AGENCIJA ZA SIGURNOST HRANE BOSNE I HERCEGOVINE Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH UPRAVA BOSNE I HERCEGOVINE ZA ZAŠTITU ZDRAVLJA BILJA GENETSKI MODIFICIRANI ORGANIZMI (GMO) I BIOSIGURNOST (drugo prošireno izdanje) Vojislav Trkulja, Kasim Bajrović, Stojko Vidović, Ivan Ostojić, Rifet Terzić, Dalibor Ballian, Đemo Subašić, Sejad Mačkić, Radenko Radović, Armin Čolaković 2014. godina Genetski modificirani organizmi (GMO) i biosigurnost GENETSKI MODIFICIRANI ORGANIZMI (GMO) I BIOSIGURNOST (drugo prošireno izdanje) Autori: Vojislav Trkulja, Kasim Bajrović, Stojko Vidović, Ivan Ostojić, Rifet Terzić, Dalibor Ballian, Đemo Subašić, Sejad Mačkić, Radenko Radović, Armin Čolaković Sarajevo, 2014. godine 2 Genetski modificirani organizmi (GMO) i biosigurnost Autori: Prof. dr. Vojislav Trkulja – Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Banjoj Luci Prof. dr. Kasim Bajrović – Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, Sarajevo Prof. dr. Stojko Vidović – Medicinski fakultet Univerziteta u Banjoj Luci Prof. dr. Ivan Ostojić – Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Mostaru Prof. dr. Rifet Terzić – Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Tuzli Prof. dr. Dalibor Ballian – Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu Prof. dr. Đemo Subašić – Klinički centar Univerziteta u Sarajevu Doc. dr. Sejad Mačkić – Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine Radenko Radović, dipl. ing. – Uprava Bosne i Hercegovine za zaštitu zdravlja bilja Armin Čolaković dr. vet. med. – Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine Recenzenti: Akademik Ljubomir Berberović Prof. dr. Rifat Hadžiselimović Izdavač: Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo 2014. godina Naklada: 100 -------------------------------------------------------------------------CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 631.528.6 GENETSKI modificirani organizmi (GMO) i biosigurnost / autori Vojislav Trkulja ... [et al.]. - 2. prošireno izd. - Sarajevo : Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2014. -73 str. : ilustr. ; 24 cm Tekst na hrv. jeziku. - Bibliografija: str. 64-67. ISBN 978-9958-083-01-3 1. Trkulja, Vojislav COBISS.BH-ID 21156102 -------------------------------------------------------------------------- 3 Genetski modificirani organizmi (GMO) i biosigurnost Kazalo Izvadci iz recenzija ............................................................................... 5 Uvod ....................................................................................................... 7 Što su to GMO-i? .................................................................................... 7 Od kada postoje GMO-i? ........................................................................ 8 Kako nastaju genetski modificirani organizmi? ................................... 9 Koje su prednosti i rizici uzgoja GM biljaka? ..................................... 10 Kakvo je trenutačno stanje s uzgojem GM biljaka u svijetu? .............. 14 Je li GM hrana opasna po zdravlje ljudi? ........................................... 37 Procjenjuju li se namirnice dobivene od GMO-a različito od načina procjene tradicionalnih namirnica? ................................... 39 Kako se utvrđuju potencijalne opasnosti takvih namirnica po zdravlje ljudi? ................................................................ 39 Koje osobine GMO-a izazivaju najveću zabrinutost u javnosti? ................. 40 Zašto GMO namirnice izazivaju zabrinutost među potrošačima i nekim političarima? ........................................................ 42 Kako je zabrinutost javnosti utjecala na prodaju GM namirnica u EU? .. 42 Kako prepoznajemo i pouzdano utvrđujemo prisutnost GMO-a? ....... 43 Što je to biosigurnost? .......................................................................... 49 Kakvo je zakonodavstvo o GMO-u u EU? ............................................ 53 Kakvo je stanje u BiH u vezi sa zakonodavstvom o GMO-u? .............. 55 Koja su načela uvedena bh. Zakonom o GMO-u? ................................ 55 Kako je bh. Zakonom o GMO-u uređeno puštanje GMO-a u okoliš? ........ 56 Kako se procjenjuje opasnost uslijed puštanja GMO-a u okoliš? ................ 57 Koji su povodi za zabrinutost uslijed puštanja GMO-a u okoliš? ................ 57 Označavanje GMO proizvoda? ............................................................ 57 Koji su izuzetci od zahtjeva za praćenje i označavanje GMO proizvoda? .. 58 Hoće li meso ili mlijeko dobiveno od životinje koja je hranjena GM hranom također morati biti označeno kao genetski modificirano? ........... 59 Jesu li nova pravila označavanja sukladna s međunarodnim tržišnim pravilima? .................................................... 59 4 Genetski modificirani organizmi (GMO) i biosigurnost Umjesto zaključka ................................................................................ 59 Literatura. ............................................................................................ 61 Vijeće za genetski modificirane organizme ........................................... 65 Podzakonski akti .................................................................................. 66 Protokol o suradnji ............................................................................... 67 ARDP - projekt Svjetske banke ............................................................. 68 Sporazum o stručnoj suradnji .............................................................. 68 Ovlašteni ispitni laboratoriji za kontrolu GMO-a u BiH ..................... 69 5 Genetski modificirani organizmi (GMO) i biosigurnost Izvadak iz recenzije prof. dr. Rifata Hadžiselimovića „... U generalnom zaključku, može se konstatirati da će buduća brošura Genetski modificirani organizmi (GMO) i biosigurnost biti izuzetno instruktivno i korisno štivo za sve involvirane bh. institucije i njihove organe – od zakonodavne do izvršne razine, pa do podnosilaca zahtjeva, potrošača i najširih krugova zainteresirane javnosti. U duhu Zakona o genetski modificiranim organizmima, bez sugerirajućih konotacija, argumentirano elaborira sve bitne aspekte produkcije, prometa, mogućih rizika i kontrole GMO i njihovih derivata, dajući naučno fundirane elemente za ostvarivanje prava na slobodan izbor u opredjeljivanju krajnjih prerađivača i konzumenata. Može se očekivati da će biti nezaobilazan izvor instrukcija za efikasnu i svrsishodnu organizaciju biosigurnosnog sistema u BiH. Odlikuje se jasno profiliranom i logički sekvenciranom sadržinom, u kojoj se daju precizni i argumentirani odgovori na postavljena naslovna pitanja. Tekst je pisan jezgrovito – dovoljno pojednostavljenim stilom i jezikom, umješno primjerenim specifičnoj oblasti i razumljivim za sve očekivane kategorije korisnika. Obuhvaćeni termini su dosljedno usklađeni s definicijama iz člana 2. Zakona o genetski modificiranim organizmima. Na osnovu raspoloživih informacija, također se može konstatirati da njen sadržaj, u svojoj oblasti, donosi najpregledniji i najkonzistentniji tekst na pripadajućem jezičkom području. Nedvojbeno je da može biti i veoma koristan polazni ili uvodni koncept u realizaciji odgovarajućih programa na svim nivoima obrazovnog sistema u BiH. Suglasno izloženim činjenicama, mišljenjima i ocjenama, s osobitim zadovoljstvom, predlažem da se priloženi rukopis publicira u cjelini.“ Sarajevo, 28. 3. 2008. Rifat Hadžiselimović, v. r. 6 Genetski modificirani organizmi (GMO) i biosigurnost Izvadak iz recenzije akademika Ljubomira Berberovića „... Odgovori kojima se u tekstu određuje niz postavljenih pitanja donose definicije, objašnjenja i poglede na gotovo cjelokupnu problematiku proizvodnje i prometa GMO. Može se reći da nekoliko prvih tačaka u rukopisu (naslova, odgovora na postavljena pitanja) donosi širok, prilično uspio, popularno pisan pregled najvećeg dijela oblasti genetičkog modifikovanja živih bića. Pri tome je naglasak opravdano stavljen na organizme koji su stvarno ili potencijalno namijenjeni ljudskoj ishrani. Tekst sadrži mnogo korisnih informacija o problemima kojima se bave međunarodni propisi o elementima biosigurnosti. S pravom su istaknuti principi procjene opasnosti, odnosno neškodljivosti GMO. Rukopis sadrži kratak, ali jezgrovit prikaz spora među ekspertima oko preimućstva i razlike uzgoja GMO (naročito – GM usjeva). Vrlo je instruktivan pregled najvažnijih evropskih propisa o GMO, kao i pregled glavnih sadržaja u Nacrtu zakona o GMO u BiH. Rukopis „Genetički modifikovani organizmi (GMO) i biosigurnost“ vrijedan je pokušaj da se našoj javnosti protumači tematika koja je u ovdašnjoj sredini ne samo slabo poznata nego i prilično zanemarivana. Zato je dobro što predloženi tekst donosi osnovna znanja i značenje iz oblasti molekularne biologije, genetičkog inženjerstva i biotehnologije, kako bi se izradi obaveznih normativnih akata pristupilo sa što više objektivne obaviještenosti o dostignućima i problemima ovog izuzetno propulzivnog razvojnog pravca savremenih prirodnih nauka.” Sarajevo, 6. 4. 2008. Akademik Ljubomir Berberović, v. r. 7 Genetski modificirani organizmi (GMO) i biosigurnost GENETSKI MODIFICIRANI ORGANIZMI (GMO) I BIOSIGURNOST Uvod Stoljeće što smo ga ostavili za nama donijelo je sa sobom mnoge inovacije, koje su suštinski promijenile život ljudi. U odnosu na prethodna razdoblja, bilo je to stoljeće s najvećim promjenama i, svakako, stoljeće veoma dramatično ekspanzivnog razvoja znanosti na mnogim poljima. Sada, kada stojimo na vratima novog milenija, s pravom se pitamo što nam ono donosi. Teško je iz sadašnje perspektive sagledati kako će, ono što je nagoviješteno u drugoj polovici prošloga stoljeća, obilježiti prvo stoljeće novog milenija. Naime, još tada je utvrđeno da je to biotehnologija, znanost čiju osnovu čini molekularna genetika i njene metode genetičkog inženjerstva, a čiji rezultati vode ka stvaranju i korištenju kontrolirano i ciljno genetski modificiranih organizama (GMO). GMO i tehnologija kojom oni nastaju već su postali ili će sve više postajati dio našeg života, zbog čega je njihovo poznavanje veoma važno ne samo za znanstvenike, već i za najšire skupine proizvođača, potrošača i stanovništva općenito. Da bi javnost zauzela pravilan stav i formirala mišljenje o GMO-ima i tehnologiji kojom se oni proizvode, kao i o svim potencijalima i prednostima, ali i mogućim rizicima i negativnim posljedicama ove tehnologije, te sa zakonskim propisima kojima je u Bosni i Hercegovni uređena ova problematika, a koji su potpuno usuglašeni s aktualnim zakonodavstvom iz ovoga područja u EU, potrebno je imati pravovremenu, lako razumljivu i objektivnu informaciju, što je ujedno i osnovni cilj ove publikacije. Što su to GMO-i? Genetski modificirani organizmi (GMO) su organizmi koji sadrže jedan ili više gena koji se u njih unose umjetnim načinom u laboratorijima, primjenom metoda genetičkog inženjerstva, pri 8 Genetski modificirani organizmi (GMO) i biosigurnost čemu se geni uzimaju od druge, nesrodne ili čak posve udaljene vrste. Uneseni gen poznat je pod nazivom transgen, zbog čega se ovakvi organizmi još zovu i transgeni organizmi. Gen je dio molekule dezoksiribonukleinske kiseline (DNK) koji ima određenu funkciju, tj. odgovoran je za stvaranje specifičnog proteina. Znači, gen je osnovna jedinica kromozomske strukture, fiziološke funkcije i promjenjivosti. Genotip je genska konstitucija, tj. nasljedni materijal u određenoj stanici i/ili organizmu koji uvjetuje fizički izgled, odnosno fenotip danog organizma. Pod genetski modificiranim organizmima (GMO) podrazumijevaju se oni organizmi kojima je genom izmijenjen na način do kojega nikada ne bi došlo klasičnim razmnožavanjem ili prirodnom rekombinacijom postojećih gena unutar vrste, odnosno na način do kojega nikada ne bi došlo u prirodi. Genske konstrukcije kojima je izmijenjen genom domaćina najčešće potječu od udaljenih ili posve nesrodnih vrsta, čime se poništavaju sve prirodne granice u prirodnom genskom tijeku izmjena nasljednih informacija. Dakle, GMO-i u svome genetskom materijalu nose stabilno inkorporirane strane sekvence DNK, gene, koje su prisutne u nukleusu (ili u organelama) stanica transgene individue i koje se prenose na potomstvo prema općim zakonima nasljeđivanja. Izvori gena koji se inkorporiraju (umeću) u DNK domaćina nalaze se u biljnom svijetu, kao i u svijetu mikroorganizama, kukaca i životinja, uključujući i ljude, a s obzirom na skupinu kojoj pripadaju, danas možemo govoriti o genetski modificiranim mikroorganizmima, biljkama ili životinjama. Od kada postoje GMO-i? Genetski modificirani organizmi prvi puta su dobiveni sedamdesetih godina XX. stoljeća. Prvu primjenu imali su u proizvodnji humanog inzulina, zamjenivši tako nedovoljnu proizvodnju goveđeg hormona. Međutim, iako je time spriječena velika „farmakoterapijska“ kriza, genetski modificirani organizmi nisu izazvali pažnju šire javnosti, jer su na jednostavan način ušli u medicinu, poljoprivredu i svakodnevnu upotrebu. GMO-i su privukli pažnju i izazvali strah tek medicinskom upotrebom produkata krvi kontaminiranih HIV-om i virusima 9 Genetski modificirani organizmi (GMO) i biosigurnost hepatitisa B, što je dovelo i do prvih žrtava. Najnoviji strahovi vezuju se uz pojavu epidemije „kravljeg ludila“. Iako GMO-i nisu bili povezani s ovim slučajevima, u javnosti je probuđen strah od GMO-a i genetskih manipulacija općenito. U svakom slučaju kontrola kvalitete, zdravstvena ispravnost i dostupnost hrane, kao i zdravlje ljudi, jedne su od najvećih briga današnjice, zbog čega javnost treba imati posebnu ulogu u donošenju odluka koje se tiču ove problematike. Kako nastaju genetski modificirani organizmi? Genetski modificirani organizmi (GMO) dobivaju se metodom poznatom kao genetičko inženjerstvo ili tehnologija rekombinantne DNK, koja predstavlja skup tehnika kojima se prenose funkcionalni geni u neki organizam s ciljem produkcije organizama s novim osobinama. Genetičko inžinjerstvo (tehnologija rekombinantne DNK ili suvremena biotehnologija) uključuje cijeli niz tehnika kojima je moguće identificirati određeni gen u genomu neke vrste, izolirati ga, klonirati, odrediti mu precizan redoslijed nukleotida, promijeniti ga, te ugraditi u genom iste ili neke druge vrste (Jelenić, 2004.). Tehnike koje se koriste za prijenos strane DNK u organizam domaćina mogu biti klasificirane kao izravne (biolistik, elektroporacija, mikroinjektiranje, makroinjektiranje) i neizravne (s pomoću Agrobacterium tumefaciens). Transgene biljke ili životinje obično nose stranu sekvencu DNK veličine nekoliko tisuća baznih parova, koja sadrži 2-4 funkcionalna gena s određenim regulativnim sekvencama. Cijeli ovaj DNK-umetak čini svega milijuniti dio cijelog genoma modificirane stanice neke biljke ili životinje. Tehnike genetičkog inženjerstva našle su široku primjenu u znanstvenim istraživanjima u gotovo svim područjima biologije, kao i primjenu u humanoj i veterinarskoj medicini, šumarstvu, poljoprivredi, farmaceutskoj i prehrambenoj industriji, zaštiti okoliša od onečišćenja i drugim područjima ljudske djelatnosti. Biološka istraživanja bazirana na ovoj tehnici uglavnom se odnose na upoznavanje strukture i funkcije gena te njihovu praktičnu primjenu u korist čovjeka. Tako genetski 10 Genetski modificirani organizmi (GMO) i biosigurnost modificirani organizmi u koje su ugrađeni određeni geni proizvode humane proteine potrebne za liječenje i prevenciju različitih bolesti, kao što su npr. inzulin (za liječenje dijabetesa), interferon (protiv virusnih oboljenja), faktori koagulacije (za liječenje hemofilije), različita cjepiva, antitijela i drugo. Genetičko inženjerstvo podrazumijeva korištenje suvremenih i visokosofisticiranih metoda za uvođenje novih osobina mikroorganizmima, biljkama i životinjama. Za razliku od drugih metoda genetskih poboljšanja, primjena ove tehnologije striktno je propisana, zbog čega genetski modificirani organizmi ili hrana dobivena kao proizvod iz GMO-a ili koja sadrži GMO mogu biti stavljeni na tržište isključivo nakon što su autorizirani na osnovi detaljne procedure. Ova procedura utemeljena je na znanstvenom pristupu procjene rizika koji oni predstavljaju za zdravlje ljudi, okoliš i biološku raznolikost (Bajrović i sur. 1995, 1999, 2005). Koje su prednosti i rizici uzgoja GM biljaka? Pitanja etičke i tehničke prirode, koja stižu s GMO tehnologijom, a može se reći i industrijom, mnogobrojna su. Genetika je tako od znanosti kojom se ekskluzivno bavila relativno malobrojna znanstvena zajednica postala tema za raspravu različitih skupina: kompetentnih, nekompetentnih, profesionalaca, amatera, zaljubljenika, senzacionalista, umjerenih, gorljivih, opreznih, radoznalaca. Podjela mišljenja je neminovna i ona je u ljudskoj naravi, ali je malo tema koje su u posljednje vrijeme