Prijedlozi HVIDR-a RH-izmjene zakona (Sabor 30.11.2012.)

ZAJEDNICA ŽUPANIJSKIH ZAJEDNICA UDRUGA
HRVATSKIH VOJNIH INVALIDA DOMOVINSKOG
RATA REPUBLIKE HRVATSKE
10000 ZAGREB, Galovićeva 10. Tel. 01/2395-104, 01/2335-997; Fax. 01/2303-074
žiro-račun: 2340009-1100160331; MB: 3872394
Naš znak: 345-6-12/JĐ
Ministarstvo branitelja
n/p ministra
g. Predrag Matić
Zagreb,
8.6.2012.
Predmet: Prijedlozi i primjedbe za izmjene i dopune
Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz
Domovinskog rata i članova njihovih obitelji
- dostavlja se
Poštovani,
Temeljem dopisa Ministarstva branitelja kl.:011-01/12-0001/20, ur.br..522-01/1-12-3 od 16.
svibnja 2012. godine, kojim nas izvješćujete da je u tijeku proces postupka izrade nacrta
prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz
Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, nakon provedene rasprave naših temeljnih
udruga (21 ŽZU HVIDR-a i 115 udruga), u nastavku teksta dostavljamo prijedloge i primjedbe
Zajednice županijskih zajednica udruga HVIDR-a RH za izmjene i dopune Zakona o pravima
hrvatskih
branitelja
iz
Domovinskog
rata
i
članova
njihovih
obitelji
(N.N.br.:174/04,92/05,107/07, 65/09,137/09, 146/10 i 55/11).
Naime, tijekom godina nekoliko puta su izvršene promjene zakona kojima je regulirana
problematika hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata, gdje je samo važeći Zakon
donesen 2004. godine, pretrpio čak šest izmjena i dopuna, kojima su se kontinuirano ukidala ili
smanjivala stečena prava naših članova, posebice ona egzistencijalna, kao što su prava iz
mirovinskog osiguranja i prava na stambeno zbrinjavanje.
Slijedom navedenog, na temelju provedene rasprave hrvatskih ratnih vojnih invalida, na
tijelima članica ŽZU HVIDR-a i udruga u njihovom sastavu, ovim putem dostavljamo čvrsto
stajalište naše udruge prema kojem ne možemo pristati na daljnje izmjene i dopune koje bi išle
u smjeru smanjivanja ili ukidanja prava naših članova određenih odredbama važećeg Zakona.
Ovim putem moramo podsjetiti da su upravo hrvatski ratni vojni invalidi godinama prvi nosili
teret svih promjena i ekonomskih kriza, sa promjenama vlasti uvijek su prolazili razne revizije i
slične postupke, dok su druge kategorije hrvatskih građana bile zaštićene. Nikad se nije
izvršila revizija pretvorbe i privatizacije, kaznili ratni profiteri, dezerteri, nikad se nije dovodila u
pitanje objava registra partizana i boraca NOB-a, kao i ostalih kategorija po pitanju
ostvarivanja mirovina ili nekih drugih prava iz državnog proračuna po posebnim propisima.
Na osnovu svega iznesenog, molimo da uvažite gore navedeno, u cilju zaštite zakonskih prava
naših članova, te na temelju dugogodišnjeg rada i iskustva sa problemima u provođenju prava
hrvatskih ratnih vojnih invalida, ovim putem dostavljamo prijedloge i primjedbe u svezi izmjena
i dopuna Zakona, u svrhu efikasnijeg i racionalnijeg provođenja postojećih odredbi, kao i
izmjene određenih zakonskih odredbi radi poboljšavanja egzistencijalnog položaja HRVI-a.
1.
STATUS HRVATSKOG BRANITELJA
Predlaže se jasnije definiranje statusa hrvatskog branitelja i odvajanje
pripadnika oružanih snaga koji su sudjelovali u borbenim djelovanjima u
zonama izravnih ratnih djelovanja, od ostalih sudionika Domovinskog rata iz
neborbenog sektora.
Predlaže se izmjena i dopuna članka 3. stavka 1. Zakona o pravima hrvatskih
branitelja iz Domovinskog rata u svezi utvrđivanja statusa smrtno stradalog
hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, odnosno nadopuna priznavanja istog
statusa za hrvatske branitelje koji su umrli od posljedica nesretnog slučaja.
Obrazloženje:
Razgraničavanjem hrvatskih branitelja borbenog i neborbenog sektora dobiti će
se jasna predodžba o broju direktnih sudionika izravnih ratnih djelovanja, te se
predlaže da se navedenoj kategoriji priznaje prednost kod ostvarivanja
određenih prava, kao što je pravo na stambeno zbrinjavanje, prednost pri
zapošljavanju i dr.
