POŠTARINA
PLA»ENA
U POŠTI
10 000
ZAGREB
Zagreb, 8. ožujka 2013. • Broj 420 • Cijena 9 kuna
One su
među nama
2
Doga¿aji
Tripartitni socijalni dijalog
Nastavak
prema
Sporazumu
Gospodarsko-socijalno vije¾e (GSV) završilo je sjednicom, održanom 28. sijeÀnja, rad u dosadašnjem sastavu jer
se, prema novom Zakonu o ‘reprezentativnosti’, u idu¾a dva
mjeseca treba dovršiti utvrÂivanje reprezentativnosti sindikalnih središnjica i udruga poslodavaca te potom formirati
novi GSV.
Kako u vremenu do formiranja novoga GSV-a ne bi došlo
do vakuuma u socijalnom dijalogu, predstavnici Vlade, sindikalnih središnjica (SSSH, NHS-a i URSH) i Hrvatske udruge
poslodavaca sklopili su 19. veljaÀe u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava Sporazum o suradnji Vlade Republike Hrvatske s udrugama sindikata i poslodavaca više razine.
Minimalna pla»a
Iako je prošle godine postignut kompromis o novom Zakonu o minimalnoj
pla¾i, s izuzetkom poslodavaÀke strane,
koja se opirala bilo kakvome pove¾anju,
Vlada je poÀetkom 2013. godine sindikalnim partnerima predložila novi prijed-
Sporazumom se ureÂuje postupak i naÀin suradnje potpisnika Sporazuma pri usuglašavanju stavova u odnosu na
pojedine strateške, normativne i druge akte koje Vlada Republike Hrvatske, kao predlagatelj, upu¾uje u zakonodavnu
proceduru u Hrvatski sabor. Prema odredbama Sporazuma,
Vlada ¾e, meÂu ostalim, prema iskazanom interesu socijalnih partnera - potpisnika Sporazuma, ukljuÀiti njihove struÀnjake u radne skupine resornih ministarstava zaduženih za
izradu nacrta strateških dokumenata, prijedloga zakona i
drugih akata, te im pravodobno dostavljati nacrte strateških
dokumenata, zakona i drugih akata na oÀitovanje prije usvajanja na sjednici Vlade RH.
za rad, najkasnije do donošenja Državnog proraÀuna za idu¾u godinu. Ministar
nadležan za rad prijedlog ¾e dati nakon
konzultacija sa socijalnim partnerima,
imaju¾i u vidu preporuke Europske socijalne povelje o postupnom uve¾anju
iznosa minimalne pla¾e u Republici Hrvatskoj, s ciljem da udio neto minimalne
pla¾e u prosjeÀnoj neto pla¾i dostigne 50
za statistiku, temeljem Zakona o minimalnoj pla¾i („Narodne novine”, broj
67/08.), objavio za razdoblje od 1. lipnja
2012. godine do 31. svibnja 2013. godine
(„Narodne novine”, broj 60/12.).
- PoÀetni zahtjev SSSH bio je pove¾anje
od 9,5 posto, no iako s dogovorenim postotkom ne možemo biti u potpunosti zadovoljni, dogovoreno pove¾anje je, u sadaš-
Pove»anje za 6,2 posto
log prema kojemu ¾e minimalna pla¾a,
umjesto dogovorenih 5,8 posto, rasti za
6,2 posto i iznositi 2.984,78 kuna bruto.
Razlog takvome novom prijedlogu je pove¾anje indeksa potrošaÀkih cijena u
2012. godini za 3,4 posto. Prije se raÀunalo sa starim podacima od 3,1 posto.
Sukladno KonaÀnome prijedlogu Zakona o minimalnoj pla¾i, iznos minimalne pla¾e u 2014. i svakoj sljede¾oj godini
Uredbom utvrÂuje Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog ministra nadležnog
posto. Kolektivnim ugovorom može se
iznimno ugovoriti minimalna pla¾a u iznosu manjem od iznosa propisanog Uredbom, ali tako ugovorena minimalna pla¾a ne bi mogla biti manja od devedeset
pet posto iznosa propisanog Uredbom.
Visinu minimalne pla¾e za 2013. godinu Uredbom ¾e utvrditi Vlada Republike
Hrvatske u roku petnaest dana od dana
stupanja na snagu Zakona. Do stupanja
na snagu Uredbe primjenjivat ¾e se iznos
minimalne pla¾e koju je Državni zavod
njim uvjetima, ponajprije u gospodarstvu,
pomak ka cilju da minimalna pla¾a u RH
dosegne razinu 50 posto prosjeÀne pla¾e,
komentirao je predsjednik SSSH Mladen
Novosel. On naglašava kako se primjena
izuze¾a odnosi na sve gospodarske subjekte, jer se ne spominju odreÂene djelatnosti na koje se odnosi izuze¾e, a mogu
ih dogovarati iskljuÀivo reprezentativni
sindikati s poslodavcem, putem kolektivnog pregovaranja. Poslodavac ne može
odluku donijeti jednostrano.
3
Doga¿aji
Izmjene i dopune Zakona o radu
Završena prva
Izmjenama i dopunama Zakona o radu pristupilo se zbog
potrebe usklaÂivanja s pravnom steÀevinom Europske Unije,
konkretno izmijenjenom Direktivom o europskim radniÀkim vije¾ima (revidirana D. 2009./38/EZ) koja je u EU usvojena nakon
donošenja novoga Zakona o radu, 2009. Uz to podruÀje, u prvoj
fazi rada na izmjenama i dopunama, izmijenjene su još neke
odredbe Zakona o radu o kojima su se socijalni partneri i Vlada
RH uspjeli usuglasiti (u radu su sudjelovali Ministarstvo rada i
mirovinskog sustava, Hrvatska udruga poslodavaca na strani
poslodavaca, a na strani sindikata Àetiri sindikalne središnjice:
Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisni hrvatski sindikati, Matica hrvatskih sindikata i Udruga radniÀkih sindikata Hrvatske). Dogovoreno je:
3. Zamjenski odmor
1. Uskla¿ivanje s Direktivom o europskim
radni½kim vije»ima
4. Zamjenski odmor u sezonskim poslovima
U izuzetnim situacijama u odreÂenim sektorima mogu¾e je
dnevni odmor dati u vremenu kra¾em od zakonskih 12 sati, ali
ne kra¾em od osam sati i to tako da se radniku mora omogu¾iti
korištenje zamjenskog odmora odmah po okonÀanju razdoblja
koje je proveo na radu zbog kojeg je koristio kra¾i odmor. No,
valja napomenuti kako taj izuzetak, odnosno tu odredbu, nije
mogu¾e neposredno primijeniti iz Zakona o radu ve¾ samo ako
se tako ugovori kolektivnim ugovorom.
Dogovoreno je da ¾e Ministarstvo rada i mirovinskog sustava
nakon šest mjeseci primjene te odredbe izvijestiti o kolektivnim
ugovorima u kojima ¾e navedeno eventualno biti ugovoreno.
Osigurava se uÀinkovita provedba postupaka obavještavanja i savjetovanja na transnacionalnoj razini, olakšava se osnivanje novih europskih radniÀkih vije¾a, te se osigurava pravna
sigurnost u osnivanju i radu europskih radniÀkih vije¾a. Predstavnici radnika iz Hrvatske ve¾ sudjeluju u europskim radniÀkim vije¾ima nekih multinacionalnih kompanija (kao promatraÀi, ili kao Àlanovi), a poÀetak primjene tih odredbi Zakona o
radu (s 1. srpnjem 2013.) obvezivat ¾e i multinacionalne kompanije sa sjedištem u Hrvatskoj na prihva¾anje inicijative za
osnivanje europskoga radniÀkoga vije¾a, ako kompanija zadovoljava kriterije iz Direktive.
Predlaže se smanjenje najmanjeg dopuštenog broja sati neprekidnoga trajanja dnevnog odmora, s 10 na osam sati, za punoljetne radnike koji rade na sezonskim poslovima, koji se obavljaju u dva navrata tijekom radnoga dana. U takvim sluÀajevima
poslodavac mora radniku osigurati neiskorišteni dio odmora
odmah nakon okonÀanja razdoblja koje je proveo na radu zbog
kojeg je koristio kra¾i odmor. Time ¾e se riješiti organizacijski
problemi u djelatnostima poljoprivrede te turizma i ugostiteljstva, koje zahtijevaju rad radnika dvokratno tijekom dana.
Sindikalne središnjice su tražile, i dobile, da primjenu te odredbe tijekom ove sezone posebno pozorno motri posebice Inspekcija rada, kako bi se uoÀile eventualne zlouporabe poslodavca ili
posljedice po radnike.
2. Rad na odre¿eno vrijeme
5. Agencije za privremeno zapošljavanje
Radi sprjeÀavanja zlouporaba u korištenju, redefinira se ugovor o radu na odreÂeno vrijeme tako da se on može sklopiti
iznimno na odreÂeno vrijeme koje je odreÂeno rokom, izvršenjem odreÂenoga posla ili nastupanjem odreÂenoga dogaÂaja.
Poslodavac ¾e smjeti sklopiti svaki sljede¾i uzastopni ugovor o
radu samo ako za to ima objektivan razlog kojeg ¾e u ugovoru
o radu morati navesti. OgraniÀenje od tri godine ukupnog trajanja odnosi se samo na uzastopne ugovore o radu na odreÂeno
vrijeme. U skladu s tim, mogu¾e je i duže trajanje ugovora o radu na odreÂeno vrijeme od dosadašnjih tri godine, ali samo ako
je rijeÀ o prvom ugovoru i uz uvjet da se tijekom toga razdoblja
radnik uzastopno ne zapošljava na odreÂeno vrijeme.
Dakle, prvi ugovor o radu na odreÂeno vrijeme mo¾i ¾e trajati dulje od tri godine i to u sluÀajevima zapošljavanja po projektima, na mandat, i sl., dok ¾e se jedan ili više njih koji slijede
poslije prvog ugovora o radu mo¾i sklopiti na razdoblje najduže
do tri godine.
Uz poslove ustupanja radnika, privatnim agencijama ¾e biti
omogu¾eno obavljati i poslove posredovanja pri zapošljavanju
(dosad su to morale raditi odvojeno, odnosno imati posebne
agencije). Navedene poslove agencije ne¾e mo¾i obavljati prije
upisa u odgovaraju¾e evidencije Ministarstva rada. Agenciji koja
ne bude upisana u evidenciju Ministarstva, inspektor rada ¾e zabraniti obavljanje poslova ustupanja i posredovanja pri zapošljavanju. Radi uvida u rad agencija, one ¾e imati obvezu Ministarstvu dostavljati odgovaraju¾e statistiÀke podatke o obavljanju poslova, što ¾e biti ureÂeno posebnim pravilnikom. TakoÂer
je izrijekom navedeno da agencija za privremeno zapošljavanje
ne¾e smjeti radniku napla¾ivati naknadu za njegovo ustupanje
drugoj tvrtki-korisniku.
4
6. Prekovremeni sati
Zakonom se ukida mjeseÀno ograniÀenje broja prekovremenih sati (zato što broj tjedana u jednome mjesecu varira, pa mje-
faza
seÀno ograniÀenje u praksi nema smisla), dok se i dalje zadržava
ograniÀenje broja prekovremenih sati na tjednoj (najviše osam)
i godišnjoj (najviše 180 sati) razini.
7. Probni rad
Zbog postoje¾e sudske prakse koja rigidno tumaÀi razloge
otkazivanja ugovora o radu tijekom probnoga rada, nezadovoljavanje na probnom radu uvodi se kao poseban razlog za redoviti otkaz ugovora o radu.
8. Kolektivni višak radnika
Zakonom se precizira definicija i postupak provoÂenja kolektivnog otpuštanja viška radnika. TakoÂer se skra¾uje rok mogu¾e odgode otkazivanja ugovora svim ili pojedinim radnicima
koji se nalaze u programu zbrinjavanja viška radnika, s 90 na 30
dana, a koju može naložiti HZZ. Obrazloženje predlagatelja je
da ¾e se time omogu¾iti brže restrukturiranje poslodavca i njegova brža prilagodba uvjetima na tržištu (što je nužno za opstojnost tvrtke). Sindikalne središnjice su se zalagale za zadržavanje postoje¾eg rješenja navode¾i kako Zakon o radu govori o
najduže 90 dana, što znaÀi da može biti i kra¾e.
Uskoro zapoÀinje druga faza rada na izmjenama Zakona
o radu koja treba završiti do kraja lipnja 2013. godine.
Rezultat bi trebao biti novi Zakon o radu. Sindikalne središnjice oÀekuju da ¾e druga faza biti znatno teža, jer je
rijeÀ o obrani prava radnika koja poslodavci žele sniziti
zagovaraju¾i dodatnu fleksibilizaciju radnih odnosa kao
preduvjet privlaÀenju investicija i postizanju konkurentnosti poslodavaca.
MeÂutim, u ovoj ¾e fazi i sindikalne središnjice iznijeti
svoje prijedloge za poboljšanje Zakona o radu i ve¾u sigurnost radnika!
