Jedno dete dva jezika Mehrsprachigkeit als Chance Jedno dete - dva jezika Uči li dete u prvim godinama života govoriti dva različita jezika, ono time ostvaruje osnovu za uspeh u školi kao i kasnije u poslovnom svijetu. Stoga se može zaključiti da je višejezičnost šansa i neprocenjivo bogatstvo za dete. Učenje drugog jezika predstavlja za dete ujedno i posebne izazove. Često doživljavamo da dete drugi jezik ne nauči tako odlično govoriti kao i materinjski jezik, a ponekad se upravo materinjski jezik zapostavlja. Za uspešno učenje dva i više jezika kod vašeg deteta u ovome izdanju možete pronaći nekoliko uputa i poticaja. Višejezičnost je šansa Uputa 1 Koristite u svakodnevnom govoru sa vašim detetom samo onaj jezik koji i sami dobro govorite. Najčešće je to govor sa kojim ste i vi sami odrasli – materinji jezik. Nije istina da bi dete za bolji razvoj nemačkog govora trebalo sa roditeljima govoriti nemačkim jezikom. Čak i u slučaju da majka i otac govore različitim jezicima, dete može oba jezika bez problema savladati. Dete uči drugi jezik kroz igru i zabavu. Važno je, da vi za sebe postavite pravila i da ostanete verni u svakodnevnom korištenju jednog jezika kako bi dete jasno raspoznavalo: Sa mamom pričam ovako, a sa tatom onako ... Materinjski jezik ili nemački jezik Uputa 2 Roditelji se često brinu da njihovo dete ne može oba jezika savršeno naučiti da govori. No unatoč njihovom strahu dete može bez većih problema i muke savladati dva, a ponekad i tri jezika ukoliko sve jezike svakodnevno koristi. Dete koje odrasta u višegovornoj sredini, eventualno bude prve reči ili rečenice nešto kasnije progovorilo od njegovih vršnjaka koji govore samo jedan jezik. No to nije nikakva prepreka za daljnji razvoj djeteta. U početku če se oba jezika kod deteta neprestano mešala. To se događa zato jer se reči i gramatička pravila iz jednog jezika zamenjuju rečima i pravilima iz drugog jezika. Ta pomešanost oba jezika nestaje onog trenutka kada dete počne dobro oba jezika razumeti i govoriti. U tome trenutku dolazi do potpunog odvajanja i razlikovanja oba jezika i dete ih počinje odvojeno koristiti. Ukoliko dete tek kasnije u svojem razvoju dođe u kontak sa drugim jezikom, period mešanja dva jezika traje nešto duže. Osobnosti prvog jezika, kao npr. intonacija govora, se u tom slučaju prenosi na izgovor u drugom jeziku. Kroz igru do višejezičnosti Govorna mana ili govorni poremećaj Uputa 3 Uputa 4 Za decu koja odrastaju u Austriji neophodno je da savladaju nemački jezik. Dobro poznavanje jezika je veoma važan temelj za uspeh u školi kao i na poslu. Kao roditelj vi možete vašem detetu omogućiti kroz slušanje i korištenje nemačkog jezika već u ranoj dobi odlične uvete za učenje jezika. To možete ostvariti kroz svakodnevne kontakte i komunikaciju sa decom i odraslima kojima je nemački materinji jezik, npr. u obdaništu, igraonicama, školi, sportskim zajednicama, dečjem horu... Što se kasnije jedan jezik počne da uči utoliko su poteškoće veće. Ni u kojem slučaju ne bi trebali čekati do polaska deteta u školu. Roditelji su za svoju djecu najveći uzor. Zbog toga je za uspešno učenje drugog jezika veoma važno da vaše dete oseti koliki značenje vi dajete drugom ili trećem jeziku. Kako materinjskom tako i nemačkom jeziku. Vi u svakom slučaju trebate pokazati kako ste ponosni da vaše dete u obiteljskom krugu, kao i u krugu prijatelja govori materinjskim jezikom. A koliku važnost vam njemački jezik i dvojezičnost predstalja možete vašem detetu pokazati vlastitim primerom pokazivajući interes i volju za učenjem nemačkog jezika. Ukoliko izvan kruga porodice u javnosti govorite nemačkim jezikom ili pitate vaše dete kako se to kaže na nemačkom jeziku, dajete odličan primer vašem detetu a ujedno i potvrdu kako je lepo kada se oba jezika lepo mogu