doc. dr. sc. Ksenija Klasić Zbornik radova savjetovanja «Organizacija i provedba zaštite na radu na privremenim i zajedničkim privremenim radilištima», str. 67.- 77., UPZ, Zagreb, 2005. ULOGA OSIGURANJA OSOBA I IMOVINE NA RADILIŠTIMA 1. UVOD Osiguranje osoba i imovine na radilištima izuzetno je važno za izvođače radova i njihove zaposlenike jer se njima nadoknađuje financijski gubitak zbog štete koja se dogodila. Uglavnom se radi o tri vrste osiguranja koja sklapaju poslodavci: osiguranju od nezgode (nesretnog slučaja), osiguranju od odgovornosti prema trećima i prema djelatnicima i osiguranju objekata u izgradnji ili montaži (u građevinarstvu). Budući da ova osiguranja nisu obavezna, događa se da ni osobe ni imovina na radilištima nemaju osiguravateljno pokriće, pa se često u slučaju štete pokreću sudski sporovi za nadoknadu štete. Stoga je potrebno podrobnije se upoznati s ovim vrstama osiguranja kako bi svaki poslodavac mogao ocijeniti opravdanost sklapanja određene police osiguranja. 2. OSIGURANJE OD NEZGODE Danas na u Hrvatskoj djeluje dvadesetak osiguravajućih društava koja mogu samostalno formirati uvjete osiguranja za sva dobrovoljna osiguranja. Kod osiguranja od nezgode postoje razlike u opsegu pokrića koje daju pojedini osiguravatelji, tako da se preporuča prije sklapanja osiguranja dobro poručiti uvjete osiguranja. Ukoliko poslodavac sam ne može ocijeniti kako izabrati osigurateljno pokriće, za taj posao može ovlastiti posrednika (brokera) u osiguranju koji će zastupati njegove interese u kontaktu s osiguravajućim društvima. Prema podacima Direkcije za nadzor društava za osiguranje portfelj ove vrste osiguranja sve više raste, pa je tako u 2003. godini ukupna zaračunata bruto premije za osiguranje osoba od posljedica nezgode pri i izvan redovnog zanimanja iznosila 208.370.000,00 kuna. Pri tome su u istoj godini prijavljeno 9.903 štete, a bruto likvidirane štete iznosile su 113.969.000,00 kn. Nesretnim slučajem se smatra svaki iznenadni i o osiguranikovoj volji neovisan događaj koji, djelujući uglavnom izvana i naglo na osiguranikovo tijelo, ima za posljedicu njegovu smrt, potpuni ili djelomični invaliditet, prolaznu nesposobnost 1 za rad ili pogoršanje zdravlja koje zahtjeva liječničku pomoć. To znači da se nesretnim slučajem smatraju sljedeći događaji: gaženje, sudar, udar kakvim predmetom ili o kakav predmet, udar električne struje ili groma, pad, okliznuće, survavanje, ranjavanje oružjem, ubod ili ugriz životinje i ubod insekta, osim ako je takvim ubodom prouzročena kakva infektivna bolest, kao i: (1) trovanje kemijskim sredstvima iz osiguranikova neznanja, osim profesionalnih bolesti; (2) infekcija ozlijede uzrokovana nesretnim slučajem; (3) trovanje zbog udisanja plinova i otrovnih para, osim profesionalnih bolesti; (4) opekline vatrom ili elektricitetom, vrućim predmetom, tekućinama ili parom, kiselinama, lužinama i sl. (5) davljenje i utapanje; (6) gušenje ili ugušenje zbog zatrpavanja (zemljom, pijeskom i sl.); (7) istegnuće mišića, iščašenje, uganuće, prijelom kostiju koji nastane zbog naglih tjelesnih pokreta ili iznenadnih naprezanja izazvanih nepredviđenim vanjskim događajima, ako je to nakon ozlijede utvrđeno od odgovarajućeg liječnika specijalista, (8) djelovanje svjetlosti, sunčanih zraka, temperature ili lošeg vremena, ako im je osiguranik bio izložen neposredni prije jednog nesretnog slučaja nastalog prije toga, ili se našao u takvim nepredviđenim okolnostima koje nije mogao spriječiti ili im je bio izložen radi spašavanja ljudskog života; (9) djelovanje rengenskih ili radioaktivnih zraka, ako nastupe naglo ili iznenada, osim profesionalnih bolesti. Većina osiguravatelja ne smatra nesretnim slučajem