close

Enter

Log in using OpenID

BOSNISCH/KROATISCH/SERBISCH

embedDownload
BOSNISCH/KROATISCH/SERBISCH
Impressum
Das österreichische Gesundheitssystem
Ein Wegweiser für Migrantinnen und Migranten
Gesundheit Hand in Hand
Herausgeber:
Volkshilfe Wien
Weinberggasse 77, 1190 Wien
Tel.: 01 / 360 64
Internet: www.volkshilfe-wien.at
Ethno-Medizinisches Zentrum e.V. (EMZ)
Königstraße 6, 30175 Hannover
Tel.: 0511 / 6 84 10 20
E-Mail: [email protected]
Internet: www.ethno-medizinisches-zentrum.de
Leitung:
Mag. Stephan Amann, MAS MBA (Volkshilfe Wien),
Dipl. Soz. Ramazan Salman (Geschäftsführer EMZ)
Redaktion:
Mag. Armin J. Hanschitz, MSc und Mag. Petra Dachs, Lehrerin für GuKP (Volkshilfe Wien),
Klara Starikow, MSc Public Health (EMZ)
Autoren:
Alexander Toth, Dr. Elisa Norden-Wainig, Mag. Eveline Fiedler, Dr. Petra Drabo, Dr. Ilyas Kozanli,
Mag. Gernot Antes, MPH, Mag. Petra Dachs, Mag. Armin J. Hanschitz, MSc
Übersetzung:
Alice Bayandin, Mag. Aida Hanusic, Mag. Lidiya Haller, Dimitra Inci.
journalistisches Lektorat: Mag. Alexandra Laubner
Fotografie:
BilderBox.com, iStockphoto.com, G. Oberweger (www.georgoberweger.at), R. Skof, R. Peschetz
Covergestaltung, Layout & Satz: Roland Peschetz (STARRYDYNAMO.STUDIOS)
Dieses Projekt wird durch die Mitteln des Bundesministeriums für Inneres und das Staatssekretariat
für Integration kofinanziert. Die vorliegende Publikation ist Teil des Projektes MiMi-Wien.
Wenn in diesem Wegweiser Personengruppen benannt sind, wird im Folgenden die männliche
Schreibweise verwendet. Es sind aber weibliche und männliche Personen gleichermaßen gemeint.
Dies geschieht aus Gründen des besseren Leseflusses und ist nicht als diskriminierend zu verstehen.
Für die Richtigkeit und Vollständigkeit der angebotenen Informationen sowie Internetadressen wird
keine Haftung übernommen.
Alle Rechte vorbehalten. Das Werk ist urheberrechtlich geschützt. Jede Verwertung in anderen als
den gesetzlich zugelassenen Fällen bedarf deshalb der vorherigen schriftlichen Genehmigung.
Eigenverlag: Volkshilfe Wien
Stand: Wien, Juni 2013
Sadržaj
Pozdravna riječ državnog sekretara Kurz Sebastiana ......................................................4
Popratna riječ diplomiranog socijalnog radnika Ramazana Salmana ........................5
„Austrija: Beč kao putokaz…“profesorica Erika Stubenvoll ............................................6
Stalo nam je do Vašeg zdravlja! .................................................................................................7
Austrijski zdravstveni sistem/sustav ........................................................................................8
1. Zdravstveno osiguranje ................................................................................................... 10
Ob(a)vezno zdravstveno osiguranje: (T)Ko ima ob(a)vezno zdravstveno
osiguranje? · (T)Ko liječi neosigurane osobe · Najvažnije usluge ob(a)veznog
zdravstvenog osiguranja · Nadoplate/participacija · Oslobađanje od nadoplate
2. 2. Kod ljekara/liječnika ..................................................................................................... 16
Koji bi mi ljekar/liječnik odgovarao? · Pripreme pred odlazak ljekaru/liječniku
Šta moram ponijeti kad idem ljekaru/liječniku? · Razgovor sa ljekarom/liječnikom
Ob(a)veza čuvanja tajne/šutnje · Ljekar/liječnik Vas mora informisati o sljedećem
Preventivni pregledi - pregledi za rano otkrivanje bolesti
Zaštitna vakcinacija/cijepljenje
3. U apoteci/ljekarni ................................................................................................................ 22
4. Kod zubara .............................................................................................................................. 24
5. U bolnici.................................................................................................................................... 26
Koja bolnica je odgovarajuća za mene? · Uputnica za bolničko liječenje
Anamneza · Šta da ponesem u bolnicu? · Česti pregledi · Informacije prije
operacije i dužnosti ljekara/liječnika · Svakodnevnica u bolnici · Otpust iz bolnice
6. Šta učiniti u hitnom slučaju? .......................................................................................... 36
7. Njega i staranje/skrb kod kuće ...................................................................................... 38
Klasifikacija novčane naknade/doplatka za tuđu pomoć i njegu
Info-telefon o njezi · Ponuda socijalnih usluga
Stanovanje, staranje/skrb i njega za starije osobe
8. Javna zdravstvena služba ............................................................................................... 42
9. Adrese za daljnje informacije ........................................................................................ 44
„Zajedno“ za Vaše zdravlje ....................................................................................................... 48
Pozdravna riječ
Naše zdravlje je za sve nas jedno veliko i važno dobro. Ono utiče/utječe na mnoge
oblasti života i predstavlja ključni stub integracione politike, jer određuje koliko
smo u biti uopšte/uopće u stanju učestvovati/sudjelovati u društvenom životu.
Prema statističkim podacima, u odnosu na Austrijance, doseljenici puno rjeđe
koriste usluge zdravstvenog osiguranja, pogotovo one preventivne prirode, i
često se obrate ljekaru/liječniku tek u slučaju akutnih zdravstvenih problema.
Razlike u kulturi, niži socijalno-ekonomski status i stepen/stupanj obrazovanja,
socijalna izoliranost, jezična barijera, kao i migraciona pozadina i nedostatak
poznavanja strukture austrijskog zdravstvenog sistema/sustava, mogu
doseljenicima otežati pristup uslugama zdravstvenog osiguranja.
Nezavisno/Neovisno vijeće stručnjaka za integraciju je stoga, u okviru svoga
godišnjeg izvještaja o integraciji, postavilo za cilj pokretanje specifičnih i svima
dostupnih projekata, a u cilju pospješavanja zdravstvene kompetencije kod
migranata, istovremeno jačajući povjerenje u austrijski zdravstveni
sistem/sustav i sistem/sustav tuđe pomoći i njege.
Projekat „MiMi-GesundheitslotsInnen“, koji se već godinama uspješno sprovodi
u Njemačkoj, na vrlo jednostavan i kulturološki senzibilan način prenosi
neophodno znanje i omogućava doseljenicima da tako i sami postanu stručnjaci
za svoje zdravlje.
Naš zajednički politički cilj mora biti, prilagođavati se rastućoj raznolikosti našeg
društva i omogućiti svakom građaninu ove zemlje, /nezavisno od/neovisno o
njegovu porijeklu i pozadini, odgovarajuće medicinsko liječenje i brigu/skrb.
Stoga me još više raduje da smo, zajedno sa suradnicima iz Austrije i Njemačke,
uspjeli pokrenuti ovaj tako važan projekat i u Austriji!
Sebastian Kurz
Državni sekretar za integraciju
4
Popratna riječ
Zdravlje je važna osnova za ekonomski uspjeh, za bolje obrazovne prilike, kao
i za sretan i ispunjen život. Zdravstveno sudjelovanje je izvor socijalne ravnopravnosti kao i socijalne povezanosti i uspješne integracije u naše društvo. Svi
ljudi moraju imati jednake mogućnosti da vode zdrav i samoodređen život.
Mi, doseljenici u Evropi, smo stoga veoma zahvalni na djelovanju Ministarstva
unutrašnjih/unutarnjih poslova u Austriji, koje odlučno i na dobro promišljen
način, a u cilju pospješavanja integracije, obavlja ovaj zadatak, zajedno sa svojim
Državnim sekretarijatom za integraciju. Radujemo se da je Državni sekretarijat
za integraciju, na čelu sa Državnim sekretarom Kurz Sebastianom, potpomogao i
omogućio ovaj vodič. Vodič za zdravlje bi trebao informirati o zdravstvu i pomoći
da se mnogobrojne ponude osmišljeno i uspješno iskoriste.
Austrijsko zdravstvo je jedno od najmodernijih i najrazvijenijih u svijetu. Izvanredni stručnjaci nude velik izbor medicinskih usluga i omogućavaju zdravlje svim
građanima. Povrh svega, ne samo u slučaju da se razbole, nego i putem mnogih
preventivnih pregleda, kao na primjer za djecu, žene, ili starije osobe.
Zahvalan sam i bečkoj „Narodnoj pomoći“ (Volkshilfe), njenom upravnom
odboru i kompetentnim saradnicima, kao i stručnjacima svjetske metropole
Beča na zajedničkoj izrad(b)i ovog vodiča, kao i na sprovođenju i priznanju
integracionog projekta MiMi u Austriji. Putem višejezičnih medijatora
(tzv. GesundheitslotsInnen), zdravstvenih kampanja i ovog priloženog vodiča
doprinosi se „zdravoj“ i uspješnoj integraciji. Koncept integracionog projekta MiMi
je priznat od strane Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) kao ključni koncept.
Partnerstvom sa bečkom “Narodnom pomoći” (Volkshilfe) i Etno-medicinskim
centrom (Ethno-Medizinisches Zentrum), napokon donosi korist i migrantima u
Austriji.
Diplomirani socijalni radnik Ramazan Salman
Upravnik Etno-Medicinskog centra
u Njemačkoj i osnivač integracionog programa MiMis
5
Austrija: Beč kao putokaz
Projektom „MiMi-GesundheitslotsInnen Wien“, kojeg je oživjela bečka „Narodna
pomoć“ (Volkshilfe), u saradnji sa Državnim sekretarijatom za integraciju i EtnoMedicinskim centrom e.V. iz Hanovera, u našem glavnom gradu pravimo važan
korak ka poboljšanju zdravlja i prevenciji bolesti kod doseljenika.
U ovu svrhu je bečka „Narodna pomoć“ (Volkshilfe) obučila medijatore (takozvane GesundheitslotsInnen), suradnike koji pričaju više jezika i koji dolaze iz
različitih kultura. Prvi članovi dolaze iz trinaest različitih zemalja. Oni djeluju u
svojim doseljeničkim zajednicama kao „multiplikatori“, koji na maternjem jeziku
i sa osjećajem za kulturu prenose svoje znanje o austrijskom, odnosno bečkom
zdravstvenom sistemu/sustavu i drugim sličnim temama. Bečka „Narodna pomoć“
(Volkshilfe) će ih – ne samo ovim vodičem – pratiti u toj namjeri. Medijatori rade
na dobrovoljnoj bazi i senzibiliraju svoje sugrađane za teme o zdravlju, ali ih ne
savjetuju, nego ih, u slučaju potrebe, upućuju na druge odgovarajuće ustanove.