govoriti. Ukoliko se govorne mogućnosti vašeg deteta na materinjskom jeziku primetno razlikuju u odnosu na njegove vršnjake, postoji predpostavka da se radi o govornom poremećaju koji se može kroz pregled i stručno mišljenje liječnika kao i logopedijskim vežbama izlečiti ili barem smanjiti. U slučaju da vaše dete ima govornih problema na nemačkom jeziku i nešto usporeniji kognitivan razvoj, ne postoji strahovanje da se radi o poremećaju govora vašeg djeteta. To je zapravo pokazatelji da je vaše dete dolazilo nešto manje u kontakt sa nemačkim jezikom. Stoga bi trebali vaše dete više voditi u kontak sa decom koja govore nemački jezik te eventualno podsticati ciljano učenje nemačkog jezika. Važni naputak: Gledanje televizije ne koristi razvoju i podsticanju govora. Deca gledajući televizijuse više koncentriraju na gledanje slika, a manje na izgovoreni tekst. Ukoliko koristite različite medije bilo bi bolje deci pustiti da slušaju priče ili bajke sa CD-a ili sa kazeta. Na taj način se deca koncentrišu više na govor i podstiću ujedno razvoj predodžbe slika u glavi što će im kasnije itekako koristiti u školi. Dete ne želi jednim od dva jezika govoriti Podsticanje učenja nemačkog jezika u porodici Uputa 5 U porodici deca uče govoriti prvi jezik – materinjski jezik. To se događa prirodnim putem, nesvesno i bezbrižno bez gramatičkih pravila i objašnjenja. Što više vi sa vašim detetom pričate i podstićete da sa vama govori utoliko će se njegov govor dobro razviti. Dete uči tim putem kako i na koji način ono može svoje misli, osećaje i predodžbe izraziti rečima. Mogućnosti za razgovor kao i izmjenu stečenog znanja postoje u nedogled: Pustite i podstićite vaše dete da priča o svemu što je vidjelo, doživelo, što oseća... Čitajte zajedno slikovnice i promatrajte i opisujte slike u slikovnici. Pričajte vašem detetu o vašem poslu, vašim događajima. Priče iz vašeg detinjstva posebno zanimaju vašu djecu, a posebno nepodopštine koje ste i vi sami nekada napravili. Pričajte izmišljene priče, bajke... što češće tim bolje! Tim putem pomažete razvoju vašeg deteta te mu pomažete da na najbolji mogući način razvije svoj govor. Uputa 6 Ponekda se može dogoditi da dete koristi samo jedan jezik. Na primer dete kod kuče govori nemački iako roditelji govore materinjskim jezikom. To su samo faze u razvoju govora koje ne ukazuju na nikakve neuobičajene pojave. Unatoč tome trebali bi kod kuče nastaviti govoriti materinjskim jezikom i ne obazirati se što dete govori nemački. Vaše dete unatoč tome njeguje i razvija materinjski jezik kroz vaš razgovor. Kasnije kada se dete bude osjećalo spremno za razgovor na materinjem jeziku počet će materinjski jezik i koristiti. Pri tome ne trebate strahovati da će materinjski jezik pasti u zaborav. Naravno može doči i do potunog odbijanja nemačkog jezika: Dete ne želi u obdaništu da govori nemačkim jezikom ili duže vreme ne pokazuje napredak u razvoju nemačkog jezika. U tom slučaju bi se roditelji mogli priupitati kakav odnos i oni sami prema njemačkom jeziku gaje, odonosno koliko im je učenje nemačkog jezika važno. Razlog tim govornim problemima nalazi se u razvoju govora kod deteta ukoliko roditelji ne pomažu razvoj nemačkog jezika kod deteta odnosno ne pridaju nikakvu važnost napredku na nemačkom jeziku. Dete mnogo oseča roditeljsko obijanje učenja nemačkog jezika te i samo odbija govoriti tim jezikom i time ono želi roditeljima pokazati kako ono ostaje verno jeziku kojim roditelji draže govore. Impressum Herausgeber: Land Salzburg, Abteilung Kultur, Gesellschaft, Generationen Autor: Prof. Hannes Scheutz, Universität Salzburg Redaktion: Mag. Franz Erwin Eiersebner Übersetzung: Andreja Ringl Fotos: fotolia.com, Gerlinde Ulucinar Yentürk Grafik: Werbeagentur Huber-Gürtler Oktober 2012 (2009)
© Copyright 2024 Paperzz
