Knjižica sažetaka

pod pokroviteljstvom Grada Osijeka
ZNANSTVENI SKUP
u povodu 85. rođendana dr. sc. Ive Mažurana
DOPRINOS
DR. SC. IVE MAŽURANA
HRVATSKOJ HISTORIOGRAFIJI
nakladnik: DAOS | za nakladnika: S. BJEDOV | oblikovanje omota: Z. BONJAJ | priprema i tisak: Studio Hs internet d.o.o.
2013/11
PROGRAM SKUPA I SAŽECI IZLAGANJA
Državni arhiv u Osijeku
Matica hrvatska, Ogranak Osijek
Društvo za hrvatsku povjesnicu u Osijeku
ZNANSTVENI SKUP
u povodu 85. rođendana dr. sc. Ive Mažurana
DOPRINOS DR. SC. IVE MAŽURANA
HRVATSKOJ HISTORIOGRAFIJI
Program skupa i sažeci izlaganja
Dr. sc. Ive Mažuran jedan je od značajnijih hrvatskih povjesničara
srednjovjekovne i novovjekovne povijesti. U domaćoj i stranoj periodici do
sada je objavio 56 znanstvenih i stručnih članaka objavljenih u časopisima, 21
leksikografski rad, 17 kraćih novinskih i ostalih napisa, 5 polemika, 25 knjiga,
suautor i autor je 30 udžbenika, urednik 70 značajnih izdanja te urednik dva
časopisa – Revija, časopis za književnost, kulturu, umjetnost i društvena pitanja
Ogranka Matice hrvatske u Osijeku (65 brojeva od 1961. do 1970.) i Acta
historico-oeconomica Iugoslaviae (18 svezaka).
Svojim je stručnim i znanstvenim radom, pisanjem i iznimnom upornošću
dao neizbrisiv doprinos i ostavio dubok trag u hrvatskoj historiografiji, te izvršio
snažan utjecaj na generacije povjesničara i istraživača.
Državni arhiv u Osijeku
Matica hrvatska, Ogranak Osijek
Društvo za hrvatsku povjesnicu u Osijeku
pod pokroviteljstvom Grada Osijeka
organiziraju
Znanstveni skup
DOPRINOS DR. SC. IVE MAŽURANA
HRVATSKOJ HISTORIOGRAFIJI
Muzej Slavonije, zgrada Gradske straže, Trg Sv. Trojstva 2
Osijek, 3. prosinca 2013.
Organizacijski odbor skupa:
Dr. sc. Siniša Bjedov
Vesna Božić Drljača, prof.
Vinko Ivić, prof.
Zita Jukić, prof.
Hrvoje Pavić (tajnik skupa)
Ivica Završki, dipl. iur.
Dr. sc. Zlata Živaković-Kerže
4
PROGRAM SKUPA
UTORAK, 3. prosinca 2013.
10.00 – 10.15 Otvorenje Skupa Dr. sc. Siniša Bjedov: Pozdravna riječ u ime Državnog arhiva u Osijeku
Ivica Vrkić: Pozdravna riječ gradonačelnika grada Osijeka
Ivica Završki: Pozdravna riječ predsjednika Matice hrvatske, Ogranak Osijek
Vinko Ivić: Pozdravna riječ predsjednika Društva za hrvatsku povjesnicu Osijek
10.15 – 12.00 Prijepodnevna izlaganja
Moderatori:Doc. dr. sc. Dubravka Božić Bogović / Vinko Ivić, prof.
1. Krešimir Regan (Zagreb):
„Doprinos Ive Mažurana poznavanju srednjovjekovne fortifikacijske baštine Slavonije s posebnim
osvrtom na plemićki grad Zapolju“
2. Mira Kolar-Dimitrijević (Zagreb)
Pavao Nujić (Osijek):
„Doprinos dr. sc. Ive Mažurana povijesti srednjovjekovnog Osijeka“
3. Kornelija Jurin Starčević (Zagreb):
„Doprinos dr. sc. Ive Mažurana proučavanju povijesti Osijeka u osmanskom periodu“
4. Robert HOLJEVAC (Zagreb):
„Ive Mažuran i osmanska tematika“
5. Darko Vitek (Zagreb):
„Historiografski doprinos Ive Mažurana: komorski popisi – neiscrpno vrelo za povijest Slavonije“
6. Robert Skenderović (Slavonski Brod):
„Značenje Mažuranova objavljivanja komorskog popisa Slavonije iz 1736. za istraživanje povijesti i
strukture slavonskih obitelji u 18. stoljeću“
7. Jelena Červenjak (Osijek)
„Popisi stanovništva 1698. i 1736. i doprinos dr. sc. Ive Mažurana hrvatskoj demografiji“
8. Lidija Barišić Bogišić (Zagreb)
„Ekonomska struktura stanovništva Vukovara u Mažuranovoj knjizi Stanovništvo i vlastelinstva u
Slavoniji 1736. godine“
9. Dubravka Božić Bogović (Osijek)
„Doprinos dr. sc. Ive Mažurana povijesti stanovništva južne Baranje u ranom novom vijeku“
10. Josip Vrbošić (Osijek):
„O gradskoj (osječkoj) i županijskoj (virovitičkoj) upravi i samoupravi u radovima dr. sc. Ive
Mažurana“
11. Zlata Živaković-Kerže (Slavonski Brod)
Hrvoje Pavić (Čepin):
„Plemstvo i vlastelinstva u radovima dr. sc. Ive Mažurana“
12. Zlata Živaković-Kerže (Slavonski Brod):
„Doprinos dr. sc. Ive Mažurana istraživanju gospodarske povijesti Slavonije i Baranje“
13. Sergej Filipović (Osijek):
„Doprinos dr. sc. Ive Mažurana istraživanju povijesti školstva“
5
12.15 – 13.00 sati
Predstavljanje knjige dr. sc. Ive Mažurana: Putokaz jednog čovjeka – Autobiografske bilješke –
Ivica Završki, dr. sc. Marina Vinaj / dr. sc. Zlata Živaković-Kerže i autor
13.00 – 14.00 sati Stanka za ručak sudionika Skupa
15.00 – 16.30 Poslijepodnevna izlaganja
Moderatori: Dr. sc. Zlata Živaković-Kerže / dr. sc. Robert Skenderović
14. Branislav Miličić (Osijek):
„Doprinos dr. sc. Ive Mažurana istraživanju Osijeka“
15. Vlado Pest (Osijek):
„Izgradnja osječke Tvrđe - povijesna obrada dr. sc. Ive Mažurana“
16. Luka Pejić (Osijek):
„Doprinos dr. sc. Ive Mažurana istraživanju povijesti radničkog pokreta u Osijeku“
17. Anamarija Lukić (Osijek):
„Doprinos dr. sc. Ive Mažurana hrvatskoj historiografiji u cjelini“
18. Vinko Ivić (Osijek):
„Muzeološki rad Ive Mažurana u Muzeju Slavonije u Osijeku (Osvrt na djelovanje od 1954. do
1960.)“
19. Mira Kolar-Dimitrijević (Zagreb)
„Sjećanje na Ivu Mažurana i njegovu arhivsku djelatnost u Osijeku“
20. Melita Rončević (Osijek):
„Doprinos dr. sc. Ive Mažurana razvoju osječkog arhiva“
21. Franko Mirošević (Zagreb):
„Djelovanje dr. sc. Ive Mažuran u Školskoj knjizi“
22. Goran Rem (Osijek)
Mirjana Foro (Osijek):
„Ive Mažuran i slavonska književnost 20. stoljeća“
23. Vera Erl (Osijek)
Marina Vinaj (Osijek):
„Bibliografija radova dr. sc. Ive Mažurana“
16.30 – 17.00
Obraćanje Skupu slavljenika – dr. sc. Ive Mažurana
Završne riječi i sažimanje rezultata skupa
6
SAŽECI IZLAGANJA
7
Lidija BARIŠIĆ BOGIŠIĆ, Zagreb
Doktorandica na Doktorskom studiju
Moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu
[email protected]
Ekonomska struktura stanovništva Vukovara u Mažuranovoj
knjizi
Stanovništvo i vlastelinstva u Slavoniji 1736. godine
Mažuranova istraživanja komorskih i vlastelinskih popisa stanovništva s kraja
17. i početka 18. stoljeća važan su izvor podataka ne samo za istraživanje demografske
već i ekonomske strukture stanovništva u Slavoniji i Srijemu. U knjizi Stanovništvo
i vlastelinstva u Slavoniji 1736. godine Ive Mažuran donosi i popis stanovništva
Vukovarskog vlastelinstva, koji je 31. prosinca 1736. u sklopu Hamiltonove komisije
koja se bavila uzrocima pobune seljaka u Slavoniji 1735.. Popis je napravio upravitelj
Vukovarskog vlastelinstva Jacob Anton Pöhr. U njemu su popisana i naselja Stari i
Novi Vukovar. Između svih podataka koje popis donosi, kao što su ime kućedomaćina
i broj ukućana, nalaze se i podaci o zanimanju, odnosno imovini glave obitelji. U svom
izlaganju ću na tim podacima istražiti ekonomsku strukturu stanovnika Starog i Novog
Vukovara, te pokazati da je Vukovar već početkom 18. stoljeća zanatlijsko središte šire
okolice.
