close

Enter

Log in using OpenID

5 Porezna terminologija Dinko

embedDownload
Porezna terminologija
Doc.dr. Dinko Ćorluka
Osobni elementi oporezivanja
Porezni subjekt;
• Porezni obveznik;
• Porezni destinatar;
• Konačni platac;
• Porezni platac;
• Porezni jamac.
•
Osoba koja sudjeluje u oporezivanju može biti:
• aktivna, i
• pasivna
• Aktivni porezni subjekt – javnopravno tijelo (šira
ili uža teritorijalna jedinica) koja je ovlaštena uvoditi
poreze i propisivati obvezu plaćanja poreza ako porez
uvodi i ubire centralna razina vlasti, tada će aktivni
porezni subjekt biti država. Ako je pravo na uvođenje
nekih poreza delegirano nižim razinama vlasti, aktivni
će porezni subjekt biti npr. županija ili općina.
Porezni obveznik
Pasivni porezni subjekt - fizička ili pravna osoba koja iz
svoje ekonomske snage izdvaja iznos dužnog poreza;
Pasivni porezni subjekt naziva se i poreznim dužnikom;
Pasivni porezni subjekt u užem smislu – treba promatrati
poreznog obveznika;
Pasivni porezni subjekt u širem smislu – osobe koje na neki
način, odnosno nekim povodom plaćaju porez i to tako da
im se ekonomska snaga, odnosno kupovna moć smanjuje
za iznos plaćenog poreza, a nisu porezni obveznici (to su
porezni destinatar, konačni platac i porezni jamac).
Porezni obveznik
Osoba uz koju zakon veže obvezu plaćanja
poreza–nosilac porezne obveze prema zakonu;
Budući da obveza plaćanja poreza za poreznog
obveznika predstavlja dug prema aktivnom
poreznom subjektu porezni obveznik = porezni
dužnik;
Nužno je razlučiti sadržaj dvaju pojmova:
- porezna obveza, i
- porezni teret
Prevaljivanje poreza
Razlika formalnog i materijalnog smanjenja temelji se na
ostvarenju procesa prevaljivanja poreza (prevaliti porez znači
namjerno ili nenamjerno prevaliti porezni teret s jednog na drugi
porezni subjekt).
Formalno (prividno) smanjenje ekonomske snage postoji u
slučaju kad je porezni obveznik nakon zadovoljenja svoje
porezne obveze iskoristio mogućnost prevaljivanja, te je
prevalivši plaćeni (odnosno predujmljeni) porez, uspostavio
ekonomsku snagu kakvu je imao prije ispunjenja svoje porezne
obveze.
Materijalno (stvarno) smanjenje ekonomske snage postoji u
slučaju kad je zbog oporezivanja, u sklopu kojega je ekonomska
snaga poreznog obveznika trajno smanjena za novčani iznos na
koji je glasila njegova porezna obveza.
Porezna obveza
Pravnim aktom propisana je obveza plaćanja poreza;
Obveza se smatra izvršenom kad porezni obveznik,
odnosno osoba na koju glasi porezna obveza podmiri
(plati) dužni porez;
Tvrdnju da plaćanje poreza znači smanjenje ekonomske
snage poreznog subjekta treba promatrati s dvije strane:
- formalno smanjenje ekonomske snage, i
- materijalno smanjenje ekonomske snage.
Porezni teret (presija)
Predstavlja stvarno i trajno smanjenje ekonomske
snage do kojeg je došlo zbog podmirenja porezne
obveze (tuđe, ako je na osobu koja nosi porezni
teret porez prevaljen, ili svoje, ako je mogućnost
prevaljivanja izostala, a upravo je subjekt koji je
ponio porezni teret utvrđen kao porezni obveznik).
Porezni teret ne mora uvijek snositi osoba koja je
utvrđena kao porezni obveznik (razlog tomu je
proces prevaljivanja poreza)
Porezni destinatar
Osoba koja je po intenciji zakonodavca (pravnim
propisom) unaprijed svjesno i namjerno utvrđena da
snosi porezni teret;
U pravilu - upravo osoba koja ne samo de iure nego i
de facto snosi porezni teret;
Razlučivanje osobe poreznog obveznika na kojega
glasi porezna obveza, od osobe poreznog destinatara
koji je predodređen nositi porezni teret, najčešće se
primjenjuje kod ubiranja tzv. neizravnih poreza
razlog je porezno-tehničke prirode (lakše, brže i
jeftinije je prikupiti porez od manjeg nego od većeg
broja osoba).
