haber Broj 57 Januar-Februar 2011 cijena jedna funta Iz Networka Seminar učitelja bosanskohercegovačkih dopunskih škola u Velikoj Britaniji TREBA SE OKRENUTI VLASTITOM RADU Vlasti u Bosni i Hercegovini nisu u stanju riješiti ovo pitanje jer po dosadašnjoj praksi i njihovoj brizi za bh. dopunske škole nijedna škola ne bi ni radila. Okrugli sto-Pitanja bez riješenja U prostorijama Bosanske kuće, u organizaciji Bosnia UK Networka, nedavno je održan izuzetno interesantan seminar učitelja i organizatora bosanskohercegovačkih dopunskih škola u Velikoj Britaniji. Na ovom veoma zanimljivom skupu učestvovali su sekretar Ambasade Bosne i Hercegovine Jasmina Turajlić, koordinator bosanskohercegovačkih dopunskih škola Spaho Bajrić te Semira, Meho i Sabit Jakupović, Zdenka Besara, Hajra Halilović, Muhamed Siranović, Ferid Kevrić, Mujo Delić, Emir Bolić, Namik Alimajstorović i Anes Cerić. U veoma otvorenom razgovoru na sto su izneseni svi problemi i opisano stanje i način rada u našim školama na Ostrvu. Tek kada se sve sasluša, može se vidjeti koliko je ovo teška problematika i usput je jako teško ne sjetiti se narodne izreke „iz prazne ne puca“. S jedne strane imate autoritet države, odnosno Zakon o obrazovanju, čiji član 33 kaže „da će država (BiH) ukoliko sa zemljom domaćina nije potpisan bilateralni sporazum, financirati rad dopunskih škola“. O tome je gospođa Turajlić rekla da je država formirala ekspertnu grupu koja će raditi na potpisivanju bilateralnih sporazuma. S druge strane, Britanija je već obavijestila našu ambasadu u Londonu da oni ne prave ovakve sporazume i da ove škole treba finansirati vlada Bosne i Hercegovine. Ovdje ne mogu a de se ne sjetim legendarnog britanskog premijera Churchilla koji je govorio: „Kada hoćete da nešto ne uradite, osnujte komisiju ili neki ekspertni tim“. Kao zaključak, dogovoreno je da se napiše još jedno pismo nadležnom bosanskohercegovačkom ministarstvu i opiše stanje rada u dopunskim školama te zatraži primjena član 33 Zakona o obrazovanju. Naravno isti 2 taj zakon propisuje ko sve može raditi u bosanskohercegovačkim dopunskim školama, kakvu evidenciju nastavnici moraju voditi, po kojem planu moraju raditi, kakva svjedočanstva i diplome trebaju izdavati. Zakon je, međutim, jedno, a stvarnost drugo. U diskusiji su postavljena razna pitanja i otvoreno je još mnogo dilema: ako nema finansiranja, kako onda neko može postavljati uslove; šta vrijede svjedočanstva kada u Bosni i Hercegovini kada dijete dođe iz dijaspore direktor škole mu da test da vidi na kojem je nivou njegov maternji jezik i smješta ga u prikladno odjeljenje. Naravno, zakon tvrdi suprotno - da su diplome priznate i da dijete mora ići sa svojim vršnjacima. Posebno živu diskusiju izazvalo je traženje određenih ličnih podataka učenika od ambasade, koje se, kako su istakli prisutni, kosi s britanskim zakonom o zaštiti poda- Iz Networka na koordinatore koji nisu uvažavali njihove posebnosti. Da bi se nekako zadovoljili potrebni standardi, odlučeno je da se napravi okvirni protokol koji bi regulirao sva pitanja koja uključuje organiziranje ovakvih manifestacija. Šta na kraju zaključiti, kako spojiti sve ovo naizgled nespojivo, već kao zaključak prenijeti nekoliko redaka iz zapisnika s ovog sastanka koji kažu da „vlasti u Bosni i Hercegovini nisu u stanju riješiti ovo pitanje jer po dosadašnjoj praksi i njihovoj brizi za bh. dopunske škole nijedna škola ne bi ni radila. Prije svega, kao i dosada, trebamo se okrenuti vlastitom radu, iznalaziti fondove ovdje u Velikoj Britaniji i, kao i dosada, finansirati naše dopunsko obrazovanje“. Hajrija Halilović i Jasmina Turajlić taka. I sama ta činjenica je razlog što ambasada nema potpune informacije o svim školama. Potom, na seminaru se moglo čuti za niz tehničkih problema: od programa rada, kojeg se ne pridržavaju učitelji jer nemaju udžbenik za učenike od petog do osmog razreda, vjeronauke u školama, odnosno da li ocjena iz tog predmeta ulazi u prosjek. Pošto je vjeronauka fakultativni predmet, odnosno nije obavezna, onda se ta ocjena ne računa, a knjige će biti odštampane kada nadležno ministarstvo nađe podobne autore da napišu knjige. Traže ih već nekoliko godina. Moglo se čuti i pitanje ko sve može pohađati dopunske škole, odnosno imamo sve više djece čiji jedan roditelj nije porijeklom iz Bosne i Hercegovine. Nažalost, zakon to nije predvidio, i onda je naravno ostala jedina logična mogućnost da je škola otvorena za sve zainteresirane učenike. Usto smo mogli čuti da ambasada u Londonu nema sredstava da finansira Dan bosanskohercegovačkih dopunskih škola na Ostrvu. Doduše, još uvijek se ne zna ko će biti domaćin. Zatraženo je i objašnjenje zašto naša škola u Londonu ne može više koristiti prostorije bosanskohercegovačke ambasade - da li to zavisi od volje ambasadora ili od samovolje Ministarstva vanjskih poslova BiH. Razgovaralo se i o održavanju Dana dopunskih škola. Konstatirano je da je u prošlosti bilo dosta samovolje od pojedinih domaćina skupa škola, koji su nametali samo njima prihvatljiva rješenja i ignorirali funkciju koordinatora dopunskih škola. S druge strane, domaćini su imali primjedbu Kada se sve ovo sagleda, onda uime našeg Bosnia UK Networka trebamo uputiti jednu veliku zahvalnicu svim našim učiteljima (kojim niko neće da prizna ni dio radnog staža), našim vrijednim volonterima i koordinatorima koji iznalaze sredstva za djelimično finansiranje škola i naravno roditeljima koji također finansiraju te škole. LETTER OF THANKS To Bosnia Herzegovina UK Network RE: WORK EXPERIENCE STUDENT: Amal, Hamza, Raiyan, Zakaria, Dear Anes Ceric, I would like to thank you very much for having the above mentioned student(s) on a work experience placement with you in January. We realise just how much time and effort is involved in working with students on placement, as we offer work experience ourselves in certain departments within the academy. At St. Albans we feel that work experience is an invaluable element of our students’ work related learning. Most of them have never even had weekend or Saturday job and so placements like these certainly open their eyes to what is expected in the world of work. On the whole placements are very successful and employers are more than pleased with students from St. Albans. 3 However that is not always the case and if you were not happy with your student(s) this year i would like to ask that you don’t give up on us and consider offering a placement again next year as generally our students do very well. Please do contact me if there is anything specific you wish to discuss, on 464 7224 or [email protected]. We are truly grateful for your support for our young people and look forward to working wth you againnext year. Thanks again! Sue Smith Work Experience & Work Related Learning Co-ordinator Iz Networka Ambasada BiH London ČESTITKE BH UK NETWORKU No: 129-42-187/11 n/r g. Mehe Jakupovića, predsjednika BiH UK Networka Ambasada Bosne i Hercegovine u Londonu je sa izuzetnim zadovoljstvom primila vijest da je krovnoj organizaciji bosanskohercegovačke dijaspore BiH UK Network Birmingham iz fonda britanskog Lotta doniran iznos od 272.842 funte za planirani petogodišnji projekt “Stariji West Midlands”. Značajna sredstva, donirana u vrijeme kada su uslijed ozbiljne ekonomske krize mnoge britanske fondacije ostale bez državnog prihoda, svojevrsno su javno priznanje za dosadašnji rad i brojne uspjehe ove organizacije te istovremeno i potvrda da je BiH UK Network stekao prepoznatljivo i cijenjeno mjesto u britanskom društvu. donu, želim ovom prilikom uputiti Vama i članovima Izvršnog odbora, kao i svima onima koji daju svoj doprinos radu ove organizacije, najiskrenije čestitke i želje za uspjeh u budućem radu. Donirana sredstva su također i garancija budućeg, nedvojbeno uspješnog rada ove organizacije, a posebno izuzetno dobro osmišljenog projekta “Stariji West Midlands”, koji, zajedno sa svim ostalim projektima BiH UK Networka, Ambasada BiH U Londonu u potpunosti cijeni i podržava. U svoje lično ime, kao i u ime kolektiva Ambasade BiH u Lon- Ambasada BiH London Obavijest o izmjeni postupka legalizacije dokumenata u UK Ministarstvo inostranih poslova Velike Britanije obavijestilo je da Kancelarija za legalizaciju dokumenata u Milton Keynesu prestaje s dosadašnjim načinom zaprimanja dokumenata za legalizaciju s 31. martom 2011. godine. Od 1. aprila sve zahtjeve za legalizaciju treba slati isključivo poštom na sljedeću adresu: The Legalisation OFFICE Norkfolk House West 437 Silbury Boulevard Milton Keynes, MK9 2AH dokumentima za koje se provodi postupak legalizacije poslati na gore navedenu adresu. Sve informacije o nastalim izmjenama dostupne su na web stranici: www. fco.gov.uk/Legislation. Svaki podnosilac zahtjeva treba popunjen obrazac (u prilogu) s Molimo da o ovome upoznate članove vašeg udruženja. Ambasada BiH London IOM program za zemlje zapadnog Balkana, informacija Našim doprinosom od 11. 2. 2011. godine obavijestili smo da je Međunarodna organizacija za migracije (IOM) pokrenula projekt “Migracije za razvoj u zemljama zapadnog Balkana (MIDWEB)” s ciljem pronalaženja načina povratka ljudskog kapitala u zemlje porijekla, koji može doprinijeti razvoju Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Makedonije, Crne Gore i Srbije, kao i jačanja i unapređenja kapaciteta Centra za migracije. U nastojanju da ubrza povratak migranata u njihove zemlje, IOM UK traži volontere koji bi bili podrška projektnom koordinatoru u implementiranju aktivnosti, s ciljem promovisanja povratka ljudske radne snage iz Velike Britanije u zemlje porijekla. S tim u vezi, asistent šefa misije IOM-a u UK Chiara Gnoli je posjetila Ambasadu BiH u Londonu i informisala o navedenom projektu. IOM organizacija planira održati nekoliko prezentacija u BiH udruženjima 4 i klubovima u narednom periodu kako bi upoznala članove s pokrenutim projektom i pokušala animirati zainteresirane za obavljanje volonterskog rada. Za sve dodatne informacije možete se obratiti gospođici Gnoli putem tel. 020 7811 6053 AMBASADOR Jadranka Negodić Iz Networka Posjeta člana gradske vlade Birminghama Bosanskoj kući risti u punom kapacitetu i da će ako se nastavi ovakva ekspanzija uskoro postati premala za sve korisnike.“ Inače, osim Networka i Bosanskohercegovačke asocijacije Birmingham, kuću regularno koriste i Blue River Academy, organizacija koja provodi servis za mlade te organizira izuzetno posječenu akademiju za dodatno obrazovanje omladine od 16 do 20 godina. Naravno, tu je i dopunska škola na arapskom jeziku, koja se održava dva puta sedmično, a vodi je Bosanska Zinaida Batić. Dr. Zdenka Besara, Muhamed Širanović i cancellor Gerry Evans Član gradske vlade Birminghama cancellor Gerry Evans protekle sedmice posjetio je Bosansku kuću, gdje se sastao s potpredsjednicom Networka dr. Zdenkom Besara, blagajnikom Muhamedom Siranovićem i menadžerom Bosanske kuće Anesom Cerićem te upoznao s aktivnostima koje se odvijaju u ovom bosanskohercegovačkom centru. Naravno, informaciju više dobili smo od menadžera Bosanske kuće Anesa Cerića, koji nam je o ovoj izuzetno važnoj posjeti rekao: „Cancellora Evansa smo upoznali sa svim aktivnostima koje se odvijaju u našem objektu. Prije svega, upoznali smo ga s novim Networkovim projektom za starije osobe iz Bosne i Hercegovine koji će biti realiziran u narednih pet godina te da ćemo u okviru ovog servisa zaposliti dva radnika i na taj način s biroa za nezaposlene skinuti dvije osobe. Potom smo ga informirali o ostalim aktivnostima koje se odvijaju u Bosanskoj kući - projektu pomoći za bosanskohercegovačke studente, Bosanskohercegovačkoj dopunskoj školi, folklornoj sekciji, našem listu Haber, štampariji, sportskim i društvenim događanjima… Cancellor Evans je bio impresioniran objektom koji je kupljen i obnovljen od vlastitih sredstava, a naročito činjenicom da se kuća ko- Sve ove aktivnosti koje se odvijaju u Bosanskoj kući inspirirale su blagajnika Muhameda Siranovića da cancellora Gerryja Evansa zamoli za pomoć u dobivanju građevinske dozvole za proširenje i dogradnju Bosanske kuće. Naravno, cancellor Evans je podržao ideju i istakao činjenicu da će mu biti zadovoljstvo podržati ovako kvalitetan projekt. BH UK Network PRIJEM NOVIH RADNIKA Krajem februara održan je panel za izbor novih radnika koji će raditi na realizaciji aktivnosti projekta “Stariji West Mindlands”. Najbolje rezultate na konkursu pokazale su Edina Hadžiosmanović (Outreach worker) i Dinka Ćatibusić (Admin Worker). BH UK Network se zahvaljuje svim kandidatima, a Emini i Dinki želimo uspješan rad i dobru saradnju. Članovi komisije: Ferid Kevrić, Spaho Bajrić, Meho Jakupović i Muhamed Širanović 5 Iz Networka BiH UK Network Uspostavljenje novog servisa za pomoć Bosancima Zainteresirana sam za ovaj posao jer imam želju da pomažem našem narodu, posebno onima koji nisu u mogućnosti sami sebi pomoći. Zovem se Emina Hadžiosmanović i imam 23 godine. Počela sam raditi za BiH UK Network u martu 2011. godine kao radnica na pružanju pomoći. Moj glavni zadatak je rad sa starijim ljudima i invalidima kojima je potrebna pomoć, bilo za psihičko ili fizičko zdravlje. Ja ću biti prva osoba za kontakt u slučaju da je potrebna pomoć izoliranim i usamljenim Bosancima. Bit ću zadužena za organiziranje transporta kako bih omogućila starijim i bolesnim osobama dolazak u Bosansku kuću na društvene aktivnost te za menadžment aktivnosti u Birminghamu i okolnim gradovima. Također ću biti zadužena za uključivanje novih volontera u realizaciju ovog projekta. U volontiranje će biti uključeni aktivni stariji ljudi, mladi i Bosanci koji su u mogućnosti pružati profesionalnu pomoć putem psihološke i okupacione terapije. Projekt će uspostaviti novi servis za pružanje pomoći Bosancima, koji će moći posjetiti centar ili se putem telefona obratiti za pomoć. Zainteresirana sam za ovaj posao jer imam želju da pomažem našem narodu, posebno onima koji nisu u mogućnosti sami sebi pomoći. Završila sam prvi stepen psihologije na Univerzitetu u Birminghamu u julu 2009. godine. Nakon toga sam u oktobru 2010. godine na Univerzitetu u Oxfordu uspješno završila magisterij u oblasti psihološkog istraživanja. Diplomski rad sam odradila u Bosni i Hercegovini s ljudima koji pate od ratne traume. Pacijenti su bili uzrasta od 22 do 85 godina. Svoje znanje iz psihologije želim usmjeriti na pomaganje ljudima koji imaju neke psihičke probleme, kao naprimjer depresiju, posttraumatski stresni poremećaj, ili neke druge posljedice rata. Oduvijek sam bila vezana za svoju domovinu iako sam odrasla u Engleskoj. To se najviše pokazuje u mome slobodnom vremenom, koje provodim u pisanju o Bosni. Trenutno planiram objaviti dvije knjige, Love and War i Undocumented, gdje će biti moja poezija o Bosni, ali i Emina Hadžiosmanović priče Bosanaca širom svijeta koji su napustili svoju domovinu tokom rata. Napisala sam knjigu o Bosni, ali trebam još malo raditi na njoj da bih je mogla poslati izdavačkoj kući u Birminghamu. Predstava koju sam napisala In the Country that I call my own bila je na repertoaru pozorišta u Birminghamu. U slobodno vrijeme radim i kao prevodilac bosanskog jezika za razne agencije, a završila sam i obuku kao mlada osoba mentor za rad s djecom s posebnim potrebama. Radila sam na Univerzitetu u Birminghamu kao počasni asistent s ljudima koji imaju Prader Willijev sindrom. Moja želja je da se jednog dana vratim u svoju Bosnu i da pomažem svom narodu znanjem koje sam stekla vani. 6 POZIV NA SARADNJU Naša namjera je da povećamo broj stranica na kojima objavljujemo članke, vijesti i ostale priloge zato trebamo i vašu pomoć dragi čitaoci. Stoga Vas pozivamo da se aktivno uključite u naš rad slanjem vaših tekstova i pisama sa kojima ćemo obogatiti naš i vaš “Haber”. Iz Networka BH UK Network – aktivnosti Realizacija projekta pomoći starijima i invalidima u zajednici Tokom srednjoškolskog obrazovanja provela sam dvije godine radeći i odrađujući praktičnu nastavu na Univerzitetskoj klinici u Tuzli, tako da imam iskustvo u radu s ugroženim i bolesnim ljudima te pružanju pomoći, što ustvari i jest glavni cilj ovog projekta. Zovem se Dinka Čatibušić, imam 26 godina. U februaru ove godine počela sam raditi kao administratorica u BH UK Network organizaciji u Birminghamu. Osnovne obaveze koje obavljam sas- sam se prvenstveno iz razloga što ću biti u mogućnosti raditi i pomagati aktivnosti u Bosanskoj kući usmjerene na pomoć najugroženijima u našoj zajednici. Završila sam Srednju medicinsku i bolesnim ljudima te pružanju pomoći, što ustvari i jest glavni cilj ovog projekta. Tokom studija na Pravnom fakultetu u Tuzli radila sam kao administrativni radnik, a potom kao šefica administrativnog odjeljenja u kompaniji A3 Promet u Tuzli, tako da stečeno iskustvo mogu primijeniti i u sadašnjem radu. Slobodno vrijeme trenutno najviše provodim sa svojim jednoipogodišnjim sinom i čitajući knjige. Planiram upisati postdiplomski studij prava i nadam se da ću u tome uspjeti. Na kraju, zahvaljujem na pruženoj šansi da pomažem Bosancima kojima je ovdje potrebna pomoć. S obzirom na to da sam odrasla i najveći dio svoga života provela u Bosni, Bosna i njen narod su imali veliki utjecaj na moj život. Biti daleko sada od Bosne je veoma teško, a ovaj posao je moja šansa da dam nešto zauzvrat svom narodu i pomognem onima kojima je potrebna naša podrška i pomoć. NETWORKOV INFORMACIONI CENTAR Tel: 0121 772 3052, Fax:0121 773 3861 ADRESA: Dinka Čatibušić toje se od administracijske pomoći i školu u Tuzli, kao i Pravni fakultet podrške aktivnostima namijenjenim 2009. godine. Vjerujem da ću biti realizaciji projekta pomoći stari- od velike pomoći pri realizaciji jima i invalidima u našoj zajednici. ovog projekta jer pored toga što ću Zadužena sam za 'papirologiju' , biti zadužena za pomoć menadžeru ažuriranje evidencije, telefonsku pri organiziranju i realizaciji nadam pomoć, recepciju i opću pomoć se da ću isto tako biti u mogućnosti pri svim aktivnostima u Bosanskoj svoje medicinsko znanje i iskustvo kući. S obzirom na to da ovaj projekt iskoristiti pri pomoći ljudima iz zaobuhvaća pružanje pomoći starijima jednice kojima je potrebna takva i invalidima u našoj zajednici, ko- pomoć. jima uistinu