Na kraju naglašavamo kako su se sindikalne središnjice otpoÀetka zalagale da osobito osjetljiva otvorena interesna pitanja idu u drugu fazu, jer ¾e se ona provoditi prema
novoj proceduri – procjenom uÀinaka propisa - što znaÀi
da ¾e se za konkretne prijedloge prikupljati podaci i dokazi o problemima primjene propisa u praksi, što bi trebalo
dati odgovor na pitanje- treba li nešto uop¾e mijenjati i
na koji naÀin?
Pripremile:
Ana Mili»evi» Pezelj, izvršna tajnica
SSSH za organizaciju, obrazovanje i kampanje, i
Gordana Palajsa, izvršna tajnica SSSH za radno-socijalno pravo
Mladen Novosel,
predsjednik SSSH,
poru½uje Vladi i
poslodavcima:
Ne ra½unajte
na umanjivanje
prava radnika!
Završena je prva faza pregovora o izmjenama Zakona o radu. Je li rije½ o obe»anoj dinamici ministra rada i
mirovinskog sustava Miranda Mrsi»a: „Mijenjanje ZOR-a
u dvije etape, od kojih bi se uskla¿enje provelo u prvom
kvartalu 2013. godine, a ve»e izmjene odmah po pristupanju”?
- PoÀetkom 2013. godine Vlada RH izašla je s prijedlogom devet tematskih podruÀja izmjena ZOR-a, žele¾i u prvoj fazi izmijeniti one odredbe koje usuglase sindikati i poslodavci kroz bipartitne pregovore. Nakon niza zajedniÀkih
sastanaka, kako bipartitnih, tako i tripartitnih, usuglašene
su izmjene u nekoliko podruÀja, od kojih su najvažnije izmjene u podruÀju reguliranja rada na odreÂeno vrijeme.
Temeljem navedenoga može se re¾i kako su u ovom sluÀaju, za razliku od nekih prijašnjih sluÀajeva, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, te sam ministar Mirando Mrsi¾,
poštovali dogovorenu dinamiku pregovora.
Je li bilo puno razmimoilaženja u stavovima socijalnih partnera?
- Da, bilo je dosta razmimoilaženja izmeÂu sindikata i
poslodavaca, što je bilo i za oÀekivati. Osobito ih je bilo o
regulativi godišnjih odmora (ostavljeno za drugu fazu) i
odredbi o radu na odreÂeno vrijeme. U drugoj fazi takvih
razmimoilaženja bit ¾e znatno više.
U kojoj su se mjeri uvažavali argumenti sindikalne
strane?
- Može se re¾i kako je Vlada uvažavala argumente sindikalne strane puno više nego inaÀe. KljuÀno je da su Àetiri
sindikalne središnjice (SSSH, HHS, MHS i URSH) tijekom
cijele prve faze jedinstveno nastupale u pregovorima, što
je bila jasna poruka Vladi i poslodavcima da na umanjivanje prava radnika ne mogu raÀunati.
5
Doga¿aji
Radni½ki prosvjed na
Me¿unarodni praznik rada
Mijenjajte smjer!
Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisni
i i h
hrvatski
ki
sindikati, Matica hrvatskih sindikata, Udruga radniÀkih sindikata
Hrvatske i Hrvatska udruga sindikata zajedniÀki organiziraju
radniÀki prosvjed 1. svibnja 2013. godine u Zagrebu.
OÀekivanja kako ¾e nova Vlada promijeniti smjer razvoja
hrvatskoga društva bila su doista velika! No, ekonomska i socijalna politika koju vodi koalicijska Vlada samo je nastavak pret-
h d H
hodne.
Hrvatski
ki radnici
d i i ne žžele
l više
iš pla¾ati
l ¾ i promašaje
š j h
hrvatskih
kih
politiÀkih elita niti snositi teret krize kojoj niÀim nisu pridonijeli!
Stoga, poruka Vladi: Mijenjajte smjer!
Najavljeni prosvjed samo je prvi korak u nizu sindikalnih aktivnosti. Ako Vlada RH ne poÀne mijenjati politike i smjer kojim
ide, sindikalnih prosvjednih i drugih aktivnosti bit ¾e još – koliko
treba!
Nacionalno vije»e za umirovljenike i starije osobe
Konstituiraju»a sjednica Vije»a
Mogu»nost
utjecaja na budu»e
zakonske akte
Jasna Petrovi», predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske,
jedna je od tri potpredsjednika novoga Nacionalnoga vije¾a za umirovljenike i starije osobe, bipartitnoga tijela Vlade RH i umirovljeniÀkih udruga, osnovanoga u prosincu 2012. godine, u kojemu participira i SUH. U novome Nacionalnome vije¾u nema politiÀkih
stranaka, a sukladno Sporazumu o osnivanju, Vije¾e bi trebalo raspravljati o zakonskim izmjenama prije nego što one osvanu u formi
nacrta, Àime bi se udrugama, koje zastupaju umirovljenike, omo-
Humanitarna akcija SMH-IS-a
Pomozimo
Dominiku živjeti!
Si
Sindikat
dik t metalaca
t l
H
Hrvatske-Industrijski
t k I d t ij ki sindikat
i dik t poziva
i sve
da se ukljuÀe u humanitarnu akciju prikupljanja sredstava za
lijeÀenje Dominika Korbara (roÂenoga 28. listopada 2010.), sina
Àlana SMH-IS-a u Dalekovod-CinÀaonici Dugo Selo, koji boluje
od jednog oblika cerebralne paralize.
Rehabilitacija redovnim putem nije dala rezultate, pa roditelji žele pokušati s integralnom neurorehabilitacijom koju pru-
6
gu¾ilo ostvarivanje neposrednog utjecaja na budu¾e zakonske akte
ili iniciranje promjena koje smatraju potrebnim.
O Planu rada i prioritetnim temama govorilo se na sjednici Vije¾a, 1. veljaÀe. MeÂu prioritetima je i Zakon o mirovinskom osiguranju.
Kao podloga za raspravu o budu¾em novome Zakonu poslužit
¾e „Polazišta za novi mirovinski sustav i mirovinsko osiguranje”,
što ih je usvojila Koordinacija umirovljeniÀkih udruga na sjednici
održanoj 13. veljaÀe. Kako se, meÂu ostalim, napominje:
- Umirovljenicima se mora omogu¾iti živjeti dostojanstveno i
bez diskriminacije na temelju mirovina ste½enih radom, sebe ili
svojih bivših partnera;
- Javni obvezatni mirovinski stup me¿ugeneracijske solidarnosti mora biti kamen temeljac mirovinskog sustava, uz pla¾anje doprinosa od strane poslodavaca i radnika;
- Radi oÀuvanja realne vrijednosti mirovina, mora postojati odgovaraju¾i model usklaÂivanja. Kako se od 1. sijeÀnja 1999. godine
do 1. sijeÀnja 2012. godine realna vrijednost prosjeÀne bruto pla¾e
u Republici Hrvatskoj pove¾ala 32 posto, a realna vrijednost mirovina, putem usklaÂivanja, samo 15,1 posto, potrebno je uvesti mješoviti model usklaÂivanja (najmanje 70 posto povoljnijeg faktora
– troškovi života ili rast pla¾a);
- Drugi mirovinski stup treba imati funkciju isklju½ivo dodatnog stupa onome iz I. stupa, koji se mora obraÀunati primjenom
iste formule koja vrijedi za one koji su osigurani samo u I. stupu.
Neuputno je zadržati dva odvojena stupa, uz seljenje dijela doprinosa iz prvog u drugi stup…
ža Privatna neurološka ordinacija
u Zagrebu (www.dr-roje.com), radi
korekcije invaliditeta i poboljšanja
op¾eg stanja djeteta. Tretman je dugoroÀan i provodi se svaki dan u trajanju tri sata. Svaka terapija košta
500 kuna.
Sukladno mogu¾nostima, svoje
donacije možete uplatiti na žiro-raÀun
otvoren u Erste banci: 2402006 3102393476, s pozivom na broj 80402000. RaÀun je otvoren
na ime Dominikove majke: Jasmina Dobrin½i» Korbar.
Sve detalje o bolesti maloga Dominika možete saznati od
njegova tate Dalibora Korbara, na broj mobitela 091/513 0170.
Obitelj živi u ¿azmi.
Doga¿aji
STH o HUP-ovu otkazivanju Granskog kolektivnog ugovora
Nije bilo opravdanih
razloga!
Hrvatska udruga poslodavaca – Udruga trgovine, bez obrazDokaz je to toÀnosti prošlogodišnjih upozorenja SSSH
loženja je, praktiÀki u formi jedne reÀenice, poÀetkom sijeÀnja,
kako ¾e mijenjanje Zakona o radu silom, odnosno izmjeotkazala Kolektivni ugovor za djelatnost trgovine, kao i njegove
nama Zakona o ‘reprezentativnosti’, ukidaju¾i produžeIzmjene Àija je primjena proširena na sve poslodavce u Hrvatnu primjenu pravnih pravila kolektivnih ugovora, imati
skoj koji se bave djelatnoš¾u trgovine. Ocjenjuju¾i takav potez
negativne posljedice, ponajprije u realnome sektoru, na
poslodavaca, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske Dragica
rušenje sustav kolektivnog pregovaranja. HUP je liceMišelji» konstatirala je kako nije bilo opravdanih razloga za otmjerno iskoristio tu zakonsku mogu¾nost i nije se potrukaz Kolektivnog ugovora te kako iskrena potreba za kolektivdio da sa STH-om, s kojim ve¾ 12 godina ima kvalitetan
nim pregovaranjem i razvijanjem socijalnoga dijaloga definitivsocijalni dijalog, dogovori svoje interese kroz izmjene i
no ne postoji.
dopune granskog Kolektivnog ugovora, ve¾ je išao VlaPrema podacima STH, u studenome prošle godine evidentidinom šablonom – otkažite KU, pro¾i se produžena prirano je 21 posto manje radnika nego prije tri godine u istome
mjena i otkazni rok, pa ¾ete imati ono što želite.
vremenu. Radnici koji su uspjeli zadržati radna mjesta moraju
raditi jednu petinu više poslova u više prodajnih prostora, što
Isto tako, izostala je najava otkazivanja Kolektivnog ugovovodi njihovu prekovremenome i nepla¾enome radu, bez korišra
sukladna
zakonskim odredbama. Otkaz granskoga Kolektivtenja tjednog odmora, slobodnih blagdana i nemogu¾nosti da
nog
ugovora
trebao je biti najavljen u roku 60 dana prije otkaiskoriste svoje godišnje odmore. Istodobno, investiranje je bilo
zivanja
i
tek
po
istoku toga roka Udruga je mogla otkazati KU i
stalno prisutno, odnosno poslodavci su svoje investicije za
to
s
otkaznim
rokom
od 90 dana.
otvaranjem novih prodajnih prostora pove¾ali za 30 p
posto,, ali
bez pove¾anja zaduženosti. To
znaÀi kako su novci postojali, paa
s konferenciju:
ruge trgovine na pres
Ud
PHU
nja na
ja
ci
ak
Re
se iz vlastitoga poslovanja išlo u
do{lo do nerazumijeva trgovine
je
ko
ka
mo
ra
ti
ta
ns
širenje na tržište.
...Sa `aljenjem ko
KU za djelatnost
Komisije za tuma~enje n zajedni~ki zaklju~ak
ku
an
st
sa
m
ko
i~
dn
je
za
se
Kako je pojasnila na konfea 2012.g. kada je done za tuma~enje KU suglasno
odr`anom 26. listopad
lo
je
ti
o
renciji za novinare, 25. sijeÀnja,
~k
ni
ed
i: „Zaj
na neodre|eno
koji, podsje}amo, glas
smatra KU sklopljenim vrijeme s
u RadniÀkome domu, Zlatica
ne
vi
go
tr
st
no
at
el
dj
koje
je da se KU za
Štuli», izvršna tajnica STH, otkamo`e otkazati u bilo
tim da ga svaka strana rane suglasne su da takvo tuma~enje
s
e
em
ij
vr
zom Kolektivnog ugovora poslodana. Obje st
otkaznim rokom od 60
davci stvaraju radno aktivno sirnosti.”
se radilo o
pridonosi pravnoj sigu
romašno stanovništvo, jer ¾e bitii
i, a obzirom na to da 9. sije~nja
er
vj
oj
br
do
u
r
ne
rt
m je
Kao socijalni pa
ošte¾eni za svoja minimalna pratrgovine dostavila Va i Izmjena i
tuma~enju, HUP-Udruga
ne
m
vi
ko
go
i~
tr
dn
je
st
za
no
va: minuli rad, trošak prijevoza,
a za djelat
kaz Kolektivnog ugovor atnost trgovine, sukladno navedenom
ot
.