Lidija Barišić Bogišić doktorandica je na Doktorskom studiju Moderne i suvremene
hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Naslov doktorske teme je Etnosi i konfesije u Vukovaru i vukovarskom kraju od 1918. do 1941.
godine s posebnim osvrtom na manjinske zajednice u kojoj provodi analizu etničke i konfesionalne
strukture stanovništva vukovarskog kotara i grada Vukovara u navedenom razdoblju na temelju tri
popisa stanovništva. Izlagala je na međunarodnim i domaćim simpozijima u Hrvatskoj i inozemstvu.
Objavila je dva izvorna znanstvena rada, pregledni rad i nekoliko stručnih prikaza knjiga iz područja
historijske demografije.
8
Doc. dr. sc. Dubravka BOŽIĆ BOGOVIĆ
Filozofski fakultet Osijek
Odsjek za povijest
[email protected]
Doprinos dr. sc. Ive Mažurana povijesti stanovništva
južne Baranje u ranom novom vijeku
Doprinos Dr. sc. Ive Mažurana poznavanju povijesti stanovništva istočne
Hrvatske u ranom novom vijeku izniman je, kako zbog objavljivanja više popisa
naselja i stanovništva, tako i zbog analize i interpretacije podataka sadržanih u njima.
Među objavljenim se popisima nalaze i dva popisa naselja u južnoj Baranji, jedan iz
1628., a drugi iz 1695. odnosno 1698. godine. Južna Baranja i okolna hrvatska i ugarska
područja tijekom ranog novog vijeka doživjeli su značajne političke promjene koje su
bile uzrokovane osmanskim osvajanjima u prvoj polovici 16. stoljeća, oko stoljeće i pol
dugom osmanskom vladavinom te oslobođenjem od osmanske vlasti i ulaskom u sastav
Habsburške Monarhije krajem 17. stoljeća. Ta su zbivanja uzrokovala i demografske
promjene, a navedeni popisi omogućavaju utvrđivanje i usporedbu nekih demografskih
obilježja južne Baranje u razdoblju osmanske vlasti i neposredno nakon njezinog
prestanka. Popisi također sadrže podatke važne za analizu gospodarskih prilika. Zbirni
popis trgovišta i sela u nahiji Branjin Vrh iz 1629. donosi imena mjesta, broj seljačkih
kuća u svakom mjestu, tko su im vlasnici, koja su mjesta trgovišta te gdje stalno borave
turski emini. Nakon oslobođenja od osmanske vlasti južna je Baranja došla pod upravu
Ugarske komore koja je započela njeno uređenje te je u tu svrhu 1695. po selima
popisala cjelokupno stanovništvo južne Baranje sa svom pripadajućom imovinom, a
1698. napravljen je popis Darde.
Dubravka Božić Bogović diplomirala je povijest i sociologiju na Filozofskom fakultetu u
Zadru, a na Filozofskom fakultetu u Zagrebu obranila 2009. godine doktorat pod naslovom Bosanska
ili Đakovačka i Srijemska biskupija od Bečkoga rata do Požarevačkog mira (1683.-1718.). Zaposlena
je kao docentica na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Osijeku. U istraživačkom je radu
usmjerena na proučavanje vjerske i demografske povijesti istočne Slavonije, Srijema i Baranje u
ranom novom vijeku.
9
Mr.sc. Jelena ČERVENJAK
Dunavska 57, Osijek
[email protected]
Popisi stanovništva 1698. i 1736.
i doprinos dr. sc. Ive Mažurana hrvatskoj demografiji
Autorica će na temelju Mažuranovih objavljenih popisa stanovništva i naselja
u Slavoniji 1698. te stanovništva i vlastelinstava u Slavoniji 1736. istaknuti njegov
doprinos demografskoj, ali i gospodarskoj i socijalnoj povijesti Kraljevine Hrvatske
i Slavonije krajem 17. i početkom 18. stoljeća. Rad je nastao na temelju analize
Mažuranovih knjiga koje se temelje na izvornim popisima stanovništva u navedenim
godinama, njihovoj pokretnoj i nepokretnoj imovini, članovima obitelji i drugih
statističkih podataka s ciljem isticanja demografskih i općih prilika u Slavoniji u
navedenom razdoblju.
Jelena Červenjak rođena je u Osijeku 1984. godine. Nakon osnovnoga i gimnazijskoga
školovanja na Filozofskom fakultetu u Osijeku diplomirala je 2008. povijest i hrvatski jezik i
književnost. Magistrirala je crkvenu povijest na Evanđeoskom teološkom fakultetu u Osijeku 2010.
s temom Religijska pripadnost istaknutijih osječkih obitelji. Na tom fakultetu od 2009. do 2012.
volonterski je predavala Osnove latinskoga jezika i Temelje hrvatskoga jezika. Istodobno je od 2008.
do 2013. radila na stručnim zamjenama u osnovnim i srednjim školama. U posljednjih nekoliko
godina bavi se istraživačkim radom. Sudjelovala je na IV. Kongresu hrvatskih povjesničara u Zagrebu
te na nekoliko znanstvenih skupova. Napisala je desetak stručnih i znanstvenih radova u kojima se
pretežito bavi gospodarskom i crkvenom povijesti grada Osijeka.
10
Sergej FILIPOVIĆ, mag. edukacije povijesti i pedagogije
Vijenac Ivana Meštrovića 41, Osijek
[email protected]
Doprinos dr. sc. Ive Mažurana istraživanju povijesti školstva
Rad se bavi povijesti osječkog školstva od polovice 18. do polovice 20.
stoljeća te donosi doprinos dr. sc. Ive Mažurana istraživanju toga područja. Posebna
pozornost posvećena je Mažuranovim člancima „Realna gimnazija u Osijeku 1870.1941.“, objavljenom 1973. godine u Zborniku za historiju školstva i prosvjete i članku
„Izvještaj o narodnim (pučkim) školama u Osijeku 1784 godine“ objavljenom 2010. u
Osječkom zborniku. U prvom članku autor piše o razlozima osnivanja realke u Osijeku,
problemima u vrijeme njenog osnivanja, te o kadru koji je u školi radio. Prikazani su i
statistički podaci o djelovanju realke te političko djelovanje učenika i profesora. Drugi
članak odnosi se na narodne škole koje su u 18. stoljeću djelovale na području Tvrđe,
Donjeg i Gornjeg grada. Autor na kraju rada zaključuje koliko je tim člancima dr. sc.
Ive Mažuran doprinjeo istraživanju povijesti školstva.
Sergej Filipović rođen je 31. prosinca 1987. u Osijeku. Nakon završetka II. gimnazije
Osijek, 2006. upisao je na Filozofskom fakultetu u Osijeku dvopredmetni studij povijesti i pedagogije.
Diplomirao je 2011. summa cum laude. Tijekom studiranja istaknuo se aktivnim članstvom u Udruzi
International Students of History Association (ISHA); jedan je od pokretača i član uredništva časopisa
studenata povijesti „Essehist“. Također je po programu ERASMUS proveo semestar na Sveučilištu u
Pečuhu. Objavio je više stručnih radova te sudjelovao na nekoliko međunarodnih skupova. U rujnu
2013. je od Hrvatskog instituta za povijest – Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje
dobio Prvu nagradu za najbolji rad mladih povjesničara iz povijesti Slavonije, Srijema i Baranje.
Iako je trenutno nezaposlen, jednogodišnje radno iskustvo stekao je u OŠ Ljudevita Gaja i OŠ Svete
Ane nakon čega je položio stručni ispit. Doktorand je poslijediplomskog specijalističkog studija
„Regionalne komparativne studije Srednje i Jugoistočne Europe“ na Fakultetu političkih znanosti
u Zagrebu i na Poslijediplomskom doktorskom studiju Moderne i suvremene hrvatske povijesti u
europskom i svjetskom kontekstu na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
11
Mr. sc. Vera Erl
Vijenac Ivana Meštrovića 94, Osijek
[email protected]
Dr. sc. Marina Vinaj
Muzej Slavonije u Osijeku
[email protected]
Bibliografija radova dr. sc. Ive Mažurana
Izniman bibliografski opus dr. sc Ive Mažurana po prvi će se puta naći
objedinjen i publiciran kao pomagalo i polazište sadašnjim i budućim istraživačima.
