ČESTO POSTAVLJENA PITANJA U OKVIRU 3. POZIVA NA DOSTAVU PRIJEDLOGA PROJEKATA OPERATIVNOG PROGRAMA IPA SI‐HR 2007.‐ 2013. Ožujak 2012. 1. Koja je najmanja odnosno najveća veličina projekta? Pravo na suradnju u programu imaju projekti čiji zatraženi iznos IPA sredstava iznosi od 75.000 EUR do 1.000.000 EUR za 1. prioritet (Gospodarski i društveni razvoj), te od 75.000 EUR do 1.500.000,00 EUR za 2. prioritet (Održivo upravljanje prirodnim resursima). 2. Koje područje ima pravo na suradnju? Pravo na suradnju u programu imaju sljedeće teritorijalne jedinice na razini NUTS 3:  u Republici Sloveniji: Pomurje, Podravska, Savinjska, Donjoposavska, JI Slovenija, Notranjsko‐kraška, Obalno‐kraška, Osrednjeslovenska (20%) regija.  u Republici Hrvatskoj: Međimurska županija, Varaždinska županija, Krapinsko‐zagorska županija, Zagrebačka županija, Karlovačka županija, Primorsko‐goranska županija, Istarska županija i Grad Zagreb (20%) 3. U sklopu prihvatljivih područja nalaze se i "Osrednjeslovenska (20%) regija" i Grad Zagreb (20%). Lijepo molimo da nam pojasnite (obrazložite) što znači tih 20%. Odnosi li se to na maksimalnu visinu dodijeljenih sredstava u okviru određenog projekta? Osrednjeslovenska regija i Grad Zagreb uključeni su u program sukladno članku 97.(1) Uredbe Europske komisije br. 718/2007 koja je izmijenjena i dopunjena Uredbom Komisije br. 80/2010 i Uredbom Komisije br. 1292/2011. Troškove operacija koji su nastali u Osrednjeslovenskoj regiji i Gradu Zagrebu mogu se sufinancirati u visini do 20% od iznosa dodijeljenog programu. To znači da se visina troškova koji su u okviru operacija nastali u pridruženim područjima prati na razini programa, a ne na razini pojedinačnog projekta. Drugim riječima, tih 20% se odnosi na maksimalnu visinu sredstava dodijeljenih za ta područja na razini cijelog programa. Prijavitelj odnosno partner stoga može dolaziti iz Osrednjeslovenske regije i Grada Zagreba i zahtijevati kao svi ostali partneri iz prihvatljivog područja max. do 85% IPA sredstava vezano uz aktivnosti koje će provoditi u projektu. 4. U prijavnom obrascu ‐ dio A potrebno je navesti procjenu učinka na pridružena područja (Osrednjeslovenska regija i Grad Zagreb). Na koji način se procjenjuje učinak pojedine aktivnosti na pridružena područja i izračunava navedeni postotak? U prijavnom obrascu – dio A, točka 2.5.3 potrebno je procijeniti postotak (%) učinka troškova pojedine aktivnosti vezane uz IPA sredstva, a koji su nastali u pridruženim područjima (Osrednjeslovenska regija i Grad Zagreb), te pojasniti način izračuna. Primjer izračuna: jedna od aktivnosti u projektu je priprema studije za cijelo programsko područje (uključujući Osrednjeslovensku regiju i Grad Zagreb) čija procijenjena vrijednost iznosi 160.000 EUR IPA sredstava. S obzirom na to da programsko područje pokriva 16 statističkih regija i županija, to znači da će učinak troškova na svaku od njih iznositi 10.000 EUR. Zatraženi iznos IPA sredstava za cijeli projekt iznosi 1.000.000 EUR. Prema tome, udio financijskog učinka te aktivnosti na pridružena područja iznosi 1% za Osrednjeslovensku regiju ((10.000 EUR/1.000.000 EUR) * 100) i 1% za Grad Zagreb ((10.000 EUR/1.000.000 EUR) * 100). 5. Postoji li ograničenje vezano uz prihvatljivo razdoblje sufinanciranja odnosno trajanja projekata? Kako je vidljivo iz 9. točke teksta 3. javnog poziva, troškovi su prihvatljivi od dana potvrde projekata na sastanku Zajedničkog odbora za praćenje (ZOP). Za hrvatske projektne partnere vrijedi iznimka ‐ sukladno točki 18.1 teksta 3. javnog poziva troškovi projekata prihvatljivi su ako nastanu nakon potpisivanja Financijskog sporazuma između Europske komisije i Republike Hrvatske za razdoblje 2012.