SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU POLJOPRIVREDNI FAKULTET U OSIJEKU Tomislav Miloš Preddiplomski studij smjera Bilinogojstvo PROIZVODNJA KUKURUZA Završni rad Osijek,2014. SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU POLJOPRIVREDNI FAKULTET U OSIJEKU Tomislav Miloš Preddiplomski studij smjera Bilinogojstvo PROIZVODNJA KUKURUZA Završni rad Osijek,2014. SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU POLJOPRIVREDNI FAKULTET OSIJEK U OSIJEKU Tomislav Miloš Preddiplomski studij smjera Bilinogojstvo PROIZVODNJA KUKURUZA Završni rad Voditelj:doc.dr.sc.Miro Stošić Povjerenstvo za ocjenu i obranu završnog rada: 1prof.dr.sc.Bojan Stipešević., predsjednik 2.doc.dr.sc. Miro Stošić, mentor 3.dr. sc. Bojana Brozović, član Osijek,2014. SADRŽAJ 1. UVOD ...............................................................................................................................1 1.1. Općenito o kukuruzu..............................................................................................1 2.MORFOLOGIJA I BIOLOGIJA...................................................................................2 2.1. Korijen.................................................................................................................2 2.2. Stabljika...............................................................................................................3 2.3. List.......................................................................................................................3 2.4. Cvijet...................................................................................................................4 2.5. Plod......................................................................................................................5 2.6. Fenološke faze kukuruza.....................................................................................6 3. VRSTE I PODVRSTE KUKURUZA.............................................................................9 4. HIBRIDI KUKURUZA.................................................................................................10 5. AGREKOLOŠKI UVJETI ZA UZGOJ KUKURUZA..............................................11 5.1. Toplina.................................................................................................................11 5.2. Svijetlost..............................................................................................................11 5.3. Voda....................................................................................................................12 5.4. Tlo........................................................................................................................12 6.RAST I RAZVOJ KUKURUZA....................................................................................13 7.AGROTEHNIKA ZA PROIZVODNJU KUKURUZA...............................................16 7.1 PLODORED.........................................................................................................16 7.2 OBRADA I PRIPREMA TLA ZA SJETVU........................................................18 7.3 GNOJIDBA...........................................................................................................19 7.4 IZBOR HIBRIDA.................................................................................................21 7.5 SJETVA................................................................................................................22 7.6 SKLOP KUKURUZA..........................................................................................23 7.7 NJEGA USJEVA KUKURUZA...........................................................................24 7.7.1 ZAŠTITA OD KOROVA.............................................................................24 7.7.2 ZAŠTITA OD BOLESTI I NAPADA ŠTETNIKA.....................................25 7.8 BERBA ................................................................................................................27 8. ZAKLJUČAK.................................................................................................................29 9.LITERATURA...............................................................................................................30 10.SAŽETAK.....................................................................................................................31 11. SUMMARY...................................................................................................................32 12.POPIS SLIKA...............................................................................................................33 TEMELJNA DOKUMENTACIJSKA KARTICA BASIC DOCUMENTATION CARD 1.UVOD 1.1. Općenito o kukuruzu Kukuruz „zrno života“ tako su ga zvali uzgajivači u Americi otkud je i podrijetlom prenesen i proširen po Europi i drugim kontinentima. Danas je uz pšenicu i rižu, jedna od tri vodeće poljoprivredne kulture u svijetu. Po zasijanim površinama kukuruz je treća svjetska kultura, sije se na oko 130 milijuna hektara, a prosječni je prirod oko 3.700 kg/ha. Najveće površine zasijane kukuruzom imaju SAD,Kina,Brazil,Mexiko, itd. U Hrvatskoj se kukuruz sije na oko 500 000 ha, a prosječni je prirod 4,5 t/ha. Površine zasijane kukuruzom stalno se povećavaju jer mnoge zemlje žele same proizvesti dovoljno kukuruza i prirodi po hektaru stalno se povećavaju. Kukuruz može dati izuzetno visoke prirode po jedinici površine, pa je postignut maksimalni prirod oko 25 000 kg/ha. Svi dijelovi biljke kukuruza mogu se iskoristiti, dijelom u prehrani ljudi i industriji, a cijela stabljika s listom i klipom za silažu ili prehranu domaćih životinja u zelenom stanju. Zrno kao osnovna sirovina u pripravljanju koncentrirane stočne hrane ima izuzetno veliku važnost jer sadrži od 70 do 75% ugljikohidrata, oko 10% bjelančevina, oko 5% ulja, oko 15% mineralnih tvari, oko 2.5% celuloze. U prehrani ljudi zrno kukuruza koristi se za pripravljanje kruha, a kakvoća mu se popravlja dodatkom pšeničnog brašna, za pripravljanje žganaca, kokica,jede se pečen i kuhan, proizvode se različite industrijske prerađevine koje se koriste za prehranu ljudi, u farmaceutskoj i kemijskoj industriji, za proizvodnju ulja, alkohola itd. Klica kukuruza sadrži oko 30% vrlo kvalitetnog ulja za ljudsku prehranu (Pucarić i sur., 1997.). Agrotehnička važnost kukuruza vrlo je velika jer se sije na velikim površinama, pa na većim površinama dolazi kao pretkultura drugim kulturama. Nakon kukuruza tlo može ostati plodno, jer se za kukuruz izvodi duboka obrada tla i bolja gnojidba. Loše je što se kukuruz kasno bere i ostavlja veliku vegetativnu masu. 2.MORFOLOGIJA I BIOLOGIJA KUKURUZA 2.1.Korijen Korijen kukuruza je žiličast, oblikuje primarni i sekundarni korijenov sustav. Kukuruz klija jednim primarnim korijenom. Kukuruz oblikuje pet tipova korijenova, a to su: primarni, bočni, mezokotilni klicini korijenovi, podzemni i nadzemni nodijalni korijenovi. Primarni i bočni klicini korijenovi oblikuju se u vrijeme klijanja. Zadaća je tog korijenja da učvrsti sjeme i mladu biljčicu za tlo, da crpe hranu i vodu. Nodijalno korijenje šire i dublje prodire u tlo, crpi vodu i hraniva te hrani biljku (Slika 1.). Korijen kukuruza prodire u dubinu i do dva metra, a u širinu više od metra, zahvaća veliki volumen tla, crpeći vodu i hranu. Najveći dio korijenove mase kukuruz razvije do 30 cm dubine. Prematome korijen kukuruza dobro je razvijen i ima dobre upojne snage, pa mu to omogućuje da i na lošijim tlima i u uvjetima suše daje relativno dobre prirode. Na razvoj korijenova sustava utječe hibrid, tip tla i njegova plodnost, klimatski uvjeti, agrotehnika, vrijeme i dubina sjetve, hranidba, njega i zaštita(Kovačević i Rastija, 2009.). Slika 1. Korijen kukuruza (Izvor. www.savjetodavna.hr) 2.2. Stabljika Stabljika kukuruza je valjkasta oblika i visoka 0,5-7 m (Slika 2.). Raniji hibridi imaju nižu i tanju stabljiku, a što je vegetacija dulja, povećava se visina i debljina stabljike, pa je u našim uvjetima kukuruz najčešće visok od 1.5- 3 m, a stabljika debela 1.5-2 cm. Stabljika kukuruza sastoji se od 8-40 koljenaca i međukoljenaca. Određen broj koljenaca i međukoljenaca (3-10) nalazi se ispod površine tla, a ostala koljenca i međukoljenca (5-30) nalaze se iznad površine tla. U početku stabljika raste sporo, a kasnije, 30-35 dana nakon nicanja, znatno brže, najbrže raste pred metličanje, pa u to vrijeme može dnevno porasti za 15-20cm. Slika 2. Stabljika kukuruza ( Izvor: poljoinfo.com) 2.3.List Na stabljici kukuruza lišće je spiralno raspoređeno. Glavni dijelovi su rukavac i plojka. Rukavac u obliku cijevi obuhvaća dio stabljike između dva koljenca, ali nije za nju srastao. Mjesto na kojem je rukavac pričvršćen za stabljiku zadebljalo je, to prstenasto zadebljanje naziva se lisno koljence (Slika3.). Plojka lista je vrpčasta oblika sa zašiljenim vrhom. Na prijelazu rukavca u plojku nalazi se kožasti listić koji se naziva jezičac ili ogrljak. Najduži su listovi na sredini stabljike, prema bazi i vrhu dužina im opada. Na biljci kukuruza razlikuju se dvije vrste listova:listovi stabljike i listovi klipa. Listovi klipa, koji se nazivaju komušina, sastoji se samo od rukavca, a izbijaju iz internodija jako skraćene peteljke klipa. Slika 3.List kukuruza (Izvor: poljoinfo.com) 2.4. Cvijet Cvjetovi kukuruza su jednospolni. Muški cvjetovi skupljeni su u metličast cvat, a ženski u klipast cvat. Na metlici se razvijaju muški, a na klipu ženski cvjetovi. Vršni internodij završava metlicom, koja se sastoji od glavne grane, od koje se odvajaju postrane grane i grančice (Slika 4.). Na glavnoj grani i postranim granama razvijaju se klasići. Svaki klasić obuhvaćaju dvije pljeve i ima dva cvijeta. U cvijetu se nalaze tri prašnika, a tučak je zakržljao. Klip se najčešće razvija na petom do sedmom nodiju, iz pupa koji se nalazi u osnovi lisnog rukavca. Klip se sastoji od drške klipa, koja ima koljenca i kratka međukoljenca. Na koljencima se razvijaju posebno građeni listovi, ima ih više, pa prelaze jedan preko drugog i tako dobro štite unutrašnje osjetljive dijelove klipa. Na dršku klipa nastavlja se oklasak, na kojemu se nalaze klasići, poredani u redove, kojih uvijek ima paran broj. Klasić obuhvaćaju dvije slabo razvijene pljeve. Svaki klasić razvije samo jedan plodan cvijet, u cvijetu se razvija samo tučak, a prašnici su zakržljali. Tučak se sastoji od plodnice, dugačkog vrata i njuške, pa tako dio vrata i njuška tučka izlazi iz vrha klipa. Kukuruz je stranooplodna biljka, ali u velikom postotku dolazi i do samooplodnje. Slika 4. Cvijet kukuruza (Izvor: biovrt.com ) 2.5. Plod Plod kukuruza je zrno koje se sastoji od ljuske, endosperma i klice (Slika 5.). Od ukupne težine zrna ljusku čini 10%, endosperm oko 83%, klica oko 7%. U ljuski ploda nalazi se pigment koji zrnu daje boju. Zrna mogu biti različitih boja, a najčešća su žuta i bijela. Zrno je različitih oblika, a najčešće okruglasto, klinasto ili ovalno. Krupnoća zrna je različita. Apsolutna težina varira od 50-500 g. Hektolitarska težina iznosi 70-85 kg. Prema trajanju vegetacije sorte i hibridi mogu biti vrlo rani, rani, srednje rani, srednje kasni, kasni i vrlo kasni. Slika 5. Plod kukuruza (Izvor: poljoinfo.com) 2.6.FENOLOŠKE FAZE KUKURUZA Kod kukuruza razlikuju se fenološke faze:klijanje,nicanje,pojava 3-5listova, pojava bočnih izdanaka (busanje), pojava 7. 9. i 11.lista, porast stabljike (vlatanje),metličenje, cvatnja metlice (prašenje polena),cvatnja klipa(svilanje), mliječna zrioba, voštana zrioba, te puna zrioba. Etape organogeneze kao i druge žitarice i kukuruz u svom razvoju prolazi određene etape organogeneze odnosno formiranjee generativnih organa muške i ženske cvati, koje su odvojene. Metlica u svome razvoju prolazi 9 etapa , a klip 12(Kovačević i Rastija, 2009.). Etape organogeneze metlice: 1.Nediferencirani konus rasta- konus rasta vegetativni vrh) nediferenciran je i pri nicanju predstavlja ispupčenje sa širokom bazom. 2.Izduživanje konusa rasta, diferenciranje na koljenca i članke. 3.Segmentacija u srednjem dijelu konusa rasta i začeci bočnih grana. 4.Formiranje začetaka klasića, a svaki se podijeli na dva dijela. 5.Formiranjen cvijetova. U klasićima se formiraju cvijetovi. Prvobitno se formiraju dvospolni cvijetovi, ali tučak atrofira, a u bazi cvijeta javljaju se začeci tri prašnika. 6.Formiranje polenovih zrnaca. U nedostatku vlage smanjuje se broj polenovih zrnaca i oplodnja je slaba. Ovo je važno i zbog toga što se ova etapa organogeneze metlice poklapa sa 4. etapom organogeneze klipa kada se određuje veličina klipa i broj klipova na biljkama. 7.Porast svih dijelova cvijeta i formiranje polenovih zrnaca. 8. Metlica izbija iz pazuha vršnog lista. 9.Ubrzan rast prašničkih niti. Etape organogeneze klipa: 1.Nediferenciran konus rasta i teško se razlikuje od konusa rasta metlice. 2. Izduživanje konusa rasta, diferenciranje začetaka drške klipa, a formiraju se listovi komušine za svako koljence drške klipa. 3.Daljnji rast i segmentacija konusa rasta. 4.Formiranje začetaka klasića u klipu. Povezana je sa 6.etapom organogeneze metlice. 5.Potpuni razvoj klasića i formiranje cvijetova. Sredinom etape prašnici atrofiraju. 6.Formiraju se spolni organi i embrionalna vreća,plodnica se izdužuje,a ubrzava se rast vrata tučka , te se formirasvila. 7.Klip pojačano raste, foriraju se ženski spolni organi. 8.Dolazi do izbacivanja njuški tučka ili „svilanja“. 9.Cvijetanje i oplodnja 10.Formiranje zrna i klice. 11.Mliječna zrioba zrna. 12.Voštana i puna zrioba zrna. 3.VRSTE I PODVRSTE KUKURUZA Prema vrsti i strukturi zrna kukuruza razlikujemo: 1. zuban (Zea mays indentata Sturt.) 2. tvrdunac (Zea mays L. indurata Sturt.) 3. šećerac (Zea mays L. saccharata Sturt.) 4. kokičar (Zea mays L. everta Sturt.) 5. mekunac (Zea mays L. amylacea Sturt.) 6. voštanac (Zea mays L. ceratina Kulesk) 7. pljevičar (Zea mays L. tunicata Sturt.) 