close

Enter

Log in using OpenID

dalje - Bosnia and Herzegovina UK Network

embedDownload
haber
Broj 57
Januar-Februar 2011 cijena jedna funta
Iz Networka
Seminar učitelja bosanskohercegovačkih dopunskih škola u Velikoj Britaniji
TREBA SE OKRENUTI VLASTITOM RADU
Vlasti u Bosni i Hercegovini nisu u stanju riješiti ovo pitanje jer po dosadašnjoj praksi i njihovoj brizi za
bh. dopunske škole nijedna škola ne bi ni radila.
Okrugli sto-Pitanja bez riješenja
U prostorijama Bosanske kuće, u organizaciji Bosnia UK Networka, nedavno je održan izuzetno interesantan seminar učitelja i organizatora
bosanskohercegovačkih dopunskih
škola u Velikoj Britaniji.
Na ovom veoma zanimljivom
skupu učestvovali su sekretar
Ambasade Bosne i Hercegovine
Jasmina
Turajlić,
koordinator
bosanskohercegovačkih dopunskih
škola Spaho Bajrić te Semira, Meho
i Sabit Jakupović, Zdenka Besara, Hajra Halilović, Muhamed
Siranović, Ferid Kevrić, Mujo Delić,
Emir Bolić, Namik Alimajstorović i
Anes Cerić.
U veoma otvorenom razgovoru na
sto su izneseni svi problemi i opisano
stanje i način rada u našim školama
na Ostrvu. Tek kada se sve sasluša,
može se vidjeti koliko je ovo teška
problematika i usput je jako teško ne
sjetiti se narodne izreke „iz prazne
ne puca“. S jedne strane imate autoritet države, odnosno Zakon o
obrazovanju, čiji član 33 kaže „da
će država (BiH) ukoliko sa zemljom
domaćina nije potpisan bilateralni
sporazum, financirati rad dopunskih
škola“. O tome je gospođa Turajlić
rekla da je država formirala ekspertnu grupu koja će raditi na potpisivanju bilateralnih sporazuma. S druge
strane, Britanija je već obavijestila
našu ambasadu u Londonu da oni
ne prave ovakve sporazume i da ove
škole treba finansirati vlada Bosne
i Hercegovine. Ovdje ne mogu a de
se ne sjetim legendarnog britanskog
premijera Churchilla koji je govorio:
„Kada hoćete da nešto ne uradite, osnujte komisiju ili neki ekspertni tim“.
Kao zaključak, dogovoreno je da se
napiše još jedno pismo nadležnom
bosanskohercegovačkom ministarstvu i opiše stanje rada u dopunskim
školama te zatraži primjena član 33
Zakona o obrazovanju. Naravno isti
2
taj zakon propisuje ko sve može raditi u bosanskohercegovačkim dopunskim školama, kakvu evidenciju nastavnici moraju voditi, po kojem planu
moraju raditi, kakva svjedočanstva i
diplome trebaju izdavati.
Zakon je, međutim, jedno, a stvarnost drugo. U diskusiji su postavljena razna pitanja i otvoreno je još
mnogo dilema: ako nema finansiranja, kako onda neko može postavljati uslove; šta vrijede svjedočanstva
kada u Bosni i Hercegovini kada dijete dođe iz dijaspore direktor škole
mu da test da vidi na kojem je nivou
njegov maternji jezik i smješta ga u
prikladno odjeljenje. Naravno, zakon tvrdi suprotno - da su diplome
priznate i da dijete mora ići sa svojim
vršnjacima. Posebno živu diskusiju
izazvalo je traženje određenih ličnih
podataka učenika od ambasade, koje
se, kako su istakli prisutni, kosi s
britanskim zakonom o zaštiti poda-
Iz Networka
na koordinatore koji nisu uvažavali
njihove posebnosti. Da bi se nekako zadovoljili potrebni standardi,
odlučeno je da se napravi okvirni
protokol koji bi regulirao sva pitanja
koja uključuje organiziranje ovakvih
manifestacija.
Šta na kraju zaključiti, kako spojiti
sve ovo naizgled nespojivo, već kao
zaključak prenijeti nekoliko redaka
iz zapisnika s ovog sastanka koji
kažu da „vlasti u Bosni i Hercegovini
nisu u stanju riješiti ovo pitanje jer po
dosadašnjoj praksi i njihovoj brizi za
bh. dopunske škole nijedna škola ne
bi ni radila. Prije svega, kao i dosada,
trebamo se okrenuti vlastitom radu,
iznalaziti fondove ovdje u Velikoj
Britaniji i, kao i dosada, finansirati
naše dopunsko obrazovanje“.
Hajrija Halilović i Jasmina Turajlić
taka. I sama ta činjenica je razlog što
ambasada nema potpune informacije
o svim školama. Potom, na seminaru se moglo čuti za niz tehničkih
problema: od programa rada, kojeg
se ne pridržavaju učitelji jer nemaju
udžbenik za učenike od petog do osmog razreda, vjeronauke u školama,
odnosno da li ocjena iz tog predmeta
ulazi u prosjek. Pošto je vjeronauka fakultativni predmet, odnosno
nije obavezna, onda se ta ocjena ne
računa, a knjige će biti odštampane
kada nadležno ministarstvo nađe podobne autore da napišu knjige. Traže
ih već nekoliko godina.
Moglo se čuti i pitanje ko sve može
pohađati dopunske škole, odnosno
imamo sve više djece čiji jedan
roditelj nije porijeklom iz Bosne i
Hercegovine. Nažalost, zakon to
nije predvidio, i onda je naravno
ostala jedina logična mogućnost
da je škola otvorena za sve zainteresirane učenike. Usto smo mogli čuti da ambasada u Londonu
nema sredstava da finansira Dan
bosanskohercegovačkih
dopunskih škola na Ostrvu. Doduše, još
uvijek se ne zna ko će biti domaćin.
Zatraženo je i objašnjenje zašto naša
škola u Londonu ne može više koristiti prostorije bosanskohercegovačke
ambasade - da li to zavisi od volje
ambasadora ili od samovolje Ministarstva vanjskih poslova BiH.
Razgovaralo se i o održavanju Dana
dopunskih škola. Konstatirano je da
je u prošlosti bilo dosta samovolje od
pojedinih domaćina skupa škola, koji
su nametali samo njima prihvatljiva
rješenja i ignorirali funkciju koordinatora dopunskih škola. S druge
strane, domaćini su imali primjedbu
Kada se sve ovo sagleda, onda uime
našeg Bosnia UK Networka trebamo
uputiti jednu veliku zahvalnicu svim
našim učiteljima (kojim niko neće da
prizna ni dio radnog staža), našim vrijednim volonterima i koordinatorima
koji iznalaze sredstva za djelimično
finansiranje škola i naravno roditeljima koji također finansiraju te škole.
LETTER OF THANKS
To Bosnia Herzegovina UK Network
RE: WORK EXPERIENCE
STUDENT: Amal, Hamza, Raiyan, Zakaria,
Dear Anes Ceric,
I would like to thank you very much
for having the above mentioned
student(s) on a work experience
placement with you in January.
We realise just how much time and
effort is involved in working with
students on placement, as we offer
work experience ourselves in certain
departments within the academy.
At St. Albans we feel that work experience is an invaluable element of our
students’ work related learning. Most
of them have never even had weekend or Saturday job and so placements like these certainly open their
eyes to what is expected in the world
of work. On the whole placements
are very successful and employers
are more than pleased with students
from St. Albans.
3
However that is not always the case and
if you were not happy with your
student(s) this year i would like to
ask that you don’t give up on us and
consider offering a placement again
next year as generally our students
do very well.
Please do contact me if there is anything specific you wish to discuss,
on 464 7224 or [email protected]
We are truly grateful for your support
for our young people and look forward to working wth you againnext
year.
Thanks again!
Sue Smith
Work Experience & Work Related
Learning Co-ordinator
Iz Networka
Ambasada BiH London
ČESTITKE BH UK NETWORKU
No: 129-42-187/11
n/r g. Mehe Jakupovića, predsjednika BiH UK Networka
Ambasada Bosne i Hercegovine u Londonu je sa izuzetnim
zadovoljstvom
primila
vijest da je krovnoj organizaciji
bosanskohercegovačke dijaspore
BiH UK Network Birmingham
iz fonda britanskog Lotta doniran
iznos od 272.842 funte za planirani petogodišnji projekt “Stariji West Midlands”.
Značajna sredstva, donirana u
vrijeme kada su uslijed ozbiljne
ekonomske krize mnoge britanske fondacije ostale bez državnog
prihoda, svojevrsno su javno
priznanje za dosadašnji rad
i brojne uspjehe ove organizacije te istovremeno i potvrda da
je BiH UK Network stekao prepoznatljivo i cijenjeno mjesto u
britanskom društvu.
donu, želim ovom prilikom uputiti Vama i članovima Izvršnog
odbora, kao i svima onima koji
daju svoj doprinos radu ove organizacije, najiskrenije čestitke i
želje za uspjeh u budućem radu.
Donirana sredstva su također i
garancija budućeg, nedvojbeno
uspješnog rada ove organizacije, a posebno izuzetno dobro
osmišljenog projekta “Stariji West Midlands”, koji, zajedno
sa svim ostalim projektima BiH
UK Networka, Ambasada BiH
U Londonu u potpunosti cijeni i
podržava.
U svoje lično ime, kao i u ime
kolektiva Ambasade BiH u Lon-
Ambasada BiH London
Obavijest o izmjeni postupka legalizacije dokumenata u UK
Ministarstvo inostranih poslova
Velike Britanije obavijestilo je da
Kancelarija za legalizaciju dokumenata u Milton Keynesu prestaje
s dosadašnjim načinom zaprimanja dokumenata za legalizaciju s
31. martom 2011. godine. Od 1.
aprila sve zahtjeve za legalizaciju
treba slati isključivo poštom na
sljedeću adresu:
The Legalisation OFFICE
Norkfolk House West
437 Silbury Boulevard
Milton Keynes, MK9 2AH
dokumentima za koje se provodi
postupak legalizacije poslati na
gore navedenu adresu. Sve informacije o nastalim izmjenama dostupne su na web stranici: www.
fco.gov.uk/Legislation.
Svaki podnosilac zahtjeva treba
popunjen obrazac (u prilogu) s
Molimo da o ovome upoznate
članove vašeg udruženja.
Ambasada BiH London
IOM program za zemlje zapadnog Balkana, informacija
Našim doprinosom od 11. 2. 2011.
godine obavijestili smo da je
Međunarodna organizacija za migracije (IOM) pokrenula projekt
“Migracije za razvoj u zemljama
zapadnog Balkana (MIDWEB)”
s ciljem pronalaženja načina povratka ljudskog kapitala u zemlje
porijekla, koji može doprinijeti
razvoju Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Makedonije,
Crne Gore i Srbije, kao i jačanja i
unapređenja kapaciteta Centra za
migracije. U nastojanju da ubrza
povratak migranata u njihove
zemlje, IOM UK traži volontere
koji bi bili podrška projektnom
koordinatoru u implementiranju
aktivnosti, s ciljem promovisanja povratka ljudske radne
snage iz Velike Britanije u zemlje porijekla. S tim u vezi, asistent šefa misije IOM-a u UK Chiara Gnoli je posjetila Ambasadu
BiH u Londonu i informisala o
navedenom projektu. IOM organizacija planira održati nekoliko
prezentacija u BiH udruženjima
4
i klubovima u narednom periodu kako bi upoznala članove s
pokrenutim projektom i pokušala
animirati zainteresirane za obavljanje volonterskog rada. Za sve
dodatne informacije možete se
obratiti gospođici Gnoli putem
tel. 020 7811 6053
AMBASADOR
Jadranka Negodić
Iz Networka
Posjeta člana gradske vlade
Birminghama Bosanskoj kući
risti u punom kapacitetu i da će ako
se nastavi ovakva ekspanzija uskoro
postati premala za sve korisnike.“
Inače,
osim
Networka
i
Bosanskohercegovačke asocijacije
Birmingham, kuću regularno koriste
i Blue River Academy, organizacija
koja provodi servis za mlade te organizira izuzetno posječenu akademiju za dodatno obrazovanje omladine
od 16 do 20 godina. Naravno, tu je i
dopunska škola na arapskom jeziku,
koja se održava dva puta sedmično, a
vodi je Bosanska Zinaida Batić.
Dr. Zdenka Besara, Muhamed Širanović i cancellor Gerry Evans
Član gradske vlade Birminghama
cancellor Gerry Evans protekle sedmice posjetio je Bosansku kuću,
gdje se sastao s potpredsjednicom
Networka dr. Zdenkom Besara, blagajnikom Muhamedom Siranovićem
i menadžerom Bosanske kuće
Anesom Cerićem te upoznao s aktivnostima koje se odvijaju u ovom
bosanskohercegovačkom centru.
Naravno, informaciju više dobili smo
od menadžera Bosanske kuće Anesa
Cerića, koji nam je o ovoj izuzetno
važnoj posjeti rekao: „Cancellora
Evansa smo upoznali sa svim aktivnostima koje se odvijaju u našem
objektu. Prije svega, upoznali smo
ga s novim Networkovim projektom
za starije osobe iz Bosne i Hercegovine koji će biti realiziran u narednih
pet godina te da ćemo u okviru ovog
servisa zaposliti dva radnika i na taj
način s biroa za nezaposlene skinuti
dvije osobe. Potom smo ga informirali o ostalim aktivnostima koje se
odvijaju u Bosanskoj kući - projektu
pomoći za bosanskohercegovačke
studente, Bosanskohercegovačkoj
dopunskoj školi, folklornoj sekciji,
našem listu Haber, štampariji, sportskim i društvenim događanjima…
Cancellor
Evans je bio impresioniran objektom koji je kupljen i
obnovljen od vlastitih sredstava, a
naročito činjenicom da se kuća ko-
Sve ove aktivnosti koje se odvijaju
u Bosanskoj kući inspirirale su blagajnika Muhameda Siranovića da
cancellora Gerryja Evansa zamoli za
pomoć u dobivanju građevinske dozvole za proširenje i dogradnju Bosanske kuće. Naravno, cancellor Evans
je podržao ideju i istakao činjenicu
da će mu biti zadovoljstvo podržati
ovako kvalitetan projekt.
BH UK Network
PRIJEM NOVIH RADNIKA
Krajem februara održan je panel
za izbor novih radnika koji će raditi na realizaciji aktivnosti projekta “Stariji West Mindlands”.
Najbolje rezultate na konkursu
pokazale
su
Edina
Hadžiosmanović (Outreach work-
er) i Dinka Ćatibusić (Admin
Worker).
BH UK Network se zahvaljuje
svim kandidatima, a Emini i Dinki želimo uspješan rad i dobru
saradnju.
Članovi komisije: Ferid Kevrić, Spaho Bajrić, Meho Jakupović i Muhamed
Širanović
5
Iz Networka
BiH UK Network
Uspostavljenje novog servisa za pomoć Bosancima
Zainteresirana sam za ovaj posao jer imam želju da pomažem našem narodu, posebno onima koji nisu u
mogućnosti sami sebi pomoći.
Zovem se Emina
Hadžiosmanović
i
imam 23 godine.
Počela sam raditi za
BiH UK Network u
martu 2011. godine kao radnica na
pružanju pomoći. Moj glavni zadatak je rad sa starijim ljudima i invalidima kojima je potrebna pomoć,
bilo za psihičko ili fizičko zdravlje.
Ja ću biti prva osoba za kontakt u
slučaju da je potrebna pomoć izoliranim i usamljenim Bosancima. Bit
ću zadužena za organiziranje transporta kako bih omogućila starijim i
bolesnim osobama dolazak u Bosansku kuću na društvene aktivnost te za
menadžment aktivnosti u Birminghamu i okolnim gradovima. Također ću
biti zadužena za uključivanje novih
volontera u realizaciju ovog projekta. U volontiranje će biti uključeni
aktivni stariji ljudi, mladi i Bosanci
koji su u mogućnosti pružati profesionalnu pomoć putem psihološke
i okupacione terapije. Projekt će
uspostaviti novi servis za pružanje
pomoći Bosancima, koji će moći
posjetiti centar ili se putem telefona
obratiti za pomoć.
Zainteresirana sam za ovaj posao
jer imam želju da pomažem našem
narodu, posebno onima koji nisu u
mogućnosti sami sebi pomoći.
Završila sam prvi stepen psihologije
na Univerzitetu u Birminghamu u
julu 2009. godine. Nakon toga sam
u oktobru 2010. godine na Univerzitetu u Oxfordu uspješno završila
magisterij u oblasti psihološkog
istraživanja. Diplomski rad sam
odradila u Bosni i Hercegovini s ljudima koji pate od ratne traume. Pacijenti su bili uzrasta od 22 do 85 godina. Svoje znanje iz psihologije želim
usmjeriti na pomaganje ljudima koji
imaju neke psihičke probleme, kao
naprimjer depresiju, posttraumatski stresni poremećaj, ili neke druge
posljedice rata.
Oduvijek sam bila vezana za svoju
domovinu iako sam odrasla u Engleskoj. To se najviše pokazuje u
mome slobodnom vremenom, koje
provodim u pisanju o Bosni. Trenutno planiram objaviti dvije knjige,
Love and War i Undocumented, gdje
će biti moja poezija o Bosni, ali i
Emina Hadžiosmanović
priče Bosanaca širom svijeta koji
su napustili svoju domovinu tokom
rata. Napisala sam knjigu o Bosni,
ali trebam još malo raditi na njoj da
bih je mogla poslati izdavačkoj kući
u Birminghamu. Predstava koju sam
napisala In the Country that I call my
own bila je na repertoaru pozorišta u
Birminghamu.
U slobodno vrijeme radim i kao
prevodilac bosanskog jezika za razne
agencije, a završila sam i obuku kao
mlada osoba mentor za rad s djecom
s posebnim potrebama. Radila sam
na Univerzitetu u Birminghamu kao
počasni asistent s ljudima koji imaju
Prader Willijev sindrom.
Moja želja je da se jednog dana vratim u svoju Bosnu i da pomažem
svom narodu znanjem koje sam stekla vani.
6
POZIV NA SARADNJU
Naša namjera je da
povećamo broj stranica
na kojima objavljujemo
članke, vijesti i ostale priloge zato trebamo i vašu
pomoć dragi čitaoci. Stoga
Vas pozivamo da se aktivno
uključite u naš rad slanjem
vaših tekstova i pisama sa
kojima ćemo obogatiti naš
i vaš “Haber”.
Iz Networka
BH UK Network – aktivnosti
Realizacija projekta pomoći starijima i invalidima u zajednici
Tokom srednjoškolskog obrazovanja provela sam dvije godine radeći i odrađujući praktičnu nastavu na
Univerzitetskoj klinici u Tuzli, tako da imam iskustvo u radu s ugroženim i bolesnim ljudima te pružanju
pomoći, što ustvari i jest glavni cilj ovog projekta.
Zovem se Dinka Čatibušić, imam
26 godina. U februaru ove godine
počela sam raditi kao administratorica u BH UK Network organizaciji u
Birminghamu.
Osnovne obaveze koje obavljam sas-
sam se prvenstveno iz razloga što ću
biti u mogućnosti raditi i pomagati
aktivnosti u Bosanskoj kući usmjerene na pomoć najugroženijima u
našoj zajednici.
Završila sam Srednju medicinsku
i bolesnim ljudima
te pružanju pomoći,
što ustvari i jest
glavni cilj ovog projekta. Tokom studija
na Pravnom fakultetu u Tuzli radila
sam kao administrativni radnik, a
potom kao šefica administrativnog
odjeljenja u kompaniji A3 Promet u
Tuzli, tako da stečeno iskustvo mogu
primijeniti i u sadašnjem radu.
Slobodno
vrijeme
trenutno
najviše provodim sa svojim
jednoipogodišnjim sinom i čitajući
knjige. Planiram upisati postdiplomski studij prava i nadam se da ću u
tome uspjeti.
Na kraju, zahvaljujem na pruženoj
šansi da pomažem Bosancima kojima je ovdje potrebna pomoć. S obzirom na to da sam odrasla i najveći dio
svoga života provela u Bosni, Bosna
i njen narod su imali veliki utjecaj na
moj život. Biti daleko sada od Bosne
je veoma teško, a ovaj posao je moja
šansa da dam nešto zauzvrat svom
narodu i pomognem onima kojima je
potrebna naša podrška i pomoć.