‐2013. Datum sastanka ZOP‐a vezan je uz tijek provjere administrativne sukladnosti i prihvatljivosti, te ocjenjivanja kvalitete projektnih prijava. S obzirom na dosadašnja iskustva predviđamo da će se sastanak ZOP‐a održati u siječnju 2013. i stoga bi se projekti, prema predviđanju, trebali završiti do travnja 2014., no to je ovisno o broju primljenih prijava. U svakom slučaju, provedba projekata nakon isteka razdoblja od 15 mjeseci od dana odobrenja projekata na sastanku ZOP‐a neće biti moguća. 5. Kako bi trebala izgledati dinamika isplate za odobrene projekte? Izvještavanje teče na 2 razine:  za svako izvještajno razdoblje (u pravilu svakih 6 mjeseci) svaki projektni partner svojem nadležnom nacionalnom kontroloru dostavlja na kontrolu međuizvještaj uključujući zahtjev za plaćanje u razdoblju od 1 mjeseca od završetka izvještajnog razdoblja. Kontrolor pregleda izvještaj i izdaje izjavu o potvrđenim izdacima u razdoblju od najviše 3 mjeseca. Na toj se osnovi zatim mogu isplatiti nacionalna sredstva slovenskim partnerima (oko 5 mjeseci po završetku izvještajnog razdoblja). Projektni partneri zatim šalju potvrđeni izvještaj s izjavom o potvrđenim izdacima vodećem partneru.  vodeći partner ima 1 mjesec da pripremi zajedničko izvješće o napretku (međuizvještaj) i da ga pošalje Contract Manageru u Zajedničko tehničko tajništvo (ZTT) koji u roku od 2 mjeseca pregleda izvještaj (slijedi isplata IPA sredstava u roku od ukupno 7 mjeseci od završetka izvještajnog razdoblja)., Detaljnije informacije možete pronaći u Priručniku za provedbu projekata, poglavlje 5.4.2. 6. Hoće li za prijavitelje raditi neki "savjetodavni" ured kao pomoć prijaviteljima? Informacijski centar za pitanja u vezi s 3. pozivom na dostavu prijedloga projekata u okviru OP IPA SI‐HR 2007.‐2013. radit će do roka za predaju prijava, odnosno do 16.4.2012. Radno vrijeme su utorak, srijeda i četvrtak od 9.00 do 12.00. Informacije možete dobiti na slovenskom jeziku (+386 1 3201 411) i na hrvatskom jeziku (+385 1 6391 991). Pitanja također možete poslati i elektronskom poštom (jts‐si‐[email protected] i [email protected]). 7. Mogu li tvrtke biti partneri u projektu i imaju li pravo na sufinanciranje? Mogu li biti izvođači? Prihvatljivi prijavitelji i partneri u projektu moraju biti neprofitne pravne osobe, osnovane u skladu s javnim ili privatnim pravom koje djeluju u javnom i općem interesu, a koje pripadaju u jednu od sljedećih skupina:  tijela regionalne i lokalne samouprave;  javna tijela, te s njima izjednačena tijela kao što su fondovi, ustanove ili agencije koje je osnovala država ili jedinica lokalne samouprave, ustanove za istraživanje i razvoj, ustanove za obrazovanje i osposobljavanje, ustanove zdravstvene zaštite, institucije za zaštitu prirodne i kulturne baštine, lokalne i regionalne agencije za razvoj itd.;  nevladine organizacije poput udruga, zaklada;  trgovačke, poljoprivredne, obrtničke i industrijske komore, te klasteri registrirani kao neprofitne pravne osobe;  pravna tijela utemeljena privatnim pravom s neprofitnim statusom i svrhom djelovanja kao što su društva, lokalne i regionalne razvojne agencije registrirane kao tvrtke, lokalne turističke organizacije, organizacije za obrazovanje, privatne ustanove itd. Tvrtke mogu biti podizvođači, no pritom je potrebno uvažavati postupke javne nabave koji se izvode po PRAG‐u. Više informacija možete naći na internetskoj stranici: http://www.si‐hr.eu. 8. Pri odlučivanju o pripremi