8. poluzuban (Zea mays L. semindentata Kulesk) 9. škrobni šećerac (Zea mays L. amylosaccharata Sturt.) Najzastupljeniji su tvdunac i zuban (Slika 6.). Zuban je rodniji od tvrdunca, ali tvrdunac ima kvalitetnije zrno, s većim postotkom bjelančevina. Slika 6. Kukuruz pljevičar, crveni kukuruz, tvrdunac, zuban i nuspojava u križanju kukuruza (Izvor: www.balkanmagazin.net) 4.HIBRIDI KUKURUZA Međusobnim križanjem različitih sorata dobiva se potomstvo koje ima više boljih svojstava nego roditelji. Bolja su svojstva produkt pojave heterozisa u potomstvu. U proizvodnji kukuruza olakšano je dobivanje hibrida jer su na biljci odvojeni muški od ženskih cvjetova, pa je u križanju lakše kontrolirati i provesti postupak hibridizacije. Da bismo dobili čiste linije moramo najprije provesti odabir biljaka poželjnih svojstava, pa zatim desetak godina obavljati samooplodnju. Križanjem dvije čiste linije dobiju se jednostruki križanci (single cross – dvolinijskihibrid). Križanjem dvaju jednostrukih hibrida dobiju se dvostruki križanci (double cross – četverolinijski hibrid). Trolinijski hibridi (three – way cross) sastavljeni su od tri linije (single cross x čista linija). Hibridi se dijele prema načinu upotrebe, porijeklu, načinu postanka, trajanju vegetacije itd. Prema trajanju vegetacije hibridi se, prema nomenklaturi koju je dao FAO za Europu, dijele u 10 skupina koje su označene brojevima: 100, 200, 300, 400, 500, 600, 700, 800, 900 i 1000. Vegetacijska grupa 100 ima najkraću vegetaciju, koja traje dva i pol do tri mjeseca. Svaka daljnja grupa ima vegetaciju dulju za 5 do 10 dana. Domaći hibridi najčešće dobivaju ime pomoću kratica uz koju je dodan broj. Kratica označava ime selekcijske ustanove u kojoj je hibrid selekcioniran, a broj uz kraticu pokazuje u koju grupu zrenja hibridpripada (Slika 7.). Slika 7. Sjeme hibridnog kukuruza (Izvor:forum.gameplay.ccentar.com) 5. AGROEKOLOŠKI UVJETI ZA UZGOJ KUKURUZA 5.1.Toplina Za klijanje i nicanje, rast i razvoj treba jako puno topline, i stoga kukuruz ubrajamo u termofilne biljke. Za kukuruz je važna temperatura zraka i tla danju i noću. Minimalna temperatura za klijanje sjemena iznosi 8°C. Optimalna temperatura za klijanje je 32°C. Kukuruz najbrže raste pri temperaturama oko 30 stupnjeva celzijusevih, ali pod uvjetom da je povoljna zasičenost tla vodom. U polju se takvi uvjeti zasičenosti tla vodom vrlo rijetko postižu. Kukuruz može rasti ako je temperatura iznad 13°C, ako se smanji ispod 10°C kukuruz prestaje rasti. Temperature niže od -1°C dovode do propadanja biljaka. Kukuruz je kultura koja je osjetljiva na mraz. Kukuruz je kultura koja također učinkovito koristi vodu da bi dao dobar prinos potroši puno vode. Zato je najpovoljnija temperatura za rast kukuruza malo niža i iznosi 24 do najviše 29 °C. Donja granica za rast kukuruza nakon nicanja je 12 do 13 stupnjeva celzijusevih, a gornja 40 do 45 °C. A ispod i iznad tih temperatura kukuruz slabo raste odnosno i ne raste. Niske temperature, a posebno mrazevi u jesenjem razdoblju mogu usporiti sazrijevanje,prekinuti vegetaciju ili čak oštetiti klijavost zrna, što je vrlo opasno u proizvodnji sjemenskoga kukuruza. Kukuruz je dosta otporan na visoke temperature. Ipak temperature više od 35 stupnjeva celzijusevih u vrijeme cvatnje oštečuju peludna zrnca, pa nemogu klijati, što smanjuje oplodnju , pa tako i prinos kukuruza.(Pospišil, 2010.). 5.2 Svijetlost Uz puno topline kukuruz treba i puno svjetlosti. Kukuruz je biljka kratkog dana, iako može dobro uspijevati i u uvijetima dužega dana što mu omgučuje sortiment s kratkom vegetacijom i sposobnošću prilagođavanja.Kukuruz se sije u sve gušćim sklopovima, pa se pitanje osvjetljenja zaoštrava. Bolje korištenje svjetlosti rješava se selekcijom hibrida s uspravnijim listovima, pa se tako manje zasjenjuju donji listovi. 5.3.Voda Kukuruz se može uzgajati i tamo gdje godišnje padne samo 250mm oborina, a to su vrlo suhi krajevi pa su u njima i prinosi vrlo niski. Za dobar prinos kukuruza treba mnogo više vode. Računa se da kukuruz u cijeloj vegetaciji ukupno potroši 500 do 600mm vode. Jedan metar kvadratni usjeva kukuruza potroši isparavanje iz tla i kroz biljke 500 do 600litara tj. 1hektar usjeva ispari 5000 do 6000kubnih metara vode Kukuruz ima nizak trnspiracijski koeficijent, dobro razvijen korijenov sustav, koji može crpsti vodu iz dubljih slojeva tla, posebno građene listove, koji mogu skupljati i najmanju količinu vode, a u slučaju suše uvijaju se i tako smanjuju gubljenje vode preko lista. Da bi sjeme kukuruza moglo početi klijati, treba upiti oko 45% vode. Uz povoljnu temperaturu sjeme će brzo klijati i nicati pri vlažnosti tla od oko 70 do 80% od maksimalnog vodnog kapaciteta.potrebe za vodom povećavaju se znatno u vrijeme neposredno pred metličenje i svilanje za vrijeme oplodnje i u početku naljevanja zrna. Kada se vlažnost tla smanji ispod 10% od maksimalnog vodnoga kapaciteta , kukuruz tada prestaje rasti. 5.4.Tlo Kukuruz je kultura koja se vrlo dobro prilagođava raznim tlima, ali s različitim uspijehom u proizvodnji. Najbolje mu odgovaraju duboka, rastresita, propusna tla, ali koja nisu suha nego, obratno ona koja mogu zadržavati puno vode, na tlima slabo kisele ili neutralne reakcije, dobrog toplinskog, vodnog i zračnog režima. Ovim uvjetima najbolje odgovaraju smeđa černozemna i njima slična tla. Na lošijim ma agrotehnika mora biti dobro osmišljena, pravodobna i potpuna.Pravilnom obradom,gnojidbom i njegom možemo postići zadovoljavajuće rezultate. Tla nepovoljnih svojstava treba hidromelioracijom i agromelioracijo osposobiti za normalnu proizvodnju, jer se na takvim tlima korijenov sustav dobro razvija pa se potpuno ostvaruju učinci gnojidbe i povoljnih vremenskih uvjeta. Ako je kukuruz izložen prevelikoj vlažnosti u tlu ili velikoj suši i ako je tlo siromašno i nepovoljnoga mehaničkoga sustava ,proizvodnja kukuruza biti će smanjena ,a u nepovoljnim klimatskim uvijetima i problematična. Pravilno i duboko obradom mogu se postići zadovoljavajući rezultati u radu. 6.RAST I RAZVOJ KUKURUZA Agrotehničkim mjerama može se utjecati na uvjete rasta i razvoja kukuruza. Tako se i mogu stvarati povoljni uvjeti za rast i razvijanje na izgradnju ukupngoga prinosa(ukupna masa biljaka) i prinosa onoga dijela biljaka zbog kojega se kukuruz uzgaja odnosno na silažu cijele biljke ili za zrno. Zato svaki proizvođač kukuruza treba oznavati samo biljku kukuruza,a treba i znati kako biljka raste i razvija se, što se odgađa u pojedinim razdoblja rasta,kako se stvara ukupni prinos i prinos zrna. Nakon sjetve kukuruza, u povoljni uvjetima najprije upija vodu iz tla i nabubri. U njemu tada počinje razgradnja rezervnih tvari (škroba,bjelančevina,masti) na jednostavnije sastojke koje prelaze u klicu. Klica tada počinje rasti i koristi ih za svoj rast. Započinje klijanje. Obično 2 do 3 dana nakon sjetve prvotni korijen klice ili glavni klicin korijen probija omotač sjemena i izlazi van. (Gagro, 1997.). Povoljnom vlažnosti tla u površinskome sloju u vrijeme sjetve, za brzinu klijanja i nicanja najvažnija je temperatura. Najniža ili minimalna temperatura pri kojoj se može odvijati klijanje je oko 10 stupnjeva celzijusevih. Povećanje temperature tla iznad 10 stupnjeva klijanje se ubrzava i kukuruz prije nikne. Zato je u polju najpovoljnija (optimalna)temperatura za klijanje i nicanje od 15 do 20 stupnjeva celzijuzevih. Pri normalnoj dubini sjetve i dovoljnoj vlažnosti tla od sjetve do nicanja prođe: -5 do 6 dana ako je temperatura 21 C; -8 do 10 dana ako je temperatura 15,5 do 18 C; -12 dana ako je temperatura 14 C; -čak 18 do 20 dana ako je temperatura 10 do 13 C; Dublja sjetva odgađa pojavu nicanja i to u prilici 1dan za svaka 2.5 cm povećanje dubine sjetve. Ako su temperature niske, zakašnjenje pri dubljoj sjetvi