Mažuranova Bibliografija temelji se, najvećim dijelom, na vlastitom popisu autora koji
je radove podijelio:
I.
Knjige;
II.
Rasprave i članci;
III.
Leksikografski radovi;
IV.
Udžbenici i priručnici za učenike i nastavnike osnovnih škola;
V.
Didaktičke slikovnice;
VI.
VI. Urednički poslovi;
VII. VII. Recenzije;
VIII. VIII: Intervjui;
IX.
Odjeci;
X.
Novinski podlistak;
XI.
Kraći novinski i ostali napisi;
XII. Kulturno-povijesni prikazi;
XIII. Polemike i
XIV. XIV. In memoriam
Držeći se predloženih cjelina, svaki je rad provjeren u postojećim bazama
podataka te je sačinjen potpuni bibliografski zapis. Bogat i sadržajno raznolik popis
više stotina radova ukazuje na široke stručne i znanstvene interese profesora Mažurana,
no, kako sam navodi ,ona (Bibliografija) ipak nije potpuna. Svaka bibliografija ostavlja
mogućnosti nadopune i korekcije te pronalaženja zaboravljenog i izostavljenog.
Ostavljamo je, stoga, na iščitavanje korisnicima.
12
Vera Erl rođena je u Drenovcima gdje je pohađala osnovnu školu. Gimnaziju je završila
u Vinkovcima, a Studij povijesti i poslijediplomski studij na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Do
1975. je radila u Gradskoj knjižnici u Vinkovcima, a potom dolazi u Osijek i radi u Gradskoj knjižnici
u Osijeku. Od 1978. radila je u Knjižnici osječkog Pedagoškog fakulteta obnašajući u više mandata
voditeljstvo. Utemeljila je studijske godine 1998./99. studij Knjižničarstva na Pedagoškom fakultetu.
Od 1. rujna 2007. do umirovljenja predavala je na Umjetničkoj akademiji u Osijeku. Od 2009. radi
kao vanjska suradnica na osječkom Sveučilištu J. J. Strossmayera na Odjelu za kulturologiju.
Članica je Matice hrvatske, Ogranak Osijek, Društva knjižničara Slavonije i Baranje,
Hrvatsko-njemačkog društva, Duhovnog hrašća Drenovci, a od 2005. predsjednica je udruge
Šokačka grana Osijek.
Autorica je 60-tak stručno-znanstvenih radova iz knjižničarstva, kulturne povijesti,
književnosti i šokaštva. Dobitnica više priznanja: Kukuljevićeve povelje, odlikovana Redom Danice
Hrvatske s likom Marka Marulića, Povelje Marija Malbaša, Priznanjem Filozofskog fakulteta
Osijek za utemeljenje studija Knjižničarstva i dr.
Marina Vinaj rođena je 27. svibnja 1963. u Osijeku. Osnovnu i srednju školu završila je u
rodnom gradu. Zvanje profesora jugoslavenskih jezika i književnosti stekla je 1987. na Filozofskom
fakultetu u Zagrebu. Na Dodiplomskom studiju informacijskih znanosti Filozofskog fakulteta u
Zagrebu 1991. završila je Studij bibliotekarstva. Na istom studiju 2001. obranila je magistarski rad,
a u prosincu 2012. doktorsku rad. Više od dva desetljeća radi u Muzeju Slavonije Osijek; danas je
voditeljica Odjela muzealnih tiskopisa. Godine 2001. imenovana je višom knjižničarkom, a 2007. je
stekla zvanje knjižničarske savjetnice. Objavila je 50-tak stručnih i znanstvenih radova.
Urednica je stručnog glasila Muzeja Slavonije – Osječki zbornik. Bila je urednica glasila
Društva knjižničara Slavonije i Baranje – Knjižničarstvo.Uredila je i tri broja Glasnika slavonskih
muzeja. Dva mandata bila je predsjednica Komisije za muzejske i galerijske knjižnice HKD-a,
a niz godina radila kao vanjski suradnik na Filozofskom fakultetu u Osijeku, te na Odjelu za
kulturologiju, Sveučilišta J. J. Strossmayera. Predsjednica je Društva knjižničara Slavonije i Baranje
i potpredsjednica Hrvatskog knjižničarskog društva. Predsjednica je Povjerenstva za dodjelu viših
zvanja u knjižničarskoj struci Ministarstva kulture Republike Hrvatske.
13
Dr. sc. Robert HOLJEVAC
Hrvatski institut za povijest, Zagreb
[email protected] Ive Mažuran i osmanska tematika
Autor daje pregled radova slavljenika dr. sc. Ive Mažurana o temama vezanim
uz Osmansko Carstvo i Turke Osmanlije. Pri tome se osvrće na njegovo viđenje pada
Bosne 1463. godine te iznosi komparaciju osmanske tematike s drugim autorima:
turkolozima, osmanistima – poglavito povjesničarima kao što su Josef Hammer, Franz
Babinger i drugi. No fokus autorovog izlaganja usmjeren je na tzv. Veliki bečki (turski)
rat od 1683. do 1699. godine i oslobađanje panonskog bazena od Turaka Osmanlija,
tj. područja Slavonije i Srijema, te ugarske Baranje. Mažuranovo historiografsko djelo
o razdoblju Velikog bečkog rata usporedit će autor s pisanjima spomenutog Hamera,
ali i s pisanjem hrvatskog povjesničara Tadije Smičiklasa koji je u svojim djelima vrlo
opširno obradio tu tematiku. Autor će se osvrnuti i na izvore poput korespondencije
fra Luke Ibrišimovića sa zagrebačkim Kaptolom, te ih usporediti s historiografskim
djelom Ive Mažurana.
Robert Holjevac rođen je 25. studenoga 1967. u Zagrebu gdje je završio osnovnu i srednju
školu. Godine 1986. na Filozofskom fakultetu zagrebačkog Sveučilišta upisuje studij povijesti koji
završava 1991. godine i odmah upisuje poslijediplomski studij medievistike. Na Hrvatskom institutu
za povijest radi od 1998. godine. Svoj magistarski rad Pokušaji Ivana Stojkovića u stvaranju crkvene
unije je obranio 2001., a disertaciju „Markantun de Dominis (1560.-1624.); život i djelovanje u
povijesnom i teološkom kontekstu 2010. godine. Napisao je nekoliko znanstvenih i stručnih radova te
aktivno sudjelovao na skupovima.
14
Vinko IVIĆ, prof. u miru
Vijenac Ivana Meštrovića 102, Osijek
Muzeološki rad Ive Mažurana u Muzeju Slavonije u Osijeku
(Osvrt na djelovanje od 1954. do 1960.)
U radu autor prikazuje djelovanje profesora Ive Mažurana kao kustosa
Historijskog odjela Muzeja Slavonije u Osijeku i njegov doprinos muzeološkom radu
u razdoblju od 1954. do 1960. godine. Autor će dati kratak prikaz onodobnog stanja
u Muzeju Slavonije i istaknuti djelovanje i doprinos Ive Mažurana u inventarizaciji
predmeta, istraživanja i objavljivanja muzejske građe.
Vinko Ivić: Drugi svjetski rad donio je moju obitelj iz Rastičeva, općina Kupres u novi
zavičaj, Slavoniju. Školovao sam se u Čepinu, Osijeku i Zagrebu na Filozofskom fakultetu i stekao
zvanje „profesor povijesti i pedagogije“. Radio sam kao učitelj, nastavnik povijesti, pedagog u
Čepinu, Đakovu i Osijeku, te bio viši stručni savjetnik za srednje škole Zajednice općina Osijek, a
potom sam ravnatelj u današnjoj osječkoj OŠ „Mladost“ na Sjenjaku. Od 1983. sam radio u Zavodu
za unaprjeđivanje školstva u Osijeku na mjestu prosvjetnog savjetnika za opći razvoj. U 1989. i 1990.
radio sam u skupini pedagoških stručnjaka u Nacionalnom odboru na reformi osnovnog i srednjeg
školstva u Hrvatskoj na modelu „devet plus tri“. Rješenjem Ministra prosvjete, kao prosvjetni
savjetnik u ratu zajedno sa suprugom Maricom radio sam na zbrinjavanju školske djece u izbjeglištvu
i organizaciji nastave s našim učiteljima i nastavnicima. Povratkom učenika iz izbjeglištva u travnju i
svibnju 1992. sam radio na organizaciji nastave u tzv. „krnjoj“ školskoj godini po modelu „M-25%“.