NETWORKOV
INFORMACIONI CENTAR
Tel: 0121 772 3052,
Fax:0121 773 3861
ADRESA:
Dinka Čatibušić
toje se od administracijske pomoći i školu u Tuzli, kao i Pravni fakultet
podrške aktivnostima namijenjenim 2009. godine. Vjerujem da ću biti
realizaciji projekta pomoći stari- od velike pomoći pri realizaciji
jima i invalidima u našoj zajednici. ovog projekta jer pored toga što ću
Zadužena sam za 'papirologiju' , biti zadužena za pomoć menadžeru
ažuriranje evidencije, telefonsku pri organiziranju i realizaciji nadam
pomoć, recepciju i opću pomoć se da ću isto tako biti u mogućnosti
pri svim aktivnostima u Bosanskoj svoje medicinsko znanje i iskustvo
kući. S obzirom na to da ovaj projekt iskoristiti pri pomoći ljudima iz zaobuhvaća pružanje pomoći starijima jednice kojima je potrebna takva
i invalidima u našoj zajednici, ko- pomoć.
jima uistinu i jest potrebna najveća Tokom srednjoškolskog obrazovanja
pomoć, veliko mi je zadovoljstvo provela sam dvije godine radeći i
učestvovati u realizaciji ovog pro- odrađujući praktičnu nastavu na Unijekta.
verzitetskoj klinici u Tuzli, tako da
Na konkurs za ovaj posao prijavila imam iskustvo u radu s ugroženim
7
BOSNIA i HERZEGOVINA
UK NETWORK,
Bosnia House
36 Medley Road,
Greet
Birmingham
B11 2NE
Email:
[email protected]
www.bhuknetwork.org
Iz Networka
BH UK Network apelovao kod nadležnog britanskog ministarstva za ukidanje viza građanima Bosne i
Hercegovine
Letter from Bosnia UK Network to
Damian Green Immigration Minister
Dear Mr Green
Re: Visa-free access for Bosnia and
Herzegovina citizens to the United
Kingdom
We are an organization called Bosnia
and Herzegovina UK Network which
is composed of Bosnia and Herzegovina citizens who live in Great
Britain. Bosnia and Herzegovina UK
Network consists of 14 branches that
are located around the UK this was
established in 1996 with our head office based in Birmingham.
has integrated well into the British
culture and most of them have also
become British citizens.
UK.
The Bosnian population in the UK
is not large, about 10,000. They are
organised through Bosnia House associations that helped them to accustom to a new way of living regards
to being in the UK and help maintain
contact with their homeland.
Many of the Bosnia citizens who
came to live in the UK are now honourable British citizens fulfilling
their duties and obligations in the
same way as other citizens for the
UK.
The aim is to help Bosnian citizens
who came to the UK as refugees after the outbreak of the war in Bosnia
in1992 our aim is to assist Bosnian
people to adapt to the new environment in the UK; youngsters went
on and completed their education at
schools, colleges and universities.
While working age citizens took up
employment to help the economy we
can say that this Bosnian population
As you may know Bosnia and Herzegovina have achieved visa-free access to the European Union's through
“Schengen Agreement” which is
considered one of the great successes
for this small country. Since the UK
is not a signatory to the Schengen
Agreements the UK is not obliged
to allow entry of Bosnian citizens to
the UK without a visa for this reason the Bosnia and Herzegovina UK
Network would like to ask you to
consider the possibility of changing
legislations set to visas for Bosnian
citizens to make it easier to enter the
izuzetno nam je zadovoljstvo i
čast obavijestiti vas da je sa izgradnjom pokretnih pregrada
i prikladne kuhinje velika
sala Bosanske kuće spremna
za višenamjenske aktivnosti.
Ukoliko imate potrebu da vaše
dijete proslavi rođendan, te da
održite poslovni sastanak, seminar, otvorenu tribinu, školu,
sportsku aktivnost ili jednostavno da ugostite svoje prijatelje, menadžment Bosanske
kuće stoji vam na raspolaganju.
Pozovite nas da se dogovorimo
i predočimo vam cjenovnik
naših usluga. Naravno koris-
timo prilku da sve posjetioce
Bosanske kuće posjetimo da
je u skladu sa Zakonom u njoj
strogo zabranjeno pušenje i
konzumiranje alkohola.
Takodje koristimo priliku da
svim zainteresiranim možemo
ponuditi usluge naše štamparije
i fotkopira po veoma pristupacnim cijenama.
Poštovani
čitaoci lista HaberA i
potencijalni
korisnici usluga
Bosanske kuće
8
Why are we asking for this?
We do believe that an opportunity
should be given to their families
and friends to come and visit them.
They will comply with all the legal
requirements and regulations that are
required.
We sincerely thank you and hope that
you will favour our appeal for any
changes in legislations set to visa for
Bosnian citizens to make it easier to
comply.
Meho Jakupovic
Chairman
Uz to u cilju poboljšanja kvaliteta naših novina za koje su
neophodna financiska sredstva,
pozivamo čitaoce da se pretplate na Haber.
Pored toga, koristimo priliku
da pozovemo biznismene da
se reklamiraju u našem listu i
na taj način pomognu izlaženje
našeg magazina.
Iz Networka
IN MEMORIAM
PREMINULA NOVINARKA
FENA-e I LEKTORICA HABERA ALMINA HALILOVIĆ
Bosanska kuća
Druženje s policijom
U Sarajevu je u subotu, 26. februara,
nakon kratke i teške bolesti, u 53.
godini preminula dugogodišnja novinarka Federalne novinske agencije
(FENA) i lektorica magazina Haber
u Velikoj Britaniji Almina Minka
Halilović.
Rođena je u Sarajevu gdje je završila
Bosnia UK Network i redakcija magazina Haber porodici rahmetli Minke
Halilović uputila je izraze saučešća
i zahvale na dugogodišnjem radu u
redakciji Habera. Svojim nesebičnim
zalaganjem rahmetli Minka je našem
magazinu dala novu dimenziju i
postavile mnogo visočije standarde.
Hvala joj na tome i neka joj je vječni
rahmet i lahka zemlja Bosanska.
Dževdana Gološ predstavlčja rad škole
Ćlanovi neigberhood tima iz policijaske stanice Accoks Green (South
Yardley Neighbourhood Team) nedavno su posjetili Bosanku kuću i
detaljno se upoznali sa aktivnostim
koje se u njoj održavaju. Učiteljica
Dževdana Gološ policajcima je predstavila rad bosanskohercegovačke
dopunske škole dok su gosti iskoristili priliku da se malo zabave sa
našom djecom. Naravno policajci su
nastojali našoj djeci objasniti da su
oni uvijek tu da pomognu i da ako
imaju bilo kakvih problema slobodno ih mogu kontakirati. Menedžer
BH UK Networka Anes Cerić i policajac Hallworth dogovorili su se za
daljnju saradnju kroz koju će imati
priliku da se upoznaju sa kompletnom našom zajednicom u Birminghamu i Velikoj Britaniji.
Filozofski fakultet. Bila je među
prvim novinarima u ratu formirane
novinske agencije BH Press, kasnije
FENA-e.
Dženaza i ukop Almine Halilović
obavljeni su u ponedjeljak, 28. februara na sarajevskom groblju "Vlakovo". Rodbina, prijatelji i kolege
- predstavnici medijske zajednice u
BiH oprostili su se od Almine Minke
Halilović uz dužno poštovanje.
Almina je bila poštovana, vrijedna
i angažirana novinarka i omiljena
među kolegama. Bila je član Asocijacije izvještača iz suda (AIS).
U profesionalnoj zajednici isticala
se nesebičnošću i odgovornim odnosom spram utvrđenih obaveza, kao
i objektivnošću u izvještavanju o
složenim političkim i društvenim
procesima, pojavama i događajima.
Zajednička igra
9
Iz Networka
BH UK Network- Work Experience
My name is Qasim Awan, I am
16 years old I was born on the
15th June 1994. I was born in
England but I am Kenyan. I go
to sollihul collage which is in
sollihul and I find the collage
very good. It is my first year at
solihull collage but when I first
started I was nerverse of meeting new people but over time it
got better.
My hobbies are football, table
tennis, running and cricket, I
like running becuase it keeps
me very fit and it keeps you in
shape. My favourite subject
in collage is bussiness which I
am studying now and I find it
very intresting becuase I learn
new things everyday. When
I am older I would like to do
bussiness managment because
I enjoy managing things for
example I work very well in a team I
communicate with my team members
and I also listen to what they have to say
which I think is very important if you are
a team leader.
At the moment I am doing work experiance at Bosnia and Herzegovina UK Network as a administrator the office work
involves talking to new people, taking
phone calls and typing letters. I have
seen some devices which are involved in
the office environment and later on in my
work experience I will be shown how to
Qasim Awan
use the different equiptment for example
the printer that is more advanced than
your average printer at home and the
other things like fax machine, software
on the computers and talking to people
on the phone .
When I first looked from the outside it
looked small and misleading to being a
office/community centre however when
I enterd it was very big with a hudge
room down stairs which is let out for hire
there are three sections which can be partioned off, these rooms can be hired out
for any purpose. When I went upstairs
there were two spacious offices I
felt very relaxed in this enviroment
which is improtant if I am working
there.
To arrange my placement I had to
phone in to ask when I could come
in I was speaking to joshua who is
the personnal administrator for the
manager Anes, who is also the secerary for Bosnia and Herzegovina
UK Network.
I like to wear jeans and trainers
mainly nike and g-star I wear these
kind of clothes when I go out with
my friends to the cinima or to the
restruant . I like to socialize with
my freinds on a daily basis I like
making new freinds and meeting
new people when I go to collage.
Me and my freinds like going to the
Bullring (shopping Mall) which is
in Birmingham town centre there
we like to do some shopping and
have a good time.
My father also has garage in kingsnorton
there he does M.O.T, cluches, welding,
breaks and body work. I also work their
on the week ends I work in the office in
there I answer phones, book M.O.Ts,
book cars in for repair and genral paper
work. I sometimes work in the garage
where I help my father with M.O.Ts, its
important for me to work in the office
and to work in the garage so I get a feeling of what its like in both enviroments.
Kirran Ahmed
My name is Kirran Ahmed. I am
15 years of age. Also I am attending Ninestiles Technology
School, I am a Year 10 student
which at the moment I am studying Maths, English, Science, I.T
and Art. I have been sent here for
two days at Bosnia Herzegovina
UK Network to understand basic
administration skills within an office environment.
My culture is Islam me and my
family are all Pakistanis. I live
with my mum and younger brother who is 12 years old and still
learning and developing the Muslim Culture. I have been Pakistan
twice and found it completely
different to living in England regards to living standards due to
the weather as my grandfather has
a house in a small village and it is
very hot there.
Being here at Bosnia Herzegovina
UK Network I hope to learn more skills
regards to working in an office, looking
around the office it is well equipped with
lots of devices for example: Fax Machine, Computers and a high tech Printer
also the building seems spacious with
three floors. The ground floor is a big
hall that can be divided into three rooms,
of my friends are from my school
so I spend most of my time with
them.
I am here through BXL that has
sent me here for two days at Bosnia Herzegovina UK Network to
learn more skills in an Office environment. Joshua who is the personal administrator for the manager/ Secretary Anes Ceric who
is helping me for the two days to
acknowledge new skills and how
you should work in an Office.
and then there is the second floor that is
the office area where the staff are and finally a smaller room on the third floor
for private meetings.
I have lots of hobbies such as spending
time with my family and friends doing
things like shopping and having big discussions about different topics, as most
10
My first Impression was that I felt
comfortable as the staff are Interactive with each other and treat
you the way they would treat one
of the members of staff. Plus the
layout and the look of the office
was nice and neat as it wasn’t too
boring and over exaggerated, just
simple with a few pictures on the
wall.
I hope to leave Bosnia Herzegovina UK
Network with different skills and confidence which will be able to help me in
the coming future.
Iz Networka
BH DIJASPORA
EUROSONG 2011
Poštovani prijatelji,
Bosnu i Hercegovinu će na
56. Takmičenju za Pjesmu Evrovizije u Dusseldorfu s ponosom predstavljati naša najveća
muzička zvijezda Dino Merlin
s pjesmom "Love in Rewind".
Za samo mjesec dana od
zvaničnog
predstavljanja
javnosti, pjesma „Love in Rewind“ je na "You Tube-u“
imala više od milion pregleda,
što uz sve prognoze i reakcije
iz cijele Evrope nagovještava
vrlo dobar plasman naše zemlje na Eurosongu 2011.
Kako
princip
glasanja
isključuje mogućnost poziva
iz zemlje predstavnice, tada
naš plasman direktno ovisi o
glasovima iz drugih zemalja.
U tom kontekstu vas molimo
da animirate našu dijasporu,
da na svim formalnim i
neformalnim
skupovima lobirate Bosance i
Hercegovce, ali i druge
državljane, prijatelje naše
zemlje, da nas podrže i
doprinesu da se ove godine osjećamo ponosnijim
no ikada.
Podsjećamo vas da će Dino
Merlin nastupiti prvi (pod
rednim brojem 1) u drugom
polufinalu Eurosonga, u
četvrtak 12. maja 2011. godine u 21:00 sat i da u finale, a pogotovo u sami vrh
najboljih na Eurosongu,
možemo otići jedino uz vašu
pomoć.
Bez Vas ne možemo računati na
uspjeh! Stoga budite dio našeg
BH Eurosong tima i kampanje
promocije Bosne i Hercegovine u onome u čemu možemo
biti najbolji - pjesmi! Molimo
vas da nam se javite ukoliko
imate bilo kakvih pitanja, nedoumica ili sugestija.
ree Telephone advice for asylum
seekers and Refugees with recent
Leave to Remain status
In order to further enhance our service provisions to asylum seekers and
refugees, we have embarked upon a
new and unique initiative towards
giving valued service to our clients.
One of the steps we have taken is to
review the impact of client access to
our offices. There is a realisation that
many of our client problems can be
resolved far more quickly and conveniently over the telephone without
unnecessary travelling, queuing and
extended waiting times.
Consequently, as from Monday 14th
February 2011 for 2 months, Refugee
Council’s Birmingham Office will
be operating a free and confidential
Own-Language Telephone Advice
Pilot Project in the West Midlands
Region. We will be temporarily disbanding our current telephone advice
line in Birmingham. Clients who
contact the pilot Own-Language Telephone Advice Service will receive
an automated recorded message in
the language of their choice and
will be connected directly to a Cli-
ent Advisor who speaks the selected
language. They will be given advice,
information and support over the telephone or, if necessary, clients will
be given an appointment to be seen
in person. To avoid disappointment,
however, clients are encouraged to
call our new and unique confidential
freephone service as we are unable to
see clients without a prior appointment.
cil. If you wish to make any comments as part of this review, please
let us know and we can forward your
details on to independent assessors.
Calls made to this service from both
mobile phones and landline numbers are FREE. Clients do not need
to have any credit on their phone to
contact us.
0 808 808
The Own-Language Telephone Advice Service opening hours are Monday to Friday 9.30am – 5.00pm.
The effectiveness of this Own-Language Telephone Advice Service will
be reviewed at the end of the 2 month
period in Mid-April and if the pilot
is successful, it may be rolled out
nationally across the Refugee Coun-
11
To contact this service, simply call
the number below and follow the instructions to select the language required.
2255
CALL
PHIL DAILLY,
SENIOR OPERATIONS MANAGER,
ASYLUM & REFUGEE INTEGRATION SERVICE,
(WEST MIDLANDS REGION).
Haberi iz Asocijacija
Bosanskohercegovačko udruženje iz Derbyja
Obilježen Svjetski dan holokausta
Priznanje za
Ferida Kevrića
Slijeva nadesno: Dr. Zdenka Besara, ambasadorica Jadranka Negodić,
gradonačelnik Derbija, Ferid Kevrić, Muhamed Siranović i Hajrija Halilović
Shodno dugogodišnjoj tradiciji,
Bosanskohercegovačko udruženje iz
Derbyja, u saradnji s gradskim vlastima te manjinskim organizacijama
Bosanskohercegovačko udruženje
u Derbiju i Bosnia UK Network su uručili priznanje gospodinu Feridu Kevriću povodom
njegovog petnaestogodišnjeg rada.
Ferid Kevrić je kao menadžer BH
udruženja u Derbiju i višegodišnji
član Izvršnog odbora BH UK Networka dao ogroman doprinos za
razvoj bosanskohercegovačke zajednice u Velikoj Britaniji u proteklih 15 godina.
Priznanje i prigodni pokloni su
uručeni za vrijeme programa povodom obilježavanja Holokausta održanog u prostorijama
Bosanskohercegovačkog udruženja
u Derbiju, uz prisustvo Ambasadorke Bosne i Hercegovine g.
Jadranke Negodić, gradonačelnika
Derbija Harvey Jennings i mnogobrojnih zvanica.
nađu na jednom mjestu i prisjete i
kako i zašto su se našli u Engleskoj.
O
ovom
događaju
je
za
naš
Ferid Kevrić sa priznanjem
Publika na manifestaciji
iz ovog grada, obilježilo je Svjetski
dan holokausta. Ovo je istovremeno
bila prilika da se mnogobrojne žrtve
holokausta iz više zemalja ponovo
list govorio dugogodišnji član
Bosanskohercegovačkog udruženja
iz Derbyja Muhamed Siranović: U
Derbyju su lokalne vlasti u saradnji s
12
bosanskohercegovačkim udruženjem
i drugim nevladinim organizacijama u ovom gradu organizirale
obilježavanje Dana sjećanja na
holokaust. U jutarnjem dijelu programa kod gradonačelnika Derbija
održan je prijem, kojem je prisustvovala i ambasadorica Bosne i Hercegovine u Velikoj Britaniji Jadranka Negodić.
Haberi iz Asocijacija
Iz DKP i misija
VELIKA
BRITANIJA
Ambasadorica Bosne i Hercegovine
u Ujedinjenom Kraljevstvu Velike
Britanije i Sjeverne Irske Jadranka
Negodić na ceremoniji obilježavanja
Memorijalnog dana Holokausta
Ambasadorica Jadranka Negodić
Nakon toga organiziran je program
u Bosanskohercegovačkom centru
u Derbyju, gdje su se ambasadorica
i gradonačelnik obratili prisutnima.
Oni su podsjetili da su se unatoč naporima da se ne zaborave i ne ponove
stradanja iz Drugog svjetskog rata
u srcu Evrope ipak nedavno desila
stradanja u Bosni i Hercegovini. Nakon toga se prisutnima obratio učitelj
stradanjima u Bosni i Hercegovini
tokom Drugog
svjetskog rata te u nedavnoj agresiji
na našu zemlju, koja je za posljedicu
imala dolazak naših građana u Derby.
Program je nastavljen u večernjim satima u centralnoj gradskoj katedrali,
gdje se pred više od pet stotina posjetitelja podsjetilo na holokaust nad
Ambasadorica Bosne i Hercegovine u Ujedinjenom Kraljevstvu
Velike Britanije i Sjeverne Irske
Jadranka Negodić prisustvovala je
27. januara 2011. godine ceremoniji
obilježavanja Memorijalnog dana
Holokausta u Derbiju. Ove godine
u obilježavanju Dana Holokausta
učestvovala je i BH Asocijacija u
Derbiju koja je priredila izložbu
posvećenu genocidu počinjenom u
BiH, postavljenoj u gradskoj katedrali i prostorijama Asocijacije.
Nakon sastanka sa članovima Upravnog odbora BH Asocijacije u
Derbiju, ambasadorica Negodić
je, zajedno sa predsjednicom Asocijacije Hajrijom Halilović, posjetila
Gradsko vijeće Derbija i održala
sastanak sa izvršnim direktorom
Alanom Wilkinsonom. Upoznavši
ga sa značajem rada ove Asocijacije
za bh. građane i cjelokupnu lokalnu
zajednicu, te potrebom očuvanja
tradicionalnih vrijednosti i kulture,
ambasadorica Negodić je pokrenula
pitanje osiguravanja trajne lokacije
za prostorije Asocijacije.
Ambasadorica Negodić je, zajedno
sa predstavnicima grada Derbija,
prisustvovala prikazivanju dokumentarnog filma o Holokaustu,
tradicionalnom jevrejskom načinu
obilježavanja Holokausta („stone
setting“), te prijemu u prostorijama
BH Asocijacije, gdje je razgovarala
sa bh. građanima.
ljudi. Naravno, ponovo se govorilo
o genocidu nad Bošnjacima u toku
agresije na našu zemlju u periodu od
1992. do 1995. godine.
Učitelj Bahrija Bašić govorio o vremenu provedenom u srpskim koncentracionim logorima
iz Ljubije Bahrija Bašić, koji je govorio o svojim logoraškim danima
provedenim u tri srpska koncentraciona logora - Trnopolju, Omarskoj
i Manjači.
Organizirana je i prigodna izložba o
Jevrejima u Drugom svjetskom ratu.
Svoj dio stradanja predstavila je i
ukrajinska manjina, podsjetivši kako
je zbog torture tadašnjeg Sovjetskog
saveza 1932/33. godine od gladi i
zime umrlo preko sedam miliona
13
Tokom posjete gradu Derbyju ambasadorica Jadranka Negodić je održala
i radni sastanak s čelnicima grada, a
tema je bila bosanskohercegovački
centar koji je porušen prije dvije
godine i obaveza grada Derbyja
da napravi novi. Tom prilikom
gradonačelnik je obećao da će centar
biti izgrađen u blizini starog objekta.
Haberi iz Asocijacija
.London: Održana godišnja skupština Udruženja BH Community UK - "Victoria"
Idemo dalje...
Raduje vijest da su u diskusiji najviše učestvovali upravo oni kojima je najviše i stalo do ovog projekta, to jest
roditelji.
Dana 12. februara 2011. godine održana je godišnja skupština
Udruženja BH Community UK, u
narodu poznatijeg po nadimku “Victoria”. Sve se odvijalo na poznatoj
adresi The Abbey Centre 34 Great
Smith Street u Londonu.
Skupštinaje održana uz vrlo dobar
odziv članova udruženja.