zarazne, profesionalne i ostale bolesti ni posljedice psihičkih utjecaja; trbušne kile, kile na pupku, vodene ili ostale kile, osim onih koje nastanu zbog izravnog oštećenja trbušne stjenke pod neposrednim djelovanjem vanjske mehaničke sile na trbušnu stjenku ako je nakon ozlijede utvrđena traumatska kila kod koje je klinički uz nju utvrđena ozljeda mekih dijelova trbušne stjenke u tom području; infekcije i bolesti koje nastanu zbog raznih alergija, rezanja ili kidanja žuljeva ili drugih izraslina tvrde kože; anafilaktički šok, osim ako nastupi pri liječenju zbog nastalog nesretnog slučaja; hernija, disci intervertebralis, sve vrste lumbalgija, diskopatija, sakralgija, kokciodinija, ishialgija i mofascitis, firozitis, fascitis i sve patoanatomske promjene slabinsko križne regije označene analognim terminima; odljepljenje mrežnice (ablatio retinae) prethodno bolesnog ili degenerativno promijenjenog oka, a iznimno se priznaje odljepljenje mrežnice prethodno zdravog oka, ako postoje znakovi izravne vanjske ozlijede očne jabučice utvrđene u zdravstvenoj ustanovi; posljedice koje nastanu zbog dilirijum tremensa i djelovanja droga; posljedice medicinskih, posebice operativnih 2 zahvata, koji se poduzimaju radi liječenja ili preventive radi sprječavanja bolesti, osim ako su te posljedice nastupile zbog dokazane pogreške medicinskog osoblja (vitium artis); patološke promjene kostiju i patološke epifiziolize; sustavne neuromuskularne bolesti i endokrine bolesti. Osiguranje od nezgode moguće je ugovoriti samo za vrijeme rada i dolaska i odlaska na posao, kao i na 24 sata. Mogu se osigurati pojedinci, grupe, ali i svi zaposlenici tvrtke prema kadrovskoj evidenciji, što se preporuča. Odšteta se određuje prema visini premije koju plaća poslodavac. Što je premija viša, to je odšteta veća. Najčešće se ugovaraju svote osiguranja za smrt zbog nesretnog slučaja, trajni invaliditet i dnevnu naknadu za liječenje u bolnici (zbog nezgode). Osiguravatelji pri sklapanju police osiguranja od nezgode upozoravaju da nisu pokriveni rizici koji se dogode osiguranicima pri bavljenju određenim športovima, pri čemu svaki osiguravatelj daje listu športova koje isključuje iz osiguranja (ponekad se određeni športovi mogu osigurati uz doplatu). Osiguranik neće imati pravo na odštetu ako je sam prouzročio štetu (pri bavljenju športom koji nije u pokriću, zbog pokušaja ili izvršenju samoubojstva, zato što je ugovaratelj osiguranja, osiguranik ili korisnik namjerno uzrokovao nesretni slučaj; pri pripremi, pokušaju ili izvršenju krivičnog djela s umišljajem i pri bijegu poslije takve radnje; zbog djelovanja alkohola i/ili narkotičnih sredstava na osiguranika, bez obzira na odgovornost treće osobe za nastanak nesretnog slučaja). Ponekad je isključeno i aktivno sudjelovanje u fizičkom obračunavanju (tučnjavi), osim u dokazanom slučaju samoobrane. Kada se dogodi nezgoda osiguranik koji je zbog nesretnog slučaja ozlijeđen, dužan je odmah se prijaviti liječniku, odnosno pozvati liječnika radi pregleda i pružanja potrebne pomoći i odmah poduzeti sve potrebne mjere radi liječenja i držati se liječničkih savjeta i uputa u pogledu načina liječenja. Nesretni slučaj treba odmah prijaviti osiguravatelju, pri čemu u prijavi o nesretnom slučaju mora pružiti osiguratelju sva potrebna izvješća i podatke, posebice o mjestu i vremenu kada je slučaj nastao, potpuni opis događaja, ime liječnika koji ga je pregledao i uputio na liječenje ili koji ga liječi, liječnički nalaz o vrsti i težini tjelesne ozljede, o nastalim eventualnim posljedicama, te podatke o manama, nedostacima i bolestima koje je osiguranik imao prije nastanka nesretnog slučaja. Ako je nesretni slučaj imao za posljedicu osiguranikovu smrt, korisnik osiguranja dužan je o tome pismeno izvijestiti osiguratelja i pribaviti potrebnu medicinsku i ostalu dokumentaciju. 