GlasGrada - 499 - petak 10. 10. 2014.
1
PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA
REVELIN I „ZLI JEZICI“
(Ne)briga o baštini
Konzervatori su odavno trebali zabraniti svaku upotrebu razglasa u
povijesnoj jezgri, u Revelinu i slično, ali to nikad nijesu učinili. Zašto ? Popuco
je Orlando, raspuco se Revelin, što se još treba dogoditi pa da se ti razglasi
maknu iz Grada, sa Straduna, iz Revelina?
Glas Grada br 498 str 10, Grad Dubrovnik,
pa gradonačelnik Vlahušić piše: “Od konzervatora očekujemo službeno izvješće o
stručnom pregledu tvrđave Revelin“. Moćno
ili licemjerno?! Revelin puca! Ozbiljan razlog
za zabrinutost! Ali, umjesto da je smjesta
zabranio to divljanje po Revelinu gradonačelnik se odlučio za još jedan igrokaz
za javnost pod nazivom „Hitne mjere na
dugom štapu“! Tu se nabrajaju silni zakoni i
njihovi članci sukladno kojima gradonačelnik
navodno upravlja Gradom, pa sada traži
službeno izvješće i to hitno od nadležne institucije, a “koja bi trebala raditi svoj posao“.
Cijelo pismo, list prenosi u cijelosti, kako ne
bi bilo zabune među građanstvom. Ma način
na koji gradonačelnik traži nešto što je samo
po sebi logično i jasno, čini da se normalan
čovjek, građanin osjeća najprije smiješno a
onda i uvrijeđeno, pa i glupo, jer svakome
tko se rodio i školovao u Gradu, pa makar
završio i samo osnovnu školu, ne treba nikakvo službeno izvješće o stručnom pregledu i štetama na tvrđavi Revelin nakon
onakvog nadzvučnog nasilja i zlostavljanja,
a sve u organizaciji osobno, gradonačelnika Vlahušića. Naravno da je bilo mišljenja
stručnjaka i javnosti koji su odmah u početku realizacije te njegove „genijalne ideje“ bili
protiv ovakve zloupotrebe tvrđave Revelin,
ali „zov novca„ opet je bio jači i krenulo se u
to mahnito divljanje sa mega-razglasima na
svetom mjestu, a što je gradonačelnik s
ponosom prozvao “uspješnim noćnim životom Grada“, pa sve to preračunao u kune i
rasporedio kako treba. Konzervatorski odjel
u Gradu, sa svojom dugogodišnjom
pročelnicom, se po običaju nikad ne oglašava kad treba nešto zaštititi tako da se stječe
dojam kako se sve radi u dogovoru vlasti i
tih nazovi „stručnjaka i zaštitnika baštine“,
pri čemu se najmanja briga vodi upravo o
baštini. Prioritet ima zarada a o posljedicama se niti ne razmišlja (čast iznimkama,
našem DPDS-u). Primjerice, konzervatori su
odavno trebali zabraniti svaku upotrebu razglasa u povijesnoj jezgri, u Revelinu i slično,
ali to nikad nijesu učinili. Zašto ? Popuco je
Orlando, raspuco se Revelin, što se još treba dogoditi pa da se ti razglasi maknu iz Grada, sa Straduna, iz Revelina? Konzervatori
su trebali i morali zaštiti i staru dubrovačku
ribarnicu i zabraniti njezino pretvaranje u birtiju a kasnije i u „čergu„ ali ni to nijesu učinili?!
Ima puno i previše primjera za nabrajat gdje
je potpuno izostalo zaštitničko djelovanje
Konzervatorskog odjela u Dubrovniku, pa je
taj Odjel svakako, uz političare, glavni i odgovorni krivac za devastaciju dubrovačke baštine. Ali unatoč i usprkos svemu, pročelnica
je uvijek ista i postojana kao „kamen stanac“
i uopće „ne puca po šavovima“. Možemo
se samo pitati zašto je to tako? Odgovore
otprilike znamo, jer mali smo grad, ali “ne
smijemo govorit„.
Gradonačelnik često voli sebe nazvati Dubrovčaninom, s čime se osobno nikad ne bi
složila iz puno razloga, a jedan od tih je i ovo
što je učinio sa Revelinom i t.zv. noćnim životom Grada. Tako nešto jedan Dubrovčanin
nikad ne bi učinio svome Gradu. Netko tko
sebe smatra Dubrovčaninom, ne mora čak
ni biti rođen u Gradu, ali ga mora osjećati
kao svoju dušu, svetinju, nešto svoje što po
svaku cijenu treba čuvat i štitit, nešto previše vrijedno da bi se jeftino iskorištavalo i
uništavalo. Nažalost svjedoci smo da se
Grad sustavno uništava i propada a sve u
organizaciji vlasti, i nekoga tko sebe naziva
Dubrovčaninom.
Tko će biti kriv za uništavanje Revelina, i da
li će itko biti kriv pa i odgovarat za takvu
neprocjenjivu štetu, ostaje nam za vidjeti,
možemo samo gatat. Možda će stručnjaci
„nadležnog tijela“ zaključiti kako su pukotine zapravo virtualne, nekomu se prištampava, ili su možda po srijedi „zli jezici“. Svakako je teško i zamisliti da se jedno takvo gradonačelnikovo remek djelo, “zlatna koka“,
samo, ugasi, pa će se najvjerojatnije pronaći
načini kako nastavit sa dosadašnjim divljanjem u Revelinu. Jer misao vodilja u nas i
danas jest- bezobzirna zarada i bespoštedno iskorištavanje svega do čega se može
doći, a sve u potpunom nedostatku pameti
i sposobnosti vladajućih.
Dr Dorina Miitić-Šoša
P.S.Priopćenja iz dubrovačke podružnice
HNS-a (Tevšić i Čale Mratović )o izvrsnosti
rada njihovog gradonačelnika, radi vjerodostojnosti istih, trebala su biti upotpunjena i
propustima kao i štetnim posljedicama rada
gradske uprave na čelu sa njihovim gradonačelnikom. Ta stavka je izostala vjerojatno iz razloga što bi uzela previše mjesta u
priopćenju. Razvidno je i kako su autori teksta potpuno smetnuli s uma da je raditi za
Grad osnovna dužnost gradonačelnika a ne
razlog i način kako sebe okititi lovorikama ili
nečim korisnijim. Dakle, normalno je da gradonačelnik radi na kvaliteti života građana,
to mu je i posao, pa ne vidim potrebu isticanja tog „rada“, ali je za razliku od toga
neophodno potrebno uporno i stalno isticati
i ukazivati na ono što se radi pogrešno i na
štetu Grada i građana, jer se s tim posljedicama teško, a nekad i nemoguće nositi.
PRIKUPLJANJE POTPISA ZA REFERENDUM
Ne damo naše autoceste!
Koncesionar će u predviđenih četrdeset godina na autocestama zaraditi oko 80 milijardi kuna. Za taj bi se
novac moglo izgraditi 300 bolnica, 2000 škola ili 4000 vrtića
Vlada Republike Hrvatske namjerava dati
naše autoceste u koncesiju privatnom
koncesionaru na 40 godina. Autoceste su
naš veliki razvojni projekt i nikad u povijesti Republike Hrvatske tako vrijedna
imovina nije dana u koncesiju. Zato kao
inicijativa “Ne damo naše autoceste!”
započinjemo s prikupljanjem potpisa za
raspisivanje referenduma protiv davanja
hrvatskih autocesta u koncesiju.
Ovu je inicijativu pokrenulo pet sindikalnih
središnjica (NHS, SSSH, MHS, HURS,
URSH), dva cestarska sindikata (Nezavisni cestarski sindikat i Sindikat radnika
Hrvatskih autocesta i cesta) te sedam organizacija civilnog društva (Pravo na grad,
2
GlasGrada - 499 - petak 10. 10. 2014.
Zelena akcija, Centar za mirovne studije,
GONG, Mreža mladih Hrvatske, Savez udruga Klubtura, Baza za radničku inicijativu i
demokratizaciju), a priključile su se i brojne
druge organizacije (sindikati i udruge) iz svih
krajeva Hrvatske.
Prikupljanje potpisa započinje 11. i traje do
25. listopada, vaše potpise možete dati na
štandovima na Pilama, na Placi u Gružu,
pred Tommyem u Gružu i ispred OTP
banke u Mokošici.
Sedam razloga zbog kojih je koncesija na
autoceste štetna za hrvatske građane:
Privatnom koncesionaru poklanjamo 80
milijardi kuna
Koncesionar će u predviđenih četrdeset
godina na autocestama zaraditi oko 80 milijardi kuna. Za taj bi se novac moglo izgraditi 300 bolnica, 2000 škola ili 4000 vrtića.
Prihod od koncesije neće namiriti dug
autocesta
Predviđeni prihod od koncesije iznosi oko
tri milijarde eura, što je nedovoljno za pokrivanje duga autocesta. Osim toga, koncesijom se odričemo prihoda od cestarina,
odnosno mogućnosti da tim prihodom
vraćamo dug.
Mi preuzimamo rizik, privatni koncesionar ubire profit
Država se obvezuje privatnom koncesionaru osigurati količinu prometa na autocestama koja jamči zaradu. Ako prometa ne
Mišljenja, stavovi i gledišta objavljena u rubrici Pisma čitatelja i reagiranja nisu stav Uredništva.
GLAS GRADA SILOM, BESRAMNO, NATURA NAMA, ČITATELJIMA NA GLAVU (8)
Tako prezirno i bezbožnički
nezahvalno…
Zašto tako prema čovjeku koji vam je podario samoupravni društveno-ekonomski i politički sustav, u kojemu je
zapravo ponajviše profitirala Dalmacija, a u njoj posebice Dubrovnik, a u njemu vjerojatno najviše baš hercegovački
došljaci?
Napredujete polako gosparu Boško nam je danas Bosna i Hercegovina“) u bisk- Dubrovnik, a u njemu vjerojatno najviše baš
Maslaću, „Dubrovčanine, podrijetlom iz Her- upijskoj dvorani Svetoga Ivana Pavla II, koju hercegovački došljaci? Kojima je mahom taj
cegovine“, kako se po najnovijemu predstav- ja od milja nazivam dubrovačkim kler- nevlasnički sistem (u hotelima i drugim soljate. Uspjeli ste procijediti kroz zube odnos- oustaškim okupljalištem, između ostalog, rel- cijalističkim poduzećima đe su se bez probno pero sintagmu o „ustaškim zločincima“ i ativizirao neoustaške koncentracijske logore lema zapošljavali, i ,bistri i okoprčni kakvi već
o jamama u koje su oni „bacali nedužni srps- u Gabeli, Dretelju i Heliodromu, baš one u u pravilu jesu, dobro se „snalazili“) bio eldoki živalj“. I ograditi se od istih, jer da Vi „jed- koje su šćerani i zatočeni svi stolački (odrasli) rado za pretakanje društvenoga („ničijega“
nako osuđujete sve zločine“, pa kao ilustraci- muslimani (od kojih mnogi drito s „čuka“ na ) u privatno. Pa su mnogi koji se nijesu
ju SVIH zločina primjerice, tipično za vaš ha- kojima su skupa s jedinicama HVO-a branili zadovoljavali s plać(ic)ama po npr. stolačkim
dezenjarski mentalitet, nabrajate: „Orsulu, Stolac od četnika s Hrguda i Žegulje!), a tvornicama (kažu da je za „Titina zemana“ u
Daksu, Jakljan (Ovčara kod Dubrovnika pr- žene, starad i nejač rašćerani da se snalaze gradu Stocu bilo više radnih mjesta nego
ije Ovčare kod Vukovara), Slano, Vraninu, po bijelom svijetu; e da bi onda u nastavku stanovnika!), slazili dolje, mnogi do DuŠibalove Noge, Butinu, vrh Montovjerne itd.“ te operacije „Obrambenog rata“ specijalne brovnika, i tu se bez većih problema zapošlA ja sam, također primjerice, u svom članku, diverzantske postrojbe HVO-a okićene im- javali po hotelima, kojima je Titov režim obina koji Vi tobože reagirate, pisao o eklatant- enima legendarnih ustaških vitezova poput lato obdarivao Dubrovnik; te uzimali stamnom recentnom (nedavnom) (neo)ustaškom Rafaela Bobana, s junačinama mahom zak- bene i druge kredite iz ondašnjih banaka,
zločinu u Stocu, prispodobivom možda ićenim kralješima („patricama“) oko vrata, koncipiranih kao financijske samoposluge
samo sa (neo)četničkim megazločinom u pod okriljem noći išle od kuće do kuće, od udruženog rada, a bogme i građana, a koje
Srebrenici. Vi i onih „90 posto“ Vaših zeml- džamije do džamije sablasno praznog Sto- kredite je pretežno otplaćivala inflacija, dakjaka, baš oni koje Vi držite „poštenim Hrvati- ca i redom ih palili odnosno minirali.
le zapravo svekolika jugoslavenska socijalma“ nemate petlje (hrvatski: muda) suočiti I nemojte gosparu Boško Maslaću, Du- istička samoupravna društvena zajednica i
se s tim do neba vrištećim apsolutnim brovčanine podrijetlom iz Hercegovine, tako njezin nevlasnički društveno-ekonomski i
zlo(čino)m, već lažete odnosno prdoklačite prezirno i bezbožnički nezahvalno pljuvati po politički režim… Očigledna i trajna posljedio pravednom „Obrambenom ratu“ u koje- liku i djelu gospara (jesam li prvi koji ga je ca toga i takvog krvoločnog i kroatocidnog,
mu su ti Vaši „pošteni Hrvati“ srušili „samo ovako titulirao!?) Josipa Broza Tita, „Milion- a ponadasve hercegocidnog „Titinog“ kojednu džamiju, koja je ponovno izgrađena u eru“, kako ga Vi nazivate, a gospar Vatro- munističkog režima, između ostalog, su danStocu koja je bila izgrađena na srušenoj ka- slav Ivušić, neumorni trudbenik na produbl- ašnje brojne vile što se jedna povrh druge
toličkoj crkvi. Kao dokaz u podu te džamije jivanju razlikovnog jaza između hrvatskog i napinju, dakako i afitavaju, po Pločama (pronađen je kalež…“. Baš kao što je genija- srpskog jezika, bi Vas ispravio da se hrvats- Iza Grada) i Pilama (-Konalu), odnosno
lac suvremene hercegovačke povijesne misli ki kaže „milijunaš“.
Gružu i Lapadu, odnosno po Župi i Rijeci, u
dr. sc. Ivica Lučić u tandemu s rodonačelni- Zašto tako prema čovjeku koji vam je po- čvrstom, neotuđivom, stopostotno privatnkom slavne hercegovačke škole za odnošaje dario samoupravni društveno-ekonomski i om vlasništvu „Dubrovčana podrijetlom iz
s javnostima dr.sc.Zoranom Tomićem neki politički sustav, u kojemu je zapravo pona- Hercegovine“, koji su u međuvremenu na
dan na predavanju („Što nam je bila, a što jviše profitirala Dalmacija, a u njoj posebice „Titinim“ besplatnim, „općenarodnim“ gimnazijama i fakultetima, (premda na njima ni
bude dovoljno, morat ćemo koncesionaru omske faktore. Ako se odreknemo upravl- vjeronauka, ni misa za uspješne početke i
nadoknaditi razliku.
janja autocestama, odričemo se i bitne dočetke školskih godina nije bilo!), iškolovCestarine će poskupjeti
poluge za kreiranje vlastite ekonomske ali svoju djecu, pa čak i oni među njima koji
Davanje autocesta u koncesiju u SAD-u, budućnosti.
su, silnoj neimaštini i nacionalnom i vjerskom
Velikoj Britaniji, Španjolskoj i mnogim Nije istina da ne postoje druga rješenja! ugnjetavanju usprkos, izrodili i po osmero
drugim zemljama rezultiralo je povišenjem Koncesija je samo jedan od mogućih mod- komada. Pa se sada tim brojkama odnosno
cestarina. Isto se dogodilo i u Hrvatskoj s ela monetizacije duga, i to najlošiji: radi krat- takvim trendovima groze autohtonom
onim dionicama autocesta koje su već pod koročnog krpanja proračunskih rupa daje pučanstvu zlurado mu citirajući njihovoga
koncesijom.
se imovina koja dugoročno stvara dobit. Vojnovića i njegov „Na Mihajlu“, dok oni stoPovećat će se troškovi održavanja Vlada dosad nije razmotrila NITI JEDAN tinjak metara poviše sve češće i sve glasnije
lokalnih cesta i smanjiti sigurnost u DRUGI model monetizacije kao što je, festižaju po kuloarima dubrovačkog rodilišprometu
primjerice, izdavanje obveznica. Nije pris- ta i okolnim birtijama.
Kako bi izbjegli troškove održavanja auto- tupila reprogramiranju duga niti je ukinula Stoga, gosparu Boško Maslaću:
cesta, koncesionari poskupljuju cestarine političko kadroviranje u upravljanju auto- A) Mrš kleroustašiji (na primjer baš onoj gore
za kamione zbog čega se kamionski prom- cestama, čime bi se ostvarile velike uštede opisanoj stolačkoj), sloboda hrvatskoj
et prebacuje na lokalne ceste. Više kamio- i u isto vrijeme zadržala dobit od autoces- NACIJI!
na na lokalnim cestama znači i više pretje- ta!
B) Ceterum censeo…uostalom mislim da
canja te time i više prometnih nesreća.
Preko četrdeset godina smo gradili auto- treba ukinuti: 1) hrvatsko državljanstvo sviIzgubit ćemo stratešku polugu ekonom- ceste, a sada ih Vlada poklanja privatnom ma koji ne prebivaju u Hrvatskoj; 2) Miniskog razvoja
koncesionaru da na njima četrdeset godi- starstvo turizma; 3), a mostu preko Rijeke
Određivanjem visine cestarina država može na zarađuje! Zato dajte svoj potpis za ref- dubrovačke vratiti njegovo časno, izvorno
utjecati na izvoz, turizam, ukupnu cijenu erendum!
ime – Most Dubrovnik.
roba i usluga, ruralni razvoj i druge ekonInicijativa „Ne damo naše autoceste”
Darko Kaciga Dubrovčanin
Uredništvo pridržava pravo kraćenja i opreme tekstova. Rukopisi i fotografije se ne vraćaju.
GlasGrada - 499 - petak 10. 10. 2014.
3
PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA
NE ŽELIM S NIKIM NI O BILO ČEMU POLEMIZIRATI
Prosvjednik kontra moga
članka u velikoj je zabludi
Zato ne dozvolimo (mi Dubrovčani) da naš Grad (neki) i dalje „uguravaju“ na zapadni
Balkan, jugoistočnu Europu, u neki „region“ pa i latentno da nas vraćaju u propalu
SFRJ-u
Cijenjeno Uredništvo Glasa Grada. Pozivam se na članak objavljen u Glasu Grada br. 492 od
22.8.2014. godine što ga potpisuje izvjesni gospodin Ekrem
Terzić. Naime, nijesam sklon,
niti mi konvenira i uopće ne
želim s nikim ni o bilo čemu
polemizirati. Radi se o
slijedećem. Ako netko nešto
napiše u nekoj tiskovini, a
konkretno se radi o našem
mnogo i rado čitanom (mukte
ga dobijemo) tjedniku Glasu
Grada, to je njegovo ili njezino
stajalište, sud ili stečeni dojam
o nečemu, o nekomu ili o nekoj
široj temi i događajima, pa i političkim –zašto ne?
Naravno, ako se dotični ili dotična osoba u nekom članku
ogriješi o pozitivne ili ustavne
zakone dotičnome prosvjedniku ili prosvjednici stoji na raspolaganju mogućnost sudske
tužbe u svrhu dobivanja neke
zadovoljštine. Ali besmisleno je
reagirati na jedan najobičniji
članak kao što je bio onaj moj
bezazleni uradak u Glasu Grada br. 491 od 14. kolovoza 2014.
godine u kojem dokazujem da
je Dubrovnik istinski mediteranski Grad te da ga se ne može
„uguravati“ na Zapadni Balkan,
u jugoistočnu Europu, u
nekakav „region“ ili da ga se
vraća u bivšu propalu, totalitarnu i nenarodnu SFRJ-u, a koju
smo – mnogi od nas – upamtili,
ali ne i po dobru. Hvatati se za
ćevapčiće, ražnjiće, pljeskavice,
sarme krmenadle i lepinje (riječ
je vjerojatno nastala od leba –
kruha) je vrlo neozbiljno i ne
zaslužuje nikakvu pozornost.
U mome članku stoji da se ne
trebamo držati kao pijan plota
ćevapčića i ostalih marifetluka
s istoka i tko zna od kuda još.
Tu sam bio, a i sada sam u pravu da trebamo forsirati (mi u
Dubrovniku) naše domaće
specijalitete - delicije, vrhunska
vina i općenito sve mediteransko. Međutim i neka strana jela i
pića mogu, također, naći svoje
mjesto na jelovnicima i vinskim
kartama u svim dubrovačkim
privatnim i hotelskim restaurantima – dapače. Nije nitko protiv
toga, pa ni ja osobno. Što se
pak tiče nekakvog drugog bezveznog nabrajanja o Dubrovni-
DUBROVAČKE SLIKE I (NE)PRILIKE
Nogostup
u lošem
stanju
U Ulici Iva Dulčića, blizu pekare Klas, vidio sam
kako gospođa gura invalidska kolica s mlađom
osobom, a vozila jure li jure. Nogostup je u
lošem stanju, a postoji i grubi silazak u blizini
Zatonske ulice. Cijelom dužinom od čekaonice
do Pomorske škole trebalo bi popraviti pločnik
kako pješaci, posebno invalidi, ne bi bili izloženi
većim problemima.
Zdravko Trojanović Trojo
PS
Šaht-poklopac na cesti preko puta Dječjeg
vrtića „Kono“ je u lošem stanju, a nije ga ugodno niti “slušati“, pa odgovorne malo da i ovom
problemu posvete koju minutu. Hvala!
4
GlasGrada - 499 - petak 10. 10. 2014.
ku otvorenom Gradu i tko zna o
čemu još, to moj članak u
spomenutom Glasu Grada ne
donosi.
Prosvjednik kontra moga članka u velikoj je zabludi. Jedina
tema u mom članku je bila da je
Dubrovnik istinski mediteranski
Grad, a nikako da je moj članak
samo povijest i smještanje Dubrovnika tamo gdje nikad nije
bio, kako u prosvjedu stoji: iza
... pa ne znam iza čega stoji,
možda „iza željezne zavjese“, a
to je najobičnija glupost. Dakle,
spomenuti prosvjednik protiv
mog članka naš je dragi gost –
turist i procjenjujem da bi taj
gospar, gospodin, habab ili
možda drug ( na žalost danas i u Dubrovniku – imamo popriličan broj jugonostalgičara tj.
drugova). Znam da spomenuti
prosvjednik nije iz našega Grada, ni iz Županije ni iz Lijepe
naše pa čak ni iz EU nego dragi
nam gost – turist dobro je došao
kao i tisuće i tisuće drugih turista od kojih Dubrovnik – praktički – živi ali naš popularni tjednik, ipak, nosi naziv Glas Grada
– Grada Dubrovnika i obrađuje
uglavnom gradske i prigradske
teme. To ipak nešto znači, samo
se po sebi razumije, zar ne?
Kao što spomenuh „urotnik“
protiv moga članka u Glasu Grada broj 491 objavljenog 14. 8.
2014. godine najvjerojatnije je iz
jedne od bivših jugoslavenskih
republika. Od kuda god došao
dobro je došao u naš Grad kao
gost – turist, jer - kao što prethodno naznačih – Dubrovnik
živi od ugostiteljstva i turizma i
to nam je - nažalost – glavna
gospodarska grana. Ovo
pisano gostovanje u cijenjenom
tjedniku Glas Grada moram i
završit te na finimentu samo još.
Poštovani gospodine Ekreme
Terziću moj članak u Glasu Grada broj 491 od 14. kolovoza
2014. godine bavio se isključivo dokazivanjem da je Dubrovnik istinski mediteranski
Grad, a ne nekim bezvezarijama što mi inbokavate u Vašem
prosvjedu – prigovoru.
Siguran sam da ovo nije samo
moj sud o Dubrovniku kao istinskom mediteranskome Gradu
nego da dijelim ovu svoju tvrdnju s 99 posto Dubrovčana pa i
„Dubrovčana“. Zato ne dozvolimo (mi Dubrovčani) da naš
Grad (neki) i dalje „uguravaju“
na zapadni Balkan, jugoistočnu
Europu, u neki „region“ pa i latentno da nas vraćaju u propalu
SFRJ-u. Sam prosvjed već
spomenutog gospodina (protiv
objavljenog članka u GG) promašena je tema.
Pero Hrdalo
HZOO, ODLJEV MOZGOVA I LIJEČENJE PACIJENATA
Imamo foteljaše!
Pitam se do kad će sirotinja u Hrvatskoj šutjeti?
Dobro se sjećam mog liječničkogstaža krajem 80-tih godina
prošlog stoljeća, tad veliki jugoslavenski političari nisu puno
vjerovali u Boga, ali su Božić i
Novu godinu slavili u raznim svjetskim destinacijama.
Tad su svoje starije stavili, navodno, na pretrage i liječenje u opće
bolnice i to na: Interni odjel, Neurologiju, a ako su odjeli bili puni,
onda bi se našlo mjesto na
drugom odjelu.
Ti starci su bili balast velikim sinovima i kćerima. Naši političari
nam poručuju ovih dana da više
neće biti dugog ležanja u bolnici, ali mogu vam reći da sirotinja
nije nikad dugo ležala u bolnici.
Naše novine su pune znanstvenika Ivana Đikića, a koliko
znam - gospodin živi i radi u Njemačkoj. Njemačka mu je omo-
gućila da se bavi znanošću,
međutim gospodina Đikića nisu
htjeli staviti u HAZU, jer tamo su
podobni i nesposobni, bolje
rečeno metuzalemi. Tim metuzalemima smetaju pametni i
sposobni, imam osjećaja da oni
žive i rade u prošlim vremenima
odnosno u JAZU.
Što se tiče HZOO-a, njega hitno
treba izdvojiti iz zdravstva kao
samostalnu agenciju, jer oni
troše novce od medicinskog osoblja i pacijenata.
Jeste li ikad čuli da su u HZZO-u
smanjili plaće, a njihovi činovnici imaju veće plaće od medicinskih sestara, a uprava ima veće
plaće od jednog npr. kirurga koji
se bavi transplantacijom organa.
Nisam bila simpatizer dr. Željke
Markić, međutim 5.listopada
2014. sam je gledala i bila ugod-
no iznenađena njenom izjavom;
da su se lijevi i desni dogovorili.
Ja bih rekla da više nema ni
ljevice ni desnice, ni ideala, već
da imamo foteljaše, tj. borbe za
što bolju fotelju. Na žalost, imamo sitnih kriminalaca i mafijaša
koju odu u zatvor nekoliko
mjeseci, i nakon toga se vraćaju
u Sabor ili osnivaju stranke, to
sve jadni narod gleda i šuti.
Pitam se do kad će sirotinja u
Hrvatskoj šutjeti?
Kad je trebalo ratovati, i skupljati
glasove bili su dobri, a sad su i
Bogu teški. Sirotinja šuti i živi. Pita
li se tko od vas tko će njima platiti
liječenje ako nemaju dopunsko
zdravstveno osiguranje. Ima li
ovaj Grad osjećaja za malog
čovjeka.
Toliko su političari postali bahati
ne samo u našem Gradu, već i u
cijeloj Hrvatskoj, a da ne spominjem one u Bruxellesu, kojima
mi porezni obveznici plaćamo,
valjda misle da su besmrtni.
Nažalost u Gradu Dubrovniku
imate 30% ljudi koji žive na rubu
siromaštva. Zamislite Dubrovnik
je svjetski Grad, toliko milijuna
kuna zarađuje samo na zidinama.
Zamislite što nam radi Zapad, on
se koristi politikom Ničea, a to je:
„Zavadi pa vladaj“.
Zamislite u Norveškoj i Švedskoj
traže liječnike po određenim
specijalizacijama koje ću nabrojati: psihijatre, obiteljske liječnike,
dječje psihijatre, radiologe, očne
liječnike i td.
Nude im plaće od 11 000 eura,
a njihovim bračnim partnerima
nude besplatno tečaj jezika,
traže posao, a djeci osiguravaju
vrtiće, a većoj djeci pomoć prilikom upisa u školu. I što je
najvažnije - stan u blizini radnog
mjesta.
Što će ostati u Hrvatskoj za 20
godina? „Hrpa“ staraca, koja treba tuđu pomoć, jer će mladi otići,
a onda naši političari neće imati
komu držati govore i obmanjivati
pošteni i napaćeni hrvatski narod.
Katica Šarac, dr. med.
EUROPE DIRECT DUBROVNIK - VAŠ KORAK BLIŽE EUROPSKOJ UNIJI
PRAKSA U INSTITUCIJAMA EUROPSKE UNIJE
Praksa u Europskom parlamentu
Praksa u Europskoj komisiji
Po završetku preddiplomskog studija međunarodnih odnosa i diplomacije na međunarodnom sveučilištu DIU Libertas poslao sam prijave
na natječaje za stažiranje u Europskom parlamentu, Komisiji i ostalim institucijama Europe
unije. Činilo mi se da je to dobar način za stjecanje više informacija o Europskoj uniji, čijom
je članicom Hrvatska postala upravo tada.
Nakon prvoga semestra diplomskoga studija
na svom sveučilištu dobio sam priliku poći u
Nikola Kusovac,
Bruxelles na praksu u Europski parlament. RaDubrovnik
dio sam kod zastupnika kluba socijaldemokrata (S&D) Olega Valjala, koji mi je ponudio ugovor u trajanju šest
mjeseci. Kao stažist bio sam zadužen pomagati zastupniku i njegovim asistentima. Iako u uredu svih zastupnika postoji podjela
rada koja izvrsno funkcionira, svakako dobro dođe još jedna glava
u raspravama o raznim aktivnostima zastupnika. Poslovi asistenata
i stažista su raznoliki – od administrativno-tehničkih do savjetodavnih
prilikom pripreme zastupničkih govora i sjednica odbora kojih je
zastupnik član, pripreme pitanja Europskoj komisiji, te pomoći pri
organizaciji službenih posjeta i zasjedanja plenarnih sjednica u Strasbourgu.