Razmatrajući problematiku statusa smrtno stradalog hrvatskog branitelja,
uvažavajući konkretne primjere obitelji naših članova, uočeni su problemi sa
priznavanjem prava kategorije hrvatskih branitelja koji su umrli od posljedica
nesretnog slučaja, te se njihove obitelji u neravnopravnom položaju.
2. REGISTAR HRVATSKIH BRANITELJA
Predlaže se Zakonom jasno definirati Registar i njegovu dostupnost
zainteresiranom hrvatskom branitelju, tijelima državne uprave i ostalim javnim
korisnicima. Smatramo da Registar ne bi trebao biti javno dostupan na način
kako se sada predlaže, budući da je preopsežan i podaci su zaštićeni posebnim
zakonima. Zato predlažemo postupak prema kojem bi svaki branitelj mogao
putem posebnog PIN-a pregledavati svoje podatke, a da se tijelima državne
uprave učine dostupnim oni podaci koji su bitni za postupke koji se vode pred
istima. Obzirom da se javna objava stalno spominje radi utvrđivanja određenih
nepravilnosti u stjecanju statusa, da bi se to riješilo na zakonit način, predlaže
se imenovati posebnu komisiju koja bi bila ovlaštena provjeriti iste temeljem
podataka MUP-a i MORH-a.
2
3. PRAVO NA MIROVINU
Predlaže se da mirovine HRVI-a budu nasljedne za sve udovice/udovce pod
jednakim uvjetima, te se predlaže:
-
izmjena i dopuna članka 29. stavka 1. Zakona, na način da se brišu
riječi ….„ako je uzrok smrti u svezi sa obranom suvereniteta RH“… ,
koje se mijenjaju tekstom „ bez obzira na uzrok smrti hrvatskog
branitelja“…
-
ukidanje članka 14. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o
pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih
obitelji (Narodne novine br.: 137/09) koji je stupio na snagu dana
21. studenog 2009. godine.
Obrazloženje:
Naime, prema odredbi gore navedenog članka iz 2009. godine, prestalo je pravo na
priznavanje statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, statusa dragovoljca iz
Domovinskog rata i priznavanje statusa člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog
branitelja, te pravo na obiteljsku invalidninu na temelju smrti hrvatskog branitelja iz
Domovinskog rata od posljedica bolesti, pogoršanja bolesti ili pojave bolesti u
obrani suvereniteta RH.
Iznimno od navedenog, status člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz
Domovinskog rata i pravo na obiteljsku invalidninu može se priznati i nakon stupanja
na snagu navedenog Zakona samo u slučaju samoubojstva hrvatskog branitelja
kao posljedice psihičke bolesti uzrokovane sudjelovanjem u obrani suvereniteta RH,
te u slučaju da je branitelj umro od posljedica rane ili ozljede zadobivene u obrani
suvereniteta RH, a do smrti je bio priznati HRVI IV. - I. skupine s pravom na doplatak
na njegu i pomoć druge osobe (članak 83. Zakona N.N.br.:174/04). Status smrtno
stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata utvrđuje Ministarstvo branitelja i
uvjet je za stjecanje prava na obiteljsku mirovinu.
Na osnovu iznesenog, gore navedenim izmjenama Zakona iz 2009. godine, ukinuta
su prava na priznavanje statusa člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja,
odnosno pravo na obiteljsku invalidninu i obiteljsku mirovinu velikoj kategoriji članova
obitelji, budući da se radi o najčešćim uzrocima smrti hrvatskih branitelja - od
posljedica bolesti, odnosno pogoršanja bolesti ili pojave bolesti u obrani suvereniteta
RH. Iznimno veliki broj navedenih uzroka smrti bilježi se zadnjih nekoliko godina, a
posebice je puno slučajeva naših članova umrlih od posljedica malignih,
kardiovaskularnih i dr. bolesti koje su uzročno povezane sa pogoršanjem
zdravstvenog stanja branitelja uzrokovanih stradavanjem u obrani suvereniteta RH.
U zadnjih nekoliko mjeseci 2011. i tijekom 2012. godine, došlo je izrazito negativne
primjene gore navedene odredbe Zakona, odnosno pojave većeg broja smrtnih
slučajeva od posljedica bolesti i pogoršanja bolesti hrvatskih branitelja, čije supruge
više ne ostvaruju pravo na priznavanje statusa obitelji smrtno stradalog hrvatskog
branitelja, a niti su navršile potrebne godine života da bi ostvarile pravo na obiteljsku
mirovinu na temelju općih propisa odnosno Zakona o mirovinskom osiguranju, te
obitelji više nemaju nikakvog izvora prihoda.
Na osnovu iznesenog, gore navedenim prijedlozima riješila bi se prava statusa člana
obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja, odnosno prava na obiteljsku invalidninu
i obiteljsku mirovinu.
