close

Вход

Log in using OpenID

513-1 - Glas Grada

embedDownload
GlasGrada - 513 - petak 16. 1. 2015.
1
PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA
AKTUALNO - PISMO PREDSJEDNICI REPUBLIKE HRVATSKE KOLINDI GRABAR KITAROVIĆ
Predsjednice, Prevlaka!
Propadanje i zapuštenost ne tek Prevlake nego i ostalog “roga Hrvatske“ nije samo
lokalna nevolja; to je slika i paradigma cijele hrvatske države danas
Izabrali smo Vas, čestitam Vam!
Ipak ste Vi osobno, a ne mi glasovatelji Vašemu uspjehu najviše pridonijeli, Vaša odlučnost
i jasnoća Vaših riječi dok ste se
borili za to mjesto.
Spominjali ste i Prevlaku, a i bili
ste tamo. Što ste vidjeli i čuli, to
Vi znate, a sve mi se nešto čini
da ovo što ću Vas moliti da čujete, baš i niste čuli, ili makar ne
ovako predstavljeno, premda je
tamo od početka na vlasti HDZ.
Naime, vojarna Prevlaka na
samom poluotoku Oštra više ne
postoji, pa niste niti nadležni za
to, ali jedan dio te vojarne bio je
i ostao do dana današnjega u
Moluntu, Prevlaci najbližoj hrvatskoj lučici, oko sedam milja
zapadno od ulaza u Boku: tu je
još uvijek Vaša vlast! (Oružane
snage, to jest obrana Zemlje.)
Nego, prije toga da Vas podsjetim. Ukratko:
- Okupacija na Hrvatsku počeka je s Prevlake, 19. rujna 1991.
Iz te vojarne opaljeno je nekoliko projektila u brdo iznad Herceg Novog, a onda se reklo
„napali nas ustaše“ te su tenkovi JNA nasrnuli na Hrvatsku,
„osloboditi nas od ustaša“,
granatirana su najbliža sela (26
granata oko susjedove i moje
rodne kuće, on ih je brojio!).
Dalje se zna! (Usput: tamo, na
rogu Hrvatske, ustaša nikada
nije bilo, a niti NDH: talijanske
okupatore 1943. naslijedili su
njemački, a već ujesen 1944.
partizani....itd.)
- U samomu Domovinskom ratu
postojali su planovi da upravo
rog Hrvatske, dvije katoličke
župe na krajnjemu jugoistoku
Lijepe Naše (Pločice i Vitaljina,
moguće i šire, kao za NDH) pripadnu Republici Srpskoj, u
nekakvu zamjenu za širenje područja Dubrovnika u zaleđe
BiH: Molunat je trebao biti srpski izlaz na more. No, to se ipak
nije dogodilo; granice se nisu
mijenjale.
- Pitanje razgraničenja s Crnom
Gorom bilo je riješeno: reis iudicata! Gotova stvar! Primjena
Rezolucije o pravu mora Ujedinjenih naroda iz 1982: pola –
pola. To tako piše u knjizi prof.
dr. Hrvoja Kačića, stručnjaka za
2
međunarodno pravo na moru,
kojega je esdepeovska vlast u
komisiji za razgraničenje zamijenila svojim poslušnikom
(nekim Parom!) pa imamo –
međunarodni spor. Namješten!
Potpisan je „Privremeni protokol“. Od gotovine - veresija!
Temeljito uprskani hrvatski nacionalni interesi. (HDZ- ova općina Konavle sve je to podpomogla tako da ni jednu lipu nije
dala da se Kačićeva knjiga o
tomu tiska pa je ona još u ladici! Ni druge to ne zanima. Ministarstvo kulture osobito. Nitko
ništa ni o čemu ne zna, divota!)
Čeka se što će reći „međunarodni sud“, pa se lako može
dogoditi da izgubimo more na
Prevlaci, a time de facto i kopno!)
- Svojatanja Konavala nisu
prestala: Srpska akademija objavljuje „Govor Konavala“, kao
dio srpskog jezika, a Srpsko
veće Boke Kotorske „Srpske
Konavle i hrvatsku kulturu“ (a tu
je je to “nekultura“), 2003. To su,
dakle, novi i najnoviji nasrtaji!
Itd., itd. No, pustimo prošlost,
nje ima „previše“!
Pogledajmo sadašnjost!
- Prevlaka je (bivša vojarna)
posve zapuštena, 56 građevina se urušava, već više od dva
desetljeća rog Hrvatske propada;
- Naš krajnji jugoistok je dakle
najugroženiji dio Lijepe Naše,
od prvorazrednog je strateškog
značaja, a najslabija je karika
hrvatske države (širina Hrvatske
na samoj Prevlaci je oko dva kilometra od granice do mora);
- I natalitetno tu je katastrofa,
stanovništvo ponegdje svedeno
tek na petinu, uglavnom staro i
živi o trošku države, sela umiru;
- Privredno je tragedija: 95 posto nekada obrađena tla je neobrađeno, a bila su obrađivana
čak i brda, i lazine su donosile
dobit (za Dubrovačke Republike
i kasnije, sve do nedavna, do kompartijskoga uništavanja sela,
koje se danas nastavlja na još
gore načine);hrvatski stručnjaci su imali plan vlastite proizvodnje bio-goriva iz uljane repice pa
bi i na rogu Hrvatske sve moglo
biti obrađeno i prosperitetno, ali
GlasGrada - 513 - petak 16. 1. 2015.
su „uvozni lobiji“ naš razvitak
spriječili, a hrvatski vladajuću
barbaćepi unuštavaju i
rasprodaju i hrvatsko kopno i
hrvatsko more...;
- Gospodarski je pustoš; ako se
ništa ne proizvodi, nema se
čime ni gospodariti, jedan tamošnji zadružni dom je već pola
stoljeća „nedovršen“; ono malo
turizma u privatnim kućama u
Moluntu tek održava na životu
neke tamošnje obitelji;
- Vlast je ovaj kraj smjestila
„Bogu iza nogu“, iako je između
dva ne bisera nego dvije jedinstvene krune hrvatske kulture:
Dubrovnika i Boke. Preko ulaznih vrata turističkog ureda u
Moluntu već dva desetljeća su
dvije pribijene stare daske, a
vodovod iz Donjih Gjurinića u
Gornje “gradi se“ također već
dvadeset godina – kilometar i
pol razdaljine, a pred svake
lokalne izbore „samo što nije,
evo počinjemo“, pa opet ništa!
(Ako Vam kažu, a kažu, da su
krivi tamošnji „isfrustrirani seljaci“, valja znati da je ovaj potpisnik - još kada - za izgradnju
vodotornja nudio parcelu svoje
djedovine, bez nadoknade,
samo da se već jednom
vodovod dovrši, ali Općina nije
našla potrebnim niti odgovoriti
na tu ponudu!) Itd.!
- U svemu, i esdepeovske i hadezeovske hrvatske vlasti rog
Hrvatske su toliko unazadile i
upropastile da je vraćanje njegove strateške stabilnosti te
zaustavljanje njegove demografske, privredne, gospodarske i sveopće propasti moguće tek ako se nešto hitno
počne poduzimati, uz predpostavku duga i teška oporavka, predana i pametna rada na
tomu...
Poštovana gospođo Grabar Kitarović, uvažena naša predsjednice,
Kada ste u noći izborne pobjede
obećavali kako ćete sve predsjedati našom državom,
doslovno ste kazali: “Ne sutra,
nego odmah, čim siđem s ove
govornice“ - da ćete raditi sve
što možete za prosperitet Vaše
i naše zajedničke nam Domovine.
Kad je neki član obitelji bolestan,
čitava obitelj se najprije na to
usmjeri, da mu se pomogne i
da ozdravi. Kad je jedna karika
u lancu naše države toliko tanka da joj svaki čas prijeti pucanje, a državi rasulo, potrebno je
najprije učvrstiti tu najslabiju
kariku, nije li tako?!
Što biste Vi, s obzirom na Vaše
ovlasti, odmah mogli? (Obećali
ste ta hoćete, čim „siđete s govornice“!)
- Pokušati poništiti tzv. Privremeni protokol za Prevlaku, jer
je napisan nakon toga što je
granica (stoljećima nikada sporna!)
na
Prevlaci
bila
međudržavno pravno već riješena, a da i nije tako – taj „protokol“ nikada nije suživio, a i nije
mogao suživjeti! (Što se Hrvatske tiče, to je bio paceraj
neznalačkih poslušnika u
lažnom interesu „Regiona“
(Paro?), a što se crnogorske
strane tiče – iskorištavanje poremećaja za pokušaj lova u mutnom!) Molim Vas, vratite „u igru“
prof. dr. Hrvoja Kačića, on je
međunarodno priznati stručnjak
za pravo mora! Ako ćemo biti
dobri susjedi s Crnom Gorom,
a to je i njima i nama važno,
međunarodni sud je samo nepotreban trošak i obostrana
blamaža!
- I Općina Konavle i Županija
dubrovačko-neretvanska u hadezeovskoj su vlasti, a njihova
je nadležnost i urbanistički planovi. Potrebno je hitno nacrtati novi urbanistički plan
Molunta. Poradite na tomu da
se zgrada „Kasarne“ na Ratu iz
toga plana ukloni, da ne smeta
turizmu (ako je vojno prisustvovanje tu nužno, nije nužno
zaposjedanje trećine poluotoka,
a danas „vojno“ neka se vrati
vlasnicima!). To možete tako da
i one u Općini Konavle i one u
Županiji, gdje vidim razumne
ljude, upitate što upravo
konkretno rade na tomu da mladi ostaju na svojim baštinama,
da mogu graditi kuće na svojim
parcelama uz more, da dobiju
povoljne kredite za to s razumnim odgodama plaćanja...
Nadajmo se da će Vas shvatiti i
uvažiti, pa nacrtati posve nov
urbanistički plan - za ljude, za
napredak mjesta, suprotan sadašnjem restriktivnom, za izmišljene „staljinističke projekte“
nekakvih „urbanističkih dnevnih
boravaka“ i slične fahidiotarije
koje se „prodaju“ kao „struka“.
Mišljenja, stavovi i gledišta objavljena u rubrici Pisma čitatelja i reagiranja nisu stav Uredništva.
Nadajmo se da će Vaši dojučerašnji stranački kolege cijeniti nastojanja uvažene naše zajedničke
predsjednice, obećala je da će tako
raditi, za opću dobrobit, korak po
korak, ne žele je valjda čak i „njezini“ odmah rušiti?! (Ako ćemo
istinu, odličan urbanistički plan Molunta je postojao, nacrtao ga je
uvaženi hadezeovac, ing. S. Butijer,
ali – prije rata; s prljavom je vodom
odbačeno i zdravo dijete toga plana, a samo ga se moglo nadopuniti, ne trošiti novac i snage za novi!)
- Potrebno je proglasiti stalnu
posebnu državnu skrb u dvije najjugoistočnije hrvatske župe
(Pločice i Vitaljina, dakle „rog Hrvatske“) to je preduvjet svakoga
oporavka; posebne porezne, carinske i sve druge olakšice, tako da
najugroženiji kraj Hrvatske, a od
iznimnoga strateškog značaja – ostane na životu! (Tu je blizu i
tromeđa, moguća slobodna trgovina...)
- Da bi se to moglo, valja u Vladi
potaknuti donošenje zakona o obvezatnom korištenju zemljišta na
području trajne posebe skrbi, da
se potakne domaće, a privuče
druge poduzetnike, koncesionare... objedinjavati sitne parcele,
tako da vlasništvo ostaje, a da i
vlasnik zemlje i koncesionar imaju
dobit...
- Znamo dakle što treba, a nazire
se i kako!
Pa, ako ste iskreno obećali sve što
jeste obećali, a ja u to niti najmanje
ne sumnjam – neka hrvatska
državnica našu državu započne
stabilizirati od njezine najslabije
karike, ako ne „čim siđe s govornice“, a ono već sutra!
Propadanje i zapuštenost ne tek
Prevlake nego i ostalog “roga Hrvatske“ nije samo lokalna nevolja;
to je slika i paradigma cijele hrvatske države danas!
S osobitim uvažavanjem odano
Vaš
Dr. sc. Stijepo Mijović Kočan,
književnik i filmski redatelj
P. S.
Kada mi je 1989. godine - tada još
ne prvi predsjednik hrvatske
države, nego samo moj kolega u
Društvu hrvatskih književnika na
Trgu bana Jelačića 7 u Zagrebu,
dr. Franjo Tuđman, rekao „idemo
ostvariti to što vi pišete“, nisam bio
spreman ulaziti u politiku, za koju
nemam dara, pa ni osnivati stranku,
ali – pisati, evo – još nisam prestao.
Ako sam Lijepoj Našoj, našoj državi
i Vama od ikakve koristi, te ako se
išta od napisanoga ostvari, pisanje/postojanje ima smisla.
ISTINA OSLOBAĐA ALI TO SE NAMA (JOŠ) NE DOGAĐA (17)
Galjuf kirurški precizno
citira povijesne zapise
Netko je već odredio što je dobro a što loše i dakle “zna se” (nije aluzija) što i kako
trebam misliti i govoriti
Već nekoliko mjeseci sa zanimanjem pratim,
sada već seriju članaka i reakcija koje su počeli
s “Istina oslobađa, ali to se nama (još) ne
događa”. Autor članka, Miše Galjuf, očigledno
je vrlo dobro upućen i učinkovito skreće pažnju
na sklonost Crkve prema, recimo to uopćeno,
uplitanju u politička pitanja. Čini to i iz osobnih
razloga što zasigurno daje dodatni obol dobrih
namjera a, po svemu sudeći, isključuje ideološke pobude.
Tema, i zanimljive reakcije, su me zaintrigirale i
zbog toga što sam veći dio života proveo u Italiji, gdje sam i osobno mogao svjedočiti o,
ponekad, vrlo proturječnim istupima dijela
svećenstva. Poznata su bila agitiranja velikog
dijela svećenstva za demokršćansku stranku.
Danas se situacija promijenila samo zato što
su demokršćani nestali, pometeni s političke
scene korupcijskim skandalima. Neću niti ulaziti u - blago rečeno - kontroverzni odnos Crkve
i fašizma u Italiji jer je tema vrlo slojevita i ne
može se sažeti u nekoliko rečenica. Slično kao
i kod nas Italija je svjetonazorski strogo podijeljena a podjele dobiju dodatnu emotivnu dimenziju kada se radi o Crkvi i Vatikanu. Sjećam se
’91. godine kada sam registrirao udrugu “Croazia”, trebalo mi je manje od minute da bi znao
koje je političko opredjeljenje mog sugovornika. Ljevičari su odmah spominjali Antu Pavelića
i ustaše a desničari Tita, partizane i fojbe. Određena simpatija je postojala samo kod
demokršćana i radikala Marca Pannelle. S malo
kim se moglo govoriti o situaciji na terenu, manje-više svi su “znali” što se događa, svatko prema vlastitoj političkoj dogmi. Bilo je zanimljivo
promatrati jedno društvo s toliko godina
demokracije a u kojem su vladale gotovo pa
plemenske podjele. Fenomen je ustvari sociološke vrste: nitko neće izdati dominantno mišljenje svoje grupe jer ne želi biti odbačen. Valjda su slobodni mislioci prije svega ljudi koje se
ne boje samoće.
Tko me pozna zna da volim isticati kako kod
nas nije bitno drukčije nego u inozemstvu, iako
ćemo često misliti da je, kao što kažu moji Talijani, susjedova trava zelenija.
Dakle, kod nas je slično, ma koliko mislili da
smo bolji ili lošiji. Temelj tipičnih ponašanja nije
rasni ili vjerski, on je dio ljudske naravi i kao
takav prisutan je, na ovaj ili onaj način, u svim
oblicima ljudskih zajednica. Upravo zato se i
nama događaju gotovo pa dramatične podjele
na “crvene i crne”, na “vjernike i nevjernike”, na
“lijeve i desne”, na “socijaliste i kapitaliste” itd.
itd. Prihvaćanje dogme je, pretpostavljam, određena vrsta lijenosti. Netko je već odredio što je
dobro a što loše i dakle “zna se” (nije aluzija)
što i kako trebam misliti i govoriti. Ponekad je
obitelj ona koji će nam usaditi određeni svjetonazor, ponekad prijatelji i društvo a ponekad
ćemo se i sami zanijeti. Nakon što smo ušli u
krug ljudi koji slično razmišljaju sloboda razmišljanja postaje sve napornija. Naime, moguća
razilaženja s našom grupom pretpostavlja mogućnost isključenja iz iste, zbog hereze, a to
nitko ne želi. Upravo zato će velika većina
poduzeti sve vrste intelektualno-dijalektalnih
akrobacija ne bi li zadržala pozicije i “plemenski” prestiž. U takvim uvjetima istina više nije istina nego oportunistički deformirana projekcija
istine.
Galjuf kirurški precizno citira povijesne zapise
(namjerno izbjegavam riječ “činjenice”) i u suštini ne čini ništa drugo nego iznosi samo jedan
mali dio povijesti Crkve zbog kojeg su se već
dvoje papa ispričali. Zar je tako teško današnjem kleru, barem nakon samog pape, reći: “Da,
istina je, i Crkva je griješila i žao nam je. Mi nismo bili dio tih grešaka, osuđujemo ih i želimo
stvoriti bolju Crkvu koja će dostojnije zastupati
Isusovo učenje na ovoj izmučenoj planeti.” Jer,
ponekad mi se čini, a možda griješim, da su
napisi kao onaj Galjufov gotovo pa krici, koji
traže više dosljednosti kod onih koji dobro citiraju ali rijetko prakticiraju prekrasno Kristovo
naslijeđe.
Od rane mladosti bio sam opčinjen duhovnošću
u okviru katoličke Crkve ali sam se udaljio iz
već spomenutih i mnogih drugih razloga. Još
uvijek sam, i zauvijek ću ostati, vjernik i kršćanin ali želio bih da katolička Crkva pokaže više
dodira s Isusovim učenjem. Ne želim se smatrati njenim dijelom samo zbog tradicije, obiteljske prakse i/ili oportunizma. Duhovnost je najvrjedniji dio ljudskog bića i zaslužuje uzvišeno
okružje, ako ne idealno tada barem
samokritično i usmjereno prema Božjem idealu. Nikola Duper
mARKETIN
[email protected]
T: 020 358 980 F: 020 311 992
Uredništvo pridržava pravo kraćenja i opreme tekstova. Rukopisi i fotografije se ne vraćaju.
GlasGrada - 513 - petak 16. 1. 2015.
3
PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA
ISTINA OSLOBAĐA ALI TO SE NAMA (JOŠ) NE DOGAĐA (18)
Njima, to baš
i ne smeta
Svi vi poštovani čitatelji Glasa
Grada koji mi zamjerate na
pretjeranoj sklonosti polemiziranju, trebali biste ipak priznati
da ste upravo iz tih polemika
uzaznali neke stvari, pogotovo
o „onim“ našim sugrađanima,
koje ste možda slutili, ali ipak
nijeste bili načistu koliko je stanje ozbiljno. Tako na primjer,
mr.Ivo Dabeliću, za razliku od
„nas“, pa čak i onih najzaboravljivijih među nama, kao što ste
npr. Vi, kojima je (klero)ustaštvo
a priori odbojno, pa, kako
kažete, čak i u Vašem slučaju i
uvredljivo; „njima“, pa čak i onima najobrazovanijima, najistinoljubivijima i kritičkim kršćanstvom najproduhovljenijima
među njima, poput dr.Ante Šoljića „to baš i ne smeta“ (tri puta
sam provjerio da opet, brzoplet
kakvim me Bog stvorio, štogoć
ne falim u citiranju).
Kaže mi dr.Šoljić da mi pokušaj
suprotstavljanja njega biskupu
dubrovačkom „ne će“ (i dalje
sam maksimalno koncentriran
pri citiranju) uspjeti, jer da on
zna „da je naš biskup dobar i
dobronamjeran čovjek, što u
jednakoj mjeri vrijedi i za sisačkog biskupa“. Koliko mora
da je ta mjera (hercegovački:
aršin) koju rabi dr.Šoljić slabo
baždarena, kad smo mi ostali
obični hrvatski građani koji išta
o njemu znamo većinom uvjereni da sisački biskup nije ni
dobar ni dobronamjeran čovjek.
Ne dozvoljavajući meni da ga
suprotstavim našem (dubrovačkom!) biskupu, dr.Šoljić
baš to nastavlja raditi sam i ni
od koga izazvan, pa ga
(biskupa)najozbiljnije upozorava da će se dovesti u kritičnu
situaciju jer da „će se morati
odlučno usprotiviti eventualnoj
beatifikaciji Pija XII, koji je 1945
svim svećenicima naložio da se
svim snagama angažiraju da
talijanski komunisti ne prigrabe
vlast, što je bila posve realna
opasnost“; ako on (dubrovački
biskup) ustraje u svojoj „odluci
da se s oltara ne daju političke
direktive“ .
Završno si istinoljubivi kritički
4
kršćanin dr.phil.Ante Šoljić dozvoljava poručiti (Bože, vodi moju
brzopletu ruku da đegoć ne fali
u prepisivanju!):
„Kao vjernici možemo poštivati
sve ljude, pa i ateiste (bezbošce) i agnostike (neznabošce), ali ne mislim da
možemo u jednakoj mjeri vjerovati vjernicima i nevjernicima.
Pogotovo ne držim da nevjernička manjina u Hrvatskoj mora
zauvijek vladati nad vjerničkom
većinom.“
Kako, poštovani čitatelji, odoljeti
ne parafrazirati ga:
„Kao Dubrovčani (građani Hrvatske) možemo poštivati sve
ljude, pa i fašiste (ustaše) i hadezenjare (neoustaše), ali ne
mislim da možemo u jednakoj
mjeri vjerovati našima i njihovima. Pogotovo ne držim da mentalitet šovinističke brdsko-planinske manjine u Hrvatskoj mora
zauvijek dominirati nad kulturom građanske većine.“
Onda gospari mr. i dr. , gusta li
Vas i smatrate li primjerenim moj
pozdrav-formulu-recept za
izlazak iz svekolike hrvatske
krize, od moralne do gospodarske: Mrš kleroustašiji, sloboda
hrvatskoj, a time i susjednim
nacijama?
Darko Kaciga Dubrovčanin
PS 1.
Daleko od očiju radoznale opće
i novinarske javnosti, iza sedam
gora i sedamdesetisedam
mora,baš kao i prethodnih devet, održan je neki dan jubilarni
deseti fantomski kongres DTSa, pardon DDS-a, na kojem je
za dosmrtnog predsjednika,
oba potpredsjednika, tajnika,
rizničara i njegova zamjenika, te
nositelja svih prošlih, sadašnjih
i budućih lista jednoglasno izabran drug Jovo Drob…., pardon gospar Pero Vićan.
PS 2.
Ceterum censeo…uostalom
mislim da treba ukinuti: 1) hrvatsko državljanstvo svima koji
ne prebivaju u Hrvatskoj; 2) Ministarstvo turizma; 3), a mostu
preko Rijeke dubrovačke vratiti
njegovo časno, izvorno ime –
Most Dubrovnik.
GlasGrada - 513 - petak 16. 1. 2015.
ZELENI FORUM
Što se to događa
u Gradu i Mokošici?
Ovih dana dobivamo
dojave naših Mokošana na Zeleni telefon
EkoFon (020 453 850)
kako je netko namjerno ogulio koru skroz
okolo donjeg dijela debla 30 godišnjeg zdravog bora u Ulici Bartola Kašića 12 (vizavi
Zdravstvene stanice u
Mokošici).
U samom dnu debla
namjerno je oguljena
kora okolo cijelog debla u širini 20 cm s ciljem da se stablo osuši.
Pored vandalizma nad
ovim lijepim zdravim
borom u Mokošici dogodio se još jedan vandalizam 17. po redu u Eko parku Ombla u
Mokošici kojeg održavaju Eko-Omblići. Tamo je netko u donji dio
kamene fontane Vimbula bacio jake petarde koje su uništile glavnu
dovodnu cijev fontane i kameno postolje.Od jačine detonacije kameno postolje je u komadima odletjelo na obiližne zelene grmove
ruzmarine i tako i njih oštetilo. Zvali smo Policijsku upravu Dubrovnik koji su odmah došli napravili očevid.
Što reći nego da smo ogorčeni zajedno sa našim sugrađanima
što se to u zadnje vrijeme događa općenito u našem Gradu i Mokošici, vandalizam eskalira i treba ga što prije spriječiti!
Na Zeleni telefon EkoFon dojavljuju sugrađani i kako se već nekoliko dana sijeku zdrave masline na području Lapada, ili točnije
preko puta crkve sv.Mihajla… O dragi Grade što sve od tvog lijepog zelenila rade. Jadranka Šimunović
Finule su feste
Evo jedne fotografije koja ilustrira završetak blagdana. Svatko iz
nje, na svoj način, može iščitati ono što osjeća… Autor je Igor
Brautović
KAKO SE RIJEŠITI DUBROVAČKIH GUŽVI
Ne budimo robovi
prošlih vremena
Predlažem (ali kome?) konačno rješenje prolaska domaće čeljadi ,putnika
s crouiser-a i sveukupnih turista i gosta preko platoa Pila i kroz Vrata od
Grada u oba smjera i to za sva vremena (posebno je kritično od blagdana
Uskrsa do 31.list opada svake godine), ali naravno, bez nepraktičnih stupića
i konopčića
Ovo bi stalno trebalo imati na pameti i često ponavljati i aktualizirati i to sve do
konačnoga rješenja. Inače, znano je da
je Dubrovnik prestižno turističko odredište
hrvatskog, europskog pa i svjetskoga turizma. Taj epitet,a i u stvarnosti po mnogo
čemu doista, i zaslužuje,
A sada o glavnoj temi-prolasku kros Vrata od Pila (od Grada) u Grad kao i iz Grada unutar Zidina na Plato Pila. Znamo što
kroz sveukupnu turističku sezonu imamo,
a imamo nesnošljivu gužvu, pravi pakaostampedo, stvaranje tzv.”čepova”, krkljanaca, gaženje ljudi po ljudima,”jahanje
čovjeka na čovjeku”, nemogućnost normalnoga disanja i udisanja svježega zraka-pravo gušenje, a vreba opasnost i za
špage (džepari) svim nazočnim na svim
mjestima (Stradun, Gradske poljane, ulice, prolazi, muzeji, galerije, crkve, suvenirnice-trgovine, ugostiteljski objekti i posvuda). Strašno!? Ipak, postoji realna mogućnost rješenja i rješavanja gužvi i svega što imamo uz to i to za sva vremena,
ali se treba promućiti (Grad) i novca
predložiti? Naime, po mome prijedlog
(tvrdim da nije samo po mome)- kome to,
pak, predložiti? Što bi, zapravo, trebalo
učiniti? Trebalo bi probiti široki pothodnik sa zidićem kroz sredinu (lijeva i desna strana) i to otprilike od autobusne čekaonice na Pilama pa do u onaj desni
parkić u Pilama-uz more. Od vrata
možebitnog pothodnika išlo bi se parkom
uz one volte od mosta do Zidina gdje bi
se u podnožju morala probiti dovoljno
široka vrata koja bi „IŠLA“ u onaj samostanski prostor gdje se ljeti prodaju ulaznice za na Zidine i eto nas kod onih
ukrasnih ljutih naranača tj ,ispred Velike
Onofrieve fontane-u Gradu. Istim pothod-
nikom masa bi mogla ići prema Platou
Pila, a i vraćati se iz Grada. Naravno da
bi se prethodno trebalo dogovoriti (Grad)
s Dubrovačkom biskupijom pa taj dio samostanskoga prostora otkupiti ili dugoročno unajmiti. Drugi bi, ali neobvezujući
zahvat mogao biti: Probiti jedna uža vrata u onome kantunu lijevo od glavnog ulaza na Gradske zidine (Sv.Spas) s tim da
bi se ta možebitna vratašca koristila samo
za jedan smjer kretanja, a to je sa Straduna prema onome većemu parku u Pilama (kretanje ljudi usmjeravati strjelicom),
a zatim skalinima na Plato Pila i dalje svijetom. Treći, pak možebitni zahvat bio bi
proširenje spomenutih skalina (uz onaj
prostom gdje se sunovratio Dubrovački
tramvaj žućko u rano proljeće 1970. godine uz jednog poginulog i 14 ozlijeđenih
putnika-nedobronamjerne kom. komitetlije su ubrzo ukinule popularni, ali i
spori tramvaj na žalost svih Dubrovčana)
ako bi se pokazala potreba za proširenje
istih. Time bi bio riješen ovaj “gordijski
čvor” zavazda, zar ne? Inače ,naši gosti
nam dohodu (i mi) u Grad da se odmore,
da razgledaju znamenitosti, da se kupaju
i uživaju, a ne da budu terorizirani, maltretirani, mučeni kao da su na robiji,
gaženi i gurani do nemilosti i pakao i Isusovu Kalvariju. Ne zaboravimo da bi skoro
svi iskrcani putnici iz Libertasovi autobusa, korisnici taxi-a kao i mnogi građani
i gosti mogli možebitnim pothodnikom
sići pred Veliku Onofrievu fontanu i dalje
nastaviti Gradom bez da se koriste Vratima od Pila. Ovim možebitnim rješenjem
zavazda bi otpali ružni, nepraktični i nakaradni stupići i konopčići, a uvelike bi
se rasteretila glavna Vrata se Straduna
prema Pilama i u suprotnome smjeru. U
dogledno vrijeme nitko ne bi ni spominjao da su ovi zahvati bili izvedeni-učinjeni
tada i tada, a ni povijesne starine ne bi
bile narušene. Tko, recimo, danas spominje da je usjek iza Grada s ona tri voltaosigurače bio probijen 1889.godine, da
su Vrata od Buže-na tenisu presijecanjem
donjeg dijela Zidina otvorena 1908.godine, a Porporela izgrađena 1873,g. i da je
Austrija kroz Zidine probila tzv. mala vrata u neposrednoj blizini akvarija te izgradila u Gradskoj luci spojnu rivu s oba mula
kao i kuću Pomorskog poglavarstva-kapetaniju u kojoj je sada Restaurant
”Poklisar”. Uz sve navedeno i nenavedeno ta ista Austrija je podigla i onu strehu
ispod koje je osakaćena, a i “pokojna ribarnica”, a u većem se dijelu nalazi
Hajdarhodžićeva razvikana „Lokanda“, a
prije 4-5 godina isti gazda”nasadio“ je tri
ruglo-kapunare na onoj drugoj strani Peskarije-u Gradskoj luci i nema nikakva izgleda da bi uskoro mogle biti i uklonjene.
