close

Enter

Log in using OpenID

Arheoastronomska orijentacija Dioklecijanovih tvrđava

embedDownload
Ozren Bilan
Arheoastronomska orijentacija Dioklecijanovih tvrđava na Limes Arabicus
Bilan Audio Site
Arheoastronomska orijentacija
Dioklecijanovih tvrđava na Limes Arabicus
Qasr Dajaniya, Castra Praetorii Mobeni - Qasr Bashir, u Jordanu i kompleks Palmira u Siriji
The Archaeoastronomy Orientation Of Diocletian's Forts on Limes Arabicus
Qasr Dajaniya and Castra Praetorii Mobeni Qasr Bashir, in Jordan and Camp Palmira in Syria
copyright©
Ozren Bilan
2014.
A. Einstein
What we have called matter is energy, whose vibration has been so lowered as to be perceptible to the senses. There is no matter.
Strata Diocletiana je bio utvrđen put koji je vodio duž istočne Limes Arabicus, pustinjske granice Rimskog Carstva. Cesta je
bila dio širokog spektra fortifikacija, a karakterizira je niz slično izgrađenih pravokutnih utvrda - quadriburgia, smještenih na
udaljenosti jednog dana marširanja, tj. cca. 20 km. Utvrde počinju od južne obale rijeke Eufrata i pružaju se na jug i zapad,
prolaze istočno od Palmire i Damaska sve do Akabe na jugu. Karakteristika Dioklecijanovih quadriburgia je ta, što poput
Dioklecijanove palače u Splitu, ni jedna četverokutna utvrda nema ni jedan pravi kut. Sve utvrde su blago romboidne ili
trapezoidne i sve su postavljene približno dijagonalno, ali ne točno, u smjeru sjever- jug. Nitko ne zna zašto.
1/17
Ozren Bilan
Arheoastronomska orijentacija Dioklecijanovih tvrđava na Limes Arabicus
Arheoastronomska orijentacija Dioklecijanovih tvrđava na Limes Arabicus
Qasr Dajaniya i Castra Praetorii Mobeni Qasr Bashir, u Jordanu i kompleks Palmira u Siriji
Strata Diocletiana je bio utvrđen put koji je vodio duž istočne Limes Arabicus, pustinjske granice Rimskog Carstva. Cesta je
bila dio širokog spektra fortifikacija, a karakterizira je niz slično izgrađenih pravokutnih utvrda - quadriburgia, smještenih na
udaljenosti jednog dana marširanja, tj. cca. 20 km. Utvrde počinju od južne obale rijeke Eufrata i pružaju se na jug i zapad,
prolaze istočno od Palmire i Damaska sve do Akabe na jugu. Karakteristika Dioklecijanovih quadriburgia je ta, što poput
Dioklecijanove palače u Splitu, ni jedna četverokutna utvrda nema ni jedan pravi kut. Sve utvrde su blago romboidne ili
trapezoidne i sve su postavljene približno dijagonalno, ali ne točno, u smjeru sjever- jug. Nitko ne zna zašto. Na velikom broju
quadriburgia otkrivene su lokacije iz kamenog doba.
Uvod – Što je Limes Arabicus ?
Na istoku Rimskog Carstva živjeli su Nabatejci, s glavnim gradom Petrom i predstavljali su tampon
zonu između Rimskog Carstva i neprijatelja koji su mu prijetili s istoka. Nabatejci, su bili drevni
arapski narod koji je živio u sjevernoj Arabiji i na južnom Levantu. Rimski imperator Trajan je 106.
godine uspostavio nadzor nad područjem istočno od rijeke Jordan - područjem kojim su živjeli
Nabatejci. Nakon toga oni su se stopili sa Rimskim Carstvom i nestali. Do danas se ne zna kako i zašto
su Rimljani preuzeli neposredni nadzor nad tim područjem. Vjerojatno je nakon smrti kralja, koji nije
imenovao nasljednika, Nabateja vojno slabila te su Rimljani jednostavno anektirali teritorij i nazvali
ga Provincia Arabia.
Njime je upravljao senatorski
legat kojeg je imenovao
imperator, a sjedište mu je bilo
u Bostri ili Bosri u južnoj Siriji.
