ISHRANA

Predavač: Daliborka Kuzmanović, viša med.sestra
e-mail: [email protected]
ISHRANA
“Neka tvoja hrana bude tvoj lijek, a neka
tvoj lijek bude tvoja hrana”- Hipokrat
Osnovni sastojci prehrane su:

Bjelančevine

Ugljikohidrati

Masti

Vitamini i minerali
Socijalno edukativni centar
www.sec.ba
2
BJELANČEVINE:


Su najvažniji biološki sastojci svake žive
stanice i glavni građevni materijal neophodan
za rast i obnavljanje tkiva, a uključene su u
gotovo sve biohemijske procese stanica.
Zbog toga se o bjelančevinama iz hrane
govori kao o zaštitnim, prehrambenim tvarima
Kao izvor energije, bjelančevine nisu
isplative, stoga je energiju bolje namiriti iz
ugljikohidrata i masti
Socijalno edukativni centar
www.sec.ba
3
BJELANČEVINE:



Bjelančevine su građene od lanaca
aminokiselina
Ako je opskrba organizma energijom i
dušikom zadovoljavajuća, neke od
aminokiselina organizam može sintetizirati,
pa ih nazivamo neesencijalne aminokiseline
Druge aminokiseline, koje organizam nije u
mogućnosti sintetizirati, potrebno je unijeti
putem hrane, stoga ih nazivamo esencijalnim
aminokiselinama
Socijalno edukativni centar
www.sec.ba
4
BJELANČEVINE:


Esencijalne aminokiseline organizam
namiruje iz namirnica životinjskog porijekla,
kao što su npr. meso, riba, jaja, mlijeko i
mliječni proizvodi, a namirnica biljnog
porijekla dijelom iz mahunarki ( grah, leća,
soja)
Iskorištavanje bjelančevina u organizmu ovisi
o njihovom aminokiselinskom sastavu. Što je
on sličniji sastavu bjelančevina ljudskog
organizma, iskoristivost je veća
Socijalno edukativni centar
www.sec.ba
5
BJELANČEVINE:

Bjelančevine biljnog porijekla, osim onih koje
su sadržane u mahunarkama, imaju nižu
biološku vrijednost, tako da im je iskoristivost
slaba. Utvrđeno je da se njihovo
iskorištavanje u organizmu znatno povećava
ako ih u prehrani kombinujemo sa
bjelančevinama životinjskog porijekla
Socijalno edukativni centar
www.sec.ba
6
UGLJIKOHIDRATI:



Glavnina ukupne energije u prehrani ljudi namiruje
se iz ugljikohidrata. Prehrambene potrebe
ugljikohidrata za odraslu osobu iznose oko 4
grama/kg tjelesne mase. Preporučuje se da 50-60%
ukupne energije namirimo iz ugljikohidrata
Najvažniji izvor ugljikohidrata su namirnice biljnog
porijekla.
Prema molekularnoj građi, ugljikohidrati se dijele na
monosaharide, disaharide i polisaharide, a prema
probavljivosti na probavljive i neprobavljive
Socijalno edukativni centar
www.sec.ba
7
UGLJIKOHIDRATI:

Probavljivi ugljikohidrati su škrob i šećeri, jer
se u organizmu hidroliziraju do jednostavnih
šećera glukoze, fruktoze i galaktoze,
resorbuju putem tankog crijeva i
metaboliziraju na način da se postigne
relativno konstantna koncentracija glukoze u
krvi. Višak ugljikohidrata se pohranjuje u
obliku glikogena u jetri i mišićima, a preostali
dio pretvara u mast i energetska rezerva
deponuje u masno tkivo
Socijalno edukativni centar
www.sec.ba
8
UGLJIKOHIDRATI:

Neprobavljivi ugljikohidrati se u organizmu ne
mogu iskoristiti kao izvor energije. U tu grupu
spadaju vlaknaste tvari koje izgrađuju
stanične stjenke biljaka, a najvećim dijelom to
su celuloza, hemiceluloza i lignin, zatim
viskozne tvari pektini, gume i sluzi koje se
nalaze u biljnim sokovima. I one imaju svoj
značaj tako što povećavaju volumen stolice,
pojačavaju peristaltiku crijeva i ubrzavaju
njihovo pražnjenje
Socijalno edukativni centar
www.sec.ba
9
MASTI:



Osim što su bogat izvor energije, masti su
važne u prehrani i stoga što omogućavaju
apsorpciju tvari topivih u mastima,
prvenstveno vitamina A, D, E i K
Izvor su esencijalnih masnih kiselina,
poznatih pod skupinom vitamin F, a vežne su
i za sintezu nekih hormona
U prirodi se javljaju u dva agregatna stanjatekućem i krutom
Socijalno edukativni centar
www.sec.ba
10
MASTI:


