Godina 2011./2012. Broj 13 List učenika Škole za dizajn, grafiku i održivu gradnju - Split Opera Didona i Eneja Henrya Purcella Tema broja: Europska unija Đaci za peticu Nitro circus Dražen Petrović Taekwondo Metal kutak Psihin kutak Pošast današnjeg vremena Mogu li mijenjati svoj život Naslovnica je rad naše učenice Terezije Đonlić s kojom je na državnom natjecanju osvojila prvo mjesto u području dizajna . Mythbusters Natjecanja 2 SADRŽAJ Natjecanje grafičara u Zagrebu....................................... 3 U posjeti splitskom HNK....................................................... 4 Izložba Jagode Buić................................................................. 5 Opera Didona i Eneja Hen rya Purcella........................... 6 Božićna bajka.............................................................................. 8 Zrno po zrno, plod................................................................ 10 Bal volontera............................................................................. 11 Đaci za peticu.......................................................................... 12 U posjeti Centru za odgoj i obra. Juraj Bonaći Split.............13 Europska unija......................................................................... 14 Nepismenost u 21. stoljeću............................................. 17 Hrvatska 2011. godine....................................................... 18 Literarni radovi........................................................................ 20 Ekskurzija 2011........................................................................ 22 Ivan Meštrović......................................................................... 24 Kada bi ulice mogle govoriti.......................................... 26 Mythbusters.............................................................................. 28 Emajliranje................................................................................. 30 Taekwondo................................................................................ 30 Dražen Petrović....................................................................... 32 Nitro circus................................................................................. 34 Metal kutak................................................................................ 36 Lady Gaga.................................................................................... 38 Fashion Boutique................................................................... 39 Leave us alone......................................................................... 40 Psihin kutak: Pošast današnjeg vremena................ 41 Mogu li mijenjati svoj život.............................................. 42 Školski list Škole za dizajn, grafiku i održivu gradnju-Split Broj 13, siječanj 2012. Nakladnik: Škola za dizajn, grafiku i održivu gradnju - Split Matice hrvatske 11 Tel./fax: 021/465 427 www.goggs.hr [email protected] Voditeljica novinarske grupe: Marina Varvodić, prof. hrvatskog Novinarska redakcija: Anđela Milić_g1.a,Jure Mihanović_g1.a, Ivo Livačić_ g2.b, Dario Kuvačić_g2.b Voditeljica grafičkog uredništva: Tina Tocigl, dipl.ing. Uvodna riječ Dragi naši učenici, mladi stvaratelji i graditelji bolje i ljepše budućnosti! Natjecanje grafičara u Zagrebu Nagrađeni Napisala_Teodora_Grgić_Jeličić, prof. Nalazimo se na polovini školske godine 2011./2012., godine prijelomnih događaja i velikih izazova. Vjerujem, kao Vaš ravnatelj, da smo zajedno izvukli, bar što se škole tiče, ono najbolje. Velika volja vaših nastavnika i vaših mentora, znam da je bila prepoznata u Vašim srcima i iznimno sam ponosan zbog toga. Ozračje međusobnog podržavanja i razumijevanja učenika i nastavnika je istaknuta i, vjerujte, prepoznata i u drugim sredinama. Pohvalio bih i sve one koji su svojim znanjem, zalaganjem i vještinama postigli uspjehe na različitim natjecanjima. Želim Vam svu sreću i s ponosom ću pratiti Vaše daljnje uspjehe. Osvrnuo bih se i na promjenu naziva naše škole koju smo proveli s početkom ove školske godine. Promjene se događaju na svim poljima pa smo tako i mi osjetili potrebu osuvremenjivanja naziva škole. Škola za dizajn, grafiku i održivu gradnju proširuje sve one djelatnosti koje obuhvaćaju programi koje škola već ima, a ujedno i daje naznake planiranja budućnosti koja neminovno mora ići ukorak s promjenama u društvu. Dizajn i grafika su područja po kojima se naša škola proslavila, ali ja bih želio pojasniti i onaj treći segment u nazivu škole. Održiva gradnja je gradnja koja nam osigurava zdraviji i ugodniji prostor za življenje nama i našim nasljednicima. Takva vrsta gradnje koristi prirodne potencijale, ali ne uništava prirodu. prosinac 2010 broj 1 cijena15 kn lunar street art seli u galerije najbolji od najboljih kraljevi urbane umjetnosti �� poslastica SUB oslikava zid KCP-a umjetnik, vandal ili... banksy 1. nagrada dizajn U današnje vrijeme prirodni resursi nestaju iz neodrživo dizajniranih naselja i gradova u atmosferu i vraćaju nam se u raznim oblicima opasnim za život. Dragi naši čitatelji! već nekoliko godina sudjelujemo na natjecanjima Grafičke tehnologije i audiovizualnih tehnologija. Tako smo i 2011. godine opet bili uspješni kao i uvijek, pa smo u svim područjima natjecanja osvojili poneku nagradu. Tema ovogodišnjeg natjecanja bili su grafiti. Nakon školskog natjecanja učenici Domagoj Gojak i Mateo Žuro su na državnom natjecanju osvojili prvo mjesto u izradi Web- stranice pod mentorstvom profesora Tomislava Jukić-Peladića. Učenica Terezija Đonlić osvojila je prvo mjesto u području dizajna pod mentorstvom prof. Elze Vukičević. Učenici Šišolak Richard i Nevena Čurić osvojili su treću nagradu u području grafičke tehnologije pod mentorstvom prof. Mirka Jurka, a učenici Klari Zaninović pod mentorstvom prof. Sonje Ortner zapažen je fotografski uradak i na smotri fotografije rangirana je kao treća. Kako vidite naš dobar niz nagrada se nastavlja. Ovom prigodom najavljujemo natjecanje u Rijeci ove 2012. godine koje će se odžati 27. i 28. travnja u Prirodoslovno grafičkoj školi Rijeka. Mi razmišljamo unaprijed. Vjerujemo u čovjeka i želimo opstati zdravi kao vrsta. Zato želimo da budućnost gradnje podrazumijeva sve pametne faze od odabira sirovina, proizvodnje materijala, izgradnje i životnog vijeka objekta, te zbrinjavanja nakon ispunjenje svrhe i zadovoljavanja uvjeta da