.g
13
20
ve¾i godišnji odmor, pla¾eni/neovora za djel
dopuna Kolektivnog ug
pla¾eni dopust, pove¾anu satnicu
lektivnog
zajedni~kom tuma~enju.
po{tivanje ~l. 69. Ko
za: rad nedjeljom, blagdanima, u
ne
na
te
va
zi
po
s
na
m
Va{a reakcija kojo
smjenama, no¾ni rad, prekovreje iznenadila.
trgovine,
ugovora neugodno nas
meni rad, otpremnine za odlazak
{ni odbor HUP-Udruge
vr
Iz
,
va
ra
sp
ra
ih
nj
stavio
Radi izbjegavanja dalj sije~nja 2013.g., donio je Odluku kojom je
u mirovinu, solidarne pomo¾i,
.
jedili
na sjednici odr`anoj 28 og Kolektivnog ugovora koji smo Vam prosli
uvjete za rad sindikata… Jedina
tn
luku
me
Od
izvan snage otkaz pred 0008/13-l od 03. sije~nja 2012. te donio
obveza poslodavca bez Kolektivnog
Piv
HU
kt
le
na{im dopisom broj:
najavi otkazivanje Ko .
nog ugovora ostat ¾e minimalna
ni
ra
st
j
no
al
ik
nd
si
m
da se pisanim pute
11. prosinca 1997.g
pla¾a i Àetiri tjedna godišnjeg odtrgovine sklopljenog
st
no
at
el
dj
za
a
ugovora za
or
ov
ug
mora!
i dopune Kolektivnog
/98.), kao i Izmjene
g.
41
.
,
05
NN
20
Potez HUP-ove udruge komennog 24. o`ujka
nost trgovine skloplje m i ~ini.
at
el
dj
tirao je i predsjednik SSSH Mladen
ovim pute
(NN, 79105.), {to se
Novosel, takoÂer prisutan na konferenciji za novinare:
7
Udruženi sindikati
Eko-Me¿imurje d.d. ¼akovec
Umjesto kolektivnih pregovora za obnovu važe¾eg kolektivnog ugovora, Uprava
Eko-MeÂimurja d.d. ¿akovec je potkraj rujna
2012. godine Sindikatu graditeljstva Hrvatske dostavila odluku o njegovu otkazivanju
s 1. listopadom 2012. godine, uz otkazni rok
tri mjeseca, kao i novi prijedlog kolektivnog
ugovora za 2013. godinu, s bitno smanjenim
pravima u odnosu na tada važe¾i kolektivni
ugovor. SGH je podnio tužbu sudu, smatraju¾i kako je odluka o otkazivanju Kolektivnog ugovora nezakonita, jer se nisu ispuni-
Nakon devet godina radnici
bez kolektivnog ugovora!
le osnovne pretpostavke za otkazivanje, u
prvome redu nema opravdanih razloga.
UnatoÀ sporu o otkazivanju kolektivnog ugovora, SGH je u dobroj vjeri prihvatio inicijativu za pregovore, vjeruju¾i kako
je, s obzirom na stanje u društvu i rezultate poslovanja, mogu¾e posti¾i dogovor, uz
zadržavanje socijalnog mira, te poslodavcu dostavio svoj prijedlog novacije kolektivnog ugovora. SGH je pristao da visina
najniže osnovne pla¾e i ostalih materijalnih
prava ostane na razini važe¾eg kolektivnog
ugovora. Sporni su ostali razlozi za otkaz
kolektivnog ugovora i važenje kolektivnog
ugovora. Nakon konzultacija s radnicima,
sindikalna je strana tražila da se kolektivni
ugovor sklopi na neodreÂeno vrijeme, s time
da se kao i ranije, pregovara svake godine
za obnovu kolektivnog ugovora. Radnici i
SGH su kategoriÀno odbili poslodavÀev
prijedlog da se kolektivni ugovor potpisuje
na odreÂeno vrijeme i predložene klauzule
koje daju poslodavcu neograniÀene mogu¾nosti otkazivanja kolektivnog ugovora.
S obzirom na nepostizanje dogovora, sindikalna je strana prekinula pregovore 19.
prosinca 2012. godine. Dodatni pregovori
o spornim pitanjima tijekom sijeÀnja 2013.
godine nisu završili uspješno, i u konaÀnici
spor ¾e rješavati sud.
InaÀe, Eko-MeÂimurje d.d. i Sindikat graditeljstva Hrvatske, sindikalna podružnica
Eko MeÂimurje d.d. ¿akovec, potpisali su 19.
sijeÀnja 2004. godine kolektivni ugovor na
neodreÂeno vrijeme, s obvezom novacije
(obnove) za svaku poslovnu godinu. Prije
nešto više od godinu dana zapoÀeli su kolektivni pregovori za pove¾anje najniže osnovne pla¾e, koja nije mijenjana od 2008.
godine i iznosi 2.443 kune. Štoviše, u razdoblju gospodarskih teško¾a i krize u trgovaÀkom društvu, tj. tijekom 2009. i 2010.
godine, ugovorena najniža osnovna pla¾a
bila je, temeljem pregovora, privremeno
smanjena. MeÂutim, protivno dobroj vjeri,
vlasnici i rukovodstvo izbjegavali su tijekom 2012. godine s predstavnicima sindikata sjesti za stol i kolektivno pregovarati.
O problemu su na press konferenciji,
poÀetkom veljaÀe, u ¿akovcu, govorili Jasenka Vukši», glavna tajnica SGH, Mladen
Zemlji», regionalni povjerenik SGH-a, i Ivica
Peserlin, glavni sindikalni povjerenik SGH
u Eko-MeÂimurju.
Pregovori o Dodatku V. Temeljnog kolektivnog ugovora za radnike Zagreba½kog holdinga
Neuspio postupak mirenja,
u tijeku arbitraža
Mirenje nastalo u kolektivnom radnom
sporu o Dodatku V. Temeljnog kolektivnog
ugovora za radnike ZagrebaÀkog holdinga,
zapoÀeto 15. sijeÀnja, završilo je 25. sijeÀnja 2013. godine, prihva¾anjem zakljuÀka
kako mirenje nije uspjelo.
Mirenju su prethodili jednogodišnji pregovori pregovaraÀkih odbora Holdinga i sindikata koji djeluju u Društvu, meÂu kojima
su i SSKH, STH, SPIVH, SSH i STUH. Poslo8
davac je predlagao smanjenje materijalnih
prava - osnovice za izraÀun pla¾e, regresa,
boži¾nice, jubilarnih nagrada, otpremnina...
Sindikalna strana nije se slagala s takvim
prijedlozima, a bila joj je sporna i deseta grupa složenosti poslova (najviše vrednovana)
koju je poslodavac predlagao bez iznosa
koeficijenata i broja izvršitelja. Dogovor, u
konaÀnici, nije postignut, pa je ZagrebaÀki
holding d.o.o. uputio Gospodarsko – soci-
jalnom vije¾u Zahtjev za pokretanje postupka mirenja.
Kako se sindikati i ZagrebaÀki holding
nisu mogli u potpunosti dogovoriti o broju
izvršitelja i poslovima koji se ne smiju prekidati u vrijeme štrajka ili iskljuÀenja s rada, u podružnicama ¿isto¾a i ZET ‘posegnulo’ se za arbitražom. Koordinacija SSSH
sindikata ZagrebaÀkog holdinga usuglasila
se o imenovanju Branke Šturlan iz sindikalne podružnice SSKH ¿isto¾a Zagreb za
predstavnika sindikata u arbitraži te prihvatila prijedlog poslodavca da ¾e neovisni predsjednik Arbitražnog vije¾a biti Mihajlo Dika, profesor Pravnog fakulteta u
Zagrebu.
Udruženi sindikati
Spor o kolektivnim pregovorima o izmjenama Kolektivnog ugovora za zaposlene u predškolskim ustanovama Grada Zagreba
Bandi» obe»ao
što hitnije
rješenje
PPredstavnice
d
i Si
Sindikata
dik
obrazovanja,
b
j medija
dij i kkulture
l
H
Hrvatske
susrele su se 8. veljaÀe 2013. godine s gradonaÀelnikom Grada Zagreba Milanom Bandi»em i suradnicima radi rješavanja spora o
neukljuÀivanju SOMK-a u kolektivne pregovore o izmjenama Kolektivnog ugovora za zaposlene u predškolskim ustanovama Grada
Zagreba. Nakon što je detaljno upoznat s problemom, gradonaÀelnik je obe¾ao što hitnije rješenje na obostrano zadovoljstvo. U
SOMK-u vjeruju u to obe¾anje.
Naime, SOMK je u travnju prošle godine potpisao i nadležnim u
Gradu dostavio Izjavu o pristupanju Kolektivnom ugovoru za zaposlene u predškolskim ustanovama Grada Zagreba. O tome su obaviještena i druga dva sindikata koja imaju Àlanstvo u djeÀjim vrti¾ima
u Gradu Zagrebu. Nastavno su potpisana dva aneksa Kolektivnog
ugovora, što znaÀi kako su održani i kolektivni pregovori, a u koje
SOMK nije bio ukljuÀen, iako je taj Sindikat na to imao zakonsko
pravo. Druga dva sindikata oglušila su se na pismene zahtjeve
SOMK-a za ukljuÀenje predsjednice SOMK-a Božice Žili» u pregovaraÀki odbor. Ujedno je i poslodavac zakinuo SOMK za pravo na informaciju o pregovorima i onome što je, u konaÀnici, dogovoreno.
Da ne bi sudskim putem bili prisiljeni tražiti „utvrÂenje ništetnosti” aneksa, a zbog važnosti svakog prava Àlana, SOMK je zatražio ukljuÀenje gradonaÀelnika u rješavanje spora.
Uz predsjednicu SOMK-a, na sastanku s gradonaÀelnikom bile
su i tajnica SOMK-a ¾ur¿ica Kahlina, sindikalna povjerenica
SOMK-a u DjeÀjem vrti¾u Duga Dubravka Canjko, te izvršna tajnica SSSH za radno-socijalno pravo Gordana Palajsa.
SSKH o izmjenama i dopunama Zakona o vodama
Jadranka Tomaši» na novoj dužnosti
Umjesto novih
društava – tvrtke-k»eri
Nova predstojnica
HZZ-a Podru½nog
ureda Rijeka
Zbog niza nedoreÀenosti Zakona o vodama, koji, meÂu ostalim, predviÂa preustroj komunalnih tvrtki na naÀin da se od
komunalnih djelatnosti razdvoji djelatnost opskrbe pitkom vodom, odvodnje i
proÀiš¾avanja otpadnih voda osnivanjem
novih trgovaÀkih društava, pojavilo se
mnoštvo problema u njegovoj primjeni,
osobito u malim jedinicama lokalne samouprave, osnivaÀima tih komunalnih
društava (posebice u gradovima Bjelovarsko-bilogorske županije – ¿azmi, Garešnici i Daruvaru), gdje je potrošnja vode
mala, mreža i uslužno podruÀje relativno
veliko, a naplata usluga slaba. Izražavaju¾i zabrinutost za sudbinu radnika u tim
novim društvima, Samostalni sindikat
radnika u komunalnim i srodnim djelatnostima Hrvatske je u Bjelovaru 18. veljaÀe organizirao Županijsko povjereništvo
SSKH Bjelovarsko-bilogorske županije
upravo o Zakonu o vodama, kojemu su,
uz brojne sindikalne povjerenike SSKH,
prisustvovali i saborski zastupnici iz Županije Vedran Babi», Vanja Posavac i
Zlatko Tušak. Na sastanku su bili i tajnik
SSKH Radovan Tadej te predsjednik SSSH
Mladen Novosel.
SSSH je još u travnju prošle godine
tražio izmjene i dopune Zakona, barem u
dijelu odgode primjene (rok primjene bio
je do 31. prosinca 2012.), ali odgovora
nije bilo. RijeÀ je o odredbama koje su
štetne za cjelokupni komunalni sustav,
razmrvljuju trgovaÀka društva komunalne djelatnosti i time poskupljuju javnu
odvodnju i vodoopskrbu.
U meÂuvremenu je Ministarstvo poljoprivrede pokrenulo postupak izmjena i
dopuna Zakona. SSKH traži zakonsku promjenu da umjesto formiranja novih trgovaÀkih društava, a što može uÀiniti jedino
jedinica lokalne samouprave, postoje¾a
društva formiraju vlastite tvrtke-k¾eri.
SSKH želi i prolongiranje usklaÂenja s izmjenama, do kraja 2014. godine umjesto
do planiranog kraja 2013. godine.
U prijedlogu Programa rada Gospodarsko-socijalnog vije¾a rasprava o Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o
vodama je predviÂena za I. kvartal 2013.
godine.
Teritorijalna povjerenica SSSH Primorsko-goranske
županije Jadranka
Tomaši» od 1. ožujka 2013. godine obnaša novu dužnost,
mjesto predstojnice Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje PodruÀnog ureda Rijeka.
- ¿itav svoj radni vijek provela sam u sindikatu i maksimalno sam se trudila sve poslove
odraditi profesionalno i kvalitetno, a svojim
kolegicama i kolegama biti iskrena suradnica.
