POREZ -Pojam i karakteristike- Doc.dr. Dinko Ćorluka Javne financije i porezni sustav Javne financije – znanstvena disciplina koja proučava modalitete i instrumente državnog prikupljanja, trošenja i preraspodjele javnih prihoda s ciljem učinkovite ponude javnih dobara i usluga. Porezni sustav – naglasak na prihodnoj strani, poreznim i neporeznim prihodima. Javni prihodi-karakteristike Zajedničke karakteristike javnih prihoda su : • Ubiru se u novcu; • Ubiru se periodično; • U pravilu se ubiru iz prihoda i dohotka, iznimno iz imovine; • Služe za podmirenje državnih/ javnih potreba. 3 Javni prihodi Država stječe prihode u obliku: Poreza, doprinosa, naknada, javnog duga i temeljem osobne gospodarske djelatnosti (državnih poduzeća). Najvažniji instrument prikupljanja prihoda u svim državama su porezi suvremena država = porezna država porezi predstavljaju najizdašniji prihod države Porezni sustav vs. fiskalni sustav Fiskalni sustav- Pojam mnogo širi od pojma porezni sustav jer uz prihode obuhvaća i kategoriju rashoda. Prihode dijelimo na: porezne prihode, neporezne prihode. Porezi Nema, niti je moguća jasna i potpuna definicija poreza koja bi točno izražavala i odražavala takav sadržaj pojma poreza koji bi imao univerzalni karakter i u vremenu i prostoru te koji bi odgovarao svakom razdoblju povijesnog razvoja. Definicije poreza Porezi su prisilno davanje bez konkretne odnosno posebne protuusluge onog kome to davanje pripada. Wittmann Definicije poreza Porez je prisilni doprinos gospodarskih jedinica, dijelom za pokriće zajedničkih državnih potreba i javnih izdataka, a dijelom služi za drugačiju raspodjelu nacionalnog dohotka. Wagner Definicije poreza Porez je dio imetka koji svaki građanin daje državi da drugi dio može sigurno posjedovati. Montesquieu Porezi ??? Porezi su obvezna davanja koja bez izravne i trenutačne protuusluge država uzima od osoba i poduzeća da bi prikupljenim novcem financirala javne rashode; Porezi su obvezna davanja što znači da jednom kad dospiju na naplatu trebaju biti i uplaćeni državi; Pojedinac za plaćeni porez ne dobiva direktnu protuuslugu. Porezi??? Porezi su cijena javnih dobara kojima se koristimo gotovo svakodnevno i vrlo se često i ne pitamo kolika je njihova cijena; Javna su dobra npr: javna zdravstvena zaštita, javno brazovanje, javna sigurnost na našim ulicama, red u prometu, muzeji, parkovi, voda, zrak i sl. U zemljama OECD-a udio ukupnih poreza porastao je s 10% BDP-a1900.godine na 36% BDP-a 2007.godine tj. u razdoblju od jednog stoljeća udio poreza povećao se gotovo četri puta; Društvena potražnja relativno velike količine javnih dobara te starenje stanovništva u tom su razdoblju u razvijenim zemljama svijeta doveli do znatnijeg porasta poreznog opterećenja. Porezi- karakteristike Budući da postoji toliko različitih definicija poreza, najtočnije ih definiramo putem njihovih karakteristika; Ukoliko neki prihod zadovoljava sve karakteristike poreza svrstavamo ga u kategoriju poreznih prihoda bez obzira na njegov naziv. Porezna načela • • • • Adama Smitha (1779): Svaki građanin dužan je državi plaćati porez i to prema svojim ekonomskim mogućnostima; Obveza plaćanja poreza treba biti regulirana zakonom, porez ne smije biti proizvoljan; Porez se naplaćuje onda kada je to za poreznog obveznika najpovoljnije; Troškovi ubiranja poreza trebaju biti što niži kako bi teret poreznim obveznicima bio što podnošljiviji, a prihod države što veći. 13 Koje osobine treba imati “dobar” porezni sustav? Musgrave, R.&P. • Priljev poreznih prihoda treba biti zadovoljavajući. • Raspodjela poreznog tereta treba biti ravnomjerna. Vrijedi načelo • • • • • jednakosti. Nije važno samo mjesto na kojem se porez razrezuje nego i tko ga snosi. Porezi se trebaju ubirati tako da se minimizira upletanje u donošenje ekonomskih odluka koje omogućuje učinkovito funkcioniranje tržišta. Struktura poreznog sustava treba olakšati korištenje fiskalne politike za ostvarenje stabilizacijskih i razvojnih ciljeva. Porezni sustav treba osigurati pravično i neproizvoljno ubiranje poreza koje će biti razumljivo poreznim obveznicima. Troškovi naplate i izmirenja poreznih obveza trebaju biti što niži i u skladu s ostvarenjem ostalih ciljeva. 