Tijekom šest mjeseci prakse detaljno sam se upoznao s funkcioniranjem Europskog parlamenta i kakvi su odnosi Parlamenta s ostalim institucijama Europske unije. Svidio mi se osjećaj zajedništva
i suradnje, počevši unutar ureda zastupnika do ureda pojedinih regija
i ostalih institucija. Zato bih preporučio svim ambicioznim i kvalificiranim osobama, bez obzira na dob, da se prijavljuju na natječaje
koje raspisuju različite institucije, kao i hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu, i da pritom budu uporni, jer se trud zaista isplati.
Smatram da će mi ovo životno iskustvo uvelike pomoći u budućoj
karijeri, i na tome sam vrlo zahvalan.
Za mogućnost stažiranja u Europskoj komisiji saznala sam slučajno, od prijateljice koja je naišla na poziv za prijave na
internetskoj stranici www.mladiinfo.eu.
Proces prijave vrlo je jednostavan - preko
internetske stranice http://ec.europa.eu/
stages/. Ispunjenu i potpisanu prijavu
poslala sam poštom na adresu navedenu
na toj stranici. Na stažiranje se inače mogu
prijaviti državljani članica Europske unije,
Ana Čumbelić,
ali i oni iz zemalja koje ne pripadaju EuMokošica
ropskoj uniji. Jedini su uvjeti sveučilišna
diploma (prvostupanjska ili viša) i znanje stranih jezika
(engleskog i još jednog službenog jezika Europske unije).
Provela sam pet mjeseci u Luksemburgu, gdje sam od
01.10.2012. do 28.02.2013. radila u Odjelu za terminologiju
Glavne uprave za pismeno prevođenje Europske komisije.
To je bilo prije ulaska Hrvatske u EU, kada Hrvatski prevoditeljski odjel još nije bio oformljen. Bila sam jedna od 38 stažista
(obično ih je po jedno ili dvoje iz pojedine države). Iako je riječ
o prevođenju, stažisti su bili raznih profila, ne samo jezičnih,
već i ekonomisti, socijalni radnici, odvjetnici, psiholozi itd.
Bilo je to nezaboravno iskustvo, koje mi je omogućilo da iz
prve ruke naučim mnogo o svakodnevnom funkcioniranju Europske komisije. Radeći u višenacionalnom okruženju, stekla
sam prijatelje iz različitih europskih zemalja i naučila mnogo o
njihovim običajima.
Svakome bih preporučila da se prijavi za stažiranje, bilo u
Europskoj komisiji ili u nekoj drugoj instituciji Europske unije
(a većina ih nudi mogućnost stažiranja) jer je to jedno vrijedno i zanimljivo iskustvo.
Imate li još pitanja o Europskoj uniji?
Posjetite informacijski centar Europe Direct Dubrovnik u Vukovarskoj 2 (aula FINE), telefon/fax: 020/311-989; mobitel: 099/433-9631; e-mail: [email protected]
Radno vrijeme za upite i konzultacije s građanima: ponedjeljkom, srijedom i petkom od 10 do 14 sati, a utorkom i četvrtkom
od 14 do
18 sati.
Sve su10.
usluge
besplatne! 5
GlasGrada
- 499
- petak
10. 2014.
XV. LIKOVNA KOLONIJA NA KOLOČEPU
DuIT
Tehnike, teorije i umijeća su u Aplikacija Studentskog
školama, umjetnost je u čovjeku centra Dubrovnik
XV. likovna kolonija održava se 18.listopada na Koločepu. Od 2012.
kolonije su posvećene našim predivnim i nedovoljno korištenim
elafitskim otocima. Tako je XIII.
kolonija održana na Lopudu, XIV. na
Šipanu i pokazalo se kao dobar odabir, što je najbolje opisao član
kolonije slikar Mato Mustapić:
-Unutar članova Udruge izdvajaju se
u izvjesnoj mjeri skupina autora za
koje se može reći da su već afirmirani i da su kvalitetom i svojim
dostignućima poništili granicu tzv. diletantskog odnosa na tzv. akademsko školovano. U prilog ovoj tvrdnji ide
činjenica da je nekoliko renomiranih
i akademski obrazovanih umjetnika
iz DNŽ i šire pristupilo vrlo srdačno i
s veseljem ovim radnim druženjima.
Tehnike, teorije, umijeća su u školama, umjetnost je u čovjeku. Na
Koloniji se stvaraju likovna djela neobične ljepote, snažne autentičnosti i
autorske prepoznatljivost.
Vjerujemo da će tako biti i na ovoj
XV. Koloniji koja je ujedno prilika za
sjećanje na nedavno preminulu stalnu sudionicu kolonija gđu Mariju
Brautović Marusju. Sva nastala djela kao obično biti će izložena u
Sponzi a daljnji put ovih radova s
kolonija Elafitski biseri ovisit će u
prvom redu o TZ Dubrovnika, TZ
DNŽ kao i samoj Udruzi. Na koloniju se ide 18.10. trabakulom ispred
hotel Lapada, a domaćin na
Koločepu je Villa Ruža.
Očekuje se tridesetak sudionika, koji
i ovaj put zahvaljuju DNŽ i Turističkoj
zajednici Dubrovnika bez čije pomoći ne bi bilo Kolonije ali ni predivnih elafitskih motiva.
Nikša Bender
Tvrtka DuIT koja je osnovana od strane studenata Odjela
za elektrotehniku i računarstvo Sveučilišta u Dubrovniku
izradila je aplikaciju za Studentski centar Dubrovnik koji
se odlučio biti u korak s vremenom te studentima omogućiti lakši pristup informacijama. Glasnogovornica tvrtke Ivona Begušić prezentirala je mogućnosti aplikacije
na obilježavanju 51. obljetnice Studentskog centra Dubrovnik koja se održala 6.listopada na Sveučilištu u Dubrovniku.
Studentski Centar Dubrovnik u suradnji s tvrtkom DuIT,
objedinio je sve informacije iz područja studentskog života
u Dubrovniku te ih učinio dostupnim svim studentima.
Aplikacija omogućava pristup informacijama s pametnih
telefona koja pruža mogućnosti pregleda najnovijih vijesti,
dostupnih poslova, studentskog smještaja, studentske
prehrane. Studenti također mogu pratit isplate koje su
vezane za odrađene poslove, a koji itekako popravljaju
njihov studentski budžet.
Zahvaljujemo se Studentskom centru na uspješnoj suradnji te se pridružujemo čestitkama za obilježavanje 51. obljetnice i želimo puno sreće i uspjeha u daljnjem radu,
istaknula je Begušić.
NA PODRUČJU NERETVE DJELATNICI JAVNE USTANOVE SUDJELOVALI U AKCIJI
Europski dan prebrojavanja ptica
U sklopu „Europskog dana prebrojavanja ptica 2014. god.“,
djelatnici Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Dubrovačko-neretvanske županije
sudjelovali su. na prebrojavanju
ptica močvarica u dolini Neretve
u suradnji s Hrvatskim ornitološkim društvom - ornitološkom postajom Metković i Ornitološkim
društvom „Brkata sjenica“ iz Metkovića. Spomenuto prebrojavanje u sklopu akcije „Europskog
dana prebrojavanja ptica 2014.“
provodilo se uz stručno vodstvo
Bariše Ilića, voditelja Ornitološke
postaje Metković Hrvatskog ornitološkog
društva i suradnika Zavoda za Ornitologiju
Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti,
ujedno i predsjednika Ornitološkog društva „Brkata sjenica“. Prebrojavanje se odvijalo na području delte Neretve - međunarodno važnom području za ptice u sklopu
obuhvata ekološke mreže Natura 2000.
Cilj Europskog promatranja ptica 2014. je
podići svijest javnosti o ljepoti seobe ptica i
potrebama ptica selica na gnjezdilištima,
seobenim pravcima i zimovalištima na Mediteranu i Africi. Europsko promatranje ptica
godišnji je događaj koji se sastoji od mnogih
aktivnosti organiziranih na nacionalnom
nivou. Na organiziranim promatranjima prebrojavaju se ptice i sudionici, što se ujedno
prijavljuje Europskom centru.
U ORGANIZACIJI BICIKLISTIČKOG KLUBA KONAVLE
Đir za hrvatsku neovisnost: Srđ -Prevlaka
Dolaskom na poluotok Prevlaku 8.listopada popodne završena je biciklistička vožnja
koju je, pod nazivom Đir za hrvatsku neovisnost: Srđ – Prevlaka, organizirao Biciklistički
klub Konavle. Cjelokupno događanje, kojim je BK Konavle obilježio Dana neovisnosti
Republike Hrvatske, započela je jutarnjim okupljanjem biciklista na Stradunu. Nakon
uspinjanja žičarom karavana biciklista je krenula ispod križa na Srđu u smjeru Prevlake,
a na svom putu do najjužnije točke Lijepe naše biciklisti su položili vijenac u čast poginulih hrvatskih braniteljima na spomeniku u Čilipima. Ovim je biciklistički klub Konavle
nastavio sa svojim aktivnostima promoviranja biciklizma, a vožnja je iskorištena i kao
dobar
trening članova
kluba
predstojeću
utrku „Konavle 100 km“.
6 GlasGrada
- 499 - petak
10.za10.
2014.
Na razini Hrvatske podatke prikuplja Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode.
Ovogodišnje prebrojavanje odvijalo se na
nekoliko lokacija u području doline Neretve:
posebni ihtiološko-ornitološki rezervat Orepak, zatim područje ekološke mreže Natura 2000 Ušće Neretve, značajni krajobraz
Modro oko i jezero uz naselje Desne i jezero Parila.
Prema prikupljenim podacima ovogodišnjeg prebrojavanja ptica među kojima su
zabilježene vrste patki, čaplji, pozviždača,
gnjuraca i dr. u jutarnjem preletu preko Metkovića najbrojniji su bili mali vranci, zatim
na području ornitološkog rezervata Orepak
kokošica, mali vranac i eja močvarica. Na
području ušća zabilježeno je dosta čvoraka, malih vranaca i galeba klaukovaca, kao
i riječnih galebova te u naselju Desne također i suri orlovi. U Parilima su bili najbrojniji
galeb klaukovac, mali vranac i patka
zviždara.
U ovom tradicionalnom prebrojavanju,
samo u Hrvatskoj sudjeluju deseci promatrača svake godine, a broj prebrojanih
ptica prelazi stotinjak tisuća. Prebrojavaju
se i ptice i promatrači, dok se europskog
koordinatora izvještava putem nacionalnih
koordinatora.
GlasGrada - 499 - petak 10. 10. 2014.
7
GRAD DUBROVNIK
7.LISTOPADA 2014.
1.10.2014.
Gradonačelnikova čestitka za Dan neovisnosti
Obilježena 23. obljetnica
napada na Grad
U povodu Dana neovisnosti Republike Hrvatske gradonačelnik Grada Dubrovnika
Andro Vlahušić uputio je čestitku sugrađanima. Tekst čestitke prenosimo u cijelosti: Drage Dubrovkinje i Dubrovčani,
dvadeset i tri godine prošlo je otkada je
Republika Hrvatska odlukom Sabora odabrala neovisnost. Tim činom ispunjen je stoljetni san hrvatskog naroda. San se pretvorio u stvarnost, a upravo je Dubrovnik dao
nemjerljiv doprinos u ostvarenju te stvarnosti
živom.
Obranivši se od grubog razaranja i
neopravdanog čina agresije, Dubrovnik je
postao živim simbolom hrvatske neovisnos-
ti. Dvadeset i tri godine poslije Dubrovnik
je hrvatski primjer, Grad slobodnih ljudi,
izgrađen na mjeri suvremenog čovjeka koji
je u središtu njegova budućeg razvoja.
Zato se s posebnim poštovanjem i ponosom sjećamo svih onih kojih su nesebično
podnijeli najveću žrtvu i dali svoje živote
da bismo mi danas uživali život slobodnih
ljudi u vlastitoj suverenoj i europskoj Hrvatskoj, u svome Dubrovniku!
Drage sugrađanke i sugrađani, u ime
djelatnika Grada Dubrovnika i svoje osobno upućujem Vam iskrene čestitke u povodu Dana neovisnosti!
Gradonačelnik Andro Vlahušić
Predstavnici Grada Dubrovnika predvođeni
gradonačelnikom Androm Vlahušićem sudjelovali su u obilježavanju 23. obljetnice
početka agresije na Dubrovnik. Gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro
Vlahušić, njegov Željko Raguž, potpredsjednica Gradskog vijeća Olga Muratti i gradska
vijećnica Mira Buconić položili su 1.listopada vijenac i zapalili svijeću kod Spomen –
križa na groblju Boninovo, a u prigodi
obilježavanja 22. obljetnice napada na Grad.
Predstavnici Grada Dubrovnika položili su
vijenac i zapalili svijeću i kod Spomen križa
na Srđu gdje je služena podnevna Sveta
misa koju je predvodio katedralni župnik don
Stanko Lasić.
UZ DAN NEOVISNOSTI
Polaganje vijenaca na Boninovu
Povodom obilježavanja Dana neovisnosti Republike Hrvatske
izaslanstvo Grada Dubrovnika predvođeno gradonačelnikom
Androm Vlahušićem položilo je 7.listopada vijenac i zapalilo
svijeću kod Spomen križa na groblju Boninovo. Polaganjem
vijenca i paljenjem svijeće počast svim poginulim braniteljima
i stradalim civilima u Domovinskom ratu uz gradonačelnika
Vlahušića odali su zamjenik gradonačelnika Željko Raguž, potpredsjednica Gradskog vijeća Olga Muratti i gradska vijećnica
Tatjana Šimac Bonačić. Vijence su položili i predstavnici Dubrovačko-neretvanske županije, Policijske uprave dubrovačko - neretvanske te predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata. Sveta misa povodom Dana neovisnosti služila se
u dubrovačkoj Katedrali u srijedu 8. listopada.
5.LISTOPADA 2014.
Komemoracija na Osojniku za 117 poginulih branitelja
Delegacija Grada Dubrovnika predvođena gradonačelnikom Androm Vlahušićem sudjelovala je 5.listopada u komemoraciji za poginule hrvatske branitelje na širem području Osojnika. Pred spomen obilježjem na Osojniku uz predstavnike Grada Dubrovnika svijeće su zapalili
i vijence položili i predstavnici Dubrovačko-neretvanske županije, Policijske uprave dubrovačko-neretvanske te brojnih braniteljskih udruga i udruga proisteklih iz Domovinskog rata.
Komemoracija je održana u organizaciji Udruge roditelja poginulih branitelja Domovinskog
rata Dubrovnik. Molitvu odrješenja vodio je župnik župe Svetog Jurja Osojnik don Ivan Borić,
dok je prigodne riječi uputio gradonačelnik Andro Vlahušić. Sveta misa za poginule branitelje služena je nakon polaganja vijenaca u crkvi Svetog Jurja. Na spomen obilježju na Osojniku upisana su imena 117 branitelja poginulih na širem području Osojnika.
POS II GOTOV DO BOŽIĆA
Mokošica u ljetnikovcu Gučetić dobiva društveni centar
Završetak ukupnih radova na konstrukcija je u cijelosti
zgradama POS II u Mokošici zatvorena, a financiranje osigočekuje se, kako je i najavljeno, urano. Građani plaćaju izgradkrajem prosinca. Radove je 2.lis- nju u iznosu od 26 milijuna
topada obišao i gradonačelnik kuna, dva milijuna kuna finanGrada Dubrovnika Andro ciraju Dječji vrtić Dubrovnik za
Vlahušić. U tijeku su završni ra- izgradnju vrtića, a pet milijuna
dovi na stanovima za kuna Grad Dubrovnik. Grad je
šezdesetak dubrovačkih obitelji osigurao i dodatnih 11 milijuna
dok se kraju primiču i radovi na kuna za zemljište i komunalnu
dječjem vrtiću koji će biti smješ- infrastrukturu.
ten u suterenu jedne od ukup- Projektom POS II osigurana je
no
zgrada.
ukupno 64 stana u
8 osam
GlasGrada
- 499 Financijska
- petak 10. 10. gradnja
2014.
osam zgrada, podzemna
garaža i vrtić za dvije grupe. Prethodno, gradonačelnik Vlahušić
sa suradnicima obišao je i radove na uređenju ljetnikovca
Gučetić na Rijeci dubrovačkoj.
Naime, u sklopu obnove ljetnikovca vrijedne 1.5 milijuna kuna
radi se i na uređenju ljetnog kina
Mokošica. Grad Dubrovnik do
kraja godine planira postati vlasnikom cijelog ljetnikovca i velikog parka oko njega što bi
zajedno činilo Društveni centar
Mokošica
sa
različitim
sadržajima za građane. Slično
ovom projektu, rečeno je, uredit će se i ljetnikovac Restić. Dio
je to sveobuhvatnog plana obnove i stavljanja u javnu funkciju dubrovačkih ljetnikovaca kao
većinom zapuštenog, a vrijednog dijela naše baštine.
Zamjenik gradonačelnika
Nenad Vekarić rekao je kako će
se u projekt uključiti i ljetnikovci
HAZU-a, koji će također biti dio
turističke ponude i kroz Dubrovačku karticu te tako postati
dostupniji posjetiteljima.
GRAD DUBROVNIK
5.LISTOPADA 2014.
POVODOM MEĐUNARODNOG DANA DJETETA
Predstavljen projekt ‘Povratak kući’
Gradonačelnik Vlahušić primio
gradonačelnicu i njenu zamjenicu
Gradonačelnik Grada Dubrovnika
Andro Vlahušić sudjelovao je 5.listopada u predstavljanju projekta
‘Povratak kući’ čiji će nositelj biti
Sveučilište u Dubrovniku, a provodit će se uz potporu Grada Dubrovnika.
Predstavljanje projekta održano je
u ljetnikovcu Sorkočević, sjedištu
Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, a u sklopu
prve radionice projekta ‘Transformacije kolektivnih i individualnih
identiteta u Dubrovačkoj Republici od kasnog srednjeg vijeka do
19. stoljeća’, financirane od Hrvatske zaklade za znanost.
Projekt ‘Povratak kući’ ogleda se
prvenstveno u uspostavljanju kontakata s uspješnim
Dubrovčanima, primarno znanstvenicima, ali i gospodarstvenicima, koje
je životni put odveo
van rodnog grada,
odnosno njihovom
povratku u javni život
Dubrovnika i inte-
graciju u projekte koje provode
mladi dubrovački znanstvenici.
Gradonačelnik Andro Vlahušić
istaknuo je kako se Dubrovnik
uvijek naslanjao na vlastitu pamet te kako Grad ima financijske
snage i volje da svakome s dobrom idejom ‘ostvari snove’.
Uz članove gore spomenute radionice i studente nove generacije
doktorskog studija ‘Povijest
stanovništva’, tijekom dvodnevne
radionice govorili su: Vesna Cvjetković, glavna tajnica Ministrice
vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Hrvoje Marušić,
pomoćnik Ministrice vanjskih i
europskih poslova RH, Saša Missoni, ravnatelj Instituta za
antropologiju u
Zagrebu te Božena
Vranješ Šoljan i
Zrinka Blažević, redovite profesorice
na Filozofskom
fakultetu Sveučilišta
u Zagrebu. Nakon
završetka radionice
za sudionike skupa
priređen je izlet u
Konavle.
Povodom Međunarodnog dana djeteta, koji se obilježava 6.
listopada, gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro Vlahušić
primio je 6.listopada volontere Društva Naša djeca Dubrovnik,
među njima i aktualnu dječju gradonačelnicu Vegu Hakličku,
njenu zamjenicu Anu Njirić te članove Dječjeg gradskog vijeća
i Dječjeg foruma. Dječja gradonačelnica pri kraju mandata
Vega Haklička gradonačelnika Andra Vlahušića upoznala je s
bogatim programom Dječjeg tjedna koji se uz Dan djeteta organizira od 6. do 12. listopada, dok je njena zamjenica podijelila impresije nakon posjeta Saboru Republike Hrvatske.
Odaslana je poruka da je Dubrovnik uistinu grad - prijatelj djece,
ali i da ima prostora za napredak, posebno u segmentu u
kojem bi odrasli trebali pažljivije slušati djecu i njihove želje.
U sklopu Dječjeg tjedna 2014. u četvrtak 9. listopada u Narodnoj knjižnici Grad održat će se sjednica Dječjeg gradskog vijeća
kojom prilikom će se izabrati i novo dječje vodstvo Grada Dubrovnika.
2.LISTOPADA 2014.
Groblje Dubac prijavit će se kao strateški investicijski
projekt radi ubrzanja procedure
Gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro Vlahušić održao je
2.listopada radni sastanak s
direktorom Groblja Dubac
d.o.o. Đurom Lonzom i načelnikom Općine Župa dubrovačka
Silviom Nardellijem i njegovim
suradnicima. Direktor Groblja
Dubac Đuro Lonza upoznao je
gradonačelnika Vlahušića s
tijekom procedure projekta
izgradnje groblja. Između ostalog rečeno je kako je završen
glavni projekt s troškovnikom
prema kojem se investicija
kreće u okviru 140 milijuna
kuna. Veći dio tog iznosa financirat će građani kroz cijenu
grobnica dok će ostatak osigurati Grad Dubrovnik i Općina
Župa dubrovačka. Jedina
prepreka ishođenju potvrde na
glavni projekt, naglašeno je još
jednom, jest izgradnja pristupne ceste. Naime, do sada je za
ovu svrhu otkupljeno 75 posto
potrebnog zemljišta, ali vlasnici
preostalog dijela ne žele prodati
po ponuđenoj cijeni, odnosno
zahtijevaju i otkup ostatka parcela koje ne ulaze u obuhvat
budućeg groblja, a za što ne
postoji zakonska osnova.
DURA U SURADNJI S INICIJATIVOM “GROWTHIN TRANSITION” I GRADOM DUBROVNIKOM
Primjeri lokalne dobre prakse diljem Europe
Prilikom aktivne diskusije naglašavane su
potrebe za većim uključivanjem organizacija civilnog društva i lokalne samouprave
u donošenju ključnih odluka na nacionalnoj i europskoj razini Razvojna agencija
Grada Dubrovnika DURA u suradnji s inicijativom “Growthin Transition” i Gradom Dubrovnikom organizirala je Konferenciju na
temu “Growthin Transitionin Local Communities- A Key to Success” koja se održala 3.
listopada 2014. godine u hotelu Importanne
Resort u Dubrovniku. Konferenciju je otvorio
zamjenik gradonačelnika, gospodin Željko
Raguž zajedno s direktoricom Razvojne
agencije Grada Dubrovnika, Andreom No-
vaković. Konferencijom se potaknuo dijalog između predstavnika lokalnih i inozemnih institucija i građana grada Dubrovnika
o aktualnim društvenim problemima
neodrživog razvoja europskih gradova od
kojih je jedan i Grad Dubrovnik.
Konferencijom se doprinijelo podizanju
svijesti lokalne uprave koja je zajedno sa
stranim gostima razmijenila iskustva i savjete. Partneri iz austrijske inicijative
„Growthin Transition” osvrnuli su se na
primjere lokalne dobre prakse diljem Europe koji su potaknuti djelovanjem odozdo
prema gore. S predstavljenim prijedlozima
složila se i gđa. Dubravka Šuica koja je na
- Cijeli projekt od iznimne
važnosti i za Grad i Župu koče
dva pravna zastupnika i jedna
obitelj i to zbog iznosa od 17
tisuća kuna, rekao je gradonačelnik Vlahušić.
Na radnom sastanku je dogovoreno i da će se projekt, s ciljem ubrzanja procedure, prijaviti Vladi Republike Hrvatske kao
strateški investicijski projekt.
Groblje Dubac najveći je infrastrukturni projekt na jugu Hrvatske kojeg financiraju jedinice
lokalne samouprave i sami
građani.
kraju svog izlaganja naglasila da se uvijek
treba misliti globalno, a djelovati lokalno.
Na konferenciji sudjelovala je i predstavnica iz Ministarstva zaštiteokoliša Republike
Hrvatske gđa. Branka Pivčević Novak koja
se u svom izlaganju osvrnula na potrebne
prilagodbe klimatskim promjenama. Prilikom aktivne diskusije naglašavane su potrebe za većim uključivanjem organizacija
civilnog društva i lokalne samouprave u
donošenju ključnih odluka na nacionalnoj i
europskoj razini.
Jedan od zaključaka konferencije je važnost
upoznavanja šire javnosti o posljedicama
neodrživog razvoja te razvijanju empatije
prema okolišu, globalnih i dugoročnih
razmjera. Potrebno je razviti,ne samo novi
oblik ekonomije već i novi način života.
GlasGrada - 499 - petak 10. 10. 2014. 9
GRAD DUBROVNIK
NOVI BROJ AMERIČKOG ČASOPISA INFOTODAY
3. LISTOPADA 2014.
Međunarodno priznanje Marici
Šapro - Ficović
Gradonačelnik
Vlahušić čestitao
Kurban-bajram
Američki časopis za informacijsku znanost Infotoday objavio je
tekst o izlaganju dr. sc. Marice Šapro - Ficović pod naslovom
“Rising stars”. Voditeljicu Matične službe Dubrovačkih knjižnica
Infotoday je istaknuo u tekstu o nagradi koju je primila za najbolji poster na međunarodnoj konferenciji Libraries in the Digital Age, koja se održala u Zadru 16.-20. lipnja 2014. Nagrađeni
poster među 19 izloženih najboljim je proglasio međunarodni
žiri (R. Todd, C. Gordon i E. Levine, SAD), a posjetitelji Narodne knjižnice Grad mogu ga ovih dana vidjeti u prizemlju gdje
je izložen za slobodan pristup svim zainteresiranima.
Također je još jedan rad dr. sc. Šapro Ficović dobio priznanje
na američkom tlu. Njena studija o djelovanju knjižnica pod opsadom u Domovinskom ratu objavljena je u časopisu Oral History Forum u lipnju 2014. I.Burmas
OD 1. PROSINCA 2014. DO 10. SIJEČNJA 2015.
Dubrovački zimski festival
‘Dubrovački zimski festival’ održavat će se na
širem području povijesne jezgre, od Pila do Lazareta, u razdoblju od 1. prosinca 2014. do 10.
siječnja 2015. godine. Definirano je to na sastanku radne grupe za osmišljavanje ponude
Dubrovnika u zimskom razdoblju. Dubrovčani i
njihovi gosti u spomenutom periodu unutar povijesne jezgre uživat će u bogatom zabavnom programu, koji je većim dijelom definiran. Osim toga,
nabavit će se i potpuno novi rasvjetni elementi,
znatno veće božićne jelke te prigodne adventske
kućice na šest lokacija. Unutar povijesne jezgre
postavit će se umjetno klizalište, a potpunom
blagdanskom ugođaju doprinijet će i umjetni
snijeg.
‘Dubrovački zimski festival’
projekt je koji je pokrenut na
inicijativu gradonačelnika
Andra Vlahušića, a u koji će
Grad Dubrovnik i Turistička
zajednica Grada Dubrovnika uložiti znatna financijska
sredstva.
Mnoštvo različitih i zanimljivih događaja koji se u Dubrovniku odvijaju tijekom
prosinca i siječnja po prvi
put će se brendirati kao jedinstveni zimski festival. Sve
gradske ustanove u kulturi,
ali i udruge dostavile su
svoje planirane programe u
zadanom vremenskom periodu te će se i oni
uključiti u finalni
program koji će se
tiskati na plakatima
i
prigodnim
knjižicama. U realizaciju projekta uključene su i gradske
tvrtke Vrtlar i Sanitat. Svi uključeni u
pripremu festivala
izrazili su želju da
on postane tradicija.
Gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro
Vlahušić uputio je vjernicima islamske vjeroispovijesti čestitku u povodu Kurban-bajrama: „U ime Grada Dubrovnika i svoje osobno, svim sugrađankama i sugrađanima
islamske vjeroispovijesti upućujem iskrene
čestitke u povodu velikog blagdana Kurban-bajrama. Želim vam da radost ovog
blagdana hodočašća, darivanja i obiteljskog zajedništva provedite u zdravlju i miru
i podijelite je sa svojim najbližima.
Bajram Šerif Mubarek Olsun!“
SVEUČILIŠTE U DUBROVNIKU
Ispitati ekonomski potencijal
dubrovačkog akvatorija
Gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro Vlahušić i
njegov zamjenik Nenad Vekarić primili su danas rektoricu Sveučilišta u Dubrovniku Vesnu Vrtiprah i prorektora za studije i studente Željka Kurtelu. Na sastanku se razgovaralo o nastavku aktivnosti oko izrade
Strategije razvoja turizma i odredbe o kruzing turizmu,
čiji će nositelj biti Sveučilište u Dubrovniku.
Na prijedlog gradonačelnika Vlahušića, a u svjetlu
nastojanja Grada Dubrovnika da u potpunosti upravlja svojim akvatorijem, Sveučilište će izraditi i stručnu
studiju kojom će se ispitati ekonomski potencijal dubrovačkog akvatorija. Prorektor Kurtela kazao je kako
izrada jedne takve studije pred Sveučilište stavlja
jedan posve novi, ali dobrodošao, izazov.
ZBOG IZVOĐENJA RADOVA NA IZGRADNJI DIJELA KABELSKOG RASPLETA NA ULICI BRANITELJA DUBROVNIKA
Zabrana prometovanja na pravcu Dom zdravlja-Pile
Zbog izvođenja radova na izgradnji dijela
kabelskog raspleta na Ulici Branitelja Dubrovnika, od ponedjeljka 6. listopada u 12
sati do 20. prosinca 2014. uvodi se zabrana prometovanja svim vozilima za smjer
vožnje Dom zdravlja - Pile. Vozila javnog
gradskog prijevoza, taksi vozila i vozila s
posebnom dozvolom koja su prometovala
navedenom relacijom za prometovanje prema Pilama usmjeravat će se zaobilazno na
Zagrebačku ulicu pa nadalje prema Pilama.
10 GlasGrada - 499 - petak 10. 10. 2014.
Prometovanje vozilima u smjeru od Pila prema Domu zdravlja odvijat će se bez ometanja i bez izmjena. U svrhu cjelovitog rješenja obnove prometnice 3.listopada je
održan radni sastanak na kojem su uz gradonačelnika Grada Dubrovnika Andra
Vlahušića i njegovih suradnika sudjelovali
predstavnici izvođača radova, Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, Vodovoda
d.o.o., JP-a Libertas, HEP-a i HT-a. Na sastanku su usuglašeni detalji i dinamika iz-
vođenja radova te je dogovoreno kako će
sve uključene strane pružiti dodatne napore
kako bi radovi u najmanjoj mogućoj mjeri
utjecali na nesmetano odvijanje prometa.