Limes Arabicus je predstavljala
pustinjsku granicu Rimskog
carstva u provinciji Arabia
Petraea. Limes Arabicus branio
je niz utvrda koje su sprječavale
upade barbarskih plemena iz
Arapske
pustinje.
Dužina
granice bila je oko 1500 km, od
sjeverne Sirije do južne
Palestine i sjeverne Arabije, a
bio je sastavni dio rimskog
sustava limesa s više desetaka
tornjeva, logora i utvrda.
Južni dio Limes Arabicus
Na sjeveru se nastavlja preko
Damaska i Palmire, a produžena
linija presijeca Gobekli Tepe
Usporedno s Limes Arabicus
sagrađena
je
glavna
prometnica Via Nova Traiana, koja se protezala od Bostre do Ailae (Aqabe) na Crvenom moru, na
udaljenosti 480 km. Gradila se od 111. do 114. godine sa glavnom svrhom učinkovitog transporta
roba, trupa i vladinih dužnosnika, a dovršena je za vrijeme Hadriana. U doba dinastije Severan (193235), obrana arapske granice je mnogostruko pojačana konstrukcijom nekoliko utvrda na
sjeverozapadu Wadi Sirhan, a ceste su proširene i poboljšane. Nakon 295. godine, Strata Diocletiana
je bio utvrđen put koji je vodio duž istočne granice pustinjskim Limes Arabicus. Kao što ime govori,
izgrađena je za vrijeme cara Dioklecijana (284-305).
Jedini napisani dokaz Rimskih vojnih operacija u Arabiji je Notitia dignitatum, napisana oko 400.
Dokument se sastoji od dva dijela koji nisu nastali istodobno. Podaci o istočnom dijelu Carstva
2/17
Ozren Bilan
Arheoastronomska orijentacija Dioklecijanovih tvrđava na Limes Arabicus
napisani su oko 400. godine, a podaci o zapadnom dijelu Carstva oko 420. Notitia Dignitatum je
službeni dokument Rimskog Carstva koji prikazuje upravnu i vojnu organizacija Carstva te funkcije i
titule carske uprave pretorijanskih prefekta, provincijskih guvernera vicarii i vojnih zapovjednika
magistri militum, comites rei militaris i duces. Tekst je do današnjih dana sačuvan u nizu rukopisa, od
kojih se neki temelje i na izgubljenim iluminacijama, a sadrže i grbove pojedinih rimskih legija. S
obzirom da je riječ o vrlo rijetkom službenom dokumentu rimske države, Notitia Dignitatum
predstavlja najvažniji izvor podataka o rimskoj državi i vojsci. Tekst ne sadrži podatke o brojčanom
stanju pojedinih vojnih jedinica, a na poveznici možemo doznati da su rimski štitovi imali prikazane
taoističke ying yang simbole. Postrojbe na istočnoj granici nazivaju se limitaneo, tj. postrojbe koje
čuvaju granice. Tu su nabrojene dvije legije, osam equites - elitnih konjaničkih jedinica, šest alae konjaničkih jedinica i pet pješačkih kohorti. Svim postrojbama određena je lokacija djelovanja, dok za
četiri, lokacija nije poznata.
Na području današnjeg Jordana sve do Crvenog mora ne postoje prirodne granice, osim pustinje.
Glavne prometnice kreću se između oaza i sezonskih vadija. Vadi je arapski termin koji se
tradicionalno odnosi na dolinu. U nekim slučajevima, to se odnosi na suha korita, koja mogu
sadržavati vodu samo za vrijeme jake kiše ili povremenih potoka. Kao odvodni tokovi, bitno se
razlikuju od riječnih dolina i jaruga jer su sve površinske vode povremene i prolazne. Vadiji su
uglavnom suhi tijekom cijele godine, osim nakon kiše. Pustinjsko okruženje karakterizira nagle ali
rijetke obilne kiše, a to često dovodi do poplava. Prijelazi preko vadija u određena doba godine može
biti opasan. Nomadski centri najčešće su koncentrirani u vadijima, jer su tamo dostupne podzemne
vode. Nomadska pustinjska plemena traže ispaše sezonskim biljem u vadijima, čak i u regijama koja
su suha poput Sahare. Onaj, tko u pustinji, kontrolira vadije i oaze, kontrolira sve.