tako snažno podijelile svjetsku javnost na one koji podržavaju i one koji su ogorčeni protivnici GMO-a. Tako, dok jedni očekuju kako će ova tehnologija unijeti mnoge pozitivne promjene u naš život, te u znatnoj mjeri podići i unaprijediti kvalitetu života otvarajući neslućene perspektive, drugi izražavaju otvoreni strah pred mogućim posljedicama prenošenja gena iz organizma u organizam, probijanjem svih prirodnih zapreka. Prema prvima, riječ je o revolucionarnom koraku za dobrobit čovječanstva, jer oni vide GMO hranu kao argument s velikim potencijalom i od velike važnosti u borbi protiv nedovoljne količine hrane i gladi za stalno narastajući broj ljudi u svijetu. Pritom u prvi 11 Genetski modificirani organizmi (GMO) i biosigurnost plan ističu činjenice da daljnje povećanje proizvodnje hrane mora doći iz povećanih prinosa na ograničenim zemljišnim površinama, pošto su genetski potencijali za prinos najvažnijih uzgajanih biljaka već skoro dosegnuti u konvencionalnim selekcijskim programima. Također, najplodnije poljoprivredno zemljište na Zemlji stalno se smanjuje uslijed urbanizacije, industrijalizacije i izgradnje infrastrukture za razvoj prijevoza, dok krčenje i širenje poljoprivrede na novim zemljištima uzrokuje ozbiljne štete na i onako krhkim ekosustavima. Tako oni ističu da smo već sredinom 90-tih godina XX. stoljeća, kao izravni rezultat napretka u genetičkom inženjerstvu, dobili prvu generaciju novih genetski modificiranih biljaka tolerantnih prema nekim totalnim herbicidima, te otpornih prema pojedinim štetnicima i virusima, kao i uz poboljšani prinos. Danas se već ubrzano radi na daljnjem istraživanju i postupnom uvođenju tzv. druge i treće generacije genetski modificiranih biljaka s poboljšanom nutricionistričkom kvalitetom i novim tehnološkim i drugim osobinama, kao što su tolerantnost na sušu, zaslanjenost i niska plodnost zemljišta, te otpornost na stres, kao i odgođeno zrenje plodova voćaka. Sve to zajedno otvara nove prilaze i mogućnosti za svladavanje mnogih dobro poznatih ograničenja tropske poljoprivrede, a sve s ciljem proizvodnje većih količina hrane. Također, zagovornici GM tehnologije ističu da molekularna biologija i njene beskrajne mogućnosti u rekombinaciji gena, tih najsavršenijih oblika tvari koje su se mogle stvoriti u prirodi, pružaju današnjem čovjeku neograničene mogućnosti u stvaranju novih, pogodnijih organizama, te novih sorta i hibrida uzgajanih biljaka, kao i novih sojeva korisnih mikroorganizama. Genetski modificirani organizmi (GMO) također pružaju neograničene mogućnosti u popravljanju bioloških i proizvodnih mogućnosti brojnih vrsta biljaka za dobrobit čovjeka. Neslućene mogućnosti što ih ova tehnologija pruža u proizvodnji hrane, prehrambenoj tehnologiji, humanoj medicini, veterini i zaštiti bilja, kao i u području bioenergije, otvaraju mogućnosti pronalaženja učinkovitijih rešenja za najvažnije probleme suvremenog čovječanstva (Ostojić, 1995.). Osim toga, intenzivno se istražuju mogućnosti stvaranja novih transgenih biljaka koje bi davale hranu obogaćenu novim hranjivim sastojcima, pa čak i hranu koja bi istodobno bila i lijek. 12 Genetski modificirani organizmi (GMO) i biosigurnost Kada je riječ o protivnicima genetski modificirane hrane, kao i onima koji nisu potpuno protiv takve ideje, ali zagovaraju vrlo oprezno postupanje, argumenti se odnose na utjecaj ovakve hrane na ljudsko zdravlje, što nije dovoljno ispitano niti je dokazano da je tako nešto nedvojbeno bezopasno. Također, spominju se i mogući negativni utjecaji na prirodno okruženje i promjene ekosustava, ali i razne „moralne“ dvojbe. Iako zagovornici genetski modificirane hrane tvrde da nema opasnosti po zdravlje, iz suprotnoga tabora upozoravaju na to kako je prošlo premalo vremena od početka uzgoja i korištenja genetski modificiranih vrsta i da je otvoreno pitanje kakvi će biti rezultati na duže staze. Na ovakva pitanja ne može se odgovoriti ni jesno ni niječno, jer treba proteći duže vrijeme, pa čak i nekoliko generacija. Utjecaj na prirodno okruženje i ekosustave je nešto bolje istražen, pri čemu je već sada moguće reći da on može biti negativan, jer se mogu ugroziti pojedine prirodne vrste, bilo zbog njihove povećane smrtnosti ili zbog njihova prirodnog (spontanog) ukrštanja s genetski modificiranim vrstama. Tako je npr. istraživanjima u SAD-u i Velikoj Britaniji utvrđen porast smrtnosti nekih kukaca u blizini polja na kojima se gaje genetski modificirane biljke, premda su publicirani i radovi kojima se to niječe. Razne „moralne“ dvojbe što ih protivnici GMO-a navode u prvom redu su vezane uz opasnosti od poigravanja granicama koje je priroda ili božanska ruka postavila, te odnos bogatih i siromašnih zemalja i ulogu koju multinacionalne korporacije mogu odigrati u produbljivanju ionako već postojećeg predubokog jaza. Iako pristalice genetičkog inženjerstva tvrde da nove vrste, koje osiguravaju veće prinose ili daju više mesa, jesu rješenje za problem gladi i siromaštva, malo je onih koji potpuno vjeruju u to. Osim toga, protivnici GMO-a ovu tehnologiju smatraju potencijalnom i sasvim stvarnom opasnošću koja prijeti ljudskoj okolini, a može i stvoriti monstruozne organizme. Oni GMO hranu smatraju i nedovoljno usavršenom i ispitanom glede utjecaja na ljudsko zdravlje i okoliš, ističući opasnost od poigravanja granicama koje je priroda ili božanska ruka postavila (Dimitrijević i Petrović, 2004.). Tako su, prema njima, GMO-i novi proizvodi koji, oslobođeni u prirodi, mogu ugroziti 13 Genetski modificirani organizmi (GMO) i biosigurnost ekosustave, možda čak i nenamjerno. Također ističu kako bi potrošači širom svijeta trebali imati više prava da sami procijene koristi od prihvaćanja GMO hrane u odnosu na moguće rizike (Annerberg, 2003.). Tako oni navode da nekoliko trenutačno dostupnih na tržištu transgenih biljaka ne predstavljaju očiglednu korist za potrošače, već za proizvođače, zbog čega se potrošači pitaju zašto bi oni trebali prihvatiti rizik, dok proizvođači i/ili multinacionalne opskrbljivačke kompanije žanju dobit. Zbog svega toga nam se čini da u današnje vrijeme, kada znanstvenici iz zemalja širom svijeta utiru nove putove i načine čitanja, razmjenjivanja i manipuliranja tim, prije svega, fundamentalnim alfabetom života - genetskim kodom, bitnim tragom naše egzistencije i svijeta u kojemu živimo, te kada smo svjedocima uzbudljivim i naizgled neograničenim mogućnostima znanosti, moramo više nego ikad sudjelovati u raspravi o etici takvih dramatičnih promjena. Naime, na početku novog milenija kada je poljoprivreda dosegnula još jednu prekretnicu u povijesti, nagovještavajući značajne i uzbudljive mogućnosti pokretanja „nove zelene revolucije“, čemu su danas svjedoci stotine milijuna ljudi, transparentna, precizna i objektivna procjena koristi i rizika u vezi s korištenjem GMO tehnologije mora biti dostupna najširoj javnosti. Također, etička odgovornost znanstvenika mora biti mnogo više izražena, kao i komuniciranje o njihovim izumima na način koji može biti razumljiv laicima, pri čemu sami znanstvenici, kao i razna znanstvena udruženja, moraju odigrati najveću ulogu u edukaciji cjelokupne javnosti o GMO tehnologiji i njenim posljedicama. Pored svih dvojbi, ostaje činjenica da je čovjek kumulirao znanje i ovladao još jednom tehnikom koja mu pomaže prodrijeti u mikrokozmos gena i genetske informacije. Činjenica je, također, da mu dosegnuta razina znanja omogućava da potire ili pomijera prirodne zakone i postavljene granice u horizontalnom prijenosu gena, odnosno razmjeni genetskih informacija između vrsta. Kao i svako dramatično novoosvojeno znanstveno i tehnološko područje, biotehnologija ima svoje dobre strane, ali i potencijalne zastrašujuće i nesagledive negativne posljedice. Zbog toga je od golemoga značaja ovu tehnologiju što sveobuhvatnije i kvalitetnije kontrolirati (Trkulja i sur., 2005., 14 Genetski modificirani organizmi (GMO) i biosigurnost 2006., 2007.). Za znanstvenike, ali i za cjelokupnu ljudsku populaciju, ovo je veliki izazov koji zahtijeva mnogo opsežnija, transparentnija i angažiranija istraživanja, uključujući raspodjelu odlučivanja i profita na dosad potpuno nov način. Ovaj veliki izazov od nas zahtijeva da pratimo, razvijamo i povezujemo predjele znanja i veze na kojima se znanost, etika, zdravstvena sigurnost i sigurnost hrane susreću (Trkulja i sur., 2008.). Na kraju, smatramo kako bi bilo korisno podsjetiti se citata iz Konvencije o biološkoj raznolikosti i Programa za okoliš UN-a (CBD i UNEP, 2003.), u kojemu se navodi: "Pošto je biotehnologija tako revolucionarna znanost i razvila je veoma moćnu industriju, ona ima veliki potencijal da preoblikuje svijet oko nas, pri čemu ona već uvelike mijenja poljoprivredu i ono što većina nas konzumira. No, bilo koja veća greška može dovesti do tragičnih i možda trajnih promjena u prirodnom svijetu. Iz tih razloga, budući naraštaji zasigurno će se vratiti u naše vrijeme i ili će nam se zahvaliti ili će nas proklinjati zbog ovoga što činimo - ili ne činimo - u vezi s GMO-ima i biosigurnosti". Kakvo je trenutačno stanje s uzgojem GM biljaka u svijetu? Prvi genetski modificirani organizam koji je FDA (Food and Drug Administration) u SAD-u službeno odobrila za komercijalizaciju 18. svibnja 1994. godine bio je Flavr Savr – hibrid rajčice koji je proizvela kompanija Calgene iz Kalifornije, u koji su uneseni strani geni kako bi ga se moglo dulje čuvati nakon berbe (Slika 1). (Vidović i sur., 2010.) U zadnjih 17 godina, od 1996. do 2013. godine, farmeri su svake godine neprestano povećavali uzgoj GM usjeva od kada su GM usjevi prvi puta komercijalizirani 1996. godine (Grafikon 1). Tako su ukupne površine pod GM biljkama u svijetu porasle za više od 100 puta u prvih 17 godina nakon početne komercijalizacije 1996. godine (1,7 milijun hektara), što GM usjeve čini najbrže usvojenom tehnologijom usjeva u povijesti. Tijekom 2013. godine prekoračena je barijera od 175 milijuna hektara, pošto je po prvi put 18 milijuna farmera u 27 zemalja svijeta (Tablica 1.) zasijalo 175,2 milijuna hektara GM 15 Genetski modificirani organizmi (GMO) i biosigurnost usjeva, što je porast od 5 milijuna hektara u odnosu na prethodnu 2012. godinu. Slika 1.Prvi GMO – hibrid rajčice „Flavr Savr“ (lijevo) koji je komercijaliziran u SAD-u 1994. godine Također je važno istaknuti da više od pola ukupnoga stanovništva, koje broji oko 7 milijardi ljudi (60% ili više od 4 milijarde ljudi), živi u 27 zemalja u kojima su u 2013. godini uzgajne GM biljke, te da se više od polovice od ukupno 1,5 milijarde hektara zemljišnih površina pod usjevima u svijetu nalazi u 27 zemalja u kojima su u 2013. godini odobrene i uzgajane GM biljke. Isto tako, važan je podatak da 175,2 milijuna hektara pod GM biljkama, koje su uzgajane u 2013. godini, čini 11,7% od 1,5 milijarde hektara ukupnih zemljišnih površina pod usjevima u svijetu (Clive, 2013.). 16 Genetski modificirani organizmi (GMO) i biosigurnost Grafikon 1. Pregled zemalja u kojima su uzgajane GM biljke u 2013. godini (Clive, 2013.) Tijekom 2013. godine u 27 zemalja uzgajane su GM biljke, od kojih je 19 zemalja u razvoju i osam razvijenih industrijskih zemalja (Grafikon 1.). Prema broju zasijanih hektara pod GM biljkama, to su: SAD, Brazil, Argentina, Indija, Kanada, Kina, Paragvaj, Južnoafrička Republika, Pakistan, Urugvaj, Bolivija, Filipini, Australija, Burkina Faso, Mianmar, Španjolska, Meksiko, Kolumbija, Sudan, Čile, Honduras, Portugal, Kuba, Češka Republika, Kostarika, Rumunjska i Slovačka, od kojih su pet zemalja članice EU (Španjolska, Portugal, Češka, Rumunjska i Slovačka) u kojima je uzgajan GM kukuruz (Tablica 1.). 17 Genetski modificirani organizmi (GMO) i biosigurnost Tablica 1. Površine i vrste GM biljaka zasijanih u 2013. godini u pojedinim zemljama Red. broj Zemlja Površina (milijuna hektara) GM biljke 1.* SAD 70,1 2.* 3.* 4.* 5.* 6.* 7.* 8.* Brazil Argentina Indija Kanada Kina Paragvaj Južnoafrička Republika Pakistan Urugvaj Bolivija Filipini Australija Burkina Faso Mianmar Španjolska Meksiko Kolumbija Sudan Čile Honduras Portugal Kuba Češka Republika Kostarika Rumunjska Slovačka 40,3 24,4 11,0 10,8 4,2 3,6 2,9 kukuruz, soja, pamuk, uljana repica, šećerna repa, lucerka, papaja, tikvica soja, kukuruz, pamuk soja, kukuruz, pamuk pamuk uljana repica, kukuruz, soja, šećerna repa pamuk, papaja, topola, rajčica, paprika soja, kukuruz, pamuk kukuruz, soja, pamuk 2,8 1,5 1,0 0,8 0,6 0,5 0,3 0,1 0,1 0,1 0,1 <0,1 <0,1 <0,1 <0,1 <0,1 <0,1 <0,1 <0,1 pamuk soja, kukuruz soja kukuruz pamuk, uljana repica pamuk pamuk kukuruz pamuk, soja pamuk, kukuruz pamuk kukuruz, soja, uljana repica kukuruz kukuruz kukuruz kukuruz pamuk, soja kukuruz kukuruz 9.* 10.* 11.* 12.* 13.* 14.* 15.* 16.* 17.* 18.* 19.* 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. Izvor: Clive James, 2013. * 19 zemalja u kojima se GM usjevi uzgajaju na >50.000 ha U 2013. godini SAD, Brazil, Argentina, Indija, Kanada i Kina bile su šest vodećih zemalja u svijetu u kojima su uzgajani GM usjevi. SAD je zadržao svoje prvo mjesto sa 70,1 milijuna hektara (40% ukupnih površina pod GM usjevima u svijetu), iza kojega slijede Brazil s 40,3 milijuna hektara, Argentina s 24,4 milijuna 18 Genetski modificirani organizmi (GMO) i biosigurnost hektara, Indija s 11 milijuna hektara, Kanada s 10,8 milijuna hektara i Kina s 4,2 milijuna hektara (Tablica 1). Grafikon 2. Površine (u milijunima hektara) pod GM biljkama u razvijenim i nerazvijenim zemljama i u svijetu u razdoblju 1996.-2013. (Clive, 2013.) Po drugi puta u 2013. godini zemlje u razvoju uzgajale su više GM biljaka (54%) u odnosu na industrijski razvijene zemlje, u kojima je bilo zasijano 46% ukupnih površina GM usjevima (Grafikon 2.). To je u suprotnosti s predviđanjima kritičara koji su prije komercijalizacije GM biljaka 1996. godine smatrali da su biotehnološki usjevi prihvatljivi samo za industrijski razvijene zemlje i da nikada neće biti prihvaćene i usvojene u zemljama u razvoju. Najveći porast povšina pod GM usjevima u svijetu u 2013. godini bio je u Brazilu, i to za 3,7 milijuna hektara odnosno za 10%. 19 Genetski modificirani organizmi (GMO) i biosigurnost Grafikon 3. Površine (u milijunima haktara) pod najvažnijim GM biljkama u svijetu u razdoblju1996.-2013. (Clive, 2013). GM soja je i u 2013. godini najviše uzgajana GM biljka na svijetu, zauzimajući 84,5 milijuna hektara (48,3% od ukupnih površina pod GM usjevima), zatim kukuruz (56,6 milijuna hektara odnosno 32,3% ukupnih površina), pamuk (23,8 milijuna hektara ili 13,6%) i uljana repica (8,2 milijuna hektara ili 4,7% ukupnih površine pod GM biljkama) (Grafikon 3.). Grafikon 4. Površine (u milijunima hektara) i postotak pod najvažnijim GM biljkama u svijetu u razdoblju 1996.-2013. (Clive, 2013.) Osim toga, iz Grafikona 4. vidi se da u 2013. godini 79% ukupno proizvedene soje u svijetu jest GM soja (84,5 milijuna hektara od ukupno 107 milijuna hektara na kojima se u svijetu uzgaja soja). Također je iz istog grafikona vidljivo da 70% ukupno proizvedenog pamuka u svijetu otpada na GM pamuk (23,8 milijunna hektara od ukupno 34 milijuna hektara), te 32% ukupno proizvedenog kukuruza u svijetu (56,6 milijuna hektara GM kukuruza od ukupno 177 milijuna hektara), kao i 24% ukupno proizvedene uljane repice, odnosno 8,2 milijuna hektara GM uljane repice od ukupno 34 milijuna hektara (Clive, 2013.). Također, u 2013. godini tolerantnost prema totalnim herbicidima primijenjena na GM soji, kukuruzu, uljanoj repici, pamuku i lucerki i dalje je najdominantnija osobina među GM biljkama koje su uzgajane na oko 98,8 milijuna hektara 20 Genetski modificirani organizmi (GMO) i biosigurnost (Grafikon 5.) ili 56,4% površina pod transgenim usjevima. Međutim, u 2013. godini tzv. grupe osobina (dvije ili tri nove osobine zajedno u istoj sorti ili hibridu) uzgajane su na većim površinama (na 47,1 milijuna hektara ili 27% ukupnih površina pod biotehnološkim usjevima) u odnosu na Bt rezistentnost prema kukcima kod GM biljaka, koje su uzgajane na 29,3 milijuna hektara ili 16,7% ukupnih površina pod transgenim usjevima (Clive, 2013.). Grafikon 5. Pregled površina (u milijunima hektara) zasijanih GM biljkama po osobinama u razdoblju 1996.