u
RAKOVCU.
ZA
ŠK Q L 8K U
G O D IN U
1 8 9 9 .|9 0 0 .
S a d r ž a j: Š k o l sk e v ije s t i o d r a v n a t e l jst v a .
ZAGREB.
KRALJ. ZEMALJSKA TIMARA.
Gradska biblioteka
»I. G. KOVACIĆ« — K A R L O V ' 7
Studijski odjel
m
s /š m
'
/
REV.........."95/91.
A.
Naučna osnova za školsku god. 1899-11900.^)
X. O T o T re z n i p r e ć l m .e t i :
X au k vjere.
a) r i m o - k a t o 1i č k i.
I. r e a l n o - g i m n a z i j s k i r a z r e d : Katekizam s osvrtom
na biblijska, iz pučke škole poznata štiva, koja stoje u savezu
s pojedinim odgovorima.
2 sata na nedjelju.
II. r e a l n o - g i m n a z i j s k i r a z r e d : Obredi katoličke crkve.
2 sata na nedjelju.
III. g i m n a z i j s k i i 3. r e a l n i r a z r e d : Biblijska povjest
staroga zavjeta.
2 sata na nedjelju.
IV. g i m n a z i j s k i i 4. r e a l n i r a z r e d : Biblijska povjest
novoga zavjeta.
2 sata na nedjelju.
V. g i m n a z i j s k i i 5. r e a l n i r a z r e d : Općeniti dio nauka
katoličke apologetike.
2 sata na nedjelju.
VI. g i m n a z i j s k i i 6. r e a l n i r a z r e d : Posebni dio ka­
toličke dogmatike.
2 sata na nedjelju.
$
*) Ova je naučna osnova propisana za prva četiri razreda naredbom vis.
kr. zemaljske vlade, odjela za bogoštovlje i nastavu, od 7 . lipnja 1895. broj
7555, dočim je za ostale razrede propisana vis. naredbom od 27. kolovoza 1 8 8 4 .
broj 6996., koja bi naučna osnova ispravljena i popunjena visokim naredbam a
od 10. rujna 1888. broj 8931, od 28. rujna 1888. br. 7192, od 29. rujna 1894.
br. 14.897, od 16. rujna 1897. br. 15.333 i od 7. kolovoza 1898. br. 7.293.
*
VII. g i m n a z i j s k i i 7. r e a l n i r a z r e d : Katolička moralka.
2 sata na nedjelju.
VIII. g i m n a z i j s k i r a z r e d : Povjest crkve Isusove.
2 sata na nedjelju.
b) g r č k o - i s t o č n i .
% i*ea 1r i o - g i m n a z i j s k i r a z r e d : Biblijska povjest ststroga zavjeta. Učenje najvažnijih molitava sa razjašnjenjem.
2 sata na nedjelju.
II. r e a l n o - g i m n a z i j s k i r a z r e d : Hrišćanski katihizis
pravoslavne istočne crkve.
2 sata na nedjelju.
III. g i m n a z i j s k i i 3. r e a l h i r a z r e d : Bibličke povjesti
novoga zavjeta.
2 sata na nedjelju.
IV. g i m n a z i j s k i i 4. r e a l n i r a z r e d : Liturgi ka ili nauka
d bogosluženju sv. pravoslavne crkve.
2 sata na nedjelju.
V. g i m n a ž i j s k i i 5. r e a l n i r a z r e d : Prvi deo dogma­
tike: Pojam o hrišćanskoj religiji; o sv. pismu i sv. predanju;
o dogmama u opće; o Bogu jednom po suštastvu; o sv. trojici;
đ božjim svojstvima; o stvorotima božjim; o svijetu; o anđe­
lima i o čovjeku; o spremanju roda ljudskoga za spasenje.
2 sata na nedjelju.
VI. g i m n a z i j s k i i 6. r e a l n i r a z r e d : ' Drugi detf dog­
matike: Dolazak obećanoga iskupitelja i njegova trojaka služba
u djelu spasenja; o crkvi i crkvenoj vlasti; o tajnama; o po­
sljednjoj sudbi čovjeka; o smrti i o vječnom životu.
2 sata na nedjelju
tf l. g i m n a z i j s k i i 7. r e a l n i r a z r e d : Pravoslavna moraifea.
■
(. r
2 sata na nedjelju.
tllL g i m n a ž i j s k i r a z r e d : Istorija hrišćanske crkve.
2 sata na nedjelju.
I t r v a t s t i jezifc.
r e a l n o - g i m n a z i j s ki r a z r e d : (Sblicl imenški i gla­
golski. Nauk o prostoj, raširenoj i nežavMo-složerioj izreci u
1.
savezu s naukom o razgocima. Čitanje čitanke za I. razred gim­
nazije. Učenje pjesama na izust i deklai$pvanje. JJ I. poljeću
često pisanje diktanda od po ure. U II. poljeću svakih 14 dana
po iedna sad škojska sad dprrjaća zadaha.
r J
4 sata qa peajelju.
II. r e a l n o - g i m n a z i j s k i r a z r e d : Ponavljanje imenskiji
i glagolskih oblika. N a u o zavisno-sjpženoj i fpnogostru£o-složenoj izreci i periodu s naukom o razgocima. Nauk o akcentu
i pravopisu. Čitanje čijtanke za II. razred gimnazije. Učenje pje­
sama na izjiist i deklamovanje. Svakih }4 (J^na P° jedna sad
školska sad domaća zadaća, polovica njih pisane ćirilicom.
3 sata na nedjelju.
III. g i m n a z i j s k i i 3. r e a l n i r a z r e d : Nauk o značenju
vrsta i oblika riječi — izuzevši glagole — do prijedloga. Čitanje
čitanke za III. razred gimnazije. Učenje na izust i deklamovanje
izabranih pjesama. Svakih 14 dana po jedna sad školska sad
domaća zadaća, dvije školske svakoga poljeća pisane ćirilicom.
2 sata na nedjelju.
IV. g i m n a z i j s k i i 4. r e a l n i r a z r e d : Nauk o značenju
prijedloga i glagola. Veznik s naukom o složenoj izreci. Čitanje
čitanke za IV. razred gimnazije. Učenje pjesama na izust i de­
klamovanje. Uputa u s$stav}japju najobičnijih poslovnih sastavaka
za praktični život i vježbe u tom sastavljanju. Svakih 14 dana
po jedna sad školska sad domaća zadaća, jedna školska svakoga
poljeća pisana ćirilicom.
2 sata na nedjelju.
V. g i m n a z i j s k i i 5. r e a l n i r a z r e d : Pjesništvo epskp,
lirsko i didaktično s naukom o metrici uz čitanje Mažuranićeva
Čengić-Age i primjera iz čitanke. Glavni nacrt stilistike i glavne
vrsti proze uz čitanje primjera iz čitanke. Privatna lektura: Či­
tanje tradicijonalne literature. Učenje pjesama i proze na izust
i deklamovanje. Svakoga poljeća 7 zadaća, od kojih 3 školske,
jedna školska pisana ćirilicom.
2 sata na nedjelju.
VI g i m n a z i j s k i i 6. r e a l n i r a z r e d : Pjesništvo đramatsko uz čitanje koje uzorne drame i primjera iz čitanke. Glavni
pravci proze uz čitanje primjera iz čitanke. Povjest hrvatske knji­
ževnosti do Gundulića i čitanje primjera iz čitanke. Privatna lek­
tura: Nastavak čitanja tradicijonalne literature. Učenje pjesama i
6
proze na izust i deklamovanje. Svakoga poljeća 7 zadaća, od
njih 3 školske, a jedna školska pisana ćirilicom.
2 sata na nedjelju.
VII. g i m n a z i j s k i i 7. r e a l n i r a z r e d : Povjest hr­
vatske književnosti od Gundulića do trećega doba i čitanje pri­
mjera iz čitanke. Privatna lektura: Gundulićev Osman, Palmotićev Pavlimir, Kačićev Razgovor i Relkovićev Satir. Učenje proze
i pjesama na izust i deklamovanje. — Oblici staroga slovenskoga
jezika i čitanje primjera iz stare slovenske čitanke. 1 sat na ne­
djelju. — Svakoga poljeća 5 zadaća, od njih jedna školska pi­
sana ćirilicom.
3 sata na nedjelju.
VIII. g i m n a z i j s k i r a z r e d : Povjest hrvatske književ­
nosti trećega doba i čitanje primjera iz čitanke. Privatna lektura:
Djela kojega znamenitijega hrvatskoga i srpskoga pisca iz novi­
jega doba. — Iz staroga hrvatskoga jezika: Čitanje primjera iz
čitanke staro-slovenske s osobitim obzirom na osnove i oblike
riječi. 1 sat na nedjelju. Učenje pjesama i proze na izust i de­
klamovanje. Svakoga poljeća 5 zadaća, od njih jedna školska pi­
sana ćirilicom.
3 sata na nedjelju.
N je m a čk i je z ik .
L r e a l n o - g i m n a z i j s k i r a z r e d : Vježbanje u izgo­
voru, čitanju i pisanju. Pravilno oblikosiovlje: spolnik, samostavnik, pridavnik, brojnik, zaime; pomoćni i slabi glagoli. Pre­
vođenje s njemačkoga na hrvatski i s hrvatskoga na njemački.
Praktične vježbe na ploči. Diktando. Učenje riječi i najobičnijih
rečenica na izust. Mnogobrojne pismene vježbe kao priprave za
prevađanje. U II. poljeću svakih 14 dana jedna školska zadaća.
3 sata na nedjelju.
II.
r e l n o - g i m n a z i j s k i r a z r e d : Opetovanje i popunjivanje pravilnoga oblikoslovlja; jaki i mješoviti glagoli te
prijedlozi. Prevođenje s njemačkoga jezika na hrvatski i s hrvat­
skoga na njemački. Pravopisne vježbe. Učenje riječi i običnijih
rečenica svagdašnjega govora na izust. Čitanje, tumačenje i učenje
na izust pomanjih štiva, kao basana, priča, pjesmica itd. Mno­
gobrojne pismene vježbe kao priprave za prevađanje. Svakih 14
dana po jedna školska zadaća.
3 sata na nedjelju.
7
III. g i m n a z i j s k i i 3. r e a l n i r a z r e d : Ponavljanje
i svršetak oblika, osobito jakih glagola. Nauk o padežima, prijed­
lozima i prislovima, t. j. prosta, raširena, nezavisno složena i
stegnuta izreka s obzirom na vremena i načine. Prevođenje s
njemačkoga jezika na hrvatski i s hrvatskoga na njemački jezik.
Pravopisne vježbe. Učenje riječi i rečenica na izust. Vježbanje u
govoru s osobitim obzirom na spojidbe stalnih izraza. Čitanje,
tumačenje i deklamovanje na izust naučenih kratkih i lakih pje­
sama. Svake 3 nedjelje jedna sad školska sad domaća zadaća
prema uzetomu gradivu.
gm
^
IV. g i m n a z i j s k i i 4. r e a l n i r a z r e d : Ponavljanje,
popunjivanje i završetak sintakse. Nauk o zavisno složenoj, pokraćenoj i mnogostruko složenoj izreci te o periodu. Glavno o
tvorbi, izvođenju i sastavljanju riječi. Sustavni nauk o pravopisu.
Prevođenje s njemačkoga jezika na hrvatski i s hrvatskoga na nje­
mački. Čitanje, prevođenje, stvarno i slovničko razglabanje iza­
branih ponajviše prozaičkih štiva. Vježbanje u pripovijedanju či­
tanoga njemačkim jezikom. Učenje riječi i rečenica na izust. De­
klamovanje na izust naučenih pomanjih pjesama. Svake 3 ne­
djelje jedna sad školska sad domaća zadaća prema uzetomu gradivu.
3 sata na nedjelju.
V. g i m n a z i j s k i i 5. r e a l n i r a z r e d : Ponavljanje i
popunjivanje sintakse. Čitanje, prevađanje, stvarno i slovničko
razglabanje izabranih, ponajviše prozaičnih štiva. Pripovijedanje
njemačkim jezikom i vježbanje u razgovoru. Njemačka frazeolo­
gija. Deklamovanje na izust naučenih pjesama. Svake tri ne­
djelje jedna domaća ili školska zadaća, koje reprodukcija već či­
tanih štiva, koje prijevodi na njemački jezik.
3 sata na nedjelju.
VI. g i m n a z i j s k i i 6. r e a l n i r a z r e d : čitanje uz
stvarno, slovničko i estetično razglabanje, svagda s obzirom na
hrvatsku jezikoslovnu obuku u stilistici, metrici i poetici. Pripo­
vijedanje njemačkim jezikom i vježbanje u razgovoru. Njemačka
frazeologija. Deklamovanje na izust naučenih pjesama. (Nastavni
jezik njemački). — Svake 3 nedjelje jedna domaća ili školska
zadaća kao u V. 5. razredu.
2 sata na nedjelju.
VII. g i m n a z i j s k i i 7. r e a l n i r a z r e d : Čitanje, stvarno
i estetičko tumačenje proizvoda novije njemačke književnosti od
Klopstocka do Gotheove smrti. Pripovijedanje njemačkim jezikom
i vježbanje u razgovoru« Životopisi književnika po zgodnom iz­
boru i opsegu. Deklamovanje na izust naučenih pjesama. —
Svakoga iiijeseca jedna, ponajviše domaća zadaća, i tč samo­
stalni sastavci po naputku učiteljevu.
2 sata na nedjelju.
VIII. g i m n a z i j s k i r a z r e d : Znanstvena i pjesnička li­
teratura ocf Gotheove smrti do danas. Svakoga mjeseca jedna,
P?Pajvjse domaća zadaća, i to opsežniji samostalni' sastavci.
2 sata na nedjelju.
F ra n cu sk i je z ik .
& r e a l n i r a z r e d : Vježbe u izgovaranju nepoznatih gla­
sova. Čitanje, prevađanje i učenje na izust malih pjesama i dialoga. Vježbe u razgovaranju na osnovi opisivanja okolnih pred­
meta, slika i obrađivanih štiva. Mala i lakša se štiva pripovije­
daju i prevađaju. Pripadom se tumače induktivnim putem važ­
niji gramatički pojavi. Pjevanje francuskih pjesama. Diktati i pi­
smene vježbe.
5 sati na nedjelju.
4. r e a l ' n i r a z r e d : Čitanje, pripovijedanje i raznoliko
usmeno i pismeno presađivanje štiva. Sustavni nauk gramatike,
n|ylg.stice nepravilnih glagola i sintakse. Diktati i pismene vježbe^.
4 sata na uegjelju.
5. r e a l n i r a z r e d ; Čitanje čitanke sa raznim vrstama
proze i poezije; upoznavanje;, uz to štivo, sa živoign*, običajima
i po vješti francuskoga naroda. Usmene i pismene vježbe, q sa­
vezu s uzetim štivom. — Ponavljanje oblika i sustavna sintaksa
artikula, imenica, pridjeva i zamjenica. Svakih 14 dana po jedna
školska zadaća ili diktat.
3 sata na nedjelja.
6. r e a l n i r a z r e d : Čitanje kraćih pripovijedaka (od Daudeta, Theurieta, Coppee-a, ili Colomba od Mćrimee-a, ili Au coin
du Feu od Souvestre-a) i nešto iz povjesne proze (Sarcej: L q
Siege de Pariš, ili Erckmann-Chatrian: Histoire d’ un eonscrit
de 1813., ili Michaud: Moeurs et coutumes des Croisades, ili
Thierry: Lettres sur la formation de la France). — Usmene i
9
pispiene vježbe na osnovi štiva. Sustavna sintaksa glagola i por7
navijanje nepravilnih glagola. Svakih 14 dana po 1 školska za­
daća ili diktat.
,.
3 sata na nedjelju.
7. r e a l n i r a z r e d : Čita se jedna komedija Molierova
(Av^re, Bqurgeois de Gentilhomme ili les Femmes savantes) i iz­
bor iz Lafontaine-ovih basana uz Kratak životopis autora* : Na
štivo se oslanjaju slobodne usmene i pismene vježbp.
Po­
navljanje i i^adopunj.avanje sintakse.
- Svakih 14 dana jedna
pismena školska zadaća ili diktat.
r '■
‘
i
3 sata na nedjelju.
L a tin sk i je z ik .
I.
r e a l n o - g i m n a z i j s k i r a z r e d : Nauk o oblicima
uz udiljno prevođenje s latinskoga na hrvatski i s hrvatskoga na
latinski jezik. Pisanja prijevoda s hrvatskoga na latinski. Pisanja
riječi i učenje na izust. U II. poljeću 2 školske zadaće na mjesec,
svaka od jedne ure.
6 sati na nedjelju.
IL r e a 1,n o-g i m n a z i j s k i r a z r e d : Ponavljanje i po-^
punjivanje učiva I. razreda. Oblici nepravilni u sklonidbi, rodi],
i sprezi. Najglavnije iz nauka q padežima, akuzativ s inf., participska konstrukcija, naročito ablativ apsolutni, gerundij i supin;
sve to uvježbano prevođenjem s latinskoga na hrvatski i s hr­
vatskoga na latinski. Pisanje riječi i učenje na izust. Pisanje pri­
jevoda s hrvatskoga na latinski. Svakoga mjeseca 2 školske za­
daće, svaka od jedne ure.
5 sati na nedjelju.
III. g i m n a z i j s k i r a z r e d : S l o v n i c a 3 sata na tjedan.
Glavno iz sintakse sve do glagola po vježbenici s vježbanjem u
prevođenju s latinskoga na hrvatski i s hrvatskoga na latinski.
Č i t a n j e 2 sata na nedjelju: Urbis Romae viri illustres od L*
Homonda-Holzera po Marnovu izdanju. Pisanje riječi i učenje
na izust. Pisanje prijevoda s hrvatskoga na latinski. Svakoga mje­
seca 2 školske zadaće, svaka od jedne ure.
5 sati na nedjelju.
IV. g i m n a z i j s k i r a z r e d : S l o v n i c a . 2 sata na ne­
djelju. Glavno iz nauka o glagolu po vježbenici s vježbanjem u
prevođenju s hrvatskoga na latinski. Prema koncu II. poljeca ele-
10
mentarni nauk o prozodiji, a iz metrike heksameter i distih. G it a n j e . 3 sata na nedjelju: Gaesar de bello gallico, po prilici
dvije knjige, iz Ovidija po prilici 150 stihova. Pisanje riječi i
učenje na izust. Pisanje prijevoda s hrvatskoga na latinski. Sva­
koga mjeseca 2 školske zadaće, svaka od 1 ure.
5 sati na nedjelju.
V. g i m n a z i j s k i r a z r e d : Č i t a n j e . 5 sati na ne­
djelju. U I. poljeću: Odabrani dijelovi iz Livija; u II. poljeću 4
sata Ovidija po izboru, 1 sat nastavak Livija. Iz Livija treba či­
tati po prilici jedno 70 do 80 poglavlja u originalu, a osim toga
savezno s time iz prijevodne čitanke ono, što je u njoj iz Li­
vija. I iz Ovidija imat će se osim onih dijelova, koji će se u
originalu, također čitati u prijevodu one pjesme, koje se navode
u prijevodnoj čitanci. Iz književne povjesti uzet će se dotične
partije o Liviju i Ovidiju. Kod čitanja treba svakiput u kratko
protumačiti dotična realija iz starina i mitologije, a koncem poljeća, što se je prigodom čitanja iz starina, dotično mitologije
uzelo, složiti u jednu cjelinu, te opetovati. S l o v n i c a . 1 sat
na nedjelju. Ponavljanje i popunjavanje sintakse do glagola uz
prevođenje s hrvatskoga na latinski po vježbenici. Svakoga poljeća po 5 školskih pismenih zadaća, između kojih mora da bude
jedna prijevod na hrvatski iz onih latinskih pisaca, koji se u
ovom razredu čitaju. Pismene zadaće i ispravke istih treba obav­
ljati za onih satova, koji su za slovnicu opredijeljeni.
6 sati na nedjelju.
VI. g i m n a z i j s k i r a z r e d : Č i t a n j e . 6 sati na nedjelju. U I. poljeću Sallustijev Jugurtha u izvorniku, a Gatilina
u prijevodu iz prijevodne čitanke uz literarni uvod o Sallustiju.
U II. poljeću: 5 sati Vergilija po izboru iz prvih šest pjevanja
Aeneide (po prilici 2 pjevanja u originalu, a ostalo iz prijevoda),
1 sat Giceronov I. govor protiv Gatiline. Iz književne povjesti:
uvod u Vergilija i u Giceronove govore naročito Catilinarske. Tu­
mačenja realija kao u V. razredu.
S l o v n i c a . 1 sat na ne­
djelju. Ponavljanje i popunjenje nauka o glagolu uz pismeno
prevođenje s hrvatskoga na latinski. Pismene zadaće kao u V.
razredu.
„
,. ..
7 sati na nedjelju.
VIT. g i m n a z i j s k i r a z r e d : Č i t a n j e . 4 sata na nedjelju. U I. poljeću: Ciceronov jedan govor i jedan od manjih
11
[f
filosofskih spisa ili mjesto ovoga posljednjega odabrani dijelovi
iz kojega većega filozofijskoga spisa u originalu, a u piijevodu
ono, što je iz Cicerona u čitanci. U II. poljeću: Nastavak Vergilijeve Aeneide (druga polovica), po prilici dva pjevanja u origiginalu, a ostalo iz prijevoda; zatim jedna ekloga i po koja ljepša
epizoda iz Georgika u originalu. Iz književne povjesti: Vergilije,
karakteristika njegovih djela, osobito Aeneide. Stvarno tumačenje
kao u V. razredu. S l o v n i c a . 1sat
na nedjelju. Vježbanje u
stilistici s pismenim prevođenjem s hrvatskoga na latinski po vjež­
benici. Pismene zadaće kao u V. razredu.
5 sati na nedjelju.
VIII. g i m n a z i j s k i r a z r e d : Či t a n j e . 4 sata na ne­
djelju. U I. poljeću: Izabrane Horacijeve satire, ode, epode i epistole što u izvorniku što u prijevodu; zatim čitanje odabranih
pjesama iz Catula, Tibulla i Propercija u prijevodu. Iz književne
povjesti: lirsko pjesništvo kod Rimljana. U II. poljeću: Odabrani
veći dijelovi iz Tacitovih Annala ili Tacitov Agricola i Germania
{cc. 1.—26.) uz manje dijelove iz Annala, sve u izvoru uz do­
tične dopunjke po prijevodnoj čitanci i literarni uvod u Tacita.
'Čitanje Plauta riz prijevodne čitanke. Prijegled cijele literature
rimske. Stvarna tumačenja kao u V. razredu. S l o v n i c a . 1 sat
na nedjelju. Vježbanje u stilistici s pismenim prevođenjem s hr­
vatskoga na latinski po vježbenici. Pismene zadaće kao u V.
razredu.
5 sati na nedjelju.