Probijene su kroz Gradske zidine još dvije
buže-vratašca. Jedna je probijena,po svemu sudeći,u vrijeme Drugoga svjetskog
rata,a drugu je probio jedan od okrutnih
okupatora i porobljivača bivše Dubrovačke Republike Francuska ili Austrija dosad neutvrđene godine. Gradska su
čeljad jednu nazivala (i danas) velika,
drugu mala ili pak gornja i donja bužasvejedno. I sam gospon Radeljak-Dikan,
pored ostalog ugradio plastične otvore (i
drugi su) na kupljenoj kući uz Stradun pa
to više nitko i ne spominje. Inače, dobro
smo”zagazili“ u 21.stoljeće, vrijeme je
međunarodnih mreža; pa ne možemo biti
li nekoj tjeskobi i učmalosti i živjeti u
prošlosti i od ostavština bivše Dubrovačke
Republike koja je službeno prestala postojati 1815.godine odlukama Bečkoga
kongresa. Život ide dalje. I na samome
kraju. I sama Vrata od Pila i od Ploča ne
odgovaraju izvornim-originalnim niti 65posto, pa što-nitko to i ne spominje itd.
Dakle, ne budimo robovi prošlih vremena. Eto moj puče dubrovački kako bi se
mogao zavazda riješiti prolazak kroz Vrata od Pila-Vrata od Grada, a time i nesnošljiva gužva i sve ono naprijed,u ovome
pisanome uratku navedeno. Ovo na znanje svim odgovornima u Gradu.
Pero Hrdalo, Dubrovnik
DUBROVAČKE SLIKE I (NE)PRILIKE
Pomaknuti ogradu
u autobusu
Uđete li u bilo koji libertasov autobus, na primjer „šesticu“ ili „četvrticu“,
primijetit ćete dvije polu savijene žute ograde od cijevi između ulaznih vrata i đe je škatula-uređaj za kartice odnosno pokaze. Tu, u tom dijelu, je mali
razmak kojim putnici prolaze. Još kada uđu osobe s bursama u ruci, ili
malo deblja čeljad, e onda je problem veći. Predlažem da se, ako je ikako
moguće, ova ograda blizu vrata pomakne za nekoliko desetaka centimetara. Tako bi prolaz bio komotniji za putnike. Zdravko Trojanović Trojo
GlasGrada - 513 - petak 16. 1. 2015.
5
PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA
USTAVNI SUD
Suspendiran Opačkićin Obiteljski zakon
Razlog zašto je bilo nužno djelovanje Ustavnoga suda najbolje je opisao Nenad
Hlača iz Rijeke ističući da smo suočeni s „političkom (ne)kulturom i vrlo niskom
razinom pravne svijesti napose glede odgovornosti zakonodavca za pravne
posljedice i primjenu novoga zakona
Ustavni sud obustavio je 12.
siječnja 2015. primjenu Obiteljskoga zakona koji je Sabor bio
donio 6. lipnja 2014. i odredio da
se svi postupci u tijeku dovrše
prema Obiteljskom zakonu iz
2003. To je sveobuhvatna privremena mjera, koju je Ustavni sud
donio po prvi put u svojoj povijesti.
Ovaj je događaj važan i trebao
bi predstavljati početak povratka valjanoj obiteljskoj politici.
Tijelo koje ima zadnju riječ u
državi pričekalo je završetak
predsjedničkih izbora da donese
pola godine pripremani akt. Na
339 gusto tipkanih stranica u 770
točaka čuvar Ustava obrazlaže
zašto je potrebno suspendirati
naprečac i usuprot stručne javnosti i tradicijskih vrijednosti hrvatskoga društva doneseni
Obiteljski zakon čije su glavne
autorice Branka Rešetar (1969.)
iz Osijeka, novopostavljena dječja pravobraniteljica Ivana Milas
(1974.), pod pokroviteljskom
ministrice socijalne politike Milanke Opačić (1968.).
Ustavni je sud u tom rješenju
preliminarno razmotrio samo
prvih devet predmeta ocjene
ustavnosti toga zakona koje je
zaprimio do 3. studenoga 2014.
Do tada je taj zakon osporilo
ukupno 18 fizičkih i dvije pravne
osobe. U obrazloženju Rješenja
detaljno se navode prigovori
predlagatelja ocjene ustavnosti,
odgovori Ministarstva, gđe Rešetar i gđe Milas, kao i detaljna
stručna mišljenja katedri obiteljskoga prava pravnih fakulteta u
Rijeci, Splitu i Zagrebu.
Razlog zašto je bilo nužno djelovanje Ustavnoga suda najbolje
je opisao Nenad Hlača iz Rijeke
ističući da smo suočeni s „političkom (ne)kulturom i vrlo niskom razinom pravne svijesti
6
napose glede odgovornosti zakonodavca za pravne posljedice
i primjenu novoga zakona…
Stanje u kojem se pravni sustav
RH zatekao ‘stupanjem’ na
snagu Obiteljskoga zakona iz
2014. upravo je eklatantan
primjer pravne anarhije, neracionalnoga postupanja što ne
doprinosi pravnoj sigurnosti i izvjesnosti kao osnovama vladavine prava, nego opasno generira pravnu nesigurnost i neizvjesnost. Svaka promjena tako kompleksnoga i sveobuhvatnoga
zakona koji se doslovno dotiče
sudbine svakoga građanina RH
u kriznim gospodarskim vremenima opravdano postavlja pitanje
cijene koštanja ljudskih prava, jer
je učinkovita i dosljedna primjena zakona kojima se promiču i
ostvaruju ljudska prava čista
ekonomska kategorija o čemu
se u RH nedovoljno razmišlja.
Zakonopisac nije ni imao dovoljno vremena i hrabrosti provjeriti
primjenjivost i učinkovitost novih
rješenja mentalnim vježbama rješavanja zamišljenih hipotetskih
slučaja i usporedbom dobivenih
rješenja s onima koje postojeći
istoimeni Obiteljski zakon proizvodi danas u praksi upravnih i
sudskih tijela.“
Na kraju svojega Rješenja Ustavni sud ističe:
„Obiteljski zakon iz 2014. je
sistemski zakon koji ima općedruštvenu značajku i djeluje na
osobne i statusne situacije svakoga građanina. Načelno govoreći, sistemski zakon koji uređuje obiteljske odnose ima,
više od bilo kojega drugoga zakona, kapilarne učinke na
pojedince i cjelokupnu društvenu zajednicu jer ulazi u dom
svakoga čovjeka i izravno
utječe na socijalnu stvarnost
hrvatskoga društva.
GlasGrada - 513 - petak 16. 1. 2015.
Pregled prijedloga koje je
Ustavni sud zaprimio upućuje
na to da se njima osporava suglasnost s Ustavom odredaba
koje uređuju sva područja koja
su predmet uređenja Obiteljskoga zakona iz 2014., to jest:
brak, izvanbračnu zajednicu
žene i muškarca, odnose
roditelja i djece, mjere za zaštitu prava i dobrobiti djeteta, posvojenje, skrbništvo, uzdržavanje, obvezatno savjetovanje i
obiteljsku medijaciju, postupke
u vezi s obiteljskim odnosima i
skrbništvom.
Pojedini prigovori predlagatelja takve su naravi da se može
ocijeniti kako otvaraju pitanja
koja dovode u sumnju suglasnost s Ustavom određenih osporavanih odredaba Obiteljskoga zakona iz 2014.:s materijalnoga stajališta (primjerice,
razlikovanje trenutka nastupa
učinaka vjerskog i građanskog
braka), s procesnoga ili proceduralnogastajališta (primjerice,
propisivanje u jednim odredbama da se neka pravna stvar
rješava u parničnom postupku,
a u drugim odredbama da se
ta ista pravna stvar rješava u izvanparničnom postupku), sastajališta zakonskih manjkavosti (primjerice, nepostojanje zakonske odredbe o godini čijim
navršenjem osoba postaje
punoljetna u smislu obiteljskoga prava), ili pak s nomotehničkogastajališta (primjerice,
ponavljanje odredbe istoga
sadržaja na dva mjesta u zakonskom tekstu).
Pregled sadržaja prigovora koji
su u Ustavnom sudu do sada
zaprimljeni već u ovom stadiju
postupka upućuje na sumnju
da u Obiteljskom zakonu iz
2014. postoje strukturalni nedostatci, kao i pojedinačna rješenja ili njihove skupine, koji bi mogli dovesti do
konačne ocjene o
njegovoj disfunkcionalnosti do
mjere koja bi se
morala ocijeniti
nesuglasnom s
Ustavom. Sukladno tome, primarna je svrha ovogaRješenja
spriječiti nastupanje takvih mogućih (iako ne i izvjesnih) posljedica u praksi. Ustavni sud u
tom smislu uvažava pravno stajalište Europskoga suda za
ljudska prava u Strasbourgu,
koji je u predmetu Broniowski
protiv Poljske 22. lipnja 2004.
posebno istaknuo da načelo
zakonitosti traži od država ne
samo da dosljedno primjenjuju zakone koje su donijele nego
i da osiguraju pravne i praktične
uvjete za njihovu primjenu: „imperativ održavanja legitimnoga
povjerenja građana u državu i
pravo koje ona stvara, inherentan vladavini prava, zahtijeva od
vlasti da eliminiraju disfunkcionalne odredbe iz pravnoga sustava.“
Nužnost brzoga preventivnoga
djelovanja Ustavnoga suda u
situacijama s kakvima se susreće kad su u pitanju važni
sistemski zakoni proizlazi iz
praktičnih iskustava i dosadašnje ustavnosudske prakse, koja
je pokazala da ustavnosudska
odluka, ma kako bila pravilna i
potrebna, ne postiže puni učinak i traženu djelotvornost ako
se donese prekasno. Učinci
koje je do donošenja te odluke
već proizveo osporeni sistemski zakon slabe, a ponekad i
poništavaju opće korisne
učinke takvih (zakašnjelih)
ustavnosudskih odluka. Ustavni sud u ovom postupku, zbog
osjetljivosti te društvene, obiteljske i individualne važnosti
pravnih područja koje osporeni zakon uređuje, ne smije na
sebe preuzeti teret pravnih i faktičnih posljedica do kojih bi
mogla dovesti njegova buduća
odluka (s izvjesnim zakašnjelim
učinkom), bude li se u njoj
ocijenilo da su pojedine
odredbe, odnosno da je zakon
u cjelini nesuglasan s Ustavom.
Stoga je Ustavni sud, do
donošenja konačne odluke o
podnesenim prijedlozima,
vodeći se načelom pravne sigurnosti objektivnog pravnog
poretka, a radi sprječavanja
mogućih posljedica koje bi u
praksi mogle nastati zbog
primjene osporenih odredaba,
ocijenio potrebnim privremeno
obustaviti izvršenje svih pojedinačnih akata i radnji koje se na
temelju tog zakona poduzimaju u praksi.“
Petar Marija Radelj
GlasGrada - 513 - petak 16. 1. 2015.
7
GRAD DUBROVNIK
REKORDNI TURISTIČKI REZULTATI DUBROVNIKA U 2014.
Gradonačelnik Vlahušić zahvalio
svima i poželio još uspješniju 2015.
Gradonačelnik Grada Dubrovnika i predsjednik Turističke
zajednice Grada Dubrovnika
Andro Vlahušić i direktorica
TZGD Romana Vlašić održali su
8.sijačnja konferenciju za
medije na temu rekordnih turističkih brojki ostvarenih u protekloj 2014. godini. Prezentirali su
statističke podatke o porastu u
segmentu ostvarenih dolazaka,
broja noćenja, hotelskog i privatnog smještaja, te kontinuiranog rasta broja stacioniranih
gostiju. Uputili su zahvalu svim
turističkim subjektima, djelatnicima u turizmu i svim građanima koji su direktno ili indirektno pridonijeli ostvarenju uspješnih rezultata, među kojima
je povijesna brojka od tri milijuna noćenja.
„Turizam je najkompleksnija
djelatnost. Da bi gosti stigli u naš
Grad, nije dovoljno samo otvoriti
vrata sobe ili hotela, radi se o
cjelokupnoj kulturi življenja što
Dubrovnik pokazuje iz dana u
dan“, naglasio je gradonačelnik
Vlahušić. Tijekom 2014. godine
ostvareno je 3 121 125 noćenja, što čini porast od 9 % u odnosu na 2013. godinu.
Tijekom 2014. godine u Dubrovniku je ostvareno 863 801
dolazaka, što čini ukupno 12 %
više dolazaka nego prošle godine. „Uz porast broja noćenja,
podjednako je važan i ovaj rast
jer je u Grad u prethodnoj godini stiglo 95 tisuća gostiju više
nego 2013., a posebno nas veseli što ovaj uzlazni rast
bilježimo od 2009.“, istaknuo je
Vlahušić. Kao poseban uspjeh
istaknuo je rast privatnog
smještaja. U privatnom smještaju tijekom 2014. godine odsjelo
je 190 109 gostiju, što je porast
od 38 posto u odnosu na
2013.godinu. Razvoj privatnog
smještaja jedna je od politika
Turističke zajednice na koju su
mnogi 2010. gledali s podsmjehom, a danas oko 50 posto
noćenja spada u privatni
smještaj, pa se ne može reći da
to nije važno, naglasio je
Vlahušić te dodao kako ovaj
projekt znači sigurnu budućnost
za dvije i pol tisuće ljudi, a 2015.
će u tom segmentu biti i znatno
uspješnija. Izložio je ciljeve u
turizmu za sljedećih 10 godina,
a jedan od njih je doći do pet
milijuna noćenja u 2025. Istaknuo je kako Grad Dubrovnik, prema svim relavantnim financijskim pokazateljima, ostvaruje
10-12 posto ukupnog finan-
IZASLANSTVO GRADA PRIJATELJA HELSINGBORGA U DUBROVNIKU
Nastavak dobre suradnje
8
GlasGrada - 513 - petak 16. 1. 2015.
cijskog tijeka u turizmu, te želimo da
za 5-10 godina svaki 6-7 euro u Hrvatskoj bude potrošen u Gradu Dubrovniku a Grad bolji i uspješniji i s tom
mišlju poželio je svima uspješnu 2015.
godinu.
Direktorica Vlašić
osvrnula se na nove
projekte Turističke
zajednice koji su
pokrenuti u 2014. i
koji su izvrsno prihvaćeni, a izdvojila je Midsummer Scene festival
koji će se nastaviti novim programom i u 2015., novu aplikaciju
TZGD Last minute Dubrovnik koja olakšava gostima pronaći i
rezervirati smještaj, kao i Good Food Festival. TZ radi na stranim
tržištima, promocijama, veliku pažnju polažemo na daleka tržišta,
naglasila je Romana Vlašić. Osvrnula se i na aktivnosti s kojima se
produžuje sezona, a kao glavnu u 2014. istaknula je prvi Dubrovački
zimski festival. “Zadovoljni smo s ponudom, bilo je mnoštvo raznih
događanja, predstava, kulturnih, dječjih i svega što čini zimski
ugođaj. Nastavit ćemo s njim i dalje i promovirat ćemo ga u regiji
kako bismo privukli što veći broj posjetitelja“, istaknula je Vlašić.
Top–listu država iz kojih su dolazili dubrovački turisti 2014. godine
predvode već tradicionalno gosti iz Velike Britanije iz koje je
zabilježen porast od 15 posto u dolascima i 15 posto u noćenjima
u odnosu na 2013. godinu i Njemačke iz koje se bilježi porast od
6 posto u dolascima i isto toliko noćenjima. Slijede Sjedinjene
Američke Države , Hrvatska iz koje je zabilježen isti broj dolazaka
i 5 posto porasta noćenja , zatim Španjolska, Norveška, Australija
i Italija.Prema dobnoj strukturi, turisti dobnih skupina od 21 do 30
godina su ostvarili porast od 21 posto u odnosu na 2013. godinu,
od 31 do 40 godina 15 posto, od 41 do 60 godina 11 posto, od 0
do 12 godina 10 posto, od 13 do 20 godina 10 posto, te turisti u
dobi preko 60 godina porast od 8 posto u odnosu na 2013. godinu.
Izaslanstvo švedskog grada prijatelja Helsingborga, na čelu s
gradonačelnikom Matsom Sanderom, koje je boravilo u Dubrovniku od 8. do 11. siječnja, primili su 9.siječnja gradonačelnik
Andro Vlahušić i njegov zamjenik Željko
Raguž.
Mats Sander je u prijateljski Dubrovnik stigao
u nastupni posjet, dva mjeseca nakon izbora
na mjesto gradonačelnika Helsingborga, te
se predstavio gradonačelniku Vlahušiću i
izrazio želju za nastavkom uspješne suradnje
između dvaju gradova koja traje već 18 godina. Gradonačelnik Vlahušić upoznao ih je sa
trenutnim projektima Grada Dubrovnika, nakon čega se razgovaralo o potencijalnim
oblicima suradnje, poglavito u područjima kulture. Sander je pozvao gradonačelnika
Vlahušića da posjeti Helsingborg.
U pratnji delegacije stigao je i ženski zbor Lucia Girls koji je gradonačelniku Vlahušiću i
predstavnicima Grada otpjevao tradicionalne
pjesme iz svoga kraja. Delegacija grada prijatelja je danas u pratnji zamjenika Raguža
posjetila i Dom Maslina gdje je zbor nastupio
za djecu i djelatnike doma, a sutra će održati
koncert u domu za starije i nemoćne „Domus
Christi“. U subotu 10. siječnja, nakon mise u
katedrali, zbor je nastupio za širu javnost.
GRAD DUBROVNIK
9. SIJEČNJA 2015.
Don Stanko Lasić blagoslovio Gradsku
vijećnicu
ZA OSOBE S INVALIDITETOM I UČENIKE OSNOVNIH
ŠKOLA
Grad osigurao prijevoz
Župnik katedralne Župe Gospe Velike don Stanko Lasić, blagoslovio
je 9.siječnja Gradsku vijećnicu uz
nazočnost gradonačelnika Grada
Dubrovnika Andra Vlahušića i njegovih zamjenika Nenada Vekarića
i Željka Raguža te službenika gradske uprave.
Tom prigodom don Stanko Lasić
zahvalio je Gradu Dubrovniku na
bezrezervnoj podršci u svim župnim aktivnostima te poželio nastavak dobre suradnje u odnosima
Grada i crkvenih ustanova.
Gradonačelniku i njegovim suradnicima
poželio je Božji blagoslov u životu i radu
u služenju općem dobru „kako bi ovaj
Grad napredovao ne samo u materijalnom nego i u kulturom i svakom
drugom pogledu i bio ne samo turistički atraktivna destinacija nego i duhovna oaza u kojoj će dubrovački duh koji
je vjekovima njegovan i čuvan ostvarivao plodove blagostanja, stvaralaštva, zajedništva, solidarnosti i otvorenosti
svima uz poštovane različitosti.“
-„Vama gradonačelniče zahvaljujem na
dobroj i plodnoj suradnji i velikoj pomoći
koju ste darovali Katedralnoj župi.
Posebno želim da u ovom vremenu, u
kojem su vam i Božić i Nova bili drukčiji
i teži, puno pomoći odozgor kako biste
fizičkom psihičkom u duhovnom energijom ostali uspravni, vedri i aktivni“,
zaključio je don Lasić u svojoj poruci.
DIO SVJETSKE OBITELJI CVJETOVA MIRA
Grad Dubrovnik ponio titulu Spomenika mira
Grad Dubrovnik je u svom Proračunu za 2014. osigurao sredstva za nabavu i troškove rada specijaliziranog vozila za prijevoz osoba s invaliditetom, koje
je počelo s radom 3. studenoga 2014. Grad Dubrovnik je 9.siječnja za ovu namjenu uplatio Libertasu d.o.o. 38.750,00 kuna.
Sukladno Pravilniku o obavljanju prijevoza osoba sa
invaliditetom na području Grada Dubrovnika, pravo
na ostvarivanje usluge prijevoza imaju osobe sa invaliditetom koje se kreću pomoću invalidskih kolica,
osobe s teškim motoričkim smetnjama ( 80% i više
tjelesnog oštećenja u donjim ekstremitetima) i slijepe
osobe.
Obzirom da je Zakon o predškolskom odgoju utvrdio obvezu organiziranja i financiranja prijevoza
učenika osnovnih škola te da bi eventualni prestanak
obavljanja ove usluge, uslijed nepostojanja temeljnog gradskog financijskog dokumenta, prouzročio
nepopravljive štete kako za dubrovačke osnovne
škole, tako i za Grad Dubrovnik, gradonačelnik Grada Dubrovnika potpisao je Ugovor s društvom Libertas o prijevozu učenika. Time su se stekli uvjeti da
se prijevoz učenika nesmetano nastavi organizirati
od ponedjeljka, 12. siječnja , kada počinje drugo
polugodište školske godine 2014./15.
Grad Dubrovnik od 9.siječnja je
službeno postao dio svjetske
obitelji Cvjetova mira, a drvo
masline je prigodno u parku Luja
Šoletića, uz predstavnike organizacije Utrka mira (Peace Run),
posadio zamjenik gradonačelnika
Željko Raguž. Uz drvo, postavljena je i ploča koja potvrđuje počasnu titulu Spomenika mira.
U sklopu inicijative “Sri Chinmoy
Peace Blossoms - Sri Chinmoyevi
cvjetajući spomenici mira”, Grad
Dubrovnik stoljetni slobodarski
grad, biser Jadrana i ponos Hrvatske pridružio se svjetskoj
obitelji Cvjetova mira, brojnim istaknutim znamenitostima u raznim državama širom svijeta
posvećenih miru. Ovi trajni spomenici su svakodnevni podsjetnici na naš zajednički cilj - mir
u svijetu, jedinstvo i sklad među ljudima. “Cvjetajući spomenici mira” nazvani su po Sri Chinmoyu, istaknutom svjetskom mirotvorcu i aktivistu, čiji je život zorno svjedočanstvo neiscrpnog potencijala ljudskog duha, te utemeljitelja najveće globalne mirovne sportske manifestacije - Utrke mira - PEACE RUN-a’, stoji na povelji koja je ovom prilikom uručena zamjeniku
gradonačelnika.
NA ZAŠTITI KROVA OŠ MARINA DRŽIĆA
Završeni radovi
Brzom reakcijom Uprave škole i Grada Dubrovnika 7.siječnja poslijepodne
završeni su radovi na zaštiti krovišta
Osnovne škole Marina Držića, koji su
prema nalogu Gradonačelnika počeli
u petak. 2. siječnja.
Hitnim izvođenjem radova spriječena
je daljnja devastacija krova kao i moguća šeta u učionicama koje su smještene u ovom dijelu škole.
Trošak radova sanacije iznosi 50000
kuna (s PDV-om), a prema očekivanjima trebala bi ih pokriti osiguravateljska kuća.
U tijeku je izrada troškovnika za potpunu rekonstrukciju istočnog dijela
krovišta, koje je nastradalo pri snažnim
naletima vjetra u novogodišnjoj noći.
GlasGrada - 513 - petak 16. 1. 2015.
9
JOŠ JEDNO GOSTOVANJE DUBROVAČKIH MUZEJA
Lloydovi slikopisi prezentirani u Rijeci
Izložba Dubrovačkih muzeja „Lloydovi slikopisi“ otvorena je Velikom atriju palače Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka, gdje će gostovati do 12. veljače. Autor
izložbe je Đivo Bašić, dok likovni postav potpisuje Ivona Michl, oboje kustosi Dubrovačkih
muzeja. Izložba “Lloydovi slikopisi: Svjedočanstva o Sredozemlju s kružnih putovanja putničkih parobroda Jugoslavenskoga Lloyda 1930-ih godina” zapravo
pruža izuzetno zanimljivo svjedočanstvo o Sredozemlju 1930-ih godina te o luksuzu ondašnjih kružnih putovanja. Svjedočanstva o kružnim
putovanjima parobroda „Kraljica Marija“ i „Princeza Olga“ sačuvana
su na negativima na staklu u fundusu Pomorskog
muzeja Dubrovačkih
muzeja, a na izložbi su,
pomoću led displeja,
prezentirane njihove reprodukcije. Izložba je prvi
put postavljena u prosincu 2011. godine u
Kneževu dvoru, da bi u
ljeto 2012. godine gostovala u Muzeju Brodskog Posavlja u Slavonskom Brodu.
UMJETNIČKA GALERIJA DUBROVNIK
Poseban program za Noć muzeja
Umjetnička galerija Dubrovnik i ove godine je za sve posjetitelje pripremila
poseban program za Noć muzeja, koji će se obilježiti u petak, 30. siječnja
2015. godine. Publiku će u 20 sati dočekati svjetski poznati video-autor, konceptualni umjetnik i performer, Damir Nikšić iz Sarajeva s programom naziva
Posljednji vlak, a podnaslova Caramelle non ne voglio piů! koji objedinjuje
glazbu, video-radove i performanse autora. Uz ovaj jedinstveni program koji
će se izvoditi u prizemnom dijelu muzeja na Pločama, posjetitelji će moći istu
noć pod stručnim kustoskim vodstvom s početkom u 21 sat obići i retrospektivnu izložbu Miroslava Kraljevića.