Umrežavanje je važan dio ovog projekta, kako bi on mogao rasti: Već sada smo
u oblasti zdravstva, obrazovanja i migracije, kao i među interesnim zastupnicima,
ministarstvima i nevladinim organizacijama pronašli važne partnere koji nam/
nas pomažu i uz čiju saradnju želimo etablirati MiMi projekat kako u Beču, tako
i u drugim saveznim pokrajinama. Medijatori (GesundheitslotsInnen) i bečka
„Narodna pomoć“ (Volkshilfe) se podrazumijevaju kao pokazatelji koji pozivaju
sve da ih prate na ovom putu.
Profesorica Erika Stubenvoll
Predsjednica „Narodne pomoći“ (Volkshilfe) Beč
6
Stalo nam je do Vašeg zdravlja!
Austrijski zdravstveni sistem/sustav se ubraja među najbolje na svijetu, iako je za
mnoge teško razumjeti kako ovaj sistem/sustav uopšte/uopće funkcionira. Kome
se mogu obratiti, ako se razboli neko od članova moje porodice/obitelji? Da li da
prvo odem u ljekarsku/liječničku ordinaciju ili direktno/izravno u bolnicu? I koji
troškovi će biti preuzeti, a koje moram snositi sam?
Odgovore na ova i mnoga druga pitanja će Vam pružiti ovaj vodič kroz austrijski
zdravstveni sistem/sustav, kojeg je na više jezika izdala bečka„Narodna pomoć“
(Volkshilfe), odjeljenje/odjel za Integraciju i interkulturalno djelovanje, u saradnji
sa Etno-Medicinskim centrom. Ovaj vodič Vam služi kao pomoć u orijentaciji.
Na kraju ovog vodiča ćete naći adrese zavoda, institucija, udruga i društava, koje
Vam takođe(r) mogu biti od pomoći.
Ovaj vodič je rezultat rada bečkog projekta MiMi, koji je sufinanciran iz sredstava
Ministarstva unutarnjih poslova, kao i Državnog Sekretarijata za integraciju. Bečki
MiMi se zasniva na dugogodišnjem iskustvu istoimenog njemačkog projekta i
realizira se uz pomoć uske suradnje sa Etno-Medicinskim centrom iz Hanovera/
Njemačka. Od ovog projekta koristi imaju osobe koje do sada nisu imale pristup
informacijama o zdravstvenom sistemu/sustavu.
Raduje nas da Vas pomoću ovog vodiča možemo podržati u namjeri da poboljšate
svoje zdravlje, da budete zdravi i fizički/tjelesno sposobni i prije svega da
ostanete zdravi.
7
Austrijski zdravstveni sistem/sustav
Zdravlje se za mnoge ljude ubraja među najbitnija dobra. Država Austrija se brine
da svim građanima koji u njoj žive omogući prvoklasnu zdravstvenu brigu/skrb
- nezavisno od njihovog pola/neovisno o njihovu spolu, starosti, obrazovanju,
porijeklu ili primanjima.
Javno zdravstvo, odnosno javna zdravstvena služba i zdravstvena uprava spadaju
u nadležnost savezne države, pokrajina i opština/općina. Pokrajine su, takođe(r),
nadležne da osiguraju bolničko liječenje, zatim da ponude usluge u oblasti
poboljšanja zdravlja i prevencije, kao i za dodjelu novčane naknade/doplatka
za tuđu pomoć i njegu. Opštine/općine su nosioci/nositelji socijalne pomoći i
socijalne brige/skrbi.
Austrijski zdravstveni sistem/sustav se dijeli na tri stuba/stupa:
1. Bolničko zbrinjavanje/ skrb (liječenje unutar bolničkih zidova)
Bolničke ustanove, privatne i državne bolnice, bolnice socijalnog osiguranja,
ustanove za rehabilitaciju, palijativni i hospic centri, centri za njegu bolesnika
2. Ambulantno zbrinjavanje/ skrb (liječenje van bolničkih zidova)
Ljekari/liječnici sa samostalnom praksom u pojedinačnim ili grupnim
ordinacijama, ambulante (kao na primjer alergijska ambulanta), kao i bolničke
ambulante.
3. Javna zdravstvena služba
Javna zdravstvena služba, kao važan treći stub/stup zdravstenog sistema/sustava
služi očuvanju zdravlja stanovništva (=Public Health).
U ob(a)veze javne zdravstvene službe spadaju, između ostalih: zaštita od infekcije, ekološka medicina i higijena, poboljšanje zdravlja i sprečavanje bolesti,
planiranje zdravlja, epidemiologija i podnošenje izvještaja o zdravlju, medicinski
krizni menadžment, kao i ostale oblasti.
8
Organizacija austrijskog socijalnog osiguranja
Širom Austrije postoje 22 nosioca/nositelja socijalnog osiguranja, na čelu sa
Glavnim savezom nosilaca/nositelja austrijskih socijalnih osiguranja, kao krovnom
organizacijom1.
Među ob(a)veze socijalnog osiguranja spadaju, pored plaćanja troškova medicinskih usluga, i prevencija bolesti, savjetovanje o sigurnosti (kao preventiva za
zaštitu od povrede na radu i profesionalnih oboljenja), kao i rehabilitacija.
Austrijsko socijalno osiguranje se zasniva/temelji na principima ob(a)veznog
osiguranja, solidarnosti i samouprave i obuhvata ogranke zdravstvenog
osiguranja, osiguranja od nezgode i penzijskog/mirovinskog osiguranja.
(Izvor: http://esv-bkk.sozvers.at/portal27/portal/bkkportal/channel_content/%20cmsWindow?p_tabid=6)
1 Brošura: Das Österreichische Gesundheitssystem. Zahlen – Daten – Fakten
(Juni 2010). Hg. BM Gesundheit.
9
1. Zdravstveno osiguranje
Ob(a)vezno zdravstveno osiguranje
Sve osobe koje žive i rade u Austriji su, principijelno, zdravstveno osigurane. Fond
zdravstvenog osiguranja (Krankenkasse) se ne može odabrati svojevoljno. U Austriji postoji takozvano ob(a)vezno osiguranje. Takođe(r) postoji i mogućnost da
se pored ob(a)veznog zaključi i dodatno, privatno zdravstveno osiguranje, da bi
se npr. dobile bolje ili dodatne usluge. Ob(a)vezno osigurane su sve osobe koje
žive i rade u Austriji. Osobe koje žive u Austriji, a rade na primjer u Švajcarskoj/
Švicarskoj, Njemačkoj ili Lihtenštajnu, nisu osigurane u Austriji, nego u zemlji u
kojoj rade.
Oko 99% austrijskog stanovništva je zaštićeno putem ob(a)veznog zdravstvenog
osiguranja. U zavisnosti od zanimanja/ovisno o zanimanju i sjedišta preduzeća/
poduzeća – kod penzionera/umirovljenika na osnovu mjesta boravka – određuje
se nadležni nosilac/nositelj osiguranja. To je, na primjer, jedan od devet regionalnih zavoda za osiguranje (GKK), osiguravajući zavod za zaposlene u javnim
službama (BVA), ili zavod za socijalno osiguranje zanatlija/obrtnika i preduzetnika/poduzetnika (SVA).
10
Osiguranik mjesečno plaća
određeni iznos, shodno svojim mjesečnim primanjima.
Kod radnika i službenika/
namještenika je i poslodavac
dužan plaćati jedan dio ovog
iznosa. Osobe koje rade minimalno radno vrijeme (dakle
osobe koje mjesečno zarade
maksimalno 386,80 Eura u
okviru stalnog radnog odnosa ili koje u kratkoročnom
radnom odnosu zarade u
prosjeku 29,70 Eura dnevno)
oslobođene su mjesečnog
plaćanja zdravstvenog osiguranja.
Ukoliko se razbolite ili doživite nezgodu i odete na liječenje ljekaru/liječniku ili
u bolnicu, Vaše zdravstveno osiguranje preuzima troškove liječenja i lijekova
(zdravstvenih pomagala).
Ukoliko Vam se desi da zbog bolesti ili povrede neko vrijeme niste u stanju raditi,
poslodavac je dužan plaćati Vam mjesečni dohodak jedno određeno vrijeme
(zavisno od dužine Vašeg radnog staža). Nakon toga, od zdravstvenog osiguranja
primate naknadu za bolovanje na jedno određeno vrijeme.
To znači da se u Austriji ni(t)ko ne može zbog bolesti naći u nevolji! U slučaju
povrede na poslu ili oboljenja uzrokovanih uslovima/uvjetima na Vašem radnom
mjestu, zbog kojih u najgorem slučaju ne možete više raditi, dobijate finansijsku
pomoć/potporu od osiguranja od posljedica nezgoda, i/ili penzijskog/mirovinskog osiguranja.
U austrijskom zdravstvenom osiguranju vlada princip solidarnosti. Visina doprinosa zavisi od/ovisi samo o visini mjesečnog dohotka a ne od zdravstvenog
stanja ili od toga ima li ne(t)ko porodicu/obitelj, koliko je star ili kojeg je (s)pola.
Znači da osobe koje više zarađuju (do maksimalne osnovice doprinosa, koja za
2013 godinu iznosi € 4.440,-), više i uplaćuju u zdravstveno osiguranje. U ovom
sistemu/sustavu zdravi plaćaju za bolesne, osobe koje žive same plaćaju za
porodice/obitelji, a mladi plaćaju za starije. Stoga svi imaju isti pristup uslugama
socijalnog zdravstvenog osiguranja!
(T)Ko je zdravstveno osiguran?
• Zdravstveno osiguranje imaju sva lica/osobe koje obavljaju nesamostalnu
djelatnost (službenici/namještenici i radnici), koji mjesečno zaradjuju više od
386, 80 € bruto. Sa početkom radnog odnosa ste automatski prijavljeni kod
zdravstvenog osiguranja od strane Vašeg poslodavca. Samostalni preduzetnici/poduzetnici, slobodni preduzetnici/poduzetnici (ljekari/liječnici, advokati/
odvjetnici, arhitekte) i dobrovoljno osigurani (osobe koje nemaju regularno
zdravstveno osiguranje i nisu suosiguranici) moraju sami predati zahtjev za
zdravstveno osiguranje.
• Samostalni djelatnici, koji su članovi zanatske komore i samostalni zaposlenici
u poljoprivredi i šumarstvu, ukoliko vrijednosna jedinica njihove firme/tvrtke
prelazi određenu vrijednost.
11
• Članovi porodice/obitelji mogu, u većini slučajeva, biti besplatno suosigurani
uz glavnog osiguranika. Bračni ili nevjenčani partneri se mogu besplatno
osigurati samo ukoliko su se ob(a)vezali na podizanje/odgoj djeteta do njegove
18. godine. Djeca mogu biti besplatno suosigurana kod roditelja do 18. godine.
U dobi između 18 i 27 godina djeca mogu biti osigurana uz roditelje samo
ukoliko su još na školovanju ili izučavanju zanata. Osobe sa ograničenim
tjelesnim ili mentalnim sposobnostima su besplatno osigurane i u slučaju da ne
mogu raditi.
• Učenici na izučavanju zanata
• Za penzionere/umirovljenike i nezaposlene važe posebna pravila.
• Stranci kojima je potrebna potpora, zaštita i pomoć (potražioci azila, azilanti,
prognanici) su zdravstveno osigurani.
• Korisnici/Primatelji minimalne socijalne pomoći (tzv. Mindestsicherung).
12
Lica/Osobe bez zdravstvenog osiguranja su ob(a)vezne same snositi troškove
zdravstenih usluga/liječenja. Izuzetak su slučajevi pružanja hitne pomoći.