i jest potrebna najveća Tokom srednjoškolskog obrazovanja pomoć, veliko mi je zadovoljstvo provela sam dvije godine radeći i učestvovati u realizaciji ovog pro- odrađujući praktičnu nastavu na Unijekta. verzitetskoj klinici u Tuzli, tako da Na konkurs za ovaj posao prijavila imam iskustvo u radu s ugroženim 7 BOSNIA i HERZEGOVINA UK NETWORK, Bosnia House 36 Medley Road, Greet Birmingham B11 2NE Email: [email protected] www.bhuknetwork.org Iz Networka BH UK Network apelovao kod nadležnog britanskog ministarstva za ukidanje viza građanima Bosne i Hercegovine Letter from Bosnia UK Network to Damian Green Immigration Minister Dear Mr Green Re: Visa-free access for Bosnia and Herzegovina citizens to the United Kingdom We are an organization called Bosnia and Herzegovina UK Network which is composed of Bosnia and Herzegovina citizens who live in Great Britain. Bosnia and Herzegovina UK Network consists of 14 branches that are located around the UK this was established in 1996 with our head office based in Birmingham. has integrated well into the British culture and most of them have also become British citizens. UK. The Bosnian population in the UK is not large, about 10,000. They are organised through Bosnia House associations that helped them to accustom to a new way of living regards to being in the UK and help maintain contact with their homeland. Many of the Bosnia citizens who came to live in the UK are now honourable British citizens fulfilling their duties and obligations in the same way as other citizens for the UK. The aim is to help Bosnian citizens who came to the UK as refugees after the outbreak of the war in Bosnia in1992 our aim is to assist Bosnian people to adapt to the new environment in the UK; youngsters went on and completed their education at schools, colleges and universities. While working age citizens took up employment to help the economy we can say that this Bosnian population As you may know Bosnia and Herzegovina have achieved visa-free access to the European Union's through “Schengen Agreement” which is considered one of the great successes for this small country. Since the UK is not a signatory to the Schengen Agreements the UK is not obliged to allow entry of Bosnian citizens to the UK without a visa for this reason the Bosnia and Herzegovina UK Network would like to ask you to consider the possibility of changing legislations set to visas for Bosnian citizens to make it easier to enter the izuzetno nam je zadovoljstvo i čast obavijestiti vas da je sa izgradnjom pokretnih pregrada i prikladne kuhinje velika sala Bosanske kuće spremna za višenamjenske aktivnosti. Ukoliko imate potrebu da vaše dijete proslavi rođendan, te da održite poslovni sastanak, seminar, otvorenu tribinu, školu, sportsku aktivnost ili jednostavno da ugostite svoje prijatelje, menadžment Bosanske kuće stoji vam na raspolaganju. Pozovite nas da se dogovorimo i predočimo vam cjenovnik naših usluga. Naravno koristimo prilku da sve posjetioce Bosanske kuće posjetimo da je u skladu sa Zakonom u njoj strogo zabranjeno pušenje i konzumiranje alkohola. Takodje koristimo priliku da svim zainteresiranim možemo ponuditi usluge naše štamparije i fotkopira po veoma pristupacnim cijenama. Poštovani čitaoci lista HaberA i potencijalni korisnici usluga Bosanske kuće 8 Why are we asking for this? We do believe that an opportunity should be given to their families and friends to come and visit them. They will comply with all the legal requirements and regulations that are required. We sincerely thank you and hope that you will favour our appeal for any changes in legislations set to visa for Bosnian citizens to make it easier to comply. Meho Jakupovic Chairman Uz to u cilju poboljšanja kvaliteta naših novina za koje su neophodna financiska sredstva, pozivamo čitaoce da se pretplate na Haber. Pored toga, koristimo priliku da pozovemo biznismene da se reklamiraju u našem listu i na taj način pomognu izlaženje našeg magazina. Iz Networka IN MEMORIAM PREMINULA NOVINARKA FENA-e I LEKTORICA HABERA ALMINA HALILOVIĆ Bosanska kuća Druženje s policijom U Sarajevu je u subotu, 26. februara, nakon kratke i teške bolesti, u 53. godini preminula dugogodišnja novinarka Federalne novinske agencije (FENA) i lektorica magazina Haber u Velikoj Britaniji Almina Minka Halilović. Rođena je u Sarajevu gdje je završila Bosnia UK Network i redakcija magazina Haber porodici rahmetli Minke Halilović uputila je izraze saučešća i zahvale na dugogodišnjem radu u redakciji Habera. Svojim nesebičnim zalaganjem rahmetli Minka je našem magazinu dala novu dimenziju i postavile mnogo visočije standarde. Hvala joj na tome i neka joj je vječni rahmet i lahka zemlja Bosanska. Dževdana Gološ predstavlčja rad škole Ćlanovi neigberhood tima iz policijaske stanice Accoks Green (South Yardley Neighbourhood Team) nedavno su posjetili Bosanku kuću i detaljno se upoznali sa aktivnostim koje se u njoj održavaju. Učiteljica Dževdana Gološ policajcima je predstavila rad bosanskohercegovačke dopunske škole dok su gosti iskoristili priliku da se malo zabave sa našom djecom. Naravno policajci su nastojali našoj djeci objasniti da su oni uvijek tu da pomognu i da ako imaju bilo kakvih problema slobodno ih mogu kontakirati. Menedžer BH UK Networka Anes Cerić i policajac Hallworth dogovorili su se za daljnju saradnju kroz koju će imati priliku da se upoznaju sa kompletnom našom zajednicom u Birminghamu i Velikoj Britaniji. Filozofski fakultet. Bila je među prvim novinarima u ratu formirane novinske agencije BH Press, kasnije FENA-e. Dženaza i ukop Almine Halilović obavljeni su u ponedjeljak, 28. februara na sarajevskom groblju "Vlakovo". Rodbina, prijatelji i kolege - predstavnici medijske zajednice u BiH oprostili su se od Almine Minke Halilović uz dužno poštovanje. Almina je bila poštovana, vrijedna i angažirana novinarka i omiljena među kolegama. Bila je član Asocijacije izvještača iz suda (AIS). U profesionalnoj zajednici isticala se nesebičnošću i odgovornim odnosom spram utvrđenih obaveza, kao i objektivnošću u izvještavanju o složenim političkim i društvenim procesima, pojavama i događajima. Zajednička igra 9 Iz Networka BH UK Network- Work Experience My name is Qasim Awan, I am 16 years old I was born on the 15th June 1994. I was born in England but I am Kenyan. I go to sollihul collage which is in sollihul and I find the collage very good. It is my first year at solihull collage but when I first started I was nerverse of meeting new people but over time it got better. My hobbies are football, table tennis, running and cricket, I like running becuase it keeps me very fit and it keeps you in shape. My favourite subject in collage is bussiness which I am studying now and I find it very intresting becuase I learn new things everyday. When I am older I would like to do bussiness managment because I enjoy managing things for example I work very well in a team I communicate with my team members and I also listen to what they have to say which I think is very important if you are a team leader. At the moment I am doing work experiance at Bosnia and Herzegovina UK Network as a administrator the office work involves talking to new people, taking phone calls and typing letters. I have seen some devices which are involved in the office environment and later on in my work experience I will be shown how to Qasim Awan use the different equiptment for example the printer that is more advanced than your average printer at home and the other things like fax machine, software on the computers and talking to people on the phone . When I first looked from the outside it looked small and misleading to being a office/community centre however when I enterd it was very big with a hudge room down stairs which is let out for hire there are three sections which can be partioned off, these rooms can be hired out for any purpose. When I went upstairs there were two spacious offices I felt very relaxed in this enviroment which is improtant if I am working there. To arrange my placement I had to phone in to ask when I could come in I was speaking to joshua who is the personnal administrator for the manager Anes, who is also the secerary for Bosnia and Herzegovina UK Network. I like to wear jeans and trainers mainly nike and g-star I wear these kind of clothes when I go out with my friends to the cinima or to the restruant . I like to socialize with my freinds on a daily basis I like making new freinds and meeting new people when I go to collage. Me and my freinds like going to the Bullring (shopping Mall) which is in Birmingham town centre there we like to do some shopping and have a good time. My father also has garage in kingsnorton there he does M.O.T, cluches, welding, breaks and body work. I also work their on the week ends I work in the office in there I answer phones, book M.O.Ts, book cars in for repair and genral paper work. I sometimes work in the garage where I help my father with M.O.Ts, its important for me to work in the office and to work in the garage so I get a feeling of what its like in both enviroments. Kirran Ahmed My name is Kirran Ahmed. I am 15 years of age. Also I am attending Ninestiles Technology School, I am a Year 10 student which at the moment I am studying Maths, English, Science, I.T and Art. I have been sent here for two days at Bosnia Herzegovina UK Network to understand basic administration skills within an office environment. My culture is Islam me and my family are all Pakistanis. I live with my mum and younger brother who is 12 years old and still learning and developing the Muslim Culture. I have been Pakistan twice and found it completely different to living in England regards to living standards due to the weather as my grandfather has a house in a small village and it is very hot there. Being here at Bosnia Herzegovina UK Network I hope to learn more skills regards to working in an office, looking around the office it is well equipped with lots of devices for example: Fax Machine, Computers and a high tech Printer also the building seems spacious with three floors. The ground floor is a big hall that can be divided into three rooms, of my friends are from my school so I spend most of my time with them. I am here through BXL that has sent me here for two days at Bosnia Herzegovina UK Network to learn more skills in an Office environment. Joshua who is the personal administrator for the manager/ Secretary Anes Ceric who is helping me for the two days to acknowledge new skills and how you should work in an Office. and then there is the second floor that is the office area where the staff are and finally a smaller room on the third floor for private meetings. I have lots of hobbies such as spending time with my family and friends doing things like shopping and having big discussions about different topics, as most 10 My first Impression was that I felt comfortable as the staff are Interactive with each other and treat you the way they would treat one of the members of staff. Plus the layout and the look of the office was nice and neat as it wasn’t too boring and over exaggerated, just simple with a few pictures on the wall. I hope to leave Bosnia Herzegovina UK Network with different skills and confidence which will be able to help me in the coming future. Iz Networka BH DIJASPORA EUROSONG 2011 Poštovani prijatelji, Bosnu i Hercegovinu će na 56. Takmičenju za Pjesmu Evrovizije u Dusseldorfu s ponosom predstavljati naša najveća muzička zvijezda Dino Merlin s pjesmom "Love in Rewind". Za samo mjesec dana od zvaničnog predstavljanja javnosti, pjesma „Love in Rewind“ je na "You Tube-u“ imala više od milion pregleda, što uz sve prognoze i reakcije iz cijele Evrope nagovještava vrlo dobar plasman naše zemlje na Eurosongu 2011. Kako princip glasanja isključuje mogućnost poziva iz zemlje predstavnice, tada naš plasman direktno ovisi o glasovima iz drugih zemalja. U tom kontekstu vas molimo da animirate našu dijasporu, da na svim formalnim i neformalnim skupovima lobirate Bosance i Hercegovce, ali i druge državljane, prijatelje naše zemlje, da nas podrže i doprinesu da se ove godine osjećamo ponosnijim no ikada. Podsjećamo vas da će Dino Merlin nastupiti prvi (pod rednim brojem 1) u drugom polufinalu Eurosonga, u četvrtak 12. maja 2011. godine u 21:00 sat i da u finale, a pogotovo u sami vrh najboljih na Eurosongu, možemo otići jedino uz vašu pomoć. Bez Vas ne možemo računati na uspjeh! Stoga budite dio našeg BH Eurosong tima i kampanje promocije Bosne i Hercegovine u onome u čemu možemo biti najbolji - pjesmi! Molimo vas da nam se javite ukoliko imate bilo kakvih pitanja, nedoumica ili sugestija. ree Telephone advice for asylum seekers and Refugees with recent Leave to Remain status In order to further enhance our service provisions to asylum seekers and refugees, we have embarked upon a new and unique initiative towards giving valued service to our clients. One of the steps we have taken is to review the impact of client access to our offices. There is a realisation that many of our client problems can be resolved far more quickly and conveniently over the telephone without unnecessary travelling, queuing and extended waiting times. Consequently, as from Monday 14th February 2011 for 2 months, Refugee Council’s Birmingham Office will be operating a free and confidential Own-Language Telephone Advice Pilot Project in the West Midlands Region. We will be temporarily disbanding our current telephone advice line in Birmingham. Clients who contact the pilot Own-Language Telephone Advice Service will receive an automated recorded message in the language of their choice and will be connected directly to a Cli- ent Advisor who speaks the selected language. They will be given advice, information and support over the telephone or, if necessary, clients will be given an appointment to be seen in person. To avoid disappointment, however, clients are encouraged to call our new and unique confidential freephone service as we are unable to see clients without a prior appointment. cil. If you wish to make any comments as part of this review, please let us know and we can forward your details on to independent assessors. Calls made to this service from both mobile phones and landline numbers are FREE. Clients do not need to have any credit on their phone to contact us. 0 808 808 The Own-Language Telephone Advice Service opening hours are Monday to Friday 9.30am – 5.00pm. The effectiveness of this Own-Language Telephone Advice Service will be reviewed at the end of the 2 month period in Mid-April and if the pilot is successful, it may be rolled out nationally across the Refugee Coun- 11 To contact this service, simply call the number below and follow the instructions to select the language required. 2255 CALL PHIL DAILLY, SENIOR OPERATIONS MANAGER, ASYLUM & REFUGEE INTEGRATION SERVICE, (WEST MIDLANDS REGION). Haberi iz Asocijacija Bosanskohercegovačko udruženje iz Derbyja Obilježen Svjetski dan holokausta Priznanje za Ferida Kevrića Slijeva nadesno: Dr. Zdenka Besara, ambasadorica Jadranka Negodić, gradonačelnik Derbija, Ferid Kevrić, Muhamed Siranović i Hajrija Halilović Shodno dugogodišnjoj tradiciji, Bosanskohercegovačko udruženje iz Derbyja, u saradnji s gradskim vlastima te manjinskim organizacijama Bosanskohercegovačko udruženje u Derbiju i Bosnia UK Network su uručili priznanje gospodinu Feridu Kevriću povodom njegovog petnaestogodišnjeg rada. Ferid Kevrić je kao menadžer BH udruženja u Derbiju i višegodišnji član Izvršnog odbora BH UK Networka dao ogroman doprinos za razvoj bosanskohercegovačke zajednice u Velikoj Britaniji u proteklih 15 godina. Priznanje i prigodni pokloni su uručeni za vrijeme programa povodom obilježavanja Holokausta održanog u prostorijama Bosanskohercegovačkog udruženja u Derbiju, uz prisustvo Ambasadorke Bosne i Hercegovine g. Jadranke Negodić, gradonačelnika Derbija Harvey Jennings i mnogobrojnih zvanica. nađu na jednom mjestu i prisjete i kako i zašto su se našli u Engleskoj. O ovom događaju je za naš Ferid Kevrić sa priznanjem Publika na manifestaciji iz ovog grada, obilježilo je Svjetski dan holokausta. Ovo je istovremeno bila prilika da se mnogobrojne žrtve holokausta iz više zemalja ponovo list govorio dugogodišnji član Bosanskohercegovačkog udruženja iz Derbyja Muhamed Siranović: U Derbyju su lokalne vlasti u saradnji s 12 bosanskohercegovačkim udruženjem i drugim nevladinim organizacijama u ovom gradu organizirale obilježavanje Dana sjećanja na holokaust. U jutarnjem dijelu programa kod gradonačelnika Derbija održan je prijem, kojem je prisustvovala i ambasadorica Bosne i Hercegovine u Velikoj Britaniji Jadranka Negodić. Haberi iz Asocijacija Iz DKP i misija VELIKA BRITANIJA Ambasadorica Bosne i Hercegovine u Ujedinjenom Kraljevstvu Velike Britanije i Sjeverne Irske Jadranka Negodić na ceremoniji obilježavanja Memorijalnog dana Holokausta Ambasadorica Jadranka Negodić Nakon toga organiziran je program u Bosanskohercegovačkom centru u Derbyju, gdje su se ambasadorica i gradonačelnik obratili prisutnima. Oni su podsjetili da su se unatoč naporima da se ne zaborave i ne ponove stradanja iz Drugog svjetskog rata u srcu Evrope ipak nedavno desila stradanja u Bosni i Hercegovini. Nakon toga se prisutnima obratio učitelj stradanjima u Bosni i Hercegovini tokom Drugog svjetskog rata te u nedavnoj agresiji na našu zemlju, koja je za posljedicu imala dolazak naših građana u Derby. Program je nastavljen u večernjim satima u centralnoj gradskoj katedrali, gdje se pred više od pet stotina posjetitelja podsjetilo na holokaust nad Ambasadorica Bosne i Hercegovine u Ujedinjenom Kraljevstvu Velike Britanije i Sjeverne Irske Jadranka Negodić prisustvovala je 27. januara 2011. godine ceremoniji obilježavanja Memorijalnog dana Holokausta u Derbiju. Ove godine u obilježavanju Dana Holokausta učestvovala je i BH Asocijacija u Derbiju koja je priredila izložbu posvećenu genocidu počinjenom u BiH, postavljenoj u gradskoj katedrali i prostorijama Asocijacije. Nakon sastanka sa članovima Upravnog odbora BH Asocijacije u Derbiju, ambasadorica Negodić je, zajedno sa predsjednicom