Školske godine 1992./1993. aktivno sam sudjelovao u organizaciji međunarodnog savjetovanja i
likovne izložbe te u radovima vezanim za izdanje zbornika radova „Djeca u ratu“. Izložba je
prikazana u Osijeku, Zagrebu i Njemačkoj (Warendorf, Münster i još nekim gradovima). Od 1993.
pa do umirovljenja 2002. radio sam u Županijskom Uredu za prosvjetu i kulturu u Osijeku u svojstvu
pomoćnika pročelnice. Godine 1997. i 1998. radio sam na programu UNTAESA i tzv. „Erdutskom
sporazumu“ mirne reintegracije nasilno okupiranog hrvatskog Podunavlja u sastav Republike
Hrvatske. Jedan sam od utemeljitelja Društva za hrvatsku povjesnicu u Osijeku (1995.) i njezin
predsjednik, član Hrvatsko-njemačke zajednice, Šokačke grane i dr. Živim u Osijeku s kćerkom
Vlatkom, profesoricom engleskog i njemačkog jezika.
15
Dr. sc. Kornelija JURIN STARČEVIĆ
Filozofski fakultet u Zagrebu, Odsjek za povijest
[email protected];
[email protected]
Doprinos dr. sc. Ive Mažurana proučavanju povijesti Osijeka
u osmanskom periodu
Za vrijeme osmanske vlasti Osijek je uslijed svog važnog prometnog, strateškog
i gospodarskog značenja postao vodeći urbani centar srednjeg Podunavlja. No usprkos
činjenici da je upravo u osmanskom periodu Osijek dostigao najviši stupanj u dugom
razdoblju svoje dotadašnje urbane povijesti, sve do pojave radova povjesničara dr. sc.
Ive Mažurana složena povijest toga grada pod osmanskom vlašću nije bila sustavno
historiografski proučavana. Objavljivanjem njegovih članaka i knjiga tematski vezanih
uz osmanski Osijek, dan je snažan poticaj znanstvenoj obradi razdoblja osmanske
vladavine ne samo u navedenome gradu, nego i u Slavoniji i Srijemu općenito. Prema
izvorima koji su mu bili dostupni Mažuran je nastojao rekonstruirati kronologiju ratnih
sukoba i važnih događaja vezanih uz povijest tog grada, ali i ekonomsku, socijalnu,
etničku, konfesionalnu i urbanu strukturu naselja. Mnogo pažnje posvetio je i temama
poput Sulejmanovog mosta, upravnoj podjeli osječke okolice, društvenim odnosima
itd.
Kornelija Jurin Starčević diplomirala je 1998. godine studij povijesti i geografije na
Filozofskom fakultetu i Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Magistrirala
je 2005. s temom Srednjodalmatinsko zaleđe za vrijeme osmanske vladavine u 16. i 17. stoljeću.
Akademski stupanj doktorice znanosti stekla je 2012. obranivši na Filozofskom fakultetu u Zagrebu
doktorsku disertaciju Osmanski krajiški prostor: rat i društvo u jadransko-dinarskom zaleđu u
16. i 17. stoljeću. Od 2000. zaposlena je na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Znanstvene i istraživačke interese vezuje uz društvenu, gospodarsku, demografsku i vojnu povijest
hrvatskih zemalja pod osmanskom vlašću, povijest Osmanskog Carstva u imperijalnom i regionalnom
kontekstu, osmansku imperijalnu baštinu i povijest pograničnih društava u ranom novom vijeku.
16
Prof. dr. sc. Mira KOLAR-DIMITRIJEVIĆ, prof. u miru
Draškovićeva 23, Zagreb
[email protected]
Sjećanje na dr. Ivu Mažurana i njegovu arhivsku djelatnost u
Osijeku
Autorica će se prema svojim sjećanjima u radu osvrnuti na arhivsku djelatnost
Ive Mažurana, koju je ostvario radeći u Historijskom arhivu u Osijeku. Usprkos
skučenosti prostora u Kuhačevoj 29 uspio je s dr. Kamilom Firingerom utemeljiti
ustanovu koja je uspješno ispunjavala onodobne zadatke arhivske službe. Za vrijeme
svoga desetogodišnjeg godišnjeg rada u osječkom arhivu u Osijeku (od 1960. do 1970.)
utvrđena je arhivska mreža za 12 slavonskih i baranjskih općina i dogovoreni ugovori
o kontroli registraturne i povlačenju vrijedne arhivske građe u matičnu kuću u Osijeku,
odnosno čuvanju u spremištu u Vinkovcima i IPK Belje. Velik mu je doprinos u procjeni
da se arhivska građa počne vrednovati kroz objavljivanje. Iskoristivši stogodišnjicu
osnutka Prvog radničkog društva na Balkanu, i to u Osijeku 1866. pokrenuo je izdavanje
zbornika građe o radničkom od 1866. do 1894. godine, a u osječkom glasilu Matice
hrvatske Osječkoj reviji pisao je o povijesti Osijeka. Budući da je autorica pratila
njegov arhivistički rad od 1960., kada se zaposlila u Historijskom arhivu u Zagrebu, pa
do danas ističe njegovo golemo značenje u toj djelatnosti.
Mira Kolar-Dimitrijević (Koprivnica, 9. VII. 1933.) polazila je školu u Virju i Koprivnici
te je završila studij arheologije i povijesti. Po završetku studija radila je razne poslove i tek 1960.
ušla u arhivsku službu. Radila je kao arhivist u Državnom arhivu u Zagrebu do 1964., a do 1966.
u arhivu Instituta za radnički pokret te je sudjelovala na arhivskim savjetovanjima na Plitvičkim
jezerima, te na Bledu, Pazinu i u Krapini. Godine 1966. prelazi u Institut za radnički pokret Hrvatske
u Zagrebu te se bavi istraživanjima položaja radnika na koju temu je i doktorirala i postigla zvanje
znanstvenog savjetnika. Na Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu dolazi 1988. i predaje
Gospodarsku i socijalnu povijest novog vijeka do 1995. kada do umirovljenja 2003. predaje Svjetsku
povijest prve polovice 20. stoljeća. Počasna je članica udruge studenata povijesti ISHA – Osijek.
Potom je još tri godine predavala na Hrvatskim studijima u Zagrebu Povijest Hrvata u 19. stoljeću.
Objavila je preko 600 naslova, a njezinu bibliografiju objavio je dr. sc. Hrvoje Petrić u zbornicima
radova – Zbornik Mira Kolar-Dimitrijević, Zbornik radova povodom 70. rođendana, Zagreb 2003.,
17-42. i Mira Kolar i Podravina, Zbornik radova sa znanstvenog skupa u povodu 80-obljetnice,
Koprivnica 2013., 140-173.
17
Prof. dr. sc. Mira KOLAR-DIMITRIJEVIĆ, prof. u miru
Draškovićeva 23, Zagreb
[email protected]
Pavao NUJIĆ
Gornjodravska obala 90a, Osijek
[email protected]
Doprinos dr. sc. Ive Mažurana povijesti srednjovjekovnog
Osijeka
Srednjovjekovni Osijek dr. sc. Ive Mažurana objavljen je 1962. godine i prvi
je pokušaj ozbiljnijeg rasvjetljavanja toga dijela povijesti grada na Dravi, budući da
se u prvoj polovici 20. stoljeća Osijekom u srednjem vijeku bavio jedino dr. sc. Josip
Bösendorfer, i to uglavnom vezano za obitelj Korog. Ta Mažuranova knjiga, manjeg
formata, donosi opis događaja od seobe naroda pa sve do dolaska Turaka Osmanlija na
ove prostore, topografiju grada te brojne korištene izvore. Uslijed nedostatka izvora, a da
bi se mogla dobiti cjelovita slika srednjovjekovnog Osijeka, Mažuran je mnoge stavke
nastojao objasniti hipotetički. Kroz iduća desetljeća njegova istraživanja i rada neke
od tih hipoteza pokazale su se neistinite, dok su daleko brojnije bile one istinite. Tako
u više potonjih članka i u knjizi Srednjovjekovni i Turski Osijek sam Mažuran donosi
brojne dopune i ispravke, ali i potvrđuje izvorima prijašnje hipoteze. Tim je opusom i
svojim istraživanjima dao doprinos poznavanju povijesti srednjovjekovnog Osijeka te
zbog toga zasigurno zaslužuje istaknuto mjesto u srednjovjekovnoj historiografiji.