Mole se svi sudionici u prometu za strpljenje i poštivanje privremene prometne regulacije. Javno poduzeće Libertas na svojim
službenim stranicama objavilo je detalje
privremenog režima prometovanja gradskih
autobusa koje možete pronaći na
www.libertasdubrovnik.hr/.
GRAD DUBROVNIK
POTPISIVANJE UGOVORA
GDCK DUBROVNIK
U Cvijićevoj uskoro nova garaža
Solidarnost na djelu
2014.
Zamjenik gradonačelnika Grada Dubrovnika
Željko
Raguž sastao se
7.listopada s predstavnicima stambenih zgrada Stjepana
Cvijića 16, Stjepana
Cvijića 18 i Sustjepanska 5 u prostoru bivšeg kina Gruž,
gdje je održano potpisivanje ugovora
stanara koje prethodi
gradnji nove garaže
za stanare ove tri zgrade u Ulici Stjepana
Cvijića u Gružu. Projekt je napravljen po
modelu javno-privatnog partnerstva, po
uzoru na projekt izgradnje garaže Stjepana Cvijića 32. Investitori su stanari, a Grad
Dubrovnik je kao partner u projektu financirao izradu cjelokupne projektne dokumentacije, oslobodio investitore plaćanja
komunalnog i vodnog doprinosa, pokrio
troškove izmještanja infrastrukture i instalacija te pružio podršku u pregovorima s
izvođačima i nadzornicima radova.
Zamjenik gradonačelnika Raguž uvodno je
stanarima zahvalio na uspješnoj suradnji,
te istaknuo kako se nada da će u budućnos-
ti biti još ovakvih projekata. Na završnom
sastanku stanari su s predstavnicima odvjetničkog ureda i javnim bilježnikom raspravili posljednja otvorena pitanja, nakon
čega su potpisali ugovore o financiranju i
raspodjeli. Nakon što bude uplaćeno 25
posto od ukupnog iznosa investicije,
započet će radovi na izgradnji objekta.
Garaža će biti izgrađena postojećem parkingu, a po projektnoj dokumentaciji imat će
oko 50 parkirnih mjesta. Skorom realizacijom ovog projekta, ulica će se osloboditi
od vozila čime će se riješiti komunalni problem ovog dijela grada, a istodobno će stanarima porasti vrijednost njihove nekretnine.
XVI. ZAJEDNIČKI SEMINAR U DUBROVNIKU 6.-9. LISTOPADA 2014.
O procesima europskih integracija
U organizaciji Diplomatske akademije Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske (MVEP RH), a u suradnji
s Centrom izvrsnosti MVEP RH, Zakladom
Hanns Seidel i Poslijediplomskim središtem
Sveučilišta u Zagrebu (CAAS), 6.-9. listopada 2014. u Dubrovniku se održava 16.
Zajednički seminar o procesima europske
integracije za mlađe diplomate iz država
Srednje, Istočne i Jugoistočne Europe.
Na njemu sudjeluje 19 diplomata iz BiH,
Bugarske, Crne Gore, Češke, Kosova,
Makedonije, Poljske, Slovenije i Turske, kao
i iz Hrvatske, uz predavače iz Austrije, Crne
Gore, Kosova, Njemačke i Hrvatske. Seminar su otvorili dogradonačelnik Grada Du-
brovnika Željko Raguž, pomoćnik ministrice
za europske poslove MVEP RH mr. Hrvoje
Marušić, Nj. E. Hans Peter Annen, veleposlanik Republike Njemačke u Hrvatskoj, te
čelnici tri institucije organizatora – dr. Martin Axmann, mr.sc. Aleksandra Markić
Boban, veleposlanik dr. Mladen Andrlić i
Vlasta Brunsko, voditeljica CAAS-a.
Cilj seminara je pružiti dodatni uvid u aktualna kretanja i promjene u Europskoj uniji,
kao i ukupne europske integracijske procese omogućujući dinamičnu i izravnu
razmjenu znanja i iskustava sudionika iz
članica EU, država kandidatkinja i potencijalnih drugih država članica Europske unije.
SEDMODNEVNA TURNEJA
UMJETNIČKA GALERIJA DUBROVNIK
Linđovci u Turskoj
Folklorni ansambl Linđo sudjeluje na 10.
Međunarodnom festivalu folklora u Izmiru
od 10. do 16. listopada gdje će kroz sedam
dana predstavljati bogatstvo hrvatske nematerijalne kulturne baštine. Uz brojne nastupe, linđovci će posjetiti i razne znamenitosti te sudjelovati u organiziranim predstavama i koncertima iz kulturnog života Turske.
Gradsko društvo Crvenog križa Dubrovnik
Vas poziva da se uključite u 42. Sabirnu
akciju 3 Solidarnost na djelu 2014.3 Akcija
će se provesti ispred trgovačkih centara:
TOMMY LAPAD, TOMMY Vukovarska 36,
PEMO HIPERMARKET I SUPERKONZUM
U GRUŽU. U četvrtak (09.10.); petak
(10.10.) i subotu (11.10.) u vremenu od 09
– 12 i 16 – 20 sati.
Mladi gradskog društva Crvenog križa Dubrovnik će prikupljati financijska sredstva.
Za poklonjeni novac biti će Vam uručen
novčani bon –OZNAČIVAČ STRANICA s
oznakom vrijednosti od 5,00 kuna numeriran i ovjeren žigom društva. Također će se
prikupljati i hrana a sve pod nazivom 3 Pomognimo stanovništvu poplavljenih područja Republike Hrvatske3 .
Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i
doprinosu u akciji 3 Solidarnost na djelu3
tijekom proteklih godina. Molimo za Vašu
pomoć i u ovogodišnjoj akciji u ime onih
kojima je pomoć potrebna.
NARODNA KNJIŽNICA GRAD
Hiperaktivni sanjari
U sklopu Tjedna ADHD-a (Poremećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje/ poremećaj
pozornosti s hiperaktivnošću) Udruga
Buđenje organizirala je 2.listopada u čitaonici Narodne knjižnice Grad predavanje
Hiperaktivni sanjari.
U prvom djelu predavanja Marko Ferek je
kroz postavljena pitanja i diskusiju govorio
o ADHD-u, a u drugom dijelu je predstavljen Sustav učenja Play Attention gdje se
mogao osobno isprobati rad na Play Attention uređaju. ADHD (deficit pažnje/hiperaktivni poremećaj) je danas najčešći mentalni
poremećaj kod djece a prisutan je i kod
odraslih. Zastupljen je kod 3-8% školske
djece. Glavni simptomi su nepažnja, hiperaktivnost i impulzivnost. Djeca s ADHD-om
često budu prepoznata kao „zločesta“,
„neodgojena“ i „lijena“, a zapravo pravim
pristupom vidimo da su izrazito znatiželjna,
maštovita i puna energije.
Izložba Damira Fabijanića
do 2.studenoga
Zbog interesa javnosti, izložba jednog od najvećih hrvatskih fotografa, samostalnog umjetnika i slobodnog fotografa Damira Fabijanića pod
nazivom „U sredinu stvari DBK 02“, postavljena
u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik, produžuje se
do nedjelje, 2. studenoga 2014. godine.
GlasGrada - 499 - petak 10. 10. 2014. 11
DUBROVAČKO PRIMORJE - SLANO
U SLANOMU
Posveta samostanske crkve sv. Jeronima
-Uz sve zahvale ljudima, posebno zahvaljujemo Bogu, kojega
molimo da ova crkva uvijek bude ispunjena vjernicima, kazao je,
uz ostalo, na posveti fra Ljudevit Lasta
U ime Oca i Sina i Duha
Svetoga! Godine Gospodnje 2014.
Kada je u navještenju radosne vijesti Katoličku
Crkvu predvodio papa
Franjo, Dubrovačku biskupiju biskup Mate Uzinić,
a Samostanom sv. Jeronima Slano upravljao
gvardijan fra Ljudevit Lasta, temeljito obnovljenu
samostansku crkvu sv.
Jeronima, kojoj je oltar
posvećen 26. lipnja 2011.
Biskup Mate je posvetio
5. listopada 2014.
Neka u ovoj crkvi Bog očinskom
ljubavlju okuplja svoju djecu i hrani je
Kristovom prisutnošću kako bi rasli u
sveti hram, piše u Povelji koju je biskup Mate Uzinić uručio samostanskoj
crkvi. Crkva sv. Jeronima je prva crkva koju je mons. Uzinić posvetio otkada je preuzeo službu dubrovačkoga
biskupa.
A sveta misa i čin posvete crkve u nedjelju 5. listopada bio je posebno
svečan i okupio je veliki broj župljana i
gostiju iz drugih župa koji su željeli sa
Slanjanima slaviti ovu svetu misu.
Svečanu koncelebriranu svetu misu
predvodio je biskup Uzinić
uz koncelebraciju deset
novaka franjevačkoga reda
s meštrom fra Slavkom Soldom ,biskupovim tajnikom
don Marinkom Šljivićem. U
ime provincijala Hercegovačkih franjevaca nazočio je fra Mate Dragičević,
tajnik i ekonom Provincije i
gvardijan Samostana fra
Ljudevita Lasta.
Sam obred posvećivanja
sastojao se od ulaza u crkvu, bogoslužja riječi, molitve
i pomazanja crkve te
slavlja euharistije.
Pomazanje križeva,
postavljenih na stupove crkve ,je čin
kojim se crkva uvodi u
potpunu funkciju kako
bi zajednica vjernika,
predvođena svojim
pastirima, u njoj obnašala bogoštovne čine.
U svom obraćanju
vjernicima biskup
Uzinić je tumačio riječi
Evanđelja koje je
vjernike navelo na
razmišljanje i preispitivanje samih sebe
koliko smo praktični vjernici. U usporedbi s vinogradom ,koji ne daje
plodove, s jalovim trsovima i sami smo
se mogli zapitati kolika je naša uloga
u Crkvi kao zajednici na kojoj je velika
odgovornost i zadaća kako bismo
sačuvali svoju vjeru i Božje hramove.
Budemo li u vinogradu divlja loza bez
roda, postoji opravdani strah i sumnja
kako će takav vinograd propasti i pripasti nekomu drugomu tko će više i
bolje njegovati svoje trsove. Nadahnuta propovijed biskupa Uzinića, svakako je potaknula na razmišljanje sve, a
pogotovo mlade ljude i mlade obitelji
na kojima je opstanak naših župa i naših sela koje
na žalost polako izumiru.
Gvardijan fra Ljudevit Lasta je u svom obraćanju vjernicima posebno naglasio kako je ovaj dan posvećenja
crkve posebno svečan čin za one koji ispunjavaju
ovaj sveti hram. Kazao je kako 600 godina samostana najbolje svjedoči o vjeri puka na ovim prostorima te kako je vjera održala katolike 13 stoljeća na
svojim ognjištima. Pozvao je vjernike da prijevornicu
ispod oltarnog križa na kojemu na latinskom jeziku
piše: ”Promotrite stijenu na kojoj ste istesani, isklesani!” “U tom natpisu je temeljna istina kršćanstva”,
kazao je fra Lasta i dodao kako smo svi djelo Božjih
ruku od iste stijene isklesani.
Na kraju misnoga slavlja i posvete gvardijan je zahvalio svima koji su na bilo koji način pomogli obnovi
crkve koja je trajala osam mjeseci. Iako su obnovu
financirali Provincija Hercegovačkih franjevaca, u
čijem je vlasništvu crkva već stotinu godina, i Franjevački samostan Slano, obnovu su pomogli i pojedinci iz Hercegovine, Vlatko i Milica Brzović iz Šuice te
Franjo Cvitković i njegova obitelj. Iskoristio je prigodu
zahvaliti i firmi koja je radila obnovi i
nadzorniku radova te svima koji su
doprinijeli kako bi eksterijer, zvonik i
interijer crkve izgledali kako sada izgledaju. Fra Lasta je posebno zahvalio načelniku Općine Dubrovačko
primorje Nikoli Knežiću i njegovom
zamjeniku Ivici Vrliću koji je i sam bio
donator potrebnoga kamena u obnovi crkve. “Uz sve zahvale ljudima,
posebno zahvaljujemo Bogu, kojega
molimo da ova crkva uvijek bude
ispunjena vjernicima”, kazao je na
kraju fra Ljudevit Lasta.
Lj.Šimunović
TURISTIČKA ZAJEDNICA OPĆINE DUBROVAČKO PRIMORJE
Mobilna aplikacija-još jedan korak naprijed
Nakon uvođenja besplatnog wi fi - ja
u centru Slanoga, još jedan korak
naprijed napravljen je na području on
line komunikacije. TZO Dubrovačko
primorje ima mobilnu aplikaciju. Mobilnom aplikacijom “Dubrovačko primorje - Slano”, Turistička zajednica
općine Dubrovačko primorje na privlačan način osigurava korisnicima upoznavanje turističke ponude s područja općine. Koristeći aplikaciju “Du12 GlasGrada - 499 - petak 10. 10. 2014.
brovačko primorje - Slano” korisnici
mogu pronaći sve potrebne informacije za ugodan boravak!
Aplikacija sadrži sljedeće kategorije:
1) Znamenitosti koje korisniku osiguravaju podatke o svakoj kulturno povijesnoj znamenitosti, uključujući slike
sa opisima pojedinih znamenitosti.
2) Kategorija smještaj sadrži sve potrebne infomacije o smještaju na području općine Dubrovačko primorje,
uključujući kontakt osobu, adresu, telefon, e-mail
adresu, web stranicu. Smještaj se prikazuje u tri podkategorije, a to su: hoteli, privatni smještaj i kampovi.
3) Gastronomska ponuda obuhvaća sve gastro
lokacije sa opisima i kontaktima.
4) Kategorija novosti koja korisniku osigurava popis
svih novosti i događanja na području općine Dubrovačko primorje i to tijekom cijele godine!
Također, aplikacija sadrži kategorije: Dubrovačko
primorje, dolazak, okruženje i kontakt te se ove kategorije prikazuju opisima i slikama dok kategorija kontakt osigurava sve informacije o turističkoj zajednici!
Slaven Zvono
ŽUPA DUBROVAČKA
JK ŽUPA DUBROVAČKA OSVOJIO 14 MEDALJA U MOSTARU
EUROPSKI DOM DUBROVNIK I MLADI
Iva Oberan najbolja natjecateljica turnira Župski mobilni knjižničari u Italiji
Na vrlo jakom Međunarodnom
turniru Borsa Open 2014.
održanom u prošlu subotu u sportskoj dvorani „Bijeli brijeg“ u Mostaru, u konkurenciji preko 800 natjecatelja, koji su stigli iz više od 50
klubova iz 9 zemalja, nastupilo je
15 natjecatelja Judo kluba Župa dubrovačka, od kojih se njih 12 popelo
na pobjednička postolja.
Najbolji rezultat je još jednom imala Iva Oberan, osvojivši dva prva
mjesta u uzrastu kadetkinja i juniorki. Srebrenu medalju su osvojili;
Petrunjela Pavić i Lena Galjuf u
uzrastu ml. kadetkinja, Nika Viđen
u uzrastu djevojčica, Blago Krtalić i
Maro Pavić u uzrastu dječaka, te
Matea Knegokoja je uz drugo mjesto u juniorskoj konkurenciji, bila
treća u uzrastu kadetkinja.
S brončanim medaljama iz Mostara se vraćaju; Laura Žutac u uzrastu ml. kadetkinja,Barbara Žutac i
Lucija Vučićević u uzrastu djevojčica, te Peri Adrian Puljić u uzrastu
kadeta i Marino Oberan u uzrastu
dječaka.
Iva Oberan, aktualna prvakinja Hrvatske, zbog osvojene dvije zlatne
medalje u obje uzrasne kategorije
i zbog sjajnih borbi u kojima je dominirala, proglašena je najboljom
natjecateljicom turnira. Ovo je još
jedno u nizu priznanja za njezine
uspjehe u posljednje vrijeme.
U naredno vrijeme župski klub
očekuje nastup na još nekoliko
važnih kriterijskih turnira.
Župčica.hr
NA KUPU JADRANA ZA KLUPSKE TIMOVE U
IMOTSKOM
Nakon besplatne posudbe
knjiga na stranim jezicima u
Mlinima i Platu i prodaje rabljenih knjiga u Dubrovniku,
mladi iz Župe dubrovačke
nastavili su svoje aktivnosti
u Italiji. Inicijativu “Mobilni
knjižničari” pokrenula je u
Župi dubrovačkoj udruga
Europski dom Dubrovnik još
2011. godine zahvaljujući
potpori europskog programa Mladi na djelu, a ove je
godine aktivnost mladih iz
Župe postala međunarodna.
Nakon besplatne posudbe
knjiga na stranim jezicima od
konca srpnja do početka rujna u Župi, mobilna knjižnica
je u suradnji s udrugom Vulcanica Mente iz gradića San
Cesario di Lecce preseljena
u južnu Italiju. Mladi iz Župe,
Dubrovnika i okolice grada
Leccea, kandidata za europ-
sku prijestolnicu kulture
2019., posuđivali su knjige
na glavnom gradskom trgu
u Lecceu od 27. rujna do 1.
listopada, ispred kampkućice koju im je ustupio Informacijski centar Europe
Direct del Salento. Od 2. listopada knjige se mogu besplatno posuditi u prostorima udruge „Il formicaio“,
koja je u središtu grada
pokrenula tzv. Bazar del
dono (Tržnica poklona), gdje
građani Leccea mogu uzeti
rabljene predmete koji im trebaju, a ostaviti ono što im ne
treba. Besplatna posudba
knjiga u Lecceu traje do konca listopada, nakon čega će
mobilni knjižničari iz dvije
države svoja iskustva predstaviti u knjižici na hrvatskom, talijanskom i engleskom jeziku.
ŽUPSKI UMIROVLJENICI
Trodnevni izlet u Sarajevo, posjetili i
Bridž Klub Astarea osvojio podzemni grad u Konjicu
drugo mjesto
Matica umirovljenika Župe dubrovačke, nakon
Župski Bridž Klub Astarea osvojio je drugo mjesto u
konkurenciji devet timova od Opatije do Dubrovnika
na Kupu Jadrana za klupske timove koji se od petka
do nedjelje igrao u Imotskom.
U osam izlučnih susreta ostvareno je 7 pobjeda i 1
poraz, a zatim je BK Astarea igrao polufinale sa Splitom 2, te se maksimalnom pobjedom od 20:0 kvalificirao u finale gdje je poražen od Splita 1. Za BK
Astarea nastupili su: Stijepo Čubela, Pero Jemo,
Boris Lovjer, Mario Kalebić i Pavo Handabaka (kapetan tima). Župčica.hr
ljetne stanke ponovno je krenula s organiziranjem izleta za svoje članove. Poslije rujanske idile po Elafitima , organiziran je trodnevni izlet u Sarajevo.“U sklopu izleta umirovljenice su posjetili Titov podzemni grad u Konjicu, najveće atomsko sklonište u bivšoj Jugoslaviji smješteno 280 metara ispod zemlje u
prostoru od 15.000 metara četvornih. Taj objekat se gradio 26 godina, a završen je 1976.
Njegova tadašnja vrijednost je bila 4.600.000
dolara.“Ugodno jesensko vrijeme uljepšalo je
razgledanje Sarajeva s profesionalnim
vodičem. Panoramsko razgledanje i posjet
starom dijelu gdje su posjetili: Baščaršiju, Katedralu, Sinagogu, Pravoslavnu crkvu,
Vijećnicu, muzej i povijesne mostove. Posebna znatiželja i oduševljenje je bilo
posjet tornju Avaz koji ima 36 katova. Sunčano vrijeme pružilo je prelijep pogled
na Sarajevo. “Tamburaši pjesma i ples uljepšali su večernja druženja župskih
umirovljenika, koji su nakon nedjeljne svete mise u sarajevskoj katedrali Srca
Isusova , završili ovaj trodnevni izlet. Župčica.hr
GlasGrada - 499 - petak 10. 10. 2014. 13
DUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJA
ŽUPAN DOBROSLAVIĆ U BRUXELLESU OTVORIO KONFERENCIJU
ZA DAN NEOVISNOSTI
Uloga regija u provedbi EU Strategije za
Jadransko - jonsku regiju
Županova čestitka
Župan Nikola Dobroslavić otvorio je 7.listopada u Europskom parlamentu u Bruxellesu konferenciju pod nazivom “Uloga regija
u provedbi EU Strategije za Jadransko jonsku regiju”. Domaćini konferencije uz
Župana bili su i zastupnici u Europskom
parlamentu Andrej Plenković i Dubravka
Šuica. Župan Dobroslavić govorio je o
značaju koji Dubrovačko-neretvanska županija pridaje suradnji u okviru Jadranskojonske makroregije zajedno s partnerima
iz drugih regija u kojima živi oko 70 milijuna ljudi.
Založio se za provedbu zajedničkih projekata te osiguravanje sredstava u posebnoj
proračunskoj liniji EU za Strategiju Jadransko-jonske regije. Posebno je istaknuo ulogu obalnih županija, gradova i općina u
višerazinskom upravljanju Strategijom i u
provedbi njena četiri stupa: plavom rastu,
povezivanju regije, kvaliteti okoliša i
održivom turizmu. Župan je predložio da
se u zajedničke aktivnosti u okviru Strategije
uključe i Makedonija te Kosovo. Naglasio je
nužnost boljeg prometnog povezivanja
država sudionica, a osobito važnost izgradnje Jadransko-jonske autoceste koja bi imala
izuzetno pozitivan utjecaj na gospodarski razvoj država sudionica. Strategija EU za Jadransko-jonsku regiju obuhvaća četiri države članice EU (Hrvatsku, Grčku, Italiju i Sloveniju) te
četiri države regije jugoistočne Europe (Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i
Srbiju). Među govornicima bili su i Colin
Wolfe, predstavnik Opće uprave za regionalnu politiku Europske komisije, Gian Mario
Spacca, predsjednik regije Marche i izvjestitelj Odbora regija za Strategiju, Rossella
Rusca, predstavnica talijanskog predsjedništva u Vijeće Europske unije te Mato Škrabalo,
stalni predstavnik Republike Hrvatske pri EU.
U raspravama su sudjelovali i predstavnici iz
regija iz Grčke, Slovenije, Italije, Srbije, Bosne
i Hercegovine, Albanije, Crne Gore i Hrvatske.
NAGRADA DNŽ I DUNEA-i ZA PROJEKT
’TRADICIJSKI PROIZVODI’
Na pokaznom štandu predstavljeni su sami
proizvodi i njihova pakiranja te promotivni materijali ostalih projekata iz područja ruralnog
razvoja. Riječ je o projekt kojemu je bio cilj
otkriti tržišno perspektivne, tradicijske proizvode na području županije te potaknuti i
ubrzati njihovu komercijalizaciju. Tako je postupkom gospodarskog vrednovanja izdvojeno
šest proizvoda – pršut, sir, mantala, suhe
smokve, bruštulani mjenduli i arancini. Za svaki od njih izabran je po jedan proizvođač na
prostoru od Konavala do Neretve. Prvo su
definirane tradicijske tehnologije proizvodnje, postupak legalizacije proizvodnje te je kreirana i izrađena ambalaža, kao i oznaka
‘’Kvaliteta Dubrovnik-neretva rural’’ koja će se
putem Pravilnika dodjeljivati zainteresiranim
proizvođačima. Kao tehnička pomoć potencijalnim i sadašnjim proizvođačima izrađen je
i Priručnik s opisom tehnologije proizvodnje i
ostalim korisnim uputama te letak za turiste.
Idući tjedan počinju i praktične radionice za
zainteresirane potencijalne proizvođače.
Suncokret ruralnog
turizma Hrvatske
Na natječaju ‘’Suncokret ruralnog turizma
Hrvatske’’ Dubrovačko-neretvanska županija osvojila je drugu nagradu – srebrnu
povelju u kategoriji ‘’Ruralno-turistički projekti’’, za projekt ‘’Razvoj agroturizama u
Dubrovačko-neretvanskoj županiji – I. Faza
identifikacija i komercijalizacija tradicijskih
proizvoda na području županije’’. Nositelj
projekta je Regionalna razvojna agencija
DUNEA, a financiran je od strane Dubrovačko-neretvanske županije i Ministarstva turizma RH. Nagradu je, na dodjeli u
Zagrebu, primila direktorica DUNEA-e
Melanija Milić koja je istaknula veliki potencijal ruralnog prostora naše županije te
kazala kako Agencija, zajedno sa Županijom, sustavno radi na razvoju tih područja.
ŽUPANIJSKA JAVNA USTANOVA ZA
UPRAVLJANJE ZAŠTIĆENIM PRIRODNIM
VRIJEDNOSTIMA
Partner u projektu
„Priroda Dalmacije“
Projekt “Partnerstvo za održivo korištenje
zaštićenih dijelova prirode u Dalmaciji” - “Priroda Dalmacije” s ciljem razvijanja i unaprjeđenja suradnje organizacija civilnog
društva i Javnih ustanova u održivom korištenju zaštićenih područja i NATURA 2000
područja u Dalmaciji, započeo je u rujnu
2014. godine. Tijekom 18 mjeseci, koliko je
predviđeno trajanje projekta, Udruga Sunce
14 GlasGrada - 499 - petak 10. 10. 2014.
ujedno i koordinator projekta, surađivat će s
javnim ustanovama za upravljanje zaštićenim područjima Dubrovačko-neretvanske,
Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske
županije te ekološkom udrugom „Krka“ iz
Knina. Suradnja spomenutih institucija uključivat će organizaciju brojnih aktivnosti vezanih uz unaprjeđenje upravljanja zaštićenim područjima, daljnji razvoj „Zelenih izleta“
i promociju aktivnog turizma. Opći cilj projekta je učinkovito upravljanje zaštićenim i
Natura 2000 područjima u Dubrovačkoneretvanskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Šibensko-kninskoj županiji. Predviđeni rezultati
projekta su: izrađen prijedlog Plana upravljanja zaštićenim područjima u Splitsko-dal-
Povodom Dana
neovisnosti župan
Nikola Dobroslavić
uputio je čestitku
stanovnicima Dubrovačko-neretvanske županije.
Tekst čestitke u
nastavku: “Cijenjeni žitelji Dubrovačko-neretvanske
županije, prošle su
dvadeset i tri godine od 8. listopada
1991., povijesnog
dana za našu Domovinu kada je Hrvatski sabor donio
Odluku o raskidu
državnopravnih odnosa s ostalim jugoslavenskim republikama i pokrajinama
čime smo postali ponosni državljani neovisne Republike Hrvatske.
Junačkom borbom, prinoseći ogromne
žrtve u Domovinskom ratu Hrvatska je
stekla i izborila svoju neovisnost. Danas
se s pijetetom i zahvalnošću prisjećamo
svih onih koji su za Domovinu položili ono
najvrednije – svoj život!
Sjećanje na to razdoblje i na sve poginule
u Domovinskom ratu, obvezuje nas na
odgovornost i razvoj temeljen na sigurnosti i miru. Zahvaljujući njima mi smo
dobili mogućnost izgraditi neovisnu i stabilnu Hrvatsku poštujući vrijednosti
demokracije, vladavine prava, socijalne
obzirnosti i sigurne budućnosti za svakog
građanina.
Postavši punopravna članica Europske
unije, Republika Hrvatska je aktivan sudionik međunarodne političke scene, gdje
mora nastaviti kontinuirano i uspješno štititi i promicati svoje nacionalne interese.
S uvjerenjem da ćemo i dalje zajedno raditi na dobrobit naše županije i Domovine, svim žiteljima Dubrovačko-neretvanske županije srdačno čestitam Dan neovisnosti! S poštovanjem,
župan Nikola Dobroslavić”
matinskoj županiji, razvijeni edukacijski „Zeleni izleti“ za škole, postavljene dvije
edukacijsko-interpretacijske staze i dva interaktivna turistička info portala, razvijena i
promovirana četiri programa aktivnog turizma kroz zaštićena i Natura 2000 područja i
povećano znanje o zaštiti biološke raznolikosti među vodičima aktivnog turizma i turistima. Projekt čija je ukupna vrijednost
138.888 eura, financira se u sklopu Nacionalnog programa za Hrvatsku - EU IPA komponenta Pomoć u tranziciji i jačanju institucija u iznosu od 124.860,31 eura. Ugovorno tijelo u Republici Hrvatskoj je Središnja
agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU (SAFU).
DUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJA
DUBROVNIK
3.LISTOPADA 2014.
Obilježen Dan neovisnosti Republike Hrvatske
Župan čestitao
Kurban-bajram
Povodom obilježavanja
Dana neovisnosti Republike Hrvatske izaslanstvo
Dubrovačko - neretvanske
županije predvođeno
predsjednikom Županijske skupštine Ivanom
Margaretićem položilo je
7.listopada vijence i zapalilo svijeću kod Spomen
križa na groblju Boninovo.
Vijence su položili i predstavnici Grada Dubrovnika, zamjenik načelnika
Policijske uprave dubrovačko - neretvanske
Tonči Glumac te predstavnici udruga proisteklih
iz Domovinskog rata. Sveta misa povodom Dana
neovisnosti služila se u
dubrovačkoj Katedrali u
srijedu 8. listopada.
Župan Nikola Dobroslavić uputio je povodom blagdana Kurban - bajrama čestitke imamu
dubrovačkom Salkanu Heriću i
svim vjernicima islamske vjeroispovijesti:
“ Poštovani gospodine Herić,
u ime Dubrovačko-neretvanske
županije te u svoje osobno ime,
povodom blagdana Kurban-bajrama, upućujem iskrene čestitke Vama i svim vjernicima islamske vjeroispovijesti. Želim da
vam blagdanski dani budu
ispunjeni mirom i vjerom te da
najznačajniji islamski blagdan
zbližavanja, milosrđa i tolerancije
provedete u dobrom zdravlju i
obiteljskom zajedništvu.