(T)Ko liječi neosigurana lica/osobe?
Za lica/osobe koje nisu zdravstveno osigurane i ne mogu platiti usluge zdravstvenog osiguranja, postoje posebne ustanove koje u hitnim slučajevima pružaju
medicinsku pomoć (pogledajte dodatne informacije).
Najvažnije usluge zakonskog zdravstvenog osiguranja
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Liječenje kod ljekara/liječnika opšte/opće prakse- i specijaliste
Liječenje u bolnicama (boravak u bolnici ili ambulantno)
Pregledi novorođenčadi, beba, djece i maloljetnika
Liječničke usluge tokom trudnoće i usluge babica/primalja, kao i naknada
za trudnice/porodilje/rodilje
Humano-genetski pregledi (npr. kontrola plodove/plodne vode
kod rizične trudnoće)
Usluge u cilju ranog otkrivanja bolesti i prevencije (npr. vakcinacija/
cijepljenje, detaljni preventivni pregledi)
Usluge zdravstvenih radnika koji nisu ljekari/liječnici
(kao npr. psihoterapija, fizioterapija, ergoterapija/
bolesnička gimnastika ili logopedska/govorna terapija)
Usluge u cilju dijagnostike (npr. laboratorij(a), rentgen, EKG,
EEG, kompjuterska tomografija)
Sredstva za liječenje i lijekovi
Pomoćna sredstva (kao npr. naočale) i pomagala (npr. invalidska kolica)
Medicinska kućna njega bolesnika
Novčana naknada na osnovu potvrde o radnoj nesposobnosti zbog bolesti
medicinske mjere rehabilitacije (boravak u rehabilitacionom
centru, pomagala)
Zubarski pregledi i vještački/umjetni zubi (samo djelomično, zlatni umeci/
plombe se plaćaju privatno)
Preuzimanje troškova transporta bolesnika (pod određenim uvjetima)
Pospješavanje zdravlja (informacije o vođenju zdravog života)
Detaljnije informacije o uslugama možete dobiti kod svoga fonda zdravstvenog
osiguranja (Krankenkasse).
13
Veliki broj usluga koje nudi ob(a)vezno zdravstveno osiguranje važe samo
na prostoru Austrije. Djelomično se snose i troškovi liječenja koje se odvija u
zemljama članicama Evropske unije kao i zemljama Evropskog ekonomskog
prostora (Norveška, Island, Lihtenštajn). Osim toga postoje i posebni dogovori sa
pojedinim državama. Detaljnije informacije na ovu temu možete dobiti preko
Vašeg fonda zdravstvenog osiguranja (Krankenkasse). Ukoliko se radi o unaprijed
planiranom boravku u bolnici negdje u inostranstvu/inozemstvu, obavezno je
unaprijed tražiti dozvolu kod svog fonda zdravstvenog osiguranja.
Ob(a)vezno zdravstveno osiguranje principijelno ne snosi troškove za
• smještaj u jednokrevetnoj sobi za vrijeme liječenja u bolnici,
kao ni liječenje od strane glavnog ljekara/liječnika
• određene stomatološke usluge (zlatne plombe, itd.)
• lijekove koji se dobivaju bez recepta i one koji se ne nalaze na spisku lijekova
Glavnog saveza austrijskog socijalnog osiguranja
• usluge koje sa medicinskog stanovišta/strane nisu nužno potrebne
(npr. test sposobnosti, zdravstvene potvrde)
• potvrde za škole, udruženja, privatna osiguranja, potvrda o potrebi za
njegom nekog od članova porodice/obitelji, kako bi se otišlo na bolovanje
radi njege istog (potvrda za Pflegeurlaub)
• sve preglede koji nisu navedeni na spisku usluga, odnosno nisu predviđeni
u okviru preventivnih pregleda
• posjete ljekaru/liječniku, ukoliko ste u određenom vremenskom periodu već
bili kod ugovornog ljekara/liječnika iste specijalnosti (npr. ljekar/liječnik opšte/
opće prakse ili očni ljekar/liječnik). Vremenski period je različit kod različitih
fondova zdravstvenog osiguranja. Za osiguranike regionalnih fondova
zdravstvenog osiguranja (GKK) to važi za tromjesečje, a za osiguranike Zavoda
za socijalno osiguranje (SVA) je to period od jednog mjeseca.
• svaku posjetu drugom/novom ljekaru/liječniku po izboru (bez ugovora sa
zdravstvenim osiguranjem - tzv. Wahlarzt), ukoliko ste već bili kod ljekara/
liječnika po izboru iste specijalnosti. Za osiguranike regionalnih zdravstvenih
fondova (GKK) ovo važi jedno kalendarsko tromjesečje, a za osiguranike
Zavoda za socijalno osiguranje (SVA) važi jedan mjesec.
14
Nadoplata/participacija
Pri korištenju određenih usluga zdravstvenog osiguranja, jedan dio troškova
morate snositi sami. Participacija za lijekove iznosi 5,30 € po pakovanju prepisanog lijeka. Prilikom boravka u bolnici ob(a)vezni ste platiti takozvanu dnevnu
naknadu u iznosu od 10€ do 17€ po danu. Kod boravka u banji ili rehabilitacionom centru, obračunava Vam se novčana nadoknada po provedenom danu,
koja se određuje na osnovu Vaših mjesečnih primanja. Za E-Karticu (elektronsku
zdravstvenu karticu) Vam se obračunava 10,30 € jednom godišnje. Ukoliko
spadate u grupu samostalnih preduzetnika/poduzetnika i osigurani ste u Zavodu za
socijalno osiguranje zanatlija/obrtnika i privatnih preduzetnika/poduzetnika,
ob(a)vezni ste pri posjeti ljekaru/liječniku platiti oko 20% od ukupnih troškova
liječenja.
Oslobađanje od nadoplate
Da ni(t)ko ne bi bio finansijski preopterećen, postoje određene mogućnosti
oslobađanja od nadoplate. Nadoplate su oslobođene osobe sa malim mjesečnim
primanjima, djeca do 18. godine života, hronični bolesnici, kao i penzioneri/
umirovljenici koji primaju nisku penziju.
Od participacije za lijekove kao i dnevne nadoknade za boravak u bolnici su
takođe(r) oslobođeni: lica/osobe koje boluju od prijenosnih bolesti (koje se, kao
npr. tuberkuloza, moraju prijaviti), lica/osobe na civilnom služenju vojnog roka
i članovi njihovih porodica/obitelji, kao i potražioci azila koji su primljeni pod
državnu brigu/skrb, tj. koji su u tzv. Grundversorgung-u.
Od participacije za ljiekove su oslobođene i osobe kod kojih participacija
premašuje iznos od 2% njihovog prošlogodišnjeg dohotka.
Visina nadoplate i mogućnost oslobađanja od nadoplate kod (po)stavljanja
vještačkih/umjetnih zuba je različito regulisana, u zavisnosti od/ovisno o zdravstvenom fondu. Raspitajte se kod Vašeg zdravstvenog fonda (Krankenkasse)!
15
2. Kod ljekara/liječnika
Koji bi mi ljekar/liječnik odgovarao?
U Austriji možete sami odabrati ljekara/liječnika kod kojeg želite obaviti pregled.
Osobe koje imaju ob(a)vezno zdravstveno osiguranje mogu pomoću E-Kartice
odabrati ljekara/liječnika po vlastitom izboru, bez ikakve novčane nadoknade.
Uslov/Uvjet je da dotični ljekar/liječnik ima ugovor sa fondom zdravstvenog
osiguranja (=Kassenärzte bzw. Vertragsärzte).
Naravno da možete odabrati i ljekara/liječnika koji nema takav ugovor, dakle
ljekara/liječnika sa privatnom ordinacijom (Privatarzt) ili takozvanog ljekara/
liječnika po izboru, „Wahlarzt“. U tom slučaju pregled se plaća na licu mjesta,
a potom se potvrda o uplaćenom novcu (Honorarnote) predaje zdravstvenom
osiguranju (Krankenkasse). Nakon toga je moguće da zdravstveno osiguranje
vrati jedan dio novca koji je uplaćen kod ljekara/liječnika (samo za usluge
za koje je u ugovoru već određena tarifa i samo do 80% iznosa kojeg bi
zdravstveno osiguranje platilo ljekaru/liječniku koji je pod ugovorom sa
zdravstvenim osiguranjem).
Među ljekarima/liječnicima razlikujemo između ljekara/liječnika opšte/opće
prakse i ljekara/liječnika specijaliste. Ljekari/liječnici opšte/opće prakse se
takođe(r) nazivaju i kućnim ljekarom/liječnikom (Hausarzt). Kućni ljekar/liječnik
može, po potrebi, obaviti ljekarsku posjetu bolesniku i u njegovom domu. Po
mogućnosti biste trebali odabrati kućnog ljekara/liječnika koji je u blizini Vašeg
mjesta stanovanja i kod njega i ostati, jer Vas on onda najbolje poznaje, a time i
Vaše zdravstveno stanje. On će Vas onda, po potrebi, uputiti i kod odgovarajućeg
specijaliste. Po jednom tromjesečju (ako ste osiguranik GKK) ili jednom mjesečno
(ako ste osiguranik SVA) možete posjetiti samo jednog kućnog ljekara/liječnika.
Specijalisti su ljekari – stručnjaci na jednom određenom polju, kojim se onda
isključivo bave, a to su npr. ginekolozi ili specijalisti za uho-grlo-nos.
16
Principijelno po jednom tromjesečju možete posjetiti tri različita ljekara/liječnika
specijaliste bez uputnice (dakle samo sa E-karticom). Za dalje posjete specijalisti
potrebna Vam je uputnica od Vašeg kućnog ljekara/liječnika. Bolje je međutim
uvijek prethodno uzeti uputnicu od kućnog ljekara/liječnika. Na takvoj uputnici
Vaš kućni ljekar/liječnik saopštava specijalisti koja vrsta pregleda se preporučuje
odnosno zbog čega ste poslani kod specijaliste. Nakon pregleda specijalista
šalje nalaz Vašem kućnom ljekaru/liječniku, u kojem mu saopštava koji pregledi
su obavljeni i šta je otkriveno/ustanovljeno prilikom pregleda.
Prije nego što se odlučite za jednog ljekara/liječnika, razmislite u miru šta je Vama
osobno važno. Možda želite radije na pregled kod ženskog nego kod muškog
ljekara/liječnika. Možda Vam mjesto gdje se ordinacija nalazi igra važnu ulogu,
jer ste ovisni o gradskom prevozu. Takođe(r) se isplati uporediti radno vrijeme
različitih ljekara/liječnika.
Dobar ljekar/liječnik bi Vas trebao tačno saslušati i sve potanko objasniti, šta on
radi i zašto Vam preporučuje određeno liječenje. On sarađuje sa drugim ljekarima/liječnicima, te će Vas po potrebi uputiti specijalisti ili u bolnicu. Ako niste
zadovoljni sa Vašim ljekarom/liječnikom ili nemate povjerenja u njega, onda
možete jednostavno otići drugom ljekaru/liječniku. Za osiguranike kod regionalnih osiguravajućih zavoda (Gebietskrankenkasse) je to moguće početkom svakog
novog kalendarskog tromjesečja. Dakle, početkom januara, aprila, jula ili oktobra. Međutim, nije preporučivo često mijenjati ljekara/liječnika, jer svaki ljekar
Vas mora opet iznova upoznati, a i Vi njega. Osim toga se prilikom stalnog mijenjanja može desiti da se neki pregledi dvostruko urade, a isti mogu biti (kao na
primjer rendgen) rizični za Vaše zdravlje.