14 Karakteristike poreznih prihoda Osobine koje javni prihod mora imati kako bi ga smatrali porezom: • Prinudnost poreza; • Derivativnost (izvedenost) poreza; • Nepovratnost poreza; • Odsutnost neposredne naknade; • Nedestiniranost; • Ubiru se u javnom interesu; • Novčani su prihod države. 15 Neporezni prihodi • • • • Pristojbe ili takse; Doprinosi; Parafiskalna davanja i Darovi. Ne zadovoljavaju iste karakteristike kao i porezi. Pristojbe ili takse Naknada za rad državnih tijela ili ustanova u izvršenju izravne, intelektualne (apstraktne, nematerijalne) usluge, koja zadovoljava (u cijelosti ili djelomično) osobni interes tražitelja, a plaća se na osnovi teritorijaliteta. Doprinosi Obvezna davanja kojima obveznik doprinosa sudjeluje u troškovima što ih javnopravno tijelo ima, obavljajući na svoju inicijativu određene materijale usluge koje zadovoljavaju i osobni interes određenog kruga pojedinaca i javni interes. Parafiskalna davanja Sporedan fiskalitet koji postoji uz fiskalitet države, ali crpe sredstva iz istih ekonomskih izvora i imaju gotovo iste ekonomske učinke kao ubiranje poreza. Evidentne kao: takse strukovnih udruženja, kotizacije za financiranje soc. osiguranja, prof. davanja za izdržavanja prof. ustanova. Darovi Darovi su izvanredni prihodi države, danas su vrlo rijetki kao prihod države; Javljaju se obično za vrijeme ili poslije rata, te zbog velikih elementarnih nepogoda. Oblikovanje poreznog sustava U izgradnji poreznog sustava treba se rukovoditi poreznim načelima: • Financijsko – Političko načelo • Ekonomsko – Političko načelo • Socijalno – Političko načelo • Porezno – Tehničko načelo Financijsko – politička načela oporezivanja Načela fiskalnog učinka oporezivanja su : Izdašnost poreza – primjena poreza u cjelini treba biti takva da osigura količinu financijskih sredstava dovoljnu za financiranje zadataka države; Elastičnost poreza – porezni sustav treba biti izgrađen tako da se bez većih problema mogu ubirati potrebni iznosi, čak i u slučajevima kada to zahtijeva izmjenu poreznih oblika koji se koriste Ekonomsko- politička načela oporezivanja Odnose se na ekonomske posljedice oporezivanja. Plaćanje poreza umanjuje ekonomsku snagu poreznog obveznika za fizičku osobu to znači umanjenje kupovne snage; za pravnu osobu smanjenje mogućnosti ulaganja u novi proces reprodukcije; Načela su: Načelo izbora poreznog izvora; Načelo izbora poreznog oblika. Načelo izbora poreznog izvora • • • Kako, kada i koji od izvora oporezivanja koristiti? Ukupno porezno opterećenje treba biti određeno nekim granicama, što konkretno znači da poreznom obvezniku nakon oporezivanja treba ostati dovoljno ekonomske snage; Ako se oporezuje imovina treba razlikovati : Modalitet oporezivanja imovine pri čemu ovisi da li se supstancija imovine prilikom oporezivanja smanjuje ili ne, Kontinuitet oporezivanja imovine razlikujemo trajno i povremeno oporezivanje Načelo izbora poreznog oblika • Određeni (optimalni) učinci oporezivanja mogu se ostvariti primjenom samo jednog, točno određenog poreznog oblika, određenih karakteristika; • Može doći i do prevaljivanja poreza koji, u slučajevima kada je neželjeno, smanjuje učinke oporezivanja; U pravilu treba odabrati onaj izvor koji se ekonomski obnavlja, a to su dohodak i prihod; Imovinu treba oporezovati iznimno, što kraće i što je moguće blaže. Socijalno – politička načela oporezivanja • Pored fiskalnih, porezi imaju i nefiskalne učinke te tako utječu i na društveni položaj poreznih obveznika; • Plaćanje poreza za obveznika je uvijek teret i pri definiranju poreznih karakteristika treba odgovoriti na niz pitanja : Tko je obveznik plaćanja poreza? • Koliki porezni teret snosi/ treba snositi ? • Načela su: • Načelo opće porezne obveze, • Načelo