3 Osiguravatelj je ovlašten i ima pravo od osiguranika, ugovaratelja, korisnika, zdravstvene ustanove ili bilo koje druge pravne ili fizičke osobe tražiti naknadna objašnjenja i dokaze, te na svoj trošak poduzimati radnje u svrhu liječničkog pregleda osiguranika od svojih liječnika ili liječničkih komisija, da bi se utvrdile razne okolnosti o prijavljenom nesretnom slučaju. Osiguravatelj odštetu isplaćuje osiguraniku odnosno zaposleniku tvrtke, a na temelju postotka invaliditeta koji odredi osiguravatelj. U slučaju smrti osiguranika, odštetu će dobiti zakonski nasljednici ili imenovani korisnik. Stoga ovo osiguranje štiti pojedinca, zaposlenika tvrtke, a ne poslodavca koji plaća osiguranje. 3. OSIGURANJE OD ODGOVORNOSTI Osiguranje od odgovornosti koje se ovdje razmatra odnosi se na osiguranje od odgovornosti za štete prema trećim osobama i na osiguranje od odgovornosti za štete prema zaposlenicima. U Direkciji za nadzor društava za osiguranje podaci o ovom osiguranju prate se pod nazivom Osiguranje od opće odgovornosti. Prema statističkim podacima premije ove vrste osiguranja neprekidno raste i u 2003. godini ukupna zaračunata bruto premija iznosila je 97.275.000,00 kn. Iste godine bilo je prijavljeno 7.018 šteta, a bruto iznos likvidiranih šteta iznosio je 56.132.000,00 kn. Predmet osiguranja je građansko-pravna izvanugovorna odgovornost osiguranika za štetu zbog smrti, povrede tijela ili zdravlja, kao i oštećenja ili uništenja stvari treće osobe, pri čemu je osigurana odgovornost za štetu koja je nastala iz djelatnosti (zanimanja) osiguranika, iz posjedovanja stvari, iz pravnog odnosa, ili iz određenog svojstva kao izvora opasnosti. Osiguranje se također odnosi na odgovornost za štetu nastalu zbog: povećanja opasnosti ili proširenja osiguranog izvora opasnosti do kojih je došlo tijekom trajanja osiguranja, novog izvora opasnosti koji se kod osiguranika pojavi poslije zaključenja ugovora o osiguranju, krađe ili nestanka stvari uz uvjet da su stvari smještene u zaključanim prostorijama ili ostavama, osim novca, dragocjenosti svih vrsta, vrijednosnih papira i isprava svih vrsta, štete koja nije nastala ni povredom osobe ni oštećenjem odnosno uništenjem stvari tzv. «čisto imovinska šteta», za štetu nastalu na osobama zbog zagađivanja tla i vode. Unatoč razlikama između uvjeta osiguranja pojedinih osiguravajućih društava, uglavnom se isključuje iz pokrića odgovornost osiguranika za namjerno 4 prouzročenu štetu. Ako je štetu namjerno prouzročio djelatnik osiguranja, osiguratelj stupa u prava osiguranika prema djelatniku kao odgovornoj osobi. Isključena je i odgovornost za štete koje su u neposrednoj ili posrednoj svezi s korištenjem nuklearne energije osim odgovornosti za štete od radioizotopa koji se koriste u mirnodopske svrhe (u medicini, biologiji, industriji, poljoprivredi itd.), odgovornost za štete iz posjedovanja ili korištenja motornih vozila i drugih vozila na motorni pogon (samohodnih radnih strojeva, radnih vozila i ostalih vozila) kada su u funkciji motornih vozila i kada mogu biti pokriveni osiguranjem od automobilske odgovornosti, osim ako je za ta vozila plaćena dodatna premija, kao i odgovornost za štete iz posjedovanja ili korištenje plovila i letjelica. Naknada neće biti isplaćena za štete koje pretrpi osiguranik, bračni drug osiguranika, djeca ili druge osobe koje s njim žive u zajedničkom kućanstvu i koje je dužan uzdržavati, niti za štete na stvarima ili izvršenim radovima koje je osiguranik ili koja druga osoba po njegovom nalogu i za njegov račun, izradio ili isporučio, ako je uzrok