DRUŠTVO PRIJATELJA DUBROVAČKE STARINE
Obnova Velikog zida u Stonu
Društvo prijatelja dubrovačke starine
počelo je, u prošloj godini, u Stonu,
obnovu dijela zidina koje se protežu
od tvrđave Minčeta preko tvrđave
Podzvizd do kule Dobra u dužini od
jednog kilometra. Nakon obnove i
ovaj dio Velikog zida bit će otvoren
za obilazak posjetitelja. Osim sprječavanja daljnjeg oštećenja zida, obnovom će se poboljšati i vizura ovog u
Europi jedinstvenog fortifikacijskog
sklopa. Radovi, koje izvodi domaća tvrtka Građevinarstvo Barkidžija, potrajat
će oko dvije godine. Uprava DPDS-a
10 GlasGrada - 513 - petak 16. 1. 2015.
GlasGrada - 513 - petak 16. 1. 2015. 11
U ŽUPNOJ CRKVI SV. PETRA NA BONINOVU
Dijamantni pir Ane i Stijepa Vidojevića
Gospođa Ane rođena Đanović i gospar Stijepo Vidojević imaju četvero djece: Katu,
Miha, Stjepa i Iva, te 14-ero unučadi i za sad 4 praunučadi
Supružnici Ane i Stijepo
Vidojević proslavili su u
petak, 9. siječnja u župnoj crkvi sv. Petra na
Boninovu u Dubrovniku
dijamantni pir u nazočnosti djece, unučadi i praunučadi, nevjesta i zetova, braće i sestara, rodbine i prijatelja.
Na misnom slavlju koje
je predvodio Anin brat
don Ivo Đanović zahvalili su Bogu na svemu te
obnovili ženidbene zavjete.
Propovjednik je uvodno
ispričao priču o Ljubavi,
Bogatstvu, Tugi i Znanju koji su no zna koliko je Ljubav velika, jaka i trajna.
sretno živjeli na otoku usred Obraćajući se slavljenicima don Ivo je rekao kako Bog daje vroceana sve do udara jakog ijeme, a ljudi prave planove kako iskoristiti to vrijeme, te ustvrdio
tzunamija nakon kojeg su svi kako je Obitelj mjesto presudno za Ljubav. „I vi ste tijekom 60
napustili otok, a ostala je jedino dijamantnih godina uspješnog braka više puta proživljavali sudLjubav. Kad je shvatila da i ona binu onog otoka. Dosta se prisjetiti danâ na Konalu kad ste došli u
treba poći nitko je više nije htio Grad i nastanili se pod strehom koja je za svake kiše tonula. No,
primiti u svoj brod. Stranac koji uz vjeru i nadu, ostala je Ljubav, jača i od smrti. Obitelj se u Ljubavi
je naišao pružio joj je ruku i spa- povećavala: nekoć 1, danas 10! Niste bespomoćno zapomagali
sio je. Kasnije je saznala da je nego usvojili geslo sv. Benedikta: Moli i radi! Na blagdane ste s
stranac bilo Vrijeme, koje jedi- krunicom i molitvenikom hrlili u crkvu, a u radne dane latili se kram-
pa i motike, lopate i čekića, pile
i aparata za varenje, brusilice i
bušilice - i podigli novi dom. Uz
Božju pomoć nadvladaste svaki tzunami: pa i onaj ratni, kad
je trebalo napustiti obiteljsko
gnijezdo pod naletom ubojitih
granata. No Bog je molitve uslišao i dao da Ljubav opet pobijedi: Ićo se vratio iz Morinja;
obitelj se sva okupila, osim jednog anđela koji veselo pjeva u
anđeoskom koru i čestita babi i
đedu dijamantni pir!“
Zaključio je kako njihovo potomstvo iz njihovog života ima svjedočanstvo da se „isplati u
Ljubavi živjeti, moliti i raditi i
konačno za sve Bogu zahvaliti,
u Njegovoj se Ljubavi sretno
radovati! Jer Bog je Ljubav, i tko
ostaje u ljubavi ostaje u Bogu i
Bog u njemu.“
Gospođa Ane rođena Đanović
i gospar Stijepo Vidojević imaju
četvero djece: Katu, Miha,
Stjepa i Iva, te 14-ero unučadi i
za sad 4 praunučadi. Aktivni su
članovi župne zajednice, pa je
njihova obljetnica bila na radost
cijele župe na čelu sa župnikom
don Ivicom Pervanom. Nakon
zahvale u crkvi slavlje se nastavilo za stolom u obiteljskoj
kući. A.T.
ŠIPAN
Akcija čišćenja izvora Šipun
Na inicijativu Marije Goravice i Teofila Bogdana započela je akcija
čišćenja izvora Šipun u nedjelju 11.siječnja. Akciji su se, osim mještana
priključili i članovi udruge DART koji su donirali knjigu dr. Nade Parađiković “Povrčarstvo” najboljem, jednoglasno izabranom sudioniku,
Matku Pendu. Tako je ostao trag početka ove akcije u knjizi gdje su
se svi potpisali, u knjizi profesorice Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku s kojom Udruga već niz godina surađuje na programu “Novih –
starih kultura”.
Za pojasniti je naziv izvora, jer se brka sa špiljom Šipunom kod Cavtata. Naime, riječ dolazi iz romaničnog govora i označuje izvor vode
stajačice (ne rijeke ili potoka), bočate vode. Pojasnio nam je etnograf
Ivica Kipre. Ispod Šipanjskog polja postoji veliki vodeni bazen do kojeg
su u predkršćansko doba vodile dvije skalinate do sada jako dobro
očuvane zajedno sa polukružnim međama koje su
označavale zajedničko vrelo. Za vrijeme Dubrovačke republike svi stanovnici Šipana, vlasnici parcela imali su
na korištenje nekoliko metara kvadratnih oko Šipuna za
svoje rasadnike. Važnost blizine rasadnika lokalnom je
stanovništvu značilo ne samo opskrbu zajedničkom
vodom, nego i razmjenjivanje sjemena, usporedba uspješnosti, ponos onome koji je uspijevao razviti bolje
sorte, poticaj kvaliteti.
Za svaku pohvalu je entuzijazam lokalne mladeži koji
su inicirali ovaj pothvat koji se nastavlja i slijedeću nedjelju. Na nadležnim institucijama- Zavodu za zaštitu
spomenika kulture, Društvu prijatelja dubrovačkih
starina…,kojima su se mještani obratili, da stručnim
znanjem i programima saniraju izvor i učine ga jednom
od atrakcija Šipana dostupnoga svim građanima i turistima koji dohodu na otok. Margarita Lujo
12 GlasGrada - 513 - petak 16. 1. 2015.
GlasGrada - 513 - petak 16. 1. 2015. 13
DUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJA
ŽUPANIJSKA LUČKA UPRAVA DUBROVNIK
ODLUKOM VLADE REPUBLIKE HRVATSKE
Realizirani projekti vrijedni 1,2 milijuna kuna Županu Dobroslaviću novi
Ravnatelj Županijske lučke
mandat u Odboru regija EU
uprave Dubrovnik Željko
Dadić izvijestio je župana Nikolu Dobroslavića o 1,2 milijuna kuna izvedenih radova u
2014. godini na području Dubrovnika.
Najveći iznos uložen je u
početak radova na obnovi
valobrana Kaše- 440 tisuća
kuna. U radove na produbljivanje dna u luci Zaton
uloženo je 155 tisuća kuna, u
sanaciju operativne obale u Donjem Čelu na Koločepu 100 tisuća kuna, a u
saniranje oštećenja po lukama na području Grada 200 tisuća kuna.
Za izradu projektne dokumentacije za pristan na Komardi uloženo je 187,5 tisuća
kuna, a na izradu idejnog i geodetskog projekta komunalne luke Batala (što je
potrebno za izdavanje lokacijske dozvole) 101 tisuću kuna. Također, za izradu
batimetrije (snimke dubina) u lukama Gornje Čelo i Komolac izdvojeno je 31
tisuću kuna.
DUBROVNIK
Don Stanko Lasić blagoslovio Ured župana
Katedralni župnik don Stanko Lasić blagoslovio je prostore Ureda župana u Palači Ranjina poželjevši županu
Nikoli Dobroslaviću, zamjenici župana Mariji Vučković,
zamjeniku župana Davorku Obuljenu i svim djelatnicima Dubrovačko-neretvanske županije sretnu i blagoslovljenu Novu 2015.
godinu. Tom prigodom
don Lasić se zahvalio županu na svemu učinjenom u
prethodnoj godini na području Županije, posebno
pohvalivši županovo zagovaranje gradnje Pelješkog
mosta. Također, don Stanko Lasić je istaknuo odličnu
suradnju Dubrovačko-neretvanske županije s Dubrovačkom biskupijom. Uzvraćajući čestitke, Župan
je izrazio uvjerenje kako će se ovako dobra suradnja nastaviti i ubuduće.
UDRUGE DUBROVAČKA NARANČA I
CHROBATIA
E-DUTEKA
Udruga Dubrovačka naranča nositelj je projekta E-DUTEKA – jačanje kapaciteta organizacija civilnoga
društva Dubrovačko-neretvanske
županije financiranog iz Europskog socijalnog fonda. Projekt vrijedan 200 000 kuna provodit će u
suradnji s Udrugom Chrobatia iz
Opuzena. Projekt je započeo 29.
prosinca 2014. te će se provoditi
do kraja 2015., a usmjeren je rješavanju nedostatka raznovrsnih
kapaciteta OCD-a najjužnije hrvatske županije. Naime, nedostatak znanja i vještina te otežan
pristup edukacijama jedna je od
većih prepreka djelatnicima OCD14 GlasGrada - 513 - petak 16. 1. 2015.
a koji, poglavito u ruralnim područjima,
rade na pitanjima zapošljavanja, dobrog
upravljanja, socijalnog uključivanja i
građanskog aktivizma. Kroz projekt EDUTEKA stručnjaci s dugogodišnjim
Župan Nikola Dobroslavić dobio je, odlukom Vlade
Republike Hrvatske na zatvorenom dijelu posljednje sjednice, novi petogodišnji mandat u Odboru regija Europske unije. Uz župana Dobroslavića u Odbor regija za razdoblje od 2015.-2020. imenovani
su Vojko Obersnel, Valter Flego, Predrag Štromar,
Jelena Pavičić Vukičević, Željko Turk, Snježana
Bužinec, Danijel Marušić i Bruno Hranić.
iskustvom vođenja neprofitnih organizacija i provođenja projekata financiranih iz EU fondova održat
će niz edukacija i radionica za predstavnike OCD-a
iz Dubrovnika i doline Neretve o dobrom upravljanju,
knjigovodstvenom poslovanju te novinama koje
donose novi Zakon o udrugama i Uredba o računovodstvu. Uz prijenos znanja i dobrih praksi, cilj projekta je poduprijeti umrežavanje OCD-ova koji na
području naše županije pružaju pomoć socijalno
isključenim skupinama te udrugama koje promiču
održivi gospodarski razvoj poticanjem proizvodnje
autohtonih proizvoda te korištenjem lokalnih resursa. Bespovratna sredstva za provedbu projekta
odobrena su udruzi Dubrovačka naranča temeljem
natječaja Mikro projekti podrške inovativnim aktivnostima malih organizacija civilnoga društva za
lokalni razvoj, kroz Operativni program Razvoj ljudskih potencijala financiran iz Europskog socijalnog
fonda, a ugovorna tijela provedbe projekta su Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva i Ured
za udruge Vlade RH.
Ana Cvjetković
Predsjednica udruge Dubrovačka naranča
NA POTPORI ZA BOLJU HRVATSKU
Šuica zahvalila Daulu,
Broku, Weberu i Pack
Predsjednik Kluba zastupnika
Europske pučke stranke (EPP)
u Europskom parlamentu Manfred Weber uputio je čestitku hrvatskoj delegaciji EPP-a na nedjeljnoj pobjedi i izboru prve hrvatske predsjednice Kolinde
Grabar - Kitarović. Voditeljica hrvatske EPP delegacije u Europskom parlamentu Dubravka
Šuica tom prigodom zahvalila
se Weberu, ali i predsjedniku te
najveće i najutjecajnije europske političke stranke, Josephu
Daulu, kao i predsjedniku Vanjskopolitičkog odbora EP-a Elmaru Broku na dolasku u
Zagreb i podršci, sada već prvoj hrvatskoj predsjednici,
Kolindi Grabar-Kitarović.
Uz zahvalu, govoreći o predsjednici i njenoj zavidnoj
međunarodnu karijeri Šuica je
istaknula kako će Grabar - Kitarović inzistirati na dugo čekanom i prijeko potrebnom zajedništvu koje će biti ključno za
izlazak iz duboke gospodarske
i socijalne krize u kojoj se nalazi
Hrvatska, te je dodala ono što
je Grabar - Kitarović ponovila
više puta, a to je da će biti predsjednica svih građana Republike Hrvatske.
“HDZ niže pobjede od 2012. godine, prije pobjede na predsjedničkim izborima pobijedili smo
na lokalnim izborima i dva puta
na izborima za Europski parlament, no kruna će ipak biti pobjeda na parlamentarnim izborima ove godine. Također, zahvaljujem i ženama Europske
pučke stranke na čelu s gospođom Doris Pack s kojom sam
u listopadu 2014. organizirala
kongres žena Europske pučke
stranke u Zagrebu kada su europske liderice došle iskazati
podršku kandidaturi Kolinde
Grabar - Kitarović,” rekla je potpredsjednica HDZ-a i Zajednice
žena EPP-a Dubravka Šuica.
Alen Legović
UDRUGA DEŠA
Projekt Prostorno
planiranje za građane
Udruga DEŠA – Dubrovnik je
započela s provedbom projekta
„Urban planning for citizens“
(Prostorno planiranje za građane)
kojeg financira Europska unija u
okviru IPA I. komponente – Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija, a kroz poziv IPA 2011
osnaživanje uloge organizacija
civilnog društva u jačanju transparentnosti i dobrog upravljanja
u državnoj upravi RH. Ugovorno
tijelo za provedbu projekta je Središnja agencija za financiranje i
ugovaranje programa i projekata
EU, a cjelokupna vrijednost projekta iznosi 625.000,00 kn.
Glavni cilj projekta je pridonijeti
jačanju dijaloga i sudioničke
demokracije među organizacijama civilnog društva, javnosti i
lokalne vlasti u pripremi i razvoju
prostornih planova. Kroz 12
mjeseci provedbe projekta informirat ćemo javnost o ulozi i
važnosti prostornih planova, osposobiti organizacije civilnog
društva za rad s novim tehnologijama, ojačat ćemo komunikaciju
organizacija civilnog društva i jedinica lokalne samouprave u procesu izrade prostornih planova te
uspostaviti Urban Planning Portal koji će olakšati građanima pregledavanje prostornih planova i
ostvariti mogućnosti kontinuiranog slanja zahtjeva, primjedbi i prijedloga za određeno područje.
Projekt se provodi u Dubrovačko
– neretvanskoj županiji, Zagrebačkoj županiji i Gradu Zagrebu.
Projektni partneri su Institut za GIS
- Zagreb, Grad Dubrovnik - Upravni odjel za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša,
Općina Jakovlje i Zavod CEKTRA
iz Maribora, a suradnici na projektu su Zavod za prostorno uređenje DNŽ i Eurogi – Europsko
udruženje GIS udruga (European Umbrella Organisation for
Geographic Information).
Jany Hansal,
predsjednica udruge
KAZALIŠTE MARINA DRŽIĆA
Premijera „Na Sveta tri kralja“
Neraskidiva veza Shakespearea i Dubrovnika obnovit će se i potvrditi u Kazalištu Marina Držića premijerom predstave “Na Sveta tri kralja”. Komedija autora Matka Sršena u režiji Ivice Kunčevića odigrat će se 17. siječnja. Reprizne
izvedbe odigrat će se 18., 23. i 24. siječnja.
Književni velikan William Shakespeare davnih je dana svoje djelo “Na Tri kralja” smjestio upravo u Iliriju, točnije u jedan predivan grad na moru! Ova inicijacija bila je povodom da Matko Sršen napravi ‘inglezariju’ - prepjeva klasično
šekspirijansko djelo ‘na dubrovačku’. Sršen je u dvostruko rimovanim dvanaestercima, a s jezikom ponešto pomaknutim prema danas, sažeo jedan
čitavi mentalitet, povijest i duh ‘na dubrovačku’ te uspješno ambijentalizirao
fantastičnu priču i likove ‘ponašjenčio’.
Kako bi cjelokupna predstava zaživjela u duhu i ruhu
Dubrovnika pobrinuli su se scenograf Ivica Prlender, kostimografkinja Danica Dedijer, dizajner svijetla Zoran Mihanović te autori glazbe Ivo Letunić i Konrad Lovrenčić.
Veliku ulogu na sceni i van nje iznijela je koreografkinja
Zrinka Japunčić koja je svojim znanjem scenskog pokreta
doprinijela da svi u predstavi zaigraju kao jedan. U ulozi
kneza je gostujući glumac Zijad Gračić, a tu su i ‘domaći
gosti’ Nataša Dangubić i Maro Martinović koji su potpomogli uigrani ansambl Kazališta Marina Držića. U cjelokupnoj podjeli su još: Branimir Vidić, Frane Perišin, Izmira
Brautović, Glorija Šoletić, Zdeslav Čotić, Mirej Stanić, Hrvoje Sebastijan, Boris Matić i Nika Burđelez. S obzirom
na zahtjevnu predstavu, osim ansambla i gostujućih glumaca na velikoj sceni KMD-a u “Na Sveta tri kralja” zaigrat
će i Joško Gverović, Ivan Perić te plesačice iz Plesnog
studija Lazareti - Petra Japunčić i Jelena Baričević.
GlasGrada - 513 - petak 16. 1. 2015. 15
GLAS PLOČA
U PLOČAMA NA PREDSJEDNIČKE
IZBORE IZAŠLO ČAK 67,78 % BIRAČA
PLOČANI IZABRALI KOLINDU GRABAR
KITAROVIĆ ZA SVOJU PREDSJEDNICU
ZA KATASTARSKU IZMJERU
Grad Ploče naplatio naknadu
od MORH-a i DUUDI-a
Grad Ploče prisilno je naplatio preko 200 tisuća kuna
od Ministarstva obrane Republike Hrvatske i Državnog
ureda za upravljanje državnom imovinom za katastarsku izmjeru u Pločama. Na MORH se odnosi oko 170
tisuća kuna, a za ostatak iznosa ovršen je DUUDI. Riječ
je o sredstvima za sufinanciranje katastarske izmjere i
oblikovanja zemljišne knjige za k.o. Ploče.
Podsjetimo, Gradsko vijeće je donijelo odluku o sufinanciranju katastarske izmjere prema kojoj nositelji
prava na nekretninama sufinanciraju izmjeru s 0,85 kuna
po metru četvornom. Cijena se odnosi na tlocrtnu površinu, što znači da će vlasnici stanova platiti simbolične
iznose, dok će veće iznose platiti nositelji prava na većim
površinama.MORH i DUUDI nisu uložili žalbu niti su
izvršili uplatu, pa ih je Grad Ploče ovršio.
ZAHVALA GO HDZ-a GRADA PLOČA
Pločanke i Pločani hvala!
DOBRA VIJEST ZA GRAD PLOČE
Prvi koraci za marinu u Pločama odrađeni
Prijava Grada Ploča za sufinanciranje projekta na pomorskom
dobru ocijenjena uspješnom, ostvarili iznos za projektnu
dokumentaciju
Grad Ploče poslao je prijavu
na natječaj za sufinanciranje
projekta na pomorskom dobru iz proračuna Dubrovačkoneretvanske županije. Prijava
je ocijenjena uspješnom, a
konkretno, ovim je odobrena
izrada Idejnog rješenja marine
u Pločama, za koju je Gradu
Pločama Dubrovačko-neretvanska županija isplatila iznos
od 60 000 kuna za izradu projektne dokumentacije za projekt marine u Pločama.
Radi se o području bivše tehničke radionice, a idejnim rješenjem područja bivše tehničke radionice analizirat
će se moguća namjena površina i
pogodnost za smještaj komercijalne
marine, ugostiteljsko-turističkih i ostalih pratećih sadržaja, definirat će se
kapacitet i okvirni gabariti budućih objekata, eventualne varijante prihvatl-
16 GlasGrada - 513 - petak 16. 1. 2015.
jivih rješenja kao i njihov utjecaj na daljnji prostorni razvoj grada.
Traženim idejnim projektom odredili
bi se uvjeti provedbe zahvata u prostoru i na ovaj način se investitoru
omogućuje odmah ishođenje
lokacijske dozvole i drugih potrebnih
akata.
Osim izvanrednog
prirodnog
položaja i zaštićenosti od otvorenog
mora, opravdanost razvoja nautičkog
turizma čini i blizina Baćinskih
jezera, razvoj avanturističkog turizma. Zapažen je i izniman interes pretežito talijanskih nautičara
za korištenjem zimskog veza na
području grada Ploča radi povoljnije cijene, blage klime i pogodnosti boćate vode.
Ovo je dobra vijest za Grad
Ploče, jer smo ovim ispunili onaj
temeljni i vrlo važan korak formalne pretpostavke, te pokrenuli
ovaj projekt omogućivši investitoru nesmetano daljnje djelovanje, poručuju iz Grada Ploča.
Poštovane Pločanke i Pločani, dragi stanovnici svih
gradskih naselja, Hrvatice i Hrvati porijeklom iz Ploča i
okolice diljem svijeta!
Zahvaljujemo Vam na izlasku na predsjedničke izbore
koji su se održali u nedjelju, 11. siječnja 2014. godine u
tako velikom broju. Hvala Vam što ste prepoznali
važnost ovog povijesnog trenutka.
Osobito zahvaljujemo svim članicama i članovima, te
simpatizerima Hrvatske demokratske zajednice, koalicijskim partnerima i brojnim građanima koji su prepoznali program gospođe Kolinde Grabar Kitarović,
prve hrvatske predsjednice, HDZ-a i koalicijskih partnera.
Prva hrvatska predsjednica – gospođa Kolinda Grabar
Kitarović – svojom korektnom kampanjom, osobnošću,
prepoznavanjem najtežih problema hrvatskog društva
i nuđenjem konkretnih rješenja za izlazak iz teške socijalne i gospodarske krize osigurala je podršku
stanovništva Grada Ploča, Dubrovačko-neretvanske
županije, domovinske i iseljene Hrvatske. I u izbornoj
noći prva hrvatska predsjednica prezentirala je vjeru,
optimizam i državnički stav. Zanemarivši sva podmetanja, omalovažavanja, subjektivne ankete – pozvala je
na okupljanje i zajedništvo radi rješavanja krize i nagomilanih problema u našem društvu. Njezin optimizam i
posveta najugroženijim svima nam je put. Cijenimo
različitosti i u njima tražimo snagu. No, prije svega poštujmo one koji su stvorili hrvatsku državu i poštujmo
vrijednosti zajedničke najvećem dijelu našeg naroda.
Čvrsto vjerujemo da pobjeda naše Kolinde Grabar Kitarović predstavlja početak novog razdoblja suvremene
hrvatske države, čemu ste Vi, Pločanke i Pločani, značajno pridonijeli.
Hvala Vam!
Predsjednik Krešimir Vejić
GLAS PLOČA
POKLADNE SVEČANOSTI U PLOČAMA 2015.
Održan sastanak Odbora, pripreme po mjestima u tijeku
U Pločama ove godine odvojene dječje maškare i povorka s feštom. I ove godine pokladna gala večer u Pločama
Vrime od maškara je pred nama, kostimi
se spremaju, a i fešta. Gdje ćete moći otići,
pokazati svoje maske, zaplesati i zabaviti
se, točno ćemo Vam reći kroz nekoliko
dana, kad se usuglase i posljednji detalji.
Prema najavama, zabave za ovogodišnje
maškare neće nedostajati.
Sinoć je na temu organizacije pokladnih
aktivnosti u našem gradu, u Pučkom
otvorenom učilištu održan sastanak glavara
mjesnih odbora i Pokladnih odbora s područja grada Ploča.
Zadovoljstvo je bilo vidjeti ih sve na okupu,
a zajedničkim dogovorom svi Pločani i gosti
koji se nađu na dan velikih poklada u našem
gradu, zasigurno će uživati u jedinstvenim
prizorima maškarane povorke i fešte ispred
pločanske crkve.
Svaka pohvala glavarima i njihovoj dobroj
suradnji sa svojim mjestom.
Izdvajamo ih i najavljujemo skupine koje
sudjeluju u velikoj gradskoj mašakaranoj
fešti:
Baćinu, koja je s pripremama za lude dane
krenula i spremaju nam niz zanimljivosti, a
sinoć su ih predstavljali aktivni glavar Duško Grgurinović i ekipa o maškara uvijek
domišljati Johnson i Snježana Đelmić
Stablinu, koja sve aktivnije sudjeluje i gaji
tradiciju kako svih događanja kroz godinu,
tako i maškara, a sinoć su došli i svoje mještane predstavljali Tonka Radoš i glavar Stabline Matko Zmijarević, najavivši svoje sudjelovanje
Staševicu i Spilice Crpala, koji su nas svojom skupinom razveselili prošle godine, a
aktivni glavari i mještani ova dva mjesta
odlučili su da ni ovogodišnja fešta neće
proći bez njih. Svojim mještanima u organizaciji će pomoći glavari Ivan Kušurin i Teo
Dropulić
Šarić strugu i Banju su sinoć predstavljali
glavar Tihomir Nikolac i Slaven Ivanković,
a aktivnost ovih naših mjesta posebno nas
raduje i daje nadu da ćemo ovo maškarsko druženje s njima pretvoriti u tradiciju
S obzirom da su u organizaciju dobrodošle sve udruge i pojedinci koji imaju volju
pomoći, drago nam je da su nam se sinoć
pridružili i pločanski ragbijaši, te su Zoran
Živković i Ante Dropulić najavili sudjelovanje
ragbi kluba Ploče u ovim aktivnostima.
Mjesni odbor Komin i njihovo Pokladno
društvo sinoć su predstavljali Špeci i Zvone.
O tradiciji Komina u maškarama ne treba
puno govoriti, mještani žive za ove aktivnosti
i složni su, a obećali su se pokazati Pločanima bar s jednom skupinom i ove godine,
a Rogotin će se povorci također pridružiti
sa svojom ekipom.
U ime mjesnog odbora Ploče na sastanku
je bio Zoran Bule. Svi zainteresirani Pločani
za grupno sudjelovanje u povorci, neki organizirani rad na skupnoj maski ispred MO
Ploče ipak će se trebati javiti Turističkoj
zajednici ili pak doći samoinicijativno u povorku, veselu povorku u kojoj neće na kraju ni biti bitno jeste li ispred neke table mjesnog odbora il jednostavno uz ostale ljude
dobre volje.
Na kraju krajeva, bar su ovo dani kad treba
ostaviti čangrizavost, zavadljivost i svu lošu
vibru i bar tih nekoliko dana „udrit brigu na
veselje“.
Novitet ove godine jesu i odvojene dječje
maškare, gdje ćemo u suradnji s pločanskom osnovnom školom i dječjim vrtićom
omogućiti najmlađima njihov poseban
maskirani dan. U dobru zabavu kakvu nam
samo ona mala nasmiješena lica mogu priuštiti, ne sumnjamo.
I ove godine nastavlja se i tradicija lijepe
Pokladne gala večeri pod maskama s bogatim nagradama i nizom noviteta i zanimljivosti.
Uglavnom, dosta je posla ispred onih koji
su u pokladama, vas dragi sugrađani pozivamo, okupite ekipe, smislite kostime ili pak
jednostavno bez maske pridružite se fešti
od mašakara bilo na dan povorke, bilo na
Pokladnoj gala večeri, ili pak na nekoj od
mještanskih balova. Opustite se bar u te
dane. Termini i konkretni podaci bit će
poznati čim se unutar mjesnih odbora
dogovore i odrade posljednji detalji i
pripreme.
MAŠKARE SU KAD JE FEŠTA,
CILI SVIT POLUDIIIIIII!!!!
GlasGrada - 513 - petak 16. 1. 2015. 17
REKTORICA PROF. DR. SC. VESNA VRTIPRAH O NOVOM STUDIJU POVIJEST JADRANA
I MEDITERANA
Očuvanje jedinstvenog
povijesnog identiteta
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
izdalo je potvrdu kojom se potvrđuje da su
Sveučilište u Dubrovniku, Odjel za humanističke znanosti (u osnivanju) i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,
upisom studijskog programa zajedničkoga
preddiplomskoga sveučilišnog studija
Povijest Jadrana i Mediterana u Upisnik
studijskih programa, stekli uvjete za
početak izvođenja predloženoga
studijskog programa. Povod je to za
razgovor s rektoricom Sveučilišta prof. dr.
sc. Vesnom Vrtiprah.