Od Sirije do Arabije gradovi Decapolis, Petra i na samom kraju Akaba u Akapskom zaljevu, bili su
povezani sa Via Nova Traiana i Strata Diocletiana, te su u njima bile smještene vrlo jake Rimske vojne
postrojbe. U provinciji Arabija dolazilo je do stvaranja plemenskih saveza i nomadskih konfederacija
koje je Rim trebao uvažavati i sa kojima su nastojali surađivali.
Imperator Dioklecijan i Limes Arabicus
Nakon aneksije Nabateje Rimljani su regrupirali Legio III
Cyrenaica iz Egipta u nove provincije, a već 106. godine
postrojba je bila stacionirana u Bostri. Manje postrojbe bile
su raspoređene uzduž gradova Nabateje.
Istovremeno grade se nove utvrde duž ceste koja je
postojala i prije Rimljana. Ta cesta povezuje Akabu na
Arapskom zaljevu sa provincijom Sirijom na sjeveru. Veliki
broj postrojbi nalazio se uzduž pustinje. Početkom 3. st.
Vojne postrojbe ulaze u pustinjske predjele na
sjeveroistoku sa ciljem kontrole oaza, a pri tome se grade
nove utvrde i zgrade duž ceste.
Oko 300. godine imperator Dioklecijan uvodi vojne reforme
koje mijenjaju oblik i lokacije Rimskih vojnih instalacija.
Imperator Dioklecijan
Grade se tri velika legionarska centra Betthorus-Lejjun,
Adrou-Udruh i Aila-Aqaba te niz manjih. Mnogi od njih djelovali su i u 4. st.
Kako smo već naveli, Strata Diocletiana je bio utvrđen put koji je vodio duž istočne pustinjske granice
Rimskog carstva Limes Arabicus, od južne obale Eufrata, prelazeći istočno od Palmire i Damaska,
završavajući u sjeveroistočnoj Arabiji. Cesta je bila dio širokog spektra fortifikacija u kasnijem
3/17
Ozren Bilan
Arheoastronomska orijentacija Dioklecijanovih tvrđava na Limes Arabicus
rimskom carstvu. Karakteristika je niz slično izgrađenih pravokutnih utvrda quadriburgia, smještenih
na udaljenosti jednog dana marširanja, tj. cca. 20 km. Utvrde počinju od južne obale rijeke Eufrata i
pružaju se na jug i zapad, prolaze istočno od Palmire i Damaska sve do Akabe na jugu i sjeveroistočne
Arabije. Karakteristika Dioklecijanovih quadriburgia je ta što, poput Dioklecijanove palače u Splitu, ni
jedna četverokutna utvrda nema ni jedan pravi kut. Sve utvrde su blago romboidne ili trapezoidne i
sve su postavljene približno dijagonalno ali ne točno, u smjeru sjever- jug. Mnoge od njih su dobro
očuvane i pod zaštitom su UNESCO-a. Do danas ne postoji logično objašnjenje oblika i položaja ovih
utvrda.
Izvršena su brojna geodetska i arheološka ispitivanja ovih građevina, ali niti jedna studija nije dala
odgovor zašto ove građevine imaju takav oblik i zašto su sagrađene na tim mjestima. Temeljem
analize O. Bilan: Nova arheoakustička i arheoastronomska teorija Vestibula Dioklecijanove palače u
Splitu I dio , II dio i III dio - Holistički osvrt na Rimski Imperij, znanost i gospodarstvo na prijelazu III i
IV stoljeća, te izvedenih zaključaka u spomenutom radu ovdje se pokušava dati odgovor na
postavljena pitanja slijedom istih razmišljanja.
Pored Dioklecijanove palače u Splitu, poznate su i Dioklecijanove građevine u Sbeitli u sjevernom
Tunisu sa Dioklecijanovim lukom i hramovima na Forumu, te Dioklecijanova palača u Nikomediji.
Nikomedija, današnji Izmit u Turskoj, nalazi se na vrlo trusnom području, a bila je glavni grad
provincije Bithyniae u Rimskom carstvu. Dioklecijan je 286. godine, nakon uvođenja Tetrarhije učinio
istočnim glavnim gradom Rimskog Carstva. Međutim, veliki potres i požar nakon njega, 24.08.358.
potpuno su uništili grad. To ćemo ostaviti za drugu priliku. Konstantin je premjestio glavni grad
Istočnog Rimskog Carstva manje od 100 km zapadnije, u Konstantinopol, današnji Istanbul.