još je veće. Smatra se povoljnim ako kukuruz nikne za 10 do 12 dana ili čak i manje dana nakon sjetve. U tom slučaju uz normalnu kvalitetu upotrebljenog zrna (klijavost 93% i više) izniknuti će gotovo sva klijava zrna. Ali , ako su nakon sjetve temperature oko najnižih za klijanje(10 C) pa zbog toga klijanje dugo traje i nicanje nastupa za 15 do 20 ili više dana, onda je dobra kvaliteta sjemena presudna za dobro nicanje .Dok kukuruz ne nikne o dok se ne pojave prvi listići, sav rast odvija se iz hranjivih tvari u sjemenu. Za razliku od drugih žitarica i drugih naših važnih ratarskih kultura koje imaju dvospolne cvijetove u jednj cvati, kukuruz, a jednospolne muške i ženske cvjetove koji su razdvojeni u posebni cvatima. Muški cvjetovi nalaze se na metlici na vrhu biljke. Ženski su cvjetovi na klipu koji izbija na vrhu skraćene postrane grane (držak klipa)u pazuhu lista negdje na sredini visine stabljike. Ubrzo nakon izbijanja metlice iz vršnoga lista, a nakon nekoliko dana dolazi do prašenja. Prašnici izlaze iz cvjetova , pucaju i iz njih se rasipa pelud u velikoj količini i broju. Prašenje peludazapočinje u sredini glavne grane metlice i širi se prema gore i dolje i na postrane grane. To obično traje 5 do 8 dana, dva do tri dana nakon početka prašenja peluda pojavljuje se kroz komušinu svila (svilanje). Prvo izbija svila cvjetova s dna klipa ,a zadnja s vrha klipa. Proces izbijanja svile u normalnim uvjetima traje 3 do 5 dana. Kukuruz je stranooplodna biljka. To znači,svile jedne biljke oplođuje pelud drugih biljaka unutar istoga usjeva. Iako na toj biljci pri pojavii svile još traje prašenje peluda, ipak pelud drugih biljaka brže klija kroz svilu i obavi se oplodnja. Svila kukuruza obrasla je sitnim dlačicama, vlažna je i kada peludno zrnce padne na nju zadrži se i vrlo brzo počne klijati. Otprilike za 24 sata pelud proklija kroz čitavu svilu i u plodnici obavi oplodnju. Oplodnjom na klipu stvoreno zrno prolazi do svoje pune zrelosti nekoliko raznih stupnjeva. Svi dijelovi zrna i njegova ukupna masa ,prinos zrna izgradi se u 50 do 60 dana nakon oplodnje. U kasnih hibrida ovo je razdoblje neznatno dulje nego u ranih hibrida. Petnaest danaa nakon oplodne započinje uz daljnji razvoj klice naglo punjenje zrna hranjivim tvarima šečerima, a zatim najviše škrobom. Zrno najprije izvana dobiva žučkastu boju , a unutra je ispunjeno rijetkom i od prisutnog škroba bijelom tekućino poput mlijeka. Zato se to stanje zove mliječna zrelost. Na početku ove zrelosti u zrnu je puno vode (4/5 sadržaja zrna čini voda). Od početka mliječne zrelosti pa u slijedećih 35 do 45 dana traje nalijevanje zrna hranjivim tvaria. Kako se u zrnu povećava količina hranjivih tvarui,prije svega škroba tako u se smanjuje voda. Mliječna masa zrna prelazi u tijestastu masu, koja zatim počinje otvrdnjavati . Kada se mliječna crta tek pojavi na leđnoj strani ispod vrha zrna(to se obično događa oko 40 dana nakon oplodnje),voda u zrnu je oko 55%, a kada se nalazi na sredini zrna 45%, a kada se spusti do dna zrna ,35% ili manje. Spuštanjem mliječne crte na zrnu oklaska počinje se stvarati jedan tanki sloj odmah povrh dna zrna. Ono se stvori u nekoliko dana. Njegova pojava najsigurniji je znak da je zrno završilo rast i da je postiglo svoju najveću masu izraženu u suhoj tvari. Pojava mraza u vrijeme dozrijevanja znači prekid vegetacije kukuruza. Već mali mrazevi od -2 do – 3C u trajanju nekoliko sati oštečuju i uništavaju listove kukuruza. Mrazevi se obično pojavljuju nakon sredine listopada, kada je kukuruz iz normalnih rokova sjetve završio naljevanje zrna odnosno izgradio svoj prinos. Jedino u rijetkim godinama kada se prvi mraz pojavi krajem rujna ili u samome početku listopada mogu nastati male štete. Kada je izgrađen prinos zrna, za što je najsigurniji znak pojava crnoga sloja na dnu zrna, vode u zrnu u noralni uvjetima dozrijevanaj ima oko 35%. Pri toj vlazi kukuruz se može koristiti za proizvodnju vlažnoga zrna ili vlažnoga klipa za siliranje. Pobrani klipovi ili zrno se tada usitnjavaju i zatim siliraju određenim postupkom. Ako se kukuruz koristi za proizvodnju suhoga zrna,a što je sada rašireniji način korištenja kukuruza kod nas ,tada je vlažnost od 35% prevelika. Vlažno zrno se u berbi lomi i oštečuje. Za proizvodnju suhoga zrna najplovoljniji trenutak za berbu ili tehnološku zrelost postiže se pri nižoj vlazi od one u fiziološkoj zrelosti kada se stvori crni sloj na dnu kukuruza. Ako se bere beračima ili kombajnom ,tehnološka zrelost postiže se kada zrno ima 25 do 28%vode. U našim uvjetimaa treba proći 20 do 30 dana od fiziološke zrelosti da bi se postigla tehnološka zrelost hibrida . 7.AGROTEHNIČKE MJERE 7.1.PLODORED Kukuruz se sije na velikim površinama, pa u suženoj strukturi proizvodnje dolazi u užem plodoredu ili čak u monokulturi. Iako kukuruz bolje podnosi monokulturu ili uzgoj u užem plodoredu od drugih žitarica, on će pri uzgoju u plodoredu dati veći prirod , to veći što je veći vremenski razmak u kojem vraćamo kukuruz na istu površinu. Prema tome kukuruz treba obavezno uzgajati u plodoredu, jer se tako bolje koristi potencijalna plodnost tla, smanjuje se napadbiljnih bolesti, štetnika i korova, uključuje se raznovrsnost obrade tla itd. Dobre predkulture za kukuruz za kukuruz jesu jednogodišnje i višegodišnje leguminoze, krumpir, šećerna repa, suncokret, uljana repica pa i strne žitarice. Kukuruz možemo sijati u postrnoj sjetvi, nakon ranih pretkultura. Rani hibridi s kratkom vegetacijom mogu u postrnoj sjetvi dati zrno ili silažnu masu. (Gagro, 1997.). Kukuruz kao predtkultura drugim kulturama može biti dobar ali i loš. Loš je ako se kasno bere, posebno u jesenima s puno kiše. Tada se tlo teško i loše obrađuje ili čak ostane neobrađeno do proljeća. Kukuruz ostavlja veliku vegetativnu masu koja jako otežava obradu i smanjuje kakvoću obrade tla. Herbicidi kojima suzbijamo korove u kukuruzu mogu biti štetni za iduću kulturu, pogotovo ako se herbicidi nisu potpuno razgradili. Poslije višegodišnjih lepirnjača i njihovih smjesa s travama posebnu pozornost treba obratiti na zemljišne štetnike – žičnjake. Oni se mogu toliko raširiti, da bez dobre zaštite primjenom odgovarajućih zaštitnih sredstava oštete i izazovu ugibanje velikog broja mladih biljčica kukuruza i tako znatno smanje prinos.Izmjenjivanjem kukuruza s raznim kulturama na više parcela istodobno tako da se u istoj godini na svakoj parceli nalazi druga kultura, važno je jer se tako smanjuju štete u vrlo nepovoljnim godinama. Rijetko koja godina vremenski je nepovoljna za sve kulture koje se izmjenjuju na raznim parcelama. Na kraju izmjenjivanjem kukuruza i drugih kultura na više parcela istodobno, bolje se raspoređuju radovi u polju.Kukuruz i pšenica su kod nas najraširenije kulture pa se one zato najčešče izmjenjuju na parcelama. To je poznati uzgoj u dvopolju . Izmjenjivanjem kukuruza i pšenice može se proširiti s jednogodišnjom lepirnjačom, a i s visoko vrijednom sojom. Tada se kukuruz vraća na istu parcelu svake treće godine. U izmjenjivanju s kukuruzom još mogu biti i uključene šečerna repa , suncokret, uljana repica, krumpir i druge kulture. One se rijeđe vraćaju na istu površinu , a kukuruz opet može svake druge ili treće godine . Jedino nakon višegodišnjih