- Koji su bili razlozi pokretanja studija
Povijest Jadrana i Mediterana?
Preddiplomski sveučilišni studij „Povijest
Mediterana i Jadrana“ Sveučilište u Dubrovniku pokrenulo je u skladu sa svojom
vizijom, misijom i strategijom razvoja. To je
još jedan iskorak kojim se u njegovoj organizaciji žele izvoditi i humanistički studiji u
okviru Odjela za humanističke studije (u osnivanju). Pokrenuo se u suradnji sa Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu jer
Sveučilište u Dubrovniku još uvijek nema
dostatan broj svojih nastavnika sa znanstveno-nastavnim zvanjem iz područja humanističkih znanosti.
Pokretanje studija valja razumjeti ne samo s gledišta povijesnog nasljeđa nego i s gledišta
potencijala Dubrovnika a sve
radi očuvanja njegova jedinstvenog povijesnog identiteta.
Uz to, Dubrovnik i Dalmacija
imaju bogatu institucionalnu infrastrukturu muzeja, knjižnica i
arhiva kojima su potrebni
kadrovi s obrazovanjem iz mediteransko-jadranske povijesti
što omogućuje ponuđeni studij.
Iznimno bogat i u svjetskim
razmjerima značajan arhiv Dubrovačke Republike omogućio
je da se studij koncipira sa
izraženom istraživačkom komponentom, pa obrazovni
kurikulum uključuje više arhivske prakse od klasičnog
studija povijesti.
- Odjel za humanističke
studije je u osnivanju, koja je
procedura i kako se taj Odjel
uklapa u strategiju Sveučilišta?
18 GlasGrada - 513 - petak 16. 1. 2015.
U strategiji svojega razvoja Sveučilište u
Dubrovniku odredilo je, kao prioritet, otvaranje humanističkih studija, što je prirodan korak s obzirom na povijesno
naslijeđe te potencijale Dubrovnika. Otvaranje Odjela za humanističke studije bio
bi značajan doprinos znanstveno-obrazovnoj infrastrukturi Dubrovnika, koja je presudna za uravnotežen razvitak grada i čitave južne Hrvatske. Formiranje novog odjela mora biti posebna odluka Senata
Sveučilišta u Dubrovniku, koja će se temeljiti na Elaboratu kojim se utvrđuje znanstvena i nastavna opravdanost njegova osnivanja. Ova procedura je u tijeku i očekujemo
da će odjel biti uskoro i formalno osnovan.
Treba naglasiti i da smo za pokretanje ovog
studija dobili podršku brojnih institucija,
primjerice Zavoda za povijesne znanosti
HAZU u Dubrovniku, Državnog arhiva u
Dubrovniku, Dubrovačkih muzeja, knjižnica
Franjevačkog samostana i Dominikanskog
samostana te Znanstvene knjižnice.
- Po čemu je ovaj studij specifičan i različit od drugih studijskih programa povijesti?
Program studija bitno je drugačiji od pro-
grama sličnih institucija u Hrvatskoj. Specifičnim ga čini izrazit naglasak na stjecanju
znanja i vještina koje sežu od pomoćnih
povijesnih znanosti sve do turističkog marketinga, a, s druge strane, sam programski
sadržaj, fokusiran na srednjovjekovni i ranovjekovni Jadran i Mediteran s naglaskom
na predmodernom razdoblju. Iako program
sadržava kolegije koji se bave antičkom i
modernom poviješću, težište je nastavi na
području srednjeg i ranog novog vijeka.
Fokusiranost na tu epohu logična je s
obzirom na baštinu i kapacitete Dubrovnika, i omogućuje da studenti steknu izrazito
visok stupanj upućenosti u problematiku.
Druga specifičnost studija je njegova
geografska perspektiva. Naime, većina nastave usredotočena je na geografsku regiju
koja se sastoji iz tri koncentrična dijela:
cjelokupnog Mediterana, jadranskog prostora, te Dubrovnika i šire okolice. Ovakva
geografska perspektiva studentima pruža
drugačiji i detaljniji uvid u dubrovačko-dalmatinsku povijest od klasičnog kurikuluma
koji je prezentira u okviru nacionalne povijesti.
Treća specifičnost studiju leži u snažnom
naglasku na praktičnim vještinama. Uz uobičajenu edukaciju iz pomoćnih povijesnih
znanosti (paleografije, diplomatike,
kodikologije), studij obuhvaća i „arhivski
praktikum“ posvećen prvenstveno arhivskom radu. Povrh toga velik broj kolegija o konkretnim povijesnim temama bit će
popraćen radom na dokumentima u dubrovačkom Državnom arhivu. Uz naglasak
na istraživačkom aspektu historiografije,
studij također nudi kolegije koji se bave turizmom, kulturnim menadžmentom ili
konzervacijom. Cilj oblikovanog ovakva,
snažno interdisciplinarnog programa jest
spojiti klasično humanističko obrazovanje
s menadžerskim i marketinškim
vještinama, čime bi se stvorili
kadrovi osposobljeni da povjesničarsko znanje primijene i
izvan uskoga znanstvenog polja - u medijima, u kulturnom i
turističkom sektoru.
-Koje su mogućnosti zapošljavanja po završetku ovog
studija?
Studij je koncipiran tako da polaznike osposobljava za širok
spektar radnih mjesta. S jedne
strane studij stvara kadrove
spremne preuzeti radna mjesta uobičajena nakon studija
povijesti. U prvom redu radi se
o znanstvenim institucijama
(fakulteti i instituti), institucijama
vezanim uz kulturu i baštinu (arhivi, muzeji, biblioteke) te medijima. S druge strane, zbog prisutnosti kolegija vezanih uz turizam, menadžment i konzervaciju, studij polaznike također
osposobljava za rad u turističkoj
industriji, civilnim udrugama i
općenito privatnom sektoru.
TRGOVINE U ZRAČNOJ LUCI DUBROVNIK
Irci su prošle godine trošili više, ali se u potrošnji
osjetio izostanak turskih i ukrajinskih turista
Po završetku poslovne 2014. godine, kompletirana su izvješća o ostvarenjima u segmentu prodaje u prodavaonicama u
međunarodnom odlasku u zračnoj luci
Dubrovnik, s usporednim rezultatima
prometa u 2013. godini, te je sačinjena analiza svih uzroka koji su utjecali na prošlogodišnje rezultate.
Ukupno ostvaren promet u trgovini zračne
luke Dubrovnik za poslovnu 2014. je
9.510.464,07 eura što je u usporedbi s prethodnom godinom kada je ostvareno ukupno 10.114.668,60 lošiji rezultat u ukupnom prometu za 5,97%.
Ukupan broj putnika u međunarodnom
odlasku u Zračnoj luci Dubrovnik u 2014.
godini je 675.297, dok ih je 2013. godine
ukupno bilo 64.2102 što predstavlja porast
za oko 5,17%.
- Iz tih podataka može se zaključiti da je
potrošnja putnika u međunarodnom odlasku bila manja u 2014. godini za 10,60%.
Naime, u protekloj godini međunarodni
putnici u odlasku trošili su 14,08 EUR
prosječno po putniku, dok su godinu ranije
trošili 15,75 eura - kazao nam je direktor
trgovine Nikša Milanović.
Treba napomenuti da je trgovina
rubalj pa se to osjetilo i u potrošu prvoj polovici 2013. godine prnji u podavaonicama na aerodroije ulaska u EU fukcionirala kao
mu, jer su oni trošili za oko 15%
duty free što je donosilo značajne
manje u odnosu na 2013. godinu,
prednosti u ostvarenjima prihoda,
iako su i dalje na prvom mjestu s
te da je druga polovica 2013. goukupnom prosječnom potrošndine kao i značajan dio 2014. gojom od 44,38 eura po putniku u
dine posvećen prilagodbi novim
međunarodnom odlasku.
uvjetima po principima travel val- Krajem godine dobili smo i lošu
ue and duty free trgovina.
Nikša Milanović vijest o ukidanju letova sa MoskTakođer valja istaknuti da je broj
vom od strane Aeroflota koji je bio
putnika koji su putovali niskotarifnim pre- najavio dnevne letove od početka lipnja do
voziocima u 2014. godini dosegao brojku početka listopada 2015. godine, što će se
od oko 37%, a da ih je u 2013. godini bilo definitivno odraziti i na poslovanje u tekućoj
oko 31%, što može biti jedan od razloga godini. Nadamo se dolasku čartera kojih je
manje potrošnje putnika u aerodromskom bilo i prethodnih godina, ali će znatno na
shopu.
potrošnju s tog tržišta utjecati daljni pad
Kad se razmatra potrošnja, tada svakako rublja prema euru ili dolaru - obrazlaže Mivalja uzeti u obzir i potpuni izostanak putni- lanović.
ka s turskog i ukrajinskog tržišta u 2014. Od svih nacija koje su protekle godine prošli
godini u odnosu na 2013., zbog ukidanja kroz prodavaonice u međunarodnom odleta za Istanbul u sezoni od strane Croatia lasku na dubrovačkoj zračnoj luci, povećanairlines, te političke situacije u Ukrajini s je potrošnje se osjetilo kod Iraca koji su tropočetkom i tijekom 2014 godine.
šili ukupno za oko 5% više, mada ih je ukuUkoliko spominjemo ruske turiste koji slove pnom broju u odnosu na 2013. godinu bilo
kao najbolji potrošači, tada treba zamijetiti manje za oko 14%. Stoga je dobra vijest
kako je u 2014. godini značajno devalvirao da će u predstojećoj sezoni Air Lingus povećati broj letova sa Dublinom za jedan tjedno te će ih biti pet umjesto četiri kao prethodne godine.
Što se tiče potrošnje po strukturi proizvoda, nema velikih promjena. Odjel parfema i
kozmetike i dalje čini oko trećine ukupne
potrošnje, dok su na drugom mjestu
domaći proizvodi iz Hrvatske sa ukupnim
učešćem u prodaji sa oko 22%. Primjetan
je stalni rast prodaje domaćih proizvoda, a
ime Dubrovnika na proizvodu poseban je
magnet kod odabira ili opredjeljena kupaca.
- Zbog toga smo u ovoj godini proširili police s oznakom Destination Dubrovnik na
kojima se nalaze proizvodi koji nose ime ili
sliku Dubrovnika. Kod domaćih proizvoda
primjetno je povećanje prodaje eko proizvoda kao i gastro proizvoda što se naročito
odnosi na sireve pa ćemo u nadolazećoj
sezoni nastojati proširiti ponudu i prostor
za oba spomenuta segmenta ponude - zaključuje Milanović.
GlasGrada - 513 - petak 16. 1. 2015. 19
NAJAVILI, PA SE PREDOMISLILI
Aeroflot otkazao sve letove
prema Dubrovniku
Postajemo li turističko odredište
nepoželjno turistima s ruskog tržišta i
ukoliko je odgovor potvrdan, trebamo
li se zapitati – zbog čega? Ruski posjetitelji slove među turističkim djelatnicima kao najrastrošniji, uvjerili su se
u to prije nekoliko godina, budući je
posljednjih nekoliko sve uočljiviji njihov izostanak, osobito nakon uvođenja viznog režima koji im je zakomplicirao proceduru putovanja, a po pristupanju Hrvatske Europskoj uniji. Još
jedno maleno crveno svjetlo upozorenja upaljeno je odustajanjem
ruskog "Aeroflota" od slijetanja u dubrovačku zračnu luku. Iako su već bili
ozbiljno najavljeni njihovi svakodnevni letovi iz Moskve od početka lipnja
do početka listopada, krajem 2014. je
u Čilipe stigla vijest da od toga u 2015.
neće biti ništa.
- Dubrovačka zračna luka nije povukla nikakav potez koji bi naveo ruski
"Aeroflot" da odustane od letova prema Dubrovniku i trudit ćemo se taj
izostanak nadomjestiti dolaskom
možda nekih drugih avioprijevoznika,
iako je meni i osobno žao što smo
ostali bez tako ugledne kompanije.
Pretpostavljam da su razlozi ekonomske prirode, da nakon uvođenja
viznog režima nema dovoljne popun-
jenosti koja bi letove učinili isplativima, a ni situacija u zemlji im nije gospodarski blistava. S
druge strane, čini mi se izglednim da će putnici
s tog tržišta u Dubrovnik dolaziti preko Beograda iz kojega će Air Serbia velikim zrakoplovom
imati svakodnevni let prema nama – kazao je
direktor dubrovačke zračne luke Roko Tolić,
dodajući kako takvim aranžmanom nema ni
značajnog produljenja vremenskog trajanja leta,
jer se iz Moskve, do Dubrovnika preko Beograda leti 4 sata, umjesto dosadašnja 3 koli ko je
trajao izravni let.
Teško bi bilo kalkulirati da je riječ i o stanovitoj
političkoj odluci, budući je "Aeroflot" zadržao
najavljene letove prema Splitu. Pa, iako se, prema Tolićevim riječima to neće previše odraziti na
fizičke pokazatelje, osjetiti će se na prometu u
duty free prodavaonicama, budući su ruski putnici dugo zadržavali prvo mjesto u potrošnji kao
kupci u aerodromskim shopovima godišnje ostvarujući promet od oko milijun eura.
Iako su u prethodnoj godini ruski putnici u
međunarodnom odlasku trošili za čak 15% manje
nego 2013., oni su i dalje ostali na vrhu ljestvice
po potrošnji, s prosječnom potrošnjom od 44,38
eura po putniku. Razlog tome je devalvacija rublja
– smatra Nikša Milanović, direktor trgovine u dubrovačkoj zračnoj luci, naglašavajući kako će
odustajanje "Aeroflota" od Dubrovnika imati utjecaja na poslovanje u tek započetoj godini.
- Ukidanje najavljenih dnevnih "Aeroflotovih" letova iz Moskve, od početka lipnja do početka listopada, za nas je jako loša vijest koja će se definitivno odraziti i na poslovanje u tekućoj godini.
Nadamo se dolasku čartera kojih je bilo i prethodnih godina, ali će znatno na potrošnju s tog
tržišta utjecati daljnji pad rublja prema euru ili
dolaru – zaključio je Milanović.
GODIŠNJA LISTA 10 PRVIH
Koje su najsigurnije avio kompanije na svijetu?
Specijalizirani portal AirlineRatings.com
nedavno je objavio godišnju listu 10 najsigurnijih svjetskih avioprijevoznika i prvo mjesto još jednom je dodijelio australskoj zrakoplovnoj tvrtki Qantas.
'Sa svojim sigurnosnim inovacijama i najmlađom flotom, otkako su 1995. godine
privatizirani, Qantas je i dalje predvodnik',
obrazložio je CNN-u urednik AirlineRatings.
com Geoffrey Thomas.
Listu 10 najsigurijih svjetskih avio prijevoznika abecednim redom čine: Air New
Zealand, British Airways, Cathay Pacific Airways, Emirates, Etihad Airways, EVA Air,
Finnair, Lufthansa i Singapore Airlines.
Thomas najveću ulogu u napretku zrako20 GlasGrada - 513 - petak 16. 1. 2015.
plovne sigurnosti u proteklih 60 godina pripisuje zrakoplovnoj industriji, ističući da njihovu listu 10 najsigurnijih avio prijevoznika
redovito čine kompanije koje predvode u
sigurnosnim inovacijama i uvođenju u flotu
novih aviona.
AirlineRatings.com u svom sustavu bodovanja razmatra revizije iz zrakoplovstva upravnih tijela i vodećih udruga, kao i državne
revizije i evidencije zrakoplovnih nesreća
zračnih prijevoznika. Također se u obzir uzimaju operativna povijest, evidencija nezgoda i poslovna izvrsnost.
Od 449 zrakoplovnih tvrtki čiji se rad i poslovanje prate, njih 149 ima gornji sigurnosni
rang od sedam zvjezdica.
PODACI ACI EUROPE
Raste broj putnika u europskim
zračnim lukama
Zračna luka Istanbul Atatürk je po četvrti put uzastopno
svojim godišnjim porastom prometa jasno zasjela ispred
Frankfurta kao treći najprometniji aerodrom u Europi,
poslije londonskog Heathrowa i pariškog Charles de
Gaullea. Hrvatska je nakon nekoliko slabijih godina u nizu,
lani postigla dvoznamenasti porast broja putnika od 10,7
posto
ACI Europe prikupio je podatke za putnički promet u 207 europskih zračnih luka
(više od 88 posto svih putničkih aerodroma) za 2014. godinu.
Podaci uključuju i mjesec studeni, pa te
podatke vjerojatno ne mogu pokolebati
ovogodišnji prosinački podaci da se ne
bi mogao procijeniti cijeli lanjski zračni
promet. Usporedbi su priključeni prosinac
2013. statistiku posljednjih, te prosinac
2012. u prethodno razdoblje od 12 mjeseci.
drom u Europi, poslije londonskog Heathrowa i
pariškog Charles de Gaullea.
Kao što je poznato, europske su zračne luke prema
prosječnom godišnjem
prometu podijeljene u četiri kategorije.
ATENA
1) U prvoj skupini zračnih luka s godišnjim prometom većim od 25 milijuna najveće iznadprosječne poraste
prometa zabilježili su Istanbul
Atatürk (+12,8%), Rim Fiumicino (+10,6%), Madrid (+9,3%),
London Gatwick (+5,7%), Moskva Domodedovo i Amsterdam
(+5,4%).
2) U drugoj skupini s prometom
između 10 i 25 milijuna porastom
prednjače Atena (+27,5%), London Stansted (+25,8%), Bruxelles (+18,2%), Istanbul Sabiha
Gökcen (+15,4%) i Lisabon
(+14,3%).
ISTANBUL ATATÜRK
Štoviše, europski se promet može usporediti i sa statistikama izvaneuropskih
zračnih luka. Europski aerodromi su na
godišnjoj razini imali prosječni godišnji
porast prometa od ohrabrujućih 5,3 posto s uzlaznim trendom, a ostatak svijeta
imao je porast od 5,4 posto, ali s trendom usporavanja porasta.
Generalni direktor ACI Europe Olivier Jankovec komentirajući te podatke istaknuo
je da su dvoznamenkasti rast imale
zračne luke u Grčkoj, Luksemburgu, Belgiji, Irskoj, Portugalu i Hrvatskoj, ponajviše
zahvaljujući rastu niskotarifnih prijevoznika. Iznimno je karakteristično što toliki rast
u spomenutim zemljama ne slijedi njihov
gospodarski rast! Jankovec naglašava da
se trend rasta prometa putnika neeuropskih zračnih luka usporava u Rusiji, Ukrajini i u manjoj mjeri u Izraelu, a da rast
bilježe aerodromi u Moldovi, Srbiji, Islandu i posebno Turskoj.
Danas je zračna luka Istanbul Atatürk po
četvrti put uzastopno svojim godišnjim
porastom prometa jasno zasjela ispred
Frankfurta kao treći najprometniji aero-
3) Skupinu za zračne luke s
prometom od 5 do 10 milijuna
predvode Heraklion (+14,4%), Izmir
(+13,5%), Berlin (+13,2%), Milano Linate
(+12,7%) i Porto (+12,4%)
4) U četvrtoj skupni aerodroma s prometom do pet milijuna putnika prednjače
Santorini (+69,0%), Chania (+67,0%),
Kefallinia (+58,5%), Kišinjev (+43,9%) i
Burgas (+41,5%).
Prema grupama aerodroma porast
prometa išao je ovako: (1) 5,0%, (2) 7,6%,
(3) 3,0% i (4) 5.0%,
Analize po pojedinim vrstama prometa,
kao i o porastu prometa po pojedinim
zemljama može se proanalizirati u
grafičkim prilozima. Na europskoj se karti može vidjeti da su pad prometa
zabilježile samo tri zemlje: Ukrajina (21,1%), Izrael (-1,4%) i Austrija (-0,4%).
Teretni promet također je nakon više godina pada lani u Europi porastao za 3 posto,
a i broj operacija povećao se za 1,7 posto.
Hrvatska je nakon nekoliko slabijih godina
u nizu, lani postigla dvoznamenasti porast
broja putnika od 10,7 posto.
(izvor: AEROSVIJET)
CROATIA
AIRLINES
DUBROVNIK - ZAGREB - DUBROVNIK
26.10.2014. - 28.3.2015.
DUBROVNIK
ZAGREB
ZAGREB
DUBROVNIK
PETAK
6:40-7:35
16:15-17:20
13:20-14:25
SUBOTA
6:40-7:35
16:15-17:20
NEDJELJA
6:40-7:35
13:20-14:25
16:15-17:20
20:00-21:05
PONEDJELJAK
6:40-7:35
13:20-14:25
16:15-17:20
UTORAK
6:40-7:35
13:20-14:25
16:15-17:20
SRIJEDA
6:40-7:35
13:20-14:25
16:15-17:20
ČETVRTAK
6:40-7:35
13:20-14:25
16:15-17:20
20:00-21:05
PETAK
11:40-12:45
14:40-15:45
21:10-22:05
SUBOTA
14:40-15:45
21:10-22:05
NEDJELJA
11:40-12:45
14:10-15:15
14:40-15:45
21:10-22:05
PONEDJELJAK
11:40-12:45
14:40-15:45
21:10-22:05
UTORAK
11:40-12:45
14:40-15:45
21:10-22:05
SRIJEDA
11:40-12:45
14:40-15:45
21:10-22:05
ČETVRTAK
11:40-12:45
14:10-15:15
14:40-15:45
21:10-22:05
Informacije o ostalim polascima i
odlascima možete dobiti na telefon
773 377, 773 100 ili na:
www.airport-dubrovnik.hr
Prijedloge i sugestije šaljite na e-mail: [email protected], s naznakom ’za dbv info’.
GlasGrada - 513 - petak 16. 1. 2015. 21
22 GlasGrada - 513 - petak 16. 1. 2015.
KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA
Najradije bi oboje
A i mi Hrvati smo fakat neodlučni. I kad’ hoćemo i kad’ nećemo, mi ne
znamo što hoćemo...
Hrvatima, koji slave Božić po Julijanskome kalendaru, Predsjednik države je ovega puta obratio posebnu pažnju. Nakon što
se, baš u njegovu bokuniću posvećene
pogače, slučajno naš’o novčić, on je svima poželio sretan Božić i Novu godinu.
Neki su primijetili, da je to prvi put u povijesti, da jedan hrvatski Predsjednik,
pravoslavnim građanima čestita - 2015.
godinu!
A onda, u očekivanju drugoga kruga izbora, prije izborne šutnje, nastupila je i izborna dosada, sve dok, bivši mlađahni kandidat za Predsjednika Republike, nije
zamoljen od nepoznatoga molitelja, uz
cvijeće mami i dukat njemu, da svoje simpatizere nagovori kako bi glasali za... ma
nisu nam rekli za koga. Ma, in tanto, taj nepoznati molitelj, što mu je
regal’o zadnji dukat, ponad’o se,
da će se taj dukat, jednoga dana,
pretvorit’ u ćup dukata...
Po nekima, to bi bila korupcija, a
opet, kad’ malo bolje promisliš,
o’kle u nas korupcija, kad’ nemamo para niti za obično - mito.
Drugi u temu vide ozbiljnu prijetnju i kažu, mafija je dobila zadatak,
da mu život bude - kratak. Pa će
mladi junak trebat’, ili tražit’
policijsku zaštitu, ili sam unajmit’
dobre privatne zaštitare i platit’ ih,
od onih, skoro pet stotina tisuća
kuna, dobivenih za treće mjesto na
izborima.
Naš mlađahni kandidat, za kojega je glasovalo tristo tisuća nezaposlenih birača, nije
se stig’o ni prepasti, a već su ga uhapsili,
jer je omet’o deložaciju neke sirotinje. Dok
su ga vodili u zatvor, neki su zlonamjernici navodno primijetili gandijevski izraz
samozadovoljstva na njegovu licu. Kažu,
nešto su im sumnjive te njegove altruističke akcije. Mirišu im na politiku. A sumnjiva im je nekako i ta njegova zaručnica. Ne vjeruju uspješnu muškarcu, iza
kojeg stoji - zaručnica.
Ma, ima i onih koji ga hvale. Mada priznaju,
kako on, možda nije u stanju vodit’ zemlju.
Nije baš ni veliki govornik. Ali je sigurno jedini koji govori, ono što ljudi misle, iskazuje
građanski neposluh, što bi i oni rado činili,
ali su na žalost zauzeti na kredit kupljenim
autima, novim skupim telefonima i tankim
dvometarskim televizijama... pa su se
začahurili u svojim kućama, o’kle kukaju na
Vladu, politiku, susjede, kučke, mačke,
cijene itd.
Tek što smo se navikli na život bez inflacije,
javili nam iz Eurostata, kako smo zapravo
u bolnoj preobrazbi, jer prema njihovim
računima, Hrvatska je u -deflaciji. Eto ti ga
vraže! Pa smo odguglali i tu tuđicu i doznali, kako deflacije znači, da nam soldi poste-
peno imaju sve višu vrijednost i veću
kupovnu moć. Taman promisliš, kako je to
fino, pa doznaš, da deflacija ima i mana.
Tako na primjer, ono što prošle godine nismo mogli kupit’, nećemo moć’ ni ove. Ali
po nižoj cijeni! Prava šteta! Jer ponuda je
tolika, da bi mogli kupit’ što god hoćemo,
ali mi i dalje kupujemo samo ono - što
možemo! Ako ništa, barem smo doznali,
što je to- deflacija.
Ma ‘ko bi reko, da u Hrvatskim šumama
radi tri i po tisuće ljudi. Doduše, rekli su, da
je samo manji broj njih zapravo - u šumama. Ostali se o nacionalnom bogatstvu
brinu u kancelarijama.
U ovo doba godine se
sigurno bave inventurom. Nije šala izbrojit’
sva ta stabla, mala i
velika, balvane i štice.
I baš u momentu, kad’
su zasukali rukave,
ne’ko ih je špij’o
Državnom odvjetništvu, radi falsih dokumenata. Nakon što su
kontrolali samo tisuću
zaposlenih, kažu, našli
su dvaest i osam falsih srednjoškolskih
svjedodžbi, diploma i
jedan magisterij. Sad’
će ih za to još i kaznit’.
A oni su samo nastojali
udovoljit’ čudnim uvjetima natječaja, koji su od
njih tražili cijelu srednju školu, a za neka
mjesta i visoku. Pa što
ako su kupili diplome?
Nisu ih ukrali.
Zato se valjda i kaže, da Piše: Mario Klečak
se svaka škola plaća.
Plati, pa diplomiraj!
Sve ostalo pođe u dugo. Jer, dok ti studiraš,
ne’ko ti mazne krasno radno mjesto u
državnoj firmi, pa se ti onda slikaj s diplomom.
U Zagrebačkom holdingu će se njih tri stotine, trebat’ slikat’ s falsim dokumentima.
Navodno ih ima najviše falsih tramvajaša,
pa onda u Čistoći ... ovih higijeničara... njihovih šefova i tako dalje.
U drugom krugu izbora, Hrvati se nisu mogli
odlučit’ između krasnih kandidata,
pa je za malo ispalo - neriješeno.
Ma, stvarno nisi zn’o koga bi radije.
A i mi Hrvati smo fakat neodlučni. I
kad’ hoćemo i kad’ nećemo, mi ne
znamo što hoćemo... Najradije bi
izabrali oboje. Jer su nam oba kandidata obećavali, kako ćemo već
sutra živjet’ bolje nego danas. Meni
se para, da mi već danas, živimo
bolje nego - sutra. A pamtim i bolje
dane. Ali ne baš... najbolje!
I tako smo, iako nevoljko, odlučili
po zakonu deložirat našega Predsjednika iz Banskih dvora. Ovega
mu puta nije pomog’o ni čuveni
doktor - Šešelj.