Predsjednica Udruženja Vedrana
Kovačević-Jalisi je, nakon uvodne
riječi i pozdravnog govora, podnijela
godišnji izvještaj, koji je jednoglasno
prihvaćen. Potom se skupu obratio
Farko Selman, blagajnik udruženja, s
kompletnim finansijskim izvještajem
za proteklu
godinu. Nije bilo
nikakvih nedoumica, naime radi se o
Novi odbor
vrlo skromnom fondu, koji zadovol- i Meho Jakupović.
Po
konstituiranju
java potrebe za normalan rad Prve Izabrana su i dva
bosanske dopunske škole - London. nova člana: Vahida Vukalić i Aida Izvršnog odbora, zacrtane su smjerRaduje vijest da su u diskusiji najviše Dugandžić. Svi članovi Izvršnog od- nice i plan za dolazeći period, a priučestvovali upravo oni kojima je bora izabrani su bez ijednog glasa oritet je da se iznalaze novi fondovi
najviše i stalo do ovog projekta, to protiv. U sljedećem periodu funkcije za njihovo finansiranje i provođenje.
će obavljati: Vedrana-Kovačević- Bez obzira na vrlo tešku globalnu sitjest roditelji.
Poslije uobičajene procedure i dis- Jalisi, predsjednica, Aida Dugandžić, uaciju, prevladava optimistički duh
kusije, pristupilo se izboru novog sekretarka, Farko Selman, blaga- da ćemo doći do željenih sredstava
Izvršnog odbora udruženja. Iz bivšeg jnik, Meho Jakupović, delegat u i nastaviti saktivnostima, naravno na
odbora ostali su Vedrana Kovačević- BH UK Networku, Besima Zengin, opće zadovoljstvo svih nas.
Jalisi, Besima Zengin, Farko Selman pomoćnica blagajnika, i Vahida Meho Jakupović
Vukalić, članica Izvršnog odbora.
Na dodjeli diploma umjesto oca bila Emina Ganić
Prestižne britanske diplome dobilo 30 studenata SSST-a
Dodjeli diploma trećoj generaciji diplomanata i magistranata "Univerziteta
Sarajevo School of Science and Technology" (SSST) i na prestižnom britanskom
Univerzitetu u Bakingemu ove godine,
zbog poznatih okolnosti, nije prisustvovao osnivač SSST-a prof. dr. Ejup
Ganić.
Umjesto njega sa 30 diplomanata na
svečanu ceremoniju otputovala je kćerka
Emina Ganić. Diplome su dodijeljene
diplomiranim inžinjerima informacionih
sistema i kompjuterskih nauka, magistrima grafike za medijsku industriju, kao i
magistrima ekonomskih nauka, koji su
završili studije u Sarajevu, a u skladu
s kriterijima britanskog visokog obrazovanja.
Od 30 studenata SSST-a koji su bili u
povorci s ostalim studentima, mahom
Britancima, šest ih je sa stipendijama na
najprestižnijim svjetskim postdiplomskim studijima, a mnogi već rade i post-
diplomski studij nastavljaju u Sarajevu.
Diplome u Bakingemu dobili su: Ammar
Arnautović, Mahira Bećirović, Nermin
Ćatović, Naida Čomaga, Amra Ćorić,
Lamija Dedović, Goran Dervišević,
Filip Dupanović, Nejra Gadžo, Nedim
Hadžiosmanović, Ermin Hasić, Hasan
Hojkurić, Kemal Karalić, Dragana Korać,
Edona Kordić, Vildan Lončarević, Elza
Mehinagić, Hiba Mehinović, Jasmin
Mizić, Faruk Mirojević, Faruk Pašić,
14
Emir Pilavdžić, Misala Pramenković,
Admir Ramović, Semir Selimović, Lana
Šiljak, Mehmed Uštović, Ahmet Faruk
Uzuntas, Alma Zaimović i Edin Zildžo.
Postdiplomski studij iz kompjuterske
grafike za medijsku industriju su magistrirali Mirsad Festa i Edin Pašović, dok
je Riada Ašimović primila diplomu magistra ekonomskih nauka.
Haberi iz Asocijacija
Održana godišnja skupština Bosanskohercegovačke asocijacije iz Coventryja
Remzudin Braco Alihodžić novi predsjednik
Istaknuto je da je najveći napredak u prošloj godini ostvarila Bosanskohercegovačka dopunska škola koja
djeluje o okviru udruženja
Proteklog vikenda, uz prisustvo većeg broja članova,
Bosanskohercegovačka
asocijacija iz Coventryja održala je redovnu
godišnju skupštinu. Predsjednica asocijacije dr.
Zdenka Besara i blagajnik
Almin Kazić podnijeli su
izvještaje o radu i utrošku
sredstava.
Istaknuto
je
da
je
najveći
napredak
u
prošloj godini ostvarila
Bosanskohercegovačka
dopunska škola koja djeluje o okviru udruženja i
koja se, zahvaljujući radu
učitelja škole, nametnula
kao jedna od najboljih
škola u Engleskoj. Sve aktivnosti koje su vođene u
asocijaciji bile su vezane za
školu i rad s najmlađima.
Prisutni
na
skupštini
postavili su niz pitanja i
također iznijeli niz prijedloga kako unaprijediti rad
asocijacije. Oba izvještaja,
nakon burne diskusije, usvojena
su, a neutralni posmatrač je ipak
mogao steći utisak da našim ljudima
u Coventryju treba ova asocijacija.
Naravno, treba im mnogo više informacija o radu asocijacije i općenito
volonterskom sektoru u Engleskoj.
Burne diskusije
Na skupštini je izabrano i rukovodstvo BiH asocijacije Coventry, tako
da će u narednom mandatu funkciju predsjednika obavljati Remzudin Braco Alihodžić, a njegov
zamjenik bit će Amir Kazić. Sekre-
tarsko mjesto pripalo je Muhamedu
Hasančeviću, brigu o novcu vodit će
i dalje blagajnik Almin Kazić, dok će
dosadašnja predsjednica dr. Zdenka
Besara i dalje predstavljati ovu asocijaciju u Networku.
Anir Kazić, Braco Alihodžić, Muhamedu Hasančeviću, dr. Zdenka Besara i Almin Kazić
15
Haberi iz Asocijacija
Bosanskohercegovački savjetodavni centar
Aktivni kao i uvek
BHCAC u prva dva meseca ove godine već izdao dve kratke brošure u kojima su na kratak, sažet i efektan
način prenete najnovije vesti iz opština Hamersmit i Brent, kao i kratki saveti i preporuke o vođenju zdravijeg i aktivnijeg života.
Novi fond od opštine Brent od
gotovo 55.000 funti obogaćuje već
postojeću lepezu brojnih usluga i
aktivnosti BHCAC-a. Time organizacija u 2011. godini nastavlja da
radi još dinamičnijim tempom nego
dosada
Početak 2011. godine u radu
Bosanskohercegovačkog
savjetodavnog centra (BHCAC) obeležila
je godišnja skupština održana 28.
januara u prostorijama Irskog kulturnog centra na Hamersmitu. Nakon
pozdravne reči predsednika organizacije Zaima Pašića, izveštaje su predali Sadžida Trožić o profesionalnom
radu organizacije, Sakib Podgorić o
finansijskom poslovanju i Zaim Pašić
o radu upravnog komiteta. Na ovoj
konferenciji je predstavljen i novi
projekat u opštini Brent namenjen
zdravijem i aktivnijem životu starijih
osoba, kao i Perica Hadži-Jovančić,
novi radnik BHCAC-a, koji je primljen upravo za rad na ovom projektu.
Ponovo su izabrani sledeći članovi
Upravnog komiteta organizacije:
Zaim Pašić (predsednik), Hajrudin Šistek (zamenik predsednika),
Nedim Mujčinović (blagajnik), Zlatan Kapetanović (sekretar), Ismeta
Velić, Fejzi Jahaj i Zlatko Bogdan.
Takođe su dodeljena priznanja Fadilu
Saleševiću i Enisi Medić za izuzetnu
podršku u radu naše organizacije.
Pomenuti novi šestomesečni projekat „Aktivna i zdrava starija lica
u lokalnoj sredini“ (Local Active
Vježbom do zdravlja
Helthy Elderly) finansiran je od
opštine Brent; oktobra 2010. godine
odobrena su nam sredstva za ovaj
projekat u visini od 54.692 funte
i on predstavlja širenje već ranije
postojećeg projekta za pružanje usluga starijima i osobama sa invaliditetom poreklom sa zapadnog Balkana, a koji BHCAC sprovodi još od
decembra 2008. godine. Projekat je
zvanično počeo januara 2011. godine i trajaće do početka jula. Naime,
tokom prethodnih aktivnosti i projekata u organizaciji BHCAC uočeni
su osnovni problemi i potrebe sa
kojima se suočavaju stariji korisnici
naših usluga, a to su pre svega nepoznavanje svih mogućnosti i prava
u pogledu zdravlja, smeštaja, ličnih
primanja i raznih socijalnih usluga,
usamljenost, osećaj izolovanosti, nedostatak komunikacije sa ostatkom
društva usled neznanja engleskog
jezika, kao i ugroženo zdravlje usled
slabe fizičke aktivnosti i neadekvatne ishrane. Shodno tome definisani su ciljevi navedenog projekta, a
to je pre svega težnja ka poboljšanju
kvaliteta života najugroženijih osoba
poreklom sa područja zapadnog
Balkana; pre svega onih osoba koje
žive u okrugu Brent, ali i svih ostalih koje se centru obrate za pomoć.
Dve su osnovne oblasti usluga
16
koje ovaj projekat pre svega pokriva - briga o fizičkom i psihičkom
zdravlju korisnika i njihov aktivniji društveni život. Profesionalni
radnik i volonteri na projektu po
potrebi upućuju korisnike na lokalne
zdravstvene ustanove, pokušavaju da
savetima pomognu korisnicima koji
imaju zdravstvene probleme, kao i da
ih kroz razgovor podstaknu da vode
fizički aktivniji život. Imajući u vidu
da su loše poznavanje engleskog
jezika i nedovoljno poznavanje
lokalnih običaja i načina života jedan
od osnovnih problema sa kojima se
suočavaju stariji korisnici centra (a
što dodatno dovodi do osećaja usamljenosti i izolovanosti od ostatka
društva), trudimo se da se sa ovim
problemom izborimo održavajući
redovan kontakt sa korisnicima, kao
i grupne sastanke na kojima se korisnici druže, razmenjuju iskustva i
zajednički provode vreme. U okviru
ovih aktivnosti podrazumeva se i
pružanje usluge prevođenja svih
obaveštenja, medicinskih uputa, recepata i pošte koji stižu korisnicima.
Tokom čitavog januara i februara u
prostorijama BHCAC-a na Hamersmitu i u Brentu su se održavali redovni kursevi engleskog jezika i interneta za starije korisnike, te vežbe
za žene; ovi kursevi i vežbe nisu
novina ali je značajno da oni i dalje
traju. Novina jesu redovni nedeljni
časovi fizičkih vežbi za muškarce
Haberi iz Asocijacija
u okviru projekta, koji se održavaju
sredom. Takođe je novina održavanje
kursa za izradu bižuterije za žene,
jednom nedeljno u trajanju od dva
sata. Časovi izrade bižuterije su organizovani u saradnji sa Brent Adult
and Community Education Service
(BACES) i po svemu sudeći u pitanju
je tek početak jedne uspešne i (nadajmo se) dugotrajne saradnje. Trenutno smo zauzeti pripremom proslave
Međunarodnog dana žena, a koja će
se održati 12. marta u Sattavis Patidar centru na Vembliju. Potvrđeno
je učešće nekih visokih zvanica,
poput gradonačelnika opštine Brent
sa suprugom i ambasodora Bosne
i Hercegovine u Velikoj Britaniji i
Republici Irskoj, gospođe Jadranke
Negodić. Iako je obeležavanje
Međunarodnog dana žena već postalo tradicija Bosanskohercegovačkog
savjetodavnog centra, ove godine
ćemo na proslavi imati i specijalne
goste, grupu bosanskih žena iz
Švedske. One će u London doputovati u četvrtak, 10. marta uveče, a u
Stokhlom se vraćaju u nedelju, 13.
marta u ranim jutarnjim časovima.
Radi se o uzvratnoj poseti ovdašnjim
ženama poreklom iz Bosne i Hercegovine, budući da je grupa naših žena
prošle godine boravila u Stokholmu
na poziv organizacije BiH Ženski
forum. Tada su uspostavljena neka
lepa lična prijateljstva, ali je začeta
i uspešna saradnja između ove organizacije i Bosanskohercegovačkog
savjetodavnog centra. Tokom dvod-
nevnog boravka u Londonu gošće
iz Švedske će spavati kod svojih
prijateljica iz Londona, a pored zabave u subotu, u petak će za njih
biti organizovan tročasovni obilazak
Londona i krstarenje Temzom. HAYAT TV će medijski propratiti ceo
događaj i napraviti specijalnu emisiju o boravku naših žena iz Švedske
u Londonu.
Kada su u pitanju buduće aktivnosti
BHCAC-a, valja pomenuti dva jed-
Hobi-Bižuterija
nodnevna izleta, do Oksforda i dvorca Lids u Kentu, koji će se održati
početkom aprila i tokom maja. Na
taj način će naši stariji članovi bolje
upoznati sredinu u kojoj žive, ali i
imati priliku da se druže, čime će se
umanjiti osećaj izolovanosti i izaći
Nikad nije kasno za znanje
iz okvira svakodnevne rutine koja u
velegradu poput Londona često rađa
monotoniju. U planu je i priprema
jednog predavanja na temu zdravog
i aktivnog života i ishrane starijih
osoba; ideja je da profesionalni nutricionista održi jednočasovno predavanje u prostorijama centra u Brentu,
nakon čega bi usledila diskusija i individualni saveti za poboljšanje sva-
17
kodnevne ishrane naših korisnika.
Za kraj treba pomenuti da je BHCAC
u prva dva meseca ove godine već
izdao dve kratke brošure u kojima
su na kratak, sažet i efektan način
prenete najnovije vesti iz opština
Hamersmit i Brent, kao i kratki
saveti i preporuke o vođenju zdravijeg i aktivnijeg života. Namera nam
je da ova brošura postane redovni
tromesečni izvor informacija iz prve
ruke o bitnim lokalnim dešavanjima
i svim eventualnim promenama zakonodavstva iz oblasti koje se tiču
svakodnevnog života naših korisnika.
Perica Hadži-Jovančić
Haberi iz Asocijacija
18
Haberi iz Asocijacija
Konsultacije povodom najavljene reforme Dodatka za
invalidnost
Obaveštavamo korisnike da koaliciona vlada od 2013/14 godine
planira da zameni takozvani
'Disability Living Allowance' (dodatak za invalidnost) novim socijalnim primanjem, takozvanim
'Personal Independence Payment'
(dodatak za osobnu neovisnost).
Sve osobe koje su i dosad primale
dodatak za invalidnost (DLA),
nastaviće i dalje da primaju
pomoć u vidu novog dodatka, ali
će morati da prodju novu procenu
sposobnosti. Ovo se zasad odnosi
samo na osobe u radnom dobu (od
16 do 65 godina starosti), ali postoji mogućnost da se u vladi
odluče za ponovnu procenu svih
slučajeva, dakle i dece i starijih
od 65 godina.
Novi dodatak za osobnu neovisnost (PIP) će se dodeljivati po dva
osnova: prvi će biti zasnovan na
pokretljivosti (mobility component), to jest osobnoj sposobnosti
za kretanjem, a drugi na osnovu
svakodnevnih potreba (daily living component), odnosno osobnoj
sposobnosti za obavljanjem
osnovnih aktivnosti neophodnih
u svakodnevnom životu. Vlada
planira da 14. februara održi konsultacije sa predstavnicima civilnog sektora povodom ovih planova, u kojima će BHCAC aktivno
učestvovati zastupajući vaše interese.
West Midlands Migrant Health Forum
The migrant health forum intends to provide an opportunity for frontline staff
within the health and voluntary sector
to meet and share good practice, learning and identify the current challenges to
ensuring health services are delivered to
newly arrived communities. It will meet
on a quarterly basis.
Maternity services for Migrant women
1.
Delivering in an age of Super
diversity – West Midlands review of maternity services for migrant women.
Jayne Thornhill, an associate researcher
with the University of Birmingham, gave
a presentation on the recent research
which had been undertaken on migrant
women’s experience of maternity services in the region. (A copy of Jayne’s presentation is attached). The report highlights the experiences of a broad range
of migrant women, including asylum
seekers, spousal migrants and economic
migrants. A range of good practice examples had also been identified as part
of further work looking at responses to
the needs of migrant women. The report
highlighted the impact of immigration
status on entitlement and experience of
maternity services and noted the impact
of poverty, domestic violence, limited
translating provision, the need to provide improved information about health
and maternity services, and the need
for training. Copies of the report can
be downloaded from
http://www.
wmleadersboard.gov.uk/migration-documents
2.
Akimbo Harambee Mama
Project - Coventry
Sarah Malka & Almamy Taal provided
an overview of the work of the Akimbo
project with refugee and asylum seeker
mothers in Coventry. The project focused
on the Hillfields area of the City and
aimed to increase the access and under-
standing of
women
to maternity
services and reduce the risk of infant
mortality. Further details of how the
women were engaged, the sessions
which professionals came to run and the
arts based work which the project sued
are outlined in the presentation and the
project report.
Copies of end of project report area
available on: http://www.hope-projects.
org.uk/publications/Harambee-MamaReport.pdf
Discussion:
The needs of the Roma community to
understand and have access to health
services in some parts of the region were
noted. MQ noted the work which was
being undertaken by the Circle Project in
Birmingham. Problems were noted with
the limited use or poor interpreting service for this community, and how some
individuals were refused access to services at some GPs.
Update on NHS White Paper & proposals for Public Health
A brief overview of the changes stemming from the Coalition Governments
health White Paper ‘liberating the NHS’
and the new Public Health White paper
were described. The uncertainty about
how migrant health needs might feature
within this new structure was discussed.
GP commissioning consortia Opportunities for engaging in the development of
Local health watch were also noted.
The Local health watch will have a key
role in the Health and Wellbeing Board
which will help decide on priorities for
commissioning. Elsie Gayle noted the
19
role which she played within the Birmingham Link and how her thematic
group was keen to ensure the involvement of new migrant communities.
Colleagues were encouraged to think
about how links might be developed with
the emerging GP consortia in their area,
and how they were developing responses
to address the needs of vulnerable members of the community.
Current issues in Migrant health and priorities for future meetings
The group were asked to comment on the
format of the meeting, it was agreed that
having a spilt of presentations on a key
theme was valuable. Current issues for
those present included:
•The health needs of the Roma community,
•The provision of mental health services,
•The need to raise awareness of service
providers of migrant health needs and
entitlement
•Engaging with the changing structure of
the health service
The group asked about the link between
this group and the regional refugee, asylum seeker and migrant health group,
chaired by Dr Jacky Chambers. DN
advised that that was a strategic group
drawn from within the health sector,
whereas this forum presented an opportunity for frontline practitioners to come
together to identify current issues, share
good practice and benefit from existing
research and projects. The activity of this
group will be reported into the regional
migrant health group.
It was agreed that the theme for the 1st
part of the next meeting would be the
Roma community and their health needs.
MQ would provide a presentation on the
work of the Circles Project.
Haberi iz Asocijacija
gUILDFORD
Ambiciozni mladi ljudi zaslužuju svaku podršku
Hamid je uputio i molbu ovdašnjim etabliranim Bosancima i Hercegovcima da mu pomognu tako što bi
mu pronašli neku organizaciju koja stipendira studente slabog materijalnog stanja.
Šta znače rođaci u dijaspori možda
najbolje može reći 23-godišnji Hamid Delić iz Bratunca, koji se,
zahvaljujući njihovoj pomoći, već
dvije godine školuje u gradiću Guilfordu, 40 milja južno od Londona.
To potvrđuju i njegove riječi zahvale: „Dok sam živ, ne mogu zaboraviti pomoć koju mi pružaju rođaci
iz Guilforda. Sve su to amidžići
moga oca Mustafe, koji je nezaposleni 70-postotni ratni vojni invalid i
koji me nije u mogućnosti školovati.
Hvala svima njima, jer nije mala
stvar imati stan i hranu besplatno.“
Hamid je upisao biznis, a u Bosni je
završio dvije godine geografije. O razlikama u školovanju na Ostrvu i u
Bosni i Hercegovini kaže: „Više nije
nikakva tajna da u Bosni fakultete
mogu završiti oni koji imaju para ili
im se babo nalazi na pravom mjestu. Oni koji nemaju babe na pravom
mjestu ili imaju prazne novčanike
moraju deset puta više učiti od 'babinih sinova', koji dobiju diplomu a
da i ne znaju gdje je fakultet. U Engleskoj svi imaju šansu da završe
fakultet. Profesori imaju ujednačene
kriterije za sve studente i ako učite
rezultati neće izostati. Ja sam prije
Hamid Delić
dvije godine došao sa slabim znanjem engleskog jezika, godinu dana
sam ga učio i u septembru prošle godine sam upisao biznis. Zasada sve
ide kako treba.“
Što se tiče statusa studenata iz
Bosne i Hercegovine u Engleskoj,
Hamid kaže da ih tretiraju kao stu-
dente izvan Evropske unije, tako da
školarinu moraju sami plaćati. Ona u
njegovom slučaju iznosi 6.700 funti.