-2013. (Clive, 2013.) Dok je 27 zemalja uzgajalo GM biljke u 2013. godini, još 36 zemalja izdalo je odobrenja za uvoz GM biljaka namijenjenih za hranu i hranu za životinje, što ukupno iznosi 63 zemlje koje su izdale regultivna odobrenja za uvoz GM biljaka i njihovu upotrebu za hranu i hranu za životinje ili za njihovo namjerno oslobađanje u okoliš od 1994. godine. Činjenica je da u tih 63 zemalja, koje su odobrile uvoz GM biljaka namijenjenih za hranu i hranu za životinje ili njihov uzgoj, živi oko 75% svjetskog stanovništva (Clive, 2013.). Do 30. studenoga 2013. godine u tih 63 zemalja ukupno je izdano 2.833 odobrenja za 336 različitih GM transformacija (engl. GM event) za ukupno 27 različitih uzgajanih biljaka. Od tih 27 biljaka, u svijetu se najviše uzgajaju četiri biljne vrste, i to: soja (Glycine max (L.) Merr.), kukuruz (Zea mays L.), pamuk (Gossypium hirsutum L.) i uljana repica (Brassica napus L.). Osim njih, u različitim zemljama u svijetu izdana su odobrenja i 21 Genetski modificirani organizmi (GMO) i biosigurnost za različite sorte i hibride drugih biljnih vrsta kao što su: pšenica (Triticum aestivum L.), riža (Oryza sativa L.), krumpir (Solanum tuberosum L.), rajčica (Lycopersicon esculentum Mill.), paprika (Capsicum annuum L.), dinja (Cucumis melo L.), tikvica (Cucurbita pepo L.), grah (Phaseolus vulgaris L.), leća (Lens culinaris Medikus), cikorija (Cichorium intybus L.), duhan (Nicotiana tabacum L.), suncokret (Helianthus annuus L.), šećerna repa (Beta vulgaris L.), ogrštica (Brassica rapa L.), lan (Linum usitatissimum L.), lucerka (Medicago sativa L.), bijela rosulja (Agrostis stolonifera L.), karanfil (Dianthus caryophyllus L.), petunija (Petunia x hybrida), ruža (Rosa x hybrida), šljiva (Prunus domestica L.), papaja (Carica papaya L.) i topola (Populus sp.). Od ukupno 2.833 regulativnih odobrenja koja su izdala nadležna tijela u 63 zemlje u svijetu, njih 1.321 izdano je za upotrebu različitih sorti i hibrida GM biljaka kao hrane za životinje (za izravnu upotrebu ili preradu), a njih 918 za korištenje kao hrana za ljude (za izravnu upotrebu ili preradu), dok je njih 599 dobilo odobrenje za namjerno unošenje u okoliš, odnosno za uzgoj. Među tim zemljama, Japan je izdao najveći broj odobrenja za različite sorte i hibride GM biljaka (198), zatim slijede SAD (165), Kanada (146), Meksiko (131), Južna Koreja (103), Australija (93), Novi Zeland (83), Europska unija (71 uključujući i odobrenja koja su istekla ili su u postupku obnove), Filipini (68), Tajvan (65), Kolumbija (59), Kina (55), Južnoafrička Republika (52) itd. Od biljnih vrsta, za kukuruz je izdan najveći broj odobrenih GM transformacija (130), iza kojeg slijede pamuk (49), krumpir (31), uljana repica (30), soja (27) itd. Genetski modificirana transformacija koja je dobila najveći broj odobrenja u svijetu jest sorta soje GTS-4-3-2 (Roundup Redy) koja je tolerantna na totalni herbicid glifosat (51 odobrenje u 24 zemlje + EU-28), zatim hibrid kukuruza MON810 koji je otporan na kukce iz reda Lepidoptera (49 odobrenja u 23 zemlje + EU-28), te hibrid kukuruza NK603 tolerantan na totalni herbicid glifosat (49 odobrenja u 22 zemlje + EU-28) itd. (Clive, 2013.). Registar odobrenih sorti i hibrida GM biljaka, kao i GM mikroorganizama, s rokovima važenja odobrenja izdanih na području Europske unije dan je u Tablici 2. 22 Genetski modificirani organizmi (GMO) i biosigurnost Tablica 2. Europski registar odobrenih sorti i hibrida GM biljaka, kao i GM mikroorganizama, s rokovima važenja odobrenja Genetski modificiran pamuk Biljka (GM hibrid/sorta) Jedinstveni ID [ Kompanija ] Pamuk (MON1445) MONØ1445-2 [ Monsanto ] Pamuk (MON15985) MON-15985-7 [ Monsanto ] Cotton (MON15985 x MON1445) MON-15985-7 x MON-Ø1445-2 [ Monsanto ] Pamuk (MON531) MON-ØØ531-6 [ Monsanto ] Pamuk (MON531 x MON1445 ) MON-ØØ531-6 x MON-Ø1445-2 [ Monsanto ] Introducirani gen/ osobina Genetski modificiran pamuk koji sadrži: cp4 epsps gen umetnut kako bi se postigla tolerantnost na herbicid glifosat Genetski modificiran pamuk koji sadrži: cry1A i cry2Ab2 gen umetnut kako bi se postigla rezistentnost na kukce iz reda Lepidoptera Genetski modificiran pamuk koji sadrži: cry1A i cry2Ab2 geni umetnuti kako bi se postigla rezistentnost na kukce iz reda Lepidoptera cp4 epsps gen umetnut kako bi se postigla tolerantnost na herbicid glifosat Genetski modificiran pamuk koji sadrži: cry1A (c) gen umetnut kako bi se postigla rezistentnost na kukce Genetski modificiran pamuk koji sadrži: cry1A (c) gen umetnut kako bi se postigla rezistentnost na kukce cp4 epsps gen umetnut kako bi se postigla tolerantnost Odobrena upotreba Datum isteka odobrenja Hrana proizvedena od MON1445 pamuka (ulje od sjemena pamuka) Aditivi hrani proizvedeni od MON1445 pamuka Hrana za životinje proizvedena od MON1445 pamuka Hrana proizvedena od MON-15985-7 pamuka Aditivi hrani proizvedeni od MON-15985-7 pamuka Hrana za životinje proizvedena od MON-15985-7 pamuka Obnova odobrenja u tijeku Aditivi hrani proizvedeni od MON 15985 x MON1445 pamuka Obnova odobrenja u tijeku Hrana za životinje proizvedena od MON 15985 x MON1445 pamuka Obnova odobrenja u tijeku Hrana proizvedena od MON531 pamuka (ulje od sjemena pamuka) Hrana proizvedena od MON531 pamuka (aditivi hrani) Hrana za životinje proizvedena od MON531 pamuka Aditivi hrani proizvedeni od MON531 x MON1445 pamuka Obnova odobrenja u tijeku Hrana za životinje proizvedena od MON531 x MON1445 pamuka Obnova odobrenja u tijeku Obnova odobrenja u tijeku Obnova odobrenja u tijeku Obnova odobrenja u tijeku Obnova odobrenja u tijeku Obnova odobrenja u tijeku Obnova odobrenja u tijeku Obnova odobrenja u tijeku Obnova odobrenja u tijeku 23 Genetski modificirani organizmi (GMO) i biosigurnost na herbicid glifosat Pamuk (LLCotton25) ACS-GHØØ1-3 [ Bayer ] Pamuk (GHB614) BCS-GHØØ2-5 [Bayer] Pamuk (28124-236x3006210-23) DAS-242365xDAS21Ø23-5 [ Dow AgroSciences ] Genetski modificiran pamuk koji sadrži: pat gen umetnut kako bi se postigla tolerantnost na herbicid glufosinatamonij Genetski modificiran pamuk koji sadrži: 2mepsps gen umetnut kako bi se postigla tolerantnost na herbicid glifosat Genetski modificiran pamuk koji sadrži: cry1Ac i cry1F geni koji osiguravaju zaštitu od pojedinih štetnika iz reda Lepidoptera pat gen umetnut kako bi se postigla tolerantnost na herbicid glufosinat-amonij Hrana i sastojci hrane koji sadrže, sastoje se od ili su proizvedeni od LLCotton25 pamuka (uključujući i aditive) Hrana za životinje i sastojci hrane koji sadrže, sastoje se od ili su proizvedeni od LLCotton25 pamuka Drugi proizvodi, osim za hranu za ljude i hranu za životinje, koji sadrže ili su sastavljeni od LLCotton25 pamuka za istu upotrebu kao i bilo koji drugi pamuk, s iznimkom uzgoja Hrana i sastojci hrane koji sadrže, sastoje se ili se proizvode od BCS-GHØØ2-5 pamuka (uključujući i aditive u hrani) Hrana za životinje koja sadrži, sastoji se ili se proizvodi od BCS-GHØØ2-5 pamuka (uključujući i materijale i aditive za hranu za životinje) Drugi proizvodi, osim za hranu za ljude i hranu za životinje, koji sadrže ili su sastavljeni od BCS-GHØØ2-5 pamuka za istu upotrebu kao i bilo koji drugi pamuk, s iznimkom uzgoja Hrana i sastojci hrane koji sadrže, sastoje se ili se proizvode od DAS-24236-5xDAS21Ø23-5 pamuka (uključujući i aditive u hrani) Hrana za životinje koja sadrži, sastoji se ili se proizvodi od DAS24236-5xDAS-21Ø23-5 pamuka (uključujući i materijale i aditive za hranu za životinje) Drugi proizvodi, osim za hranu za ljude i hranu za životinje, koji sadrže ili su sastavljeni od DAS-24236-5xDAS-21Ø23-5 pamuka za istu upotrebu kao i bilo koji drugi pamuk, s iznimkom uzgoja 28/10/2018 16/06/2021 21/12/2021 Genetski modificiran kukuruz Biljka (GM hibrid/sorta) Jedinstveni ID [ Kompanija ] 24 Introducirani gen/ osobina Odobrena upotreba Datum isteka odobrenja Genetski modificirani organizmi (GMO) i biosigurnost Kukuruz (Bt11) SYN-BT Ø11-1 [ Syngenta ] Kukuruz (DAS59122) DAS-59122-7 [ Pioneer and Dow AgroSciences ] Genetski modificiran kukuruz koji sadrži: cry1A (b) gen umetnut kako bi se postigla rezistentnost na kukce pat gen umetnut kako bi se postigla tolerantnost na herbicid glufosinatamonij Genetski modificiran kukuruz koji sadrži: cry34Ab1 i cry35Ab1 gen umetnut kako bi se postigla zaštita od određenih štetnika iz reda Coleoptera pat gen umetnut kako bi se postigla tolerantnost na herbicid glufosinatamonij Genetski modificiran Kukuruz (DAS1507xNK kukuruz koji sadrži: cry1F gen umetnut 603) kako bi se postigla DAS-Ø15Ø71xMONØØ6Ø3-6 [ Pioneer and Dow AgroSciences ] Kukuruz (DAS1507) DAS-Ø15Ø7-1 [ Pioneer and Dow AgroSciences ] Kukuruz (GA21) zaštita od određenih štetnika iz reda Lepidoptera pat gen umetnut kako bi se postigla tolerantnost na herbicid glufosinatamonij cp4 epsps gen umetnut kako bi se postigla tolerantnost na herbicid glifosat Genetski modificiran kukuruz koji sadrži: cry1F gen umetnut kako bi se postigla zaštita od određenih štetnika iz reda Lepidoptera pat gen umetnut kako bi se postigla tolerantnost na herbicid glufosinatamonij Genetski modificiran kukuruz koji sadrži: Hrana i sastojci hrane koji sadrže, sastoje se od ili su proizvedeni od Bt11 kukuruza Hrana za životinje i sastojci hrane koji sadrže, sastoje se od ili su proizvedeni od Bt11 kukuruza Drugi proizvodi, osim hrane za ljude i životinje, koji sadrže ili su sastavljeni od Bt11 kukuruza za istu upotrebu kao i bilo koji drugi kukuruz, s iznimkom uzgoja Hrana i sastojci hrane koji sadrže, sastoje se od ili su proizvedeni od DAS59122 kukuruza Hrana za životinje i sastojci hrane koji sadrže, sastoje se od ili su proizvedeni od DAS59122 kukuruza Drugi proizvodi, osim hrane za ljude i životinje, koji sadrže ili su sastavljeni od DAS59122 kukuruza za istu upotrebu kao i bilo koji drugi kukuruz, s iznimkom uzgoja Hrana i sastojci hrane koji sadrže, sastoje se od ili su proizvedeni od DAS59122 kukuruza Hrana za životinje i sastojci hrane koji sadrže, sastoje se od ili su proizvedeni od DAS59122 kukuruza Drugi proizvodi, osim hrane za ljude i životinje, koji sadrže ili su sastavljeni od DAS59122 kukuruza za istu upotrebu kao i bilo koji drugi kukuruz, s iznimkom uzgoja 27/07/2020 Hrana i sastojci hrane koji sadrže, sastoje se od ili su proizvedeni od DAS1507 kukuruza (uključujući i aditive) Hrana za životinje koja sadrži ili se sastoji od DAS1507 kukuruza Hrana za životinje proizvedena od DAS1507 kukuruza Drugi proizvodi koji sadrže ili su sastavljeni od DAS1507 kukuruza, s iznimkom uzgoja Hrana i sastojci hrane koji sadrže, sastoje se od ili su proizvedeni od GA21 02/03/2016 23/10/2017 23/10/2017 15/03/2016 02/03/2016 15/03/2016 27/3/2018 25 Genetski modificirani organizmi (GMO) i biosigurnost MON-ØØØ21-9 [ Syngenta ] Kukuruz (MON810) MON-ØØ81Ø-6 [ Monsanto ] Kukuruz (MON863) MON-ØØ863-5 [ Monsanto ] Kukuruz (NK603) MON-ØØ6Ø3-6 mepsps gen umetnut kako bi se postigla tolerantnost na herbicid glifosat Genetski modificiran kukuruz koji sadrži: cry1A (b) gen umetnut kako bi se postigla rezistentnost na kukce iz reda Lepidoptera Genetski modificiran kukuruz koji sadrži: cry3Bb1 gen umetnut kako bi se postigla rezistentnost na kukce nptII gen umetnut kao selekcijski marker Genetski modificiran kukuruz koji sadrži: cp4 epsps gen umetnut kako bi se postigla tolerantnost na herbicid glifosat [ Monsanto ] Kukuruz (NK603 x MON810) MON-ØØ6Ø36 x MON- 26 Genetski modificiran kukuruz koji sadrži: cp4 epsps gen umetnut kako bi se postigla tolerantnost na herbicid glifosat cry1A (b) gen umetnut kako bi se kukuruza (uključujući i aditive) Hrana za životinje koja sadrži, sastoji se ili je proizvedena od GA21 kukuruza Drugi proizvodi, osim hrane za ljude i životinje, koji sadrže ili su sastavljeni od GA21 kukuruza za istu upotrebu kao i bilo koji drugi kukuruz, s iznimkom uzgoja Hrana i sastojci hrane proizvedeni od MON810 (uključujući i aditive) Hrana za životinje koja se sastoji od MON810 kukuruza Hrana za životinje proizvedena od MON810 kukuruza Sjeme za uzgoj Hrana koja sadrži, sastoji se od ili je proizvedena od MON863 kukuruza Aditivi hrani proizvedeni od MON863 kukuruza Hrana za životinje koja sadrži ili se sastoji od MON863 kukuruza Hrana za životinje proizvedena od MON863 kukuruza Drugi proizvodi koji sadrže ili su sastavljeni od MON863 kukuruza, s iznimkom uzgoja Hrana koja sadrži, sastoji se od ili je proizvedena od NK603 kukuruza Aditivi hrani proizvedeni od NK603 kukuruza Hrana za životinje koja sadrži ili se sastoji od Nk603 kukuruza Hrana za životinje proizvedena od NK603 kukuruza Drugi proizvodi koji sadrže ili su sastavljeni od NK603 kukuruza, s iznimkom uzgoja Hrana i sastojci hrane koji sadrže, sastoje se od ili su proizvedeni od NK603 x MON810 kukuruza (uključujući i aditive) Hrana za životinje koja sadrži, sastoji se ili je proizvedena od NK603 x Obnova odobrenja u tijeku Obnova odobrenja u tijeku Obnova odobrenja u tijeku Obnova odobrenja u tijeku 12/01/2016 Obnova odobrenja u tijeku 12/02/2016 Obnova odobrenja u tijeku 12/02/2016 02/03/2015 Obnova odobrenja u tijeku 17/10/2014 Obnova odobrenja u tijeku 17/10/2014 23/10/2017 Genetski modificirani organizmi (GMO) i biosigurnost ØØ81Ø-6 [ Monsanto ] Kukuruz (T25) ACS-ZMØØ3-2 [ Bayer ] Kukuruz (MON88017) MON-88Ø17-3 [ Monsanto ] Kukuruz (MON89034) MON-89Ø34-3 [ Monsanto ] Kukuruz (59122xNK603) DAS-591227xMONØØ6Ø3-6 [ Pioneer ] postigla rezistentnost na kukce iz reda Lepidoptera Genetski modificiran kukuruz koji sadrži: pat gen umetnut kako bi se postigla tolerantnost na glufosinat-amonij herbicid Genetski modificiran kukuruz koji sadrži: cry3Bb1 gen umetnut kako bi se postigla rezistentnost na određene kukce iz reda Coleoptera cp4 epsps gen umetnut kako bi se postigla tolerantnost na herbicid glifosat Genetski modificiran kukuruz koji sadrži: cry1A.105 i cry2Ab2 gene umetnut kako bi se postigla zaštita od određenih štetnika iz reda Lepidoptera Genetski modificiran kukuruz koji sadrži: cry34Ab1 i cry35Ab1gen umetnut kako bi se postigla zaštita od određenih štetnika iz reda Coleoptera pat gen umetnut kako bi se postigla tolerantnost na glufosinat-amonij herbicid cp4 epsps gen MON810 kukuruza Drugi proizvodi, osim hrane za ljude i životinje, koji sadrže ili su sastavljeni od NK603 x MON810 kukuruza za istu upotrebu kao i bilo koji drugi kukuruz, s iznimkom uzgoja Hrana i sastojci hrane proizvedeni od T25 kukuruza Hrana za životinje koja sadrži, sastoji se ili je proizvedena od T25 kukuruza Sjeme za uzgoj Hrana i sastojci hrane koji sadrže, sastoje se od ili su proizvedeni od MON88017 kukuruza (uključujući i aditive) Hrana za životinje koja sadrži, sastoji se ili je proizvedena od MON88017 kukuruza Drugi proizvodi, osim hrane za ljude i životinje, koji sadrže ili su sastavljeni od MON88017 kukuruza za istu upotrebu kao i bilo koji drugi kukuruz, s iznimkom uzgoja Hrana i sastojci hrane koji sadrže, sastoje se od ili su proizvedeni od MON89034 kukuruza (uključujući i aditive) Hrana za životinje koja sadrži, sastoji se ili je proizvedena od MON89034 kukuruza Drugi proizvodi, osim hrane za ljude i životinje, koji sadrže ili su sastavljeni od MON89034 kukuruza za istu upotrebu kao i bilo koji drugi kukuruz, s iznimkom uzgoja Hrana i sastojci hrane koji sadrže, sastoje se od ili su proizvedeni od 59122xNK603 kukuruza (uključujući i aditive) Hrana za životinje koja sadrži, sastoji se ili je proizvedena od 59122xNK603 kukuruza Drugi proizvodi osim hrane za ljude i životinje koji sadrže ili su sastavljeni od 59122xNK603 kukuruza za istu upotrebu kao i bilo koji Obnova odobrenja u tijeku Obnova odobrenja u tijeku Obnova odobrenja u tijeku 29/10/2019 29/10/2019 29/10/2019 27 Genetski modificirani organizmi (GMO) i biosigurnost Kukuruz (MIR604) SYN-IR6Ø4-5 [ Syngenta ] umetnut kako bi se postigla tolerantnost na herbicid glifosat Genetski modificiran kukuruz koji sadrži: cry3A gen umetnut kako bi se postigla zaštita od određenih štetnika iz reda Coleoptera pmi gen umetnut kao selekcijski marker Genetski modificiran Kukuruz (MON863xMO kukuruz koji sadrži: cry3Bb1 gen umetnut N810xNK603) kako bi se postigla MON-ØØ8635xMONØØ81Ø6xMONØØ6Ø3-6 [ Monsanto ] Kukuruz (MON863 x MON810 ) MON-ØØ8635 x MONØØ81Ø-6 [ Monsanto ] Kukuruz (Bt11xGA21) SYN-BTØ111xMONØØØ21-9 28 zaštita od određenih štetnika iz reda Coleoptera cry1Ab gen umetnut kako bi se postigla zaštita od određenih štetnika iz reda Lepidoptera cp4 epsps gen umetnut kako bi se postigla tolerantnost na herbicid glifosat nptII gen umetnut kao selekcijski marker Genetski modificiran kukuruz koji sadrži: cry3Bb1 gen umetnut kako bi se postigla zaštita od određenih štetnika iz reda Coleoptera cry1Ab gen umetnut kako bi se postigla zaštita od određenih štetnika iz reda Lepidoptera nptII gen umetnut kao selekcijski marker Genetski modificiran kukuruz koji sadrži: cry1Ab gen umetnut kako bi se postigla zaštita od određenih štetnika iz reda Lepidoptera pat gen umetnut kako drugi kukuruz, s iznimkom uzgoja Hrana i sastojci hrane koji sadrže, sastoje se od ili su proizvedeni od MIR604 kukuruza (uključujući i aditive) Hrana za životinje koja sadrži, sastoji se ili je proizvedena od MIR604 kukuruza Drugi proizvodi, osim hrane za ljude i životinje, koji sadrže ili su sastavljeni od MIR604 kukuruza za istu upotrebu kao i bilo koji drugi kukuruz, s iznimkom uzgoja Hrana i sastojci hrane koji sadrže, sastoje se od ili su proizvedeni od MON863xMON810xNK603 kukuruza (uključujući i aditive) Hrana za životinje koja sadrži, sastoji se ili je proizvedena od MON863xMON810xNK603 kukuruza Drugi proizvodi, osim hrane za ljude i