Koliko sam u tome uspjela, vi ¾ete ocijeniti. Ja
¾u osobno pokušati „spremiti“ samo ugodne
trenutke i dobra sje¾anja na ljude i organizaciju u Àijem sam stvaranju i djelovanju na terenu
davala svoj doprinos, napisala je Jadranka svojim kolegicama i kolegama u SSSH i udruženim
sindikatima
9
Udruženi sindikati
Zagreba½ke ceste
Otkaz sindikalnom
povjereniku zbog
sindikalnog djelovanja
Nakon što se prije nekoliko mjeseci
usudio u javnosti progovoriti o kršenju
Zakona o radu i kolektivnog ugovora u
ZagrebaÀkim cestama, te prijetnjama, aroganciji i samovolji voditelja podružnice
Alena GospoÀi¾a, sindikalni povjerenik
Samostalnog sindikata radnika u komunalnim i srodnim djelatnostima Hrvatske
u ZagrebaÀkim cestama Dario Rastov½an dobio je izvanredni otkaz.
Kako tvrde u SSKH, izvanredni otkaz i
odluka o njegovu privremenom udaljenju
s posla do okonÀanja sudskog spora, su pro-
tuzakoniti te SSKH traži njihovo poništenje i vra¾anje povjerenika na radno mjesto.
Sindikalna strana i svi radnici ZagrebaÀkih cesta traže od predsjednika Uprave
ZagrebaÀkog holdinga Ive ¿ovi¾a zaustavljanje sramotne i protupravne rabote „jednog bahatog voditelja podružnice koji sramoti ZagrebaÀke ceste, ZagrebaÀki holding,
Grad Zagreb i zagrebaÀku javnost”. U
protivnome ¾e biti prisiljeni na sve ostale
zakonski dopuštene industrijske akcije.
Kako bi skrenuo pozornost na zbivanja u ZagrebaÀkim cestama i sudbinu
Ponovno aktiviran Stožer za obranu Petrokemije
Protivljenje privatizaciji
Foto: kutina.in
U prvoj polovici sijeÀnja ponovno je
bio aktiviran Stožer za obranu Petrokemije
zbog još jednog pokušaja njezine privatizacije, koji je najavljen na web-stranicama
Državnog ureda za upravljanje državnom
imovinom (DUUDI). Odluku o aktiviranju
Stožera donijela su tijela Samostalnog sindikata EKN-a Petrokemije, Sindikata DEMOS-HUS Petrokemije i Udruge hrvatskih
branitelja Petrokemije. Kako su na konferenciji za novinare pojasnili Željko Klaus,
Jozo Bilobrk i Dragutin Vajnaht, puno je
10
razloga koji su ih primorali na ponovno
aktiviranje Stožera, a zajedniÀko im je to
što „Vlada RH poduzima sve što može ne
bi li Àim prije prodala barem dio vlasniÀkog udjela u Petrokemiji baš kao i u mnogim drugim tvrtkama koje su još uvijek u
državnom vlasništvu. Kao i pri prošlogodišnjem pokušaju privatizacije ni sada se
ne obazire na obaveze preuzete Sporazumom o naÀinu privatizacije Petrokemije.”
Petrokemija je godinama pla¾ala 30-tak
posto skuplji plin od konkurencije u Europi
Dario Rastov½an
sindikalnog povjerenika, koja ga je zadesila zbog, oÀitog, sindikalnog djelovanja,
SSKH je kreirao stranicu na Facebooku
„Alen GospoÀi¾ tlaÀitelj snijega i djelatnika ZagrebaÀkih cesta”:
http://www.facebook.com/pages/AlenGospo½i»-tla½itelj-snijega-i-djelatnikaZagreba½kih-cesta/ 338417506264966
unatoÀ Àinjenici da RH ima 70 posto vlastitoga plina. To nije sprijeÀilo INA-u da,
prema principu uzmi ili ostavi, name¾e
Petrokemiji ugovor kojim obraÀunava plin
po formuli kao da je sav iz Rusije. To je
ujedno i razlog za gubitke u 2012. godini.
U isto vrijeme Vlada RH je ograniÀila cijenu plina za industriju na naÀin da je iz te
zaštite izuzela Petrokemiju i HEP, Àime je
izravno omogu¾ila ekstra zaradu INA-i.
Zbog znaÀenja Petrokemije za poslovanje
HŽ-a, Luke Šibenik i posebno cjelokupne
hrvatske poljoprivrede protivimo se privatizaciji ne dobivši priliku u slobodnim
tržišnim uvjetima pokazati svoje mogu¾nosti. Od 2014. godine imat ¾emo slobodan pristup EU tržištu plina u istim uvjetima
kao i naša konkurencija, Àime se pozicija
Petrokemije umnogome poboljšava. Tek
tada ¾emo biti u mogu¾nosti pokazati što
i kako možemo na tržištu. I zbog toga
smatramo kako bi privatizacija Petrokemije u ovome trenutku bila velika pogreška – zakljuÀio je Željko Klaus.
Predstavnici Stožera sastali su se s ministrom gospodarstva Ivanom Vrdoljakom i predstojnikom Državnog ureda za
upravljanje državnom imovinom Mladenom Pejnovi»em. Tom im je prilikom potvrÂeno kako daljnje privatizacije Petrokemije ne¾e biti.
Udruženi sindikati
Privatizacija hrvatskih brodogradilišta
Ugovor o prodaji i prijenosu dionica BrodograÂevne industrije
Split d.d. iz državnog vlasništva u vlasništvo DIV brodogradnje
d.o.o. potpisali su 28. veljaÀe 2013. godine ministar gospodarstva
Ivan Vrdoljak, u ime RH i ostalih imatelja dionica, i Tomislav
Debeljak, predsjednik Uprave DIV Brodogradnje d.o.o. iz Samobora, uz solidarnog jamca, Àlana Uprave DIV d.o.o. tvornice vijaka
Darka Pappu.
nudio jednu kunu za stjecanje 1.051.118 dionica, koje Àine 83,3
posto temeljnoga kapitala, te 75 milijuna kuna svojih korporativnih jamstava za ispunjenje plana restrukturiranja.
Sindikati u „3. maju” istiÀu kako je krajnje vrijeme da se Vlada
pozabavi i društvima unutar Grupe za koje „Uljanik” nije zainteresiran, a u kojima radi 500 tre¾emajaca. „Motori i dizalice”, TIBO,
Ugostiteljstvo i STM, tvrtka koja je formalno zadužena za gospo-
Nova budu»nost brodogradilišta?
Kako se navodi u preambuli ugovora, namjera je kroz privatizaciju osigurati i restrukturiranje Društva. Program restrukturiranja je plan kojim je predviÂeno kroz više opcija restrukturiranje
Društva i ovisnih društava, obavezno smanjenje kapaciteta i provoÂenje kompenzacijskih mjera, sve kako bi u maksimalnom roku
od pet godina njegove provedbe Društvo postalo održivo.
Kupac je upoznat da Društvo i ovisna društva do eventualnih
izmjena ili sklapanja novog kolektivnog ugovora, obvezuje postoje¾i Kolektivni ugovor. Kupac se obvezao izraditi i provesti Plan
zbrinjavanja radnika Društva i ovisnih društava, sukladno Programu restrukturiranja.
- Bit ¾e viška radnika, no to je pitanje još otvoreno. Nije predviÂen broj viška, ve¾ se navodi kako u sljede¾ih pet godina ne smije
biti zaposleno manje od 2.000 radnika, rekao je Vedran Dragi½evi»,
predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske-Industrijskog sindikata,
dodaju¾i kako se u sljede¾a tri tjedna oÀekuje potpisivanje socijalnog sporazuma kojime ¾e se precizirati sve ono što nije definirano Kolektivnom ugovorom, a tiÀe se radnika.
„Brodotrogir” i „3.maj”
„Brodotrogir” bi trebao postati privatno brodogradilište u ožujku, a što se tiÀe BrodograÂevne industrije „3.maj”, „Uljanik” je 8.
veljaÀe Ministarstvu gospodarstva dostavio obvezuju¾u ponudu
za kupnju dionica BI „3. maj”. Vlada je na sjednici, održanoj 14.
veljaÀe, prihvatila ZakljuÀak u vezi s obvezuju¾om ponudom za
kupnju dionica BrodograÂevne industrije „3. maj” d.d. Ministar
gospodarstva Ivan Vrdoljak rekao je kako je rijeÀ o ozbiljnoj obvezuju¾oj ponudu, izrazivši nadu da ¾e ona rezultirati prodajom „3.
maja” i to u svibnju ove godine. Izvijestio je kako je „Uljanik” po-
darenje nekretninama preostalim u tre¾emajskom vlasništvu,
trebali bi prije¾i pod okrilje AUDIO-a, ali još se ne zna model,
uvjeti i rokovi ovakvoga njihova privremenog „rješavanja”.
ZakljuÀci panel-rasprave „Zašto treba Hrvatskoj brodogradnja?”, što su je 15. veljaÀe, u splitskome hotelu „Park”, organizirali SMH-IS i Zaklada Friedricha Eberta:
1. Vlada RH svojom odlukom mora brodogradnju svrstati u
stratešku industrijsku granu države;
2. Vlada RH i budu¾i vlasnik moraju omogu¾iti sindikatima
dobivanje programa restrukturiranja i uvid u kupoprodajne ugovore;
3. Potpisu kupoprodajnog ugovora, preduvjet mora biti potpisivanje Socijalnog sporazuma kako je to prethodno i
dogovoreno;
4. Vlada RH mora na pravi naÀin kontrolirati provedbu programa restrukturiranja preko svojih Àlanova u upravama i
nadzornim odborima i o tome izvještavati sindikate;
5. Ako budu¾i vlasnici, iz bilo kojeg razloga, ne ispoštuju obveze iz kupoprodajnog ugovora, Vlada RH mora vlasništvo preuzeti na sebe do pronalaska novog vlasnika, a nikako brodogradilišta poslati u likvidaciju;
6. Zahtijeva se od Vlade RH, da nakon ulaska privatnih vlasnika izradi model otkupa paketa dionica zajedno s radnicima brodogradilišta (25 posto + jedna dionica), koji bi omogu¾io kontrolu poslovanja barem sljede¾ih pet godina.
Industrija je nositelj razvoja Hrvatske!
Sindikat metalaca Hrvatske – Industrijski sindikat i Zaklada
Friedricha Eberta organizirali su panel-raspravu i o strojogradnji,
1. ožujka, u Slavonskome Brodu. MeÂu ostalim, zakljuÀeno je kako Vlada, u sklopu Nacionalne strategije industrijske politike, Àije
se usvajanje oÀekuje u drugom tromjeseÀju, treba donijeti mjere
ekonomske politike kojima ¾e se stvoriti uvjeti za razvoj industrije, strojogradnje, brodogradnje i elektroindustrije kao nositelja
razvoja Hrvatske. Zatraženo je i da Vlada mjerama monetarne,
porezne politike i politikom realnog teÀaja kune u odnosu na
strane valute na indirektan naÀin podupre razvoj industrije u cjelini, pa tako i strojogradnje. Isto tako, traže se promjene propisa
kojima ¾e se znaÀajno umanjiti ili ukinuti parafiskalni nameti, te
tako stvoriti prostor i za investicije primarno u nove tehnologije i
kadrove.
11
Udruženi sindikati
Made in Croatia
Štrajkom do pla»a!
Solarne ¾elije d.o.o. Split, Geotehnikainženjering d.o.o., Coning d.d., KonstruktorInženjering d.d. Split…, neke su od tvrtki
Àiji se radnici, još uvijek, na žalost, za svoje
pla¾e moraju boriti štrajkovima.
Rekorder su Solarne »elije, ½iji radnici 28. put za redom istjeruju
svoje pla»e štrajkom!
Solarne »elije d.o.o.
- Za svaku tre¾u pla¾u poslodavcu najavljujemo štrajk. Jednu pla¾u istjerujemo,
a dvije je radnicima dužan ve¾ 28 mjeseci.
Radnici ga trajno kreditiraju s dvije pla¾e,
jer za dvije neispla¾ene pla¾e ne mogu pokretati štrajk, napominje Ivan Tomac, predsjednik Sindikata EKN-a Hrvatske, Àije su
Solarne ¾elije sindikalna podružnica.
Kako naglašavaju u Sindikatu, osim pla¾a, poslodavac ve¾ dvije godine radnicima
nije uplatio doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, a nedavno je predao zahtjev za predsteÀajnu nagodbu. TakoÂer,
samo porezni dug poslodavca iznosi gotovo milijun i pol kuna. UnatoÀ višegodišnjim primjedbama prema institucijama,
Sindikat EKN-a nije uspio stati na kraj konstantnom kršenju zakona zbog oÀitog utje-
Geotehnika-inženjering d.o.o.
12
Coning d.d.
caja na inspekciju. Ponovno neispla¾ivanje
pla¾a radnicima pokazuje kako je steÀaj
Solarnih ¾elija izglednija opcija.
Geotehnika-inženjering d.o.o.
Radnici Geotehnike-inženjering d.o.o.