investicijske dokumentacije (da li se priprema DIIP ili IP) po Uredbi o jedinstvenoj metodologiji za pripremu i obradu investicijske dokumentacije na području javnih financija gleda li se vrijednost cjelokupnog projekta ili vrijednost projekta kako na hrvatskoj, tako i na slovenskoj strani? Ili se pri pripremi investicijske dokumentacije gleda vrijednost projekta samo na slovenskoj strani? Ili se pri pripremi investicijske dokumentacije gleda vrijednost investicijskog projekta pojedinačnog partnera? Kako se zatim priprema financijska projekcija izvedbe investicije? (vrijedi samo za slovenske partnere) Uredba o jedinstvenoj metodologiji za pripremu i obradu investicijske dokumentacije na području javnih financija vezana je za nacionalno zakonodavstvo i vrijedi samo za slovenske partnere. U tom se slučaju pri pripremi zatražene investicijske dokumentacije gleda vrijednost ulaganja samo slovenskog partnera. Gleda li se pritom vrijednost ulaganja pojedinačnog slovenskog partnera ili svih slovenskih partnera, i posljedično tome, hoćete investicijsku dokumentaciju pripremiti za svakog slovenskog partnera posebno ili zajedno za sve slovenske partnere (u tom slučaju mora biti jasno prikazano što se odnosi na pojedinačnog projektnog partnera u smislu sadržaja i financija, što mora biti jasno prikazano i u prijavnom obrascu) morate procijeniti sami. Za detaljnije informacije pogledajte Priručnik za provedbu projekata (poglavlje 4.1.3. Posebna pravila po proračunskim stavkama, odjeljak 3.2, strana 28.) i podrobno pročitajte gore navedenu Uredbu koja točno određuje koja dokumentacija je potrebna prema vrijednosti investicije. 9. Kako pripremiti investicijsku dokumentaciju ako imamo za investiciju predviđene 2 faze, a 1. faza će se kandidirati za sredstva iz IPA SI‐HR? Dakle, pripremamo li investicijsku dokumentaciju jedinstveno za obje faze i u samom dokumentu zatim razdijelimo po sadržaju i financijama na 2 različite faze. Ili je potrebno za svaku fazu pripremiti pojedinačnu investicijsku dokumentaciju? (vrijedi samo za slovenske partnere) Investicijska dokumentacija možete pripremiti kao jedinstvenu za obje faze (međutim, u tom slučaju mora biti jasno prikazano što se točno odnosi na pojedinačnu fazu u smislu sadržaja i financija, istovremeno mora biti jasno prikazano u prijavnom obrascu koju fazu prijavljujete na ovaj poziv na dostavu prijedloga projekata) ili posebnu za svaku pojedinačnu fazu. 10. Koju investicijsku dokumentaciju trebaju pripremiti hrvatski partneri? Hrvatski partneri trebaju pripremiti svu predviđenu dokumentaciju sukladno hrvatskom zakonodavstvu – za pojašnjenja je potrebno obratiti se nadležnom ministarstvu, ovisno o vrsti predmetne investicije. S obzirom na to da hrvatsko zakonodavstvo ne propisuje dokument identifikacije investicijskog projekta (DIIP) koje propisuje slovensko zakonodavstvo, on se za hrvatske partnere ne izrađuje. No ostaje priprema sve ostale potrebne dokumentacije (propisane dozvole i studije) prema zahtjevima nadležnog ministarstva odnosno drugih nadležnih tijela. 11. Kod investicijske operacije do nabave opreme i „mekih” sadržaja. Investicijsku dokumentaciju je potrebno pripremiti prema vrijednosti, te sukladno Uredbi o jedinstvenoj metodologiji za pripremu i obradu investicijske dokumentacije na području javnih financija? (vrijedi samo za slovenske partnere) U skladu sa Uredbom o jedinstvenoj metodologiji za pripremu i obradu investicijske dokumentacije na području javnih financija za vrijednost ulaganja ispod 100.000 EUR dopušta se mogućnost pojednostavljene investicijske dokumentacije. Prije svega u slučaju kupnje opreme i „mekanog” sadržaja glavne su komponente već pokrivene u Prijavnom obrascu dio A, tako da u tom slučaju investicijsku dokumentaciju nije potrebno pripremiti. U slučaju da će ipak biti potrebno dati dodatna pojašnjenja, ona će se naknadno tražiti. 