), morate ih uzimati na vrijeme.
Nemojte čekati da se pojavi bol. Raspored uzimanja lijekova
je napravljen kako bi se spriječila pojava boli, a ne za
suzbijanje nakon pojave, zato što je ta vrsta boli konstantno
prisutna.
Ostale mjere uključuju:
• tople obloge, hladne obloge
• pažljivo pozicioniranje i premještanje, odgovarajuće vježbe
ili podupiranje bolnih dijelova tijela
• posebne tehnike fizioterapije, poput terapije laserom i
ultrazvukom
• terapije kao što su masaža, relaksacija, meditacija, hipnoza,
glazbena terapija, aromaterapija, akupunktura i akupresura
• odvlačenje pozornosti – svaka aktivnost koja odvlači ili drži
vašu pozornost će vam smanjiti svijest o prisutnoj boli.
Komplementarne mjere se koriste uz medicinske terapije.
One povećavaju učinkovitost terapije lijekovima i mogu
smanjiti količinu potrebnih lijekova.
Ako uzimam jake lijekove protiv bolova
(opijate), hoću li postati ovisnik?
Ljudi ponekad misle da opijati moraju stvarati ovisnost jer
dolaze iz istog izvora kao i heroin (opijum). Heroin, ubrizgan
u venu, daje nalet užitka, zvan euforija, što može biti vrlo
zamamno i privlačno. Ljudi koji sami sebi daju injekcije na
takav način, bez medicinskih razloga, mogu postati ovisnici i
morat će povećavati količinu droge kako bi bili pod euforijom
ili izbjegli simptome kod prestanka uzimanja droga.
Medicinski propisani opijati koriste se na potpuno različit
način. Doza neutralizira bol. Ona ne daje ‘nalet užitka’. Bol
preuzima kemijski učinak, tako da je bilo kakav osjećaj
euforije vrlo blag ili neprimjetan. Lijek se daje na najlakši
način, obično na usta (kao tekućina, tableta ili kapsula),
injekcijom (u kožu, mišić ili venu) ili na kožu (u vidu flastera
poput nikotinskog flastera).
Neki pacijenti ostaju na istoj dozi iako bolest napreduje.
Drugima je potrebno povećavati dozu lijeka za ublažavanje
bolova. To nije dokaz ovisnosti. Pravilna doza je ona koja
zaustavlja bol i omogućuje vam da se osjećate ugodnije.
Ljudi se razlikuju, bolovi se razlikuju i ne postoji prava doza
koja je jednaka za svaku osobu.
Koje su nuspojave opijata?
Morfij i slični lijekovi uzrokuju stalni zatvor, koji se može
kontrolirati laksativima. Neki ljudi osjećaju mučninu,
pospanost ili konfuziju kada tek počnu uzimati ove lijekove,
što kod nekih može potrajati i do 5 dana. Ovi simptomi
obično prestanu kada se organizam navikne na lijekove. O
ovim simptomima možete uvijek porazgovarati s liječnicima i
medicinskim sestrama koji se brinu o vašoj njezi.
Kod nekih ljudi su nuspojave dugotrajne i neprihvatljive.
U takvim slučajevima se za ublažavanje bolova koriste
drugi lijekovi ili manje doze kombinacije dva ili više lijekova
bez nuspojava. Liječnici palijativne skrbi su specijalisti za
kontrolu boli. Ako kontrola boli nije savršena, tražite savjet od
specijaliste.
Suzbija li morfij disanje?
Prevelika doza morfija kod nekoga tko se nije navikao uzimati
ovaj lijek može suzbiti disanje, ali se u većini slučajeva, ako je
morfij pravilno propisan, to neće dogoditi. Morfij se zapravo
može koristiti u malim dozama za ublažavanje teškog disanja
i suzbijanje kroničnog kašlja.
A što je s probijajućom boli?
Ponekad možete osjetiti bol i pored redovitog i stalnog
uzimanja lijekova protiv bolova. To se zove “probijajuća bol”
koja potrese i vas i vašeg skrbnika. Vaš liječnik je vjerojatno
propisao dodatne lijekove koji se mogu uzeti po potrebi. U
tom slučaju uzmite dodatne lijekove, zapišite to i obvezno
to recite medicinskoj sestri ili liječniku. Ako dodatni lijek
za probijajuću bol nije propisan, odmah potražite pomoć
od svog tima za palijativnu skrb ili od svog liječnika opće
prakse. Ponekad probijajuća bol znači da vam je potreban
dodatni (ili neki drugi) lijek prije nekog planiranog postupka
koji zahtijeva dodatni napor, kao npr. tuširanja. Često to
znači da redoviti lijek treba pojačati kako biste i dalje bili
bez bolova. Cilj upravljanja bolovima je spriječiti bol; teže
je pokušati kontrolirati bol kada se ponovno javi nego ga
rutinski suzbijati prije nego što ga osjetite.
Bol je simptom kojeg se najviše boje ljudi koji boluju od
neizlječive bolesti, ali on često ne stvara zabrinutost kod
onih koji primaju palijativnu skrb. Moderan način upravljanja
bolovima znači da pacijenti mogu očekivati da će biti gotovo
bez ikakvih bolova tijekom svoje bolesti.
Ključni kontakti
Nacionalni broj palijativne skrbi: 1800 660 055
Palliative Care Australia
t: 02 6232 4433
e:[email protected]
w:www.palliativecare.org.au
Palliative Care ACT
t: 02 6273 9606
e:[email protected]
w:www.pallcareact.org.au
Palliative Care New South Wales
t: 02 9206 2094 / 0403 669 491
e:[email protected]
w:www.palliativecarensw.org.au
Palliative Care Northern Territory
t: 08 8951 6762
e:[email protected]
w:www.nt.palliativecare.org.au
Palliative Care Queensland
t: 07 3211 2299
e:[email protected]
w:www.palliativecareqld.org.au
Palliative Care Council of South Australia
t: 08 8291 4137
e:[email protected]
w:www.pallcare.asn.au
Tasmanian Association for Hospice and Palliative Care
t: 03 6285 2514
e:[email protected]
w:www.tas.palliativecare.org.au
Palliative Care Victoria
t: 03 9662 9644
e:[email protected]
w:www.pallcarevic.asn.au
Palliative Care Western Australia
t: 1300 551 704 / 08 9382 9367
e:[email protected]
w:www.palliativecarewa.asn.au
Zahvala
PCA se zahvaljuje za pomoć Palliative Care Victoria i Palliative Care Queensland,
u izradi ovog materijala.
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
0
File Size
603 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content