krmnih kultura kukuruz se vraća na istu parcelu nakon 4 do 5 godina. Kad se kukuruz izmjenjuje s drugim kulturama treba znati dobre i slabe strane tih kultura kao izravnih predusjeva kukuruzu. Pšenica i druge strne žitarice dobar su predusjev kukuruza kada se sva obrada tla i cjelovita gnojidba može izvesti u pravo vrijeme. U vlažnijim krajevima poslje pšenice može se s dosta uspijeha uzgajati neki ljetni međusjev za ljudsku ili stočnu ishranu ili za zaoravanje zelene mase na jesen U sušnijim krajevima u nas u Slavoniji i Baranji,rizičan je uzgoj međuusjeva bez navodnjavanja. Pšenica i kukuruz mogu imati neke zajedničke korove. Takav opasan korov jest višegodišnji slak, koji se razmnožava podzemnim dijelovima. Uljana repica kao predusjev ima iste prednosti kao pšenica. Osim toga,ona dobro guši sve korove i ostavlja čisto polje . Poslje žetve ostavlja veliku masu svoje slame.koja je dosta bogata i tako poboljšava plodnost tla. Svojim dubokim korijenom dobro rahli tlo. Zbog svih tih razloga drži se jednim od najboljih predusjeva za kukuruz. Sve jednogodišnje lepirnjače (soja ,bob, grašak,grahorica i druge) dobas su predusjev kukuruz, jer se rano skidaju pa se obrada tla može izvesti na vrijeme. I suncokret rano napušta tlo,pa je zbog toga moguće rane obrade tla povoljan predusjev za kukuruz. Šečerna repa je dobarpredusjev kukuruzu jer se ona prije svega uzgaja na najboljim parcelama,a zatim se duboko obrađuje i dobro gnoji. Jedini je nedostatak ako se korijen ne izvadi dovoljno rano nego kasno na jesen po vlažnome i blatnjavome tlu. Tada se tlo jako ugazi, kvari mu se struktura, a obrada tla za kukuruz teška je i nekvalitetna. Budući da poslje vađenja šečerne repe ostaje velika biljna masa glava korijena s liščem prije oranja za kukuruz treba tu masu jednolično razbacati. Višegodišnje leprnjače- lucerna ili djetelina popravlja tlo i obogaćuje tlo organskom masom i hranivima. Dobri su predusjev za kukuruz pogotovo na plodnome tlu u povoljnom klimatu. U nedovoljno vlažnim krajevima zbog velike potrošnje vode lucerna može jako isušiti tlo u dubokome profilu. To se odražava na teškoj obradi tla, a osobito ako se ona kojim slučajem obavlja na proljeće. Poslje višegodišnjih lepirnjača i njihovih smjesa s travama posebnu pozornost treba obratiti na zemljišne štetnike- žičnjake. Oni se mogu toliko raširiti, da bez dobre zaštite primjenom odgovarajućih zaštitnih sredstava oštete i izazovu ugibanje velikog broja mladih biljčica kukuruza i tako znatno smanjen prinos. Kukuruz je kultura koja može doći kao prvi usjev na krčevine i nakon preoravanja stalnih travnjaka i pašnjaka 7.2.OBRADA TLA I PRIPREMA ZA SJETVU Kukuruz je jara kultura, pa se tlo obrađuje prema sustavu za jare kulture. Najvažniji zahvat obrade u jesen je jesensko duboko oranje (Slika 8.). Izvodi se lemešnim plugom na veliku dubinu, a brazda se ostavlja otvorena, tako da je zimi izložena mrazu koji utječe na formiranje mrvičaste strukture i prima maksimalne količine vode. Mnoge bolesti prezimljuju u zaraženim biljnim dijelovima, a dubokim oranjem smanjujemo mogućnost zaraze. Neki štetnici prezimljuju u tlu, a ako ih dobro zaoremo nemaju uvjeta za prezimljenje. Dubina oranja je 30do 35 cm. Broj, vrsta i slijed zahvata u uzgoju jarih kultura ovise o pretkulturi, odnosno o vremenu kada se ona skida. Može se izdvojiti pet osnovnih varijanti obrade tla, a to su: - poslije ranih predusjeva (uljana repica, žitarice) – 3 oranja - poslije srednje kasnih predusjeva (mahunarke, duhan) – 2 oranja - poslije kasnih predusjeva (kukuruz, šećerna repa) – 1 oranje - poslije djetelišta i DTS-a – 2 oranja - poslije trajnih (permanentnih) travnjaka Slika8. Oranje i tanjuranje (Izvor: Tomislav Miloš) Zadatak obrade tla je uništiti tratinu i dobiti čisto tlo za sjetvu kultura. Priprema tla za sjetvu trebala bi osigurati zrnu kukuruza tvrdu posteljicu, kako bi doticaj s vlagom bio dobar i stalan, i rahli pokrov kako bi nicanje bilo lako i brzo. To se može postići na način da se po jesensko-zimskom oranju, a po isteku zime, tlo prijeđe (zatvaranje brazde) blanjom ili drljačom te se na taj način tlo poravna, a u isto vrijeme tako se sprječava gubitak akumulirane zimske vode iz tla. Nakon toga prije sjetve tlo se pripremi za sjetvu jednim ili sa dva prohoda drljače ili sjetvospremačem na dubinu na koju će se kasnije sijati. (Zimmer, i suradnici., 1997.). 7.3 GNOJIDBA Kukuruz ima visok proizvodni potencijal pa da bi se taj potencijal iskoristio, gnojidbom se treba osigurati sva potrebna hranjiva u dovoljnoj količini. Da bi se na osrednje plodnim tlima postigli visoki prirodi, treba gnojidbom dati 150 do 200 kg dušika (N), 120 do 130 kg fosfora (P2O5) i 130 do 150 kg kalija (K2O) po hektaru. Ako se gnoji sa oko 30 t/ha stajskog gnoja, navedene količine hranjiva mogu se smanjiti za oko 40 kg dušika i kalija te oko 20 kgfosfora po hektaru. Ako se kukuruz uzgaja nakon kultura koje ostavljaju veće žetvene ostatke (slama, kukuruzovina), treba prije zaoravanja tih ostataka gnojidbom dati 100-150 kg/ha UREE, da bi se osiguralo dovoljno dušika za rad mikroorganizama, koji razgrađuju organske ostatke i za to troše dušik. Gnojidbu treba izvesti na taj način da se do 2/3 fosfornih i kalijevih gnojiva teoko 1/3 dušičnih gnojiva daje pred duboko oranje, a ostatak fosfornih i kalijevih gnojiva te 1/2 do 2/3 dušičnih gnojiva u pripremi tla za sjetvu (Vukadinović i Lončarić., 1997.) Ostatak dušičnih gnojiva daje se u prihrani. U osnovnoj gnojidbi koriste se formulacije mineralnih gnojiva u kojima ima manje dušika, više fosfora i kalija (7:20:30, 8:16:22, 5:20:30 i sl.). Osnovna gnojidba izvodi se u vrijeme izvođenja osnovne obrade u jesen ili tijekom zime. Na ovaj način obogaćuje se donji oranični sloj slabo pokretnim hranjivima, fosforom i kalijem. Predsjetvena gnojidba izvodi se u proljeće u vrijeme zatvaranja zimske brazde. U ovoj gnojidbi unose se u tlo preostale količine fosfornih i kalijevih hranjiva i 50-75% dušika. U ovoj gnojidbi se koriste gnojiva s podjednakim sadržajem svih hranjiva primjerice NPK 15:15:15 ili gnojiva koja se koriste u osnovnoj gnojidbi iUREA. Startna gnojidba izvodi se zajedno sa sjetvom tako da ulagači gnojiva postavljaju gnojivo 5-8 cm u stranu od sjemena i oko 3-5 cm ispod sjemena. Ta su hranjiva odmah u blizini tek razvijenog korijena i biljka ih odmah koristi za brži porast. U startnoj gnojidbi treba koristiti NPK gnojiva s naglašenom fosfornom komponentom. Prihrana kukuruza vrši se u ranim fazama razvoja i to: prva prihrana u fazi 3-5 listova, a druga prihrana u fazi 7-9 listova; Prihranjivanje se izvodi najčešće prilikom međurednih kultiviranja usjeva kukuruza. U prihrani se koriste najčešće dušična gnojiva (KAN i UREA) te kompleksna gnojiva, u kojima je naglašena dušična komponenta (Slika 9.). Prihrana može se izvesti i folijarno.Gnojiva dana folijarno odmah se usvajaju. Slika9. Gnojidba i prihrana (Izvor: Tomislav Miloš) 7.4. IZBOR HIBRIDA Hibridi se međusobno razlikuju prema duljini vegetacije, potencijalu rodnosti, adaptibilnosti, kakvoći, otpornosti na bolesti i štetnike, namjeni itd. Budući da se nudi veliki broj hibrida, trebalo bi sijati provjerene hibride, odnosno hibride koje preporučuju znanstvene i stručne institucije za određeno