U tekućem stanju to su ulja i dobivaju se iz
namirnica biljnog porijekla kao što su plodovi
maslina i razne vrste sjemenja (suncokreta,
uljane repice, lana, buće, kukuruznih i
pšeničnih klica)
U krutom stanju su masti životinjskog
porijekla (izuzev ribljeg ulja), a to su: svinjska
mast, mast peradi, loj i maslac.
Socijalno edukativni centar
www.sec.ba
11
MASTI:

Dokazana je uzročna povezanost između
vrste i količine konzumiranih masti kao riziko
faktora u razvoju nekih hroničnih bolesti kao
što su kardiovaskularnih, dijabetesa, pretilosti
i nekih vrsta raka. Stoga se preporučuje da
se u prehrani koriste biljna ulja, a da ukupni
unos masti u prehrani ne premašuje 25-30%
energetske vrijednosti dnevnog obroka
Socijalno edukativni centar
www.sec.ba
12
VITAMINI I MINERALI:


Potrebni su organizmu u znatno manjim
količinama nego bjelančevine, masti i
ugljikohidrati, ali su neophodni za zdravlje jer
sudjeluju u nizu biohemijskih procesa važnih
za normalno funkcionisanje organizma
Željezo- manjak željeza u prehrani
prouzrokuje sideropenijsku anemiju ili
slabokrvnost koju karakteriše smanjena
koncentracija hemoglobina, te smanjenim
brojem i veličinom eritrocita
Socijalno edukativni centar
www.sec.ba
13
VITAMINI I MINERALI:

Najbolji izvori željeza su: meso, riba, perad i
jetrica, ali željeza također ima u
mahunarkama, tamnozelenom lisnatom
povrću i suhom voću.Željezo iz namirnica
biljnog porijekla se ne apsorbira kao željezo
iz namirnica životinjskog porijekla. Bioiskoristivost željeza se poboljšava ako se u
obroku kombinuju namirnice bogate
vitaminom C
Socijalno edukativni centar
www.sec.ba
14
VITAMINI I MINERALI:

Vitamin A- potreban je za rast i diferencijaciju
epitelnog tkiva disajnog, urogenitalnog i probavnog
sistema. Takođe je vrlo važan za funkcionisanje
imunog sistema. Nedostatak vitamina A može da
dovesti do oslabljenog vida noću. Vitamin A se
aktivno nalazi samo u hrani životinjskog porijekla.
Ima ga u jetricama, jajima i mnogim mliječnim
proizvodima. Mnoge vrste voća i povrća tamnijih
boja sadrže pigmente,tzv.karotene, koji prelaze u
vitamin A tokom apsorpcije u crijevima
Socijalno edukativni centar
www.sec.ba
15
VITAMINI I MINERALI:

Kompleks B vitamina čine tiamin, niacin, B6, folna
kiselina, pantotenska kiselina, B12 i biotin.
Beophodni su za pretvorbu ugljikohidrata, masti i
proteina u energiju kao i za njihovo korištenje za
izgradnju i obnavljanje tjelesnih tkiva. Manjak ovih
vitamina može dovesti do slabosti mišića, paralize,
mentalne konfuzije, poremećaja nervnog sistema,
probavne smetnje, ispucalu kožu, tešku anemiju i
poremećaj rada srca. Namirnice bogate vitaminom B
su: tamnozeleno povrće, grah, grašak, žitarice,
meso, riba i jaja
Socijalno edukativni centar
www.sec.ba
16
VITAMINI I MINERALI:


Vitamin C- pospješuje apsorpciju željeza iz hrane,
tvorbu kolagena koji povezuje tjelesne stanice, a
djeluje i kao antioksidans. Većina voća, posebno
agrumi i kivi, te mnoge vrste povrća, uključujući i
krompir, su dobri izvori vitamina C
Vitamin D- je posebno važan za iskorištavanje
kalcija u organizmu. Ima ga u ribljem ulju, jajima,
mlijeku, a stvara se u organizmu kad je koža
izložena sunčevom svjetlu. Nedostatak vitamina D
može kod djece da izazove pojavu rahitisa
Socijalno edukativni centar
www.sec.ba
17
VITAMINI I MINERALI:

Jod- je važan za pravilan rast i razvoj.
Nedostatak joda može izazvati gušavost i
mentalnu zaostalost. Bogat izvor joda su
namirnice porijeklom iz mora. Vrlo važan
izvor joda u prehrani su namirnice obogaćene
jodom, npr.kuhinjska so.
Socijalno edukativni centar
www.sec.ba
18
PIRAMIDA ZDRAVE PREHRANE:

Bazu piramide koja je najšira, a time i
najpreporučljivija u svakodnevnoj prehrani su
žitarice, riža, kruh od integralnog brašna i krompir.
Idealno bi bilo svakodnevno jesti integralni kruh.
Žitarice su važan izvor energije za ljudski
organizam, imaju nizak sadržaj holesterola, bogate
su esencijalnim masnim kiselinama i biljnim
vlaknima. Najvažniji je kruh i proizvodi punog zrna
žitarica. Palenta je također vrlo zdrava i jeftina, a
gotovo da se više i ne konzumira
Socijalno edukativni centar
www.sec.ba
19
PIRAMIDA ZDRAVE PREHRANE:

Na drugom mjestu u piramidi prehrane jesu voće i
povrće po mogućnost svježe ili kratkotrajno ili
kuhano na pari. Povrće je nezamjenjivo u prehrani
radi bogatstva vitamina, minerala i
vlakana.Preporučuje se dnevna doza dnevno veća
od 400 grama. Mahunarke su vrlo zdrave , te se
preporučuju više puta sedmično. Grah je bogat
vitaminima, mineralima i bjelančevinama. Bogat je i
celuloznim vlaknima, važnih za održavanje dobrog
rada crijeva, te bi ga trebalo konzumirati makar
jednom sedmično. Voće poboljšava vitalnost, djeluje
povoljno na probavu, djeluje kao antioksidans
Socijalno edukativni centar
www.sec.ba
20
PIRAMIDA ZDRAVE PREHRANE:

Na trećem mjestu po hijerarhiji prehrane jesu
mlijeko, mliječni proizvodi, riba, meso. Mlijeko sadrži
esencijalne aminokiseline i kalcij. Meso, perad, riba,
jaja i mahunarke trebali bi biti dio svakodnevne
prehrane. Preporučuje se jesti ribu makar jednom
sedmično. Masnoće životinjskog porijekla
sadržavaju holesterol. Većina tkiva sadže manje ili
veće količine holesterola posebno mozak, nervni
sistem, jetra i krv. Potreban je za stvaranje polnog
hormona i hormona nadbubrega, vitamina D i žučnih
soli. Nalazi se u žumanjku, iznutricama,maslacu,
morskim plodovima itd.
Socijalno edukativni centar
www.sec.ba
21
PIRAMIDA ZDRAVE PREHRANE:

Od mesa češće konzumirati bijela mesa od
crvenih. Samo jedan dnevni obrok treba da
sadrži meso i pri tom prednost dati peradi i
ribi. Treba znati da svakodnevna
konzumacija svinjetine može da dovede do
problema sa srcem što dovodi do srčanog ili
moždanog udara, te mnogih drugih bolesti
Socijalno edukativni centar
www.sec.ba
22
PIRAMIDA ZDRAVE PREHRANE:


Na vrhu piramide, ali zastupljeni manjom
površinom su sol, šećer, mast i ulje. Masti i
ulja koriste se umjereno. Hranu treba soliti,
također, umjereno. Šećer koristiti u
umjerenim količinama.
Voda je životno važna tekućina, treba je piti
u dovoljnim količinama, dnevno 1,5 do 2 l.
Smatra se da nema zdravih i nezdravih
namirnica. Pitanje je samo odabira,
kombinacije i količine hrane.
Socijalno edukativni centar
www.sec.ba
23
PIRAMIDA ZDRAVE PREHRANE:
Socijalno edukativni centar
www.sec.ba
24
9 osnovnih pravila zdravog načina
prehrane:





Birajte namirnice koje su bogate vlaknima
kao što su integralni kruh i žitne pahuljice,
mekinje i grah
Mesa ne treba jesti puno i dobro je makar
jednom sedmično biti bez mesne hrane
Mlijeko i mliječni proizvodi su odlična
zamjena za meso i masnoće
Svaki dan jedite voće i povrće
Jedite što manje masti i masnoća
Socijalno edukativni centar
www.sec.ba
25
9 osnovnih pravila zdravog načina
prehrane:




Kolače, bombone, slatkiše, industrijske
sokove, čokoladice ne jedite osim u iznimnim
prilikama
Vino je jedino alkoholno piće koje se može
smatrati zdravim
Fizička aktivnost mora biti sastavni dio života
Pušenje je dokazano štetno za zdravlje
Socijalno edukativni centar
www.sec.ba
26
Prehrambena pravila za starije osobe:


Pored zdravog načina života i dovoljnog
kretanja, dobro usklađena prehrana može
djelovati kao mjera profilakse preranog
starenja.
Prva promjena u prehrani, trebala bi započeti
nakon 30., a druga nakon 50. godine života.
Ovo treba uslijediti iz razloga jer energetska
potreba između 33. i 55.godine života opada
za otprilike 10%
Socijalno edukativni centar
www.sec.ba
27
Prehrambena pravila za starije osobe:


Između 55. i 75. godine energetska potreba
opada za još oko 15%, a nakon 75.godine
života za dodatnih 10%. Između 33. i
75.godine života cjelokupna energetska
potreba opada za ukupna 35%.
Smanjuje se potreba za mastima i
ugljikohidratima, dok potreba za
bjelančevinama, vitaminima, mineralima i
tekućinom ostaje nepromjenjena
Socijalno edukativni centar
www.sec.ba
28
Prehrambena pravila za starije osobe:


Iz ovih razloga trebala bi se odabrati potpuna
prehrana: pri smanjenju unošenja masti i
ugljikohidrata mora se osigurati nesmanjeno
unošenje bjelančevina, vitamina i minerala
Treba se obratiti pažnja na unošenje dovoljne
količine tekućine, jer stare osobe teže ka
tome da malo piju, te ih treba motivirati.
Neunošenje dovoljne količine tekućine može
kod starih ljudi oštetiti tjelesne funkcije i
dovesti do stanja smetenosti
Socijalno edukativni centar
www.sec.ba
29
Zdrava prehrana za starije osobe bi
trebala:






Biti sastavljena i pripremljena na takav način
da pri kuhanju ili pečenju ne dođe do gubitka
bjelančevina i vitamina
Biti laka za probavu i korisna, ali i puna
vlakana
Usklađena sa željama osobe
Biti prilagođena kliničkoj slici ili smetnji
Biti prilagođena energetskoj potrebi
Sadržavati prirodne sokove od voća i povrća
Socijalno edukativni centar
www.sec.ba
30
Prehrambena pravila za starije osobe:

-
-
Postoje namirnice koje izazivaju
poteškoće,npr.osjećaj nadutosti, pritiska ili
sitosti. Namirnice koje treba izbjegavati su:
Meso: masno svinjsko i ovčije
Riba: dimljena i marinirana
Jaja: tvrdo kuhana
Masti: rastopljena životinjska mast, loj, ulja sa
zasićenim masnim kiselinama
Povrće: kupus, mahunarke, gljive
Socijalno edukativni centar
www.sec.ba
31
Pravilno pripremanje obroka:

U bolesnikovom životu obroci često imaju
važnu ulogu. Oni predstavljaju dobrodošao i
prijatan prekid svakodnevne monotonije. Zato
pbroci trebaju biti ponuđeni ljubazno. Pored
odabira i usklađivanja obroka sa zdravljem,
njegova priprema i serviranje, također, igraju
značajnu ulogu. Uz to ide i s ljubavlju
postavljen sto, eventualno sa cvijećem i
ubrusima
Socijalno edukativni centar
www.sec.ba
32
Pravilno pripremanje obroka:

-
Treba misliti na to da:
Bolesnik “jede očima”
Jelo bude raznovrsno
Da se treba boriti protiv nedostatka apetita
Da vrijeme uzimanja jela, njegova čestitost i
redovitost igraju ulogu kod bolesnika
Socijalno edukativni centar
www.sec.ba
33
Pravilno pripremanje obroka:

-
Iz tih razloga pazite na:
Odgovarajući raspored jela i pića
Višestruki izbor
Motivaciju
Više obroka u manjim porcijama
Socijalno edukativni centar
www.sec.ba
34
Prije jela:



Uzeti dovoljno vremena, obratiti pažnju na
higijenu
Uspraviti bolesnika i pustiti ga da opere ruke,
pripremiti stol, dodati ubrus, postaviti pića,
pripremiti lijekove
Odabrati pravo suđe (pomagala za jelo) i ne
servirati prepun tanjur
Socijalno edukativni centar
www.sec.ba
35
Za vrijeme jela:




Obroke rezati tek pred samim bolesnikom
Zaželjeti “dobar tek” i motivirati bolesnika za
jelo
Nuditi piće za vrijeme jela
Ukoliko bolesnik ne može sam jesti: uzeti
dovoljno vremena za davanje hrane, u
slučaju da bolesnik ima problema sa
gutanjem obratiti pažnju da se ne zagrcne, ne
ostavljati utisak “nahranjivanja”, svako malo
poticati bolesnika da jede
Socijalno edukativni centar
www.sec.ba
36
Nakon jela:







Pitati je li jelo bilo ukusno
Raspitati se o željama za naredni obrok
Posuđe ne sklanjati prebrzo
Uzeti u obzir želje za pranjem i njegovanjem
usne šupljine i zuba
Oprati ruke i eventualno lice bolesnika
Smjestiti bolesnika u udoban položaj i
Eventualno prozračiti prostoriju
Socijalno edukativni centar
www.sec.ba
37

Download Report