Pripreme pred odlazak ljekaru/liječniku
Prije nego što odete ljekaru/liječniku potrebno je da se pripremite za ljekarski
pregled. Pri tome možete tačno posmatrati i zapisati Vaše poteškoće ili bolove.
17
Zapišite isto tako, koje lijekove trenutno koristite i da li ste u posljednje vrijeme
bili kod drugog ljekara/liječnika. Takođe(r) možete sebi napisati pitanja koja želite
postaviti ljekaru/liječniku.
Ako ne znate dobro njemački jezik, bitno je da povedete nekoga kao prevodioca.
Zdravstveno osiguranje ne snosi troškove prevođenja prilikom posjete ljekaru/
liječniku. Vi naravno smijete povesti nekoga od članova porodice/obitelji ili
prijatelja kod ljekara/liječnika, koji bolje razumije njemački jezik. U mnogim
gradovima postoji registar gdje su navedeni svi ljekari/liječnici sa poznavanjem
stranih jezika ili kod kojih osoblje ordinacije govori više jezika.
Najbolje je putem telefona unaprijed dogovoriti termin za Vaš pregled. Tako
možete skratiti čekanje u ordinaciji.
18
Ako trebate termin, zato što ste akutno bolesni i zato što Vam nije dobro, recite
to odmah pri telefonskom razgovoru, jer ćete tako brže dobiti termin. Naravno
možete otići i bez termina, u toku radnog vremena ordinacije, ali onda trebate
računati na duže čekanje.
Ukoliko Vam je skroz loše ili ste jako slabi i ne možete zbog toga ići kućnom
ljekaru/liječniku, onda on može doći kod Vas. Koristite mogućnost kućnog
liječenja samo po prijekoj potrebi, odnosno onda kad drugačije ne ide.
Informacije o ljekarima/liječnicima i njihovim ordinacijama možete naći na
internet- stranici ljekarske komore (http://www.aerztekammer.at/).
Šta moram ponijeti kad idem kod ljekara/liječnika?
Prilikom odlaska ljekaru/liječniku obavezno ponesite Vašu E-karticu (E-Card).
Takođe(r) ponesite spisak lijekova koje koristite. Možda Vam ljekar/liječnik zatraži
i knjižicu sa obavljenim vakcinacijama/cijepljenjem, knjižicu alergija ili rendgenske slike, ako ste u zadnje vrijeme bili na snimanju.
Razgovor sa ljekarom/liječnikom
Objasnite ljekaru/liječniku u miru, zašto ste došli i koje poteškoće i bolove imate.
Pazite na to, da on razumije šta Vi govorite, te da Vi razumijete šta on govori.
Slobodno priupitajte više puta, ukoliko Vam nešto nije jasno.
Budite iskreni prema Vašem ljekaru/liječniku i nemojte mu ništa prećutati, npr.
ako puno pušite ili ako pijete alkohol. Nemojte uljepšavati Vaš način ishrane ili
Vaše sportske aktivnosti.
Ukoliko sumnjate u lijekove ili u liječenje koje Vam je ljekar/liječnik predložio,
razgovarajte sa njim o tome. Ako Vam ljekar/liječnik prepiše lijekove, onda je
bitno da ih i uzimate, i to tačno tako kako Vam je ljekar/liječnik to preporučio!
Ako se prilikom korištenja lijekova osjećate lošije ili ako dođe do pojave novih
poteškoća, morate odmah popričati s Vašim ljekarom/liječnikom o tome, prije
nego prekinete propisanu terapiju.
Ako ipak samovoljno prestanete uzimati lijekove i odete ponovo kod ljekara/
liječnika zato što Vam se stanje nije popravilo, recite mu otvoreno da lijekove
niste uzimali. Ljekar/liječnik to inače ne može znati i za Vaše dalje liječenje bi
mogao izvući pogrešan zaključak. U tom slučaju bi mogao pomisliti da je lijek koji
Vam je već prepisao bio preslab, te bi Vam mogao prepisati nešto jače!
Ob(a)veza čuvanja tajne/šutnje
Ljekari/liječnici i ljekarsko osoblje ne smiju drugima prenijeti bilo šta o Vama,
Vašem zdravlju ili o Vašoj porodici/obitelji. To znači da ljekaru/liječniku možete
otvoreno reći sve što bi moglo imati veze sa Vašim oboljenjem. Bez Vaše izričite
saglasnosti, ljekar/liječnik ne smije ni Vašem (bračnom) partneru ni bilo kome
drugom iz Vaše porodice/obitelji dati bilo kakve informacije o Vama.
19
Ljekar Vas mora informisati o sljedećem
•
•
•
•
•
•
Od koje bolesti vjerovatno bolujete
Koje Vam liječenje on preporučuje
Kako to liječenje djeluje, koliko dugo traje, koje rizike nosi i da li je
popraćeno bolovima
Smiruje li liječenje samo bolove ili liječi bolest
Koje druge vrste liječenja postoje
Pregledi/pretrage za rano otkrivanje bolesti i
preventivni pregledi/pretrage
Mnoga oboljenja (npr. rak, povišen krvni pritisak/tlak, dijabetes/šećer u krvi itd.) na
samom početku ne uzrokuju nikakve simptome/pokazatelje bolesti. Utvrđivanje
vrste oboljenja je međutim važno da bi se pravovremeno moglo započeti sa
odgovarajućim liječenjem te bolesti. Da bi se rano otkrilo o kojoj bolesti se radi, u
Austriji postoji mogućnost obavljanja redovnih preventivnih ljekarskih/liječničkih
pregleda/pretraga odnosno pregleda/pretraga u svrhu ranog otkrivanja bolesti.
Ovakve preglede plaća zdravstveno osiguranje. Za ljubav zdravlju bi svaka
osoba trebala obavljati ove vrste pregleda. Nude se sljedeći preventivni ljekarski
pregledi/liječničke pretrage odnosno pregledi/pretrage u svrhu ranog otkrivanja
bolesti:
20
• Jednom godišnje preventivni pregled/pretraga (Vorsorgeuntersuchung) kod
kućnog ljekara/liječnika ili kod interniste (osobe starije od 18 godina)
• Devet preventivnih pregleda/pretraga za djecu, jedan za omladinu, kod
dječijeg ljekara/liječnika ili ljekara/liječnika opšte/opće prakse
• Preventivni pregledi/pretrage za trudnice
• Besplatna zaštitna vakcinacija/cijepljenje za djecu i omladinu
• Preventivni zubarski pregledi za djecu i odrasle
• Jednom godišnje preventivni ginekološki pregledi/pretrage (donjeg dijela
trbuha) za rano otkrivanje raka kod žena (od 18. godine)
• Jednom godišnje preventivni ginekološki pregledi/pretrage grudi kod žena
starijih od 18 godina
• Svake dvije godine pravo na obavljanje mamografije (rendgensko snimanje
grudi) za žene starije od 40 godina
• Jednom godišnje preventivni pregled/pretraga za rano otkrivanje raka crijeva
(za žene i muškarce starije od 50 godina) kod kućnog ljekara/liječnika
ili kod interniste.
• Jednom godišnje preventivni pregled/pretraga za rano otkrivanje raka kod
muškaraca starijih od 50 godina (kod urologa, interniste ili kućnog ljekara/
liječnika).
Zaštitna vakcinacija/cijepljenje
Prenosive (infektivne) bolesti ni danas nisu ni u kom slučaju postale beznačajne.
Još uvjek od opasnih infektivnih bolesti godišnje oboli na hiljade/tisuće ljudi.
Zato je vrlo važno koristiti mogućnost preduzimanja preventivnih mjera. Vakcinacija/cijepljenje Vas štiti od mnogih infektivnih bolesti i s njima spojenih zdravstvenih rizika.
Djeca se skoro uvijek u okviru dječijih pregleda/pretraga vakcinišu/cijepe, što
znači da su većina djece u Austriji vakcinisana/cijepljena protiv najbitnijih bolesti.
Odrasle osobe često zapostave vakcinisanje. Ako ne živite dugo u Austriji, onda se
informišite kod ljekara/liječnika o potrebnoj vakcinaciji/cijepljenju! Ne zaboravite
da se neke vakcine/cjepiva moraju redovno obnavljati kada ste odrasli. Pri tome
je bitno vakcinisanje/cijepljenje protiv tetanusa i difterije. Vakcinisanje/cijepljenje
možete obaviti i kod Vašeg kućnog ljekara/liječnika. Troškove za vakcinisanje/
cijepljenje djece djelomično snosi zdravstveno osiguranje. Odrasli uglavnom
moraju sami snositi troškove, iako za neke vrste važnijih vakcina/cjepiva može biti
dodijeljena novčana pomoć.
Sve vakcinacije/cijepljenja će
biti upisane u knjižicu o vakcinaciji/cijepljenju, koju morate
ponijeti na svako vakcinisanje/
cijepljenje. Ako još nemate
knjižicu gdje su upisane
sve dotadašnje vakcinacije/
cijepljenja (tzv. Impfpass),
onda zamolite Vašeg kućnog
ljekara/liječnika ili zdravstveno
osiguranje (Krankenkasse) da
Vam izda jednu takvu.
21
3. U apoteci/ljekarni
Lijekove i zavojni materijal u Austriji možete dobiti samo u apoteci/ljekarni. Sve
apoteke/ljekarne imaju veliko crveno slovo “A“ iznad vrata. U Austriji ima oko
1.300 apoteka/ljekarni. Dnevno stoji oko 300 apoteka/ljekarni naizmjenično 24
sata na raspolaganju. Na apotekarski broj telefona 1455 možete non-stop/24 sata
dobiti dežurnu apoteku/ljekarnu.
U apoteci/ljekarni možete dobiti kako lijekove na recept, tako i one koji se izdaju
bez recepta. Lijekovi koje možete dobiti bez recepta su, na primjer, sprej za nos,
tablete protiv mučnine pri putovanju ili lijekovi protiv glavobolje. Takve i slične
lijekove možete kupiti u apoteci/ljekarni i bez ljekarskog/liječničkog recepta. Za
lijekove koje možete dobiti samo uz ljekarski/liječnički recept, potrebna je posjeta ljekaru/liječniku koji će vam prepisati određeni lijek. Recept koji dobijete
od ljekara/liječnika potrebno je onda predati u apoteci/ljekarni, gdje ćete dobiti
odgovarajući lijek. Zdravstveno osiguranje snosi troškove samo za lijekove za koje
imate recept. Recept je važeći u apoteci/ljekarni najkasnije mjesec dana od dana
izdavanja.