3
4. PRAVO NA STAMBENO ZBRINJAVANJE
Uzimajući u obzir sporost i probleme u realizaciji rješavanja prava na stambeno
zbrinjavanje HRVI-a putem dodjele stambenih kredita iz sredstava državnog
proračuna, budući da se ista svake godine smanjuju, ovim putem opetovano
predlažemo nadopunu postojećih zakonskih rješenja sa načinom rješavanja
problema putem kredita poslovne banke, koje smo dostavili nadležnom
ministarstvu još 2007. godine, odnosno iznalaženje zakonskih mogućnosti za
osiguravanje sredstava u svrhu realizacije dodjele stambenih kredita iz tekućih
sredstava Hrvatske poštanske banke na osnovu ugovora o poslovnoj suradnji,
a temeljem uvjeta iz članka 42. stavka 2. Zakona, uz obvezu RH na
podmirivanje razlike između beneficiranih kamatnih stopa do tržišne vrijednosti.
Isto tako, u svrhu povećavanja iznosa sredstava za stambeno zbrinjavanje,
predlažemo izmjenu i dopunu članka 41. stavka 2. Zakona, odnosno nadopunu
izvora sredstava koji je do sada bio izostavljen – kamate, na način da izmjenjen
glasi:
„Sredstva ostvarena otplatom kredita i kamata, te obročnom prodajom kuća i
stanova uplaćivat će se na račun Ministarstva branitelja do završetka provođenja
programa stambenog zbrinjavanja prema ovom Zakonu.“
U svrhu realizacije članaka 39. i 40. Zakona, odnosno provođenja prava HRVI-a
koja su u nadležnosti jedinica lokalne samouprave, obzirom da imamo saznanja
da je osigurano 50 lokacija, odnosno zemljišta za organiziranu izgradnju, kao i
komunalno opremanje, tražimo žurnu realizaciju istih, budući da su osigurana
sredstva za navedenu namjenu.
Potaknuti učestalim prigovorima naših članova u svezi nekvalitetno izgrađenih
stanova temeljem programa organizirane izgradnje za stambeno zbrinjavanje
stradalnika Domovinskog rata, opetovano predlažemo da se razmotri mogućnost
da se ista prebaci u nadležnost Ministarstva branitelja (izmjene i dopune članka
39. stavka 1. Zakona), te da se prihvati prijedlog o imenovanjima članova HVIDRa RH u komisije za odabir ponuđača za organiziranu izgradnju stanova
stradalnika Domovinskog rata.
U svrhu bržeg i ekonomičnijeg provođenja programa stambenog zbrinjavanja
stradalnika Domovinskog rata, predlažemo provođenje zaključka Vlade RH od
lipnja 2006. godine kojim se zadužuju resorna ministarstva na osiguravanje
lokacija za organiziranu izgradnju stanova za stradalnike Domovinskog rata na
građevinskim zemljištima u okviru napuštenih vojarni, ukoliko ih nisu u
mogućnosti osigurati gradovi i općine temeljem Zakona o pravima hrvatskih
branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.
Kod ostvarivanja prednosti pri rješavanju stambenog zbrinjavanja predlaže se
osigurati istu HRVI-ima ranjenim na prvoj crti bojišnice, koji čekaju na stambeno
zbrinjavanje deset i više godina, neovisno o stupnju invalidnosti.
Svim HRVI-ima koji su ranjeni na prvoj crti bojišnice, a nisu stambeno riješeni jer
posjeduju zemljište koje nije u građevinskoj zoni, omogućiti prenamjenu zemljišta
u građevinsko, kako bi lakše i efikasnije mogli riješiti stambeno zbrinjavanje
(smanjila bi se sredstva koja trebaju osigurati jedinice lokalne samouprave).
Prilikom legalizacije bespravne izgradnje stambenog objekta, omogućiti HRVI-ma
popust za legalizaciju nekretnina za rješavanje stambenog zbrinjavanja.
4
Obrazloženje:
Pregledom izvješća o provedbi Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog
rata i članova njihovih obitelji za 2011. godinu, evidentno je da je nastavljen postupak
smanjivanja sredstava za stambeno zbrinjavanje stradalnika, te su riješena samo 323
zahtjeva i to dodjelom kredita, kao i dodjelom stanova u vlasništvu RH zatečenim
korisnicima. Na žalost, u potpunosti je jasna problematika stagniranja u rješavanju
ovih prava stradalnika Domovinskog rata, obzirom da je na Listi prvenstva za 2011.
godinu bilo 12.866 zahtjeva za stambeno zbrinjavanje.