ne šteti ni Zemlji ni ljudima. U tom smjeru Vaši profesori pripremaju nastavni plan i program za novo zanimanje u ovom području – tehničar održive gradnje i razvoja. Riječ je o četverogodišnjem zanimanju kroz koji će učenici moći steći znanja vezana za održivost gradnje, ali i kvalitetno se pripremiti za nastavak školovanja na arhitektonskim i građevinskim fakultetima. Želim Vam napomenuti da je svaka naša akcija i namjera upućena prema Vama, našim učenicima. Jedan od takvih projekata je i projekt Samovrjednovanja u koje ste imali priliku popunjavanjem ciljanih anketa i sami sudjelovati. Osluškujemo Vaše potrebe i želje i nastojimo reagirati. Osuvremenjivanje učionica, gradnja stubišta prema radionicama, uređivanje sanitarnih čvorova te otvorenost škole prema dobrotvornom radu – sve su to Vaši prijedlozi u kojima smo Vam dali pomoć i podršku. U misli mi navire jedna davna poslovica: „S mudrošću može se sagraditi jedna kuća, s razumom ona se učini čvrstom.“ Želimo Vam svu mudrost i razum ovog svijeta u Vašem daljnje radu. Vaš ravnatelj Ivan Kovačević, dipl.ing. građ. 1. nagrada web str. 3. nagrada graf. teh. 3 Uposjeti splitskom HNK Izložba Jagode Buić U ožujku 2011. godine s učenicima iz odjela aranžersko scenografski dizajneri, posjetili smo splitski HNK. Napisala Josipa_Bilić, prof. 4 U ožujku 2011. godine s učenicima iz odjela aranžersko scenografski dizajneri, posjetili smo splitski HNK. U kazalištu nas je ljubazno dočekao majstor rasvjete, gosp. Srđan Barbarić, koji nam je pokazao koliko svjetlost pridonosi čaroliji kazališne predstave. Mogli smo vidjeti sve vrste reflektora, doznati razlike među opričkim lećama, funkciju goboa, kako obojiti projekciju svjetla i kakve filtere pri tom koristiti. Imali smo sreću i zaviriti u backstage, a potom smo posjetili i kazališne radione. Nakon garderoba i krojačke radione u kojoj su se marljivo radili kostimi za iduću predstavu, preselili smo u Plinarsku ulicu i razgledali ostale radione. Našu „nastavu“ u kazalištu završili smo nakon što smo pogledali Malu scenu, analizirajući štukature foayea. Zahvaljujemo HNK i nadamo se ponovnom susretu! P očetak nastavne godine 2011./2012. učenici 3. i 4. razreda aranžerskoscenografskog dizajna, u pratnji profesorice Tanje Ukas, obilježili su posjetom izložbe “retrospektiva” Jagode Buić. Na izložbi su imali priliku vidjeti tapiserije, kolaže, crteže, skice za kostime i makete scenografija izuzetne umjetnice, svjetske reputacije. Naše učenice sa svojim profesoricama 5 Opera Didona i Eneja Henrya Purcella Međunarodni kulturno-edukacijski projekt Glazbeno vozilo okupio je oko 150 splitskih učenika Škole za likovnu umjetnost, Obrtničke škole i Obrtno-tehničke škole, Glazbene škole “Josip Hatze” i Škole za dizajn, grafiku i održivu gradnju. C ilj je projekta bio sinergijom talenta, vještine i znanja učenika različitih škola grada Splita ostvariti uprizorenje opere Didona i Eneja Henrya Purcella, što je ostvareno 8. srpnja 2011. ispred Glazbene škole” Josip Hatze” i 10. srpnja 2011. u Za- Glazbeno vozilo je mnogo više od uobičajenog edukacijskog projekta. To je fantastičan program povezivanja mladih kroz rad u kazalištu. 46 grebu na Zagrebačkim ljetnim večerima, Festival operete i mjuzikla, Atrij galerije Klovićevi dvori, a okrunjeno 23. studenoga 2011. izvedbom u HNK-u u Splitu. Moramo napomenuti da nastupe planiramo u Beču i Londonu. Projekt su poduprli Ministarstvo znanosti, Britanski savjet za kulturne veze, Grad Split i Županija te splitski Lions Club «Marul». «Glazbeno vozilo» je mnogo više od uobičajenog edukacijskog projekta. To je fantastičan program povezivanja mladih kroz rad u kazalištu. Na taj način se umjetnost vraća onima zbog kojih i postoji. Učenici različitih škola radeći na projektima ove vrste međusobno se upoznaju i kroz rad uče čarima kazališta. Solisti su se divili frizurama i šminki koje su za predstavu osmislile učenice Obrtničke škole. Istovremeno su svi uživali u atmosferi snimanja za You Tube i u kulisama koje su izradili učenici naše škole... Među učenicima se probudio duh kreativnosti i zajedništva što i jest krajnji cilj ovoga projekta. Autor opere Henry Purcell (London, 10. rujna 1659. - London, 21. studenog 1695.), bio je engleski skladatelj i orguljaš. Najpoznatiji je skladatelj baroknog doba i jedno od najpoznatijih imena engleske glazbe uopće. Svojim djelom otvorio je novo razdoblje u engleskoj glazbi stvorivši novi, specifično engleski stil, slavljen kao “Orp- heus Britanicus”. Dao je pečat engleskoj vokalnoj, dramskoj, instrumentalnoj i crkvenoj glazbi. Široj populaciji najpoznatiji je po operi Didona i Eneja pa nije teško zaključiti kako se «Glazbeno vozilo» odlučilo baš za to djelo. Opera Didona i Eneja veličanstvena je barokna opera u kojoj tijekom samo jednog sata, koliko traje, nalazimo sve komponente koje čine značajno operno djelo i iskazuju velikog baroknog skladatelja: pažljivo odabranu priču, recitative koji nose dramatiku radnje, savršen spoj glazbe i riječi, poletne i ritmom bogate plesne dijelove, očaravajuće zborske nastupe i elemente natprirodnog, omiljene u barokno doba. Priča o ljubavi Didone, kraljice Kartage i trojanskog heroja Eneje, te o Didoninom očaju nakon što ju je Eneja napustio privukla je sve sudionike projekta i rezultirala jednim od najugodnijih ovogodišnjih opernih iznenađenja na hrvatskoj pozornici. Premda je riječ gotovo u potpunosti o amaterskoj produkciji, osvojila je i publiku i kazališne profesionalce. A nama, učenicima, dala jedinstvenu mogućnost primjene do sada naučenih vještina. Pod mentorstvom profesora Ivice Kartela tim naše škole zaslužan je za web te za projekcije u operi, a sudjelovali su sljedeći učenici: Antonio Lazarević i Toni Meštrović – video , live streaming, projekcije… Klara Zaninović i Petra Dajak – fotografija Ana Marija Šupraha – dizajn web stranice Josip Balić – osvježavanje web stranice i unos podataka u istu Kristina Jurić i Stjepan Puača – puštanje projekcija čitajući note. Produkt njihovog marljivog rada je i web-stranica http://musicalvehicle.com/ na kojoj možete vidjeti sve informacije o operi i sudionicima. Video zapise s proba i cijelu izvedbu iz Zagreba pogledajte na http://www.youtube.com/user/MusicalVehicle. Pod mentorstvom profesora Juraja Krstinića učenici naše škole zaslužni su i za scenografiju. U izradi su sudjelovali: Noemi Zovko, Ilijana Babić, Karla Rakuljić i Mario Peko Rezultati projekta bili su iznad svih očekivanja o čemu nam svjedoči oduševljenje sudionika iz cijeloga svijeta, kazališnih profesionalaca i profesora te njihov jednoglasni zaključak da je Split, odnosno mi učenici splitskih srednjih škola, kreativni pčelinjak u kojem uživaju biti. Za kraj jedino možemo reći; nestrpljivo iščekujemo nove podvige te kreativne košnice kako nas nazivaju. 