Forum s hramovima i Dioklecijanov slavoluk u Sbeitli u Tunisu te Dioklecijanova palača u Nikomediji
Prestanak Limes Arabicus
Dioklecijan preuzimanjem političke vlasti jako intenzivira militarističku ekspanziju na područje
Arabije. Sagradio je veliki broj utvrda, nadzornih tornjeva i tvrđava uzduž udaljenih područja istočne
granice Carstva, poznate kao Limes Arabicus. Linija istočne obrane protezala se od Damaska do Wadi
al-Hasa. Nakon Dioklecijanove abdikacije rimska vojna sila u ovom dijelu svijeta počinje slabiti, a
naročito sredinom 5. stoljeća kada se glavnina snaga preusmjerava na druga ugrožena područja.
Početkom 6. stoljeća, Justinian povjerava obranu ovog dijela granice plemenu Ghassanida, a već 530.
godine povlače se sve vojne postrojbe i Limes Arabicus prestaje postojati. Nešto prije toga već su bile
napuštene i najveće utvrde el-Lejjun, Khirbet el-Fityan, Rujm Beni Yasser, Qasr Bashir i Da'janiya.
Na Limes Arabicus najpoznatije, od više desetaka sagrađenih utvrda, su Castra Diocletiani u Palmiri,
Qasr Da'janiya i najbolje sačuvana, Castra Praetorii Mobeni ili Qasr Bashir. Ova tri objekta su
različitog tipa, a predstavljaju utvrđeni rimski logor castrum, dimenzija cca. 200x150 m, veću utvrdu
dimenzija 100x100 m i tipičnu utvrdu dimenzija cca. 50x50 m. Geolokacije utvrda, korištene u ovdje
prikazanim astronomskim simulacijama u 64 bitnom programu Stellarium 0.13.0, određene su prema
Harvard Digital Atlas of Roman Civilization i Google kartama.
4/17
Ozren Bilan
Arheoastronomska orijentacija Dioklecijanovih tvrđava na Limes Arabicus
Dioklecijanova utvrda Qasr Da’janiya
Digital Atlas of Roman and Medieval Civilization koordinate 35.797052, 30.581741
Prema radu J. Rucker: A
Diocletianic Roman Castellum
In Its Local context: Da’janiya
Survey, sa sigurnošću se može
odrediti datum gradnje oko
300. godine. U Notitia
Dignitatum se ne spominje i
drži se da nije neposredno
povezana sa sustavom putova
Limesa. Pretpostavlja se da je
bila vrlo dugo naseljena, ne
samo vojnom posadom nego
kasnije i civilima. Vjerojatno je
kratkotrajno
imala
vojnu
namjenu, a kasnije je nakon
povlačenja vojske, kao i sve
značajnije strukture regije, nastanjena civilima. S obzirom na pronađene ostatke, pretpostavlja se da
je bila okružena brojnim nadzornim tornjevima kako bi se omogućila dubinska obrana granice.
Glavna konstrukcija i korištenje lokacije započelo je mnogo ranije od Dioklecijana. Rimska utvrda
Da’janiya je najveća i najbolje sačuvana utvrda na Limesu, a usporedimo li je s ostalim utvrdama
vidjet ćemo da predstavlja anomaliju jer je površinom oko četiri puta veća od ostalih.
Pretpostavlja se da je prije gradnje utvrde, postojeća struktura zadovoljavala vojne potrebe te da je
postojao duži vremenski period u kojem se prethodno koristila. Kod ove utvrde zbunjuje i relativno
nepostojanje poveznice s graničnim sustavom cesta.
Iz toga se zaključuje da je površina pustinje oko
tvrđave bila dosta kvalitetna u odnosu na prosječnu
kvalitetu rimskih cesta.