Ukoliko imate zaključeno ob(a)vezno zdravstveno osiguranje, apoteka/ljekarna
direktno obračunava troškove lijekova sa Vašim zdravstvenim osiguranjem, a
Vi plaćate samo propisanu nadoplatu, tzv. participaciju („Rezeptgebühr“), koja
po pakovanju iznosi 5,30 €. Ukoliko je cijena lijeka ili zavojnog materijala niža
od propisane participacije za recept, Vi naravno plaćate nižu cijenu. Ukoliko
imate niska mjesečna primanja, možete kod Vašeg zdravstvenog osiguranja
potražiti oslobađanje od plaćanja participacije („Rezeptgebührbefreiung“).
Ukoliko ste prinuđeni redovno kupovati veći broj lijekova i suma novca izdatog za
lijekove premaši određenu granicu u toku jedne godine, dolazi do automatskog
oslobađanja od plaćanja participacije za recept. Oslobođeni plaćanja su takođe i
potražioci azila koji su u programu opšte/opće brige/skrbi, tzv. Grundversogung-u,
kao i lica/osobe na civilnom služenju vojnog roka (Zivildiener) i članovi njihovih
porodica/obitelji, osobe koje su zdravstveno osigurane preko socijalnog (kroz
„Mindestsicherung“), i penzioneri /umirovljenici sa pravom na zaštitni dodatak uz
penziju (Ausgleichszulage). Oslobađanje od plaćanja se u ovim slučajevima odvija
automatski, preko kartice za osiguranje, takozvane E-kartice.
22
Može se desiti da su Vama potrebni lijekovi trenutno nestali u apoteci/ljekarni i da
se moraju naručiti. Željeni lijek, uglavnom, je u apoteci/ljekarni narednog dana.
Ukoliko neki lijek uzimate redovno, preporučuje se pravovremeno uzimanje
recepta i lijeka, dakle prije nego ispraznite staro pakovanje. Neki lijekovi, kao na
primjer različite kreme, se prave direktno u apoteci/ljekarni. Većina lijekova se
ipak proizvodi u velikim farmaceutskim fabrikama/poduzećima.
Pored lijekova i zavojnog materijala, apoteke/ljekarne Vam nude i druge različite
proizvode, poput dodataka ishrani, sprejeva za komarce, kozmetike za alergičare,
bonbona protiv kašlja, i tako dalje.
Apoteke/ljekarne su obično otvorene radnim danima od 09:00 do 18:00 sati.
Neke apoteke/ljekarne su srijedom popodne zatvorene. Noću i preko vikenda je
u Vašoj blizini uvijek jedna od apoteka/ljekarni dežurna. Koja od apoteka/ljekarni
ima dežurstvo, možete saznati iz lokalnih novina ili je to napisano na vratima Vaše
apoteke/ljekarne. Ukoliko potražite apoteku/ljekarnu izvan uobičajenog radnog
vremena da biste kupili lijek ili zavojni materijal, ob(a)vezni ste platiti dodatni
iznos za takozvanu noćnu uslugu (pogledajte sliku).
23
4. Kod zubara
Svaka osoba (uključujući i djecu po izbijanju prvih zubića i trudnice) treba
redovno (barem 2 puta godišnje) otići zubaru radi savjetovanja i kontrole, čak
i ako nema poteškoća sa zubima. Na taj način se unaprijed sprečavaju bolovi i
neprijatne hitne intervencije zubara, a tako se može i u miru upoznati zubar u
kojega se ima povjerenje i koji će objasniti kako najbolje održati zdravim svoje
zube, a i zube svoje djece (npr. pravilnom ishranom, izbjegavanjem slatkih pića,
održavanjem pravilne higijene usta, itd.)!
Sva(t)ko može sa svojom zdravstvenom karticom (E-Card) po želji posjetiti zubara
nebrojeno puta (nakon prethodno telefonski dogovorenog termina) ili pak zubnu
ambulantu (u hitnom slučaju i bez zakazanog termina).
Za hitne slučajeve noću ili vikendom, uglavnom, postoji dežurna služba. Informacije možete dobiti i od službe hitne pomoći. Bolnice nisu nadležne za pružanje
hitnih zubarskih intervencija.
Ukoliko ne(t)ko ne posjeduje zdravstvenu karticu (E-Card) ili nije osiguran, postoje
zubne ordinacije odnosno bolnice u kojima se pružaju zubarske usluge (liječenje
ili vađenje zuba) licima bez zdravstvenog osiguranja.
Preporučuje se raspitati se u porodici/obitelji, kod prijatelja i poznanika, gdje
se oni osjećaju dobro zbrinuti (u kojoj zubnoj ordinaciji), da bi se lakše odabrao
odgovarajući zubar. Ukoliko se osjećate nelagodno kad ste sami, a morate kod
zubara, na zakazani termin možete povesti i pratioca. Ukoliko je moguće, neka to
bude samo jedna osoba.
Ukoliko postoje problemi pri sporazumijevanju, obavezno povedite prevodioca/
prevoditelja. Tačna zubarska anamneza i uspostavljanje dijagnoze odnosno
terapije, kao i davanje uputa kako se ponašati kod kuće nakon zahvata bi u
protivnom moglo postati nemoguće, kao i znatno ugroziti uspjeh terapije.
24
Za osnovne zahvate odnosno prvu pomoć kod zubara (plombe, liječenje korijena
zuba, vađenje zuba, podsijecanje vrhova korijena), kao i redovnu kontrolu zuba
svako pola godine, troškove u potpunosti snosi zdravstveno osiguranje. Kod
preventivnih intervencija (detaljno/mehaničko čišćenje zuba i higijena usta),
davanje lokalne anestezije (injekcije za sprečavanje boli) za vrijeme popravka
zuba, stavljanje bijelih plombi ili proteze (parcijalne, totalne proteze od plastike
ili metala, zatim ugrađivanje mosta ili krune, implantata) i ortopedskih zahvata
na vilici (ortodontski aparat) zdravstveno osiguranje snosi samo djelomično
troškove (prema vrsti zahvata). Za izuzetne/iznimne slučajeve postoji zaštitni
fond pri zdravstvenom osiguranju, koji snosi troškove paticipacije za zubne
proteze ili za „treće zube“ (samo za osobe sa malim primanjima a koje su
podnijele zahtjev za to).
O tome koja vrsta zahvata ili liječenja bi bila medicinski korisna, trebalo bi se
detaljno posavjetovati sa zubarom, po potrebi uz pomoć prevodioca/prevoditelja. Ukoliko pacijent mora računati sa troškovima, iste treba pismeno utvrditi
finansijskim planom liječenja. Ukoliko niste sigurni koje troškove snosi Vaše
zdravstveno osiguranje, a koje ne, pitajte Vašeg zubara direktno.
25
5. U bolnici
Koja bolnica je odgovarajuća za mene?
O tome da li radi liječenja bolesti ili radi operacije morate ili ne morate u bolnicu,
odlučuje Vaš ljekar/liječnik. Ako imate ob(a)vezno zdravsteno osiguranje, možete
biti upućeni samo u javne bolnice. To npr. mogu biti i Univerzitetske/Sveučilišne
klinike. Usluge u privatnim klinikama mogu koristiti samo osiguranici koji plaćaju
odgovarajuće dodatno zdravstveno osiguranje.
Vaš ljekar/liječnik će Vas uputnicom na bolničko liječenje uputiti u Vama najbližu
bolnicu, koja je odgovarajuća za Vaše liječenje. Ukoliko ipak poželite otići u drugu
bolnicu, razgovarajte s ljekarom/liječnikom koji Vas je uputio u bolnicu.
26
Uputa na bolničko liječenje
Vaš kućni ljekar/liječnik ili specijalista Vas upućuje u bolnicu. Ispunjenu uputnicu
morate ponijeti sa sobom u bolnicu. Za neke operacije više ne morate ostati u
bolnici danima ili sedmicama/tjednima. Neke operacije se obavljaju ambulantno
ili u ordinaciji specijalista. To znači da poslije operacije možete istog dana biti
otpušteni iz bolnice. Duži boravak u bolnici se naziva “stacionarni boravak“
(„stationärer Aufenthalt“).
Ukoliko morate u bolnicu radi liječenja, u osnovi ne morate plaćati nikakve
troškove unaprijed – bolnica to direktno obračunava sa zdravstvenim osiguranjem. Jedino finansijsko opterećenje koje Vi snosite je participacija po danu
boravka u bolnici. Ovi troškovi su različiti od pokrajine do pokrajine, a u Beču
trenutno iznose 11,46 € po danu. Ali i tu doplatu samo plaćate za 28 dana po
kalendarskoj godini. Od plaćanja ove vrste troškova su oslobođene osobe koje
su radi socijalne ugroženosti oslobođene plaćanja participacije za lijekove,
osobe koje su u bolnici radi doniranja organa, porođaja, kao i osobe koje boluju
od zaraznih bolesti koje moraju biti prijavljene.
Ob(a)vezno zdravstveno osiguranje snosi troškove samo za medicinski
potrebno liječenje, paušal za smještaj i hranu. Ukoliko izrazite posebne želje,
kao npr. liječenje kod određenog ljekara/liječnika ili smještaj u jednokrevetnoj
sobi, onda ove troškove morate sami snositi. Vaše zdravstveno osiguranje ne
snosi tu vrstu troškova. Ukoliko ste eventualno osigurani preko nekog dodatnog,
privatnog zdravstvenog osiguranja, preporučuje se da takve dokaze ponesete
sa sobom u bolnicu. Ako ste privatno osigurani, takođe(r) je moguće da veći dio
troškova morate uplatiti unaprijed, još prije početka liječenja.
Prilikom potpisivanja ugovora sa bolnicom, posavjetujte se sa prijateljima ili
poznanicima koji dobro govore njemački jezik. Postavljajte pitanja dok Vam nije
sve jasno.
Anamneza
Anamneza znači da prije početka liječenja vodite opširni razgovor sa bolničkim
ljekarom/liječnikom. Kroz razgovor će ljekar/liječnik pokušati da stvori sliku
o Vašem zdravstvenom stanju i da sazna istoriju/povijest Vaše bolesti. Budite
otvoreni i iskreni u razgovoru o Vašim zdravstvenim poteškoćama i nastanku
bolesti. Bolnički ljekar/liječnik nije uvijek upoznat sa Vašim zdravstvenim stanjem,
27
kao što je to Vaš kućni ljekar/liječnik. Budite iskreni, iako su Vam neki odgovori
eventualno neprijatni (na primjer pušenje)! Ljekar/liječnik i cjelokupno bolničko
osoblje podliježu obavezi čuvanja tajne/šutnje, isto kao i Vaš kućni ljekar/liječnik.
Bez Vašeg odobrenja, zabranjeno im je trećim osobama davati informacije o
Vašem zdravstvenom stanju. Iz tog razloga je važno da ih informišete kome
smiju dati informacije o Vašem zdravstvenom stanju (Vašem bračnom partneru,
porodici/obitelji, prijateljima?), i koga da nazovu u hitnim slučajevima.
28
Šta da ponesem u bolnicu?
Postoji cijeli niz stvari koje biste trebali ponijeti sa sobom na planirani stacionarni
boravak u bolnici.