7 1. Božićna bajka Piše_Frane Retelj I.b J ednom davno, davno, u dalekom kraljevstvu živio je hrabri mladić Marko . U kraljevstvu princa Marina vladao je mir, sreća, dobrota i ravnopravnost. Svi su podanici dobrog princa Marina bili sretni i veseli, osobito u vrijeme Božića. 88 daleke šume mora pronaći zlatnu biljku. Kaplja rose sa zlatne biljke poništit će čaroliju. Hrabri je Marko odmah krenuo u potragu za zlatnom biljkom. Putem je naišao na razne poteškoće. Uspješno je savladao velikoga pauka, nije pokleknuo ni pred klupkom najotrovnijih zmija… Uspio je pronaći najtamniji kutak daleke šume i u njemu zlatnu biljku, ali je najteže tek slijedilo. Morao se popeti na mnoge strme i opasne planine koje su čuvale dvorac zlog Aresa. Uspon je bio dug i mukotrpan, ali je hrabri Marko uspio. Daleko izvan kraljevstva, preko mnogih strmih i opasnih planina u trošnom dvorcu živio je zli čarobnjak Ares. Jedina mu je želja bila uništiti Božić. Naime, moć zlog Aresa rasla je svakoga puta kada bi na tlo pala suza iz tužnog djetetova oka, a Božić ga je sprječavao da postane svemoćan. Dok su se u kraljevstvu svi sretni podanici pripremali za Božićne svečanosti, Ares je kovao plan. Odlučio je pozvati Djeda Božićnjaka u goste i na prijevaru ga začarati. «To će sigurno rastužiti svu djecu svijeta!» - nadao se zli Ares. Pozvao je Djeda Božićnjaka u goste. Molio ga je objašnjenje kako i on može dobiti poklon na Božić. Djed Božićnjak, ne sluteći išta, uputio se zlom Aresu objasniti kako biti dobar cijele godine. Dok je Djed Božićnjak objašnjavao zli Ares ga je začarao. Više se nije mogao micati. Sutradan je hrabri Marko krenuo u posjet Djedu Božićnjaku. Marko je svake godine nekoliko dana prije Božića posjećivao Božićnjaka. Pomagao mu je u posljednjim pripremama za najvažniju noć. Na sreću zli Ares nije znao za taj tradicionalni posjet. Putem je hrabri Marko susreo Božićnjakove sobove. Uznemireni sobovi ispričali su mu što se dogodilo, a mišić koji je živio u dvorcu zlog Aresa otkrio mu je kako spasiti Djeda Božićnjaka. Hrabri Marko u najtamnijem kutu Piše_Sven Nikter_g3.m On Christmas Eve A boy wos in his dream He thought that nothing could ruin his day, Sadly, fortune went the other way. He was awaken by his parents shouts Where to put presents, they were talking about. From that moment he believed That Santa Claus was never real. Iscrpljen od duga puta pokucao je na vrata dvorca. Otvorio mu je zli, a sada i začuđeni, Ares. «Što želiš?» - upitao je zli Ares. Hrabri ga je Marko upitao: «Gdje skrivaš Djeda Božićnjaka?» Ares se na ovo pitanje nasmijao i odgovorio: «On je ovdje u mome dvorcu začaran i nepokretan.» Izrekavši ovo počeo je bacati zrake smrti na hrabroga Marka. Mladić ih je uspješno izbjegavao, ali nije nikako mogao proći pokraj čarobnjaka. Odjednom se sjetio zrcala što mu je Djed Božićnjak poklonio prošle godine. Izvadio je zrcalo iz džepa i kada je zli Ares bacio zraku smrti, Marko je u nju usmjerio zrcalo. Zraka se odbila od zrcala i pogodila čarobnjaka ravno u usahlo srce. Hrabri Marko pohitao je spasiti Djeda Božićnjaka. Ulio je kaplju rose sa zlatne biljke u usta Djeda Božićnjaka i on se probudio. Božić je bio spašen! U kraljevstvu dobroga princa Marina te su godine priredili najljepšu Božićnu svečanost, svi su se veselili i slavili pobjedu hrabrosti i dobrote nad silama zla. Piše_Anđela Milić_g1.a I spričat ću vam priču o najvažnijem Božiću moga djetinjstva. Bilo je to davno, davno na velikim oblacima kraljevstva Nebo. Naime, odrasla sam na prekrasnom mjestu među divnim ljudima i lijepih kuća građenima od stakla, oblaka i drva. Moj je otac, dobar i pravedan kralj Mir, a majka brižna, draga, ali kad treba i stroga boginja svjetlosti Dinersa. Moja majka posjeduje izniman dar, u svim ljudima pronalazi dobrotu i suosjećanje, ma kako skriveni bili. Oh, oprostite mi što se nisam odmah predstavila. Moje je ime Luna i tada sam bila mlada princeza. Božić, koji sam s nestrpljenjem iščekivala, bio je najvažniji u mome životu. U kraljevstvu Nebo običaj je da princeze ili prinčevi u godini prijelaza iz djeteta u budućeg vladara mora organizirati Božićni bal. Po uspješnosti bala procjenjuje se sposobnosti budućih vladara. Možete zamisliti koliko sam uzbuđena bila tih dana. Naravno, u organizaciji su mi pomagale dvorske dame i vile, a bez najdraže i najsposobnije među njima, moje prijateljice Rite, ne bih uspjela. Kako u svakoj obitelji, tako i u mojoj, postoje oni koji nisu baš dobri. Takav je i moj rođak patuljak Vinny. On mrzi sve oblike za- bave, a posebno Božićne balove i uvijek smišlja nove načine kako svima uništiti lijepe trenutke. Vinny je najstariji sin kralja Grinča. Oni žive u kraljevstvu Svjetlotamno u kojem se svi tren vole, tren svađaju, no vratimo se pripremama za bal. Rita i ja smo sve do zadnjih detalja osmislile. Najsvečaniju dvoranu palače ukrasili smo predivnim dekoracijama iz cijeloga kraljevstva. Bor je blistao okićen svjećicama, krijesnicama i velikim crvenim kuglama. Najbolji kuhari kraljevstva pripremali su najfinija jela, najukusnije kolače i najveću tortu ikada napravljenu, a stolovi, prekriveni najljepšim božićnim stoljnjacima, blistali su svjetlošću tisuća svijeća. Za glazbu smo zadužile najbolji bend patuljaka. Sve je bilo savršeno. Na zabavu su došli svi, od Trnoružice do Cvilidrete. Svi su se uzvanici lijepo zabavljali. Palača je odjekivala smijehom i Božićnom pjesmama. Mirisi kolača miješali su se s ljubavlju i srećom. Činilo se da je ove godine Vinny odustao od svojih zlih namjera, ali to, nažalost nije bila istina. Kucnuo je čas darivanja. Uzbuđeni uzvanici nisu mogli dočekati ovogodišnja iznenađenja. Baš u tom trenutku, moja vjerna prijateljica Rita šapnu- 2. la mi je groznu vijest: «Darova nema!!!» Odmah sam pogledala Vinnya. Jedino je on to mogao napraviti. Mislila sam da je sve propalo. Na sreću, moja je majka primijetila u čemu je problem i razgovarala s Vinnyjem. Nemogavši se oduprijeti njezinim moćima, priznao je što je napravio. Naime, njegov prijatelj, zli patuljak Zon, ušuljao se u dom