Tako rekuć’, u foto finišu, više od pola nas,
uzvratilo je ljubav onoj, koja nam je stalno
nudila ljubav. Ruralni birači su bili dirnuti
njezinom pričom, kako je u mladosti muzla
krave i čistila oko bikova i teladi, a urbanim
glasačima se sviđelo, kako je svoj prvi pos’o
u Ministarstvu, dobila preko student servisa. Ma vidi ti samo... tega student servisa,
aa?!
Nije da joj je baš to bilo presudno. Nego
je presudilo, kad’ je rekla, kako će Hrvatska bit’ jedna od najrazvijenijih država
u EU i svijetu.
Eeee, to voli i selo i grad, dragi moj, na
takvu se baketinu sjeda. I što neće dat’,
da mijenjaju Ustav. Valjda nije po Ustavu!
Nova je buduća predsjednica, svojim prvim,
neslužbenim posjetom počastila braniteljski šator u Savskoj... a tek će poslije, u
veljači, lupat’ šakom po premijerovu stolu.
Ako joj on do tad’ prizna pobjedu i čestita.
A kako se je gospođa izjasnila protiv luksuzne i skupe rezidencije na Pantovčaku,
neki misle, da ni preseljenje Dvora u šator,
nije isključeno.
I tako, politički putevi vode nas u raznim
pravcima. Ne samo što nas vode ovuda,
onuda, onamo, ovamo, gore, dolje, nego
što u svakom času, mogu da nas povodu i
- stranputicom!
GlasGrada - 513 - petak 16. 1. 2015. 23
mali OGLASI
KUĆE
Prodajem novu kuću na dvije etaže
(107 m2 x 2) u BiH, u blizini manastira
Tvrdoš, kraj rijeke. Gornja etaža potpuno uređena i opremljena, ograđena
okućnica cca 350 m2. 095 87 49 371
STANOVI
Prodajem stan u Novoj Mokošici 55m2.
099 754 7239.
Prodaje se dvosoban stan 50 m2 u ulici
Božidara Adžije, Zagreb. Cijeli stan je
namješten, D certifikat. Stan se nalazi
u mirnoj zoni, prozračan, blizina centra, fakulteta, tramvaja i ostalih potrebnih objekata. Stan je adaptiran 2008.
godine. Cijena je 1540 eura po m2. 098
244 794.
POTRAŽNJA
Tročlana obitelj traži stan na duže vrijeme na području grada. 098 526 584.
IZNAJMLJIVANJE
Iznajmljuje se dvosobni stan u Gružu,
blizu H. Petke, na dulje vrijeme. 091 514
5005.
APARTMANI
KUPRES, iznajmljujem apartmane u
centru Kupresa za ljubitelje snijega. 091
584 3184.
GARSONJERE
Iznajmljujem garsonjeru na Zvekovici,
na duže vrijeme. 098 951 3174.
SOBE
Srebreno-Župa dubrovačka, iznajmljujemo sobe i apartman. 099 793 5050.
GARAŽE
Srebreno-Župa dubrovačka, iznajmljujemo garažu. 099 793 5050.
POSLOVNI PROSTORI
Iznajmljuje se prostor u Starom
gradu, 40m2, uređen i opremljen kao
fast food. 091 515 0638
ZEMLJIŠTA
Hitno prodajem građevinsko zemljišta
u Čibaći - Mišići, odmah ispod autobusne stanice. Cijena 50 eura/m2. 098
747 107.
Prodaju se parcele od trafostanice do
Hodilja. Parcele se nalaze pokraj ceste,
te je moguć priključak struje i vode. 095
812 8042.
MERCEDES E 200 cdi, ‘99.g. model
2000.g., reg. do 06/’15.g. 213000km.
Cijena po dogovoru. 091 5400 137
RENAULT Kangoo 1,5 DCI, 2005.g.,
prva registracija 2007. Registriran
godinu dana. 120000km. 35000kn.
091 626 2406
BEVERLY 200-7000 kn i BEVERLY 50015 000 kn (oba freško registrirana). 098
192 7649.
Kupujem Golfa 2 diesela, Opel kadet...
098 166 8966.
Prodajem gnoj, čisti ovčji, dovodim na
adresu. 098 166 8966.
Prodajem DVD filmove, svih žanrova,
vrlo povoljno. 091 760 1161.
Prodajem skuter, Gilera Runner 200ST,
2008.g., 30000km. 099 754 7239.
Vrlo povoljno prodajem 10kw peć za
grijanje na drva. 091 891 2231.
Prodajem motor Piagio X9 200 kubika,
generalno obnovljen, neregistriran. 099
574 9142
Prodajem drva za ogrjev. 092 258 7517.
POTRAŽNJA
Otkupljujem stare akumulatore, bakar,
mesing. 098 166 8966.
PLOVILA
Drvena plastificirana pasara 7.7 m, samogradnja by Mr. Franko Cetinić, Perkins 36 HP made in UK, 11100 eura.
098 747 107.
Prodaje se škaf od glisera dužine 4,83
m. 098 285 582.
POSAO
Prodajem tanka suha drva za špaher i
pizzerije, cijena 350 kuna metar 3. 091
597 7520.
Prodajem drva za ogrjev. 091 677 3799
Prodajem uredski namještaj: stolovi,
stolice, ormari, ormarići. Kao nov, upola cijene. 091 760 1161.
POMOĆ I NJEGA
Njegovateljica hitno traži posao 24 sata.
00387 64 455 3981.
OSOBNI ODNOSI
Gospodin želi upoznati dame za
druženje. Odličan džeparac. 099 826
1327.
ULICAMA MOGA GRADA
Popravci na odjeći, sve po 25 kuna!
413 795
Uređujem vrtove i đardine, dipl.ing.agr.
098 958 1993.
Fizioterapeut pruža usluge masaže.
Dolazim na vašu adresu. Zvati od 10
do 18. 099 593 5256.
Majstor u kući 24 sata, svi završni radovi u građevini (pituravanje, sanacija
sitnih popravaka u domaćinstvu, elektro i vodo uređaja, po potrebi održavanje kuća i apartmana), ugradnja laminata i pl. namještaja. Garantirana
kvaliteta, cijena povoljna. Radimo u
Dubrovniku i bližoj okolici.092 311
6363.
KAMENOKLESAR-Izrada grobnica,
spomenika, vaze-kamenice, klupice,
ograde, sve povoljno 091 728 5208.
ŽELITE LI SE I VI REKLAMIRATI
NA OVIM STRANICAMA,
OBRATITE SE MARKETINGU
GLASA GRADA:
358 980
311 992
tele5marketing
@gmail.com
Radim sve vrste bravarije brzo i
kvalitetno,dolazim na teren odmah. 092
269 8477.
Strpljivo i kvalitetno dajem lekcije iz njemačkog i pomažem osnovnoškolcima
u učenju. 098 938 5075.
VOZILA
RAZNO
Prodajem Opel Kadett 1.4 LS iz 1990,
benzinac, prešao 85000 km, u odličnom stanju, reg. do 04/’15.g. 098 185
5559.
Tovara starog 10 godina, zdravog,
uškopljenog, neizrađenog, bez somara, povoljno prodajem. 756 158, 099
500 1588.
Irish pub
"The Gaffe"
MARENDE
ponedjeljak-petak
cijena 35kn
od
10:00-15:00h
UPUTE ZA SLANJE MALIH OGLASA: Mali oglasi za sljedeći broj, primaju se zaključno s UTORKOM
DO 12:00 SATI i objaviti će se samo jednom. PREDAJTE MALI OGLAS ISKLJUČIVO SMS-om NA
BROJ 616248 (upišite GLAS, vaš tekst), (cijena poruke 3,72kn, PDV uključen). Externus d.o.o. B.
Bušića 16, 10000 Zagreb, OIB: 55605263245; podrška: 8-16h, 01 6686 383, www.externus.hr
ili [email protected] GLAS GRADA NE ODGOVARA ZA SADRŽAJ MALIH OGLASA.
Prilikom predaje oglasa, u SMS-u je potrebno priložiti sljedeće podatke:
Prilikom predaje oglasa obvezni ste navesti svoje identifikacijske podatke kako bi oglas bio objavljen,
PRAVNE OSOBE: ime tvrtke, sjedišta, OIB, ime i prezime odgovorne osobe
u protivnom, Zakon nam zabranjuje objavu Vašeg oglasa. Identifikacijski podaci neće biti objavljeni,
FIZIČKE
OSOBE: ime -i prezime
neće biti dostupni drugim korisnicima, niti će se koristiti u druge svrhe od strane Tele 5 d.o.o.
24
GlasGrada
513 - naručitelja,
petak 16.OIB,
1.njegovo
2015.prebivalište, odnosno boravište.
M/B PERAST I KRONOLOGIJA BEZUMLJA SRBA I CRNOGORACA NA DUBROVAČKOM PODRUČJU (19)
Da nijesan to gledala, ne bih mogla vjerovat...
I opet kao nekim čudom, „Perast“ je ostao na površini mora, goreći i vrteći se oko svoje osi
Nakon izrečenih laži viceadmirala Jokića o obuklo uniforme JNA. Ako sam ja gospodar da upotpunimo redove prinestalim pomorcima s broda Perast, i nas- rata i mira, kako me zovu, onda je Milošević jatelja naših koji su izginuli
tavka okupacije preostalog dijela dubrovačke nešto najbolje što se moglo desiti Jugoslaviji dok smo bili zaustavljeni na
općine, između Rijeke dubrovačke i Slanog, u ovom trenutku, kada povampirene fašističke ovom mjestu! Junaci, naš rat
sam grad Dubrovnik je ostao kao oaza slo- snage u Hrvatskoj i Sloveniji pokušavaju da za mir će pobjediti! Nakon
bode u pustinji agresije. Da bi se potpuno unište sve ono što je stvoreno od 1945. god- ovako „poticajnog“ govora Piše: Silvio Market
ispunio plan neprijatelja, valjalo im je slomiti ine do sada. Ponosan sam da u ovim istor- svojim „junacima“, JNA kreće u bjesomučno
obranu Grada i nastaviti dalje okupirati pre- ijskim trenucima mogu da budem rame uz granatiranje najzapadnijeg obrambenog
ma Pelješcu, Neumu, Pločama i Splitu. Zbog rame sa njim u odbrani tekovina revolucije. položaja hrvatskih snaga, na Čepikućama.
tog, na okupirana područja, Slobodan Ovaj nametnuti rat ćemo dobiti, baš kao što Ovakvo Crnogorsko političko rukovodstvo
Milošević i vrhuška JNA-e šalju svoje najkrvo- smo takve protivnike pobjeđivali tokom čitave gore spomenutih i njihova retorika ulazi u
ločnije pse, kako bi poticali svoje „lovce“ na naše istorije. Samo ovoga puta ćemo ih po- povijest crnogorskog beščašća - prvo kroz
daljnje razaranje i uništavanje.
bijediti i završiti zajednički život sa njima, za napad na Dubrovnik, a potom i kroz ostale
Prvom polovicom studenoga 1991., na ok- sva vremena. Pri tome, u toj novoj državnoj apokaliptične projekte koje su bili zacrtali
upirano područje hercegovačkog i du- zajednici u kojoj ćemo živjeti, granicu sa Hr- zajedno sa Slobodanom Miloševićem. Nakon
brovačkog teritorija tako dolaze: psihopat- vatskom ćemo povući mnogo prirodnije i skoro dva mjeseca odipiranju, agresorska
Vojislav Šešelj, primitivac-Božidar Vučurević, logičnije nego što su to uradili priučeni bol- vojska slama Čepikuće - 24.11.1991., i u roku
i ljigavac-Milo Đukanović, koje se pod
od tri dana dolazi do najzapadnijih
zajedničkim imenom treba nazvati; ratgranica u okupaciji kopnenog dijela
ni zločinci. Da bi takav scenarij imao i
Dubrovačke općine. Granična crta
notu „božje potvrde“ pobrinuo se u
bojišnice je tada bila omeđena ovako:
svojim pohodima po istom tom okupiselo Topolo, istočna obala zaljeva Bisranom području i crnogorsko-primortrina, dok je na poluotoku Pelješcu JNA
ski mitropolit Srpske pravoslavne
zauzela selo Zamaslinu i bila samo na
Crkve; Amfilohije (Risto) Radović
3 km od Stona. Sva sreća da su bran(rođen 7. siječnja 1938. godine u Donitelji na Čepikućama uspjeli izdržati skojoj Morači - Crna Gora). Kao jedan od
ro dva puna mjeseca opsadu, jer da je
zastupnika svetosavskog nacionalizta zadnja crta obrane prema Stonu i
ma, u posebno bliskim odnosima
Neumu pala onih prvih dana agresije,
tijekom okupacije je bio sa Radovanscenarij okupacije ovog dijela Hrvatske
om
Karadžićem
i
Željkom
bi bio potpuno drukčiji, i tko zna kako
Ražnatovićem Arkanom. Zbog njegobi se uopće završio divljački pohod
vog političkog djelovanja i uloge koju
jugo armije. Do pada Čepikuća, hrje imao u agresiji na Hrvatsku i BiH,
vatske snage su se uspjele ojačati i stanazvali su ga: „ratnikom u mantiji“. Kobilizirati na gore navedenim crtama
liko je taj kršćanski svećenik bio naciobojišnice, pa neprijatelj nije uspio više
KARTA OKUPACIJE DUBROVAČKOG PODRUČJA 1991.g.
nalist i ljudomrzac govori i pjesma koju
nikada proći zapadnije od tog. Sam
je spjevao i pjevao sa guslarima u odorama jševički kartografi, čiji je izgleda jedini cilj bio brod Perast je u slanskoj uvali i dalje služio
JNA, na dubrovačkom ratištu:
da se i nad Crnom Gorom, u dijelu Boke Ko- kao meta agresoru, no nikako im nije polaziCrna Goro, mati, nemoj tugovati, jer svi ćemo torske, ostvari hrvatsko starateljstvo. Granice lo za rukom potopiti ga, kao sve ostale broza te život dati... A Hrvatska zemlja mala na se znaju, a to su: Virovitica, Karlovac, Karlo- dove i brodice unutar uvale. Najžešću ranu
koljena pala... Ako nije postojala definicija bag... „Lijepa njihova“ će da bude oko Zagre- koja ga je mogla potopiti je dobio pred sam
poganizacije kršćanstva, onda je to nakon ba, ako im i to damo! Unutar tih naših granica slom Čepikuća, 22.11.1991., kada ga je topovog jasno definirana u imenu: Amfilohije neće više biti niti jednog ustaše, a naša Crna nička granata ispaljena sa neprijateljskog
Radović! No, ni sva ovakva vrsta potpore nije Gora ponovno će da bude velika i moćna položaja iz Slađenovića pogodila poviše
bila dovoljna da se slomi obrana Čepikuća. država! Sinoć kasno na TV repetitoru koji se vodne linije, u desnu stranu pramca, malo
Zbog tog se u „igru“ dodatno uključuju još nalazi na brdu Srđ, iznad Dubrovnika, konačno iza sidrenog okna. Granata je probila oplatu i
dva ratna huškača i zločinca: Svetozar Ma- se zavijorila jugoslovenska zastava. Borbe se uništila kompletno pramčano potpalublje.
rović (tadašnji predsjednik skupštine Crne danas nastavljaju, pa se nadamo da je samo I opet kao nekim čudom, „Perast“ je ostao
Gore), i Momir Bulatović (tadašnji predsjed- pitanje trenutka kada će konačno Dubrovnik na površini mora, goreći i vrteći se oko svoje
nik Crne Gore), te ponovo šalju Mila Đu- pasti, i kada će paravojne formacije iz njega osi. Tijekom idućeg dana - 23.11., zapuhala
kanovića (tadašnjeg i sadašnjeg premijera biti prognane ili pobijene. Tako ni Dubrovnik je bila jaka bura i odnijela „Perast“ do same
Crne Gore), i Božidara Vučurevića (tadašn- nikada više neće biti ustaški!
zapadne obale, pod hotel „Osmine“, da bi
jeg načelnika Trebinja), u posebnu misiju „os- Operacije se nastavljaju, i u ovom trenutku potom okrenuo vjetar na tramuntanu, koji je
okoljavanja“ rezervista, na najzapadniju točku nemamo kompletne podatke dokle su se brod usmjerio pramcem prema izlaznim vradubrovačkog bojišta. Dolaskom u selo Majk- pomjerile naše jedinice, ali znamo da se si- tima uvale. Na čuđenje malobrojnih mještana
ovi, u drugoj polovici studenoga 1991., Milo noć sa Srđa, sa uspješno obavljenog zadata- Slanog, koji su gledali to, „Perast“ je prošao i
Đukanović okuplja kompletno ljudstvo-batal- ka vratila jedinica iz Nikšića. To su dobrovoljci izašao u Koločepski kanal kao da je plovio
jun agresorske vojske, i drži im najekstrem- koji se nalaze u protivdiverzantskoj grupi, koju vođen sa svom svojom posadom... Evo kako
niji govor koji je ikada izgovorio:
predvodi pukovnik Jovanović. Idemo dalje, na je taj događaj vidjela gospođa Marija Bujak:
Junaci moji, Crnom Gorom sada teče Zeta, Split! Split je gnijezdo ustaša. Kakav Zagreb?! Brod je vjetar nosio po vali, čas put brda Kaali će uskoro teći Neretva! Ja kao Predsjednik Zagreb je pion prema Splitu... I šah koji sam menica, a potom do hotela Osmine. Bio je taj
crnogorske vlade; Đukanović Milo, napad na čak omrznuo zbog njih i njihovog podaništva dan vas crn, izgoren, jadan i nevojan... Pluto
Dubrovnik ocjenjujem “svrsishodnim”, a sva- šahovnici, mi ćemo da igramo na splitskoj je pod hotelom, da bi se onda odjedanput
ko suprotno stanovište “izdajničkim”. Rat se obali, sa našim figurama, sa našim oružjem. okrenuo provom prema izlazu i izišo ko da
ne dobija dezerterstvom već mobilizacijom, Sad smo spremni probiti i ovu zadnju crtu mu je makinja bila upaljena. Da nijesan to gledšto najbolje pokazuje mobilisanje u Budvi, gdje odbrane na Čepikućama i krenuti u konačni ala, ne bih mogla vjerovat...
je od deset hiljada stanovnika čak njih hiljadu napad, da se spojimo sa Užičkim korpusom,
(nastavlja se)
GlasGrada - 513 - petak 16. 1. 2015. 25
BAŠTINA PO DUBROVAČKI
Piše: Mirjana Urban
Triton
Između istina i legenda Lokruma.
Ovo je prva od onije trađedija koje
će se kašnje sučedavat u intjeroj
habsburškoj carskoj fameji, a prema
profetacijoni benediktinaca
Ispripoviđet pripovjes o Tritonu, što san ga
uzela za ovi sodžet, a ne rijet ništa o Lokrumu je imposibilitat. Triton i Lokrum su afecijonani jedan s drugijen, zato jedan brez
drugoga (u ovon pripovjedanju) njesu kompletamenti i nemogu stat solo. Škojić ođe
nema esencijalu partu, samo je šena, jopet
toka rijet poštogoj za oba, perke se priča trata njihove općene povjesti.
Ko prvo, Lokrum je jedna naturala điga koja
asisti Grad od strahovita vjetra i veliškijeh vala,
koji se vajaju s otvorenoga mora. Jakon je
blizu grackijeh mira, čirka 0,5 Nm. Da se je
onda dvadesetijeh godišta pasanoga vijeka
realizalo Zimdinovo hotjenje i prođet za mos
do Lokruma, bijo bi on danaske jedan meraviljozi đardin od Grada. (Zimdin, ukrajinski
Žid, koji je do sgradit vilu Šeherezadu – persona krvavije ruka).
Ma kad još nije bilo ovije brzije motorina što
hi mjentuju ‘gliserima’, s onijema kojima je
uživancija burdižati ko da je more samo njihovo, užalo bi se preplivat s đige na Porporeli
do prvije kamenja od Lokruma i za manje od
poure. Danaske više tako nešto učinjet, a da
se ne sučeda nekakva disgracijon je imposibilo. Perke i da nema tijeh vratolomija i
bravura na moru, tu je druga poguba, do
‘jučera’ od velikije plutajućije otela, a danaske od ankoranijeh veliškijeh jedrenjaka,
kojima je propijo gus bit u onemu konalu
među Lokruma i samostana Sv. Jakoba od
Višnjice oli od rovina otela Belvedera i po više
dana. Tako što za viđet je kvazi kontinua slika ljetnoga Dubrovnika. Đusto tu đe bacaju
ankoru, ukaže in se Grad i njegove belece
ko na pjatu i ondarke se sutijem kontentaju
ka hi nije voja skalat se u barku za ga viđet i
iznutra.
Ove vizite od broda sučedavale su se u intjeron njegovon povjesti, s diferncon, što ti
brodi onda njesu dovodili fureste, nego su
na njemu nahodili merkanti i ono sučijem su
učasavali svoje takujine. Prečizo ko i sad,
dohodili su do prid Grad od svije banda od
svijeta. Apeno svrhom 19. st. na nekijema
od njih nahodilo bi se đe i đe i furestije ma
deboto raro.
Lokrum, kako mu kaživa ime, a dečifrava
Skok, ishodi od latinskoga acrumen. Ta riječ
hoće rijet, trpo voće, ala naranče i lemuni, a
to je, kako je upiso naš sugrađanin A. Ničetić
i specijali senj da je Lokrum bijo odamna
kultivan škoj, dunkve i od ranijijeh bremena
prije 1023. godišta ka su se na njemu inbarkali benediktinci. Mrcu se u upisivanju rifleta i
na jakon daleku povjes i brijeme Plinija Starijega, koji je Lokrum stavijo u istu partu sa
škojima Šipanom, Kalamotom, Lopudom,
Lakjanom, Olibom, mjentovanim Elafitima.
Nami, sempličemu puku, Lokrum je meraviljozi škoj na kojega užamo poć za điravat i
26 GlasGrada - 513 - petak 16. 1. 2015.
gustat u čiston ariji oli banjat se po ljeti. Perke
je inkorunan putićima i šetnicama i može ga
se obakolit po svijem mjestima. Da se ko
dečida pasavat okolo-naokolo puten arazo
mora, to je svega česa čirka 5 km oli uru robe
šetando. Vas je zelen i to s puno diferentijeh
biljnije sorata, koje rastu sve do uskraj mora.
Atracijon su i jakon meraviljozi pitomi paunovi
koji se ne strašu čejadi i liberamente prohodu
škojem, a prije nego uzletu na kakvo stablo
krještu tako da se sve ori od njihove kjasa.
Kad Lokrum adočavaš s bande od mora, ne
vidiš mu sve one skrivene spilje i lokvasto
kamenje. Neđe do iza druge polovice pasanoga stoljeća u moru je bilo sila palastura,
škojaka, raznije ribica, a naturalo i krcato
morskije ježa, intjeri morski đardin. Južna mu
je banda jopet morski put za velike i male
vapore, perke se s te bande morsko dno strmoglavilo put dubina.
Kako je već senjano na škoju su puno stoljeća bili benediktinci i pošestali ga prema
svomu gustu i potrijebi. Živjeli su u manastjeru, danaske ruini. Bili su išćerani sa škoja,
1798., a leđenda govori da su zato ostavili
tzv. lokrumsko proklestvo i ono se radi tega
oli radi čega drugoga nekoliko puta sikuramente i realizalo.
Jedina lokrumska naturala
atracijon je Mrtvo more.
Njegovi prijašnji stanovnici
iza benediktinaca, zgradili
su tvrđu Fort Royal uz Masimilijanov palac, Lugarevu
kuću i botiničarski đardin.
Inače je Lokrum pod
aprestacioni UNESCA, kao
zaštićena naturala baština.
Uprav stega nikome, osim
onijeh koji su tu obligani
stat cič sikuritati škoja, nije
dato da ostanu dulje od ultimoga vapora kojijem se iz
lučice Portoča, tornavaju u
Grad. Pa i pored svega
tega 1991. i 1992., oni što
su napali sa svije banda Grad, provali su
zapalit i ovi škoj, ma im to nigda nije rebuškalo. Lokrum in je svojom zelenon belecon
za inad zapestigavo, inatio se i kalavajući in
roge.
Drugi manji lokrumski porat se nomina Skala (Skalica), a kala nje se je 9. mađa 1859.
trefila teribila trađedija, što je i moja pripovjes.
Ovi porat zgrađen je odavno ili 1464. Ko živi
svjedok tijeh davnije bremena su ostale dvije
bitve od sveusve njih sedan. Služile su za
armižavanje broda (drijeva na jedra). I porat
i bitve su bile zgrađene poradi moguće vizite
pape Pia II. s brodima i križarima u vojni s
Turcima (prenio A. Ničetić).
Ovo upisano je minimalo što je tokalo rijet o
ovon škoju, meraviljozon morskon perli što
se nahodi kala istočne bande od našega
Grada.
Pripovjes o Tritonu, za to brijeme velikom
austrijskom ratnom jedrenjaku - briku tu i
tamo rinforcanom bakrenon riforcadurom s
16 topova, 2 arbula i dugijem baštunom na
provi, bijo je velišak nekijeh tridesti metara i
ako se fidat u literate imo je 106 čkljanova.
ekipađa. Nominacijon mu je uzeta iz grčke
mitolođije. Triton je bijo grčki bog mora, sin
Posejdonov. Nami je znan iz maštarija raznije
pitura koji su ga prizentavali ko po čejadeta i
po ribe, sveđ s velikijem ostima u ruci. Uz
ovo iz mitolođije vaja rijet i to kako je prije
njegova navoza, britanski astrolođ William
Lassell, 1846. dokučio najviši satelit Neptuna višlji i od samoga Plutona, a nominan je
Tritonom. Nije zato sikuro po čemu je brik
Triton tako nominan, izim što je sikuro da je i
ovako i onako nomen dijo grčke mitolođije.
U brijeme ove pripovjesti Dubrovnik je bio
pod Austrijom. To godište 1859. je za Carstvo bilo jakon perikulozo. Perikula se je tratala i svije njezinije djelova, tako i Dubrovnika.
Skoro je bijo već intonan i rat Austrije s carem Francem Jozefom s jedne i Francuskom
Napoleona III. s druge bande. Skuza je, ko i
vazda u takijen situacijonima, bila posjed.
Ovega puta se to tratalo kraljevine Sardinije,
koja nije hoćela trpjet vlas Monarhije pa je
zaiskala francusku konsideracijon. Opasnos
je bila skoron na našijen vratima u Mediteranu i uz peninzulu od Apenina. Jadranom je
tramakalo tamo-amo sila ratnijeh broda u
nekakvijem kvazi manovrima. To je defato
bila okazijon za minačat demonstracijonima vojnije snaga, a u prezanju kojegagoć
miga za ativaciju ratne operacijoni. Vas Grad
bijo je u ezaltacijoni što se viđelo i po stranon trci gori doli po vazda mirnijen tvrđavama i bastionima u kojima je sve vrvjelo od
vojske s duplo stražara, dokle su cijevi svijeh
kanjula bile obrnute pučini. Judi su finalmente
konkludavali kako će i Grad bit na neki način
u čentru tega rata i strahovito su se od tega
izlempavali.
Perfin su u gruškon vali bila ankorana tri broda di bataja: korveta Diana i brikovi Husar i
Triton.
Tako je osvanuo i taj 9. mađa, 1859., kad je
Triton, pod zapovjedništvom Alfreda Barja
(Barry) obanduno gruški porat i uputijo se
supre Gradu. Građani su kurijozo i izlenpano izmjeravali i adočavali njegovo pasavanje mimo gradskije mira, a i to kad je surgo
ankoru kala Skalice na Lokrumu. Da je dubina mora prid Velikijem arsenalom bila imalo
viša, sikuro bi arivo i u grajski porat. Srećon
nije.
Na brodu je bilo i hrvacskijeh mrnara, a
svekolikon je brodskom vojskom guverno
ofičo ratne marine Zenković.
Predvečerje tega dana bilo je kalmo na
brodu. Nije bilo nikakvijeh movimenata u
akvatoriju sostenjanijeh s dvije veliške
tvrđave, one Imperiala na Srđu i Fort Royala
na Glavici, brežujku Lokruma.