Tu spadaju razni dokumenti kao npr.:
•
•
•
•
•
Elektronska kartica zdravstvenog osiguranja (E-kartica/E-card)
Uputnica za bolnicu
Lična karta/osobna iskaznica ili pasoš/putovnica
Knjižica vakcinacije, iskaznica krvne grupe, iskaznica alergija
Sva dokumentacija koja može dati informacije o Vašem zdravstvenom stanju
(rentgenski snimci, laboratorijski nalazi, ljekarski/liječnički nalazi i
lista lijekova koje redovno koristite)
• Eventualno pismena dokumentacija o Vašem posljednjem boravku u bolnici
• Eventualno dan i mjesto posljednje operacije, kao i ime
odgovornog ljekara/liječnika
• Eventualno potvrda dodatnog privatnog osiguranja o preuzimanju troškova
Dodatno su Vam potrebne i lične/osobne stvari, kao npr.:
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Sredstva za higijenu
Pidžama/ Spavaćica
Ogrtač
Papuče
Peškiri/ručnici
Po potrebi naočale
Lijekovi
Donji veš
Dnevna garderoba
Brojevi telefona porodice/obitelji i prijatelja
Ime, adresa i broj telefona kućnog ljekara/liječnika
Stvari za slobodno vrijeme: radio sa slušalicama, knjige, novine, papir i olovka
Zaštita za uši i naočale za spavanje, ukoliko imate lagan san i ležite u sobi sa
više osoba
• Nešto novca
Veći dio novca i vrijedne stvari ostavite kod kuće.
29
Česti pregledi
Boravci u bolnici i priprema operacije nose sa sobom red pregleda/pretraga.
Pregledi/pretrage su bitni da bi ljekar/liječnk mogao što detaljnije dobiti
sliku o Vašem zdravstvenom stanju, kao i o bolesti od koje bolujete. Najčešći
pregledi/pretrage su vađenje krvi, rendgenska snimanja, EKG za provjeru stanja srca i
ultrazvuk za pregled unutrašnjih/unutarnjih organa. Kompjuterska (CT) i magnetna rezonanca su pregledi na koje su pacijenti takođe(r) često upućeni.
Prilikom oba ova pregleda će Vas uvući u aparat u obliku cijevi. Eventualno se
može desiti da Vam neki od ovih pregleda bude neugodan (npr. da imate osjećaj
tjeskobe), ali su svi ovi pregledi principijelno bezopasni i ne izazivaju bolove.
Ako Vam predstoji operacija, u sedmicama/tjednima prije operacije će Vam često
vaditi krv, tako da bi se u slučaju potrebe, tokom/tijekom operacije, mogla za
transfuziju upotrijebiti Vaša, a ne tuđa krv.
Informacije prije operacije, dužnosti ljekara/liječnika
Prije operativnog zahvata, ljekar/liječnik Vas mora opširno informisati/
informirati o mogućnostima i rizicima koje nosi planirani zahvat. Dobro ga
saslušajte, postavljajte pitanja i dozvolite da Vam sve detaljno objasni, pogotovo
ono što Vi smatrate bitnim. Ukoliko ne razumijete dovoljno njemački jezik, neka
Vam u tome pomognu rodbina ili prijatelji. Zamolite ljekara/liječnika da Vam sve
objasni jednostavno i razumljivo. Pitajte za objašnjenje stručne terminologije
koju ne razumijete! Na kraju/najzad morate potpisati saglasnost/suglasnost za
operaciju, bez koje ne možete biti operisani/operirani. Dobro pročitajte
saglasnost/suglasnost i potpišite samo ono što ste i razumjeli!
Ako Vi ili osoba koja Vas prati na liječnički termin ne razumijete dovoljno njemački
jezik, a u cilju pojašnjenja prije operacije, zahtjevajte bolničkog prevodioca/
prevoditelja. Bolnice su u većini slučajeva spremne, na Vaš izričit zahtjev, pozvati
prevodioca/prevoditelja. Ukoliko je prevodilac/prevoditelj potreban da bi Vam se
pojasnio operativni zahvat, klinika mora snositi troškove pr(ij)evoda.
Prije same operacije neophodne su različite pripreme. Moguće je npr. da se dio
tijela koji se operiše/operira mora depilirati/obrijati. Da biste se što bolje
pripremili za operaciju, upitajte Vašeg ljekara/liječnika za savjete.
30
Za vrijeme operacije se nalazite pod narkozom. Postoje dvije vrste narkoze.
Lokalna, koja djeluje samo na jedan dio tijela (dakle pri svijesti ste, ali ne
osjetite bol na dijelu tijela koji se operiše/operira) i opšta/opća narkoza, koja Vas
u potpunosti uspava. Za narkozu je zadužen anesteziolog/anestezist. Prije operacije, anesteziolog/anestezist će sa Vama voditi razgovor o prijemu narkoze. Ako
se bojite narkoze ili se brinete, recite mu o Vašem strahovanju. Anesteziolog/
Anestezist Vam možda može umanjiti strah i brige, ako Vam stručno i detaljno
objasni postupak narkoze.
Ako se operišete/operirate ambulantno i poslije zahvata možete direktno/izravno
kući, važno je da znate kako da se pripremite za operaciju i kako da se ponašate
poslije iste. Za uspjeh operacije i naknadno liječenje je veoma važno da ste sve
upute dobro razumjeli i da ih se pridržavate.
To takođe(r) važi za upute koje primate prije operacije u bolnici. Zapamtite od
kada ne smijete jesti i piti. Veoma je važno da se pridržavate tih uputa, jer inače
može doći do teških komplikacija.
Ako poslije operacije osjetite jake bolove, odmah obavijestite medicinsko osoblje
o tome.
31
Svakodnevnica u bolnici
U bolnici ljekari/liječnici i medicinsko osoblje pokušavaju otkriti bolesti, liječiti i
spriječiti pogoršanje bolesti, olakšati zdravstvene tegobe ili pomoći pri porođaju/
porodu. Pored toga se brinu za Vaš smještaj i ishranu.
To znači, da za boravak u bolnici ne morate nositi sa sobom posteljinu i da
Vam rodbina naravno može doći u posjetu, ali Vam ne moraju donositi hranu u
bolnicu. U bolnici svakodnevno dobijate hranu. Ako imate posebne želje i
potrebe, npr. ako ne jedete meso, recite to medicinskom osoblju pri prijemu u
bolnicu. Takođe(r) recite medicinskom osoblju ako neke prehrambene proizvode
ne jedete iz vjerskih razloga. Nakon toga oni će obratiti pažnju na to.
Važno je da se kod medicinskog osoblja informišete/informirate, šta možete
pojesti od hrane koju Vam eventualno donesu rodbina i prijatelji, a da ne
škodi Vašem ozdravljenju. Hrane u bolnici ima dovoljno i dobro je prilagođena
pacijentima.
32
Za vrijeme Vašeg boravka u bolnici, mnogo ljudi će biti oko Vas. Tu je prije
svega medicinsko osoblje: Glavni ljekar/liječnik odjeljenja/odjela, kojeg ćete
vjerovatno rijetko viđati, odjeljenski ljekar/liječnik i njegovi asistenti, medicinske
sestre i bolničari. Tu je naravno i osoblje za održavanje čistoće kao i osoblje iz
kuhinje, koje vjerovatno/vjerojatno nećete viđati. Moguće je da je u Vašoj bolnici
zaposlen i sveštenik/svećenik ili socijalni radnik.
Ljekari/liječnici Vas svakodnevno posjećuju u sobi u vidu vizite. To Vam nudi
pogodnu priliku da postavljate pitanja vezana za Vaše liječenje i Vaš oporavak.
U slučaju da je ljekarski/liječnički tim u žurbi i da nemaju dovoljno vremena za
Vas, nemojte im zamjeriti. Kao i medicinske sestre, i ljekari/liječnici su često pod
stresom. Često rade prekovremene sate, imaju veliki broj pacijenata i moraju misliti na više stvari istovremeno.
Možda Vam je neugodno da se za vrijeme vizite razgovara o Vašem zdravstvenom stanju pred osobama koje su s Vama u sobi ili pred studentima medicine.
Možda ne želite ni da Vas pregledaju pred drugima. U tim slučajevima je
veoma važno da to kažete. U mnogim bolnicama postoji mogućnost da Vas
pregledaju odvojeno. Činjenica je da to zadržava ljekara/liječnika, međutim Vi
to imate pravo zahtijevati.
Ako ste smješteni u višekrevetnoj sobi, možete imati problema sa nesanicom.
Kako Vam drugi pacijent ne bi ometao san, trebalo bi da ponesete naočale za
spavanje i zaštitu za uši. U bolnicama dan rano počinje. Svi pacijenti se rano bude
i u većini slučajeva u to doba još nemaju volju za doručak. Uistinu se to ne sviđa
nikome. Nažalost se ta činjenica ne da promjeniti, jer medicinsko osoblje i ljekari/
liječnici moraju stići na sve termine planirane za taj dan.
Poslije uspješne operacije možda će Vam doći puno ljudi u posjet(u). Ako se
radujete toj posjeti, onda to može imati pozitivan uticaj/utjecaj na brže ozdravljenje. Ali prije nego što mama, tata, baka, djed, rođak, prijatelji, kolege ili Vaš
fudbalski/nogometni klub dođu u posjet(u), pomislite na tri stvari: Kao prvo,
primite samo toliko posjete koliko možete podnijeti a da Vam ne smeta. Ako ste
umorni ili slabi, pošaljite goste jednostavno kući! Glavni cilj je Vaš brzi oporavak i
ozdravljenje!
33
Kao drugo: Vaša posjeta treba da se (osim u apsolutno posebnim slučajevima)
pridržava označenog vremena za posjetu. I kao treće: Nemojte zaboraviti
pacijenta koji sa Vama dijeli sobu. Možda je tek operisan/operiran i potrebno
mu je puno mira. Ako ste u stanju da možete hodati, najbolje je da s posjetom
napustite sobu i prošetate hodnikom, kroz bolnički park ili da posjetite kafeteriju.
Otpust iz bolnice
Prije nego što napustite bolnicu, treba da znate kako treba izgledati Vaš dalji
tretman. Moguće je da za daljnje liječenje morate još jednom doći u
bolnicu. Možda trebate koristiti određene lijekove ili posebnu dijetalnu ishranu.
Eventualno morate često na preglede kod ljekara/liječnika ili se možda i ne
smijete puno kretati. Saslušajte savjete ljekara/liječnika i ako Vam je nešto
nejasno, slobodno pitajte za objašnjenje!
34
Ljekar/Liječnik će Vam dati otpusno pismo (Entlassungsbrief) za Vašeg kućnog
ljekara/liječnika, u kojem će mu saopštiti glavne informacije vezane za Vaš
boravak u bolnici. Nakon otpuštanja iz bolnice, poštom ćete dobiti račun sa
uplatnicom (Erlagschein) kojom morate uplatiti obaveznu naknadu (participaciju)
za boravak u bolnici. Ovaj iznos možete uplatiti i u gotovini, direktno u bolnici.
Ukoliko Vam je potrebna
daljnja pomoć kod kuće,
raspitajte se kod šefa odjeljenja/odjela prije nego Vas otpuste iz bolnice. Menadžment
za otpust iz bolnice će svakom
pacijentu kojemu je nakon
boravka u bolnici potrebna
dalja skrb/briga (terapija,
njega, ili socijalna skrb/briga) i
članovima njegove porodice/
obitelji, dati potrebne informacije. Osoblje zaduženo za
otpuštanje pacijenata će Vama
i Vašim najbližima pojasniti,
savjetovati Vas i dati informacije o daljim neophodnim koordinacijskim uslugama, bilo
to van bolničkih zidova ili u
vidu djelomično stacionarnih
ili kompletno stacionarnih
usluga tipa domova za njegu,
rehabilitacionih centara, itd.).