Bajram Šerif Mubarek Olsun! “
MEĐUNARODNI DAN STARIJIH OSOBA
U HOTELU LERO
Obilazak starijih osoba u Kuli
Norinskoj i Pojezerju
Održana prezentacija Zakona o radu
Pročelnica Upravnog odjela za
međugeneracijsku solidarnost,
branitelje i obitelj Nina Skurić,
viši savjetnik Pero Pendo i županijska vijećnica Luce Gvozden
povodom Međunarodnog dana
starijih osoba posjetili su korisnike programa „Pomoć u kući
starijim osobama“ u općinama
Kula Norinska i Pojezerje. Predstavnici Dubrovačko - neretvanske županije zajedno s pred-
stavnicima udruge „Dobra“ koja
pruža usluge iz ovog programa,
obišli su stare osobe koje žive
same u svojim domovima u
selima na rubnim dijelovima
ovih općina. Obilježavanjem
Međunarodnog dana starijih
osoba želi se potaknuti države
da starijim članovima osiguraju
zadovoljenje njihovih potreba i
omoguće im sudjelovanje u
društvu u skladu s njihovim fizičkim i intelektualnim
sposobnostima.
Skrbeći o starijim osobama, Dubrovačkoneretvanska županija sufinancira provedbu programa „Pomoć u kući
starijim osobama“ i ovaj
način pruža mogućnost
starijim osobama za što
dužim ostankom u vlastitom domu.
CENTAR ZA PODUZETNIŠTVO DNŽ
Edukativne aktivnosti
Centar za poduzetništvo Dubrovačko - neretvanske županije u
organizaciji Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU i Regionalne razvojne agencije DUNEA, kao provedbenim tijelom programa, provodi edukativne aktivnosti u svrhu jačanja ljudskih potencijala na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini za učinkovitu
pripremu i korištenje fondova Europske unije. „Edukacije o EU
fondovima za potrebe gospodarstva“ održane su u utorak u Orebiću te u četvrtak u Dubrovnik, a danas će se održati u Opuzenu.
Edukacija „Strateško planiranje kao osnovica za pripremu projekata“ održana je u utorak također u Orebiću, te u četvrtak u
Dubrovniku.
HGK – Županijska komora Dubrovnik te Obrtnička komora
Dubrovačko-neretvanske županije organizirale su prezentaciju Zakona o radu, koja se
održala 6.listopada u Hotelu
Lero.
Cilj prezentacije je bio informirati poslovnu zajednicu o izmjenama i dopunama Zakona o
radu koji je stupio na snagu 7.
kolovoza 2014. Prezentaciju i
savjetovanje održala je Dolores
Lujić, dipl. pravnik, područna
povjerenica Sindikata turizma i
usluga Hrvatske i pravna zas-
tupnica Saveza samostalnih
sindikata Hrvatske, koja je
prisutnima pojasnila novosti
kod: izmjene instituta organizacije i rasporeda radnog vremena, prekovremenog rada te preraspodjele radnog vremena,
izmjene instituta nepunog radnog vremena, omogućavanja
dopunskog rada na jednokratnim povremenim poslovima
radnicima koji rade u punom
radnom vremenu, organizaciji
rada i radnog vremena, godišnjih odmora, privremenog
zapošljavanja, i td. N.T.
TZ DNŽ
9%, a u noćenjima 4% u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Domaći turisti su ostvarili 8%, a strani 4% više
noćenja nego 2013. godine.
Najviše noćenja su ostvarili turisti iz Ujedinjenog Kraljevstva,
zatim iz Njemačke, Poljske,
Francuske, domaći turisti, turisti iz BiH, Češke, Slovenije, Italije, SAD-a, Norveške, Rusije,
Švedske, Austrije, Španjolske,
Belgije, itd. Od početka godine
u hotelskom smještaju je ostvareno 2.956.754 noćenja što je
porast od 2%, u kućanstvima
ostvareno 2.216.597 noćenja
što predstavlja porast od 9%, a
u kampovima 398.422 noćenja
što je 9% manje u odnosu na
isto razdoblje prošle godine.
Turistički promet
U prvih devet mjeseci 9 posto
više dolazaka i 4 posto noćenja
u odnosu na isto razdoblje prošle godine
Tijekom rujna 2014. godine u
turističkim odredištima na području Dubrovačko-neretvanske županije, a prema evidenciji turističkih zajednica gradova i općina, ostvaren je promet
od 187.507 dolazaka i 872.977
noćenja što je 6% više dolazaka i 2% više noćenja nego u
rujnu prošle godine. Od početka godine do kraja rujna registrirano je 1.261.880 dolazaka i
5.945.877 noćenja, što predstavlja porast u dolascima od
GlasGrada - 499 - petak 10. 10. 2014. 15
GLAS PLOČA
TEMATSKA SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA PLOČA
NE izgradnji termoelektrane
Deklaracija koalicije HDZ-HSS-HSLS omogućila je građanima Ploča da o
projektu termoelektrane odluče sami, referendumom
Održana je 11. po redu sjednica Gradskog vijeća
Ploča. Točka dnevnog reda ove tematske sjednice
glasila je: Posljedice izgradnje termoelektrane na
ugljen u Pločama i stav Gradskog vijeća.
Sjednici je nazočilo 16 vijećnika, gradonačelnik Krešimir Vejić, te zamjenici gradonačelnika Mate
Dugandžić i Zdenko Mateljak, nekoliko županijskih
vijećnika, nekoliko glavara mjesnih odbora s područja grada Ploča, predstavnici udruga i velik broj
predstavnika medija.
Izvjestiteljica na sjednici, vijećnica Anka Musa u izlaganju prijedloga iznijela je kronologiju događaja
vezanih za tematiku, osvrnuvši se posebice na posljedice eventualne izgradnje TE na ugljen u Pločama. Njen prvotni zaključak, na temelju kojeg je sjednica i sazvana, je glasio da Gradsko vijeće Grada
Ploča jasno i nedvojbeno odbija mogućnost izgradnje termoelektrane na ugljen na području Grada
Ploča.
Daljnjom raspravom svoj prijedlog vijećnica Musa
mijenja, točnije nadodaje nekoliko točaka
predložene Deklaracije, a njen prvotni prijedlog
preuzima i predlaže Pločanska stranka.
Rasprava je započela stavom, kojeg je u ime kluba vijećnika SDP-a iznio vijećnik Toni Zmijarević
istaknuvši negativan stav prema izgradnji TE na
ugljen u Pločama.
U ime Pločanske stranke izričito ne termoelektrani
rekao je i vijećnik Zoran Bule.
U raspravu su bili uključeni svi vijećnici, a o ovoj
tematici od velike važnosti za grad Ploče raspravljalo se otvoreno.
Predsjednik Gradskog vijeća Davor Mihaljević iznio
je prijedlog, Deklaraciju koalicije HDZ-HSS-HSLS,
prijedlog koji nedvojbeno poručuje da se Gradsko
vijeće Ploče protivi izgradnji termoelektrane u
Pločama i donošenju bilo kakve odluke o izmjeni
gradskog, županijskog i Državnog prostornog plana.
U Deklaraciji stoji nadalje i da će o pitanju termoelektrane odlučiti građani putem referenduma koji
će se održati 11.01.2015. (nedjelja), s referendumskim pitanjem: Jeste li za izgradnju termoelektrane
na ugljen na području grada Ploča (s predloženim
odgovorima ZA i PROTIV). Jedan od članaka
predložene Deklaracije obvezuje Gradsko vijeće
da sa svim pravnim sredstvima pred domaćim i
međunarodnim tijelima ospori planiranje termoelektrane na ugljen u Pločama, ukoliko se građanima
grada Ploča ne omogući osobno izjašnjavanje ili
odluka o mogućoj izgradnji bude u suprotnosti sa
16 GlasGrada - 499 - petak 10. 10. 2014.
stavom građana grada Ploča nakon provedenog
referenduma.
Nakon što je predsjednik Mihaljević iznio objašnjenje Deklaracije, vijećnici su zatražili stanku, koja
je duže potrajala, a za vrijeme koje su vijećnici pokušali usuglasiti stavove.
U raspravi koja je uslijedila predsjednik Mihaljević
ističe:
Država podržava sve strateške projekte i zaobilazi
odluke gradskih vijeća i općenito sve odluke jedinica lokalne samouprave. Gradsko vijeće
donošenjem Deklaracije i odluka iz nje obvezuje
Županiju Dubrovačko-neretvansku, Vladu i Sabor
RH da ne donose odluku o ucrtavanju TE na ugljen u Pločama u Državni prostorni plan. Referendum će poslati jasnu i obvezujuću poruku državnim
vlastima. Poštovat će se ono što građani misle o
ovom pitanju. Smatram da će ovaj referendum imati
značaj gotovo kao i onaj povijesni iz 1991. Jasno
mi je da ste danas ovdje došli i s pitanjem jesam li
ja osobno protiv ili za izgradnju termoelektrane, pa
ću vam isto tako jasno i odgovoriti da dok god neka
investicija iti najmanje utječe na zdravlje vaše i naše
djece ja sam protiv takvog projekta, ali ne želim da
moj i naš stav jednom dođe u pitanje, stoga putem
referenduma pošaljimo jasnu poruku nadležnim
tijelima u RH, u okvirima ovlasti Gradskog vijeća.
Gradonačelnik Ploča Krešimir Vejić aktivno je sudjelovao u raspravi, te u osvrtu na situaciju istaknuo:
Referendumom pošaljimo jasnu poruku da ne želimo termoelektranu. Ukoliko na referendumu
pokažemo da je 90% građana protiv, to je puno
ozbiljnija poruka prema Županiji, prema državi i
prema potencijalnim investitorima. Bojim se da će
država mimo naše volje ucrtati termoelektranu u
Državni prostorni plan i stoga smatram da su poruka i pritisak građana puno jači. Prestanimo zato s
politiziranjem. Deklaracija je uistinu jasan i nedvojben stav Gradskog vijeća i predstavlja puno veći
efekt prema Vladi RH“, poručio je gradonačelnik
Vejić.
Svojim pozitivnim stavom o Deklaraciji, vijećnik
Zvonko Jerković osvrnuo se i na situaciju u gradu
po pitanju tenzija i neprikladnih aktivnosti na
društvenim mrežama na ovu temu, koja su samo,
kako kaže vijećnik Jerković, zakomplicirala situaciju
i uznemirila građane.
Gledao sam ove materijale, koje je pripremila
vijećnica Musa, kao predlagatelj sjednice, vidim i
anketu i slažem se da je velik broj građana protiv,
no osvrnut ću se i na ove neke ponuđene nam
eventualne alternative. Dragi vijećnici priča o našim
Baćinskim jezerima i Ušću priča je u kojoj možemo
samo sanjati kako bi to izgledalo da se privede
svrsi i funkciji i sve bi to bilo divno, ali znamo na
koje prepreke u Ministarstvima nailazimo. Što se
termoelektrane tiče, tko smo mi ovdje, nas sedamnaest, da se odlučujemo i stoga ću se boriti da
građani kažu svoje mišljenje, rekao je vijećnik Jerković.
Dakle, vijećnici su prvo glasovali o prijedlogu zaključka vijećnice Anke Muse (kojeg čini njen prvotni
prijedlog i članci Deklaracije HDZ-HSS-HSLS-a).
Prijedlog nije prihvaćen (pet glasova ZA, dva PROTIV i 9 SUZDRŽANIH).
Prešlo se na glasovanje o prijedlogu Pločanske
stranke, odnosno Zorana Bule (prvotni prijedlog
Anke Muse). Prijedlog nije prihvaćen (2 ZA, 14
SUZDRŽANIH, među kojima je,sasvim neobjašnjivo, bila i sama Ana Musa čiji je ovo bio prijedlog).
Naposljetku, vijećnici su glasali za prijedlog, odnosno Deklaraciju koju su predložili vijećnici HDZ-HSSHSLS-a. Deklaracija je prihvaćena s 9 glasova ZA,
3 PROTIV i 4 SUZDRŽANA.
DEKLARACIJA/prijedlog koalicije
HDZ-HSS-HSLS
I. Gradsko vijeće Grada Ploča protivi se izgradnji
termoelektrane u Pločama i donošenju bilo kakve
odluke o izmjeni gradskog, županijskog i Državnog
prostornog plana za objekte od važnosti za državu
bez javne rasprave i kojim bi se predvidjela izgradnja termoelektrane na ugljen u Pločama, a da prethodno građanima Grada Ploča nije omogućeno
da referendumom odluče jesu li za ili protiv izgradnje termoelektrane na ugljen u Pločama.
II. Gradsko vijeće Grada Ploča donosi Odluku o
provođenju referenduma na temelju članka2. Zakona o referendumu i drugi oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave NN 33/96, 92/01,
44/06, 58/06, 69/07, 38/09 te članka 87. Stavka 1. i
88. Statuta Grada Ploča
III. Gradsko vijeće Grada Ploča usvaja referendumsko pitanje koje glasi: „Jeste li za izgradnju termoelektrane na ugljen na području grada Ploča“ s
predloženim odgovorima ( ZA i PROTIV ), a sam
referendum održat će se dana 11.01.2015 (nedjelja) godine na području Grada Ploča u skladu s
člankom 9. Zakona o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne
vlasti i lokalne i područne ( regionalne) samouprave.
IV. Gradsko vijeće Grada Ploča koristit će sva pravna sredstva pred domaćim i međunarodnim tijelima da se ospori planiranje termoelektrane na ugljen u Pločama ukoliko se građanima Grada Ploča
ne omogući osobno izjašnjavanje ili odluka o mo-
GLAS PLOČA
gućoj izgradnji bude u suprotnosti sa stavom
građana Grada Ploča nakon provedenog referenduma.
V. Gradsko vijeće Grada Ploča poziva Hrvatski sabor, Vladu Republike Hrvatske kao i potencijalne
investitore da uvaže volju građana Grada Ploča
da neposredno odlučuju o investicijama koje
mogu promijeniti njihove životne uvjete.
VI. S ovom Deklaracijom upoznat će se Hrvatski
sabor, Vlada Republike Hrvatske, Predsjednik Republike Hrvatske, sva nadležna Ministarstva u Republici Hrvatskoj i Dubrovačko-neretvanska županija.
VII. Ova Deklaracija stupa na snagu danom prihvaćanja, a objavit će se u Službenom glasniku
Grada Ploča.
Zapravo, nije ni jasno zašto je uopće bilo i onih
protiv i suzdržanih na ovakav prijedlog koji jasno kaže da se GV protivi izgradnji TE u Pločama, građanima daje mogućnost da se na referendumu izjasne, a Deklaracija je i obvezujuća. Svaki drugi zaključak bio bi tek stav, ali
neobvezujući. Ovako će građani na referendumu 11.01.2015. odlučiti hoće li se termoelektrana na ugljen u Pločama graditi ili ne.
GRADONAČELNIK METKOVIĆA
Božo Petrov pozdravio
deklaraciju
Gradonačelnik Metkovića Božo Petrov,
kao jedan od najglasnijih protivnika izgradnje termoelektrane na ugljen u luci Ploče,
pozdravio je Deklaraciju koju je usvojilo
Gradsko vijeće Grada Ploča:
Uistinu mi je drago da je Gradsko vijeće
usvojilo Deklaraciju kojom se omogućuje
da građani Ploča iznesu svoj stav o ovome
prevažnom pitanju. Uvjeren sam da je njihov stav potpuno jasan i da će napokon
stvari biti razriješene u interesu građana.
Stoga pozdravljam Deklaraciju!
GRADONAČELNIK KREŠIMIR VEJIĆ I PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA DAVOR
MIHALJEVIĆ NA PROSLAVI
23. obljetnica osnutka
Prvih hrvatskih ročnika
Gradonačelnik Ploča Krešimir Vejić i predsjednik
Gradskog Vijeća Davor Mihaljević sudjelovali su
na 23.obljetnici osnutka Prvih hrvatskih ročnika,
prve satnije mornaričko-desantnog pješaštva –
ročne vojske nedosluženika u Hrvatskoj. Položeno
je cvijeće i zapaljene svijeće za poginule pripadnike postrojbe, a u crkvi Kraljice Neba i Zemlje
služena je sveta misa u povodu obljetnice osnutka Prvih hrvatskih ročnika. Čestitke povodom obljetnice, ali i zahvalnost na aktivnostima udruzi Prvi
ročnik uputili su gradonačelnik Ploča Krešimir Vejić
i predsjednik Gradskog vijeća Davor Mihaljević: „Iskrene čestitke Prvim ročnicima Hrvatske
vojske, našim Pločanima čija se uloga i djelovanje prepoznalo i priznalo što nas sve skupa
kao njihove sugrađane čini ponosnima. Zadovoljstvo je vidjeti i rad udruge Prvi ročnik i
aktivnosti kojima sudjeluju u svim događanjima na području našega grada. Iskrene čestitke
povodom 23.obljetnice osnutka i podršku u budućem radu, upućuju Vam gradonačelnik
Ploča Krešimir Vejić i predsjednik Gradskog vijeća Davor Mihaljević.
GRADONAČELNIK VEJIĆ S
RADNICIMA LUKA PLOČE GRADNJE
Apel Lučkoj upravi
Gradonačelnik Krešimir Vejić je
u pismu ravnateljici Lučke
uprave Deši Rathman predložio:
Novce za radove transferirajte
na račun Luka Ploče Gradnje
cesijom, time omogućite isplatu
plaća radnicima
Gradonačelnik Ploča Krešimir Vejić u
svom je uredu u ponedjeljak 6.listopada primio radnike Luka Ploče
Gradnje,koji su zbog neisplate plaća u
štrajku od 30.rujna 2014. Radnici su se
požalili, te od gradonačelnika zatražili
pomoć oko rješavanja ovog problema,
koji iz dana u dan sve više ugrožava
egzistenciju njih i njihovih obitelji. Gradonačelnik je po završetku sastanka
pokušao stupiti u kontakt s novim direktorom
Luka Ploče Gradnje.
Smatrajući da će se na
ovaj način pomoći radnicima da dođu do
svojih plaća, kao gradonačelnik i član Upravnog vijeća Lučke up-
rave, ali kako kaže i sam sugrađanin ovih ljudi u
štrajku, Krešimir Vejić uputio je apel ravnateljici
Lučke uprave Ploče, gđi Deši Rathman, u kojem
između ostalog kaže:
S obzirom da Lučka uprava Ploče uredno podmiruje obveze prema Mucić&Co. za sve izvedene
radove, a radnici Luka Ploče Gradnje ne primaju
plaću već nekoliko mjeseci, molim Vas da zajedničkim naporima pokušamo iznaći rješenje kako
bi za četrdesetak pločanskih obitelji osigurala egzistenciju i život dostojan čovjeka.Uvažavajući aktualnu situaciju u gospodarstvu, osobito u građevinskom sektoru, predlažem Vam da se novci za
navedene radove transferiraju na račun Luka Ploče
Gradnje cesijom, kako bi radnicima mogle biti isplaćene zarađene plaće. Uz ovaj prijedlog, gradonačelnik Vejić ravnateljici je napomenuo i činjenicu da bi dulje trajanje štrajka radnika u Luka
Ploče Gradnji moglo stvoriti probleme i Lučkoj
upravi Ploče u smislu kašnjenja projekta, te zamolio da zajedničkim djelovanjem pomognu ljudima
kojima svaki novi dan štrajka uzrokuje veće egzistencijske probleme.
URED GRADONAČELNIKA
Pločanski osnovnoškolci
u posjetu
U svom uredu gradonačelnik Ploča Krešimir Vejić primio
je pločanske osnovnoškolce. Učenici 2.a i 2.b razreda,
zajedno sa svojim učiteljicama Višnjom Grančić i Ivankom
Jerković Markota su Grad Ploče , gradonačelnika i gradske službe posjetili u sklopu učenje gradiva koje je vezano
za informacije u gradu u kojem žive. Veseli susret pratio je
zanimljiv razgovor i pregršt pitanja koja su ovi mališani
spremno upućivali službama i gradonačelniku, koji je ovaj,
po mnogočemu poseban posjet Gradu, zaključio počastivši ih slatkišima.
GlasGrada - 499 - petak 10. 10. 2014. 17
Poslijediplomski specijalistički studij
Upravljanje marketingom u turizmu
Raspisan je Natječaj za upis na poslijediplomski specijalistički
studij Upravljanje marketingom u turizmu na Sveučilištu u Dubrovniku. Studij traje tri semestra, stječe se 90 ECTS-a i akademski naziv sveučilišni specijalist ekonomije (univ. spec. oec.).
Rok za podnošenje prijava je 15. listopada 2014. a sve informacije mogu se pronaći na web-stranici www.unidu.hr.
Bivša studentica ovog studija Sanela Omerčahić o svojim razlozima upisa i iskustvima studiranja ispričala je sljedeće: „Poslijediplomski studij Upravljanje marketingom u turizmu upisala sam
kako bih nadogradila svoje već stečeno znanje u dijelu koji me
je najviše zanimao u prijašnjem školovanju. Predmeti na studiju
bili su izravno vezani s poslom koji sam tada obavljala, što mi je
pružilo mogućnost paralelnog učenja, i na poslu i na studiju, tj.
povezivala sam teoriju i praksu. Temeljem projekata i seminarskih radova bila sam konstantno upoznata s najnovijim podacima i tehnologijama koji se u marketingu iz godine u godinu
stalno mijenjaju. Nastavnici su uvijek bili spremni pomoći studentima, bilo da su u Dubrovniku, ili u drugom dijelu Hrvatske.“
18 GlasGrada - 499 - petak 10. 10. 2014.
GlasGrada - 499 - petak 10. 10. 2014. 19
GO SDP-a DUBROVNIK
U BRUXELLESU
Izbori u mjesnim ograncima Šuica i Dobroslavić dijelili
narančine iz doline Neretve
Završeni su izbori u mjesnim ograncima SDP-a Dubrovnik, a
provedeni su tijekom rujna u sedam ogranaka u gradskim kotarevima grada Dubrovnika. Predsjednik mjesnog ogranka Ploče iza
Grada je AndroBurđelez, a ogranka Grad Amir Brkić dok je za
predsjednika ogranka Pile-Kono izabran Goran Milić. Za predsjednice ogranaka Montovjerna i Gruž izabrane su Ana Miličić Kordić
i Jele Vukotić, a za predsjednike ogranka Lapad i Mokošica izabrani su Novak Bukvić i DavorMrša. M.G.
UDRUGA ZA DUHOVNU POMOĆ KRUG PRIJATELJA BRUNA GRONINGA
U Cavtatu i Dubrovniku
Udruga za duhovnu pomoć „Krug prijatelja Bruna Groninga“ prikazuje dokumentarni film „Fenomen Bruno Groning“ - tragovima
čudotvornog iscjelitelja, i to: u Cavtatu 11.listopada 2014. (subota) u 13 sati; adresa: Dom kulture, Obala dr. Ante Starčevića
29, u Dubrovniku 12.listopada 2014. (nedjelja) u 15 sati; adresa:
Poslijediplomsko središte, Don Frana Bulića 4.
Informativno predavanje s liječnicima na temu: Iscjeljenje i pomoć duhovnim putem po Učenju Bruna Groninga - medicinski
dokazivo održat će se u Dubrovniku 26.listopada 2014. (nedjelja)
u 9 sati na adresi: Poslijediplomsko središte, Don Frana Bulića 4.
Ispred glavnog ulaza u Europski parlament u Bruxellesu zastupnica Dubravka Šuica i župan Nikola Dobroslavić podijelili su 7.listopada tonu i pol narančina iz doline Neretve prolaznicima i zastupnicima Europskog parlamenta i ukazali na probleme izvoza proizvođača narančina koji je nastao nakon ruskog embarga na uvoz
voća iz zemalja Europske unije.
UZ MEĐUNARODNI DAN JABUKE 20.LISTOPADA
Poziv na 25. likovno
kreativni natječaj
Uz Međunarodni dan jabuke 20.listopada pozivamo svu djecu i
mlade da se odazovu na naš 25.likovno -kreativni natječaj za djecu
i mlade Hrvatske, a tema je „Zašto je važno jesti jabuku svaki dan?“
Koliko je jabuka važna u zdravlju čovjeka dokazuje narodna izreka: „Jedna jabuka na dan tjera doktora iz kuće van!“ Svoje likovno kreativne radove šaljite na našu adresu: Zeleni Forum, Eko
centar Zeleno Sunce, Eko-Omblići , 20236 Mokošica, Od izvora
74, ili ubacite u naš poštanski sandučić na Eko centru najkasnije
do 19.10.2014., do 18 sati.
Obavijest
Počela je rekreacija uz glazbu u školi u Gradu i u sportskoj dvorani. Voditelj Jozo Serdarević. Mobitel 099 791 6459
UDRUGA SLATKI ŽIVOT SE VRATILA S USPJEŠNO ORGANIZIRANOG
OBITELJSKOG KAMPA „DIJABETES BEZ GRANICA I PREDRASUDA“
Hvala Gradu Dubrovniku
Pet obitelji iz Udruge boravilo je dručju pripadaju je u potpunosti
u od 3. Do 5. listopada u Zadru ispunjen. Kao posebni gosti,
na Obiteljskom kampu “Dijabe- ove godine, bili su predstavnici
tes bez granica”, a koji je održan edukacijskog tima iz Makeu Omladinskom hostelu Zadar, donije, te obitelji iz Makedonije.
u organizaciji Zagrebačkog di- Kamp je osmišljen u obliku
jabetičkog društva, a za što su raznovrsnih edukacija i radionizaslužne vrijedne mame ca za ciljanu grupu korisnika.
Snježana i Damira i pružile Tako su bile: psihološke radionnama puno ljubavi, sreće i ice, komunikacijske radionice,
zadovoljstva sa svojim timom prezentacija video materijala o
volontera. Kampu je prisustvov- životu s dijabetesom nositelja
alo 30-tak obitelji iz dijabetičkih pojedinih ciljanih skupina, disudruga iz Zagreba, Varaždina, kusije o svakodnevnim potešŽupanje, Šibenika, Splita, Ivanić koćama, kao i o izazovima i
Grada, Rijeke, Bjelovara i osta- iskušenjima u život, uz obilje
lih krajeva Lijepe naše. Cilj da neformalnog druženja i zase povežu djecu i njihove obitelji bavnog programa u neposredbez
obzira kojoj
udruzi
po-10. noj
blizini mora. S obzirom na
20 GlasGrada
- 499
- petakili 10.
2014.
VIJESTI IZ KLUBA SARAJLIJA
Književna večer i pjesma
Književna večer i proslava šeste godišnjice rada Kluba Sarajlija u
Dubrovniku održana je u četvrtak 2.listopada u prostoru Gradskog društva Crvenog križa Klub 65+. Knjigu „Tanke životne žice
sjeverno istočne Bosne (tambura i saz)“ autora Kemala Tursunovića predstavio je književnik Mato Jerinić, a gitarom i pjesmom približio prisutnima Antun Rilović –Toto. U obilježavanju 6
godina rada Kluba izražena je zahvalnost gradonačelniku za financijsku pomoć za odlazak članova Kluba na proslavu Dana grada Sarajeva. Pozdravljene su djelatnosti – sjećanja na ZOI 84,
dostavu pomoći poplavljenim dijelovima Bosne, organizacija izleta. Izrečene su i neke slabosti u radu: nedovoljna briga o bolesnim
članovima, slab odziv za plaćanje članarine. Uz domaće delicije,
koje su napravile članice Kluba i pjesmu proveli smo lijepo druženje
i odlučili da takova druženja nastavimo. Zahvaljujemo svima, a
posebno dragim gostima. V.Komarica
potencijalno razarajući učinak
dijabetesa na cjelokupnu obitelj,
za prihvaćanje stanja, usvajanje vještina, te stvaranje trajnog
ozračja entuzijazma i optimizma
neophodna je dobra edukacija
obitelji, a koju smo ova tri dana
imali od strane medicinskog
osoblja i liječnika KBC Rebro.
Pored dijabetološkog tima, upravo obitelj ima ključnu ulogu u
psihološkoj prilagodbi djeteta
na dijabetes, razini brige o dijabetesu i pridržavanju smjernica
za kvalitetan život s dijabetesom. Prihvaćanje dijabetesa
preduvjet je dobre kontrole! To
je dugotrajno, kontinuirano nastojanje da se uspješno savladaju svi izazovi života s dijabetesom tip 1 i uz to treba postići da
se djeca dobro osjećaju unatoč
povremenim neuspjesima i razočarenjima. Dijabetes bitno
utječe na kvalitetu života djece i
cjelokupne obitelji!
U nebo smo poslali na desetke
lampion sa željama da
vjerujemo u sebe i svoje snove,
a u nedjelju smo sudjelovali u
svetoj misi u samostanu Svetog
Frane u Zadru i zahvalili Svevišnjem Bog na milostima koje
smo dobili u Zadru. Na rastanku
svim sudionicima su dodijeljene
zahvalnice za sudjelovanje.
Vjerujemo da će ovaj susret
otvoriti vrata brojnijim, budućim
kampovima kao i suradnju
među obiteljima diljem RH i šire.
Nova poznanstva i prijateljstva
će sigurno ostati, a iz godine u
godinu će rasti. Put je financiran iz Proračuna Grada Dubrovnika, a na tome im od srca
zahvaljujemo.