Zagreb pla¾e i ostala materijalna prava nisu vidjeli od kolovoza prošle godine. Nakon neuspjelog mirenja, Àlanovi Sindikata
EKN-a Hrvatske stupili su 19. veljaÀe u štrajk.
Šest mjeseci radnici dolaze na posao bez
ispla¾enih pla¾a, terenskog dodatka, prijevoza i upla¾enih poreza i doprinosa.
Uprava je potkraj prošle godine zatražila pokretanje predsteÀajne nagodbe. Radnici ne vjeruju predsteÀajnoj nagodbi, jer to
za njih znaÀi daljnju agoniju. Do sada se poslodavac opravdavao da ne može isplatiti pla¾e jer je raÀun bio blokiran. Dan ranije nego
su stupili u štrajk, imenovana je povjerenica
predsteÀajne nagodbe i napokon im je odblokiran raÀun. Ali realno, ništa od toga ne
treba oÀekivati, jer nema novca. Neki radnici ve¾ su otišli iz tvrtke i rade drugdje, a oni
koji ostaju vjerojatno ¾e doÀekati steÀaj.
- Posljednjih mjeseci prošle godine
Sindikat EKN-a Hrvatske pokušao je s direktorom i predstavnikom vlasnika (Institut IGH d.d.) riješiti problem. Svi pokušaji
da se pronaÂe investitor nisu uspjeli, iako
su bili na pragu dogovora. Zbog toga smo
i prekinuli prošli štrajk jer je bilo obe¾ano
da ¾e se spasiti 30-ak radnika. Ali oÀito je
dogovor propao, novca nema i radnici su
prevareni, napominju u Sindikatu EKN-a.
Mnogi od radnika Geotehnike-inženjeringa bivši su radnici svjetski poznate Geotehnike koja je ve¾ deset godina u postupku
steÀaja. RadniÀka potraživanja još uvijek
nisu napla¾ena.
- Geotehnika-inženjering je sramota ove države!, zaklju½uje Ivan
Tomac.
Božica Žili», predsjednica Ženske sekcije SSSH
razliÀitim razinama s razliÀitim organizacijama.... Žene su zapoÀele sa samoosvješ¾ivanjem o položaju na tržištu rada,
ali i u sindikatima... Ženska sekcija SSSH
zastupa posebne interese žena na tržištu
rada, radi na suzbijanju diskriminacije i
promicanju ravnopravnosti... Naši glavni
aspekti djelovanja: organizacijski - uÀlanjivanje žena u sindikate, razvoj Sekcije i
umrežavanje kroz grane i teritorijalne cjeline; kadrovski - snaženje žena u sindikatu i izbor na rukovode¾e funkcije; edukacijski: osposobljavanje žena za sindikalne
aktivnosti te za prepoznavanje posebnih
interesa; akcijski: savjetovanje rukovodstva, predlaganje inicijativa i zakonskih
izmjena, voÂenje kampanja, prosvjednih
aktivnosti, multimedijskih performansa,
lobiranje, rad s medijima itd...
Božica Žili»
i zdravstveno osiguranje. Kada i dobiju
zaostale pla¾e, one su bez kamata i bez
sankcija za poslodavca, ali su optere¾ene
višim porezima....rad na crno. Procjenjuje
se da 160.000 radnika radi na crno, ve¾ina su žene.... Radnici koji rade na crno
apsolutno su nezašti¾eni... Službeno ni
ne postoje, a osim što su besprizorno eksploatirani, Àesto su izloženi mobingu i
uznemiravanju... ¿esti oblik sive ekonomije je i prijavljivanje samo na minimalnu
pla¾u kako bi se izbjeglo pla¾anje punih
poreza i doprinosa. Opet ve¾ina takvih
radnika su žene, jer rade u djelatnostima
u kojima je to op¾eprihva¾ena pojava
(više od 90 posto novozaposlenih žena
tijekom 2010. godine dobilo je ugovore
na odreÂeno vrijeme). Njihova je sudbina poznata: nesigurne i nezašti¾ene, s
Žene u vrhu crne statistike
Još jedan „8. mart”. Još jedan meÂunarodni dan akcija ženske solidarnosti.
Razlog za razgovor s Božicom Žili», predsjednicom Ženske sekcije SSSH.
Koliko je ženska povezanost vidljiva
i postojana danas u Hrvatskoj?
- Dan žena je meÂunarodni dan akcija
ženske solidarnosti, sje¾anje na borbu naših politiÀkih prethodnica u cijelome svijetu, aktivistkinja za ženska prava, socijalnu
pravdu... „8.mart” je dan kada aktivistkinje cijeloga svijeta Àine vidljivom svoju
povezanost usuprot svih državnih, etiÀkih, vjerskih granica i podjela. „8.mart” je
dan akcija za radna prava žena i socijalnu
pravdu - dan akcija protiv diskriminacije
i uznemiravanja na radnome mjestu, nepravednih uvjeta rada, niske cijene rada,
feminizacije siromaštva, to je i dan kada
iskazujemo svoju pobunu protiv patrijahata i svih oblika nasilja: rodno uvjetovanog državnog, vjerskog, obiteljskog, seksualnog... Upravo zbog tih razloga ženska
povezanost je vidljiva i postojana, jer iza nas
je više od 22 godine zajedniÀke borbe na
U kojoj je mjeri radno mjesto žene u
Hrvatskoj sigurno, kreativno i produktivno?
Nažalost, radno mjesto žene u Hrvatskoj nije sigurno, pa tako ne može biti
kreativno, a u konaÀnici niti produktivno.
Današnje stanje žena na tržištu rada: nedostatak i nesigurnost radnih mjesta, rad na
odreÂeno vrijeme i drugi nesigurni oblici,
zaštita materinstva, rodiljni i roditeljski
dopust, rodne razlike u pla¾ama, usklaÂivanje obaveza rada, obiteljskog i privatnog života, diskriminacija na tržištu rada,
nedovoljna zaštita žena i radnika s obiteljskim obavezama kroz kolektivne ugovore, žene u tijelima odluÀivanja... Brojke
govore: 334.326 ili više... sve je manje
zaposlenih; udio žena u populaciji nezaposlenih je 54 posto; najugroženiji na tržištu rada su mladi u dobi od 25 godina i
stariji od 55 godina. Žene, u pravilu, Àine
ve¾inu meÂu dugotrajno nezaposlenima.
Više od 70.000 radnika/ca ne prima
pla¾u… Još je ve¾i broj onih za koje poslodavci ne pla¾aju doprinose za mirovinsko
prosjeÀno nižim pla¾ama, bez prava na
zasnivanje obitelji, bez mogu¾nosti dobivanja kredita, nerijetko ucjenjivane, bez
zakonom zajamÀenih prava...U svim djelatnostima ženske pla¾e zaostaju za
muškima. Upravo u djelatnostima u kojima su žene izrazitija ve¾ina meÂu zaposlenima zaostajanje u pla¾ama je izraženije (u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj
skrbi ženske pla¾e su manje za 23 posto,
a u financijskim djelatnostima 24 posto).
Uzroka je više: izrazita segregiranost žena
na tržištu rada, podcijenjenost tipiÀnih
„ženskih” poslova u procjenama složenosti poslova (tzv. koeficijent nerazumijevanja principa „jednaka pla¾a za rad
jednake vrijednosti”).... Ni mirovinski sustav ne priznaje bilo kakvu kompenzaciju
ženama zbog objektivno dvostruke optere¾enosti na poslu i u obitelji. U ime formalno shva¾ene ravnopravnosti izjednaÀeni su i uvjeti umirovljenja za žene i
muškarce. Nisu dovoljni samo zakoni ve¾
i njihova sankcionirana primjena.
Marijana Tomi»
Prosje½ni godišnji broj nezaposlenih
Spol
2009.
2010.
2011.
2012.
Sije½anj
2013.
%
broj
%
broj
%
broj
%
broj
%
broj
%
Žene
156.059
59,3
165.620
54,8
163.925
53,7
172.245
53,1
195.435
52,5
Muškarci
107.115
40,7
136.805
45,2
141.408
46,3
152.079
46,9
176.568
47,5
UKUPNO
263.174
100,0
302.425
100,0
305.333
100,0
324.324
100,0
372.003
100,0
Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje
Performans povodom Me¿unarodnog dana žena
One su me¿u nama
… Sjedila sam u zbornici za kompjutorom i završavala pripreme za nastavni sat.
Osjetila sam kako netko stoji iza mene.
Kada sam se okrenula, ravnatelj me zgrabio i pritisnuo uza zid. Sve je bilo u mahu.
Ne sje¾am se niÀega…. tek jedno je od
istinitih svjedoÀenja koja su stigla na adresu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, jedan od sluÀajeva spolnog uznemiravanja na radnome mjestu što su ga kroz
Marija Husar:
…Sve su nam te priÀe jako dobro poznate... na žalost.
performans u zagrebaÀkoj Tvornici, povodom MeÂunarodnog dana žena, prezentirale pjevaÀice, glumice, novinarke, producentice… Sjedile su u publici, meÂu svojim
kolegicama i kolegama, prijateljima, znancima i neznancima…Sjedile su meÂu nama…
Bile su oko nas, baš poput mnogih žena u
No to ne bi trebalo biti tako. Poput poznatih žena iz javnoga života, koje su iz
mraka izašle na svjetlo pozornice, tako i
žene iz brojnih životnih sluÀajeva moraju
skupiti hrabrost i progovoriti o tome, iza¾i
iz anonimusa, jer imaju pravo reagirati, a
ne samo šutjeti i trpjeti iz inih razloga.
Ravnopravnost spolova i suzbijanje diskriminacije zakonski su definirane temeljnim
vrednotama ustavnog poretka Republike
Hrvatske. Na strani žena su Zakon o suzbijanju diskriminacije, Zakon o ravnopravnosti spolova, Zakon o radu i Kazneni zakon.
Vrijeme je da je i društvo i sve nadležne
institucije budu na njihovoj strani!
Sanja Doležal:
…To nije nešto što se dogaÂa drugima, to su ljudi koje viÂamo i jako je
važno dati im podršku i glas kako bi
to isplivalo van i zaustavilo se…
Performans su organizirale pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja
Ljubi½i» i tri ženske sindikalne grupe Ženska sekcija Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Odbor žena Nezavisnih hrvatskih sindikata te Koordinacija žena
Hrvatske udruge sindikata. Osmislio ga je
Mario Kova½ u dramaturškoj suradnji s
Petrom Radin.
našim obiteljima, susjedstvu, u radnome
okruženju… koje svakodnevnome trpe diskriminaciju po bilo kojoj osnovi - temeljem spola, braÀnog i obiteljskog statusa,
trudno¾e, materinstva ili spolne orijentacije, koje trpe spolno uznemiravanje, fiziÀko zlostavljanje…Samo njihova Àetiri zida
stana, ku¾e, ureda... znaju pravu istinu.
- Ovdje smo uzeli više priÀa žena, koje
su poslovne žene, koje rade u raznim segmentima poslovanja i uzeli tu neku vrstu
mobinga i zlostavljanja, seksualnog, verbalnog, koje se dogaÂa kod nas, ali je manje vidljivo. Htjeli smo pokazati kako se to
ne dogaÂa meÂu, kako se Àini, neukim ljudima, nego da žene zlostavljaju i muževi
pravnici, doktori, vojnici, policajci… i osta-
lih zanimanja koja bi trebala biti fina i
uglaÂena, rekao je Mario KovaÀ.
Uz sindikalistice, u realizaciji performansa sudjelovale su Mia Begovi» (glumica),
Sanja Doležal (pjevaÀica), Marija Husar
(pjevaÀica), Ivona Juka (redateljica), Marija Kohn (glumica), Jasmina Lovri» (znanstvenica), Željka Ogresta (producentica),
Ecija Ojdani» (glumica), Mirela Priselac
Remy (pjevaÀica), Maja Sever (novinarka),
Anica Tomi» (redateljica), Davorka Vidovi» (znanstvenica).
Marija Kohn
Kako prepoznati spolnu
diskriminaciju u praksi i kako
se od nje zaštititi
UoÀi performansa pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja
Ljubi½i» i Àelnici sindikalni središnjica Mladen Novosel (SSSH), Krešimir
Sever (NHS) i Ozren Matiješevi», (HUS) promovirali su letak i vodiÀ
za sindikalne povjerenike/ce i pravnike/ce „Kako prepoznati spolnu
diskriminaciju u praksi i kako se od nje zaštititi”.
Zbog krize i sve ve¾e nezaposlenosti te uÀestale prakse zasnivanja
radnog odnosa na odreÂeno vrijeme, ve¾ina žena šuti i trpi. Sindikalni/a povjerenik/ca treba pomo¾i u zaštiti od spolnog uznemiravanja i zlostavljanja: neželjenog verbalnog, neverbalnog, fiziÀkog ponašanja spolne naravi; neželjenog spolnog pristupanja,
predlaganja ili zahtijevanja seksualnog odnosa; neželjenih komentara o odje¾i ili izgledu, neugodnih, ponižavaju¾ih i sugestivnih gesta ili primjedbi; prikazivanje uvredljivog materijala poput
pornografskih slika, slanja neprimjerenih poruka elektronskom
porukom i SMS-om; fiziÀkih kontakata – od nepotrebnog dodirivanja do seksualnog napada i silovanja.