štete u izradi ili isporuci, štete od proizvoda s nedostatkom, štete na tuđim stvarima prouzročene pri obavljanju osigurane djelatnosti (zanimanja) na ovim ili s ovim stvarima (kao npr. obrade, popravci, prijevoz, leasing, ispitivanje, povreda životinja pri liječenju, kastriranju, tretiranju plinom i umjetnom osjemenjivanju), osim ako je do štete došlo zbog događaja koji nije u neposrednoj vezi s profesionalnim propustom osiguranika, štete koje su nastale kao posljedica svjesnog postupanja suprotno propisima po kojima se obavlja djelatnost odnosno zanimanje kao izvor opasnosti naveden u polici, štete koje su posljedica zagađivanja zraka, štete koje su posljedica profesionalnih oboljenja djelatnika osiguranika. Osiguranjem nisu pokrivene štete koje nisu nastale na stvarima zbog: trajnog djelovanja temperature, plinova, pare, vlage ili padalina (dima, čađe, prašine i dr.), kao i zbog pljesnivosti, potresa, šumova i sl. što ima za posljedicu postupno nastajanje štete, zbog ulijeganja i klizanja zemljišta, zbog poplave stajaćih, tekućih i podzemnih voda Od niza isključenja važno je naglasiti da se osiguranje se ne odnosi na odgovornost za štete na tuđim stvarima koje je osiguranik uzeo u zakup, na poslugu, zajam, u ostavu, radi prijevoza i slično, te za koje osiguranik odgovara u svojstvu investitora. Premije osiguranja nisu iste za sve djelatnosti. Za rizične djelatnosti (gdje su moguće češće i veće štete) poput šumarstva i građevinarstva premije osiguranja su više. 5 Kod gotovo svih osiguravatelja za djelatnost građevinarstva i montaže iz osiguranja je isključena odgovornost za štete izvođača radova: 1) na susjednim građevinama zbog propuštanja da se izvrši odgovarajuće pojačanje (podupiranje i sl.), 2) na građevinskom objektu, koji osiguranik gradi ili na njemu izvodi radove, 3) prouzročene rušenjem na nepokretne stvari, koje se nalaze u krugu čiji polumjer odgovara visini objekta koji se ruši, 4) koje nastaju kao posljedica neispravne tehničke dokumentacije na projektiranim objektima, 5) na nepokretnim stvarima, koje se prilikom miniranja nalaze na udaljenosti manjoj od 75 m od točke miniranja, osim ako se posebno ugovori i plati dodatna premija. Stoga se osiguranje objekata u izgradnji mora posebno ugovoriti. Kod osiguranja od odgovornosti maksimalna obveza osiguravatelja određuje se po štetnom događaju. Neki osiguravatelji svoju obvezu ograničavaju još i ukupnim iznosom koji se u jednoj godini može isplatiti za sve štete koje se dogode po jednoj polici. U tim slučajevima premije su niže jer se zapravo radi o manjem pokriću. Kod osiguranja od odgovornosti prema djelatnicima odšteta će biti isplaćena djelatniku koji je pretrpio štetu, pod uvjetom sa su se pri radu provodile sve propisane mjere zaštite. Ako se utvrdi da je zaposlenik sam skrivio nezgodu svojim nemarom ili nepridržavanjem propisima, osiguravatelj će odbiti isplatiti odštetu. Unatoč tome što osiguranje od odgovornosti nije obavezno, sve češće se na natječajima zahtijeva da ponuđači imaju najmanje osiguranje od odgovornosti za štete prema trećima, što dokazuju sklopljenom policom. Nekim djelatnostima propisano je posebnim zakonima obaveza sklapanja police osiguranja od odgovornosti iz obavljanja djelatnosti, pa primjerice, posrednici odnosno brokeri u osiguranju moraju posjedovati policu osiguranja od odgovornosti na svotu osiguranja od minimalno 1.000.000,00 kn po štetnom odgađaju. Osiguranje od odgovornosti prema djelatnicima poslodavci često sklope tek nakon što se nekom od zaposlenika dogodila šteta, pa su štete morali nadoknaditi iz tekućeg poslovanja. Do nedavno su poslodavci odgađali takve isplate naknada i po nekoliko godina, dijelom i zbog sporosti pravosudnog sustava, no 6 približavanjem EU sudski postupci se sve više ubrzavaju, pa nije rijetkost da se naknade namiruju u vrlo kratkom roku, s računa poslodavca. 