Djeda Mraza i dok nitko nije gledao u Djedovo je mlijeko ulio napitak Zaspi. Djed je Mraz ispio mlijeko i odmah zaspao. Tako su darovi cijeloga svijeta još uvijek na Sjevernom polu. Moje drage druge vile odmah su pohitale na Sjeverni pol. Svojim vilinskim prahom poništile su djelovanje napitka. Sada vrlo odmoran, Djed Mraz brže nego ikad prije razdijelio je sve darove pa tako i naše. Svi su bili sretni. Naravno svi, osim Vinnya. Zahvaljujući iznimno uspješnom Božićnom balu nagrađena sam moćima moje majke. Sada sam i ja boginja svjetlosti i širim svjetlost dobrote i ljubavi cijelom svijetu. To je bila priča o najvažnijem Božiću moga djetinjstva, a sada svi na spavanje, jer uskoro stiže Djed Mraz! 99 GOGS-i u akciji Zrno po zrno; plod. Ove smo školske godine u suradnji s nositeljem projekta Nastavnim zavodom za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, Službom za mentalno zdravlje, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti i sudionikom u projektu Centrom za odgoj i obrazovanje Slava Raškaj Split te Obrtno- tehničkom školom Split ostvarili projekt Zrno po zrno; plod. V 10 eselimo se izvijestiti Vas, dragi čitatelji, o jednoj od mnogih humanitarnih akcija na koje je Škola za dizajn, grafiku i održivu gradnju Split iznimno ponosna. Ove smo školske godine u suradnji s nositeljem projekta Nastavnim zavodom za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, Službom za mentalno zdravlje, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti i sudionikom u projektu Centrom za odgoj i obrazovanje “Slava Raškaj” Split te Obrtno- tehničkom školom Split ostvarili projekt Zrno po zrno; plod. Projektom Zrno po zrno; plod objedinjene su likovne sposobnosti štićenika Centra za odgoj i obrazovanje ” Slava Raškaj” te znanja i sposobnosti naših učenika što je rezultiralo veselim kalendarom za 2012. godinu. Za sve one koji nisu upoznati s radom Centra za odgoj i obrazovanje Slava Raškaj nekoliko riječi; Centar je ustanova socijalne skrbi. Obuhvaća djecu i mladež s oštećenjem sluha i govora te djecu i mladež s cerebralnim oštećenjima. U okviru centra djeluju: predškolski odgoj, osnovna škola, srednja strukovna škola, rehabilitacija, radne aktivnosti i domski smještaj štićenika. Prezentacija i izložba projekta Zrno po zrno; plod bila je otvorena od 6. prosinca 2011. do Božića u prostorima Škole za dizajn, grafiku i održivu gradnju Split. Izloženo je 13 likovnih radova djece iz Centra za odgoj i obrazovanje “Slava Raškaj”. Promoviran je i kalendar ilustriran izloženim radovima, a mi učenici Škole za dizajn, grafiku i održivu gradnju izložili smo i ponudili na prodaju unikatne radove učenika umjetničkih zanimanja: dizajner unutrašnje arhitekture, aranžersko scenografski dizajner, dizajner keramike i dizajner metala. Cijeli prihod od prodaje namijenili smo potrebitima grada Splita i nadamo se barem u blagdansko vrijeme pomogli im i pokazali da nisu sami. Osmjesi štićenika Centra koje su nam podarili za vrijeme posjeta procesu tiskanja kalendara u našoj školi te novac što smo prodajom svojih radova prikupili i donirali, nova su motivacija za buduće humanitarne akcije. Bal volontera N esebičnost, požrtvovnost, razumijevanje i spremnost pomoći drugima osobine su koje krase svakog volontera. Ti najčešće samozatajni ljudi poklanjaju svoja znanja, vještine i vrijeme svima kojima je pomoć potrebna cijele godine, svake godine bez ikakve naknade za svoj rad osim, naravno, neizrecive zahvalnosti potrebitih. Ipak, kako ne bi njihov rad ostao neprimijećen jedan dan u godini, 5. prosinca posvećen je njima, volonterima. Na Međunarodni dan volontera Udruga Mi- Volonterski centar Split uz potporu Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Grada Splita te hotela Le Meridien Lav organizira, sada već tradicionalno, Bal volontera. Na balu su bili i volonteri naše škole u pratnji psihologinje Andreje Koceić. Tom prigodom su naše volonterke Andrea Klepo, Karla Marić i Milena Vrgoč, učenice g3m razreda, preuzele zahvalnice što ih je dobila naša škola. Zahvalu za volonterski rad uputili su nam Centar za odgoj i obrazovanje ’’Slava Raškaj’’ Split i Dječji dom ’’Maestral’’. Zahvalnica je priznanje svega što su učenici uz potporu svih djelatnika škole postigli na ovom altruističkom području, ali i motivacija daljnjem kontinuiranom volonterskom radu. 11 GOGS-i u akciji RAD NA DAR učenici škole za dizajn, grafiku i održivu gradnju kroz praktičnu nastavu su uređivali kliniku za neurologiju 12 Đaci za peticu Učenici Škole za dizajn, grafiku i održivu gradnju s ravnateljem Ivanom Kovačevićem te profesorom prakse Zdravkom Čovićem Bilo je zabavno, dobivali smo marendu i izučili zanat Učenici su junaci ovog projekta i da njih nije bilo kao i djelatnika Tehničke službe KBC-a Split, Klinika za neurologiju zasigurno još uvijek ne bi bila integrirana u jednu cjelinu - kazao je jučer dr. Dujomir Marasović prilikom otvaranja nove jedinice Klinike za neurologiju na Firulama Piše Ivica Marković Snimio Paun Paunović / CROPIX U čenici Škole za dizajn, grafiku i održivu gradnju iz Splita sa svojim ravnateljem Ivanom Kovačevićem na čelu pravi su heroji i mogu biti uzor hrvatskoj mladosti, oni su junaci ovog projekta i da njih nije bilo kao i djelatnika Tehničke službe KBC-a Split, Klinika za neurologiju zasigurno još uvijek ne bi bila integrirana u jednu cjelinu na Firulama kazao je jučer dr. Dujomir Marasović, ravnatelj KBC-a Split, prilikom otvaranja nove jedinice Klinike za neurologiju u bolnici na Firulama, na mjestu stare Ginekologije. Kada je Ginekologija preseljena u nove prostorije, u glavnoj zgradi KBC-a na Firulama ostao je velik, prazan prostor. Kako je Klinika za neurologiju radila na dva lokaliteta (Križine i Firule), potrošiti da je ovaj odjel uređivala neka od građevinskih tvrtki. Bolnica je kupila sav potreban materijal, a učenici su bolnici darovali svoj rad. Sada je Neurologija ujedinjena na Firulama, a pacijentima, kao i osoblju Klinike bit će puno jednostavnije raditi i boraviti u bolnici. Za dva do tri dana svi će pacijenti s Križina biti preseljeni na novi odjel na Firulama. Od danas više nema potrebe neurološke bolesnike prevoziti iz jedne u drugu zgradu bolnice. Sada im je sve na jednome mjestu zaključuje dr. Marasović. U ime Klinike za neurologiju na novim prostorima zahvalio je dr. Ivo Lušić, predstojnik Klinike za neurologiju. Ostvarili smo našu dugogodišnju viziju, koja je sada