G r č k i je z ik .
III. g i m n a z i j s k i r a z r e d : Nauk o oblicima do perfekta. Učenje riječi na izust, prevođenje grčke početnice i pisanje
prijevoda s hrvatskoga na grčki. U II. poljeću svakoga mjeseca
1 školska zadaća od jedne ure.
4 sata na nedjelju.
IV. g i m n a z i j s k i r a z r e d : Ponavljanje učiva III. raz­
reda. Nastavak od perfekatske osnove. Glagoli na {u. Nepravilni
glagoli. Iz sintakse do padeža. Učenje riječi na izust. Prevođenje
primjera iz početnice i pisanje prijevoda s hrvatskoga na grčki.
Svakoga mjeseca 1 školska zadaća, svaka od 1 ure.
4 sata na nedjelju.
V. g i m n a z i j s k i r a z r e d : Č i t a n j e . 4 sata na ne­
djelju. U I. poljeću: Iz Xenofontove hrestomacije po prilici jedno
12
40—50 strana (najviše iz Anabaze) u originalu, a u savezu s time
ono u prijevodu, što je iz Xenofonta u prijeyodnoj čitanci, uz,
literarni uvod o Xenofontu. U II. poljeću: Homerove Ilijade I.
i II. pjevanje (u originalu) uz kratak uvod u čitanje Homera.
S l o v n i c a . 1 sat na nedjelju. Nauk o padežima s pismenim
prevođenjem s hrvatskoga na grčki. Četiri pismene školske za­
daće u svakom semestru, i z m e đ u kojih treba da barem jedna
bude prijevod na hrvatski iz onoga grčkoga pisca, koji sp u razT
redu čita. Pismene se zadaće i ispravci moraju obavljati u sa­
tovima za slovnicu opredijeljenim.
5 sati na nedjelju.
VI. g i m n a z i j s k i r a z r e d : Č i t a n j e . 5 sati na ne­
djelju. U I. poljeću: Izabrani dijelovi Homerove Ilijade, 2—?
pjevanja u originalu, g, u savezu s tim u prijevodu onp, što je
iz Ilijade u čitanci, a nije se čitalo u V. i VI. razredu, uz n^T
znaku tačna i suvisna sadržaja ostalih partija. U II. poljeću: IzaT
brani dijelovi iz Herodotove povjesti o persijskim ratovirna, po
prilici jedno 50—60 poglavlja iz izvornika, a u prijevodu ono,
što je u čitanci iz Herodota: zatjm treba u prijevodu čitati par­
tije iz Thukidyda i Plutarcha. Iz književne povjesti: kratka po vješt
grčke historiografije. S l o v n i c a . 1 sat na nedjelju. Ostatak grčke
sintakse s prevođenjem s hrvatskoga na grčki. Pismene školske
zadaće kao u V. razredu.
6 sati na nedjelju.
VII. g i m n a z i j s k i r a z r e d : Č i t a n j e . U I. poljeću:
2—3 manja govora Demosthenova u izvorniku: zatim u prije­
vodu ono, što je u čitanci iz Lysije, Lykuga, Aeschina i drugih
grčkih govornika. Iz književne povjesti: Prijegled grčkoga govorništva. U II. poljeću: Izabrani dijelovi iz prve polovice Home­
rove Odysseje, i to jedno tri pjevanja u originalu, a ostalo u
prijevodu iz prijevođne čitanke uz tačnu naznaku suvisna sadr­
žaja nečitanih partija. Pismene školske zadaće kao u V. razredu.
4 sata na nedjelju.
VIII. g i m-p a z i j s k i r a z r e d : Č i t a n j e . U I. poljeću 4
sata: Platonova Apologija ili drugi manji dialog u izvorniku,
Kriton i ono, što je iz Phaedona u čitanci, u prijevodu uz lite­
rarni uvod o povjesti grčke filozofije. 1 sat. Čitanje odabranih
dijelova iz druge polovice Homerove Odysseje što u izvorniku
(po prilici jedno pjevanje) sto u prijevodu. U II. poljeću: 1 So-
foklova tragedija iz izvornika, a u prijevodu ono, što je iz dra­
matskoga pjesništva u čitanci, zatim čitanje odabranih lirskih pje­
sama ii prijevodu. Pismene školske zadaće kao u V. razredu.
5 sati na nedjelju.
Z e m ljo p is .
I. r e a l n o - g i m n a z i j s k i r a z r e d : Zorno tumačenje
osnovnih geografijskih predstava. Dnevni putevi sunca prema
školskoj zgradi i kući u različnim godišnjim dobama, po tom orientovanje (snalaženje) u zbiljskoj okolici, na zemljovidu i globusu.
Opisivanje i tumačenje rasvjetnih i topliiiskih prilika u zavičaju
preko godine, koliko neposredno ovisi o dužini dana i visini
sunca. Glavni oblici kopna i vode i njihova razdioba po zemlji:
položaj najznatnijih država i gradova uz sveudiljno vježbanje i
dotjerivanje u čitanju zemljovida. Pokusi u risanju najjedno­
stavnijih geografijskih objekata.
3 sata na nedjelju.
II. r e a 111 o-g i m n a z i j s k i r a z r e d : Azija i Afrika po
r položaju i ocrtu u orografijskom, hidrografijskom i topografijskom
pogledu, obzirući se na klimatska stanja, koliko se mogu rastu­
mačiti iz smještaja prividnoga sunčanoga puta prema različnim
obzorima. Suvislost klime s vetegacijom, s proizvodima zemalja
i zanimanjem naroda valja učenicima objasniti posve jasnim pri­
mjerima. Evropa.^ Prijegled po ocrtu, reljefu i vođama. Zemlje
južne Evrope i britski otoci prema gledištima, koja su nazna­
čena kod Azije i Afrike. Vježbe u crtanju jednostavnih zemljoviđnih crteža.
2 sata na nedjelju.
,111. g i m n a z i j s k i i 3. r e a l n i r a z r e d : Evropske
zemlje, o kojima se nije radilo u II. razredu, izuzevši Austriju i
Ugarsku, zatim Amerika i Australija, prema istim gledištima kao
u II. razredu osobito i glede tumačenja klimatskih stanja. Vježbe
u crtanju jednostavnih zemljovidnih crteža.
2 sata na nedjelju.
IV.
g i m n a z i j s k i i 4. r e a l n i r a z r e d : Fizički i politićki zemljopis Austrije i Ugarske, izuzevši statistički dio kao
takav, rio pobliže se osvrćući na proižvodte' zemalja, zanimanje,
prometni život i kulturne prilike naroda. Vježbe u ćrtanfu jedno­
stavnih zemljovidnih crteža.
2 sata na nedjelju.
14
V. g i m n a z i j s k i i 5. r e a l n i r a z r e d : Najvažnije iz.
matematičkoga zemljopisa, iz fizikalnoga zemljopisa i iz narodopisa. Osnovni pojmovi kartografije. — Opetovanje zemljopisa
Azije i Afrike s osobitim obzirom na opći zemljopis, na kulturu
i na političko uređenje pojedinih zemalja. — Vježbe u crtanju
jednostavnih zemljo vidnih crteža.
1 sat na nedjelju.
VI. g i m n a z i j s k i i 6. r e a l n i r a z r e d : Opetovanje
zemljopisa Amerike i Australije s osobitim obzirom na opći
zemljopis, na kulturu i na političko uređenje pojedinih zemalja.
— Posebni zemljopis Evrope u opće, a zemalja južne Evrope
napose. — Vježbe u crtanju jednostavnih zemljovidnih crteža.
1 sat na nedjelju.
VII. g i m n a z i j s k i i 7. r e a l n i r a z r e d : Posebni zemljopis
ostalih evropskih zemalja, o kojima se nije radilo u VI. 6. raz­
redu, izuzevši austro-ugarsku monarkiju. Vježbe u crtanju jedno­
stavnih zemljovidnih crteža.
1 sat na nedjelju.
VIII. g i m n a z i j s k i r a z r e d : Repetitorium iz općeg a zem­
ljopisa.
1 sat na nedjelju.
P o vješt«
II. r e a ' l n o - g i m n a z i j s k i r a z r e d : Stari vijek. Op­
širno prikazivanje priča. Najvažnija lica i dogođaji, poglavito iz
povjesti grčke i rimske.
2 sata na nedjelju.
III. g i m n a z i j s k i i 3. r e a l n i r a z r e d : Srednji vijek.
Najvažnija lica i dogođaji s osobitim obzirom na povjest zemalja
krune sv. Stjepana.
2 sata na nedjelju.
IV. g i m n a z i j s k i i 4. r e a l n i r a z r e d : Novi vijek.
Najvažnija lica i dogođaji. Povjest zemalja krune sv. Stjepana
čini glavni sadržaj obuke.
2 sata na nedjelju.
V. g i m n a z i j s k i i 5. r e a l n i r a z r e d : Povjest sta­
roga vijeka, poimence Grka i Rimljana do punskih ratova, obzirući se svagda na kulturnu povjest.
2 sata na nedjelju.
VI. g i m n a z i j s k i i 6. r e a l n i r a z r e d * - Povjest sta­
roga vijeka od punskih ratova i srednji vijek, obzirući se svagda
na slovjensku povjest, kulturnu povjest i zemljopis.
3 sata na nedjelju.
VII. g i m n a z i j s k i i 7. r e a l n i r a z r e d : Povjest n o ­
voga vijeka, obzirući se svagda na slovjensku povjest, kulturnu
povjest i zemljopis.
2 sata na nedjelju.
VIII. g i m n a z i j s k i r a z r e d : I. poljeće: Povjest h r­
vatska s osobitim obzirom na povjest austro-ugarske monarkije.
II. Poljeće: Statistika austro-ugarske monarkije u opće, a trojedne kraljevine napose, poređujući je s odnošajima u drugim
evropskim državama. Repetitorium iz opće povjesti kroz cijelu
godinu.
3 sata na tjedan.
M atem atika.
I. r e a 1n o - g i m n a z i j s k i r a z r e d : R a č u n i c a . De­
kadski sustav brojeva. Temeljni računi s neimenovanim i s jedno
imenovanim brojfevima, djelivost brojeva, najveća zajednička mjera
i najmanji zajednički mnogokratnik. Obični i desetinski česnici,
pretvaranje običnih česnika u desetinske i obratno. Metrički
sustav mjera i utega. Računanje sa višeimenim brojevima. Mnogo­
brojne domaće vježbe, a svakoga mjeseca jedna školska zadaća.
4 sata na nedjelju,.
II. r e a l n o - g i m n a z i j s k i r a z r e d : R a č u n i c a .
Skraćena množidba i djelidba. Računanje s povratnim i nepot­
punim desetinskim česnicima. Nauk o mjerama, utezima i o novcu.
Zaključni račun upotrijebljen na jednostavne i sastavljene za­
datke. Glavni poušci o omjerima i razmjerima. Uporaba razmjera
u opće; praktični računi, koji se osnivanju na razmjerima, kao
n. pr. pravilo trojno, postotni i jednostavni dobitni račun, diskontni
i ročni račun; poprečni, družbeni i smjesni račun. Mnogobrojne
domaće vježbe, a svakoga mjeseca 1 školska zadaća.
3 sata na nedjelju.
Uf. G i m n a z i j s k i i 3. r e a l n i r a z r e d : R a č u n s t v o i a l g e b r a . Vježbe u računima s posebnim brojevima*
16
opetujući i nadopunjujući gradivo uzeto u II. razredu. — Četiri
temeljila račtma s cijelim općim brojevima i š njihovim razlom­
cima. Kvadriranje i kubiranje posebnih brojeva te vađenje dru­
goga i trećega korijena iz njih. — U savezu s geometrijskim
računima: nepotpuni brojevi i periodični razlomci; pokraćena
rimožktha i djelidba; upotreba ove posljednje kod vađenja dru­
goga i trećega korijena. — M j e r s t v o — na temelju zorne
obuke. Jednaki likovi i njihove pretvorbe. Opseg geometrijskih
likova i dijelova kružnice.— Izračunavanje površine ravnih li­
kova. — Sličnost trokuta i njezina upotreba kod pravokutnog
trokuta i kruga. — Slični višekuti i omjer njihovih opsega i po­
vršina. — Izmjenice 1 sat računstvo, a 1 sat mjerstvo. — Na
poljeće 5 školskih zadaća, a osim toga što više domaćih kratkih
yježba.
3 sata na nedjelju.
IV. g i m n a z i j s k i i 4. r e a l n i r a z r e d : A l g e b r a .
Jednadžbe prvoga stupnja s jednom i sa više nepoznanica i onakove jednadžbe drugoga i trećega stupnja, koje dolaze u geome­
trijskim račtimma; — Složeni omjeri i razmjeri. Bješavanje priirijera iz građarfških računa š potrioću jednačaba i razmjera, i
to: sastavljeno pravilo trojho, sastavljeni kamatni račun, verfžno
pravilo, đražbeili račuii, račun smješe i kamatno — kamatni
jačuri. — M j e r s t v o — na temelju zorne obuke: — Međušđbni
položaj pravaca i ravnina, tjelesni tigao, glavne tršti geometrij­
skih tjelesa i najjednostavniji slučajevi izračunavala njihova
oplošja i volumena. — Izmjenice 1 sat algebra, a 1 sat mjerstvo.
— Na poljeće 5 školskih zadaća, a osim toga što više domaćih
kratkih vježba.
.,t
3 sata ha nedjelju.
V. g i m n a z i j s k i i 5. r e a l n i r a z r e d : A l g e b r a .
Četiri temeljne operacije s općim brojevima, s potencijama, s po­
sebnim cijelim i pozitivnim ekspomentima i s agregatima u sa­
vezu s pojmom jednadžbe. — Primjena zakona za kvocijente za
računanje s običnim razlomcima, napose skraćivanje i svađanj e
na jednaki nazivnik. Najvažnije iz teorijebrojeva: ;ra s tv o ra
faktore, najveća zajednička mjera, najmanji zajednički mnogokratnik i pravila za ostatke. Sistem brojeva dekadični i pojam
drugih sistema i primjena rf& decimalne razlomke. — Skraćena
triultipffiačija i đmzijžž bvifi razlomafet.
JecfriaSžfofe prvćga
17
stupnja s jednom, dvije i više nepoznanica, a kao zadatak važ­
nija pravila o proporcijama. Primjena nauka o jednadžbama na
praktične zadatke. Verižni razlomci. Jednadžbe Diofantove I.
stupnja sa dvije i više nepoznanica. — M j e r s t v o . Planimetrija.
Nauka o pravcima, kutima, trokutima; nauk o krugu, o paralelogramima, trapezima i četverokutima u opće. — Sukladnost li­
kova. Svojstva mnogokuta. Jednakost pravocrtnih likova. Nauka
0 sličnosti likova. Izračunanje ploština. — Pravilni mnogokuti i
1 mjerenje kruga, sve preduzeto strogo znanstveno. Planimetrijske konstrukcije, koje se osnivaju na sukladnost trokuta, na pre­
tvorbu, na dijeljenje i na sličnost likova, a zatim konstrukcije
na osnovu pomoćnih likova, mjerstvenih mjesta i algebraičke
analize, treba tumačiti na shodno izabranim primjerima. — Sva­
koga mjeseca 1 školska zadaća, a osim toga prema potrebi kratke
domaće vježbe.
4 sata na nedjelju.
VI. g i m n a z i j s k i r a z r e d : A. A l g e b r a . Uzmog, ko­
rijen i logaritmi. Jednadžbe 2. stupnja s jednom nepoznanicom.
B. M j e r s t v o . U I. poljeću: Stereometrija; u II. poljeću: Ravna
trigonometrija.
3 sata na nedjelju.
t
6.
r e a l n i r a z r e d : A. A l g e b r a . Kvadvat i drugi
korijen. Raširenje nauke o brojevima na iracijonalne i imagi­
narne brojeve. — KvadratiČne jednadžbe s jednom nepoznanicom
a) jednostavne, b) sa korijenima iracijonalnim i imaginarnim. —
Potencije sa cijelim, pozitivnim i negativnim eksponentima; po­
tencije i korijeni sa razlomljenim pozitivnim i negativnim ekspo­
nentima. — Logaritmi i njihov odnošaj prema potenciji. Sustav
Briggovih logaritama i pretvorenje istih u drugi povoljni sustav.
Uredba i upotreba logaritmičkih tablica. B. M j e r s t v o . Naj­
važniji poušci o pravcima i ravninama u prostoru. — Jedno­
stavna tjelesa: prizma, piramida, cilindar, čun i kruglja i izraču­
navanje njihovih bridova, oplošja i tjelesnina. — Temeljni poušci
goniometrije i ravne trigonometrije. Proračunavanje visina i da­
ljina. Proračunavanje nepoznatih česti trokuta iz poznatih. —
Svakoga mjeseca 1školska zadaća, a osim toga mnogobrojne
kratke domaće vježbe.
5 sati na nedjelju.
VII. g i m n a z i j s k i r a z r e d : A) A l g e b r a . Jednadžbe.
2. stupnja s dvije nepoznanice. Neodređene jednadžbe 1. stupnja.
Verižni česnici. Postupnice. Računi dobitne dobiti i prihoda.
K r. velika realna gim nazija u Rahovcu.
9
Gradska biblioteka
(/ apj o VAG
»I. G. K C v k v .v «
Studijski odjel
18
Nauk o sastavbama s uporabom. B) M j e r s t v o . Trigometrijski
zadaci. Analitička geometrija u ravnini. Cunjosječice.
8 sata na nedjelju.
7. r e a l n i , r a z r e d : A) A l g e b r a . Aritmetičke i geo­
metrijske progresije. — Primjene ovih na fundamentalne zadaće
0 kamatno-kamatnom računu i o računu renta. — Kvadratične
jednadžbe s dvije nepoznanice. Simetrične jednadžbe trećega*
četvrtoga i petoga stupnja. — R) M j e r s t v o . Sastavljene za­
daće iz ravne trigometrije i počela sferičke trigonometrije s pri­
mjenama na matematičnu geografiju. — Analitična geometrija
pravca, i kružnice. — Svakoga mjeseca 1 školska zadaća, a osim
to°‘a mnogobrojne kratke domaće vježbe.
■'
3 sata na nedjelju.
VIII.
g i m n a z i j s k i r a z r e d : Vježbe u rješavanju ma­
tematičkih zadataka. Ponavljanje najznatnijih dijelova matema­
tičkoga učiva.
2 sata na nedjelju.
M jerstvo i m jerstveiio risan je .
II.
r e a 1 n o-g im n a z i j s k i r a z r e d : Glavni pojmovi:
Veličina i mjerenje crta. Kružnica i njeni dijelovi. Kut i mjerenje
kuta; vrste kutova. Trokut i svojstva mu. Sukladnost trokuta.
Simetrija pravocrtnih likova i kružnice. Kutovi u kružnici. £)irka
1 njezina svojstva. Dvije kružnice i njihove zajedničke dirke.
Četverokuti u opće, a paralclogrami i trapezi na pose. Višekuti
pravilni, simetrični i nepravilni. Geometrijska mjesta tačaka, koje
zadovoljavaju stanovitim uvjetima. Vježbe u porabi risaćih sprava.
Rješavanje geometrijskih zadataka konstruktivnim putem u sa­
vezu s učevnim gradivom iz mjerstva, te risanje jednostavni]^
mjerstvenih ornamenta.
3 sata na nedjelju.
3.
r e a l n i r a z r e d : Pretvaranje i dijeljenje likova kon
struktivnim putem. - Risanje običnog i transversalnog mjerila
i kutomjera. — Konstrukcija četvrte proporcionalne dužine k trim
zadanim dužinama i srednje geometrijske proporcionale izmed
dviiu zadanih dužina. — Dijelenje pravca po zlatnom rezu i
primjena toga pravila. - Povećavanje i umanjivanje geome­
trijskih likova u stanovitom omjeru. — Primjena ovih konstruk­
cija kod risanja geometrijskih ornamenata iz tehničke prakse. Na poljeće bar 5 risarija, izrađenih tušein.
^
19
4. r e a l n i r a z r e d : Gunjosječnice, vrste tih krivulja,
glavna njihova svojstva, razne konstrukcije tih krivulja, njihovih
tangenata i normala. — Geometrijsko mjesto središta kružnica,
koje diraju 2 kružnice ili jednu kružnicu i pravac. — Konstruk­
cija kružnice, koja dira 3 kružnice, važniji i specijalni primjeri
0 tom problemu. — Na osnovu zorne obuke projiciranje tačke,
pravca, višekuta, kruga i jednostavnih geometrij. tjelesa kao i
jednostavnih tehničkih objekata na dvije međusobom okomite
ravnine. — Na poljeće bar 5 risarija po 6 slika izrađenih tušem.
3 sata na nedjelju.
Opisno m jerstvoc
5. r e a l n i r a z r e d : Opetovanje i razlaganje poučaka o
međusobnom položaju pravaca i ravnine, pak dviju ravnina. Izvađanje elementarnih zadaća opisnoga mjerstva s pomoću ortagonalnoga projiciranja na jednu, dvije i tri ravnine. — Na po­
ljeće bar 5 risarija, a od ovih 2 izrađene tušem.
2 sata na nedjelju.
6. r e a l n i r a z r e d : Najvažnije o rotaciji tačke i pravca
1 prevaljivanje ravnine; primjena prevaljivanja kod predočivanja
pravilnih poligona i kružnice. — Najvažnije o trostranom uglu.
— Predočivanje piramide, prizme i pravilnih mnogoplošaca. —
Prerezi mnogoplošaca i prodori dvaju mnogoplošaca. — Osjenjivanje mnogoplošaca i njihove bačene sjene. Na poljeće bar 5
risarija, a od ovih 2 izrađene tušem.
3 sata na nedjelju.
7. r e a 1n i r a z r e d : Predočivanje čuna i valjka. T an­
gencijalne njihove ravnine i s tim u svezi sjene. — Prerezi i
prodori rotacionih ploha drugoga stupnja među sobom i rota­
cionih ploha s inim već poznatim plohama. — Tangencijalne
ravnine rotacionih ploha i s tim u svezi sjene. — 0 prodorima
samo neki zadaci s obzirom na tehničku praksu. — Na poljeće
bar 5 risarija, od ovih 2 izrađene tušem.
2 sata na nedjelju.
Prirodopisu
I* r e a l n o - g i m n a z i j s k i r a z r e d : Zorna obuka. U I
poijecu. Hrpteničnjaci, među njima osobito sisavci i ptice, uz to
20
neka množina zgodno izabranih oblika iz ostalih redova, u II.
poljeću. Ostalo životinjstvo i to poglavito člankonošci, osobito
pak kukci i neki poznatiji oblici crva, mekušaca i zrakara.
3 sata na nedjelju.