„Taj novac sam obezbijedio tako što
sam se na osnovu studentske vize zaposlio u jednom šoping centru i sve
što tamo zaradim ide na školarinu.
Naravno da je teško raditi i studirati,
ali ja imam veliku želju da postanem
svoj čovjek i da počnem školovati
mlađeg brata, koji je ostao s roditeljima u Bosni.“
Hamid je uputio i molbu ovdašnjim
etabliranim Bosancima i Hercegovcima da mu pomognu tako što bi
mu pronašli neku organizaciju koja
stipendira studente slabog materijalnog stanja. Ne sumnjamo da na Ostrvu ima naših sposobnih ljudi koji
znaju tajne puteve do ovih fondova,
jer ovako ambiciozni mladi ljudi
zaslužuju podršku u svakom smislu.
HABER
•
Izdavač: BiH UK Network,
Bosnia House
36 Medley Road, Greet
Birmingham B11 2NE
Tel: 0121 772 3052,
Fax:0121 773 3861
Email: [email protected]
www.bhuknetwork.org
•
Glavni urednik: Namik
Alimajstorović
[email protected]
•
Redakcija: Anes Cerić, Idriz
Kadunić, Zaim Pašić, Zinajda
Lakić
•
Stalna saradnja: Zijad Bećirević
(SAD), Dr Zdenka Besara, Muhamed Širanović, Haris Halilović
(Njemačka), Faruk Tičić, Meho
i Semira Jakupović, Senadin
Selimić, Mišo Marić, Vesna
Ružička.
•
Štamparija: Bosanska kuća, Birmingham
•
[email protected] Bosnia & Herzegovina
UK Network
Porodica uvijek pri ruci
20
BiH dopunske škole
London
USPJEŠAN ZAVRŠETAK PRVOG POLUGODIŠTA OBILJEŽEN POSJETOM WESTFIELDSU
BHCUK je organizirao posjetu velikom trgovinskom centru Westfields
na White Cityju i zajednički odlazak
učenika i nastavnika u VUE kino
Na inicijativu nastavnika i IO organizirana je zajednička posjeta velikom
trgovinskom centru Westfields, jednom od najvećih u Evropi, koja je
ujedno bila i izuzetna prilika za neformalno druženje učenika, njihovih
nastavnika i roditelja.
Pored odlaska u neizbježni Burger
rati većinu učenika, a ujedno ispuniti
i kriterije vezane za njegovu tematiku, namijenjenost uzrastu djece te
roditeljsku pažnju. Na kraju je izbor
pao na animirani film „Megamind”,
koji je trenutno jedan od najgledanijih filmova na repertoaru. Tematika
filma je vječita borba između dobra
i zla, Metromana, koji štiti grad, i
Megaminda, koji strahom i trepetom
pokušava riješiti sve probleme. Na
kraju, kao i u većini filmova građenih
na koncepcijama bajki, dobro ipak
pobjeđuje i Megamind od naprasnog,
Naravno, cjelokupnom ugođaju doprinijele su i 3D naočale, koje su
filmske likove učinile stvarnim i „nadohvat ruke”. Kao i svaka školska
posjeta, i ovaj zajednički izlet
planiran je radi većeg motiviranja
djece u procesu nastave, te je domaća
zadaća bila pismeno prepričavanje
ovog dana na BOSANSKOM jeziku.
Između već navedene posjete, učenici
su na časovima likovne kulture imali
teme vezane za obilježavanje vjerskih i novogodišnjih praznika, te
zime, koja je ove godine stigla mnogo ranije nego inače.
Novo polugodište i nova, 2011. godina, donosi nove izazove na planu
kulturno-zabavnih programa. Za 19.
marta 2011. planirano je održavanje
priredbe povodom proslave Dana
nezavisnosti Bosne i Hercegovine
te 8. marta - Dana žena, na kojoj će
pored “Prve bh. dopunske škole”
učestvovati i gosti iz obližnjih škola i
bh. udruženja.
King, djeca su imala priliku da, kao
nagradu za dosadašnji trud i uspjehe u nastavi, posjete i VUE kino
i pogledaju 3D film. Bilo je teško
odlučiti se za film koji će zainteresi-
zlog lika, polako prerasta u dobru osobu koja iz svog negativnog iskustva
izvlači dobru pouku i shvaća da se
ništa ne može postići silom, nego
dobrotom i ljubavlju prema ljudima.
21
Nadamo se da će navedeni programi privući veći broj naših građana
te djece školskog uzrasta, kojih je
nažalost sve manji broj u dopunskim
školama.
Tekst/Photo: Semira Jakupović
BiH dopunske škole
Škola Guilford
Profesor Bajrić nagradio učenike prigodnim poklonima
godne poklone.
Kako kaže profesor Bajrić, kada su
ovako fini i dobro slušaju, zaslužuju i
nagradu. Naravno šereti bi sigurno na
ovo dodali - sreća pa je mala škola,
tako da mu penzija može podnijeti
troškove paketića.
Šalu na stranu, za ovaj svoj gest i lijep primjer svojim kolegama profesor Bajrić zaslužuje sve čestitke.
Bosanskohercegovačka dop- Paketići za sve
unska škola u Guilfordu važi
pokažu dobre rezultate.
za najmlađu i najmanju školu u Eng- Naravno, dobro učenje se mora i naleskoj. Osnovana je prije pet godina graditi, a to zna i učitelj u ovoj školi
i nikada nije brojala vide od desetak profesor Spaho Bajrić. On je pred
đaka ali im to nije smetalo da na početak drugog polugodišta od svoje
svim smotrama dječijeg stvaralaštva penzije svim učenicima kupio pri-
22
BiH dopunske škole
23
Bosanskohercegovačka dijaspora
Stutgart-veliki iskorak u radu SSDBiH
Objedinjavanje na dobrobit svih
Dan prije generalnog skupa sa kolegama iz Glavnog odbora SSD inicirali smo susret sa predstavnicima
Saveza Srba u SR Njemačkoj koje je predvodio predsjednik Mićo Ćetković.
Dio prisutnih na sastanku u Štutgartu
Na inicijativu Svjetskog saveza dijaspore BiH (SSD), a u organizaciji
i prostorijama Generalnog konzulata
u Štutgartu, posljednjih dana februara održan je sastanak predstavnika
klubova i udruženja građana Bosne i
Hercegovine koji djeluju na području
Savezne Republike Njemačke. Skup
je otvorio generalni konzul BiH Haris
Halilović, a u radu učestvovalo preko
60 predstavnika klubova i udruženja,
bosanskih dopunskih škola, džemata,
kulturnih radnika i uspješnih privrednika... Među kojim i osoblje Konzulata, delegacija Glavnog odbora
SSD u sastavu Zaim Pašić, Desanka
Delić, Hasan Šehović i Anes Cerić.
Udruženje BiH Inicijativa Njemačka
predstavljali su Zijada Kulić, Fahrudin Umihanić i Kenan Kulić, Edina
i Mirsad Klopić, Kulturnu zajednicu Bosna i Hercegovina Ivana
Delić i Ismet Hasanović, Zajednicu
bosanskohercegovačkih udruženja
i građana u Bavarskoj, Saksoniji i
Tiringiji Meho Džambić, Bosanskonjemački džemat Karlsruhe Sead
hafiz Babaluk, Samir Silajdžić i
Emir Ćurovac, Savez Srba u SR
Njemačkoj Mićo Ćetković, Hrvatskog kulturno-umjetničko društvo
Budućnost iz Gepingena Andrijana Jakupek i Katarina Brajković,
Hrvatsko-bošnjačko bratstvo David
Jambrak, itd, itd....
Dnevnim redom su dominirala pitanja aktivnosti i problema s kojim se bh.
dijaspora susreće u zemlji domaćinu
ali i u kontaktima s matičnom BiH.
Više učesnika u raspravi govorilo je
o značaju angažmana bh. udruženja
i aktivista u dijaspori, mogućnostima
češće i prisnije saradnje, realizovanju zajedničkih projekata pojedinaca
i organizacija bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost, o tješnjoj
saradanji sa vlastima, organizovanju
i radu dopunske nastave na maternjem jeziku i prezentovali projekte bh.
udruženja za 2011. godinu. Konzul
Halilović i predsjednik SSD Pašić
upoznali su prisutne sa širokom lepezom svojih aktivnosti, potpredsjednik SSD Šehović sa radom Federacije bošnjačkih udruženja u Turskoj, s
posebnim osvrtom na značaj privrednih ulaganja u Bosnu i Hercegovinu.
Slijedilo je predstavljanje projekata
bh. udruženja u Njemačkoj čiji su
predstavnici argumentovano prezentovali ogroman potencijal bh. dijaspore, respektabilne aktivnosti pojedinih saveza, zajednica, udruženja,
klubova i pojedinaca; značaj organi-
Mićo Ćetković, predsjednik Saveza Srba u Njemačkoj
24
Bosanskohercegovačka dijaspora
tom, i na zajedničkom sastanku je
potvrđena činjenica da organizovana
dijaspora BiH širom svijeta odrađuje
ogroman posao za Bosnu i Hercegovinu, te da je krajnje vrijeme da
i naša država počne rješavati probleme koji muče blizu milion i po
njenih građana u svijetu na dobrobit
same sebe i svih nas. Učesnici skupa
su otvoreno i sa žaljenjem govorili
o sve više gladnih usta u BiH i sve
većoj potrebi da im se pomogne u
čemu je dijaspora do sada dala svoj
ogroman doprinos a dalji zavisi više
od vlasti u domovini, nego od nas
samih... Po broju i značaju usvojenih
zaključaka, po činjenici da su se prvi
put za istim stolom i oko istih tema
sastali predstavnici sva tri kontstitutivna naroda Bosne i Hercegovine,
po utisku da smo nastupili kao pripadnici zajedničke države BiH, a ne
njenih nacija, ovaj štutgartski samit
dijaspore smatram istorijskim. Jer je
potvrdio da dijaspora, uz malo dobre volje, razumijevanja i tolerancije
može biti jedan narod koji jeste rasut
svijetom ali je, bez obzira na adrese,
integralan dio zajedničke domovine Bosne i Hercegovine. I na kraju,
dozvolite da se obratim našim diplomatskim predstavništvima u Evropi
i svijetu sa željom da po primjeru
Konzulata u Štutgartu i generalnog
konzula Halilovića, otvore vrata za
slične skupove i pomognu radu objedinjene dijaspore BiH na dobrobit
svih njenih građana u domovini i izvan nje.
Anes Cerić, Haris Halilović, Desanka Delić, Zaim Pašić i Hasan Šehović
zovanosti, potrebu zajedničkih akcija Po završenom skupu, koji su učesnici
i djelovanja, ali i ukazali na sve prob- ocijenili rijetko uspješnim, predsjedleme sa kojima se susreću građani nik SSDBiH Zaim Pašić izjavio je za
van domovine.
čitaoce Pošte:
Nakon višečasovnih izlaganja i - Impresioniran sam sastankom u
rasprave usvojeni su zaključci među Štutgartu. Kako brojem prisutnih,
kojim dominiraju: neodložno pokre- tako i činjenicom da su sastanku
tanje procedure izmjene člana 4. i prisustvovali predstavnici udruženja
člana 17. Zakona o državljanstvu svih naroda BiH. Dan prije generalBiH kojim se državljanstvo neke nog skupa sa kolegama iz Glavnog
druge zemlje dozvoljava samo pod odbora SSD inicirali smo susret sa
uslovom da BiH s dotičnom ima predstavnicima Saveza Srba u SR
potpisan bilateralni sporazum o dvo- Njemačkoj koje je predvodio predjnom državljanstvu. Insistiralo se na sjednik Mićo Ćetković. U dugom,
promjeni te odredbe tako da dvojno otvorenom razgovoru usaglasili smo
državljanstvo mogu imati svi građani stav da moramo jedinstveno raditi i
BiH ukoliko im to dozvoljava za- sarađivati, zajedno pokretati akcije.
kon države u kojoj žive. Pošto je Jer smo po problemima sa kojim se
za sticanje njemačkog neophodan susrećemo u zemljama gdje smo izispis iz državljanstva BiH usvojen bjegli i u neriješenim sa vlastima u
je prijedlog pokretanja inicijative domovini u istovjetnoj poziciji. I na Mišo Marić
kod njemačkih nadležnih institucija
da razmotre mogućnost iznalaženja
povoljnijeg rješenja. Jednoglasno je PISMO ZAHVALE KONZULU HARISU HALILOVIĆU
podržan stav da BiH za 1.480.000
svojih državljana u svijetu konačno
generalni
konzule jenimo mišljenja i iskustva sa predmora formirati Ministarstvo dijas- Cijenjeni
Halilović,
stavnicima bosanskohercegovačkih
pore koje bi se bavilo svim aspektiudruženja i klubova svih naroda iz
ma dijaspore. Što, između ostalog,
podrazumijeva da dijaspora treba Želimo da se Vama i Vašim sarad- Bosne i Hercegovine koja rade u
biti zasebna izborna jedinica, a sis- nicima zahvalimo za odličnu or- Saveznoj Republici Njemačkoj.
tem registracije i glasanja državljana ganizaciju sastanka predstavnika
BiH koji žive u svijetu mora biti klubova i udruženja građana Bosne i Ujedno, želimo da Vam se zahvalipojednostavljen. Ukazano je i na Hercegovine koji djeluju na području mo na velikom angažovanju u radu
potrebu hitnog pokretanja inicijative Baden-Württemberga, Rheinland- sa dijasporom i podršci koju pružate
za potpisivanje bilateralnih sporazu- Pfalza, Saarlanda i drugih pokra- klubovima i udruženjima građana
ma između Njemačke i BiH o radu jina Savezne Republike Njemačke, Bosne i Hercegovine koji djeluju
određenih branši državljana BiH u održanog u prostorijama Generalnog na području Baden-Württemberga,
Njemačkoj za što postoji obostrani konzulata Bosne i Hercegovine u Rheinland-Pfalza, Saarlanda i druinteres. Zaključeno je, takođe, da se Štutgartu, 26. februara 2011. godine. gih pokrajina Savezne Republike
Njemačke, kao i na podršci Svjetod bh. vlasti traži implementacija
odluke o osnivanju kulturno-inform- Sama tema sastanka (značaj ak- skom savezu dijaspore Bosne i Herativnih centara u inostranstvu, dakle tivnosti bh. udruženja i aktivista BiH cegovine.
u zemljama sa većim brojem bh. di- u dijaspori, mogućnost međusobne
jaspore koju je još 20. marta 2003. saradnje i zajedničkih projekata, S poštovanjem,
godine donijelo Vijeće ministara, iste saradnja sa vlastima BiH) i veliki
godine potvrdilo i Predsjedništvo broj prisutnih je od izuzetnog značaja Zaim Pašić
BiH, a do danas ostala mrtvo slovo za Svjetski savez dijaspore BiH i Predsjednik SSDBiH
ovo je bila odlična prilika da izmina papiru.
25
Bosanskohercegovačka dijaspora
MOJA DOMOVINA
POVELJA " BRONZANA AHDNAMA " za 2011. godinu ukrasiće
Bosansku kuću
UDRUŽENJE BOSANSKO-TURSKO PRIJATELJSTVO " BOSFOR " SARAJEVO
NAGRADILO SSDBiH
Dragi prijatelji,
obavještavamo vas da smo uz detaljne konsultacije i analizu; organizacioni odbor i Odbor za dodjelu
godišnjih priznanja za 28. maj 2011.
- Dan Sultan fatihove AhdnameDAN
MULTIKULTURALNOSTI, ZAJEDNIŠTVA, LJUDSKIH
PRAVA I SLOBODA I SUŽIVOTA
U BOSNI I HESRCEGOVINI- donijeli sljedeću O D L U K U;
1. POVELJA " PRIJATELJ BOSNE
" za 2011. godinu dodjeljuje se velikom i neumornom prijatelju Bosne
i Hercegovine H.E. BILL KLINTON, bivši predsjednik Sjedinjenih
Američkih Država.Kome dugujemo
veliku i trajnu zahvalnost, kao i prijateljskom narodu SAD.
2. POVELJA " PRIJATELJ BOSNE
" ZA 2011. godinu dodjeljuje se
bivšoj premijerki Republike Turske H.E. TANSU ČILER, koja je u
najtežim godinama za Bosnu i Hercegovinu bila uz Patriote Bosne i
Hercegovine, zajedno sa bratskim
Turskim narodom .
3. POVELJA " ZLATNA AHDNAMA " ZA 2011. GODINU:
prof.dr. MIRKO PEJANOVIĆ,
bivši član predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, u njtežim
godinama agesijue na Bosnu i Hercegovinu.
4. POVELJA " SREBRNA AHDNAMA " za 2011. godinu ;
fra MIRKO MAJDANDŽIĆ, veliki aktivista i ugledni fratar Bosanskih franjevaca. Bivši gvardijan i
obnovitelj knjižnice i samostana
Fojnica, gdje se čuva znamenita
Fojnička Ahdnama.
5.POVELJA " BRONZANA AHDNAMA " za 2011. godinu,
1. Vijeće Kongresa Bošnjačkih
Intelektualaca.( VKBI )
2. Srpsko Brađansko Vijeće pokret za ravnopravnost ( SGV )
3. Hrvatsko Narodno Vijeće ( H
NV)
4. Udruženje nezavisnih intelektualaca Krug - 99
5. Federacija Udruženja Kulture
Bosne i Hercegovine u Turskoj
6. Turk aydinlar ocagi- Udruženje
intelektualaca Turske.
7.Kongres Bošnjaka Sjeverne
Amerike 2000- Muhamed saračević
8. Svjetski savez Dijaspore BiH
- SSDBIH .
Odbor za dodjelu godišnjih priznanja je u sljedećem sastavu ;
1. prof.dr. fra Luka Markešić - predsjednik odbora
2. prof.dr Hasan Balić - član
3. gosp. Veljo Droca - član
4. prof.dr. Ibrahim Bušatlija- član
5. dr Muhamed Sarčević- član
6. gosp. Esad Lukač- član
7. gosp. Kemal Bajsak- član
8.gosp. Radislava Radovanović član
9. gosp. Mahira Šćeta - član
10.gosp. Enver Šadinlija - član
11. gosp. Rajko Živković - član
12. gosp. Tarik Badnjević- član
13. gosp. Kadrija Škrijelj- član
14. gosp. Idriz Aširoglu- član
15. gosp. Muhidin Bukva - član
Molimo sve dobitnike poriznanja da
nas direktno ili preko članova odbora što prije obavijeste o potvrdi prihvatanja priznanja i dolaska na Dan
Ahdname 28.maj 2011. godine na
Milodraž , gdje će se Povelje uručiti
po Protokolu i uz kulturnozabavni
program koji se održava već 6 godina
tradicionalno.
Sve informacije, sugestije ili prijedloge možete poslati na e-mail;
[email protected]/ tel/fax;
00387 33 210 982 / 00387 33 210
983
mob. 00387 61 350 678. kontakt
osobe su Rizvan Halilović i Mahira
Šćeta.
Srdačni pozdravi !
Predsjednik Udruženja
Rizvan Halilović
Moja domovina
Zemlja je sevdaha
Zanosne pjesme
Tugu što liječi.
Ona je puna sokaka i drače
Kaljavih graba i trnovitih međa
Al’ niko ne zna koliko ljepote se krije
Ispod tih mokrih, plačnih vjeđa.
I mahale govore svojim tajnim jezikom
Ljepotom ljetne noći i proljetnog behara
Šuštanja lišća u usnulom parku
I škripe zaleđenih staza.
Praznik je kada
Sve ovo uđe u moj san
Tada s radošću počinje moj dan
I nestaje tjeskobe u grudima.
I tako sinoć vidješe se magle
I negdje u snu zamirisa kahva
U zanosnoj tišini u hladu ispod grožđa
I plesu sićušnih svitaca.
Niz basamke polako siđe moja nana
U dimijama od basme i bluzi od beza
I mnoga druga tako draga lica
Dok jedu ćelmaše, a peć pucketa.
U sabah nestade sve te topline
I nespokoj opet u moju dušu uđe
Probudih se naglo
A jedna misao u meni: “Tuđe, tuđe.”
JEZIK MOGA DJETINJSTVA
Hvatam riječi
A one mi uporno bježe
Ja ih čuvam kroz priče starih nana
S mirisom svježih kifli i somuna
I memli iz dućana.
Želim ih dotaknuti
A one se cerekaju i uporno bježe
I podvikuju i nestaju s porukom,
“Proš’o je taj vakat,
stižu vremena nova.”
Jezik – to moćno sredstvo
Izdaje me i ovoga puta
Hvatam riječi
Te prelijepe zvučne ljepotice
Dok grlo se steže u zaboravu.
One se izvlače
Kroz sokake i pendžere
Mahale i sokake
Ja ih čuvam ljubomorno
Kao dunju staru u ormaru
U sehari moga djetinjstva
U prvoj izgovorenoj riječi djeteta
Ili vapaju nemoćnog starca.