Pavao Nujić rođen je 28. veljače 1991. u Osijeku, gdje je pohađao osnovnu i srednju
školu. Godine 2009. upisao je preddiplomski studij povijesti i pedagogije na Filozofskom fakultetu u
Osijeku završio 2012. uz brojne pohvale. Te je godine upisao diplomski studij povijesti i pedagogije
te je trenutno student druge godine. Tijekom prve godine diplomskog studija primio je Rektorovu
nagradu. Uz studij aktivano djeluje i na stručnom polju povijesti u sklopu udruge studenata povijesti
ISHA, gdje obnaša funkcije potpredsjednika udruge i glavnog urednika časopisa Essehist. Nazočio je
i izlagao na četiri međunarodna seminara studenata povijesti, i to dva puta u Zagrebu, te u Bukureštu
i Jeni. Objavio je četiri stručna studentska rada.
18
Anamarija LUKIĆ, dipl. theol.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Područni centar Osijek
[email protected]
Doprinos dr. sc. Ive Mažurana hrvatskoj historiografiji u cjelini
Dr. sc. Ive Mažuran istaknuti je hrvatski povjesničar. Autor je brojnih
znanstvenih radova koji se odnose na povijest Slavonije, Baranje, grada Osijeka,
Valpova i Orahovice u doba kasnog srednjovjekovlja i novoga vijeka, osmanske vlasti,
oslobađanja od Turaka Osmanlija i uspostave habsburške vlasti. Svojim opusom –
Najstariji zapisnik općine Tvrđa – Osijek od 1705. do 1746. godine, Čudesa Ivana
Kapistrana, Stanovništvo Osijeka 1693. – 1703., Popis naselja i stanovništva u
Slavoniji 1698. godine, Stanovništvo i vlastelinstva u Slavoniji 1736. godine i njihova
ekonomska podloga, Povijesni izvori Slavonije, Baranje i Srijema, sv. 1, 1390. – 1409.,
Osnivanje vojne granice u Slavoniji 1702. godine, Građa o radničkom pokretu Osijeka
i Slavonije 1867. – 1894. i dr. – dao je izuzetno veliki doprinos hrvatskoj historiografiji
pripremajući i publicirajući zbirke izvorne arhivske građe, većinom iz stranih arhiva.
Građu je godinama gradivo prikupljao i obrađivao.
Anamarija Lukić rođena je u Osijeku 1972. godine. Nakon završene II. gimnazije u
Osijeku studirala je teologiju na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu i diplomirala 2001.
godine. Za vrijeme trajanja studija radila je kao vjeroučiteljica te nastavila rad i nakon završetka
studija. Godine 2008. upisana je na Poslijediplomski doktorski studij Moderne i suvremene hrvatske
povijesti u europskom i svjetskom kontekstu na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 2012. radi
kao znanstveni novak u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar, Područni centar Osijek te priprema
disertaciju o političkim prilikama 20-ih godina 20. stoljeća u Osijeku.
19
Mr. sc. Branislav MILIČIĆ
Muzej Slavonije, Osijek
[email protected]
Doprinos dr. sc. Ive Mažurana istraživanju Osijeka
Analizirajući objavljene radove i knjige dr. sc Ive Mažurana vezane za povijest
grada Osijeka autor razmatra i predstavlja njegovo značenje za povijest grada na
Dravi. Rad se također bavi i radom dr. sc. Mažurana kao znanstvenika koji je pridonio
i objavljivanju mnogih povijesnih izvora važnih za Osijek. Autor će u radu obraditi
dva aspekta djelovanja dr. sc. Ive Mažurana i istaknuti njegov doprinos za proučavanje
povijesti Osijeka kao primjer za izučavanje zavičajne, tj. lokalne povijesti.
Branislav Miličić rođen je u Osijeku 1983. godine. Nakon završenog osnovnog i srednjeg
obrazovanja diplomirao je 2008. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku
smjer povijest i hrvatski jezik i književnost. Potom upisuje i završava poslijediplomski studij
Crkvene povijesti na Evanđeosko-teološkom fakultetu u Osijeku te je 2010. obranio magistarski
rad pod naslovom Biskup Josip Juraj Strossmayer, pobornik ekumenskog pokreta (Posebni osvrt na
pravoslavne i grkokatolike). Jedno je vrijeme honorarno predavao Povijest Crkve na tom fakultetu i
volontirao u knjižnici „Lena i George Hendrickson“ pri Visokoj školi Evanđeosko-teološkog fakultetu
u Osijeku. Godine 2010. upisao je poslijediplomski doktorski studij „Humanističke znanosti“ na
Sveučilištu u Zadru – Smjer povijest. Posebice se bavi crkvenom, gospodarskom i demografskom
povijesti 19. i 20. stoljeća. Napisao je nekoliko stručnih radova i sudjelovao na nekoliko znanstvenih
skupova.
20
Dr. sc. Franko MIROŠEVIĆ, prof. u miru
Papova 10/II, Zagreb
[email protected]
Djelovanje dr. sc. Ive Mažuran u Školskoj knjizi
Na temelju rada dr. sc. Ive Mažurana u zagrebačkoj izdavačkoj kući “Školska
knjiga” autor će prikazati njegov doprinos kao urednika i autora udžbenika kroz tri
područja njegovog djelovanja: prvo kroz urednički rad u oblikovanju udžbenika
povijesti i udžbenika predmeta poznavanje prirode i društva, drugo kao urednika
znanstvenih monografija iz područja povijesti, znanstvenih monografija s područja
ostalih humanističkih znanosti i prijevoda knjiga i treće kao autora udžbenika predmeta
Poznavanje prirode i društva u nižim razredima osnovne škole..
Svako navedeno područje autor će obraditi posebno s naglaskom na značenje i
doprinos Mažuranovog rada u znanstvenom i stručno metodološkom pogledu.
Franko Mirošević rođen je u Veloj Luci 1932. godine. Diplomirao 1956. na Filozofskom
fakultetu u Zagrebu – Odsjek povijest. Zvanje doktora znanosti iz područja povijesnih znanosti
stekao je 1991. na Sveučilištu u Zagrebu. Predavao povijest 16 godina u srednjim školama. Od 1967.
do 1970 je bio direktor Gimnazije u Kutini. Republički prosvjetnog inspektor postao je 1974., a za
glavnog prosvjetnog inspektora SR Hrvatske imenovan je 1987. U Školskoj knjizi se zapošljava
1991. na radnom mjestu urednika za povijest i tu je do umirovljenja 1998. godine. Za vrijeme 41
godine rada u prosvjeti uz stručni rad bavio se i znanošću. U njegovom znanstvenom radu dominiraju
teme iz hrvatske povijesti prve polovice 20. stoljeća. One većinom obrađuju političku i gospodarsku
povijest Dalmacije i Moslavine od 1918. do 1945. kao i veliki broj metodičko-stručnih članaka.
Iz navedenog područja objavio je više od 70 znanstvenih rasprava i članaka te tri monografije. U
knjizi Povijest Hrvata od 1918. do danas obradio je razdoblje hrvatske povijesti od 1918. do 1938.
Objavljenim studijama i člancima temeljito je rasvijetlio povijest Hrvatske republikanske seljačke
stranke u Dalmaciji i Moslavini, kao i agrarne odnose u Dalmaciji. Najnovija njegova istraživanja
obuhvaćaju povijest Velike župe Dubrava. Uređivao je i pisao udžbenike i priručnike te objavio
brojne metodičke članke. Sa suradnicima je kreirao programe povijesti od 1991. do 1995. u Republici
Hrvatskoj. Dugo godina bio je predsjednik Povijesnog društva Zagreb i Povijesnog društva Hrvatske.
21
Luka PEJIĆ, mag. educ. philol. angl. et mag. educ. hist.
Strma 1, Osijek
[email protected]
Doprinos dr. sc. Ive Mažurana istraživanju povijesti
radničkog pokreta u Osijeku
Tijekom druge polovice 19. stoljeća Osijek biva zahvaćen stanovitom
preobrazbom u grad donekle definiran tvorničkim postrojenjima i, za kontekst
Slavonije i Hrvatske, relativno brojnom radničkom populacijom. U Osijeku se osniva
prvo radničko udruženje (1867.), tu izbijaju prvi štrajkovi (1869.), a početkom svibnja
1905., u hrvatskoj povijesti, dolazi i do prvog generalnog štrajka. Historiografske
zapise o radničkom pokretu u Osijeku na prijelazu iz 19. u 20. stoljeća ostavila je
nekolicina povjesničara, a među njima, dakako, i Ive Mažuran, koji je 1967. objavio u
izdanju Historijskog arhiva u Osijeku relevantnu zbirku izvora pod naslovom Građa o
radničkom pokretu Osijeka i Slavonije, 1867. - 1894.. Osim toga, pisao je i o Osječkom
radničko-obrazovnom društvu, te generalnom štrajku 1905. godine. Njegovo bavljenje
navedenom problematikom u središtu je pozornosti autorovog izlaganja koji će, osim
pregleda Mažuranovog rada i evaluacije istog, istaknuti smjernice za daljnja istraživanja
povijesti radničkog pokreta u Osijeku.