II. r e a 1n o-g i m n a z i j s k i r a z r e d : Zorna obuka. U I.
poljeću. Rudstvo. Motrenje i opisivanje omanjega broja ruda
bez obzira na sistematiku, uz to prigodno pokazivanje najobič­
nijih vrsta kamenja. U II. poljeću. Bilinstvo. Motrenje i opisi­
vanje javnocvijetaka iz raznih razreda po njihovim važnijim obi­
lježjima, uporedno promatranje njihovo, da im se shvati srodnost;
uz to po gdjekoja tajnocvijetka.
3 sata na nedjelju.
V . g i m n a z i j s k i r a z r e d : U I. poljeću: Mineralogija.
U II. poljeću: Botanika.
3 sata na nedjelju.
5. r e a l n i r a z r e d : Najvažniji dijelovi iz anatomije i
fiziologije čovjeka, zatim sistematična zoologija i nešto iz nauka
o geografijskom rasprostranjenju životinja.
3 sata na nedjelju.
VI. g i m n a z i j s k i r a z r e d : Sistematična zoologija u
oba poljeća.
^ sata na nedjelju.
6. r e a l n i r a z r e d : Botanika. — U I. poljeću: Morfo­
logija, anatomija i fizologija bilja. Sistematika sporophyta. U II.
poljeću: Sistematika spermatophyta. Nešto iz' nauke o geografijskom rasprostranjivanju bilja.
*
o sata na nedjelju.
7. r e a l n i r a z r e d : U I. poljeću: Mineralogija. — Prijegled kristalografije; fizikalna i kemijska svojstva ruda. — Su­
stavni opis važnijih ruda, njihovo dobivanje i upotreba.
U II.
poljeću: Geologija. — Kratak prijegled fiziografije i dinamične
geologije. Najvažnije iz petrografije i geotektonike. Kratak oris
geologijskih doba uz motrenje i opisivanje značajnih fosilija po­
glavito s obzirom na njihovu srodnost sa stvorovima, koji danas živu.
2 sata na nedjelju.
F iz ik a .
III. g i m n a z i j s k i i 3. r e a l n i r a z r e d : Pripravni poj­
movi: prostranost i nepronicavost tjelesa. Karakteristika triju
21
skupnosti. Ovjesni i vodoravni smjer, apsolutna i specifična te­
žina. Tlak zraka. Iz nauka o toplini: Osjećaji, stupanj i mno­
žina topline. Promjena objama i skupnosti; potrošak i gubitak
topline kod promjene skupnosti. Širenje topline vođenjem i ža­
renjem. Izvori topline. Iz k e m i j e : Spojnost, prionjivost, pruživost, krhkost, rastežljivost, miješanje, rastapanje i kristalizacija.
Sinteza, analiza i supstitucija.
Dokazivanje zakona o uzdržanju tvarina i određenih odnošaja, težine i prostora nekolikim jednostavnim pokusima, Počela,
molekil, atom, baze, kiseline, soli. Najrašireniji metaloidi i neko­
liko njihovih spojeva. Izgaranje. Iz nauka o magnetizmu: Pri­
rodni i umjetni magneti; polovi magneta i njihovo zamjenito
djelovanje; magnetovanje sastavljanjem; zemaljski magnetizam.
3 sata na nedjelju.
IV.
g i m n a z i j s k i i 4. r e a l n i r a z r e d : Nauk o elek­
tricitetu. Električno stanje, jednostavni elektroskopi. Dobri i loši
vodići, pozitivno i negativno električna tjelesa. Elektrisovanje
rastavljanjem. Najobičnije sprave za proizvođenje i sabiranje elek­
triciteta. Oluja, munjovod, Voltin članak i stup, od stalnih čla­
naka oni, koji* se upotrebljavaju za pokuse i kućne telegrafe.
Glavni učinci galvanske struje, galvanoskop, elektroindukcija. Naj­
jednostavnije i najpoznatije elektrotehničke uporabe (električno
svjetlo, galvanoplastika, brzojav).
Nauk o mehanici. Opis glavnih oblika (ravnocrtno, krivocrtno, jednoliko i jednoliko pospješno gibanje). Dvije vrste dje­
lovanja mehaničkih sila, pospješenje i tlak (tek) i mjerenje tlaka
utezima. Kako se očituje ustrajnost kod promjene brzine i smjera
(sredobježna sila).
Teža, udar, zapreka gibanja. Sastavljanje i rastavljan je isto­
vrsnih gibanja, od neistovrsnih gibanja samo hitac. Sastavljanje
i rastavljanje sile sa zajedničkim hvatištem i sporednim silama.
Težište, vrste ravnotežja, nihalo. Nekoliko primjera jednostavnih
i sastavljenih strojeva. Karakteristična svojstva kapljevina; ra­
zina, hidrostatički tlak. Ravnoteža jedne kao i dviju tekućina,
koje se miješaju a nalaze se u spojenim posudama. Arhimedov
zakon; najjednostavnije metode za određenje specifične težine
krutnina i kapljevina. Kapilarni pojavi. Karateristična svojstva
uzdušnina (Mariotteov zakon). Torricellijev pokus, barometar,
neke dalje upotrebe učinaka zračnoga tlaka, zračna sisaljka
zrakoplov. Princip parostroja. Nauk o zvuku. Osjećaji zvuka,
šum, brenčanje, šuštanje, škripanje, zujanje, prasak, zvek, glas.
Visina glasa, glasovni niz, najjednostavniji budići zvuka.
Čovječje glasilo, telefon, rasprostranjivanje i odraz zvuka
(jeka), suzvučje, čovječje slušalo.
Nauk o svjetlu. Osjećaji svjetla; ravnocrtno rasprostranjivanje svjetla, sjena, fotometar. Odraz i lom svjetla. Zrcala i leće
(tamna komora, fotografisanje). Rasipavanje boja, duga. Oko,
mikroskop, dioptrički dalekozori najjednostavnijega oblika i sustava.
3 sata na nedjelju.
P r i m j e d b a . Sa fizikalnom obukom, poimence s mekanikom, valja spojiti: Opis pojava na nebu s poglavitim obzirom
na stajačice; mijene mjeseca, njegov ophod za mjesec dana. Go­
dišnje gibanje zemlje. Tumačenje otuda nastalih pojava kao i
različnosti dnevnih i godišnjih doba na mjestima različne geo­
grafske širine i duljine iz vrtnje zemlje oko svoje osovine za
jedan zvjezdani dan i iz godišnjega ophoda zemlje oko sunca.
Pomrčanje sunca i mjeseca.
VII. g i m n a z i j s k i r a z r e d : Popunjavanje nauka uze­
toga u nižoj gimnaziji o općim svojstvima tjelesa. Mehanika.
Toplina. Ludžba.
. .
3 sata na nedjelju.
7.
r e a l n i r a z r e d : Uvod. Općena svojstva tjelesa. Mje
renje prostora i vremena. Općeni zakoni geomehanike, hidrome­
hanike i aeromehanike. — Nauka o valovitom gibanju i kalorija.
4 sata na nedjelju.
VIII. g i m n a z i j s k i r a z r e d : Magnetizam, elektriciteta,
nauk o valovima, akustika, optika i počeci astronomije.
3 sata na nedjelju.
Me m i ja .
5. r e a l n i r a z r e d : Općeniti dio anorganske kemije,
onda nekovna počela i njihovi spojevi, i to u I poljeću: vodik,
kisik, dušik i ugljik; u II. poljeću: klor, broju, jod, fluor, sum­
por, fosfor, arsen, bor i sicilij.
<§L
F
3 sata na nedjelju.
6. r e a l n i r a z r e d : Anorganska kemija kovnih spojeva.
— U I. poljeću: Alkalije. alkalične zemlje i zemljane kovine. —
U II. poljeću: Teške kovine. — Jedan sat na nedjelju analitične
i preparativne radnje u laboratoriju, ako to okolnosti omogućuju.
3 sata na nedjelju.
7.
r e a l n i r a z r e d : Organska kemija. Teoretična razma­
tranja o organskim spojevima i njihovu ustroju, te ludžba masnih
spojeva. U II. poljeću jedan sat na nedjelju analitične i prepa­
rativne radnje u laboratoriju, ako okolnosti to omogućuju.
2 sata na nedjelju.
FilozofiJ ska propodeutika.
VII. g i m n a z i j s k i i 7. r e a l n i r a z r e d : Logika.
2 sata na nedjelju.
VIII. g i m n a z i j s k i r a z r e d : Empirijska psihologija.
2 sata na nedjelju.
Prostoruk© risan je .
I. r e a l n o - g i m n a z i j s k i r a z r e d : Mjerstveni likovi,
i to : pravac, krivulje, kut, trokut, četverokut, višekut, kružnica
i elipsa, risani slobodnom rukom po prijedrisu, što ga učitelj na
školskoj ploči riše i kratkim za shvaćanje potrebnim tumačenjem
popraćuje.
Počela stereometrije, i to: pravac, ravnina, kut, ugao, kocka
briđnjak, šiljnik, kružni valj i čunj, te kruglja uz tumačenje po
modelima.
4 sata na nedjelju.
II. r e a l n o-g i m n a z i j s k i r a z r e d : Risanje prostornih
i mjerstvenih likova slobodnom rukom na temelju perspektivnih
načela, izvađanih na prikladnim modelima od žice i drva ovim
redom: pravac,- trokut, četverokut (osobito kvadrat i pravokut),
višekut, kružnica i stereometrijska tjelesa uz vježbe u osjenjivanju.
Elementi plošloga ornamenta i pućnice, valovnice, valovne
vitice spojene sa jednostavnim listovima. Vježbe u tačnom i
čistom izvađanju tih likova u jednostavnim obrisima po prijedrisima, što ih učitelj na školskoj ploči izvađa uz shodno tumačenje.
4 sata na nedjelju.
III. g i m n a z i j s k i i 3. r e a l n i r a z r e d : Perspektivno
risanje u hrpe složenih mjerstvenih tjelesa i prikladnih jedno­
stavnih tehničkih objekata. Elementi plošnoga ornamenta: stil
/»
24
zovano lišće i cvijeće, kombinacija tih oblika sa viticama pa
prijedrisu na školskoj ploči, sve risano slobodnom rukom. Te­
meljna načela o pojavima i harmonija boja; risanje jednoboj­
noga i mnogobojnoga ornamenta po prijedlošcima.
4 sata na nedjelju.
IV.
g i m n a z i j s k i i 4. r e a l n i r a z r e d : Perspektivno
risanje prikladnih tehničkih predmeta: stupova, zaglavaka, po­
suda itd. uz uputu na slog i njihovo razmjerje. Mnogobojni
ornamenat laglje vrste iz svih klasičnih doba umjetnosti.
4 sata na nedjelju.
5. r e a l n i r a z r e d : Proporcije čovječje glave i lica. —
Vježbe u risanju glava po tablama za stijenu i lakim predlošcima*
a poslije po sadrenim relief-modelima u konturi, sposobniji uče­
nici sa pripadajućom sjenom. — Risanje plastičnoga i višeboj­
noga ornamenta. — Prigodno tumačenje o stupovnim redovima
4 sata na nedjelju.
6. r e a l n i r a z r e d : Risanje lagljih potpuno osjenjenih
glava po predlošcima i relief-modelima — Risanje plastičnoga i
višebojnoga ornamenta.
2 sata na nedjelju.
7. r e a l n i r a z r e d : Risanje glava po težim predlošcima
i sadrenim maskama. — Risanje plastičnoga i višebojnoga orna­
menta.
^ sata na nedjelju.
Krasopis.
I.
r e a l n o - g i m n a z i j s k i r a z r e d : Njemačko pism
latinica i ćirilica po tumačenju na ploči.
1 sat na nedjelju.
I I . ISTeobvezni predm eti:
Stenografij a *).
Stenografija predaje se u tri tečaja. U prvi se tečaj upisuju
učenici iz IV. razreda, a drugi odnosno treći oni, koji su s uspje­
hom svršili prvi odnosno drugi tečaj.
*) Naučna osnova za štenografiju propisana je naredbom visoke kr. ze­
maljske vlade, odjela za bogoštovlje i nastavu, od 4*. listopada 1893. br. lđ .lo y .
25
I. T e č a j : a) S v r h a . Učenici imadu biti tako izvježbani,
da znadu uskraćeno pismo pravilno čitati i pisati, b) U č i v o.
I. poljeće. Uz osobiti obzir na stenografijsku kaligrafiju tvorenje
riječi; vježbanje u čitanju i pisanju s obzirom na tvorenje riječi.
II. poljeće. Kraćenje riječi, vježbanje u čitanju i pisanju s ob­
zirom na tvorenje i kraćenje riječi.
2 sata na nedjelju.
II. T e č a j , a) S v r h a . Učenici imadu da postignu brzinu
u pisanju od 60 riječi na minutu, b) U č i v o. I. poljeće. Tuđe
riječi: obične pokrate; nauk o kraćenju izreka; vježbanje u Či­
tanju i pisanju s obzirom na kraćenje riječi. II. poljeće. Vježbanje
u čitanju i pisanju s obzirom na kraćenje izreka; diktati do
60 riječi za minutu.
1 sat na nedjelju.
III. T e č a j , a) S v r h a . Učenici imadu da postignu brzinu
u pisanju od 80 riječi za minutu, b) U č i v o. I. poljeće. Ponav­
ljanje najvažnijih stalnih kratica; vježbanje u čitanju i pisanju
s obzirom na kraćenje izreke; diktati do 70 riječi za minutu. II.
poljeće. Kraćenje logično; vježbanje u čitanju i pisanju s obzirom
na kraćenje izreka u raznim strukama naučnim; glavne crte iz
povijesti stenografije Gabelsbergove u opće, a hrvatske napose;
diktati do 80 riječi za minutu.
1 sat na nedjelju.
T a lija n s k i jezik«
I. T e č a j . Vježbe u izgovaranju, čitanju i pisanju. Glavno
iz oblika. Prevođenje s talijanskoga jezika na hrvatski i obratno.
Praktične vježbe na ploči. Učenje riječi, rečenica, pomanjih štiva
i pjesama na izust.
2 sata na nedjelju.
II, T e č a j . Ponavljanje i popunjivanje učiva uzetoga u I.
tečaju. Svršetak oblika. Prevođenje s talijanskoga jezika na hr­
vatski i obratno. Čitanje, tumačenje i prevođenje prozaičnih štiva.
Učenje riječi na izust. Pokusi u pripovijedanju sadržaja lakših
prozaičnih štiva talijanskim jezikom.
2 sata na nedjelju.
F ra n c u sk i je z ik * ).
I. T e č a j . Vježbe u izgovaranju nepoznatih glasova. Či­
tanje, prevođenje i učenje na izust malih pjesama i dialoga.
Vježbe u razgovaranju na osnovi opisivanja okolnih predmeta,
slika i obrađivanih štiva. Mala se i lakša štiva pripovijedaju i
prerađuju. Pripadom se tumače induktivnim putem važniji gra­
matički pojavi. Pismene vježbe.
2 sata na nedjelju.
II. T e č a j . Čitanje, pripovijedanje i raznoliko usmeno i
pismeno prerađivanje štiva. Glavno iz oblika (navlastice nepra­
vilni glagoli) i sintakse. Pismene vježbe.
2 sata na nedjelju.
P ro sto rn k o risanje**).
Risanje glava, plastičnih modela i ornamenta, različito iz­
vedeno.
2 sata na nedjelju.
P je v a n je .
I. T e č a j . Teorija. 0 glasovlju, o kajdopisu; ključevi, zna­
kovi povizbe, ponizbe i povradbe ,* duri i m oli; vrijednost gla­
sova; triole, točka uz kajdu, stanke, opetovke, skratice i segno;
tempi, mjere, znak ustave, sinkope; sazvuci. Vježbe u pjevanju
na osnovu teorije u jednom glasu, vježbanje sluha.
2 sata na nedjelju.
II. T e č a j . Svjetsko pjevanje. Razni četverospijevi i mje­
šoviti zborovi, kantata.
< j
1 sat na nedjelju.
C r k v e n o p j e v a n j e r i m o - k a t o l i č k o : Obične
pjesme prema crkvenoj godini u dva dječja glasa na osnovu
pjesmarice. Latinski dueti, terceti i kvarteti. Latinska misa u
miešovitom zboru.
1 sat na nedjelju.
C r k v e n o p j e v a n j e g r č k o - i s t o č n o : Metodičkopraktična vježbanja u crkvenim pjesmama.
F
2 sata na nedjelju.
*) Neobvezno samo za gimnazijalce.
**) Neobvezno sam o za gim nazijalce viših razreda.
Uževne k n jig e .
Predm et
N a s l o v
Razred
I.
Vjeronauk
rimo-katolički
II.
III. 3.
IV. 4.
V. 5.
VI. 6 .
VII. 7,
VIII.
Veliki regensburški katekizam.
Rubetić, O bredoslovlje.
Dr. Iveković, Biblijska povjest staro-zavjetn e ob­
jave božje.
Dr. Iveković, Biblijska povjest novo-zavjetne objave
božje.
Dr. Suk, Katol. apologetika.
j Rubetić, Katotička dogmatika.
Dr. Suk, Katolička moralka.
Dr. Belaj, Povjest Isusove crkve.
I.
,. .
Njemački jezik
•
tt
i i • • -i
Hrrvatski jezik
Vjeronauk
grčko-istočni
II.
III. 3.
IV. 4.
V. 5.
VI. 6 .
VII. 7.
VIII.
III.
k n j i g e
j.
ii.
II.
| IV. 4.
I.
II.
III. 3.
IV. 4.
V. 5. VI 6 .
VI. 6 . VII. 7,
i VIII.
VII. 7. VIII.
VII. 7. VIII.
I. II.
III. 3. IV. 4.
III. 3.— VIII
V. 5. VI. 6 .
VI. 6 . VII. 7.
V ili.
Petrović, Pripovijetke iz staroga zavjeta.
Hrišćanski kaiihizis, pravoslavne crkve, izradio Jevrem A. Ilić.
Vukičević, Biblične povijesti novoga zavjeta.
Živković, Liturgika ili naaka o bogosluženju sv.
pravoslavne crkve.
Mitropolit Mihajlo, Dogmatičko bogoslovlje I. deo.
Mitropolit Mihajlo, Dogmatičko bogoslovlje II. deo.
Mitropolit Mihajlo, Nrastveno bogoslovlje.
Živković, Istorija hrišćanske crkve.
Dr. Maretić, Hrvatska gramatika.
Divković, Oblici.
Divković, Nauka o izreci.
Divković, Sintaksa.
Divković, Čitanka za I. razred.
Dr. Maretić, Čitanka za II. razred.
D ivković, Čitanka za III. razred.
Divković, Čitanka za IV. razred.
Badalić, Hrv. čitanka za više gimnazije, knjiga I.
Mtiller, Hrv. čitanka za više gimnazije, knjiga II.
Dr. Broz, Oblici staroga slovenskoga jezika.
Bosanac-Šurmin. Čitanka iz književnih starina staroslovenskih, hrvatskih i srpskih.
Marn,
Marn,
Marn,
Marn,
Njemačka
Njemačka
Njemačka
Njemačka
vježbenica za I. i II. razred.
vježbenica i čitanka.
slovnica.
čitanka za više gim nazije I. svezak
Marn, Njemačka čitanka za više gimnazije II. svezak.
28
m
C
3M
r j T2
5.,
■&) ,
6
. i 7.
5 .- 7 .
S i
Pavec, Latinska slovnica.
DivkovK*, Latinske vježbe za I. razred.
Divković, Latinske vježbe za II. razred.
L 1 Homond, (Jrbis Rom ae viri illustres, po Marnovu
izdanju.
Žepić, Latinske i hrvatske zadaće o skladbi latin­
skoga jezika I. dio. (III. razr.), II. dio (IV. razr.).
Hoffman-Šrepel, Gaesar de bello gallico.
Križek, Latinsko-njemačko-lirvatski rječnik.
Rječnik latinsko-hrvatski.
Jurmić, Izabrane pjesme P. Ovidija Nasona.
Dukat, Livij, Partes selectae.
Dr. Maixner, Latinska vježbenica za više razrede.
I. dio.
Dr. Maixner. B ellum Jugurthinum.
Šrepel. Vergilij, Epitome.
Senc, Latinska vježbenica
Marković, Cicero, Orationes selectae.
Šrepel, Tacitus, Libri.
Dr. Maixner, Horatius, Garmina selecta.
Senc, Svjetska literatura u hrv. prijevodima rimske
književnosti.
I.—VIII.
I.
II.
III.
III. IV.
IV.
IV.
IV.— VIII.
IV. i V.
V.
V. i VI,
M
N
-p-i
m
VI.
v i.
i
k n j i g e
J. Adainović, Francuska početnica, uz pripomoć
H olzelovih slika.
Adamović, Francuska čitanka.
J. Adamović, Francuska slovnica.
3. 4.
3
C
N a s l o v
Razred
Predm et
v ir .
VII. i VIIII.
’
VII.
VIII.
V llf.
V .-V I I I .
1
:
Dr. Musić, Slovnica jezika grčkoga.
Dr. Schenkl-Musić, Grčka početnica za III. i IV.
1
razred.
Dr. Schenkl-Musić, Grčka vježbenica za više razrede.
V .-V I I I .
Jurmić, Xeno:.'hontova Gbrestomathia.
V.
1 Dr. Musić, Homer, Iliadis Epitome.
V. i VI.
1 Dr. Musić, Herodot, Epitom e.
VI.
VII. i VIII. j Pauly, Homer, O dysseae Epitome.
1 Dr. Musić, D em osthen, Orationes.
V il.
| Adamović, Platon, Socratis, Apologia etc.
VIII.
1 Dindorf, Sophoelis tragoediae.
VIII.
V .-V I I I . | Rječnik grčko-hrvatski.
Senc, Svjetska literatura u hrv. prijevodima grčke
V.— VIII.
književnosti.
III.— VIII.
III. i IV.
£4
*5
a>
•r-»
2
>o
O
i
Predm et
-
^.
mm
o
*1
t>3
-4J
00
©
’P
O
0u
cS
*3
cđ
B
.2
<8
s
o
©S
!> >. .2 ,
*2 2 §
3) gj
srg***
‘S,
o
•v
oh
Pm
N a s l o v
Razred
k n j i g e
I— V I 6 . V II7. Klun-Trampler-Klaić, Zemljopis.
VIII.
Steklasa, Zemljopis i statistika austro-ugarske m oIV. 4. 7.
narkije.
VIII.
I —V I 6 . V II7. Kozenn-Dobrilović, Geografijski atlas.
VIII.
II.— IV. 4.
V. 5.
VI. 6 .
VII. 7.
VIII.
II.— VIII.
3 .-7 .
Dr. Hoić, Sveopća povjest.
Gindely-Klaić, Povjest staroga vijeka.
Klaić, Povjest, srednji vijek.
Korinek-Klaić, Povjest, novi vijek.
Hoić, Povjest hrvatska.
Putzger, Historijski atlas.
I.—IV. 4.
P. Nenin, Računica za niže razrede srednjih uči­
lišta.