Porezni destinatar
Ne mora biti i krajnji nosilac
poreznog tereta – ukoliko uspije
prevaliti porez dalje, mimo intencije
zakona.
Konačni platac
Osoba koja doista u konačnici snosi porezni teret – čija je
ekonomska snaga stvarno i trajno smanjena za iznos
plaćenog poreza, neovisno o tome je li za prevaljivanje
postojala intencija zakonodavca;
Širi pojam od pojma poreznog obveznika i pojma poreznog
destinatara, jer uključuje i druge osobe;
Konačni platac može biti i druga osoba, a ne samo zakonom
određeni nositelj poreznog tereta;
Ne prevali li porezni obveznik porezni teret na neku drugu
osobu, on je istodobno i konačni platac;
Uspije li porezni obveznik prevaliti porez, on ostaje samo
nominalni nositelj porezne obveze, dok je faktični nositelj
poreznog tereta druga osoba.
Porezni destinatar - konačni platac
Dođe li do namjeravanog prevaljivanja – prema
intenciji zakona – osoba na koju je porezni teret
prevaljen je porezni destinatar, a ukoliko on i
zadrži porezni teret, tada je ujedno i konačni
platac;
Ako porezni destinatar uspije prevaliti porez
dalje uslijed nenamjeravanog prevaljivanja –
tada su osobe poreznog destinatara i konačnog
platca različite.
Prevaljivanje poreza
Kupac snosi teret poreza
Prevaljivanje unaprijed - s prodavatelja na kupca
PDV stopa = 17%
100*1,17 = 117
Poduzetnik
Vrijednost isporuke
117 KM
J.R. UNO
100
Kupac
117
Prevaljivanje unatrag - s kupca na prodavatelja.
Prodavatelj dobiva 145,299 manje - snosi teret poreza
PDV stopa 17%
1.000,00 Ukupan trošak za kupca
145,299 Prodavatelj dobiva manje - snosi teret poreza
854,701 Cijena bez poreza
Izračun:
Porezni platac
Pojam poreznog platca obično podrazumijeva
osobu koja na ime i za račun poreznog obveznika
plaća porez – čin plaćanja;
Ako porez plaća sam porezni obveznik nalazi se u
ulozi poreznog platca;
Međutim, porezni je platac i svaka druga osoba ako
porezni obveznik preko nje iz svog dohotka,
prihoda ili iz svoje imovine plaća porez za koji
porezna obveza glasi na njegovo ime (npr.
poduzeće ili banka koja vodi nečije poslove).
Porezni jamac
Osoba koja jamči (garantira) da će porezni obveznik
podmiriti svoju poreznu obvezu.
Ako porezni obveznik propusti izvršiti svoju obvezu
plaćanjem dužnog poreza, tu će obvezu umjesto njega
izvršiti porezni jamac.
Porezni jamac može biti dobrovoljni i zakonski.
Dobrovoljni – jamci za ispunjenje porezne obveze
poreznog obveznika bez prisile propisa (npr. roditelji za
djecu ili supružnici međusobno)
Zakonski – osoba koja je zakonom određena kao porezni
jamac.
Materijalni elementi oporezivanja
•
•
•
•
•
Porezni izvor;
Porezni objekt;
Porezna osnovica;
Porezna stopa;
Porezna sposobnost (porezni kapacitet).
Porezni izvor
Sva dobra, sva materijalna sredstva iz kojih se plaća
porez, odnosno koja porezna vlast zahvaća prilikom
oporezivanja – dohodak, prihod i imovina,
U financijskoj teoriji prihod jest svaki pojedinačni u
novcu izražen iznos koji porezni obveznik ostvaruje
bilo iz neke djelatnosti, bilo iz imovine;
Prihod od obavljanja obrta, od autorskih prava ili
obavljanja intelektualnih usluga pripadaju u skupinu
prihoda od rada, dok npr. prihod od zgrada pripada u
skupinu prihoda ostvarenog od imovine.
Dohodak
Dohodak jest ukupni u novcu izražen iznos prihoda
koji je tijekom određenog vremena (obično jedne
godine) porezni obveznik stekao iz svih izvora
utvrđenih zakonom.