Luka Pejić rođen je Osijeku 23. rujna 1987. godine. Osnovnu školu pohađao je u
Višnjevcu, mjestu nedaleko od Osijeka, a srednjoškolsko obrazovanje završio je u Prvoj gimnaziji
u Osijeku. Preddiplomski i diplomski studij povijesti i engleskog jezika i književnosti pohađao je
na Filozofskom fakultetu u Osijeku od 2006. do 2011. godine. Kao aktivni član i tajnik udruge
studenata povijest ISHA-Osijek sudjelovao je 2009. na međunarodnom seminaru „Komparativna
povijest religije“ u Utrechtu, a 2011. bio je na studentskoj konferenciji u Puli koja se bavila odnosima
Istoka i Zapada kroz povijest. Te je godine sudjelovao i u Zagrebu na regionalnom seminaru „Kultura
i moć“. Zimski semestar 2010./2011. proveo je na studiju u Grazu. Bio je glavni urednik prva tri broja
časopisa Essehist, a napisao je nekoliko članaka u domaćim i stranim časopisima (Povijest u nastavi,
Aleph, Rostra, Carnival, JAWS, Historijski zbornik, i dr.). Godine 2011. upisao je poslijediplomski
doktorski studij Moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu na
Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
22
Vlado PEST, ekonomist
Sljemenska 24, Osijek
[email protected]
Izgradnja osječke Tvrđe - povijesna obrada dr. sc. Ive
Mažurana
Autor će se u radu osvrnuti na izgradnju osječke Tvrđe nakon oslobođenja
od Turaka Osmanlija kroz povijesnu obradu djela dr. sc. Ive Mažurana, koji je pored
istraživanja i opisivanja povijesti Osijeka jedan od najznačajnijih povijesničara
gradogradnje Osijeka, posebno Tvrđe. Iz Mažuranovih djela autor iznosi spoznaju
povijesti dvjestogodišnje izgradnje Tvrđe od kraja 17. do kraja 19. stoljeća te posebice
naglašava polukružnu izgradnju gradskoga tkiva počevši od središnjeg tvrđavskog trga
s javnim zgradama iza kojih se niže polukrug poslovno-stambenih zgrada. Istaknut
će i Mažuranove opise izgradnje poslovno-stambenih zgrada, niz vojarni, krunske
utvrde kao vrhunca gradnje Tvrđe te rad završiti opisom javnih i upravnih te crkvenim
građevinama.
Vlado Pest je rođen 26. veljače 1953. u Sarajevu. Osnovno i gimnazijsko školovanje završio
je u Osijeku. Nakon završetka studija vanjske trgovine radio je 20 godina u trgovinskim tvrtkama
i povremeno se bavio turističkim vođenjem. Od 1998. je turistički vodič. Budući da se istodobno
bavio izučavanjem povijesti graditeljstva Osijeka sudjelovao je na nekoliko domaćih i međunarodnih
stručnih skupova, a kao vanjski suradnik predavao je na tečaju za turističke vodiče na Ekonomskom
fakultetu u Osijeku te održao nekoliko predavanja na osječkom Pedagoškom, tj. Filozofskom,
fakultetu, Umjetničkoj akademiji i Odjelu za kulturologiju Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku.
Organizirao je i postavio dvije tematske izložbe i dvije izložbe umjetničkih fotografija.
23
Dr. sc. Krešimir REGAN
Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb
[email protected]
[email protected]
Doprinos Ive Mažurana poznavanju srednjovjekovne
fortifikacijske baštine Slavonije s posebnim osvrtom na
plemićki grad Zapolju
U brojnim radovima o hrvatskom razvijenom i kasnom srednjem vijeku te
prvim stoljećima novog vijeka dr. sc. Ive Mažuran posvetio je istraživanju fortifikacijske
baštine Slavonije. Pri tome je baštinu povezivao kao izravnu posljedicu tatarske
provale 1242. godine, odnosno s procesima širenja osmanske vlasti u savsko-dravsko
međurječje tijekom prve polovine 16. stoljeća kada su upravo kamenom ili opekom
zidane obrambene građevine i kompleksi bili najčvršćom obranom od osmanskih hordi.
Jedna od njih bila je utvrda (plemićki grad) Zapolje, čiji se skromni ostatci nalaze u
istočnome dijelu novogradiškog kraja, nedaleko od istoimenog sela. S obzirom da je
Mažuran u svojim radovima, osobito u kapitalnom dijelu Hrvati i Osmansko Carstvo
ukazao na širi kontekst te utvrde i njezinih gospodara u prodoru Osmanlija na slavonski
i hrvatski prostor autor nastoji ovim izlaganjem produbiti spoznaje o Zapolji i ukazati
ne samo na tipološke i geostrateške osobnosti te utvrde, nego i na njezine regionalne
posebnosti u odnosu na druge utvrde na širem slavonskom, hrvatskom i susjednom
ugarskom prostoru, kao i na status i financijske mogućnosti njezinih gospodara, koji su
imali presudan utjecaj na građevinsko tlocrtne osobitosti te utvrde.
Krešimir Regan diplomirao je 1997. geografiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu
i povijest na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 2001. magistrirao s tezom
Ujedinjavanje teritorija Banovine Hrvatske. Teritorijalno ujedinjenje Savske i Primorske banovine s
osam novodobivenih kotara. Godinu dana potom diplomirao je na Školi za pričuvne časnike Učilišta
hrvatske kopnene vojske Fran Krsto Frankopan na Hrvatskom vojnom učilištu „Petar Zrinski“
te upisao doktorski studij povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje je 2006.
doktorirao s tezom Srpska politika u Banovini Hrvatskoj. Zaposlen je u Leksikografskom zavodu
Miroslav Krleža. Težište znanstvenog rada usmjerio je na hrvatsku suvremenu političku povijest
s naglaskom na Banovinu Hrvatsku (1939.–1941.), povijesnu geografiju, istraživanje hrvatske
fortifikacijske baštine s težištem na srednjovjekovno i novovjekovno razdoblje (5.–18. st.) kao i na
istraživanje starokršćanske, predromaničke i ranoromaničke sakralne baštine.
24
Prof. dr. sc. Goran Rem
Filozofski fakultet u Osijeku
[email protected]
Mirjana Foro
Matije Gupca 7, Čačinci
[email protected]
Ive Mažuran i slavonska književnost 20. stoljeća
Rad osvjetljava kulturnu sliku istočnohrvatskog prostora 50-ih i 60-ih godina
20. stoljeća, jer je to svojevrsno “užeslavonsko” razdoblje Ive Mažurana i njegovih
brojnih uredničkih potpisa. Osječka kulturna scena toga prostora jača je u strukturiranoj
institucionalnosti nego u zadržavanju autorskih imena u svojem prostoru (Miroslav
S. Mađer će samo „projuriti“ kroz Hrvatsko narodno kazalište, Stipe Čuić, Drago
Kekanović i drugi). Oni ili će bespovratno otići ili će se pretopiti u neko pragmatičnije
pismo. Premda Ivo Bogner, Dragan Mucić, Pavle Blažek, Stanislav Marijanović,
Ljubomir Stanojević i Zdenko Jurašek urednički potpisuju ne samo Reviju nego malo
kasnije, 70-tih, i urednički zlatni niz naslovljen biblioteka Vez, u tim desetljećima kraja
moderniteta ili “druge moderne”, produkcija je “slaba” s navodnim znacima a i bez
njih. Poseban fenomen je niskobudžetna knjiga vrlo malog opsega, najčešće mekog
uveza, tek rijetko lakiranih korica. Dapače strogo uzevši riječ je o kategoriji koju
knjižničarska obradba zove – brošura. Poklonjeni „osječki paketi“, svesci vrlo brojnih
takvih „mekih“ i malih knjiga, koje je Ive Mažuran predao osječkom Muzeju Slavonije
odnosno voditeljici Odjela muzealnih tiskopisa dr. sc. Marini Vinaj – bili su temeljnim
polazištem ovome radu.