ravnomjernosti. • Načelo opće porezne obveze • Plaćanje poreza opća je obveza stanovnika neke države, • Ovakvo pravilo je samo naizgled pravedno – u stvarnosti postiže se sasvim suprotan učinak, • Pojedincima slabijeg ekonomskog stanja plaćanje poreza ugrozilo bi egzistenciju, stoga se od oporezivanja oduzima egzistencijski minimum, • Egzistencijski minimum predstavlja iznos dohotka/ vrijednost imovine za koji se pretpostavlja da je svakom članu zajednice potreban za podmirenje osnovnih potreba. Načelo ravnomjernosti • Porezni teret mora biti ravnomjerno raspoređen – svaki porezni obveznik treba snositi određeni dio poreza, • Pitanje je : koliki taj dio treba biti? to je najteže pitanje ravnomjernosti u oporezivanju, Porezni teret treba se snositi u skladu s načelom porezne snage, Progresivno oporezivanje. Porezno-tehnička načela oporezivanja • Načelo određenosti poreza: • Sva pitanja vezana uz oporezivanje moraju biti definirana zakonom; • Poreznom obvezniku mora biti omogućeno da unaprijed izračuna iznos svoje porezne obveze; • Načelo ugodnosti plaćanja poreza: • Porezni sustav treba biti takav da se obveznici što manje opiru plaćanju poreza; • • • Da plaćaju svoju obvezu u za njih povoljno vrijeme; Da je plaćaju na mjestu koje im je lako i bez većih troškova dostupno; Da im se omogući postupno plaćanje poreza. Načelo jeftinoće plaćanja poreza Što niži troškovi jer se njihovo povećanje odražava kao opterećenje poreznih obveznika. Ciljevi oporezivanja Dva su osnovna cilja : FISKALNI – uvođenjem poreza nastoje se namaknuti financijska sredstva potrebna za financiranje rashoda vezanih uz podmirenje javnih potreba, NEFISKALNI – svi ostali ciljevi, redistribucijski, ekonomski, zdravstveni, socijalni, itd. Ostvarenje ciljeva Ciljevi se mogu postići neposrednim i posrednim putem: • Neposrednim putem ciljevi oporezivanja se postižu izravnim djelovanjem na proizvodnju i plasman; • Posrednim putem porezi se rabe kao instrument socijalne politike te se njima može utjecati i na odluke iz područja demografske politike te za ostvarenje ekoloških ciljeva i onih s područja zdravstva. Učinci oporezivanja • Porezni moral bit će viši: • Ako porezni obveznici vjeruju da je porezni teret ravnomjerno i pravedno raspoređen; • Ako su svjesni da kvaliteta i ponuda javnih dobara ovise o porezu koji treba platiti; • Ako je plaćanje poreza vezano uz neku socijalno-političku, patriotsku, etičku i sličnu svrhu; • Kako se porezni obveznik može osloboditi obveze plaćanja poreza? • Ako je porezni obveznik poduzeo neke akcije prije nego što je porez platio, radi se o poreznoj evaziji, • Ako poduzme radnje nakon što je platio porez, radi se o prevaljivanju poreza. Porezna evazija Nastaje kao rezultat otpora koji porezni obveznik osjeća prema plaćanju poreza. • Zakonita / dopuštena porezna evazija • Obveznik ne dolazi u sukob sa zakonom, • Može biti namjeravana i nenamjeravana, • Namjeravana porezna evazija • Postoji u slučaju kada obveznik poduzima aktivnosti upravo sa svrhom da izbjegne plaćanje poreza (npr. prestaje kupovati luksuzne proizvode zbog visokog poreznog opterećenja tih proizvoda, promijeni sjedište gospodarskog poslovanja ili smanji broj proizvodnih faza). • Nenamjeravana porezna evazija • Porezni obveznik poduzima aktivnosti koje ga oslobađaju plaćanja poreza, ali to nije bio osnovni motiv njegovog ponašanja. 34 Nezakonita/ nedopuštena porezna evazija • Utaja - koja se javlja kada porezni obveznik ne prijavljuje sve ili dio činjenica bitnih za oporezivanje, • Krijumčarenje (šverc) - koji se odnosi na izbjegavanje plaćanja poreza na potrošnju i carine. 35 POREZNI SUSTAV BiH Državni porezi Županijski porezi PDV Porez na promet nekretnina Trošarine Porez na igre na sreću Carine (automate za zabavne) Putarina (naftni derivati) Entitetski porezi Gradski/ općinski porezi Porez na potrošnju Porez na kuće za odmor Porez na dohodak Porez na tvrtku ili naziv Porez na dobit (dio) Porez na korištenje javnih površina