područje. Duljina vegetacije hibrida mora odgovarati proizvodnom području da bi bilo omogućeno normalno dozrijevanje. Ako sjetva iz bilo kojih razloga kasni, treba uključiti ranije hibride. (Pospišil, 2010.). U većoj proizvodnji kukuruza treba sijati nekoliko hibrida, da bi se ublažio eventualno loš utjecaj nepovoljnih klimatskih uvjeta. Na površinu na kojima planiramo sjetvu ozimih žitarica treba sijati hibride ranijih vegetacijskih grupa da bi ranije dozreli i tako omogućili pravodobnu sjetvu ozimih žitarica. Kasniji hibridi redovito daju veći urod od ranijih jer imaju na raspolaganju dulje razdoblje za vegetaciju. Međutim i raniji hibridi mogu dati vrlo visoke prirode ako ih na vrijeme sijemo, ako postignemo optimalnu gustoću sklopa i provedemo odgovarajuću agrotehniku. Slika 10. Primjer hibrida (Izvor: Tomislav Miloš) Naše i svjetske selekcijske kuće nude velik izbor hibrida: Bc hibridi: FAO 200 Bc 244, Bc 288 B ; FAO 300 Bc 304, ,Bc 344 ; FAO 400 PAJDAŠ, Bc 408 B, Bc 418B, Bc4982 ; FAO 500 Bc 572, Bc 582 ; FAO 600 Bc 622 B, Bc 678 OS hibridi: FAO 200 Os 2983, Tvrtko 303 ; FAO 300 Os 378, Ossk 396, ; FAO 400 Drava 404 Os 430, Ossk 444, ; FAO 500 Ossk 515, Ossk 596 ; FAO 600 Ossk 602, Ossk617 Hibridi nekih svjetskih kuća: FAO 200 Pioneer P9025, Pioneer PR39F58, Nk FAMOUS, DKC3705 ; FAO 300 Pioneer PR37Y12, Pioneer PR38A79, NK LUCIUS, DKC4490, DKC4590 ; FAO 400 Pioneer PR36V52, Pioneer PR37N01, NK COLUMBIA, NK TIMIC, DKC5170, DKC4964 ; FAO 500 Pioneer PR34N61, Pioneer PR35F38, NK HELICO, DKC5699 ; FAO 600 , Pioneer PR33A46, Pioner PR34B23, DKC5707, DKC6315 7.5. SJETVA U doradi sjeme se kalibrira prema dužini i širini, pa tako imamo ujednačeno sjeme. Sve se više pakira tako da to odgovara za sjetvu određene površine (sjetvene jedinice), dakle već se ovisno o hibridu pakira određen broj sjemenki za određenu površinu. Najbolje je ako se sjetva kukuruza obavi u optimalnom agrotehničkom roku. To je za istočni dio Hrvatske od 10. travnja do 25. travnja. To je kalendarski optimalan rok. Ako vlada ili nastupi kišovito i hladno vrijeme u optimalnom agrotehničkom roku sjetva se ne može obaviti. Sjetva treba započeti kada se temperatura sjetvenog slojapodigne na 10 °C. Rana sjetva treba imati niz prednosti. Njome se osigurava ranije klijanje i nicanje, bolje korištenje zimske vlage, ranije metličanje, svilanje, cvatnja i oplodnja pa se izbjegavaju velike vrućine i suh zrak u najosjetljivijim fazama razvoja kukuruza. Kukuruz ranije i potpunije dozrijeva, a sve to utječe na povećanje količine i kakvoće priroda. (Zimmer, i suradnici, 2009.). Ranija sjetva može imati i loših učinaka, jer u slučaju nižih temperatura i povećane vlažnosti tla može doći do dugotrajnijeg klijanja i nicanja, manjkavog nicanja, lošijeg sklopa zbog čega se mora ponekad preorati zasijana površina. Ako u ranijoj sjetvi kukuruz dobro nikne, može stradati od kasnih proljetnih mrazeva. Kasniti sa sjetvom ne bi trebalo, jer se smanjuje broj dana potrebnih za vegetaciju. Kukuruz ulazi u fazu metličanja, svilanja i oplodnje u najvećim vrućinama što otežava pa i smanjuje oplodnju. Kasnije zasijan kukuruz teže će dozreti ili neće potpuno dozreti, imati će prevelik postotak vode u zrnu. Nedozreo kukuruz s puno vode vrlo se loše bere kombajnima, zrno se lomi i drobi, a nakon sušenja zbog slabog nalijevanja ostaju smežurana zrna ili izlomljena osušena masa loše kakvoće. Zato se mora sve učiniti i dobro se pripremiti da se sjetva obavi u najkraćem mogućem roku. 7.6. SKLOP KUKURUZA Kukuruz se sije sijačicama (mehaničkim ilipneumatskim) na razmak između redova 70 cm (Slika 11.). Taj razmak može biti i veći, ali ga nije dobro povećavati, jer se kukuruz sije u velikim gustoćama sklopa, pa što se više povećava razmak između redova za isti sklop smanjuje se razmak između biljaka u redu. Ovo povećava konkurenciju biljaka i smanjuje optimalno korištenje vegetacijskog prostora. Razmak uredu ovisi o gustoći sklopa, kreće se od 15 cm do 30 cm. Gustoća sklopa ovisi o hibridima. Obično se raniji hibridi siju u gušćem sklopu jer imaju nižu i tanju stabljiku, manju lisnu površinu, slabije razvijen korijenov sustav, pa zauzimaju manji vegetacijski prostor. Kasniji hibridi imaju dulju vegetaciju i veću biljnu masu, pa se siju u manjoj gustoći sklopa. Količina sjemena treba biti tolikada pruža pouzdano osiguranje optimalne gustoće sklopa. Potrebna količina sjemena određuje se po formuli: Q= 1000000 ∙ 𝑎 𝑏∙𝑐∙𝑑∙𝑒 Q = količina sjemena u kg/ha a = apsolutna težina sjemena u g b = razmak sjemena u redu u cm c = razmak redova u cm d = klijavost sjemena u % e = čistoća sjemena u % Dubina sjetve ovisi o tipu i stanju tla, vremenu sjetve i krupnoći sjemena. Na težim vlažnijim i hladnijim tlima i u ranijoj sjetvi sije se na 4-5 cm dubine. . Slika11. Priprema tla za sjetvu i sjetva (Izvor: Tomislav Miloš) 7.7. NJEGA USJEVA KUKURUZA 7.7.1.Zaštita od korova Pod mjerama njege usjeva kukuruza podrazumijeva se niz agrotehničkih zahvata od sjetve pa do berbe. Njima se nastoji usjevu osigurati što povoljnije uvjete tijekom vegetacije. Ako smo sjetvu obavili u suho tlo, potrebno je odmah obaviti valjanje, da bi se uspostavio bolji kontakt sjemena s tlom i omogućio kapilarni uspon vode do sjemena i tako ubrzalo i izjednačilo klijanje i nicanje. Ako se stvori pokorica, treba je pravodobno suzbiti laganim drljačama ili rotacijskim drljačama. Suzbijanje korova obvezatni je agrotehnički zahvat njege(Gračan i Todorić, 1983). Korovi oduzimaju vegetacijski prostor, hranu, vodu i svjetlo, povećavaju zarazu od bolesti i napada štetnika. Korove možemo suzbijati mehanički i kemijsko ili kombinirano. Za suzbijanje korova u kukuruzu postoji velik broj vrlo djelotvornih herbicida. Izbor herbicida ovisi o vrsti korova. Treba strogo poštivati upute o količini, vremenu primjene i načinu pripremanja. S povećanjem količine herbicida nećemo postići bolje rezultate, već možemo prouzročiti fitotoksično djelovanje na kukuruz. Negativne posljedice mogu se pojaviti i na kulturama koje dolaze nakon kukuruza. Što su korovi stariji, to su otporniji na herbicide, a što je kukuruz stariji, osjetljiviji je na herbicide. Korove je najlakše suzbiti u njihovoj najosjetljivijoj fazi uzrasta. Dopunsko oprašivanje može biti važna mjera njege kukuruza, osobito u godinama kad u vrijeme cvatnje kukuruza vlada suša i visoka temperatura. Dopunsko oprašivanje može se provesti na nekoliko načina: da se stresa polen metlice na svilicu klipa, da dva radnika nose nategnuto uže u visini metlica te tako s njih stresaju polen koji dospijeva na svilicu klipa. Računa se da se tom mjerom njege prirod povećava za oko 10%. Tamo gdje postoji mogućnost navodnjavanja, u slučaju suše treba provestinavodnjavanje, jer kukuruz izvrsno reagira na navodnjavanje. Iako kukuruz napada veći broj bolesti i štetnika, obično ih ne suzbijamo, osim jače napade, jer najčešće ne prave veća štete. Zaštitu od korova najbolje je obaviti u fazama od 3-4 lista i u fazi 6-7 listova. Najzastupljeniji korovi na našim parcelama su: čičak, osjak, ambrozija, abutilon i pirika. Zaštita od štetnika obavlja se na sjemenskom materijalu insekticidom Gaucho koji štiti sjeme od: žičnjaka (Agriotes ssp.), kukuruzne pipe (Tanymecus dilaticollis), švedske mušice (Oscinella frit), (Gračan i Todorić, 1983.). 