Menger-Mikšić, Mjerstveno likoslovlje u savezu sa
prostorukim risanjem.
Hočevar-Kenfelj, Mjerstvo za niže gimnazije.
Močnik-Golub, Pouka u računici i algebri.
L
ni.
*f
3. IV. 4.
v .— v m . i
5 .-7 .
* V.— VIII. i
5 .-7 .
VI.— VIII. i
6 . i 7.
Močnik-Golub, Pouka u mjerstvu.
Studnička, Logaritmičke tablice.
II.
Nenin, Počela geom etrije, I. dio.
3.
Nenin, Počela geom etrije, II. dio.
4.
Nenin, Počela geom etrije, III. dio.
I.
II.
II.
V. i 7.
V. i 6 .
VI. i 5.
Pokorny-Korlević, Prirodopis životinjstva.
Pokorny-Janda, Prirodopis bilinstva.
Kišpatić, Rudstvo.
Hochstetter-Kišpatić, Mineralogija i geologija.
Burgerstein-Kišpatić, Botanika.
VVoldrich-Kišpatić, Zoologija.
I
|
Predm et
Razred
]
N a s l o v
k n j i g e
!
IV. 4.
rt
M
7., VII.
VIII.
Si
W asmuth-Stožir, Fizika.
i Handl-Stožir, Fizik-r za više razrede.
.
rt
5 .-6 .
o
■fed
7.
. rt
rt
Lj .
Mp
75
M
*g
•£
cpj7S ^
o
NJ
,2
ra
fe
Žulić, Kemija.
Dr. Đojnac, Organska kemija.
'
VII.
■ / * : . :-■/ ' .
Dr. Arnolđ, Logika.
VIII.
Dr. Arnold, Psihologija.
ps,
QJ
o&
£w
•
.
'
.
§ 1
.* s2
"Ph <1>
O g-
Dr. Segen, Uputa u opisno mjerstvo.
5 .-7 .
!ia£i
C3
•n
cpj
1
b/D
O
D
*<->
i
1
Stenografijsko društvo u Zagrebu, Stenograf.
(neobvezno)
|
i
i *1
lijans
jezik
3
Francuski
jezik
ct3
H
(neobvezno) 1 D r. A. Mussafija-Švrljuga. talijan ska vježbenica.
|
j (neobvezno
I. Adamović, Francuska početnica, uz pripomoć
| za girnna1
Holzelovih slika.
J zijalce)
i
l
i
i
i
- 9
i
|
i
Đ o d a t a k,
Školske godine 1900./901. čitat će se iz staro-klasičnih jejzika :
U III. r a z r e d u :
Iz latinskoga jezika: L'Homond: Urbis Romae viri illustres
<XXIX.—XL., XLIV., LV. i LIX.
U IV. r a z r e d u :
Iz latinskoga jezika: G. Julii Gaesaris de bello gallico I.,
[■II., P. Ovidii Nasonis Metamorph. 150 stihova po izboru.
U V. r a z r e d u :
Iz latinskoga jezika: T. Livii Ab Urbe condita lib. I., II.';
I P. Ovidii Nasonis Trist. 1., 2., Epistol. ex Ponto 1., Fast. 3., 6.,
j 14., Metamorph. 1., 7., 10., 13.
Iz grčkoga jezika: Xenophontis Anob. I., II., IV.; Kyrupaid.
I., II., XI.; Memorab. IV.; Homeri Iliad. I., III.
U VI. r a z r e d u :
Iz latinskoga jezika: G. Sallusti. Grispi de belo Jugurthino. P. Vergilii Maronis Aencid. IV. i VI. M. Tullii Giceronis
oratio in Gatilinam I.
Iz grčkoga jezika: Homeri Iliad. XVI., XVII. i XXII. Herodoti lib. VI.
U VIII. r a z r e d u :
Iz latinskoga jezika: M. Tullii Giceronis oratio pro Milone.
Laelius. P. Vergilii Maronis Aencid. X. XII., Georg. IV., Eolog. V.
Iz grčkoga jezika: Demosthenis Philippica I., II., 01ynth.
III. Homeri Odyss. I. XI. XXIV.
32
U VIII. r a z r e d u :
Iz latinskoga jezika: Q. Horatii Flacci Garm. I. 1., 3., 4.,
6., 10., 14., 22., 35., 37. II. 7., 13., 14., 17., 18. III. 2., 3., 11.,
13., 30. IV. 2., 7., 12., 15. Epod. 2., 13., 16. Satir. I. 5., 9. II.
8. Epist. I. 1. II. 3. P. Gorn. Taciti Historiarum I., dialogus de
oratoribus.
Iz grčkoga jezika: Platonis Apologia. Laches ; Homeri Odyss.
XIX.; Sophoclis Electra.
B.
Učiteljski zbor.
U učiteljskom su zboru nastale od svršetka lanjske školske
godine ove promjene:
Visokim otpisom od 7. kolovoza 1899. br. 8948. premješten
bi namj. učitelj kr. gimnazije na Sušaku, Milan K o m l j e n o v i ć ,
na njegovu molbu u istom svojstvu na ovaj zavod.
Visokim otpisom od 7. kolovoza 1899. br. 11.152. premješten
bi namj. učitelj o«voga zavoda, Josip A m s, u istom svojstvu u
kr. gimnaziju u Vinkovcima.
Visokim otpisom od 9. kolovoza 1899. br. 9636, premješten
bi profesor ovoga zavoda, dr. Artur Ga v a z z i , u istom svojstvu
u kr. gimnaziju na Sušaku.
Visokim otpisom od 23. kolovoza 1899. br. 13.078. postavljen
bi u privremeno stanje mira profesor i vjeroučitelj ovoga zavoda,
Dragutin Le v a r .
Visokim otpisom od 25. kolovoza 1899.br 13.219. potvrđen
bi stalno u službi učiteljskoj Pavao F r a n k l , ter mu podjedno
podijeljen naslov „profesora*.
Visokim otpisom od 25. rujna 1899. br. 15.300. riješen je
na ovom zavodu službovanja namj. učitelj, Milan Ko v a č i ć , ter
mu podijeljena potpora u svrhu priprave za učiteljski ispit.
Visokim otpisom od 5. siječnja 1900. br. 19.964. iz 1899.
imenovan bi namj. učitelj ovoga zavoda, dr. Đuro D a m a š k a ,
pravim učiteljem IX. činovnoga razreda.
Visokim otpisom od 5. siječnja 1900. br. 19.965. iz 1899.
imenovan bi namj. učitelj ovoga zavoda, Franjo pl. Cr n č i ć ,
pravim učiteljem IX. činovnoga razreda. . .
7 7 realna
7
• n azija
•• u RalvivciL.
^ 7
G ra d sk
a
K r. velika
gim
„ .
...
^
•»I. G. KOVAOvč«
'• n\/A^\
w — 1•
VZ-iu’-.
S tu d ijsk i o d jel
34
Glasom dopisa c. kr. dalmatinskoga namjesništva od 5.
travnja 1900. br. 1646./L. S. R. imenovalo je c. i kr. ministarstvo
za bogoštovlje i nastavu u Beču otpisom svojim od 16. ožujka
1900. br. 5934. profesora ovoga zavoda, dra. Ivana S c h e r z e r a ,
pravim učiteljem c. kr. nautičke škole u Dubrovniku.
Visokim otpisom od 17. travnja 1900. br. 496 postavljen bi
pripravnik srednjo-školskoga učiteljstva, Milan B u d i s a v l j evi ć,
namj. učiteljem u ovom učevnom zavodu.
Prema tome imao je učiteljski zbor školske godine 1899./900.
ove članove, koji su obučavali:
a) U ob ligatn im p redm etim a:
Tekući broj
'
'
-
|
Obučavao je
Ime i sv o jstv o
predmet
u razredu
•n
$
•n
r3
V
ci
OQ
I
11
1
I
Opaska
I
1
i
1
.
Stroha! Rudolf,
Mikšić Marko,
2
.
hrvatski
VII 7 3, VIII3
matem atika
Ib4, 7S
profesor u
VIII. čin. razredu
mjerstvo i mj.
risanje
opis. mjerstvo
njemački
Valla Franjo,
3
zemljopis
profesor u
VIII. čin. razredu
povjest
Fridrich Đuro,
4.
profesor u
VIII. čin. razredu
i
1
risani e
—
prirodopis
profesor u
VIII. čin. razredu
kemiju
|
Nadstojnik 4. razreda.
17 Čuvar zbirke za opisno
mjerstvo.
4«
^ 2,
63,
/g
Ib 3
Knjižničar učeničke
knjižnice. Čuvar zemljoIIa2IV 4 2 VHIi 18 pisno-povjesničke i nu­
mizmatičke zbirke.
Ha*, IV 42,
VI 6 3 , VIII3
IIa4, III
IV 44, o4
Nadstojnik 5. razreda.
62
20
Čuvar risarske zbirke.
i2
Priča fiikola,
5.
6
ravnatelj
krasnopis
5s>
^2
.?S;,. 6
8 f.
Iax
72
Nadstojnik 7. razreda.
17
Čuvar kemijske zbirke.
|
1
6*
Im e i sv o jstv o
Muždeka Adam.
grčko-ist.
profesor u
VIII. čin. razredu
nauk vjere
Vučak Albert,
7.
profesor u
VIII čin. razredu
Harazim Franjo,
8.
predmet
profesor u
VIII. čin. razredu
u razredu
Iabo, Ilaba, 1
III 32, IV 42,
16
V5„, V I 6 2,
V II‘72, VIII2
matematiku
V 5 4j 6 5
mjerstvo i
mjer. risanje
32
fiziku
IV 48, 74
matematiku
m jerstvo i
mjer. risanje
fiziku
risanje
VII., VIII*
U a,
VII3 , VIII3
9.
profesor
Vamberger Mijo,
10
profesor
zem ljopis
po vješt
18
11
profesor
Ia6
Ia 4
IcUj
Dr. Scherzer Ivan,
12
profesor
Ia-6
njemački
Ia3, VII 72,
VIII2
njemački
—
17
Nadstojnik Ia. razreda.
Do 80. travnja 19C0.
17
Nadstojnik VIII. razreda.
Od 1 . svibnja 19C0.
17
Ćuvar prircđopisne
zbirke i botaničkoga
vrta.
72, VIII2
latinski
risanje
Nadstojnik 6 . razreda.
Ćuvar fizikalne zbirke.
IIb 8
H b ^ II^ V ^
18
VI 6 j, VII 7i
IIb2, III 32,
V 52, VII 7 2
latinski
hrvatski
njem ački
fil. propedevVII
tiku
prirodopis
—
1 8 Nadstojnik VII. razreda
fil. propedevtiku
VII 72, VIII2
Šmid Franjo,
O p ask a
I<U
njemački
Žanić Vinko,
sati na nedjeljit
Tekući broj
Obuciavao je
Ia8, Ibs, V3,
VI2
Ib4, IIb 4
ila3, III 3s,
V o3, VI 6 2, 15
i V II 7 „ V III,
Nadstojnik VIII. razreda.
Knjižničar učiteljske
knjižnice
Do 30. travnja 1900.
*
36
Im e i svojstvo
predm et
u razredu
latinski
III5
grčki
V5, VII4
Frankl Pavao,
njem ački
IV 4 3
profesor
latinski
III5
grčki
VII 4
njem ački
IV 48, V 5 3,
V I62
latinski
Ha 5
hrvatski
IIa3, IIb3,
IV 42, V 5 2,
V I6 2
Zubčić Franjo,
latinski
IV5, VII6
pravi učitelj
grčki
VI6
Kuzmić Martin,
latinski
Ib6, VIII5
hrvatski
Ib4
sati na nedjelju
Tekući broj
Obučavao je
Opaska
Nadstojnik III. razreda
17
Do 30. travnja 1900.
13
Ratković Petar,
14
pravi učitelj
15
16
pravi učitelj
Dr. Dragartić,
17
Konstantin
francuski
6
4 4 , 53,
3, 73
Nadstojnik III. razreda.
17
Od 1. svibnja 1900.
17 Nadstojnik Ha. razreda.
17 Nadstojnik VI. razreda.
15 Nadstojnik lb. razreda.
18
Nadstojnik 3. razreda.
pravi učitelj
latinski
v6
grčki
III4 , VIII5
hrvatski
III 3 2
Dr. Damaska Đuro,
18
17 Nadstojnik V. razreda.
pravi učitelj
pl. Crnčić Franjo,
matematiku
19
pravi učitetj
I&4 , Ha3,
IIb3, III 3S, 19
IV 43, VI3
Bilježi m eteorološka
opažanja.
i
Ir
Tekući broj
Obučavao je
•—
3
Ime i svojstvo
Opaska
predmet
u razredu
cž
03
za
latinski
IIb6, VI7
grčki
IV4
krasnopis
Ibi
Žugčić Stjepan,
20
I
17 Nadstojnik IV. razreda.
namj. učitelj
Zagoda Franjo,
21
isp. namj. učitelj
vjere
rimo-kat.
nauk vjere
zemljopis
mjerstvo i
Komljenović Milan,
mjer. risanje
isp. namj. učitelj
prirodopis
fiziku
22
Ia b2, Ha b2,
III 32, IV 42,
16
V 52, VI 6 2,
VII 72, VIII2
Ia3» Ibg
IIb 3
IIa8, IIb 8
11133
grčki
v5
hrvatski
Ia 4
njemački
IIas, III 3 2
18 Nadstojnik Ilb. razreda.
Nadstojnik Ia. razreda.
Budisavljević Milan,
r
23
—
15
Od 1. svibnja 1900.
namj. učitelj
Učenike Mojsijeve vjere obučavao je u nauku vjere rabin
dr. Gavro Schwarž 4 sata na nedjelju.
Im e i svojstvo
Predm et
Broj
u če­
nika
profesor u VIII.
čin. razredu
risanje
14
Žanić Vinko,
talijanski
profesor
jezik
u čitelja
Broj raz­
djela
Broj sati na
nedjelju
Tek. broj
b) U ne o b ligatn im p red m etim a :
Prim jedba.
Fridrich Đuro,
1.
2
1
2
Obuka besplatna
•
.
28
2
4
Obuka besplatna
Broj raz­
djela
Broj sati na
nedjelju
Tekući broj
38
Predm et
Broj
uče­
nika
stenografiju
81
3
4 :
Obuka besplatna
26
2
4
Obuka besplatna
166
4
4
Im e i svojstvo
učitelja
Prim jedba.
Vamberger Mijo,
3.
profesor
Dr. Draganić
4.
Kenstantin,
pravi učitelj
francuski
jezik
Obuka besplatna
Bach Đuro,
pjevanje
5.
Zavodski orguljaš
umir. pučki učitelj ]
Borđoški Lazar,
6
.
učitelj vježbaonice
srpske učiteljske
škole karlovačke
crkveno pojanje za
grčko-iztočne
učenike
95
2
2
Obuka besplatna
Podvorfiik: Nikola Di v j a k .
Sluge pomagači: Mirko Kr a l j i P e t a r J a kš i ć .
G.
Novčana sredstva.
Ostatak od lanjske g o d i n e ..............................
Dotacija visoke kr. zem. vlade za škol. ovu god.
Primarina od 110 učenika po 4 Krune . . .
Pristojba od 11 duplikata po 4 Krune . . .
Prinos od 110 učenika po 1 Krunu za uče­
ničku k n již n ic u ..............................................
6. Prinos od 286 »učenika po 40 filira za učeničku
k n j i ž n i c u ........................................................
Ukupno . .
1.
2.
3.
4.
[ 5.
I.
240
988
440
44
K.
K.
K.
K.
110 K.
10
—
—
—
-
F.
F.
F.
F.
F.
114 K 40 F.
1936 K. 50 F.
K n j i ž n i c a .
1. U č i t e l j s k a .
Od 1. srpnja 1899. do 30. lipnja 1900. nabavljena su iz do­
tacije, koja otpada na učiteljsku knjižnicu, ova djela:
1. Zeitschrift fur Realschulwesen.
2. Zeitschrift fur Zeichen und Kunstunterricht.
3. Službeni glasnik.
4. Nastavni vjesnik.
5. Archiv fur slav. Philologie.
6. Naturwissenschaftliche Rundschau.
7. Zeitschrift fur Schulgeographie.
8. Vjesnik arkeološkoga društva.
9. Vjesnik zemaljskoga arkiva.
10. Stenograf.
11. Meteorologische Zeitschrift.
12. Di oster.-ung* Monarchie in Wort unđ Bild.
13. Verordnungsblatt des Ministeriums fur Gultus und Unterricht.
14. Schweiger-Lerchenfeld, Sternatlas (nastavak).
15. Ganglbauer, Die Kafer Mitteleuropas (nastavak).
.16. Violle, Physik (nastavak).
17. Publikacije jugoslavenske akademije za god. 1900.
18. Narodne pjesme IV. knjiga, izdanje Matice hrvatske.
19. Senc-Kuzmić, Xenofontovi izabrani spisi.
20. M. Šrepel, Klasična filologija.
21. Josip Eug. Tomić, Melita.
22. Ksaver Šandor Gjalski, Diljem doma.
23. Vj. Novak, Posljednji Stipančići.
24. Gjuro Arnold, Izabrane pjesme.
25. Bare Poparić, 0 pomorskoj sili Hrvata za dobe na­
rodnih vladara.
26. Puškinova izabrana djela u hrv. knjizi. Izdaje Matica
hrvatska.
27. M. Šrepel, Preporod u Italiji.
28. Dr. Gjurašin, Ptice.
29. Valla, Povjest novoga vijeka. I. dio.
30. Marko Vovčok, Pučke pripovijesti. Slavenska knjiž­
nica VII.
31. Djela Vuka Stef. Karadžića (nastavak).
32. Dante-Buzolić, Pakao.
33. Giraki, Rečenice.
34. Hoić, Opća povjesnica.
35. Marn, Njemačka slovnica.
36. Marn, Njemačka čitanka za VII. i VIII. razred.
37. Senc, Latinska vježbenica za više razrede.
38. Zahradnik - Segen, Geometrijska vježbenica za više
razrede.
39. Domac, Kemija.
40. Broz-Iveković, Rječnik.
41. Kučera, Počela fizike.
42. Gajdezka, Arithmetik und Algebra.
43. Paul, Prinzipien der Sprachgeschichte.
41
44. A. Kiessling, Q. Horatius Flaccus, 3 sveska.
45. Hočevar, Lehrbuch der Geometrie.
46. Gajđezka, Maturitats priifungsfragen aus der Physik.
47. Valentin, Auflosungen zum Aufgabensammiung.
48. Valentin, Sammlung von Beispielen und Aufgaben aus der
Arithmetik und Algebra.
49. Milaš, Pravila pravoslavne crkve.
50. Hertwig, Lehrbuch der Zoologie.
51. Wiedeman, Physik. Practicum.
52. Borner, Lehrbuch der Pysik.
53. Baumann, Willen und Charakterbildung.
54. Fauth, Das Gedachnis.
55. Dr. Gutberest, Der Kampf um die Seele.
56. Pesch, Die sociale Befahigung der Kirche.
57. Klein, Gaea.
58. Ivan Milčetić, 0 hrvatskim naseobinama u Moravskoj,
Donjoj Austriji i Zapadnoj Ugarskoj.
59. Danica, kaledar za god. 1900.2 kom.
60. Josip Zorić, Ruža, 2 kom.
61. Uputa u ratarstvo. Knjiga I„ 2 kom.
62. Dr. Ivan Pazman, Život blažene djevice Marije II. sv.,
2 kom.
Od 1. srpnja 1899. do 30. lipnja 1900. darovana su ova
djela:
1. Sbornik zakona i naredaba, valjanih za kraljevine Hr­
vatsku i Slavoniju (dar kr. zem. vlade).
2. Anzeiger der Sitzungsberichte der k. k. Akademie der
Wissennhaften, math-natunv. Glasse (dar c. kr. akademije u
Beču.
3. A magyar kir. foldtari intezek evi jelenteze 1899. rol.
(dar dotičnoga društva).
4. Stcnografski zapisnik i prilozi sabora kraljevina Hrvatske,
Slavonije i Dalmacije za god. 1899./900. (dar kr. zemaljske vlade).
5. Govori izrečeni dne 19. listopada 1899. kod instalacije
rektora (dar sveučilišta u Zagrebu).
~6. Vjesnik arhitekta i inžinira za god. 1899. (dar prof. M.
Mikšića).
S
tim p r i r a s t o m i m a d e u č i t e l j s k a k n j i ž n i c a
d o s a d a 3589 d j e l a u 6322 s v e s k a .
2v U č e n i č k a .
Od 1. srpnja 1899. do 30. lipnja 1900. nabavljena su od
učeničkih prinosa ova djela:
1. Vienac, časopis za g. 1900. u 2 primjerka.
2. Pobratim, časopis za g. 1899./900. u 2 primjerka.
3. Dom i sviet, časopis za god. 1900.
4. Nada, Časopis za god. 1900.
5. Bršljan za god. 1899./900., u 2 primjerka.
6. Smilje za god. 1899./900., u 2 primjerka.
7. Brankovo kolo, časopis za god. 1900.
8. Narodne pjesme, izdanje Matice hrvatske, IV. knjiga,
2 kom.
9. Senc-Kuzmić, Ksenofont: Izabrani spisi, II. dio.
10. Šrepel, Klasična filologija.
11. Gjurašin, Ptice, I. dio, 3 kom.
12. Valla, Povjest novoga vijeka, I. dio, 3 kom.
13. Šrepel, Preporod u Italiji u XV. i XVI. vijeku, 3 kom.
14. Poparić, Pomorska sila Hrvata za narodnih vladara*
3 kom.
15. Vovčok-Harambašić, Pučke pripovijesti, 3 kom.
16. Puškin, Izabrana djela u hrvatskoj knjizi, 3 kom.
17. Arnold, Izabrane pjesme, 3 kom.
18. Novak, Posljednji Stipančići, 3 kom.
19. Šandor Gjalski, Diljem doma, Zapisci i priče, 3 kom.
20. J. E. Tomić, Melita, 3 kom.
21. Dositije Obradović, Domaća pisma, 2 kom.
22. Simo Milutinović Sarajlija, Lirske pjesme, 2 kom.
23. L. K. Lazarević, Pripovetke II. sv., 2 kom.
24. Janko Veselinović, Slike iz seoskoga života, 2 kom.
25. Stevan Sremac, Inkova slava, 2 kom.
26. Pjer Loti — Talija Dovijanićeva, Islan&ki ribar, 2 kom.
27. Blagoje Todorović, Voćke i voće, 2 kom.
28. Letopis Slovenske Matice.
29. Matija K. Valjavec, Poezije.
30. S. Rutar, Beneška Slovenija.
31. Zbornik I. sv. Izdanje Matice slovenske.
32. Knezova knjižnica. VI. sv.
33. Dr. K. Glaser, Zgodovina slovenskoga slovstva. IV. dio,
2 svezak.