postala stvarnost. Sada će na Odjelu za neurologiju biti puno kvalitetnija skrb za pacijente, a u mnogome će biti lakše i organizirati posao zaključio je dr. Lušić. Kliniku su svečanim rezanjem vrpce otvorili učenik Mate Biljelić i ravnatelj škole Ivan Kovačević. Klinika za neurologiju je na ovaj način dobila nova 32 kreveta i s intenzivnom njegom sada imaju ukupno 75 kreveta. U sklopu novootvorene jedinice bit će i dnevna bolnica. Kako je rekao ravnatelj Marasović, neurološki pacijenti koji leže na Križinama bit će tijekom ovoga vikenda prebačeni na Firule. što je stvaralo teškoće u normalnom funkcioniranju Klinike, ravnateljstvo KBC-a odlučilo je cijeli odjel s Križina preseliti na Firule. Bolnica uštedjela 1,5 milijuna kuna No, problem su bile financije. Za projekt uređenja dijela stare Ginekologije i pretvaranja u Neurologiju bila su potrebna najmanje dva milijuna kuna. Kako bolnica nije imala novca, iznađeno je rješenje: učenici Škole za dizajn, grafiku i održivu gradnju pristali su raditi na uređenju ovog odjela, a taj im se rad vodio kao praktična nastava. Radili su po dva dana tjedno, u vrijeme kada im se i održavala praktična nastava. -Takav način rada dobro je došao ovim divnim učenicima koji su na taj način izučili svoj zanat, a bolnici je njihov dar došao odlično jer je uštedjela velika novčana sredstva. Računam da smo ovako uštedjeli oko 1,5 milijuna kuna, koje bismo morali Kliniku su svečanim rezanjem vrpce otvorili učenik Mate Biljelić i ravnatelj škole Ivan Kovačević Uvijek spremni pomoći •• Radili smo više od godine dana, dobro smo izučili svoj zanat i bija nam je gušt pomoć splitskoj bolnici na ovaj način. Bez naših profesora ne bismo puno napravili, oni su nas učili tajnama zanata. Svaki dan, kada smo radili na Klinici, dobivali smo marendu od bolnice i taj nam je posao prošao u zabavi i druženju. Opet ćemo pomoći kada se od nas to bude tražilo rekli su uglas učenici koji su radili na uređenju Klinike. Među njima je bilo keramičara, zidara, soboslikara... i svaki put kada im je bila praksa, provodili su je u bolnici radeći za opće dobro. Naša je škola i prije radila na sličnim projektima. Radili smo na Klinici za plućne bolesti, na Klinici za dječje bolesti, u ‘Maestralu’, ‘Lastavici’... Ponosimo se našim učenicima rekao je Ivan Kovačević, ravnatelj škole. U posjeti Centru za odgoj i obrazovanje Juraj Bonači Split Svjesni važnosti odgojne komponente u razvoju svakog pojedinca Škola za dizajn, grafiku i održivu gradnju Split uvjek je spremna pomagati, o čemu nam svjedoči i nedavna donacija prijekopotrebnoga alata radionici Centra za odgoj i obrazovanje „Juraj Bonači“. Centar se bavi odgojem , obrazovanjem i rehabilitaciom djece, mladeži i odraslih osoba s intelektualnim i tjelesnim poteškoćama. Organizatori i realizatori donacije, učenici 4.a razreda, s razrednikom Zoranom Čulićem, posjetili su prostorije Centra. Osoblje i korisnici ljepo su ih primili, pokazali im školu, proveli ih radionicama za tehničku, likovnu, keramičku djlatnost i upoznali s grupom maslinara. Ispunjeni ljepim dojmovima učenici 4.a razreda nadaju se da če njihova donacija osigurati bolje mogućnosti napretka korisnicima Centra ta da suradnja neće na ovome stati. Tema broja Europska unija Europska unija Geslo: In varietate concordia (Latinski: Sloga u različitosti) Piše_Jure Mihanović_g1.a Završetkom pregovora i približavanjem ulaska Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije te ponukan različitim stavovima što možemo čuti ili pročitati u medijima odlučio sam saznati više informacija o toj temi. Sve što sam saznao želim podijeliti s vama dragi čitatelji. Što je Europska unija? 14 Europska unija (kratica EU) je jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo1951. godine između šest država (Belgije,Francuske, Njemačke, Italije Luksenburga i Nizozemske). Europska unija formalno je uspostavljena 1. studenoga 1993 godine stupanjem na snagu Ugovora o Europskoj uniji (poznatijiem kao Ugovor iz Maastrichta). Europska unija danas broji 27 država članica. Prostire se na 4.325.675 km, a u njoj živi oko 496 milijuna stanovnika. U Europskoj uniji je 24 službena jezika. Države članice Europske unije su: Austrija, Belgija, Bugarska, Cipar, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Irska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Mađarska, Malta, Nizozemska, Njemačka, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švedska, Ujedinjeno Kraljevstvo. Kratak povijesni pregled nastanka i razvoja Europske unije 19.rujna 1946. - govor Winstona Churchilla u Zurichu. Prijedlog za formiranje Sjedinjenih Država Europe 9.svibnja 1950. - Robert Schuman francuski ministar vanjskih poslova predlaže ujedinjavanje francuske i njemačke industrije ugljena i čelika pod zajedničku vlast. Taj dan se uzima kao Dan Europe 18.travnja 1951. - u Parizuje potpisan Pariški ugovor o osnivanju Europske zajednice za čelik i ugljen. Ugovor je stupio na snagu 25.srpnja 1952 godine. 25.ožujka1957. - potpisan Rimski ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice i Europske zajednice za atomsku energiju 1.siječnja1958. - Rimski ugovor stupio na snagu. Konstituirana Komisija i izabran prvi predsjednik Walter Hallstein 19.ožujka 1958. - održana prva sjednica Europskog parlamenta. Prvi predsjednik Robert Schuman. 1.srpnja 1968 - uspostavljena carinska unija 7.veljače 1992. - potpisan Ugovor o Europskoj uniji u Maastrichtu (stupio na snagu 1.studenoga 1993.) 