životinje, koji sadrže ili su sastavljeni od MON863xMON810xNK603 kukuruza za istu upotrebu kao i bilo koji drugi kukuruz, s iznimkom uzgoja Hrana i sastojci hrane koji sadrže, sastoje se od ili su proizvedeni od MON863xMON810 kukuruza Hrana za životinje koja sadrži, sastoji se ili je proizvedena od MON863xMON810 kukuruza Drugi proizvodi, osim hrane za ljude i životinje, koji sadrže ili su sastavljeni od MON863x MON810 kukuruza za istu upotrebu kao i bilo koji drugi kukuruz, s iznimkom uzgoja Hrana i sastojci hrane koji sadrže, sastoje se od ili su proizvedeni od Bt11xGA21 kukuruza Hrana za životinje koja sadrži, sastoji se ili je proizvedena od Bt11xGA21 kukuruza 29/11/2019 01/3/2020 27/07/2020 Genetski modificirani organizmi (GMO) i biosigurnost [ Syngenta ] Kukuruz (MON88017x MON810) MON-88Ø173xMONØØ81Ø-6 [ Monsanto ] Kukuruz (MON863 x NK603) MON-ØØ8635 x MONØØ6Ø3-6 [ Monsanto ] Kukuruz (MON89034 xNK603) MON-89Ø343x MONØØ6Ø3-6 [ Monsanto ] Kukuruz (59122x1507x NK603) DAS-591227xDASØ15Ø7xMONØØ6Ø3-6 bi se postigla tolerantnost na herbicid glufosinat-amonij mepsps gen umetnut kako bi se postigla tolerantnost na herbicid glifosat Genetski modificiran kukuruz koji sadrži: cry1Ab gen umetnut kako bi se postigla zaštita od određenih štetnika iz reda Lepidoptera cry3Bb1 gen umetnut kako bi se postigla zaštita od određenih štetnika iz reda Coleoptera cp4 epsps gen umetnut kako bi se postigla tolerantnost na herbicid glifosat Genetski modificiran kukuruz koji sadrži: cry3Bb1 gen umetnut kako bi se postigla zaštita od određenih štetnika iz reda Coleoptera cp4 epsps gen umetnut kako bi se postigla tolerantnost na herbicid glifosat nptII gen umetnut kao selekcijski marker Genetski modificiran kukuruz koji sadrži: cry1A.105 i cry2Ab2 gene umetnut kako bi se postigla zaštita od određenih štetnika iz reda Lepidoptera cp4 epsps gen umetnut kako bi se postigla tolerantnost na herbicid glifosat Genetski modificiran kukuruz koji sadrži: cry1F gen umetnut kako bi se postigla zaštita od određenih štetnika iz reda Lepidoptera cry34Ab1 i cry35Ab1geni umetnuti kako bi se Drugi proizvodi, osim hrane za ljude i životinje, koji sadrže ili su sastavljeni od Bt11xGA21kukuruza Hrana i sastojci hrane koji sadrže, sastoje se od ili su proizvedeni od MON88017xMON810 kukuruza Hrana za životinje koja sadrži, sastoji se ili je proizvedena od MON88017xMON810 kukuruza Drugi proizvodi, osim hrane za ljude i životinje, koji sadrže ili su sastavljeni od MON88017xMON810 kukuruza 27/07/2020 Hrana i sastojci hrane koji sadrže, sastoje se od ili su proizvedeni od MON863xNK603 kukuruza Hrana za životinje koja sadrži, sastoji se ili je proizvedena od MON863xNK603 kukuruza Drugi proizvodi, osim hrane za ljude i životinje, koji sadrže ili su sastavljeni od MON863xNK603 kukuruza za istu upotrebu kao i bilo koji drugi kukuruz, s iznimkom uzgoja Hrana i sastojci hrane koji sadrže, sastoje se od ili su proizvedeni od MON89034 x NK603 kukuruza Hrana za životinje koja sadrži, sastoji se ili je proizvedena od MON89034 x NK603 kukuruza Drugi proizvodi, osim hrane za ljude i životinje, koji sadrže ili su sastavljeni od MON89034 x NK603 kukuruza Hrana i sastojci hrane koji sadrže, sastoje se od ili su proizvedeni od 59122x1507xNK603 kukuruza Hrana za životinje koja sadrži, sastoji se ili je proizvedena od 59122x1507xNK603 kukuruza 01/3/2020 27/07/2020 27/07/2020 29 Genetski modificirani organizmi (GMO) i biosigurnost [ Pioneer ] Kukuruz (1507x59122) DAS-Ø15Ø7x DAS-59122-7 [ Pioneer ] Kukuruz (MON89034 xMON88017) MON-89Ø343x MON88Ø17-3 [ Monsanto ] Kukuruz (MIR604 xGA21) SYN-IR6Ø4-5 x MONØØØ21-9 [ Syngenta ] 30 postigla zaštita od određenih štetnika iz reda Coleoptera pat gen umetnut kako bi se postigla tolerantnost na herbicid glufosinatamonij cp4 epsps gen umetnut kako bi se postigla tolerantnost na herbicid glifosat Genetski modificiran kukuruz koji sadrži: cry1F gen umetnut kako bi se postigla zaštita od određenih štetnika iz reda Lepidoptera cry34Ab1 i cry35Ab1geni umetnuti kako bi se postigla zaštita od određenih štetnika iz reda Coleoptera pat gen umetnut kako bi se postigla tolerantnost na herbicid glufosinat-amonij Genetski modificiran kukuruz koji sadrži: cry1A.105 i cry2Ab2 geni umetnuti kako bi se postigla zaštita od određenih štetnika iz reda Lepidoptera cry3Bb1 gen umetnut kako bi se postigla zaštita od određenih štetnika iz reda Coleoptera cp4 epsps gen umetnut kako bi se postigla tolerantnost na herbicid glifosat Drugi proizvodi osim hrane za ljude i životinje koji sadrže ili su sastavljeni od 59122x1507xNK603 kukuruza Genetski modificiran kukuruz koji sadrži: cry3A gen umetnut kako bi se postigla zaštita od određenih štetnika iz reda Coleoptera mepsps gen umetnut kako bi se postigla tolerantnost na herbicid glifosat Hrana i sastojci hrane koji sadrže, sastoje se od ili su proizvedeni od 1507x59122 kukuruza Hrana za životinje koja sadrži, sastoji se ili je proizvedena od 1507x59122 kukuruza Drugi proizvodi osim hrane za ljude i životinje koji sadrže ili su sastavljeni od 1507x59122 kukuruza 27/07/2020 Hrana i sastojci hrane koji sadrže, sastoje se ili su proizvodeni od MON-89Ø343x MON-88Ø17-3 kukuruza (uključujući i aditive u hrani) Hrana za životinje koja sadrži, sastoji se od ili je proizvodena od MON-89Ø343x MON-88Ø17-3 kukuruza (uključujući i dodatake hrani za životinje) Proizvodi, osim hrane i hrane za životinje, koji sadrže ili se sastoje od MON89Ø34-3x MON-88Ø17-3 kukuruza za iste namjene kao i bilo koji drugi kukuruz, osim za uzgoj 16/06/2021 Hrana i sastojci hrane koji sadrže, sastoje se ili su proizvodeni od SYNIR6Ø4-5xMON-ØØØ21-9 kukuruza (uključujući i aditive u hrani) Hrana za životinje koja sadrži, sastoji se od ili je proizvedena od SYN-IR6Ø45xMON-ØØØ21-9 kukuruza (uključujući i dodatake hrani za životinje) Proizvodi, osim hrane i 21/12/2021 Genetski modificirani organizmi (GMO) i biosigurnost Kukuruz (Bt11xMIR604) SYN-BTØ11-1 x SYN-IR6Ø4-5 [ Syngenta ] Kukuruz (Bt11xMIR60 4xGA21) SYN-BTØ111xSYN-IR6Ø45xMONØØØ21-9 [ Syngenta ] Kukuruz (MIR162) SYN-IR162-4 [ Syngenta ] Genetski modificiran kukuruz koji sadrži: cry1Ab gen umetnut kako bi se postigla zaštita od određenih štetnika iz reda Lepidoptera cry3A gen umetnut kako bi se postigla zaštita od određenih štetnika iz reda Coleoptera pat gen umetnut kako bi se postigla tolerantnost na herbicid glufosinatamonij Genetski modificiran kukuruz koji sadrži: cry1Ab gen umetnut kako bi se postigla zaštita od određenih štetnika iz reda Lepidoptera cry3A gen umetnut kako bi se postigla zaštita od određenih štetnika iz reda Coleoptera pat gen umetnut kako bi se postigla tolerantnost na herbicid glufosinat-amonij mepsps gen umetnut kako bi se postigla tolerantnost na herbicid glifosat Genetski modificiran kukuruz koji sadrži: vip3Aa20 ) gen umetnut kako bi se postigla rezistentnost na kukce hrane za životinje, koji sadrže ili se sastoje od SYN-IR6Ø4-5xMONØØØ21-9 kukuruza za iste namjene kao i bilo koji drugi kukuruz, osim za uzgoj Hrana i sastojci hrane koji sadrže, sastoje se ili su proizvodeni od SYNBTØ11-1xSYN-IR6Ø4-5 kukuruza (uključujući i aditive u hrani) Hrana za životinje koja sadrži, sastoji se od ili je proizvedena od SYNBTØ11-1xSYN-IR6Ø4-5 kukuruza (uključujući i dodatake hrani za životinje) Proizvodi osim hrane i hrane za životinje koji sadrže ili se sastoje od SYNBTØ11-1xSYN-IR6Ø4-5 kukuruza za iste namjene kao i bilo koji drugi kukuruz, osim za uzgoj Hrana i sastojci hrane koji sadrže, sastoje se ili proizvode od SYN-BTØ111xSYN-IR6Ø4-5xMONØØØ21-9 kukuruza (uključujući i aditive u hrani) Hrana za životinje koja sadrži, sastoji se od ili je proizvedena od SYNBTØ11-1xSYN-IR6Ø45xMON-ØØØ21-9 kukuruza (uključujući i dodatake hrani za životinje) Proizvodi, osim hrane i hrane za životinje, koji sadrže ili se sastoje od SYN-BTØ111xSYN-IR6Ø4-5xMONØØØ21-9 kukuruza za iste namjene kao i bilo koji drugi kukuruz, osim za uzgoj Hrana i sastojci hrane koji sadrže, sastoje se ili proizvode od SYN-IR162-4 kukuruza Hrana za životinje koja sadrži, sastoji se od ili je proizvedena od SYNIR162-4 kukuruza Proizvodi osim hrane i hrane za životinje koji sadrže ili se sastoje od SYN-IR162-4 kukuruza 21/12/2021 21/12/2021 18/10/2022 31 Genetski modificirani organizmi (GMO) i biosigurnost Kukuruz (MON 89034×1507× MON88017× 59122) MON-89Ø343xDASØ15Ø71xMON88Ø173xDAS59122-7 i četiri povezana GM kukuruza koji kombiniraju tri različita pojedinačna GM umetka: (MON89034× 1507×MON8 8017) MON-89Ø343xDASØ15Ø71xMON88Ø17-3, (MON89034× 1507×59122) MON-89Ø343xDASØ15Ø71xDAS59122-7, (MON89034× MON88017× 59122) MON-89Ø343xMON88Ø173xDAS59122-7, (1507×MON8 8017×59122) DAS-Ø15Ø71xMON- 32 Genetski modificiran kukuruz koji sadrži: Cry1A.105, Cry2Ab2, Cry1F geni insertovani da potvrde zaštitu protiv određenih lepidopteran štetočina kao što je Europski kukuruzni moljac (Ostrinia nubilalis) i vrste koje pripadaju rodu Sesamia Cry3Bb1, Cry34Ab1 i Cry35Ab1 geni insertovani da potvrde zaštitu protiv određenih coleopteran štetočina kao što je larva kukuruzne zlatice (Diabrotica spp.) pat gen insertovan da prenese tolerancije na herbicid glufosinatamonium cp4 epsps gen insertovan da prenese toleranciju na herbicid glifosat Hrana i sastojci hrane koji sadrže, sastoje se ili proizvode od GMO-a, specificirani u koloni jedan (uključujuči prehrambene aditive) Hrana za životinje koja sadrži, sastoji se ili je proizvedena od GMO-a, specificirani u koloni jedan (uključujući materijale i aditive u hrani za životinje) Proizvodi osim hrane i hrane za životinje koji sadrže ili se sastoje od GMOa, specificirani u koloni jedan, za iste namjene kao i bilo koji drugi kukuruz, osim za uzgoj O5/11/2023 Genetski modificirani organizmi (GMO) i biosigurnost 88Ø173xDAS59122-7. [Monsanto and Dow AgroSciences] Kukuruz (MON89034× 1507×NK603 ) MON-89Ø343×DASØ15Ø71×MONØØ6Ø3-6 [ Monsanto and Dow AgroSciences ] Genetski modificiran kukuruz koji sadrži: Cry1A.105, Cry2Ab2, Cry1F geni insertovani da potvrde zaštitu protiv određenih lepidopteran štetočina kao što je Europski kukuruzni moljac (Ostrinia nubilalis) i vrste koje pripadaju rodu Sesamia pat gen insertovan da prenese tolerancije na herbicid glufosinatamonium cp4 epsps gen insertovan da prenese toleranciju na herbicid glifosat Hrana i sastojci hrane koji sadrže, sastoje se ili su proizvedeni od MON89Ø34-3×DAS-Ø15Ø71×MON-ØØ6Ø3-6 kukuruza (uključujuči prehrambene aditive O5/11/2023 Hrana za životinje koja sadrži, MON-89Ø343×DAS-Ø15Ø7-1×MONØØ6Ø3-6 kukuruz (uključujući materijale i aditive u hrani za životinje) Proizvodi osim hrane i hrane za životinje koji sadrže ili se sastoje od MON89Ø34-3×DAS-Ø15Ø71×MON-ØØ6Ø3-6 kukuruza za iste namjene kao i bilo koji drugi kukuruz, osim za uzgoj 33 Genetski modificirani organizmi (GMO) i biosigurnost Genetski modificirani mikroorganizmi Mikroorganizam Jedinstveni ID [ Kompanija ] Bakterijska biomasa (pCABLBacterial biomass) [ Ajinomoto Eurolysine SAS ] Kvaščeva biomasa (pMT742 or pAK729-Yeast biomass) [ NOVO Nordisk A/S ] Introducirani gen/ osobina Bakterijski protein, nusproizvodi u proizvodnji fermentacijom L-Lizin HCl dobivenog od (Brevibacterium lactofermentum) oporavljenog ubijenog mikroorganizma. Izvor je Brevibacterium lactofermentum linija SO317/pCABL NOVO Yeast Cream je proizvod proizveden od linija genetski modificiranog kvasca (Saccharomyces cerevisiae) koji je uzgojen na supstratu podrijetlom od povrća. Izvor je linija Saccharomyces cerevisiae MT663/pMT742 or pAK729 Odobrena upotreba Datum isteka odobrenja Hrana za životinje proizvedena od GM bakterija: ’’bakterijska biomasa’’ Obnova odobrenja u tijeku Materijali za stočnu hranu proizvedeni od GM kvasaca: ’’kvaščeva biomasa’’ Obnova odobrenja u tijeku Genetski modificirana uljana repica Biljka (GM hibrid/sorta) Jedinstveni ID [ Kompanija ] Uljana repica (GT73) MON-ØØØ73-7 Introdukovani gen/ karakteristika Genetski modificirana uljana repica koja sadrži: cp4 epsps i goxv247 gene umetnute kako bi se postigla tolerantnost na herbicid glifosat [ Monsanto ] Ogrštica (švedska repica) (MS8, RF3, MS8xRF3) 34 Genetski modificirana švedska repica koja sadrži: bar (pat) gen umetnut kako bi se postigla tolerantnost na herbicide na bazi Odobrena upotreba Hrana proizvedena od GT73 uljane repice (rafinirano ulje i aditivi hrane) Hrana za životinje koja sadrži ili se sastoji od GT73 uljane repice Hrana za životinje proizvedena od GT73 uljane repice Drugi proizvodi koji sadrže ili su sastavljeni od GT73 uljane repice Hrana proizvedena od MS8, RF3, MS8xRF3 repice (obrađeno ulje) Hrana za životinje koja sadrži ili se sastoji od MS8, RF3, MS8xRF3 repice Hrana za životinje Datum isteka odobrenja Obnova odobrenja u tijeku 20/02/2017 Obnova odobrenja u tijeku 20/02/2017 Obnova odobrenja u tijeku 24/05/2017 Obnova odobrenja Genetski modificirani organizmi (GMO) i biosigurnost glufosinat-amonija ACS-BNØØ58ACS-BNØØ36ACS-BNØØ58 x ACSBN003-6 [ Bayer ] Uljana repica (T45) ACS-BNØØ82 Genetski modificirana uljana repica koja sadrži: pat gen umetnut kako bi se postigla tolerantnost na herbicide na bazi glufosinat-amonija [ Bayer ] proizvedena od MS8, RF3, MS8xRF3 repice Drugi proizvodi koji sadrže ili su sastavljeni od MS8, RF3, MS8xRF3 repice, s iznimkom uzgoja Hrana i sastojci hrane koji sadrže ili su proizvedeni od T45 uljane repice (uključujući i aditive za hranu) Hrana za životinje koja sadrži ili je proizvedena od T45 uljane repice Drugi proizvodi osim hrane i hrane za životinje u tijeku 24/05/2017 09/03/2019 Genetski modificirani krumpir Biljka (GM hibrid/sorta) Jedinstveni ID [ Kompanija ] Krompir za skrob (EH92527-1) BPS-25271-9 [ BASF ] Introducirani gen/ osobina Genetski modificirani krumpir za škrob koji sadrži: inhibirani gbss gen odgovoran za biosintezu amilaze. Kao rezultat toga, proizvedeni škrob ima malo ili nimalo amilaze i sastoji se od amilopektina nptII gen umetnut kao selekcijski marker. Odobrena upotreba Hrana za životinje proizvedena od EH92-5271 krumpira Hrana koja sadrži, sastavljena je ili proizvedena od EH92-5271 krumpira u postotku ne većem od 0,9% u sastojcima hrane koji se razmatraju pojedinačno ili u hrani koja se sastoji od jednog sastojka Hrana za životinje koja sadrži ili je sastavljena od EH92-527-1 potato krumpira u postotku ne većem od 0,9% u hrani za životinje i u svakoj hrani za životinje od koje je sastavljena Uzgoj Datum isteka odobrenja 03/01/2020 03/01/2020 03/01/2020 31/03/2020 Genetski modificirana soja Biljka (GM hibrid/sorta) Jedinstveni ID [ Kompanija ] Soja (A2704-12) Introducirani gen/ osobina Genetski modificirana soja koja sadrži: Odobrena upotreba Datum isteka odobrenja Hrana i sastojci hrane koji sadrže, sastoje se od ili su 07/09/2018 35 Genetski modificirani organizmi (GMO) i biosigurnost pat gen umetnut ACS-GMØØ5-3 [ Bayer ] Soja (MON89788) MON-89788-1 [ Monsanto ] Soja (MON403-2) MON-Ø4Ø32-6 [ Monsanto ] Soja (MON87701) MON-877Ø1-2 [ Monsanto ] Soja (356043) DP-356Ø43-5 36 kako bi se postigla tolerantnost na herbicid glufosinatamonij Genetski modificirana soja koja sadrži: cp4 epsps gen umetnut kako bi se postigla tolerantnost na herbicid glifosat Genetski modificirana soja koja sadrži: cp4 epsps gen umetnut kako bi se postigla tolerantnost na herbicid glifosat Genetski modificirana soja koja sadrži: cry1Ac gen umetnut kako bi se postigla otpornost na određene kukce iz reda Lepidoptera Genetski modificirana soja koja sadrži: Gat gen umetnut kako bi se postigla proizvedeni od A2704-12 soje (uključujući i aditive) Hrana za životinje koja sadrži, sastoji se ili je proizvedena od A2704-12 soje Drugi proizvodi, osim hrane i hrane za životinje, koji sadrže ili su sastavljeni od A2704-12 soje za istu upotrebu kao i bilo koja druga soja, s iznimkom uzgoja Hrana i sastojci hrane koji sadrže, sastoje se od ili su proizvedeni od MON89788 soje (uključujući i aditive) Hrana za životinje koja sadrži, sastoji se ili je proizvedena od MON89788 soje Drugi proizvodi, osim hrane i hrane za životinje, koji sadrže ili su sastavljeni od MON89788 soje za istu upotrebu kao i bilo koja druga soja, s iznimkom uzgoja Hrana koja sadrži, sastoji se ili je proizvedena od MON40-3-2 soje (uključujući i aditive) Hrana za životinje koja sadrži ili se sastoji od MON40-3-2 soje Hrana za životinje proizvedena od MON40-3-2 soje Drugi proizvodi koji sadrže ili su sastavljeni od MON40-3-2 soje, s iznimkom uzgoja Hrana i sastojci hrane koji sadrže, sastoje ili proizvodi od PON-877Ø1-2 soje (uključujući i aditiva u hrani) Hrana za životinje koja sadrži ili se sastoji od MON877Ø1-2 soje (hrane za životinje i dodataka hrani) Proizvodi osim hrane i hrane za životinje koji sadrže ili se sastoje od MON-877Ø1-2 soje za iste namjene kao i bilo koja druga soja, osim za uzgoj Hrana i sastojci hrane koji sadrže, sastoje se ili proizvode od DP-356Ø43-5 soje (uključujući i aditive u hrani) 03/12/2018 09/02/2022 09/02/2022 09/02/2022 Genetski modificirani