Asocijacije Hajrijom Halilović, posjetila Gradsko vijeće Derbija i održala sastanak sa izvršnim direktorom Alanom Wilkinsonom. Upoznavši ga sa značajem rada ove Asocijacije za bh. građane i cjelokupnu lokalnu zajednicu, te potrebom očuvanja tradicionalnih vrijednosti i kulture, ambasadorica Negodić je pokrenula pitanje osiguravanja trajne lokacije za prostorije Asocijacije. Ambasadorica Negodić je, zajedno sa predstavnicima grada Derbija, prisustvovala prikazivanju dokumentarnog filma o Holokaustu, tradicionalnom jevrejskom načinu obilježavanja Holokausta („stone setting“), te prijemu u prostorijama BH Asocijacije, gdje je razgovarala sa bh. građanima. ljudi. Naravno, ponovo se govorilo o genocidu nad Bošnjacima u toku agresije na našu zemlju u periodu od 1992. do 1995. godine. Učitelj Bahrija Bašić govorio o vremenu provedenom u srpskim koncentracionim logorima iz Ljubije Bahrija Bašić, koji je govorio o svojim logoraškim danima provedenim u tri srpska koncentraciona logora - Trnopolju, Omarskoj i Manjači. Organizirana je i prigodna izložba o Jevrejima u Drugom svjetskom ratu. Svoj dio stradanja predstavila je i ukrajinska manjina, podsjetivši kako je zbog torture tadašnjeg Sovjetskog saveza 1932/33. godine od gladi i zime umrlo preko sedam miliona 13 Tokom posjete gradu Derbyju ambasadorica Jadranka Negodić je održala i radni sastanak s čelnicima grada, a tema je bila bosanskohercegovački centar koji je porušen prije dvije godine i obaveza grada Derbyja da napravi novi. Tom prilikom gradonačelnik je obećao da će centar biti izgrađen u blizini starog objekta. Haberi iz Asocijacija .London: Održana godišnja skupština Udruženja BH Community UK - "Victoria" Idemo dalje... Raduje vijest da su u diskusiji najviše učestvovali upravo oni kojima je najviše i stalo do ovog projekta, to jest roditelji. Dana 12. februara 2011. godine održana je godišnja skupština Udruženja BH Community UK, u narodu poznatijeg po nadimku “Victoria”. Sve se odvijalo na poznatoj adresi The Abbey Centre 34 Great Smith Street u Londonu. Skupštinaje održana uz vrlo dobar odziv članova udruženja. Predsjednica Udruženja Vedrana Kovačević-Jalisi je, nakon uvodne riječi i pozdravnog govora, podnijela godišnji izvještaj, koji je jednoglasno prihvaćen. Potom se skupu obratio Farko Selman, blagajnik udruženja, s kompletnim finansijskim izvještajem za proteklu godinu. Nije bilo nikakvih nedoumica, naime radi se o Novi odbor vrlo skromnom fondu, koji zadovol- i Meho Jakupović. Po konstituiranju java potrebe za normalan rad Prve Izabrana su i dva bosanske dopunske škole - London. nova člana: Vahida Vukalić i Aida Izvršnog odbora, zacrtane su smjerRaduje vijest da su u diskusiji najviše Dugandžić. Svi članovi Izvršnog od- nice i plan za dolazeći period, a priučestvovali upravo oni kojima je bora izabrani su bez ijednog glasa oritet je da se iznalaze novi fondovi najviše i stalo do ovog projekta, to protiv. U sljedećem periodu funkcije za njihovo finansiranje i provođenje. će obavljati: Vedrana-Kovačević- Bez obzira na vrlo tešku globalnu sitjest roditelji. Poslije uobičajene procedure i dis- Jalisi, predsjednica, Aida Dugandžić, uaciju, prevladava optimistički duh kusije, pristupilo se izboru novog sekretarka, Farko Selman, blaga- da ćemo doći do željenih sredstava Izvršnog odbora udruženja. Iz bivšeg jnik, Meho Jakupović, delegat u i nastaviti saktivnostima, naravno na odbora ostali su Vedrana Kovačević- BH UK Networku, Besima Zengin, opće zadovoljstvo svih nas. Jalisi, Besima Zengin, Farko Selman pomoćnica blagajnika, i Vahida Meho Jakupović Vukalić, članica Izvršnog odbora. Na dodjeli diploma umjesto oca bila Emina Ganić Prestižne britanske diplome dobilo 30 studenata SSST-a Dodjeli diploma trećoj generaciji diplomanata i magistranata "Univerziteta Sarajevo School of Science and Technology" (SSST) i na prestižnom britanskom Univerzitetu u Bakingemu ove godine, zbog poznatih okolnosti, nije prisustvovao osnivač SSST-a prof. dr. Ejup Ganić. Umjesto njega sa 30 diplomanata na svečanu ceremoniju otputovala je kćerka Emina Ganić. Diplome su dodijeljene diplomiranim inžinjerima informacionih sistema i kompjuterskih nauka, magistrima grafike za medijsku industriju, kao i magistrima ekonomskih nauka, koji su završili studije u Sarajevu, a u skladu s kriterijima britanskog visokog obrazovanja. Od 30 studenata SSST-a koji su bili u povorci s ostalim studentima, mahom Britancima, šest ih je sa stipendijama na najprestižnijim svjetskim postdiplomskim studijima, a mnogi već rade i postdiplomski studij nastavljaju u Sarajevu. Diplome u Bakingemu dobili su: Ammar Arnautović, Mahira Bećirović, Nermin Ćatović, Naida Čomaga, Amra Ćorić, Lamija Dedović, Goran Dervišević, Filip Dupanović, Nejra Gadžo, Nedim Hadžiosmanović, Ermin Hasić, Hasan Hojkurić, Kemal Karalić, Dragana Korać, Edona Kordić, Vildan Lončarević, Elza Mehinagić, Hiba Mehinović, Jasmin Mizić, Faruk Mirojević, Faruk Pašić, 14 Emir Pilavdžić, Misala Pramenković, Admir Ramović, Semir Selimović, Lana Šiljak, Mehmed Uštović, Ahmet Faruk Uzuntas, Alma Zaimović i Edin Zildžo. Postdiplomski studij iz kompjuterske grafike za medijsku industriju su magistrirali Mirsad Festa i Edin Pašović, dok je Riada Ašimović primila diplomu magistra ekonomskih nauka. Haberi iz Asocijacija Održana godišnja skupština Bosanskohercegovačke asocijacije iz Coventryja Remzudin Braco Alihodžić novi predsjednik Istaknuto je da je najveći napredak u prošloj godini ostvarila Bosanskohercegovačka dopunska škola koja djeluje o okviru udruženja Proteklog vikenda, uz prisustvo većeg broja članova, Bosanskohercegovačka asocijacija iz Coventryja održala je redovnu godišnju skupštinu. Predsjednica asocijacije dr. Zdenka Besara i blagajnik Almin Kazić podnijeli su izvještaje o radu i utrošku sredstava. Istaknuto je da je najveći napredak u prošloj godini ostvarila Bosanskohercegovačka dopunska škola koja djeluje o okviru udruženja i koja se, zahvaljujući radu učitelja škole, nametnula kao jedna od najboljih škola u Engleskoj. Sve aktivnosti koje su vođene u asocijaciji bile su vezane za školu i rad s najmlađima. Prisutni na skupštini postavili su niz pitanja i također iznijeli niz prijedloga kako unaprijediti rad asocijacije. Oba izvještaja, nakon burne diskusije, usvojena su, a neutralni posmatrač je ipak mogao steći utisak da našim ljudima u Coventryju treba ova asocijacija. Naravno, treba im mnogo više informacija o radu asocijacije i općenito volonterskom sektoru u Engleskoj. Burne diskusije Na skupštini je izabrano i rukovodstvo BiH asocijacije Coventry, tako da će u narednom mandatu funkciju predsjednika obavljati Remzudin Braco Alihodžić, a njegov zamjenik bit će Amir Kazić. Sekre- tarsko mjesto pripalo je Muhamedu Hasančeviću, brigu o novcu vodit će i dalje blagajnik Almin Kazić, dok će dosadašnja predsjednica dr. Zdenka Besara i dalje predstavljati ovu asocijaciju u Networku. Anir Kazić, Braco Alihodžić, Muhamedu Hasančeviću, dr. Zdenka Besara i Almin Kazić 15 Haberi iz Asocijacija Bosanskohercegovački savjetodavni centar Aktivni kao i uvek BHCAC u prva dva meseca ove godine već izdao dve kratke brošure u kojima su na kratak, sažet i efektan način prenete najnovije vesti iz opština Hamersmit i Brent, kao i kratki saveti i preporuke o vođenju zdravijeg i aktivnijeg života. Novi fond od opštine Brent od gotovo 55.000 funti obogaćuje već postojeću lepezu brojnih usluga i aktivnosti BHCAC-a. Time organizacija u 2011. godini nastavlja da radi još dinamičnijim tempom nego dosada Početak 2011. godine u radu Bosanskohercegovačkog savjetodavnog centra (BHCAC) obeležila je godišnja skupština održana 28. januara u prostorijama Irskog kulturnog centra na Hamersmitu. Nakon pozdravne reči predsednika organizacije Zaima Pašića, izveštaje su predali Sadžida Trožić o profesionalnom radu organizacije, Sakib Podgorić o finansijskom poslovanju i Zaim Pašić o radu upravnog komiteta. Na ovoj konferenciji je predstavljen i novi projekat u opštini Brent namenjen zdravijem i aktivnijem životu starijih osoba, kao i Perica Hadži-Jovančić, novi radnik BHCAC-a, koji je primljen upravo za rad na ovom projektu. Ponovo su izabrani sledeći članovi Upravnog komiteta organizacije: Zaim Pašić (predsednik), Hajrudin Šistek (zamenik predsednika), Nedim Mujčinović (blagajnik), Zlatan Kapetanović (sekretar), Ismeta Velić, Fejzi Jahaj i Zlatko Bogdan. Takođe su dodeljena priznanja Fadilu Saleševiću i Enisi Medić za izuzetnu podršku u radu naše organizacije. Pomenuti novi šestomesečni projekat „Aktivna i zdrava starija lica u lokalnoj sredini“ (Local Active Vježbom do zdravlja Helthy Elderly) finansiran je od opštine Brent; oktobra 2010. godine odobrena su nam sredstva za ovaj projekat u visini od 54.692 funte i on predstavlja širenje već ranije postojećeg projekta za pružanje usluga starijima i osobama sa invaliditetom poreklom sa zapadnog Balkana, a koji BHCAC sprovodi još od decembra 2008. godine. Projekat je zvanično počeo januara 2011. godine i trajaće do početka jula. Naime, tokom prethodnih aktivnosti i projekata u organizaciji BHCAC uočeni su osnovni problemi i potrebe sa kojima se suočavaju stariji korisnici naših usluga, a to su pre svega nepoznavanje svih mogućnosti i prava u pogledu zdravlja, smeštaja, ličnih primanja i raznih socijalnih usluga, usamljenost, osećaj izolovanosti, nedostatak komunikacije sa ostatkom društva usled neznanja engleskog jezika, kao i ugroženo zdravlje usled slabe fizičke aktivnosti i neadekvatne ishrane. Shodno tome definisani su ciljevi navedenog projekta, a to je pre svega težnja ka poboljšanju kvaliteta života najugroženijih osoba poreklom sa područja zapadnog Balkana; pre svega onih osoba koje žive u okrugu Brent, ali i svih ostalih koje se centru obrate za pomoć. Dve su osnovne oblasti usluga 16 koje ovaj projekat pre svega pokriva - briga o fizičkom i psihičkom zdravlju korisnika i njihov aktivniji društveni život. Profesionalni radnik i volonteri na projektu po potrebi upućuju korisnike na lokalne zdravstvene ustanove, pokušavaju da savetima pomognu korisnicima koji imaju zdravstvene probleme, kao i da ih kroz razgovor podstaknu da vode fizički aktivniji život. Imajući u vidu da su loše poznavanje engleskog jezika i nedovoljno poznavanje lokalnih običaja i načina života jedan od osnovnih problema sa kojima se suočavaju stariji korisnici centra (a što dodatno dovodi do osećaja usamljenosti i izolovanosti od ostatka društva), trudimo se da se sa ovim problemom izborimo održavajući redovan kontakt sa korisnicima, kao i grupne sastanke na kojima se korisnici druže, razmenjuju iskustva i zajednički provode vreme. U okviru ovih aktivnosti podrazumeva se i pružanje usluge prevođenja svih obaveštenja, medicinskih uputa, recepata i pošte koji stižu korisnicima. Tokom čitavog januara i februara u prostorijama BHCAC-a na Hamersmitu i u Brentu su se održavali redovni kursevi engleskog jezika i interneta za starije korisnike, te vežbe za žene; ovi kursevi i vežbe nisu novina ali je značajno da oni i dalje traju. Novina jesu redovni nedeljni časovi fizičkih vežbi za muškarce Haberi iz Asocijacija u okviru projekta, koji se održavaju sredom. Takođe je novina održavanje kursa za izradu bižuterije za žene, jednom nedeljno u trajanju od dva sata. Časovi izrade bižuterije su organizovani u saradnji sa Brent Adult and Community Education Service (BACES) i po svemu sudeći u pitanju je tek početak jedne uspešne i (nadajmo se) dugotrajne saradnje. Trenutno smo zauzeti pripremom proslave Međunarodnog dana žena, a koja će se održati 12. marta u Sattavis Patidar centru na Vembliju. Potvrđeno je učešće nekih visokih zvanica, poput gradonačelnika opštine Brent sa suprugom i ambasodora Bosne i Hercegovine u Velikoj Britaniji i Republici Irskoj, gospođe Jadranke Negodić. Iako je obeležavanje Međunarodnog dana žena već postalo tradicija Bosanskohercegovačkog savjetodavnog centra, ove godine ćemo na proslavi imati i specijalne goste, grupu bosanskih žena iz Švedske. One će u London doputovati u četvrtak, 10. marta uveče, a u Stokhlom se vraćaju u nedelju, 13. marta u ranim jutarnjim časovima. Radi se o uzvratnoj poseti ovdašnjim ženama poreklom iz Bosne i Hercegovine, budući da je grupa naših žena prošle godine boravila u Stokholmu na poziv organizacije BiH Ženski forum. Tada su uspostavljena neka lepa lična prijateljstva, ali je začeta i uspešna saradnja između ove organizacije i Bosanskohercegovačkog savjetodavnog centra. Tokom dvod- nevnog boravka u Londonu gošće iz Švedske će spavati kod svojih prijateljica iz Londona, a pored zabave u subotu, u petak će za njih biti organizovan tročasovni obilazak Londona i krstarenje Temzom. HAYAT TV će medijski propratiti ceo događaj i napraviti specijalnu emisiju o boravku naših žena iz Švedske u Londonu. Kada su u pitanju buduće aktivnosti BHCAC-a, valja pomenuti dva jed- Hobi-Bižuterija nodnevna izleta, do Oksforda i dvorca Lids u Kentu, koji će se održati početkom aprila i tokom maja. Na taj način će naši stariji članovi bolje upoznati sredinu u kojoj žive, ali i imati priliku da se druže, čime će se umanjiti osećaj izolovanosti i izaći Nikad nije kasno za znanje iz okvira svakodnevne rutine koja u velegradu poput Londona često rađa monotoniju. U planu je i priprema jednog predavanja na temu zdravog i aktivnog života i ishrane starijih osoba; ideja je da profesionalni nutricionista održi jednočasovno predavanje u prostorijama centra u Brentu, nakon čega bi usledila diskusija i individualni saveti za poboljšanje sva- 17 kodnevne ishrane naših korisnika. Za kraj treba pomenuti da je BHCAC u prva dva meseca ove godine već izdao dve kratke brošure u kojima su na kratak, sažet i efektan način prenete najnovije vesti iz opština Hamersmit i Brent, kao i kratki saveti i preporuke o vođenju zdravijeg i aktivnijeg života. Namera nam je da ova brošura postane redovni tromesečni izvor informacija iz prve ruke o bitnim lokalnim dešavanjima i svim eventualnim promenama zakonodavstva iz oblasti koje se tiču svakodnevnog života naših korisnika. Perica Hadži-Jovančić Haberi iz Asocijacija 18 Haberi iz Asocijacija Konsultacije povodom najavljene reforme Dodatka za invalidnost Obaveštavamo korisnike da koaliciona vlada od 2013/14 godine planira da zameni takozvani 'Disability Living Allowance' (dodatak za invalidnost) novim socijalnim primanjem, takozvanim 'Personal Independence Payment' (dodatak za osobnu neovisnost). Sve osobe koje su i dosad primale dodatak za invalidnost (DLA), nastaviće i dalje da primaju pomoć u vidu novog dodatka, ali će morati da prodju novu procenu sposobnosti. Ovo se zasad odnosi samo na osobe u radnom dobu (od 16 do 65 godina starosti), ali postoji mogućnost da se u vladi odluče za ponovnu procenu svih slučajeva, dakle i dece i starijih od 65 godina. Novi dodatak za osobnu neovisnost (PIP) će se dodeljivati po dva osnova: prvi će biti zasnovan na pokretljivosti (mobility component), to jest osobnoj sposobnosti za kretanjem, a drugi na osnovu svakodnevnih potreba (daily living component), odnosno osobnoj sposobnosti za obavljanjem osnovnih aktivnosti neophodnih u svakodnevnom životu. Vlada planira da 14. februara održi konsultacije sa predstavnicima civilnog sektora povodom ovih planova, u kojima će BHCAC aktivno učestvovati zastupajući vaše interese. West Midlands Migrant Health Forum The migrant health forum intends to provide an opportunity for frontline staff within the health and voluntary sector to meet and share good practice, learning and identify the current challenges to ensuring health services are delivered to newly arrived communities. It will meet on a quarterly basis. Maternity services for Migrant women 1. Delivering in an age of Super diversity – West Midlands review of maternity services for migrant women. Jayne Thornhill, an associate researcher with the University of Birmingham, gave a presentation on the recent research which had been undertaken on migrant women’s experience of maternity services in the region. (A copy of Jayne’s presentation is attached). The report highlights the experiences of a broad range of migrant women, including asylum seekers, spousal migrants and economic migrants. A range of good practice examples had also been identified as part of further work looking at responses to the needs of migrant women. The report highlighted the impact of immigration status on entitlement and experience of maternity services and noted the impact of poverty, domestic violence, limited translating provision, the need to provide improved information about health and maternity services, and the need for training. Copies of the report can be downloaded from http://www. wmleadersboard.gov.uk/migration-documents 2. Akimbo Harambee Mama Project - Coventry Sarah Malka & Almamy Taal provided an overview of the work of the Akimbo project with refugee and asylum seeker mothers in Coventry. The project focused on the Hillfields area of the City and aimed to increase the access and understanding of women to maternity services and reduce the risk of infant mortality. Further details of how the women were engaged, the sessions which professionals came to run and the arts based work which the project sued are outlined in the presentation and the project report. Copies of end of project report area available on: http://www.hope-projects. org.uk/publications/Harambee-MamaReport.pdf Discussion: The needs of the Roma community to understand and have access to health services in some parts of the region were noted. MQ noted the work which was being undertaken by the Circle Project in Birmingham. Problems were noted with the limited use or poor interpreting service for this community, and how some individuals were refused access to services at some GPs. Update on NHS White Paper & proposals for Public Health A brief overview of the changes stemming from the Coalition Governments health White Paper ‘liberating the NHS’ and the new Public Health White paper were described. The uncertainty about how migrant health needs might feature within this new structure was discussed. GP commissioning consortia Opportunities for engaging in the development of Local health watch were also noted. The Local health watch will have a key role in the Health and Wellbeing Board which will help decide on priorities for commissioning. Elsie Gayle noted the 19 role which she played within the Birmingham Link and how her thematic group was keen to ensure the involvement of new migrant communities. Colleagues were encouraged to think about how links might be developed with the emerging GP consortia in their area, and how they were developing responses to address the needs of vulnerable members of the community. Current issues in Migrant health and priorities for future meetings The group were asked to comment on the format of the meeting, it was agreed that having a spilt of presentations on a key theme was valuable. Current issues for those present included: •The health needs of the Roma community, •The provision of mental health services, •The need to raise awareness of service providers of migrant health needs and entitlement •Engaging with the changing structure of the health service The group asked about the link between this group and the regional refugee, asylum seeker and migrant health group, chaired by Dr Jacky Chambers. DN advised that that was a strategic group drawn from within the health sector, whereas this forum presented an opportunity for frontline practitioners to come together to identify current issues, share good practice and benefit from existing research and projects. The activity of this group will be reported into the regional migrant health group. It was agreed that the theme for the 1st part of the next meeting would be the Roma community and their health needs. MQ would provide a presentation on the work of the Circles Project. Haberi iz Asocijacija gUILDFORD Ambiciozni mladi ljudi zaslužuju svaku podršku Hamid je uputio i molbu ovdašnjim etabliranim Bosancima i Hercegovcima da mu pomognu tako što bi mu pronašli neku organizaciju koja stipendira studente slabog materijalnog stanja. Šta znače rođaci u dijaspori možda najbolje može reći 23-godišnji Hamid Delić iz Bratunca, koji se, zahvaljujući njihovoj pomoći, već dvije godine školuje u gradiću Guilfordu, 40 milja južno od Londona. To potvrđuju i njegove riječi zahvale: „Dok sam živ, ne mogu zaboraviti pomoć koju mi pružaju rođaci iz Guilforda. Sve su to amidžići moga oca Mustafe, koji je nezaposleni 70-postotni ratni vojni invalid i koji me nije u mogućnosti školovati. Hvala svima njima, jer nije mala stvar imati stan i hranu besplatno.