Prema već uvriježenom načelu porezni sustav treba
graditi na pretežnom oporezivanju dohotka,
odnosno prihoda, a imovinu poreznog obveznika
treba tretirati kao dopunski izvor oporezivanja.
Pitanje - Iz čega se plaća porez? – iz prihoda,
dohotka, imovine.
Porezni objekt
Porezni objekt ili predmet oporezivanja je pobliže
obilježen fragment jednog od poreznih izvora za koji se
vezuje porezna obveza;
Kod utvrđivanja poreznog izvora - pitanje iz čega
(odakle) se ubire porez, kod utvrđivanja poreznog objekta
pitanje na što se porez plaća;
Kao npr. porezni izvor za plaćanje poreza na promet je
prihod/dohodak, a objekt oporezivanja su proizvodi,
usluge, prava i nekretnine u prometu; porezni izvor
za plaćanje poreza na zgrade je imovina, a objekt
oporezivanja je zgrada, stan itd.
Porezna osnovica
Kvantitativno i kvalitativno definiran i konkretiziran porezni
objekt predstavlja vrijednost ili veličinu na temelju koje je
moguće izračunati iznos koji porezni obveznik mora platiti
na ime podmirenja porezne obveze (npr. porezna osnovica
kod plaćanja poreza na zgrade bit će vrijednost zgrade).
Uz poreznu stopu predstavlja jedan od najznačajnijih
materijalnih elemenata oporezivanja u provođenju porezne
politike. U pravilu se utvrđuje u novcu, ali u rijetkim
slučajevima može se tvrditi i u mjernim jedinicama (npr.
stupnjevi jačine alkohola, dužina plovila, nosivost kamiona i
dr.)
Vrste poreznih osnovica
Porezna osnovica po količini;
Porezna osnovica po vrijednosti;
Paušalna porezna osnovica;
Stvarna porezna osnovica.
Porezna osnovica po količini (specifična
porezna osnovica)
Određena količinom koja se izražava mjernim
jedinicama (broj komada, dužinske jedinice težinske
jedinice itd.);
Kao npr. utvrđivanje porezne osnovice kod automobila
kad osnovicu čini zapremnina motora izražena u kW;
Porezna osnovica po vrijednosti (ad valorem) izražava se u novcu, a utvrđuje po vrijednosti predmeta
oporezivanja (poreznog objekta);
U suvremenim poreznim sustavima većine zemalja
porezno se opterećenje izračunava na temelju porezne
osnovice po vrijednosti.
Paušalna porezna osnovica
Utvrđuje se vodeći računa samo o nekim (za porezni objekt
najznačajnijim) elementima – utvrđuje se propisom (npr.
paušalno oporezivanje samostalnih djelatnosti – u pravilu
nisu u sustavu PDV-a,… )
Stvarna porezna osnovica - Porezna osnovica kod čijeg se
utvrđivanja izravno istražuje, provjerava i ocjenjuje čitav
niz elemenata relevantnih za njezino utvrđivanje (npr. ako
se porezni obveznik oporezuje na temelju podataka iz
poslovnih knjiga).
Primjena stvarne porezne osnovice postavlja i pred
poreznog obveznika i pred administrativno tijelo niz
zadataka ->
Utvrđivanje porezne osnovice
Porezni obveznik mora voditi poslovne knjige,
temeljem zakonskih propisa, a podaci koje unosi
u poslovne knjige moraju biti ažurni i točni;
Financijsko tijelo mjerodavno za utvrđivanje
porezne osnovice dužno je utvrditi niz
kvalitativnih i kvantitativnih provjeravanja
podataka unesenih u poslovne knjige (provjera
računske ispravnosti podataka, ispitivanje izvora
iz kojih su podaci uneseni u poslovne knjige,…)
Metode utvrđivanja porezne osnovice
Automatska (indicijarna) metoda;
Administrativna (službena) metoda;
Direktna (izravna metoda, metoda vlastite
prijave);
Indirektna (neizravna metoda, metoda prijave
drugih osoba); i
Metoda komparacije (metoda uspoređivanja ili
parifikacije).