12. Zanima me hoće li u slučaju prijave na 3. poziv na dostavu prijedloga projekata u okviru OP IPA SI‐HR 2007.‐2013. biti moguće svu investicijsku dokumentaciju za investicije slovenskih partnera dostaviti tek po primitku odluke o odobrenju projekta, odnosno je li uistinu potrebno sve priložiti već pri predaji prijave? U sklopu 3. poziva na dostavu prijedloga projekata potrebno je investicijsku dokumentaciju i sve potrebne dozvole dostaviti već pri predaju prijave (pogledajte popis popratne dokumentacije na kraju prijavnog obrasca – dio A). Razlog za to je također i relativno kratko razdoblje provedbe projekata koje je ograničeno na 15 mjeseci. Zbog ograničenog vremena za provedbu očekuje se da projekti budu pripremljeni za provedu u trenutku predaje prijave projekta. 13. U slučaju suradnje između dvije obrtničke komore na obje strane granice zanima nas smatra li se pod državnom pomoći i to da se promovira određena vrsta obrta (na primjer tokarski, cvjećarski...) i u brošuri je navedena npr. cvjećarnica na uključenom području? U slučaju da su krajnji korisnici tvrtke, odnosno pravne osobe koje djeluju na tržitu, radi se o državnoj pomoći koja se u slučajevima malih vrijednosti dodjeljuje prema pravilu "de minimis" gdje vrijedi da pojedini primatelj ove pomoći u 3 godine može primiti do 200.000 €. U slučaju objave u brošuri obračunavaju se troškovi cjelokupne izrade publikacije, te se oni podijele na tvrtke koje su objavljene u brošuri ‐ što znači da je tada svaka tvrtka primatelj xy € prema pravilu "de minimis" i to se uvodi u centralnu evidenciju za svaku pojedinačnu tvrtku koju u Republici Sloveniji vodi Ministarstvo za financije. 14. Na koji će se način provjeravati financijska sposobnost vodećeg partnera i ostalih partnera? Financijsku sposobnost nećemo provjeravati, ali je vodeći partner odnosno partneri osiguravaju svojim potpisom Prilog I. Ukoliko se za vrijeme izvođenja projekta pokaže da zbog financijske nesposobnosti vodećeg partnera ili više partnera projekt nije moguće provesti u određenom roku, ugovor se prekida i gube se dodijeljena sredstva. 15. Kako je s PDV statusom prijavitelja i prihvatljivošću PDV‐a? Za slovenske prijavitelje: 1. Ako se PDV u cijelosti može povratiti (status: porezni obveznik) tada nije prihvatljiv trošak i ne smije se uključiti (prijavitelji/partneri ga pokrivaju iz vlastitih izvora). 2. Ako se PDV ne može povratiti (nemaju status poreznog obveznika) uključuje ga se u planirane prihvatljive troškove. Cjelokupan iznos PDV‐a je prihvatljiv, no to mora biti razvidno iz prijavnog obrasca, u protivnom neće moći biti prihvatljiv. 3. Ako se PDV može djelomično povratiti (porezni obveznici koji prilikom obračunavanja PDV‐a koriste stupanj odbitka) u planirane prihvatljive troškove može se uključiti dio koji se ne može povratiti. Prijavitelji moraju provjeriti svoj status prije nego što počnu ispunjavati prijavni obrazac. PDV se, dakle, može uključiti u financijski plan kao prihvatljiv ili djelomično prihvatljiv trošak ako se ne može povratiti , odnosno ako se može samo djelomično povratiti. PDV koji se može povratiti ne može biti prihvatljiv trošak i ako prijavitelj ne koristi pravo na povrat. Krajnji korisnici koji će koristiti troškove "uključujući PDV" morat će uz izvještaj priložiti izjavu da