“ Hamid je upisao biznis, a u Bosni je završio dvije godine geografije. O razlikama u školovanju na Ostrvu i u Bosni i Hercegovini kaže: „Više nije nikakva tajna da u Bosni fakultete mogu završiti oni koji imaju para ili im se babo nalazi na pravom mjestu. Oni koji nemaju babe na pravom mjestu ili imaju prazne novčanike moraju deset puta više učiti od 'babinih sinova', koji dobiju diplomu a da i ne znaju gdje je fakultet. U Engleskoj svi imaju šansu da završe fakultet. Profesori imaju ujednačene kriterije za sve studente i ako učite rezultati neće izostati. Ja sam prije Hamid Delić dvije godine došao sa slabim znanjem engleskog jezika, godinu dana sam ga učio i u septembru prošle godine sam upisao biznis. Zasada sve ide kako treba.“ Što se tiče statusa studenata iz Bosne i Hercegovine u Engleskoj, Hamid kaže da ih tretiraju kao studente izvan Evropske unije, tako da školarinu moraju sami plaćati. Ona u njegovom slučaju iznosi 6.700 funti. „Taj novac sam obezbijedio tako što sam se na osnovu studentske vize zaposlio u jednom šoping centru i sve što tamo zaradim ide na školarinu. Naravno da je teško raditi i studirati, ali ja imam veliku želju da postanem svoj čovjek i da počnem školovati mlađeg brata, koji je ostao s roditeljima u Bosni.“ Hamid je uputio i molbu ovdašnjim etabliranim Bosancima i Hercegovcima da mu pomognu tako što bi mu pronašli neku organizaciju koja stipendira studente slabog materijalnog stanja. Ne sumnjamo da na Ostrvu ima naših sposobnih ljudi koji znaju tajne puteve do ovih fondova, jer ovako ambiciozni mladi ljudi zaslužuju podršku u svakom smislu. HABER • Izdavač: BiH UK Network, Bosnia House 36 Medley Road, Greet Birmingham B11 2NE Tel: 0121 772 3052, Fax:0121 773 3861 Email: [email protected] www.bhuknetwork.org • Glavni urednik: Namik Alimajstorović [email protected] • Redakcija: Anes Cerić, Idriz Kadunić, Zaim Pašić, Zinajda Lakić • Stalna saradnja: Zijad Bećirević (SAD), Dr Zdenka Besara, Muhamed Širanović, Haris Halilović (Njemačka), Faruk Tičić, Meho i Semira Jakupović, Senadin Selimić, Mišo Marić, Vesna Ružička. • Štamparija: Bosanska kuća, Birmingham • Copyright@2009 Bosnia & Herzegovina UK Network Porodica uvijek pri ruci 20 BiH dopunske škole London USPJEŠAN ZAVRŠETAK PRVOG POLUGODIŠTA OBILJEŽEN POSJETOM WESTFIELDSU BHCUK je organizirao posjetu velikom trgovinskom centru Westfields na White Cityju i zajednički odlazak učenika i nastavnika u VUE kino Na inicijativu nastavnika i IO organizirana je zajednička posjeta velikom trgovinskom centru Westfields, jednom od najvećih u Evropi, koja je ujedno bila i izuzetna prilika za neformalno druženje učenika, njihovih nastavnika i roditelja. Pored odlaska u neizbježni Burger rati većinu učenika, a ujedno ispuniti i kriterije vezane za njegovu tematiku, namijenjenost uzrastu djece te roditeljsku pažnju. Na kraju je izbor pao na animirani film „Megamind”, koji je trenutno jedan od najgledanijih filmova na repertoaru. Tematika filma je vječita borba između dobra i zla, Metromana, koji štiti grad, i Megaminda, koji strahom i trepetom pokušava riješiti sve probleme. Na kraju, kao i u većini filmova građenih na koncepcijama bajki, dobro ipak pobjeđuje i Megamind od naprasnog, Naravno, cjelokupnom ugođaju doprinijele su i 3D naočale, koje su filmske likove učinile stvarnim i „nadohvat ruke”. Kao i svaka školska posjeta, i ovaj zajednički izlet planiran je radi većeg motiviranja djece u procesu nastave, te je domaća zadaća bila pismeno prepričavanje ovog dana na BOSANSKOM jeziku. Između već navedene posjete, učenici su na časovima likovne kulture imali teme vezane za obilježavanje vjerskih i novogodišnjih praznika, te zime, koja je ove godine stigla mnogo ranije nego inače. Novo polugodište i nova, 2011. godina, donosi nove izazove na planu kulturno-zabavnih programa. Za 19. marta 2011. planirano je održavanje priredbe povodom proslave Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine te 8. marta - Dana žena, na kojoj će pored “Prve bh. dopunske škole” učestvovati i gosti iz obližnjih škola i bh. udruženja. King, djeca su imala priliku da, kao nagradu za dosadašnji trud i uspjehe u nastavi, posjete i VUE kino i pogledaju 3D film. Bilo je teško odlučiti se za film koji će zainteresi- zlog lika, polako prerasta u dobru osobu koja iz svog negativnog iskustva izvlači dobru pouku i shvaća da se ništa ne može postići silom, nego dobrotom i ljubavlju prema ljudima. 21 Nadamo se da će navedeni programi privući veći broj naših građana te djece školskog uzrasta, kojih je nažalost sve manji broj u dopunskim školama. Tekst/Photo: Semira Jakupović BiH dopunske škole Škola Guilford Profesor Bajrić nagradio učenike prigodnim poklonima godne poklone. Kako kaže profesor Bajrić, kada su ovako fini i dobro slušaju, zaslužuju i nagradu. Naravno šereti bi sigurno na ovo dodali - sreća pa je mala škola, tako da mu penzija može podnijeti troškove paketića. Šalu na stranu, za ovaj svoj gest i lijep primjer svojim kolegama profesor Bajrić zaslužuje sve čestitke. Bosanskohercegovačka dop- Paketići za sve unska škola u Guilfordu važi pokažu dobre rezultate. za najmlađu i najmanju školu u Eng- Naravno, dobro učenje se mora i naleskoj. Osnovana je prije pet godina graditi, a to zna i učitelj u ovoj školi i nikada nije brojala vide od desetak profesor Spaho Bajrić. On je pred đaka ali im to nije smetalo da na početak drugog polugodišta od svoje svim smotrama dječijeg stvaralaštva penzije svim učenicima kupio pri- 22 BiH dopunske škole 23 Bosanskohercegovačka dijaspora Stutgart-veliki iskorak u radu SSDBiH Objedinjavanje na dobrobit svih Dan prije generalnog skupa sa kolegama iz Glavnog odbora SSD inicirali smo susret sa predstavnicima Saveza Srba u SR Njemačkoj koje je predvodio predsjednik Mićo Ćetković. Dio prisutnih na sastanku u Štutgartu Na inicijativu Svjetskog saveza dijaspore BiH (SSD), a u organizaciji i prostorijama Generalnog konzulata u Štutgartu, posljednjih dana februara održan je sastanak predstavnika klubova i udruženja građana Bosne i Hercegovine koji djeluju na području Savezne Republike Njemačke. Skup je otvorio generalni konzul BiH Haris Halilović, a u radu učestvovalo preko 60 predstavnika klubova i udruženja, bosanskih dopunskih škola, džemata, kulturnih radnika i uspješnih privrednika... Među kojim i osoblje Konzulata, delegacija Glavnog odbora SSD u sastavu Zaim Pašić, Desanka Delić, Hasan Šehović i Anes Cerić. Udruženje BiH Inicijativa Njemačka predstavljali su Zijada Kulić, Fahrudin Umihanić i Kenan Kulić, Edina i Mirsad Klopić, Kulturnu zajednicu Bosna i Hercegovina Ivana Delić i Ismet Hasanović, Zajednicu bosanskohercegovačkih udruženja i građana u Bavarskoj, Saksoniji i Tiringiji Meho Džambić, Bosanskonjemački džemat Karlsruhe Sead hafiz Babaluk, Samir Silajdžić i Emir Ćurovac, Savez Srba u SR Njemačkoj Mićo Ćetković, Hrvatskog kulturno-umjetničko društvo Budućnost iz Gepingena Andrijana Jakupek i Katarina Brajković, Hrvatsko-bošnjačko bratstvo David Jambrak, itd, itd.... Dnevnim redom su dominirala pitanja aktivnosti i problema s kojim se bh. dijaspora susreće u zemlji domaćinu ali i u kontaktima s matičnom BiH. Više učesnika u raspravi govorilo je o značaju angažmana bh. udruženja i aktivista u dijaspori, mogućnostima češće i prisnije saradnje, realizovanju zajedničkih projekata pojedinaca i organizacija bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost, o tješnjoj saradanji sa vlastima, organizovanju i radu dopunske nastave na maternjem jeziku i prezentovali projekte bh. udruženja za 2011. godinu. Konzul Halilović i predsjednik SSD Pašić upoznali su prisutne sa širokom lepezom svojih aktivnosti, potpredsjednik SSD Šehović sa radom Federacije bošnjačkih udruženja u Turskoj, s posebnim osvrtom na značaj privrednih ulaganja u Bosnu i Hercegovinu. Slijedilo je predstavljanje projekata bh. udruženja u Njemačkoj čiji su predstavnici argumentovano prezentovali ogroman potencijal bh. dijaspore, respektabilne aktivnosti pojedinih saveza, zajednica, udruženja, klubova i pojedinaca; značaj organi- Mićo Ćetković, predsjednik Saveza Srba u Njemačkoj 24 Bosanskohercegovačka dijaspora tom, i na zajedničkom sastanku je potvrđena činjenica da organizovana dijaspora BiH širom svijeta odrađuje ogroman posao za Bosnu i Hercegovinu, te da je krajnje vrijeme da i naša država počne rješavati probleme koji muče blizu milion i po njenih građana u svijetu na dobrobit same sebe i svih nas. Učesnici skupa su otvoreno i sa žaljenjem govorili o sve više gladnih usta u BiH i sve većoj potrebi da im se pomogne u čemu je dijaspora do sada dala svoj ogroman doprinos a dalji zavisi više od vlasti u domovini, nego od nas samih... Po broju i značaju usvojenih zaključaka, po činjenici da su se prvi put za istim stolom i oko istih tema sastali predstavnici sva tri kontstitutivna naroda Bosne i Hercegovine, po utisku da smo nastupili kao pripadnici zajedničke države BiH, a ne njenih nacija, ovaj štutgartski samit dijaspore smatram istorijskim. Jer je potvrdio da dijaspora, uz malo dobre volje, razumijevanja i tolerancije može biti jedan narod koji jeste rasut svijetom ali je, bez obzira na adrese, integralan dio zajedničke domovine Bosne i Hercegovine. I na kraju, dozvolite da se obratim našim diplomatskim predstavništvima u Evropi i svijetu sa željom da po primjeru Konzulata u Štutgartu i generalnog konzula Halilovića, otvore vrata za slične skupove i pomognu radu objedinjene dijaspore BiH na dobrobit svih njenih građana u domovini i izvan nje. Anes Cerić, Haris Halilović, Desanka Delić, Zaim Pašić i Hasan Šehović zovanosti, potrebu zajedničkih akcija Po završenom skupu, koji su učesnici i djelovanja, ali i ukazali na sve prob- ocijenili rijetko uspješnim, predsjedleme sa kojima se susreću građani nik SSDBiH Zaim Pašić izjavio je za van domovine. čitaoce Pošte: Nakon višečasovnih izlaganja i - Impresioniran sam sastankom u rasprave usvojeni su zaključci među Štutgartu. Kako brojem prisutnih, kojim dominiraju: neodložno pokre- tako i činjenicom da su sastanku tanje procedure izmjene člana 4. i prisustvovali predstavnici udruženja člana 17. Zakona o državljanstvu svih naroda BiH. Dan prije generalBiH kojim se državljanstvo neke nog skupa sa kolegama iz Glavnog druge zemlje dozvoljava samo pod odbora SSD inicirali smo susret sa uslovom da BiH s dotičnom ima predstavnicima Saveza Srba u SR potpisan bilateralni sporazum o dvo- Njemačkoj koje je predvodio predjnom državljanstvu. Insistiralo se na sjednik Mićo Ćetković. U dugom, promjeni te odredbe tako da dvojno otvorenom razgovoru usaglasili smo državljanstvo mogu imati svi građani stav da moramo jedinstveno raditi i BiH ukoliko im to dozvoljava za- sarađivati, zajedno pokretati akcije. kon države u kojoj žive. Pošto je Jer smo po problemima sa kojim se za sticanje njemačkog neophodan susrećemo u zemljama gdje smo izispis iz državljanstva BiH usvojen bjegli i u neriješenim sa vlastima u je prijedlog pokretanja inicijative domovini u istovjetnoj poziciji. I na Mišo Marić kod njemačkih nadležnih institucija da razmotre mogućnost iznalaženja povoljnijeg rješenja. Jednoglasno je PISMO ZAHVALE KONZULU HARISU HALILOVIĆU podržan stav da BiH za 1.480.000 svojih državljana u svijetu konačno generalni konzule jenimo mišljenja i iskustva sa predmora formirati Ministarstvo dijas- Cijenjeni Halilović, stavnicima bosanskohercegovačkih pore koje bi se bavilo svim aspektiudruženja i klubova svih naroda iz ma dijaspore. Što, između ostalog, podrazumijeva da dijaspora treba Želimo da se Vama i Vašim sarad- Bosne i Hercegovine koja rade u biti zasebna izborna jedinica, a sis- nicima zahvalimo za odličnu or- Saveznoj Republici Njemačkoj. tem registracije i glasanja državljana ganizaciju sastanka predstavnika BiH koji žive u svijetu mora biti klubova i udruženja građana Bosne i Ujedno, želimo da Vam se zahvalipojednostavljen. Ukazano je i na Hercegovine koji djeluju na području mo na velikom angažovanju u radu potrebu hitnog pokretanja inicijative Baden-Württemberga, Rheinland- sa dijasporom i podršci koju pružate za potpisivanje bilateralnih sporazu- Pfalza, Saarlanda i drugih pokra- klubovima i udruženjima građana ma između Njemačke i BiH o radu jina Savezne Republike Njemačke, Bosne i Hercegovine koji djeluju određenih branši državljana BiH u održanog u prostorijama Generalnog na području Baden-Württemberga, Njemačkoj za što postoji obostrani konzulata Bosne i Hercegovine u Rheinland-Pfalza, Saarlanda i druinteres. Zaključeno je, takođe, da se Štutgartu, 26. februara 2011. godine. gih pokrajina Savezne Republike Njemačke, kao i na podršci Svjetod bh. vlasti traži implementacija odluke o osnivanju kulturno-inform- Sama tema sastanka (značaj ak- skom savezu dijaspore Bosne i Herativnih centara u inostranstvu, dakle tivnosti bh. udruženja i aktivista BiH cegovine. u zemljama sa većim brojem bh. di- u dijaspori, mogućnost međusobne jaspore koju je još 20. marta 2003. saradnje i zajedničkih projekata, S poštovanjem, godine donijelo Vijeće ministara, iste saradnja sa vlastima BiH) i veliki godine potvrdilo i Predsjedništvo broj prisutnih je od izuzetnog značaja Zaim Pašić BiH, a do danas ostala mrtvo slovo za Svjetski savez dijaspore BiH i Predsjednik SSDBiH ovo je bila odlična prilika da izmina papiru. 25 Bosanskohercegovačka dijaspora MOJA DOMOVINA POVELJA " BRONZANA AHDNAMA " za 2011. godinu ukrasiće Bosansku kuću UDRUŽENJE BOSANSKO-TURSKO PRIJATELJSTVO " BOSFOR " SARAJEVO NAGRADILO SSDBiH Dragi prijatelji, obavještavamo vas da smo uz detaljne konsultacije i analizu; organizacioni odbor i Odbor za dodjelu godišnjih priznanja za 28. maj 2011. - Dan Sultan fatihove AhdnameDAN MULTIKULTURALNOSTI, ZAJEDNIŠTVA, LJUDSKIH PRAVA I SLOBODA I SUŽIVOTA U BOSNI I HESRCEGOVINI- donijeli sljedeću O D L U K U; 1. POVELJA " PRIJATELJ BOSNE " za 2011. godinu dodjeljuje se velikom i neumornom prijatelju Bosne i Hercegovine H.E. BILL KLINTON, bivši predsjednik Sjedinjenih Američkih Država.Kome dugujemo veliku i trajnu zahvalnost, kao i prijateljskom narodu SAD. 2. POVELJA " PRIJATELJ BOSNE " ZA 2011. godinu dodjeljuje se bivšoj premijerki Republike Turske H.E. TANSU ČILER, koja je u najtežim godinama za Bosnu i Hercegovinu bila uz Patriote Bosne i Hercegovine, zajedno sa bratskim Turskim narodom . 3. POVELJA " ZLATNA AHDNAMA " ZA 2011. GODINU: prof.dr. MIRKO PEJANOVIĆ, bivši član predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, u njtežim godinama agesijue na Bosnu i Hercegovinu. 4. POVELJA " SREBRNA AHDNAMA " za 2011. godinu ; fra MIRKO MAJDANDŽIĆ, veliki aktivista i ugledni fratar Bosanskih franjevaca. Bivši gvardijan i obnovitelj knjižnice i samostana Fojnica, gdje se čuva znamenita Fojnička Ahdnama. 5.POVELJA " BRONZANA AHDNAMA " za 2011. godinu, 1. Vijeće Kongresa Bošnjačkih Intelektualaca.( VKBI ) 2. Srpsko Brađansko Vijeće pokret za ravnopravnost ( SGV ) 3. Hrvatsko Narodno Vijeće ( H NV) 4. Udruženje nezavisnih intelektualaca Krug - 99 5. Federacija Udruženja Kulture Bosne i Hercegovine u Turskoj 6. Turk aydinlar ocagi- Udruženje intelektualaca Turske. 7.Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike 2000- Muhamed saračević 8. Svjetski savez Dijaspore BiH - SSDBIH . Odbor za dodjelu godišnjih priznanja je u sljedećem sastavu ; 1. prof.dr. fra Luka Markešić - predsjednik odbora 2. prof.dr Hasan Balić - član 3. gosp. Veljo Droca - član 4. prof.dr. Ibrahim Bušatlija- član 5. dr Muhamed Sarčević- član 6. gosp. Esad Lukač- član 7. gosp. Kemal Bajsak- član 8.gosp. Radislava Radovanović član 9. gosp. Mahira Šćeta - član 10.gosp. Enver Šadinlija - član 11. gosp. Rajko Živković - član 12. gosp. Tarik Badnjević- član 13. gosp. Kadrija Škrijelj- član 14. gosp. Idriz Aširoglu- član 15. gosp. Muhidin Bukva - član Molimo sve dobitnike poriznanja da nas direktno ili preko članova odbora što prije obavijeste o potvrdi prihvatanja priznanja i dolaska na Dan Ahdname 28.maj 2011. godine na Milodraž , gdje će se Povelje uručiti po Protokolu i uz kulturnozabavni program koji se održava već 6 godina tradicionalno. Sve informacije, sugestije ili prijedloge možete poslati na e-mail; [email protected]/ tel/fax; 00387 33 210 982 / 00387 33 210 983 mob. 00387 61 350 678. kontakt osobe su Rizvan Halilović i Mahira Šćeta. Srdačni pozdravi ! Predsjednik Udruženja Rizvan Halilović Moja domovina Zemlja je sevdaha Zanosne pjesme Tugu što liječi. Ona je puna sokaka i drače Kaljavih graba i trnovitih međa Al’ niko ne zna koliko ljepote se krije Ispod tih mokrih, plačnih vjeđa. I mahale govore svojim tajnim jezikom Ljepotom ljetne noći i proljetnog behara Šuštanja lišća u usnulom parku I škripe zaleđenih staza. Praznik je kada Sve ovo uđe u moj san Tada s radošću počinje moj dan I nestaje tjeskobe u grudima. I tako sinoć vidješe se magle I negdje u snu zamirisa kahva U zanosnoj tišini u hladu ispod grožđa I plesu sićušnih svitaca. Niz basamke polako siđe moja nana U dimijama od basme i bluzi od beza I mnoga druga tako draga lica Dok jedu ćelmaše, a peć pucketa. U sabah nestade sve te topline I nespokoj opet u moju dušu uđe Probudih se naglo A jedna misao u meni: “Tuđe, tuđe.” JEZIK MOGA DJETINJSTVA Hvatam riječi A one mi uporno bježe Ja ih čuvam kroz priče starih nana S mirisom svježih kifli i somuna I memli iz dućana. Želim ih dotaknuti A one se cerekaju i uporno bježe I podvikuju i nestaju s porukom, “Proš’o je taj vakat, stižu vremena nova.” Jezik – to moćno sredstvo Izdaje me i ovoga puta Hvatam riječi Te prelijepe zvučne ljepotice Dok grlo se steže u zaboravu. One se izvlače Kroz sokake i pendžere Mahale i sokake Ja ih čuvam ljubomorno Kao dunju staru u ormaru U sehari moga djetinjstva U prvoj izgovorenoj riječi djeteta Ili vapaju nemoćnog starca. Semira Jakupović 26 Bosanskohercegovačka dijaspora Doniraj jedan dolar i budi dio projekta Bosansko-kanadskog humanitarnog društva iz Toronta POKRENUT PILOT PROGRAM “UZOR”, ZA SAMOODRŽIVI POVRATAK BOŠNJAČKIH PROGNANIKA U BIH Bosansko-kanadsko humanitarno društvo iz Toronta pokrenulo je pilot program “UZOR”, samoodrživog povratka bošnjačkih prognanika u Bosni i Hercegovini. Kako smo saznali u kratici imena “UZOR” početna slova imaju značenja: Ustrajnost, Znanje, Održivost, Radinost; što su glavni elementi na kojima se temelji sam program spomenute humanitarne organizacije koja u svom dugododišnjem radu ima impresionirajuće rezultate. Ralizacija pilot programa “UZOR” bi trebala da otpočne na području Općine Trnovo, odnosno u Mjesnim zajednicama Šabići i Dejčići. Cilj Bosansko-kanadskog humanitarnog društva iz Toronta je da se putem pilot programa “UZOR” pomogne povratnicima na području Općine Trnovo, te da se kroz povećanje obima proizvodnje i stvaranje samoodrživih poljoprivrednih gazdinstava, poveća dohoodak. S obzirom da se radi o organskoj proizvodnji i očuvanju prirode, time zadovoljava i onaj važan ekološki faktor. Kao partner, odnosno implementator projekta, za sada je odabrano “SPD EKO BOSNAE”, čije je sjedište u Dujmovićima, Općina Trnovo. Kako saznaju Bošnjaci.Net, u realizaciju pilot programa “UZOR” krenulo bi se već početkom maja ove godine, sa tri porodična poljoprivredna gazdinstva, na sjetvenoj površini od cca 3ha (1 ha po svakom domaćinstvu) i sa pilot projektom uzgoja organskog krompira. Početna vrijednost projekta je oko 17550.00 KM odnosno, oko 12000.00 CAD. Čelnici Bosansko-kanadskog humanitarnog društva nisu slučajno odabrali “SPD EKO BOSNAE” kao implementatora pomenutog programa. “SPD EKO BOSNAE” je osnovano 2006. godine upravo sredstvima za samozapošljavanje Zavoda za zapošljavanje Kantona Sarajevo, iz sličnog programa koji sada pokreće BKHD. U petogodišnjem periodu, znači od osnivanja do danas, u različitim periodima, upošljavaju i do pet uposlenih djelatnika. Samom činjenicom da su u ne baš dobrim ekonomskim uvjetima i sa relativno malim ulagačkim kapitalom opstali, i da danas predstavljaju model koji sasvim sigurno može da posluži kao primjer u sličnim projektima. Što je svakako dodatni razlog da Bosanskokanadskom humanitarnom društvu daje garanciju da zamišljeni projekat ima čvrste osnove za uspjeh, a time i razvoj u budućnosti. S druge strane, samoodrživa poljoprivredna proizvodnja u ovakovim klimatskim i geografskim uvjetima u BiH jedino je ekonomski isplativa, ako se odvija po principima proizvodnje organskih proizvoda. Nije nepoznato da organski proizvodi danas imaju rastuci trend u proizvodnji hrane, da su visoke kvalitete i izuzetno traženi, pogotovo u razvijenom svijetu. Zbog toga se da zaključiti da bi “SPD EKO BOSNAE” sa svojim znanjem, iskustvom i sa vlastitom mehanizacijom moglo da bude od velike pomoći bošnjačkim povratnicima na napuštena gazdinstva u Općini Trnovo. Svakako to posebno važi za one koji bi se željeli baviti proizvodnjom ovakvog tipa. Većina od te proizvodnje je u početnoj fazi limitirana inicijalnim sredstvima za pokretanje proizvodnje. Ta sredstva bi se obezbijedila kroz donacije Bosansko-kanadskog humanitarnog društva iz Toronta. Važno je istaći da su se u realizaciju ovog projekta već uključili i džemati iz Toronta i Južnog Ontarija, što samim tim već daje poseban karakter ovoj akciji. Kako saznajemo, BKHD ima namjeru da se ova akcija proširi na područje cijele Sjeverne Amerike, te da se u nju uključe svi ljudi dobre volje, a da se prikupljena sredstva distribuiraju i na druga područja Bosne i Hercegovine, uvijek vodeći računa i koristeći komparativne prednosti područja u koja se ulaže. Ne treba naglašavati značaj ovakvog pristupa koji polahko izlazi iz okvira klasičnih humanitarnih akcija i koji omogućava onima koji su dobili sredstva da uskoro postanu ekonomski neovisni o humanitarnim pomoćima klasičnog tipa i da počnu da žive od vlastitog rada i truda. BKHD već poodavno zagovara vrlo jednostavan i gotovo svakom 27 omogućen pristup učešća u pomoći našem napaćenom narodu u jedinoj nam domovini. BKHD je također pokrenuo program “Jedan dolar mjesečno za moju Bosnu i Hercegovinu”. U tom pravcu nije naodmet naglasiti važnost i masovnosti pri učešću u jednom ovakvom programu koji bi imao fond za ove namjene. Možete li zamislite koliko bi se mini farmi ili manjih proizvodnih pogona moglo otvoriti, odnosno koliko povratnika trajno skućiti samo pod uslovom da svaki prognani Bošnjak ili Bošnjakinja koji žive na području Sjeverne Amerike, pa i drugim državama Zapadne Europe i Australije, uzmu odgovornost da svakog mjeseca doniraju samo jedan dolar (euro), dakle dvanaest dolara godišnje. Pozitivni efekti jednog ovakvog pristupa su visetruki. Prije svega se ogledaju u konstantnoj brizi za one koji su u potrebi i koji su, nažalost, i ne svojom krivicom ovisni o ovakvim vidovima pomoći. Doduše puno je važniji efekat onaj koji kod sviju nas treba da izgradi osjećaj samodiscipline i obaveze prema domovini iz koje smo zbog genocidne politike protjerani u bijeli svijet. Samo sa jednim dolarom mjesečno i vi možete biti dio ovog hairli projekta. Zato apelujemo i pozivamo sve vas kojima srce kuca za Bosnom i Hercegovinom, koji u duši nosite svoj napaćeni narod, da podržite akcije Bosansko-kanadskog humanitarnog društva iz Toronta, odnosno polot projekte koje pokreću upravo oni koji umaju ugled i povjerenje, a koje su izgradili svojim poštenim, upornim i dugogodišnjim humanim radom. Sve Vaše donacije se mogu uplatiti preko službene web stranice Bosansko-kanadskog humanitarnog društva iz Toronta: www.bosnianrelief.org ili direktno na adresu: 122 North Queen Street Toronto, Ontario M8Z 2E4 Tel: 1-416-236-9411 Fax: 1- 416-237-0656 E-mail: [email protected] Izvor/Source: 'www.bošnjaci.net' Bosanskohercegovačka dijaspora Profesor Salih Teskeredžić sa Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu osvojio četiri nagrade za bh. namještaj na sajmu u Njemačkoj Uspjeh bh dizajnera u Kelnu U Kelnu je u toku najveći sajam namještaja u svijetu. Među 1.200 izlagača iz 49 zemalja je i šest iz BiH, od kojih su proizvodi dva izlagača nagrađeni prestižnom nagradom za inovaciju „Interior Innovation Award“. Dvije trećine do 100.000 komada namještaja, koliko je ove godine izloženo na sajmu, su noviteti. Među njima su i proizvodi preduzeća „Rukotvorine“ iz Konjica i „Artisan“ iz Tešnja. Zahvaljujući spoju modernog i tradicionalnog, međunarodni žiri Sajma i Njemačkog vijeća za dizajn, sastavljen od priznatih dizajnera, te predstavnika dizajnerskih kuća i medija, ovim preduzećima je dodijelio nagrade za jedinstveno dizajnirane proizvode od punog drveta. Riječ je o stolovima i stolicama koje je dizajnirao profesor Salih Teskeredžić sa Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu. On kaže da ga prilikom dizajniranja upravo zanima spoj modernog i tradicionalnog i da mu inspiracija najčešće dolazi iz tradicije. „Dizajn je element koji spada među najvažnije sastavne dijelove svakog dobrog proizvoda. Iz tog razloga je logično da dizajn ima veliku budućnost i u Bosni i Hercegovini“, kaže profesor Teskeredžić. Na sajmu se razmjenjuju iskustva, prate novi trendovi u dizajnu i sklapaju poslovi. Sajam je dobra prilika da se promoviše ne samo drvna industrija nego i dio bosanskohercegovačke kulture. Adem Nikšić, generalni direktor firme „Rukotvorine“, ponosan je na nagradu „Interior Innovation Award“. „Mi smo ovaj put ugradili bosanske motive u moderni namještaj. Ljudi koji su u komisiji za odabir su vjerovatno prepoznali vrijednosti ručnog rada i modernih proizvoda“, kaže Nikšić, pripadnike četvrte generacije porodice Nikšić koja se bavi proizvodnjom ručno rezbarenog namještaja. Pošto su turizam i drvna industrija najperspektivnije grane privrede u BiH, SIPPO, švedska organizacija za promociju razvoja zemalja u tranziciji i FIRMA Project USAID, u saradnji sa Vanjsko-trgovinskom ko- Fadil Ćostović iz Artisana (lijevo), prof. Salih Teskeredžić (u sredini) i Saša Kotlica iz Firme Consortium BiH (desno) morom BiH su podržali zajedničku izložbu bh. proizvođača namještaja na sajmu u Kelnu. Sajam kao odskočna daska Prošle godine na sajmu namještaja u Kelnu jedini predstavnik iz BiH bilo je preduzeće „Artisan„ iz Tešnja koje je ove godine dobilo tri nagrade za inovaciju. „Nakon prošlogodišnjeg predstavljanja na sajmu, sklopljeno je više vrijednih ugovora. Ovih dana ćemo potpisati nove“, kaže Fadil Ćostović, vlasnik „Artisana“ i najavljuje otvaranje novih radnih mjesta. „Međunarodni žiri Sajma i Njemačkog vijeća za dizajn je prepoznao kvalitet naših proizvoda, ali nadležni u bh. strukturama vlasti nisu“, žali se Ćostović. Zbog toga se za pomoć, pored ostalih, obratio dizajnerima poput Argentinke Gabriele Bellon. „Bosansku tradiciju poznajem relativno malo. Upoznala sam je za samo četiri godine koliko sam živjela u Sarajevu. BiH mi se sviđa jer građani imaju posebnu ljubav prema onom što je lijepo. Oni vole lijepo“, kaže Bellon koja je boraveći i radeći u BiH naučila bosanski jezik. Na mladima svijet ostaje Trinaest studenata Akademije liko- 28 vnih umjetnosti u Sarajevu također učestvuje na sajmu i to na takmičenju dizajnera “IMM D3 Design Talents – D3 Competition”. Od čak 500 pristiglih univerzitetskih dizajnerskih projekata, samo 26 je ušlo u uži izbor, a među odabranima se našao i projekat "PROIZVOD PLUS" studenata sarajevske akademije. Tema njihovih radova su „Vješalice i stolice bez naslona“. Studentica Nerimana Narda Nikšić u Kelnu je predstavila svoj rad: „To je tabure koji, kada se otvori, ima dušek za spavanje, jorgan i jastuk. Cijeli koncept mog taburea je bosansko sjedenje na podu i spavanje na dušecima. Svi mi u sebi nosimo priču odakle dolazimo što se vidi na našim proizvodima“, kaže Narda. U Kelnu je prezentiran i Virtualni sajam BiH "eFair4u" koji je omogućio svim privrednicima iz BiH da putem www.efair4u.com portala predstave svoju proizvodnju i nađu put do kupaca širom svijeta. Autor: Mehmed Smajić HABER HABER Humanitarne aktivnosti Guilford – Humanitarna akcija Dvanaest hiljada paketića za djecu iz Unsko-sanskog kantona I ove godine penzionirani major Armije Bosne i Hercegovine Mujo Delić, koji s porodicom živi u Guilfordu, ponovo je u saradnji s engleskom humanitarnom organizacijom "Samaritan's purse" iz Guilforda organizirao prikupljanje novogodišnjih paketića za djecu ratnih vojnih invalida iz Unsko-sanskog kantona. Na adresu naših mališana u Bihać otpremljeno je i nedavno isporučeno preko 12.000 paketića upakiranih u kutije za cipele. U akciju se uključila i Mujina kćerka Lejla, koja nije žalila svoje slobodno vrijeme da svojim humanitarnim radom usreći djecu u Bosni i Hercegovini. O tome za našu novinu kaže: "Ljubomorno čuvam sliku kada sam svojevremeno u Tuzli dobila ovakav paketić. U toj kutiji su se nalazile stvari kao što su igračke, školski pri- Lejla 2001.g. u Tuzli bor, stvari za higijenu i slatkiši. Za mene je to bila velika sreća, bar tako moji roditelji kažu. Ja sam bila mala i ne mogu se svega sjetiti, ali kroz priču mojih roditelja sada znam da je postojao neko u svijetu ko je mislio na mene i djecu koja su u Bosni bila željna svega. Drago mi je da sam dočekala priliku da budem jedna od onih osoba iz bijelog svijeta koje će pomoći nekom djetetu u Bosni koje teško živi." To se zove sudbina. HABER HABER HABER HABER HABER Volonter Lejla Delić 29 Humanitarne aktivnosti Bosniaappeal - humanitarna akcija za Irhada Durakovića Prikupljeno 4.465 funti Irhad iz londonske bolnice Chelsea & Westminster otpušten na kućno liječenje. On se osjeća malo bolje i vidi se da je snažniji, ali ukupno stanje i dalje nije dobro. Vrijedni volonteri iz Bosniaappeala i dalje će prikupljati sredstva za Irhada i njegovu majku Indiru. Humanitarna organizacija Bosniaappeal iz Birminghama protekle sedmice završila je prvi krug akcije pomoći teško oboljelom 23-godišnjem Sarajliji Irhadu Durakoviću, koji je obolio od izuzetno rijetke bolesti „nvSJD“, poznate kao kravlje ludilo. U ovoj akciji vođenoj širom svijeta prikupljeno je 4.465 funti, koje je član Bosniaappeala Adis Burazerović uručio Vrijedni volonteri iz Bosniaappeala i dalje će prikupljati sredstva za Irhada i njegovu majku Indiru, koja je napustila posao kako bi se mogla posvetiti njezi svoga sina jedinca. Svi oni koji žele da se uključe u ovu akciju to i dalje mogu činiti putem web stranice www.bosniaappeal. org, gdje mogu dobiti sve potrebne informacije. Irhadovoj majci Indiri Rizvo. Indira je iskoristila tu priliku da zahvali svima koji su pomogli: „Iako zdravstveni sistem u Engleskoj u ovakvim situacijama dosta pomaže, ta pomoć ne može pokriti sve troškove i Irhadove potrebe. Kruti birokrati su propisali šta ulazi u pomoć, ali jednostavno nisu predvidjeli sve. Hvala svim znanim i neznanim donatorima kako iz Engleske, Bosne, tako i iz čitavog svijeta, koji su, osim novca, uputili i dosta riječi podrške, ali i značajnih savjeta koji još u životu održavaju moga Irhada. Hvala mnogim našim ljekarima koji su našli vremena da porazgovaraju sa mnom i upute me na neke nove metode. Zahvaljujući njima došla sam do talijanskih ljekara, od kojih sam kupila eksperimentalnu terapiju zahvaljujući kojoj je moj Irhad još u životu. Ako se ova terapija pokaže djelotvornom, to će biti revolucija u liječenju ove fatalne bolesti. Hvala i našem prijatelju, mostarskom travaru Edibu Šariću, čije čudesne tinkture i njihovo djelovanje zadivljuju i ovdašnju medicinu. Na kraju, još jednom veliko hvala volonterima Bos- Irhad sa majkom Indirom niaappeala na njihovoj istrajnosti, našim novinama „Dnevnom avazu“ i „Haberu“ na medijskoj podršci, i svim organizacijama i pojedincima koji su na bilo koji način pomogli.“ Irhad Duraković je više od godine vezan za postelju i zavisan od tuđe njege. S obzirom na to da britansko zdravstvo izbjegava plaćanje izuzetno skupog tretmana u specijaliziranoj medicinskoj ustanovi u Edinburghu kako bi mu bio urađen tretman Pentosan Polysulfate, koji usporava razvoj bolesti, majka Indira Rizvo se nije predala i posegnula je za alternativnim načinima liječenja. Na svu sreću, ove metode za sada daju rezultate, te je Irhad iz londonske bolnice Chelsea & Westminster otpušten na kućno liječenje. On se osjeća malo bolje i vidi se da je snažniji, ali ukupno stanje i dalje nije dobro. HABER PRETPLATNI KUPON IME.................................................................................................. PREZIME....................................................................................... ADRESA........................................................................................ ........................................................................................ TEL:.............................................................................................. GODIŠNJA PRETPLATA IZNOSI £10 Ček naznačiti na: BH UK Network Molimo da ovaj kupon zajedno sa čekom pošaljete na adresu: BH UK NETWORK, Bosnia House, 36 Medley Road, Birmingham , B11 2NE 30 Humanitarne aktivnosti 1993 godina BOSNIA HOUSE, 36 Medley Road, Birmingham B11 2NE England MOLBA ZA POMOĆ Poštovani, Obraćam Vam se ovim putem, s molbom da mi u granicama Vaših mogućnosti, pomognete ukoliko je to moguće. Pomoć mi je zaista neophodna, ma kakva ona bila. U skladu s tim naveo bih slijedeće : Obrazloženje Patnja i bol koje me prate teško se riječima mogu opisati. Moja priča jednako je surova i tužna kao i uvjeti u kojima danas živim. Ovih dana me nešto zaokupilo, nekakve misli. Gdje sam ja to bio, zašto sam se borio, smrzavao se na ratištima, bio gladan, žedan? Veliki upitnik je bio, hoću li kući doći u jednom komadu ili bez kojega dijela tijela, sve za Domovinu koju volim i sretan sam da sam bio jedan mali kotačić u odbrani naše Države. Zakletva je glasila: " Zaklinjem se da ču braniti nezavisnost, suverenitet i cjelovitost republike Bosne i Hercegovine, da ču savjesno i disciplinirano izvršavati sve obaveze i dužnosti pripadnika Armije Republike Bosne i Hercegovine, da ču braniti njenu slobodu i čast i u toj borbi ustrajati. Braneći Bosnu i Hercegovinu, teško sam ranjen i teško sam ostao živ. Ubrzo, saznajem da mi je i brat ranjen na drugom ratištu i to odmah nakon što me je samo vidio u bolnici. Koliki šok. Bol i strah je prolazio kroz mene. Opet novi šok. Moja ma- Prije bolesti jka je mrtva. Poginula je, a nije me uspjela ni vidjeti.. Mrtva je i sestra. Moj dragi bože. Od tih događaja su mi ostale najstrašnije traume. Svaki ranjenik bio je kao moj najmiliji , trudio sam se da na licu mjesta pružim sve od sebe da ostane živ. Koliko sam se samo krvi nagledao. Krvi nedužnih. Koliko masakrirane nevine djece, mojih Sarajlija, mrtvih suboraca, prijatelja, komšija i cijelo vrijeme rata živio u strahu za njih dvoje. Čuvaj ih bože, stalno sam molio. Samo su mu tri nepune godine. Čuvaj mu majku. Naravno još sam i obolio i bolujem. Koliko dijagnoza lijekova. Šećerna bolest , teški oblik posttraumatskog stresnog poremećaja ili PTSP (trajna promjena ličnosti nakon traumatskog iskustva), pa krize svijesti. Mnogo posljedica. Mnogo i mnogo tih lijekova , ali... Borio sam se u tom ratu, izdržao, a sada se samo vučem i patim... Prije bolesti radio sam, imao normalan zivot i izdrzavao sam sebe ,suprugu i sina. Mi smo troclana porodica.. Moj sin studira na fakultetu Politickih nauka, ali sada nemam nikakvih mogucnosti da se moze dalje skolovati. Nemamo hrane. Zaista ne znam kako dalje. Ratni vojni sam invalid 80% III grupe, zbog Diabetesa, sam ovisan o inzulinu, koji primam 4x dnevno. Pokušao sam na razne načine bar riješiti zaposlenje supruge, ali uzalud. Uvjeti zaposlenja kao i godine starosti osnova su niza odbijenica. Vremenom problemi u porodici su se gomilali. Molio sam se dragom Bogu iz dana u dan da mi da snage da sve ovo prebrodim. Ubrzo sam zbog bolesti klonuo, opet bolnica lijekovi, ispitivanja. Iza toga, na koja god vrata sam pokucao, nigdje nije bilo pomoći za mene ili je ona bila mizerna. Rijetki su oni koji su znali prepoznati moje prob- 31 Sadasnja slika leme i pomoći mi. I ovako težak život postao je još teži. Dok sam imao novaca, na osnovu kredita nekako sam i živio, ali kada sam se prezadužio postalo je očajno. Nisam imao za život. Teško je. I skupo. Ne znam kako ću i sam dalje. Bojim se. Žao mi je što nisam zdrav. Danas je situacija veoma teška. Školovanje djeteta, neophodna sredstva za prehranu, odjeća, nagomilani dugovi i niz drugih problema koji me prate, doprinose još više pogoršanju moje bolesti i krizi u kojoj se nalazim. Svi pokušaji da nešto učinim u vezi svega navedenog i djelomično sredim stanje u porodici, ostali su uzaludni. Da bi na neki način bar privremeno olakšao porodičnu situaciju, molim Vas da mi u tome pomognete i ako možete da imate razumijevanja za ovakvo moje stanje. Ne bih Vam se zaista obraćao i tražio pomoć, ali sada sam primoran i nemam drugog izlaza. Zbog ozbiljnosti situacije i svega navedenog molim Vas da mi pomognete, naravno ukoliko je to moguće. Znam da ste uvijek imali razumijevanja za boračku populaciju, pomagali i pomažete, s toga Vam se obraćam sa djelićem nade da će razumijevanje i Vaša skromna pomoć mnogo doprinijeti u rješavanju ukupnog stanja u mojoj porodici. Za sve navedeno postoji ,dokumentacija,koju Vam na Vas zahtjev mogu predociti. S dužnim poštovanjem, unaprijed Vam se zahvaljujem. Podnosilac Molbe: ZLATKO HALILOVIĆ Ulica: Grbavicka 5, Sarajevo Telefon: +38761/159-595 Tekuci racun: 2532336719 UniCredit Zagrebacka banka Sarajevo Kako pomoći sebi KAKO SPRIJEČITI MOŽDANI UDAR Moždani udar može nastati na dva načina. Jedan je kad krvni ugrušak začepi arteriju i tako onemogući protok krvi, a drugi kada krvna žila pukne i krv prodre u okolno moždano tkivo. Prvi se naziva ishemijski a drugi hemoragijski moždani udar. Statistika kaže da je 85 posto ishemijskih a samo 15 posto hemoragijskih moždanih udara. Činjenica je da je kod obje vrste moždanih udara riječ o problemima s krvlju i krvnim sudovima, a iza svega se najčešće krije ateroskleroza. Neumoljiva statistika kaže i to da je moždani udar povezan s vrlo visokom stopom smrtnosti, a da oni koji prežive moždani udar vrlo često ostaju invalidi. Zato je vrlo važno spriječiti moždani udar. A baš u tom pogledu svaki čovjek može sam učiniti mnogo. Mnoge bolesti, stanja, okolnosti, životne navike i ponašanja rizični su jer dovode do nastanka moždanog udara. Na neke faktore rizika nije moguće utjecati, ali na mnoge faktore rizika moguće je djelovati i smanjiti njihov utjecaj udara. Faktori rizika na koje nije moguće utjecati 1. Dob je značajan faktor rizika za nastanak moždanog udara. Iako se vjeruje da starije osobe češće obolijevaju od moždanog udara, statistika kaže da čak 46 posto moždanih udara nastaje u najproduktivnijoj životnoj dobi, između 45. i 59. godine života. 2. Druga dva faktora rizika su spol i naslijeđe. Na njih nije moguće utjecati. Istraživanja su pokazala da ukoliko su vam neke od bliskih ženskih članova porodice pretrpjele moždani udar i kod vas je povećan rizik za moždani udar. Utvrdili su to naučnici s Radcliffe Infirmaryja u Velikoj Britaniji proučavajući spol pacijenata i njihov rizik za moždani udar koji je bio zasnovan na porodičnoj historiji ove bolesti. Najpoznatiji faktori rizika na koje se može utjecati - Povišen krvni pritisak - Pušenje - Srčane bolesti - Poremećaj ritma srčanog rada - Šećerna bolest - Povišene masnoće u krvi - Značajno suženje karotidnih arterija - Nezdrava prehrana - Stres - Tjelesna neaktivnost - Debljina Neki od tih faktora direktno povećavaju rizik nastanka moždanog udara, a neki djeluju indirektno povećavajući sklonost nastanka bolesti koje dovode do nastanka moždanog udara. Otkrivanjem, uklanjanjem ili modificiranjem faktora rizika moguće je u značajnoj mjeri smanjiti učestalost moždanog udara, što je dokazano u zemljama zapadne Evrope i Sjeverne Amerike. Šta poduzeti? 1. Da bi se smanjio rizik nastanka moždanog udara, potrebno je prekinuti s nezdravom prehranom: hrana koja obiluje zasićenim mastima i koncentriranim šećerima, jako posoljena hrana, hrana bogata holesterolom. 2. Rizik nastanka moždanog udara će se smanjiti prelaskom na zdrav način prehrane: prehrana u kojoj dominiraju nezasićene masti, ulja, pogotovo maslinovo ulje, mnogo voća i povrća u hrani, prehrana bogata neprobavljivim biljnim vlaknima, mnogo ribe - pogotovo plave ribe. Najzdraviji način prehrane je tradicionalna mediteranska prehrana. 3. U cilju prevencije treba svakako prestati pušiti jer pušenje može i do šest puta povisiti rizik nastanka moždanog udara, a rizik raste s brojem popušenih cigareta. 4. Alkoholna pića treba uzimati umjereno, preporučljivo je popiti času crnog vina dnevno. 5. Prekomjernu tjelesnu težinu treba smanjiti, jer je dokazano da je debljina faktor rizika za nastanak moždanog udara, kao i tjelesna neaktivnost. 6. Svakako je potrebno liječiti prateće bolesti: povišeni krvni pritisak, srčane bolesti, šećernu bolest, povišene masnoće u krvi itd. Važno je da se bolesnici tačno pridržavaju uputa ljekara u pogledu liječenja navedenih bolesti i uzimaju sve propisane lijekove, jer se njihovom adekvatnom kontrolom može u značajnoj mjeri smanjiti mogućnost nastanka moždanog udara. Dr. Zdenka Besara, pedijatar 32 BLAGODATI LIMUNA Limun (citrus) je je čudotvoran proizvod za ubijanje kancerogenih stanica. Snažniji je 10000 puta od kemoterapije. Zašto mi ovo saznajemo tek sada? Zato što postoje laboratoriji koji se zanimaju za proizvodnju jedne sintetičke verzije koja će im donijeti ogromnu zaradu. Vi od sada možete pomoći jednom prijatelju izvješćujući ga da je limunov sok blagotvoran za sprječavanje te bolesti. Njegov ukus je ugodan i ne stvara one strašne posljedice kao kemoterapija. Ako imate mogućnosti, zasadite limunovo drvo na verandi ili u vrtu. Koliko ljudi umire dok se ljubomorno čuva ova tajna, da ne bi bili pogođeni multimilijunaši velikih korporacija. Kao što znate, stablo limuna je nisko, ne zauzima mnogo prostora i poznato je po svojim raznolikim plodovima. Možete uzeti limun na razne načine: možete jesti plod, cijediti ga i praviti razna pića i kolače. Pripisuju mu se razna svojstva, ali najpovoljniji efekt ima na ciste i tumore. Ova biljka je dokazani lijek protiv svih tipova raka. Smatra se također da je on antimikrobski agens širokog spektra protiv bakterijskih infekcija i gljivica, da je efikasan protiv internih parazita i crva, da regulira vrlo visoki krvni tlak i nervne poremećaje i djeluje antidepresivno. Izvor ove informacije je fascinantan: on potiče od jednog od najvećih proizvođača ljekova na svijetu, koji tvrdi da poslije više od 20 godina rada u laboratoriju od 1970. god. je ustanovljeno da limun uništava maligne stanice u dvanaest vrsta raka, među kojima je rak debelog crijeva, dojke, prostate, pluća i pankreasa. Sastojci ove biljke su pokazali da djeluju 10000 puta bolje od Adiamicina, kemoterapijske droge za usporavanje rasta kancerogenih stanica. Ono što je još iznenađujuće je to što limun uništava kancerogene stanice, a ne utiče na zdrave stanice. Naučni institut za zdravlje, L. L. C.; 819 N. Koz ul., Baltimore, MD, 1201. Institut de Sciences de la Santé; L. L.L., 819 N. Causez Street, Baltimore , MD 1201. Pismo iz Pozdravi Svoje prvo javljanje Haberu cu poceti , mada je nebih bas tako nazvao, kritikom uz priznanje da i sam pravim mnogo gramaticki gresaka. Naime , citajuci 55-ti broj Habera bio sam iznenadjen s opisom bolesti mladog Irhada Durakovica, “ovaj Sarajlija je početkom 2010. godine obolio od teške bolesti "nvCJD", poznatija kao humani oblik „kravljeg ludila“..”. Bilo mi je cudno da je rijec humano upotrebljena u tom kontekstu . Kako moze jedna tezka bolest biti humana? Razmisljajuci o greskamu koje pravim u prevodjenju s drugih jezika na bosanski dosao sam do zakljucka da bi bilo dobro predloziti da uz nasu verziju pisanja imena i naziva stranog porijekla bi bilo dobro da i u zagradi stavimo orginalnu verziju. Što se tiče navedenih prijedloga, odgovor na njih je sljedeći: Vezano za naziv bolesti. To nije slučaj samo s Haberom broj 55, nego se provlači cijelu prošlu godinu i u različitim medijima. U ovom kontekstu pridjev humani oblik bolesti označava ono što se odnosi na čovjeka (kao vrstu), dakle ljudski oblik bolesti ili oblik bolesti u ljudi, za razliku od životinjskog (oblik bolesti koji se javlja kod krava i drugih životinja). Drugačije značenje ima prilog humano, koji znači na human način, s humanošću, čovječno, pa i ljudski. To su međutim finese koje treba poznavati. Inače, kravlje ludilo i Creutzfeldt-Jakobova bolest su bolesti za koje se pretpostavlja da su izazvane proteinskim infektivnim partiku- Nevezano za Haber ali isto tako vazno je naglasiti pogresnu upotrebu djevojackig prezimena nasih bosanki na fejsbuku (face book). Razumijem a i podpuno se slazem o dodavanju djevojackig prezimena na profile jer recimo moju suprugu jako malo ljudi poznaje s mojim prezimenom. Ako zeli da je nadju prijatelji iz, recimo ,osnovne skole mora koristiti i svoje djevojacko prezime. Nazalost nacin koji se trenutno koristi sugerise da su nase bosanke masovno zadrzale svoje djevojacko prezime na vjencanju, nisam ja ni protiv toga ako se stvarno desilo. Gledajuci profile svojih radni kolegica primjetio sam da one (britanke) na svome profilu kazu naprimjer Meri ,(bila) Smit, Roberts (Mary, was Smith, Roberts) ili stave svoje djevojacko prezime lama, tj. česticama zvanim prioni. Prva od navedenih je bolest goveda, a druga se javlja kod čovjeka. Spadaju u transmisijske spongiformne encefalopatije, što bi u prijevodu značilo: “prijenosna oboljenja mozga, tokom kojih se u njemu stvaraju šupljikave tvorevine, te postaje nalik na spužvu.” Zajedničko im je to što se manifestiraju progresivnom degeneracijom mozga, a bolest redovno završava smrću. Uspostavljena je veza između kravljega ludila (Bovine spongiformne encefalopatije -BSE) i nove varijante tzv. n.v.Creutzfeldt-Jakobove bolesti (nvCJD) koja se prvenstveno javlja kod mladih osoba i smatra se da je vezana za ishranu. “Optuženi” su hamburgeri, viršle, kobasice i drugi proizvodi koji u sebi sadrže NaŠa Perspektiva Postovani/a, Nevladina organizacija 'Nasa Perspektiva', koja na razne nacine povezuje BH dijasporu sa BiH, radi na istrazivanju u ime Ambasade Kraljevine Holandije i Internacionalne Organizacija za Migraciju (IOM). Cilj istrazivanja je da prikaze dali je i u kojoj mjeri BH dijaspora spremna da da svoj doprinos ekonomskom razvoju u BiH. Konkretno, ideja je da se osnuje fond koji ce biti finansiran iz ustedjevine BH dijaspore. Fond ce funkionisati kao i kod obicnog racuna stednje gdje se na ulozen novac dobija odredjena kamatna stopa. Fond ce se koristiti u svrhe razvoja poljoprivrede u BiH. Kroz fond ce se pomoci poljoprivrednicima koji ce, po relativno povoljnim uslovima, moci da dodju do kredita i pokrenu i/ili prosire svoj biznis. Zamolili bih Vas da izdvojite 10 minuta i da popunite anketu, te da prosljedite istu svojim prijateljima/ poznanicima sa molbom da oni urade isto. Pokazimo da nam je stalo do svijetlije buducnosti u BiH. 33 u zagradu. Ukoliko bi nase bosanke pisale svoje prezime bilo u zagradi ili us skrazenicu rodj. Ne samo da bi to bilo ispravno nego bi i pokazalo kulturu pisanja. Sve ove primjedbe su samo pokusaj da zadrzimo nas toliko osporavani jezik u standardnoj knjizevnoj (gramatickoj) formi. Nasa djeca a i mi samo gubimo tecnost naseg jezika i ako nebudemo se trudili to ce biti puno gore u buducnosti. Iskreno se nadam dda se niko nece naci prozvanim , to nije bila mija namjera. Samo bi zelio da udruzeno radimo na ocuvanju neseg jezika , tradicije kao i kulture. S postovanjem, Sabit Jakupovic dijelove mozga i kičmene moždine zaraženih goveda. Što se tiče pisanja imena i naziva stranog porijekla, ne treba izmišljati toplu vodu. To je Pravopis bosanskog jezika riješio i koga zanima može sve odgovore naći i na internetu. Što se tiče prijedloga vezanih za dodavanje djevojačkih prezimena na profilima, to se u Bosni uglavnom prakticira na smrtovnicama. Bilo bi dobro čuti i mišljenje onih koji se zalažu za jednakopravnost spolova. S, poštovanjem Zinaida Lakić, profesorica bosanskog jezika - lektor Hvala Vam puno na pomoci. Ukoliko imate dodatnih pitanja, slobodno nam se obratite. S postovanjem, Armin Alijagic i Alma Hamulic http://www.surveymonkey.com/s/ diasporastudy201101 HABER HABER Moj stav Potreba za novim izborima, da ili ne? Evo nakon skoro pet mjeseci od završetka općih izbora u našoj državi, Bosni i Hercegovini, nisu se formirale institucije vlasti. Izbori kao izbori dali su svoje rezultate, a i prema svim demokratskim normama (a svima su usta puna demokratije) oni su se trebali provesti. Međutim, takozvani pobjednici na izborima nemaju prostu većinu da bi sami mogli formirati vlast. Valja pregovarati i pregovara se, ali dokle, i ko s kim? To je druga stvar. Sve se stavlja na kantar kako bi se vidjelo šta se dobija a šta se gubi. Opet kolo vode nacionalne stranke, koji štite svoje interese, a nipošto državne, i šta predvodnik iz njihovog tora kaže to je svetinja, i od toga se ne odstupa. Bosanski Hrvati traže isto što su tražili i 1992. godine - svoju državu, svoj entitet. To nije ništa novo, međutim izgleda da su sve njihove političke opcije usmjerene u tom pravcu, pa se tom cilju povinuje i zvanična politika s Pantovčaka. Bosanski Srbi podržavaju ovakav stav bosanskih Hrvata jer su oni na taj način sigurni da neće niko imati vremena govoriti o opstojanju RS-a s obzirom na to da dobivanjem trećeg entitete njen opstanak više nije upitan! Njima je u cilju da dobiju najvažnija politička mjesta - predsjedavajućeg u Vijeću ministara, ministra finansija, resor vanjske politike, a vi drugi bakćite se s ostalim. Šta reći za Bošnjake? Oni su rascjepkani i bez jasne vizije. Njima nije u interesu da se formira treći entitet jer to vodi getoizaciji i gdje će oni biti satjerani u nekakav središnji tor, koji kao takav nema ama bas nikakvu perspektivu. Običan glasač se onda pita: Pa zašto sam ja glasao? Hoće li već jednom ova moja država krenuti naprijed ili će je ovi izabranici još više razj....i! Pa oni nisu u stanju ni dogovoriti se i formirati vlast, te opravdati to za što su izabrani. Pa, ulijevaju li ovi izabrani ikakav optimizam? Ne! I ako se kakvim slučajem desi i da formiraju nekakvu vlast, upitno je hoće li oni moći pokrenuti ovaj zahrđali zamajac naprijed! Ne, nema šanse! Oni su pogrešno izabrani, oni kao takvi ne ulijevaju bilo kakvu nadu i sigurnost da mogu išta pokrenuti nabolje. Bolje bi bilo da Centralna izborna komisija (CIK), ako ima ovlast, poništi rezultate posljednjih izbora i donese odluku o novim izborima, a ako ne, onda neka provede kampanju da se promijeni Izborni zakon kako bi se sazvali vanredni izbori. Tačno je da to sve košta, ali bi ipak to bilo jeftinije nego ova šuplja politika koju ovi sadašnji izabranici vode ili, bolje reći, ne vode! Možda će se oni pozvati na primjer Belgije pa reći kako i u Belgiji postoji sličan slučaj, ni oni se tamo ne mogu dogovoriti, i tamo su izbori bili poodavno i još izborni rezultati nisu provedeni. Moj odgovor bi bio: ,,Ma hajde, pustite vi Belgiju i okrenite se svojoj avliji!” Zato je potrebno da sve napredne snage, kako u matici tako i u dijaspori, dobro razmisle o ovakvoj situaciji i ako je potrebno pokrenu inicijativu o promjeni Izbornog zakona da bi se omogućilo održavanje vanrednih izbora i kako bi se prekinula ova lakrdija! U našim vodama neko treba da spašava utopljenika, ali izgleda da je taj utopljenik ostavljen na cjedilu, ili, kako bi se reklo, ko se topi neka se spasi! Svijet je zaokupljen sam sobom i, u ovoj novonastaloj političkoj situaciji izazvanoj arapskim revolucionarnim domino-efektom, malo ko ima vremena misliti o toj nekakvoj Bosni i Hercegovini. Tamošnji narodi su zbog teških uslova života, a koji su produkt višegodišnje diktature, digli svoj glas da se to promijeni. Naravno, do tih promjena je trebalo doći i ranije, i to demokratskim putem. Međutim, to je ipak bilo ne moguće i zbog svjetske interesne politike, a koja se i u ovim momentima itekako iskazuje. Vjerovati je da će u tim zemljama, poslije prolivene krvi, biti uspostavljeni nekakvi napredni politički sistemi koji će raditi za dobrobit tih zemalja. U takvoj globalnoj situaciji besmisleno je očekivati da će neko ili nešto poklanjati pažnju nečemu tamo na Balkanu gdje se potrošilo toliko vremena i novca, a bez ikakvoga uspjeha. Međutim, isto tako je tačno i da su te neke vodeće svjetske institucije mogle mnogo više uraditi za dobrobit države Bosne i Hercegovine! Zato je bolje pokrenuti akciju da se dođe do novih izbora kako bi se riješila ovo situacija i možda je to put kojim će nove izabrane progresivne snage uvidjeti greške svojih prethodnika. Isto tako, i sam pokušaj sazivanja novih izbora može pozitivno utjecati na to da se i ovi već izabrani dogovore. Ali, kako su počeli, teško je vjerovati da su oni to i u stanju! Postavlja se pitanje da li Bosna i Hercegovina ima toliko vremena da čeka na uspostavljanje politički izbrane vlasti od onih koji su iznevjerili svoje glasače? Ne, nema, jer je ipak mnogo problema nagomilano, a koji se svakako neće rješavati ovim odugovlačenjem. U ovoj situaciji je ipak najgore čekati. Ali na šta?! Faruk Tičić Šemso Tanković "Na popisu stanovništva u Hrvatskoj izjasnite se kao Bošnjaci" Predsjednik hrvatske Stranke demokratske akcije (SDA) Šemso Tanković na današnjoj je konferenciji za novinare, govoreći o popisu stanovništva, pozvao pripadnike bošnjačke nacionalne manjine da se, kako je rekao, izjasne kao Bošnjaci kako se bošnjačko stanovništvo ne bi, kao na popisu iz 2001. godine, podijelilo u dvije grupe - na Muslimane i Bošnjake. Tanković još nije želio potvrditi hoće li SDA, kao što je najavio, predložiti suradnju tzv. kukuriku koaliciji na sljedećim parlamentarnim izborima. 