Utvrđivanje osnovice
Automatska ili indicijarna metoda - osnovica se
utvrđuje temeljem lako uočljivih, vidljivih vanjskih
znakova i činjenica. Nekad se koristila na način da se
porezna obveza utvrđivala prema broju vrata, prozora,
dimnjaka na kući i sl.;
Administrativna ili službena metoda - poreznu osnovicu
utvrđuje porezna uprava. Primjenjuje se kad porezni
obveznik nije sam prikupio i podnio podatke koji su važni za
utvrđivanje porezne osnovice (npr. kad porezni obveznik nije
vodio knjige jer na to nije bio obvezan ili podaci iz knjiga
koje je bio dužan voditi nisu prihvaćeni kao ispravni i
vjerodostojni, ili u slučaju oporezivanja na temelju
katastarskih knjiga).
Izravna metoda ili metoda vlastite prijave
Metoda kojom se porezna osnovica utvrđuje
temeljem podataka relevantnih za
oporezivanje, koje nadležnom tijelu državne
uprave podnosi sam porezni obveznik.
To je slučaj kod poreza koji se razrezuju i ubiru
temeljem podataka unesenih u knjige koje je
porezni obveznik na određeni način, ažurno i
točno dužan voditi na temelju zakonskih propisa.
Neizravna ili metoda prijave drugih osoba
Metoda kod koje nadležno tijelo državne uprave
razrezuje porez za poreznog obveznika temeljem
podataka koje dobiva od druge osobe;
Na primjer, kad poslodavac dostavlja podatke o
visini plaće koju su posloprimci tijekom poreznog
razdoblja ostvarili kod njega, ili kad banka preko koje
posluju porezni obveznici obavještava poreznu upravu
o podacima relevantnim za oporezivanje. Isti je slučaj
kad npr. inspekcijske službe utvrđuju postojanje
podataka važnih za razrez poreza nekih poreznih
obveznika.
Metoda komparacije, uspoređivanja ili
parifikacije
Do porezne osnovice dolazi se temeljem uspoređivanja
određenih, za oporezivanje relevantnih čimbenika poreznog
obveznika s takvim čimbenicima već oporezovane osobe;
Uspoređivanje se može obaviti na dva načina:
• Uspoređivanje s poreznim obveznikom koji vodi poslovne
knjige, pa mu je porezna osnovica utvrđena na temelju
podataka koji proizlaze iz knjiga, ili
• Uspoređivanje s poreznim obveznikom iste djelatnosti čija je
porezna osnovica utvrđena temeljem podataka koje je
prikupilo nadležno tijelo primjenom administrativne metode.
Porezna stopa
Veličina poreznoga tereta izražena u jedinicama
prema poreznoj osnovici u novcu izražen dio koji
se izdvaja iz porezne osnovice, a plativši ga porezni
je obveznik izvršio svoju poreznu obvezu.
Može se izraziti u % (vrlo rijetko u ‰) i u
apsolutnom iznosu u pravilu se porezna obveza
izračunava primjenom porezne stope izražene u %
na poreznu osnovicu, a rjeđe u apsolutnom iznosu.
Vrste poreznih stopa
Proporcionalna – ostaje nepromijenjena s
porastom porezne osnovice;
Progresivna - povećava se s porastom porezne
osnovice; i
Regresivna - smanjuje se s porastom porezne
osnovice.
Proporcionalne porezne stope
Stope koje se ne mijenjaju s promjenom porezne
osnovice - na rastuće porezne osnovice primjenjuje
se stalno ista porezna stopa, npr.:
Porezna osnovica
1.000
2.000
3.000
4.000
Porezna stopa
20%
20%
20%
20%
Osnovna značajka primjene
proporcionalnih stopa
Neutralno djeluju na odnose među
ekonomskim/poreznim snagama iz kojih se
oporezivanje obavlja;
Ovo se obilježje manifestira tako da odnosi koji
su postojali između ekonomskih snaga prije
oporezivanja ostaju identični odnosima koji su
među njima nastali nakon oporezivanja;
Proporcionalnost je prisutna tijekom čitavog
procesa oporezivanja.
Primjer:
Oporezivanju primjenom porezne stope od 10% podliježu dva
porezna obveznika, od kojih porezni obveznik A ima poreznu
snagu od 1.000 novčanih jedinica, porezni obveznik B ima
poreznu snagu od 2.000 novčanih jedinica - omjer između
njihovih poreznih snaga je 1:2.
Oba porezna obveznika moraju iz svoje porezne snage na ime
oporezivanja izdvojiti 10% što za poreznog obveznika A iznosi
100, a za poreznog obveznika B 200 novčanih jedinica - zadržana
je proporcionalnost, jer su dužni platiti poreza također u
omjeru 1:2.