(Pogledajte i pod poglavljem
broj 7).
35
6. Šta učiniti u hitnom slučaju?
Hitni slučaj nastupa u momentu kada bolest ili ozljeda zahtjeva neposrednu
liječničku intervenciju. Hitna pomoć je potrebna i kod visoke temperature,
lomova, jakih krvarenja, nedostatka vazduha/zraka, trovanja ili kod iznenadnog
gubitka svijesti.
U situacijama koje smatrate opasnim po život odmah zovite hitnu pomoć. Pacijenta će što brže odvesti u bolnicu i po potrebi će ga već na putu prema bolnici
liječnički/ljekarski opskrbiti/zbrinuti. I u slučaju drugih teških povreda/ozljeda,
kao što su npr. lomovi kostiju ili ozljede/povrede glave, pacijenta treba što prije
odvesti u bolnicu.
Preporučuje se da si zalijepite ovaj broj na telefon. U panici je moguće da se ne
možete brzo sjetiti broja. Za vrijeme telefonskog razgovora pokušajte ostati mirni. Panika može negativno uticati na razmjenu informacija i dovesti do nesporazuma. Mirno i jasno objasnite (t)ko ste Vi, gdje se nalazi pacijent, šta se desilo i u
kakvom stanju se osoba nalazi. Dobro saslušajte pitanja, obavezno sačekajte dok
osoba na liniji završi sa ispitivanjem, kako biste što je bolje moguće odgovorili na
sva pitanja.
Ako ste Vi ili Vaše dijete samo bolesni, možete posjetiti kućnog ili dječijeg ljekara/
liječnika. Ako niste u stanju napustiti kuću, zamolite ljekara/liječnika za kućni
posjet.
Ako je situacija toliko akutna, da nemate vremena potražiti ljekara/liječnika,
savjetujemo da što prije odvezete bolesnu ili ozlijeđenu/povrijeđenu osobu u
ambulantu za hitnu pomoć bolnice u Vašoj blizini. Pacijent će tako na licu mjesta
biti što prije medicinski opskrbljen/zbrinut.
Ako slutite da bi se pacijent pri Vašem vlastitom transportu mogao dodatno ozlijediti/povrijediti, najbolje je da nazovete bolnička kola pod telefonskim brojem
144. U mnogim evropskim/europskim zemljama uobičajeni broj za hitne slučajeve,
112, u Austriji biva spojen sa policijom i odatle sa daljim nadležnim licima.
36
Uvijek je dobro znati kako sam pružiti prvu pomoć. To važi pogotovo kada se
ima porodica/obitelj. Jer djeca su radoznala, a još ne mogu dobro ocijeniti odakle
vreba opasnost. Čak i kad dobro pazite, Vaše dijete može zadobiti opekline/
opekotine, progutati nešto otrovno ili nesretno pasti sa bicikla. U takvim
situacijama je dobro znati šta treba uraditi i kako možete pomoći dok ne dođu
profesionalci. To možete naučiti na kursevima/tečajima prve pomoći. Takvi
kursevi/tečaji se nude u mnogim udruženjima i obrazovnim ustanovama
npr. Crveni krst/križ).
37
7. Tuđa njega i skrb/briga kod kuće
Osobe kojima je potrebna tuđa njega i skrb/briga kod kuće, u Austriji dobivaju
novac za njegu. Novac za njegu se isplaćuje licima kojima je to neophodno, a
prema stepenu/stupnju potrebe za njegom. Smatra se da su njega i skrb/briga
potrebni ukoliko je osobi potrebna pomoć kod npr. njege tijela ili drugih radnji
koje ta osoba ne može (više) obavljati sama (npr. kupovina ili pranje veša). Zahtjev
za isplatu novca za njegu kod nosioca/nositelja zdravstvenog osiguranja može
podnijeti osoba kojoj je potrebna tuđa njega ili članovi porodice/obitelji odnosno
istog domaćinstva.
U Austriji novac za njegu dobivaju osobe koje po tzv. državnom zakonu o njezi
imaju pravo na to, kao i:
• Osobe kojima je potrebna tuđa pomoć i njega u periodu od
najmanje šest mjeseci
• Osobe kojima je mjesečno potrebno više od 60 sati njege i brige/skrbi
• Osobe koje žive u Austriji.
Pod određenim uslovima/uvjetima se novac za njegu može isplaćivati i u drugim
evropskim/europskim zemljama, koje pripadaju evropskom/europskom ekonomskom prostoru (EWR). Priupitajte kod Vašeg nosioca/nositelja osiguranja!
Novac za njegu je podijeljen na sedam stepeni/stupnjeva. Kategorizacija
stepena/stupnja naknade za tuđu pomoć i njegu:
Stepen/stupanj njege broj 1:
Potreba za njegom više od 60 sati mjesečno; Novac za njegu 154,20€/mjesečno
Stepen/stupanj njege broj 2:
Potreba za njegom više od 85 sati mjesečno; Novac za njegu 284,30 €/mjesečno
Stepen/stupanj njege broj 3:
38
Potreba za njegom više od 120 sati mjesečno
Novac za njegu 442,90 €/mjesečno
Stepen/stupanj njege broj 4:
Potreba za njegom više od 160 sati mjesečno
Novac za njegu 664,30 €/mjesečno
Stepen/stupanj njege broj 5:
Potreba za njegom više od 180 sati mjesečno (sa posebnim izdacima za njegu)
Novac za njegu 902,30 €/mjesečno
Stepen/stupanj njege broj 6:
Potreba za njegom više od 180 sati mjesečno, ukoliko je potrebna danonoćna
briga ili ukoliko jedan njegovatelj mora biti uvijek prisutan.
Novac za njegu 1.260 €/mjesečno
Stepen/stupanj njege broj 7:
Potreba za njegom više od 180 sati mjesečno, ukoliko se osoba ne može koristiti
rukama i nogama ili je u sličnom stanju.
Novac za njegu 1.655,80 €/mjesečno.
39
Info-telefon o njezi 0800 / 20 16 22
E-Mail: [email protected]
Ponuda savjetovališta je prilagođena osobama kojima je potrebna njega,
njihovim članovima porodice/obitelji, kao i svim ostalim koji imaju pitanja na
temu njege i skrbi/zbrinjavanja bolesnih i nemoćnih osoba. Savjete možete
dobiti širom Austrije, besplatno i u povjerenju, od ponedjeljka do četvrtka
(8-16 sati) i petkom (8-13 sati). Informacije ćete dobiti o slijedećem:
• Naknada za tuđu pomoć i njegu
• Pogodnije penzijsko/mirovinsko osiguranje za članove porodice/obitelji
koji njeguju bolesnika
• Mogućnosti primanja skrbi/brige u vlastitom stanu (mobilne službe/
mobile Dienste, 24-satna briga)
• Kratkoročna njega, stacionarna daljnja njega, briga o bolesniku ukoliko član
porodice/obitelji koji se o njemu brine želi otići na odmor
• Finansijska pomoć i subvencija/potpora (npr. pomagala, medicinska
pomagala, adaptacija stana prema potrebi pacijenta)
• posebno odsustvo sa radnog mjesta za članove porodice/obitelji koji su u
stalnom radnom odnosu, a koji se brinu o smrtno bolesnim osobama ili djeci
oboljeloj od raka
• Grupe za samopomoć (npr. za osobe oboljele od dijabetesa i njihove članove
porodice/obitelji)
40
članovi porodice/obitelji koji njeguju bolesnika mogu dobiti pomoć i podršku i na
internet stranici: www.pflegedaheim.at.
Socijalne usluge u Austriji nude kako javne ustanove, tako i neprofitne organizacije kao što su Volkshilfe, Karitas, Crveni krst/križ, Hilfswerk, Dijakonija, itd.
Ponuda socijalnih usluga
Za podršku osobama kojima je potrebna njega i osobama sa posebnim potrebama, kao i njihovim porodicama/obiteljima, postoji niz socijalnih usluga. Između
ostalih se mogu koristiti:
• Mobilne službe: kućna njega, služba za posjete i pratnju, „jelo na točkovima“,
mobilna služba za kućnu njegu djece, služba za pranje veša, transportna služba;
• Mobilne terapeutske službe: fizio i ergoterapija u Vašem domu;
• Psiho-socijalna služba – za osobe sa psihičkim problemima;
• Poziv za pomoć: za osobe koje žive same i tjelesno su ograničene postoji
mogućnost da pomoću telefona za hitnu pomoć u svako doba pozovu pomoć;
• Dnevni centri ili dnevni domovi: ustanove za dnevnu brigu/skrb o starim
osobama ili osobama sa invaliditetom, kojima je potrebna skrb/briga, a koje
žive u svojim domovima.
• Javne ustanove za stanovanje i njegu: boravak je za osobe kojima je potrebna
pomoć i njega moguć kako na ograničeno tako i na neograničeno vrijeme.
Takođe(r) postoje i ambulantna, djelomično stacionarna i stacionarna udruženja
za osobe koje boluju od neizlječivih bolesti. Informacije o ovim udruženjima
mogu se dobiti i na internet adresi: www.hospiz.at.
Stanovanje, skrb/briga i njega za starije osobe – kada više
ne ide kod kuće!
Zavodi za njegu i skrb/brigu nude podršku za osobe koje kod kuće ne mogu više
biti dovoljno opskrbljene/zbrinute. Takvi zavodi su: dnevni boravišni centri za
stare ljude, stambene zajednice za stare ljude, kao i zbrinuto stanovanje, starački
domovi, posebne vrste stanovanja u posebno opremljenim stambenim ustanovama, javni domovi za stanovanje i njegu.
41
8. Javna zdravstvena služba
Pored ambulantne medicinske opskrbe/zbrinjavanja (većinom kod ljekara/
liječnika) i opskrbe/zbrinjavanja na odjeljenju/odjelu (dakle u bolnici), postoji i
treći dio zdravstvene opskrbe/zbrinjavanja, a to je javna zdravstvena služba.
Takve službe se nalaze u različitim državnim ustanovama, koje opet djeluju na
saveznoj, pokrajinskoj ili pak opštinskoj/općinskoj razini. U seoskim oblastima su
uglavnom opštinske/općinske ili okružne/kotarske ustanove prve kojima ćete se
obratiti za pomoć, dok su to u gradovima takozvane gradske zdravstvene službe
(Gesundheitsamt). Sa javnom zdravstvenom službom ćete vjerovatno/vjerojatno
imati manje kontakta nego sa ljekarima/liječnicima. Uprkos tome, javna zdravstvena služba obavlja vrlo važne zadatke. Ti zadaci su veoma različiti i uglavnom
imaju veze sa zaštitom stanovništva od bolesti kao i sa medicinskom ekspertizom
(procjenom).