4. OSIGURANJE OBJEKATA U IZGRADNJI Osiguranje objekata u izgradnji često se u svakodnevnom govoru naziva građevinskim osiguranjem. U Hrvatskoj postoji tradicija sklapanja ove vrste osiguranja (prema međunarodnim europskim standardima radi se o skupini osiguranja 09. odnosno imovinskom osiguranju), koja je usko vezana uz aktivnosti na području izgradnje objekata (visokogradnje i niskogradnje). Osim osiguranja objekata u izgradnji (osigurava građevinski objekt) ugovara se i osiguranje objekata u montaži (osigurava se oprema koja se montira). Kako su uvjeti za ove dvije vrste osiguranja gotovo identični, izbor vrste osiguranja ovisi o pretežnosti ugovorene vrste poslova. Ova osiguranja spadaju u tehničke vrste osiguranja, a zovu ih i investicijskim osiguranjem jer prate investicijsku izgradnju. Njihov značaj je u očuvanju i zaštiti sredstava koja se ulažu u obnavljanje i proširenje materijalne osnove rada. Podaci o zaračunatoj bruto premiji osiguranja koje prikuplja Direkcija za nadzor društava za osiguranje prikazani su u tablici 1.: Godina 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. Zaračunata Zaračunata bruto bruto premija – premija – objekti objekti u u montaži (kn) izgradnji (kn) 14.527.000 5.234.000 24.463.00 6.491.000 9.869.000 2.922.000 17.572.000 4.444.000 44.992.000 14.546.000 40.438.000 4.171.000 Tablica 1.: Statistički podaci za osiguranje objekata u izgradnji i montaži Varijacije u iznosu zaračunate bruto premije osiguranja pokazuju razdoblja kada je u Hrvatskoj aktivnost izgradnje objekata bila izuzetno jaka (primjerice 2002. godina) u odnosu na razdoblje usporene izgradnje (primjerice u 2000. godini), što je prikazano na slici 1. 7 50.000 45.000 40.000 zaračunata bruto premija (u 000 kn) 35.000 30.000 Osiguranje objekata u izgradnji 25.000 Osiguranje objekata u montaži 20.000 15.000 10.000 5.000 0 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. godina Slika 1. Grafički prikaz zaračunate bruto premije za osiguranje objekata u izgradnji i montaži za razdoblje 1998.- 2003. Osiguranjem objekata u izgradnji štite se interesi investitora, ali i izvođača radova. Ovo osiguranje se uglavnom provodi po standardnim odnosno domaćim uvjetima osiguranja, iako se ponekad koriste međunarodni uvjeti CAR (Contractors All Risk), posebno kada su rizici locirani izvan granica Republike Hrvatske. Kod međunarodnih uvjeta pokriveni su svi rizici izvođača osim onih koji su izrijekom isključeni iz osiguranja, dok se kod standardnih uvjeta ugovaraju određeni imenovani rizici. Budući da za sve štete pri izgradnji ne mora biti odgovoran izvođač radova, svi rizici ne znače da će i sve štete biti pokrivene. Stoga izvođač uvijek treba naglasiti od kojih se rizika želi osigurati, jer, primjerice, dok se u domaćim uvjetima automatski pokriva greška u projektu ili u materijalu, u međunarodnim se ta pokrića moraju posebno ugovoriti. Ugovorna odgovornost izvođača radova u pravilu je uključena kod međunarodnih uvjeta, dok se kod domaćih mora posebno ugovoriti. Također treba biti oprezan kod ugovaranja odbitnih franšiza koje se u pravilu ugovaraju kod međunarodnih uvjeta. Potrebno je što preciznije odrediti rok završetka radova, jer naknadno produženje osiguranja za mjesec ili dva može skupo koštati. U Hrvatskoj se uglavnom primjenjuju standardni domaći uvjeti, a poželjno je da izvođač radova zatraži pomoć brokera u osiguranju koji će za njega potražiti na tržištu najpovoljnije osiguranje i koji će mu svojim savjetom pomoći da plati realnu cijenu osiguranja. 