Semira Jakupović
26
Bosanskohercegovačka dijaspora
Doniraj jedan dolar i budi dio projekta Bosansko-kanadskog humanitarnog društva iz Toronta
POKRENUT PILOT PROGRAM “UZOR”, ZA
SAMOODRŽIVI POVRATAK BOŠNJAČKIH
PROGNANIKA U BIH
Bosansko-kanadsko
humanitarno
društvo iz Toronta pokrenulo je pilot program “UZOR”, samoodrživog
povratka bošnjačkih prognanika
u Bosni i Hercegovini. Kako smo
saznali u kratici imena “UZOR”
početna slova imaju značenja: Ustrajnost, Znanje, Održivost, Radinost;
što su glavni elementi na kojima
se temelji sam program spomenute humanitarne organizacije koja
u svom dugododišnjem radu ima
impresionirajuće rezultate. Ralizacija pilot programa “UZOR” bi trebala da otpočne na području Općine
Trnovo, odnosno u Mjesnim zajednicama Šabići i Dejčići.
Cilj Bosansko-kanadskog humanitarnog društva iz Toronta je da se
putem pilot programa “UZOR” pomogne povratnicima na području
Općine Trnovo, te da se kroz
povećanje obima proizvodnje i stvaranje samoodrživih poljoprivrednih
gazdinstava, poveća dohoodak. S
obzirom da se radi o organskoj proizvodnji i očuvanju prirode, time zadovoljava i onaj važan ekološki faktor.
Kao partner, odnosno implementator
projekta, za sada je odabrano “SPD
EKO BOSNAE”, čije je sjedište u
Dujmovićima, Općina Trnovo.
Kako saznaju Bošnjaci.Net, u realizaciju pilot programa “UZOR” krenulo
bi se već početkom maja ove godine,
sa tri porodična poljoprivredna gazdinstva, na sjetvenoj površini od cca
3ha (1 ha po svakom domaćinstvu) i
sa pilot projektom uzgoja organskog
krompira. Početna vrijednost projekta je oko 17550.00 KM odnosno, oko
12000.00 CAD.
Čelnici Bosansko-kanadskog humanitarnog društva nisu slučajno
odabrali “SPD EKO BOSNAE” kao
implementatora pomenutog programa. “SPD EKO BOSNAE” je osnovano 2006. godine upravo sredstvima za samozapošljavanje Zavoda za
zapošljavanje Kantona Sarajevo, iz
sličnog programa koji sada pokreće
BKHD. U petogodišnjem periodu, znači od osnivanja do danas, u
različitim periodima, upošljavaju i
do pet uposlenih djelatnika. Samom
činjenicom da su u ne baš dobrim
ekonomskim uvjetima i sa relativno
malim ulagačkim kapitalom opstali,
i da danas predstavljaju model koji
sasvim sigurno može da posluži kao
primjer u sličnim projektima. Što je
svakako dodatni razlog da Bosanskokanadskom humanitarnom društvu
daje garanciju da zamišljeni projekat ima čvrste osnove za uspjeh, a
time i razvoj u budućnosti. S druge
strane, samoodrživa poljoprivredna
proizvodnja u ovakovim klimatskim i geografskim uvjetima u BiH
jedino je ekonomski isplativa, ako
se odvija po principima proizvodnje
organskih proizvoda. Nije nepoznato
da organski proizvodi danas imaju
rastuci trend u proizvodnji hrane,
da su visoke kvalitete i izuzetno
traženi, pogotovo u razvijenom svijetu. Zbog toga se da zaključiti da
bi “SPD EKO BOSNAE” sa svojim
znanjem, iskustvom i sa vlastitom
mehanizacijom moglo da bude od
velike pomoći bošnjačkim povratnicima na napuštena gazdinstva u
Općini Trnovo. Svakako to posebno
važi za one koji bi se željeli baviti
proizvodnjom ovakvog tipa. Većina
od te proizvodnje je u početnoj fazi
limitirana inicijalnim sredstvima
za pokretanje proizvodnje. Ta sredstva bi se obezbijedila kroz donacije
Bosansko-kanadskog humanitarnog
društva iz Toronta.
Važno je istaći da su se u realizaciju
ovog projekta već uključili i džemati
iz Toronta i Južnog Ontarija, što
samim tim već daje poseban karakter
ovoj akciji.
Kako saznajemo, BKHD ima namjeru da se ova akcija proširi na područje
cijele Sjeverne Amerike, te da se u nju
uključe svi ljudi dobre volje, a da se
prikupljena sredstva distribuiraju i na
druga područja Bosne i Hercegovine,
uvijek vodeći računa i koristeći komparativne prednosti područja u koja
se ulaže. Ne treba naglašavati značaj
ovakvog pristupa koji polahko izlazi
iz okvira klasičnih humanitarnih akcija i koji omogućava onima koji su
dobili sredstva da uskoro postanu
ekonomski neovisni o humanitarnim
pomoćima klasičnog tipa i da počnu
da žive od vlastitog rada i truda.
BKHD već poodavno zagovara
vrlo jednostavan i gotovo svakom
27
omogućen pristup učešća u pomoći
našem napaćenom narodu u jedinoj
nam domovini. BKHD je također
pokrenuo program “Jedan dolar
mjesečno za moju Bosnu i Hercegovinu”. U tom pravcu nije naodmet
naglasiti važnost i masovnosti pri
učešću u jednom ovakvom programu
koji bi imao fond za ove namjene.
Možete li zamislite koliko bi se
mini farmi ili manjih proizvodnih
pogona moglo otvoriti, odnosno koliko povratnika trajno skućiti samo
pod uslovom da svaki prognani
Bošnjak ili Bošnjakinja koji žive
na području Sjeverne Amerike, pa i
drugim državama Zapadne Europe
i Australije, uzmu odgovornost da
svakog mjeseca doniraju samo jedan
dolar (euro), dakle dvanaest dolara
godišnje.
Pozitivni efekti jednog ovakvog
pristupa su visetruki. Prije svega se
ogledaju u konstantnoj brizi za one
koji su u potrebi i koji su, nažalost,
i ne svojom krivicom ovisni o
ovakvim vidovima pomoći. Doduše
puno je važniji efekat onaj koji kod
sviju nas treba da izgradi osjećaj
samodiscipline i obaveze prema domovini iz koje smo zbog genocidne
politike protjerani u bijeli svijet.
Samo sa jednim dolarom mjesečno
i vi možete biti dio ovog hairli projekta. Zato apelujemo i pozivamo
sve vas kojima srce kuca za Bosnom
i Hercegovinom, koji u duši nosite
svoj napaćeni narod, da podržite akcije Bosansko-kanadskog humanitarnog društva iz Toronta, odnosno
polot projekte koje pokreću upravo
oni koji umaju ugled i povjerenje,
a koje su izgradili svojim poštenim,
upornim i dugogodišnjim humanim
radom.
Sve Vaše donacije se mogu uplatiti preko službene web stranice
Bosansko-kanadskog humanitarnog
društva iz Toronta: www.bosnianrelief.org ili direktno na adresu:
122 North Queen Street
Toronto, Ontario M8Z 2E4
Tel: 1-416-236-9411
Fax: 1- 416-237-0656
E-mail: [email protected]
Izvor/Source: 'www.bošnjaci.net'
Bosanskohercegovačka dijaspora
Profesor Salih Teskeredžić sa Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu osvojio četiri nagrade za bh.
namještaj na sajmu u Njemačkoj
Uspjeh bh dizajnera u Kelnu
U Kelnu je u toku najveći sajam
namještaja u svijetu. Među 1.200
izlagača iz 49 zemalja je i šest iz
BiH, od kojih su proizvodi dva
izlagača nagrađeni prestižnom nagradom za inovaciju „Interior Innovation Award“.
Dvije trećine do 100.000 komada
namještaja, koliko je ove godine
izloženo na sajmu, su noviteti. Među
njima su i proizvodi preduzeća „Rukotvorine“ iz Konjica i „Artisan“ iz
Tešnja. Zahvaljujući spoju modernog i tradicionalnog, međunarodni
žiri Sajma i Njemačkog vijeća za
dizajn, sastavljen od priznatih dizajnera, te predstavnika dizajnerskih
kuća i medija, ovim preduzećima je
dodijelio nagrade za jedinstveno dizajnirane proizvode od punog drveta.
Riječ je o stolovima i stolicama
koje je dizajnirao profesor Salih
Teskeredžić sa Akademije likovnih
umjetnosti u Sarajevu. On kaže da ga
prilikom dizajniranja upravo zanima
spoj modernog i tradicionalnog i
da mu inspiracija najčešće dolazi iz
tradicije.
„Dizajn je element koji spada među
najvažnije sastavne dijelove svakog dobrog proizvoda. Iz tog razloga je logično da dizajn ima veliku
budućnost i u Bosni i Hercegovini“,
kaže profesor Teskeredžić.
Na sajmu se razmjenjuju iskustva,
prate novi trendovi u dizajnu i sklapaju poslovi. Sajam je dobra prilika da
se promoviše ne samo drvna industrija nego i dio bosanskohercegovačke
kulture. Adem Nikšić, generalni
direktor firme „Rukotvorine“, ponosan je na nagradu „Interior Innovation Award“. „Mi smo ovaj put
ugradili bosanske motive u moderni
namještaj. Ljudi koji su u komisiji
za odabir su vjerovatno prepoznali
vrijednosti ručnog rada i modernih
proizvoda“, kaže Nikšić, pripadnike
četvrte generacije porodice Nikšić
koja se bavi proizvodnjom ručno rezbarenog namještaja.
Pošto su turizam i drvna industrija
najperspektivnije grane privrede u
BiH, SIPPO, švedska organizacija
za promociju razvoja zemalja u tranziciji i FIRMA Project USAID, u
saradnji sa Vanjsko-trgovinskom ko-
Fadil Ćostović iz Artisana (lijevo), prof. Salih Teskeredžić (u sredini) i
Saša Kotlica iz Firme Consortium BiH (desno)
morom BiH su podržali zajedničku
izložbu bh. proizvođača namještaja
na sajmu u Kelnu.
Sajam kao odskočna daska
Prošle godine na sajmu namještaja u
Kelnu jedini predstavnik iz BiH bilo
je preduzeće „Artisan„ iz Tešnja koje
je ove godine dobilo tri nagrade za
inovaciju. „Nakon prošlogodišnjeg
predstavljanja na sajmu, sklopljeno
je više vrijednih ugovora. Ovih dana
ćemo potpisati nove“, kaže Fadil
Ćostović, vlasnik „Artisana“ i najavljuje otvaranje novih radnih mjesta.
„Međunarodni
žiri
Sajma
i
Njemačkog vijeća za dizajn je prepoznao kvalitet naših proizvoda, ali
nadležni u bh. strukturama vlasti
nisu“, žali se Ćostović. Zbog toga se
za pomoć, pored ostalih, obratio dizajnerima poput Argentinke Gabriele
Bellon. „Bosansku tradiciju poznajem relativno malo. Upoznala sam
je za samo četiri godine koliko sam
živjela u Sarajevu. BiH mi se sviđa
jer građani imaju posebnu ljubav
prema onom što je lijepo. Oni vole
lijepo“, kaže Bellon koja je boraveći
i radeći u BiH naučila bosanski jezik.
Na mladima svijet ostaje
Trinaest studenata Akademije liko-
28
vnih umjetnosti u Sarajevu također
učestvuje na sajmu i to na takmičenju
dizajnera “IMM D3 Design Talents –
D3 Competition”. Od čak 500 pristiglih univerzitetskih dizajnerskih
projekata, samo 26 je ušlo u uži izbor, a među odabranima se našao i
projekat "PROIZVOD PLUS" studenata sarajevske akademije. Tema njihovih radova su „Vješalice i stolice
bez naslona“. Studentica Nerimana
Narda Nikšić u Kelnu je predstavila
svoj rad: „To je tabure koji, kada se
otvori, ima dušek za spavanje, jorgan
i jastuk. Cijeli koncept mog taburea
je bosansko sjedenje na podu i spavanje na dušecima. Svi mi u sebi
nosimo priču odakle dolazimo što
se vidi na našim proizvodima“, kaže
Narda.
U Kelnu je prezentiran i Virtualni sajam BiH "eFair4u" koji je
omogućio svim privrednicima iz BiH
da putem www.efair4u.com portala
predstave svoju proizvodnju i nađu
put do kupaca širom svijeta.
Autor: Mehmed Smajić
HABER
HABER
Humanitarne aktivnosti
Guilford – Humanitarna akcija
Dvanaest hiljada paketića za djecu iz Unsko-sanskog
kantona
I ove godine penzionirani major Armije Bosne i Hercegovine Mujo Delić,
koji s porodicom živi u Guilfordu,
ponovo je u saradnji s engleskom humanitarnom organizacijom "Samaritan's purse" iz Guilforda organizirao
prikupljanje novogodišnjih paketića
za djecu ratnih vojnih invalida iz Unsko-sanskog kantona.
Na adresu naših mališana u Bihać
otpremljeno je i nedavno isporučeno
preko 12.000 paketića upakiranih u
kutije za cipele. U akciju se uključila
i Mujina kćerka Lejla, koja nije žalila
svoje slobodno vrijeme da svojim
humanitarnim radom usreći djecu u
Bosni i Hercegovini. O tome za našu
novinu kaže:
"Ljubomorno čuvam sliku kada sam
svojevremeno u Tuzli dobila ovakav
paketić. U toj kutiji su se nalazile
stvari kao što su igračke, školski pri-
Lejla 2001.g. u Tuzli
bor, stvari za higijenu i slatkiši. Za
mene je to bila velika sreća, bar tako
moji roditelji kažu. Ja sam bila mala
i ne mogu se svega sjetiti, ali kroz
priču mojih roditelja sada znam da
je postojao neko u svijetu ko je mislio na mene i djecu koja su u Bosni
bila željna svega. Drago mi je da sam
dočekala priliku da budem jedna od
onih osoba iz bijelog svijeta koje će
pomoći nekom djetetu u Bosni koje
teško živi."
To se zove sudbina.
HABER
HABER
HABER
HABER
HABER
Volonter Lejla Delić
29
Humanitarne aktivnosti
Bosniaappeal - humanitarna akcija za Irhada Durakovića
Prikupljeno 4.465 funti
Irhad iz londonske bolnice Chelsea & Westminster otpušten na kućno liječenje. On se osjeća malo bolje
i vidi se da je snažniji, ali ukupno stanje i dalje nije dobro. Vrijedni volonteri iz Bosniaappeala i dalje će
prikupljati sredstva za Irhada i njegovu majku Indiru.
Humanitarna organizacija Bosniaappeal iz Birminghama protekle sedmice završila je prvi
krug akcije pomoći teško oboljelom 23-godišnjem Sarajliji Irhadu
Durakoviću, koji je obolio od izuzetno rijetke bolesti „nvSJD“, poznate
kao kravlje ludilo. U ovoj akciji
vođenoj širom svijeta prikupljeno
je 4.465 funti, koje je član Bosniaappeala Adis Burazerović uručio
Vrijedni volonteri iz Bosniaappeala
i dalje će prikupljati sredstva za
Irhada i njegovu majku Indiru, koja
je napustila posao kako bi se mogla
posvetiti njezi svoga sina jedinca.
Svi oni koji žele da se uključe u ovu
akciju to i dalje mogu činiti putem
web stranice www.bosniaappeal.
org, gdje mogu dobiti sve potrebne
informacije.
Irhadovoj majci Indiri Rizvo.
Indira je iskoristila tu priliku da
zahvali svima koji su pomogli:
„Iako zdravstveni sistem u Engleskoj u ovakvim situacijama dosta
pomaže, ta pomoć ne može pokriti
sve troškove i Irhadove potrebe.
Kruti birokrati su propisali šta ulazi
u pomoć, ali jednostavno nisu predvidjeli sve. Hvala svim znanim i neznanim donatorima kako iz Engleske,
Bosne, tako i iz čitavog svijeta, koji
su, osim novca, uputili i dosta riječi
podrške, ali i značajnih savjeta koji
još u životu održavaju moga Irhada.
Hvala mnogim našim ljekarima koji
su našli vremena da porazgovaraju
sa mnom i upute me na neke nove
metode. Zahvaljujući njima došla
sam do talijanskih ljekara, od kojih
sam kupila eksperimentalnu terapiju
zahvaljujući kojoj je moj Irhad još u
životu. Ako se ova terapija pokaže
djelotvornom, to će biti revolucija u
liječenju ove fatalne bolesti. Hvala
i našem prijatelju, mostarskom travaru Edibu Šariću, čije čudesne tinkture i njihovo djelovanje zadivljuju i
ovdašnju medicinu. Na kraju, još jednom veliko hvala volonterima Bos-
Irhad sa majkom Indirom
niaappeala na njihovoj istrajnosti,
našim novinama „Dnevnom avazu“
i „Haberu“ na medijskoj podršci, i
svim organizacijama i pojedincima
koji su na bilo koji način pomogli.“
Irhad Duraković je više od godine
vezan za postelju i zavisan od tuđe
njege. S obzirom na to da britansko zdravstvo izbjegava plaćanje
izuzetno skupog tretmana u specijaliziranoj medicinskoj ustanovi u
Edinburghu kako bi mu bio urađen
tretman Pentosan Polysulfate, koji
usporava razvoj bolesti, majka Indira
Rizvo se nije predala i posegnula je
za alternativnim načinima liječenja.
Na svu sreću, ove metode za sada
daju rezultate, te je Irhad iz londonske bolnice Chelsea & Westminster otpušten na kućno liječenje. On
se osjeća malo bolje i vidi se da je
snažniji, ali ukupno stanje i dalje nije
dobro.
HABER
PRETPLATNI KUPON
IME..................................................................................................
PREZIME.......................................................................................
ADRESA........................................................................................
........................................................................................
TEL:..............................................................................................
GODIŠNJA PRETPLATA IZNOSI £10
Ček naznačiti na: BH UK Network
Molimo da ovaj kupon zajedno sa čekom pošaljete na adresu:
BH UK NETWORK, Bosnia House, 36 Medley Road,
Birmingham , B11 2NE
30
Humanitarne aktivnosti
1993 godina
BOSNIA HOUSE,
36 Medley Road,
Birmingham B11 2NE
England
MOLBA ZA POMOĆ
Poštovani,
Obraćam Vam se ovim
putem, s molbom da mi u granicama
Vaših mogućnosti, pomognete ukoliko je to moguće. Pomoć mi je zaista neophodna, ma kakva ona bila.
U skladu s tim naveo bih slijedeće :
Obrazloženje
Patnja i bol koje me prate teško se
riječima mogu opisati. Moja priča
jednako je surova i tužna kao i uvjeti
u kojima danas živim. Ovih dana
me nešto zaokupilo, nekakve misli.
Gdje sam ja to bio, zašto sam se borio, smrzavao se na ratištima, bio
gladan, žedan? Veliki upitnik je bio,
hoću li kući doći u jednom komadu
ili bez kojega dijela tijela, sve za
Domovinu koju volim i sretan sam
da sam bio jedan mali kotačić u odbrani naše Države.
Zakletva je glasila: " Zaklinjem se
da ču braniti nezavisnost, suverenitet i cjelovitost republike Bosne i
Hercegovine, da ču savjesno i disciplinirano izvršavati sve obaveze
i dužnosti pripadnika Armije Republike Bosne i Hercegovine, da ču
braniti njenu slobodu i čast i u toj
borbi ustrajati.
Braneći Bosnu i Hercegovinu, teško
sam ranjen i teško sam ostao živ.
Ubrzo, saznajem da mi je i brat ranjen na drugom ratištu i to odmah nakon što me je samo vidio u bolnici.
Koliki šok. Bol i strah je prolazio
kroz mene. Opet novi šok. Moja ma-
Prije bolesti
jka je mrtva. Poginula je, a nije me
uspjela ni vidjeti.. Mrtva je i sestra.
Moj dragi bože. Od tih događaja su
mi ostale najstrašnije traume.
Svaki ranjenik bio je kao moj najmiliji , trudio sam se da na licu mjesta pružim sve od sebe da ostane živ.
Koliko sam se samo krvi nagledao.
Krvi nedužnih. Koliko masakrirane
nevine djece, mojih Sarajlija, mrtvih
suboraca, prijatelja, komšija i cijelo
vrijeme rata živio u strahu za njih
dvoje. Čuvaj ih bože, stalno sam molio. Samo su mu tri nepune godine.
Čuvaj mu majku.
Naravno još sam i obolio i bolujem.
Koliko dijagnoza lijekova. Šećerna
bolest , teški oblik posttraumatskog
stresnog poremećaja ili PTSP (trajna
promjena ličnosti nakon traumatskog
iskustva), pa krize svijesti. Mnogo
posljedica. Mnogo i mnogo tih lijekova , ali...
Borio sam se u tom ratu, izdržao, a
sada se samo vučem i patim...
Prije bolesti radio sam, imao normalan zivot i izdrzavao sam sebe ,suprugu i sina. Mi smo troclana porodica..
Moj sin studira na fakultetu Politickih nauka, ali sada nemam nikakvih
mogucnosti da se moze dalje skolovati. Nemamo hrane. Zaista ne znam
kako dalje.
Ratni vojni sam invalid 80% III
grupe, zbog Diabetesa, sam ovisan
o inzulinu, koji primam 4x dnevno.
Pokušao sam na razne načine bar
riješiti zaposlenje supruge, ali uzalud. Uvjeti zaposlenja kao i godine
starosti osnova su niza odbijenica.
Vremenom problemi u porodici su
se gomilali. Molio sam se dragom
Bogu iz dana u dan da mi da snage
da sve ovo prebrodim. Ubrzo sam
zbog bolesti klonuo, opet bolnica lijekovi, ispitivanja.