niti na jedan način ne zahtijevaju naknadu PDV‐a, a krajnji korisnici koji će zahtijevati djelomičnu naknadu PDV‐a moraju priložiti dokaz o postotku nepovratnog PDV‐a (izjava o stupnju odbitka). Hrvatski prijavitelji u prijavni obrazac unose iznose bez PDV‐a jer će po potpisivanju ugovora o IPA sufinanciranju od Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije dobiti potrebnu dokumentaciju koju će dati isporučitelju pri nabavi dobara i usluga prema Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (NN 34/2008.) Navedena dokumentacija će isporučitelju biti dokaz da ima pravno ne zaračunati porez na dodanu vrijednost pri isporuci dobara i usluga u skladu s odredbom članka 13. točka 4. Dodatka A Okvirnog sporazuma između Europske komisije i Vlade Republike Hrvatske u svezi djelovanja Republike Hrvatske u programima pomoći Europske zajednice za projekte koji se financiraju iz potpore Europske zajednice i odredbom članka 26. stavak 2. točka b Okvirnog sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Komisije europskih zajednica o pravilima za suradnju u svezi financijske pomoći Europske zajednice Republici Hrvatskoj u provedbi pomoći u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA). Bez obzira na gore navedeno, a u skladu s člankom 89. st. 3. Uredbe Komisije br. 718/2007 i njezinim izmjenama i dopunama u Uredbi Komisije br. 80/2010, te u Uredbi Komisije br. 1292/2011, PDV je prihvatljiv trošak u slučaju da su ispunjeni sljedeći uvjeti: 1) ni na koji način se ne može ostvariti povrat, 2) utvrđeno je da trošak snosi krajnji korisnik, 3) trošak je jasno definiran u projektnoj ponudi. Takav su primjer npr. administrativni troškovi kod kojih se traži povrat samo jednog dijela iznosa fakture s izraženim PDV‐om. 16. Da li se boduje i vrijednost projekta – dakle, imaju li prednost veliki odnosno mali projekti (s obzirom na njihovu vrijednost)? Projekti čiji zatraženi iznos IPA sredstava iznosi od 75.000 do 1.000.000.000 € u 1. prioritetu (Gospodarski i društveni razvoj), te od 75.000,00 EUR do 1.500.000,00 EUR u 2. prioritetu (Održivo upravljanje prirodnim resursima) imaju pravo na sudjelovanju u programu gdje visina zatraženog iznosa (naravno, u granicamam gore navedene min. i max. vrijednosti) nije mjerilo za izbor projekata. Važno je da je proračun sukladan s aktivnostima, ekonomičan i troškovno učinkovit, te uravnotežen među partnerima. Mjerila za izbor podrobnije su opisana u Priručniku za provedbu projekata, poglavlje 5.3.1. 17. Je li određen postotak visine investicije i opreme s obzirom na cjelokupnu vrijednost projekta? U pravilu nije, osim u slučaju kad se investicija odnosi na kupovinu zemljišta, a ona ne smije predstavljati više od 10% ukupnih prihvatljivih troškova operacije (dio projekta koji se sufinancira iz IPA sredstava). Pogledajte poglavlje 4.1.3., točka 3.3 (stranica 29.) Priručnika za provedbu projekata. Obratite pozornost i na 6. poglavlje Operativnog programa IPA Slovenija‐ Hrvatska 2007.‐2013. gdje su pod pojedinačnim prioritetima odnosno mjerama navedene aktivnosti koje se potiču u okviru programa (u svima nisu predviđene investicije). 