Goran Rem rođen je 12. studenoga 1958. godine u Slavonskom Brodu. OŠ „Josip Kozarac“
započeo je 1965. u Lipovcu, a završio u Vinkovcima. Gimnaziju „Matija Reljković“ završio u
Vinkovcima. Studirao u Osijeku i Zagrebu, gdje je magistrirao i doktorirao iz područja humanističkih
znanosti. Gost je predavač u Poljskoj, Austriji, Francuskoj, Mađarskoj, Vojvodini i Bosni i Hercegovini;
nagrađivan je za znanstveni, kulturni i književni rad. Predaje na Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga
fakulteta u Osijeku. Začetnik je Noise Slawonische Kunsta, vodi projekt-skup Modernitet druge
polovice dvadesetog stoljeća, postmodernitet, i šef je katedre za hrvatsku književnost. Član je HFD-a,
Matice hrvatske, DHK, HND-a i P.E.N. Autor je tridesetak knjigovnih naslova, od čega 22 stručna
i znanstvena, urednik je u Rijeci, Quorumu, Književnoj reviji, u knjižnicama Slavonica, Croatica,
Neotradicija, Pjesnički susreti Drenovci, Modernitet 20. stoljeća, Brodski pisci, Pannonius.
Mirjana Foro, studentica prve godine jednopredmetnog diplomskog studija hrvatskog
jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Osijeku, osnovnu školu završila je u Čačincima,
a Jezičnu gimnaziju Petra Preradovića u Virovitici. Demonstratorica je na kolegijima vezanim uz
Staroslavenski jezik i studentica-tutorica. Dvije godine bila je članicom Povjerenstva za kvalitetu u
na Filozofskom fakultetu. 25
Melita Rončević, viša arhivistica
Državni arhiv u Osijeku
[email protected]
Doprinos dr. sc. Ive Mažurana razvoju osječkog arhiva
Autorica u radu obrađuje desetogodišnje razdoblje djelovanja Ive Mažurana
u osječkom arhivu. Započeo je raditi 1. rujna 1960. u Historijskom arhivu, današnjem
Državnom arhivu, na radnom mjestu arhivista, rukovoditelja Odjela za stariju i
noviju arhivsku građu. Stručni ispit iz arhivistike položio je 26. svibnja 1969. i time
stekao zvanje arhivist. Od 1969. do 1. studenog 1970. bio je ravnatelj. Potom odlazi
iz osječkog arhiva i radi u Zagrebu. Svojim radom u Osijeku isticao se u organizaciji
arhivske službe, sređivanju i obradi velike količine značajnog arhivskog gradiva, kao
i izradi brojnih vodiča kroz arhivsko gradivo. Sudjelovao je u nadzoru, prikupljanju i
preuzimanju vrijednog arhivskog gradiva u Arhiv. Istodobno je na temelju izvornog
arhivskog gradiva napisao velik broj stručnih i znanstvenih radova i knjiga iz prošlosti
Osijeka i istočne Hrvatske, poglavito iz srednjeg i novog vijeka te osmanske vladavine.
U izdanju Historijskog / Državnog arhiva u Osijeku objavljena su mu djela od kapitalne
vrijednosti za povijest Osijeka i Slavonije. Dr. sc. Ive Mažuran svojim vrijednim radom
i nesebičnim zalaganjem pridonio je znanstveno-stručnom doprinosu arhivistici i
povijesnim znanostima.
Melita Rončević rođena je 7. rujna 1960. godine u Osijeku. Diplomirala je na Pravnom
fakultetu u Osijeku. U Državnom arhivu u Osijeku je zaposlena od 1994. godine. Zvanje viša
arhivistica stekla je 2010. Voditeljica je Odjela pravosuđa. Od 1.ožujka do 1. lipnja 2012. obavljala
je dužnost ravnateljice Državnog arhiva u Osijeku. Sudjelovala je na više domaćih i međunarodnih
skupova i savjetovanja. Autorica je brojnih stručnih radova s područja arhivistike.
26
Dr. sc. Robert Skenderović
Hrvatski institut za povijest – Zagreb,
Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje
Slavonski Brod
[email protected]
Značenje Mažuranova objavljivanja komorskog popisa
Slavonije iz 1736. za istraživanje povijesti i strukture
slavonskih obitelji u 18. stoljeću
Među izvorima za praćenje demografskih kretanja u 18. stoljeću svojom se
važnošću za prostor Slavonije ističu komorski popisi. Jedan od najpoznatijih među
njima jest komorski popisa iz 1736. godine za čije je objavljivanje zaslužan dr. sc.
Ive Mažuran. Objavljivanje komorskog popisa Slavonije iz te godine omogućava
istraživanje strukture slavonske obitelji u to vrijeme. Uvid u strukturu većine slavonskih
kućanstava iz 1736. je pokazao da su u ukupnom broju kućanstava složena kućanstva
činila svega jednu trećinu. Razlozi udruživanja ili neudruživanja u složeno kućanstvo
mogu se objasniti kulturološkom ili gospodarskom uvjetovanošću. I dok većina
dosadašnjih radova ukazuje na kulturološke temelje života u složenim kućanstvima,
Mažuranov komorski popis iz navedene godine ukazuje da bi se glavni temelji mogli
naći upravo u gospodarskim čimbenicima.
Robert Skenderović studirao je povijest i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Magisterij povijesti stekao je 2002. godine, a 2005. na istom fakultetu obranio je doktorsku disertaciju
o terezijanskim reformama u slavonskom Provincijalu. Od godine 1998. radi na Hrvatskom institutu
za povijest u Zagrebu, Podružnici za povijest Slavonije, Srijema i Baranje u Slavonskom Brodu.
U svojem znanstvenom radu bavi se povijesnom demografijom slavonsko-podunavskog prostora,
poviješću bačkih Hrvata i crkvenom poviješću. Do sada je objavio jednu autorsku knjigu, jednu
uredničku knjigu, dva srednjoškolska udžbenika, 30-tak izvornih, preglednih i stručnih radova.
Predavao je kao vanjski suradnik na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
te kao docent na studiju povijesti Hrvatskog katoličkog sveučilišta.
27
Doc. dr. sc. Darko Vitek
Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu
Odsjek za povijest
[email protected]
Historiografski doprinos Ive Mažurana:
komorski popisi - neiscrpno vrelo za povijest Slavonije
Nakon Velikog bečkog rata započelo je novo razdoblje u povijesti Slavonije.
Razdoblje obilježeno burnim društveno političkim previranjima, koje možda najviše
obilježava proces uspostave novih institucija vlasti. Među tim, novouspostavljnim
institucijama na prostoru Slavonije, ubrajamo i Dvorsku komoru, koja je, u
tom razdoblju, predstavljala vrhovnu financijsku vlast Habsburške Monarhije.
Organizacijom komorske uprave bečke su vlasti započele s procesom centralizacije
u cilju čega su nastojale uspostaviti i porezni sustav u „novoj stečevini“. Tako su se,
već krajem 17. stoljeća, počeli provoditi komorski popisi stanovništva na slavonskim
područjima. Svrhu komorskih popisa trebamo tražiti u nastojanjima za određenjem
porezne osnovice stanovništva, tako da su popisivači nastojali što podrobnije
prikazati gospodarsku sliku popisanih naselja i njihovih stanovnika. Na taj su način
nastali dragocjeni izvori koji predstavljaju neiscrpno vrelo za povijest novovjekovne
Slavonije. Premda su navedeni komorski popisi bili prisutni u hrvatskoj historiografiji
duže vrijeme, njihovoj historiografskoj afirmaciji nedvojbeno je najviše doprinio Ive
Mažuran, koji ih je prvi počeo objavljivati u cijelosti, te ih koristiti u mnogobrojnim
historiografskim osvrtima. Time su otvorene nove historiografske teme, te zacrtan put
sadašnjim i budućim istraživanjima povijesti Slavonije.
Darko Vitek je rođen 9. studenoga u Vukovaru. Osnovnu je školu pohađao u Iloku dok je
srednju školu završio u Osijeku. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu upisao je dvopredmentni studij
filozofije i povijesti, koji je uspješno završio 1996. Poslijediplomski studij povijesti na Filozofskom
fakultetu u Zagrebu završio je 2000. s magistarskom radnjom Društveni odnosi u srednjovjekovnom
Iloku prema Iločkom statutu iz 1525. godine. Na istom je fakultetu 2004. obranio doktorsku disertaciju
pod naslovom Osijek u XVIII. stoljeću - od zasebnih gradskih jedinica do jedinstvenog grada.Darko
Vitek ima petnaestogodišnje radno iskustvu u sustavu znanosti na Hrvatskom institutu za povijest i
Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, gdje trenutno, kao izvanredni profesor, predaje kolegije
iz hrvatske novovjekovne povijesti.