7.7.2Zaštita od bolesti i napada štetnika Tijekom vegetacije kukuruz je izložen napadu velikog broja bolesti i štetnika koji u nekim godinama nanose velike štete (Slika 12.). Slika12. Žičnjak (izvor:www.savjetodavna.hr) Palež klijanca klicu i mladu biljku napadaju gljivice iz redovaFusarium spp. Helminthosporiu, spp. Aspergillus spp. Penicillium spp. Pythium spp. i drugih. Kod jače zaraze dolazi do propadanja mladih biljaka . Zaraza potječe najčešće iz tla ili iz zaraženog sjemena. Mjere borbe su upotreba zdravog i zaprašenog sjemena,plodored,obrada tla,gnojidba (Ivezić, 2008.). Pjegavost listića kukuruza uzročnici pjegavosti lišća kukuruza kod nas su najčešće Helminthosporium turcicum,Helminthosporium carbonum i Giberella zeae. Ova bolest javlja se krajem ljeta i može kod jačeg napada smanjiti prinose. Jedina mjera borbe je sjetva hibrida otpornih na ovu bolest. Suha trulež kukuruza uzročnici suhe truleži kukuruza suDiplodia zeae. Javlja se u fazi razvoja generativnnih organa(svilanja),uzrokujući nekrozu tkiva, što je nepovoljno za razvoj biljke, a posebno je šturo zrno. Mjera zaštite je dezinfekcija sjemena živinim prašivima ,dugodišnji plodored i uništavanje biljnih ostataka. Mjehurasta snijet kukuruza uzročnik ove bolesti je Ustilago Maydis. To je jedna od najraširenijih bolesti kukuruza kod nas. Kod zaraženih biljaka javljaju se na dijelovima stabljike listova nepravilne izrasline-tumori, koji su puni ljetnih spora. Mjere borbe su plodored i sjetva otpornih hibrida. (Maceljski i Igrc, 1991.). Trulež korijena,stabljike i klipa glavni uzročnici ove bolesti suFusarium graminearum i Fusarium moniliforme. Kod jačega napada ove bolesti dolazi do smanjenja prinosa ikvalitete zrna. Velike štete nastaju kod skladištenja i čuvanja kukuruza. Treba sijati otporne hibride,uvoditi plodored,sijati ranije hibride te sušiti kukuruz. Fuzarioze kukuruza uzročnik ove bolesti je polifagni parazit Fusarium graminearum. Bolest se javlja u fazi klijanja i nicanja,kao i na sijancima kukuruza i strnih žita. Mjere zaštite su primjena svih agrotehničkih mjera i plodored od najmanje tri godine. Žičnjaci napadaju sjeme kukuruza u vrijeme klijanja i nicanja. Na taj način mogu u znatnoj mjeri smanjiti sklop (Ivezić, 2008.). Kod jačega napada mogu u toj mjeri uništiti mlade biljčice da je potrebno usjev presijavati. Za suzbijanje žičnjaka koriste se insekticidi: Volaton u obliku NPK gnojiva koji sadrži % insekticida,Dotan,Furadan,Dursban i drugi. Sovice gusjenice ovoga štetnika podgrizaju mladu biljku kukuruza. Mjere borbe se sastoje u tome da se uništavaju korovi na kojima sovice odlažu jaja. Kukuruzni moljacgusjenice ovoga štetnika napadaju sve djelove biljke . Oštečenjem dijelova stabljike smanjuje se mehanička čvrstoća i kod jačega napada dolazi do loma stabljike. To otežava mehaniziranu berbu. Štetnik prezimljava u obliku gusjenice u ostacima kukurozovine. Preventivne mjere borbe su uništavanje ostataka i plodored. Slika13. Kukuruzni moljac (izvor::www.savjetodavna.hr) 7.8.BERBA KUKURUZA Kukuruz jednolično sazrijeva i obično se ne osipa, pa se berba obavlja u punoj zriobi. Kukuruz treba nastojati čim prije obrati, jer svako odugovlačenje berbe smanjuje prirode. Gubici nastaju zbog štete koje čine ptice, glodavci i divljač. Stabljike koje polegnu ili se prelome kombajnom se ne mogu obrati. Gubici nastaju i pri radu kombajna, ali oni ne bi smjeli prelaziti 2-3%.Kukuruz se bere u tehnološkoj zrelosti, a ona nastupa u različito vrijeme, ovisno o načinu korištenja kukuruza.Tehnološka zrelost za proizvodnju silaže cijele biljke nastupa nešto ranije nego što se potpuno izgradi prinos zrna i postigne najveća masa suhe tvari biljaka. Razlog tome je potrebna vlažnost silažne mase od prosječno 70% da bi se proces siliranja mogao normalno odvijati te dobiti kvalitetnu silažu uz malo gubitaka. Za berbu kukuruza u zrnu koriste se žitni kombajni sa specijalnim hederom za otkidanje klipova kukuruza (Slika 15.). U pobranom zrnu, ako se berba obavlja kombajnom treba biti mali postotak oštećenih zrna. Vlaga zrna od 25 do 28% najpovoljnija je za berbu. Pobrano zrno mora se sušiti s pomoću toplog zraka u sušarama da bi mu se sadržaj vode spustio na najviše 13% pri kojem se može sigurno čuvati u skladištima i silosima. Berbu kukuruza možemo obaviti beračima ili ručno u klipu i spremiti u odgovarajuće koševe, gdje će se tijekom zime prirodno sušiti(Gračan i Todorić, 1983.). Slika 15. Berba kukuruza (Izvor: Tomislav Miloš) 8.ZAKLJUČAK Kukuruz je kultura koja u svojoj proizvodnji obuhvaća mnogo uvjeta koji su bitni kako bi se proizveo visoki i stabilan prinos,visoke hranidbene i tehnološke kakvoće na ekološki iekonomski prihvatljiv način. Pri proizvodnji kukuruza vrlo su i bitne i sve agrotehničke mjere, a to su plodored koji je jedan od vrlo važnik uvjeta zatim gnojidba,obrada, kondicioniranje ,zaštita od korova,bolesti i štetnika,selekcija,dorada sjemena,sjetva, njega usjeva itd. Klima je također bitna ,ali mi nemožemo na nju utjecati, ali ona se također pomalo stalno mjenja. Sve je više toplih i sušnijih godina pa je vrlo važno da se pravilnom agrotehnikom potrudimo da sačuvamo svake kapi vode u tlu koju kukuruz najviše treba u ljetnome razdoblju a naročito u periodu oplodnje i naljevanja kada je bitna svaka kap. Zato je vrlo važno da provodimo dobru i pravovremenu agrotehniku. Kukuruz je u dobrim godinama sa povoljnim vremenskim uvjetima i dobrom i pravilnom agrotehnikom jako dobra i profitabilna kultura . Vrlo je bitno kada se uskladi i cijena kukuruza na tržištu,jer kukuruz je vrlo značajna i cjenjena kultura i varira mu cijena iz godine u godinu, a cijenu određuje ponuda i potražnja na svjetskome tržištu. Cijenu diktira i veliki nama proizvođači kukuruza u svijetu kao što su Amerika,čija proizvodnja kukuruza ovisi o proizvodnji bioetanola. Kukuruz se u Hrvatskoj uzgaja na oko 300 000ha godišnje s prosječnim prinosom između 5 i 6t/ha. Hrvatska se smatra prema podacima kao „kukuruzna“zemlja jer imamo velike rezerve za povećanje prinosa zrna kukuruza. Trebalo bi sve površine zasijavati hibridnim sjemenom. Treba poboljšavati agrotehniku te povećati i pravilno primjenjivati umjetna gnojiva i određena zaštitna sredstva. A i navodnjavanje ima velike izglede kod nas u budučnosti kada se ostvari veliki projekt kanal Dunav-Sava kroz Slavoniju. 9.LITERATURA 1. Pucarić, A., Ostojić, Z., Čuljat M.(1997): Proizvodnja kukuruza,Poljoprivredni savjetnik, Zagreb. 2. Gračan, I., Todorić, V. (1983): Specijalno ratarstvo, Školska knjiga-Zagreb. 3. Kovačević, V.,Rastija, M.,(2009): Osnove proizvodnje žitarica (interna skripta), Poljoprivredni fakultet u Osijeku. 4. Ivezić, M., (2008): Entomologija,kukci i ostali štetnici u ratarstvu. Poljoprivredni fakultet u Osijeku. 5. Vukadinović, V., Lončarić, Z., (1997): Ishrana bilja, Poljoprivredni fakultet u Osijeku. 6. Pospišil, A., (2010): Ratarstvo I dio, Zrinski d.d. Čakovec. 7. Gagro, M., (1997): Žitarice i zrnate mahunarke, Prosvjeta d.d. Bjelovar. 8. Zimmer, R., Banaj, B., Brkić, D., Košutić, S., (1997): Mehanizacija u ratarstvu, Poljoprivredni fakultet u Osijeku. 9. Zimmer, R., Košutić, S., Zimmer, D., (2009):Poljoprivredna tehnika u ratarstvu, Poljoprivredni fakultet u Osijeku. 