I KAKO SE OD
NJE ZA©TITITI
U Hrvatskoj je 74
74.1
1 posto žena izravno ili neizravno
izloženo spolnom uznemiravanju na radnome mjestu.
Diskriminacija, povreda osobnog dostojanstva i
spolno uznemiravanje jest sindikalno pitanje.
Nemoj bježati, bori se za sebe i za sve one koji doživljavaju sli½ne probleme na poslu!
Kome se obratiti?
- Sindikalnom povjereniku/ci
- Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova
Višnja Ljubi½i»:
- Postupaju¾i prema pritužbama radnika/ca,
uoÀeno je kako poslodavci u pravilu ne poštuju obvezu izrade i objave internih antidiskriminiraju¾ih propisa, donošenje rodno
osjetljive politike ravnopravnosti spolova ili
imenovanje i struÀno osposobljavanje povjerenika/ca za dostojanstvo radnika/ca.
Stoga je uloga sindikalnih povjerenika/ca i
pravnika/ca važna u prepoznavanju diskriminacije i preuzimanju aktivnije uloge u
promicanju politike ravnopravnosti spolova, Àime ¾e doprinijeti uklanjanju prepreka
za pristup i ostanak žena na tržištu rada.
Ni u tvrtki „Coning” d.d. Varaždin nije
uspio postupak mirenja, pa su radnici 21. veljaÀe krenuli u štrajk. Kako se istiÀe u priop¾enju za javnost Štrajkaškog odbora sindikalne podružnice Sindikata graditeljstva
Hrvatske „Coning”, radnici su štrajk zapoÀeli kako bi pokušali izboriti isplatu pla¾a i
materijalnih prava, poput naknade za prijevoz, dnevnica i terenskog dodataka, kao
i uplatu poreza i doprinosa, koje im tvrtke
ne pla¾aju godinama.
Bezuspješno nastojimo pobje¾i od stvarnosti da ne mislimo zašto nemamo pla¾u,
što redovito ve¾ mjesecima dolazimo na posao, što nas na poslu tretiraju kao roblje,
što u državi samo kriminalcima i ratnim
profiterima sve polazi za rukom, i gdje su
sve institucije zakazale. Direktori svakog
mjeseca stvaraju namjerni pritisak i stres
meÂu radnicima Àekaju¾i da sami odu iz
tvrtke bez otpremnina i pla¾a, istiÀe se,
meÂu ostalim, u priop¾enju.
Posljednjih mjeseci Sindikat je pokušao
s Upravom riješiti problem, ali nitko od njih
nije mogao obe¾ati isplatu pla¾a. Uprava
društva i vlasnik su pokrenuli postupak
predsteÀajne nagodbe, ali isplatu teku¾ih i
zaostalih pla¾a i dalje ne obe¾avaju.
Foto: slobodnadalmacije.in
Coning d.d.
Konstruktor-inženjering d.d.
Radnicima „Coninga” u štrajku pridružili su se i zaposleni u tvrtkama „Coneco” i
„Coning Ecogradnja”.
Konstruktor-inženjering d.d.
Potkraj prošle godine duže su vrijeme,
tridesetak dana, zbog neisplate pla¾a, štrajkali i radnici splitskog Konstruktor-inženjeringa. Kako napominju u Sindikatu graditeljstva Hrvatske, jedini razlog za prekidanje
štrajka bilo je nepostojanje uvjeta za ostanak na gradilištima. IskljuÀivala se struja,
voda… Nakon prekida radnici su otišli svojim ku¾ama na tzv. prekid rada. Od poslodavca se tražilo osiguranje uvjeta za daljnji
rad, meÂutim, tek se u malome dijelu nas-
tavilo s radom. Ostatak ljudi još uvijek je kod
ku¾e. Jedan dio zaostalih pla¾a su dobili, a
sada ¾e, u pokrenutome postupku predsteÀajne nagodbe, biti problem teku¾e pla¾e.
- Nije izvjestan završetak predsteÀajne
nagodbe, jer Uprava Konstruktora nije riješila pravno stanje svojih projekata. Neki
projekti koje Konstruktor radi ostali su im
i dalje, a neki su, prema priÀama, ustupljeni velikim tvrtkama, Àlanicama Konzorcija,
upozoravaju u SGH, koji je u kontaktu s
direktorom Konstruktora Željkom Žderi¾em, ponudivši mu posredovanje i pomo¾
u realizaciji sastanka u Ministarstvu gospodarstva radi rješavanja problema. U pitanju je 1.200 radnih mjesta!
ZAKON O FINANCIJSKOM POSLOVANJU I PREDSTE¼AJNOJ NAGODBI - POSTUPAK
PODUZETNIK:
- nelikvidan: ako više od 60 dana kasni u ispunjenju jedne ili više obveza
Àiji iznos prelazi 20 posto obveza objavljenih u godišnjem izvješ¾u za
prethodnu godinu; ako više od 30 dana kasni s isplatom pla¾e u visini
ugovorene pla¾e, te pla¾anjem pripadaju¾ih poreza i doprinosa,
PRIJEDLOG
ZA OTVARANJE
POSTUPKA PN
Sadrži: izvješ¾e o financijskom
stanju i poslovanju, plan financijskog i operativnog restrukturiranja, izvješ¾e revizora s procjenom vrijednosti
i pozitivnim mišljenjem o planovima, popis imovine i prava, izjavu da PN ne¾e utjecati
na tražbine radnika, dužnik
mora ponuditi vjerovnicima
naÀin i rok ispunjenja tražbina.
FINA –
NAGODBENO VIJEºE
- u roku osam dana odluÀuje
rješenjem o prijedlogu,
- rješenjem otvara postupak
PN,
- poziva vjerovnike da u roku
30 dana prijave tražbine,
- zakazuje prvo roÀište za
osmi dan od proteka roka
za prijavu,
- objavljuje oglas,
- dostavlja rješenje dužniku i
tijelima koja vode upisnike,
- povjerenik dostavlja rj. vjerovnicima i dužnicima.
- slijedi prijava tražbina
- insolventan: ako postane nesposoban za pla¾anje i postane prezadužen,
- u tim sluÀajevima smije pla¾ati samo ono što je nužno za redovito poslovanje (prioritetne tražbine, pla¾e od dana otvaranja postupka PN
i sl.).
ISPITNI POSTUPAK
(prvo ro½ište)
PRED NAGODBENIM
VIJEºEM FINE
- utvrÂuju tražbine,
- sastavlja tablice ispitanih
tražbina,
- donosi Rješenje o utvrÂenim
i osporenim tražbinama (više od 25 posto osporeno –
PN se obustavlja),
- dužnik obrazlaže PN,
- povjerenik se izjašnjava,
- ako se postigne potrebna
ve¾ina za prihva¾anje financijskog plana donosi se
Rješenje.
PREDSTE¼AJNA
NAGODBA NA
TRGOVA¼KOM SUDU
Ako trg. sud utvrdi da su ispunjene pretpostavke za sklapanje PN:
- odredit ¾e roÀište u roku 15
dana od dana podnošenja
prijedloga,
- objaviti oglas na oglasnoj
ploÀi suda i webu FINE osam
dana prije roÀišta,
- održava se roÀište na kojem
sud dopušta sklapanje PN,
- rješenjem odobrava PN,
- rješenje dostavlja FINI koja
ga objavljuje na webu.
13
Naši sindikalni povjerenici
Stjepan Hrastnik, sindikalni povjerenik Sindikata trgovine Hrvatske u „Loniji”
Prava ½lanova
na prvome mjestu!
Veliki problem trgovaca, pa tako i zaposlenih u „Loniji”,
su manjkovi nastali kraÂom, koje moraju oni podmiriti od
svojih pla¾a.
- Na sve ve¾u kvadraturu prodajnog prostora, sve je manje prodavaÀa. Time je ve¾a mogu¾nost lopovima za kraÂu. Ne
znam kako bih riješio taj problem, jer poslodavac traži svoje, a, u konaÀnici, stradaju samo trgovci, zakljuÀuje Stjepan.
Razgovaraju¾i o mogu¾nosti doživljavanja pune starosne mirovine u sektoru trgovine potvrÂuje kako su rijetki koji
to dožive. Uglavnom odlaze u prijevremenu ili invalidsku. U
ve¾ini sluÀajeva strada kralježnica zbog koliÀina tereta koji
svakodnevno trebaju prebaciti vlastitim rukama.
Prevladavaju ugovori na
odre¿eno vrijeme
TrgovaÀko dioniÀko društvo „Lonia” iz Kutine, jedno je
od 21 Àlanice udruženja hrvatskih trgovaÀkih ku¾a u Hrvatskoj, koje posluje pod nazivom Ultra gros d.o.o. U svojemu
sastavu „Lonia” ima 170 prodavaonica. Jedan od vozaÀa dostave robe u prodavaonice je i Stjepan Hrastnik, sindikalni
povjerenik Sindikata trgovine Hrvatske. „Lonia” je jedna od
podružnica STH koja nema sklopljeni ku¾ni kolektivni ugovor, ve¾ primjenjuje Kolektivni ugovor za djelatnost trgovine, i to, prema Stjepanovim rijeÀima, bez teško¾a, u cijelosti, barem za sada, dok je na snazi. Vidjet ¾e se što ¾e biti s
pravima radnika kada on prestane vrijediti (zbog HUP-ova
otkazivanja). Pretpostavke nisu optimistiÀne.
Nedjelja treba biti neradni dan!
Što se tiÀe rada nedjeljom i blagdanima, smatra kako rad
u te dane treba zakonski zabraniti, jer ni jedan poslodavac
ne plati trgovce za taj rad koliko bi trebalo, a i tim radnicima
treba omogu¾iti da barem te dane provedu s obiteljima.
14
„Lonia” zapošljava 662, od kojih su tek 164 radnika zaposlena na neodreÂeno vrijeme. „Stari” radnici su ti koji
imaju ugovore na neodreÂeno vrijeme, a svi novi dobivaju
ugovore na odreÂeno vrijeme.
Sindikalno ih je organizirano 147. UnatoÀ malome postotku sindikalne organiziranosti, Stjepan napominje kako
radnici pozitivno gledaju na sindikat. Kaže kako se problem
skriva u Àinjenici što se prava, za koja je izbori sindikat, primjenjuju na sve radnike, Àlanove i neÀlanove sindikata. U
sindikat se uÀlanjuju kada im iskrsne neki problem s poslodavcem. Traže pravnu pomo¾.
Osim što je sindikalni povjerenik, i to ve¾ punih 15 godina, Stjepan je preuzeo i sva prava i obveze radniÀkoga vije¾a
propisane Zakonom o radu, jer kod poslodavca nije utemeljeno radniÀko vije¾e. I povjerenik je zaštite na radu… SvjedoÀi o korektnoj suradnji s poslodavcem.
U Sindikatu trgovine Hrvatske o Stjepanu govore samo
rijeÀi hvale: vrijedan i aktivan sindikalist kojemu su na prvome mjestu Àlanovi i njihova prava, osoba u koju se uvijek
možete pouzdati. Daje 100 posto sebe kako bi za svoje ljude
izborio što je najviše mogu¾e.
Ipak, uza sav poslovni i sindikalni angažman, a i rad kod
ku¾e, jer živi na selu, taj 59-godišnji KutinÀanin, dragovoljac
Domovinskog rata, otac triju sinova i ponosan djed petero
unuÀadi, iako rijetko, naÂe vremena i za sebe… Sredstvo rada:
ribiÀki štap. Odredište: Banovsko jezero.
Marijana Tomi»
Doga¿aji
Mjere aktivne politike zapošljavanja - „Stalni sezonac” i „Rad i nakon ljeta”
„Radi oÀuvanja radnih mjesta i jaÀanja
kvalitete usluga u turizmu”, Ministarstvo
rada i mirovinskoga sustava, u suradnji s
Hrvatskim zavodom za zapošljavanje
(HZZ), a na inicijativu Ministarstva turizma, za 2013. godinu pripremilo je dvije
posebne mjere pod nazivom „Stalni sezonac” i „Rad i nakon ljeta”. Mjere, koje
su na konferenciji za novinare, 31. sijeÀnja, predstavili ministar rada i mirovin-
nih radnika, na neodreÂeno vrijeme zaposli 20 posto stalnih sezonaca godišnje.
Mjera „Rad i nakon ljeta” omogu¾ava
poslodavcima iz djelatnosti turizma korištenje svih potpora i mjera iz nadležnosti HZZ-a. Dakle, za ostvarivanje potpore, poslodavcu se po novom, prati samo
prosjeÀan broj radnika zaposlenih na ugovor o radu na neodreÂeno radno vrijeme.