Na lokaciji je pronađen i veliki broj kostiju deva koje
su vremenski locirane u rimsko doba. Iz toga se
228⁰
zaključuje kako su, u nedostatku cesta, Rimljani
koristili i deve pri pustinjskim ophodnjama. Glavno
pitanje na koje nije nađen zadovoljavajući odgovor
je pitanje lokacije. Zašto je velika utvrda sagrađena
na tom mjestu? S lokacije se ne štite naselja, izvori,
resursa niti je omogućeno patroliranje cestom.
Postavljena hipoteza, temeljem novijeg spremišta
vode blizu utvrde, dokazuje lokaciju kao najznačajniji
izvor vode. Dakle, oko 300. godine Rimljani su
sagradili najveću utvrdu pored najznačajnijeg izvora vode u regiji - Nabatejskog spremišta na rubu
poljoprivredne zone. Pretpostavlja se da se ispod utvrde nalaze ostaci Nabatejske građevinske
strukture koju tek treba istražiti, a otkriveni su i ostaci iz kamenog doba.
Poznato je da su rimske utvrde imale međusobnu signalizaciju, kao i obližnji nadzorni tornjevi.
Međutim, nije poznato kojeg tipa; vatra, dim, svjetlost, zvuk,…? Jedna od pretpostavki je korištenje
zvuka sa tornjeva na obližnjim brežuljcima Jebel Da’janiya i Jebel Juheira.
5/17
Ozren Bilan
Arheoastronomska orijentacija Dioklecijanovih tvrđava na Limes Arabicus
Arheoastronomija Dioklecijanove utvrde Da’janiya
Želimo li odrediti arheoastronomsku orijentaciju utvrde Da’janiya korištenjem postojećih crteža
otkrit ćemo proizvoljno ucrtane geografske oznake. Nacrt bi, da je točan, dao pravilnu
arheoastronomsku solarnu orijentaciju na značajnim datumima solsticija. Međutim, bez provjere
vidimo da sunčeva zraka nema što osvijetliti.
ISTOK
SJEVER
Azimut 122⁰
Principia
POGREŠNA ORIJENTACIJA
WRONG ORIENTATION
Odredimo li točniju orijentaciju azimuta jugoistočnih vrata vidjet ćemo da je azimut oko 138⁰. Na
azimutu 138⁰ ni na jednom važnom datumu nema pojava značajnijih zvijezda ni planeta, niti bi os
promatrača bila značajno postavljena u odnosu na neku važniju zgradu ili lokaciju.
228⁰
Ako postoji arheoastronomska orijentacija pogled bi trebao biti usmjeren iz principiae. Smjer je onda
228⁰. Značajni arheoastronomski datumi su 21.12. zimski solsticij i 23.09. jesenji ekvinocij.
Simulacijom u Stellariumu dobili smo slijedeće.
6/17
Ozren Bilan
Arheoastronomska orijentacija Dioklecijanovih tvrđava na Limes Arabicus
23.09. točno u podne, na nebu su grupirani planeti Jupiter, Uran, Merkur, Mars, Venera, Saturn,
Sunce i Mjesec te zviježđa Škorpion, Gavran, Djevica i Lav. Položaj planeta opisuju sedam stupnjeva
mitraizma.
Donja simulacija sa prikazom neba na zimskom solsticiju, 21.12.300. u 23 sata – prikazuje astralnu
tauroktoniju – centralni motiv mitraizma, promatrano iz dubine hrama. Iz svetišta u Principia su
vremenski vidljive zvijezde, prvo Aldebaran (Taurus), zatim Rigel (Orion) i konačno Sirius (Canios
Major). Sva zviježđa su vidljiva odjednom ako promatramo s ulaza u principia. Pri tome su orijentiri
rubovi obrambeni tornjeva kako je prikazano na simulaciji. U 23 sata , točno na rubu lijevog orjentira
nalazi se Sirius, na rubu desnog Aldebaran, a okomito na principiu i zid utvrde, simetrično je Rigel.
Slike simulacija u HD rezoluciji 1920x1200 možete vidjeti ovdje.