Plativši porez, poreznim obveznicima ostaje za iznos plaćenog
poreza smanjena ekonomska snaga – za poreznog obveznika A
ona iznosi 900 novčanih jedinica, a za poreznog obveznika B
1.800 novčanih jedinica. Ovi iznosi također odražavaju
proporciju od 1:2
Proporcionalno oporezivanje može se predočiti kao na
ovom grafikonu:
Pri čemu je:
T= iznos plaćenog poreza
X= porezna osnovica
= prosječna porezna stopa
T1= granična porezna stopa
T
T1
Proporcionalno oporezivanje
X
Progresivne porezne stope
Rastu s porastom porezne osnovice.
S obzirom na način njihova porasta, ne primjenjuju se
kod svih poreznih obveznika na jednak način;
Kod poreznih oblika kao što su porez na dohodak,
porez na prihod i porez na imovinu kod kojih stope
uvrštene u tarifu ne mogu bezgranično rasti – moraju
se zaustaviti na nekoj određenoj visini;
Granična visina ovisi o poreznoj politici, ali ni u kojem
slučaju ne može biti 100%, jer bi to de facto značilo
konfiskaciju (oduzimanje), što je mjera kaznene, a ne
porezne politike.
Progresivne porezne stope
Stopa u poreznoj tarifi raste do određene visine,
a na sve se daljnje porezne osnovice primjenjuje
se stopa koja je utvrđena kao najviša, tako da
oporezivanje postaje proporcionalno.
Progresivno oporezivanje može se provesti
primjenom dvaju tipova progresije:
- izravna progresija, i
- neizravna progresija.
Izravna progresija
Izravna progresija postoji kad se na povećanu
poreznu osnovicu izravno, neposredno
primjenjuje povećana porezna stopa.
S obzirom da je kod izravne progresije porast
osnovice i stope jasno vidljiv iz same porezne
skale, ta se progresija zove i javna progresija.
Primjer izravne progresije je sljedeća
porezna skala u kojoj je moguće pratiti
porast porezne osnovice i porezne stope:
Porezna osnovica
1.000
1.500
2.300
3.300
4.000
Porezna stopa
8%
13%
16%
20%
30%
Razlikuju se dvije vrste izravnog
oporezivanja:
puna (stalna) progresija, i
klizeća (lomljena, raščlanjena ili tranširana)
progresija.
Puna ili stalna progresija - Postoji u slučaju
kad se povećana porezna stopa primjenjuje na
čitav odgovarajući iznos porezne osnovice.
U poreznoj skali u kojoj su porezne osnovice i porezne stope
prikazane kao u primjeru, oporezivanje primjenom pune
progresije izvršit će se na sljedeći način:
Za obveznika čija je porezna osnovica npr. 5.100 novčanih
jedinica oporezivanje će se izvršiti primjenom porezne
stope od 8%, a za obveznika čija je porezna osnovica čak
npr. 10.900 novčanih jedinica oporezivanje će se izvršiti
primjenom stope od 12%
Porezna osnovica
do 1.000
do 5.000
do 9.000
do 10.000
do 11.000
oporezuje se stopom
3%
5%
8%
10%
12%
Puna ili stalna progresija
Primjena pune (stalne) izravne progresije
pokazuje krupan nedostatak, a taj je što i
neznatno povećanje porezne osnovice dovodi do
znatnog povećanja poreznog opterećenja;
Razlog tome je što već prve jedinice sljedećeg
stupnja na poreznoj skali za sobom povlače
uporabu povećane porezne stope koja se
primjenjuje na taj stupanj.
Raščlanjena (lomljena, klizeća ili tranširana)
izravna progresija
Oblik primjene progresivnih poreznih stopa kod kojeg se
porezna osnovica raščlani na dijelove, pa se samo na
prethodni dio osnovice primjenjuje odgovarajuća
uvećana porezna stopa:
Porezna osnovica
do 100
100 do 200
200 do 300
Porezna stopa
10%
20%
30%
Progresija
Na osnovicu
veću od
obračunava se i plaća na ime poreza
do
3%na više preko
7000
7.001
14000
210
5%
7000
14001
21000
560
7%
14000
21001
28000
1050
10%
21000
35000
42000
50000
58000
73000
88000
104000
120000
1750
13%
28000
2660
3850
5610
7850
13250
20000
28800
39200
17%
22%
28%
36%
45%
55%
65%
70%
35000
42000
50000
58000
73000
88000
104000
120000
28001
35001
42001
50001
58001
73001
88001
104001
120001i više
Porezni obveznik kojem se porez razrezuje na oporezivi dohodak
(poreznu osnovicu) koja u primjeru iznosi 120.000 novčanih
jedinica platit će porez u iznosu od 39.200 novčanih jedinica.