43
34. Danica, koledar za god. 1900.
35. Josip Zorić, Ruža.
36. Uputa u ratarstvo I. dio.
37. Dr. I. Pazman, Život blažene djevice Marije. 2 sv.
38. Franjo Giraki, Rečenice.
39. Jvan Milčetić, 0 hrvatskim naseobinama u Moravskoj,
Doljnjoj Austriji i Zapadnoj Ugarskoj.
40. Klaić, Povjest Hrvata. II. dio.
41. Vukova djela (Nastavak).
42. Vjesnik hrv. arheološkoga društva 1899./900.
S
tim p r i r a s t o m i m a d e u č e n i č k a k n j i ž n i c a
1555 d j e l a , 2409 s v e z a k a i 1 s t j e n i z e m l j o v i d .
II.
G e o g r a fijs k o -h is to r ijs k a
z b ir k a .
Od 1. srpnja 1899. do 30. lipnja 1900. nabavljena su iz
dotacije, koja otpada na fizikalnu zbirku, ova učila:
1. Kiepert, Sjeverna Amerika, politička.
2. Kiepert, Sjeverna Amerika, fizikalna.
S
ti m p r i r a s t o m i m a d e g e o g r a f i j s k o - h i s t o r i j s k a z b i r k a * 143 s t j e n a z e m l j o p i s a , 7 a t l a n t a ,
3 g l o b a , 2 t e 1 u r i j a i 62 s l i k e .
III.
F iz ik a ln a
z b ir k a .
Od 1. srpnja 1899. do 30. lipnja 1900. nabavljena su iz
dotacije, koja otpada na fizikalnu zbirku, ova u čila:
1. Model stroja za dizanje tereta.
2. Kolekcija drvenih modela sa težišnicama i težištima.
3. Tyndallov aparat za sraz.
4. Limeni model turbine.
5. Gentrifugalni regulator.
6. Centrifugalna željeznica sa kolcima.
7. Model vatrogasne štrcaljke.
8. Fonograf ,,Eagle“.
9. 6 komada voštanih valjaka, prigotovljenih za predidući
aparat.
10. 3 voštana valjka, koji su prigotovljeni za ap. br. 8.
11. Sastavljeni aparat za električne temeljne pokuse.
12. Aparat za dojam šiljeva (elektr. tourbillon) po Gruel-u.
44
13. Papirnati grm.
14. Kolešce, koje se vrti uplivom elektriciteta.
15. Kuglice u staklenom zvonu, koje poskakuju uplivom elek­
triciteta.
16. Zvončići, u koje udaraju kovne kuglice elektriciteta.
17. Franklinova ploča po Weinholdu.
18. Grenetov članak u staklenki.
19. Aparat za Joule-ov zakon (toplinski učinci galvanske
struje.)
20. Vertikalni multiplikator u obliku vage.
S t i m p r i r a s t o m i m a d e f i z i k a 1n a z b i r k a 481
a p a r a t , 113 s p r a v a , 33 s l i k e , 3 r a z n o .
IV . K e m ijs k a z b ir k a .
Od 1. srpnja 1899. do 30. lipnja 1900. nabavljena su iz do­
tacije, koja otpada na kemijsku zbirku, ova učila:
1. Aparat od Pfaundlera za rastvorbu soli.
2. Aparat za određivanje dušika od Zulkowskog sa stalkom.
3. Syjetiljka od Berzeliusa.
4. Posuda za dekantariju iz porculana.
5. Kada iz stakla.
6. Pipk iz mjedi.
7. Dvije tehnološke table: o dobivanju željeza i opeka.
8. Kaučukove cijevi.
9. Preparati i reagencije.
10. Materijalija.
S
tim p r i r a t o m i m a d e k e m i j s k a z b i r k a
a p a r a t a , 195 s p r a v a , 350 p r e p a r a t a , 14 s l i k a , 1
razno.
V . jP riro d o p is u a z b ir k a .
Od 1. srpnja 1899. do 30. lipnja 1900. nabavljena su iz do­
tacije, koja otpada na prirodopisnu zbirku, ovi predmeti:
1. Xyphias gladius, nađeven.
2. Raja clavata, nađeven.
3. Scomber scomber, nađeven.
4. Mulus barbatus, nađeven.
5. Giconia alba, nađeven.
45
6. Schlechtenđal u Hallier, Flora Deutschlands, 30 svezaka.
S
tim p r i r a s t o m i m a d e p r i r o đ o p i s n a z b i r k a : a)
u z o o l o š k o j z b i r c i : 473 k r a l j e ž n j a k a , 1514 i n i h ž i v o ­
t i nj a , 90 i n i h p r e d m e t a , 183 s l i k e ; u b o t a n i č k o j
z b i r c i : 693 l i s t a h e r b a r a , 62 i n a p r e d m e t a , 50 s l i ka i
i 1 p r i r u č n o d j e l o; c) u m i n e r a l o š k o - g e o l o š k o j z b i r c i
2146 n a r a v n i h k o ma d a , 738 l e d a č n i h mo d e l a , 45 i n i h
p r e d m e t a , 23 sl i ke.
T I . Z b irk a za prostoruko risan je*
Od 1. rujna 1899. do 30. lipnja 1900. nabavljena su iz dotacije, koja otpada na ovu zbirku, ova učila i djela:
1. Decorative Vorbilder XI. Jahrgang. Verlag I. Hoffmann.
2. Racinet, Polihromni ornament II. dio (njem. izdanje).
3. 6 komada modela iz kartona.
S tim p r i r a s t o m i m a d e z b i r k a za p r o s t o r u k o
I r i s a n j e : 3764 p r e d l o š k a , 347 m o d e l a ; 3 i n a p r e d i m e t a i j e d n o djelo.
V II. M atem atičko-geom etrijska zbirka.
Ova zbirka imade: 54 aparata, 164 modela, — sprava, 13
j slika.
Zbirka nije umnožena ove školske godine.
V I I I . N u m izm atička zbirka.
Ova zbirka imade: 402 komada mangura.
Zbirka nije umnožena ove školske godine.
IX .
Z b irk a za gim n astik u .
Ova zbirka imade: 598 komada pomagala.
Zbirka nije umnožena ove školske godine.
I
D.
Ljetopis zavoda.
■
>M .1
Školska je godina započela dne 1. rujna 1899. svečanom
službom božjom i sazivanjem duha svetoga.
Dne 2. rujna 1899. pročitao je i protumačio ravnatelj svim
učenicima „ D i s c i p l i n a r n i r e d z a s r e d n j a u č i l i š t a *
u nazočnosti učiteljskoga zbora.
Dne 1., 2., 3. i 4. rujna 1899. bili su ponovni i prijamni
ispiti, i to najprije pismeni (iz jezika i matematike) a zatim
usmeni.
Dne i . rujna 1899. otpočela je redovita obuka.
Dne 11. rujna 1899. obdržavane su u smislu visoke naredbe
od 4. rujna 1899. br. 13.929. svečane zadušnice za blagopokojnu
caricu i kraljicu J e l i s a v u , i to za svaku vjeroispo vješt pose­
bice. Zadušnicama prisustvovala je mladež sa učiteljskim sborom.
Toga dana bio je školski praznik.
Dne 16. rujna 1899. obavljen bi usmeni ispit zrelosti za je­
senski rok. Vladinim povjerenikom za obdržavanje usmenih ispita
zrelosti u ovom roku bijaše velemožni g. zemaljski školski nadzornik za srednje škole dr. F r a n j o v i t e z M a i x n e r .
Dne 4. listopada 1899. proslavljen bi svečanom službom
božjom Previšnji imendan Njegova c. i kr. apoštolskoga Veli­
čanstva našega premilostivnoga kralja Franje Josipa I.
Dne 20. studenoga 1899. prisustvovala je ovozavodska mladež
sa učiteljskim zborom u smislu visoke naredbe od 15. studenoga
1899. br. 18.291. službi božjoj u spomen Previšnjega imendana
Njezina Veličanstva neprežaljene blagopokojne carice i kraljice
J el i s a v e. Toga je dana bio školski praznik.
j|
|
i
I
•
|
47
Dne 7. studenoga 1899. prisustvovuli su od strane učitel­
jskoga zbora ravnatelj R. S t r o h a l i profesori N. P r i č a , A.
V u č a k i Dr. Đ. D a m a š k a sa više učenika ovoga zavoda kod
pokopa (na hrnetičkom groblju) madžarskoga učenjaka i profesora
„Collegija baruna Josipa EotvosaM, profesora velike realke u Budim­
pešti u VIII. kotaru ter sveučilištnog docenta Dra. E u g e n a P e t e r f y a. Za ovaj čin kolegijalne susretljivosti zahvalili su se ravnatelj­
stvu, učiteljskom zboru i mladeži Budimpeštanski klub „zemaljskog
; društva srednjoškolskih profesora*, ravnateljstvo velike realke u
Budimpešti u VIII. kotaru, učiteljski zbor realke u Ungvaru,
ravnateljstvo više djevojačke škole u Budimpešti u VI. kotaru,
ravnatelj Eotvos kolegija u Budimpešti i konačno putem preuzvišenoga gospodina kr. hrv.-slav.-dalm. ministra u Budimpešti i
< visoke kr. zemaljske vlade, odjela za bogoštovlje i nastavu, u
Zagrebu, preuzvišeni gospodin kr. ug. ministar za bogoštovlje i
javnu nastavu, otpisom od 23. studenoga 1899. br. 87.581.
Prvo je polugodište svršilo dne 30. siječnja 1900., a drugo
* je započelo dne 3. veljače 1900.
Da se probudi i uzdrži moralna i religiozna ćut u mladeži
ovoga zavoda, mladež je ovoga zavoda prisustvovala ovim nabožnim
' činima, i t o :
a) R i m o k a t o l i č k a
mladež.
1. Svake nedjelje i blagdana sv. misi i propovijedi (posebice
viši, a posebice niži razredi) pod nadzorom ravnatelja i još dvo­
jice članova učiteljskoga zbora.
2. Sv. ispovijedi i pričesti po propisu tri puta u godini, i to
početkom školske godine, o uskrsu i koncem školske godine.
3. Uskrsnim vježbama pod nadzorom ravnatelja i još dvo­
jice članova učiteljskoga zbora.
4. Sv. misi na početku školske godine i na svršetku sva­
koga poljeća, zatim na dušni dan, na pepelnicu i na dan sv. Alojzija kao zaštitnika školske mladeži.
5. Ophodima na Florijanovo, na treći prosni dan (u Duhovcu) i na Tijelovo (u Karlovcu).
Riječ božju propovijedao je učenicima vjeroučitelj Franjo
Z a g o d a.
1
48
b) G r č k o - i s t o č n a m l a d e ž .
1. Svake nedjelje i blagdana službi božjoj u parohijskoj
crkvi pod nadzorom jednoga člana učiteljskoga zbora.
2. Svake nedjelje čitanju i tumačenju evanđelja i apoštola.
3. Sv. ispovijedi i pričesti po propisu dva puta u godini,
t. j. o božičnom i uskrsnom postu.
4. Ophodima na Bogojavljenje, na Uskrs i Duhove.
i
c) M o j s i j e v a č k a m l a d e ž
Svake subote i blagdana službi božjoj u svom hramu.
Ispit iz nauka vjere obavljen bi prema visokoj naredbi od
26. svibnja 1896. br. 8024. sa učenicima VIII. gimn. razreda
prije pismenih ispita zrelosti za sve tri vjeroispovješti dne 28.
svibnja 1900.
Za ostale razrede obdržavani bjehu ispiti iz nauke vjere, i to :
Dne 26. lipnja prije podne s učenicima rimo-katoličke vjere
u prisutnosti nadbiskupskoga povjerenika prečasnoga gospodina
podarciđakQna Ivana Kr. G e r o v s k o g a , ravnatelja zavoda i
nadstojnika razreda.
Dne 26. lipnja poslije podne s učenicima grčko-istočne vjere
u prisutnosti prečasnoga gospodina jereja Mi l e G r u b o r a ,
ravnatelja i nadstojnika razreda.
Dne 27. lipnja prije podne s učenicima mojsijeve vjere u
prisutnosti predsjednika crkvene bogoštovne općine mojsijevačke
veleučenoga gosp. zdravstvenoga savjetnika dr. Miroslava viteza
S t e r n a, ravnatelja i jednoga člana učiteljskoga zbora.
Primjesni ispiti iz ostalih predmeta obavljeni su bili od 6.
do 9. lipnja i od 18. do 23. lipnja.
Dne 27. lipnja obavljena bi prema visokoj naredbi od 12.
lipnja 1887. br. 4.102. revizija školskih knjižnica. Toga dana bile
su po vraćene pismene radnje i risarije učenicima.
Školska se je godina svršila dne 30. lipnja svečanom služ­
bom božjom sa „Tebe Boga hvalimo", te dijelenjem svjedočaba
i godišnjih izvješća.
Zdravstveno stanje učitelja i učenika bilo je do rijetkih iz­
nimaka prilično povoljno.
Na ovom mjestu spomenuti je ovom ravnateljstvu, da nam
je nemila smrt ugrabila u 18. godini života dne 14. tra\ nj a
1900. učenika V. gimn. razreda Đ u r u T r o n t l a . Zavod pri­
sustvovao je na sam uskrsni ponedjeljak, u koliko je bio na
okupu, njegovu pokopu. Za pokoj njegove duše čitale su se za­
dušnice u zavodskoj kapeli dne 1. svibnja 1900.
K r
v e lik a r e a ln a g im n a z ija
u R a k ovcu.
E.
Važniji otpisi i naredbe kr. zemaljske vlade,
odjela za bogoštovlje i nastavu.
a) O t p i s i i n a r e d b e , k o j i se t i č u š k o l e .
1. Visokom naredbom od 30. svibnja 1899. br. 7574. odre­
đuje se, da imadu svršeni učenici srednjih učilišta, koji kane mo­
liti zemaljsku vladu potporu ili stipendij u svrhu, da se u viso­
kim učilištima izobraze za srednjoškolske učitelje, priložiti svojim
molbenicama također od uredovnog (kotarskog ili općinskog)
liječnika izdanu liječničku svjedodžbu za dokaz, da su potpuno
zdravi i za učiteljsko zvanje tjelesno sposobni.
2. Visokim otpisom od 13. lipnja 1899. br. 8098. javlja se,
da će preminuloga protojereja Manojla Grbića zastupati na se­
mestralnim ispitima iz grčko-istočnoga nauka vjere na ovom
naučnom zavodu ovdješnji jerej M i h a j l o G r u b o r .
3. Visokim otpisom od 20. lipnja 1899. br. 8510, javlja se,
da je izašla školska knjiga pod naslovom: Veliki katolički kate­
kizam za srednja učilišta (Po Deharbu.).
4. Visokim otpisom od 27. lipnja 1899. br. 8855. javlja se,
da je izašla školska knjiga pod naslovom: De viriš illustribus
urbis Romae a Romulo ad Augustunu. Autore L homond. Za
III. razred hrvatskih gimnazija, priredio i rječnik izdao Franjo
Marn. Treće izdanje.
5. Visokim otpisom od 5. srpnja 1899. br. 8515. isključuje
se učenik 3. realnoga razreda ovoga zavoda, D u š a n R o g i ć ,
radi raznih prijevara i počinjene provalne krađe u smislu §§. 7.
I I*
8
1
I
II
I
i*
I
I
51
i 40. disciplinarnoga reda iz svih ovozemaljskihučilišta, koja stoje
nad pučkom školom.
6. Visokim otpisom od 14. srpnja 1899. br. 10.173. javlja
se, da je izašla školska knjiga pod naslovom: Njemačka čitanka
za srednja učilišta. Treće pregledano izdanje. Sastavio Franjo
Marn, I. svezak za V. i VI. razred.
7. Visokim otpisom od 16. srpnja 4899. br. 10.361 javlja
se, da je izašla školska knjiga pod naslovom; Geometrijska vjež­
benica za više razrede srednjih učilišta. Sastavili Dr. Karlo Zahradnik i Dr. David Segen. II. dio. Trigonometrija i analitična geo­
metrija.
8. Visokim otpisom od 4. kolovoza 1899. br. 11.417. dozvo­
ljava se, počevši od školske godine 1899./1900., posebna egzorta
za učenike grč.-ist. vjere nižih razreda i posebna egzorta za iste
učenike viših razreda na ovom zavodu.
9.
Visokim otpisom od 13. kolovoza 1899. br. 11.421. do­
zvoljava se, da se može predbježno upotrebljavati kao pomoćna
knjiga u višim razredima »Općena aritmetika i algebra za više
razrede srednjih i njima sličnih škola. Napisao Oton Kučera\
te se podjedno traži od ovdješnjih stručnjaka s pedagoškodidaktičnoga i stvarnoga gledišta mnijenje o zgodnosti pomenute
knjige.
10. Visokim otpisom od 13. kolovoza 1899. br. 12.351. javlja
se, da je izašla školska knjiga pod naslovom: Dra. Vjekoslava
Pokornoga prirodopis životinjstva sa slikama. Za više razrede
srednjih učilišta s njemačkoga pohrvatio Ž. V. Osmo hrvatsko
izdanje priredio po 24. njemačkom izdanju Ant. Korlević.
11. Visokim otpisom od 25. kolovoza 1899. br. 13.113. preinačuje se visoka naredba od 16. rujna 1897. br. 15.333. glede
obuke u fizici u VII. i VIII. razredu i to tako, da se rečeni predmet ima napose predavati učenicima realnog a napose učenicima
gimnazijskog odjela, i to prvima po 4 sata nedjeljno prema na­
učnoj osnovi propisanoj za hrvatsko-slavonske realne gimnazije,
a u gimnazijskom odjelu po 3 sata nedjeljno prema naučnoj
osnovi propisanoj za ovo zemaljske gimnazije.
12. Visokim otpisom od 24. kolovoza 1899. br. 13.193.
javlja se, da je izašla školska knjiga pod naslovom: Klunov
opći zemljopis za srednje škole. Preradio ga R. Trampler. Po 23.
njemačkom izdanju priredio drugo hrvatsko izdanje Vj. Klaić.
♦
52
13. Visokim otpisom od 4. rujna 1899. br. 13.747. javlja se,
da je izašla školska knjiga pod naslovom: Katolička apologetika
za više razrede srednjih učilišta. Napisao Dr. Feliks Suk. Odo­
brila nadbiskupska duhovna oblast u Zagrebu. Drugo izdanje.
14. Visokim otpisom od 2. rujna 1899. br. 13.784. javlja
se, da je izašla školska knjiga pod naslovom: Hrvatska čitanka
za II. razred srednjih učilišta. Šesto izdanje. Složio Dr. Tomo
Maretić.
15. Visokim otpisom od 2. rujna 1899. br. 13.786. javlja se,
da je izašla školska knjiga pod naslovom Dra. Karla Schenkla
grčka početnica za III. i IV razred gimnazijski. Šesto hrvatsko
pregledano i popravljeno izdanje prigotovio Dr. A. Musić.
16. Visokim otpisom od 22. rujna 1899. br. 14.665. dozvo­
ljava se, da se knjiga: Pravoslavna moralka za više razrede
srednjih škola. Napisao Sava Teodorović, može u višim razredima
svih ovozemaljskih srednjih i nalikih im škola kao naučna knjiga
upotrebljavati.
17. Visokim otpisom od 8. listopada 1899. br. 15.978. javlja
se, da je izašla školska knjiga pod naslovom: Latinska vježbe­
nica za četiri gornja razreda gimnazijska. Sastavio S. Senc
18. Visokim otpisom od 14. studenoga 1899. br. 18.001.
javlja se, <}a je izašla školska knjiga pod naslovom: Povjest
svjetske trgovine srednjega vijeka za više trgovačke škole. Sa­
stavio E. Ulrich.
19. Visokim otpisom od 14. studenoga 1899. br. 18.003
javlja se, da je izašla školska knjiga pod naslovom: Ivana Pavca,
latinska slovnica za gimnazije. 5 izdanje. Priredio dr. Đuro
Korbler.
20. Visokim otpisom od 14. studenoga 1899. br. 18.004. javlja
se, da je izašla školska knjiga pod naslovom: Trgovačko zakono*
slovlje za više trgovačke škole i za svakidanju porabu. Priredio
dr. Juraj Vrbanić.
21. Visokim otpisom od 23. studenoga 1899. br. 18.560 do­
zvoljava se, da se za sve pravoslavne učenike ovoga zavoda uvede
kao udžbenik za grčko-isti crkveno pojanje knjiga podnaslovom:
Malaja Katavasija, ter se podjeđno dozvoljava za obuku u grč.-ist.
crkvenom pojanju 2 sata na nedjelju.
22. Visokim otpisom od 22. prosinca 1899; br. 19.106 javlja
se, da se učenik III. razreda više trgovačke škole spojene s ki*.
r*
realnom gimnazijom u Osijeku, Marko L a 11 g, radi polaska go; stiona, kavana i noćnih zabavišta, radi opće lakoumnosti i mo*
ralne iskvarenosti, te poradi počinjena prestupka proti sigurnosti
života na temelju §§. 23., 39. i 40. disciplinarnoga reda isklju; čuje iz svih ovozemaljskih škola, koje stoje nad pučkom školom.
23. Visokim otpisom od 30. prosinca 1899. br. 20.773. javlja
se, da je izašla školska knjiga pod naslovom: Fr. Petračića, hr­
vatska čitanka za više razrede srednjih učilišta, I. dio, 4. izdanje,
priredio Hugo Badalić.
24. Visokim otpisom od 4. siječnja 1900. br. 15.613 iz 1899.
rješava se glavno godišnje izvješće za škol. god. 1898./9.
25. Visokim otpisom od 12. siječnja 1900. br. 20.212 iz 1899.
odobrava se predložena nabava učila za školsku godinu 1899./900.
26. Visokim otpisom od 11. veljače 1900. br. 2111 isključuje
se iz ovoga zavoda u smislu §§. 7. i 39. 6 disciplinarnoga reda
učenik II. a) razreda, Ivan D u j m 0 v i ć poradi opetovane krađe
I ruda iz zatvorenih zavodskih ormara.
j|
27. Visokim otpisom od 14. veljače 1900. br. 2352 rješava
se izvješće za I. yoljeće školske godine 1899./900.
28. Visokim otpisom od 14. veljače 1900. br. 1130 isklju­
čuje se učenik Ilf. gimn. razreda u Osijeku, Đuro D u č i ć, u
smislu §§. 7.. 39. i 40. disciplinarnoga reda radi moralne pokvarenosti a naročito radi svetogrdne u tamošnjoj franjevačkoj crkvi
počinjene i po njemu priznane krađe iz svih ovozemaljskih škola,
koje stoje nad pučkom školom.
29. Visokim otpisom od 23. veljače 1900. br. 3219 javlja se,
da je izašla školska knjiga pod naslovom: Latinsko - hrvatski
rječnik za škole. Izdanje drugo. Priredio Mirko Divković.