Ako želi daljnjih godinu dana zadržati rad-
velikog poslodavca, i to za sve skupine
osoba koje ispunjavaju uvjet za zapošljavanje uz potporu HZZ-a. Poslodavci moraju uredno ispla¾ivati pla¾e i doprinose
te ostale obveze prema državi.
Sindikat turizma i usluga Hrvatske
pozdravlja mjere, smatraju¾i kako ¾e pridonijeti ne samo pove¾anju broja radnika u djelatnosti ugostiteljstva i turizma,
ve¾ i kvaliteti usluge. Osim toga, tim ¾e
Izostanak konzultacija sa
socijalnim partnerima
skog osiguranja Mirando Mrsi» i ministar
turizma Veljko Ostoji» na snazi su od
15. sijeÀnja ove godine. Dio su Mjera aktivne politike zapošljavanja.
Mjerom „Stalni sezonac” se poslodavcu iz djelatnosti turizma i ugostiteljstva,
do šest mjeseci godišnje sufinancira trošak
doprinosa za produženo mirovinsko osiguranje stalnim sezonskim radnicima u vremenu kada ne obavljaju poslove kod poslodavaca, odnosno izvan sezone. Ako radnik
ne prihvati posao u idu¾oj sezoni, dužan
je vratiti upla¾ene doprinose produženog
osiguranja, dok je uvjet za poslodavca
da, uz zadržavanje broja stalno zaposle-
nika za kojeg na poÀetku sezone u trenutku zapošljavanja nije koristio potporu, a koji mu se unutar sezone pokazao
kvalitetnim, može za istog, bez prijave i
povratka radnika u evidenciju HZZ-a,
podnijeti zahtjev za korištenje potpore.
Potpore za zapošljavanje dodjeljuju se u
obliku subvencija za pla¾e i iznose 50 posto godišnjeg troška bruto pla¾e za malog i srednjeg poslodavca, a 30 posto za
mjerama dobri sezonski radnici biti zadržavani kod istoga poslodavca, što pridonosi i njihovoj sigurnosti i financijskoj
stabilnosti.
MeÂutim, STUH zamjera kako su mjere donesene bez konzultacije sa socijalnim
partnerima, iako je, kako napominje predsjednik STUH-a Eduard Andri¾, ministar
Mirando Mrsi¾ u nekoliko navrata obe¾ao
konzultacije sa socijalnim partnerima.
¿ak i kada se donose dobre mjere potrebno je konzultirati
socijalne partnere o njima, zakljuÀuje Eduard Andri¾.
Socijalno vije»e za turizam
Eduard Andri»
- predsjednik
Istoga dana kada su ministri prezentirali mjere „Stalni sezonac” i „Rad i nakon ljeta”, u prostorijama STUH-a održana
je prva, konstituiraju¾a sjednica Socijalnog vije¾a za turizam.
Za njezina je predsjednika izabran Eduard Andri» (STUH), a
za dopredsjednike Jako Andabak (Hrvatska udruga poslodavaca - Udruga ugostiteljstva i turizma) i Marina Cviti» (Sindikat Istre i Kvarnera). Izabrani su i Àlanovi: Joško Lelas (HUP
- UUT), Tamara Jutt Maleš (HUP-UUT) i Ljubomira Lon½ar
(STUH). MeÂu ostalim, usvojen je i Poslovnik o radu te Program rada Vije¾a za 2013. godinu.
Sporazum o osnivanju Socijalnog vije¾a za turizam potpisali su 26. rujna 2012. godine predstavnici STUH-a i HUPUdruge ugostiteljstva i turizma radi poticanja gospodarskoga rasta i poboljšanja uvjeta rada i života radnika u turizmu,
te jaÀanja kapaciteta socijalnih partnera za djelatno sudjelovanje u socijalnom dijalogu.
15
Doga¿aji
„Neradni petak”
Nacionalni plan za poticanje zapošljavanja za 2011. i 2012. godinu koji se primjenjuje do 1. srpnja 2013. godine, osim
niza mjera, predviÂa mjeru tzv. „neradni
petak” kao potporu za oÀuvanje radnih
mjesta kroz skra¾ivanje radnoga vremena.
Svrha mjere je zadržavanje na radu punog
broja radnika kroz skra¾ivanje radnoga
vremena od 40 sati na 32 sata tjedno
zbog nemogu¾nosti osiguranja pla¾e za
puno radno vrijeme.
studenta na tim radnim mjestima. Isto tako, za vrijeme korištenja potpore poslodavac ne smije Àlanovima uprave i nadzornih odbora ispla¾ivati nagrade, bonuse,
stimulacije, niti druga davanja u naravi ili
novcu.
TakoÂer, ako se u drugoj organizacijskoj jedinici, u kojoj se ne provodi mjera
skra¾ivanja radnoga vremena, poslodavcu
pojavi potreba za novim zapošljavanjem u
obvezi je radnicima koji primaju potporu za
skra¾eno radno vrijeme ponuditi poslove
radnoga mjesta u punom radnom vremenu.
Novina je i to da poslodavci koji
imaju nepodmirene obveze za poreze i doprinose prema Poreznoj
upravi ostvaruju pravo na potporu
ako s njom imaju potpisano rješenje o odgodi naplate dugovanja.
Program potpora za skra¾ivanje radnoga vremena mora biti dogovoren
i mora imati pisanu suglasnost radniÀkoga vije¾a, tamo gdje je uteme-
Rješenje za o½uvanje
zaposlenosti
Ako se poslodavac odluÀi za tu mjeru
u obvezi je Hrvatskome zavodu za zapošljavanje dostaviti dokaze o potrebi uvoÂenja programa rada od 32 sata tjedno koji
se raÀuna kao puno radno vrijeme od 40
sati tjedno. Važno je da program sadrži
opis razloga i mjera zbog kojih se uvodi
radno vrijeme od 32 sata tjedno, a poželjno je da poslodavac predvidi, ako je to
mogu¾e, obrazovanje za prekvalifikaciju
ili dokvalifikaciju za neka budu¾a vremena, sve u svrhu cjeloživotnog uÀenja i bolje osposobljenosti radnika.
Mjera je usmjerena prema radniku kojemu HZZ putem poslodavca sufinancira
razliku neto pla¾e (osnovna pla¾a puta
osobni koeficijent), a najve¾i iznos potpore
neto pla¾e ne može biti ve¾i od 2.244,00
kune, što je iznos neto minimalne pla¾e za
RH. Ova potpora može trajati najduže
šest mjeseci od odobrenja zahtjeva od
strane HZZ-a.
PoslodavÀeva je obveza da radniku
upla¾uje doprinose na punu pla¾u kao da
je radnik radio u 40-satnom tjednu. Obvezan je u razdoblju potpore radnicima
redovito ispla¾ivati pla¾e, te zadržati isti
broj radnika za cijelo vrijeme korištenja
potpore. Za vrijeme korištenja potpore ne
smije zapošljavati nove radnike na radno
mjesto za koje prima potporu, odreÂivati
prekovremeni rad, na tim radnim mjestima ne smije koristiti rad ustupljenih radnika, odnosno povremeni rad uÀenika ili
16
ljeno, ili sindikalnoga povjerenika
sindikata koji djeluje u tvrtki. Ako
nema radniÀkoga vije¾a ili ne djeluje
sindikat, potrebno je dostaviti pisanu suglasnost svakog pojedinog radnika na kojega se odnosi skra¾ivanje
radnoga vremena i dobivanje potpore do iznosa neto minimalne pla¾e,
napominje Ivan Tomac, predsjednik Sindikata EKN-a Hrvatske, koji
meÂu svojim podružnicama ima nekoliko kandidata za primjenu mjere
„neradnog petka”.
Ivan Tomac
Promjena u odnosu na zakon o skra¾ivanju radnoga vremena iz 2008.
godine oÀituje se u tome da poslodavci, pri podnošenju potrebne dokumentacije Zavodu za zapošljavanje, tj. Godišnjeg financijskog izvješ¾a za 2011. i 2012. godinu koji je
ovjeren u FINA-i, mogu ostvariti
potporu i ako su imali negativan financijski rezultat ili gubitak za te
godine. Prema zakonu iz 2008. godine, potporu je mogao ostvariti
poslodavac koji je imao pozitivno
poslovanje.
Važno je napomenuti kako skra¾eno radno vrijeme ne mora biti rasporeÂeno jednako po danima, tjednima i mjesecima, nego se utvrÂuje
kao prosjeÀno skra¾eno vrijeme
unutar razdoblja ostvarivanja potpore najduže šest mjeseci. Za tu
mjeru potpore HZZ ima osigurano
15 milijuna kuna i bilo bi naprosto
šteta ne iskoristiti mogu¾nost potpore i osiguranja pune zaposlenosti
u sljede¾ih šest mjeseci s obvezom
za sindikat, RV i upravu, da prate
uÀinke programa i traže rješenja za
punu zaposlenost i puno radno vrijeme nakon programa.
Mjera u praksi
In memoriam
Antonija
Hudurovi»
Mladen Radi» i Klaudio Žegarec
Tvrtka CEMEX (bivši Dalmacijacement), prva je tvrtka koja je
još 2011. godine s HZZ-om potpisala odgovaraju¾i sporazum o
primjeni mjere. O iskustvima i zadovoljstvu mjerom pitali smo
sindikalnoga kolegu u CEMEX-u u Mladena Radi»a, koji je, zajedno s Klaudijem Žegarcem, i predstavnicama HZZ-a, potkraj sijeÀnja „gostovao” u SSSH na prezentaciji mjere.
Koliko ste zadovoljni provedenom mjerom?
- Idejno, mjera je dobra, meÂutim u praksi se pokazalo kako
nije sasvim prilagoÂena industrijskim i proizvodnim djelatnostima,
odnosno specifiÀnostima koje proizlaze iz takve strukture rada i
tu vidim mjesta za napredak.
Bez obzira na to, mjera skra¾enoga radnoga vremena pokazala se kao dobro rješenje za oÀuvanje zaposlenosti, ponajprije zbog
krize u graÂevinskom sektoru, a samim time i smanjene potražnje
za našim proizvodima. Njezinom primjenom omogu¾eno je oÀuvanje radnih mjesta u razdoblju od šest mjeseci.
Kako konkretno izgleda obra½un pla»a radnika u Programu?
- Kod obraÀuna pla¾a treba re¾i kako radnik u konaÀnici dobiva cijelu pla¾u s obraÀunatim i pla¾enim doprinosima. Konkretno,
kod radnika u smjenskom radu, što je kod nas sluÀaj kod 60 posto
zaposlenih, radnik za sve odraÂene smjene ima normalnu satnicu
sa svim dodacima za smjenski rad (dakle, dodaci za rad u II. i III.
smjeni, rad nedjeljom, itd. ). Za one dane koje nije radio radnik je
ostvarivao naknadu od HZZ-a kao da je radio I. smjenu, odnosno
redovnih osam sati.
Što je sa svim dodacima na pla»u?
- Dodaci na pla¾u poput smjenskoga, no¾noga rada i rada
blagdanom ostali su na snazi za vrijeme trajanja primjene programa skra¾enoga radnoga vremena.
Primjer obra½una za mjesec koji ima 184 sata
Primanja u Programu
Koef
Sati
Primanja bez Programa
Koef
Sati
Redovan rad
1,00 40,0 Redovan rad
1,00
56,0
Naknada HZZ
1,00 32,0 Redovan rad II. smjena
1,10
56,0
Redovan rad II. smjena
1,10 56,0 Redovan rad III. smjena
1,40
48,0
Redovan rad III. smjena 1,40 46,0 Rad nedjelja I. smjena
1,35
16,0
Rad nedjelja I. smjena
1,75
8,0
1,35
Rad nedjelja III. smjena 1,75
8,0 Rad nedjelja III. smjena
2,0
U no¾i s 13. na 14. veljaÀe, u Zagrebu je, u 58. godini života, umrla Antonija Hudurovi», Àlanica Vije¾a SSSH i
predsjednica Sekcije invalida SSSH. Bila je zaposlena u URIHO-u – ustanovi za rehabilitaciju hendikepiranih osoba profesionalnom rehabilitacijom i zapošljavanjem. Niz godina
bila je Àlanica i sudionica svih aktivnosti u Sindikatu zdravstva, socijalne zaštite i mirovinsko-invalidskog osiguranja
Hrvatske. Izlaskom spomenutog Sindikata iz SSSH-, a žele¾i
ostati vjerna središnjici kojoj je pripadala cijelim bi¾em, Antonija Hudurovi¾ i njezina sindikalna podružnica postali su
Àlanicom Samostalnog sindikata radnika u komunalnim i
srodnim djelatnostima Hrvatske.