8 Osiguranje objekata u izgradnji može sklopiti investitor ili izvođač, odnosno svaki posebno, za onaj dio za koji ima imovinski interes ili ugovornu obvezu da osigura objekt od odgovarajućih, ugovorom predviđenih opasnosti. Vrijednost osigurane stvari je stvarna cijena radova i materijala iz ugovora o građenju ako nije drukčije dogovoreno s osiguravateljem. Izvođač radova se najčešće pojavljuje kao ugovaratelj ovog osiguranja, dok se kao osiguranik (dakle, osoba kojoj će biti isplaćena odšteta u slučaju štete) navodi investitor. Ukoliko je na polici osiguranja kao osiguranik naveden izvođač radova, polica se vinkulira u korist investitora. U tom slučaju će u slučaju štete odšteta biti isplaćena investitoru. Odšteta može biti isplaćena izvođaču radova samo uz pismenu suglasnost investitora u čiju je korist polica vinkulirana. Ako na objektu radove obavlja više izvođača preporuka je da glavni izvođač riješi financijske odnose s podizvođačima, koji svi mogu biti navedeni kao osiguranici u dijelu posla koji obavljaju. Zbog bržeg i jednostavnijeg rješavanja moguće štete uvijek je povoljnije sklopiti jednu policu osiguranja za osiguranje objekta u izgradnji, nego da svaki podizvođač sklapa posebnu policu za svoj dio posla. Svaki podizvođač sudjeluje u premiji prema dogovoru s izvođačem u dijelu koji se odnosi na njegov dio posla. Osiguravajuća društva u Hrvatskoj uglavnom primjenjuju iste ili slične uvjete osiguranja, dok se cjenici mogu značajno razlikovati. Kako se kod osiguranja objekata u izgradnji radi o više različitih opasnosti koje je moguće osigurati, potrebno je prije ugovaranja police znati što je već izvođač osigurao i pod kojim uvjetima. Predmet osiguranja kod ove vrste osiguranja su građevni objekti u izgradnji, podrazumijevajući pod tim novogradnje i rekonstrukcije (popravke, dogradnje, nadogradnje i sl.), građevni i obrtnički radovi, instalacijski materijal, te sva oprema koja je namijenjena isključivo za ugradnju u osigurani objekt u izgradnji, kao i građevna oprema i pomoćni objekti koji su u cjelini obuhvaćeni u predračunskoj vrijednosti objekata u izgradnji i služe za izgradnju građevnog objekta (pomoćne zgrade, barake – drvene ili zidane za skladište, radionice, blagovaonice, pokretne skele i sl.), osim stvari koje čine materijalnu imovinu izvoditelja radova odnosno osiguranika. Prema standardnim uvjetima ako se posebno ugovori i ako se obračuna posebna premija, osiguranjem se mogu obuhvatiti već postojeći objekti na kojima se obavljaju rekonstrukcije (popravci), dogradnje, nadgradnje, adaptacije i sl., dio 9 objekta u izgradnji odnosno pojedini građevni i obrtnički radovi koje je preuzeo izvoditelj radova, pomoćni građevni i alat u uporabi, te građevna oprema i pomoćni objekt koji služe za izgradnju građevnog objekta i koji uopće nisu ili nisu u cijelosti obuhvaćeni u predračunskoj vrijednosti objekata u izgradnji, ako te stvari čine materijalnu imovinu izvoditelja radova. Mogu se uključiti stacionirana (usidrena) plovna vozila, čamci, splavi, pontoni na vodi i stvari na njima za vrijeme gradnje na vodi ili obali, stvari radnika, troškovi odnosno radovi za ispunjenje šupljina preko profila predviđenog objektom, koji su potrebni za uspostavljanje radova odnosno oštećenoga objekta u prvotno stanje i poslovno-tehnička dokumentacija, uključujući i građevnu knjigu. Važno je naglasiti da se ne može osigurati građevni objekt ako zbog njegove gradnje nije zaposlen potreban broj kvalificirane stručne radne snage, ako gradnjom i radovima ne rukovode i ne nadziru ih stručnjaci s potrebnim stručnim kvalifikacijama. Mjesto osiguranja je u pravilu područje gradilišta s priručnim skladištima na radilištu, koja služe isključivo osiguranom objektu. Osigurane opasnosti se