Iza toga, na koja god vrata sam pokucao, nigdje nije bilo pomoći za mene
ili je ona bila mizerna. Rijetki su oni
koji su znali prepoznati moje prob-
31
Sadasnja slika
leme i pomoći mi.
I ovako težak život postao je još teži.
Dok sam imao novaca, na osnovu
kredita nekako sam i živio, ali kada
sam se prezadužio postalo je očajno.
Nisam imao za život. Teško je. I
skupo. Ne znam kako ću i sam dalje.
Bojim se. Žao mi je što nisam zdrav.
Danas je situacija veoma teška.
Školovanje djeteta, neophodna sredstva za prehranu, odjeća, nagomilani
dugovi i niz drugih problema koji me
prate, doprinose još više pogoršanju
moje bolesti i krizi u kojoj se nalazim.
Svi pokušaji da nešto učinim u vezi
svega navedenog i djelomično sredim stanje u porodici, ostali su uzaludni. Da bi na neki način bar privremeno olakšao porodičnu situaciju,
molim Vas da mi u tome pomognete
i ako možete da imate razumijevanja
za ovakvo moje stanje. Ne bih Vam
se zaista obraćao i tražio pomoć, ali
sada sam primoran i nemam drugog
izlaza.
Zbog ozbiljnosti situacije i svega
navedenog molim Vas da mi pomognete, naravno ukoliko je to
moguće. Znam da ste uvijek imali razumijevanja za boračku populaciju,
pomagali i pomažete, s toga Vam se
obraćam sa djelićem nade da će razumijevanje i Vaša skromna pomoć
mnogo doprinijeti u rješavanju ukupnog stanja u mojoj porodici.
Za
sve
navedeno
postoji
,dokumentacija,koju Vam na Vas zahtjev mogu predociti.
S dužnim poštovanjem, unaprijed
Vam se zahvaljujem.
Podnosilac Molbe:
ZLATKO HALILOVIĆ
Ulica: Grbavicka 5, Sarajevo
Telefon: +38761/159-595
Tekuci racun: 2532336719 UniCredit Zagrebacka banka Sarajevo
Kako pomoći sebi
KAKO SPRIJEČITI MOŽDANI UDAR
Moždani udar može nastati na dva
načina. Jedan je kad krvni ugrušak
začepi arteriju i tako onemogući
protok krvi, a drugi kada krvna
žila pukne i krv prodre u okolno
moždano tkivo. Prvi se naziva
ishemijski a drugi hemoragijski
moždani udar. Statistika kaže da
je 85 posto ishemijskih a samo
15 posto hemoragijskih moždanih
udara. Činjenica je da je kod obje
vrste moždanih udara riječ o problemima s krvlju i krvnim sudovima, a iza svega se najčešće krije
ateroskleroza.
Neumoljiva statistika kaže i to da
je moždani udar povezan s vrlo
visokom stopom smrtnosti, a da
oni koji prežive moždani udar
vrlo često ostaju invalidi. Zato
je vrlo važno spriječiti moždani
udar. A baš u tom pogledu svaki
čovjek može sam učiniti mnogo.
Mnoge bolesti, stanja, okolnosti, životne navike i ponašanja
rizični su jer dovode do nastanka
moždanog udara. Na neke faktore
rizika nije moguće utjecati, ali na
mnoge faktore rizika moguće je
djelovati i smanjiti njihov utjecaj
udara.
Faktori rizika na koje nije moguće
utjecati
1. Dob je značajan faktor rizika
za nastanak moždanog udara.
Iako se vjeruje da starije osobe
češće obolijevaju od moždanog
udara, statistika kaže da čak 46
posto moždanih udara nastaje u
najproduktivnijoj životnoj dobi,
između 45. i 59. godine života.
2. Druga dva faktora rizika su spol
i naslijeđe. Na njih nije moguće
utjecati. Istraživanja su pokazala
da ukoliko su vam neke od bliskih
ženskih članova porodice pretrpjele moždani udar i kod vas je
povećan rizik za moždani udar.
Utvrdili su to naučnici s Radcliffe
Infirmaryja u Velikoj Britaniji
proučavajući spol pacijenata i njihov rizik za moždani udar koji je
bio zasnovan na porodičnoj historiji ove bolesti.
Najpoznatiji faktori rizika na koje
se može utjecati
- Povišen krvni pritisak
- Pušenje
- Srčane bolesti
- Poremećaj ritma srčanog rada
- Šećerna bolest
- Povišene masnoće u krvi
- Značajno suženje karotidnih arterija
- Nezdrava prehrana
- Stres
- Tjelesna neaktivnost
- Debljina
Neki od tih faktora direktno povećavaju rizik nastanka
moždanog udara, a neki djeluju
indirektno povećavajući sklonost nastanka bolesti koje dovode
do nastanka moždanog udara.
Otkrivanjem, uklanjanjem ili
modificiranjem faktora rizika
moguće je u značajnoj mjeri
smanjiti učestalost moždanog
udara, što je dokazano u zemljama zapadne Evrope i Sjeverne
Amerike.
Šta poduzeti?
1. Da bi se smanjio rizik nastanka moždanog udara, potrebno je
prekinuti s nezdravom prehranom:
hrana koja obiluje zasićenim mastima i koncentriranim šećerima,
jako posoljena hrana, hrana bogata holesterolom.
2. Rizik nastanka moždanog udara
će se smanjiti prelaskom na zdrav
način prehrane: prehrana u kojoj
dominiraju nezasićene masti, ulja,
pogotovo maslinovo ulje, mnogo
voća i povrća u hrani, prehrana
bogata neprobavljivim biljnim
vlaknima, mnogo ribe - pogotovo
plave ribe. Najzdraviji način prehrane je tradicionalna mediteranska prehrana.
3. U cilju prevencije treba svakako prestati pušiti jer pušenje može
i do šest puta povisiti rizik nastanka moždanog udara, a rizik raste s
brojem popušenih cigareta.
4. Alkoholna pića treba uzimati
umjereno, preporučljivo je popiti
času crnog vina dnevno.
5. Prekomjernu tjelesnu težinu
treba smanjiti, jer je dokazano da
je debljina faktor rizika za nastanak moždanog udara, kao i tjelesna
neaktivnost.
6. Svakako je potrebno liječiti
prateće bolesti: povišeni krvni
pritisak, srčane bolesti, šećernu
bolest, povišene masnoće u krvi
itd. Važno je da se bolesnici tačno
pridržavaju uputa ljekara u pogledu liječenja navedenih bolesti
i uzimaju sve propisane lijekove,
jer se njihovom adekvatnom kontrolom može u značajnoj mjeri
smanjiti mogućnost nastanka
moždanog udara.
Dr. Zdenka Besara, pedijatar
32
BLAGODATI LIMUNA
Limun (citrus) je je čudotvoran proizvod za ubijanje kancerogenih stanica.
Snažniji je 10000 puta od kemoterapije.
Zašto mi ovo saznajemo tek sada?
Zato što postoje laboratoriji koji
se zanimaju za proizvodnju jedne
sintetičke verzije koja će im donijeti
ogromnu zaradu.
Vi od sada možete pomoći jednom
prijatelju izvješćujući ga da je limunov sok blagotvoran za sprječavanje
te bolesti. Njegov ukus je ugodan i ne
stvara one strašne posljedice kao
kemoterapija.
Ako imate mogućnosti, zasadite
limunovo drvo na verandi ili u vrtu.
Koliko ljudi umire dok se ljubomorno
čuva ova tajna, da ne bi bili pogođeni
multimilijunaši velikih
korporacija.
Kao što znate, stablo limuna je nisko,
ne zauzima mnogo prostora i poznato
je po svojim raznolikim plodovima.
Možete uzeti limun na razne načine:
možete jesti plod, cijediti ga i praviti
razna pića i kolače. Pripisuju mu se
razna svojstva, ali najpovoljniji efekt
ima na ciste i tumore.
Ova biljka je dokazani lijek protiv
svih tipova raka. Smatra se također
da je on antimikrobski agens širokog
spektra protiv bakterijskih infekcija i
gljivica, da je efikasan protiv internih
parazita i crva, da regulira vrlo visoki
krvni tlak i nervne poremećaje i djeluje antidepresivno.
Izvor ove informacije je fascinantan:
on potiče od jednog od najvećih
proizvođača ljekova na svijetu, koji
tvrdi da poslije više od 20 godina
rada u laboratoriju
od 1970. god. je ustanovljeno da
limun uništava maligne stanice u
dvanaest vrsta raka, među kojima je
rak debelog crijeva, dojke, prostate,
pluća i pankreasa.
Sastojci ove biljke su pokazali da djeluju 10000 puta bolje od Adiamicina,
kemoterapijske droge za usporavanje
rasta kancerogenih stanica.
Ono što je još iznenađujuće je to što
limun uništava kancerogene stanice,
a ne utiče na zdrave stanice.
Naučni institut za zdravlje, L. L. C.;
819 N. Koz ul., Baltimore, MD,
1201. Institut de Sciences de la
Santé; L. L.L., 819 N. Causez Street,
Baltimore , MD 1201.
Pismo iz
Pozdravi
Svoje prvo javljanje Haberu cu
poceti , mada je nebih bas tako nazvao, kritikom uz priznanje da i sam
pravim mnogo gramaticki gresaka.
Naime , citajuci 55-ti broj Habera
bio sam iznenadjen s opisom bolesti
mladog Irhada Durakovica, “ovaj
Sarajlija je početkom 2010. godine
obolio od teške bolesti "nvCJD",
poznatija kao humani oblik „kravljeg ludila“..”. Bilo mi je cudno da
je rijec humano upotrebljena u tom
kontekstu . Kako moze jedna tezka
bolest biti humana?
Razmisljajuci o greskamu koje
pravim u prevodjenju s drugih jezika
na bosanski dosao sam do zakljucka
da bi bilo dobro predloziti da uz
nasu verziju pisanja imena i naziva
stranog porijekla bi bilo dobro da i
u zagradi stavimo orginalnu verziju.
Što se tiče navedenih prijedloga,
odgovor na njih je sljedeći:
Vezano za naziv bolesti. To nije
slučaj samo s Haberom broj 55,
nego se provlači cijelu prošlu godinu i u različitim medijima. U ovom
kontekstu pridjev humani oblik
bolesti označava ono što se odnosi
na čovjeka (kao vrstu), dakle ljudski
oblik bolesti ili oblik bolesti u ljudi,
za razliku od životinjskog (oblik
bolesti koji se javlja kod krava i drugih životinja). Drugačije značenje
ima prilog humano, koji znači na human način, s humanošću, čovječno,
pa i ljudski. To su međutim finese
koje treba poznavati.
Inače, kravlje ludilo i Creutzfeldt-Jakobova bolest su bolesti za
koje se pretpostavlja da su izazvane
proteinskim infektivnim partiku-
Nevezano za Haber ali isto tako
vazno je naglasiti pogresnu upotrebu
djevojackig prezimena nasih bosanki
na fejsbuku (face book).
Razumijem a i podpuno se slazem
o dodavanju djevojackig prezimena na profile jer recimo moju suprugu jako malo ljudi poznaje s
mojim prezimenom. Ako zeli da je
nadju prijatelji iz, recimo ,osnovne
skole mora koristiti i svoje djevojacko prezime. Nazalost nacin koji
se trenutno koristi sugerise da su
nase bosanke masovno zadrzale
svoje djevojacko prezime na vjencanju, nisam ja ni protiv toga ako
se stvarno desilo. Gledajuci profile
svojih radni kolegica primjetio sam
da one (britanke) na svome profilu
kazu naprimjer Meri ,(bila) Smit,
Roberts (Mary, was Smith, Roberts)
ili stave svoje djevojacko prezime
lama, tj. česticama zvanim prioni.
Prva od navedenih je bolest goveda,
a druga se javlja kod čovjeka. Spadaju u transmisijske spongiformne
encefalopatije, što bi u prijevodu
značilo: “prijenosna oboljenja mozga, tokom kojih se u njemu stvaraju
šupljikave tvorevine, te postaje nalik na spužvu.” Zajedničko im je to
što se manifestiraju progresivnom
degeneracijom mozga, a bolest redovno završava smrću.
Uspostavljena je veza između kravljega ludila (Bovine spongiformne
encefalopatije -BSE) i nove varijante tzv. n.v.Creutzfeldt-Jakobove
bolesti (nvCJD) koja se prvenstveno
javlja kod mladih osoba i smatra se
da je vezana za ishranu. “Optuženi”
su hamburgeri, viršle, kobasice i
drugi proizvodi koji u sebi sadrže
NaŠa Perspektiva
Postovani/a,
Nevladina organizacija 'Nasa Perspektiva', koja na razne nacine povezuje BH dijasporu sa BiH, radi na
istrazivanju u ime Ambasade Kraljevine Holandije i Internacionalne Organizacija za Migraciju (IOM). Cilj
istrazivanja je da prikaze dali je i u
kojoj mjeri BH dijaspora spremna da
da svoj doprinos ekonomskom razvoju u BiH.
Konkretno, ideja je da se osnuje fond
koji ce biti finansiran iz ustedjevine
BH dijaspore. Fond ce funkionisati
kao i kod obicnog racuna stednje gdje
se na ulozen novac dobija odredjena
kamatna stopa. Fond ce se koristiti u
svrhe razvoja poljoprivrede u BiH.
Kroz fond ce se pomoci poljoprivrednicima koji ce, po relativno
povoljnim uslovima, moci da dodju
do kredita i pokrenu i/ili prosire svoj
biznis. Zamolili bih Vas da izdvojite
10 minuta i da popunite anketu, te da
prosljedite istu svojim prijateljima/
poznanicima sa molbom da oni urade
isto. Pokazimo da nam je stalo do svijetlije buducnosti u BiH.
33
u zagradu. Ukoliko bi nase bosanke
pisale svoje prezime bilo u zagradi
ili us skrazenicu rodj. Ne samo da bi
to bilo ispravno nego bi i pokazalo
kulturu pisanja.
Sve ove primjedbe su samo pokusaj
da zadrzimo nas toliko osporavani
jezik u standardnoj knjizevnoj (gramatickoj) formi.
Nasa djeca a i mi samo gubimo tecnost naseg jezika i ako nebudemo se
trudili to ce biti puno gore u buducnosti.
Iskreno se nadam dda se niko nece
naci prozvanim , to nije bila mija
namjera.
Samo bi zelio da udruzeno radimo na
ocuvanju neseg jezika , tradicije kao
i kulture.
S postovanjem,
Sabit Jakupovic
dijelove mozga i kičmene moždine
zaraženih goveda.
Što se tiče pisanja imena i naziva
stranog porijekla, ne treba izmišljati
toplu vodu. To je Pravopis bosanskog jezika riješio i koga zanima
može sve odgovore naći i na internetu.
Što se tiče prijedloga vezanih za dodavanje djevojačkih prezimena na
profilima, to se u Bosni uglavnom
prakticira na smrtovnicama. Bilo bi
dobro čuti i mišljenje onih koji se
zalažu za jednakopravnost spolova.
S, poštovanjem
Zinaida Lakić, profesorica bosanskog jezika - lektor
Hvala Vam puno na pomoci. Ukoliko
imate dodatnih pitanja, slobodno
nam se obratite.
S postovanjem,
Armin Alijagic i Alma Hamulic
http://www.surveymonkey.com/s/
diasporastudy201101
HABER
HABER
Moj stav
Potreba za novim izborima, da ili ne?
Evo nakon skoro pet mjeseci od
završetka općih izbora u našoj
državi, Bosni i Hercegovini, nisu se
formirale institucije vlasti.
Izbori kao izbori dali su svoje rezultate, a i prema svim demokratskim
normama (a svima su usta puna
demokratije) oni su se trebali provesti.
Međutim, takozvani pobjednici na
izborima nemaju prostu većinu da bi
sami mogli formirati vlast.
Valja pregovarati i pregovara se, ali
dokle, i ko s kim?
To je druga stvar. Sve se stavlja na
kantar kako bi se vidjelo šta se dobija
a šta se gubi.
Opet kolo vode nacionalne stranke,
koji štite svoje interese, a nipošto
državne, i šta predvodnik iz njihovog tora kaže to je svetinja, i od
toga se ne odstupa.
Bosanski Hrvati traže isto što su
tražili i 1992. godine - svoju državu,
svoj entitet.
To nije ništa novo, međutim izgleda
da su sve njihove političke opcije
usmjerene u tom pravcu, pa se tom
cilju povinuje i zvanična politika s
Pantovčaka.
Bosanski Srbi podržavaju ovakav
stav bosanskih Hrvata jer su oni na
taj način sigurni da neće niko imati
vremena govoriti o opstojanju RS-a s
obzirom na to da dobivanjem trećeg
entitete njen opstanak više nije upitan!
Njima je u cilju da dobiju najvažnija
politička mjesta - predsjedavajućeg
u Vijeću ministara, ministra finansija, resor vanjske politike, a vi drugi
bakćite se s ostalim.
Šta reći za Bošnjake? Oni su rascjepkani i bez jasne vizije.
Njima nije u interesu da se formira
treći entitet jer to vodi getoizaciji i
gdje će oni biti satjerani u nekakav
središnji tor, koji kao takav nema
ama bas nikakvu perspektivu.
Običan glasač se onda pita: Pa zašto
sam ja glasao?
Hoće li već jednom ova moja država
krenuti naprijed ili će je ovi izabranici još više razj....i!
Pa oni nisu u stanju ni dogovoriti se i
formirati vlast, te opravdati to za što
su izabrani.
Pa, ulijevaju li ovi izabrani ikakav
optimizam?
Ne!
I ako se kakvim slučajem desi i da
formiraju nekakvu vlast, upitno
je hoće li oni moći pokrenuti ovaj
zahrđali zamajac naprijed!
Ne, nema šanse!
Oni su pogrešno izabrani, oni kao
takvi ne ulijevaju bilo kakvu nadu
i sigurnost da mogu išta pokrenuti
nabolje.
Bolje bi bilo da Centralna izborna
komisija (CIK), ako ima ovlast,
poništi rezultate posljednjih izbora i
donese odluku o novim izborima, a
ako ne, onda neka provede kampanju
da se promijeni Izborni zakon kako
bi se sazvali vanredni izbori.
Tačno je da to sve košta, ali bi ipak to
bilo jeftinije nego ova šuplja politika
koju ovi sadašnji izabranici vode ili,
bolje reći, ne vode!
Možda će se oni pozvati na primjer
Belgije pa reći kako i u Belgiji postoji sličan slučaj, ni oni se tamo ne
mogu dogovoriti, i tamo su izbori bili
poodavno i još izborni rezultati nisu
provedeni.
Moj odgovor bi bio: ,,Ma hajde, pustite vi Belgiju i okrenite se svojoj avliji!”
Zato je potrebno da sve napredne
snage, kako u matici tako i u dijaspori, dobro razmisle o ovakvoj situaciji i ako je potrebno pokrenu inicijativu o promjeni Izbornog zakona
da bi se omogućilo održavanje vanrednih izbora i kako bi se prekinula
ova lakrdija!
U našim vodama neko treba da
spašava utopljenika, ali izgleda da je
taj utopljenik ostavljen na cjedilu, ili,
kako bi se reklo, ko se topi neka se
spasi!
Svijet je zaokupljen sam sobom i, u
ovoj novonastaloj političkoj situaciji
izazvanoj arapskim revolucionarnim
domino-efektom, malo ko ima vremena misliti o toj nekakvoj Bosni i
Hercegovini.
Tamošnji narodi su zbog teških
uslova života, a koji su produkt
višegodišnje diktature, digli svoj
glas da se to promijeni.
Naravno, do tih promjena je trebalo doći i ranije, i to demokratskim
putem.
Međutim, to je ipak bilo ne moguće
i zbog svjetske interesne politike, a
koja se i u ovim momentima itekako
iskazuje.
Vjerovati je da će u tim zemljama,
poslije prolivene krvi, biti uspostavljeni nekakvi napredni politički sistemi koji će raditi za dobrobit tih
zemalja.
U takvoj globalnoj situaciji besmisleno je očekivati da će neko ili nešto
poklanjati pažnju nečemu tamo na
Balkanu gdje se potrošilo toliko vremena i novca, a bez ikakvoga uspjeha.
Međutim, isto tako je tačno i da su te
neke vodeće svjetske institucije mogle mnogo više uraditi za dobrobit
države Bosne i Hercegovine!
Zato je bolje pokrenuti akciju da
se dođe do novih izbora kako bi se
riješila ovo situacija i možda je to
put kojim će nove izabrane progresivne snage uvidjeti greške svojih
prethodnika.
Isto tako, i sam pokušaj sazivanja
novih izbora može pozitivno utjecati
na to da se i ovi već izabrani dogovore.
Ali, kako su počeli, teško je vjerovati
da su oni to i u stanju!
Postavlja se pitanje da li Bosna i Hercegovina ima toliko vremena da čeka
na uspostavljanje politički izbrane
vlasti od onih koji su iznevjerili svoje
glasače?
Ne, nema, jer je ipak mnogo problema nagomilano, a koji se svakako
neće rješavati ovim odugovlačenjem.
U ovoj situaciji je ipak najgore
čekati. Ali na šta?!