1.siječnja 2002. - uvođenjeeura u 12 država tzv. Euro-zone Struktura europske unije Ugovorom o Europskoj uniji uspostavljena je trojaka struktura Europske unije, koja se često opisuje pomoću pročelja antičkog grčkog hrama trima stupovima, a stupovi se međusobno razlikuju po naravi suradnje u njihovom okviru među državama članicama: Prvi stup tvore već ranije osnovane Zajednice: Europske zajednice za čelik i ugljen (skraćeno EZUČ), koja je prestala postojati 2002. godine, Europska ekonomska zajednica (skraćeno EEZ) te Europske zajednice za atomsku energiju (skraćeno EUROATOM). Europska unija i Republika Hrvatska Drugi stup sastoji se od suradnje država članica u području Zajedničke vanjske i unutarnje politike (engl. Common Foreign and Security Policy). Jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske je Treći stup sastoji se od suradnje država članica u području ulazak u punopravno članstvo Europske unije. Hrvatska je podnijela pravosuđa i unutarnjim poslovima (engl. Justice and Home zahtjev za punopravno članstvo 21. veljače 2003. godine, a službeni Affairs), kako je to izvorno definirano Ugovorom iz Maastrichta. status kandidata za članstvo u EU dobila je 18. lipnja 2004. Pristupni On je preimenovan 1997. Ugovorom iz Amsterdama u Policijsku pregovori, koji su trebali započeti u ožujku 2005., odgođeni su, a kao i pravosudnu suradnju u kaznenim predmetima (engl. Police and uvjet za početak pregovora istaknuta je potpuna suradnja s Haškim Judicial Cooperation in Criminal Matters) jer je dio poslova prebačen sudom za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije. u prvi stup (pravosudna suradnja u Pregovori su službeno otvoreni 3. građanskopravnim pitanjima i pitanja listopada 2005. godine, nakon što je imigracije, viza i azila). O ovako važnom pitanju za glavna haška tužiteljica potvrdila potpunu Samo je prvi stup nadnacionalni. To Hrvatske s Haškim sudom. našu zemlji prvenstveno se suradnju prvenstveno znači da u procesu donošenja Pregovori o članstvu u Europskoj trebamo dobro informirati, uniji podijeljeni su u nekoliko faza. odluka država može ostati preglasana, a da odluka ipak bude donesena i zatim razmisliti, svoja razmi- Prva faza, analiza usklađenosti obvezuje i državu koja se protivila njenom zakonodavstva zemlje kandidata s šljanja podijeliti s najmilijima, europskim propisima (tzv. screening) donošenju. S druge strane to znači da su norme nastale na europskoj razini izravno čuti i njihovu argumentaciju i započela je nakon otvaranja pregovora postaju sastavnim dijelom unutrašnjih (20. listopada 2005. godine), i trajala je trezveno donijeti odluku. pravnih poredaka svake države članice, a godinu dana (završila je18. listopada mogu i izravno stvarati prava za pravne i 2006.). Nakon screeninga, započeli su fizičke osobe. Osim toga, u internom pravu pregovori. Republika Hrvatska otvorila države članice zauzimaju hijerarhijski status viši od nacionalnog je sva poglavlja i već privremeno zatvorila njih trideset. Pregovori prava. Ta obilježja nadnacionalnosti u druga dva stupa nisu prisutna, se fokusiraju na uvjete pod kojima će država kandidatkinja usvojiti, odluke se donose jednoglasno, a njihovi učinci u internom pravu ovise implementirati i izvršavati acquis communautaire(odnosno pravnu o spremnosti država članica da ih provedu. stečevinu Europske unije). Inače, o sadržaju pravne stečevine nema Trojaka se struktura EU zadržala do danas, usprkos kasnijim pregovora jer se pregovori temelje na načelu da svaka država izmjenama Ugovora iz Maastrichta: Ugovorom iz Amsterdama 1999., kandidatkinja tijekom pregovora mora usvojiti cjelokupnu pravnu i Ugovorom iz Nice 2003. Unija sastavljena od tri stupa nestat će kada stečevinu. stupi na snagu Ustavni ugovor EU. Nakon više od osam godina od podnošenja zahtjeva za članstvo te Najvažnije institucije Europske unije su: gotovo šest godina pregovaranja, 10. listopada 2011., Jose Manuel Vijeće EU ili poznatije kao Vijeće ministara EU. Vijeću ministara Barosso je u ime Europske komisije predložio zatvaranje pristupnih pomaže u radu Odbor stalnih predstavnika (COREPER). pregovora s Hrvatskom. Tu je odluku 24.lipnja iste godine podržalo Europska komisija i Europsko vijeće pozivajući na zatvaranje preostalih pregovaračkih Europski parlament poglavlja do kraja lipnja 2011. te na potpisivanje pristupnog ugovora Europski sud pravde, koji uključuje i Sud prvog stupnja s Hrvatskom do kraja iste godine. Europsko vijeće koje i nije tijelo (kvaziinstitucija), već sastanak na 1.srpnja 2013 godine ciljani je datum ulaska u članstvo EU koji je vrhu (summit) šefova država ili vlada država članica i predsjednika predložila Komisija. Republika Hrvatska trebala bi postati 28. članica Europske komisije. Europske unije. 15 Nepismenost u 21. stoljeću Pojedina poglavlja: 16 Poglavlje 1. - Sloboda kretanja roba Poglavlje 2. - Sloboda kretanja radnika Poglavlje 3. – Pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga Poglavlje 4. - Sloboda kretanja kapitala Poglavlje 5. - Javne nabave Poglavlje 6. – Pravo trgovačkih društava Poglavlje 7. – Pravo intelektualnog vlasništva Poglavlje 8. - Tržišno natjecanje Poglavlje 9. – Financijske usluge Poglavlje 10. – Informacijsko društvo i mediji Poglavlje 11. - Poljoprivreda i ruralni razvitak Poglavlje 12. - Sigurnost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika Poglavlje 13. - Ribarstvo Poglavlje 14. – Prometna politika Poglavlje 15. – Energetika Poglavlje 16. - Porezi Poglavlje 17. – Ekonomska i monetarna politika Poglavlje 18. – Statistika Poglavlje 19. - Socijalna politika i zapošljavanje Poglavlje 20. – Poduzetništvo i industrijska politika Poglavlje 21. – Trans-europske mreže Poglavlje 22. - Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata Poglavlje 23. - Pravosuđe i temeljna ljudska prava Poglavlje 24. - Pravda, sloboda i sigurnost Poglavlje 25. - Znanost i istraživanje Poglavlje 26. – Obrazovanje i kultura Poglavlje 27. - Okoliš Poglavlje 28. – Zaštita potrošača i zdravlja Poglavlje 29. – Carinska unija Poglavlje 30. – Vanjski odnosi Poglavlje 31. - Vanjska, sigurnosna i obrambena politika Poglavlje 32. – Financijski nadzor Poglavlje 33. – Financijske i proračunske odredbe Poglavlje 34. - Institucije Poglavlje 35. - Ostala pitanja Najviše je nepismenih u Aziji, najnepismenije je stanovništvo Afrike, jer pojedine države imaju iznimno visoku stopu nepismenosti. Oko 20% svjetske populacije je nepismeno ili oko 774 milijuna nepismenih osoba i danas živi na svijetu. Piše_Jure Mihanović_g1.a Što javnost misli o ulasku Hrvatske u Europsku uniju? Prema tvrdnjama Vladinih ustanova, istraživanja javnog mnijenja o stavu građana prema Europskoj uniji 2011. godine, opće mišljenje građana o Europskoj uniji bilo je uglavnom pozitivno (preko 55%). 