30. Visokim otpisom od 23. ožujka 1900.br. 4510 isključuje
se iz ovoga zavoda u smislu §. 7. i 39.6 disciplinarnoga reda
učenik V. gimn, razreda, Milan M a t i j e v i ć , radi počinjene i po
njem priznane krađe.
_31. Visokim otpisom od 28. ožujka 1900. br. 3501. dozvo­
ljava se, da se može upotrebljavati kao naučna knjiga u nižim
razredima svih ovozemaljskih srednjih i nalikih im škola knjiga:
Počela fizike na osnovu iskustva i pokusa. Za niže razrede srednjih
i njima sličnih škola. Napisao dr. Oton Kučera.
54
32. Visokom naredbom od 6. travnja 1900. br. 5588. odre­
đuje se, uz koje se uvjete mogu izdavati abiturijentima ovoze­
maljskih srednjih učilišta semestralne svjedodžbe.
33. Visokim otpisom jod 21. travnja 1900. br. 5272. isklju­
čuje se u smislu §§. 7., 39. i 40. disciplinarnoga reda učenik III.
razreda kr. realne gimnazije u Zagrebu, Antun T o n č i ć , radi
krađe i zavađanja na krađu iz svih ovozemaljskih škola, koje
stoje nad pučkom školom.
34. Visokim otpisom od 4. svibnja 1900. br. 6933. odobra­
vaju se predložene za školsku godinu 1900./1. promjene u štivu
iz latinskoga i grčkoga jezika.
35. Visokim otpisom od 14. svibnja 1900. br. 8049. deleguje se kr. zem. vladi na službovanje pridijeljeni gimn. ravnatelj
dr. Ivan G o s t i š a vladinim povjerenikom za obdržavanje ovo­
godišnjih usmenih ispita zrelosti na ovom učevnom zavodu.
b) I n e v a ž n i j e n a r e d b e i o t p i s i .
1. Visokom naredbom bana kraljevina Hrvatske, Slavonije
i Dalmacije od 28. kolovoza 1899. br. 4371. Pr. uređuju se osobni
službeni odnošaji onih činovnika i službenika, namještenih kod
svih triju autonomnih upravnih grana u kraljevinama Hrvatskoj
i Slavoniji, ^oji budu u vrijeme mira u svrhu udovoljenja obranbenoj svojoj službenoj obvezanosti na vojničko službovanje pri­
tegnuti ili koji se kao ces. i kralj, odnosno kralj. ugar. domo­
branski časnici ili kadeti u pričuvi u svrhu aktiviranja propisanoj
pokusnoj službi podvrgavaju.
2. Visokom naredbom bana kraljevina Hrvatske, Slavonije
i Dalmacije od 24. studenoga 1899. br. 5969. Pr. uređuje se po­
stupak u pogledu službenih ispravaka u javnim glasilima.
3. Visokom naredbom od 7. prosinca 1899. br. 17.447 od­
ređuje se, da se broj preporučenih službenih listova stegne samo
na one službene listove, koji sadržavaju nenadoknadive isprave
ili su strogo povjerljivog sadržaja ili u kojima je ustanovljen rok.
4. Visokom naredbom bana kraljevina Hrvatske, Slavonije
Dalmacije od 3. prosinca 1899. br. 6349. Pr. izdaje se naputak
glede provedbe zak. čl. X X X V I. 1899. zajedničkoga ugarsko-hrvatskog državnog sabora ob uvedenju opće obvezatnoga raču­
nanja u krunskoj vrijednosti, o uveđenju općenitog novčanog pro­
meta i o uporavljenju krunske vrijednote na pravne odnošaje.
55
5. Visokim otpisom od 23. veljače 1900. br. 2181. javlja se,
da kralj. ug. ministar trgovine kani, počevši od 1. rujna 1900.,
kod državnih željeznica ustrojiti svake godine po 10 do 12 stipendijskih mjesta, svako sa godišnjih 500 for. = 1000 K. za
mladiće vješte hrvatskom jeziku, koji su položili ispit zrelosti na
gimnaziji ili na inom kojem gimnazijama ravnopravnom zavodu,
te koji se žele posvetiti željezničkoj službi.
6. Visokim otpisom od 18. ožujka 1900. br. 3936. dostavlja
se okružnica kr. poštanskoga i brzojavnoga ravnateljstva u Za­
grebu od 3. siječnja 1900. br. 143. u pogledu primanja po auto­
nomnim oblastima i organima predanih službenih brzojavka uz
naplatu u gotovom novcu.
7. Visokom naredbom svih triju vladinih odjela od 21. travnja
i 1900. br. 23.548. izdaje se naputak glede provedbe zak. člankom
X LV I. 1899. zajed. ugar.-hrv. držav. sabora uzakonjene konven­
cije, sklopljene između ministra financija zemalja krune ugarske
i ministra financija u carevinskom vijeću zastupanih kraljevina i
| zemalja u pogledu biljegovine i neposrednih pristojba, potrošne
f biljegovine i taksa.
p.
Zadaci za pismene radnje.
a) U h rvatskom je z ik u .
U V. g i m n a z i j s k o m i 5. r e a l n o m r a z r e d u :
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Prijevod s njemačkoga iz Marnove čit. I. štivo 9.
Više očiju više vidi, više ruku više može. (Hrija).
Karakteristika jednog historijskog lica. (Izbor po volji.)
Svagdašnji i pjesnički govor. (Po tumačenju u školi.)
Rasipnik, štediša i tvrdica. (Paralela.)
Vrijednost parnih strojeva. (Rasprava) ćiril.
Zašto je Filip II. mogao podložiti Grke? (Historijski
nacrt.)
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
Karlovac i njegova okolica. (Opis.)
Prijevod iz Marnove njem. čit. I. štivo 20.
Starost treba štovati. (Rasprava.)
Mladost i proljeće. (Paralela.)
Misli u Preradovićevoj odi Smrti. (Referat.)
U radu je spas. (Hrija) ćiril.
Kakova sjetva, takva žetva. (Razmatranje.)
U VI. g i m n a z i j s k o m i 6. r e a l n o m r a z r e d u .
1. Prijevod s njemačkoga iz Marnove čit. I. štivo 16.
2. Drvo se na drvo naslanja, a čovjek na čovjeka. (Ras­
prava.)
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
Koriolanova majka. (Harakteristika.)
Badnje veče. (Oris.)
Znanje i bogatstvo. (Paralela.)
Vrijednost pisma. (Rasprava) ćiril.
Uzroci krstaških ratova. (Historijski nacrt.)
Svaki je početak težak. (Hrija.)
Prijevod iz Marnove čit. I. štivo 74.
Dobre su knjige dobri prijatelji. (Razmatranje.)
Mač i pero. (Paralela.)
Jedna lijepa uspomena. (Pripovijetka.)
Na Dubovcu (Opis) ćiril.
Svaki je svoje sreće kovač. (Bazmatranje.)
U VII. g i m n a z i j s k i m r a z r e d i m a i 7. r e d n o m r a z r e d u .
1. Stalnom voljom čovjek brda valja — I na ravnu druga
diže. J. Sundečić. Hrija.
2. Nevolja gola — najbolja škola. P. PreradoviĆ. Razma­
tranje.
r
3. Kaži mi, s kim se družiš, kazat ću ti, tko si. Rasprava.
4. 0 prijevodima u dubrovačko-dalmatinskoj literaturi.
5. Aequam, memento, rebus in arduis servare mentem.
Horac. Razmatranje.
6. Umjetnost u crkvi. Rasprava.
7. Koliko može učenik doprinijeti dobru glasu zavoda,
koji polazi? Razmatranje.
8. Feriutque summos fulgura mortes. Horac. Hrija.
9. 0 jeziku u srpskoj knjizi u prvom i drugom periodu.
10. Prijevod iz staroga slovenskoga jezika i tumač nekih
oblika.
U VIII. g i m a z i j s k o m r a z r e d u .
_ 1.
u drugoj
2.
3.
4.
Općenita karakteristika hrvatske književnosti u Slavoniji
polovici osamnaestog vijeka.
De mortius nil nisi bene. Rasprava.
Općenita karakteristika narodnoga pjesništva.
rvcod-L osavvov. Rasprava.
i
58
5. U koliko upoznajemo karakter narodni iz njegove lite­
rature? Rasprava.1
6. Korist kazališta. Rasprava.
7. Čemu učimo stari slovenski jezik? Rasprava.
8. Gutta cavat lapidem non vi sed saepe cadendo. Ovidij.
Hrija.
9. Cemu se kanim posvetiti i zašto? Razmatranje.
10. Maturalna radnja.
b) U njem ačkom jeziku**)
U V. g i m n a z i j s k o m i 5. r e a l n o m r a z r e d u .
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
Pčela i golub. (Ubersetzung aus dem Kroatischen).
Der W olf auf dem Todtenbette. (Reproduction).
Sjekira i sjekirište (Ubers. aus dem Kroat.).
Der Fuchs und der W olf (Reproduction).
Dvije lisice. (Ubers. aus dem Kroat.).
Die Schuhe und zwei Thaler (Reproduction).
Slonova osveta (tJbers. aus dem Kroat.).
Der arme Musikant und sein College. (Reproduction).
Vuk i janje (Ubers. aus dem Kroat).
Die Grenadiere (Reproduction).
Gott verlasst die Seinem nicht. (Reproduction).
U VI. g i m n a z i j s k o m i 6. r e a l n o m r a z r e d u .
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
Čast kod najvišega bića. (tJbers. aus dem Kroat.).
Rudolf von Habsburg. (Metrische Aufgabe).
Dvije koze. (Ubers. aus dem Kroat.).
Die K. Freistadt Karlstadt. (Beschreibung).
Bernardski pas (Ubers. aus dem Kroat.).
Der junge Siegfried. (Reproduction).
C rv i lav. (tFbers. aus dem Kroat.).
Domroschen. (Reproduction).
*) Iz njem ačkoga jezika nije potpuni broj zadaća zadan bio poradi bo­
lesti i odlaska profesora Dra. I v a n a S c h e r z e r a .
59
9. Kornjača i zec. (Ubers. aus dem Kroat.).
10. Armut und Edelsinn. (Reproduction).
11. Ivan Guttenberg. (Ubers. aus dem Kroat.).
: U VII. g i m n a z i j s k o m i 7. r e a l n o m r a z r e d u .
1. Der Handschuh. (Reproduction.)
2. Die Jahreszeiten ein Bild des menschlichenLebens. (PaI irallele.)
3. Ubung im Schreiben von Briefen.
4. Stillštand ist Ruckstand. (Reflexion.)
5. Wissenschaft und Reichthum. (Reflexion.)
6. Klaggesang der edlen Frau Asan Aga. (Reproduction.)
7. Vor welchen Fehlern hat sich die studierende Jugend
»besonders zu huten ?
8. Welchen Nutzen zog ich aus dem Studium der Logik P
9. Ein Ruckblick auf das vergangene
Schuljahr.
m
U Vili! g i m n a z i j s k o m r a z r e d u .
'
1. Arion. (Reproduction.)
2. Uber das Lesen. (Abhandlung.)
3. Die vortheilhaften Folgen der Entdeckung Amerikas.
4. Die altere romantische Schule. (Gharakteristik.)
5. In deiner Brust sind deines Schicksals Sterne.
6. Lamberg und Pegam. (Reproduction).
7. Die Entwicklung der griechischen Tragodie.
8. Reifeprufungsaufsatz.
G.
Stipendije, potpore i darovi.
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
Horvatić Josip
Perković Josip
Marijan Dušan
Balenović Ivan
Liljak Mladen
Perić Rafajlo
Kniewald Milan
Latković Em anuel
Crevar Đuro
Grgurić Mijo
Kleiner Serafin
Liljak Milan
Žilić Franjo
P etelka Petar
Jakšić Dušan
Kovačić Zvonimir
Lavrnja Dušan
Mašić Vladimir
Mašić Vladimir
Oreščaniti Marko
Frohlich Pavao
Gojak Marko
Mirić Mihajlo
Gjurić Nikola
Mileusnić Nikola
Križanić pl. Ivan
O beran Vatroslav
Tutek Josip
Galogaža Mihajlo
Mudrovčić Vjekoslav
Muždeka Radivoj
Ia.
Ia.
Ib.
Ha.
Ha.
Ha.
Ilb.
Ilb.
III.
III.
III.
III.
III.
3.
IV /
IV.
IV.
IV.
IV.
3.
V.
V.
V.
5.
5.
VI.
VI.
6.
VII.
VII.
VII.
Uživa stipendiju ili potporu
iz zaklade
Zaklade kanonika Antuna Tuškana
Dohodarslveno-globarinske
JI
Krajiške
JI
Batinićeve zaklade
Krajiške
JI
Narodnih učiona
*
Krajiške
Narodnih učiona
Krajiške
Julijane Grleci
Krajiške
Grada Karlovca
Krajiške
19
V
JI
Posv. biskupa I. Križanića
Im ovne općine Gjurgjevačke
Krajiške
Kanonika Andrije Mudrovčica
Krajiške
Ukupno . . .
U godišnjem
iznosu
kruna
Im e učenikovo
Polazni
razred'
Tekući
broj
1. Š k o l s k e s u g o d i n e 1899./1900. u ž i v a l i s t i p e n d i j e
i p o t p o r e ovi u č e n i c i :
300
120
120
200
200
200
600
200
200
200
160
200
200
200
200
160
200
200
120
200
100
400
200
200
200
300
300
200
200
328
200
1 6808 [
Tekući
hroj
1
6!
Ime učenikovo
N £
Jr n
o £
a,
Prijenos
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
42
43
44
45
46
47
Orlić Ljubo mir
R očić Stjepan
Rožić Konstatin
Spuđić Tomu
Vukas Tom o
Živković Sim eon
Dabić Sim eon
Dmitrovie Radivoj
Rebić Stevan
Vlatković Petar
Popović Pajo
Cvijanović Maksin
Petovar Stjepan
Ročić Josip
Skok Petar
Žanić Milovan
VII.
VII.
VII.
VII.
VII.
VII
7.
7.
7.
7.
VII.
VIII.
VIII.
VIII.
VIII.
VIII.
c
Uživa stipendiju ili potporu
iz zaklade
.
.
% 8 e
.
Srp. prav. crk. škol. op. u Karlovcu
Kanonika Ignjata R očića
Narodnih učiona
Krajiške
II. banske im ovne općine
Krajiške
Grada Karlovca
Krajiške
Činovničke zadruge u B eču
Danila i Julijane Banjanin
Općine Vinica
Kanonika Ignjata Ročića
Krajiške
T
Ukupno
.
.
.i
.
6S08
100
000
1 AA
1UU
200
zUu
200
400
200
100
200
80
800
100
500
200
200
10.888
1
2. D a r o v i .
Visoka je kr., zemaljska vlada, odjel za bo$tovlje i nastavu,
pretplatila i ove godine 15 učenika ovoga zavoda na list za
srednje škole *P o b r a t i m * . Ravnateljstvo je sporazumno sa
učiteljskim zborom porazđijelilo isti list među ove učenike: Ža ni ća Mj i l ana iz VIII. gimn. razreda. R e l i ć a St e v a n a iz 7.
realnog razreda, S p u d i ć a To m ju ia VII. gimn. razreda, P i s c h m a c h t a F e r d i n a n d a iz 6. realnog razreda, I n t i h a r a A n ­
t u n a iz VI. gimn. razreda, S e v e r a Mi l o š a iz 5« realnog raz­
reda, G o j a k a M a r k a iz V. gimn. razreda, O r e š č a n i n a
Ma r k a iz 4. realnog razreda, K r a u s a G u s t a v a iz IV. gimn.
razreda, D e r e t u Mi l u iz 3. realnog razreda, L i l j a k a M i l a n a
iz III. gimn. razreda, P e r i ć a R a f a j l a iz Ha. razreda, Ž n i da r č i ć a K r i s t i j a n a iz Ilb. razreda, L a c k o v i ć a Mi j u iz
Ia. razreda i D o m l a d o v c a Mi j u iz lb. razreda.
II
62
3. K r i ž a n i ć e v a z a k l a d a
Ova zaklada ima:
1. Jednu 4% besporezn. zemljorasteretnicu
(br. 1.257. lit. A. od 1. travnja 1889.) od . . . 1000 K. — F.
2. U I. hrv.
šted. uloženih
(knj. br. 66.918.)161
K.
Ukupno 1161 K. 20 F .
Kamati se ove zaklade troše u smislu zakladnice na knjiget
risaće i pisaće sprave.
Školske godine 1899./900. nabavljene su na račun ove za­
klade ove knjige :
1. Klun-Trampler-Klaić, Zemljopis.
2. Homer, Odiseja II. dio, 2 kom.
3. Plato, Lysis, 2 kom.
4. Dr. Musić, Demostenovi govori.
5. Arnold, Psihologija, 2 kom.
6. Šrepel, Tacitus, Libri, 2 kom.
7. Tacitus, Agricola, 2 kom.
8. Segen, Uputa u opisno mjerstvo, 2 kom.
9. Marn, Njemačka čitanka zaviše razredeI. dio.
10. Marn, Njemačka čitanka zaviše razrede II. dio.
11. Miller, Hrvatska čitanka zaviše razrede II. dio.
12. Putzger, Historijski atlas.
13. Cicero, Pro sexto Rosci Amerino.
14. Cicero, Cato maior.
15. Rubetić, Katolička dogmatika.
16. Močnik-Golub, Pouka u računici i algebri.
17. Cicero, In Catilinam.
18. Homer, Ilias II. dio.
19. Dr. Belaj, Povjest Isusove crkve.
20. Plato, Apologija.
21. Sophocles, Aiax.
22. Dr. Hoić, Povjest hrvatska, 2 kom.
63
Ova zaklada posjeduje sada 80 školskih knjiga, koje su
knjige bile za ovu školsku godinu razdijeljene na posudbu među
23 učenika.
4. P o t p o r a h r a n o m i s t a n o m .
U samostanu časnih oo. Franjevaca imala su 4 učenika ci­
jelu opskrbu, dočim su imala 3 učenika samo hranu.
r
H.
Društvo za potporu siromašnih učenika.
I,
Stanje blagajne društva za potporu siromašnih realaca,
utemeljenog g. 1874.
Primitak
kruna
Gotovina koncem školske godine 1899.......................
40.04
Kamati od ulož. 10402.58 fil. do31. prosinca 1899.
417.06
Unišlo prigodom p le s a ..............................................
862.20
Uzeto iz Karlovačke šte d io n ic e ................................
200.—
24.—
Uzeti kamati ostavine Krste Jo va n ić a ......................
Od sv. Ćirila i M e to d a ....................................
500.—
Dar Pučke š te d io n ic e ......................
. . . .
20.—
_____ 40.—
Dar Karlovačke štedionice........................... - - •
ukupno K. 2103.30
Izdatak
Na potpore
...........................................................
g. Vrbaniću za l j e k a r i j e .........................................
Za odijela i o b u ć u ..................................................
Mali i z d a c i ................................................................
Za plesnu zabavu
.............................................. ....
94.
50.06
879.84
359.34
Cista polovica dobitka od plesa društvu sv. Ćirila i
M e t o d a ....................... ............................... ....
254.88
Uloženo u Karlovačkuštedionicu knj. 7282. . . .
457.06
ukupno .
2096.64
odbiv od primitka, ostaje gotovina
......................
666
Uložnica Karlovačke štedionice broj 7282.......................................1065
Ostavina Krste Jovanića ulož. broj 3697.
. . . . 600—
ukupno K. 11266.30
65
II.
Stanje blagajne društva sv. Ćirila i Metoda, utemeljenog
godine 1867.
Primitak
kruna
Gotovina koncem školske godine 1899.............................
Od 18 podupirajućih članova
......................................
gg. Sliepčević Dušan i Modrušan Gustav
. . . .
Od plesa polovica čistog d o b i t k a ..................................
Kamati od ulož. 10.236. do 31. prosinca 1899.
. .
Uzeto iz Karlovačke štedionice na knj. 10939.
. .
Dar Pučke štedionice k a r lo v a č k e ..................................
Dar Karlovačke štedionice
............................................
Kamati od Pučke štedionice do 31. prosinca 1899. .
36.60
72.—
10.—
254.88
409.74
260.—
20.—
40.—
46.82
ukupno K. 1150.04
Izdatak
Za pobiranje članarine i poziv glavne skupštine . .
Društvu siromašnih realaca d a t o ...............................
Uloženo u Karlovačku štedionicu na knj. 10.939 . .
Uloženo u Pučku štedionicu knj. br. 595........................
7.20
500.__
539.74
96.82
ukupno .
1143.76
Odbiv od primitka, ostaje g o t o v i n a .............................
6.28
Uloženo u Karlovačku štedionicu na knj.
br. 10.939. 10516.34
Uloženo u Pučku štedionicu na knj. br. 595. . . \
1136.32
Imetak obadvaju društva
ukupno K. 11658.94
.................... ukupno K. 22925.24
Gj ur o Ga š p a r o v i ć ,
blagajnik.
Izvješće kr. realne-gimnazije u Rakovcu.
L
Ispit zrelosti
Koncem školske godine 1898./9. podvrglo se ispitu zrelosti
u gimnazijskom odjelu ovoga zavoda 20 javnih učenika VIII.
gimn. razreda, 1, koji ispit opetuje, i 1 eksternista, u svem 22,
a u realnom odjelu 6 javnih učenika 7. realnoga razreda i 1 eks­
ternista, u svem 7.
Od ovih su uspjeli:
a) u g i m n a z i j s k o m o d j e l u :
ou I m e i s p i t n i k , a
Uspjeh
Odabrano bu­
ispita
duće zvanje
Rodno mjesto
A
M
13
H
T Agras Milan
2 Besarović Đ orđe
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
B osanac Ljubomir
Brkić Lazar
Butorac Dragutin
Cvijanović Bogdan
Eckstein David
Frohlich Robert
Goršić Dragutin*
H orvat Đuro
Jelenec Vjekoslav*
Juch Stjepan
Kosijer Ilija
Kroupa Antun
Letica Dušan
Medved Ivan
pl. Plem ić Ivan
Ribar Ivan
Vasiljević Vladimir
Vujnović Vladimir
W ohlgem uth Petar
21
19
21
19
19
19
19
19
22
20
21
19
20
18
20
18
20
18
18
19
25
9
Zagreb u Hrv.
9
Sarajevo u Bosni
9
Letičani u Hrv.
8
Karlovac u Hrv.
8
Jaska u Hrv.
8
Majur u Hrv.
9
Vrbovsko u Hrv.
8
Karlovac u Hrv.
Staro selo u Hrv. 10
10
Slunj u Hrv.
Prezrenje u Kranj. 8
8
Karlovac u Hrv.
8
G lina u Hrv.
8
Ogulin u Hrv.