Faruk Tičić
Šemso Tanković
"Na popisu stanovništva u Hrvatskoj izjasnite se kao Bošnjaci"
Predsjednik
hrvatske
Stranke
demokratske akcije (SDA) Šemso
Tanković na današnjoj je konferenciji za novinare, govoreći o popisu
stanovništva, pozvao pripadnike
bošnjačke nacionalne manjine da se,
kako je rekao, izjasne kao Bošnjaci
kako se bošnjačko stanovništvo ne bi,
kao na popisu iz 2001. godine, podijelilo u dvije grupe - na Muslimane i
Bošnjake.
Tanković još nije želio potvrditi hoće
li SDA, kao što je najavio, predložiti
suradnju tzv. kukuriku koaliciji na
sljedećim parlamentarnim izborima.
34
"Službena će se odluka donijeti nakon obilaska županijskih ogranaka",
rekao je Tanković, dodajući da su
otvoreni prema svima i da sada žele
"artikulirati stajališta članova čija će
odluka biti presudna za izborno koaliranje".
Na novinarsko pitanje zašto izostaje
suradnja s Bošnjačkom demokratskom strankom Hrvatske (BDSH)
Tanković je odgovorio kako "u svakoj
stranci ima otpadnika", pa tako i u toj,
te da je SDA "jedina politička opcija
koja djeluje s pozicije Bošnjaka".
Moj stav
Zijad Bećirević
UDAR PORESKE UPRAVE RS-a NA DIJASPORU
Okupatorske vlasti Republike Srpske
već četvrtu godinu pokušavaju nametnuti novi zakon o porezu na nekretnine,
kojim prognanim Bošnjacima treba oteti
i supstancu koja ih još veže s domovinom Bosnom i Hercegovinom
Kada se više nije imalo šta otimati i
pljačkati, a trebalo je bez rada dohranjivati čitavu jednu zločinačku armadu
(jer krvave ruke i crna duša nisu za rad),
vlasti Republike Srpske porinule su u
iskušane bosanske resurse - nepokretnosti države Bosne i Hercegovine, u kojima državna infrastruktura i bošnjačko
privatno vlasništvo nad zemljom i objektima još predstavlja značajnu vrijednost
(naročito u gradovima).
U tom cilju trebalo je izmijeniti ili prilagoditi postojeća sistemska rješenja,
pa je tako 17. aprila 2008. razmotren i
prihvaćen nacrt, a 6. novembra 2008.
usvojen Zakon o porezu na nekretnine,
kojim je za osnovicu oporezivanja uzeta
tržišna vrijednost, a ne kvadratura korisne površine (kako je ranije bilo). Odbijeni su svi zahtjevi da se zakon vrati
Razmišljanja o...
na doradu.
Odredbama ovog zakona data su široka
ovlaštenja općinskim službama za prihode, koje će moći prema vlastitom
nahođenju određivati poresku stopu u
rasponu od 0,05 do 0,5 posto i tržišnu
vrijednost nekretnina. Svi vlasnici imovine, obveznici poreza po ovom zakonu,
neće biti ravnopravni. Jedni neće plaćati
ni ono najminimalnije, a drugi će morati dati i dušu. Time imovina i poslovni
prostori u gradovima postaju glavni potencijal za punjenje poreskih fondova.
Već 24. augusta 2008. poreske uprave
RS-a upozorile su građane da prijave
svoje nekretnine do 30. aprila 2009.
godine, ili će protiv njih biti pokrenut
prekršajni postupak.
Iako je rok za podnošenje prijava
pomjeren do 30. septembra 2009. godine, uz prijetnju globom i sankcijama,
sa 17. septembra 2009. prijave je podnijelo svega 150.000 građana, od kojih
34.000 iz Banje Luke, 32.000 iz Prijedora, 29.000 iz Doboja..., a očekivano je
oko tri miliona prijava. Naravno, preko
pola miliona vlasnika iz dijaspore nije
se odazvalo zahtjevima, jer su očekivali
da će taj novi način atakiranja i pljačke
spriječiti međunarodna zajednica. A svi
oni plaćali su i ranije porez na svoje
zgrade i zemljišta, ali su njihove zgrade i
zemljišta ovaj put uživali drugi ili su stajali napušteni i neobrađeni od dana kada
su s njih protjerani. Nije bilo teško shvatiti da su intencije zakona prije svega
da natjera bošnjačke vlasnike u progonstvu da u bescijenje prodaju svoju imovinu, jer im se neće isplatiti održavati je i
plaćati drastično visoke poreske dažbine
na vrijednosti koje ne uživaju.
Tako su okupatorske vlasti RS-a, umjesto profanisanih zakona iz Titove Jugoslavije (o agrarnoj reformi, konfiskaciji,
nacionalizaciji), koji u ovom vremenu ne
bi bili popularni za svijet, gurnuli ruke
u vlasničke džepove, izvlačeći iz njih
deset puta veće vrijednosti nego što bi
našli osnova klasičnim oporezivanjem
prema korisnoj površini i platežnim
mogućnostima obveznika. Pritom treba
imati u vidu da se progresivnim poreskim stopama, kakve ovi zakoni žele
primijeniti, u svijetu oporezuju samo najbogatije kategorije stanovništva.
RATOVI, IGRE, TIRANI I LAŽI
(ili kako ničija nije do sabaha gorjela)
Bosna se još nije 'ohladila' od rata, a
njenu sudbinu već dijele razne zemlje
i narodi. Svijet se uzburkao, narodi se
osvijestili, a tiranima se san poremetio. Zapad jednako maše parolama
o demokraciji dok smišlja kako će
se umiješati u tuđe poslove. Stotine
mladih britanskih života žrtvovano je
pod pogrešnim premisama i još će ih
biti ugašeno na pješčanim pustinjama Iraka i Afganistana. Samovoljnim liderima poput Sadama i Gadafija
Amerikanci i Britanci godinama su
prodavali velike količine teškog i
represivnog oružja, trljajući ruke
zbog unosnog posla, da bi ih zatim
proglasili diktatorima koji masakriraju vlastiti narod i razmišljali kako
osloboditi narod od njihove tiranije.
Sadašnji britanski premijer stigao
je prvi u Kairo u pratnji trgovaca
oružja ne bi li poboljšao posrnulu
ekonomiju ove zemlje, a šta se još
iza brda valja u ešalonima vlasti
vodećih zemalja svijeta možemo
samo nagađati. Američki ratni brodovi šuljaju se Sueckim kanalom,
borbeni avioni traže najpovoljnija
uzletišta za takozvanu humanitarnu
intervenciju u Libiji; a na dnevnom
redu UN-a su standardne rasprave
o no fly zoni i sankcijama naspram
mogućih gubitaka.
Amerika i Britanija, 'opečene'
iračkom odnosno afganistanskom
šah-mat pozicijom i opterećene vlastitom gospodarskom krizom, igraju
s velikom dozom opreza, poput
mačaka koje bi najradije zgrabile
miša da miš ne stoji na rubu provalije u koju bi i same mogle upasti.
Jer Libija ima, na sreću ili nesreću,
ta bogata naftna izvorišta i dva posto
svjetske proizvodnje tekućeg crnog
zlata. Bosna je, znamo to jako dobro,
bila nešto sasvim drugo. Ali osoba
odgovorna za (skoro) sve bosanske
grozote, Slobodan Milošević, imala
je puno zajedničkog s Moamerom
Gadafijem. Ljudi su to posebnoga
kova, ili je pak sam čovjek toliko
kvarljiva roba da kad se dočepa vlasti i iskusi moć, svjesno ili nesvjesno,
briše crtu između stvarnosti i fikcije,
istine i laži.
Kao i Milošević, i libijski vođa navodno uživa kad se, u trenucima
krize, nađe u medijskom fokusu jer
tada ima priliku svijetu nametnuti
svoje viđenje događaja, viđenje koje
je potpuno odmaknuto od realnosti i
35
istine. To je, medicinski rečeno, patologija svojstvena političarima koje
ponese moć. Poput nekadašnjeg srbijanskog lidera i njegova crnogorskog
pandana Karadžića, i Gadafi besramno laže gledajući sugovornika pravo
u oči, s tračkom podsmijeha, želeći
pametnog učiniti ludim, dok sam leluja na rubu pameti.
„Mene moj narod VOLI“, ustvrdio
je Gadafi, dodavši da bi narod „umro
za njega“. Taj narod i umire, ali ne
za njega, nego od njegovih bombi
i topništva. Uostalom, kroz četiri
desetljeća Gadafijeve vlasti, koliki
su u zatvorima tiho mučeni i ubijani?
Neke su to mračne sile koje zavladaju ljudima na čelu država, neljudima poput Pinocheta, Ceausescua,
Mussolinija, Hitlera, Pola Pota... A
znamo kako su svi oni završili.
Bog, kažu, ne vraća svaki dan, a
najteže breme je ono koje se na duši
nosi pri kraju života - jer ničija nije
do sabaha gorjela. Nažalost, oni poput Miloševića, Karadžića ili Gadafija
u svom odrazu u ogledalu ne prepoznaju vlastito zlo.
Vesna Ružička-Šehović
Kultura
NOVOST IZ
“SEJTARIJE”:
Knjiga
“Naši korijeni”,
autora
Raifa Čehajića
Nakon što je početkom februara
popularisala knjigu rasprodajom pod sloganom: Jedna knjiga
jedna marka (KM), Izdavačka
kuća „Sejtarija“ iz Sarajeva obradovala je ovih dana još jednom
svoje čitaoce. Naime, u njenom
izdanju, a u saradnji sa internetskim portalom www. rodoslov.
ba, objavljena je veoma zanimljiva knjiga „Naši korijeni: od
rodonačelnika do savremenika“,
čiji je autor sarajevski publicist
i novinar Raif Čehajić. U knjizi
autor detaljno prezentira rezultate genealoških istraživanja
bosanskohercegovačkih
familija, starih više stoljeća, kao
što su: Alaupovići, Arslanagići,
Besarovići, Čengići, Despići,
Filipovići, Ilići, Jeftanovići,
Kulenovići, Leviji, Melezovići,
Raguži, Sadikovići, Šahinpašići,
Tanovići, Tauberi, Tvrtkovići,
Zečevići i dr. Šezdesetak interesantnih priča o porodicama i
rodovima ilustrovano je starim
porodičnim fotografijama i rodoslovima.
Recenzenti su publikaciju ocijenili veoma dobro, pa prof. dr.
Enver Imamović naglašava da je
primjetno da autor prilazi obradi
ovog problema metodološki,
prezentira sve relevantne podatke
prikupljene dugim istraživačkim
radom u arhivima, preko literature i prikupljanjem podataka na
terenu od imena živih potomaka,
a za Miljenka Jergovića ovo je
velika i važna knjiga i “u njoj
smo svi kao od dva brata djeca”.
Promocija knjige, za koju je
predgovor napisao prof. dr. Enes
Kujundžić a uredio novinar Rajko Živković, kako najavljuje
izdavač, desit će se krajem marta
ove godine.
36
Kultura
Showcasing the quality and creative energy of the
UK film industry
Premiere of 'The King's Speech' movie in Bosnia and raising awareness amongst the public of the impact
of speech impediments
On 1 February, a Bosnian audience
was introduced to an outstanding
British film, ‘The King’s Speech’
which has been nominated for 12
Academy Awards, including the best
movie of 2010. The British Embassy
in Sarajevo together with Cinema
City Sarajevo co-hosted a gala premiere reception immediately after
the first performance of the film in
Sarajevo which was well attended
by representatives of the diplomatic
community, local authorities, British
and Bosnian businesses and representatives of the local film industry.
The British Ambassador to Bosnia and Herzegovina, H.E. Michael
Tatham, introduced the film
as an example of the ‘quality
and creative energy of the UK
film industry’.
Directed by a young director,
Tom Hooper with all star British cast including Colin Firth,
Helena Bohnam Carter, Geoffrey Rush and Derek Jacobi,
the movie tells the fascinating
story of King George VI and
his successful battle to master
a speech impediment during
the build-up to World War II.
The Ambassador also highlighted
how the film highlighted ‘the way
in which the creative arts can raise
awareness amongst the public of neglected issues, in this case the impact
of speech impediments’. He shared
Ima jedan Bošnjak
Ima jedan Bošnjak, povazdan klanja.
Ima jedan, klanja samo sabah i akšam. Ide on i na džumu.
Ima jedan, tako kaže, klanja kad se sjeti.
Ima jedan, klanja samo teraviju.
Ima jedan, klanja samo od Bajrama do Bajrama.
Ima jedan, plaho se naljuti kad mu neko rekne da nije dobar
musliman, pa on tome ovako odbrusi:
„Ti ćeš meni reći da ja nisam musliman. Otkako znam za sebe,
ja svaki dan sva tri vakta klanjam.“
Ima jedan, ide u džamiju i klanja samo pred izbore.
Ima jedan, nikad nije u džamiju unišo, ni pred izbore ni poslije
izbora.
Ima jedan, ne klanja i ne ide u džamiju, a, kaže, volio bi i da
klanja i da ide u džamiju.
Ima jedan, završio medresu, a kao da i nije.
Ima jedan, povazdan Allaha spominje, stalno viče: subhanallah, elhamdulillah, i halali, brate.
Ima jedan pa kaže da će u 70. godini doći tobe, kad sve išćejfi.
Ne zna, hud, da sutra može umrijeti.
Ima jedan pa se naljuti kad mu neko kaže da je novokomponovani musliman.
Ima jedan imenjak - samo po imenu musliman.
Ima jedan Bošnjo pa stalno priča sve najgore o hodžama i
hadžijama. Kod hodža i hadžija vidi trun nevaljaštine, a kod
sebe i kod drugih ne vidi brdo poganluka.
Ima jedan, ne klanja, u džamiju ne ide, ne posti, a za Bajram
uvijek kurban kolje.
Ima jedan, kaže da je musliman u duši.
Ima jedan, svake godine cijeli ramazan posti i klanja, a ha
prođe ramazan on prestane klanjat i počne pit.
Ima jedan, išao na Ćabu, a bolje da nije.
37
with the audience the words of the
writer of the film, David Seidler, who
himself battled with a speech impediment in his youth and described his
experience in this way, ‘You live in
self-imposed silence because it is too
painful to speak. Hard not to notice
how uncomfortable everyone becomes: eyes glaze over, fingers tap,
they want to get away as quickly as
possible. 1% of the population stammers. That’s… a great deal of living
in silence. If this film brings hope to
those afflicted, and understanding as
to their plight, I’ll be very pleased’.
Professor Nevzeta Salihovic of the
Faculty for Education and Rehabilitation of Tuzla University also made
some introductory remarks, expressing the hope that the film ‘will raise
awareness amongst the public and
the authorities and assist in finding
support and future funding to employ speech therapists and conduct
research on persons with communication disorders’.
Ima jedan pa mu smeta selam, jer je to arapska riječ, a ne
smeta mu arapska nafta u autu.
Ima jedan, prema islamu se odnosi ko Srbi prema Dejtonu:
prima ono sto njemu godi, a ne prima ono sto mu nije po volji.
Ima jedan Bošnjo, stalno ide u džamiju, a sa svima se svađa,
s braćom i s komšijama vazdan se po sudovima ganja.
Ima jedan, stalno i svakom vazi i dersi, bi reko insan muftija,
a on i ne klanja.
Ima jedan pa samo gleda sta hodže rade.
Ima jedan pa veli da neće u džamiju kad vidi ko sve ide.
Ima jedan, dolazi u džamiju samo da ga ko vidi, a jedan drugi
dolazi da vidi ko ide, a ko ne ide u džamiju.
Ima jedan, kaže, da ima sedamdeset glava i vratova, sve bi
glave i vratove za din dao.
A, opet, ima jedan koji veli da bi poginuo za svoju vjeru,
ali kad ga vikne da ide u džamiju, on kaže: "E taj film neće
gledati."
Ima jedan, vjeruje u Boga, ali ne vjeruje da ima džennet i
džehennem.
Ima jedan, skoro došo tobe, pa da mu je sad da svi ljudi budu
ko on.
Ima jedan, pa mu čisto krivo kad neko dođe tobe.
Malo malo, pa on tome nabije na nos kako je doskora i pio i
svašta radio.
Ima jedan, više vremena bude u kafani nego u rođenoj kući.
Ima jedan pa ga stid što je musliman.
Ima jedan pa kaže da bi sve u životu bio, samo ne bi bio hodža
ili predsjednik svojima.
Ima jedan, ime mu lijepo, muslimansko, a psuje, neuzubillah,
Boga i džamiju.
....
Iz knjige "Kuća na dva sprata plus potkrovlja"
autora Fahrudina Sinanovića (str. 68-71)
Iz Štampe
Sponzoruše ipak u pravu: Žene žele bogatije i
obrazovanije muževe
Nakon višedecenijske kampanje u korist jednakosti spolova ženama je danas mnogo teže priznati da žele
biti domaćice umjesto da grade karijeru
Ženama je neprijatno reći da žele biti
domaćice, to je postalo politički nekorektno
Britansko istraživanje, čije rezultate
prenosi londonski list, pokazalo je da
se žene i dalje žele udati za muškarce
koji su obrazovaniji i zarađuju više
od njih.
- Uvjerenje da žene ne vole finansijsku zavisnost od muškaraca je mit,
jer broj žena koje žele biti izdržavane
je danas veći nego četrdesetih godina prošlog stoljeća - kaže vođa
istraživanja dr. Ketrin Hakim (Catherine) iz Londonske ekonomske škole.
Vodeće funkcije
Nakon višedecenijske kampanje u
korist jednakosti spolova ženama je
danas mnogo teže priznati da žele biti
domaćice umjesto da grade karijeru.
- Muškarci zauzimaju većinu vodećih
funkcija jer mnogim ženama, jednostavno, nije cilj da imaju duge
poslovne karijere - objašnjava dr.
Hakim.
Uprkos 40-godišnjim naporima u
korist jednakosti spolova na radnom mjestu, finansijska zavisnost od
muškaraca u očima žena nije ništa
izgubila od svoje privlačnosti, smatra
ova naučnica.
Iste i Evropljanke
U Ženama je neprijatno reći da žele biti domaćice, to je postalo politički
nekorektno
studiji koju je objavio Centar za
političke studije dr. Hakim navodi
da "težnja žena da se dobro udaju, po
mogućnosti za muškarca koji je obrazovaniji i ima visoku plaću, prisutna
je u većini evropskih zemalja".
- Ženama je neprijatno reći da žele
biti domaćice. To je postalo politički
nekorektno, tako da većina njih to
krije - zaključuje Hakim.
Analize
Analize pokazuju da se 1949. godine u Britaniji 20 posto žena udalo
za muškarce sa znatno višim obra-
zovanjem od njihovog, a da ih je
krajem devedesetih bilo gotovo duplo više. Slična situacija zapaža se
i u većini evropskih zemalja kao i u
SAD te Australiji.
Nema ideala
- Ideal „simetričnih uloga" u porodici, gdje bi muškarac i žena podjednako čuvali djecu, obavljali kućne
poslove i radili, popularan je među
visokoobrazovanom elitom, ali to,
svakako, nije cilj kojem teži većina
parova - navodi dr. Hakim.
Trojici osuđenih ubica u zatvoru Wakefield sudi se zbog pokušaja ubistva
zločinca Krstića
"Times" objašnjava da su napadači upali u Krstićevu ćeliju u zatvoru Wakefield i da su, oborivši ga na pod,
pokušali da mu prerežu vrat
kojima su jedan Albanac i jedan Nigerijac, negiraju djelo koje im se
stavlja na teret.
"Times" i "Daily Telegraph"
izvještavaju sa suđenja trojici zatvorenika koji su, maja prošle godine,
pokušali da prerežu grkljan ratnom
zločincu Radislavu Krstiću koji, u
Britaniji izdržava kaznu za genocid
počinjen u Srebrenici.
Listovi podsjećaju da je zločincu
Krstiću Haški tribunal, u žalbenom
postupku, izrekao kaznu zatvora
od 35 godina zbog pomaganja i
podržavanja genocida i da on tu kaznu, od 2004., izdržava u Britaniji.
Poroti na suđenju je predočeno
da su trojica kažnjenika, osuđenih
na doživotni zatvor zbog ubistva,
pokušali da, u jednom britanskom
strogo čuvanom zatvoru, Krstića
ubiju iz osvete zbog njegove
umiješanosti u genocid u Srebrenici.
Tužilac je pred sudom u Leedsu, na
sjeveru Engleske, naveo da je napad
bio planiran i organizovan s namjerom da se Krstić ubije.
Motiv napada je, prema riječima
tužioca, bila kazna ili osveta za
pogubljenje Bošnjaka.
"Times" objašnjava da su napadači
upali u Krstićevu ćeliju u zatvoru
Wakefield i da su, oborivši ga na pod,
pokušali da mu prerežu vrat.
Listovi navode i da optuženi, među
Zločinac Radislav Krstić
38
Iz Štampe
Biznews
Roger Jenkins
"Volim Sanelu i rado ću joj dati
pola bogatstva"
Sanela
Vijest da Sanela Diana i Roger
Jenkins više nisu zajedno iznenadila
je mnoge. Britanski mediji naširoko
su se raspisali o kraju ljubavne priče
između bogataša i lijepe djevojke
koja je 90-ih godina izbjegla iz ratom
zahvaćene Bosne. No, britanske
medije najviše zanima da li će doći
i do zvaničnog razvoda i kako će par
podijeliti novac. Roger Jenkins za to
ne mari. U razgovoru za Daily Mail
kazao je: "Hoće li ona uzeti pola mog
novca? Naravno i s punim pravom.