77% građana bilo je za uključivanje u EU, a protiv je bilo 8% građana, dok je 15% bilo neodlučno (izvor: MVPEI). Ispitivanja kojima raspolažu subjekti koji ne provode Vladinu politiku, pokazuju sasvim druge rezultate, po kojima potpora građana RH ulasku u EU nije nikad prelazila 25%. Argumente onih koji se zalažu i onih koji se protive ulasku Hrvatske u Europsku uniju različiti su. Navest ću one koji meni djeluju kao najvažniji. Razlozi koje stanovnici Republike Hrvatske navode protiv Europske unije: Prvenstveno se bojimo onoga što nam je nepoznato pa je najveći razlog protivljenju neinformiranost građana. Mnogi se jasno sjećaju velike i mukotrpne borbe u Domovinskom ratu za neovisnost Republike Hrvatske pa je prisutan strah od neke nove zajednice naroda, odnosno strah od gubitka nacionalnog identiteta i suvereniteta Republike Hrvatske. Europsku uniju potresaju ekonomski problemi pa je nekima to razlog protivljenja Europskoj uniji. Razlozi koje stanovnici Republike Hrvatske navode za Europsku uniju: Kao mala zemlja u globalnom svijetu imamo jedino šansu u bliskoj suradnji s velikima što nam omogućuje članstvo u Europskoj uniji. Najčešće mladi u Europskoj uniji vide neiscrpne mogućnosti u poboljšanju svojih života na različitim područjima kao što su putovanja bez viza na području Europske unije, nove mogućnosti obrazovanja izvan Hrvatske, a na kraju i zapošljavanje u europskim zemljama. Velike promjene u izradi i provođenju zakona u procesu pregovora također daju zeleno svjetlo Europskoj uniji. Naveo sam sve spoznaje do kojih sam došao. Naravno u Europskoj uniji ne teče med i mlijeko, ali nije niti zona sumraka. Moj je zaključak; O ovako važnom pitanju za našu zemlji prvenstveno se trebamo dobro informirati, zatim razmisliti, svoja razmišljanja podijeliti s najmilijima, čuti i njihovu argumentaciju i trezveno donijeti odluku. Zaokupljeni dnevnim obvezama, okrenuti sami sebi i svojim problemima, često zdravo za gotovo uzimamo vještine što nesvjesno svakodnevno upotrebljavamo i tako si olakšavamo život. Potaknut meni začuđujućim podatkom o broju nepismenih ljudi iz popisa stanovništva 2001. godine u Republici Hrvatskoj, jer podatci iz 2011. još nisu dostupni, odlučio sam podrobnije istražiti ovaj problem. Prvo je potrebno razjasniti što podrazumijevamo pod pojmom nepismenosti.Nepismenost ili analfabetizam je nepoznavanje pisma, neupućenost u vještinu čitanja i pisanja. Kriterij po kojem se neka osoba svrstava u nepismeno stanovništvo različit je od države do države. Negdje se smatra da je osoba nepismena ako ne zna čitati ili pisati, a negdje ako ne zna čitati i pisati. U nekim državama, kao što su Japan Hong Kong iGvajana, osoba se smatra nepismenom ako ne posjeduje osnovno obrazovanje Tijekom popisa stanovništva u Hrvatskoj pitanje o pismenosti postavljalo se osobama koje se nisu školovale ili su imale završeno manje od četiri razreda osnovne škole, a starije su od 10 godina. Smatra se da je osoba pismena ako je izjavila da zna pročitati i napisati neki uobičajeni tekst. Pritom je svejedno o kojem jeziku ili pismu je rijeć. UNESCO svojom rezolucijom iz 1958. preporučuje da se nepismenima nazivaju ljudi koji ne znaju pročitati ili napisati jednostavan tekst u vezi sa svakidašnjim životom. Najviše je nepismenih u Aziji, najnepismenije je stanovništvo Afrike, jer pojedine države imaju iznimno visoku stopu nepismenosti. Oko 20% svjetske populacije je nepismeno ili oko 774 milijuna nepismenih osoba i danas živi na svijetu. Svjetski dan pismenosti obilježava se svake godine 8. rujna, a cilj mu je upozoriti na problem nepismenosti. Utemeljio ga je UNESCO davne 1967. kako bi promovirao važnost pismenosti. U Hrvatskoj je val opismenjavanja počeo1945 kada je započet proces obveznog školovanja. Prema popisu iz 2001. godine nepismeni u Hrvatskoj čine 1.8 % stanovništva. Uz problem nepismenosti moram ukazati i na problem informatičke nepismenosti koja je u današnjem, Internetu zahvaljujući, globalno umreženom svijetu jednako važan. Pokušajte zamisliti jedan dan života bez mogućnosti pisanja, čitanja, bez računala, dan u kojem su vam uskraćene blagodati tih nama tako jednostavnih i sveprisutnih vještina. Ako ništa drugo, možda će vam nakon ovih podataka biti barem malo lakše sjesti uz knjigu i naučiti nešto ili pročitati još koju stranicu lektire. 17 Hrvatska 2011. godine Domovinski rat Samostalna Republika Hrvatska nije odgovarala svima što 2011. godina iznimna je po mnogim važnim obljetnicama od kojih možemo istaknuti;150 godina od smrti znamenitoga književnika i oca hrvatske himne Antuna Mihanovića. 20 godina od osamostaljenja Republike Hrvatske, ali i 20 godina od početka Domovinskoga rata te pada Vukovar. Antun Mihanović 18 Rođen je u Zagrebu, 10. lipnja 1796. godine. Po završetku studija prava u Beču obnašao je razne dužnosti u vojnoj i političkoj službi u Hrvatskoj i inozemstvu. U Mihanoviću raste domoljublje i ljubav prema hrvatskom jeziku kao jedinom jeziku Hrvata. Piše brošuru Reč domovini od hasnovitosti pisanja vu domorodnom jeziku. U tom važnom spisu, koji se pojavio prije Ilirskog preporoda, Mihanović za hrvatski jezik traži mjesto koje su svojim jezicima dali drugi narodi. To je bio prosvjed protiv tuđinskih jezika, jer je smatrao da se narodnim jezikom najbolje može izraziti i samo se na njemu može temeljiti narodna kultura. Neprolaznu slavu stekao je pjesmom Horvatska domovina. Predivni stihovi o ljepoti svih hrvatskih prostora čine se još većima i zaslužnijima imamo li na umu da su stvoreni u vrijeme kad je Hrvatska ležala u dubokom snu i kad je Gaj na sve strane tražio među malobrojnim hrvatskim piscima suradnike u mukotrpnoj borbi za hrvatsku riječ. Mihanovićeva Horvatska domovina bila je jedan od prvih priloga domoljubnim nastojanjima Ljudevita Gaja, koji je pjesmu objavio u Danici 14. ožujka 1835. Hrvatski narod vječnu zahvalu Antunu Mihanoviću iskazao je krajem 19. stoljeća kada dio stihova Horvatske Domovine pod imenom Lijepa naša postaje hrvatska himna. Antun Mihanović umro je 14. studenoga 1861. u Novim Dvorima nedaleko Klanjca. 