Majske poljane u H. 8
8
Rakovac u Hrv.
9
Mekušje u Hrv.
8
Vukmanić u Hrv.
8
Vojnić u Hrv.
8
Ogulin u Hrv.
Spodnje Bitno u Kranj. 9
*) Uspio u jesenskom roku.
zreo
zreo
zreo
zreo
zreo
zreo
zreo
zreo
zreo
zreo
zreo
zreo
zreo
zreo
zreo s odi.
zreo
zreo
zreo s odi.
zreo
zreo
zreo
pravo
trgov. akadem.
pravo
filozofija
pravo
pravomedicina
pravo
porezna struka
pravo
teologija
pošta i brzojav
pravo
pravo
pravo
pravo
pravo
pravo
pravo
pravo
pravo
67
Q
Rodno mjesto
Ime ispitnika
M
o d je lu :
n
»liko je god. poizio sred. školu?
b) u r e a l n o m
Uspjeh
Odabrano bu­
ispita
duće zvanje
H
1
Babić Milan
17
Petrinja u Hrv.
7
zreo s odi.
filozofija
2
o
Knežević Nikola
21
Donja Velešnja u H.
7
zreo s odi.
tehnika
Kraguljac Stevan
21
Plaški u Hrv.
7
zreo
tehnika
4
Krušnjak Ivan
18
Karlovac u Hrv.
7
zreo
tehnika
5
Šaula Stanko
21
K estenovac u Hrv.
7
zreo
činovništvo
18
Dragotinci u Hrv.
7
zreo
šum . akadem .
6 Šuštić Josip
U jesenskom roku uspjela su na ponovnom ispitu iz jednoga
predmeta dva gimnazijalca.
Ovogodišnjem se je ispitu zrelosti podvrglo u gimnazijskom
0 djelu 22 javna učenika VIII. gimn. razreda, jedan, koji ispit ope­
tuje i jedan'eksternista, u svemu 24, a u realnom odjelu jedan,
koji ispit opetuje, i jedan eksternista, u svem 2.
Zadaci za pismene radnje na ispitu zrelosti u ljetnom roku
školske godine 1899./900. bili s u :
a) U g i m n a z i j s k o m o d j e l u :
H r v a t s k a r a d n j a : Hrvatska literatura u najnovije
vrijeme od godine 1860.
N j e m a č k a r a d n j a : Ein Riickblick auf die beendigten
Gymnasialstudien.
P r i j e v o d iz l a t i n s k o g a na h r v a t s k i j e z i k :
M. Tullii Ciceronis Tusculanarum disputationum I. 41. „Magna
me spes — crediderunt".
P r i j e v o d i z h r v a t s k o g a na l a t i n s k i j e z i k :
Dr. F. Maixner. Historija rimske književnosti. Zagreb 1884. str.
1 30.— 131. „Q. Horatius Flaccus — dogodjaji*.
P r i j e v o d i z g r č k o g a n a h r v a t s k i j e z i k ; DeDao&tfceris : IJigi %Cv at^vrot 169.— 172.. „'Eončgci
yčq r r —d)l
< bg
£ 0 1 Y > € V .U
M a t e m a t i č n a r a d n j a : 1. U kosokutnom ^ ABC strana
AB = 9*8634 km., ^ A = 48° 20', <£ B = 32° 5' 26''; neka
se prepolovi ^ G pa odredi dužina prepolovnice od vrha G do
njena presjecišta sa stranom AB.
2. V T + l + j/ x — 3 = 5.
U ovoj jednadžbi je x visina nekog
istostraničnog stošca;
kolika mu je površina, a kolika kubićnina?
3. Neku šumu, kojoj je drvlje procijenjeno na 16 800 m 3 uz
godišnji prirast od 2°/0, treba za 12 godina iskrčiti; koliko drva
treba na godinu sjeći, da se svake godine dobije ista množina
drva ?
b) u r e a l n o m o d j e l u :
H r v a t s k a r a d n j a : Novovjeki izumi.
P r i j e v o d i z n j e m a č k o g a j e z i k a na h r v a t s k i r
Goethe „Das Abendmahl von Leonardo da Vinci.“ Od „W i
werden uns zu dem Abendmahl . . .“ do .. . „kaum bemerklich
sein sollten/ Marn, Njem. čitanka za srednja učilišta, II. dio,
str. 276.
P r i j e v o d ’ i z h r v a t s k o g a j e z i k a na n j e m a č k i :
Daničić »David pastir.* Od „Samuel otide u Betlehem" . . . do
„da mu nosi oružje*. Maretić, Hrvatska čitanka za II. razr.
sred. uč. V. izd., str. 211.
P r i j e v o d iz f r an cus ko ga j e z i k a na h r v a t s k i :
Iz Francnske čitanke Dra. Julija Adamovića „Prise de la Bastille“, str. 96. cijelo.
M a t e m a t i č n a r a d n j a : 1. Jedna aritmetska progresija
sastoji od 8 članova a jedna geometrijska progresija od 4 člana.
Obima su progresijama početni članovi = 1 a posljednji su im
članovi također jednaki. Kako glase te pogresije, ako se znade,
da je broj onih četiriju članova geometrijske progresije za 21
veći od posljednjega člana aritm. progresije?
2.
Neka se renta od 2.400 K., koja teče 12 godina, te do­
spijeva koncem svake godine, pretvori u drugu, koja traje lo go­
dina, te dospijeva koncem svake pol godine. Kolika je ta renta,
ako se računa za cijelu godinu 4% a za pol godine 2% dobitne
dobiti ?
3.
Volumen okomitoga stošca jest K. Kolik je radius r
njegove osnovke i visina mu t?, ako ova posljednja sa stranicom
zatvara kut a? Poseban slučaj: K = 45 cm3, a — 23°8!
B a d n j a iz o p i s n o g a m j e r s t v a : 1. Odredite priklon osi
X* i pravca ab [a (0, 0, 0), 6 (5, 2, 5)].
2. Treba narisati bačenu sjenu trokutne plohe abc [a ( li,
14, 0), b (7, 0, 14) c (0, 7, 7)] na JTL , IJn i J I IIL, ako su
traci svjetla j| i jednako nagnuti prema JI1- i J I 11*.
3. Neka se nariše persp. slika kvadrata abcd sa stranicom
ab — 4 cm., koji je u temeljnoj ravnini i kojega stranica ab za­
tvara sa rr. kut od 60°; 002 — 10 cm., 02 g = 3 cm.
Usmeni ispit bješe obavljen 11. lipnja i slijedećih dana
mjeseca lipnja. 0 uspjehu toga ispita izvijestit će se u izvješću
školske godine 1900./1.
70
C/>
rt*
SO
V)'
H*
o<
Ft
CD
co
CD
71
o
4»
o<
S
525
«E.
zn
C +P
C5
cd
o<
co
5.
p
00CJt
d
o<
CD
£3
P
s
fc©
*<l
COOT
03
05 CO
Ot
03
OT
fc©
fc©
OT
00
<*pep
•i
ai<
B
O
O O
o o
ts
3
P
<
t* ?
K l-i
05 05
s
o
o<
O-i
CD
3 p
CD
d
h »l■<! ►£*.
00
Ot
le*
O
13
ts&B'&C
L&‘2J.GJ.9J.G' Cj^ CL®jD' a'
‘ 5-* 5' 5* 5 ’ 5* B ' B ' 5* 5* B ' B ’ 5 ‘
^ Ca f 5;i S5 C
St i SCsSSfl fSCC
0
e— i. 3
01 ...........................................
CD
»*•
•
....................................
era
Q ................ ...
.............................
&
2
03
rS
000000000000000
,3C
CD ©4
CD
JK £2* ' m
CD
® 5
o
t—••
.p
00
fc© fc© fc© fc© fc© H-k H * t - k H-k i - * H-» 1—J. I—k t—k f - *
Jg ^OOfc©H-»'pcOpO-<105C2*jc*03fcSH-*p
0 CfQ 0R5 «3Q CT3 CIQ CIQ CfQ CfQ crq <3Q CP5 CfQ CK3 CR3 CICJ
«— •N
t©
*3
p
p
Cu
O
tr*
52J
>—
O
CO
!-*•Cfl 00t—Ot 03
03
03
fc©»&
>•fc©t-k•-*>
o
031
O t fc© fc©
fc© UT 00 fc© 03
03
oo 03
031
051
fc© fc© 05 o
£*>
03
m
►4
H-* ■<!
fc©
I— k 05 05
00 03
CO(£»• CO
h* I
fc© 03 ^
fc©
P
N
fc©
*1
OTCO
l-k
o*
lb©
fc© ^
h^>
05 GC 03
fc©t_kOT£» fc©
u*
CD
Cu
CN
• vi
s
fc©
05
CO
H -.
fc©
05 OT
00
o «o
a* 05
oo
fc©
h-k
I K b8H <1h*k©
fc©£»
00
5©
b t
05
fc©
o
O*
■<1
00 50
fc©
*e*
fc©5
fc©
05
fc©
fc© 05 fc© fc©
03
O i
l- k l-k
05
O ■<! fc©
•~tH-ktSfcSGrc05£»H-k
C3
r r
fc©H^O3^»*O3CO00,<!C^fc©O5O503O5CO«te
d
"O
73
cnqr-i 10
®
Oi co
©i
©1
cr. lt: ©»
‘I I I A
J C - <*
HH
>
co
1 1 \~
00 j
1
w
>:
|
1 1^
i
l i 3^
I i
»o
| -^h ®q
! r"' l w *
1
j
1 1
11
| t>i 00 00 1-1
00 J
j
iO
iO
—
CO | I 00 ©*
j 00 ©i
I
j
1 I
52
00 T-l 00 ^
©l
>
| ©*COCO
1-
1
|^
©> io oo © >~
iC t- i r-i
iO X Q — 0 0 CO
1
1
| oo e*
55
>3
i-*
CO
00
X
73
I>
>■
s>
©1
CO
s
A
i— i
r
i l
|H .
i i
|
^
©* 1
/rt'
26
I 00 ^
! 'T-t
'č c '
j
00 -rt
c
SJ
>*p
■ar-s
03
_ c;
•—s
!>•
JZ. o
Cu
rt 03
*o o
<u
^7 c.
»
o •'—
>
o
>—• —•
rt
C
.mm
c
u c
c
o
| r H © l0 C t> 9 1
|
I i
1
i—t
•— t
I
<3>
|CO
|
I>i »o
1 ©1
I
iO
® rt
o •—
|
©1 o ©*
y"H
1 00
i
i
Im *rt
e3
ci
® is
•O 3
O >03 rt
O rt *> >
loo
loo
1
03
t— i O
a,
g ce
«p ’
o
s
> .j o đJ
1§
a c oc E p.®.Sž
;r C "c?’E
l
-C
rt
G
—<o
iC
o5
. JU
rt4 rt.®
g "5 t
CO
co
1 00
I oo co ©i
1^
CO
2
rt
-Q O
O M
£3M
KJ
xooš
1
rt
0}
O *-»
c
>o
iO
00
i
o>
>o
| -H
1
00 TH
|—i
b
J
©q 1-1 1-1 o
00 ©1 CO 1 |
1 1
iO 1-1 sq t>-
^
co oo
j as
1^
i-l
00 1 ©>1 00 j
i
1 ?C
▼
■h
| -r-l
©1
T-I 00 00 -1
1 1
1
|
—
i i 1 00tH -
1 lO i-i
>(0
sq 1 "
1o «
i r
00 j as
N
rt
iO
j
| 00 SI
30
©
1 I
1 ** i
4
3
1
f-
IO
•s rt
rtc <n
*3 l !”-1
—cđ
rt rt rt‘£►>c
rt r£lž > - ’£ ® c>
2a> £ •—Sic
<
D
,±
£CStic
>N 0»3j o T3 5u
S rt 5J
_, rt ■a •”O
>
_® o
*5? _
•*03*’S
rt rt n«—
•w
o -c
c) , :£
c ±3
OJ a
££5
^ctf d rt
'•O
C
C
*-o >* 4 0Q*-»Z? STO
©©
> rt C a>JEJ 03
> > ^ 0 2 0 0 t:
• O czjojC
iO
74
' *C
1O
3
<2
C__|. *
n n n>
n
N
N
N
O
N N*N*N* , COB
o o 9Q
N Cfl P —
-(3» t-t- «- 1a- 1o 1P
CD 3 7/ “ •■
B CD nr'£.«2'/f2
~'is'2
T
W u-,, o
ET m D (-*•
P
^ S
TT
q
|c
S"<d‘
q
n
o
s
o
ere
o
CD
— to
*5T
o *->.
<
OC
w
$
» « l .l
©
I i
1 c§
1 1
to 00
h-1
P
h-,
lp
00
o
------
1 1 1
b©
i
1 I L 1 -
©
l
E3
C
1 ^
- 1
-
fc-*
E
!
1 £
C*5
b©
1 b©
i Cs
<
P
.£*»
N
05
Cji \ \
«c
fc©
■<1 1 t u
o
fc©
fc© 00
t£
00
|l
1 1
I 1 - i
t—
H*
i
u
1 L ~ t,
1 I
1
1 I 1 ! !
*■» oo
a
■"1 '■Atu-*L■
'
ts
$•
co
1 1 M '
1 1 *-
CJt
1 I i
00
KS
00 t - L i
i
i j
co
00
i
l
1 1
b©'
i-* ! t© i
f l i
1 j
05
1
CTC I I
M
fc©
b© i i
}
i
1 £
1 ^
CD
<•
*© 05
p
b©
<
t
1 1
hot
i
i H-*>
b© o
Q*i
a»
<i
V III.
50
.
1 i
1
1 II
fc©
b©
c
149
coJ
00 00 CO 00 co *-k | ?0
oo
i—k i—^
H - C?T
p*r
c
5
o
75
.
sa
lO1-0
l>«00
«=? co sa |sa
y- lO h |.C
.00
sa
H H
|
Sa —I Ico
■ lO
| U
r 1
©1 O'l
1
V II.
E
Sooa co
00
O S rH rH
H
«sj «$<
H H
00 ©3 S3 sq
O CO H
H H
ša
i
>0
1
I
CO
O M
co ^
•
—'
!
-CC 00
>
i
I
1
05 ©
H Sa
co CO !
05 05
©CO
I
1
G0 H
H
sa CO 1 00
t> C O 1
H H
‘i
1
lO CO
H H
sa s-i
C0 C0
i
1 co
sa
© ©
H —
j
!
05 ©
—
© ©
sq S3
rH t H
1
1
.
CD
1 30
i ©
H
sa
05
1
!
>
h
J
h
--.
Sa
.
!>
g
co
I
I
^ 05
S^ H
00 CO 1 *
05 1
co*
00 05
|
lO lO
o> ©
*' H
1
co S3
H r~
i
1
co
<ĆM SSI
sa **
05
H H
| co
i CO
cc
MOS
rH
I
1
CO h
sa V»
CO 00
iO ©
Si?, ■h
’
1 co
sa
sa
oo
»? co
i
1
B
S '
a
.
*
- —
OJ*
g
sa ««5< i
*-< h
l
h
©
sa
III
co
0CO>HI®
I
oc s
-e —
o^
sa o
CO 0 5
»COoT-t>.
i
<15 ••
rH rt
<x> S
©
2t
o>
05
00
O
M^
cg
ct O
-J*4*
•■
*3>rn
j3
<
D
<x>
►
o
^oS'S'
3
S °rt
o
QQ
cS3
*0 cg
rt a
Cl
>xn
o
rirf
Cl
o
o
o3
a <v
»1— 5
°
a
M V*
o a
oo
/>
76
tr*. ►-1
'-i
5
a*
O
cn
i_j
CD o
c l.
P
Cu® a.
&
B
£
O*
B
cn
CD
O
C l.
_
Cu
O
N
2
55*.
C5»
7T
w
o
B
i—50
e_i.W
CD ^
O.®
"2.
a3T
■pr
O
H ^ (S (D
Srp
rr
o
3
B
C P
zn £
C—1»
<
©
CD O
CD O
CLtr
O
o- tr
*~
o
C-O
•—
^ o
cs<
N ‘^ .
o*®
rt
Ti B
T 3
O
C0|
»-*t—
k
■<1CHco
CO| *-* fc© CO 0* fc© ©
co
fc©
05 ■<! H?* •— **
co
05 fc©
col
05
CJtl
fc©
*<J H-* H*
05 ■« 05
05
fc©
►— fc©
w o
CO
fc© co
ooa«
CO
fc©SI-*sI
co
05 CO fc©
fc©C7<fc©
0 5 fc©
S»
£*
N
•-S
000^3
CO 0 5 fc© 0 5
CD
CL
C^
fc© fc© CO
B
fc©
at b©
fc©
►&» 0 5
00
oo
fc©
00
fc© 0 5 *<1
-< IO C
fc© 0 5
i
I
CR
U*
O* 05
CO 0 5
H-* bfss*Ifc©
—
* 05
CO CJ* *<1 C7* •<! H*
05
t—
»■
05
fc©
fc©»Cta
£»■ 0 0 fc©
cd
i«r
B
>B
B
O
mena učenika.
(Učenici, kojima su imena krupnije štampana, dobili su prvi red
s odlikom).
I. a) realno-gimnazijski razred.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
_18.
19.
20.
21.
22.
23.
Barać Branko iz Tržića u Hrv.
Blašković Mijo iz Siče u Hrv.
Blau Osk^r iz Pregrade u Hrv.
Car Vid iz Velemerića u Hrv.
Deanović Mile iz Kuzme u Hrv.
Dereta Branko iz Marindola u Hrv.
Eisenstadter Mirko iz Peteranca u Hrv.
Horvatić Josip iz Ladvenjaka u Hrv.
Jančić Žarko iz Jabukovca u Hrv.
Jelić Nikola iz Karlovca u Hrv.
Jovanović Bogdan iz Krupe u Bosnoj.
Jurajevčić Antun iz Jolieta u Illinoisu u Sjevernoj Americi.
Kniewald Marijan iz Karlovca u Hrv.
Kralj Zvonimir iz Jaske u Hrv.
Lacković Mijo iz Sv. Nedjelje u Hrv.
Lapčević Petar iz Dragotinje u Hrv.
Latković Slavoljub iz Stativa u Hrv.
Lovrić Rade iz Srednjeg Poloja u Hrv. (neispitan)
Mahečić Nikola iz Volavja u Hrv.
Matšek JuSijan iz Jaske u Hrv.
Muždeka Dušan iz Petrinje u Hrv.
Perković Josip iz Drage u Hrv.
Pleše Nikola iz Generalskog stola u Hrv.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
Pofović Pavao iz Dolnjeg Bukovlja u Hrv.
Ribar Dušan iz Perjasice u Hrv.
Satler Davorin iz Gornje Stubice u Hrv.
Sinko Slavoljub iz Mrkoplja u Hrv.
Stanojević Bogdan iz Prnjavora n Hrv.
Stišćak Matija iz Vinice u Hrv.
Šegan Nikola iz Srebrenice u Bosnoj.
Teodorović Ljubomir iz Biograda u Srbiji.
Višnić Rade iz Dubrava u Hrv.
Vranić Milan iz Dubrava u Hrv.
Izostali:
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
Banovac Janko iz Novoga grada u Hrv.
Božićević Ivan iz Oštarija u Hrv.
Dutzmann Vladimir iz Siska u Hrv.
Jović Adam iz Klasnića u Hrv.
Klipa Ivan iz Banije u Hrv.
Tuškan Janko iz Ladenjaka u Hrv.
Vičić Franjo iz Krasice u Hrv.
41. Vranić Pavao iz Poljica u Hrv.
I. b) realno-gimnazijski razred.
1. Gapan Ivan iz Karlovca u Hrv.
2. Carl Hinko iz Karlovca u Hrv.
3. Dejak Franjo iz Karlovca u Hrv.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
Domiček Dragutin iz Karlovca u Hrv.
Domladovac Mijo iz Draganića u Hrv.
Drganc Mirko iz Banije u Hrv.
Frketić Janko iz Karlovca u Hrv.
Galogaža Dušan iz Vukmanića u Hrv.
Gjilas Luka iz Jasenovca u Slav.
Gojak Petar iz Zvečaja u Hrv.
Haller Vjekoslav iz Karlovca u Hrv.
Herlinger Miroslav iz Karlovca u Hrv.
Konig Vilim iz Delnica u Hrv.
Kramer Dragutin iz Velikih Bastaja u Slav.
Krasević Franjo iz Čabra u Hrv.
79
16. Krašević Kazimir iz čabra u H rv
17. Krefl Hinko iz Banije u Hrv.
18. Marijan Dušan iz Kolarića u Hrv.
19. Mihalić Josip iz Karlovca u Hrv.
20. Mikić Milan iz Glavare u Hrv.
21. Mravunac Đuro iz Vališ sela u Hrv.
22. Nejak Mijo iz Rečice u Hrv.
23. Pavlović Eugen iz Karlovca u Hrv.
24. Petek Pavao iz Banije u Hrv.
25. Piškulić Aleksandar iz Bakra u Hrv.
26. pl Poglayen Alfons iz Karlovca u Hrv.
27. Schikatanz Dragutin iz Karlovca u Hrv.
28. Šturian Ivan iz Švarče u Hrv.
29. Stic Josip iz Karlovca u Hrv.
30. Vinski Nikola iz Karlovca u Hrv.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
Izostali:
Borota Petar iz Karlovca u Hrv.
Grdešić Iv^tn iz Karlovca u Hrv.
Hirschl Milan iz Duge rese u Hrv.
Horvat Stjepan iz Petrinje u Hrv.
Jandat Marcel iz Karlovca u Hrv.
Novak Nikola iz Karlovca u Hrv.
Planinšek Nikola iz Karlovca u Hrv.
Počuča Dušan iz Otočca u Hrv.
Prodanović Dušan iz Pakraca u Slav.
Weiss Šimun iz Slavetića u Hrv.
II. a) realno-gimnazijski razred.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
Balenović Ivan iz Sunje u Hrv. (neisp.)
Blažić Petar iz Mekušja u Hrv.
Breyer Nikola iz Karlovca u Hrv.
Brozović Nikola iz Zastanje u Hrv.
pl. Bušić Mirko iz Trsta.
Demić Mojsija iz Klasnića u Hrv.
Dobrinić Josip iz Turaa u Hrv.
Herlinger Milan iz Karlovca u Hrv.