Navedeni iznos ne odražava stvarno postotno porezno
opterećenje tog poreznog obveznika, odnosno ne izražava
apsolutni iznos poreznog opterećenja dobivenog primjenom
stvarne porezne stope.
Oporeziva je osnovica utvrđena primjenom 12 poreznih stopa (od
3% do 65%), a svaka od njih primijenjena je na odgovarajući dio
svakog od poreznih razreda na koliko je podijeljena porezna
tarifa.
Stvarno postotno opterećenje utvrđuje se tako da se iznos
plaćenog poreza stavi u odnos prema osnovici iz koje je plaćen,
što rezultira stopom od:
32,67% (39.200/120.000x 100 =32,67%
Stopa koja izražava stvarno porezno opterećenje poreznog
obveznika naziva se prosječnom poreznom stopom;
Oporezivi se dohodak razlikuje od dohotka poreznog
obveznika kojim on stvarno raspolaže (zbog raznih
oslobođenja i olakšica), te je njegovo prosječno porezno
opterećenje još manje.
Primjer: ako porezni obveznik na ime propisanog osobnog
poreznog oslobođenja može odbiti iznos od 10.000 n.j. i po
10.000 n.j. za dva uzdržavana člana obitelji, tada njegov
dohodak doista iznosi 150.000 n.j. (120.000 n.j. oporezivog
dohotka + 30.000 n.j. neoporezivog dohotka), a prosječno
porezno opterećenje tog dohotka je 26,13%
Neizravna progresija
Prema vanjskoj formi radi se o proporcionalnom
oporezivanju, ali je zbog načina primjene
proporcionalne porezne stope učinak oporezivanja
jednak onom kao da je primijenjeno progresivno;
Neizravna se progresija zove još i prikrivena
progresija;
U ovom slučaju primjena proporcionalne porezne stope
daje učinke jednake primjeni progresivne tarife tada kad
se proporcionalna porezna stopa primjenjuje na
povećane porezne osnovice od kojih se oduzima
stalno isti iznos.
Neizravna progresija
Porezni se teret za veće osnovice povećava ne samo
apsolutno nego relativno (npr. 500 n. j. poreza u odnosu
na osnovicu od 2.000 nije 50% već 25%;
1.000 n. j. poreza u odnosu na osnovicu od 3.000 nije
50% nego 33,3% itd.) – stvarna, konačna porezna stopa u
odnosu na osnovicu se povećava.
Rezultati neizravne progresije jasno pokazuju da se odnosi
koji su postojali prije oporezivanja mijenjaju
(smanjuju) nakon oporezivanja, što je istaknuto obilježje
primjene progresivnih poreznih stopa.
Regresivne porezne stope
Primjenu regresivnih poreznih stopa ilustrira
sljedeći primjer:
plaća se porez
Na osnovicu veću od
1.000
1.001 do 5.000
5.001 do 7.000
7.001 do 10.000
10.001 do 13.000
po stopi u
49%
41%
32%
17%
6%
Regresivne porezne stope
Oporezivanje primjenom regresivnih poreznih
stopa postoji u slučaju kad se porezna stopa
smanjuje povećanjem porezne osnovice,
odnosno kad se porezna stopa povećava
smanjenjem porezne osnovice.
U praksi se slučajevi utvrđivanja regresivnih
poreznih stopa gotovo uopće ne susreću, ali su
česti slučajevi da su učinci primjene pojedinih
poreza takvi kao da je oporezivanje izvršeno
upravo primjenom regresivnih stopa.
Regresivno oporezivanje
U navedenim se slučajevima govori o tzv. regresivnom učinku
oporezivanja koji ima socijalno nepovoljan karakter (npr. kod
posrednih poreza), regresivno oporezivanje obilježava činjenica
da je prosječna porezna stopa uvijek viša od granične porezne
stope.