7/17
Ozren Bilan
Arheoastronomska orijentacija Dioklecijanovih tvrđava na Limes Arabicus
Castra Praetorii Mobeni ili Qasr Bshir (Bashir)
Castra Praetorii Mobeni, poznatiji kao Qasr Bashir u jordanskoj pustinji, sastavni je dio niza
Dioklecijanovih utvrda i nadzornih tornjeva poznatih pod imenom Limes Arabicus čija je osnovna
svrha bila zaštita provincije Arabije od plemena pustinjskih nomada. Nomadska plemena nisu bila
opasna i nasilna ali su bila vrlo brzo pokretljiva jer su koristili jednogrbe deve, koje su mnogo bolje
prilagođene pustinjskoj okolini od konja kojima su bili opremljeni Rimljani. Qasr Bashir je do danas
vrlo dobro sačuvan, a nakon što su ga Rimljani napustili kasnije civilizacije ga nisu nikad niti koristile
niti popravljale. Lokacija utvrde korištena u astronomskim simulacijama u Stellariumu 0.13.0
određena je prema Harvard Digital Atlas of Roman Civilization i Google mapama i prikazana na
slijedećim slikama.
Na Limes Arabicus utvrda je sagrađena početkom 4. stoljeća s visinom zidina oko 6m dok su tornjevi
dosta viši.
Južna kula Qasr
Bashir rekonstrukcija
Qasr Bashir rekonstrukcija prema Campbellu, Roman Auxiliary forts 27 BC - AD 378. Fortress Series 83.
Osprey Military Publishing, 2009. Sa ucrtanim azimutom i elevacijom vidljivog polja iz principiae prema Bilan
8/17
Ozren Bilan
Arheoastronomska orijentacija Dioklecijanovih tvrđava na Limes Arabicus
U prostoriji nasuprot glavnog ulaza bilo je vojno zapovjedništvo i svetište Najvjerojatnija svrha
tvrđave je baza pomoćne konjice jer je dvorište okruženo s 23 štale za po 3 konja. U sredini dvorišta
su dva bunara, a iznad konjušnica je drugi kat, s istim brojem prostorija namijenjen vojnoj posadi.
Krov vojarne točno je dosezao istu visinu kao i borbena platforma bedema. Budući da su 23
konjušnice bile namijenjene za po 3 konja, brojnost jedinice je procijenjena između 120 do
maksimalno 150 vojnika
Južna kula Qasr
Bashir izgled
danas
Južna kula Qasr Bashir današnji izgled
Rezervoar s vodom udaljen je 650 m
9/17
Ozren Bilan
Arheoastronomska orijentacija Dioklecijanovih tvrđava na Limes Arabicus
Centralna jugozapadna vrata, nasuprot plitke udoline s bazenom, pojačana su sa dva tornja koja su
dvostruko uža od kutnih tornjeva. Natpis na ulazu u utvrdu, koji predstavlja raritet na ovim dijelovima
limesa, do danas je sačuvan i spominje vladare prve tetrarhije. Natpis određuje datum gradnje utvrde
između 293. i 305. godine, što je isto vrijeme gradnje još nekih utvrda na ovom dijelu granice.
Optimis maximisque principibus nostris Caio
Aurelio Valerio Diocletiano Pio Felici Invicto
Augusto et Marco Aurelio Valerio Maximiano
Pio Felici Invicto Augusto et Flavio Valerio
Constantio et Galerio Valerio Maximiano
nobilissimis Caesaribus Castra Praetorii
Mobeni fossamentis Aurelius Asclepiades
praeses provinciae Arabiae perfici curavit
Arheoastronomska orijentacija Dioklecijanove utvrde Qasr Bashir
U prostoriji nasuprot glavnog ulaza bilo je vojno zapovjedništvo principia i svetište. Centralna
jugozapadna vrata, nasuprot plitke udoline s bazenom, pojačana su sa dva tornja koja su dvostruko
uža od kutnih tornjeva. Značajni datumi su ekvinocij i solsticij, posebno 21.12.300. godine.
SJEVER
Glavni ulaz u utvrdu i desno jedan od 3 bunara u dvorištu
ISTOK
Qasr Bashir
Na slici je prikazana azimut i elevacija pogleda iz principiae, okomito na jugozapadni zid utvrde.
10/17
Ozren Bilan
Arheoastronomska orijentacija Dioklecijanovih tvrđava na Limes Arabicus
SJEVER
JUG
Na slici je prikazana azimut i elevacija pogleda iz principiae, okomito na jugozapadni zid utvrde u 3D
prikazu pomoću Google karata.