10. Maceljski, M., Igrc, J., (1991): Entomologija, Zrinski d.d. Čakovec. 11.Internet http://www.bc-institut.hr/kukuruz_hr.htm http://www.poljinos.hr/index.php?str=tekst&kat=21&id=47 http://bs.wikipedia.org/wiki/Kukuruz http://www.savjetodavna.hr/adminmax/publikacije/kukuruz.pdfhttp://www.obz.hr/v anjski/CD_AGBASE2/HTM/kukuruz.htm 10. SAŽETAK U ovome završnome radu obrađena je proizvodnja kukuruza.Pod proizvodnjom kukuruza podrazumjeva se pravilna agrotehnika, a to su pravilan plodored, obrada i priprema tla, gnojidba, sjetva, izbor sjemena zasjetvu, njega i berba kukuruza. Prinosi u proizvodnji kukuruza mogu znatno varirati jer oni ovise o mnogo čimbenika kao što su vremenski uvjeti. U našim uvjetima je najbolje izabrati hibride pri sjetvi oni koji mogu u 70-80% slučajeva postići punu tehnološku zriobu kako bi ga uspjeli uskladiti sa što manjom vlagom bez sušenja kako bi nam troškovi proizvodnje bili što manjji i jeftiniji. Maksimalna FAO skupina za naš istočni dio regije Hrvatske je 400-500 grupa. Sa dobrim ulaganjima u proizvodnji kukuruza i ako nam posluže vremenske prilike možemo postiči vrlo dobre prinose proizvodnjom dovoljne kako bii podmirili troškove proizvodnje, a i zaradili Ključne riječi: Kukuruz, agrotehnika, vremenski uvjeti, prinosi, FAO skupina. 11. SUMMARY This paper deals with corn (maize) production. It describes correct agricultural techniques that are correct crop sequence, soil cultivation and preparation, fertilisation, planting, the choice of seed, care and harvest. Corn production yields may vary significantly, because they depend on a great number of factors, for example, weather conditions. In our conditions, the best choice to plant is the hybrids which can achieve the full technical maturation of corn in 70-80% of cases, in order to achieve the lowest level of moisture without getting dry, and lowering the production costs as much as possible in that way. The maximum FAO group of seeds for our East Croatian region is FAO 400-500. With good investment in corn production, and if the weather conditions are good, we can achieve very good yields, enough to cover production costs and gain certain profit. Key words: corn, soil management, weather conditions, yields, FAO Group. 12. POPIS SLIKA Slika br.1. Korijen kukuruza.........................................................................................2 Slika br.2. Stabljika kukuruza.......................................................................................3 Slika br.3. List kukuruza...............................................................................................3 Slika br.4. Cvijet kukuruza...........................................................................................4 Slika br.5. Plod kukuruza.............................................................................................5 Slika br.6. Vrste kukuruza...........................................................................................7 Slika br.7. Sjeme kukuruza...........................................................................................8 Slika br.8. Oranje i tanjuranje.....................................................................................16 Slika br.9. Gnojidba i prihrana....................................................................................18 Slika br.10 Hibridi......................................................................................................18 Slika br.11. Sjetva i priprema za sjetvu......................................................................21 Slika br.12. Žičnjak.....................................................................................................23 Slika br.13. Kukuruzni moljac....................................................................................24 Slika br.14. Berba.......................................................................................................25 TEMELJNA DOKUMENTACIJSKA KARTICA Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Poljoprivredni fakultet u Osijeku Sveučilišni preddiplomski studij, smjer Bilinogojstvo Završni rad Proizvodnja kukuruza Tomislav Miloš Sažetak: U ovome završnome radu obrađena je proizvodnja kukuruza.Pod proizvodnjom kukuruza podrazumjeva se pravilna agrotehnika, a to su pravilan plodored, obrada i priprema tla, gnojidba, sjetva, izbor sjemena zasjetvu, njega i berba kukuruza. Prinosi u proizvodnji kukuruza mogu znatno varirati jer oni ovise o mnogo čimbenika kao što su vremenski uvjeti. U našim uvjetima je najbolje izabrati hibride pri sjetvi oni koji mogu u 70-80% slučajeva postići punu tehnološku zriobu kako bi ga uspjeli uskladiti sa što manjom vlagom bez sušenja kako bi nam troškovi proizvodnje bili što manjji i jeftiniji. Maksimalna FAO skupina za naš istočni dio regije Hrvatske je 400-500 grupa. Sa dobrim ulaganjima u proizvodnji kukuruza i ako nam posluže vremenske prilike možemo postići vrlo dobre prinose proizvodnjom dovoljne kako bi podmirili troškove proizvodnje, a i zaradili Rad je izrađen pri: Poljoprivredni fakultet u Osijeku Mentor: doc. dr. sc. Miro Stošić Broj stranica: 33 Broj literaturnih navoda: 10 Broj slika: 15 Jezik izvornika: Hrvatski Ključne riječi: Kukuruz, agrotehnika, vremenski uvjeti, prinosi, FAO skupina Datum obrane: Stručno povjerenstvo za obranu: 1. prof. dr. sc. Bojan Stipešević, predsjednik 2. doc.dr. sc. Miro Stošić, mentor 3. Bojana Brozović, dipl. ing. agr., član Rad je pohranjen u: Knjižnica Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, JosipJurajStrossmayer University of Osijek, Kralja Petra Svačića 1d BASIC DOCUMENTATION CARD Josip Juraj Strossmayer University of Osijek Faculty of Agriculture University undergraduate studies, course Plant Production The final work CORN PRODUCTION Tomislav Miloš Summary: This paper deals with corn (maize) production. It describes correct agricultural techniques that are correct crop sequence, soil cultivation and preparation, fertilisation, planting, the choice of seed, care and harvest. Corn production yields may vary significantly, because they depend on a great number of factors, for example, weather conditions. In our conditions, the best choice to plant is the hybrids which can achieve the full technical maturation of corn in 70-80% of cases, in order to achieve the lowest level of moisture without getting dry, and lowering the production costs as much as possible in that way. The maximum FAO group of seeds for our East Croatian region is FAO 400-500. With good investment in corn production, and if the weather conditions are good, we can achieve very good yields, enough to cover production costs and gain certain profit. Work made at: Faculty of Agriculture in Osijek Supervisor: doc. dr. sc. Miro Stosic Number of pages: 33 Number of photos: 15 Number of literature citations: 10 Number of enclosures: Source language: Croatian Keywords: corn, soil management, weather conditions, yields, FAO Group. Date of defense: Reviewers: 1. prof. dr. sc. Bojan Stipešević, President 2. doc. dr. sc. Miro Stosic, Mentor 3. dr. sc. Bojana Brozovic, Member Thesis deposited at: Llibrary, Faculty of Agriculture in Osijek, Kralja Petra Svacica 1d
© Copyright 2024 Paperzz