Regresivno oporezivanje može (kao i progresivno) biti:
• linearno (pri porastu porezne osnovice prosječna stopa
pada linearno),
• ubrzano (pri porastu porezne osnovice prosječna stopa
pada sve brže), i
• usporeno (pri porastu porezne osnovice prosječna stopa
pada sve sporije).
Regresivno oporezivanje
Kod regresivnog se oporezivanja (kao i kod
progresivnog) razlikuje izravna i neizravna progresija;
Izravno regresivno oporezivanje se u praksi ne koristi,
ali su zato učinci neizravne progresije pojava prisutna u
svakodnevnom životu;
O neizravnoj regresiji je riječ kada se prilikom
oporezivanja primjenom proporcionalne tarife koristi i
neki minimalni iznos poreza;
Posljedica takvog oporezivanja jest da prosječna
porezna stopa pada s porastom porezne osnovice, dok
granična porezna stopa ostaje ista.
“Nesocijalan porez" - subjekt s nižim dohotkom podnosi veću stopu poreza u
odnosu na s dohodak od onoga tko ima veći dohodak pravednost u oporezivanju
nalaže da svi snose jednaku žrtvu, sukladno svojoj ekonomskoj snazi (ne mjeri se
jednakim iznosom poreza)
REGRESIVNOST PDV-a
Por.stopa
Dohodak
Y
Iznos
poreza
t
porezna stopa
u odnosu
na dohodak
t(Y)=T/Y*100
17%
Bogati
Siromašni
10.000
1.000
17%
17%
0,17
1,70
PDV iznosi 1,7%
dohotka siromašnoga, a
tek 0,17% dohotka
bogatijega
Tradicionalna pretpostavka da bogatiji više štede od siromašnih (siromašnima
veći udio u dohotku odlazi na osnovne životne potrebe):
Bogati
Siromašni
Dohodak
Y
Potrošnja
C
10.000
1.000
5.000
900
iznos poreza porezna stopa u
ŠtednjaS
(na
odnosu na
potrošnju)
dohodak
T=C*17% Y t(Y)=T/Y*100
5.000
100
850
153
Negativan regresivni učinak na raspodjelu dohotka
8,50
15,3
Porezna sposobnost
Porezna sposobnost (porezni kapacitet) je termin kojim
se izražava mogućnost da porezni obveznik iz
ekonomske snage plati porez.
Može se očitovati na više načina: u potrošnji, veličini
imovine, visini dohotka i dr.
Pravilno određivanje porezne sposobnosti ima značajnog
utjecaja na uspješnost provođenja fiskalnih i nefiskalnih
ciljeva oporezivanja.
Fiskalni i nefiskalni efekti oporezivanja izravno su ovisni
o poreznoj sposobnosti važno jer je jedno od osnovnih
načela ugrađenih u suvremene porezne sustave načelo
plaćanja poreza prema ekonomskoj snazi.
Oporezivanje
Oporezivanje može na subjekte dužne za snošenje poreznog
tereta djelovati destimulativno i stimulativno.
Destimulativno: ako je poreznoj politici stavljeno u zadatak da
smanji potrošnju, proizvodnju, uvoz, izvoz ili da postigne neki
drugi cilj koji se sastoji u ograničavanju aktivnosti poreznog
obveznika, tada će se instrumenti koji će se u tu svrhu primijeniti
djelovati tako da destimuliraju poreznog obveznika u željenim
djelatnostima (kontraaktivna porezna politika).
Stimulativno: žele li se potaknuti (stimulirati) aktivnosti ove ili
one skupine poreznih obveznika, tada će u instrumente porezne
politike biti ugrađeni elementi koji taj stimulans omogućuju
(porezne olakšice, oslobođenja, smanjenje porezne stope) i
slične porezne beneficije (ekspanzivna porezna politika)
Ostali porezni termini
Razrez poreza - utvrđivanje poreza – postupak
izračunavanja iznosa koji porezni obveznik mora platiti da bi
podmirio poreznu obvezu; postupak utvrđivanja poreznoga
duga.
Porezni katastar – skup podataka o nizu činjenica važnih
za oporezivanja (npr. katastar poljoprivrednog zemljišta).
Porezna lista – popis poreznih obveznika uz čija su
imena ubilježeni iznosi poreznog duga.
Porezna tarifa – službeno ustanovljen popis određenog
broja činjenica koje se odnose na oporezivanje (npr. porezni
obveznik, porezna jedinica, porezna osnovica, porezna
stopa).