organizmi (GMO) i biosigurnost [ Pioneer ] tolerantnost na herbicid glufosinatamonij GM-HRA umetnut kako bi se postigla tolerantnost na herbicide koji inhibiraju ALS Soja (A5547127) Genetski modificirana soja koja sadrži: Pat gen umetnut kako bi se postigla tolerantnost na herbicid glufosinatamonij ACS-GMØØ6-4 [ Bayer ] Soja (MON87701 x MON89788) MON-877Ø1-2 x MON-897881 [ Monsanto ] Genetski modificirana soja koja sadrži: cry1Ac gen umetnut kako bi se postigla otpornost na određene kukce iz reda Lepidoptera cp4 epsps gen umetnut kako bi se postigla tolerantnost na herbicid glifosat Hrana za životinje koja sadrži ili se sastoji od DP356Ø43-5 soje (hrane za životinje i dodataka hrani) Proizvodi, osim hrane i hrane za životinje, koja sadrži ili se sastoji od DP356Ø43-5 soje za iste namjene kao i bilo koja druga soja, osim za uzgoj Hrana i sastojci hrane koji sadrže, sastoje se ili proizvode od ACS-GMØØ6-4 soje (uključujući i aditive u hrani) Hrana koja sadrži, sastoji se od, ili proizvodi od ACSGMØØ6-4 soje (hrane za životinje i dodataka hrani) Proizvodi, osim hrane i hrane za životinje, koji sadrže ili se sastoje od ACS-GMØØ6-4 soje za iste namjene kao i bilo koja druga soja, osim za uzgoj Hrana i sastojci hrane koji sadrže, sastoje se ili proizvode od MON-877Ø1-2 x MON-89788-1 soје (uključujući i aditive u hrani) Hrana za životinje koja sadrži ili se sastoji od MON-877Ø1-2 x MON-89788- soje (hrane za životinje i dodataka hrani) Proizvodi osim hrane i hrane za životinje koji sadrže ili se sastoje od MON-877Ø1-2 x MON-89788-1 soje za iste namjene kao i bilo koja druga soja, osim za uzgoj 09/02/2022 27/06/2022 Genetski modificirana šećerna repa Biljka (GM hibrid/sorta) Jedinstveni ID [ Kompanija ] Šećerna repa (H7-1) KM-ØØØ71-4 [ KWS SAAT and Monsanto ] Introducirani gen/ osobina Genetski modificirana šećerna repa koja sadrži: cp4 epsps gen umetnut kako bi se postigla tolerantnost na herbicid glifosat Odobrena upotreba Hrana i sastojci hrane koji su proizvedeni od KMØØØH71-4 šećerne repe Hrana za životinje proizvedena od KMØØØH71-4 šećerne repe Datum isteka odobrenja 23/10/2017 37 Genetski modificirani organizmi (GMO) i biosigurnost Većina GM biljaka koje se danas uzgajaju pripadaju tzv. prvoj generaciji GM biljaka koje su genetski izmijenjene kako bi se farmerima olakšao njihov uzgoj, pri čemu prevladavaju sorte i hibridi GM biljaka koje su tolerantne prema određenim totalnim herbicidima, te koje su otporne prema različitim štetnim organizmima (kukcima i fitopatogenim gljivama, bakterijama i virusima uzročnicima bolesti biljaka). Pri uzgoju ovakvih biljaka često se koriste manje količine pesticida nego pri uzgoju konvencionalnih sorti i hibrida, što je toksikološki i ekološki povoljnije, odnosno koristi se manje pesticida koji su često povoljnijih ekotoksikoloških svojstava (npr. glifosat) od nekih konvencionalnih herbicida koji se koriste u zaštiti soje od korova, a koji potom odlaze u okoliš i ostaju u namirnicama. U zaštiti biljaka od kukaca koriste se različiti sojevi zemljišne bakterije Bacillus thurigiensis (ili skraćeno Bt), za koju je svojstvena prisutnost specifičnih proteinskih kristala tzv. Cryproteina (Cry-proteins). Različiti sojevi ove bakterije sadrže različite kombinacije Cry-proteina kao što su: Cry1Ab, Cry2A, Cry3Bb, Cry 9C i drugi, koji se odlikuju toksičnim djelovanjem na različite vrste štetnih kukaca. Zbog toga su ti proteini poznati i pod nazivom Bt-toksini (Bt-toxins). Ovi proteini prouzrokuju probavne smetnje i smrt pojedinih vrsta štetnih kukaca (kukuruzni plamenac, kukuruzna zlatica, krumpirova zlatica i dr.) koji pojedu navedeni protein, dok za ljude i životinje ovaj protein uopće nije opasan (Sanvido et al., 2006.). U ekološkoj poljoprivredi koristi se bakterija Bacillus thurigiensis kao biološki insekticid za suzbijanje štetnih vrsta kukaca. Znanstvenici su gen za sintezu pojedinih Cry-proteina prenijeli iz različitih sojeva ove bakterije u kukuruz, soju, pamuk, krumpir i još neke uzgajane biljke, nakon čega takve genetski izmijenjene biljke same proizvode dotični protein. Štetni kukci i njihove ličinke koji se hrane na korijenu, listovima, stabljici ili sjemenkama ovakvih biljaka ugibaju. Poljoprivrednici su zadovoljni jer ne moraju kupovati insekticide niti dolaziti s njima u dodir pri uzgoju ovakvih GM biljaka, a i potrošači su zadovoljni jer se ne moraju brinuti o prisutnosti ostataka sintetičkih insekticida u hrani. Osim toga, na Bt biljkama neće uginuti kukci koji se ne hrane Bt-toksinom, zbog čega je utvrđeno da se na poljima na kojima se uzgajaju GM usjevi nalazi veći broj 38 Genetski modificirani organizmi (GMO) i biosigurnost različitih kukaca nego na poljima s tradicionalnim usjevima na kojima se koriste pesticidi za suzbijanje štetnih kukaca. Budući trendovi. Danas se već ubrzano radi na daljnjem istraživanju i postupnom uvođenju tzv. druge i treće generacije genetski modificiranih biljaka s poboljšanom nutricionistričkom kvalitetom i novim tehnološkim i drugim osobinama, kao što su odgođeno zrenje plodova voćaka i otpornost na stres, kao i tolerantnost na sušu, zaslanjenost i nisku plodnost zemljišta, što sve zajedno otvara nove prilaze i mogućnosti svladavanja mnogih dobro poznatih ograničenja tropske poljoprivrede, a sve s ciljem proizvodnje većih količina hrane (Trkulja i sur., 2010.). Osim toga, intenzivno se istražuju mogućnosti stvaranja novih transgenih biljaka koje bi davale hranu obogaćenu novim hranjivim sastojcima, a koja bi istodobno čak bila i lijek. Prema Trkulji i Rajčeviću (2007.), genetičko inženjerstvo može imati i potencijal za osiguranje posebnog kapaciteta tolerantnosti ili rezistentnosti prema uzročnicima bolesti biljaka. Prema zagovornicima biotehnologije, novi pristup kontroliranju biljnih patogena ima potencijal za sprječavanje gubitaka na usjevima i smanjenje primjene pesticida, a može biti i veoma koristan za uzročnike biljnih bolesti koji se teško suzbijaju postojećim metodama. S obzirom na značajan porast površina pod GM biljkama koji je u svijetu zabilježen u prvih 17 godina njihove komercijalizacije od 1996. do 2012. godine, u idućem razdoblju očekuje se daljnji rast površina pod GM biljkama. Evidentno je da biotehnologija nudi i vrlo značajne prednosti za povećanje učinkovitosti proizvodnje biogoriva i u industrijskim i u zemljama u razvoju, te da će ona biti glavni čimbenik razvoja proizvodnje biogoriva u budućnosti. Međutim, odanost dobrim praksama uzgoja biljaka, kao što su plodored i upravljanje rezistentnošću prema kukcima i herbicidima, za GM biljke i dalje će ostati kritična točka kao što je bilo i tijekom prvog desetljeća. Također se mora nastaviti praksa dobrog upravljanjem uzgojem GM usjeva, posebice sa zemljama na jugu koje će biti nositelji razvoja GM usjeva u idućem desetljeću. Zbog svega toga čini nam se da u idućem razdoblju, kada smo svjedoci uzbudljivim i naizgled neograničenim mogućno39 Genetski modificirani organizmi (GMO) i biosigurnost stima znanosti, moramo više no ikad sudjelovati i u raspravi o etici takvih dramatičnih promjena. Naime, čini nam se da nas u vremenu koje dolazi više nego ikad socijalna i etička pravda trebaju voditi u ispunjenju zadataka osiguranja dostatnih količina hrane i energije, sigurnosti i zdravstvene sigurnosti hrane, kao i zaštite okoliša i biološke raznolikosti, te ukupne dobrobiti cjelokupnog čovječanstva, pri čemu ne bi smjelo biti monopola na gene, odnosno pri čemu najfundamentalnije javno dobro - mora ostati javno dobro (Diouf, 2003.). Je li GM hrana opasna po zdravlje ljudi? Ako je konzumiranje „strane“ DNK ili proteina opasno po zdravlje ljudi, onda tijekom cijele evolucije živimo opasnim životima. Sve što konzumiramo sadrži „stranu“ DNK i proteine. To naravno ne znači da je svaki GMO siguran, kao što nije siguran ni svaki prirodni protein. Za GMO ne možemo izdati opću licenciju, ali osuđivati tehnologiju na početku ne bi imalo nikakva smisla. Genetski modificirana hrana dostupna je potrošačima u zadnjih dvanaest godina. Diljem svijeta, a naročito u SAD-u, ljudi ju konzumiraju bez vidljivih utjecaja na zdravlje, što je evidentirano u brojnim recenziranim znanstvenim časopisima, dokumentima i izvješćima regulativnih tijela i agencija. Međutim, o teoretski mogućim kroničnim utjecajima GM hrane na zdravlje ljudi zasad se ne može govoriti, jer je proteklo premalo vremena od početka komercijalizacije GM usjeva do danas. Temeljno načelo procjene rizika i neškodljivosti GMO proizvoda jest „da se ocjenjuje pojedinačni proizvod, a ne tehnologija”. Strategija procjene rizika za GM hranu uključuje: informacije o osobenostima modifikacije, uključujući funkciju i osobine novog gena; neškodljivost, alergenost i prehrambena vrijednost novih tvari/produkata ekspresije unesenog gena; identifikacija i evaluacija svih promjena u sastavu modificiranog proizvoda, ispitivanje neželjenih pojava; utjecaj modifikacije na toksikološka svojstva nove hrane; uloga nove hrane u prehrani; potencijalni učinci prerade i kvarenja GMO proizvoda itd. 40 Genetski modificirani organizmi (GMO) i biosigurnost Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) razvila je, u suradnji s drugim agencijama, poseban pristup ocjeni neškodljivosti genetski modificiranih i drugih novih namirnica (namirnice koje su dobivene novim tehnologijama). Poseban pristup temelji se na dokazivanju ekvivalentnosti u bitnoj mjeri, odnosno za svaku novu namirnicu utvrđuje se istovrijednost s njezinim konvencionalnim pandanom, poslije čega se, ako istovrijednost postoji, nova namirnica tretira kao i njezin “original”, a ako ne, onda nova hrana treba biti podvrgnuta rigoroznim ispitivanjima neškodljivosti (toksikološka, alergološka, prehrambena i druga ispitivanja). Pri ocjeni neškodljivosti svakog GMO-a važno je zadržati individualni pristup, odnosno ocjenjivati neškodljivost svakog GMO-a ili proizvoda za sebe. Načelo ekvivalentnosti u bitnoj je mjeri predmetom kritika jednoga dijela znanstvenih krugova u kojima se smatra da bi genetski modificirane namirnice trebalo testirati dugotrajnim opitima hranjenja životinja i dvostruko slijepim ispitivanjima na dobrovoljcima. Procjenjuju li se namirnice dobivene od GMO-a različito od načina procjene tradicionalnih namirnica? Potrošači smatraju da su namirnice dobivene tradicionalnom proizvodnjom, koje se jedu već tisućama godina, zdravstveno 41 Genetski modificirani organizmi (GMO) i biosigurnost ispravne. Međutim, poznato je kako se i pri kreiranju novih sorti i hibrida raznih poljoprivrednih biljaka pomoću tradicionalnih metoda oplemenjivanja neke od postojećih svojstava namirnica mogu promijeniti. Premda se od nadležnih institucija zaduženih za kontrolu namirnica može zatražiti da istraže tradicionalne namirnice, to nije uvijek uobičajeno pa se često događa da se proizvodi dobiveni od novih sorti i hibrida raznih biljaka razvijenih pomoću tradicionalnih metoda selekcije ne istražuju dovoljno detaljno metodama procjene rizika. Za razliku od njih, za genetski modificirane organizme nužne su posebne procjene, zbog čega su uspostavljeni posebni sustavi za detaljno analiziranje, vrednovanje i provjeravanje GM organizama i od njih dobivenih namirnica s obzirom na rizik za ljudsko zdravlje i okoliš. Tradicionalne namirnice ne prolaze slične provjere. Upravo stoga za te dvije skupine namirnica nastaje znatna razlika u postupku provjere i procjene zdravstvene ispravnosti prije njihove prodaje. Kako se utvrđuju potencijalne opasnosti takvih namirnica po zdravlje ljudi? Procjena zdravstvene ispravnosti namirnica dobivenih od GMO-a uključuje istraživanje: a) mogućih izravih negativnih učinaka novog proteina na zdravlje (toksičnost); b) mogućnosti izazivanja alergijske reakcije (alergogenost); c) mogućih promijena u prehrambenim svojstvima, uključujući promijenjenu koncentraciju postojećih toksina i alergogena; d) stabilnosti ugrađenih ili promijenjenih gena i e) mogućnosti svih ostalih nenamjernih promjena koje bi mogle proizaći iz genetske modifikacije. Prije nego što se dopusti komercijalni uzgoj svake pojedine sorte ili hibrida GM biljaka i/ili odobri stavljanje na tržište proizvoda od određene sorte ili hibrida GM biljaka, prema zakonu je obvezno obaviti tzv. procjenu rizika (risk assesment), odnosno niz analiza na osnovi kojih se procjenjuje zdravstvena ispravnost i ekološka prihvatljivost svake pojedinačne sorte ili 42 Genetski modificirani organizmi (GMO) i biosigurnost hibrida GM biljaka. Prema Jeleniću (2004.), ta istraživanja redovito uključuju: analizu stabilnosti genetske promjene, analizu potencijalne toksičnosti i alergenosti novog proteina/metabolita, analizu nutricionističkog sastava, analizu utjecaja na bio-geokemijske procese, analizu promjene poljoprivredne prakse i njene potencijalne posljedice, analizu učinka na ciljane i druge organizme (izravan i neizravan), analizu širenja u okolišu, analizu mogućnosti prijenosa genetske promjene u genom srodnih divljih vrsta, potencijalne posljedice i dr. Tek ako procjenjivana sorta ili hibrid GM biljke ispuni sve propisane uvjete, nadležno tijelo može odobriti njezin komercijalni uzgoj i proizvodnju ili pak korištenje u prehrani ljudi ili domaćih životinja. Koje osobine GMO-a izazivaju najveću zabrinutost u javnosti? Iako procjene zdravstvene ispravnosti obuhvaćaju vrlo široki spektar analiza, najviše pozornosti posvećuje se: alergogenosti, toksičnosti, mogućnosti nepoželjnog prijenosa određenih gena i ukrštanju GM usjeva s konvencionalnim usjevima ili srodnim divljim vrstama, pošto ove potencijalne osobine GMO-a i izazivaju najveću zabrinutost u javnosti. Alergogenost. Nastoji se izbjegavati prijenos gena iz organizma za koje se zna da su alergogeni, osim ako se ne dokaže da proteinski proizvod prenesenog gena nije alergogen. Iako se alergogenost namirnica razvijenih na tradicionalan način ne istražuje, Organizacija za hranu i poljoprivredu UN-a (FAO) i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) razradile su protokole za testiranje namirnica dobivenih iz GMO-a. Prema njihovim izvješćima, zasad nisu utvrđene alergijske reakcije na “GM namirnice“ koje su trenutačno prisutne na tržištu. Međutim, 43 Genetski modificirani organizmi (GMO) i biosigurnost neke namirnice koje su dobivene od GMO-a, a za koje je utvrđeno da imaju alergogeni učinak, povučene su s tržišta. Primjer za to je povlačenje s tržišta hibrida kukuruza Star Link u SAD-u 2000. godine, za koji je utvrđeno da je kod izvjesnog broja osjetljivih osoba prouzrokovao pojavu alergijskih reakcija. Toksičnost. Genetskim modifikacijama dolazi do izmjena određenih biokemijskih procesa u domaćinu. Zbog toga postoji mogućnost da neki od produkata metabolizma postanu toksični ili se pak nekontrolirano poveća proizvodnja postojećeg toksina, zbog čega se pri procjeni zdravstvene ispravnosti svakog pojedinačnog GMO-a ovoj potencijalnoj mogućnosti posvećuje posebna pozornost. Horizontalni prijenos gena i moguće stvaranje rezistentnosti prema pojedinim antibioticima. Postoji izražena bojazan da bi potencijalni prijenos određenih gena iz “GM namirnica“ u stanice našeg organizma ili u bakterije u našem probavnom sustavu (tzv. horizontalni prijenos gena) mogao nepovoljno utjecati na ljudsko zdravlje. U tom smislu posebno zabrinjavaju geni za otpornost na pojedine antibiotike, koji se nalaze u nekim GM biljkama, pošto se ti antibiotici istodobno primjenjuju i u liječenju. Iako je vjerojatnoća prijenosa mala, stručnjaci FAO-a i WHO-a u zadnje vrijeme inzistiraju na prihvaćanju isključivo GM biljaka bez gena za otpornost na antibiotike. Ukrštanje GM biljaka s konvencionalnim usjevima ili srodnim divljim vrstama. Ovakva ukrštanja, ukoliko do njih dođe, kao i miješanje sjemenskog materijala, mogu imati naizravan utjecaj na okoliš i zdravstvenu ispravnost namirnica. Ta je opasnost stvarna, jer je u SAD-u dokazano da je došlo do miješanja jednog tipa kukuruza odobrenog samo za stočnu hranu s kukuruzom namijenjenim ljudskoj prehrani (slučaj gore spomenutog hibrida kukuruza Star Link, koji je zbog toga morao biti povučen s tržišta). Neke su zemlje usvojile strategije za smanjenje ove pojave (tzv. koegzistencija), što uključuje propisivanje metoda za sigurno razdvajanje polja na kojima rastu GM usjevi od polja s konvencionalnim usjevima. Zašto GMO namirnice izazivaju zabrinutost među potrošačima i nekim političarima? 44 Genetski modificirani organizmi (GMO) i biosigurnost Prvi puta su GMO namirnice stavljene na tržište devedesetih godina prošloga stoljeća. Od tada među potrošačima i nekim političarima sve više raste zabrinutost zbog takvih namirnica, posebice u Europi. Potrošači se često pitaju: “Zašto je to meni potrebno?