SJEVER
JUG
11/17
Ozren Bilan
Arheoastronomska orijentacija Dioklecijanovih tvrđava na Limes Arabicus
Na slikama je prikazana simulacija u Stellariumu za dan 21.12.300. s pogledom iz principiae okomito
na jugozapadni zid utvrde u 8 sati, a na donjoj slici u 13:58 sati.
Merkur
Mars
Uran
Mjesec
Neptun
Saturn
Nakon zalaska Sunca, prikazat ćemo noćnu simulaciju sa prikazom neba na zimskom solsticiju,
21.12.300.
12/17
Ozren Bilan
Arheoastronomska orijentacija Dioklecijanovih tvrđava na Limes Arabicus
Simulacija sa prikazom neba na zimskom solsticiju, 21.12.300. u oko 1 sata – prikazuje Sirius u osi
pogleda iz principie, okomito na zid utvrde.
Dva sata prije, simulacija sa prikazom neba na zimskom solsticiju, 21.12.300. u 23 sata – prikazuje
astralnu tauroktoniju – centralni motiv mitraizma, promatrano iz dubine hrama. Iz svetišta u Principia
su vremenski vidljive zvijezde, prvo Aldebaran (Taurus), zatim Rigel (Orion) i konačno Sirius (Canios
Major). Sva zviježđa su vidljiva odjednom ako promatramo s ulaza u principia. Pri tome su orijentiri
rubovi obrambeni tornjeva kako je prikazano na simulaciji.
Slike simulacija u HD rezoluciji 1920x1200 možete vidjeti ovdje.
13/17
Ozren Bilan
Arheoastronomska orijentacija Dioklecijanovih tvrđava na Limes Arabicus
Castra Diocletiani ili Dioklecijanov Rimski vojni kompleks u Palmiri
Lokacije utvrda korištene u astronomskim simulacijama u Stellariumu 0.13.0 određene su prema
Harvard Digital Atlas of Roman Civilization i Google kartama. Koordinate
Dioklecijanov logor je bio Rimski vojni kompleks ili castra, sagrađen u drevnoj Palmiri u sirijskoj
pustinji. Dioklecijan ga je sagradio krajem 3. stoljeća kako bi služio kao vojno zapovjedništvo Legio I
Illyricorum. Za vrijeme krize u 3. stoljeću Palmira se odmetnula od Rima kako bi formirala
kratkotrajno Palmirsko carstvo. Grad je povratio Aurelian 272. godine, a nakon kratkotrajne pobune
Rimljani su ga potpuno pokorili 273. godine. Nakon toga Rimljani su ga ponovno utvrdili na manjoj
površini te je grad izgubio prethodnu stečenu neovisnost trgovačkog centra i postao ključna vojna
utvrda bez posebnog značaja. Spominje se u Notitia Dignitatum, samo kao lokacija Legio I Illyricorum,
bez nekih posebnih značajki kojima je prethodno prednjačio. Plan Palmire prema J. Stracky.
Castra Diocletiani
Tetrapylon Amfiteatar
Baalov hram
Dioklecijanov logor je grupa zgrada na
površini od oko 4 hektara zatvorena sa
zapadnog dijela grada. Sagrađena je na
uzvisini i ograđena prema gradu malim
zidom. Uzvisina se nalazi na kraju velike
kolonade
koja
počinje
kod
Baalovog hrama.
Do kompleksa se
nalaze dvije ulice
sa stupovima, via
praetoria i via
principalis, koje se sijeku pod pravim kutom na tetrapylonu (žuta strelica na planu). Via praetoria
počinje od Pretorijanskih vrata i vodi na vrh brda gdje se nalazi principia, ili vojno zapovjedništvo i
svetište. Unutar principia, a smješteno na najvišoj točki kompleksa nalazi se hram gdje su bili
pohranjena obilježja legije.