prema standardnim domaćim uvjetima dijele na osnovne i dopunske. Osnovne opasnosti su automatski u pokriću, a to su: 1. požar i udar groma, eksplozija, oluja, tuča, manifestacije i demonstracija, izlijevanje vode, udar vlastitog motornog vozila i vlastitog pokretnog radnog stroja i nepoznatog motornog vozila u osigurani građevni objekt, pad i udar letjelice, mraz, snijeg i led, snježna lavina, kiša, odronjavanje tla, slijeganje tla, 2. građevna nezgoda, 3. nespretnosti, nemara ili zle namjere radnika ili neke druge osobe, 4. provalna krađa. Ako se posebno ugovori i obračuna dodatna premija, mogu se osigurati i dodatne opasnosti poput 1. poplave i bujice, visoke vode i podzemne vode, 2. klizanja tla, 3. odgovornosti izvoditelja građevnih radova, za štete prema trećim osobama i svojim djelatnicima, 4. ugovorne odgovornosti izvoditelja građevnih radova u garancijskom roku (često se ovo osiguranje odnosi samo na glavnog izvođača, a ne i na podizvođače), pri čemu su osigurane samo opasnosti koje su navedene u polici i za koje je obračunata premija. 10 Građevnom nezgodom se prema standardnim uvjetima smatra nepredviđeni, od volje izvođača radova neovisni događaj, koji za posljedicu ima uništenje ili oštećenje osiguranih stvari zbog greške u izvođenju radova, deformacije i loma građevne montažne opreme, prijenosa ili prijevoza na području gradilišta, greške u tehničko-računskim osnovama, proračunu i izradi nacrta, greške u konstrukciji, greške u materijalu i pad ili udar predmeta. Građevna nezgoda smatra se nepredviđenom ako ju izvoditelj radova, s obzirom na tehničko znanje i mogućnost građevne tehnike, nije mogao niti ju je bio dužan predvidjeti. Treba naglasiti da svako osiguravajuće društvo može izraditi vlastite uvjete osiguranja u kojima će smanjiti ili povećati opseg opasnosti ovdje naveden, kao i odrediti kada se neće smatrati da je nastupila građevna nezgoda. Stoga uvjete osiguranja treba poručiti prije potpisivanja police osiguranja, a ne naknadno, kada se dogodi šteta. Osiguranjem su obuhvaćene štete od nespretnosti, nemara ili zle namjere radnika ili neke druge osobe. Nespretnost odnosno nemar se prema standardnim uvjetima ostvaruje samo ako osiguranik komisijski utvrdi za svaki štetni događaj da je nastao neodgovarajućim postupcima pojedinog radnika ili grupe radnika. Štete prouzročene zlom namjerom osiguranik je dužan prijaviti Ministarstvu unutarnjih poslova. Osiguranje pokriva i štete od provalne krađe neugrađenog građevnog, obrtničkog, instalacijskog materijala i opreme koja je namijenjena za ugradnju u osigurani objekt u izgradnji, ali i štete od obične krađe opreme i materijala već ugrađenog u objekt u izgradnji, kojeg stalno čuva čuvar. Ako se kod štete ustanovi, da objekt nije bio čuvan, osiguranik gubi pravo na naknadu iz osiguranja. Za investitore je posebno važno osiguranje od ugovorene odgovornosti izvođača građevnih radova u jamstvenom roku, koje se može ugovoriti kao dodatna opasnost. Ono pokriva štetu kojoj je izvor ugovorena odgovornost od uništenja ili oštećenja osiguranoga građevnog objekta u jamstvenom roku i kojoj je uzrok nezgoda nastala prije početka jamstvenog roka, a nastupa početkom upotrebe ili primopredaje objekta za objekte koji su bili osigurani tijekom cijelog vremena izgradnje. Osiguravajuća društva nadoknađuju i troškove koji su nastali pri nastanku osiguranog slučaja. Svaki osiguravatelj može samostalno odrediti pravila prema kojima će nadoknaditi troškove nastale pri sanaciji štete, primjerice troškove za raščišćavanje i rušenje, troškove izrade tehničke dokumentacije potrebne za početak otklanjanja štete itd. 11 Unatoč navedenom, odgovorne osobe u tvrtkama investitora i/ili izvođača smatraju