34 "Službena će se odluka donijeti nakon obilaska županijskih ogranaka", rekao je Tanković, dodajući da su otvoreni prema svima i da sada žele "artikulirati stajališta članova čija će odluka biti presudna za izborno koaliranje". Na novinarsko pitanje zašto izostaje suradnja s Bošnjačkom demokratskom strankom Hrvatske (BDSH) Tanković je odgovorio kako "u svakoj stranci ima otpadnika", pa tako i u toj, te da je SDA "jedina politička opcija koja djeluje s pozicije Bošnjaka". Moj stav Zijad Bećirević UDAR PORESKE UPRAVE RS-a NA DIJASPORU Okupatorske vlasti Republike Srpske već četvrtu godinu pokušavaju nametnuti novi zakon o porezu na nekretnine, kojim prognanim Bošnjacima treba oteti i supstancu koja ih još veže s domovinom Bosnom i Hercegovinom Kada se više nije imalo šta otimati i pljačkati, a trebalo je bez rada dohranjivati čitavu jednu zločinačku armadu (jer krvave ruke i crna duša nisu za rad), vlasti Republike Srpske porinule su u iskušane bosanske resurse - nepokretnosti države Bosne i Hercegovine, u kojima državna infrastruktura i bošnjačko privatno vlasništvo nad zemljom i objektima još predstavlja značajnu vrijednost (naročito u gradovima). U tom cilju trebalo je izmijeniti ili prilagoditi postojeća sistemska rješenja, pa je tako 17. aprila 2008. razmotren i prihvaćen nacrt, a 6. novembra 2008. usvojen Zakon o porezu na nekretnine, kojim je za osnovicu oporezivanja uzeta tržišna vrijednost, a ne kvadratura korisne površine (kako je ranije bilo). Odbijeni su svi zahtjevi da se zakon vrati Razmišljanja o... na doradu. Odredbama ovog zakona data su široka ovlaštenja općinskim službama za prihode, koje će moći prema vlastitom nahođenju određivati poresku stopu u rasponu od 0,05 do 0,5 posto i tržišnu vrijednost nekretnina. Svi vlasnici imovine, obveznici poreza po ovom zakonu, neće biti ravnopravni. Jedni neće plaćati ni ono najminimalnije, a drugi će morati dati i dušu. Time imovina i poslovni prostori u gradovima postaju glavni potencijal za punjenje poreskih fondova. Već 24. augusta 2008. poreske uprave RS-a upozorile su građane da prijave svoje nekretnine do 30. aprila 2009. godine, ili će protiv njih biti pokrenut prekršajni postupak. Iako je rok za podnošenje prijava pomjeren do 30. septembra 2009. godine, uz prijetnju globom i sankcijama, sa 17. septembra 2009. prijave je podnijelo svega 150.000 građana, od kojih 34.000 iz Banje Luke, 32.000 iz Prijedora, 29.000 iz Doboja..., a očekivano je oko tri miliona prijava. Naravno, preko pola miliona vlasnika iz dijaspore nije se odazvalo zahtjevima, jer su očekivali da će taj novi način atakiranja i pljačke spriječiti međunarodna zajednica. A svi oni plaćali su i ranije porez na svoje zgrade i zemljišta, ali su njihove zgrade i zemljišta ovaj put uživali drugi ili su stajali napušteni i neobrađeni od dana kada su s njih protjerani. Nije bilo teško shvatiti da su intencije zakona prije svega da natjera bošnjačke vlasnike u progonstvu da u bescijenje prodaju svoju imovinu, jer im se neće isplatiti održavati je i plaćati drastično visoke poreske dažbine na vrijednosti koje ne uživaju. Tako su okupatorske vlasti RS-a, umjesto profanisanih zakona iz Titove Jugoslavije (o agrarnoj reformi, konfiskaciji, nacionalizaciji), koji u ovom vremenu ne bi bili popularni za svijet, gurnuli ruke u vlasničke džepove, izvlačeći iz njih deset puta veće vrijednosti nego što bi našli osnova klasičnim oporezivanjem prema korisnoj površini i platežnim mogućnostima obveznika. Pritom treba imati u vidu da se progresivnim poreskim stopama, kakve ovi zakoni žele primijeniti, u svijetu oporezuju samo najbogatije kategorije stanovništva. RATOVI, IGRE, TIRANI I LAŽI (ili kako ničija nije do sabaha gorjela) Bosna se još nije 'ohladila' od rata, a njenu sudbinu već dijele razne zemlje i narodi. Svijet se uzburkao, narodi se osvijestili, a tiranima se san poremetio. Zapad jednako maše parolama o demokraciji dok smišlja kako će se umiješati u tuđe poslove. Stotine mladih britanskih života žrtvovano je pod pogrešnim premisama i još će ih biti ugašeno na pješčanim pustinjama Iraka i Afganistana. Samovoljnim liderima poput Sadama i Gadafija Amerikanci i Britanci godinama su prodavali velike količine teškog i represivnog oružja, trljajući ruke zbog unosnog posla, da bi ih zatim proglasili diktatorima koji masakriraju vlastiti narod i razmišljali kako osloboditi narod od njihove tiranije. Sadašnji britanski premijer stigao je prvi u Kairo u pratnji trgovaca oružja ne bi li poboljšao posrnulu ekonomiju ove zemlje, a šta se još iza brda valja u ešalonima vlasti vodećih zemalja svijeta možemo samo nagađati. Američki ratni brodovi šuljaju se Sueckim kanalom, borbeni avioni traže najpovoljnija uzletišta za takozvanu humanitarnu intervenciju u Libiji; a na dnevnom redu UN-a su standardne rasprave o no fly zoni i sankcijama naspram mogućih gubitaka. Amerika i Britanija, 'opečene' iračkom odnosno afganistanskom šah-mat pozicijom i opterećene vlastitom gospodarskom krizom, igraju s velikom dozom opreza, poput mačaka koje bi najradije zgrabile miša da miš ne stoji na rubu provalije u koju bi i same mogle upasti. Jer Libija ima, na sreću ili nesreću, ta bogata naftna izvorišta i dva posto svjetske proizvodnje tekućeg crnog zlata. Bosna je, znamo to jako dobro, bila nešto sasvim drugo. Ali osoba odgovorna za (skoro) sve bosanske grozote, Slobodan Milošević, imala je puno zajedničkog s Moamerom Gadafijem. Ljudi su to posebnoga kova, ili je pak sam čovjek toliko kvarljiva roba da kad se dočepa vlasti i iskusi moć, svjesno ili nesvjesno, briše crtu između stvarnosti i fikcije, istine i laži. Kao i Milošević, i libijski vođa navodno uživa kad se, u trenucima krize, nađe u medijskom fokusu jer tada ima priliku svijetu nametnuti svoje viđenje događaja, viđenje koje je potpuno odmaknuto od realnosti i 35 istine. To je, medicinski rečeno, patologija svojstvena političarima koje ponese moć. Poput nekadašnjeg srbijanskog lidera i njegova crnogorskog pandana Karadžića, i Gadafi besramno laže gledajući sugovornika pravo u oči, s tračkom podsmijeha, želeći pametnog učiniti ludim, dok sam leluja na rubu pameti. „Mene moj narod VOLI“, ustvrdio je Gadafi, dodavši da bi narod „umro za njega“. Taj narod i umire, ali ne za njega, nego od njegovih bombi i topništva. Uostalom, kroz četiri desetljeća Gadafijeve vlasti, koliki su u zatvorima tiho mučeni i ubijani? Neke su to mračne sile koje zavladaju ljudima na čelu država, neljudima poput Pinocheta, Ceausescua, Mussolinija, Hitlera, Pola Pota... A znamo kako su svi oni završili. Bog, kažu, ne vraća svaki dan, a najteže breme je ono koje se na duši nosi pri kraju života - jer ničija nije do sabaha gorjela. Nažalost, oni poput Miloševića, Karadžića ili Gadafija u svom odrazu u ogledalu ne prepoznaju vlastito zlo. Vesna Ružička-Šehović Kultura NOVOST IZ “SEJTARIJE”: Knjiga “Naši korijeni”, autora Raifa Čehajića Nakon što je početkom februara popularisala knjigu rasprodajom pod sloganom: Jedna knjiga jedna marka (KM), Izdavačka kuća „Sejtarija“ iz Sarajeva obradovala je ovih dana još jednom svoje čitaoce. Naime, u njenom izdanju, a u saradnji sa internetskim portalom www. rodoslov. ba, objavljena je veoma zanimljiva knjiga „Naši korijeni: od rodonačelnika do savremenika“, čiji je autor sarajevski publicist i novinar Raif Čehajić. U knjizi autor detaljno prezentira rezultate genealoških istraživanja bosanskohercegovačkih familija, starih više stoljeća, kao što su: Alaupovići, Arslanagići, Besarovići, Čengići, Despići, Filipovići, Ilići, Jeftanovići, Kulenovići, Leviji, Melezovići, Raguži, Sadikovići, Šahinpašići, Tanovići, Tauberi, Tvrtkovići, Zečevići i dr. Šezdesetak interesantnih priča o porodicama i rodovima ilustrovano je starim porodičnim fotografijama i rodoslovima. Recenzenti su publikaciju ocijenili veoma dobro, pa prof. dr. Enver Imamović naglašava da je primjetno da autor prilazi obradi ovog problema metodološki, prezentira sve relevantne podatke prikupljene dugim istraživačkim radom u arhivima, preko literature i prikupljanjem podataka na terenu od imena živih potomaka, a za Miljenka Jergovića ovo je velika i važna knjiga i “u njoj smo svi kao od dva brata djeca”. Promocija knjige, za koju je predgovor napisao prof. dr. Enes Kujundžić a uredio novinar Rajko Živković, kako najavljuje izdavač, desit će se krajem marta ove godine. 36 Kultura Showcasing the quality and creative energy of the UK film industry Premiere of 'The King's Speech' movie in Bosnia and raising awareness amongst the public of the impact of speech impediments On 1 February, a Bosnian audience was introduced to an outstanding British film, ‘The King’s Speech’ which has been nominated for 12 Academy Awards, including the best movie of 2010. The British Embassy in Sarajevo together with Cinema City Sarajevo co-hosted a gala premiere reception immediately after the first performance of the film in Sarajevo which was well attended by representatives of the diplomatic community, local authorities, British and Bosnian businesses and representatives of the local film industry. The British Ambassador to Bosnia and Herzegovina, H.E. Michael Tatham, introduced the film as an example of the ‘quality and creative energy of the UK film industry’. Directed by a young director, Tom Hooper with all star British cast including Colin Firth, Helena Bohnam Carter, Geoffrey Rush and Derek Jacobi, the movie tells the fascinating story of King George VI and his successful battle to master a speech impediment during the build-up to World War II. The Ambassador also highlighted how the film highlighted ‘the way in which the creative arts can raise awareness amongst the public of neglected issues, in this case the impact of speech impediments’. He shared Ima jedan Bošnjak Ima jedan Bošnjak, povazdan klanja. Ima jedan, klanja samo sabah i akšam. Ide on i na džumu. Ima jedan, tako kaže, klanja kad se sjeti. Ima jedan, klanja samo teraviju. Ima jedan, klanja samo od Bajrama do Bajrama. Ima jedan, plaho se naljuti kad mu neko rekne da nije dobar musliman, pa on tome ovako odbrusi: „Ti ćeš meni reći da ja nisam musliman. Otkako znam za sebe, ja svaki dan sva tri vakta klanjam.“ Ima jedan, ide u džamiju i klanja samo pred izbore. Ima jedan, nikad nije u džamiju unišo, ni pred izbore ni poslije izbora. Ima jedan, ne klanja i ne ide u džamiju, a, kaže, volio bi i da klanja i da ide u džamiju. Ima jedan, završio medresu, a kao da i nije. Ima jedan, povazdan Allaha spominje, stalno viče: subhanallah, elhamdulillah, i halali, brate. Ima jedan pa kaže da će u 70. godini doći tobe, kad sve išćejfi. Ne zna, hud, da sutra može umrijeti. Ima jedan pa se naljuti kad mu neko kaže da je novokomponovani musliman. Ima jedan imenjak - samo po imenu musliman. Ima jedan Bošnjo pa stalno priča sve najgore o hodžama i hadžijama. Kod hodža i hadžija vidi trun nevaljaštine, a kod sebe i kod drugih ne vidi brdo poganluka. Ima jedan, ne klanja, u džamiju ne ide, ne posti, a za Bajram uvijek kurban kolje. Ima jedan, kaže da je musliman u duši. Ima jedan, svake godine cijeli ramazan posti i klanja, a ha prođe ramazan on prestane klanjat i počne pit. Ima jedan, išao na Ćabu, a bolje da nije. 37 with the audience the words of the writer of the film, David Seidler, who himself battled with a speech impediment in his youth and described his experience in this way, ‘You live in self-imposed silence because it is too painful to speak. Hard not to notice how uncomfortable everyone becomes: eyes glaze over, fingers tap, they want to get away as quickly as possible. 1% of the population stammers. That’s… a great deal of living in silence. If this film brings hope to those afflicted, and understanding as to their plight, I’ll be very pleased’. Professor Nevzeta Salihovic of the Faculty for Education and Rehabilitation of Tuzla University also made some introductory remarks, expressing the hope that the film ‘will raise awareness amongst the public and the authorities and assist in finding support and future funding to employ speech therapists and conduct research on persons with communication disorders’. Ima jedan pa mu smeta selam, jer je to arapska riječ, a ne smeta mu arapska nafta u autu. Ima jedan, prema islamu se odnosi ko Srbi prema Dejtonu: prima ono sto njemu godi, a ne prima ono sto mu nije po volji. Ima jedan Bošnjo, stalno ide u džamiju, a sa svima se svađa, s braćom i s komšijama vazdan se po sudovima ganja. Ima jedan, stalno i svakom vazi i dersi, bi reko insan muftija, a on i ne klanja. Ima jedan pa samo gleda sta hodže rade. Ima jedan pa veli da neće u džamiju kad vidi ko sve ide. Ima jedan, dolazi u džamiju samo da ga ko vidi, a jedan drugi dolazi da vidi ko ide, a ko ne ide u džamiju. Ima jedan, kaže, da ima sedamdeset glava i vratova, sve bi glave i vratove za din dao. A, opet, ima jedan koji veli da bi poginuo za svoju vjeru, ali kad ga vikne da ide u džamiju, on kaže: "E taj film neće gledati." Ima jedan, vjeruje u Boga, ali ne vjeruje da ima džennet i džehennem. Ima jedan, skoro došo tobe, pa da mu je sad da svi ljudi budu ko on. Ima jedan, pa mu čisto krivo kad neko dođe tobe. Malo malo, pa on tome nabije na nos kako je doskora i pio i svašta radio. Ima jedan, više vremena bude u kafani nego u rođenoj kući. Ima jedan pa ga stid što je musliman. Ima jedan pa kaže da bi sve u životu bio, samo ne bi bio hodža ili predsjednik svojima. Ima jedan, ime mu lijepo, muslimansko, a psuje, neuzubillah, Boga i džamiju. .... Iz knjige "Kuća na dva sprata plus potkrovlja" autora Fahrudina Sinanovića (str. 68-71) Iz Štampe Sponzoruše ipak u pravu: Žene žele bogatije i obrazovanije muževe Nakon višedecenijske kampanje u korist jednakosti spolova ženama je danas mnogo teže priznati da žele biti domaćice umjesto da grade karijeru Ženama je neprijatno reći da žele biti domaćice, to je postalo politički nekorektno Britansko istraživanje, čije rezultate prenosi londonski list, pokazalo je da se žene i dalje žele udati za muškarce koji su obrazovaniji i zarađuju više od njih. - Uvjerenje da žene ne vole finansijsku zavisnost od muškaraca je mit, jer broj žena koje žele biti izdržavane je danas veći nego četrdesetih godina prošlog stoljeća - kaže vođa istraživanja dr. Ketrin Hakim (Catherine) iz Londonske ekonomske škole. Vodeće funkcije Nakon višedecenijske kampanje u korist jednakosti spolova ženama je danas mnogo teže priznati da žele biti domaćice umjesto da grade karijeru. - Muškarci zauzimaju većinu vodećih funkcija jer mnogim ženama, jednostavno, nije cilj da imaju duge poslovne karijere - objašnjava dr. Hakim. Uprkos 40-godišnjim naporima u korist jednakosti spolova na radnom mjestu, finansijska zavisnost od muškaraca u očima žena nije ništa izgubila od svoje privlačnosti, smatra ova naučnica. Iste i Evropljanke U Ženama je neprijatno reći da žele biti domaćice, to je postalo politički nekorektno studiji koju je objavio Centar za političke studije dr. Hakim navodi da "težnja žena da se dobro udaju, po mogućnosti za muškarca koji je obrazovaniji i ima visoku plaću, prisutna je u većini evropskih zemalja". - Ženama je neprijatno reći da žele biti domaćice. To je postalo politički nekorektno, tako da većina njih to krije - zaključuje Hakim. Analize Analize pokazuju da se 1949. godine u Britaniji 20 posto žena udalo za muškarce sa znatno višim obra- zovanjem od njihovog, a da ih je krajem devedesetih bilo gotovo duplo više. Slična situacija zapaža se i u većini evropskih zemalja kao i u SAD te Australiji. Nema ideala - Ideal „simetričnih uloga" u porodici, gdje bi muškarac i žena podjednako čuvali djecu, obavljali kućne poslove i radili, popularan je među visokoobrazovanom elitom, ali to, svakako, nije cilj kojem teži većina parova - navodi dr. Hakim. Trojici osuđenih ubica u zatvoru Wakefield sudi se zbog pokušaja ubistva zločinca Krstića "Times" objašnjava da su napadači upali u Krstićevu ćeliju u zatvoru Wakefield i da su, oborivši ga na pod, pokušali da mu prerežu vrat kojima su jedan Albanac i jedan Nigerijac, negiraju djelo koje im se stavlja na teret. "Times" i "Daily Telegraph" izvještavaju sa suđenja trojici zatvorenika koji su, maja prošle godine, pokušali da prerežu grkljan ratnom zločincu Radislavu Krstiću koji, u Britaniji izdržava kaznu za genocid počinjen u Srebrenici. Listovi podsjećaju da je zločincu Krstiću Haški tribunal, u žalbenom postupku, izrekao kaznu zatvora od 35 godina zbog pomaganja i podržavanja genocida i da on tu kaznu, od 2004., izdržava u Britaniji. Poroti na suđenju je predočeno da su trojica kažnjenika, osuđenih na doživotni zatvor zbog ubistva, pokušali da, u jednom britanskom strogo čuvanom zatvoru, Krstića ubiju iz osvete zbog njegove umiješanosti u genocid u Srebrenici. Tužilac je pred sudom u Leedsu, na sjeveru Engleske, naveo da je napad bio planiran i organizovan