14/17
Ozren Bilan
Arheoastronomska orijentacija Dioklecijanovih tvrđava na Limes Arabicus
Logor je možda sadržavao i vojarne za smještaj vojnika iako to nije u potpunosti jasno jer se ne zna je
li u Palmiri vojska bila smještena u logoru. Vjerojatnije da su bili smješteni u samom gradu dok je
logor u stvari funkcionirao kao zapovjedništvo legije. Područje logora uključuje i prethodno sagrađeni
Hram Allat. Projekt lokacije vrlo je sličan logoru u Luxoru u Egiptu, a postoje sličnosti i sa palačom u
Antiohiji kao i sa Dioklecijanovom palačom u Splitu. Dakle, svi objekti sagrađeni istodobno nose iste
značajke. Logor je projektiran i sagrađen između 293. i 305. Napis otkriven na zidu hrama glasi:
[Reparato]res orbi sui et propagatores generis humani dd. pp. Diocletianus [ ] [invictis]simi impp.
et Constantius et Maximianus nobb. Caess. castra feliciter condiderunt [curam age]nte Sossiano
Hieroclete v[ir] p[erfectissimus], praess. provinciae, d[evoto] n[umini] m[aiestati]q[ue] eorum.
Arheoastronomska orijentacija Dioklecijanovog vojnog kompleksa u Palmiri
Želimo li odrediti arheoastronomsku orijentaciju Dioklecijanove utvrde u Palmiri korištenjem
postojećih skica i crteža otkrit ćemo da geografske oznake nedostaju ili su proizvoljno ucrtane.
Tako, npr. iz rekonstrukcije prema Schlumbergeru, koja se naknadno koristila i dopunjavala u novije
doba, greška u odnosu na sjever iznosi oko 16⁰. Korištenjem takvih crteža nije moguće analizirati
arheoastronomsku orijentaciju objekata. Isto možemo naći na mnoštvu drugih arheoloških crteža s
pogrešno ucrtanom stranom svijeta, vjerojatno zbog korištenja netočnih kompasa ili proizvoljno
ucrtanog sjevera. Kao primjer, vrlo lako i brzo, ćemo pokazati solarnu orijentaciju Dioklecijanovog
castruma u Palmiri.
POGREŠNA ORIJENTACIJA
WRONG ORIENTATION
Dioklecijanova utvrda u Palmiri, novija rekonstrukcija prema Schlumbergeru 1935. s pogrešno označenim sjeverom
Kad su Rimljani gradili novi castrum, obično bi počeli od strateške centralne točke presjeka dvije
glavne ceste. To su bile Cardo (sjever-jug) i Decumanus (istok - zapad ). Ove su bile glavne od kojih su
15/17
Ozren Bilan
Arheoastronomska orijentacija Dioklecijanovih tvrđava na Limes Arabicus
se mrežno širile ostale. Dokazat ćemo solarnu arheoastronomsku orijentaciju Decumanusa castruma
u Palmiri.
N
azimut 30⁰
azimut 120⁰
TOČNIJA
ORIJENTACIJA
Pogled iz azimuta 120⁰
azimut 30⁰
azimut 120⁰
16/17
Ozren Bilan
Arheoastronomska orijentacija Dioklecijanovih tvrđava na Limes Arabicus
Uzmemo li točno usmjerenje i napravimo astronomsku simulaciju promatrajući iz dubine hrama, na
dan 21.12.300. u 6:08 h, kako pokazuje strelica na crtežu, odmah ćemo uočiti koincidenciju izlazećeg
sunca s orijentacijom hrama i ulazom castruma. Promatrač je na lokaciji početka strelice.
azimut 120⁰
Lokacija Palmira, Sirija, Dioklecijanov castrum, na dan 21.12.300, vrijeme 6:06 h, pod kutem 30⁰ izlazi Sunce, a
njegovo svjetlo prolazi kroz ulazni portal i osvjetljava u dubinu hrama, gdje se vjerojatno nalazilo svetište
Lokacija Palmira, Sirija, Dioklecijanov castrum, na dan 21.12.300, vrijeme 7:03 h, pod kutem 30⁰ nakon Sunca pod
istim kutom izlazi Jupiter (iako se to nije moglo vidjeti na nebu). Na pravcu se još nalaze Venera, Merkur, Mars,
Uran i Saturn
Slike simulacija u HD rezoluciji 1920x1200 možete vidjeti ovdje. Lokacije utvrda korištene u
astronomskim simulacijama u Stellariumu 0.13.0 određene su prema Harvard Digital Atlas of Roman
Civilization i Google kartama.
17/17
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
4
File Size
2 045 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content