da im ova vrsta osiguranja nije potrebna jer već imaju sklopljeno osiguranje od odgovornosti iz obavljanja djelatnosti. Međutim, opasnosti navedene u sklopu osiguranja objekata u izgradnji nisu pokrivene osiguranjem od odgovornosti iz djelatnosti, čak su ponekad i izrijekom isključena. Primjerice, neki osiguravatelji navode u uvjetima za osiguranje od odgovornosti iz obavljanja djelatnosti da se osiguranje ne odnosi na odgovornost za štete za koje osiguranik odgovara u svojstvu investitora, za štete zbog prekoračenja predračuna i kredita po ugovorima o kupovini i prodaji, a naročito zbog neodržavanja ugovorenih rokova isporuke i garantiranih obaveza, za štete prouzročene time što je osiguranik previdio pogrešku u računu, predračunu ili mjerama u crtežima, zbog nestanka stvari u slučaju štete odgovornosti za čisto imovinsku štetu. U navedenim uvjetima se za djelatnost građevinarstva i montaže isključuje odgovornost za štete na građevinskom objektu, koji osiguranik gradi ili na njemu izvodi radove. Stoga se policu osiguranja objekata u izgradnji svakako isplati zaključiti, posebno ako se radi o većem poslu. Ako izvođač radova nema policu osiguranja od odgovornosti za štete koje može prouzročiti trećim osobama, može platiti dodatno pokriće koje mora biti navedeno u polici osiguranja objekta u izgradnji. Međutim, ako je osiguran samo dio objekta koji se gradi ili samo pojedini građevni ili obrtnički radovi, osiguranje od odgovornosti ne pokriva štete na ostalim dijelovima tog objekta u gradnji ili ostalim građevnim i obrtničkim radovima, koji nisu osigurani (odnosno koji su osigurani drugom policom). Ponekad investitori zahtijevaju da izvođač položi polog, često u iznosu i 10 % od vrijednosti investicije ili radova i to do isteka garantnog perioda od dvije godine nakon primopredaje objekta. Svakako da je cijena police osiguranja značajno niža od iznosa takvog pologa što je povoljno za izvođača, dok su takvim osiguranjem interesi investitora kvalitetno zaštićeni. Kako se radi o vrlo složenom osiguranju poželjno je koristiti se pri njegovu sklapanju uslugama stručnjaka u osiguranju koji će štiti interese ugovaratelja osiguranja. 12 5. ZAKLJUČAK Izvođači radova sve češće osiguravaju osobe i imovinu na radilištima, jer time štite sebe ali i investitora. Osiguranje od odgovornosti za štete prema trećima i prema svojim djelatnicima izvođač radova treba svakako sklopiti, a preporuča se sklopiti i osiguranje od nezgode kojim se nadoknađuju štete od posljedica nesretnog slučaja zaposlenicima koji su stradali. Osiguranje objekata u izgradnji (ili montaži) pokriva one štete koje nisu obuhvaćene policom osiguranja od odgovornosti na građevinskom objektu koji se gradi ili rekonstruira. Svaki poslodavac treba odabrati ona osiguravateljna pokrića koja će što potpunije štiti njegove financijske interese. U praksi se često sklapaju ili preskupe ili neodgovarajuće police osiguranja, što kasnije dovodi do nesporazuma i nezadovoljstva, pa i sudskih sporova. Stoga prije sklapanja osiguranja treba potražiti savjet stručnjaka u osiguranju koji štiti njegove interese. 6. LITERATURA 1. Andrijanić, Klasić: Tehnika osiguranja i reosiguranja, ISBN 953-6286-55-6, Ekonomski fakultet Zagreb i Mikrorad, Zagreb, 2002. 2. Andrijašević, Petranović: Ekonomika osiguranja, Alfa, 1999 3. Bijelić: Osiguranje i reosiguranje, Tectus, Zagreb, 2003. 4. Rječnik osiguranja (1997), Masmedija, Zagreb 5. Tržište osiguranja u RH, Direkcija za nadzor društava za osiguranje, Zagreb,2004. 6. Uvjeti osiguranja : Croatia osiguranje d.d., Allianz Zagreb d.d., Osiguranje Zagreb d.d., Triglav osiguranje d.d. 7. Zakon o zastupanju i posredovanju u osiguranju (NN 27/99) 13
© Copyright 2024 Paperzz