s namjerom da se Krstić ubije. Motiv napada je, prema riječima tužioca, bila kazna ili osveta za pogubljenje Bošnjaka. "Times" objašnjava da su napadači upali u Krstićevu ćeliju u zatvoru Wakefield i da su, oborivši ga na pod, pokušali da mu prerežu vrat. Listovi navode i da optuženi, među Zločinac Radislav Krstić 38 Iz Štampe Biznews Roger Jenkins "Volim Sanelu i rado ću joj dati pola bogatstva" Sanela Vijest da Sanela Diana i Roger Jenkins više nisu zajedno iznenadila je mnoge. Britanski mediji naširoko su se raspisali o kraju ljubavne priče između bogataša i lijepe djevojke koja je 90-ih godina izbjegla iz ratom zahvaćene Bosne. No, britanske medije najviše zanima da li će doći i do zvaničnog razvoda i kako će par podijeliti novac. Roger Jenkins za to ne mari. U razgovoru za Daily Mail kazao je: "Hoće li ona uzeti pola mog novca? Naravno i s punim pravom. Rado ću joj dati taj novac!" Kako je kazao Jenkins on i Diana su proveli 10 prelijepih godina zajedničkog života. Iz njihove ljubavi rodilo se dvoje djece. Zajedno su radili i stvarali bogatstvo i red je, kako tvrdi, da to i podijele. "Od početka smo zajedno stvarali bogatstvo i zašto ona sada ne bi dobila pola? Nisam jedan od onih tipova koji bi skrivali novac od nje. Zaslužuje pola bogatstva i pola će i dobiti", istakao je Jenkins koji je slavu i ugled stekao nakon spašavanja velike britanske banke Barclays. I Diana je također odlučila progovoriti o raspadu braka s bankarom. Par se rastao još 2009. godine, ali zbog djece i dalje dijele kuću u Kaliforniji. "Bolje je prijateljski se rastati nego imati mizeran brak. Ja volim Rogera i uvijek ću ga voljeti. No, umorila sam se od toga da budem 'gospođa Jenkins', žena čovjeka koji je spasio Barclays. Želim da ljudi upoznaju mene kakvu jesam, a ne kao suprugu bogatog bankara", kazala je Sanela Diana za Daily Mail. Ona je istakla i to da je uvijek živjela u sjenci svog supruga, te sada želi da izađe iz sjene da radi i da se dokazuje. Lijepa Bosanka opovrgnula je u intervjuu navode da trenutno ima momka i da je zbog toga odlučila rastati se s Jenkinsom. "To su izmišljotine. Ja sam se udala veoma mlada i sada kada imam 38 godina više nisam ista kao kada sam imala 25. Moram se sama izboriti za sebe", rekla je Diana. Roger Jenkins je, pak, istakao da veoma voli svoju suprugu, ali je potpuno svjestan toga da se ona nije osjećala slobodnom u braku i shvata njenu potrebu za nezavisnošću. "Kako ono kažu: 'Ako voliš nekoga pusti ga da ide'. Pa, ja sam je pustio, ali i dalje je volim i novac mi ništa ne znači!" Diana Sanela i Roger Jenkins vjenčali su se 1999. godine, a iste godine rođen je njihov prvi sin Innis. Tri godine kasnije dobili su kćerku Eneyu. "Kada se Diana udala za mene ja nisam imao ništa. Poprilično sam povučena osoba i ona me je uvela u socijalni život. Mi smo potpuno različite osobe. Ona je alfa ženka. Pomagala mi je i ohrabrivala me. Bez nje ne bih postigao niti imao ovo što danas imam. Bez nje bih bio niko i ništa", ispričao je Roger. Roger je poznat kao čovjek koji je spasio banku Barclays od propasti, ali zapravo Diana je bila ta koja je šarmirala katarsku kraljevsku porodicu i 'natjerala' ih da ulože milijarde u banku. Diana je veoma cijenjena u svijetu slavnih i poznata je kao veliki altruista. I iako im je sada brak propao slavni par je ostao u dobrim odnosima. Njihova djeca još ne znaju za njihov rastanak, ali će par Jenkins učiniti sve kako bi oni to lakše podnijeli. Par će s vremenom početi i živjeti odvojeno, no ne namjeravaju se još sudski razvesti. "Rogeru ću dati razvod ukoliko upozna osobu kojom bi se htio oženiti", kazala je Diana, no njen suprug tvrdi da se to nikada neće dogoditi. "Volim je i podržavam u svemu i tako će uvijek biti", zaključio je Jenkins u razgovoru za Daily Mail. Inače, bogatstvo para se procijenjuje na 300 miliona funti. 39 Proizvođači namještaja iz BiH rade za britansko tržište Samo tri mjeseca nakon veoma zapaženog pojavljivanja na tržištu Sjedinjenih Američkih Država, bh. proizvodači namještaja ostvaruju uspjeh i na tržištu Velike Britanije. Nakon posjete nedavno održanom sajmu namještaja u Birminghamu INTERIORS NEC 2011. (od 22. do 25. januara), firme iz BiH počele su s pripremanjem uzorka za prodaju te organiziranjem prvih naručenih isporuka, saznaje Fena u Sarajevskoj regionalnoj razvojnoj agenciji (SERDA). Krivaja 1884 i Nova Forma, koje su svoje proizvode izlagale na ovom velikom sajmu, u Bosnu i Hercegovinu su se vratile s dobijenim narudžbama i trenutno ubrzano rade da bi za Veliku Britaniju otišle prve isporuke stolova, stolica i komoda. Očekuje se da će i ostalih pet firmi koje su posjetile sajam INTERIORS NEC 2011. nakon ove posjete uspjeti postići dogovore o prodaji. Ovu posjetu, u organizaciji Vanjskotrgovinske komore BiH (VTKBiH), podržao je USAID-Sida FIRMA projekt, a članovi bh. delegacije su bili predstavnici sedam firmi iz BiH - Urban iz Banje Luke, Scontoprom iz Prijedora, Krivaja 1884 iz Zavidovića, Nova Forma iz Šamca, Standard iz Prnjavora, Artisan iz Tešnja i Xylon iz Ilijaša. U delegaciji su također bili i predstavnici SERDA-e te Privredne komore Republike Srpske. U Birminghamu je bh. delegacija uspostavila i nukleus prodajno-proizvodne agencije (PPA) za tržište Velike Britanije koja će firmama iz BiH pružati podršku da bi što uspješnije odgovorile na zahtjeve tamošnjeg tržišta, a pomagat će im i u prodajnim aktivnostima. Kompanija Woodline Marketing Ltd. na području Velike Britanije djelovat će kao predstavnik za prodaju za firme iz BiH. Tokom osamdesetih godina prošlog stoljeća Bosna i Hercegovina izvozila je značajne količine namještaja u Veliku Britaniju. Iz Štampe Proces Londonski advokati tuže Carlu del Ponte zbog uništavanja predmeta iz masovnih grobnica Nije isključena ni mogućnost podnošenja tužbe pred redovnim švicarskim sudom Tužba koju preživjeli Srebreničani planiraju podnijeti protiv bivše glavne haške tužiteljice Karle del Ponte (Carla) zbog uništavanja predmeta pronađenih u masovnim grobnicama koji su u Tribunalu korišteni kao dokazi, sve je izvjesnija. Srebreničankama su svoje usluge ponudila dvojica advokata iz Londona, dok će rad advokatskog tima u BiH koordinirati tuzlanski advokat, bivši tužilac Damir Alić. Već za nekoliko dana Alić bi se trebao, zajedno s predstavnicama udruženja Srebreničanki, susresti s londonskim advokatima. - Tužba će biti podnesena pred nekim od međunarodnih sudova, a nije isključena ni mogućnost podnošenja tužbe pred redovnim švicarskim sudom, s obzirom na državljanstvo i prebivalište gospođe Del Ponte - kaže Alić. Tužba protiv Del Ponte bit će podignuta zbog uništavanja više od 1.000 uglavnom ličnih predmeta i odjeće koji su pripadali žrtvama genocida, a iskopani su iz masovnih grobnica. Udruženja Srebreničanki prikupila su više od 4.000 potpisa osoba koje se žele pridružiti tužbi, jer su im uništeni predmeti bili jedine uspomene na ubijene srodnike. Hatidža Mehmedović, koja od jednog od dvojice ubijenih sinova nema niti jednog jedinog predmeta koji bi joj bio uspomena, kaže da bi kažnjavanje Del Ponte zbog uništavanja tih stvari bila barem nekakva satisfakcija. - Neki koljači sebi su uzeli za pravo da nam ubiju djecu, da nemamo pravo imati dijete, muža, brata, oca, a drugi su u kući u kojoj se dijeli pravda uzeli sebi za pravo da nam unište i posljednje uspomene na naše najmilije. Uništavanje ličnih stvari jednako je kao i prekopavanje grobnica koje su radili zločinci - kaže Mehmedović. bi buduće generdržava i njene instituciKarle del Ponte acije mogle norje su već morale nekoga malno živjeti. Žalosno je da se mi, tužiti zbog toga. To se nije desilo, ali ožalošćene majke, moramo baviti našim institucijama ni sada nije kasovim. no da nam se pridruže u ovoj tužbi Već skoro godinu se zna šta je - kaže Mehmedović. urađeno u Haškom tribunalu i naša The winners! British Embassy Sarajevo football team vs. British 29 EOD and Support Group Royal Engineers team The might of the British Army, in the shape of 29 EOD and Support Group Royal Engineers, took on the footballing stars of the British Tužbu je morala pokrenuti BiH - Ne postoji novac koji nam može vratiti našu djecu. Tužbu ne podižemo zbog novca, meni on ne treba, već da 40 Embassy Sarajevo in 2 matches, held on Saturday 26 February and Saturday 5 March at Zetra Stadium in Sarajevo. The British Army team were beaten on both occasions by small margins, but both matches were played with gusto and with lots of energy. 'It was a pleasure to see the teams getting on so well afterwards at the Sarajevo Pivnica, and we look forward to welcoming the Sappers back here again for the rematch,' said Lt.Col. Stephen Croft, UK Defence Attache to Bosnia and Herzegovina, afterwards. Sport Safet Sušić prekrižio Asmira Begovića Selektor nogometne reprezentacije BiH odlučio da više ne računa na jednog od najtalentovanijih evropskih golmana Web portal “Dnevni avaz” saznaje da je selektor nogometne reprezentacije BiH Safet Sušić odlučio prekrižiti Asmira Begovića i da na njega više neće računati. Sušić ovu odluku još nije javno objavio, ali ovakav rasplet se mogao očekivati nakon događaja prije i nakon prijateljskog meča sa Meksikom. Begović je dva puta odbio poziv na prijateljske utakmice. Protiv Slovačke se pravdao bolešću, a duel sa Meksikom je izbjegao iz straha da ne izgubi mjesto na golu Stoke Cityja. Sušić je odmah tražio kaznu i reakciju FIFA-e kako bi se Begoviću zabranilo da brani za Stoke i najavio da ga neće zvati za meč sa Rumunijom. Nedugo poslije se oglasio i kapiten reprezentacije Emir Spahić koji je dolio ulje na vatru izjavom “kako nas je Begović sve ponizio” misleći na članove reprezentacije BiH. Iz Begovićevih izjava se može zaključiti kako je nezadovoljan tretmanom rezerve u reprezentaciji i misli da zaslužuje mjesto prvog golmana. Begović je rekao kako mu je navodno neko iz NSBiH obećao da će sve biti u redu i da neće morati putovati u SAD na utakmicu sa Meksikom. Očito je da su ponovo u NSBiH proradili "gluhi telefoni" i da Asmir Begović Naravno informaciju više potražili prijateljskim mečevima ne možeš u smo direktno od Asmira Begovića narednu subotu braniti za svoj klub. koji nam je rekao: "U medjuvremenu Nadam se da će sljedeći selektor imselektor Sušić je korigovao svoju ati vise razumjevanja za situaciju u izjavu i rekao da me neće zvati za kojoj se ja nalazim, jer moja rezerva sljedeći meč sa Rumunijom, nakon u Stouku je reprenzentativac Danske konsultacije sa mojom porodicom Sorensen koji je izuzetno kvalitetan odlučio sam da se povučem iz repren- golman i koji čeka prvi moj kiks da zenetacije Bosne i Hercegovine sve zuzme moje mjesto. Ako se to desi dok je selektor Sušić na toj poziciji. onda me selektor svakako neće ni Jednostavno ja ne mogu zadovoljiti uvrstiti u tim. Naravno ponovo želim njegove zahtjeve, jer ako ne braniš za istaći da mi je čast braniti boje moje klub selektor te ne zove u reprenzent- domovine Bosne i Hercegovine" aciju, ako braniš za nacionalni tim u o ovome Sušić nije imao pojma, a ne smije tako lako odreći Begovića Begović uzaludno povjerovao svom i prekrižiti ga. Dugo je trajala borba sagovorniku. NSBiH da dobije Begovića i da mu Njegovo razmišljanje ima smisla jer FIFA dozvoli nastup za BiH. Asmir brani u jednoj od najjačih evropskih je odbacio Kanadu i izabrao BiH liga. Smatraju ga jednim od najtalen- pokazavši za koga želi da brani. tovanijih evropskih golmana kojem se predviđa velika karijera jer se za Begović je naša budućnost i najbolje njega interesuju velikani engleskog za sve bi bilo da on i Sušić direktno nogometa poput Manchester Unite- kontaktiraju i riješe sve nesuglasice da, Chelsea i Arsenala. i probleme kako reprezentacija ne bi Sa druge strane reprezentacija je bila na gubitku jer bi ona svima trenešto više i sigurni smo da bi Begović bala biti najvažnija. uskoro postao prvi izbor selektora Nadamo se da će do toga i doći i da Sušića. Ali, način na koji se ponio je će Sušić kroz razgovor sa Begovićem sigurno loš i zaslužuje kritiku, ali ne korigovati svoj stav i da će golman i odbacivanje. Stokea i dalje biti na raspolaganju Po našem mišljenju selektor Sušić se reprezentaciji BiH. 41 Sport Britanski "The Sun" objavio veliku priču o bh. zvijezdi: Zahvaljujući intuiciji mame Belme Edin je danas živ 24-godišnji napadač posljednji je stigao u „Dream Team“ zahvaljujući bogatim vlasnicima, i očekuje ga luksuzan život i mnogo veći stan i komfor u odnosu na ono što je imao i gdje je boravio tokom rata u Bosni "Bilo je to mačinsko šesto čulo, njezin sin želio je ići vani igrati nogomet sa prijateljima, ali ona je znala da nešto nije uredu. Po prvi put, mladom Edinu Džeki nije bilo dozvoljeno da izađe vani igrati nogomet u ratom razorenom Sarajevu. Bio je toliko uzrujan što nije mogao izaći vani igrati igru koju toliko voli sa svojim prijateljima, da bi jednostavno vrisnuo u plač. Nekoliko minuta kasnije, granata je eksplodirala na igralištu ne kojem se obično igrao. Mnogi Edinovi prijatelji su poginuli, ili su teško ranjeni", kaže se u tekstu posvećenom bh. reprezentativcu i igraču Manchester Citya Edinu Džeki u britanskom The Sunu. "Majka Belma je kazala, moj predosjećaj spasio je život mome Dvadesetčetvorogodišnji bh. napadač posljednji je stigao u „Dream Team“ zahvaljujući bogatim vlasnicima, i očekuje ga luksuzan život i mnogo veći stan i komfor u odnosu na ono što je imao i gdje je boravio tokom rata u Bosni sa 15 članova svoje porodice. Šestogodišnji Edin je bio svjedok najvećeg konflikta u Evropi od Drugog svjetskog rata. Prisustvovao je raspadu zemlje i pogibiji više od 100.000 ljudi. Džekina porodica je bila jedna od mnogih koje su bile prisiljene da se iselile kada je Sarajevo uništavano. "Bili su to teški dani za sve nas u BiH. Nismo imali mnogo da jedemo. Bio sam uplašen, uvijek smo se morali skrivati kada je pucalo i kada su granate padale. Moja kuća je uništena smo poznavali ubijen. Mnogi igrači su počeli tako što su šutali loptu po ulici. Za mene je to bilo nemoguće. Ali, kada je rat završen, bio sam mnogo jači, mentalno", kaže Edin Džeko. Majka Belma dodaje da Edin nije imao djetinjstvo kao i većina djece iz njegove generacije. Nije imao nikakav život dok nije napunio 10 godina. Čak i kada je rat završen, opasnost je i dalje postojala. Porodica je ostala u Sarajevu, a teren Fudbalskog kluba Željezničara, za koji je Edin igrao, morao je biti deminiran. Edin kaže da ne želi da razmišlja o tim vremenima. "Ratna sjećanja nisu u mojoj glavi. Više volim da mislim na budućnost". Edin nije imao djetinjstvo kao i većina djece iz njegove generacije sinu. Nekoliko minuta nakon što mi je zabranila da se idem igrati, granata je pala na igralište. Njena intuicija je spasila moj život", prisjeća se Džeko. pa smo živjeli kod dede i nene. Čitava porodica je bila zajedno, nas 15-tak u stanu od 35 kvadrata. Bilo je jako teško. Pri tome sam imao konstantan stres pri saznanju da je neko koga 42 Budućnost ovog igrača je zaista svijetla. U samo 138 utakmica 85 puta zatresao je protivničku mrežu nastupajući za njemački Wolfsburg te je postao jedan od najtraženijih Sport Edin je ambasador UNICEF-a. Edinov prijatelj Muhamed Konjić koji je svojevremeno igrao za Coventry kazao je: "Ljudi vole Džeku u domovini ne zbog njegovo uspjeha nego zbog njegovog srca. On se može solidarisati sa svima jer je i on proživio svašta", kazao je Konjić. Uprkos njegovom transferu u City koji je pratio cijeli fudbalski svijet Edin dodaje kako će nastaviti raditi sa djecom i UNICEF-om, kako bi se glas bosanske djece mogao čuti. Džeko sa majkom Belmom (Foto: The Sun) igrača Evrope. postigao 17 golova u 31 utakmici. U svojim redovima bh. reprezentativca željeli su Real Madrid, AC Milan i Chelsea. Ali Manchester City je dobio utrku. Edin je musliman, ali praktikuje da se moli jedanput, iako se tradicionalno muslimani mole pet puta dnevno. Također, veoma je velikodušan. Jednom je poklonio Škodu Octaviju sarajevskom taksisti koji ga je vozio na treninge dok je još bio dječak. Menadžer Wolfsburga Steve McClaren je kazao; "On je veliki igrač, jak i brz, dobar tehničar. Ali najvažnije je da je strijelac i postiže golove i lijevom i desnom nogom, ali i glavom". Edin dodaje da je sanjao da zaigra u jednoj od najačih liga Evrope. "Znam da imam talenat. Za četiri godine otišao sam iz druge češke lige u Premier ligu". Jedina osoba koja je zabrinuta zbog Edinove selidbe u Englesku je njegova majka. Gospođa Belma je kazala kako se plaši da bi Edina mogle pokvariti žene. "Kada ste slavni fudbaler često vas opsjedaju loše djevojke, voljela bih da on sebi nađe pristojnu djevojku, pametnu i skromnu. A to je veoma teško kada ste nogometna zvijezda.“ Edin je debitovao u Cityju protiv Wolvesa u pobjedi domaćina 4:3. Iako nije postigao pogodak, upisao je asistenciju. Sada očajnički želi ostaviti svoj pečat u sutrašnjem susretu sa Aston Villom. "Optimističan sam. Nova utakmica je nova šansa". "Poznavajući ga, nemojte se iznenaditi ako Edin tu "novu šansu" pretvori u fantastičan gol", zaključuje britanski The Sun. Talentovani veznjak Chelsea i Man United u borbi za mladim Tankovićem Engleski divovi, Chelsea i Manchester United upustili su se u bitku za potpis mladog Muamera Tankovića, piše britanski list Mirror. Tanković (u sredini) slavi gol u dresu Švedske Tanković je izuzetno nadareni 15-godišnji vezni igrač švedskog tima IFK Norrkopinga, koji je svojim talentom privukao pažnju najvećih engleskih timova. Prema posljednjim informacijama sa Ostrva, Chelsea je stupio u kon- Belma dodaje kako je Edin bio jako dobro dijete. Istina, uvijek je htio da se igra još i nikada nije bilo dosta. Ali je uvijek bio dobar u školi. Kada je Edin počeo igrati fudbal u Željezničaru sumnjali su u njegov talenat. Kada su češke Teplice za Edina ponudile 20.000 funti čelnici kluba nisu mogli vjerovati. Jedan od direktora je "pomislio" kako je klub dobio na lutriji. U reprezentativnom dresu Džeko je 43 takt sa Norrkopingom u namjeri da Tankovića "otmu" Manchester Unitedu i dovedu ga na Stamford Bridge. Tankovićev talenat nije ostao neprimijećen ni na Apeninima pa se kao potencijalni kandidat za transfer spominje torinski Juventus. Mladi Tanković član je reprezentacije Švedske do 16 godina.