Ostali porezni termini
Dospijeće poreza – vrijeme kad porezni obveznik
mora platiti porez na koji je obvezan propisom.
Prisilna naplata – kaznena mjera koja se primjenjuje
prema onim poreznim obveznicima koji niti nakon
porezne opomene nisu izvršili svoju poreznu obvezu; od
obveznika se naplaćuje dužni iznos poreza, ali i troškovi
provedbe postupka prisilne naplate, kao i zatezne
kamate.
Poček poreza – specifična porezna olakšica kojom se
poreznom obvezniku omogućava da za određeno vrijeme
odgodi plaćanje dužnog poreza.
Ostali porezni termini
Porezni dug – iznos poreza što ga je dužan platiti porezni
obveznik da bi podmirio svoju poreznu obvezu, a izračunava
se primjenom porezne stope na poreznu osnovicu.
Otpis poreza – odobrava financijsko tijelo onim poreznim
obveznicima koji iz određenih opravdanih razloga ne mogu
ispuniti svoju poreznu obvezu;
Može se pojaviti u obliku porezne olakšice i u obliku
poreznog oslobođenja – ako je poreznom obvezniku porezni
dug samo djelomično otpisan (iznos dužnog poreza se
smanjuje) radi se o poreznoj olakšici, a ako je porezni dug
potpuno otpisan (uopće ne mora platiti porez) radi se o
poreznom oslobođenju; o tome odlučuje financijsko tijelo
(npr. u slučaju elementarne nepogode).
Ostali porezni termini
Porezna oaza – označava državu u kojoj se neki porezi
uopće ne ubiru ili se ubiru primjenom nižih poreznih stopa u
odnosu na druge države.
Porezna opomena – prije izvršenja prisilne naplate
poreznom obvezniku koji nije podmirio poreznu obvezu,
porezna uprava dostavlja opomenu u kojoj je naveden
porezni dug, pozivom da u određenom roku ispuni svoju
obvezu i s upozorenjem da će se u protivnom izvršiti prisilna
naplata.
Porezna žalba – protiv rješenja kojim je utvrđena
porezna obveza dopuštena je žalba koja se preko
prvostupanjskog tijela upućuje drugostupanjskom poreznom
tijelu.
Ostali porezni termini
Porezno razdoblje – vremensko razdoblje za
koje se utvrđuje i plaća porez (najčešće
kalendarska godina);
Porezna amnestija – vrsta porezne pogodnosti
koja se sastoji u tome da se poreznim
obveznicima omogući plaćanje neplaćenog
poreza tako što će im biti oproštene ili smanjene
za to predviđene kazne, odnosno da će biti
prekinut postupak utvrđivanja porezne utaje.
Ostali porezni termini
Odgoda plaćanja poreza – mjera porezne politike koja ima
učinak privremenog oslobođenja od plaćanja poreza, a pretežno
je motivirana ekonomskim razlozima;
Sastoji se u tome da tijekom utvrđenog vremena određeni
porezni obveznici (obično oni koji tek započinju s obavljanjem
neke djelatnosti) nisu obvezni plaćati porez.
Porezni rezident – fizička osoba koja ima svoje prebivalište
ili uobičajeno boravište u državi u kojoj se obavlja
oporezivanje, odnosno u kojoj je prisutna određeni broj dana
(utvrđenih propisima) tijekom poreznog razdoblja, te pravna
osoba koja je osnovana ili registrirana u državi u kojoj se
obavlja oporezivanje, odnosno u kojoj je glavno mjesto
poslovanja, u kojoj se nalazi uprava poduzeća i sl.
Ostali porezni termini
Povrat poreza – provodi se ako se u utvrđenim rokovima
ustanovi da je porezni obveznik platio iznos poreza veći od
onog što ga je trebao platiti temeljem elemenata relevantnih za
utvrđivanje njegove visine,
Porezni spor – o poreznom se sporu govori kada se uz dva
subjekta koji se spore u vezi s oporezivanjem (porezni obveznik
i porezno tijelo) postoji i treći –neovisan o prva dva, koji je
mjerodavan da taj spor riješi (u BiH porezne sporove rješava
sud),
Porezna zastara – nakon proteka zakonom utvrđenog broja
godina gasi se pravo na utvrđivanje, naplatu i povrat poreza;
nastupom zastare ni porezno tijelo, a ni porezni obveznik ne
mogu ostvariti navedena prava.
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
7
File Size
630 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content