Predsjednik Udruge
Željko Jaković
PRIKAZANJE MUKE ISUSOVE - PRVA DRAMSKA PREMIJERA U NOVOJ
SEZONI KAZALIŠTA MARINA DRŽIĆA
Svjesno kontra mainstreama
Najvažniji umjetnički prinos pasionske sakralne minijature
Prikazanje muke Isusove zasigurno je taj da kroz
minimalistički režijski upliv gledatelju ponudi i onaj davno
zaboravljeni kazališni fundament čiju je važnost svojedobno
apostrofirao još i Aristotel
Kazalište Marina Držića u novu je
sezonu zakoračilo uprizorenjem
pasionske sakralne minijature
Prikazanje muke Isusove, kapitalnom djelu katoličkoga svećenika i
hrvatskoga književnika iz Boke
kotorske Ivana Antuna Nenadića
(1723.-1784.). Režiju ove crkvene
drame o Kristovoj muci i smrti na
križu potpisuje splitski redatelj Ivan
Leo Lemo, dok je za njenu dramaturšku obradu i prilagodbu teksta
zaslužan zagrebački dramatičar i
romanopisac Tomislav Zajec. Iako
je riječ o drami koja se na temelju
svojih literarnih odrednica neprijeporno ubraja u stilsko razdoblje
baroka, ona se istovremeno nekim
svojim drugim značajkama oslanja i na dugu tradiciju srednjovjekovne liturgijske forme prikazanja,
a što zapaža i Zajec osobno, kada
se u popratnom komentaru u programskoj knjižici osvrće na spisateljske karakteristike Nenadićeva rukopisa i analizu njihovih
književnih odlika. Spomenuta
srednjovjekovna forma sadržajno
je vjerno pratila različite biblijske
zapise, no Zajec u svom tekstu
naglašava drugu njezinu strukturalnu osobitost. Kvaliteta izvedbenosti koju su takvi tekstovi
nužno imali, odnosno činjenica da
su prikazanja pisana s namjerom
njihova scenskog izvođenja, ujedinjavala su različite slojeve ondašnjega društva i to u svojevrsnom
komprimiranom religijskom iskustvu, koje bi posljedično razvijalo
dublju vjeru, a što je ovakvim tekstovima i bila primarna svrha i
zadaća. Ipak, Nenadić je iz tih
srednjovjekovnih književnih okvira odskočio, smjestivši se u suvremeni barokni kontekst upravo na
temelju čvrstoga i u drami itekako
prepoznatljivoga autorskog pečata, učinivši Krista potpuno sporednim likom, koji u čitavoj dramskoj
radnji ne izgovara niti riječ. Ostale
je likove posljedično premetnuo u
zbiljske dramske protagoniste,
vještom ih karakterizacijom učinivši središnjim momentima kompleksne dramaturgije, rastvarajući pritom i širok prostor interpretativnih mogućnosti i redateljskih
iščitavanja. Vrsnim postupkom
združivanja temeljnih oblika srednjovjekovne liturgijske dramaturgije sa suvremenim književnim
izričajem 18. stoljeća, Nenadić je
time uspio kreirati jedinstvenu
baroknu inscenaciju srednjovjekovnoga prikazanja, stvorivši dramu
koja naveliko slavi bezuzročnu
Božju milost i ljubav.
Zanimljiv je i sugestivan trenutak u
kojem dubrovačko kazalište
poseže za Nenadićevim komadom. Naime, suvremeni hrvatski
(ali i onaj europski) kazališni kontekst s dominantnom kazališnom
estetikom prevladavajućeg nasilja
i nihilističkih proklamacija, trenda
koji je redateljska elita nametnula,
nerijetko bez ikakvog interesa publike, kao da nastavlja slijediti ideje
naturalizma i realizma, u kojima
umjetnik upornim prikazivanjem
zloga kirurški to isto zlo nastoji
odstraniti i time poboljšati svijet.
Međutim, usprkos pozitivnim
namjerama koje su i naturalizam i
realizam u svom kulturno-povijesnom kontekstu sadržavali, s vremenom su se ti pravci premetnuli
u obično kritizerstvo, pa su danas
evoluirali u svojevrsnu konvenciju
visoke umjetnosti, propisavši inscenacije najgorih oblika beščasnih slika svijeta kao jedine moguće
i scenski ispravne. Samim time su
sve one pozitivne emocije, društvena pravila i temeljne vrijednosti
predstavljene kao lažne, te je kreirana atmosfera koja trenutačno vlada u kazališnoj umjetnosti i koju
slijede svi oni redatelji koji žele biti
priznati u mainstreamu. U takvim
se okolnostima agresivnog potenciranja besmisla, licemjerja i sveopće društvene dekadencije, Lemovo posezanje za afirmativnim komadom o smislu, a k tomu još i religijske tematike, itekako čini kao
razložan redateljski postupak, ali također i
kao oštra pljuska aktualnim umjetničkim trendovima, te beskompromisno opiranje nasrtljivom kazališnom mainstreamu. Istaknutim
kršćanskim i humanističkim nabojem kojima
pritom isprepliće scensko uprizorenje
Nenadićeva Prikazanja muke Isusove, služeći
se suptilnim scenografskim rješenjima Vesne
Režić, ekspresivnim video projekcijama Dejana Flajšmana, zornom kostimografijom
Mirjane Zagorec, te žalostivim liturgijskim
Piše: Božo Benić
skladbama Velikoga tjedna u vrsnoj a capella
izvedbi klape Kaše po izboru skladateljice Paole Dražić Zekić,
Ivan Leo Lemo pred publiku donosi jednosatnu minijaturu
protkanu izrazitom režijskom simbolikom, koncentrirajući se
na dramatično veličanje nemjerljive i neprocjenjive Božje
ljubavi kroz otvorenu evokaciju religijskog i humanističkog
iskustva.
Redateljskom iščitavanju Nenadićeva djela Lemo dakle pristupa ponajprije slijedeći trag izvornih koncepcijskih principa
i scenskih značajki, a kakve je pasionska tematika svojim
literariziranim biblijskim predlošcima i u srednjovjekovnoj
liturgijskoj dramaturgiji nedvosmisleno povlačila, akcentirala
i hrabrila. Međutim, dodatno bogatstvo ove minijature jednako se očituje koliko u redateljskoj vrsnosti iznjedrene forme i
kompleksnosti ostvarenih dramskih silnica oslobođenih u
složenom psihološkom portretiranju biblijskih figura, toliko i
u lišenosti jednostranog iščitavanja njezinoga scenskog izraza, zbog čega su mogućnosti tumačenja nesputane i višestruke, a što ponajprije ovisi o gledatelju i njegovu individualnom religijskom iskustvu i prirodi. Iako je njena prvenstvena intencija pozitivistička orijentacija kroz angažiranu duhovnu
i etičku poruku, s ljubavlju ocrtanom kao pravim i jedinim
smislom, pristupiti joj se može i kao negativistički usmjerenom komentaru na nametnutu kazališnu estetiku glavne struje,
no također kao indikativnoj eksplikaciji koja inducira važan
povijesni kontekst, kao inicijativnoj platformi za vlastita religijska preispitivanja, kao angažiranoj simboličkoj poruci ili
samo kao dosljednoj kazališnoj estetskoj tvorbi. Ipak, njen je
najvažniji umjetnički prinos zasigurno da kroz minimalistički
režijski upliv gledatelju ponudi i onaj davno zaboravljeni kazališni fundament čiju je važnost svojedobno apostrofirao još
i Aristotel. Riječ je o katarzi, dubokom emotivnom pročišćenju kao produktu intenzivno proživljenoga kazališnog iskustva, a za kojim je potreba suvremenog kazališnog konzumenta
neuništiva, usprkos mainstreamu koji ga sve više marginalizira, pokušavajući ga ubrojiti u kič.
U konačnici, ukupni rezultat prve ovogodišnje dramske
produkcije dubrovačke kazališne kuće predstava je koja je
konzistentna, a glumački uvjerljiva. U ulozi koja je od njega
zahtijevala gotovo pa stalnu scensku prisutnost i to kroz prodoran muk, Mijo Jurišić odigrao je Isusa, svevši pritom vlastitu interpretaciju tek na sugestivan scenski pokret, kojim je
dojmljivo utjelovio puninu Kristove božanske i ljudske naravi.
Glumački uvjerljivo pariraju mu Belmondo Miliša u ulozi apostola Petra i Marjan Nejašmić Banić u ulozi Jude. Razgovori
koje spomenuti dvojac vodi s vlastitom savješću, a osobito
Judini kompleksni monolozi, posredstvom scenski moćnih
glumačkih eksplikacija u potpunosti su ocrtale karakterne
složenosti dvojice stvarnih protagonista Nenadićeve drame.
Jurišiću, Miliši i Baniću također uspješnim glumačkim kreacijama pridružili su se i ostali glumci; Jasna Jukić (Marija), Branimir Vidić (Pilat), Zdeslav Čotić (Ivan), Hrvoje Sebastijan
(Kaifa), Edi Jertec (Abiud), Boris Matić (Nikodem), Nika Burđelez (Veronika) i Gracija Filipović (Anđeo). Oslikana je time
pamtljiva i glumački inspirativna dramska freska izrazitoga
emocionalnog naboja i predstava koja, kao što naglašava
Zajec, poziva na korak prema pravoj spoznaji. Pritom je na
svima nama da svatko na svoj način i svojom slobodnom
voljom odluči želi li se tom pozivu i odazvati. Jedno je, međutim, neprijeporno: svaki će vjernik nakon ove predstave
teatar napustiti osnažene vjere i ohrabren istinom Kristove
žrtve i ljubavi.
GlasGrada - 499 - petak 10. 10. 2014. 21
UDRUGA SLIJEPIH DUBROVAČKO NERETVANSKE ŽUPANIJE
Posjet Humcu, Čitluku i Međugorju
Vinarija Andrija je jedna među rijetkima što izrađuje i etikete s natpisom
na Braillevu pismu za slijepe, a gospodin Miro Ćorić nas je iznenadio i
darovao svakom članu bocu vina s natpisom na Braillevu pismu
Udruga slijepih Dubrovačko neretvanske
županije organizirala je 04.10.2014. izlet na
Humac, Čitluk i Međugorje, povodom
obilježavanja skorašnjeg Međunarodnog
dana bijelog štapa. Program izleta bio je
kulturno-povijesnog i vjerskog sadržaja.
Krenuli smo u 7 sati i popili jutarnju kavu u
Restoranu «Đuđa i Mate» u Vidu. Nakon
Vida posjetili smo muzej na Humcu. U fran-
jevačkom samostanu svetog Ante Padovanskog na Humcu nalazi se najstariji muzej
u Bosni i Hercegovini osnovan 1884. U
obnovljenom muzeju izloženi su predmeti
prikupljeni na širem prostoru Hercegovine
od starog kamenog doba do naših dana.
Fra Milan Jukić nas je zatim proveo i kroz
galeriju Majka u kojoj se nalazi zbirka umjetnina sa svojim stalnim postavom. Zbirka
sadrži 300-tinjak umjetnina od čega je gotovo 140 skulptura u raznim materijalima, a
ostalo su slike , crteži i grafike s temom
majke, česte inspiracije kipara i slikara kroz
povijest. U zbirci je zastupljeno četrdesetak
kipara i dvadesetak slikara iz Hrvatske i
Bosne i Hercegovine (Ivan Meštrović,Antun
Augustinčić,Frano Kršinić, Stipe Sikirica,
itd..), a od slikara Mladen Veža, Vasilije Jordan, Ivan Lacković Croata itd…) Nakon
Humca posjetili smo Čitluk, obiteljske vinske podrume Andrija obitelji Ćorić, nadomak Gospina svetišta Međugorja. Na visoravni Brotnja u vinogradima živopisne Paoče
obitelj Ćorić uzgaja dvije poznate hercegovačke sorte grožđa, bijela Žilavka i crna
Blatina. Proizvodnjom vina obitelj Ćorić bavi
se preko 350 godina.Vinarija Andrija je jedna među rijetkima što izrađuje i etikete s
natpisom na Braillevu pismu za slijepe.
Tako nas je gospodin Miro Ćorić iznenadio
i darovao svakom članu bocu vina s natpisom na Braillevu pismu, a članovi su kušali
njegova vina u kušaonici uz neizostavnu
hercegovačku mezu. Nakon Čitluka slijedila je posjeta Međugorju – Gospinom svetištu gdje smo sudjelovali u misnom slavlju u
župnoj crkvi sv. Jakova. Poslije Međugorja
slijedio je povratak preko Ljubuškog na
Humac , gdje smo se odmorili i ručali u
Restoranu Most. U povratku za Grad svratili smo u Neum na kavu. U autobusu je bilo
veselo uz pjesmu i dobre viceve stigli smo
doma. Svi članovi su bili zadovoljni izletom.
U realizaciji ovog projekta pomogli su nam
HEP-Hrvatska elektroprivreda –Zagreb i Dubrovačko neretvanska županija.
Predsjednica Rosa Matić
EUROPSKI PARLAMENT - MEĐUNARODNA IZLOŽBA
GRUDA
Stećci i voštani brodovi
Sjećanje na Ivicu
Rilovića
U suradnji Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Dubravke Šuice i Regionalne razvojne agencije Dubrovačko
- neretvanske županije DUNEA u Europskom parlamentu 6. listopada 2014. godine otvorena je međunarodna izložba
“Stazama stećaka”. Riječ je o projektu
koji obuhvaća četiri države, a financiran
je od strane Europske komisije. U Hrvatskoj je obrađen lokalitet Novakovo greblje u Čepikućama, u Bosni i Hercegovini izabran je lokalitet Bijača kod Ljubuškog, u Srbiji je obrađen lokalitet Grčko groblje u selu Hrta kod Prijepolja, te u Crnoj Gori lokalitet Marina šuma kod Pljevalja. U isto vrijeme poznati dubrovački čistač gospodin Tonči Jonjić izložio je jedinstvene u svijetu makete brodova i galija izrađenih od voska. Voštani
modeli raznih povijesnih brodova izloženi su do 9. listopada, a među
njima su dalmatinska galija, mletačka galija, trabakul, gajeta, neretvanska lađa, dalmatinski kajić, dubrovačka karaka,
dubrovačka galija
te jedan suvremeni brod - moderni
kruzer koji je danas svakodnevna
pojava u Dubrovniku.
Foto: Lidija
Crnčević /
dubrovniknet.hr
22 GlasGrada - 499 - petak 10. 10. 2014.
Osnovna škola Gruda, Društvo Naša djeca Gruda i Dječji vrtić
Gruda, obilježili su 2.listopada dan stradanja mladog konavoskog branitelja Ivice Rilovića, pred spomen obilježjem u Karasovićima. Cvijeće su položili učenici petih razreda sa svojim razrednicima, ravnateljicom Zdenkom Pivčić te predstavnikom Društva naša djeca. Molitvu i tihi spomen obavio je župnik župa
Pločice i Vitaljina don Tihomir Šakota.
KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA
Treba sve prodat’ i pod
hitno vraćat’ dugove
Meni je rek’o otac jednoga zalutaloga sina, kako nijedan narkoman nije dragovoljno otiš’o na
liječenje, dokle god je u kući im’o što - za prodat
Prožimanje prošlosti i sadašnjosti, kažu povjesničari, kad’ vide... kako ne’ko domišljat,
spaja nešto lijepo i nostalgično iz prošlosti, s
nečim praktičnim iz sadašnjosti. A domišljati
su bili u Vodovodu, kad’ su, na sred asfalta,
ispod svoje zgrade,(tamo, đe se više ne smije svrnut’ prema Kunejima), postavili kameni pucal od gustijerne. A na njemu lijepo piše
Vodovod.
Neki su promislili, kako je to najnoviji model
onega čuvenoga pročistača za vodu, što je
treb’o bit’ nabavljen prije puno godina, a nije,
jer su čekali, da se izventa moderna, mini
varijanta željenoga stroja. Drugi su uvjereni,
da je to obična gustijerna, jer da djelatnici
Vodovoda jednostavno ne piju vodu s rubineta. Nisu ludi!
Ma što to govore, da je puko plafon u
Revelinu? Pa ovi stariji gradski paćenici, što im smeta galama mladih glazbenih sladokusaca misle, kako se plafon
drma, jer su zvučnici unutra jači od
protuavionskih haubica... Spominju se
i one klizave štange, na kojima plešu,
nadarene mlade plesne umjetnice.
Tobože, i te štange izazivaju opasno
tektonsko pomicanje, svega što se
još micat’ može. Očekuje se mišljenje
stručnjaka seizmologa.
Mlada ekipa se zaigrala, rekla je naša
bivša gradonačelnica, nakon što su
je, jake snage mladih, lokalnih HDZovaca, nastojale uklonit’, da im više ne
smeta. Svjesna je ona, da mladi jedva čekaju, da starije vrag odnese, pa
makar im bili i u familiji. Vazda je bilo, da se
nekome mora smrknut’, da bi se drugome
svanulo. Pa su na prešu zaigrali, novu epizodu Igara Prijestolja. Ali kako bez režisera
nema ni filma, doš’o im je u Grad, onaj visoki
HDZ-ovac, što jako voli pudlice, a govore, da
ima falsu diplomu, koja mu, još uvijek služi
k’o i prava... a čak se sumnja, da je - intelektualac. On je odma’ rek’o, kako su, radi pokvarenih mobitela, nešto oslabile veze između
baze i lokalnoga članstva. Ili naški rečeno, da
jadni nisu, pa da našoj Europskoj parlamentarki pa’ne dlaka s glave.
Dok novi Ministar financija ne zna kome bi i
koliko ošeg’o iz proračuna, naš najveći proizvođač sladoleda, u strahu uspoređuje lanjsku potrošnju sladoleda u Ministarstvu gospodarstva od skoro dva milijuna kuna, s ovogodišnjom od tek, tristo i nešto tisuća. Ministrova gospođa se javno hvalila, kako doma
ima i originalnu škrinju s logom proizvođača.
Punu naravno! Ganc novu, baš onak’u, kakve
Ledo inače dijeli butigama, da iz njih prodavaju njihove proizvode. Možda se zato u Ministarstvu ove godine, jede manje sladoleda. Ili
je to zato, što ljeto nije bilo baš vruće!
Predsjednik Hrvatske Vlade je dosta
uzdržan u svojim izjavama o putu u Ameriku.
Zato svi misle, kako je tamo dangubio i trošio
naše solde.
Ma su isto tako govorili i kronično gladni Indijci, kad’ je njihov Premijer, prije pet, šest
godina učinio isto. Samo što je on posjetio i
Houston, pa je Indija ove godine uspješno
ispalila sondu, sve do Marsa. Ne znači to, da
će sad’ sve gladne, preselit’ na Mars. Ali, dosta njih misli, kako se isplatilo malo gladovat’
za tako jedan, uspješan iskorak nacije. Bar to
misle ovi, što gladuju samo povremeno.
Naš Premijer nije posjetio Huston, nego,
kako je opetovano
objasnio Ministar s
dva prezimena, Silikonsku dolinu, u kojoj su najveće tvrtke na
svijetu. Silikon, silicij,
svejedno njemu.
Malo koga nije obradovala vijest, da je
Grad Dubrovnik spreman kupit’ nekoliko
narančastih auta za
taksi usluge, apozito
radi domaće čeljadi,
a vozili bi ih Libertasovi vozači. To je smišljeno na gradskom
kolegiju. Cijene bi bile
jako povoljne, a priča se,
kako bi vožnja po Gradu Piše: Mario Klečak
koštala 30-ak kuna, a izvan Grada nešto malo više. Tako bi taksisti
ostali siti, a ovce cijele.
Ako se ideja pokaže korisnom, neki predlažu,
da se uvedu i narančaste samoposluge i
druge butige, u kojima bi građani mogli kupovat’ po domaćoj tarifi. Možda u temu pravcu
idu i najavljene zimske radosti, što dokazuje,
kako gradski oci brinu za građane. Nakon ljeta, kad’ smo svi uživali u bogatim kulturnim i
turističkim programima, sad’ je vrijeme, da nas
i u zimskoj čamotinji obraduju prikladnim programima. Tako će i zimi, kako i ljeti, Grad vonjat’ po kuhinji. Miješat’ će se mirisi tradicionalne dubrovačke kobasice s kiselim kupusom i hamburgerima sa svačim. A
nećemo morat’ plaćat’ skupe napice i
uglancani beštek u restoranima, nego
ćemo živjet’, jest’ i pit’ na Stradunu i
okolo njega. A kad’ napadne snijeg iz
unajmljenih snježnih topova, bit’ će
klizanja i kuhanoga vina. Grad će nam,
u te svrhe, od svoje ušteđevine kupit’
kućice i šatore, a možda i ringišpil, za
nezaboravne trenutke božićnoga i novogodišnjega shopinga.
Mnogi su prije nekoliko dana mučili
prevodeći, s oltara upućenu apologetsku propovijed našega Kardinala,
koji je, svojim nepogrešivim njuhom
namiris’o, da se Hrvatskom širi opasni “Demonov zadah’’. Promislili ljudi,
da nam se država raspada. Pa smrdi.
A onda su shvatili, da tu nešto drugo smrdi, i
da je propovijed bila - pun pogodak. Jer je
potakla SABOR da prepozna poseban
položaj vjerskih zajednica, i usvoji Zakon o
Poreznoj oazi. Znaju političari, da nije lako
brojit’ toliku lemozinu i ostale darove, pa se
još javno državi hvalit’ iznosima.
A nisu bome u Saboru ni svi lijevi - nevjernici. Puno njih koristi razne biblijske metafore,
pa su izgleda, ovega puta, iz Svetih knjiga
pročitali onaj odlomak, koji pretkazuje, kako
će se onome koji ima, dat’ još, neka ima u
izobilju, a od onoga koji nema, oduzet’ će se
i ono zeru što ima. Pa onda dalje savjetuje,
da se beskorisnoga slugu izbaci vanka u
tamu. Ondje će bit’ plač i škrgut zubi. A može
bit’, da je ovo upućeno onima, što provode
deložacije?!?
Zadnjih dana, zubima škrguću i razni sindikati,
udruge, organizacije civilnog društva. Ne daju
oni naše auto-ceste u koncesiju i Bog! Nego
hoće još jedan referendum. A bome pametno ljudi govore. Ako se autoceste isplate privatnim koncesionarima, zašto ne bi i državi?
A iz države kukaju, kako nemaju alternativu.
Treba sve prodat’ i pod hitno vraćat’ dugove,
pa će tako izliječit’ bolesno gospodarstvo.
Meni je rek’o otac jednoga zalutaloga sina,
kako nijedan narkoman nije dragovoljno
otiš’o na liječenje, dokle god je u kući im’o
što - za prodat.
GlasGrada - 499 - petak 10. 10. 2014. 23
Mali oglasi za sljedeći broj, primaju se zaključno s UTORKOM DO 12:00 SATI i objaviti će se samo jednom. PREDAJTE MALI OGLAS SMS-om NA BROJ 616248 (upišite GLAS, vaš tekst), (cijena poruke 3,72kn, PDV uključen).
Externus d.o.o. B. Bušića 16, 10000 Zagreb, OIB: 55605263245; podrška: 8-16h, 01 6686 383, www.externus.hr ili [email protected]. GLAS GRADA NE ODGOVARA ZA SADRŽAJ MALIH OGLASA.
mali OGLASI
KUĆE
Prodajem novu kuću na dvije
etaže (107 m2 x 2) u BiH, u blizini manastira Tvrdoš, kraj rijeke.
Gornja etaža potpuno uređena
i opremljena, ograđena okućnica cca 350 m2. 095 87 49 371
STANOVI
Prodajem stan u Novoj Mokošici 55m2. 099 754 7239.
U strogom centru Zagreba
prodajem stan 115 m2, cijena
2400 eura/m2. Ozbiljnom
kupcu popust. Osim jutra, cijeli dan tišina, pogled na Dolac i
na Katedralu. 098 9660 420
IZNAJMLJIVANJE
Iznajmljujem 2 stana na duži
period u Župi obitelji bez djece
ili samcima. 091 538 2229.
ULICAMA MOGA GRADA
APARTMANI
Iznamljujem studio apartman
pogodno za jednu osobu u
Zatonu velikom. 098 628 813.
GARSONJERE
Iznajmljujem opremljenu garsonjeru za 1 ili 2 osobe. 098 856
142.
PLOVILA
Drvena plastificirana pasara 7.7 m, samogradnja by Mr. Franko Cetinić, Perkins 36 HP made in UK, 11.100,00 Eura.
098 747 107.
POSAO
SOBE
Uređujem vrtove i đardine, dipl.ing.agr.
098 958 1993.
Iznajmljujem sobe u Komolcu i
u ulici V. Nazora studentima i
radnicima. Zvati od 10 do 20 h.
092 198 8790.
Fizioterapeut pruža usluge masaže.
Dolazim na vašu adresu. Zvati od 10
do 18. 099 593 5256.
ZEMLJIŠTA
Majstor u kući 24 sata, svi završni radovi u građevini (pituravanje, sanacija
sitnih popravaka u domaćinstvu, elektro i vodo uređaja, po potrebi održavanje
kuća i apartmana), ugradnja laminata i
pl. namještaja. Garantirana kvaliteta, cijena povoljna. Radimo u Dubrovniku i
bližoj okolici.092 311 6363.
Hitno prodajem građevinsko
zemljišta u Čibaći - Mišići, odmah
ispod autobusne stanice. Cijena
50 eura/m2. 098 747 107.
Ako želite dok radite ostaviti svoje dijete u sigurnim i ozbiljnim rukama,
obratite se na 098 946 7244.
Jednokrevetna sobica u Gružu
s kuhinjom, banjom, poseban
ulaz. 099 199 6259 i 417 676.
Izdajem sobu u Gružu u blizini
robne kuće Srđ. 098 768 631.
Prodaju se parcele od trafostanice do Hodilja. Parcele se
nalaze pokraj ceste, te je moguć priključak struje i vode. 095
812 8042.
VOZILA
MERCEDES E 200 cdi, ‘99.g.
model 2000.g., reg. do 06/
’15.g. 213000km. cijena po
dogovoru. 091 5400 137
AUDI A3 1.9D, reg. do 11./’14.
098 285 582.
BEVERLY 200, 7000 kn i BEVERLY 500, 15000 kn (oba freško registrirana). 098 192 7649.
KAMENOKLESAR-Izrada grobnica,
spomenika,vaze-kamenice, klupice,
ograde, povoljno 091 728 5208.
RAZNO
Iznajmljujem vez za barku u Rijeci dubrovačkoj na dulje vrijeme, uz osiguran parking. Informacije na broj 020 452
646.
POMOĆ I NJEGA
Tražim posao njegovateljice 24sata.
Nazvati na broj 00386 635 85162.
OSOBNI ODNOSI
Gospodin želi upoznati dame za
druženje, odličan džeparac. 099 826
1327.
Prilikom predaje oglasa, u SMS-u je potrebno priložiti sljedeće podatke:
pravne osobe: ime tvrtke, sjedišta, OIB, ime i prezime odgovorne osobe
fizičke osobe: ime i prezime naručitelja, OIB, njegovo prebivalište, odnosno boravište.
Prilikom predaje oglasa obvezni ste navesti svoje identifikacijske podatke kako bi oglas bio objavljen,
u protivnom, Zakon nam zabranjuje objavu Vašeg oglasa. Identifikacijski podaci neće biti objavljeni,
neće GlasGrada
biti dostupni drugim
korisnicima,
se koristiti
u druge svrhe od strane Tele 5 d.o.o.
24
- 499
- petakniti
10.će10.
2014.
ŽELITE LI SE I VI
REKLAMIRATI
NA OVIM
STRANICAMA,
NAZOVITE
MARKETING
GLASA GRADA:
358 980
311 992,
ILI SE JAVITE
MAILOM:
tele5marketing
@gmail.com
Irish pub
"The Gaffe"
Marende
ponedjeljak-petak
cijena 35.00kn
od
10.00h-15.00h
M/B PERAST I KRONOLOGIJA BEZUMLJA SRBA I CRNOGORACA NA DUBROVAČKOM
PODRUČJU (6)
Na Mljetu se lakše disalo
U luci Polače su svi članovi posade saznali o novoj pomorskoj blokadi
Dubrovnika, i o pogoršanju stanja oko Dubrovnika
Krajem rujna i početkom listopada 1991. u
području dubrovačkog akvatorija, na potezu od 27 nautičkih milja, između Stona i
Cavtata bilo je čak 12 neprijateljskih brodova JRM-e, što je izuzetna borbena snaga.
Među njima su se u borbenim akcijama
uništavanja svega hrvatskog posebno
istaknuli slijedeći patrolni čamci (PČ): PČ135-„Triglav“, PČ-137-„Rudnik“, PČ-174„Učka“, PČ-175-„Grmeč“, PČ-178-„Kosmaj“ i PČ-179- “Zelengora».
Osim ovih brodova, u akvatoriju Dubrovnika bile su i raketne topovnjače, minolovci,
te podmornica P-831-„Sava“, koja je trebala imati posebne zadatke na naseljenim
otocima dubrovačkog akvatorija - nakon
potpune okupacije dubrovačkog područja. U neposrednoj blizini Dubrovnika i stare
gradske jezgre neprestano se nalazilo osam
do deset brodova JRM-e.
Dan prije općeg napada na
Dubrovnik, u jutarnjim satima, 30. rujna, četiri vojna zrakoplova nadlijetala su Dubrovnik i okolicu u više
navrata i to vrlo nisko, zastrašujući i na taj način
stanovništvo. Iz područja
Konavala čule su se povremene udaljene detonacije,
za razliku od onih koje su se
posve jasno čule kad je s
područja hercegovačkog
sela Ivanice izvršen artiljerijski napad na Župu dubrovačku.
Gradom su kružile zastrašujuće informacije o pristizan-
ju novih snaga neprijatelja iz pravca Nikšića
i Trebinja na istočne dubrovačke granice,
te o jakim postrojbama JNA koje su iz područja Popova polja već krenule u smjeru
Slanoga u Dubrovačkom primorju. Među
posadom m/b Perast je bila zavladala zebnja, te su sa dozom olakšanja dočekali plovidbu tog 30.9.-ponedjeljak, u 13.00 sati
prema Mljetu, gdje se nije tako izravno osjećala prisutnost neprijateljske vojske.
Za većinu posade broda lakše se disalo na
Mljetu zbog još jednog razloga, jako bitnog,
a to je zbog njihovog doma i obitelji koje su
tamo živjele. Na brod se tog dana, ponedjeljak - 30.9., u Gružu ukrcao i drugi kapetan m/b Perast; Muhamed Čerimagić-Hamo,
koji se vratio s godišnjeg odmora, te je od
1. listopada trebao preuzeti zapovjedništvo, no taj dan brod je još plovio pod
zapovjedništvom kapetana Miljenka Sršena-Mila.
Vapor, kako je većina stanovništva otoka
zvala m/b Perast je bez problema u uobičajeno vrijeme isplovio iz gruške luke u
smjeru odredišnih luka na otocima. Dolaskom m/b Perast u krajnju odredišnu
luku na Mljetu-Polače, stigao je i telefax
iz Komande VPS Boka o novoj blokadi
dubrovačke luke Gruž i starog Grada: “Na
osnovu naređenja predpostavljene komande, dana 30. 09. 1991. godine od
17:00 časova snage Jugoslovenske ratne mornarice uspostavljaju potpunu pomorsku blokadu šireg rejona luke Du-
brovnik”. Ovim telefaxom
su ovaj put bile i točno
naznačene
granice
blokade: Rt Bat-Zaton, Rt
Bezdanj-Koločep, Svjetionik Grebeni, SE Rt Lokrum-Rt Pelegrin, te je u
nastavku pisalo kako
blokada stupa na snagu u
17.00 sati. U obavijesti je Piše: Silvio Market
bilo i prijeteće upozorenje
na koji će se način postupati prema
prekršiteljima pomorske blokade: “po
pravilima borbene upotrebe bez upozorenja”.