Budući da su Liste prvenstva za rješavanje prava na stambeno zbrinjavanje utvrđene
redoslijedom postotka oštećenja organizma, a člankom 43. Zakona utvrđeni su
kriteriji za ostvarivanje prava na dodjelu stambenog kredita za određenu stambenu
površinu prema broju članova obitelji, što stavlja u neravnopravan položaj određene
kategorije HRVI-a, budući da invalid sa manjim postotkom oštećenja organizma
godinama čeka na rješavanje stambenog zbrinjavanja, te s vremenom gubi pravo po
osnovi kvadrature koje je imao u trenutku podnošenja zahtjeva, ponajviše imajući u
vidu punoljetnost djece, kao i ostale životne okolnosti.
Na osnovu gore iznesenog, imajući u vidu da se radi o najbrojnijoj kategoriji HRVI-a,
posebice onih ranjenih 1991. godine, predlažemo da nadležno ministarstvo izvrši
pregled i obradu svih zaprimljenih zahtjeva za dodjelu stambenog kredita, simulaciju
sredstava koja su potrebna za rješavanje stambenog zbrinjavanja navedene
kategorije HRVI-a, te iznalaženje zakonskih mogućnosti za osiguravanje sredstava u
svrhu realizacije dodjele stambenih kredita iz tekućih sredstava Hrvatske poštanske
banke na osnovu ugovora o poslovnoj suradnji, a temeljem uvjeta iz članka 42.
stavka 2. Zakona (prema postotku oštećenja organizma), uz obvezu RH na
podmirivanje razlike između beneficiranih kamatnih stopa do tržišne vrijednosti.
Mišljenja smo da bi kumulacijom sredstava iz državnog proračuna, sredstava
dobivenih otplatom kredita i kamata (novi izvor prihoda), obročnom prodajom
kuća i stanova, ostalih gore navedenih načina rješavanja, te sredstava
dobivenih na temelju prijedloga – sklapanja ugovora o poslovnoj suradnji sa
HP bankom, došlo do brže dinamike i trajnog rješavanja ove problematike
rješavanja prava na stambenog zbrinjavanje HRVI-a u razumnom roku.
Nadamo se da ćete razmotriti ovaj prijedloge u cilju rješavanja najvećih
egzistencijalnih problema navedene kategorije hrvatskih vojnih invalida iz
Domovinskog rata.
5. PRAVO NA OPSKRBNINU
Predlaže se proširiti navedeno pravo onim hrvatskim braniteljima koji nemaju
financijskih primanja iz radnog odnosa ili nekih drugih financijskih izvora, a imaju male
udjele suvlasništva ili sukorisništva pokretnina ili nekretnina, kao npr. neiskorištenih
poljoprivrednih zemljišta koje su dobili u nasljedstvo (definirati do kojeg udjela i vrstu
suvlasništva ili sukorisništva).
5
6. PRAVO NA UDRUŽIVANJE UDRUGA HRVATSKIH BRANITELJA
Predlažemo da se Zakonom regulira osnivanje Zajednice udruga hrvatskih branitelja iz
Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, koja bi bila organizirana na komorski ili
sindikalni način. Navedena zajednicu se predlaže proglasiti organizacijom od posebne
važnosti te propisati određena ciljeve, prava, obveze, tijela i dr. odredbe temeljem
Zakona o udrugama, kao i način financiranja temeljnih djelatnosti kroz razmjerno
participiranje u proračunskim sredstvima države i decentraliziranim sredstvima
regionalne i lokalne samouprave.
(Članstvo u Zajednici bi bilo dragovoljno, a može biti kombinacija kolektivnog /udruge/ i
pojedinačnog /članovi/. Hrvatski branitelji koji ne bi bili članovi Zajednice, imali bi sva
prava iz Zakona, a članovi bi ostvarivali određena posebna prava).
7. PRAVO NA DODJELU POČASNOG ČINA
Predlažemo da se i dalje dodjeljuju počasni činovi HRVI-a za one osobe koje nisu
ostvarile to pravo – na taj način bi se izjednačili sa onima koji su iste dobili sukladno
Propisniku o dodjeli počasnih činova poginulim, nestalim, zatočenim i ranjenim
pripadnicima oružanih snaga RH iz 1998. godine.
Slijedom navedenog, dostavljamo gore navedene prijedloge naše Udruge za realizaciju
postojećih odredbi Zakona u svrhu efikasnijeg i racionalnijeg provođenja istih, te prijedloge za
izmjene određenih zakonskih odredbi za koje se nadamo da ćete ih uvažiti u cilju zaštite prava
hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata, a na radnu verziju prijedloga ćemo se
očitovati nakon objave nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima
hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji na web stranici Ministarstva
branitelja.
Predsjednik HVIDR-a RH:
Josip Đakić
Dostaviti:
- Naslovu
- pismohrana
6