Jedina konfuzijon tega dana bijo je disgus
zaradi tega što su se dva mrnara međuse
pomlatili. Jedan od njih se zvo Franjo Stumf.
Perke je pretuko onega s kojim se pobijo bio
je zavezan za brodski arbuo.
U to brijeme komandanat Tritona s nekoliko
ofičala pačifiko je sjedo uz kupicu u kafani U
Birimiše na Brsajama. Momentin prije nego
su se digli da pođu nase na brod, sučedala
je nevoja i poguba. Iz upisanog dnevnika
spetata obaznavamo kako je učas mirni Triton uz strahovitu esplozijon vas bijo u iluminacijoni od ognja, a od potente violence u
ariju su lećeli bokuni broda skupa s judima i
padali nase u more.U dese minuta od broda
koji je pogledu iz Grada, momentin prije
gradijo pogled na Lokrum, apena je iz mora
virio samo vrh od ćentraloga arbula.
U brijeme ove disdete (koja na još jedan trađiki espedijenat ukazuje na lokrumsku kletvu) na brodu je bilo 95 judi: vojnika i posade,
dok ih je 11 bilo u Gradu. Poginilo hi je per
momento 85, skapulalo hi je samo 10 od
onijeh što su bili na brodu. (A. Ničetić). Per
tanto, za arbuo vezani Strumf osto je brez
ikakve vrijedi, izbacijo ga je ti potenti udar od
eksplozijoni skupa s bokunon arbula na kraj,
na Lokrum. Jadnici koji su izginuli u eksplozijoni broda danima su plutali na diferentim
pozicijonima đe bi hi odnosijo kurenat.
Intjeru istinu o razlogu ove trađedije, pomorski anali nijesu nigda prodisputali, osim fakta da je eksplozijon bila u oružarnici i dipenzi. Ma intanto ezisti anonimo upisano sjedočenje skapulanoga ofičala, štanpano nako
pese godišta od te trađedije u foju L’ epiduritano, 1902. godišta. Tu se lega kako je disgracija na brodu Triton defato bila at hake oli
diverzijon, koju je učinijo jedan češki mrnar
nominani Fiala ko haku ofičalu Zenkoviću i
njegovoj acalitoj dišiplini.
Ovi trađiki aviz navratijo je u Dubrovnik austrijskog nadvojvodu i glavnoga komandanta
od mrnarice Maksimilijana Ferdinanda, a to
je jopet ukazalo se, kašnje, inorzalo i njegovu osobnu trađiku kob, diretamente dakordanu uz ‘lokrumsko proklestvo’.
Kameni krs visok 2,5 m s uklesanim imenima izginulih na tri njegove bande, do je isat
na škoju uz to trađiko mjesto Maksimilijan
Habsburški na postamentu s tri skalina đe
piše ovako:
LVX PERPETUA LVCEAT – VOBIS
ARCHIDVX ET PRINCEIS FERDINANDVS
MAXIMILIANVU SVMMVS
CLASSIS AUSRIRIANAE PRAEFECTVS
DVCZORBVU NAVTIS MILITIBVS
EX LIBVRNA TRITON QVI DIE IX. M. MAII
MDCCC.L.IX. PARIO FORTE
INCENSO IMMANEM MORTEM OBIERVNT
IN PORTV EPIDAVRINO
NOMINA EORUM QUI IMPERATORE PATRIAE MILITANDO CECIDERI
„Svijetlost vječna neka vam svijetli“ – Vrhovni
vođa i princ Ferdinand Maksimilijan, vrhovni
zapovjednik austrijske flote, vođama, mornarima, vojnicima s brika Triton, koji 9. dana
mjeseca svibnja 1859., kad se slučajno
zapalio barut, preminuše nemilom smrću u
luci epidaurskoj“ – „Imena onih koji su boreći
se za cara i domovinu pali.“ (original i prijevod
napisa, A. Ničetić)
Tijela nesretnije mrnara zakopana su na grobištu militaromu soto zavjetne crkve Gospe
od Milosrđa.
Trađedija Tritona bila je i svrhom ratnijeh ezaltacijoni, perke 10. studenoga tega godišta s
nekakvijen političkijen pjačeron, sve je i finulo.
Ovo je prva od onije trađedija koje će se kašnje sučedavat u intjeroj habsburškoj carskoj
fameji, a prema profetacijoni benediktinaca.
Toka samo rijet kako je sekreteca Tritona
defato finula na dnu mora, ma kvazi i spomen
na nju što je izblijedijo ko i slova s nominacijoni pustije mrnara na kamenomu krstu Lokruma.
Ako se još kogoj zeru kurijozije, baren u ideji
torna u to brijeme od nase više od sto i peset
godišta, a zna za leđende o Lokrumu i trađediju Tritona, rijet ću, da uz lokrumski krs
imamo i dva spomena iz 1965., a to su dva
Tritonova isukana kanjula s dna od mora.
(jedan se nahodi na tvrđavi Sv. Ivana, a drugi ispred Pomorskog muzeja). Tešku ankoru od 1.618 kila, izvučenu tega istoga godišta, isukali su tršćanski njorci Witmann i Villmar
uz asistencu austrijskog brika Husar (ne znan
đe je, a ovi fat je upiso A. Ničetić u libru ‘Lokrum’).
Dubrovačke riječi iz konteksta:
acalit - čeličan ; adočavat - gledati ; afecijonan - uvjetovan ; ankora - sidro, kotva ; ankoran - usidren ; apeno - tek, već ; aprestacioni – zaštitom; arazo - uz vrh ; arbul - jarbol ; arbuo - jarbol ; arivavanja - dolaska,
dolaženja ; armižavanje - privezivanje plovila ; asistit - čuvati, kontrolirati, paziti, skrbiti ;
astrolođ - zvjezdoznanac, astrolog ; at - čin ;
ativacija - pokretanje; atracijon - privlačnost,
atrakcija ; aviz - obavijest ; banda - strana;
banjat se - kupati se; baštun - kosnik, prečka na provi ; belecon - ljepotom ; bitva - stup
na obali za vez plovila ; bokun - komad ; bravura - vještina, podvig, izvođenje, sposobnost, hrabrost, junaštvo, manguparija ; brik jedrenjak s dva jarbola ; burdižat - jedriti uz
vjetar (pren. zn.) brzo voziti po moru; cić zbog ;čentar - centar ; čirka - otprilike ; čkljan - član (F. Čale) ; ćentralog - glavnog ;
dakordan - usklađen ; povezan ; deboto zaista, odista ; defakto - ustvari, uistinu ;
demonstracijon - predstavljanje, demnstriranje ; diferentijeh - različitih ; difernca - razlika ; dipenza - spremnik streljiva ; disdeta (fig.) nesreća, nedaća (Deanović-Jernej); disgus - nevoljkost, neugoda ; dišiplina - poštivanje pravila, disciplina ; dizgracijon - nevolja ; dokučit - dohvatiti ; otkriti ; đardin - vrt ;
điga - lukobran ; đusto - točno, baš ; ekipađ
- posada; esencijalo - glavno, osnovno ;
espedijenat - način ; esplozijon - eksplozija
; ezaltacijon - afekt, uzrujanost, uzbuđenje,
... jed, bijes, ... duševno stanje ... ; ezaltacijon - nemir ; fat - činjenica; fidat - pouzdati ;
furesti - stranci ; grobište - groblje ; haka osveta ;hotjenje - želja, prohtjev; ideji -naznaci ; mislima ; iluminacijon - osvjetljenje, rasvjetljenje ; imposibilitat - nemogućnost; inad
- prkos, inat, prepirka, svađa,zavada ; inbarkat - ukrcati, ući; inkorunan - urešen, ukrašen ; inorzalo - pokrenulo ; intjer -čitav ;
cijeli, posvemašnji ; intonan - pripremljen na
odgovarajući način za neku priliku ; ... ; opremljen, spreman ; isat - podignuti ; išćerani otjerani ; ispripoviđet - ispričati ; isukana izvađena ; izlempavali - strašili ; izlenpano prestrašeno, zabezeknuto ; izmjeravali - promatrali ; kala - pored ; kalavat im roge - (fraza) pokazivati rogove ; kanjuo - top ; kaživa
- govori ; kjasa - galame ; kompletamenat potpunost; konfuzijon - strka, smućenost,
smutnja, metež, ... ; konkludavat - zaključivati ; kontentat - zadovoljiti ; kontinuo neprekidno, stalno ; kosideracijon - podršku
; kultivan - njegovan, profinjen ; kvazi - gotovo da ; poput ; skoro pa ; liberamente slobodno ; mađ - svibanj ; manovar - vješti
pokret ; taktička navigacija ... ; manevar ;
meraviljoz - divan, čudesan ; merkanti - trgovci ; mig - znak ; militari - ratni ; minačat prijetiti ; minimalo - posve malo, minimalno ;
mitolođija - mitologija ; movimenat - pokret
; nahodit - nalaziti ; nase - natrag, nazad ;
naturala - prirodna ; navratijo je - doveo je ;
njorci - ronioci ; obakolit - obići ; obanduno - ostavio ; obligan - obvezan ; ofičali –
brodski časnici ; okazijon - prilika, prigoda ;
općene - zajedničke; pačifik - miran, miroljubiv, ... bezbrižan ; palastura - periska ;
parta - uloga; značaj ; mjesto; per momento
- trenutno, u trenutku, za trenutak ; per tanto
- utoliko ; perfin - uz to ... ; čak , što više, još
k tome); perikolozo - zabrinjavajuće; perikula - zabrinutost; persona - osoba ; pese pedeset ; pitur – ličilac ; slikar ; pjačer ustupak ; poguba - nepogoda, pogibelj, ...,
pogibao, tragedija, smrt ; porat - luka ; posjed
imanje (u kont.) teritorij ; pošestali - uredili ;
potenta - snažna ; poure - pola sata ; pozicijon - mjesto, lokacija, pozicija ; prečizo - jednako, isto ; prezat - vrebati, budno paziti, biti
na oprezu ; pripovjes - priča ; prizentavat predstavljati ; prodisputali - raspravili (M.
Deanović, Molier); prođet - plan ; profetacijon - proročanstvo ; raro - rijetko ; realizalo ostvarilo ; rebuškat - uspjeti ; rifletat - oslanjati se ; riforcadura - pojačanje ; rinforcan pojačan ; sekreteca - tajna ; sempličemu jednostavnom,običnom, odmjerenom ; senj
- znak ; sikuramente – zasigurno ; sikuritat
- osiguranje ; sikuro - sigurno, uistinu ; situacijon - prilika, prigoda ; skalat - spustiti ;
skapulanog - preživjelog ; skuza - izgovor,
izlika ; sodžet - tema; solo - samostalno,
samo; sorta - vrsta ; sostenjan - objavljen ;
soto - ispod ; specijalo - posebno ; spetat očevidac, promatrač ; stranon - neobičnoj,
čudnoj ; sučedat - uslijediti, dogoditi (se) ;
sučedavat - događati ; supre - prema ;
sutijem - s tim ; šena - scena, scenografija;
šetando - šetnjom ; škoj - otok ; takujin novčanik ; teribila - strašna, strahovita ; tornat - vratiti ; tramakat - premjestiti, prenijeti,
potezati, vući okolo; tratat - odnositi na što,
koga; trefila se- dogodila se ; Triton - naziv
ratnog broda AU Monarhije; trpo - kiselo, ljutkasto (P.Skok) ; U Birimiše - lokalni naziv
kavane na Pilama- Brsalje ; učasavat - puniti
zarađujući ; ukazuje - potvrđuje ; ultimoga posljednjega ; ura robe - oko jedan sat ; uskraj – pored kraja ; užat - običavati ; vali - valovi
; violenca - žestina ; vrijed - ozljeda ; zapestigavat - prkositi ; Zimdin - ukrajinski
bogati Židov.
GlasGrada - 513 - petak 16. 1. 2015. 27
ZANIMLJIVOSTI IZ TISKA
Trajan Lalić - jedan od zaslužnih podanika
Dubrovačke Republike (2)
Podizanjem spomen-ploče u prizemlju Kneževog dvora Trajan Lalić je dobio najveće priznanje od
starih Dubrovčana, a njegovo ime ostalo je u Dubrovniku jedno od najpoznatijih sve do naših dana
Dubrovački je Senat bio
veoma zahvalan Trajanu
Laliću na ovom uspjehu ali
i veoma oprezan u pogledu dalje sudbine
ovog naziva Dubrovnika. Uskoro se međutim uspostavilo da vlasti u Veneciji nisu
imale nikakve ozbiljne namjere da priznaju Dubrovnik republikom što je vidljivo iz
službenih pisama upućenih u Dubrovnik
od strane vlade iz Venecije i njezinih predstavnika u Dalmaciji i Boki Kotorskoj. Osim
spomenute dukale (titule – nap. D.R.) iz
1764. u kojoj se Dubrovnik prvi put nazvao republikom, sva kasnija pisma mletačkog dužda upućena dubrovačkoj vladi
nazivaju Dubrovnik kao i ranije „Comunitas civitati Ragusii“. To se stanje u pogledu
naziva Dubrovnika nije izmijenilo sve do
ukinuća Republike Venecije. Tako je
konačno bez uspjeha završilo stoljetno
nastojanje dubrovačke vlade i dugogodišnja borba T. Lalića u Veneciji da se od
strane mletačkih vlasti Dubrovnik nazove
republikom, koji su naziv bez oklijevanja
priznale Dubrovniku skoro sve evropske
zemlje. Venecija je izbjegavala priznati
Dubrovniku naziv republika, jer vjerojatno
nije željela dopustiti da u „mletačkom gulfu“ postoji još jedna republika koja bi joj s
vremenom putem drugih sila, mogla osporiti njezin suverenitet nad Jadranom.
Trajan Lalić, koga je u mnogim poslovima
pomagao sin Petar, veoma je zadužio svoju domovinu kad joj je 1764. zaprijetila
glad. Dubrovnik je inače proizvodio veoma malo žitarica, pa se te godine našao u
kritičnoj situaciji. Vlada, koja je uvijek držala
potrebnu zalihu žitarica i prodavala ih po
umjerenim cijenama te dijelila sirotinji, uvidjela je da će uskoro nedostajati te važne
hrane koju se nije moglo uvoziti budući da
su bolesti vladale Evropom, a karantene
priječile da se uveze i ono malo žita što bi
Priredio:
Damir Račić
28 GlasGrada - 513 - petak 16. 1. 2015.
se moglo pribaviti za najnužnije potrebe.
U Veneciji se je moglo nabaviti žito ali je
tamošnja vlada strogo zabranila izvoz
bojeći se gladi u svojoj zemlji. U tom
teškom trenutku dubrovački se Senat obratio T. Laliću da on pribavi od mletačke
vlade dozvolu za izvoz tri ili više tisuća ???
stara žita. Skoro 20 dana Trajan je
neprekidno posjećivao i molio ugledne i
uticajne ljude u Veneciji te konačno uspio
pribaviti dozvolu za izvoz tražene količine
žita.
Na tu se zaslugu Trajana Lalića nadovezuju sva njegova nastojanja da mletačka
vlada prizna Dubrovnik republikom, a i svi
poslovi koje je obavljao štiteći s puno uspjeha pred vlastima u Veneciji interese
svoje domovine. Zbog toga je dubrovačka vlada odlučila da mu iskaže priznanje
za sve što je učinio pa ga je obavijestila
posebnim pismom (4.VII.1764) da će mu
postaviti spomen-ploču u prostoriji ureda
za žito („neel’ufficio della grassa“). Time
se dubrovačka vlada željela odužiti svom
zaslužnom sinu još za njegova života
(umro je tek 9 godina kasnije); spomenute
ploče N. Buniću i R. Boškoviću kao i poprsje M. Pracatu podignuti su tek poslije
njihove smrti. Na spomen-ploči T. Laliću
uklesano je sljedeće:
D. O. M.
TRAIANO COMITI LALLICH
OB PATRIAM
SUO STUDIO SERVATAM
MONUMENTUM EX SENATUS DECRETO
ANNONAE PRAESIDES POSUERE
A.D. MDCCLXIV
Njegovu je sinu Petru, koji se također zauzimao za interese Republike te pomogao
ocu prilikom nabave potrebnog žita, dubrovačka vlada darovala zlatan mač u vrijednosti od 100 cekina.
Trajan Lalić umro je u Veneciji na početku
ožujka 1773. i bio
pokopan u tamošnju
obiteljsku grobnicu.
Ni njegov sin Petar,
koji ga je naslijedio
poslije smrti, nije bio
službeni predstavnik
Dubrovnika
u
Veneciji, već je
neslužbeno obavljao
poslove sve do 1791.
Tek tada, samo 7 godina prije ukinuća
Mletačke Republike,
Venecija je priznala
Petra Lalića za
službenog predstavnika, odnosno
agenta Dubrovnika u
Veneciji.
Na to su vjerojatno utjecale promijenjene
političke prilike u Evropi krajem XVIII. st.
kao i opasnost koja je prijetila i Veneciji i
Dubrovniku (od Napoleona – nap. D.R.).
Podizanjem spomen-ploče u prizemlju
Kneževog dvora Trajan Lalić je dobio najveće priznanje od starih Dubrovčana, a
njegovo ime ostalo je u Dubrovniku jedno
od najpoznatijih sve do naših dana. Kad
se još zna da su Dubrovčani nerado isticali zasluge pojedinaca, da nisu mnogo
slavili ni najveće umove svoje državice i
da su vrlo lako prelazili preko osobnih žrtava u službi Republike, tek se onda može
pravo ocijeniti vrijednost te spomen-ploče.
T. Lalić je čitav svoj život posvetio zaštiti
probitaka svoje domovine pred mletačkim
vlastima, koje nisu nikad bile raspoložene
prema Dubrovniku smatrajući ga svojim
opasnim suparnikom ne samo na Jadranu
već i na Mediteranu. U tome je baš i bila
teškoća i veličina zadatka kojeg se prihvatio Trajan Lalić u interesu svoje domovine
koja mu se za učinjeno dostojno odužila.“
Ilija Mitić
Bogu najboljem najvećem
Trajanu, sugrađaninu Laliću
jer je svojim marom
spasio domovinu
po odluci Senata spomenik su podigli
načelnici opskrbe žitom
Godine Gospodnje 1764.
(Prijevod Tamare Gović: „Epigrafski
spomenici u Dubrovniku“)
Može se zaključiti, bez obzira na osnovno
zanimanje podanika Dubrovačke Republike, bio on diplomatski predstavnik, trgovac, znanstvenik, pjesnik, pomorac,
zanatlija... svima je bilo svojstveno u karakteru bezgranično domoljublje, tj. zaštita
interesa domovine bila je na prvom mjestu ili se može i drukčije reći: POŠTENJE
PREMA DOMOVINI! (Gdje je ono od osamostaljenja hrvatske države!?!). Zato je i
opstala samostalna Dubrovačka Republika 450 godina, što je upravo nevjerojatno
poznavajući ondašnje političke prilike u
Europi. I ponovno se Republika uzdigla
nakon katastrofalnog potresa u kojem je,
pretpostavlja se poginulo oko 4000 ljudi,
dok ih je 2000-3000 preživjelo. Zahvaljujući poštenoj vlasti prema domovini i
požrtvovanom narodu od Konavala do
Primorja Dubrovačka Republika je sačuvala slobodu i gospodarski se ponovno
uzdignula. Kad nema poštenja kod vlasti
onda smo u „banani“, a daleko smo još
da ugledamo svijetlo na kraju tunela. Hsince rekao je o vlasti: „Što škodi državi? Kad
prostaci vladaju narodom i drže vlast.“
- Interesira me cijena pregleda u Poliklinici Marin Med i koliko se čeka na termin kod doktora. Hvala.
U Poliklinici Marin Med mogu se obaviti gotovo svi dijagnostički
pregledi i konzultacije sa liječnicima specijalistima iz područja
ginekologije, kardiologije, traumatologije, ortopedije, otorinolaringologije itd. ali i drugih grana medicine po narudžbi. Specijalistički pregled kod liječnika košta 400 kuna dok je svaki slijedeći pregled 250 kuna. Narudžbe obavljamo po željama pacijenta a to je
uglavnom u roku od 48 sati. .- ističe ravnatelj Poliklinike Marin
Med dr. Rikard Lenz.
- Međutim, naši sugrađani imaju i mogućnost kupnje nekoliko vrsta godišnjih kartica Poliklinike, koje im osiguravaju razne popuste
i pogodnosti.
Tako osnovna kartica Poliklinike Marin Med za godišnju članarinu
od 1.500 kuna (mjesečno samo 125 kuna) nudi širok spektar
medicinskih usluga u Poliklinici. Uz osnovnu karticu, postoje još i
srebrna i zlatna kartica Poliklinike Marin Med koje pružaju i usluge
besplatnog sistematskog pregleda itd.
U ponudi je također i posebna kartica za umirovljenike čija godišnja članarina iznosi 1.200 kuna ( dakle 100 kuna mjesečno) te
poseban program i kartica za trudnice.
Poliklinika nudi preglede i na najmodernijim medicinskim uređajima poput magnetne rezonancije, CT-a, 4D ultrazvučnog aparata
i druge dijagnostičke aparature, a ima i vrhunski opremljenu operacijsku dvoranu - jednu od najopremljenijih u regiji.
- Nastojimo našim sugrađanima i pacijentima pružiti najbolju moguću zdravstvenu skrb. Predugo čekanje na dijagnostički pregled
nekada može biti presudno za zdravlje i (iz)liječenje, a „kockanje“
sa vremenom preveliki je i nepotreban rizik kada postoje i druge
opcije. – kaže ravnatelj Poliklinike Marin Med dr. Rikard Lenz.
dr. Stefan Hellinger, specijalist ortopedije, subspecijalist za bolesti kralježnice
– ambulanta od srijede do petka, 21. do 23. siječnja 2015.
GlasGrada - 513 - petak 16. 1. 2015. 29
30 GlasGrada - 513 - petak 16. 1. 2015.
GlasGrada - 513 - petak 16. 1. 2015. 31
Izvadci iz knjige:
„Povijest dubrovačkog hotelijerstva - od prvih
prenoćišta u Dubrovačkoj Republici do modernih
pansiona i hotela uoči Domovinskog rata“
Uvod
Jedan od najljepših dubrovačkih predjela je zasigurno poluotok Lapad. Krasi
ga dosta zelenila i prekrasna plaža
„Sumartin“ koja se nalazi u Uvali Lapad.
Oko imena te plaže i hotela nedaleko te
plaže (hotela Sumratin“) složila se jedna
zanimljiva priča, koju smo već objavili ali
nije zgorega i ponoviti je.
Mato Munitić, podrijetlom je iz Imotskog
(1887. – 1946.). Kao mladić pošao je raditi na Brač pa kasnije u Ameriku. Nakon Prvog svjetskog rata dolazi u Dubrovnik te od zarađenih novaca gradi
hotel „Sumartin“. U početku mu je stavio ime hotel Sumartin“, a kako je samo
stotinjak metara dalje postojalo kupalište
„Sumartin“, često je dolazilo do greške
u isporučivanju pošte, posebno hotelskih
rezervacija, pa mu je promijenio ime i
nazvao ga hotel „Sumartin“ kako se i
Lukša Lucianović
Povijest
dubrovačkog hotelijerstva
danas zove.
Lapad je dugo godina bio ne naseljen. Kada se odlazilo u taj kralj ljudi
su govorili kako idu na izlet te nosili
sa sobom hranu i piće. Posebno su
se vodila djeca „da se namirišu
svježeg zdravog zraka“ kako se tada
pričalo. Počeo se naseljavati posebno onda kada je u taj kraj došao
tramvaj.
Lapad je od davnina bio meta
poslovnih ljudi kada je bilo pitanje
gradnje pansiona ili hotela. Tako se
uoči Prvog svjetskog rata u Dubrovniku, uz već postojeći postoji
hotel „Imperijal“ grade tri „velika“
hotela i to na Pločama hotel „Odak“
preteča današnjem hotelu „Excelsior“ i u Lapadu hotel „Dalmacija“ i
hotel „Lapad“ o kojem će biti riječi u
ovom feljtonu.
Feljton br. 54
Hotel „Lapad“
Hotel „Lapad“ (73 postelje) izgrađen je, kako smo to već naveli,
1914. godine i to austrijskim kapitalom. Poslije Prvog svjetskog
rata vlasnik hotel prodaje Srpskoj banci – podružnici Dubrovnik.
Banka ga preuređuje (84 postelje) i daje mu ime Grand hotel
Lapad. Hotel „Lapad“ je 1920. g. imao vlastiti vozni park i 2 vozača koji su bili na raspolaganju gostima. Godine 1925. ispred hotela prolazi tramvajska pruga, a 1941. g., nakon raspada Kraljevine Jugoslavije započinje rat, a u hotel stiže talijanska vojska. I
danas ovaj hotel radi pod istim imenom: hotel „Lapad“.
Fitness Bazen Sauna·
Parna kupelj·Power Plate
Hotel Hilton Imperial - tel: 020 320 389
UMJETNIČKA GALERIJA DUBROVNIK
BRIDŽ KLUB DUBROVNIK
Mala stvaraonica na temu Tjedni pobjednici Obad-Škero
izložbe Pažljiva kronika tišine
Edukativno-likovni program Mala stvaraonica održat će se i ove subote, 17. siječnja 2015. godine, u terminu od 11 do 12,30 sati, ali ovoga
puta u Galeriji Dulčić Masle Pulitika, gdje je u tijeku retrospektivna
izložba Pažljiva kronika tišine dubrovačkog likovnog umjetnika Pera
Šantića. Kreativne radionice pod nazivom Mala stvaraonica prate
izložbeni program galerije i namijenjene su djeci od 7 do 11 godina.
Odvijaju se svake subote s drugom tematikom, a voditeljica je povjesničarka umjetnosti Maris Stanović. Na svaku se radionicu potrebno prijaviti unaprijed, najkasnije svaki tjedan do petka do 12:00 sati i
to na email adresu: [email protected] Više informacija
možete potražiti na web stranicama Umjetničke galerije Dubrovnik.
32 GlasGrada - 513 - petak 16. 1. 2015.
Redovni tjedni turnir Bridž kluba Dubrovnik odigran je u ponedjeljak 12. siječnja u hotelu Royal Princess . Nastupilo je dvanaest parova uz Cross-Imps obračun. Pobijedili su Ivica Obad i
Dejan Škero. Rezultati turnira: 1. Ivica Obad - Dejan Škero
+30,00, 2. Maja Mrša - Frano Staničić +19,20, 3. Miho Jančić Toni Radić +17,20, 4. Đivo Tikvica - Jerko Jerry Kovač +10,60,
5. Boško Mišić - Saša Mišić +10,40, 6. Andrija Martić - Frano
Jančić +5,80, 7. Vedran Košta - Zdenko Stanković +2,20, 8.
Jakup Selmanović - Niko Dubčić -2,60, 9.Vinko Mijoč - Srđan
Golubović -12,60, 10. Maja Kučić Kržić - Ivana Cvjetanović -13,00,
11. Pero Jemo - Stijepo Čubela -23,60, 12. Višnja Muratović Sule Muratović -43,60. Ukupna klupska lista se može vidjeti na:
www.crobridge.com.
OVO JE PRILIKA KOJU DOMAĆI TURIZAM NE SMIJE PROPUSTITI!