18. Ubraja li se kupovina opreme u investicije? Što se tiče Uredbe o jedinstvenoj metodologiji za pripremu i obradu investicijske dokumentacije (vrijedi samo za slovenske partnere) na području javnih financija i kupovina opreme računa se kao investicija i to zahtijeva pripremu odgovarajuće dokumentacije (DIIP, IP). Pogledajte poglavlja 4.1.3, točka 3 (stranica 27.) Priručnika za provedbi projekata. Što se tiče unosa u prijavni obrazac ‐ dio B (Financijski opis) ovaj se trošak upisuje pod točku 3. Investicije (ako je trošak u cijelosti prihvatljiv upisuje se pod 3.1., u slučaju amortizacije pod 3.2, a ako je trošak djelomično prihvatljiv pod 3.3). U skladu sa Uredbom o jedinstvenoj metodologiji za pripremu i obradu investicijske dokumentacije na području javnih financija za vrijednost ulaganja ispod 100.000 EUR dopušta se mogućnost pojednostavljene investicijske dokumentacije. Prije svega u slučaju kupnje opreme i „mekanog” sadržaja glavne su komponente već pokrivene u Prijavnom obrascu‐dio A, tako da u tom slučaju investicijsku dokumentaciju nije potrebno pripremiti. U slučaju da će ipak biti potrebno dati dodatna pojašnjenja, ona će se naknadno tražiti. 19. Koliki udio troškova može zauzeti trošak podizvođača? Udio troškova koje podizvođač može preuzeti nije propisan, važno je da projekt zahvaća sklop aktivnosti čija je namjera postići jasno određene ciljeve pri čemu posebnu pozornost treba posvetiti prekograničnim aspektima projekta. Što se tiče udjela uključivanja vanjskih izvođača u projekt, on uvijek ovisi o tipu projekta (za usluge za koje partneri nisu stručno osposobljeni ili registrirani potrebno je angažirati vanjske izvođače ‐ također i u slučaju ako nemaju zadovoljavajuće kadrovske kapacitete). 20. Kako je sa sufinanciranjem partnera? Svaki slovenski partner mora osigurati 5% vlastitog sufinanciranja, sufinanciranje iz IPA sredstava može iznositi najviše 85%, a MGRT će osigurati preostali dio nacionalnoga javnog sufinanciranja na državnoj razini (do 10% javnim tijelima i do 15% privatnim subjektima). Za hrvatske partnere vrijedi da svaki partner mora osigurati 15% javnog sufinanciranja. Podrobno pročitajte poglavlje 4.3 Priručnika za provedbi projekata (PIM). 21. U kojem slučaju je potrebno ispuniti Prilog III ‐ Ovlaštenje lokalnoj organizacijskoj jedinici? U 3. pozivu na dostavu prijedloga projekata OP IPA SI‐HR 2007.‐2013. se zahtijeva da partneri moraju imati sjedište u prihvatljivom području ili imati registriranu i funkcionalnu regionalnu/lokalnu podružnicu koja se nalazi unutar prihvatljivog područja. Međutim, moguća je i iznimka u slučajevima u kojima odstupanje proizlazi iz različitih organizacijskih struktura partnera. U slučaju da sjedište nacionalne/regionalne organizacija nije registrirano u prihvatljivom području, a lokalna podružnica nije samostalna pravna osoba, tada nacionalna/regionalna organizacija mora biti projektni partner. U tom slučaju organizacija dokazuje svoju jasnu ulogu u graničnom području u sljedećem: o mora biti dokazano da jedinica lokalne organizacijske jedinice najmanje jednu godinu djeluje na prihvatljivom području; o voditelj organizacijske jedinice mora biti ovlašteni predstavnik pravne osobe da bi organizacijska jedinica mogla djelovati vezano uz provedbu relevantnog dijela projekta (ispunjen i potpisan prilog III), i o projektne aktivnosti moraju se provoditi u prihvatljivom programskom području i moraju imati prekogranični karakter s lokalnim osobljem uključenim u provedbu projekta. 22. U kojoj su mjeri sufinancirani administrativni troškovi? Udio administrativnih troškova pojedinačnog partnera ne smije premašivati 25% s obzirom na neposredne troškove operacije koji mogu utjecati na razinu režijskih troškova. Administrativni troškovi se obračunavaju u skladu s Priručnikom za provedbu projekata, poglavlje 4.1.3, točka 4. (stranica 29.). U tom poglavlju možete također pročitati što uključuju administrativni troškovi. 