Bio je to početak više od dva mjeseca duge
i izuzetno okrutne blokade cijelog dubrovačkog akvatorija. Na sreću, m/b Perast
je toga dana ipak bez problema uspio doći
do Polača, gdje je po posljednji put kapetan Sršen predao zapovjedništvo nad m/b
Perast kapetanu Čerimagiću. U luci Polače
su svi članovi posade saznali o novoj pomorskoj blokadi Dubrovnika, i o pogoršanju stanja oko Dubrovnika.
Bilo je posve očito da sveopći napad na
Dubrovnik samo što nije
počeo. Među posadom broda tada se postavilo pitanje
o daljnjoj plovidbi. Svi članovi posade, kao i kapetan
Čerimagić su zaključili kako
ne treba riskirati i sutradan
isploviti, jer je preopasno.
Sam kapetan Čerimagić se
o tome dodatno posavjetovao i s Ivicom Škerom, kapetanom trajekta “Badija”,
koji je održavao sezonsku
liniju Polače – Trstenik, te su
se konačno oba usuglasila
da sutra - 1.10., ni brod
Perast, a ni trajekt Badija
neće isploviti iz Polača. Kapetan Čerimagić je takvu odluku prenio posadi m/b
Perast koja se nakon toga
razišla svojim kućama.
U to vrijeme se u Lučkoj kapetaniji uvelike
raspravljalo o blokadi sa gosp. Cvijetom
Bezićem ( šefom poslovnice „Jadrolinije“ u
Gružu ), kao i sa svim drugim nadležnim
institucijama u Dubrovniku i Splitu, te je
donesena odluka da m/b Perast ipak
slijedeće jutro treba isploviti. Navigacijski
plov je trebao biti isti kao i za prijašnje dvije
blokade: Mljet-Šipan-Slano i obratno. Čitajući obavijest iz VPO Boka činilo se kako je
plovidba izvan zadanih granica blokade
dozvoljena, no bila je to kobna greška! JNA
je i taj put kao i bezbroj puta dotada prevarila svoje žrtve...
(nastavlja se)
GlasGrada - 499 - petak 10. 10. 2014. 25
26 GlasGrada - 499 - petak 10. 10. 2014.
PEMO SUPER FESTA ZA 20-TI
ROĐENDAN! PRIDRUŽITE NAM SE!
PEMO, vodeći dubrovački maloprodajni
lanac, ove godine obilježava 20 godina
poslovanja. Povodom proslave ove važne
obljetnice PEMO priprema brojna
iznenađenja svojim vjernim kupcima. Već,
u utorak, 14. listopada 2014. godine s
početkom u 11 h ispred PEMO hipermarketa u Vukovarskoj 26, priprema se PEMO
Super festa za 20ti rođendan!
Vjerni kupci zabavit će se uz DJ Vjevericu,
slatke delicije, veliku rođendansku tortu i
brojna iznenađenja. Ovom prigodom najavit će se i PEMO super nagradna igra,
koja započinje 15. listopada 2014.g. i traje
do 15. siječnja 2014. g.. Vjerni kupci, koji u
navedenom razoblju budu koristili svoju
PEMO klub karticu uz minimalni iznos kupnje od 100 Kn u svim PEMO prodavaonicama, imaju priliku osvojiti brojne atraktivne
nagrade poput: poklon bonova u iznosu
od 1.000 Kn, večere za dvoje u dubrovačkim restoranima, pametne mobitele,
avionske karte na putovanjima unutar Hrvatske, INA poklon bonove za limene ljubimce i super nagradu - automobil Golf TSI
Trendline.
Nagradnu igru prati 3 kruga izvlačenja: 20.
studenog 2014.g., 20. prosinca 2014.g. i
20. siječnja 2015. godine, kada ćemo
doznati ime najsretnijeg PEMO kupca,
novog vlasnika automobila Golf TSI Tredline. Djelatnici PEMO prodavaonica svim svojim
kupcima žele puno sreće u ovoj nagradnoj igri.
Pridružite nam se u utorak, 14. listopada u 11 h na PEMO super festi za 20ti rođendan! Mi
smo tu radi Vas, već 20 godina po Vašem gustu!
GlasGrada - 499 - petak 10. 10. 2014. 27
28 GlasGrada - 499 - petak 10. 10. 2014.
GlasGrada - 499 - petak 10. 10. 2014. 29
ZANIMLJIVOSTI IZ TISKA PRVE POLOVICE XX. STOLJEĆA
UČIMO HRVATSKI
Hrana i zlato za „zlatnog čovjeka“ Polovica ili
polovina?
O jednoj neobičnoj prevari koja se odigrala na otoku Korčuli.
Žrtve dviju „kuma“ bio je obični puk, ali i imućnije osobe iz
Vele Luke, Smokvice i drugih korčulanskih mjesta
Često se u hrvatskim tiskovinama mogu pročitati
oglasi u kojima se nudi
Priredio:
Damir Račić brže dolaženje do stana,
automobila, unosnog
zaposlenja na stranim brodovima i štošta
drugo. Naravno, treba uplatiti ili poslati određeni predujam da se „stvar“ ubrza. Mnoge
lakovjerne osobe povjeruju i nakon
podužeg čekanja na odgovor, steknu gorko iskustvo saznanjem kako su prevareni,
nasamareni i da su ostali bez svoga novca,
a katkad i cijele ušteđevine. Netko prijavi
prijevaru MUP-u, ali najčešće od toga nema
rezultata, jer je „posao“ uglavnom obavljen bez fizičkog kontakta s prevarantomicom, te se ne može dati njegov (njezin)
fizički opis. Zašto su ljudi lakovjerni u današnje vrijeme s obzirom da ovakvi oglasi
ne daju nikakvu garanciju i relativno su česti
u hrvatskim tiskovinama?
Vjerojatno bi na ovaj upit mogli dati objašnjenje i odgovor psiholozi. Ove prevare, a
nazovimo ih „individualne“ prevare samo
su kap u moru u usporedbi s oglasima objavljenim u tiskovnim ili elektroničkim medijima kada se vara mnoštvo ljudi. Najbolji i
najčešći primjer je kod oglašavanja i
promidžbe određenog preparata ili eliksira
koji omogućuje ponovni rast kose kod
ćelavih muškaraca ili „efikasnih“ dijeta. U
oglasnim porukama za artikle s područja
kozmetike, farmakologije i sličnih djelatnosti
koriste se fraze koje zvuče znanstveno s
dodacima engleskih riječi, ne bi li na kupca
proizvoda ostavili što snažniji dojam.
Ne može se zamjeriti marketinškoj službi
jer su njihovi djelatnici za taj posao stručno
educirani i trude se da proizvod ili uslugu
prati što „zvučnija“ reklamna poruka. Naposljetku od potencijalnog kupca proizvoda ili korisnika (npr. kozmetičke) usluge
zavisi hoće li oglasnu poruku prihvatiti „zdravo za gotovo“! Kad se već „čudotvorni“
proizvod kupi i koristi uputno je uvijek pročitati priloženu pisanu izjavu proizvođača o
artiklu, radi mogućih popratnih neugodnih
pojava.
Ali vratimo se jednoj neobičnoj prevari koja
se je odigrala na otoku Korčuli. Žrtve dviju
„kuma“ bio je obični puk, ali i imućnije osobe iz Vele Luke, Smokvice i drugih korčulanskih mjesta.
„Dubrovački list“ od 15.06.1927. godine,
broj 17. „VJEŠTICE“ PRED POROTOM
U toku prošle sedmice odgovarale su pred
porotom dvije rafinirane žene, dva odlična
egzemplara sredovječne seoske hohštaplerije, koja je dosta dugo pumpala
praznovjerjem opijeni prosti puk, a i stanovitu seosku elitu u Veloj Luci, Smokvici i t.d.
O.V.F. (u tekstu navedeno puno ime i prezime – nap. D.R.), udovica od 37 godina sa
četvoro djece i B.B.K. (navedeno puno ime
i prezime), udovica sa odraslom djecom,
30 GlasGrada - 499 - petak 10. 10. 2014.
obje iz Vele Luke – došle su na ideju da
iskoriste razna vjerovanja, koja postoje na
otoku Korčuli o zakopanom blagu. „Kuma“
Kate i „kuma“ Frane poznavale su vrlo dobro apetite nekih lakomaca na to zakopano blago. Nije „kuma“ Frane tražila svoje
mušterije. Naprotiv su tražili dobrog medija, a „kuma“ Frane iskoristila je samo priliku, (da) prehrani „sebe i dicu“. Neki svjedoci kažu da su „kuma“ Kate i „kuma“ Filomena samo kat-tad pomagale „kumi“ Frani, dosta mladoj udovici, pomagali su i
bogatiji ljudi. Jedan od ovih obasipao je
Franu intimnim komplimentima, toliko pikantnim, da je sud za „rajske časove“ isključio javnost.
Svoje medijske operacije „kuma“ Frane i
„kuma“ Kate izvodile su na osnovi legende, da u nekog Cekinara ima u zidu zaklačen „zlatan čovjek“. Treba mu nositi samo
„carske darove“ u zlatu, novcu i raznim djakonijama (poslasticama – nap. D.R.), dok
on počme da prosiplje – dukate. Našlo se
lakomaca, koji su vjerovali, a „kume“ su uzimale sasvim ozbiljan stav kakav odgovara
ozbiljnosti posla i „zlatnog čovjeka“, koji
svoje usluge ne daje „ispod cijene“. „Kume“
su radile „solidno“. Srebro su odbijale je
„čovjek“ prima samo zlato. Odbijale su i
prostiju hranu, jer delikatni želudac „zlatnog čovjeka“ podnosi samo letušće (perad, živad – nap. D.R.). Kada bi mušterije
zaboravile tajanstvenog „čovjeka“ Frane je
prosto edpeširala (poslala informaciju –
nap. D.R.) „Šaljite, ogladnio je...“
Zlato, novac, ovce, kokoši, - sve je to padalo pred noge tajanstvenog čovjeka, koji prosiplje dukate. Žrtve su se sve jače opijale
vjerovanjem. Prodavalo se je kuće, njive,
pokućstvo, da se „čovjek“ prehrani, dok
jednog dana neki praznovjerci osjetiše da
zlatni čovjek trpi od – tvrde stolice. (Vjerojatno su „kume“ Kate i Frane prokomentirale: „Baš smo glupe, kako nam je to promaklo!“ – komentar D.R.)
Državni tužilac tuži kume da su varanjem i
himbenim predstavljanjem izmamile velike
svote novaca raznim licima u Veloj Luci,
obećavajući da će im otkriti blago.
Kakva je kazna dosudjena dvjema prevaranticama koje su dugo „mantrale“ svoje
sumještane o „zlatnom čovjeku“ koji prosiplje dukate, nije navedeno u novinskom
izvješću, i je li „kumu“ Franu, mladu udovicu, i dalje obasipao „intimnim komplimentima“, jedan od bogatijih Korčulana.
O lakovjernosti birača u svezi obećanja
političara mogao bi netko napisati znanstveni rad, a to je također masovna prevara, ali
od strane političara. Misao S. Jerzy Leca
glasi: „Činjenica da nam se može stalno
iznova lagati ulijeva optimizam (političarima - dodao D.R.)“. Dokle će političari još
„mantrati“ birače (narod) zavisi isključivo od
nas samih!
I još jedanput ćemo se osvrnuti na dvojbu jesu li i riječi u naslovu istoznačnice i
ako nijesu, unatoč velikoj sličnosti, zašto nijesu. Hoćemo li tako u prodavaonici kupiti polovicu ili polovinu kruha? Ako
namjeravamo kupiti polovinu morat
ćemo ponijeti dosta novaca i velike
torbe. A zašto, objašnjava Tatjana Dobričević iz Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u radijskoj obrazovnoj emisiji
Hrvatskoga radija ovako:
“Zamislite situaciju: kupujete kruh, previše vam je jedan cijeli. Hoćete li zatražiti
polovinu kruha ili pak polovicu? Mislite li
da je to svejedno? Riječi sličnoga glasovnog sastava te bliskoga značenja često su predmet dvojbe u govornoj praksi. Upravo zbog formalne i značenjske
sličnosti, otežano je njihovo razlikovanje te samim tim i njihov izbor u konkretnim situacijama. Među tim je riječima i
imenički par u spomenutom primjeru:
polovica i polovina. Značenjski im je
zajedničko to što i polovica i polovina
označuju jedan od dvaju jednakih dijelova čega.
Već se u starim rječnicima hrvatskog jezika npr. u rječniku Jakova Mikalje iz XVII.
stoljeća pravila razlika u sintaktičkoj
spojivosti tih dvaju imenica pa se tako u
spomenutom rječniku polovica veže uz
imenice koje označuje jedan predmet
koji se fizički dijeli npr. polovica kruha,
dok se polovina rabi uz imenice koje
označuju skupinu ili cjelinu npr. polovina puta. Ista se razlika čuva u normativnim priručnicima i danas. Polovica
tako označuje jedan od dvaju jednakih
dijelova onoga što je fizički prepolovljeno. Pojela sam polovicu jabuke, a
drugu sam polovicu dala sestri. Polovina označuje jedan od dvaju jednakih
dijelova onoga što je cijelo ali što se fizički ne dijeli. Rabimo je kad mislimo na
ono što nije djeljivo te na količinu, skupinu ili na kakav apstraktni pojam.
(polovina Hrvata prati vijesti preko interneta, našla sam se na polovini puta, igrači su prešli na suparnikovu polovinu
igrališta. Dakle, kupujući kruh, želite li
dobiti jedan od dvaju jednakih dijelova
prerezanoga komada kruha, zatražite
polovicu kruha. Zatražite li polovinu
zatražili ste pola od ukupne količine kruha na policama”.
Ako ćemo se držati pravila i ako želimo
govoriti pravilnim standardnim hrvatskim
jezikom, trebalo bi i iz ovoga primjera
naučiti razliku u značenju dvaju sličnih
riječi. Međutim, kako bi bilo suviše pretenciozno očekivati od prodavača da o
tome bilo što zna, a da nas ne grize
savjest što se ne koristimo naučenim,
zatražimo pola štruce i bit će sve u redu.
T.K.
GlasGrada - 499 - petak 10. 10. 2014. 31
Izvadci iz knjige:
„Povijest dubrovačkog hotelijerstva - od prvih
prenoćišta u Dubrovačkoj Republici do modernih
pansiona i hotela uoči Domovinskog rata“
Lukša Lucianović
Povijest
dubrovačkog hotelijerstva
Uvod
Smještajni objekti koji su radili
između dva svjetska rata
U daljnjim feljtonima govorit ćemo o brojnim smještajnim kapacitetima koji su radili u spomenutom vremenskom razdoblju
ali kako ima dosta zanimljivih slika o hotelu „Adria“ u Lapadu, a
malo prostora u listu, u ovom feljtonu bit će više slika nego
riječi.
Feljton br. 40
Hotel ‘Adria’ u
Lapadu
Hotel „Adria“ (36 postelja) nalazio
se u Lapadu i to na mjestu gdje se
sa glavnog raskrižja, zvanog „Pošta“, krene šetnicom prema uvali „Sumartin“ (prva zgrada na
lijevoj strani). Poslije Drugog svjetskog rata je srušen, a danas je na tom mjestu zgrada za stanovanje. Vlasnik hotela (1938.) bio je Harold Kučera. Sve su sobe imale kupaonicu i tekuću vodu.
Zanimljivo je što je taj hotel (iz prospekta) nudio za doručak: „kava, čaj, kakao ili čokolada po želji,
sa dva komada peciva, maslacem, marmeladom ili medom (također po želji“). Prestao je raditi uoči Drugog svjetskog rata.
Fitness Bazen Sauna·
Parna kupelj·Power Plate
32 GlasGrada - 499 - petak 10. 10. 2014.
Hotel Hilton Imperial - tel: 020 320 389
7 korisnih savjeta...
Kako napredovati općenito na poslu pa
tako i na poslovima u turizmu: donosimo
7 korisnih savjeta... Osjećate se kao da je
vrijeme da se popnete jednu stepenicu
na poslovnom planu? Nestrpljivi ste u
namjeri da napredujete i preuzmete neke
nove zadatke i odgovornosti? Svi znamo
da je, kako bismo postigli neki napredak
u karijeri, potrebno raditi više od očekivanog i pridobiti naklonost nadređenih.
Međutim, to nije sve, iako je dobar
početak. Donosimo nekoliko faktora koje
treba uzeti u obzir:
Strast
Zašto želite napredovati? Zbog prednosti
kao što su veća plaća ili zato što zaista
želite napredovati u poslovnom smislu?
Možda smatrate da imate sve potrebno
za uspjeh na određenoj poziciji? Da biste
napredovali, potrebno je osjećati strast i
ponos prema vlastitom poslu.
Ponašanje
Nemojte se žaliti na klijente, projekte,
kolege i nadređene. Generalno, nemojte
se žaliti na posao. Čak i ako ste u poslu
preko glave, zadržite pozitivno
raspoloženje. Zašto bi vam itko ponudio
promaknuće ako djelujete kao da se ne
možete nositi niti s trenutnim poslom?
Pretvorite kritike u prednost
Umjesto da zauzmete obrambeni stav
kada vam netko uputi kritiku, shvatite je
kao dobronamjerni savjet koji možete
iskoristiti da biste napredovali.
Proširite znanja i vještine
Preuzmite nove zadatke u kojima nemate
iskustva. Iskoristite to
za osobni rast i razvitak
novih vještina. Ako
doživite neuspjeh,
naučit ćete nešto,
makar što ne napraviti
sljedeći put. Ako uspi- Lukša Lucianović
jete, pokazujete da www.dubrovnikturistinfo.com
uvijek možete biti bolji.
Budite svjesni vlastitih mana i vrlina
Razmislite što stoji između vas i napretka.
Zadržavaju li vas mane u poslovnom statusu quo? Ako se trenutno ne možete s
njima nositi, kako će tek biti na višoj, odgovornijoj i zahtjevnijoj poziciji?
Pronađite mentora
Povežite se s nekim tko je na višoj
poslovnoj poziciji od vas, po mogućnosti
na onoj kojoj stremite. Njihovi savjeti i upozorenja bit će neprocjenjivi prilikom
pripreme za posao koji želite. Osim savjeta i iskustva, dobit ćete uvid u to što se
očekuje od osobe koja je na poziciji koju
priželjkujete.
Ne očekujte nešto što niste zaslužili
Budite realistični i iskreni prema sebi. Radite li na sebi kontinuirano? Dajete li sve
od sebe? Nemojte samo očekivati i pretpostavljati da biste trebali napredovati. Vi
i vaš trud ste najbitniji faktor u cijeloj priči.
(Lidl)
Turistički promet za devet mjeseci u Župi
dubrovačkoj i Vela Luci
U rujnu je Župu dubrovačku posjetilo oko
tisuću gostiju manje nego
isti mjesec lani, a broj ostvarenih noćenja je manji
za 8%. Prema podacima
Turističke
zajednice
općine, pad je zabilježen
u svim vrstama smještajnih kapaciteta, a najviše u
Kućanstvima - komercijalna noćenja 11%. U hotelima i turističkim naseljima
je ostvareno 6% manje
noćenja. Broj noćenja
Francuza, kao najbrojnijih
župskih gosta je manji za
18%, dok je Nijemaca bilo više za 3%, a
gostiju iz Ujedinjenog Kraljevstva za 4%.
U prvih devet mjeseci 2014.godine Župu
dubrovačku je posjetilo 74.724 turista koji
su ostvarili 349.869 noćenja, što je za 2%
manje u usporedbi s istim razdobljem
prošle godine.
Vela Luka
U rujnu se na području Vele Luke bilježi
pozitivan rast turističkih noćenja od 6%.
Povećanje je ostvareno u privatnom
smještaju i kampu “Mindel”, dok se manji
pad bilježi u hotelskim kapacitetima.
Ovo je prvi mjesec u glavnoj sezoni u
kojem hoteli ne bilježe povećanje broja
noćenja, dok se u privatnom smještaju
prisutan konstantan rast.
Uzimajući u obzir svih devet mjeseci povećanje broja noćenja iznosi 9%.
Najveći porast ostvarili su Hum hoteli od
18%, kamp “Mindel” 17%, hotel Korkyra
5%, te privatni smještaj sa povećanjem od
4%.
IZ SINDIKATA UMIROVLJENIKA
Potreba jačanja
zaštite starijih
Svi mi, posebno stariji, znamo da zaštita starijih nije na nekoj visini. U povodu toga
izaslanstvo Sindikata umirovljenika Hrvatske,
na čelu s predsjednicom Jasnom A. Petrović, posjetilo je Ured pučke pravobraniteljice
gdje su vodili razgovore o položaju i diskriminaciji umirovljenika i starijih osoba.
Tom prigodom izneseno je više problema s
kojima se susreću starije osobe u našoj zemlji. Jedan od gorućih problema su Ugovori o
dosmrtnom izdržavanju koji su često predmet velikih malverzacija i zloupotreba. Iako
je, prije više od godinu dana, Sindikat
umirovljenika Hrvatske pokrenuo inicijativu
za izmjenu zakona koji se odnosi na tu materiju da bi se isključile prijevare, do danas
to nije urađeno.
Drugi problem koji je bio na dnevnom redu
razgovora bio je općeniti odnos prema starijim osobama. Govorilo se o nedostatku
dugoročne strategije društvene brige o starijim osobama, a posebno nedostatku dugoročne skrbi o osobama potrebitih tuđe
njege i pomoći. Kao primjer te nebrige
spomenut je i najnoviji prijedlog porezne
reforme u kojoj bi se povećao iznos
neoporezivog dijela primanja samo za
zaposlene osobe. U tom projektu, međutim,
nisu spomenuti umirovljenici i povećanje
neoporezivog dijela mirovina.
Na kraju se govorilo i o najnovijim izmjenama Zakona o sigurnosti prometa u kojemu
se, bez razloga, diskriminira starije osobe.
Naime, novi Zakon je bitno umanjio prava
starijih osoba na način da je uveo dobnu
granicu za produženje vozačke dozvole, uz
obavezu liječničkog pregleda svake godine
(na vlastiti trošak), spustivši je, sa dosadašnjih 80 na samo 65 godina. Tim prijedlogom
oštećeno je 221 tisuća vozača starijih od 65
godina. Na kraju razgovora donesene su
odluke da se provedu zajedničke promotivne
aktivnosti s ciljem upoznavanja šire javnosti
s društvenim položajem i pravima starijih
osoba. Pripremila: Vesna Mijović
SUH - PODRUŽNICA DUBROVNIK ORGANIZIRA
Izlet za Topusko
od 9.11. do 19.11. 2014. g.
Vrlo povoljan hotelski aranžman uključuje:
puni pansion, liječnički pregled, terapije po
preporuci liječnika (osim subote i nedjelje),
osiguranje i plesne večeri. Plaćanje u nekoliko rata. Bazen otvoren svaki dan od 6 ujutro
do 22 sata navečer. Ako niste - postanite član
sindikata uz godišnju članarinu od 50 kuna.
Sve informacije na tel. br. 332-857
www.dubrovnik-turistinfo.com
Sve o dubrovačkom i dubrovačko-neretvanskom turizmu na jednom mjestu (u 2013. objavljeno 2.348 članaka)
GlasGrada - 499 - petak 10. 10. 2014. 33
ŠPORT
USPJEH DUBROVAČKOG BORCA
BADMINTON
Antun Račić prvi FFC prvak!
Dvije bronce za Barbaru Janičić
VATERPOLO-TRIGLAV
JADRANSKA LIGA
Nakon vrlo dobrog kickboks
dijela FFC 14
eventa, njegov
MMA dio ponudio je pravi spektakl. Čak četiri
borbe završio
su prekidom u
prvoj rundi, a
prvi FFC prvak
je sjajni Antun
Račić, koji je 15
minuta dominacije protiv Lemmy Krušića pretvorio u pobjedu odlukom
sudaca. Nakon što je FFC dobio jednog slovenskog, MMA dio donio
mu je hrvatskog prvaka. A to je Antun Račić, član dubrovačkog Gladijatora i jedan od najtalentiranijih boraca u regiji, barem što se tiče lakših
kategorija. On je već jednom ranije savladao Lemmya Krušića, no ovog
puta je to bilo puno uvjerljivije. Račić je kontrolirao borbu, kako u stand
upu, tako i na podu, gdje je ostao dojam da bi, u slučaju da vrijede UFC
pravila, možda i mogao završiti borbu laktovima. Krušić je par puta
pokušavao izvući polugu, najčešće na zglobu, no Račić se i iz toga
efektno izvlačio i tako i tu pokazao iznimnu tehniku. Tako je dubrovački
borac postao prvi FFC prvak do 66 kilograma, a gledajući na talent,
kojeg su već prepoznali i u ruskoj M-1 organizaciji, njegov potencijal je
velik i može sigurno i više od ovoga.Pojasprvaka, koji mu je uručioDubrovčanin Orsat Zovko, prvi čovjek FFC-a. D.Lopin
Ovog vikenda Badmintonski klub Aedium sudjelovao
je na ‘Adria youth international’ - međunarodnom
turniru koji se održao u Poreču.Prvo ime Aediumabila je Barbara Janičić koja je osvojila dvije brončane
medalje, pojedinačno i u ženskom paru sa suigračicom Karlom Belas iz Zagreba. Obje medalje osvojene
su u konkurenciji do 13 godina.Barbara je u pojedinačnom i u parskom polufinalu turnira ispala od kasnijih pobjednica. U Poreču su još nastupili Mia Čerjan i Lukša Zlošilo u konkurenciji do 15 godina. U
najjačoj konkurenciji na turniru bili su korak do medalje. Mia je zaustavljena u dva četvrtfinala (mješoviti i
ženski parovi), a Lukša u četvrtfinalu muških parova.
U pojedinačnom dijelu oboje su zaustavljeni u skupinama. D.L.
Jug CO-Jadran HN
14:10
Nakon pobjede u 1.kolu nad Mornarom u Splitu 16:8, Jug CO je u
2.kolu, u srijedu 8.listopada u
Gružu pred oko 800 gledatelja,
pobijedio Jadrana ih Herceg Novog 14:10 (5:3, 6:1, 2:2, 1:4). Susret su sudili Nenad Periš iz Splita i
Ivan Raković iz Beograda, dok je
delegat bio Mlađan Prvan iz Splita.
Jug CO: Bijač (4 obrane), Macan
2, Bošković 1, Janović 3, Younger
1, Fatović, Marković 2, Bušlje 1,
Visković 2, Dobud, Bicari 1, Bautović 1, Popadić-Batina (4 obrane),
Ivanković. Trener: Miho Bobić.
Jadran HN: Kandić (6 obrana),
Gardašević, Popadić, Sekulić 2, Vidović 2, Moskov, Baničević 2,
Sarić, Latinović, Zloković 3, Drašković, Pješević, Popović, Giga 1.
Trener: Vlado Gojković.
ODBOJKA
U subotu startaju odbojkašice
Dubrovnika
Nakon pobjede protiv Brda, odbojkašice Dubrovnika nastavile su svoj put u Kupu Hrvatske. Za plasman u četvrtfinale Kupa Hrvatske igračice Mirjane
Vreće igrale su protiv Kaštela DC, člana prve jakosne
skupine A-1 lige. Oba susreta odigrana su u Kaštelama, prva u subotu, a druga već u nedjelju prije podne.
U prvom ogledu slavlje Kaštela, ali tek nakon pet odigranih setova. Bilo je 3:2 (25:10, 24:26, 20:25, 25:23,
15:13). Treba istaknuti da su Dubrovkinje uoči prve
utakmice igrale u Splitu protiv Brda, pobjeda nakon
četiri odigrana seta igrala se nešto više od sat i pol. U
ranim satima nedjelje, treća utakmica u manje od 24
A-1 LIGAKOŠARKAŠICA
Ragusa gost Novog Zagreba
Ukupno 11 ekipa prijavilo se ove sezone za sudjelovanje u A-1 ligi za košarkašice. Početak prvenstva je
u subotu, 11. listopada. Dosta je promjena u igračkom
kadru, a ove sezone nema ekipe Studenac - Omiš.