“ Međutim, kada je riječ o lijekovima koji su dobiveni od GMO-a, mnogi potrošači lakše prihvaćaju biotehnologiju kao korisnu za njihovo zdravlje. Također, valja naglasiti da prve GM namirnice uvedene na europsko tržište nisu pružale nikakvu izravnu korist ili dobit za potrošače, već su bile isključivo ekonomski isplativije za poljoprivrednike, njihove proizvođače. Tome treba dodati kako se povjerenje potrošača u zdravstvenu ispravnost hrane u Europi znatno smanjilo zbog niza afera u vezi s hranom (kravlje ludilo, dioksini u piletini i sl.). Te su afere nastale zbog ekonomskih interesa proizvođača hrane, nedovoljne ili krive informiranosti javnosti i neodgovornog ponašanja odgovornih vladinih tijela. Ovi slučajevi nisu bili povezani s GM namirnicama, ali su rezultirali većim nepovjerenjem javnosti prema službenim informacijama. Zabrinutost potrošača u Europskoj uniji rezultirala je obvezatnim označavanjem GM hrane, kao i hrane namijenjene za prehranu stoke. Kako je zabrinutost javnosti utjecala na prodaju GM namirnica u EU? Zabrinutost javnosti zbog GMO-a i namirnica dobivenih od GMO-a imala je znatan utjecaj na tržište GMO-a u EU. Tako je 1998. godine u EU, uslijed ogromnog pritiska javnosti, uvedena privremena zabrana stavljanja GM proizvoda na tržište, odnosno de facto moratorij koji je bio na snazi do 2002. godine. Prodaja takvih namirnica i GMO-a i dalje je predmetom opsežnih zakonskih propisa koje je EU uspostavila još početkom devedesetih godina XX. stoljeća. Postupak odobravanja uvođenja GMO-a u okoliš iznimno je složen u EU i zahtijeva veoma opsežna prethodna ispitivanja, kao i sporazum između zemlje članice EU koja želi uzgajati GM usjeve i Europske komisije. Između 1991. i 1998. godine Europska komisija odobrila je stavljanje na tržište (prodaju) 18 GMO-a, poslije čega je, od 45 Genetski modificirani organizmi (GMO) i biosigurnost ukidanja zabrane 2004. godine do danas, odobreno još nekoliko GM proizvoda, te sjetva 17 hibrida GM kukuruza, koji su već u 2007. godini uzgajani u osam zemalja EU (Španjolska, Francuska, Češka Republika, Portugal, Njemačka, Slovačka, Rumunjska i Poljska). Također uslijed pritiska javnosti, u EU je zakonom propisano obvezatno označavanje (deklariranje) proizvoda koji sadrže ili se sastoje od GMO-a. Isto tako, zakonskim je propisima propisana i slučajna kontaminacija konvencionalne hrane GM materijalom, pri čemu je označavanje proizvoda obvezno za namirnice koje sadrže minimalni prag od 0,9% GMO-a, dok za količine ispod toga praga označavanje nije obvezno. Istovjetna praksa propisana je i novim Zakonom o GMO-u, koji treba biti usvojen u Bosni i Hercegovini. Kako prepoznajemo i pouzdano utvrđujemo prisutnost GMOa? U svrhu kontrole prisutnosti genetskih modifikacija u sjemenskom materijalu i gotovim proizvodima (hrani za ljude i hrani za domaće životinje), razvijen je čitav spektar metoda za detekciju njihove različite kvalitativne i kvantitativne prisutnosti. Ove se tehnike odnose na promatranje četiri organska parametra, i to: prisutnost nove osobine (fenotipa), protein, iRNK i DNK. Detekcija na osnovi fenotipa utemeljena je na očitovanju osobina koje daju transgeni (primjenjiva je samo za neke osobine; npr. tolerantnost prema totalnim herbicidima), a zahtijeva praćenje rasta i razvića ispitivanog organizma, što je dugotrajan proces (npr. izrastao usjev tretira se totalnim herbicidima, pri čemu će uginuti sve biljke koje nisu GM). Detekcija na osnovi specifičnih proteina uključuje analitičke tehnike koje podrazumijevaju korištenje antitijela kao testnih reagensa (tzv. serološke metode). Ove se metode temelje na reakciji koja nastaje nakon injektiranja testne supstancije (antigena) u tijelo životinje, kada imunosni sustav prepoznaje stranu supstanciju i odgovara proizvodnjom specifičnih antitijela koja se vežu za antigene, što je osnova metode koja se koristi u ovim analizama. Najčešće korišteni imunotest je tzv. ELISA test (Enzyme Linked Immunosorbent Assay) koji se primjenjuje u 46 Genetski modificirani organizmi (GMO) i biosigurnost laboratoriju za testiranje nekih GMO-a (npr. prisutnost proteina Roundup Ready koji je sastavni dio enzima odgovornog za otpornost prema herbicidima na bazi glifosata). Također su razvijeni i „brzi imunotestovi“ (Stripe metode) koji se mogu lako koristiti izvan laboratorija, na polju za detekciju GM usjeva. Tehnike GMO detekcije na proteinskoj razini vrlo su osjetljive i često se, osim za biljni materijal, primjenjuju i za analizu životinjskih uzoraka. Detekcija na osnovi analize nukleinskih kiselina. Za utvrđivanje prisutnosti genetskih modifikacija u uzorcima biljnog materijala primjenjuje se PCR metoda (Polymerase Chain Reaction - lančana reakcija polimeraze), u čijoj je osnovi biokemijska reakcija koja omogućava in vitro umnažanje (amplifikaciju) određenog fragmenta DNK i koja je u biti imitacija sinteze DNK koja se normalno odvija u svim živim organizmima. PCR je metoda kojom se relativno kratki ciljani dio DNK (gen ili dio gena) umnaža u veliki broj istovjetnih kopija. Temeljno načelo PCR metode je selektivno in vitro umnažanje ciljane sekvence DNK molekula u reakcijskoj tubi u i do nekoliko milijardi puta, bez prethodnog izoliranja iz mase molekula DNK prisutnih u uzorku. Ciljni dio molekule DNK koju se želi umnožiti (gen ili dio gena) određuje se kratkim oligonukleotidnim sekvencama - primerima, koji su komplementarni krajevima segmenta DNK od interesa. Ovi primeri pokretači su serije reakcija s pomoću enzima DNK polimeraze, koja na osnovi jednog lanca DNK sintetizira novi, komplementarni lanac, pri čemu veličina sintetiziranog dijela molekule DNK odgovara dužini koju omeđuju izabrani primeri. Postupak izvođenja PCR-a može se podijeliti u tri faze: izolacija DNK iz uzorka i priprema PCR smješe, zatim PCR reakcija i na kraju identifikacija PCR produkata. U prvoj fazi (izolacija DNK iz uzorka), koja se se sastoji od većega broja analitičkih koraka, iz pripremljenog uzorka biljnog materijala izolira se (ekstrahira) DNK. Za ekstrakciju biljne DNK iz analiziranog uzorka koristi se standardni protokol za ekstrakciju DNK iz biljnog materijala. Na kraju prve faze obavlja se kvantifikacija, tj. određuje se količna izolirane DNK iz uzorka, nakon čega se na osnovi utvrđene količine izolirane DNK uzorak 47 Genetski modificirani organizmi (GMO) i biosigurnost DNK razrjeđuje na optimalnu koncentraciju koja se na taj način priprema za drugu fazu - PCR amplifikaciju. U drugoj fazi (PCR amplifikacija) se izoliranoj DNK iz uzorka u reakcijskoj tubi dodaje uzorak ispitivane DNK (koja će biti kalup za kopiranje komplementarnog DNK lanca), dva odgovarajuća oligonukleotidna primera, termostabilna DNK polimeraza, nukleotidi – gradivni elementi DNK (dATP, dCTP, dGTP, dTTP), ioni Mg2+ i reakcijski pufer. Nakon miješanja komponenti u reakcijskoj tubi, one se postavljaju u termocikler (Slika 2.), odnosno uređaj za PCR amplifikaciju. Osnovna odlika PCR aparata je brza, automatizirana, ciklična i precizna promjena temperature od 30 do 50 puta (ovisno o testiranom uzorku i primijenjenom protokolu) pod kontrolom mikroprocesora, koja je potrebna za izvođenje reakcije polimerizacije. Ovaj instrument, na osnovi programiranog temperaturnog režima, obavlja amplifikaciju ciljane DNK. PCR može biti: 1) kvalitativan i 2) kvantitativan. Kvalitativni PCR može biti standardni, RT-PCR, in situ PCR, dok je kvantitativni PCR - Real Time PCR (PCR u stvarnom vremenu), koji također može biti standardni i RT-PCR. Kvalitativna detekcija GMO-a koristi standardni PCR (Slika 2.) kojim se može detektirati manje od 0,1% modificiranog sadržaja u neobrađenom materijalu, pri čemu se ovim metodama može samo potvrditi ili negirati prisutnost GMO-a odnosno ciljanih DNK sekvenci svojstvenih za GMO. Međutim, za kvantificiranje GMO-a, tj. za utvrđivanje točnog postotka prisutnosti ciljanih DNK sekvenci svojstvenih za GMO-e u ukupnom uzorku, koristi se kvantitativni Real Time PCR (Slika 4.). 48 Genetski modificirani organizmi (GMO) i biosigurnost Slika 2. Detalj iz procesa detekcije GMO-a na osnovi analize DNK s pomoću standardnog PCR-a 1) Standardni PCR izvodi se uz korištenje jednog para primera koji omogućava amplifikaciju ciljne sekvence DNK i služi samo za detekciju njene prisutnosti ili odsutnosti (kvalitativni PCR). Jedan ciklus PCR reakcije čine faza denaturacije DNK matrice, faza hibridizacije primera i faza elongacije. U trećoj fazi standardnog PCR-a (elektroforeza na agaroznom gelu) obavlja se vizualizacija produkata PCR-a (Slika 3.) na način da se prethodno pripremljena amplificirana DNK uzorka s pomoću sterilnih pipita nanosi na agarozni gel, postavljen u posebne kadice uređaja za horizontalnu elektoforezu. Naneseni uzorak DNK na agaroznom gelu razdvaja se na osnovi dužina baznih parova pod djelovanjem električnog polja. Po završetku elektroforeze agarozni gel se boji etidijbromidom, tvari koja ima osobinu da emitira svjetlost pod djelovanjem ultraljubičastog zračenja. Gel se fotografira u posebnom uređaju za fotografiranje gela, nakon čega se pristupa analizi dobivenih rezultata. 49 Genetski modificirani organizmi (GMO) i biosigurnost Slika 3. Elektroforetska analiza PCR produkata na agaroznom gelu 2) Real Time PCR (PCR u stvarnom vremenu) omogućava kvantitativnu analizu dobivenog amplikona u ispitivanom uzorku, npr. broj kopija nekog gena, kao i određivanje razine ekspresije određenog gena (kvantitativni PCR). Primjerice, pri analizi postotka GMO-a u uzorku koriste se standardi s već poznatim postotkom određenoga GMO-a (0,1%, 0,9%, 3%, 5%, 10%). Usporedbom dobivenog amplikona iz uzorka i poznatih standarda utvrđuje se točan postotak GMO-a u ispitivanom uzorku. Primjenom Real Time PCR-a može se odrediti i razina ekspresije određenoga gena. Real Time PCR je postupak koji se temelji na standardnom PCR-u, jer su i za njega potrebni dobro izolirana DNK, optimalno izabrani primeri za reakciju i optimizirane sve faze PCR reakcije (denaturacija, izbor i uvjeti vezivanja primera, sinteza DNK - elongacija komplementarnog DNK lanca). Osnovna razlika i veliko tehnološko unaprjeđenje Real Time PCR-a u odnosu na standardni PCR leži u tome što Real Time PCR omogućuje detekciju i kvantifikaciju umnoženog ciljanog dijela DNK u stvarnom vremenu, odnosno tijekom amplifikacije uzorka (Slika 4.), zbog čega nema potrebe za vizualizacijom produkata PCR reakcije elektroforezom na agaroznom gelu, kao i u tome što 50 Genetski modificirani organizmi (GMO) i biosigurnost Real Time PCR ima sustav za detekciju PCR produkta utemeljen na detektoru fluorescencije. Slika 4. Dinamika PCR reakcije u stvarnom vremenu (Real Time PCR), odnosno tijekom amplifikacije uzorka. Do 22. ciklusa koncentracija PCR produkta je vrlo niska, dok između 22. i 32. ciklusa reakcija poprima linearni, pa logaritamski rast, da bi oko 35. ciklusa došlo do formiranja tzv. platoa. U tom dijelu PCR reakcija nije više djelotvorna. U praksi postoje tri varijacije ovog sustava u smislu završne detekcije količine PCR proizvoda amplifikacije, i to: 1) primjena kemijskog spoja (npr. Syber Green) koji se može ugraditi između nukleotida dvostrukog lanca DNK i pritom emitirati fluorescenciju čiji se intezitet prati; 2) primjena primera obilježenih fluorescentnim spojevima, tako da se amplifikacija DNK prati preko ugradnje primera u PCR produkt, pri čemu se zapravo prati porast intenziteta fluorescencije; 3) primjena standardnih primera i posebnih proba koje su komplementarne ciljanom segmentu DNK, a obilježene su različitim kombinacijama spojeva koji emitiraju svjetlosnu energiju i spojeva koji blokiraju takvo djelovanje. Tijekom PCR reakcije mijenja se dinamika odnosa ovih spojeva, tako da se kao krajnji učinak mjeri porast energije zračenja u obliku fluorescentne svjetlosti. Najpoznatiji primjeri za takav pristup su TaqMan 51 Genetski modificirani organizmi (GMO) i biosigurnost probe američke tvrtke Applied Biosystems i sustav FRET koji je razvila tvrtka Roche Diagnostics (Bajrović i sur., 1995., 2001., 2005.). Što je to biosigurnost? Biosigurnost je sustav koji se, u smislu suvremene biotehnologije i genetski modificiranih organizama, odnosi na sigurnost okoliša i biološke raznolikosti, uključujući i sigurnost i zdravlje ljudi. Sigurnost hrane je poseban aspekt biosigurnosti. Međunarodne obveze (Konvencija o biološkoj raznolikosti, Protokol iz Cartagene), kao i globalna politika, nalažu razmatranje biosigurnosnih problema. U članku 16. poznate „Agende 21“ istaknuto je da „biotehnologija obećava značajan doprinos suvremenoj poljoprivredi, zdravlju ljudi i zaštiti okoliša, ali samo ako postoje utvrđeni odgovarajući biosigurnosni mehanizmi“. Moderna biotehnologija podrazumijeva sustav alata koji se koriste kako bi se biljke, životinje i mikroorganizmi unaprijedili za dobrobit društva – dakle, riječ je o tehnologiji utemeljenoj na biologiji. U definiciji koja se prvi puta pojavila 1982. godine u OECD-ovoj publikaciji Biotehnologija – međunarodni trendovi i perspektive, biotehnologija se opisuje kao primjena načela znanosti i inženjerstva na procesiranje materijala pomoću bioloških posrednika u cilju dobivanja roba i usluga. Definicija je široka te se odnosi na uzgoj biljaka i životinja za prehranu, upotrebu mikroorganizama za dobivanje prehrambenih proizvoda poput jogurta ili piva, ili upotrebu mikoorganizama u zdravstvu. U svome cjelokupnom opsegu definicija se može odnositi i na upotrebu bioloških entiteta u unaprjeđenju industrijskih procesa. Često se biotehnologija odnosi na genetičko inženjerstvo, iako neki, u tom slučaju, radije koriste termin „suvremerna“ biotehnologija, određujući je kao subdisciplinu. Za praktični početak razvoja biotehnologije možemo označiti epohu kada je postala poznata proizvodnja sira ili aktivnost kvasca. Suvremena biotehnologija obećava poboljšanje proizvodnje hrane (kvalitete i kvantiteta), redukciju opterećenja okoliša, 52 Genetski modificirani organizmi (GMO) i biosigurnost prednost u prehrani, medicini i farmaciji, kao i otvaranje alternativnih načina proizvodnje potrebnih sintetičkih materijala. Osim definiranja biotehnologije, u istom OECD-ovom dokumentu iz 1982. godine daju se preporuke vladama da su dužne utvrditi odgovarajuće mehanizme za uređivanje sigurnosti kako bi javnost stekla povjerenje u proizvode suvremene biotehnologije. Prvi dokument kojim je odgovoreno na ove preporuke je OECD-ov Blue Book. U ovoj publikaciji unaprijeđene su sigurnosne koncepcije za razvoj i komercijalizaciju GMO-a, uključujući i procjenu rizika, poljoprivredu i okoliš, te razumijevanje aktivnosti genetski modificiranih biljaka. Međutim, prvo razmatranje mehanizama biološke kontrole i uređivanja istraživanja rekombinantne DNK u vezi je s konferencijom u Asilomaru (Pacific Grove, California) koja je održana u SAD-u 1974. godine. Kao rezultat prepoznavanja čovjeka kao glavnog čimbenika u degradaciji prirodnih ekosustava i redukciji biološke raznolikosti, te shvaćanja da ih je nužno što prije zaštititi i unaprijediti, svibnja 1992. godine rođena je Konvencija o biološkoj raznolikosti. Već mjesec dana kasnije, na konferenciji UN-a o okolišu i razvoju – „Samit o Zemlji”, održanoj u Rio de Janeiru, Konvencija je otvorena za potpisivanje, što je tijekom Samita učinilo 156 zemalja i Europska unija. Konvencija o biološkoj raznolikosti stupila je na snagu 29. studenoga 1993. godine i trenutačno je temeljni međunarodni sporazum koji se bavi pitanjima biološke raznolikosti. Njome se zemljama članicama osigurava „sveobuhvatan i cjelovit pristup u očuvanju biološke raznolikosti, te održivo korištenje prirodnih dobara i pravedna i jednakomjerna podjela dobrobiti proizašlih iz iskorištavanja genetskog bogatstva“. Pojam biološke sigurnosti ili biosigurnosti odnosi se na potrebu zaštite okoliša i zdravlja ljudi od mogućih štetnih posljedica proizvoda suvremene biotehnologije. U isto vrijeme priznaje se veliki potencijal suvremene biotehnologije u unaprjeđenju ljudskog blagostanja kroz poljoprivredu, zaštitu zdravlja ljudi i podmirenje potreba za hranom. U Konvenciji o biološkoj raznolikosti jasno se prepoznaje ovaj dvostruki aspekt suvremene biotehnologije te stoga, s jedne strane, omogućuje 53 Genetski modificirani organizmi (GMO) i biosigurnost pristup i prijenos tehnologija, uključujući i suvremenu biotehnologiju, koje su važne za zaštitu i održivo korištenje biološke raznolikosti, a, s druge strane, traži razvoj odgovarajućih procedura kojima će se povećati sigurnost u korištenju suvremene biotehnologije. Stoga je biosigurnost i jedan od glavnih ciljeva Konvencije, a ostvaruje se smanjenjem svih mogućih prijetnji za biološku raznolikost, uzimajući pritom u obzir i rizik za ljudsko zdravlje. Bosna i Hercegovina postala je potpisnicom Konvencije u kolovozu 2002. godine. Na načelima Konvencije, prepoznajući njezin puni značaj, 1995. godine formirana je radna skupina koja je izradila Nacrt protokola o biološkoj sigurnosti (Protokol iz Cartagene), koji je usvojen 2000. godine, a stupio je na snagu 8. rujna 2003. za sve zemlje potpisnice. Cilj ovoga