23. U koje je troškove uključena koordinacija i vođenje projekta i jesu li prihvatljivi? Troškovi koordinacije i vođenja projekta su, naravno, prihvatljivi i jedan su od radnih sklopova pri provođenju projekta (pogledajte prijavni obrazac, dio A ‐ opis projekta, točka 2.4 Akcijski plan). Uključeni su u troškove osoblja ili troškove vanjskih izvođača, ovisno o tome tko obavlja koordinaciju i financijsko upravljanje projektom. 24. Može li vodeći prijavitelj angažirati vanjsku instituciju koja pomaže kod vođenja projekta i taj trošak prikazati kao administrativni trošak? U slučaju da vodeći partner/partneri nemaju odgovarajućih i/ili dovoljno stručnjaka za obavljanje zadaća vođenja/koordinacije mogu angažirati vanjske izvođače. U tom slučaju ovaj trošak spada u kategoriju "troškovi vanjskih izvođača". 25. Jesu li autorski ugovori za savjetovanje opravdani? U troškove za vanjske suradnike ubrajamo rad ljudi koji na projektu rade na temelju ugovora koji nije ugovor o redovitom zaposlenju ‐ među njih spada i autorski ugovor (no on se može koristiti samo za one vrste poslova kako je predviđeno nacionalnim zakonodavstvom). Pogledajte Priručnik za provedbu projekata, poglavlje 4.1.3, točka 2. (stranica 26.). 26. Kako se odabiru vanjski izvođači? Vanjski izvođači načelno su svi izvođači s kojima sklapate ugovor za izvođenje određene usluge, nabavu robe ili ugovor o gradnji. To su pravne osobe koje ne spadaju pod kategoriju "partnera" (spadaju u kategoriju "troškovi za vanjske izvođače" ili pod "investicije" ‐ s obzirom na pravila našeg natječaja), ali potrebni su za izvođenje određenih radova koje ne možete izvesti u okviru partnerstva. Važno je da su izabrani u skladu s pravilima javnog naručivanja (PRAG) ‐ što znači da u fazi planiranja projekta još nisu poznati jer još nisu izabrani (u ovoj fazi tek znate koje ćete usluge/robe/radove trebati). 27. Shvaćaju li se aktivnosti u Operativnom programu definitivnima ili su moguća odstupanja? Operativni program IPA Slovenija‐Hrvatska 2007.‐ 2013. pripremljen je uz suradnju nacionalne, regionalne i lokalne razine obiju država, a na temelju situacijske analize postignuti su dogovori o pioritetima i strateškim ciljevima programa. Program predstavlja temelj za provođenje natječaja te stoga sadržajna odstupanja nisu moguća. 28. Kakva je uloga horizontalnih tema programa "razvoj ljudskih potencijala" i "informacijsko društvo"? Horizontalne teme programa "razvoj ljudskih potencijala" i "informacijsko društvo" alati su za osiguravanje potpore prilikom ostvarivanja ciljeva dvaju prioriteta našeg programa ("gospodarski i društveni razvoj", "trajno upravljanje prirodnim resursima"), te ih treba u smislenom opsegu uključiti u svaki projekt. To znači da se može neka od aktivnosti u projektu odnositi na njih, no te teme ne mogu predstavljati samostalan projekt. Projekt mora biti u sadržajnom i financijskom smislu postavljen kao smislena cjelina koju prijavljujete na jednu mjeru unutar jednog od dvaju prioriteta (pogledajte 6. poglavlje Operativnog programa IPA SI‐ HR ) i koja je sukladna s programskim ciljevima i smjerovima. 29. Spadaju li u prihvatljive troškove uz kupovinu programske (računalne) opreme i kupovina licenci? Da, ali je potrebno obrazloženje zašto je kupovina ove licencne programske opreme važna za učinkovito izvođenje projekta. 30. U kojem su slučaju troškovi projekta samo djelomično prihvatljivi? U slučaju kada se ne odnose 100% na ciljeve jednog projekta. Stvarni se troškovi mogu u određenom postotku alocirati na projekt (npr. ako voditelj projekta radi 50% svojega vremena na projektu A i 50% vremena na projektu B, troškovi će biti podijeljeni 50/50 između projekta).