0
9. Hirschl Žiga iz Gline u Hrv.
10. Jasika Mile iz Dunjaka u Hrv.
11. Jugović Košta iz Blatuše u Hrv.
12. Knežević Manojlo iz Jasenice u Hrv.
13. Korenić Košta iz Blatuše u Hrv.
14. Kovarbašić Vasilj iz Kostajnice u Hrv.
15. Kramer Milan iz Karlovca u Hrv.
16. Krivačić Ivan iz Gornjeg Bukovlja u Hrv.
17. Letica Ranko iz Majskih Poljana u H rv.
18. Liljak Mladen iz Žirovca u Hrv.
19. Nikšić Josip iz Udbinje u Hrv.
20. Novković Radovan iz Gornjeg Miholjca u Slavoniji.
24. Oštrić Ognjan iz Križevca u Hrv.
22. Perić Rafajlo iz Poloja u Hrv.
23. Perković Marko iz Bakarca u Hrv.
24. Preprotić Tomislav iz Jaske u Hrv.
25. Radanović Mihajlo iz Maličke u Hrv.
26. Rogić Branko iz Nove Gradiške u Slav.
27. Stanković Ivan iz Žakanja u Hrv.
28. Tarabić Josip iz Senja u Hrv.
29. Tomak Dragutin iz Stativa u Hrv.
30. Vrga Branko iz Komogovine u Hrv.
31. Žagar Stjepan iz Gerova u Hrv.
Izostali:
32. Batušić Antun iz Gvetkovića u Hrv.
33. pl. Jalić Aurel iz Zagreba.
34. Stanić Pavao iz Zagreba.
Isključen:
35. Dujmović Ivan iz Delnica u Hrv.
II. b) realno-gimnazijski razred.
1.
2.
3.
4.
Badovinac Nikola iz Karlovca u Hrv.
Benić Krešimir iz Karlovca u Hrv.
Garnelutti Ivan iz Beča u Đoni oj Austriji.
Drganc Mirko iz Karlovca u Hrv.
5. Dvornigg Dragutin iz Karlovca u Hrv.
6. Fišter Milan iz Banije u Hrv.
7. Jauk Dragutin iz Mrkoplja u Hrv.
8. Kniewald Milan iz Karlovca u Hrv.
9. Knobloch Milan iz Banije u Hrv.
10. pl. Križanić Vladimir iz Mekušja u Hrv.
11. Lasić Stjepan iz Karlovca u Hrv.
12. Latković Emanuel iz Gvitovića u Hrv.
13. Laufer Nikola iz Karlovca u Hrv.
14. Lončar Pavao iz Novaka u Hrv.
15. Malbohan Emil iz Karlovca u Hrv.
16. Mašić Branko iz Ogulina u Hrv.
17. Mikulcić Zdravko iz Kraljevice u Hrv.
18. Milčić Ivan iz Udbinje u Hrv.
19. Njegovan Janko iz Ljubljane u Kranjskoj.
20. Piškulić Zvonimir iz Novog Vinodolskog u Hrv.
21. Planinšek Josip iz Karlovca u Hrv.
22. Potočnjak Vladimir iz Novog Vinodolskog u H rv
23. Salinger Silvijo iz Jaske u Hrv.
24. Šibenik Đuro iz CgulLa u Hrv.
25. Štefan Eduard iz Karlovca u Hrv.
26. Tomković Bogdan iz Sdnja u Hrv.
27. Trontl Stjepan iz Karlovca u Hrv.
28. Vranić Dušan iz Ponikava u Hrv.
29. Vranić Rade iz Nove Kršlje u Hrv.
30. Žnidarčić Kristijan iz Renče u Kranjskoj.
Izostali:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Huzina Julije iz Zagreba.
Klasnić Ivan iz Cremušnice u Hrv.
Klasnić Pavao iz Gremušnice u Hrv.
pl. Kos Mirko iz Rakovca u Hrv.
Moslavac Stjepan iz Karlovca u Hrv.
Špehar Antun iz Generalskog stola u Hrv.
III. gimnazijski razred.
1. Bajer Zvonimir iz Karlovca u Hrv.
2. Bauer Nikola iz Karlovca u Hrv.
Izvješće kr. realne gimnazije u Rakovcu.
82
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
Blau Lav iz Vinagore u Hrv. \
Bohač Dragutin iz Petrinje u Hrv.
Crevar Đuro iz Slavskoga polja m Hrv.
Foršek Ivan iz Vukove gorice u Hrv.
Grahek Ivan iz Karlovca u Hrv.
Grgurić Mijo iz Žakonja u Hrv.
Gjurić Petar iz Krnjaka ti Hrv.
Harapin Josip iz Letovčana Novodvorskog u • Hrv.
Herlinger Dragutin iz KaHovca u Hrv.
Hodak Dane iz Križevca u Hrv.
Jagrović Miloš iz Banjaluke u Bosnoj.
Kleiner Serafin iz Karlovca u Hrv.
Kučmanić Stjepan iz ‘Kamenskoga u : Hrv.
Liljak Mi lan iz Žirovca u Hrv.
Malić Dragutin iz Tušilovića' u Hrv.
Medur Aleksander iz Mitrovice u ' Slavoniji.
Medved Sinko iz Bučice u Hrv.
Morsan Stjepan iz Karlovca u Hrv.
Mudrinić Gojko iz Karlovca u Hrv.
Novak Artur iz Švarče u Hrv.
Novaković l^ile iz Gline u Hrv.
Obradović Ilija iz Bruvna u Hrv.
Ožegović Miloš iz Čemernice u Hrv.
Petković Vjekoslav iz Novaka u Hrv.
Prister Lovro iz Zagreba.
Rendulić Đuro iz Krašića u Hrv.
Rogoz Janko iz Kumenskoga u Hv.
Saje Josip iz Kota u Kranjskoj.
Sirković Stjepan iz Kamenskoga u Hrv.
Šmucer Otmar iz Jaske u Hrv.
Topolčić Stjepan iz Gjurgjevca u Hrv.
Višnić Ilija iz Dubrava u Hrv.
Vuković Franjo iz Žumberka u Hrv.
Žilić Franjo iz 'Vališ sela u Hrv.
Izostali:
37. Bukovac Antun iz Oštrca u Hrv*
38. Grčević Dujam iz Zaježde u Hrv.
39. Kittler Antun iz Karlovca u Hrv.
40.
41.
42.
43.
44.
Kuzmić Josip iz Karlovca u ?Hrv.
Maras Martin iz Brloga u Hry.
Miščević Velimir iz Skrada u Hrv<
Marković Rade iz Debela b rfe u Hrv,
Trslić Milan iz Karlovca u ^Hrv.
3. re a ln i ra z re d .
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
Batušić Janko iz Cvetkovića u Hrv.
Benković Ivan iz Rečice u Hrv.
Dereta Mile iz Vojnića u Hrv.
Dragojlović Žarko iz Kostajnice u Hrv.
Kantoci Mirko iz Rijeke (Fiume.)
Krivačić Ivan iz Zagreba.
Leskovar Adalbert iz Prišlina u Hrv.
Pavletić Rudolf iz Karlovca, u Hrv.
Petelka Petar iz Slunja u Hrv.
pl. Poglayen Dragutin iz Karlovca u Hrv.
Radeka Nikola iz Mekinjara u Hrv., privat.
Sarapa Aleksander iz Skrada u Hrv.
Schikatanz Bernard iz Karlovca u Hrv.
Stieglitz Maksimiljan iz Schwadorfa u Donjoj Austriji.
Vrbanić Vladimir iz Švarče u Hrv.
Izostao:
16. Gračanin Ivan iz Vrbovskoga u> Hrv-
IV. gim n azijsk i ra z re d .
1.
2.
3.
-4.
5.
6.
7.
8.
Bednaf Rudolf iz Lib^ića u Češkoj.
Ferković Antun iz Banije u Hrv.
Fortuna Ivan iz Ozlja u Hrv.
Jakšić Dušan iz Gline u Hrv,
Judnić Josip iz Kota u Kranjskoj.
Kovačević Ivan iz Slunja u Hrv.
Kovačić Đuro iz Skaljevine u Hry.
Kovačić Zvonimir iz Zagreba.
84
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
Kraus Gustav iz Karlovca u Hrv.
Kučera Antun iz Karlovca u Hrv:
Lavrnja Dušan iz Perjasice u Hrv.
Lulić Vilim iz Draganića u Hrv.
Mašić Vladimir iz Ogulina u Hrv.
Matijašić Josip iz Ogulina u Hrv.
Mihalić Ivan iz Karlovca u Hrv.
i/Iuždeka Damjan iz Petrinje u Hrv.
Noršić Stjepan iz Draganića u Hrv.
Ramor Rudolf iz Kostanjevice u Hrv.
Rogoz Ivan iz Kamenskoga u Hrv.
Rožić Đuro iz Sv. Nedjelje u Hrv.
Stavljenić Andrija iz Turna u Hrv.
Šibenik Aleksander iz Ogulina u Hrv.
Šimecki Franjo iz Krašića u Hrv.
Vrga Miloš iz Komogovine u Hrv.
Wiesner Ivan iz Karlovca u Hrv.
Žunić Josip iz Prilišća u Hrv.
Poradi bolesti neispitan:
27. Lisac Luka iz Brušana u Hrv.
Izostao:
28. Trstenjak Milivoj iz Karlovca u Hrv.
4. realni razred.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
Grnadak Milan iz Siska u Hrv.
Deanović Dušan iz Drenovca u Slav.
Deanović Petar iz Kuzme u Hrv.
Domines Dragutin iz Karlobaga u Hrv.
Goršić Petar iz Švarče u Hrv.
Hochsinger Julije iz Jaske u Hrv.
Maljković Milan iz Senja u Hrv.
Mašić Milan iz Ogulina u Hrv.
Muller Lav iz Karlovca u Hrv.
Orešcanin Marko iz Gline u Hrv.
Oreški Mijo iz Mostanja u Hrv.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
Ožbolt Srećko iz Tršća u Hrv.
Polimac Simo iz Bukovine u Hrv.
Pribić Ivan iz Srednje gore u Hrv.
Prpić Stjepan i Duge rese u Hrv.
Stojanović Stevan iz Škara u Hrv.
Vukovojac Stevan iz Gračaca u Hrv.
Weisz Rudolf iz Zagreba u Hrv.
Žegudović Đuro iz Udbinje u Hrv.
Izostao:
20. Simunić Dragutin iz Zagreba u Hrv.
Vanredniučenik:
21. Brkić Milan iz Zagreba.
V. gimnazijski razred.
1. Beck Milan iz Karlovca u Hrv.
2. Fischer Ljudevit iz Karlovca u Hrv.
3. Frančić Ivan iz Nove Diklenice u Hrv.
4. Frohlich Izidor iz Karlovca u Hrv.
5. Frohlich Pavao iz Karlovca u Hrv.
6. Gerstmann Arnold iz Karlovca u Hrv.
7. Gojak Marko iz Novoga brda u Hrv.
8. Javurek Franjo iz Karlovca u Hrv.
9. Jonke Josip iz Karlovca u Hrv.
10. Laufer Ivan iz Karlovca u Hrv.
11. Madjer Blaž iz Novog grada u Hrv.
12. Mikšić Marcel iz Petrinje u Hrv.
13. Mirić Mihajlo iz Dubrava u Hrv.
14. Mrvoš Miloš iz Gomirja u Hrv.
15. Oštrić Buro iz Križevaca u Hrv.
16. Pluth Mijo iz Graca u Hrv.
7 17. Salinger Dušan iz Sušaka u Hrv.
18. Skukan Stjepan iz Slunja u Hrv.
19. Starčević Dragutin iz Slunja u Hrv.
20. Strohal Dragutin iz Zagreba u Hrv.
21. Šibenik Stanko iz Gospića u Hrv.
86,
22. Topljak Gabrijel iz Druškovca; u Ugarskoj.
23. Tot Ivan iz Karlovca u H bv.
24. Zajc Miroslav iz Banije u ,Hrv.
I z o*s t a o :
25. Drganc Ivan iz Banije u'H rv.
Iskfj u čen :
26. Matijević Milan iz Vrepca u Hrv.
Umro:
27. Trontl Đuro iz Karlovca u Hrv.
5. realni razred.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
Ban Mijo iz Karlovca u Hrv.
Botić Božo iz Tržića u Hrv.
Dokmanović Svetozar iz K o n u Moravica u Hrv.
Erdelac Otmar iz Karlovca u Hrv.
Filković Dragutin iz Dumače, u Hrv.
Fridrich Lucijan iz Siska, u Hrv.
Gjurić Nikola iz Krnjaka u Hrv.
Holjevac Emilijan iz „Kostajnice u Hv.
Kapelet Nikola iz Otoka; u Hrv.
Krnić Rafajlo iz Topuskogia u Hrv,
Mileusnić Nikola iz Vrbovskoga u Hrv.
Petranović Dušan iz Belovara* u Hrv.
Sever Miloš iz Kloštra Ivanića u Hrv.
Smolković Stjepan iz Petrinje u Hrv.
Iz o s t a o :
15. Krnić Miloš iz Rujevca u Hrv.
VI. Gimnazijski razred.
1. Adlešić Dušan iz Ogulina u Hrv.
2. BoroveCki Viktor iz Krapine u Hrv.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
Dvornik Ivan iz Karlovca u Hrv.
Filipac Ivan iz Karlovca u Hrv.
Golubić Kazimir iz Brod Moravica u Hrv.
Grahek Antun iz Karlovca u Hrv.
pl. Gvozdanović Pavao iz Budinjaka u Hrv.
Hackl Gustav iz Zagreba.
Hanžek Lav iz Zagreba.
Horvat Vladimir iz Zagreba.
Intihar Antun iz Javoija u Kranjskoj.
Jauk Franjo iz Zalesine u Hrv.
Kette Ivan iz Karlovca Hi Hrv.
Kovačić Ivan iz Karlovca u Hrv.
Krapac Dragutin iz Karlovca ii Hrv.
Kraus Robert iz Karlovca5u Hrv.
pl. Križanić Ivan iz Mfekušja'u Hrv.
Muždeka Petar iz Petrinje u ! Hrv.
Oberan Vatroslav iz Otrovanca u Hrv.
Pećnjak Milivoj iz Sv. Ane u Hrv.
Priča Bogdan iz Karlovca u Hrv.
Salopek Marijan iz Karlo vća u Hrv.
Šanjek Tomislav iz Beretinca u Hrv.
Šibenik Vladimir iz Lipe u Hrv.
Trbojević Uroš iz Rudanovca u Hrv.
Vrbanić Milan iz: Karlovca u Hrv.
Winkler Rikard iz Belovara u' Hrv.
Žanić Dragan iz Senja u Hrv.
6. realni1r a ^ d .
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
Bresslauer Dragutin iz D&ruvara u ‘Slavoniji.
Frohlich Josip iz ReČice u Hrv.
Jelovac Teodor iz Tržića u Hrv.
Koželj Franjo iz Gvetkovića u Hrv.
Malbohan Artur iz Senja u Hrv.
Pischmacht Ferdo iz Draganića u Hrv.
Raubach Milan iz Djakova u* Slav.
Tutek Josip iz Ladjevea u Hrv,
88
Izostao:
9. Korkut Đuro iz Vrginmosta u Hrv.
VII. gimnazijski razred.
1. Butorac Đuro iz Jaske u Hrv.
2. Duralija Stjepan iz Oštrca u Hrv.
3. Eckstein Slavomir iz Vrbovskoga u Hrv.
4. Fritz Maksimilijan iz Murske Subote u Ugarskoj.
5. Galogaža Ferdinand iz Slavskog polja u Hrv.
6. Jahn Ferdinand iz Blatnice u Hrv.
7. Jambrović Antun iz Pernjaka u Hrv.
8. Kartalija Marko iz Turna u Hrv.
9. Kaurić Josip iz Ponikvara u Hrv.
10. Kornitzer Branko iz Krapine u Hrv.
11. Mudro včić Vjenceslav iz Gerova u Hrv.
12. Muždeka Radivoj iz Petrinje u Hrv.
13. Orlić Ljubomir iz Karlovca u Hrv.
14. Petranović Petar iz Bjelovara u Hrv.
15. Popović Pajo iz Vojnića u Hrv.
16. Razum Mijo iz Konjšćice u Hrv.
17. Ročić Stjepan iz Markuševca u Hrv.
18. Rožić Adolf iz Mača u Hrv.
19. Rožić Košta iz Turna Margurelli-a u Rumunjskoj.
20. Spitzer Robert iz Karlovca u Hrv.
^ ;
21. Spudić Tomo iz Dvorišta u Hrv.
22. Stevanović Jovan iz Durluka u Slav.
23. Šibenik Alfons iz Lipe u Hrv.
24. Vukas Milan iz Močila u Hrv.
25. Zupančić Franjo iz Dobrave u Kranjskoj.
26. Živković Simeon iz Dvora u Hrv.
Izostao:
27. Romčevič Stevan iz Žirovca u Hrv.
7. realni razred.
1. Dahio Simeon iz Krmogovine u Hrv.
2. Dmitrović Radivoj iz Sjeničaka u Hrv.
3. Marion Vilim iz Jaske u Hrv.
4. Relić Stevan iz Karlovca u Hrv.
5. Vlatković Petar iz Velike Graduse u Hrv.
Izostao:
6. Deanović Milivoj iz Radovice u Hrv.
VIII. gimnazijski razred.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
Bach Đuro iz Karlovca u Hrv.
Bijelić Mile iz Turna u Hrv.
Gvijanović Maksim iz Pišača u Hrv.
Deanović Mile iz Sjeničaka u Hrv.
Frljan Dragutin iz Gjurgjevca u Hrv.
Grabner Josip iz Gornjega Komnja u Kranjskoj.
Horvat Teodor iz Iloka u Slav.
Kovačić Dragutin iz Karlovca u Hrv.
Kramer Izid6r iz Karlovca u Hrv.
Krizman Hinko iz Vodostaja u Hrv.
Lokovšek Pavao iz Tuhlja u Hrv.
Mišljenović Rafajlo iz Kom. Moravica u Hrv.
Perković Rikard iz Trsata u Hrv.
Petovar Stjepan iz Križevljana u Hrv.
Ročić Josip iz Sv. Šimuna u Hrv.
Sarapa Đuro iz Kraljevčana u Hrv.
Skok Pavao iz Jurkova sela u Hrv.
Tuškan Branko iz Karlovca u Hrv.
Vukelić Matija iz Vukmanića u Hrv.
Zdravković Andrija iz Zemuna u Slav.
Žanić Milovan iz Senja u Hrv.
Živković Dušan iz Slunja u Hrv.
Eksternista:
23. Pollak Ladislav iz Jaske u Hrv.
Izvješće kr. realne-gimnazije u Rakove
M.
Konačne vijesti.
Školska će godina 1900./1. početi dne 1. rujna 1900. sazi­
vanjem duha svetoga i svečanom rnisom u zavodskoj kapeli.
Upisivanje učenika obavit će se dne 29., 30., i 31. kolo­
voza 1900. od 8— 12 sati prije podne u ravnat. pisarni.
Tko želi biti primljen u I. razred, imade se tih dana u
pratnji roditelja ili njihovih zamjenika prijaviti ravnateljstvu, te
dokazati:
1. k r s n i m ili r o d n i m l i s t o m , da je desetu godinu
života navršio, dotično da će je koncem tekuće sunčane godine
navršiti;
2. s v j e d o d ž b o m o t p u s n i c o m ili p o l a z n i c o m ,
da je IV. razred pučke škole svršio.
Gdje se o dostatnom znanju sumnja, može se učenik pridržati na polaganje prijamnoga ispita. Na tom se prijamnom
ispitu zahtijeva:
a) iz n a u k a v j e r e ona mjera znanja, koja je propisana
za četiri razreda pučke škole:
b) iz h r v a t s k o g a j e z i k a kao nastavnoga jezika
okretnost u čitanju i pisanju, poznavanje pravilnoga oblikoslovlja
s najglavnijim iznimkama, vještina u razglabanju proste i raši­
rene izreke, najglavnije o pravopisu i razgocima te njihova prak­
tična uporaba kod pisanja diktanda;
c) iz r a č u n s t v a četiri temeljne vrsti računa s cijelim
brojevima.
U ostale razrede primat će se učenici na temelju školske
svjedodžbe o zadnjem poljeću. Samo učenici, koji nadođu sa
drugih srednjih zavoda, imadu osim ove svjedodžbe pridonijeti
91
jošte i krsni (rodni) list i isprave, ako su oprošteni od plaćanja
školarine ili ako uživaju kakovu štipendiju.
Otpisom vis. kr. zem. vlade, odjela za bogoštovlje i nastavu,
od 16. rujna 1897. br. 15.333. o d r e đ u j e se također, d a s e
i m a d e m a d ž a r s k i j e z i k u 5. r e a l n o m r a z r e d u
u v e s t i k a o r e 1 a t i vn o-o b 1i g a t a n p r e d m e t (mjesto
franc. jezika), ako se bar 5 učenika za taj jezik prijavi, inače da
treba i te učenike pridržati na polazak francuskoga jezika.
Primarina iznosi za nove učenike 4 krune., a prinos za
učeničku knjižnicu za nove učenike 1 krunu., a za ostale 40 filira.
Za tiskanice plaća svaki učenik 2 krune.
Školarina iznosi na poljeće 12 kruna., koju valja da svaki
koji nije od plaćanja školarine oprošten, plati najkasnije
koraem 3. mjeseca svakoga poljeća.
Od plaćanja školarine, izuzevši učenike I. razreda u I. po­
ljeću, može biti oprošten svaki siromašan učenik, koji se p oh v a 1n o vlada i dobro napreduje, a k o t e č a j e m p r v o g a
m j e s e c a u p o lj e ću r a v n a t e l j s t v u p r e d a molben i c u, u p r a v l j e n u n a v i s o k u kr. z e m. v l a d u , o d j e l
z a b o g o š t ' o v l j e i n a s t a v u , a potkrepljenu školskom svje­
dodžbom zadnjega poljeća i iskazom o siromaštvu, izdanim od
političke oblasti i supotpisanim od župnoga ureda, koji ne smije
biti stariji od godine dana.
Budući da je stan od velike važnosti po zdravlje, ćudorednost
i napredak učenika, s toga je nužno, da se vanjski roditelji i
skrbnici sporazume glede stana svoje djece sa ravnateljstvom.
Svaki učenik treba da se i o praznicima viada ćudoredno
i pristojno; a uzradi ii protivno, bit će odgovoran školi poslije
praznika (Discipl. red § 32.).
U R a k o v e u, dne 30. lipnja 1900.
R. S troha l,
ravnatelj.
GRADSKA BIBLIOTEKA
»I. G. KOVAČIĆ«, Karlovac
k
-
i
G
l
o
// v j

Hrvatski jezik

kralj, velike realne gimnazije

NIKOLA Br 6(371).pub - Župa Sv. Nikole biskupa – Krapina

preko Hrvatske za 0 kn - CITROËN Auto Čuljak Cerić

NIKOLA Br 23(336).pub - Župa Sv. Nikole biskupa – Krapina

Prijava original - pdf

24. lipnja - June 24th

Broj 2 - Župa Gospe Loretske

Lista trenutnih bratimljenja - Udruga općina u Republici Hrvatskoj

priručnik za nastavnike

1 rodjeni u prvom satu.qxp

SanskrtVel_Sezona2-1.pdf - TM