protokola je doprinijeti uspostavi odgovarajućih razina zaštite u sferi sigurnog prekograničnog prijenosa, provoza, rukovanja i upotrebe živih modificiranih organizama (enlg. Live Modified Organisms - LMO) koji su proizvod suvremene biotehnologije, a mogu imati štetne učinke na konzervaciju i održivu upotrebu biološke raznolikosti, uzimajući u obzir i zdravlje ljudi. Protokol iz Cartagene o biološkoj sigurnosti (CPB) je međunarodni sporazum kojim se pravno obvezuju potpisnice i uređuje međudržavno ili prekogranično kretanje živih modificiranih organizama. Namirnice dobivene od GMO-a ulaze u okvir Protokola samo ako sadrže LMO-e koji su sposobni prenositi genetski materijal ili se razmnožavati. Osnova Protokola je uvjet prema kojemu izvoznici moraju zatražiti od uvoznika pristanak prije prve pošiljke LMO-a namijenjene puštanju u okoliš. Osim toga, Protokolom se promiče biološka sigurnost određivanjem pravila i procedura za siguran prijenos, provoz, rukovanje i korištenje živih modificiranih organizama, s posebnim naglaskom na prekogranični prijenos i provoz LMO-a, a određuju se i rokovi u kojima se odluke moraju donijeti. Također se određuje niz procedura ovisno o namjeni LMO-a, pa tako postoje posebne procedure za LMO-e koji će se namjerno uvoditi u okoliš, posebne za one LMO-e koji se planiraju koristiti izravno za hranu, stočnu hranu ili u proizvodnji, te posebne procedure za LMO-e koji se upotrebljavaju u zatvorenim sustavima. Prema Protokolu, zemlje potpisnice dužne su 54 Genetski modificirani organizmi (GMO) i biosigurnost osigurati sigurno rukovanje, pakiranje i transport LMO-a, te da pošiljka LMO-a preko granice mora biti popraćena odgovarajućom dokumentacijom u kojoj se, među ostalim podatcima, točno navode vrsta LMO-a i ime osobe za kontaktiranje od koje se mogu dobiti dodatne potrebne informacije. Ove procedure i zahtjevi uspostavljeni su kako bi se zemljama uvoznicama omogućilo dobivanje potrebnih informacija na osnovi kojih mogu donijeti konačnu odluku o dozvoli ili zabrani uvoza određenog LMO-a utemeljenu na činjenicama, te sigurno rukovanje tim organizmom. Zemlja uvoznica treba donijeti svoju odluku na temelju procjene rizika utemeljenog na znanstvenim podatcima, a u Protokolu se određuju i načela i metodologija izrade procjene rizika. Ako nema dovoljno mjerodavnih znanstvenih podataka i znanja, zemlja uvoznica može primijeniti načelo predostrožnosti pri donošenju odluke o uvozu određenog LMO-a, pri čemu se mogu uzeti u obzir i vlastiti socioekonomski interesi, ukoliko su oni sukladni s međunarodnim obvezama. Načelo predostrožnosti mora se temeljiti na detaljnoj analizi opasnosti za svaki pojedinačni LMO, ali ono ne odgađa donošenje odluke. Zemlje potpisnice Protokola također moraju izgraditi kapacitete koji će omogućiti provođenje mjera za uklanjanje štetnih posljedica od utvrđenog mogućeg rizika, kao i mjera koje treba poduzeti u slučaju nekontroliranog širenja određenoga LMO-a u okolišu. Kako bi se olakšala provedba Protokola, osnovan je i Međunarodni mehanizam za razmjenu obavijesti o biološkoj sigurnosti (engl. Biosafety Clearing House - BCH) za zemlje potpisnice Protokola, putem kojega se razmjenjuju informacije. Za vrijeme održavanja „Samita o Zemlji“ promovirana je i poznata Agenda 21 kao program održiva razvoja za XXI. stoljeće, koji obuhvaća sve aspekte suvremene znanosti, uključujući i biotehnologiju. Osim navedenih, u bitne međunarodne dokumente o biosigurnosti ubraja se i UNEP-ov Međunarodni tehnički vodič za sigurnost u biotehnologiji, donesen 1995. godine, kao i dokumenti doneseni na Svjetskom samitu o održivom razvoju UN-a (Rio Samit o Zemlji + 10) održanom u Johanesburgu u Južnoafričkoj Republici 2002. godine, čiji je glavni cilj bio 55 Genetski modificirani organizmi (GMO) i biosigurnost odrediti nacionalne, regionalne i globalne obveze s osvrtom na biosigurnost i načela njihova provođenja. Unatoč razlikama između biosigurnosnih sustava različitih država, njihova je struktura slična i obvezno uključuje sljedeće elemente: 1) biosigurnosnu politiku; 2) biosigurnosne propise; 3) sustav postupanja sa zahtjevima, koji podrazumijeva: a) pregled potpunosti (administrativni i tehnički podatci) i primjerenosti (molekularni podatci) zahtjeva, b) procjenu rizika (Risk assessment) – pri kojoj obvezno treba uzeti u obzir: donorski i recipientski organizam, vektore, inserte, LMO, detekciju i identifikaciju LMO-a, planiranu upotrebu, okoliš i dr., c) donošenje odluka (zakonito i transparentno); 4) nadzor i inspekcije; 5) informacije za javnost. Kakvo je zakonodavstvo o GMO-u u EU? Zakonodavstvo EU o GMO-u nastajalo je od ranih 90-tih godina XX. stoljeća. Ovi specifični propisi u osnovi imaju dva glavna cilja: 1) zaštititi zdravlje ljudi i okoliš, 2) osigurati slobodno kretanje sigurnih i zdravih genetski modificiranih proizvoda u EU. Nedavno je izmijenjen cijeli korpus propisa o GMO-u, vodeći k novom legalnom radnom okviru. Njegovi glavni legalni instrumenti su: Direktiva 90/219/EEC, kao izmijenjena Direktiva 98/81/EC, o ograničenoj upotrebi genetski modificiranih organizama (GMO-a). Ovom direktivom uređuju se istraživanja i industrijski okvir aktivnosti, uključujući GMO (kao što su npr. genetski modificirani virusi ili bakterije) u uvjetima zatvorenosti, tj. u zatvorenim okruženjima u kojima je izbjegnut dodir sa stanovništvom i okolišem. To uključuje radne aktivnosti u labaratoriju ili drugim zatvorenim sustavima; 56 Genetski modificirani organizmi (GMO) i biosigurnost Direktiva 2001/18/EC o namjernom ispuštanju GMO-a u okoliš, koja se primjenjuje na dvije vrste aktivnosti: 1) eksperimentalno oslobađanje GMO-a u okoliš, tj. uvođenje GMO-a u okoliš radi eksperimentalnih svrha (npr. za različite poljske testove), koje je propisano u Dijelu B. Direktive, 2) stavljanje na tržište GMO-a (GMO se od sada definira kao proizvod koji sadrži GMO ili se sastoji od takvih organizama), npr. kultivacija, transformacija GMO-a u indutrijske proizvode, što je uglavnom propisano u Dijelu C. Direktive; Uredba (EC) br. 1829/2003, kojom se uređuje stavljanje na tržište GMO hrane i stočne hrane ili hrane i stočne hrane koja sadrži ili se sastoji od GMO-a; Uredba (EC), br. 1946/2003, o prekograničnom kretanju GMO-a, kojom se uređuje namjerno i nenamjerno kretanje GMO-a između država članica EU i trećih zemalja, s iznimkom namjernog kretanja unutar EU. Svim ovim instrumentima izgrađuju se uvjeti koje npr. kompanija ili sveučilišni odjel za istraživanje moraju ispuniti prije nego što budu odobreni razvoj, upotreba ili puštanje na tržište GMO-a ili prehrambenih proizvoda dobivenih iz GMO-a. Isto tako, GMO ili prehrambeni proizvodi dobiveni iz GMO-a (hrana i stočna hrana koja sadrži ili se sastoji od GMO-a) koji se stavljaju na tržište također moraju ispuniti uvjete označavanja i sljedljivosti. Ti su uvjeti navedeni u Uredbi (EC) br. 1829/2003 i Uredbi (EC) br. 1830/2003, a koje se tiču sljedljivosti (praćenja) i označavanja GMO-a te sljedljivosti hrane i stočne hrane proizvedene iz GMO-a i izmjene Direktive 2001/18/EC. Također su usvojeni i drugi različiti instrumenti koji su povezani s ovim zakonodavstvom, a koji uključuju: Uredbu Komisije (EC), br. 641/2004 od 6. travnja 2004., o detaljnim pravilima za provedbu Uredbe (EC) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća, odnosno primjene za autorizaciju nove genetski modificirane hrane i stočne hrane, obilježavanje postojećih proizvoda i 57 Genetski modificirani organizmi (GMO) i biosigurnost dobivenih ili tehnički neizbježne prisutnosti GM materijala kada je iskorištena povoljna evaluacija rizika; Uredbu Komisije (EC) br. 65/2004 od 14. siječnja 2004., kojom se uspostavlja sustav razvoja i dodjele jedinstvenih identifikatora za GMO; Preporuku Komisije, br. 2004/787/EC od 4. listopada 2004., o tehničkim smjernicama za uzorkovanje i detekciju GMO-a i proizvoda od GMO-a ili proizvoda u smislu Uredbe (EC) br. 1830/2003. Kakvo je stanje u BiH u vezi sa zakonodavstvom o GMO-u? Na temelju članka IV.4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, na prijedlog Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Agencija), Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na 44. sjednici Zastupničkog doma, održanoj 21. siječnja 2009. godine, i na 25. sjednici Doma naroda, održanoj 26. veljače 2009. godine, usvojila je Zakon o genetski modificiranim organizmima (u daljnjem tekstu: Zakon o GMO-u) koji je objavljen u “Službenom glasniku BiH”, broj 23/09. Zakon o GMO-u usuglašen je sa svim važećim zakonodavstvom EU iz ovoga područja, odnosno sa svim uredbama i direktivama koje su nabrojane u prethodnom poglavlju. Zakonom o GMO-u predviđa se sustav jedinstvene kontrole hrane na prisutnost GMO-a od farme do trpeze. U nastavku je dan kratki pregled pojedinih poglavlja bh. Zakona o GMO-u, s naglaskom na praktične akspekte toga zakona, odnosno s aspekta podnositelja zahtjeva i potrošača odnosno svih gađana BiH. (Mačkić i sur., 2010., 2012.). Koja su načela uvedena bh. Zakonom o GMO-u? Novim Zakonom o GMO-u u Bosni i Hercegovini uvodeni su: – načelo za procjenu ekološkog rizika; – zahtjevi za posttržišni monitoring, uključujući i dugoročne učinke povezane s interakcijom s drugim GMO-ima i okolišem; 58 Genetski modificirani organizmi (GMO) i biosigurnost – – periodično informiranje javnosti; zahtjevi za osiguranje obilježavanja i sljedljivosti na svim razinama stavljanja GMO-a ili proizvoda koji sadrže GMO na tržište; – osiguravanje informacija kojima se dopušta identifikacija i detekcija GMO-a kako bi se olakšale posttržišna inspekcija i kontrola; – ograničenje za prve dozvole za puštanje GMO-a na najviše deset godina, s mogućnošću prekida u slučaju pojave bilo kakve znanstveno utemeljene informacije o negativnom učinku određenog GMO-a; – obvezujuća suglasnost Vijeća za GMO, koje čine stručnjaci iz toga područja, za davanje autorizacije za određeni GMO i – obveza konzultacija javnosti o odlukama za autorizaciju i puštanje GMO-a. Kako je bh. Zakonom o GMO-u uređeno puštanje GMO-a u okoliš? Puštanje GMO-a u okoliš podrazumijeva uvođenje GMO-a u okoliš, uz precizne mjere ograničenja koje treba poduzeti radi ograničavanja dodira između GMO-a i stanovništva ili okoliša u cjelini. Takvo puštanje može biti učinjeno radi eksperimentalnih razloga ili radi stavljanja GMO-a na tržište. Eksperimentalo puštanje GMO-a u okoliš u cijelosti je uređeno ovim zakonom, a ono može biti odobreno radi izučavanja, istraživanja, demonstracije ili razvoja novih sorti i hibrida, pri čemu se proučava ponašanje GMO-a u otvorenom okruženju i njegova interakcija s drugim organizmima i okolišem. Ako su rezultati eksperimentalnog puštanja pozitivni, kompanija može odlučiti staviti GMO na tržište, tj. učiniti ga dostupnim trećim stranama bez naknade ili za naknadu. Ovo je kasniji stadij u razvoju i upotrebi GMO-a koji sadrži npr. prijenos GMO-a bez nadoknade između komercijalnih partnera ili promidžba GMO-a. Dakle, GMO može biti stavljen na tržište iz razloga obrade, unošenja ili transformacije u drugi proizvod. Ovim zakonom također je striktno uređeno stavljanje na tržište GMO-a. 59 Genetski modificirani organizmi (GMO) i biosigurnost Kako se procjenjuje opasnost uslijed puštanja GMO-a u okoliš? Postupak procjene opasnosti uslijed puštanja GMO-a u okoliš obuhvaća pojedinačnu analizu svakog GMO-a i njegovog potencijalnog utjecaja na okoliš, stabilnost u okolišu i mogući utjecaj na ekosustav u koji se GMO uvodi, kao i utjecaj na zdravlje ljudi. Koji su povodi za zabrinutost uslijed puštanja GMO-a u okoliš? Osnovni povodi za zabrinutost uslijed puštanja GMO-a u okoliš su: a) mogućnost izravnog širenja GMO-a u okolišu; b) mogućnost ukrštanja GMO-a sa srodnim vrstama; c) mogući negativni učinak GMO-a na neciljane organizme, npr. korisne kukce; d) mogućnost dugotrajne prisutnosti promijenjenih gena u tlu nakon žetve GMO usjeva; e) potencijalni negativni učinak GMO-a na biološku raznolikost; f) nepoznate promjene zbog moguće nestabilnosti genetske modifikacije i g) moguća povećana upotreba zaštitnih kemijskih sredstava. Zbog svega navedenog, sadašnja znanstvena istraživanja posebno se usredotočuju na potencijalno štetan utjecaj unesenih GMO-a u okoliš na korisne kukce ili na bržu pojavu otpornih kukaca, na potencijalno stvaranje novih biljnih patogena, na prijenos gena za otpornost prema totalnim herbicidima na drugo bilje, na pojavu korova otpornih prema totalnim herbicidima, na smanjenu primjenu plodoreda u određenim lokalnim situacijama, na potencijalno štetne posljedice za biološku raznolikost i druga slična praktična pitanja. Označavanje GMO proizvoda? 60 Genetski modificirani organizmi (GMO) i biosigurnost Osim zahtjeva za mogućnost praćenja, novim Zakonom o GMO-u u BiH uvodi se obveza označavanja (deklariranja) proizvoda koji se sastoji, sadrži ili je proizveden od GMO-a. Osnovni cilj uvođenja obveznog označavanja jest informirati potrošače i korisnike o proizvodu, tako da će potrošači moći zaštititi svoje temeljno “pravo na izbor”, tj. moći će sami donositi odluku o tome žele li ili ne žele kupovati i konzumirati hranu koja sadrži GMO. Tako će, prema novom Zakonu o GMO-u, za proizvode koji sadrže ili se sastoje od GMO-a subjekti u poslovanju biti dužni osigurati sljedeće: a) na zapakiranom proizvodu, na oznaci (deklaraciji) treba pisati: „Ovaj proizvod sadrži komponente genetski modificiranih organizama“ ili „Ovaj proizvod sadrži genetski modificiran (naziv organizma)“; b) na nezapakiranom proizvodu (npr. proizvodu u rinfuzi) ponuđenom krajnjem potrošaču oznaka „Ovaj proizvod sadrži genetski modificirane organizme“ ili „Ovaj proizvod sadrži genetski modificiran (naziv organizma)“ postavlja se na proizvod ili neposredno uz proizvod. Ista pravila u vezi s obvezom praćenja i označavanja (deklariranja) odnose se i na stočnu hranu (uključujući i razne vrste koncetrirane stočne hrane koja sadrži GM soju), kako bi se farmerima osigurale točne informacije o sastavu i svojstvima stočne hrane koju oni koriste za prehranu svojih domaćih životinja. Koje su iznimke od zahtjeva za praćenje i označavanje GMO proizvoda? Konvencionalni proizvodi, tj. proizvodi koji u sebi ne sadrže genetske modifikacije, mogu biti nenamjerno kontaminirani GMO-om za vrijeme berbe, skladištenja, prijevoza ili prerade. To se ne odnosi na GMO. Uzimajući to u obzir, novim Zakonom o GMO-u u BiH postavljeno je ograničenje (prag tolerancije) iznad kojega konvencionalna hrana za ljude, kao i hrana namijenjena za prehranu stoke, mora biti označena kao proizvod koji se sastoji, sadrži ili je proizveden od GMO-a. 61 Genetski modificirani organizmi (GMO) i biosigurnost Tako, prema novom Zakonu o GMO-u u BiH, konvencionalni proizvodi koji su ˝kontaminirani˝ GMO-om (ali isključivo GMO-om koji je prethodno odobren) ne podliježu obveznom praćenju i označavanju ukoliko sadrže tragove GMO-a ispod granice od 0,9%, pod uvjetom da je prisutnost tragova tog GMO-a tehnički neizbježna. Hoće li meso ili mlijeko dobiveno od životinje koja je hranjena GM hranom također morati biti označena kao genetski modificirano? U skladu s novim Zakonom o GMO-u u BiH, a sukladno zakonodavstvu EU kojim je uređeno ovo područje (Uredba (EC) br. 1829/2003) nije obvezno označavati proizvode kao što su meso, mlijeko i jaja dobivene od životinja koje su hranjene GM hranom ili su tretirane GM lijekovima. Jesu li nova pravila označavanja sukladna s međunarodnim tržišnim pravilima? Nova pravila označavanja (deklariranja) proizvoda koji sadrže ili se sastoje od GMO-a propisana novim Zakonom o GMO-u potpuno su sukladna sa zakonodavstvom EU kojim je uređeno ovo područje i njima se uzimaju u obzir obveze BiH prema međunarodnoj trgovini, kao i Protokol iz Cartagene o biosigurnosti, osobito u odnosu na obveze uvoznika koji uvoze ovakve proizvode u BiH te obveze pri potencijalnom izvozu iz BiH ovakvih proizvoda trećim zemljama. Zbog toga su nova pravila označavanja (deklariranja) proizvoda koji sadrže ili se sastoje od GMO-a potpuno usuglašena s pravilima Svjetske trgovinske organizacije (WTO), jer su jasna, transparentna i nediskriminirajuća. Umjesto zaključka U vremenu pred nama, kada je poljoprivreda na pragu dosezanja još jedne prekretnice u povijesti, nagovještavajući značajne i uzbudljive mogućnosti pokretanja nove zelene revolucije, 62 Genetski modificirani organizmi (GMO) i biosigurnost čemu su danas svjedoci stotine milijuna ljudi, čini nam se posebno važnim da transparentna, precizna i objektivna procjena koristi i rizika u vezi s korištenjem GMO tehnologije mora biti dostupna najširoj javnosti. Isto tako, etička odgovornost znanstvenika mora biti mnogo više izražena, kao i komunikacija o njihovim izumima na način koji može biti razumljiv laicima, pri čemu sami znanstvenici, kao i razna znanstvena društva, moraju odigrati najveću ulogu na području edukacije cjelokupne javnosti o GMO tehnologiji i njenim posljedicama, te se mora osigurati što sveobuhvatnije i kvalitetnije kontroliranje ove tehnologije (Trkulja i sur., 2005.). Za znanstvenike, ali i za cjelokupno čovječanstvo, ovo je veliki izazov koji zahtijeva mnogo opsežnija, transparentnija i angažiranija istraživanja, uključujući raspodjelu odlučivanja i profita na dosad potpuno nov način. Ovaj veliki izazov od nas zahtijeva da pratimo, razvijamo i povezujemo predjele znanja i veze na kojima se znanost, etika, zdravstvena sigurnost i sigurnost hrane susreću. Na kraju, smatramo kako bi bilo korisno podsjetiti se citata iz Konvencije o biološkoj raznolikosti i Programa za okoliš UN-a (CBD i UNEP, 2003), u kojemu se navodi: "Pošto je biotehnologija tako revolucionarna znanost i razvila je veoma moćnu industriju, ona ima veliki potencijal da preoblikuje svijet oko nas, pri čemu ona već uvelike mijenja poljoprivredu i ono što većina nas konzumira. No, bilo koja veća greška može dovesti do tragičnih i možda trajnih promjena u prirodnom svijetu. Iz tih razloga, budući naraštaji zasigurno će se vratiti u naše vrijeme i ili će nam se zahvaliti ili će nas proklinjati zbog ovoga što činimo - ili ne činimo - u vezi s GMO-om i biosigurnosti". 