KUTAK ZA UMIROVLJENIKE /
OKRUGLI STOL
Milijunski poticaji za projekte
energetske učinkovitosti
Domaćim poduzetnicima u turizmu ove godine
na raspolaganju su milijunski poticaji za projekte
energetske učinkovitosti. Turizam je jedna od rijetkih ekonomskih grana koja u Hrvatskoj iz godine u godinu napreduje, a poslovni rast popraćen
je i sve većim potrebama za energijom. Zbog tog
rasta, ali i volatilnosti cijena energenata, troškovi
nabave energije sve su veća rashodovna stavka
domaćih turističkih tvrtki i objekata, kako zbog
svog ukupnog iznosa tih troškova, tako i zbog
nepredvidljivosti. Najbolji način zaštite od takvih
negativnih trendova su ulaganja u energetsku
učinkovitost, a zahvaljujući
bogatim poticajima koje nudi
država, takve investicije danas
su jedan od najpotentnijih i najisplativijih načina kontrole
troškova i ušteda u turističkougostiteljskom uslužnom sektoru. Jedan od najboljih
primjera takvih investicija u
regiji jest projekt u slovenskom
Hotelu Bernardin u Portorožu,
gdje su implementacijom top-
linskih crpki u sustavu grijanja
i hlađenja hotela ostvarene uštede od gotovo 30 posto u
troškovima potrošnje energije, Lukša Lucianović
a investicija vrijedna oko 460 www.dubrovniktisuća eura trebala bi biti is- turistinfo.com
plaćena za oko 6 godina. Goleme potencijal projekti energetske učinkovitosti
na jadranskoj obali imaju i u segmentu implementacije solarnih sustava grijanja tople vode,
pa čak i zamjenu zastarjelih sustava grijanja korištenjem lož ulja. Zahvaljujući bespovratnim sufinanciranju takvih projekata –
koje nudi Fond za zaštitu
okoliša i energetsku učinkovitost – takve investicije danas
su isplativije i dostupnije nego
ikada prije, a osim samog novca Fond svim zainteresiranim
nudi i stručnu pomoć u realizaciji samih projekata. Radi se
o velikoj prilici koji domaći turistički sektor ne bi smio propustiti.
DRŽAVNI URED ZA UPRAVLJANJE DRŽAVNOM IMOVINOM
Početna cijena za Hotele
Plat 100 milijuna kuna
Početna cijena za prodaju 92,49
postotnog državnog udjela u
Hotelima Plat iznosi 99,99 milijuna kuna, dok je početna cijena za 50,08 posto udjela u
rapskom Imperijalu 249,12 milijuna kuna, odlučilo je Upravno
vijeće Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP).
Kako je objavio Državni ured za
upravljanje državnom imovinom (DUUDI), za kupnju dionica
Imperijala d.d. iz Raba u roku
je pristiglo četiri pisma, a za
Hotele Plat d.d. devet pisama
interesa.
Pravo na dostavu obvezujuće
ponude imaju oni koji su u prvom krugu dostavili pismo interesa i koji otkupe ponudbenu
dokumentaciju tijekom obvezujućeg kruga javnog prikupljanja ponuda. Rok za podnošenje
obvezujućih ponuda je 45 dana
od dana upućivanja poziva za
prikupljanje obvezujućih ponuda za kupnju dionica društva,
navode iz DUUDI-ja.
Prema odluci Upravnog vijeća
CERP-a, početna cijena za kupnju 182.440 dionica, koje čine
92,49 posto temeljnog kapitala
Hotela Plat, iznosi 548,10 kuna
po dionici, odnosno 99.995.364
kune. Nominalna vrijednost tih
dionica je 300 kuna po dionici,
odnosno ukupno 54,7 milijuna
kuna. Potencijalni ponuditelji,
stoji u odluci, mogu u svojoj obvezujućoj ponudi, dostaviti i plan
poslovanja i razvoja društva u
kojem će navesti koje obveze i
u kojima rokovima se obvezuju
izvršiti ako sklope kupoprodajni
ugovor. Za slučaj da ne ispuni
te obveze, djelomično ih ispuni
ili zakasni s njihovim ispunjenjem, ponuđač se mora obvezati
CERP-u uplatiti ugovornu kaznu
u iznosu od 10 milijuna kuna.
Istovjetna odredba stoji i u odluci o početnoj cijeni i provedbi
javnog prikupljanja obvezujućih
ponuda za kupnju dionica Imperijala, no uz višu ugovornu
kaznu, od 25 milijuna kuna.
SUH - organizira
IZLET
U KOTOR
(nedjelja) 08.02.2015.
Program:
Polazak s Pila 7.00 h
Odmor u Zelenici 8.45 - 9.00 h
Dolazak u Kotor 9.30 h
Misno slavlje 10.30 h
Procesija
Polazak iz Kotora 13.00 h
Ručak (po želji) u restoranu
„Maraska“ oko 14.00 h
Polazak za Dubrovnik 16.30 h
Dolazak u Dubrovnik u 18.30 h
Cijena izleta 80.00 kn.
Cijena ručka (po želji) 10 eura.
(aperitiv, juha, salata, pečenje,
kolač)
Pučka
pravobraniteljica
o siromaštvu i
starijim
osobama
S ciljem obilježavanja Međunarodnog dana starijih osoba i
Međunarodnog dana borbe
protiv siromaštva Pučka pravobraniteljica organizirala je okrugli stol o siromaštvu i starijim osobama. Okruglom stolu prisustvovali su predstavnici Ministarstva socijalne skrbi ,Ministarstva rada i mirovinskog sustava,
predstavnici Sindikata umirovljenika Hrvatske te određeni broj
predstavnika civilnih udruga
koje brinu o starijim osobama.
Pučka pravobraniteljica istaknula je kako je stopa rizika od siromaštva za umirovljenike 2012.
u RH iznosila 21,8 %. Zatim, iako
je 10 % hrvatskih građana bez
mirovinskog primanja, državna
potpora za starije osobe bez
mirovine još uvijek nije uvedena. Upozorila je i na različite
oblike materijalnog iskorištavanja starijih osoba koji ponekad
uključuju institucionalnu skrb
mimo njihove volje te fizičko i
verbalno zlostavljanje te uskraćivanje temeljne njege i informacija. Prezentirani su i problemi vezani uz mirovinski sustav za čije
su funkcioniranje doprinosi nedostatni. Stoga je prezentirana
ideja rješavanja problema na
način otvaranja mogućnosti njihovog ponovnog uključivanja u
sustav rada.
Zaključno je istaknuto kako
ekonomska kriza ne smije utjecati na kvalitetu skrbi o
ugroženim skupinama,pa tako
niti na skrb o osobama starije
životne dobi. Između ostalog,
pravobraniteljica je podržala
inicijativu SUH-a za ukidanje
dosmrtnog uzdržavanja te je
pozvala sve sudionike da joj se
obrate i u drugim situacijama
kad njen angažman može
doprinijeti primjerenoj razini
društvene skrbi o starima i nemoćnima.
Pripremila Vesna Mijović
www.dubrovnik-turistinfo.com
Sve o dubrovačkom i dubrovačko-neretvanskom turizmu
na jednom mjestu (u 2013. objavljeno 2.348 članaka)
GlasGrada - 513 - petak 16. 1. 2015. 33
ŠPORT
U NEDJELJU 18.SIJEČNJA
IN MEMORIAM
Humanitarni rukometni turnir “Za Pava”
Mladen Čolić (1947.-2015.)
VATERPOLO-EUROLIGA
U organizaciji ŽRK Dubrovnik u nedjelju 18.01.201. u 13
sati u Sportskoj dvorani u Gospinom polju održat će se
humanitarni rukometni turnir na kojem će nastupiti Metković, Lumbarda- Korčula i Dubrovnik. Ulazak je besplatan a humanitarni prilozi za Pava Hađiju skupljat će se na
ulazu u dvoranu. Željeli bismo da dođete u što većem
broju uživati u igri naših djevojaka te svojim prilozima pomognete liječenju našega Pava.
Dopredsjednik ŽRK Dubrovnik Darko Vrbica,mr. art
Nakon kratke i teške bolesti
dana 11.01.2015. u Kliničkom
centru u Rijeci preminuo je
dugogodišnji član uprave STK
Libertas Mladen Čolić, psiholog i veliki zaljubljenik stolnog tenisa. Mladen je rođen
1947. godine u Sarajevu gdje
je nakon završenog fakulteta počeo raditi. Životni
put ga je koncem devedesetih godina prošlog stoljeća doveo do Dubrovnika gdje se skrasio i uključio u rad našeg stolnoteniskog kluba. Kako je po
prirodi bio vedra i druželjubiva osoba oko sebe je
uvijek okupljao velik broj ljudi. Za vrijeme boravka
u našem klubu sudjelovao je svake godine u našoj
Gradskoj lizi u raznim ekipama a jedna je nosila i
njegovo ime – Doktor Čolić, isto tako Mladen je bio
i član uprave STK Konavljanin iz Cavtata za koji je
više godina i igrao županijsku ligu. Rado se
odazivao na brojne turnire u stolnom tenisu ne
samo diljem Hrvatske već je bio čest igrač na turnirima u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori.
Svojim nenadanim i preranim odlaskom Mladen
Čolić je ostavio prazninu koju će teško biti nadoknaditi. Neka mu je laka hrvatska gruda.
Jug CO - Galatasaray 11:5
U 3.kolu Eurolige, skupine B, Jug CO
je u srijedu 14.siječnja u Gružu, bez
većih poteškoća, pobijedio turskog prvaka Galatasaraya 11:5 (4:1, 2:0, 2:2,
3:2), te je s devet bodova vodeći sastav skupine. Jug CO:. Bijač, Macan,
Bošković, Janović 4, Younger 2, Ivanković 1, Marković, Bušlje, Visković, Bicari, Obradović 4, Batina. Trener: Miho
Bobić. U 4.kolu Jug CO 28.siječnja
dočekuje mađarski Szolnok.
DVOSTRUKO SLAVLJE SQUAREA
Tri pogotka Vinka Zvrka
Uspješna nedjelja za mlađe kategorije Škole
nogometa Square - Župa dubrovačka. U Gospinom polju juniori i kadeti dočekali su Novo
Vrijeme iz Makarske. Kod obje konkurencije
uspješniji - Dubrovčani! Kadeti Škole nogometa Square – Župa dubrovačka stigli su do svoje
prve ovosezonske pobjede. Nakon što su u prvom kolu u Vrgorcu upisali minimalan poraz,
pod vodstvom Matea Saulana nadigrali su Novo
Vrijeme 4:1 (3:1). Čak tri pogotka postigao je
Vinko Zvrko dok se jednom u strijelce upisao
Andro Zarač. Juniori su potvrdili pozitivnu seriju. Uvjerljivom pobjedom 8:2 (5:1) ispratili
Makarane. Pogotke su postigli Noković i Papac
po jedan te Menalo, Skurić i Kuraja po dva
pogotka. Ovo je ukupno treća pobjeda juniora.
Uz Novo Vrijeme, još su ‘padali’ Vrgorac 5:2 i
Metković 3:0. Uz tri sigurne pobjede upisan je i
remi u na svom terenu kontra Porto Tolera (3:3).
Sljedeći susret (četvrto kolo kod juniora, a treće
kod kadeta) na rasporedu je 24./25. siječnja u
Pločama protiv Porto Tolera. D.Lopin
TURNIR ‘SVETI VLAHO’
Libertas inženjering pobjednik
Niko Drobac (All in) proglašen za najboljeg igrača turnira, Maro Kalauz (Ombla) sa 9 pogodaka je prvi strijelac, a najbolji vratar je Zoran Primić
(Libertas inženjering)
Libertas inženjering pobjednik je malonogometnog turnira “Sveti Vlaho 2014.”. Libertas je u finalu protiv momčadi All in, pred oko 400-tinjak
gledatelja u sportskoj dvorani u Gospinom polju, riješio pitanje pobjednika već u prvom poluvremenu. Za vodstvo Libertasa pobrinuo se Antonio Kokanović koji je nakon samo 180 sekundi igre pogodio za 1:0. U 7. minuti već je 2:0
zahvaljujući fantastičnom prodoru Ante
Kovačića. U drugom poluvremenu otvorena igra
te par izglednih prilika All in-a za smanjenje. Dvije
i pol minute prije kraja utakmice All in je uveo
34 GlasGrada - 513 - petak 16. 1. 2015.
UOČI NASTAVKA PRVENSTVA
Promjene u GOŠK-u
Posljednje mjesto na tablici alarmiralo je svih i nedvojbeno
je da su GOŠK-u potrebna prava pojačanja. Na prvom
ovogodišnjem treningu pojavila su se dva nova lica, nije
bilo Caputa ni Škugora koji je od danas i službeno igrač
NK Šibenika. Prva dva pojačanja stižu nam iz susjedne
Bosne i Hercegovine i radi se o dva vezna igrača. Prvi
je Kristijan Ivešić, rođen 6. studenoga 1987. U mlađim
uzrastima nastupao je za NK Žepče, a s nepunih 20 godina odlazi u Australiju, točnije prvoligaški klub Green Gully
SC. Nakon tri godine u inozemstvu, godinu dana provodi
u Krajišniku, te isto toliko u prvoligašu Travniku. Početkom
2012. godine prelazi u ponajbolji bosansko-hercegovački
nogometni klub, Zrinjski iz Mostara. Tamo se zadržao do
ljeta kad odlazi u novopečenog prvoligaša OFK Gradinu,
a na zimu se pridružuje još jednom prvoligašu, NK Vitezu.
U jesen 2013. godine, Ivešić prelazi u NK Žepče gdje je
ubrzo postaje i kapetan momčadi, ali i najbolji igrač. U
karijeri je skupio tridesetak nastupa u Premijer ligi BiH dodavši pet pogodaka. Ove sezone u Kantonalnoj ligi odigrao je šest od sedam utakmice svoje momčadi. U 480
minuta upisao je i tri pogotka te pet asistencija. Skupio je i
nekoliko nastupa za mladu reprezentaciju Bosne i Hercegovine. Drugo novo lice na Lapadu je Matija Garić. Mladić
iz Bosne i Hercegovine, točnije iz Viteza, rođen je 1994.
godine, a igra na poziciji defanzivnog veznog. Dosad je
igrao u rodnom Vitezu i Travniku, stoji na službenoj stranici NK GOŠK. D.Lopin
A-1 LIGA KOŠARKAŠICA
igrača - vratara, međutim rezultat se nije mijenjao te je Libertas potpuno zasluženo ponio titulu najbolje momčadi!
Veliku fotogaleriju turnira pogledajte na Facebook stranici
Dbk Sport.
Dodajmo da je Libertas inženjering prošle godine izgubio
susret za treće mjesto. Rezultatom 3:1 bila je bolja momčad Konoba Maestral koja je i ove godine osvojila broncu svladavši Omblu 2:1 ONI SU NAJ, NAJ Najbolji strijelac
turnira je Maro Kalauz (Ombla) koji je postigao ukupno 9
pogodaka, Zoran Primić iz momčadi Libertas inženjering
proglašen je najboljim vratarom turnira, dok je Niko Drobac (All in) najbolji igrač turnira. NAJBOLJA ‘’ČETVORKA’’
1. MJESTO Libertas inženjering - Zoran Primić, Elvis Sarić,
Niko Šurko, Ante Kovačić, Petar Vuličević, Joško Vuličević,
Antonio Kokanović, Maroje Kokanović, Tomislav Bevanda, Antonio Ničetić, Marko Kuraja, 2. MJESTO All in - Ivo
Krilanović, Antonio Lončarica, Matija Sukno, Niko Drobac,
Tomi Storelli, Đani Labaš, Nikola Bazdan, Ivan Violić, Stijepo Simović, Frano Vlahušić, Marko
Mostahinić, Mihael Benković, 3.
MJESTO Konoba Maestral Ston Alen Turuk, Sandro Salacan, Ante
Ivanišević, Mateo Vodopić, Maroje
Brbora, Filip Kurbelašvili, Borna
Tikvica, Maro Đuraš, Vlatko Bobanović, Srđan Botica, Hrvoje
Bogdanović, Mateo Kristić, 4. MJESTO Ombla - Danijel Čizmić, Antun
Bačić, Andro Drašković, Antonio
Drašković, Josip Kralj, Dario Burmas, Antonio Pijević, Maro Kalauz,
Josip Buljan, Ivo Vlahušić, Marko Ilić,
Niko Vlahušić. Davor Lopin
Košarkašice Raguse pobjedom su otvorile drugi dio
natjecanja A-1 lige. Dubrovkinje su u dvorani Gospino polje uvjerljivo nadigrale devetoplasirani Novi
Zagreb, koji je u Dubrovnik stigao s omjerom tri pobjede i sedam poraza, s čak 59 poena razlike, bilo je
visokih 87:28 (19:4, 23:4, 19:11, 26:9). Koliko su
Zagrepčanke bile indisponirane, a Dubrovkinje
odlične u obrani, dovoljno svjedoči podatak da su u
prvom poluvremenu postigle samo 8 poena! Ragusa
je nakon prve dvije četvrtine postigla 42 poena pa je
s toga razlika (38 poena) iz prvog poluvremena bila
okidač za ‘debakl’ Novog Zagreba. U nastavku utakmice Ragusa je nastavila s visokim tempom te je na
krilima Jovane Vukoje, najraspoloženije igračice koja
je postigla 20 poena, stigla do svoje desete pobjede.
Ragusa je pod vodstvom Zdravka Kitina igrala u sastavu K. Zarač 4, M. Petrović 12, K. Zarač, C. Miloglav
12, A. Haklička 1, K. Popović 4, K. Benić 16, M. Nenada, J. Vukoje 20, A. Matić 6 i I. Bogoje 12. U 13. kolu
A-1 lige Ragusa igra u gostima kod Trešnjevke 2009.,
trenutno četvrtoplasirane ekipe A-1 lige koja ima omjer
šest pobjeda i četiri poraza. Ragusa je na omjeru (101) te sa 21 osvojenih bodova drži prvo mjesto A-1
lige. D.Lopin
Deseti uspjeh Raguse
PRVI DUBROVAČKI ŠPORTSKI PORTAL
www.dbksport.hr www.dbksport.com
37. PRVENSTVO DUBROVNIKA U
STOLNOM TENISU
Moćni Marinkolor
Završilo je 9. kolo. Sve četiri utakmice završile
su očekivano, pobjedama favorita. Ekipa
Marinkolora, došla je lako do pobjede protiv
ekipe OŠ Cavtat-Konavljanin rezultatom 10:0
pri čemu su Mikulić Filip i Martinović Joško
pojačani s Markom Venierom, prošlogodišnjim najboljim igračem lige, lakše nego očekivano došli do pobjede. Ekipa Lapadkolora došla je lako do pobjede protiv ekipe Geoplan
XYZ rezultatom 10:0. Najbolji i najkorisniji igrač utakmice bio je Ivo Šarić koji je svojoj ekipi
Lapadkolor donio 3 pojedinačne pobjede i pobjedu u paru.Ekipa Geoplan teže nego što se
očekivalo odradila utakmicu s ekipom Eurokarbon i zabilježila pobjedu od 6:4. Pobjedničku
ekipu do pobjede je i ovaj puta dovelo najbolji
igrač lige Nedjeljko Ogresta s maksimalnim
pojedinačnim pobjedama kao i pobjedom u
paru. Ekipa Lea travel poibjedila je ekipu Šampinjona rezultatom 10:0 pri čemu ekipa Šampinjona nije bila kompletna. Pobjednička ekipa
prepustila je samo 3 seta ekipi Šampinjona.
Nakon 9. kola u 1. ligi najbolji pojedinačni rezultat ostvario je Nedjeljko Ogresta s 26 pobjeda i izvrsnim skorom od 78 dobivenih i svega
10 izgubljenih setova. Poredak: Marinkolor 27,
Geoplan 24, OŠ Cavtat Konavljanin 21, Lapadkolor 20, Eurokarbon 15, Lea Travel i Geoplan
NOGOMETNI KLUB NOGOMETNA
AKADEMIJA LIBERTAS DUBROVNIK
XYZ po 14, Šampinjoni 9. U 10.kolu, koje je
na rasporedu 17.siječnja, sastaju se:
Marinkolor-Šampinjoni, Lea Travel-Eurokarbon, Geoplan-Lapadkolor, Geoplan XYZ-OŠ
Cavtat Konavljanin.
BOĆANJE
Dubrovnik maksimalno
U organizaciji BS Dubrovačko-neretvanske županije i BK Župa
Dubrovačka odigrana je zimska liga 2015. za kadete i juniore. Natjecanje je odigrano u boćarskoj dvorani u Srebrenom, igralo se u
kategorijama juniori i kadeti u disciplinama pojedinac i parovi. Najviše uspjeha imali su mladi boćari Hvidra Gromače, vidi se rad
braće Batinić sa svojim sinovima, i već sada slobodno se može
reći da BK Hvidra Gromača ima svjetlu budućnost kada se vidi
njihov podmladak. Odličan nastup imali su i Matko Pendo i Antonio Kolobarić članovi Komolac Omble, a raduju i odlični rezultati
mladih boćara Župe Dubrovačke posebno Luke i Lea Fjorovića.
U disciplini pojedinac kod juniora slavio je Jakša Kristović iz Hvidre Gromača, a kod kadeta Marko Batinić također član Hvidra
Gromače. U parovima kod juniora najbolji su bili Matko Pendo i
Antonio Kolobarić iz Komolac Omble, a kod kadeta Luka Fiorović
i Leo Fiorović. Po trojica prvoplasiranih u svim disciplinama osvojili su medalje, a i svi ostali su nagrađeni prigodnim
plaketama.Cijelo natjecanje vodili su Vlaho Kesovija i Luko Hendić.
Rezultati finalnih utakmica:
juniori
pojedinac: Jakša Kristović
– Matko Pendo 13:11
par: Matko Pendo, Antonio Kolobarić – Jakša Kristović, Marko Batinić 11:10
kadeti
pojedinac: Stijepo Batinić
– Marko Batinić 10:11
Najbolji juniori
par: Luka Fiorović, Leo
Fiorović – Nikola Lučić,
Marin Batinić 9:3
osvajači medalja:
juniori – pojedinac: 1.
Jakša Kristović (Hvidra
Gromača), 2. Matko Pendo (Komolac Ombla), 3.
Antonio Kolobarić (Komolac Ombla)
juniori – parovi: 1. Matko
Pendo, Antonio Kolobarić
(Komolac Ombla), 2. Jakša Kristović, Marko Batinić
Najbolji kadeti
(Hvidra Gromača), 3. Stijepo Batinić, Dominik Batinić
(Hvidra Gromača)
kadeti – pojedinac: 1.
Marko Batinić (Hvidra Gromača), 2. Stijepo Batinić
(Hvidra Gromača), 3. Luka
Fiorović (Župa Dubrovačka),
kadeti – parovi: 1. Luka
Fiorović, Leo Fiorović
(Župa Dubrovačka), 2. Nikola Lučić, Marin Batinić
(Hvidra Gromača), 3. Pero
Bokarica, Maro Jakobušić
(Župa Dubrovačka).
Luko Hendić
U Drugoj ligi dvije utakmica završile su očekivano pobjedama favorita a jedna je bila neizvjesna do samoga kraja. Ekipa Dubrovnika
došla je neočekivano lako do pobjede protiv
ekipe Luka Sorkočević rezultatom 10:0. Pobjednička ekipa prepustila je samo 1 set ekipi
Luka Sorkočević. Srđ je u zadnjim mečevima
jedva uspio izvući neriješen rezultat protiv
ekipe Libertasa, jer je nakon 7 susreta rezultat
bio 2:5. Da su mlađi kadeti i kadeti ekipe Libertas stasali za značajnije rezultate ovaj puta
je to osjetila ekipa Srđa. Ekipa Halo 92 rutinski je pobijedila ekipu Agramlife rezultatom 9:1.
Najbolji igrač pobjedničke ekipe bio je Mario
Obrovac koji je svojoj ekipi donio 3 pojedinačne pobjede. Nakon 9. kola u 2. ligi najbolji
pojedinačni rezultat ostvario je mladi Mario
Obrovac s 27 pobjede i fantastičnim skorom
od 81 dobivena i 2 izgubljena seta. Poredak:
Dubrovnik 26, Halo 92 24, Srđ 18, Luka
Sorkočević 17, Libertas 14, Agramlife 9. U
10.kolu, koje se igra 17.siječnja, sastaju se:
Dubrovnik-Agramlife, Halo 92-Srđ, LibertasLuka Sorkočević. Josip Sudarević
SUPER LIGA 2014/15.
Počinje drugi dio prvenstva
NKNA Libertas je sudjelovao na najvećem
Međunarodnom malonogometnom turniru
„Šampion junior kup“ koji se u vremenu od 08.11.01. 2015. odigrao u sportskim dvoranama
diljem Sarajeva. Na turniru je u pet kategorija
sudjelovalo 150 ekipa renomiranih prvoligaša,
drugoligaša i nogometnih škola iz Slovenije,
Hrvatske, BIH, Srbije i Crne Gore.
Utakmicama VII. kola u subotu 17. siječnja nastavlja se natjecanje u SUPER LIGI 2014/15. Libertas-Marinkolor, koji je u prvom dijelu prvenstva zauzeo treće mjesto, ugostit će ekipu STK
Pula. Utakmica se igra u sportskoj dvorani u
Gospinu polju s početkom u 17 sati, ulazak
slobodan. Istoga dana u Zagrebu će biti
održana Izborna skupština Hrvatskog stolnoteniskog saveza kojoj će kao delegat ispred
STK Libertas-Marinkolora prisustvovati predsjednik kluba Marinko Matulović. V.Komarica
NKNA Libertas je nastupio u dvije kategorije:
dječaka rođenih 2003. i 2005. godine. U kategoriji 2003. godište osvojeno je 1. mjesto, dok
je kategorija 2005. godište zaustavljena u osmini finala. Prvi put od početka turnira 2007.
Godine, pobjednički pokal ide u Dubrovnik.
Libertasov igrač Lazarii okitio se trofejem najboljeg strijelca sa 11 postignutih pogodaka.
Za ekipu 2003. godišta nastupili su: P.Marić,
I.Petrović, N.Grbić, V.Brailo, I.Grljević(C),
L.Pulić, D.Miloglav, S.Čupić, T.Skurić, N.Čepo
i K.Lazari, voditelji E.Mijović i D.Šimović.
Za ekipu 2005. godište nastupili su:
B.Miloglav, M.Marjanović, K.Sentić, M.Sršen, R.
Mikulandra, M.Dabo, D.Prkačin, B.Lakić,
L.Duždević (C), A.Delevski, Đ.Dabo i Ž.Petrović, voditelji I.Cumeljan i D.Sršen.
Rezultati 2003. godište:
NKNA Libertas – ŠN „Step junior“-Sarajevo 0:0
NK Sutla – NKNA Libertas 2:7
NKNA Libertas – NK Orijent Rijeka 4:0
Prestigge – NKNA Libertas 1:1. Četvrtfinale
1A-2B: ŠN Gaučosi Čačak – NKNA Libertas
1:1 (4:5). Polufinale: NKNA Libertas – NK Jelsa 2:0 Finale: NKNA Libertas – NK Radnik
Hadžići 3:0. Rezultati 2005. godište: FK Sarajevo (Vrbanuša) – NKNA Libertas 1:2
NKNA Libertas – ŠN Talent Split 0:0
NK Maksimir – NKNA Libertas 1:0. Osmina finala: FK Željezničar – NKNA Libertas 1:0
Dubrovčani šampioni
Sarajeva
Zimska liga kadeti - juniori
Jakša Kristović najbolji kod juniora, Marko
Batinić kod kadeta, juniorski parovi Komolac
Ombli, kadetski Župi dubrovačkoj
Mlade snage Hvidra Gromače
Najbolji parovi - kadeti
GlasGrada - 513 - petak 16. 1. 2015. 35
DUBROVAČKI ANTIFAŠISTI
Prva predsjednica
Očekivanja da će aktualni predsjednik Republike Hrvatske prof. dr. sci. Ivo Josipović makar s oko 1,5
posto glasova više, kao u prvom krugu predsjedničkih izbora, biti i u drugom krugu ispred Kolinde
Grabar Kitarović, kandidatkinje HDZ & comp, rasplinula su se u izbornoj noći poslije drugog odlučujućeg kruga. Istina, razlika u dobivenim glasovima
dvoje predsjedničkih kandidata ostala je otprilike oko
1,5 posto, ali u korist gospođe Grabar Kitarović. Tako
voljom većine birača Republika Hrvatska dobi svoju
prvu predsjednicu. Čestitamo! Iako, prema iskustvu, nije baš za previše vjerovanja u dana obećanja,
posebno ne ona izrečena u pobjedničkoj euforiji,
radujmo se prvoj predsjednici i očekujmo da će, kako
je u kampanji isticala, biti predsjednica svih hrvatskih
građana i da će, uz ostale važne zadatke, već u prvoj godini svoga mandata predsjednice Republike,
u godini kada će Europa (naravno i mi u njoj) i svijet
obilježiti sedamdesetu obljetnicu pobjede nad fašizmom, pripomoći da se pomakne s mrtve točke i
Deklaracija o antifašizmu, koju je Hrvatski Sabor
donio u susret šezdesetoj obljetnici pobjede nad fašizmom, dakle prije deset godina.