Dubrovačke košarkašice u prvom kolu gostuju u
Zagrebu kod Novog Zagreba.Mnogi će reći derbi
utakmica odmah na startu, no ipak malo je vjerovati
u takvu najavu. Upravo je Novi Zagreb ove sezone
pomladio ekipu, a nastupati će sa svim igračicama iz
Zagreba što potvrđuju riječi trenera Kristijana Jagatića: -Nakon pet godina igranja košarke na vrhunskoj razini, u kojima je naš klub dva puta igrao EuroLigu, te po jednom EuroKup, Jadransku i Stednjoeuropsku ligu, u kojima smo osvojili dva kupa i jedno prvenstvo, te svih pet godina igrali F4 Kupa Hrvatske i četiri puta F4 prvenstva, shvatili smo da je
ženska košarka sport koji odumire u Hrvatskoj, koji
nikog ne zanima, odnosno ne zanima u mjeri da bi
Hrvatska imala euroligaša ili sudionika EuroKupa, i
da se ženskom košarkom u Hrvatskoj može baviti
jedino na potpuno amaterskom nivou, ulažući u djecu
i igrajući s njima. Novi Zagreb će u novoj sezoni pokušati osigurati što bolji plasman s zagrebačkim igračicama. Kvaliteta hrvatske ženske košarke prati ulaganja.
ulaganja- –499
nema
kvalitete.
druge
strane
34 Nema
GlasGrada
- petak
10. S10.
2014.
sata. Uz veliki nastup u prvom susret te poraz nakon
pet setove, mlade Dubrovkinje pokazale su veliku
želju za pobjedom, no nedostajalo je snage u ključnim
trenucima meča. Naime, u uzvratnom susretu Kaštela DC slavila je 3:2 (21:25, 25:23, 25:20, 23. 23:25,
15:7). Pod vodstvom Mirjane Vreće iPauline PrkačinDubrovnik je igrao u sastavuSanja Curić, Bojana Aleksić, Lara Dežulović, Anđela Kalauz, Doris Bogoje,
Ana Matušić, Ivana Marinović, Orsula Štaka, Anamarija Grgurević, Nikolina Šare, Iva AdžićiAna
Matuško.Dubrovnik se sada okreće prvenstvu, uz
mlade snage te veliki optimizam s velikom se željom
očekuje nastup u prvom kolu A-1 lige. Na početku
prvenstva Dubrovkinje dočekuju Đakovo, njihov susret igrati će se u subotu, 11. listopada od 20 sati (Gospino polje). D.Lopin
trener Raguse, Zdravko Kitin, vjeruje da će se Ragusa boriti do kraja i na sva tri ‘fronta’. Naime, Dubrovkinje ove sezone igraju Kup Hrvatske, prvenstvo
Hrvatske i Jadransku ligu. Trener Kitin uvjeren je da
Ragusa može daleko, a posebno u prvenstvu gdje
će na sve moguće načine pokušati napraviti iskorak
za razliku od prošle godine kada je prvenstvo zaključeno na 4. mjestu. -Uvjeren sam na moja ekipa
može daleko ove sezone. Imamo uvjete za odličan
plasman, a pogotovo iz razlog jer su mnogi klubovi
oslabljeni, a tu posebno napominjem Novi Zagreb
koji je doživio jedan financijski ‘slom’. Ove sezone
ulazimo bez tri igračice, Ivone Matić (Italija), Josipe
Zovko (Split) i Emilije Babun (Šibenik), ali u sastavu
sa dosta novih igračica koje će zasigurno biti adekvatna zamjena. Iako je Uprava još uvijek u pregovorima vrijedi istaknuti da računamo na pet igračica, a
to su redom Jovana Vukoja, Anna Kovats (Mađarska), Katarina Popović te povratnice u Dubrovnik Ivona Bogoje iKristina Benić! Ukoliko u sljedećih desetak
dana potvrdimo sve uvjete sa ovih pet navedenih igračica ne vidim razloga zašto se ne boriti za prvaka
Hrvatske, ali i za Kup i Jadransku ligu! Inače, ove
godine u A-1 ligi za košarkašice sudjeluje 11 klubova, a to su redom Novi Zagreb, Ragusa Dubrovnik,
Trešnjevka 2009., Croatia 2006., Kvarner, Split, Rockwool Pula, Šibenik, Zadar, Medvešćak i Gospić.
D.Lopin
‘JACKPOT’ OMBLE U RIJECI
Prva (prvoligaška) pobjeda
Nogometašice dubrovačke Omble u sklopu trećeg
kola 1. Hrvatske nogometne lige upisale su prvu pobjedu. Nakon dva poraza (Osijek i Dinamo Maksimir),
igračice Nevena Tomičića na gostovanju u Rijeci kod
ŽNK Jackpot, slavile sa uvjerljivih 4:0 (2:0)!Strijelci za
dubrovački sastav bili su Poč, Kurjak, Mioč i Martić.Napokon smo bili kompletni, čak mogu kazati da je
naša pobjeda mogla biti i uvjerljivija. Sve su cure
odigrale odlično te im ovim putem još jednom čestitam na izvrsnom nastupu. U idućem kolu bi trebali
dočekati Agram no zbog reprezentativnih obveza
utakmicu ćemo prebaciti za neki drugi datum- rekao
je Neven Tomičić netom nakon završene utakmice u
Rijeci.Ovo je ukupno drugo gostovanje Omble u
prvenstvu, u prvom kolu su u Osijeku doživjele težak
poraz 11:0 od aktualnih prvakinja, a danas su,
napokon u punom sastavu, stigle do prve gostujuće
ali i ujedno prve ovosezonske pobjede. U drugom
kolu Ombla je upisala poraz na svom terenu od Dinama 3:2.-Iz utakmice u utakmicu moje cure pokazuju sve veću želju i htjenje. Moram istaknuti da su i
naši navijači u drugom kolu doprinijeli dobroj igri protiv Dinama, no nažalost iz koje na kraju nismo izvukli
pozitivno. Ovim putem se i njima zahvaljujem te ih
pozivam da nas i u idućim utakmicama podrže u što
većem broju- zaključio je trener Omble. D.Lopin
A-2 LIGA KOŠARKAŠA
Dubrovnik dočekuje Adriatic
Košarkaši Dubrovnika spremno dočekuju početak
natjecanja u A-2 ligi. Nakon što su prošle godine sa
mladima snagama krenuli u drugoligašku karavanu
nakon čak devet godina provedenih u najelitnijem
rangu, od ove sezone, novo vodstvo Kluba želi novi
iskorak. Nova imena u Klubu su zasigurno dovoljan
razlog da Dubrovnik može visoko. Prvo novo ime u
Upravi je Željko Raguž, dogradonačelnik grada Dubrovnika koji će zasigurno svojim dolaskom uvelike
doprinijetikošarkašima dapostignu odlične rezultate!
Uz Raguža, novo ime u Klubu je Denis Bajramović,
proslavljeni trener koji će svojim znanjem Dubrovnik
zasigurno podići na razinu više. Bajramović je u Dubrovnik stigao nakon što je bio desna ruka Aleksandru Petroviću, izborniku Bosne i Hercegovine. Vodio
je još juniorsku reprezentaciju Hrvatske, potom
Zagreb s kojim je osvojio Kup Krešimira Ćosića,
Olimpiju iz Slovenije. Dubrovnik u prvom kolu A-2 lige
dočekuje Adriatic. Njihov susret igrati će se u subotu, 11. listopada od 18 sati u Sportskoj dvorani Gospino polje. D.Lopin
PRVI DUBROVAČKI ŠPORTSKI PORTAL
www.dbksport.hr
www.dbksport.com
JUDO
III.HRVATSKA NOGOMETNA LIGA
Uspjeh Dubrovčana na turniru ‘Borsa Open’
Zmaj ‘preletio’ Zmijavce i ‘pomogao’ GOŠK-u
Članovi Judo kluba Dubrovnik nastupili su proteklog vikenda na međunardnom turniru „Borsa OPEN“ koji je okupio oko 900 natjecatelja. Na natjecanju
je nastupilo 6 natjecatelja, a osvojene
su 3 srebrne i 1 brončana medalja. Josip Šimunović osvojio je 2.mjesto u kategoriji (-90kg) u uzrastu juniora dok je
Antonio Đerek osvojio 2.mjesto u uzrastu kadeta (-90kg).U uzrastu mlađih kadeta srebrom se okitio Ante Raguž u
kategoriji do 66 kg dok je Lujo Domaćin
osvojio brončano odličje u kategoriji
+73 kg. Još su nastupili Davor Obrvan
i Ivan Hrnić.
Judaši dubrovačkog „Ura Nagea“ vratili su se s osvojenih devet odličja iz Mostara. -U Mostaru smo nastupili s judašima u mlađim uzrastima koji su ovog ljeta dobro radili i puno trenirali. što se vidjelo i na ovom natjecanju. Vidljivo je kako
izrasta nova uspješna generacija našeg
kluba, ali pred nama je još puno rada i
učenja juda, kao i nastupi na predstojećim turnirima od kojih je prvi u Vinkovcima krajem listopada– kazao je Maro
Đapić, trener i predsjednik Judo kluba
Ura Nage, ističući kako je jako zadovoljan prvi ovosezonskim turnirom. Ukupno su judaši Ura Nagea osvojili 9 odličja i niz dobrih plasmana. Srebro su osvojili: Fran Garvan (-46 kg), Maurcio
Bratičević (-38 kg) i Leo Kužnin (-25 kg),
dok su bronce izborili: Fran Kužnin (-34
kg) u dva uzrasta, Leo Kužnin (-27 kg) u
starijem uzrastu, Maro Šimunović (-50
kg), Kristijan Konjevod (-42 kg) i Leon
Konjevod (-46 kg). Peta mjesta su izborili: Orlando Bratičević (-28 kg), Luka
Nagy (-31 kg), Andro Režić (-34 kg),
Roko Šutalo (-42 kg), Maro Ristić (-46
kg) i Gabriel Giljača (+50 kg). Još su u
Mostaru nastupili Šime Šimunović, Leon
Krile, Nikša Ivanković i Ivan Lale, koji nisu
uspjeli doći u borbe za odličja. Judaši
judo kluba Dubrovnik 1966. također su
uspješno zaključili natjecanje. Mlađi seniori su se borili u Zagrebu na Prvenstvu
Hrvatske, a mlađi članovi kluba na jakom
međunarodnom turniru ‘Borsa Open’ u
Mostaru.
Na prvenstvu Hrvatske za mlađe seniore
nastupila su dva natjecatelja Judo kluba Dubrovnik 1966. U kategoriji do 73
kilograma nastupio je Paulo Buterin aktualni juniorski prvak Hrvatske iMara Lonza juniorska viceprvakinja Hrvatske u
kategoriji do 78 kilograma. Oboje su
zaustavljeni na korak do medalje te tako
osvojili peta mjesta. ZLATO su osvojili
Marko Vareškić (-50) i Josip Bulić (-60)
u uzrastu do 14 godina te Ardian Sufaj (90 mladi kadeti i kadeti), SREBRO Paula Belemčić (-57) uzrast do 14 godina i
BRONCU Andrej Konjevod (-66) u uzrastu kadeta. Do medalja na ovom natjecanju nisu uspjeli doći Ivo Savinović i
Pavo Matana. Nakon ovih uspjeha
mlađe natjecatelje sljedeći tjedan
očekuje turnir Josip Potnek u Osijeku.
Dok seniore za dva tjedna očekujeMeđunarodni Judo Kup Dubrovnikkoji
se tradicionalno održava u Dubrovniku18. i 19. listopada u Sportskoj dvorani
Gospino poljeu organizacijiJudo kluba
Dubrovnik 1966. Stjepo Roko brani zlato sa prošlogodišnjeg Kupa Dubrovnika. Davor Lopin
Nogometaši BSK Zmaj slavili su na
gostovanju kod Croatie iz Zmijavaca
2:1. Nakon uspjeha kod kuće protiv
Hrvaca 3:0, Blaćani stigli do druge uzastopne pobjede. Strijelci za novu pobjedu Zmaja bili su Balić i Musić. GOŠK
je osvojio vrijedan bod u Kaštel Starom
te je ovu pobjedu Zmaja dočekao s
puno radosti.Croatia je sada posljednja, iako s istim brojem bodova, GOŠK
je fenjer prepustio Croatiji koja ima lošiju gol - razliku.
Neretva je u ovom kolu gostovala kod
Primorca, no ipak nije stigla do bodova. Domaćin je slavio sa 5:3! Dva puta
Brečić te jednom Ćelić danas su bili
strijelci za Neretvu. Neretvanac je u
ovom kolu remizirao kod kuće u susretu protiv Kamena. Bubalo je domaćine
doveo u vodstvo, no gosti su anulirali
prednost preko Gudelja. POREDAK 1.
Šibenik 23 boda (22:4), 2. Mosor 22
I.ŽUPANIJSKA NOGOMETNA LIGA
sve pobjede domaćina, u ovom kolu ‘tricu’
su upisali Maestral, Orebić, Croatia i Žrnovo!1. ŽNL - REZULTATIKrvavac: Maestral
- Gusar 2:0, Orebić: Orebić - Župa dubrovačka 2:0, Gabrili: Croatia - Metković
3:0, Žrnovo: Žrnovo - Hajduk 1932. 2:1,
Gruda: Slaven - Konavljanin 1:0, Dubrovnik: Dubrovnik 1919. - Grk 0:0.
D.Lopin
Borna Tikvica ostavio
Slavena na vrhu
Nakon tri kola Slaven i Konavljanin držali
su prvo mjesto 1. Županijske lige, a u
izravnom okršaju na Grudi - uspješniji
domaćin. Borna Tikvica svojim je pogotkom odlučio pitanje pobjednika te ostavio
ekipu Slavena nakon četiri odigrana kola
na sto postotnom učinku. Četiri utakmice - četiri pobjede, a gol razlika 7:0!Inače, susret je promatralo više od 500 gledatelja, a sjenu na susret je bacio lom
noge kapetana Slavena Nika Bratoša,
koji se nakon operacije u dubrovačkoj
bolnici uspješno oporavlja. Na Lapadu
je Dubrovnik tražio izlaz iz loših rezultata,
no u 90. minuta igre protiv Grka bez pogodaka - 0:0. Imali su gosti priliku u 65.
minuti kada je uzdrmana vratnica, no ništa više od toga. Jalovo izdanje domaćina Šorgić je mogao okruniti pogotkom,
no njegov udarac glavom sa četiri metra
nije bio precizan. U ostalim utakmicama
II.ŽUPANIJSKA NOGOMETNA
LIGA
A sada derbi OmladinacPutniković
Rezultati 2.kola: Enkel-Omladinac 1:4,
Putniković-Rat 6:2, Ponikve-SOŠK 3:1,
Jadran –NA Libertas 5:1. Poredak: Omladinac i Putniković po 6, Jadran, NA
Libertas, Ponikve i Enkel po 3,Faraon,
SOŠK i Rat bez bodova. U 3.kolu, u
nedjelju 12.listopada, se sastaju: SOŠKJadran, Rat-Ponikve, Omladinac-Putniković, Faraon-Enkel.
boda (17:5),3.Solin16 bodova (18:9),4.
Neretvanac13 bodova (10:8),5.Jadran
Luka Ploče13 bodova (14:14),6.
Junak13 bodova (7:7),7. BŠK Zmaj13
bodova (12:13),8. Primorac 1929. Stobreč12
bodova
(17:12),9.
Neretva(utakmica manje) 12 bodova
(16:14),10.Hajduk II.(utakmica manje)
11 bodova (14:12),11.Val11 bodova
(7:12),12.Zagora10 bodova (11:19),13.
Kamen9
bodova
(16:16),14.
Hrvace(dvije utakmice manje) 9 bodova (8:8),15. Omiš9 bodova (11:18),16.
Zmaj Makarska8 bodova (10:15),17.
GOŠK5 bodova (6:16),18. Croatia5
bodova (5:19) - RASPORED 10.
KOLO(subota, 11. listopada) Zmaj (M)
– GOŠK, Zagora – Val, Neretva – Šibenik, Junak – Primorac 1929., BŠK Zmaj
– Mosor, Hajduk II. – Croatia, Omiš –
Hrvace, Kamen – Jadran LP, Solin –
Neretvanac. D.Lopin
SLAVLJE SQUAREA
Show Rangotova za 700 gledatelja!
Malonogometaši Squarea stigli su
do prve pobjede ove sezone. U svojoj dvorani, pred oko 700 gledatelja,
momčad Marinka Mavrovića, u sklopu 2. kola I. HMNL slavila je protiv
Malonogometnog kluba Solin
4:1(1:0)! Najviše zasluga za prvu
pobjedu Squarea idu Darku Rangotovu, strijelcu tri pogotka te vrataru
Zoranu Primiću! U prvom dijelu par
zicera gostiju koji su, srećom za 700tinjak domaćih navijača, završili
pored vrata Primića. Square je napadao, prijetio preko Bevande, Jurića i brovčani su stigli i do trećeg
Rangotova.. sve izgledne prilike za pogotka,Josip Jurićje silovitim udarcem
domaćine uspješno je krotio gostujući pogodio ispod, danas izvrsnog, Franvratar Franko Bilić. Nije imao Square ka Bilića za3:1!Gosti su nakon trećeg
prave šanse, trener Mavrović nije bio primljenog pogotka zaigrali sa igračem
zadovoljan igrom. Ipak, Square u 19. vratarom, istina, imali su izglednih
minuti stiže do prednosti; nakon niza šansi, no domaću momčad je u više
odbijanaca pred vratima Bilića, nakon navrata spašavao vratar Primić!Pritisak
čak trećeg uzastopnog udarca, Darko domaćina te igrač-vratar Solina izrodio
Rangotov prizemnim udarcem pospre- je plodom za igrače Marinka Mavrovića
ma loptu ispod izvrsnog Bilića. Erupci- koji su, po treći put, prekoDarka Rangoja oduševljenja - Square vodi1:0!U nas- tovaotišli na nedostižnih4:1!! Do kraja
tavku, igrala se 23. minuta kada jeRob- utakmice rezultat se nije mijenjao te je
ert Pavičić prizemnim udarcem pogo- Square, predvođen Darkom Rangotodio ispod istrčalog Primića za rezultats- vom te izvrsnim Zoranom Primićem stiki egal -1:1!Uslijedila je potom domi- gao do prve pobjede ove sezone pred
nacija Squarea, a koja se okrunila u 26. više od 700 gledatelja!U idućem kolu
minuti izvrsnoj uigranom akcijom koju Square gostuje kod Vrgorca koji nakon
je na kraju svojim drugim pogotkom dva odigrana kola ima remi (Split/2:2)
okrunioDarko Rangotovza 2:1! Nakon te poraz (Novo Vrijeme/4:0). Ogled Vrtoga otvorena igra,gosti su prijetili, no gorca i Squarea igrati će se u subotu,
Dubrovčane je spašavao Zoran Primić. 11. listopada u 18.30 sati u Domu
Prijetio je i Square, najozbiljnija šansa sportova Vrgorac. Prema posljednjim
za domaćine u 31. minuti kada je informacijama očekuje se veliki broj
Rangotov sa otprilike 8-9 metara pogo- navijača Squarea u ne tako dalekom
dio stativu!U 34. minuti utakmice
Du- Vrgorcu!
GlasGrada
- 499 -Davor
petakLopin
10. 10. 2014. 35
ŠPORT
KRENULA 1. ŽUPANIJSKA
FUTSAL LIGA
ATLANT CENTAR
Gradonačelnik Vlahušić
pretplatnik VK Jug CO
Raspoloženi Cavtat
Utakmicom Enkel - Pridvorje startala je
nova sezona 1. Županijske malonogometne lige. Sve utakmice prvog kola odigrale
su se u dvorani Osnovne škole Gruda, a u
sedam utakmica postignuta su 32 pogotka. Najuspješniji je bio Cavtat (5:0/ŠMN
Square), a pet pogodaka postigao je i Zmaj
(5:3/Bebi Papa). Najviše pogodaka u prvom kolu postigla je momčad Dunava koja
je nadigrala Plat 6:3. REZULTATI Enkel –
Pridvorje2:2, Čilipi – Sokol 1:2, Zmaj – Bebi
Papa 5:3, Ombla – Duba 0:0, Plat –
Dunave3:6, Zelena menestra – Jadran 2:1,
Cavtat – ŠMN Square - Župa 5:0.
RASPORED 2. KOLO (subota, 11. listopada) 17 sati:Jadran – Cxavtat, 17.50 sati:
Pridvorje – ŠMN Square Župa dubrovačka, 18.40 sati:Dunave – Zelena menestra,
19.30 sati: Duba Konavoska – Plat, 20.20
sati: Bebi Papa – Ombla, 21.10 sati:Sokol
– Zmaj, 21 sat:Enkel – Čilipi (ponedjeljak,
13. listopada u 21 sat). D.Lopin
Gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro Vlahušić
7.listopada je posjetio fan shop Juga u zgradi Atlant
centra i kupio pretplatničku iskaznicu za sezonu
2014./2015., pred početak ovogodišnje Triglav regionalne vaterpolske lige u Dubrovniku.
EUROPSKI STOLNOTENISKI KUP
(ETTU CUP) 2014/15.
NOVOSTI DUBROVAČKIH BRIDŽISTA
Libertas Marinkolor nije uspio
proći grupu
Prošli vikend dubrovački bridžisti su biti izrazito
aktivni i nastupili su na tri turnira u Imotskom.
Na timskom natjecanju Otvoreno prvenstvo
Jadrana nastupilo je devet timova a među njima
čak četiri tima iz Dubrovnika i Mlina. Najuspješniji
je bio tim Astarea 2 u sastavu: Pavo Handabaka, Mario Kalebić, Pero Jemo, Stijepo Čubela i
Boris Lovjer koji je osvojio drugo mjesto. Pružili
su jaki otpor u finalu protiv favoriziranog hrvatskog prvoligaša, ekipe Split 1. Tim Dubrovnik
2 je osvojio peto mjesto u sastavu: Srđan Golubović, Boško Mišić, Antun Matana i Neven
Blagojević. Tim Dubrovnik 3 je osvojio šesto
mjesto u sastavu: Frano Jančić, Andrija Martić,
Velibor Puzović i Đivo Tikvica. Tim Dubrovnik 1
deveto mjesto u sastavu: Miho Jančić, Toni
Radić, Joško Đilović i Maja Mrša. Na parskom
turniru Modro jezero nastupilo je 19 parova s
Butler obračunom. Pobijedili su Dubrovčani Velibor Puzović i Đivo Tikvica ispred također Dubrovčana Miha Jančića i Tonija Radića. Na parskom turniru Crveno jezero nastupilo je 25 parova s Matchpoints obračunom. Prvo mjesto
zajedno sa parom iz Zadra podijelili su Dubrovčani Miho Jančić i Toni Radić. Među bolje
plasiranima je bio i Toni Matana koji je osvojio
četvrto mjesto u paru sa Nevenom Blagojevićem.
Toni Radić i Miho Jančić su sveukupno najusješniji pojedinci cijelog vikenda. Dodajmo da
je u ponedjeljak 06. listopada u hotelu Neptun
odigran redovni tjedni turnir Bridž kluba Dubrovnik. Na turniruje nastupilo osam parova uz
Matchpoints obračun. Pobijedili su Miho Jančić
i Toni Radić – REZULTATI 1. Miho Jančić - Toni
Radić 61,11%, 2. Joško Đilović - Đivo Tikvica
60,32%, 3. Maja Kučić Kržić - Ivana Cvjetanović
58,73%, 4. Ana Čeović - Maja Mrša 57,94%, 5.
Niko Dubčić - Jakup Selmanović 47,62%, 6.
Frano Jančić - Jerko Jerry Kovač 44,44%, 7.
Vedran Košta - Zdenko Stanković 40,48%, 8.
Ana Veršić - Vanda Richters 29,37%. D.Lopin
U prvom krugu natjecanja po grupama, igrano
4.i 5 listopada, Libertas-Marinkolor nije uspio
izboriti daljnje natjecanje. U Italiji –Castel Geffrodu - ostvarili su jednu pobjedu, protiv rumunjskog predstavnika sa 3:2 a izgubili od Španjolaca 1:3 i Talijana 0:3. Plasman na treće mjesto
u grupi nije bilo dovoljno za daljnje sudjelovanje u ETTU Cupu.
SUPERLIGA MUŠKI 2014/15.
Pulu s lakoćom prošli
U prvom kolu Superlige Libertas-Marinkolor, na
putu za Italiju, gostovao je 2. listopada u Puli
kod istoimenog kluba i ostvario pobjedu sa 4:0.
Drugo kolo Superlige igra se 18.listopada kada
u Dubrovnik dolaze ekipe: STK Vodovod- Osijek (11 sati) i STK Kutina (18 sati). Utakmice se
igraju u Sportskoj dvorani na Gospinu polju. Ulazak slobodan. Pozivamo sve ljubitelje stolnog
tenisa i ostale da dođu bodriti naše igrače u
ovom natjecanju u kojemu imaju želju,volju i
uvjete za ostvarenje velikog uspjeha.
V.Komarica
U PETAK OD PODNE
Dubrovačka regata
U organizaciji Jedriličarskog kluba Orsan od
petka 10. do nedjelje, 12. listopada održat će
se ‘Dubrovačka regata 2014.’ za klasu optimist.
Jedrit će se u akvatoriju ispred hotela President,
između Dakse, Koločepa te Grebena. Prvi start
se očekuje u petak u 12 sati. Prošle godine nastupila su 92 natjecatelja, a najbolji su bili Leon
Kljuš iz crikveničkog Vala u konkurenciji dječaka, a u konkurenciji djevojčica Karmen Perković iz splitskog Labuda. D.L.
36 GlasGrada - 499 - petak 10. 10. 2014.
Uspješni u Imotskom
BOĆANJE / II. HBL-a - JUG - Hidroelektrani bod,
Poraz Komolca
U 5. kolu drugoligaški klubovi sa područja naše Županije nisu
se proslavili. Hidroelektrana je na svom terenu igrala neriješeno, Komolac i Metković su poraženi na gostovanjima, a Ploče
su također poražene i to na domaćem terenu. Boćari Hidroelektrane su protiv gostiju iz Dugopolja loše otvorili utakmicu, nakon prvih igara bilo je 2:6, nakon guma 5:9, ali su u zadnje 4
discipline dobili 3 i na kraju moraju biti zadovoljni bodom. U
sljedećem kolu Hidroelektrana je ponovno domaćin i to posljednjim Pločama, dok će Komolac ponovno na gostovanje, ovaj
put kod jakog Sokola. Rezultati 5. kola: Hidroelektrana – Sokol
11:11, Ploče – Croatia Šibenik 4:18, Zlatan Otok – Gorčina 14:8,
Stivan – Metković 14:8, Povljana – Komolac 14:8. Poredak: 1.
Sokol 7 bodova, 2. Komolac 7, 3. Croatia Šibenik 6, 4. Gorčina
6, 5. Povljana 6, 6. Hidroelektrana 5, 7. Zlatan Otok 5, 8. Metković 4, 9. Stivan 4, 10. Ploče 0 bodova. Raspored 6. kola igra se
11.10.2014. u 15,00 sati: Sokol – Komolac, Metković – Povljana, Gorčina – Stivan, Croatia Šibenik – Zlatan Otok, Hidroelektrana – Ploče.
III. HBL-a -DUBROVNIK-NERETVA - Omladinac
preplivao Rijeku
U najzanimljivijoj utakmici kola Omladinac je u Vodovađi bio
bolji od Rijeke, Postranje i Brgat su pretrpjeli visoke poraze,
dok je Hvidra Gromača iako oslabljena pobijedila Donji Brgat i
još jednom pokazala da je jako tvrd orah na svojem boćalištu u
Gromači. Rezultati 5. kola: Slivno – Postranje 22:0, Hvidra Gromača – Donji Brgat 12:10, Omladinac – Rijeka 14:8, Brgat –
Umčani 2:20, Župa Dubrovačka – slobodna. Poredak: 1. Slivno
8 bodova, 2. Umčani 8, 3. Postranje 5, 4. Župa Dubrovačka 4,
5. Donji Brgat 4, 6. Omladinac 4, 7. Hvidra Gromača 4, 8. Rijeka
3, 9. Brgat 0 bodova. Raspored 6. kola igra se 12.10.2014.:
Postranje – Umčani (16,00), Rijeka – Župa Dubrovačka (10,00),
Donji Brgat – Omladinac (16,00) , Slivno – Hvidra Gromača
(10,00), Brgat – slobodan.
I.ŽUPANIJSKA LIGA - DUBROVNIK - Torcida
Osojnik i dalje valja sve pred sobom
Boćari Torcide Osojnik zabilježili su i četvrtu pobjedu, zanimljivo sve su to ostvarili na gostujućim terenima (zamjene domaćinstava zbog radova na boćalištu na Osojniku) i tako istaknuli
već kandidaturu za 1. mjesto u ovoj ligi. Rezultati 4. kola: Montovjerna – Strijelac 4:12, Ljuta – Orašac 10:6, Torcida Osojnik –
Sokol 10:6, Gornja Vrućica – Komolac Ombla 13:3. Poredak: 1.
Torcida Osojnik 8 bodova, 2. Gornja Vrućica 6, 3. Sokol 5, 4.
Ljuta 5, 5. Strijelac 4, 6. Orašac 3, 7. Montovjerna 1, 8. Komolac
Ombla 0 bodova. Raspored 5. kola igra se 12.10.2014. u 16,00
sati: Komolac Ombla – Montovjerna, Sokol – Gornja Vrućica,
Orašac – Torcida Osojnik, Strijelac – Ljuta.
II.ŽUPANIJSKA LIGA - DUBROVNIK - Petki prva pobjeda
Boćari Petke zabilježili su pobjedu u ovom kolu i tako se osladili
prvim bodovima u ovom prvenstvu. Osim Hajduka koji postaje
nedodirljiv, treba spomenuti dobar start Bosanke u ovo prvenstvo. Rezultati 4. kola: Hajduk – Uskoplje 10:6, Zrinski – Pridvorje
7:9, Bosanka – Epidaurus 10:6 , Petka – Slaven 9:7. Poredak: 1.
Hajduk 8 bodova, 2. Bosanka 6, 3. Zrinski 5, 4. Uskoplje 4, 5.
Pridvorje 3, 6. Slaven 2, 7. Epidaurus 2, 8. Petka 2 boda. Raspored
5. kola igra se 12.10.2014. u 16,00 sati: Slaven – Hajduk, Epidaurus – Petka, Pridvorje – Bosanka, Uskoplje – Zrinski.
LIGA PELJEŠAC - U Brijesti neriješeno
Brijesta je uspjela osvojiti bod protiv Bistrine i tako im prekinuti
pobjednički niz. Ponikve i Hodilje su bili uspješni domaćini. Rezultati 5. kola: Ponikve – Orebić 10:2, Brijesta – Bistrina 6:6,
Duba Stonska – Faraon odgođeno, Hodilje – Putniković 8:4,
Sveta Ana – slobodna. Poredak: 1. Bistrina 7 bodova, 2. Ponikve 6, 3. Hodilje 6, 4. Duba Stonska(-1) 4, 5. Faraon(-1) 4, 6.
Orebić 4, 7. Brijesta 3, 8. Putniković 2, 9. Sveta Ana 2 boda.
Raspored 6. kola igra se 12.10.2014. u 16,00: Faraon – Hodilje,
Bistrina – Duba Stonska, Orebić – Brijesta, Sveta Ana – Ponikve, Putniković – slobodan.