63 Genetski modificirani organizmi (GMO) i biosigurnost Literatura: Annerberg, R. (2003): The Present Status of the Use of Genetically Modified Crops in the EU - the Current Situation and a Vision for the Future. Acta Agriculturae Scandinavica, 53, Supp. 1: 13–17. Bajrović, K., Ari, S., Arican, E., Kazan, K., and Gozukirmizi, N. (1995) Transformation of potato (Solanum tuberosum L.) using tuber discs and stem explants. Biotechnology & Biotechnology Equipment 9: 29-32. Bajrović, K., Kazan, K., Ipekci, Z., and Gozukirmizi, N. (1999) Antisense expression of a caffeic acid O-methyltransferase of Stylosanthes humilis in transgenic poplar: effect of expression on O-methyltransferase activity and lignin composition. J. of Forest Research 4: 161-166. 3. Bajrović K., Jevrić-Čaušević. A., Hadžiselimović, R., Eds. (2005) Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. INGEB, Sarajevo. Bajrović, K., Ari, S., Gurel, F., and Gozukirmizi, N. (1995) Determination of transgenic plants using polymerase chain reaction. Turkish J. of Biology 19: 331-335. Bajrović, K., Erdag, B., Atalay, O.E., and Cirakoglu, B. (2001) Full resistance to tobacco mosaic virus infection conffered by the transgenic expression of a recombinant antibody in tobacco. Biotechnology & Biotechnology Equipment 15: 2127. Ballian, D. (2005): Primjena molekularnih istraživanja u šumarstvu. In: Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, (Ed.) Bajrović, K.; Jevrić-Čaušević, A.; Hadžiselimović, R., INGEB, Sarajevo, 215-231. Ballian, D. (2007): Umjetna otpornost šumskog drveća na temelju transgena. Naše šume, UŠIT Sarajevo. 10/11: 16-19. Ballian, D. (2008): Genetika s oplemenjivanjem šumskog drveća – priručnik s teorijskim osnovama. Šumarski fakulteti – INGEB Sarajevo. Univerzitetski udžbenik. 64 Genetski modificirani organizmi (GMO) i biosigurnost Ballian, D. (2009): Bioetika i genetičko zagađenje šuma. Inegrativna bioetika i interkulturalnost - zbornik radova. Str. 285-296. Ballian, D., Kajba, D. (2011): Oplemenjivanje šumskog drveća i očuvanje njegove genetske raznolikosti. Univerzitetski – Sveučilišni udžbenik (str. 299). CBD and UNEP (2003): Biosafety and the Environment: An introduction to the Cartagena Protocol on Biosafety. Convention on Biological Diversity and the United Nations Environment Programme. http://www.biodiv.org/doc/press/ presskits/bs/cpbs-unep-cbd-en.pdf. Clive, J. (2012): Global Status of Commercialized Biotech/GM Crops: 2012. International Service for the Acquisition of Agri-biotech Applications (ISAAA) in Briefs. Dimitrijević, M., Petrović, S. (2004): Genetički modifikovani organizmi – pitanja i dileme. Zelena mreža Vojvodine, Novi Sad. Diouf, J. (2003): Genetically Modified Crops - Why? Why not? Acta Agriculturae Scandinavica, 53, Supp. 1: 3–7. Jelenić, S. (2004): Biljke oplemenjene genetičkim inžinjerstvom u komercijalnoj uporabi. Zavod za molekularnu biologiju, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu. Jelenić, S. (2004): GMO − Teorija, praksa i procjena rizika. Zavod za molekularnu biologiju, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu. Kajba, D., Ballian, D. (2007): Šumarska genetika. Šumarski fakultet Zagreb-Šumarski fakultet Sarajevo. SveučilišniUniverzitetski udžbenik (str. 283). Mačkić, S., Ahmetović, N., Beslagić, Z. (2009): Significance of Confirmation of Food Legislation in Bosnia and Herzegovina with the EU. Materia Socio Medica, 21(4): 224-228. Mačkić, S., Đerić, Z., Ahmetović, N., Bajramović, N., Antunović, B. (2010): Značaj donošenja propisa o genetički modificiranoj hrani u Bosni i Hercegovini. 34. Stručni 65 Genetski modificirani organizmi (GMO) i biosigurnost skup s međunarodnim sudjelovanjem „Zdravstvena ekologija u praksi-prehrambene i zdravstvene tvrdnje“ Zagreb, Hrvatska. Zbornik sažetaka. Mačkić, S., Ahmetović, N. (2012): Osnovi regulatorne toksikologije hrane. Agromediteranski fakultet Univerzitet "Džemal Bijedić" Mostar.Univerzitetski udžbenik. Mačkić, S., Čolaković, A., Hajrić, Dž. (2012): Legislativa o genetički modificiranim organizmima u Bosni i Hercegovini. International conference of submediterranean agriculture, Mostar. Zbornik sažetaka. Ostojić, N. (1995): Genetsko inženjerstvo – značajna pomoć u rešavanju aktuelnih problema savremene poljoprivrede i u borbi čovečanstva protiv rastuće opasnosti od gladi. Biljni lekar 6: 648–650, Novi Sad. Sanvido, O., Stark, M., Romeis, J., Bigler, F. (2006): Ecological Impacts of Genetically Modified Crops - Experiences from Ten Years of Experimental Field Research and Commercial Cultivation. Agroscope Reckenholz-Tänikon Research Station ART, Zurich. Trkulja, V., Vidovoć, S., Stojčić, J., Rajčević, B. (2005): Rezultati prvih istraživanja prisustva GMO u hrani biljnog porijekla u Republici Srpskoj. I savetovanje biologa Republike Srpske. Zbornik rezimea: 11–12, Banja Luka. Trkulja, V., Stojčić, J., Radanović, S., Rajčević, B. (2006): Korišćenje biotehnologije u zaštiti bilja: zašto da, zašto ne? III Simpozijum o zaštiti bilja u BiH. Zbornik rezimea: 44–46, Neum. Trkulja, V., Rajčević, B. (2007): Korišćenje biotehnologije u zaštiti biljka od prouzrokovača bolesti. IV Simpozijum o zaštiti bilja u BiH. Zbornik rezimea: 43–45, Teslić. Trkulja, V., Stojčić, J., Zavišić, N. (2008): Genetički modifikovane biljke: juče, danas, sutra. Genetically modified plants: yesterday, today, tomorow. II Međunarodni kongres “Ekologija, zdravlje, rad, sport”. Zbornik radova: 347–350, Banja Luka. 66 Genetski modificirani organizmi (GMO) i biosigurnost Vidović, S., Mačkić, S., Trkulja, V., Terzić, R., Bajrović, K., Subašić, Đ., Ballian, D., Ostojić, I., Hajrić, Dž. (2010) : “Genetički modifikovani organizmi, aktuelno stanje u svijetu i BiH“. II Internacionalni znanstveni simpozij “Molekularno-genetička istraživanja danas i mogućnost njihove aplikacije“, Tuzla. 67 Genetski modificirani organizmi (GMO) i biosigurnost DODATAK 1 Vijeće za genetski modificirane organizme Na temelju članaka 55. i 56. Zakona o GMO-u („Službeni glasnik BiH“, broj 23/09), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je, na prijedlog Agencije, na svojoj 99. sjednici održanoj 24. 9. 2009. godine, donijelo Odluku o imenovanju članova Vijeća za genetski modificirane organizme (u daljnjem tekstu: Vijeće za GMO), koja je objavljena u „Službenom glasniku BiH“, broj 92/09 od 30. 10. 2009. godine. Ovom se odlukom imenuju članovi Vijeća za GMO, utvrđuju zadatci i obveze Vijeća za GMO, način rada, uvjeti za rad, naknade te pravovremeno izvješćivanje o godišnjem radu koje se podnosi Agenciji, a koja o tome informira Vijeće ministara BiH. Imenovani članovi Vijeća za GMO su: – prof. dr. Vojislav Trkulja, – prof. dr. sc. Rifet Terzić, – prof. dr. sc. Ivan Ostojić, – prof. dr. sc. Kasim Bajrović, – prof. dr. sc. Dalibor Ballian, – prof. dr. Stojko Vidović, – prof. dr. sc. Đemo Subašić. Prva konstituirajuća sjednica Vijeća za GMO održana je 22. 10. 2009. godine u službenim prostorijama Agencije u Mostaru. Sjednici su uz izabrane članove Vijeća za GMO bili nazočni i predstavnici Agencije, koje je predvodio doc. dr. sc. Sejad Mačkić, ravnatelj Agencije. Na kontituirajućoj sjednici usvojen je Poslovnik o radu Vijeća za GMO, kojim je precizno i detaljno izrađen sukladno Zakonu o GMO-u („Službeni glasnik BiH“, broj 23/09). Za predsjednika Vijeća za GMO izabran je prof. dr. Vojislav Trkulja, za prvoga zamjenika prof. dr. sc. Rifet Terzić, a za drugoga zamjenika prof. dr. sc. Ivan Ostojić. Svi nazočni su se na prvoj sjednici Vijeća za GMO suglasili da je ovo vrlo bitan dan kada je u pitanju razvoj i unaprjeđenje znanosti, sigurnost hrane i niza drugih pitanja koja se otvaraju i koja će tražiti odgovore u cijeloj Bosni i Hercegovini, ujedno vrlo važan dan za državu Bosnu i Hercegovinu koja teži k europskim 68 Genetski modificirani organizmi (GMO) i biosigurnost i svjetskim integracijama. Vijeće za GMO do sada je održalo dvadeset jednu sjednicu. Podzakonski akti Agencija za sigurnost hrane BiH, u suradnji s Vijećem za genetski modificirane organizame, pripremila je set pravilnika koji su prošli svu zakonsku proceduru izrade te ih je donijelo Vijeće ministara BiH. Sljedeći su pravilnici objavljeni u „Službenom glasniku BiH“: Pravilnik o načinu vođenja jedinstvenog registra genetski modificiranih organizama („Službeni glasnik BiH“, broj 17/12); Pravilnik o uspostavi sustava za razvoj i dodjelu jedinstvenih kodova za genetski modificirane organizme („Službeni glasnik BiH“, broj 68/12); Pravilnik o uvjetima i postupku izdavanja odobrenja za stavljanje genetski modificirane hrane i hrane za životinje prvi puta na tržište Bosne i Hercegovine i zahtjevima koji se odnose na njihovu sljedivost i označavanje („Službeni glasniku BiH“, broj 78/12); Pravilnik o sadržaju prijave i tehničke dokumentacije za stavljanje na tržište, uvjeta označavanja i pakiranja genetski modificiranih organizama ili proizvoda koji sadrže i/ili se sastoje ili potječu od genetski modificiranih organizama („Službeni glasniku BiH“, broj 78/12); Pravilnik o sadržaju i opsegu procjene rizika za stavljanje na tržište genetski modificiranih organizama ili proizvoda koji sadrže i/ili se sastoje ili potječu od genetski modificiranih organizama i metodologija za izradu procjene rizika („Službeni glasniku BiH“, broj 79/12). Navedenim pravilnicima, među ostalim, propisuje se procedura podnošenja zahtjeva za stavljanje na tržište GMO hrane i hrane za životinje te izdavanje rješenja o odobrenju za stavljanje na tržište GMO hrane i hrane za životinje, uzimajući u obzir mišljenje Vijeća za GMO, sve važeće propise i druge činjenice važne za donošenje rješenja o odobrenju. 69 Genetski modificirani organizmi (GMO) i biosigurnost Cjelokupni postupak izdavanja rješenja o odobrenju za stavljanje na tržište GMO hrane i hrane za životinje vodit će se uz stroge mjere kontrole i transparentnosti te stalni stručni nadzor koji provodi Vijeće za GMO. Protokol o suradnji Dana 20. 4. 2011. godine potpisan je Protokol o suradnji za razvoj ovlaštenih ispitnih laboratorija za genetski modificirane organizme u BiH između Agencije za sigurnost hrane BiH i talijanskog instituta Istituto Zooprofilattico Sperimentale delle Regioni Lazio e Toscana (IZSLT) iz Rima, u skolopu kojega je Referentni laboratorij za GMO. Na temelju predmetnog protokola o suradnji, IZSLT će pružiti podršku Bosni i Hercegovini za uspostavu referentnih laboratorija u BiH i služit će kao potvrdni laboratorij za GMO analize, kada je to potrebno. IZSLT će omogućiti i obuke za donositelje odluka, obuke za inspektore i za laboratorijsko osoblje, kratkoročni posjet laboratorijskog stručnjaka iz zemlje članice GMO laboratoriju u BiH, podršku u pripremi službenih laboratorija u BiH za sudjelovanje u usporednim shemama testiranja, kao i podršku u izradi nacionalnog plana kontrole za GMO. Protokol osigurava da Institut, u svojstvu referentnog laboratorija EU za genetski modificirane organizme (GMO), služi kao referentni/potvrdni laboratorij za Bosnu i Hercegovinu dok jedan od laboratorija u BiH ne dosegne razinu referentnosti. Sve dogovorene aktivnosti bit će realizirane putem ARDP-a, projekta Svjetske banke, kroz tri projektna zadatka koja pokrivaju većinu potrebnih obuka za sve dionike sustava kontrole GMO-a u BiH utvrđene člankom 3. Zakona o GMO-u („Službeni glasnik BiH“, broj 23/09), a također uključuju i potrebne obuke za stručno osoblje sva četiri ovlaštena ispitna laboratorija u BiH. Vijeće ministara BiH je na 155. sjednici, održanoj 13. 7. 2011. godine, razmotrilo i usvojilo Izvješće Agencije o potpisanom Protokolu o suradnji za razvoj ovlaštenih ispitnih laboratorija za genetski modificirane organizme i aktivnostima na uspostavi kontrolnog sustava za genetski modificirane organizme u hrani i hrani za životinje u BiH. 70 Genetski modificirani organizmi (GMO) i biosigurnost ARDP - projekt Svjetske banke Uz pomoć ARDP-a, projekta Svjetske banke, u travnju 2012. godine opremljena su suvremenom laboratorijskom opremom dva ovlaštena laboratorija za GMO, i to Laboratorija za biotehnologiju Poljoprivrednog instituta RS, Banja Luka, i Laboratorij za genetički modificirane organizme Federalnog zavoda za poljoprivredu, Sarajevo. Dobivanjem navedene opreme laboratoriji su stekli uvjete za izvedbu kvantitativnih i kvalitativnih analiza detekcije GMO-a u hrani i hrani za životinje. U cilju unaprjeđenja cjelokupnog sustava kontrole i detekcije GMO hrane i hrane za životinje na teritoriju BiH u sklopu ARDP-a, projekta Svjetske banke, podkomponenta GMO, i na temelju Sporazuma o suradnji s Referentnim laboratorijem za GMO iz Rima, realizirana su tri modula obuka za predstavnike ovlaštenih laboratorija za GMO o temi: “Obuka i prateći program provedbe zakonodavstva Europske unije o GMO-u u BiH”. Sporazum o stručnoj suradnji U travnju 2012. godine potpisani su Sporazumi o stručnoj suradnji između Agencije i Laboratorija za genetički modificirane organizme Federalnog zavoda za poljoprivredu iz Sarajeva i Laboratorija za biotehnologiju Poljoprivrednog instituta RS iz Banje Luke u cilju unaprjeđenja sustava za kontrolu GMO hrane i hrane za životinje. Zavodi su se potpisivanjem Sporazuma obvezali na započinjanje postupka akreditacije prema standardu BAS EN/ISO/IEC 17025, te na obavljanje analiza detekcije GMO-a u hrani i hrani za životinje akreditiranim metodama, u skladu s važećim zakonskim propisima. 71 Genetski modificirani organizmi (GMO) i biosigurnost DODATAK 2 Ovlašteni ispitni laboratoriji za kontrolu GMO-a u BiH Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je, na prijedlog Agencije za sigurnost hrane BiH, donijelo Odluku o davanju ovlasti ispitnim laboratorijima u Bosni i Hercegovini za ispitivanje, kontrolu i praćenje prisutnosti genetski modificiranih organizama u hrani i hrani za životinje („Službeni glasnik BiH“, broj 15/10). Na temelju te odluke ovlašteni su sljedeći ispitni laboratoriji: 1) Poljoprivredni institut Republike Srpske, Banja Luka Laboratorija za biotehnologiju Knjaza Miloša 17, 78000 Banja Luka Tel. 051/303-112; fax: 051/312-792; e-mail: [email protected] 2) Federalni zavod za poljoprivredu Sarajevo Laboratorija za genetički modificirane organizme Butmirska cesta 40, 71210 Ilidža, Sarajevo Tel. 033/774-230; fax: 033/637-601; e-mail: [email protected] 3) Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju Sarajevo Laboratorija za genetički modificirane organizme i biosigurnost hrane Zmaja od Bosne 8 (Kampus), 71000 Sarajevo Tel. 033/220-926; fax: 033/442-230; e-mail: [email protected] 4) Federalni agromediteranski zavod Mostar Laboratorija za genetički modificirane organizme Biskupa Čule 10, 88000 Mostar Tel. 036/335-050; fax: 036/335-051; e-mail: [email protected] Agencija za sigurnost hrane BiH i talijanski institut Istituto Zooprofilattico Sperimentale delle Regioni Lazio e Toscana (IZSLT) iz Rima, u sklopu kojega je Referentni laboratorij za GMO, potpisali su Protokol o suradnji za razvoj ovlaštenih ispitnih laboratorija za genetski modificirane organizme u BiH, koji je usvojilo Vijeće ministara BiH. Protokolom se osigurava da 72 Genetski modificirani organizmi (GMO) i biosigurnost Institut, kao referentni laboratorij EU za genetski modificirane organizme (GMO), služi kao referentni/potvrdni laboratorij (laboratorij za superanalizu) za Bosnu i Hercegovinu dok jedan od laboratorija u BiH ne dosegne razinu referentnosti. 1) Istituto Zooprofilattico Sperimentale delle Regioni Lazio e Toscana Nacionalni referentni centar za istraživanje GMO-a Via Appia Nuova, 1411 - 00178 Roma (Capannelle); Italija Tel. +39 06 79099450; fax: +39 06 79099450; e-mail: [email protected] 73
© Copyright 2024 Paperzz