28
Prof. dr. sc. Josip Vrbošić
Pravni fakultet u Osijeku
[email protected]
O gradskoj (osječkoj) i županijskoj (virovitičkoj) upravi i
samoupravi
u radovima dr. sc. Ive Mažurana
Znanstvena djelatnost dr.sc. Ive Mažurana podarila je Osijeku, Slavoniji i
Srijemu, a time i cijeloj Hrvatskoj mnoštvo monografija, knjiga, znanstvenih članaka i
drugih publikacija, kojima je znanstveno, stručno i literarno prikazan povijesni razvitak
toga područja. Autor se u radu ograničio na Mažuranova istraživanja za razdoblje od
vremena oslobođenja grada Osijeka, Slavonije i Srijema od Osmanlijske vladavine,
pa do proglašenja Osijeka slobodnim kraljevskim gradom 1809. godine. Naglasak u
radu dan je osnivanju nove gradske uprave od 1687. godine, te shodno tomu prikazan
je osnutak, razvoj i osnovne značajke Unutarnjeg, Gornjeg i Donjeg grada. Potom je
prikazano ujedinjenje triju cjelina u jedinstvenu upravnu jedinicu 2. prosinca 1786.
godine. Osijek je nesumnjivo u promatranom razdoblju hvatao korak s modernitetom
toga vremena, a tomu je pridonijelo i pozicioniranje istoga kao središta komorskih
inspekcija, kao i središta obnovljene Virovitičke županije, koje se dogodilo 8. prosinca
1745. u kapucinskom samostanu u Osijeku. Uz temeljne upravne, samoupravne,
statutarne i druge pravne odrednice autor se osvrće i na prikaz gospodarskih i kulturnih
posebnosti grada i županije u promatranom razdoblju.
Josip Vrbošić od 1977. do 2001. predavao je na Pravnom fakultetu u Osijeku. Predavao
je Povijest hrvatskoga prava i države i izborne predmete Diplomatsko pravo i diplomatska profesija
te Diplomatsko i konzularno pravo. Tijekom rada na fakultetu redovito je biran u viša zvanja do
redovitog profesora. Obavljao je mnoge dužnosti na fakultetu: prodekan, v. d. dekana, predsjednik
katedre, a bio je i članom mnogih povjerenstava za obranu magistarskih i doktorskih radova. U
razdoblju od 2001. do 2008. bio je veleposlanik Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini. Vrativši
se u Osijek od 2009. je ponovno profesor na osječkom Pravnom fakultetu. Sudjelovao je na domaćim
i inozemnim znanstvenim skupovima te napisao više znanstvenih i stručnih radova.
29
Dr. sc. Zlata ŽIVAKOVIĆ-KERŽE
Hrvatski institut za povijest – Zagreb,
Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje,
Slavonski Brod
[email protected]
Doprinos dr. sc. Ive Mažurana istraživanju gospodarske
povijesti
Slavonije i Baranje
Na temelju objavljenih knjiga i radova dr. sc. Ive Mažurana autorica razmatra
i iznosi njegov doprinos istraživanja vezanih za gospodarsku povijest Slavonije i
Baranje u razdoblju od 18. stoljeća do polovice 20. stoljeća. Rad je nastao na temelju
analize njegovog znanstvenog opusa sa ciljem isticanja značenja gospodarske povijesti
hrvatskoj historiografiji.
Zlata Živaković-Kerže rođena je 1953. u Osijeku. Osnovno i gimnazijsko školovanje
završila je u rodnom gradu Osijeku, a na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1977. diplomirala povijest
i arheologiju. Nakon povratka u Osijek, od 1977. do 1981., radila u Historijskom arhivu u Osijeku i
magistrirala arhivistiku u Zagrebu. Od 1981. do 1988. zaposlena je u osječkom Muzeju Slavonije i u
tom razdoblju uspješno je postavila nekoliko samostalnih izložbi, napisala nekoliko kataloga i počela se
baviti istraživačkim radom. Od 1989. do 1996. radila na gimnaziji kao profesorica povijesti. Doktorsku
disertaciju pod naslovom Gospodarski razvoj grada Osijeka od Hrvatsko-ugarske nagodbe do završetka
Prvoga svjetskoga rata (1868. - 1918.) obranila je 1995. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Godinu
dana potom zaposlila se u Hrvatskom institutu za povijest - Zagreb, Podružnica za povijest Slavonije,
Srijema i Baranje - Slavonski Brod, gdje i danas radi u svojstvu znanstvene savjetnice u trajnom zvanju.
U svom istraživačkom radu posebice se bavi gospodarskom i crkvenom povijesti te povijesti sporta.
Napisala je nekoliko knjiga i veći broj znanstvenih i stručnih radova. Sudjelovala je i sudjeluje na
brojnim domaćim i inozemnim znanstvenim skupovima i kongresima.
30
Dr. sc. Zlata ŽIVAKOVIĆ-KERŽE
Hrvatski institut za povijest – Zagreb,
Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje,
Slavonski Brod
Hrvoje PAVIĆ
Svilajska 22a, Čepin
[email protected]
Plemstvo i vlastelinstva u radovima dr. sc. Ive Mažurana
Gotovo je nemoguće pisati o povijesti Slavonije i pritom izostaviti osobe
plemićkog statusa. Budući da se dr. sc. Ive Mažuran u većini svojih radova i knjiga
bavio tim društvenim slojem autori su za ovaj rad izdvojili samo one radove i knjige
koji se izričito bave poviješću plemićkih obitelji i njihovih vlastelinskih posjeda u
18. i 19. stoljeću. Autori analiziraju značajne monografije o Valpovu i Orahovici, te
ističu npr. Mažuranov doprinos osvjetljavanju povijesti valpovačkog vlastelinstva
i plemićke obitelji Hilleprand von Prandau. Posebice izdvajaju Mažuranov rad o
plemićkim diplomama pohranjenim u slavonskim muzejima te spominju obrađene 23
grbovnice, od kojih je čak 18 prvi puta objavljeno. Uzgredice se dotiču i Mažuranove
knjige Stanovništvo i vlastelinstva u Slavoniji 1736. istaknuvši da bez nje nije moguće
poznavanje povijesti slavonskih vlastelinstava. Istodobno se bave analizom Mažuranova
opusa s navedenom temom u kojima je pojedinačno donio popise vlastelinstava Erdut,
Ilok i Viroviticu.
Hrvoje Pavić rođen je 12. prosinca 1991. u Hechingenu u Saveznoj Republici Njemačkoj.
Osnovnu školu „Vladimir Nazor“ završio je u Čepinu, a maturirao na Isusovačkoj klasičnoj
gimnaziji s pravom javnosti u Osijeku. Student je prve godine diplomskog studija Hrvatskog jezika
i književnosti i Povijesti na Filozofskom fakultetu u Osijeku. U akademskoj godini 2012./13.
nagrađen je „Pohvalom za izvannastavne aktivnosti“ Filozofskog fakulteta, član je Povjerenstva
za provođenje unutarnje prosudbe kvalitete sustava i Povjerenstva zaduženog za organizaciju i
provođenje Otvorenog četvrtka na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Predsjednik je Međunarodne
udruge studenata povijesti ISHA Osijek, član je uredništva časopisa Essehist u kojem je objavio
nekoliko članaka. Suradnik je TV kalendara Hrvatske radio televizije i Hrvatskog povijesnog portala.
Član je Matice hrvatske i Udruge za poljepšavnje grada Osijeka „Moj Osijek“. Sudjelovao je na
domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima. Koautor je knjige Čepinska sjećanja. Glavno
područje interesa istraživanje povijesti slavonskog plemstva, posebno obitelji Adamovich de Csepin.
A također i istraživanje povijesti Čepina i okolice.
31
Priredili:
dr. sc. Zlata Živaković-Kerže
Vesna Božić-Drljača, prof.
Hrvoje Pavić
Oblikovanje omota:
Z. Bonjaj
Grafička priprema i tisak:
Studio HS internet d.o.o., Osijek
Održavanje znanstvenog skupa potpomogao je
Grad Osijek
32
pod pokroviteljstvom Grada Osijeka
ZNANSTVENI SKUP
u povodu 85. rođendana dr. sc. Ive Mažurana
DOPRINOS
DR. SC. IVE MAŽURANA
HRVATSKOJ HISTORIOGRAFIJI
nakladnik: DAOS | za nakladnika: S. BJEDOV | oblikovanje omota: Z. BONJAJ | priprema i tisak: Studio Hs internet d.o.o.
2013/11
PROGRAM SKUPA I SAŽECI IZLAGANJA
Državni arhiv u Osijeku
Matica hrvatska, Ogranak Osijek
Društvo za hrvatsku povjesnicu u Osijeku