Obljetnica
Igmanskog marša izlet u Sarajevo
U sjećanja na Igmanski marš, a povodom sedamdeset treće obljetnice jedne od najpoznatijih i najslavnijih epizoda iz Narodno-oslobodilačke borbe,
Udruga antifašista Dubrovnik organizira trodnevni
izlet autobusom u Sarajevo. Polazak iz Dubrovnika
je u petak, 23. siječnja u 7 sati, a povratak u Dubrovnik u nedjelju, 25. siječnja u večernjim satima.
Uz obilazak znamenitosti glavnog grada susjedne
države, šetnju Baščaršijom i degustiranje tamošnjih
specijaliteta, planirana je posjeta planini Igman i
prisustvovanje obilježavanju obljetnice Igmanskog
marša te druženje s antifašistima iz Bosne i Hercegovine i drugih zemalja koji će tim povodom doći u
Sarajevo i na Igman. Cijena izleta od 700,00 kuna
uključuje hotelski smještaj na bazi dva polupansiona i prijevoz autobusom. Rezervacije s uplatom još
u ponedjeljak i srijedu u uredu Udruge antifašista
Dubrovnik, Anice Bošković bb, telefon 332 737, email: [email protected]
Trajno živa i aktivna uloga
Redovni godišnji sastanak Stalnog Foruma antifašista, partizana i instituta povijesti jadranskih i jonskih gradova i regija, održan je u Splitu 15. studenog prošle godine. Uz zahvalnost domaćinima,
Udruzi antifašističkih boraca i antifašista Splita za gostoljubivost u gradu, koji
je dvadesetak dana ranije proslavio70.
obljetnicu oslobođenja od fašizma, u
zaključcima sa splitskog sastanka, objavljenim krajem prošle godine, ističe se
da Forum ne zaboravlja razorne posljedice nacističke i fašističke okupacije
zemalja bivše Jugoslavije, Grčke i Albanije; te da su za Drugi svjetski rat, u
kojem je poginulo gotovo šezdeset milijuna ljudi, odgovorne nacistička Njemačka i fašistička Italija, ne zaboravlja
ni sve druge brojke te strašna svjetske
tragedije koje su zastrašujuće: šest milijuna Židova istrijebljenih u koncentracionim logorima, sedam milijuna
zatvorenika mučenih u nacističkim i fašističkim zatvorima, na stotine tisuća je
žrtava užasnih pokolja, na desetke milijuna gladnih i bolesnih, posebno djece,
kao ni prouzročene ogromne materijalne štete i razaranja, zemalja i gradova
od kojih su mnogi pretvoreni u hrpe
ruševina.
Forum je duboko zahvalan osloboditeljima: antifašistima, partizanima,
saveznicima u Antifašističkoj koaliciji, koji
zajedno doprinijeli pobjedi nad fašizmom i nacizmom, a posebno je duboko zahvalan vrijednosti otpora i narodno oslobodilačke borbe jugoslavenskih
naroda, koju nitko ni na koji način ne
može zasjeniti. Pamtimo i vrijednost
borbe i otpora grčkih, albanskih i talijanskih antifašista i partizana i, sukladno tome, Forum snažno odbacuje sve
pokušaje obezvrjeđivanja antifašističke
narodno oslobodilačke borbe i otpora,
pokušaje mijenjanja povijesti, izmišljanja “dobrih strana” fašizma ili pokušaja
prebacivanja odgovornosti i krivnje na
osloboditelje. Forum također izražava
snažnu zabrinutost zbog pojava oblika
fašizma i u današnje vrijeme, koja se
očituje u Europi u pojavama gdje se iza
populizma zapravo često skrivaju rasizam i antisemitizam. Nažalost, vrlo ra-
širena ekonomska kriza hrani ove pojave; a neprijatelji su uvijek oni drugačiji
po naciji, vjeri, boji kože, imigranti….
Imamo pri tom na umu Opću deklaraciju o ljudskim pravima OUN, koja ističe:
“Sva su ljudska bića rođena slobodna
i jednaka u dostojanstvu i pravima.”
Za to, Forum ima za cilj istaknuti vrijednost neprijeporne razlike između diktature i demokracije i koja ima svoje
korijene u antifašističkim idealima, otporu, borbi, pobjedi i velikoj ulozi koju
danas imaju u Europi i svijetu za politiku mira i suradnje, za stvaranjem ekonomske stabilnosti, koja će umjesto svjetskih ratova, regionalnih sukoba, sve
raširenijeg terorizma i fanatizma (čije
žrtve brojimo i proteklih dana – op. kl)
jačati politiku mira i suradnje među narodima i zemljama, tolerancije, ljudskih
prava, društvenih postignuća i rada za
svakog, ne samo unutar svojih granica, nego i u svakom dijelu našega planeta. Europa ima važnu ulogu u primjeni “aktivne memorije”, koja blokira svaki pokušaj revizionizma i negiranja, kako
bi se osiguralo poštivanje povijesti…
Sastanak Foruma u Splitu bio je poziv
za jedinstvo europske kulture i povijesti. Antifašisti jadransko jonskih gradova i regija su duboko uvjereni da će antifašizam i demokracija opet svojom
snagom pobijediti bilo koji pokušaj i
pojavu fašizma. U tom pravcu trajno je
usmjerena pozornost naših članova,
udruga, zajednica i saveza, ali i naša
sjećanja kao i naša uloga ostaju trajno
živa i aktivna – ističe se, uz ostalo, u
zaključcima splitskog godišnjeg sastanka Stalnog foruma, kojeg je potpisao
njegov predsjednik Leonardo Animalli.
„S velikim zadovoljstvom koristim ovu
prigodu zahvaliti svim drugovima Grada Dubrovnika, koji su sjajno organizirali značajnu svečanost za sedamdesetu obljetnicu oslobođenja Dalmacije od fašističkih okupatora u
Drugom svjetskom ratu, a na kojoj sam
imao čast sudjelovati“ piše još predsjednik Stalnog foruma antifašista, partizana i povijesnih instituta gradova i
regija jadransko jonskih obala Leonardo Animalli. kl
POZIV STUDENTIMA I SVIMA ZAINTERESIRANIMA
Javni razgovor o Dubrovačkim ljetnim igrama
Dubrovačke ljetne igre pozivaju studente i sve zainteresirane
građane na sudjelovanje u javnom razgovoru o ovoj najstarijoj i
najuglednijoj hrvatskoj kulturnoj manifestaciji koji će se održati u
ponedjeljak, 19. siječnja u 18 sati u Saloči od zrcala Narodne
knjižnice Grad. Cilj razgovora je ostvariti diskurs između publike
te kreatora programa i organizatora s druge strane, na temu
prošlog i sadašnjeg značaja Dubrovačkih ljetnih igara, uključujući
i traženje odgovora koji mogu pridonijeti njihovu razvoju u
budućnosti. Tako će se razgovarati o tome kakvu publiku Igre
imaju danas, a kakva je ona bila prije, što su Igre značile u prošlosti,
a što znače danas, i to lokalno, nacionalno i međunarodno, tražit
36 GlasGrada - 513 - petak 16. 1. 2015.
će se prijedlozi programa koje bi publika željela gledati na Igrama
i slično. U razgovoru će sudjelovati intendant Dubrovačkih ljetnih
igara Mladen Tarbuk, njegova pomoćnica za dramski program
Mani Gotovac koja će razgovor i moderirati, ravnatelji dubrovačkih
ustanova u kulturi, dekan Akademije za dramsku umjetnost
Sveučilišta u Zagrebu Borna Baletić, diplomirana pijanistica Marija Grazio, skladatelj Đelo Jusić, dr. sc. Davor Ljubimir, dr. sc. Mira
Muhoberac, prof. filozofije Ante Nodilo, kazališni kritičar Jovica
Popović te dr. sc. Nenad Vekarić. Dubrovačke ljetne igre pozivaju
studente i sve zainteresirane građane da se pridruže ovom javnom razgovoru. Karla Labaš
Tel: 020 313 005
GlasGrada - 513 - petak 16. 1. 2015. 37
MATO MALI I PERO NJIOV
Prevrtanija
Stara je riječ bila da je za život boje
bi temejiti sluga vengo površni
gospodar, ali ko više obada na
stare riječi. Koga je više briga za nji
Mato i Pero su odvazda dva svijeta. Pero
„sve zna“, „u sve se razumije“, ali ne vidi
da je u svemu čega se ujiti površan, dok
je Mato u onemu što umije i zna temejit, a
svjesan je da to što umije i zna nije ništa
veliko vengo je onoliko koliko u naske s
nama more bi.
Mato je za razliku od Pera i svjesan da na
ovemu svijetu nije zato da bi mijenjo svijet
vengo da bi popravjo sebe. Na boje. Ne
da bi se mijenjo i naginjo, kako drugi oće,
vengo da bi svakijem danom bijo dzeru
boji čoek. Od sebe.
Ima i on, kako voli rije, svojije mušica. Ko i
svak. Ali nije nigda niđe vele zađero ko
Pero. Mato se nigda nije vele prtijo u pulitike, dok je Pero od velikoga komuniste
posto zadrti današnjičar. Ništa mu od onega prije danaske ne vaja, a u partiji je, kaže,
moro bi. A mora li bi i zadrti današnjičar,
boje ti ga je ne pita. Negda udbaš danaske ustaša. Pero ko Pero. To im je, reko
bi pokonji Jozo, po kući. Vazdarke uz vlas.
Neće Mata ko Pera lako prevari ni ono što
je bilo jučeraske niti ovo što je danaske,
niti će ga lako prevari ono što će bi śutra.
Ili što neće bi. On zna da svako čejade
koje neđe zaśedne, śedi na prknu a ne na
glavi. I da, ma što čejade mislo, donja vaz-
darke upravja gornjom. A ne obrnuto.
Eto, kaže Jane, naš je čoek sijo đe je cijo, i
što je snijo. Niko mu više ne brani ni pjeva
pjesme ni vijori zastave. Ni vika na druge i
drugovačije. I sve je to za jude, neka nije za
čoeka, ali njome nije kjaro, đe je nestala
rabota. Što joj se dogodilo, đe se izgubila…
- Neka mi reču da sam luda, ali sve ovo što
se u naske događa, sva ova prevrtanija, je
to što više nijesmo sluge vengo gospodari.
A stara je riječ bila da je za život boje bi
temejiti sluga vengo površni gospodar, ali
ko više obada na stare riječi. Koga je više
briga za nji. Ko to više od silne preše ima
kadarke i promisli a ne još i otrpje, posluša
i uči, ili što bi rekla Sele, mućnu malo
glavom.
Danaske se, kaže ona, u ovoj silnoj forci
gleda, prije vengo se ode i iz kuće, na brzinu
opra zube, pogleda u ogledalu, viđe da u
nosu nema kakvije mosura, s onijem štapićima prokuka uši, očešja se, viđe da ti kakva
dlačica na nosu nije isprcala, namaza se
ispod paduši… stotinu nekakvije vaja učinje za izaj među jude…
Čejade se, misli Jane, o te silne preše ne
stigne upravo ni prekrsti, a ne još i smoli
Boga. Prije se nije imalo što se ima danas,
niti se znalo što se zna danas, ali jope bi
prešnije od svega drugoga bilo smoli Boga
u kući i prekrsti se kadarke izađeš na dvor.
Nije to, kako neki mislu, bijo samo običaj.
Živjelo se za śutra, i za bi na glasu. Učilo se
od rana bi čoek. Prvo sebi, pa tako i
drugijem.
Đecu su ispraćale riječi: nemojte komu što
grubo rije ili učinje, a
starije: iz dobra pošo,
s dobrijem išo i s dobrijem se dobru vrn- Piše:
uo. Mir je vlado i u Antun Švago
srcu i u duši. Mogo si
zaboravi i takulin i ubručićak, poj što se
reče i brez glave, ali nijesi mogo ne promisli na Onega Gore.
I đe je bilo krijanosti i odgoja, gledalo se
na čoeka ko na čoeka, a ne ko je i okle je,
krsti li se su tri prsta ili klanja. Svak ti je
bijo mijo ako je čoek bijo. A danaske našemu čejadetu, žali Bože, svak nije mijo pa
ako je i čoek bijo. Ne ište naš čoek čoeka
vengo u svakomu vidi dušmanina. Zato i
jesu ovolika zla u svijetu.
- Žali Bože, što ovo moram rije, ali moram
– kaže Mato – svak se vrće onemu goremu. Što čejade više juri svomu jatu sve je
daje od sebe, a ako se gledaš izmaknu
jata prati će te u korak. Ali jope vaja nama,
što bi pjesnik reko, preko rijeke…
Sve su pulitike, kaže Mato, izdale čoeka.
Vako ili nako. Niko više nikomu ne vjeruje,
jerbo se stalno događa da ti oni kojima se
najviše diviš, prvi okrenu leđa. Ili još gore:
zabiju nož u leđa.
Ne boj se, govorijo je pokonji Jozo, ni luda
ni budale, već onije što su polu. Polu jedno, polu drugo. Polumoždani. Nije lako bi
svoj u svoj ovoj silnoj tuđoj pameti što nas
je preplavila, i što nam je iz dana u dan
turaju pod nos. A ne smiješ sta, ferma,
odnije će te… Pokonji bi Jozo, i kadarke
se ne bi moglo i naprijed, govorijo:
- Ajde, pa o…
Izlet do Močiljske špilje posvećen Pavu
38 GlasGrada - 513 - petak 16. 1. 2015.
Planinarenje i boravak u prirodi
nas ispunjava - poručili su u glas
Eko-Omblići, dok su putovali od
Nove Mokošice preko izvora pitke vode Tundrača, slikovitog
Petrova sela, snenog Pobrežja
do brda Somina, koji u svojim
njedrima krije Močiljsku špiljuspomenik prirode dugačku 938
metara. Iz Močiljske špilje poslali su dobre želje za Pava Hađiju i
njegovo brzo ozdravljenje.
Nažalost mogli su vidjeti i dosta
odbačenog šuta i glomaznog
smeća uz šetnice i ceste od Naselja Mokošica do skretanja za
Močiljsku špilju, malo prije Osojnika. Unatoč apelima odgovornim institucijama prošle godine da se Močiljska špilja otvori
za javnost kako za nas sugrađane tako i za turiste, ništa se
nije učinilo, špilja je i dalje
zatvorena a pristup je zarastao u
korovu i kupini. Zanimljivo je da
je upravo u ovoj špilji živio danas izumrli špiljski medvjed koji
je koristio Močiljsku špilju kao
brlog u razdoblju posljednjeg ledenog doba! Isto tako ova špilja
je najjužnije nalazište alpskog
svisca na području Europe.
Voditeljica Jadranka Šimunović
HPD DUBROVNIK
UČIMO HRVATSKI
Posjet snježnom Orjenu
Slijedeći, sljedeći
Hrvatsko planinarsko društvo
Dubrovnik već
niz godina organizira jednodnevne izlete na
Orjen. Prvi izlet u
2015.godini je u
nedjelju 18.01.
Svi zainteresirani
za
posjet
snježnom Orjenu
i Planinarskom
domu Vrbanj na
Orjenu sve informacije mogu dobiti svakoga četvrtka na redovitom sastanku
UO u 19,30h u Širokoj ulici broj 4 na prvom katu. Pozivaju se svi zainteresirani građani Dubrovačko-neretvanske županije, a i šire da provedu jedan
dan na snijegu, na Vrbanju (1009m n/v)udaljenom samo 65km od
Dubrovnika.S nijega ima dovoljno za sanjkanje i igre na snijegu, kao i za
duge zimske šetnje u netaknutoj prirodi. Planinarski dom Vrbanj u vlasništvu HPD DUBROVNIK poziva u svoje tople,ugrijane prostore, gdje se možete
besplatno okrijepiti toplim čajem. HPD DUBROVNIK poziva također sve
sportske klubove, dječje vrtiće, škole i školice da povedu najmlađe na snijeg
i jedan dan provedu u snježnim radostima. Foto:Oleg Stražičić
U hrvatskom standardnom jeziku ima riječi koje se
razlikuju samo u tzv. refleksu jata, dakle ije ili je. Koje
su to riječi, pita se mr. Marija Znika iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u jezičnom savjetu objavljenom u priručniku Govorimo hrvatski i odgovara ovako:
“To su slijédeći, svijétleći i sljčdeći, svjčtleći. Možemo
sad pitati koje su od njih pravilne. I odgovoriti: sve su
pravilne, ali u različitim funkcijama u rečenici. Riječi
slijédeći i svijétleći oblikom su i značenjem glagolski
prilozi sadašnji. Oni se vežu uz predikat, npr.:Ivan je
išao svijétleći džepnom svjetiljkom. To znači: Ivan je
išao i svijetlio džepnom svjetiljkom. Ili drugi primjer:
Lovac ide šumom slijédeći tragove divljači. To
znači:Lovac ide i slijedi tragove divljači. Slijédeći i
svijétleći tu su ostali pravi glagolski prilozi i oblikom i
značenjem. No u primjerima kao: Neka uđe sljčdeći
pacijent! ili kraće: Neka uđe sljčdeći! ili: Sljčdeći,molim!
te u primjeru: To su svjčtleće reklame,u riječima sljčdeći i svjčtleći nastala je promjena dugouzlaznog
naglaska u kratkouzlazni. To je sa sobom donijelo i
promjenu –ije u –je. Tako su sljčdeći svjčtleći postali
pridjevi. Oni se vežu uz imenice kao i drugi pridjevi i
pobliže ih određuju. To se vidi na primjerima poput
ovoga: svjčtleća reklama. To je reklama čija se poruka iskazuje pomoću svjetla – svjetlom. Sljčdeći ispit
znači ispit koji je na redu, idući, ovaj, pa se tim riječima može i zamijeniti, npr. u rečenici: Zaključci se izvode iz ovih pokazatelja, i sada slijede ti pokazatelji.
Zaključimo: idemo li gradom vidimo svjčtleće reklame,
stojimo li u redu obraduje nas rečenica: Sljčdeći molim!
pogotovo ako se to odnosi na nas. Ali: Mi idemo
svijétleći usput džepnom svjetiljkom, i: Lovac ide
slijédeći trag divljači”.
Za razumijevanje ovoga teksta bitno je poznavanje
uloge dvaju od četiri postojeća naglaska (akcenta) što
znači da se riječ označena kratkouzlaznim naglaskom
(č ) izgovara kao npr. jezik, odnosno u tekstu sljčdeći
a ona označena dugouzlaznim (é) kao npr. početak ili
ruka, odnosno u tekstu slijédeći.
T.K.
MATICA UMIROVLJENIKA ŽUPA
DUBROVAČKA
Izlet u Kotor
Matica umirovljenika Župa dubrovačka poziva svoje članove na
tradicionalni jednodnevni izlet u Kotor, na proslavu sv. Tripuna
08.02.2015. Prijave i uplate utorkom
u uredu u općini ,a četvrtkom u uredu u ex staroj školi u vremenu od
9-11 sati. Radujemo se Vašem uobičajenom odazivu. M.V.
UDRUGA BRANITELJA
Izlet u Ljubuški
Udruga branitelja organizira jednodnevni izlet 14.02.2015. u Ljubuški. Polazak
sa Pila u 6 sati ujutro a povratak u ranim
večernjim satima. Pozivamo sve zainteresirane da nam se pridruže u našem
zajedničkom i veselom druženju, kao i
da obavezno potvrde svoj dolazak. Za
sve informacije javiti se na broj Udruge
branitelja na tel.333-324 ili na broj 417034 ili mob.0915717963.
Obavijest o smrti
DVA SKALINA, UDRUGA RODITELJA DJECE S POSEBNIM POTREBAMA - Umjesto vijenca za pok. Vlaha Kraljića, uplaćuju: obitelj Surjan
200 kn, obitelj Lea Boškovića 200 kn, obitelj Nika Lobrovića 50 kn, Božica
i Neno Mozara 200 kn, obitelj Iva Matić 100 kn, obitelj Pera Dobroslavića
200 kn, Antun i Jele Perušina 100 kn, Sele Stjepčević 100 kn, obitelj Vicka
Mozare 200 kn, obitelj Ane Tomašević 200 kn, obitelj Frana Benkovića 200
kn, obitelj Pera Radovića 100 kn, obitelj Stjepana Hrtice 100 kn. Damir
Blažević uplaćuje 1.000 kn. Mato Prlenda uplaćuje 400 kn. Miloslavić Pavo
Tomislav - donacija 1.633,28 kn. Spinaker, vl. Marojica Jeić, poklon djeci
za Božić 500 kn. U spomen na dragog prijatelja Iva Radičevića, umjesto
vijenca, 300 kuna prilaže obitelj Ivka Birimiše. Umjesto cvijeća dragom
pok. Vlahu Kraljiću, obitelj Radica prilaže 200 kn. U spomen na dobrog
susjeda g. Mešovića, stanari zgrade Između Dolaca 9 prilažu 410 kuna.
Umjesto vijenca za pok. oca Ivicu, stanari zgrade P. Zoranića 7 prilažu 210
kn. U spomen na susjeda kap. Nikšu Lučića, obitelj Mare Mihović prilaže
200 kn. N.N. donacija 300 kn. Maja Sršen donira 100 kn. Udruga zahvaljuje na donacijama. Molimo da tekst uplate dostavite putem telefona/telefaksa 416 221, ili na E-mail [email protected]
IVO ĐURIĆ, 1946.
EJUB BRKOVIĆ, 1934.
PAVO RILOVIĆ, 1938. BRANISLAV GRGIĆ, 1931.
IVICA MATIĆ, 1925.
NADA BRAJKOVIĆ, 1931.
FRANO ĐIVIĆ, 1934.
ZLATKA MILOŠEVIĆ, 1930.
ANE LISIČIĆ, 1937.
ĐURO RAJČEVIĆ, 1938.
ANE SIMONI, 1926.
ANTO RUSKOVIĆ, 1939.
LUKO RADIŠ, 1935.
ANE MUSTAPIĆ, 1942.
NEDA DRAŽIĆ, 1925. MARA RADULOVIĆ, 1940.
FRANO GRČIĆ, 1951. SLOBODAN ZORIĆ, 1947.
ANE ĐUROVIĆ, 1930. MARKO BAN, 1948.
IVO SJEKAVICA, 1938. MIRJANA MORETI, 1963.
TILDO SOKOL, 1930. SANJA KRMEK, 1980.
ZARFA AVDIĆ, 1946.
ZVONIMIR PRKAČIN, 1982.
ANTUN TOMAŠ, 1942.
NIKO MUSTAPIĆ, 1935.
DANICA ARSENIJEVIĆ, 1934.
ZINETA HADŽIMAHOVIĆ, 1936.
MIRJANA ŠPARMAJER-PERCHIAZZI, 1935.
GlasGrada List izlazi tjedno Izdavač: Tele5 d.o.o., Masarykov put 3C, 20000 Dubrovnik Direktor: Katarina Milat Kralj, 020 358 986, [email protected]
Glavni urednik: Antun Švago, 020 358 988, [email protected] Grafička i tehnička priprema: Tele5 d.o.o. Tisak: Tiskara Zagreb Marketing: tel: 020 358 980,
fax: 020 311 992, [email protected] Adresa redakcije: Glas Grada,
Masarykov put 3C, 20000 Dubrovnik, [email protected], www.glasgrada.hr
GlasGrada - 513 - petak 16. 1. 2015. 39
U KLINICI ZA TRAUMATOLOGIJU
Novoizabrana
predsjednica
posjetila Pava Hađiju
Novoizabrana predsjednica Kolinda Grabar Kitarović
13.siječnja je u Klinici za traumatologiju u Zagrebu posjetila Pava Hađiju, koji je teško stradao u prometnoj
nesreći na Badnju večer. Grabar Kitarović je donirala je
sredstva za Pavov oporavak na samom početku humanitarne akcije.
dubrovniknet team
AUDIOVIZUALNI CENTAR DUBROVNIK
Mladi dubrovački
filmaši posjetili
Dom “Maslina”
Polaznici filmske radionice Audiovizualnog centra Dubrovnik posjetili su u petak, 9. siječnja
štićenike Doma za djecu i mlađe punoljetne
osobe Maslina, te su svakom štićeniku uručili i
poseban poklon za koji su sami donirali novac.
Akciji mladih filmaša pridružila se i klapa “Kaše”
koja je pjesmom posebno uveličala i razveselila
ovaj posjet. Dječji dom Maslina je najhumanija
ustanova osnovana u starom Dubrovniku, stara
gotovo šest stoljeća i skrbi o djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi i mlađim punoljetnim
osobama koja obuhvaća stalni smještaj, tjedni
smještaj i dnevni boravak. Cilj ove akcije je da
naše mlade sugrađane naučimo i potaknemo
da uvijek vode brigu i osiguraju pomoć onima
kojima je to potrebno. M.Majić
GDCK DUBROVNIK – KLUB 65+
Obavijest za
umirovljenike
misao
tjedna
Poštovani umirovljenici diljem grada kao i članovi
Kluba 65+, pozivamo vas na niz aktivnosti koje
će se dogoditi u siječnju kao što je gostovanje
don Marina Lučića dana 16.1. petak u 17 sati s
predavanjem na temu: Teološki pristup sa pogledom na razvijanje dobrih obiteljskih odnosa
sa naglaskom na odnose mladih prema starijima, zatim dana 21.1.srijeda u 17 sati gđa Jelka
Šegedin održat će predavanje tj. savjetovanje
za sve zainteresirane građane na temu Poremećaji ponašanja u obitelji kao posljedica prekomjernog konzumiranja alkohola. Dana 23.1.petak
u 17 sati u prostorijama Kluba gđa. Jasna Held
uvest će nas u njezin čarobni svijet s Bajkovitom
večeri uz pričanje narodnih, tradicionalnih priča
iz cijeloga svijeta. Na sve navedene aktivnosti
pozvani su dubrovački umirovljenici kao i članovi
njihovih obitelji. Klub 65+ Josipa Kosora 3, područje Hladnice, kod PBZ banke. Kontakt broj:
333-465. Radujemo se vašem dolasku.
Voditeljica Kluba Jelena Žaknić
SVEUČILIŠTE U DUBROVNIKU
Predstavljanje knjige doc. dr. sc.
Nina Raspudića “144 plus jedan
kratki espresso”
Predstavljanje knjige doc. dr. sc. Nina Raspudića”144 plus
jedan kratki espresso”održat će se u ponedjeljak, 19.
siječnja 2015., u 18 sati u zgradi Sveučilišnog kampusa
(donji amfiteatar, Branitelja Dubrovnika 41). Predstavljanje organiziraju Odjel za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku i Hrvatsko kulturno društvo Napredak Dubrovnik.
Riječ je o zborniku kolumni koje je doc. dr. sc. Nino
Raspudić, docent Odsjeka za talijanistiku Filozofskog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kolumnist i politički analitičar, objavio u Večernjem listu tijekom četverogodišnjeg
razdoblja, a koje sakupljene u ovoj knjizi čine zanimljivo i
intrigantno štivo o hrvatskom političkom, kulturnom i
općenito društvenom životu. Uz autora, knjigu će predstaviti izv. prof. dr. sc. Pero Maldini, profesor Odjela za
komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku, voditelj interdisciplinarnog doktorskog studija Komunikologija
Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku i pročelnik katedre za interkulturalnu komunikaciju Edward Bernays Viske škole za komunikacijski menadžment u Zagrebu. Pozivamo sve zainteresirane na predstavljanje knjige doc.Raspudića. Sandra Buratović
Ako moram birati između dva zla, uvijek biram ono koje nisam isprobala
40 GlasGrada - 513 - petak 16. 1. 2015.
Mae
West
Author
Документ
Category
Без категории
Views
16
File Size
19 974 Кб
Tags
1/--pages
Пожаловаться на содержимое документа