Priredio: Luko Hendić
DUBROVAČKI ANTIFAŠISTI-70.OBLJETNICA OSLOBOĐENJA (3)
Kritički osvrt
Povodom 70. obljetnice oslobođenja Dubrovnika i južne
Dalmacije od fašističkih okupatora u Drugom svjetskom
ratu, u nekoliko nastavaka objavljujemo izvod iz knjige
„Dubrovnik u II. svjetskom ratu“ dr. Nikole Anića. Knjigu
je za tisak priredio i uredio dr. Nikola Tolja, a izdana je
prošle godine u biblioteci Udruge antifašista Dubrovnik
„Da se ne zaboravi“
Borbe za konačno oslobođenje Dubrovnika počele su na osnovi Titove
zapovijedi od 8. listopada 1944. godine. Operacijom je zapovijedao Štab 29.
hercegovačke divizije (10, 11, 12. i 13.
brigada), a podčinjene su joj bile snage
2. dalmatinske proleterske brigade Primorske operativne grupe 2. crnogorskog korpusa te Dubrovački partizanski odred i Konavoski partizanski odred
iz Grupe južnodalma-tinskih otočnih
odreda 8. dalmatinskog korpusa. Na
Mljetu se nalazio V. pomorsko-obalni
sektor, a zapadno od Osojnika jedinice Komande mjesta Dubrovnik i političko rukovodstvo Dubrovnika i dubrovačkog okružja. Ukupno su partizanske snage brojile oko 5 000 boraca
i zapovjednog kadra.
Štab 29. hercegovačke divizije sačinio
je Operativni plan oslobođenja Dubrovnika u kojemu je bilo izraženo
težište djelovanja od Trebinja preko
Ivanice i Brgata, upravo na pravcu gdje
su se nalazile glavne njemačke snage
iz 369. puka 369. legionarske divizije.
Na ovakav plan operacije oslobođenja
Dubrovnika mogu se staviti dva prigovora.
1. Nije bilo operativnog opravdanja da
se udarom od Trebinja napadnu glavne
njemačke snage, tj. svakako je trebalo
izbjeći načelo udara čelo na čelo, tim
prije jer su bile mnogo izglednije mogućnosti udara na bokove njemačkoustaške grupacije. Jedna jača grupacija
trebala se koncentrirati zapadno od
Dubrovnika prema Slanom i Zatonu, a
druga istočno od Dubrovnika (Konavle s Cavtatom) te izvan utvrđenih
položaja odmah neprijateljske snage
staviti u okruženje i uništenje. Da se
tako postupilo, Nijemci i ustaše se ne
bi imali kuda povući, a preko mora su
im bili mali izgledi jer je na Mljetu bila
flota ratnih brodova V. POS-a, a u blizini su bili i saveznički ratni brodovi.
Konačno, izvlačenje Nijemaca preko
mora nije niti bilo ostvarivo jer su već
bili slobodni Mljet, Lastovo i Pelješac,
a prometnicu u smjeru Stona, Neuma i
Vukova klanca kontrolirale su i držale
1. i 11. dalmatinska brigada 26. divizije. U toj varijanti Nijemce bi se tuklo u
pokretu, na dosta dugačkom putu od
Dubrovnika prema Stonu. Izvlačenje na
sjever nije dolazilo u obzir jer je oko Trebinja bio slobodni teritorij, a svako uvlačenje u planinske masive sjeverno od
Dubrovnika također, iz istih razloga, za
njemačko zapovjedništvo nije bilo prihvatljivo. No operacija oslobođenja Dubrovnika i okolice izvedena je kako je
planirano, pa je tako prokockana jed-
na izrazito pogodna operativna šansa
da se okupatorsko-izdajnička vojska u
potpunosti dotuče.
2. Stiče se dojam da je Štab 29. hercegovačke divizije nepotrebno poslao
svoje glavne snage od Trebinja prema
Ivanici, Brgatu i Dubrovniku. Postoji podatak da Štab 29 hercegovačke divizije nije obavijestio dalmatinske postrojbe, koje su se po Titovoj zapovijedi
imale uključiti u borbu, o planu i
namjerama za oslobođenje Dubrovnika. Operativni su uvjeti obavezno
zahtijevali primjenu zajedničkog
bočnog udara s glavninom snaga, a na
čelu ostaviti samo manje snage za vezivanje protivničke grupacije utvrđene na
Drijenu, Ivanici i Brgatu.
Odnos snaga od 5 000 partizana naprama 4 500 njemačko-ustaških vojnika
pružao je mogućnosti za bolji manevar i nanošenje odlučujućeg poraza
njemačko-ustaške grupacije. U svakom
slučaju, težište manevra snaga 29. divizije trebalo je biti zapadno od Dubrovnika na sektoru Slano – Zaton, gdje
se nalazio 2. i 5. bataljun 2. dalmatinske brigade i Dubrovački partizanski
odred jer se, realno promatrajući, baš
tamo moralo očekivati izvlačenje njemačko-ustaških snaga iz Dubrovnika.
U toj situaciji Nijemci i ustaše morali bi
napustiti Ivanicu i Brgat i ranije krenuti
prema Zatonu, Slanom, Stonu i Metkoviću jer su, čim su partizani zauzeli
Hvar, Brač, Šoltu, Korčulu i Pelješac,
imali zapovijed da se ne brane krajnje
uporno i da napuste jadransku obalu i
otoke. Međutim zapadno od Dubrovnika nalazila se manja grupacija 2. dalmatinske brigade i Dubrovački odred koji
nisu mogli zaustaviti Nijemce u povlačenju iz Dubrovnika. Očekivalo se
efikasnije angažiranje 13. hercegovačke brigade, ojačane jednim bataljunom 12. hercegovačke brigade, duž
Popova polja prema Metkoviću i veće
djelovanje s 1. i 11. dalmatinskom
brigadom 26. dalmatinske divizije prema Stonu, Oštrikovcu i Vukovu klancu.
Efikasniji učinak bio bi se ostvario da
su objedinjene snage 2. dalmatinske i
13. hercegovačke brigade, pa da su se
svom silinom obrušile na prometnicu
Dubrovnik – Zaton – Slano. Tada bi se
teško koja njemačko-ustaška postrojba uspjela probiti iz Dubrovnika.
Istočno od Dubrovnika, u Konavlima,
se našla glavnina 2. dalmatinske brigade (1., 3. i 4. bataljun) i Konavoski
partizanski odred. Oni su također bili
preslabi da brže oslobode Konavle,
Cavtat i Župu dubrovačku, pa da preko Dupca s istočne strane uđu u Du-
brovnik.
Partizanske jedinice još nisu bile osposobljene za vođenje frontalne borbe
koju su im Nijemci bili nametnuli, pa je
dubrovačka operacija predugo trajala
i nije ostvarila uništenje dubrovačke
njemačko-ustaške grupacije. Oko Ivanice i Brgata vodila se borba od 16. do
zaključno 18. listopada, a time se potrošilo dosta vremena i trpjelo borbene
gubitke. Nijemci su znali da će 29. hercegovačka divizija s glavninom snaga
krenuti od Trebinja preko Ivanice na
Dubrovnik, pa su položaje jako utvrdili
i branili brojnim topništvom. Isto se
dogodilo i glavnini 2. dalmatinske brigade koja je Konavle oslobodila 15. listopada, a Cavtat dva dana kasnije, 17.
listopada, dok je Dubac zauzet tek 18.
listopada. Istina, ova je dalmatinska
grupacija prva ušla u Dubrovnik 18. listopada, ali se to realno moglo dogoditi
znatno ranije da su bili bolje organizirani i taktički vođeni, pa samim tim i
jači.
Osvrt na djelovanje zapadne grupacije
(2. i 5. bataljuna 2. dalmatinske brigade
i Dubrovački partizanski odred) upućuje nato da je i ta grupacija bila
preslaba da bi uspješno obavila zadatak koji joj je bio namijenjen. Utrošili
su dosta vremena dok su oslobodili
Orahov Do (tri su dana trajale borbe za
ovo mjesto), a tek 17. listopada izbili
su na cestu Dubrovnik – Zaton – Slano,
kada se glavnina njemačko-ustaških
snaga već izvlačila iz Dubrovnika.
Nakon oslobođenja Dubrovnika 18. listopada 1944., postrojbe 10. i 12. brigade 29. hercegovačke divizije trebale
su odmah krenuti u gonjenje odstupajuće njemačko-ustaške dubrovačke
grupacije, a tek je 20. listopada Štab
29. hercegovačke divizije zapovjedio
12. brigadi da krene u potjeru za
bježećim neprijateljem. Tek poslije bitke na Vukovu klancu 23. listopada
1944. u borbenu djelovanju spojile su
se 12. hercegovačka brigada s 1. i 11.
dalmatinskom brigadom 26. divizije.
Bitka za Vukov klanac i poraz koji je tu
doživjela njemačka 369. divizija, prema
svim povijesnim dokumentima, isključivo je djelo 1. i 11. dalmatinske brigade.
(Pojava 13. hercegovačke brigade u
Popovu polju imala je istina posredni
odraz na ishod bitke na Vukovu klanca.)
Zbog svega iznijetog, i pored povoljne
operativne situacije i stanja na dubrovačkom frontu, njemačko-ustaška
dubrovačka grupacija nije uništena.
Glavnina se izvukla i kasnije pojavila
kod Mostara i Širokog Brijega, gdje se
početkom veljače 1945. sukobila s divizijama 8. dalmatinskog korpusa i 29.
hercegovačke divizije. U borbama za
Dubrovnik ubijeno je i zarobljeno 350
neprijateljskih vojnika, od čega je samo
2 dalmatinska brigada zarobila 280 domobrana. Nema podataka o gubicima
29. hercegovačke divizije, spominje se
samo da su 10. i 12. hercegovačka
brigada imale u borbama za Drijem,
Ivanicu i Brgat 66 poginulih i ranjenih.
Taj se podatak mora uzeti s oprezom
jer su, s obzirom na žestinu borbi koje
je ta brigada vodila, gubici morali biti
veći.3 Po zapovijedi Vrhovnog štaba
NOV i POJ, Dubrovnik je nakon oslobođenja došao pod operativnu
nadležnost 8. dalmatinskog korpusa.
Crnogorski 2. korpus upućen je prema
Boki kotorskoj i Mostaru, ali istočno od
rijeke Neretve. Promatrajući pripadnost
dalmatinskih, hercegovačkih i crnogorskih divizija ili korpusa NOVJ,
zamjećuje se šarolikost jedinica koje su
sudjelovale u operaciji oslobođenja Dubrovnika. Takvo stanje postepeno se
smanjivalo jer je većina jedinica stala
napuštati Grad. Dubrovnik je, kako rekosmo, u operativnom pogledu bio u
nadležnosti 8. dalmatinskog korpusa,
ali je, kao i ranije, sa svojim područjem
bio podređen rukovodstvu NOP-a Dalmacije, a u nj su pristigli Okružni NOO,
Okružni komitet KPH i SKOJ-a te druge
antifašističke organizacije. Štab 8 korpusa početkom prosinca 1944. za novog zapovjednika Grada imenovao je
majora Bogdana Pecotića. U Dubrovniku je djelovao i Štab V. POS-a, kao i
komanda Dubrovačkog vojnog područja sa sudbenim organima koji su
imali zadatak kažnjavati ratne zločince
koji su bili zarobljeni ili su na druge
načine uhićeni i suđeni. (nastavlja se)
PROGRAM OBILJEŽAVANJA OBLJETNICE OSLOBOĐENJA
PONEDJELJAK, 13. listopada, Dvorana Udruge antifašista Dubrovnik, početak
u 18 sati: film Lordana Zafranovića „OKUPACIJA U 26 SLIKA“
PETAK, 17. listopada, Spomen groblje boraca NOR-a na Boninovu, u 17 sati
KOMEMORATIVNI SKUP, prigodni program i polaganje vijenaca
PETAK, 17. listopada , Dvorana Udruge antifašista Dubrovnik, početak u 18
sati
TRIBINA “ANTIFAŠIZAM I FAŠIZAM DANAS – ZAŠTO?“
gost predavač: Dr Dragan Markovina, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu
SUBOTA, 18. listopada, Dvorana Udruge antifašista Dubrovnik u 11 sati
IZLOŽBA “PARTIZANI KAKVE DO SADA NISTE VIDJELI“
Borcima NOR-a, antifašistima, građanima i građankama
Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije
čestitamo
sedamdesetu obljetnicu oslobođenja
od fašističkih okupatora u Drugom svjetskom ratu!
Udruga antifašista Dubrovnik,
Zajednica udruga ABA Dubrovačko-Neretvanske županije
Društvo Tito Dubrovnik
GlasGrada - 499 - petak 10. 10. 2014. 37
MATO MALI I PERO NJIOV
Kam, ne puko po veni
Ništa se naše sakrilo nije, jedino je naš čoek sve preživijo
Negda se čejade znalo nosi s onijem što
je i kako je bilo, dok se danaske, žali Bože,
ne zna nosi ni s onijem što je pasalo. Vengo, nije se nama s nama za čudi. Ni kadarke letimo na se, ni kadarke se s noge
na nogu premećemo naprijed. Negda je,
kaže Sele, čejade služilo Bogu dok se
danaske, Bože mi prosti, služi Njime.
U našoj Vali je, pripovijeda Mato, negda
bila uzrečica: „Samar ide prije konjčeta“,
pa ijako je, ko i konji i samari, nestala s
našije usana, nije nestala iz naše pameti.
A što to oće rije, kaže Mato, eto čejadetu
pa neka misli. Ako mu se da.
Dobro je Sirak napiso: „Tovaru krma, batina i tovar, a radniku kruv, red i rad. Jaram
i uzde savijaju šiju. Radniku je potrebit rad
da se ne zalijeni i ne dangubi jerbo lijenos
poučava silnijem zloćama, a danguba
navodi na nevajaštine.“ Ovaki smo, jer
smo zbacili samar, tovare destrigali, a nogi
se od čestita rada odvikli.
Sele dodava da čejade što manje zna više
labari, a što je starije trebalo bi se drža ne
samo one pokonje dum Iva Bjelokosića:
„dva bokuna manje, a dva koraka više“,
vengo i one: „Dvije čuj i pretrpi, a na treću
ne leti, ne brzaj, pušti govornika. Ne uči
govoreći, vengo slušajući i trpeći“.
Naše čejade, svakomu više vjeruje vengo svomu. Pa i kadarke ti kaže da nema
bojega od svoga, on isto misli svoju. Zna
on i zašto i đe, i pret kijem, govori kako
govori. A đe muči kako muči. Ako ga nej
proviđe odma, ne boj se, viđe ćeš ga.
Najboje kadarke se najmanje nadaš. Ništa se naše sakrilo nije, jedino je naš čoek
sve preživijo.
Neđe je, kaživa Mato, pročito kako je neki
čoek kupijo novo avuto, ali nakon nekoga
bremena vidi on da mu avuto ne troši
manje, a kako mu se inače pripišava. I
odvede on limuzinu svomu meštru.
Meštar je pregledo avuto, provozo ga, te
mu je reko da je u savršenom stanju. Na
što će on meštru:
- A ima li nešto što bi moglo smanji potrošnju bendzine?
- Naravno, da ima – odgovori mu meštar.
- A što to?
- Moreš laga o temu!
Kadarke se u ona bremena John Keneddy
kandidiro za preśednika Amerike, imo je 43
godine, jedan mu je senator reko da je on
još mlad za tako mjesto, na što mu je Keneddy odgovorijo: Kako mlad, pa nijesu 43
godine malo? Nijesu malo, ali su u pulitici
to godine puberteta – dobijo je odgovor.
- Ajde ti danaske, kaže Pero, reci komu ovo
u naske, i u kakvu pod selu, a ne neđe
drugo, u kakvu gradu ili u državi, pa ćeš
viđe kako ćeš se pasa. Izbruči će te na mrtvo ime.
A naš čoek, kakav već jes da jes, rođen je
za sve i svakoga, za sve ima i odgovor, pa
ako treba i pod odgovor. Ako si vrijedan i
na poslu, ali i ako još što dodatno radiš, da
ne pitaš, i da se ne misliš, naš će čoek rije:
- Ubija se, ko da mu je od potrebe!
A ako ti se ništa ne da, neće te ni ondarke
mimojegnu:
- Jado! U koga li se samo uvrgo? Ne vaja
sebi, pa kako more vaja i drugomu, a?
I od ovega rata, vazdarke Jane ponavja, što
jes-jes, svak odnekle ima. Nema doduše,
kaže ona, više nakije, ko pokonji Dragan,
što bi te pitali da im zaimješ. Naš Đuro iz
Komaja je zno Dragana ko niko. Za onu se
zna kadarke mu je pito konavoku ili onu
zelenu (jednu jes, ko će više panti koju već).
U jednoj ruci Đuro drži dvije novčanice, a z
drugom jednu uzimje i dava Draganu, a
drugu samo što nije stavijo u špag, pa će
mu:
- Evo, jednu ti zaimavam, a ovu drugu mi
vrćeš, i sadarke smo kvit.
Pripovijeda Pero kako je u ona bremena
jedan pito jednoga da mu zaimje dvije crl-
NA OTVORENOM FILMSKOM FESTIVALU U ZAGREBU
“Košćeli” prvo mjesto
Dječji film “Košćela” kojeg su snimili polaznici filmske radionice Audiovizualnog centra Dubrovnik,
koja se odvija u suradnji s OŠ Marina Držića, osvojio je prvo mjesto
na Otvorenom filmskom festivalu
(2. OFF Travno) održanom u
Zagrebu. Film “Košćela”, djelo
učenika 6. i 7. razreda OŠ Marin
Držić, premijerno je prikazan 5. srpnja 2013. godine u ljetnom kinu
Slavica. Dvadesetak polaznika radionice dva i pol mjeseca neumorno su radili na snimanju i montiranju filma pri čemu su kroz praksu učili osnovne pojmove filma kao što su: kadar,
švenk, montaža i slično, a za svoj uloženi trud 2013. godine dobili su i nagradu za
volontere godine koju im je dodijelio Volonterski centar Dubrovnik. Marina Majić
38 GlasGrada - 499 - petak 10. 10. 2014.
jene (sto dinara), a
kadarke ga je ovi pito,
a što će mu, ovi mu
je reko da je gladan,
da se tri dana nije Piše:
Antun Švago
založijo:
- To ti je zdravo, da te
očisti - dobijo je odgovor.
Svi su danaske više navonjicani, krijani, u
krovati – govori Pero – niko se više ne vaja,
ne renda. Prije bi čašica bila za apetit i
šalu, zno bi take sres i prije dzora, a danaske, žali Bože, taki šedaju i za volan…
Jedne je godine jedan dumo, kadarke je
išo drža đeci dotrijenicu, srijo jednega što
se dobro načinijo, pa mu je preśeko put,
te mu, ko da neće, da niko ne čuje, reče:
- Opet pjan?
- I ja, moj dumo – odgovori on.
Mato je vazdarke volijo pročita i prenije
ono što je poučno. Tako se śetijo one o
avijonu, koji se u letu pokvarijo, a u kojemu su bili pilot, mudrac, biskup i izviđač.
Kako je avijon počeo dimi, i samo što se
nije sronco, pilot im kaže kako u avijonu
imaju tri padobrana, da će on uze jednoga,
a da se oni tri mislu, i dogovoru, ko će uze
padobrane, a ko osta brez njega. I prvi
iskoči pilot.
Mudrac, priča dalje kaže, reče preostaloj
dvojici da Zemja brez njega ne može;
uzme padobran i iskoči. Biskup, kako je
već bijo u godinama, a još više u judskoj
dzrelosti i vjeri da smrt nije kraj, kaže mladomu izviđaču:
- Sinko, ja sam svoje prošo, život je pre
tobom, uzmi ti padobran.
Na to će izviđač:
- Oče biskupe, nema potrebe, tu su dva
padobrana. Mudrac je iskočijo s mojijem
rusakom.
Đe sebičnos, umišjenos, velika pamet i
preša idu ruku pod ruku, govorijo je
pokonji Jozo, tu nema lijeka. Đe čejade u
drugomu ne vidi bojega i pametnijega od
sebe, tu nema pomoći.
A đe smo mi danaske? Zbili se u se. I ne
umijemo izaj. Reko bi Mijač:
- Kam, ne puko po veni.
DUBROVAČKI KLUB STRANACA, ART
RADIONICA LAZARETI I RADIO SOUNDSET
RAGUSA
Humanitarna akcija
Dubrovački klub stranaca i Art Radionica Lazareti, u suradnji s radio Soundset Ragusom, u subotu i nedjelju 11. i 12. listopada, organiziraju
rasprodaju „Iz druge ruke“, petu po redu. Donacije
za prodaju prikupljaju se od 8. do 10. listopada u
Art radionici Lazareti, u vremenu od 10 do 18 sati,
a traže se sve vrste predmeta: dječja odjeća i
obuća, igračke, igre, odjeća za žene i muškarce,
oprema i svi kućanski predmeti... Sav prihod, kao
i prethodnih godina, ide u humanitarne svrhe, ove
godine za zamjenu stolarije na Dječjem odjelu
Opće bolnice Dubrovnik te za potrebe Društva
distrofičara. U subotu 11. listopada rasprodaja „iz
druge ruke“održavat će se od 9 do 18 sati, dok
će u nedjelju trajati od 11 do 17 sati.
SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVENA OPĆINA DUBROVNIK
Piše: Slavko Zorica, protojerej-stavrofor, paroh dubrovački
Čašću jedan drugoga
većim činite
Čašću činite jedni druge većim
od sebe (Rimlj 12,10). Ove riječi
sv. apostola Pavla nas opominju da uvijek imamo na umu potrebu da o svom bližnjemu samo
pohvalu izražavamo.
Ima jedna priča iz stare Grčke o
Spartancu po imenu Pederatos.
Tri stotine ljudi bjehu izabrani da
upravljaju Spartom, i jedan od
kandidata bio je i Pederatos. Kad
je lista bila objavljena, na njoj nije
bilo njegovog imena. «Žao mi
je što nisi izabran. Narod je trebalo da zna kakav biste Vi bili
mudar državni službenik», reče
mu jedan prijatelj. Na to mu je
Pederatos odgovorio: «Ja sam
srećan da u Sparti ima tri stotine
ljudi boljih od mene“.
Ovo je bio čovjek koji je ušao u
legendu, jer je bio spreman da
drugima prepusti prvo mjesto
bez imalo zavisti.
Mnogim ljudima je najvažnija
stvar u životu da zauzmu prvo
mjesto, kako bi bili viđeni. Glavni cilj hrišćanina, s druge strane,
nije da se stavi na izlog, ili da
brine samo o svom osobnom interesu. Sv. Pavle se o tome ovako izrazio: Ništa ne činite iz prkosa, niti za praznu slavu, nego
smirenjem smatrajte jedan
drugoga većim od sebe (Fil 2,3).
Biti zreo hrišćanin znači ne osjećati se višim od bilo koga – to
je test hrišćanskog uzrastanja.
Smjerni iguman
Postoji priča o jednom monahu,
veoma svetom čovjeku, koji je
određen da preuzme službu
upravitelja jednog manastira. Izgledao je tako smirena osoba
da, kad je stigao, poslaše ga u
kuhinju da pere suđe, jer ga niko
nije prepoznao. Bez i riječi
protesta, i bez pokušaja da
potvrdi svoj autoritet, prao je
suđe i izvršavao najteže zadatke. Tako je bilo sve dok nije
došao episkop u zakazano vrijeme, te je tek tada greška
ispravljena. I smjerni monah je
preuzeo upravu manastira.
Gete i Šiler
U gradu Vajmaru, u Njemačkoj,
postoji kip Getea i Šilera, dva velika pjesnika. Njemački narod je
volio da gleda djela ove dvojice
pjesnika koja su se prikazivala u
pozorištu i redovno su ih uspoređivali, pitajući se koji je od njih
veći.
Šiler i Gete su bili prijatelji. Često
su se sastajali i uživali u međusobnom razgovoru. Ako bi Gete
čuo ljude kako govore «Gospodine, Vi ste najveći pjesnik u Njemačkoj», on bi brzo odgovorio:
«Ali ne zaboravite Šilera». I Šiler
bi uvijek tako rekao za Getea.
Skulptor vajmarskog kipa njihovo prijateljstvo je prekrasno
izrazio. Pjesnik podiže ruku da
stavi lovorov vijenac na glavu
svog prijatelja Šilera. Međutim,
Šiler ne želi krunu, pošto misli da
je Gete više zaslužuje. On mu je
vraća i kao da govori: «Ne. Tebi
to više priliči nego meni». Tako
su se dva prijatelja lijepo slagali,
da je i jedan i drugi odbijao da
bude krunisan. Međutim, u srcima su se voljeli, hvaleći kvalitete
jedan drugoga.
Nevolja je biti preokupiran
sobom
Preokupacija sobom uzrokuje
mnoge nevolje u životu. Potrebna nam je Isusova ljubav koja
misli više o sreći drugih nego o
svojoj: ljubav koja se ponosi kad
služi; ljubav koja čašću druge čini
većim; Hristolika ljubav koja zna
da će u zaboravljanju sebe naći
sebe, i da će u poniženju sebe
ispuniti sebe. Isus...nije smatrao
za otimanje to što je jednak Bogu,
nego je sebe ponizio uzevši
obličje sluge...i bio je poslušan
do smrti, i to do smrti na krstu (Fil
2,6-8). On, koji je Bog, dobrovoljno je podnio ovo poniženje, ovu
detronizaciju sa svog položaja
kao Gospodara univerzuma, da
bi nam donio spasenje. On je
čašću druge činio većim. Pa zar
postoji veća čast nego što je ta
da Sin Božiji položi život Svoj za
nas?
UDRUGA DVA SKALINA - Niko Obradović donira 100 kuna.
Miloslavić Pavo Tomislav donira 1.554,04 kune. U spomen na
pokojnu Tonku Đurđević, 200 kuna prilaže obitelj pok. Antuna
Slade. Jadran Laguna d.o.o., donacija 100 kuna.
Obavijest o smrti
MARE KISIĆ 1926.
KATE KRIČKOVIĆ 1926.
MARA VIDAK 1927.
MATO MILOVINA 1929.
LUCE VEZILIĆ 1931.
PETRA JOVANOVIĆ 1934.
MARKO RADULOVIĆ 1937.
ĐURO BETE 1940.
PETAR ROGLIĆ, 1946.
ANE ČUSTOVIĆ 1954.
TONĆI FILIČIĆ 1954.
SLOBODAN TOLJ 1961.
SEMIR DŽANKOVIĆ 1966.
GlasGrada List izlazi tjedno Izdavač: Tele5 d.o.o., Masarykov put 3C, 20000 Dubrovnik Direktor: Katarina Milat Kralj, 020 358 986, [email protected]
Glavni urednik: Antun Švago, 020 358 988, [email protected] Grafička i tehnička priprema: Tele5 d.o.o. Tisak: Tiskara Zagreb Marketing: tel: 020 358 980,
fax: 020 311 992, [email protected] Adresa redakcije: Glas Grada,
Masarykov put 3C, 20000 Dubrovnik, [email protected], www.glasgrada.hr
GlasGrada - 499 - petak 10. 10. 2014. 39
EUROPSKO PRVENSTVU U MAŽORET PLESU
Cavtaćanke
europske prvakinje
Cavtatske mažoretke nastupile su proteklog vikenda kao članice hrvatske reprezentacije na Europskom prvenstvu u mažoret plesovima,
kojem je domaćin bila Hrvatska i grad Slavonski Brod. Prvenstvo je okupilo preko 900 natjecatelja iz 11 europskih zemalja: Belgije, Bugarske,
Češke, Engleske, Francuske Nizozemske, Italije, Norveške, Rusije, Slovenije i Hrvatske.
Cavtaćanke su ostvarile novi veliki uspjeh osvojivši po prvi put naslov
prvakinja Europe u vrlo zahtjevnoj kategoriji Zastave, čime su zadržale
kontinuitet zapaženih rezultata na domaćim i međunarodnim natjecanjima. Također je vrijedno istaknuti da je Hrvatska u ukupnosti bila najuspješnija reprezentacija na prvenstvu, sa najviše osvojenih odličja u pojedinačnim i skupnim kategorijama. Pod vodstvom trenerice i
koreografkinje Ane Radojević i kostimografkinje i vizažistice Jelke Gluhan, ovaj veliki uspjeh potpisuju mažoretke: Ivanka Barišić,
Antonela Bralić, Karla Đurković, Tonka Gluhan, Irena Ivaniš, Ivana Guljelmović, Martina Jakir, Josipa Kokotić, Ivana Marević, Karmen
Matušić, Ena Mutapčić, Nina Piplica, Nikolina Radelj, Tea Stanović, Katarina Stanoš, Lucija Urlović, Iva Zrno i Maja Zrno. F. Herendija
DUBROVAČKA BISKUPIJA
Katedralni zbor iz Mostara
Katedralni mješoviti zbor „Marija“ iz Mostara gostovao je u nedjelju, 5.
listopada u katedrali Gospe Velike u Dubrovniku gdje su predvodili
liturgijsko pjevanje na večernjoj misi, a nakon mise održali su koncert.
Euharistijsko slavlje predvodio je katedralni kapelan don Marin Lučić, a
katedralni župnik dr. don Stanko Lasić, predstavljajući goste, istaknuo
je kako je voditelj ovog zbora maestro don Niko Luburić, član uredništva časopisa za crkvenu glazbu „Sv. Cecilija“ i sakupljač glazbene baštine Hercegovine, objavio već desetak knjiga te tijekom svog svećeničkog
života osnovao i vodio nekoliko zborova. Uz orguljašku pratnju s. Mateje Krešić Katedralni mještoviti zbor „Marija“ iz Mostara izveo je djela
G.F. Händela, V. Novaka, B. Marcella, L. Van Beethovena, K. Kolba, M.
Cetinić, C. Gounoda, W.A. Mozarta i N. Luburića. Na početku konceta
izvedena je himna mostarskoj katedrali Marije Majke Crkve „Šator si Božji“ za koju je riječi napisala s. Marija od Presvetog Srca (Anka
Petričević), a glazbu je napisao voditelj zbora don Niko Luburić. Zbor ima oko pedesetak članova među kojima i veliki broj mladih.
Osim na crkvenim događanjima sudjeluju i na prigodnim kulturnim manifestacijama u Mostaru. Angelina Tadić
misao
tjedna
ISTINA JE DA JE TEŠKO PAMETNOMU RAZGOVARATI
S GLUPIMA, ALI ŠUTJETI JE TEŽE
GlasGrada - 499 - petak 10. 10. 2014.
40
Teognid

1 GlasGrada - 489 - petak 1. 8. 2014.

1 GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014.

Prijavnice i dokumenti za izlagače iz država Ex YU Prijavnica za

513-1 - Glas Grada

prijava za sudjelovanje na sajmu

ovdje - Glas Grada

TKO JE JAMIO, JAMIO!