Na primjer, prilikom upisa djeteta u školu, u okviru ljekarskog/liječničkog pregleda
koji se obavlja pri školskoj zdravstvenoj službi, kako bi se ustanovilo da li je
dijete fizički i mentalno u stanju pohađati školu. Pored ovog rutinskog pregleda,
potrebno je obaviti još neke važne preglede, kako bi se prije svega na vrijeme
i što ranije ustanovilo postojanje određenih zdravstvenih problema. Pomoću
takvih pregleda moguće je spriječiti teža oboljenja. U slučaju sumnje na
zaostatak ili smetnje u razvoju djeteta, roditelji će biti obavješteni i predložiti
će im se određene mjere kako bi na vrijeme ukazali pomoć djetetu. Školski
ljekar/liječnik takođe(r) može besplatno izvršiti vakcinaciju/cijepljenje djeteta,
preporučenu odnosno uobičajenu za uzrast djeteta, naravno samo uz izričitu
suglasnost roditelja.
Ukoliko su Vam potrebne dodatne informacije o vakcinaciji/cijepljenju, možete se,
uz Vašeg kućnog ljekara/liječnika, takođe(r) obratiti i javnoj zdravstvenoj službi.
Tamo se takođe(r) možete posavjetovati o vakcinaciji/cijepljenju ukoliko ste
planirali putovanje u daleke zemlje. Pri javnoj zdravstvenoj službi se ujedno
možete i vakcinisati/cijepiti na licu mjesta, s tim što je vakcinisanje/cijepljenje
besplatno samo ukoliko se radi o vakcinaciji preporučenoj od Vrhovnog sanitetskog vijeća i za osobe mlađe od 15 godina.
42
U slučaju pojave prijenosnih bolesti, uposlenici javne zdravstvene službe se brinu
o sprečavanju širenja bolesti, tako što preduzimaju sve potrebne mjere zaštite.
Javna zdravstvena služba Vam takođe(r) može izdati potvrdu o radnoj sposobnosti, koja je, kod određenih zanimanja, neophodna.
Za savjetovanje i skrb/brigu prilikom trudnoće ili porođaja/poroda Vam na raspolaganju stoje babice/primalje podređene javnoj zdravstvenoj službi, koje najčešće
takođe(r) obavljaju i kućne posjete. Za preispitivanje i rano otkrivanje smetnji u
razvoju djeteta, postoje različite stručne službe, koje zabrinutim roditeljima
omogućavaju jasan uvid u situaciju.
Javna zdravstvena služba se na različite načine takođe(r) brine o poboljšanju
zdravstvenog stanja i zdravstvenoj skrbi/zbrinjavanju manjina i ugroženih osoba.
I na kraju, preko javne zdravstvene službe možete dobiti veliki broj informacija
na temu zdravlje. Kome se obratiti, ko obavlja koju dužnost, obim usluga, kao i
radno vrijeme, možete saznati preko odgovarajuće opštinske/općinske ili gradske
uprave.
43
9. Adrese za daljnje informacije
1. Zdravstvene ustanove na saveznom nivou/razini
Agencija za sigurnu ishranu (AGES)
Agentur für Ernährungssicherheit (AGES)
Spargelfeldstraße 191, 1220 Beč; Tel.: 05/ 0555 0
Produktwarnsystem der AGES: http://bit.ly/AGESproduktwarnungen
Državno ministarstvo za rad, socijalno i zaštitu potrošača
Bundesministerium für Arbeit, Soziales und Konsumentenschutz
Stubenring 1, 1010 Beč; Tel.: 01/711 00-0; www.bmask.gv.at
Državno ministarstvo za zdravlje
Bundesministerium für Gesundheit
Radetzkystraße 2, 1030 Beč; Tel.: 01/ 711 00-0; www.bmgf.gv.at
e-card Servicehotline
Kod gubitka ili oštećenja zdravstvene kartice (E-Card): 050/ 124 33 11
Hotline za ishranu/prehranu; Ernährungshotline
Tel.: 0810/ 810 227 (Pon.–Pet. 09:00–15:00 sati; širom Austrije po lokalnoj cijeni)
GIVE – Servisni odjel/odjeljenje za zdravstveno obrazovanje
GIVE – Servicestelle für Gesundheitsbildung
(ciljna grupa oblast školstva/učitelji)
Waaggasse 11, 1040 Beč; Tel.: 01/ 589 00 372; www.give.or.at
Austrijsko društvo za planiranje porodice
Österreichische Gesellschaft für Familienplanung
AKH – Opšta/Opća bolnica grada Beča, Univerzitetska klinika za ženske bolesti
Währinger Gürtel 18-20, 1090 Beč; Tel.: 40/ 400 2815
Austrijska pomoć za kancerogena oboljenja (bolesti raka)
Österreichische Krebshilfe
Besplatna linija za pomoć oboljelim od raka Tel.: 0800/ 699 900
(Pon.–Čet. 09:00–13:00 sati)
44
Telefon za informacije o njezi pacijenta; Pflegetelefon
Tel.: 0800/ 20 16 22 (Pon.–Čet. 08:00–16:00 sati i Pet. 08:00–13:00 sati)
E-Mail: [email protected]
Telefon za informacije o pušenju; Rauchertelefon
Tel.: 0810/ 810013 (Pon.–Pet. 10:00–18:00 sati; max. 10 centi po minuti)
Centrala za informacije o trovanju; Vergiftungsinformationszentrale
AKH – Opšta/Opća bolnica grada Beča
Währinger Gürtel 18-20, 1090 Beč
Tel.: 01/ 406 68 98 11 (Pon.– Pet. 08:00–16:00 sati)
Pozivni broj za hitne slučajeve trovanja Tel.: 01/ 406 43 43 (non-stop)
2. Komore i savezi zdravstvenih zanimanja
Profesionalno udruženje austrijskih psihologa
Berufsverband Österreichischer PsychologInnen
Möllwaldpl. 4/4/39, 1040 Beč
Tel.: 01/ 4072671-0, Helpline: 01/ 504 8000; www.boep.at
Austrijska liječnička/ljekarska komora
Österreichische Ärztekammer
Weihburggasse 10-12, 1010 Beč; Tel.: 01/ 51406-3000; www.aerztekammer.at
Državna radnička komora (Bundesarbeiterkammer) – komora za radnike i
službenike/namještenike
Bundesarbeiterkammer – Kammer für Arbeiter und Angestellte
Prinz Eugen Straße 20-22, 1040 Beč; Tel. +43 (1) 50165
www.arbeiterkammer.at
Austrijsko državno udruženje za psihoterapiju (ÖBVP)
Österreichischer Bundesverband für Psychotherapie (ÖBVP)
Löwengasse 3/5/Top 6, 1030 Beč; Tel.: 01/ 512 70 90; www.psychotherapie.at
Austrijski krovni savez za pomoć oboljelim od raka
Österreichische Krebshilfe Dachverband
Wolfengasse 4, 1010 Beč; Tel.: 01/796 64 50, Fax. 01/796 64 50-9
E-Mail: [email protected]
45
Stomatološka/zubarska komora; Zahnärztekammer
Državna stomatološka/zubarska komora Beč, Kohlmarkt 11/6, 1010 Beč
Tel.: 05/ 05 11 1010 (Pon.–Čet.. 09:00–15:00 sati und Pet. 09:00–13:00 sati)
www.zahnaerztekammer.at
Zubarska/Stomatološka arbitražna služba
(Zahnärztliche Schlichtungsstelle)
Tel.: 01/ 513 23 39 (Pon., uto., čet., pet. 08:00–10:00 sati)
3. Nosioci/nositelji ob(a)veznog zdravstvenog osiguranja
Glavni savez nositelja/nosilaca socijalnog osiguranja
Hauptverband der Sozialversicherungsträger
Kundmanngasse 21, 1031 Beč; Tel.: 01/ 71132 0; www.hauptverband.at
Opšti/Opći zavod za savjetovanje i podršku licima koja
su pretrpila nezgodu na radu (AUVA)
Allgemeine Unfallversicherungsanstalt
Landesstelle Wien, Webergasse 4, 1200 Beč
Tel.: 01/ 331 33-0, Fax: 01/ 331 33-245; www.auva.at/wien
Zavod za penzijsko/mirovinsko osiguranje (PVA)
Pensionsversicherungsanstalt
Landesstelle Wien, Friedrich-Hillegeist-Straße 1, 1021 Beč
Tel.: 05/ 03 03; www.pensionsversicherung.at
4. Savezi pacijenata i potrošača
Udruženje za informiranje/informisanje konzumenata
Verein für Konsumenteninformation
Telefon za konzumente: 0900/ 310 015
(Pon.–Pet. 09:00–15:00 sati; max. €0,82/Minuti)
www.konsument.at
ARGE Samopomoć Austrija
ARGE Selbsthilfe Österreich
Simmeringer Hauptstraße 24, 1110 Beč ; Tel.: 01/ 740 40 2855
www.selbsthilfe-oesterreich.at
46
5. Savezi dobrovoljne socijalne skrbi/brige
Radničko-samaritanski savez Austrija (ASBÖ)
Arbeiter-Samariter-Bund Österreich (ASBÖ)
Hollergasse 2-6, 1150 Beč; Tel.: 01/89145 141
Karitas Austrija
Caritas Österreich
Albrechtskreithgasse 19-21, 1160 Beč; Tel.: 01/ 48831 0
Dijakonija Austrija
Diakonie Österreich
Albert Schweitzer Haus, Schwarzspanierstraße 13, 1090 Beč
Tel.: 01/ 409 80 01
Hilfswerk Austrija
Apollogasse 4/5, 1070 Beč
Tel.: 01/ 40 442 0
Volkshilfe Austrija
Auerspergstraße 4, 1010 Beč
Tel.: 01/ 402 62 09
Austrijski Crveni krst/križ
Österreichisches Rotes Kreuz
Wiedner Hauptstraße 32, 1041 Beč
Tel.: 01/ 589 00 0
6. Sport u sportskim udruženjima
ASKÖ (radna zajednica za sport i tjelesnu/fizičku kulturu u Austriji)
ASKÖ (Arbeitsgemeinschaft für Sport und Körperkultur in Österreich)
Steinergasse 12, 1230 Beč; Tel.: 01/ 869 32 45-0
Sportski savez Austrije
Sportunion Österreich
Falkestraße 1, 1010 Beč; Tel.: 01/ 513 7714
47
„Zajedno“ za Vaše zdravlje
Zahvaljujemo se svima koji su doprinijeli nastanku vodiča kroz austrijski zdravstveni sistem/sustav. Zahvala se upućuje sljedećim osobama:
• Alexander Toth (glavni savez nosilaca/nositelja zdravstvenog osiguranja)
• Dr. Elise Norden-Wainig (ljekar/liječnik opšte prakse)
• Mag. Eveline Fiedler (apoteka/ljekarna Muttergottes)
• Dr. Petra Drabo (stomatolog/zubar)
• Dr. Ilyas Kozanli (internista/kardiolog)
• Mag. Gernot Antes, MPH (znanstvenik/naučnik za ishranu i zdravlje)
Posebice/Posebno se zahvaljujemo članovima stručnog savjeta bečkog MiMi-ja:
•
•
•
•
•
•
•
•
48
Mümtaz Karakurt, MAS
Univ.-Prof. DDr. Christian Köck
Dr. Ilyas Kozanli
Univ.-Prof. Dr. Jürgen Pelikan
Dr. Christine Scholten
Ass.-Prof. Dr. Andrea Topitz
MMag. Dr. Ilsemarie Walter
Univ.-Prof. Dr. Thomas Wenzel
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
2
File Size
707 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content