Rado ću joj dati taj novac!"
Kako je kazao Jenkins on i Diana su proveli 10 prelijepih godina
zajedničkog života. Iz njihove ljubavi rodilo se dvoje djece. Zajedno
su radili i stvarali bogatstvo i red je,
kako tvrdi, da to i podijele.
"Od početka smo zajedno stvarali
bogatstvo i zašto ona sada ne bi
dobila pola? Nisam jedan od onih
tipova koji bi skrivali novac od nje.
Zaslužuje pola bogatstva i pola će i
dobiti", istakao je Jenkins koji je slavu i ugled stekao nakon spašavanja
velike britanske banke Barclays.
I Diana je također odlučila progovoriti o raspadu braka s bankarom. Par
se rastao još 2009. godine, ali zbog
djece i dalje dijele kuću u Kaliforniji.
"Bolje je prijateljski se rastati nego
imati mizeran brak. Ja volim Rogera
i uvijek ću ga voljeti. No, umorila
sam se od toga da budem 'gospođa
Jenkins', žena čovjeka koji je spasio
Barclays. Želim da ljudi upoznaju
mene kakvu jesam, a ne kao suprugu
bogatog bankara", kazala je Sanela
Diana za Daily Mail.
Ona je istakla i to da je uvijek živjela
u sjenci svog supruga, te sada želi da
izađe iz sjene da radi i da se dokazuje.
Lijepa Bosanka opovrgnula je u
intervjuu navode da trenutno ima
momka i da je zbog toga odlučila
rastati se s Jenkinsom. "To su
izmišljotine. Ja sam se udala veoma
mlada i sada kada imam 38 godina
više nisam ista kao kada sam imala 25. Moram se sama izboriti za
sebe", rekla je Diana. Roger Jenkins
je, pak, istakao da veoma voli svoju
suprugu, ali je potpuno svjestan toga
da se ona nije osjećala slobodnom
u braku i shvata njenu potrebu za
nezavisnošću. "Kako ono kažu: 'Ako
voliš nekoga pusti ga da ide'. Pa, ja
sam je pustio, ali i dalje je volim i
novac mi ništa ne znači!"
Diana Sanela i Roger Jenkins
vjenčali su se 1999. godine, a iste
godine rođen je njihov prvi sin Innis.
Tri godine kasnije dobili su kćerku
Eneyu. "Kada se Diana udala za
mene ja nisam imao ništa. Poprilično
sam povučena osoba i ona me je uvela u socijalni život. Mi smo potpuno
različite osobe. Ona je alfa ženka.
Pomagala mi je i ohrabrivala me.
Bez nje ne bih postigao niti imao ovo
što danas imam. Bez nje bih bio niko
i ništa", ispričao je Roger.
Roger je poznat kao čovjek koji je
spasio banku Barclays od propasti,
ali zapravo Diana je bila ta koja je
šarmirala katarsku kraljevsku porodicu i 'natjerala' ih da ulože milijarde
u banku.
Diana je veoma cijenjena u svijetu
slavnih i poznata je kao veliki altruista.
I iako im je sada brak propao slavni
par je ostao u dobrim odnosima. Njihova djeca još ne znaju za njihov rastanak, ali će par Jenkins učiniti sve
kako bi oni to lakše podnijeli.
Par će s vremenom početi i živjeti
odvojeno, no ne namjeravaju se još
sudski razvesti. "Rogeru ću dati razvod ukoliko upozna osobu kojom
bi se htio oženiti", kazala je Diana,
no njen suprug tvrdi da se to nikada
neće dogoditi.
"Volim je i podržavam u svemu i tako
će uvijek biti", zaključio je Jenkins u
razgovoru za Daily Mail.
Inače, bogatstvo para se procijenjuje
na 300 miliona funti.
39
Proizvođači
namještaja
iz BiH rade
za britansko
tržište
Samo tri mjeseca nakon veoma
zapaženog pojavljivanja na tržištu
Sjedinjenih Američkih Država, bh.
proizvodači namještaja ostvaruju uspjeh i na tržištu Velike Britanije.
Nakon posjete nedavno održanom
sajmu namještaja u Birminghamu
INTERIORS NEC 2011. (od 22. do
25. januara), firme iz BiH počele su
s pripremanjem uzorka za prodaju te
organiziranjem prvih naručenih isporuka, saznaje Fena u Sarajevskoj
regionalnoj razvojnoj agenciji (SERDA).
Krivaja 1884 i Nova Forma, koje su
svoje proizvode izlagale na ovom velikom sajmu, u Bosnu i Hercegovinu
su se vratile s dobijenim narudžbama
i trenutno ubrzano rade da bi za Veliku Britaniju otišle prve isporuke
stolova, stolica i komoda.
Očekuje se da će i ostalih pet firmi
koje su posjetile sajam INTERIORS
NEC 2011. nakon ove posjete uspjeti
postići dogovore o prodaji.
Ovu posjetu, u organizaciji Vanjskotrgovinske komore BiH (VTKBiH),
podržao je USAID-Sida FIRMA projekt, a članovi bh. delegacije su bili
predstavnici sedam firmi iz BiH - Urban iz Banje Luke, Scontoprom iz Prijedora, Krivaja 1884 iz Zavidovića,
Nova Forma iz Šamca, Standard iz
Prnjavora, Artisan iz Tešnja i Xylon
iz Ilijaša. U delegaciji su također bili
i predstavnici SERDA-e te Privredne
komore Republike Srpske.
U Birminghamu je bh. delegacija uspostavila i nukleus prodajno-proizvodne agencije (PPA) za tržište Velike Britanije koja će firmama iz BiH
pružati podršku da bi što uspješnije
odgovorile na zahtjeve tamošnjeg
tržišta, a pomagat će im i u prodajnim
aktivnostima. Kompanija Woodline
Marketing Ltd. na području Velike
Britanije djelovat će kao predstavnik
za prodaju za firme iz BiH.
Tokom osamdesetih godina prošlog
stoljeća Bosna i Hercegovina izvozila je značajne količine namještaja u
Veliku Britaniju.
Iz Štampe
Proces
Londonski advokati tuže Carlu del Ponte zbog
uništavanja predmeta iz masovnih grobnica
Nije isključena ni mogućnost podnošenja tužbe pred redovnim švicarskim sudom
Tužba koju preživjeli Srebreničani
planiraju podnijeti protiv bivše
glavne haške tužiteljice Karle del
Ponte (Carla) zbog uništavanja
predmeta pronađenih u masovnim
grobnicama koji su u Tribunalu
korišteni kao dokazi, sve je izvjesnija.
Srebreničankama su svoje usluge ponudila dvojica advokata iz
Londona, dok će rad advokatskog
tima u BiH koordinirati tuzlanski
advokat, bivši tužilac Damir Alić.
Već za nekoliko dana Alić bi se
trebao, zajedno s predstavnicama
udruženja Srebreničanki, susresti
s londonskim advokatima.
- Tužba će biti podnesena pred
nekim od međunarodnih sudova,
a nije isključena ni mogućnost
podnošenja tužbe pred redovnim
švicarskim sudom, s obzirom
na državljanstvo i prebivalište
gospođe Del Ponte - kaže Alić.
Tužba protiv Del Ponte bit će podignuta zbog uništavanja više od 1.000
uglavnom ličnih predmeta i odjeće
koji su pripadali žrtvama genocida,
a iskopani su iz masovnih grobnica.
Udruženja Srebreničanki prikupila su više od 4.000 potpisa osoba
koje se žele pridružiti tužbi, jer su
im uništeni predmeti bili jedine uspomene na ubijene srodnike.
Hatidža Mehmedović, koja od jednog
od dvojice ubijenih sinova nema niti
jednog jedinog predmeta koji bi joj
bio uspomena, kaže da bi kažnjavanje
Del Ponte zbog uništavanja tih stvari
bila barem nekakva satisfakcija.
- Neki koljači sebi su uzeli za pravo da nam ubiju djecu, da nemamo
pravo imati dijete, muža, brata, oca,
a drugi su u kući u kojoj se dijeli
pravda uzeli sebi za pravo da nam
unište i posljednje uspomene na naše
najmilije. Uništavanje ličnih stvari
jednako je kao i prekopavanje grobnica koje su radili zločinci - kaže
Mehmedović.
bi buduće generdržava i njene instituciKarle del Ponte
acije mogle norje su već morale nekoga
malno živjeti. Žalosno je da se mi, tužiti zbog toga. To se nije desilo, ali
ožalošćene majke, moramo baviti našim institucijama ni sada nije kasovim.
no da nam se pridruže u ovoj tužbi
Već skoro godinu se zna šta je - kaže Mehmedović.
urađeno u Haškom tribunalu i naša
The winners!
British Embassy Sarajevo football team vs. British 29 EOD and
Support Group Royal Engineers
team
The might of the British Army, in
the shape of 29 EOD and Support
Group Royal Engineers, took on
the footballing stars of the British
Tužbu je morala pokrenuti BiH
- Ne postoji novac koji nam može
vratiti našu djecu. Tužbu ne podižemo
zbog novca, meni on ne treba, već da
40
Embassy Sarajevo in 2 matches,
held on Saturday 26 February
and Saturday 5 March at Zetra
Stadium in Sarajevo. The British
Army team were beaten on both
occasions by small margins, but
both matches were played with
gusto and with lots of energy.
'It was a pleasure to see the
teams getting on so well
afterwards at the Sarajevo
Pivnica, and we look forward
to welcoming the Sappers
back here again for the rematch,' said Lt.Col. Stephen
Croft, UK Defence Attache
to Bosnia and Herzegovina,
afterwards.
Sport
Safet Sušić prekrižio Asmira Begovića
Selektor nogometne reprezentacije BiH odlučio da više ne
računa na jednog od najtalentovanijih evropskih golmana
Web portal “Dnevni avaz” saznaje da
je selektor nogometne reprezentacije
BiH Safet Sušić odlučio prekrižiti
Asmira Begovića i da na njega više
neće računati. Sušić ovu odluku još
nije javno objavio, ali ovakav rasplet
se mogao očekivati nakon događaja
prije i nakon prijateljskog meča sa
Meksikom.
Begović je dva puta odbio poziv
na prijateljske utakmice. Protiv
Slovačke se pravdao bolešću, a duel
sa Meksikom je izbjegao iz straha
da ne izgubi mjesto na golu Stoke
Cityja.
Sušić je odmah tražio kaznu i reakciju FIFA-e kako bi se Begoviću zabranilo da brani za Stoke i najavio da
ga neće zvati za meč sa Rumunijom.
Nedugo poslije se oglasio i kapiten
reprezentacije Emir Spahić koji je
dolio ulje na vatru izjavom “kako nas
je Begović sve ponizio” misleći na
članove reprezentacije BiH.
Iz Begovićevih izjava se može
zaključiti kako je nezadovoljan tretmanom rezerve u reprezentaciji i
misli da zaslužuje mjesto prvog golmana. Begović je rekao kako mu je
navodno neko iz NSBiH obećao da
će sve biti u redu i da neće morati
putovati u SAD na utakmicu sa Meksikom. Očito je da su ponovo u NSBiH proradili "gluhi telefoni" i da
Asmir Begović
Naravno informaciju više potražili prijateljskim mečevima ne možeš u
smo direktno od Asmira Begovića narednu subotu braniti za svoj klub.
koji nam je rekao: "U medjuvremenu Nadam se da će sljedeći selektor imselektor Sušić je korigovao svoju ati vise razumjevanja za situaciju u
izjavu i rekao da me neće zvati za kojoj se ja nalazim, jer moja rezerva
sljedeći meč sa Rumunijom, nakon u Stouku je reprenzentativac Danske
konsultacije sa mojom porodicom Sorensen koji je izuzetno kvalitetan
odlučio sam da se povučem iz repren- golman i koji čeka prvi moj kiks da
zenetacije Bosne i Hercegovine sve zuzme moje mjesto. Ako se to desi
dok je selektor Sušić na toj poziciji. onda me selektor svakako neće ni
Jednostavno ja ne mogu zadovoljiti uvrstiti u tim. Naravno ponovo želim
njegove zahtjeve, jer ako ne braniš za istaći da mi je čast braniti boje moje
klub selektor te ne zove u reprenzent- domovine Bosne i Hercegovine"
aciju, ako braniš za nacionalni tim u
o ovome Sušić nije imao pojma, a ne smije tako lako odreći Begovića
Begović uzaludno povjerovao svom i prekrižiti ga. Dugo je trajala borba
sagovorniku.
NSBiH da dobije Begovića i da mu
Njegovo razmišljanje ima smisla jer FIFA dozvoli nastup za BiH. Asmir
brani u jednoj od najjačih evropskih je odbacio Kanadu i izabrao BiH
liga. Smatraju ga jednim od najtalen- pokazavši za koga želi da brani.
tovanijih evropskih golmana kojem
se predviđa velika karijera jer se za Begović je naša budućnost i najbolje
njega interesuju velikani engleskog za sve bi bilo da on i Sušić direktno
nogometa poput Manchester Unite- kontaktiraju i riješe sve nesuglasice
da, Chelsea i Arsenala.
i probleme kako reprezentacija ne bi
Sa druge strane reprezentacija je bila na gubitku jer bi ona svima trenešto više i sigurni smo da bi Begović bala biti najvažnija.
uskoro postao prvi izbor selektora Nadamo se da će do toga i doći i da
Sušića. Ali, način na koji se ponio je će Sušić kroz razgovor sa Begovićem
sigurno loš i zaslužuje kritiku, ali ne korigovati svoj stav i da će golman
i odbacivanje.
Stokea i dalje biti na raspolaganju
Po našem mišljenju selektor Sušić se reprezentaciji BiH.
41
Sport
Britanski "The Sun" objavio veliku
priču o bh. zvijezdi: Zahvaljujući intuiciji mame Belme Edin je danas živ
24-godišnji napadač posljednji je stigao u „Dream Team“ zahvaljujući bogatim vlasnicima, i očekuje ga luksuzan život
i mnogo veći stan i komfor u odnosu na ono što je imao i gdje je boravio tokom rata u Bosni
"Bilo je to mačinsko šesto čulo, njezin sin želio je ići vani igrati nogomet
sa prijateljima, ali ona je znala da
nešto nije uredu. Po prvi put, mladom
Edinu Džeki nije bilo dozvoljeno da
izađe vani igrati nogomet u ratom razorenom Sarajevu.
Bio je toliko uzrujan što nije mogao
izaći vani igrati igru koju toliko voli
sa svojim prijateljima, da bi jednostavno vrisnuo u plač.
Nekoliko minuta kasnije, granata je
eksplodirala na igralištu ne kojem
se obično igrao. Mnogi Edinovi prijatelji su poginuli, ili su teško ranjeni", kaže se u tekstu posvećenom bh.
reprezentativcu i igraču Manchester
Citya Edinu Džeki u britanskom The
Sunu.
"Majka Belma je kazala, moj
predosjećaj spasio je život mome
Dvadesetčetvorogodišnji bh. napadač
posljednji je stigao u „Dream Team“
zahvaljujući bogatim vlasnicima, i
očekuje ga luksuzan život i mnogo
veći stan i komfor u odnosu na ono
što je imao i gdje je boravio tokom
rata u Bosni sa 15 članova svoje porodice.
Šestogodišnji Edin je bio svjedok
najvećeg konflikta u Evropi od Drugog svjetskog rata. Prisustvovao
je raspadu zemlje i pogibiji više od
100.000 ljudi.
Džekina porodica je bila jedna od
mnogih koje su bile prisiljene da se
iselile kada je Sarajevo uništavano.
"Bili su to teški dani za sve nas u
BiH. Nismo imali mnogo da jedemo.
Bio sam uplašen, uvijek smo se morali skrivati kada je pucalo i kada su
granate padale. Moja kuća je uništena
smo poznavali ubijen.
Mnogi igrači su počeli tako što su
šutali loptu po ulici. Za mene je
to bilo nemoguće. Ali, kada je rat
završen, bio sam mnogo jači, mentalno", kaže Edin Džeko.
Majka Belma dodaje da Edin nije
imao djetinjstvo kao i većina djece
iz njegove generacije. Nije imao
nikakav život dok nije napunio 10
godina. Čak i kada je rat završen,
opasnost je i dalje postojala. Porodica je ostala u Sarajevu, a teren Fudbalskog kluba Željezničara, za koji je
Edin igrao, morao je biti deminiran.
Edin kaže da ne želi da razmišlja o
tim vremenima.
"Ratna sjećanja nisu u mojoj glavi.
Više volim da mislim na budućnost".
Edin nije imao djetinjstvo kao i većina djece iz njegove generacije
sinu. Nekoliko minuta nakon što mi
je zabranila da se idem igrati, granata
je pala na igralište. Njena intuicija je
spasila moj život", prisjeća se Džeko.
pa smo živjeli kod dede i nene. Čitava
porodica je bila zajedno, nas 15-tak
u stanu od 35 kvadrata. Bilo je jako
teško. Pri tome sam imao konstantan
stres pri saznanju da je neko koga
42
Budućnost ovog igrača je zaista
svijetla. U samo 138 utakmica 85
puta zatresao je protivničku mrežu
nastupajući za njemački Wolfsburg
te je postao jedan od najtraženijih
Sport
Edin je ambasador UNICEF-a. Edinov prijatelj Muhamed Konjić koji
je svojevremeno igrao za Coventry
kazao je:
"Ljudi vole Džeku u domovini ne
zbog njegovo uspjeha nego zbog
njegovog srca. On se može solidarisati sa svima jer je i on proživio
svašta", kazao je Konjić.
Uprkos njegovom transferu u City
koji je pratio cijeli fudbalski svijet
Edin dodaje kako će nastaviti raditi
sa djecom i UNICEF-om, kako bi se
glas bosanske djece mogao čuti.
Džeko sa majkom Belmom (Foto: The Sun)
igrača Evrope.
postigao 17 golova u 31 utakmici.
U svojim redovima bh. reprezentativca željeli su Real Madrid, AC Milan i Chelsea. Ali Manchester City je
dobio utrku.
Edin je musliman, ali praktikuje da
se moli jedanput, iako se tradicionalno muslimani mole pet puta dnevno.
Također, veoma je velikodušan. Jednom je poklonio Škodu Octaviju
sarajevskom taksisti koji ga je vozio
na treninge dok je još bio dječak.
Menadžer Wolfsburga Steve McClaren je kazao;
"On je veliki igrač, jak i brz, dobar tehničar. Ali najvažnije je da je
strijelac i postiže golove i lijevom i
desnom nogom, ali i glavom".
Edin dodaje da je sanjao da zaigra u
jednoj od najačih liga Evrope.
"Znam da imam talenat. Za četiri godine otišao sam iz druge češke lige u
Premier ligu".
Jedina osoba koja je zabrinuta zbog
Edinove selidbe u Englesku je njegova majka. Gospođa Belma je kazala
kako se plaši da bi Edina mogle pokvariti žene.
"Kada ste slavni fudbaler često vas
opsjedaju loše djevojke, voljela bih
da on sebi nađe pristojnu djevojku,
pametnu i skromnu. A to je veoma
teško kada ste nogometna zvijezda.“
Edin je debitovao u Cityju protiv
Wolvesa u pobjedi domaćina 4:3.
Iako nije postigao pogodak, upisao
je asistenciju. Sada očajnički želi ostaviti svoj pečat u sutrašnjem susretu
sa Aston Villom.
"Optimističan sam. Nova utakmica
je nova šansa".
"Poznavajući ga, nemojte se iznenaditi ako Edin tu "novu šansu" pretvori
u fantastičan gol", zaključuje britanski The Sun.
Talentovani veznjak
Chelsea i Man United u borbi za mladim
Tankovićem
Engleski divovi, Chelsea i Manchester United upustili su se u
bitku za potpis mladog Muamera
Tankovića, piše britanski list Mirror.
Tanković (u sredini) slavi gol u
dresu Švedske Tanković je izuzetno nadareni 15-godišnji vezni igrač
švedskog tima IFK Norrkopinga,
koji je svojim talentom privukao
pažnju najvećih engleskih timova.
Prema posljednjim informacijama
sa Ostrva, Chelsea je stupio u kon-
Belma dodaje kako je Edin bio jako
dobro dijete. Istina, uvijek je htio da
se igra još i nikada nije bilo dosta. Ali
je uvijek bio dobar u školi.
Kada je Edin počeo igrati fudbal u
Željezničaru sumnjali su u njegov
talenat. Kada su češke Teplice za
Edina ponudile 20.000 funti čelnici
kluba nisu mogli vjerovati. Jedan
od direktora je "pomislio" kako je
klub dobio na lutriji.
U reprezentativnom dresu Džeko je
43
takt sa Norrkopingom u namjeri
da Tankovića "otmu" Manchester
Unitedu i dovedu ga na Stamford
Bridge.
Tankovićev talenat nije ostao
neprimijećen ni na Apeninima pa
se kao potencijalni kandidat za
transfer spominje torinski Juventus.
Mladi Tanković član je reprezentacije Švedske do 16 godina.
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
7
File Size
2 168 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content