2011. godine Danas u samostalnoj, demokratskoj Hrvatskoj, državi na pragu Europske unije prisjećamo se velikana hrvatske povijest. Učeći o njima i slaveći njihove uspjehe mi učenici Škole za dizajn, grafiku i održivu gradnju Split odajemo počast svima koji su se borili perom ili puškom u ruci za hrvatski jezik, mir i naša bezbrižna djetinjstva u Republici Hrvatskoj. Slava Vam i neka je laka hrvatska zemlja svima koji su živote položili na oltar domovine! Samostalnost Republike Hrvatske Na tlu Republike Hrvatske pronalazimo znakove života još iz kamenog doba, a hrvatski je narod na ovom području od 7. stoljeća. Iako su u povijesti ostala zabilježena slavna imena hrvatskih knezova i kraljeva, ulaskom u uniju s Mađarima Hrvati gube samostalnost. Prolazila su stoljeća u kojima smo se u različitim zajednicama naroda pokušavali izboriti za ravnopravan položaj, ali je taj cilj ostao neostvaren sve do 1990. godine. Na prvim demokratskim izborima 1990. godine premoćnu pobjedu ostvaruje HDZ predvođen dr. Franjom Tuđmanom, te se 30. svibnja konstituira višestranački Sabor. Referendumom održanim 19. svibnja 1991. većina od 93.24% birača opredjeljuje se za samostalnu i neovisnu državu. Slijedom te odluke Sabor RH je 25. lipnja 1991. donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske. Neuspjehom u rješavanju jugoslavenske krize 8. listopada 1991. godine raskidamo sve državnopravne sveze s dotadašnjom SFRJ. Tako se ostvaruje višestoljetni san o samostalnosti hrvatskog naroda. je rezultiralo nezamislivom agresijom. Mučenja, ubijanja nedužnih civila, koncentracijski logori… Europa je smatrala dijelom crne strane povijesti Drugoga svjetskoga rata, ali na veliku žalost Hrvatske i njezinih stanovnika povijest se ponovila. Domovinski je rat bio obrambeni rat za neovisnost i cjelovitost hrvatske države protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga - ekstremista u Hrvatskoj, JNA te Srbije i Crne Gore. Najveći simbol vladavine bezumlja i dna ljudskosti, ali i hrabrosti, požrtvovnosti, vjere i junaštva grad je Vukovar. Maleni grad na istoku Hrvatske iskazao se kao najveći heroj Domovinskoga rata. Iako su vođe neprijateljskih snaga očekivali tek neznatan otpor stanovnika Vukovara i brzo osvajanje okolnih područja, naišli su na njima neshvatljivu obranu vojno neobrazovanoga i slabo naoružanoga stanovništva. Nadljudskim naporima hrvatski su vojnici mjesecima odolijevali neprijateljskim napadima i tako omogućili ostatku Hrvatske organizaciju obrane i naoružavanje, ali naposljetku 18. studenoga 1991. godine Golijat je nažalost pobijedio Davida. Osveta je bila nemilosrdna. Ulicama potpuno razorenoga grada tekla je krv najvećih junaka Hrvatske. I danas, 20 godina poslije obnovljeni Vukovar i cijela Hrvatska u koloni sjećanja odaju počast teškim danima pada Vukovara i svima koji su poginuli ili nestali u vihoru zla. 19 Literarni radovi Volim te Piše_Ana Šušnjara_g1.b Piše_Mirna Savić_1.b Molitva Piše_Anđela Jerković_1.b 20 Dragi Bože, hvala ti na ovom životu Što si mi ga darovao, Hvala ti na zdravlju, obitelji i prijateljima! Hvala ti što si mi podario razum i vjeru! Hvala ti na svemu! Molim te Bože još da mi oprostiš grijehe sve, Što sam počinila bez potrebe. Žao mi je zbog toga Bože, Obećavam ispravit ću sve što se može! Hvala ti što pažljivo slušaš molitve moje, Jer molim za obitelj i prijatelje svoje. Reci mi Napredak, što je to?! Kad pogledam te, ja izgubim dah, Tad izgorim sva i pretvorim se u prah. Ne mogu reći da mi nije stalo Jer duboko u sebi znam; Volim te budalo! Kad zatvorim oči, čujem tvoj glas I sjetim se svega što bilo je između nas. Tad zaplačem gorko i pokrijem oči, U nadi da ću te sanjati i ove noći. Želim te zagrliti barem kroz san, Jer ti u stvarnosti ne mogu reći ni; Dobar dan! I ta muzika tiha što me tako boli, I ta pjesma bez riječi, to je kraj… U tmini ove noći, shvaćam sve, Ne mogu bez tebe i volim te! Koliko ? Piše_Mirna Savić_1.b Koliko suza je otišlo u mrak, Dok je moja duša sanjala da je život lak? Koliko je ptica otišlo, u mladost, Otišlo u slobodu, mir i čistu radost? Koliko je želja ispunjeno bilo dok sam ja jako, Kao najsjajniji žar, Čekala samo jednu malu stvar? Koliko je putasunce obišlo sve ljude i raj, A ja sam, u nadi, čekala njegov sjaj? Ne mogu ni nabrojati što moje srce traži, Al možda su ipak ljubav i sreća dvije velike laži?! Zašto ima tako puno zatrovanih ljudi? Zašto svijet govori o velikom napretku, Kada još živimo u «srednjem vijeku»? Zašto trujemo ovaj planet? Zašto od neiskvarene djece izrastamo u Stare izopačene barabe Koji uništavaju živote budućim generacijama? Dopustili smo da se svijet sruši, Zakomplicirali smo sve do tih granica Da će naraštaji biti zapleteni u ovom gordijskom čvoru. Čovjek se postupno razvijao. Mijenjao je svoje razmišljanje, izgled, svoj okoliš… Budili su se osjećaji, Počeo je cijeniti svoju obitelj, razvijati prijateljstva… Čovjekov razvoj prolazio je kroz različita razdoblja. Pojedina su bila iznimno teška, Ali se izborio i nastavio put do vrhunca. Čovječanstvo je težilo ravnopravnosti, Trenutku kada nitko nikoga neće osuđivati, Kada ćemo se međusobno poštivati… Što ste postigli, dragi prijatelji? Zar ste uistinu samo čudovišta, Strvinari koji jedino mare za današnji plijen? A onda preokret! Prema riječima znalaca, Tada se dogodio pravi napredak, Stvorena je civilizacija. Ljudi su razvili tehnologiju, Brojne proizvode koji pomažu čovjeku. I tako sve do danas. Odjednom, Kada vas naposljetku napuste, oni koji su u prkos svemu ostali ljudi, shvatit ćete da život nije veliki shopping-centar u kojem nezasitno grabite stvari i kupujete lažna prijateljstva. Više ništa nije važnije od bogatstva! Samo su nam važni predmeti kojima se možemo hvaliti. Često čujemo riječi: «Što će susjedi misliti?» Zapostavili smo istinske vrijednosti, Odnose s našim bližnjima. Rođenjem nam je dano nešto prekrasno, A mnogi to ne mogu cijeniti, poštivati… Čini li roditelja dobrim roditeljem Kupovina najnovijeg mobitel, računala, automobila… A pri tome ne može poslušati što dijete želi reći, A pritom zaboravljaju običan zagrljaj?! Je li to iskrena ljubav? Na kraju života reći ćete: «Eh, da se mogu vratiti postupio bih bolje!» Ali tada će biti kasno!!! Zato, probudite se I napokon počnite sebe i okolinu mijenjati Već danas, odmah! Idemo li naprijed Ili se velikim koracima vraćamo U tminu ljudskosti? Ne dozvolite da bude prekasno! Piše_Ana Šušnjara_g1.b Bezbrižnost djetinjstva Piše_Anđela Jerković_1.b Eh, to su bili dani, Jer nikada nismo bili sami. To je bilo ludo; Na ulici smo se igrali, skrivali, Svoje bajkovite svjetove snivali… Sada je pusto, Jer od kada smo narasli, Svi su nekamo otišli. Nikoga više nema, Kao da se oluja sprema. Eh, to su bili dani! Svi na ulici vani, Loptom se igrali, Ponekad, priznajem, i svađali, Ali kada bismo se mirili, Sreći nije bilo kraja, Automobili bi u prolazu svirali, A mi bi to u radosti ignorirali. Eh, to su bili dani! 21 mr rija tel j ! kŠ vej k vo jni i -.- uo dg lad No vi p it ć z Zd r a vi ca Ala u re ar ez i odmorit . sam to ja, a um Ša oja m je Pozeri ;) bi malo n To A tribalo M al lt u ok Ni je pa ou telj obi ile :D amist n e s smo ljev sk a Kra na pa st o / :) me o h i \O luđ t ee w s jsm Na me o H P R A H A a Ala št eb :P ne ti aš r ty pa n ur zija Pe n tnju! Osjetio je prije EKSKURZIJA 2011. cu dn i