- Ovo je pozdrav, Tonka, i od Ženske sekcije SSSH u kojoj si bila gotovo dvadeset godina, u svim bitkama za ravnopravnost žena na tržištu rada, sudjeluju¾i u brojnim seminarima i prosvjedima. Draga Tonka, sa svojim brojnim šeširima,
kojemu si svakome nadjenula ime i osobnu priÀu, koraÀala
si ne jednom u povorkama za MeÂunarodni dan žena, dijelila letke, objašnjavala prolaznicima. Ove godine ne¾eš biti s
nama. Ali, bit ¾eš u nama, u našim srcima, u našim mislima,
rekla je, meÂu ostalim, Božica Žili», predsjednica Ženske
sekcije SSSH, na posljednjem ispra¾aju, drage nam Tonke na
zagrebaÀkome groblju Mirogoj.
17
Doga¿aji
STUH o vau½erima u turizmu
Vau½eri nepoželjni!
Najniži dnevni iznos neto
pla¾e koju je poslodavac dužan
isplatiti sezonskome radniku
koji obavlja privremene,
odnosno povremene sezonske
poslove u poljoprivredi, za
2013. godinu nakon obraÀuna
i obustave poreza na dohodak
i prireza poreza na dohodak
sukladno propisima koji ureÂuju
oporezivanje, ne može biti
niži od 71,40 kuna.
U kontekstu izmjena Zakona o radu,
ministar turizma Veljko Ostoji¾ govorio
je potkraj prošle godine o mogu¾nosti
uvoÂenja vauÀera (vrijednosnog kupona)
u turizmu prema modelu vauÀera u sezonskim poslovima u poljoprivredi. Za
sada je to pitanje stavljeno „ad acta”, ali
Sindikat turizma i usluga Hrvatske skre¾e
pozornost na protivljenje takvome obliku ugovaranja rada.
- Ne vidimo potrebu uvoÂenja vauÀera u turizmu, jer ¾emo u sluÀaju njihovih
uvoÂenja, imati ljude koji ne¾e biti zainteresirani za školovanje za tu djelatnost.
Ispadalo bi, ako ne pronaÂu „normalno”
zaposlenje kod nekog poslodavca, kako
trebaju Àekati da ih netko pozove raditi
dva, tri, Àetiri, pet… sati, a nakon toga doviÂenja! Smatram kako je rijeÀ o jednome od lošijih oblika ugovora o radu,
bilo koje vrste! – zakljuÀuje Eduard Andri», predsjednik STUH-a, dodaju¾i kako
su, u sluÀaju potrebe, postoje¾i zaposleni
radnici spremni raditi i dulje od propisanog.
O ½emu je, zapravo, rije½?
Sukladno Zakonu o poticanju zapošljavanja poslodavac koji zapošljava sezonskog radnika u poljoprivredi, dužan je
za toga radnika, kupnjom vauÀera platiti
dnevne doprinose za obvezna osiguranja
- za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup), za
zaštitu zdravlja na radu i zapošljavanje.
Ugovor o sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih
sezonskih poslova u poljoprivredi sklapa
se, prije poÀetka rada, za svaki radni dan,
predajom i prihvatom vrijednosnog kupona te njegovim evidentiranjem na pro-
pisanom obrascu ugovora o sezonskom
radu u poljoprivredi.
Rad sezonskog radnika u poljoprivredi može trajati najduže devedeset dana
tijekom kalendarske godine te ne mora
biti u neprekinutom trajanju.
Radnik zaposlen na sezonskim poslovima u poljoprivredi dužan je, radi utvrÂivanja staža osiguranja, najkasnije na kraju godine dostaviti Hrvatskome zavodu za
mirovinsko osiguranje podatke o sezonskome radu u poljoprivredi tijekom te
godine.
Sezonskim radnikom u poljoprivredi
mogu biti nezaposlene osobe koje su u
evidenciji HZZ-a (ne¾e se brisati iz evidencije i ne gube prava koja ostvaruju po
osnovi nezaposlenosti); nezaposlene osobe koje nisu u evidenciji HZZ-a; umirovljenici (omogu¾en legalan rad na sezonskim poslovima bez prekida statusa
umirovljenika) i ostali tražitelji posla koji
nisu u radnom odnosu, odnosno zaposleni na puno radno vrijeme.
Ne mogu se zaposliti maloljetnici
(zbog visokoriziÀnog posla); osoba koja
koristi rodiljina ili roditeljska prava prema posebnim propisima i zaposleni u
radnom odnosu na puno radno vrijeme.
Ustavni sud o donošenju zakona po hitnom postupku
Obezvrje¿enje
demokratskih procedura
U Izvješ¾u o postupcima donošenja zakona i o Poslovniku
Hrvatskoga sabora, Ustavni sud RH izrazio je zabrinutost zbog
uÀestale prakse donošenja zakona po hitnom postupku, što je
postalo gotovo pravilo, a ne iznimka. Kako se napominje, takva
praksa narušava samu bit parlamentarizma i obezvrjeÂuje znaÀenje demokratskih procedura i obvezu njihova poštovanja, te
onemogu¾uje javne rasprave o bitnim društvenim pitanjima,
slabe¾i time i osnove za razvitak i unapreÂenje dijaloške kulture
bez koje ne postoji demokratsko društvo.
18
Zakoni se ubudu¾e ne mogu pisati tako da
stupaju na snagu danom donošenja. Ako ve¾
trebaju stupiti na snagu prije proteka vakacijskog
razdoblja to može biti samo prvi dan nakon
njegove objave u „Narodnim novinama”, rekla je
predsjednica Ustavnoga suda Jasna Omejec.
Reagiranja
SSSH Vladi:
Pove»ajte zaposlenost,
a ne dob za umirovljenje!
Savjet MeÂunarodnog monetarnog fonda Vladi RH da
dob za umirovljenje podigne sa 65 na 67 godina života, izraz
je dobrohotne brige MMF-a za financijsku održivost mirovinskog sustava. Pritom se prešu¾uju nevažne Àinjenice poput oÀekivanog trajanja života u RH koji je Àetiri do pet godina niži nego u zemljama koje podižu dob za umirovljenje.
No, starenje i smrt strogo su individualne stvari – meÂu hrvatskim umirovljenicima samo je 15 posto starijih od 80 godina, dok je prosjeÀna dob onih koji zbog smrti prestaju uživati blagodati hrvatskih mirovina 76/77 godina.
Nadalje, oÀekivano trajanje zdravog života nakon 65. godine u RH je samo 6,4 godine (u EU 8,7!). Udio osoba s kroniÀnim bolestima i dugotrajnim zdravstvenim problemima u
op¾oj populaciji je 38 posto (tre¾i smo u EU). No, najve¾e
Osnovni gospodarski pokazatelji u Republici Hrvatskoj
(istaknuto posljednje raspoloživo razdoblje)
Daljnji pad BDP-a
• Bruto doma¾i proizvod po stanovniku (prema paritetu kupovne
mo¾i) 18.014 $ za 2011. (MMF), ili 58 posto kupovne mo¾i EU27 (na razini MaÂarske, Poljske i Argentine);
• Rast/pad BDP-a I.-XII. 2012.: - 2,0 posto;
• Stopa inflacije u prosincu 2012., odnos prema 12/2011. 4,7 posto
(stopa rasta troškova života);
• Broj nezaposlenih: 372.003 (1/2013.);
• Stopa nezaposlenih:
- prema Hrvatskome zavodu za zapošljavanje: 21,1 posto
12/2012.
- prema MeÂunarodnoj organizaciji rada: 14,5 posto; (7.-9. 2012.)
• ProsjeÀna pla¾a prosinac 2012.: 5.681 kuna neto,
8.079 bruto (- 2,1 posto
realno prema 12./2011.);
• Minimalna pla¾a (bruto): 2.814 kuna (34,83 posto prosjeÀne);
• Neoporezivi dio dohotka (odbitak): 2.200 kuna;
• Stope oporezivanja dohotka: do 2.200 kuna 12 posto,
do 8.800 kuna 25 posto,
više od 8.800 kuna 40 posto
(od 1. ožujka 2012.);
• ProsjeÀna kamatna stopa: eskontna 7 posto, zatezna: 15 posto
za pravne i 12 posto za fiziÀke osobe (prosinac 2012.);
• Broj umirovljenika (prosinac 2012.): 1.217.692 (85 posto osiguranika u RH);
odstupanje „stanja zdravlja” od prosjeka EU upravo je u dobnoj skupini od 65. do 74. godine života (iznad prosjeka EU za
više od 8 postotnih poena).
MeÂunarodne financijske i druge organizacije uporno
ponavljaju mantru kako starenje stanovništva ugrožava održivost mirovinskih sustava. NetoÀno. I mirovinski i druge sustave socijalne sigurnosti, kao i sam ljuski život, ugrožava
ekonomska doktrina koja masovnu nezaposlenost, siromaštvo i ljudsku patnju propisuje kao nužni preduvjet gospodarskog rasta! Sve analize, izvještaji i preporuke financijske industrije služe samo jednom cilju: ekonomijom i zakonima
osigurati rast profita, pove¾anje mo¾i i rast bogatstva ve¾
besramno bogatih.
• ProsjeÀna mirovina u RH (prosinac 2012.): 2.184,15 kuna ili
38,44 posto prosjeÀne neto pla¾e;
• ProsjeÀna potrošaÀka košarica, prema DZS-u, za troÀlanu obitelj ( 2011.): 6.650 kuna;
• Stopa siromaštva u RH:
- definirana kao apsolutno (dohodak manji od 100 eura na
mjesec): 4 posto (Svjetska banka 2002.-2006.),
- definirana kao 60 posto medijana dohotka 2011. (2.020 kuna
za pojedinca i 4.242 kuna za ÀetveroÀlanu obitelj): 21,1 posto,
- EU 27 ima 16,5 posto;
• Postotak siromašnih prema prethodnom kriteriju:
RH 21.1 posto
Primorsko-goranska županija i Grad Zagreb 3,5 posto
Istra
4 posto
MeÂimurska županija 8,5 posto
KarlovaÀka županija 35 posto
SisaÀko-moslavaÀka županija 30 posto
• Gini koeficijent nejednakosti (2011.): 32 (Austrija 29, Slovenija 31)
• Aktivno stanovništvo (prosjek 2011):
a) poljoprivreda 8 posto* (popis 2011.)
b) samostalne djelatnosti i obrt 12 posto
c) nezaposleni 14 posto
d) ostali: 66 posto
a) privatni sektor: 66 posto (prosjeÀna pla¾a privatni sektor:
12./2011.: 4.650 kuna
b) državni i javni sektor: 34 posto (prosjeÀna pla¾a državni i
javni I.-III. 2012.: 6.650 kuna
*DZS iskazuje svega 2,2 posto poljoprivrednog stanovništva, što je nerealno.
Pripremio: Boris Feis, mr.sci. oec.,
izvršni tajnik SSSH za ekonomska i
financijska pitanja
19
Europska Unija
Završna konferencija projekta „CENEP - Sudjelovanje gra¿ana u
planiranju poboljšanja energetske u½inkovitosti”
Važnost povezivanja
socijalnih i energetskih
politika
Nakon dvije godine, završen je projekt „CENEP - Sudjelovanje graÂana u
planiranju poboljšanja energetske uÀinkovitosti”, što su ga financirali Europska
Unija i Ministarstvo gospodarstva, a zajedniÀki proveli Društvo za oblikovanje
održivog razvoja, SSSH, Institut za razvoj
i meÂunarodne odnose te Fakultet elektrotehnike i raÀunarstva. Na temelju niza
javnih rasprava, okruglih stolova, radionica i konzultacija sa zainteresiranom javnoš¾u, pa i regionalnih fokus grupa u organizaciji teritorijalnih ureda SSSH, projektni
tim izradio je glavni rezultat projekta,
prijedlog mjera za poticanje energetske
uÀinkovitosti u ku¾anstvima za razdoblje
2014. do 2016. godine, koji ¾e biti upu¾en
Ministarstvu gospodarstva. U sve predložene mjere ukomponirana je i socijalna
dimenzija, odnosno mogu¾nost ve¾ih financijskih poticaja za socijalno ugrožene
graÂane, radi povezivanja energetske
uÀinkovitosti, smanjivanja uÀinka klimatskih promjena i socijalne politike.
Govore¾i na završnoj konferenciji projekta, održanoj u Novinarskome domu, 7.
veljaÀe, Darko Šeperi», struÀni suradnik
SSSH za eurointegracije, predstavio je
rezultate druge teme kojom se bavio projekt, a to je zagovaranje socijalno osjetljive energetske politike, odnosno razvoj
odgovaraju¾eg modela zaštite socijalno
ugroženih kupaca energije. Hrvatska se
trenutno nalazi u procesu liberalizacije
tržišta energije koje se provodi zbog
usklaÂivanja s direktivama EU. Osim što
propisuju liberalizaciju tržišta i ukidanje
mogu¾nosti vlada da utjeÀu na cijene
energenata, direktive iz tog podruÀja i od
država Àlanica zahtijevaju mjere socijalne pomo¾i ugroženim kupcima energije.
Energetsko siromaštvo, koje se definira
kao nemogu¾nost podmirivanja raÀuna
za energiju ili njihov nerazmjerno velik
udio u prihodima ku¾anstva, danas pogaÂa jedno od sedam europskih ku¾anstava, a za oÀekivati je kako ¾e i u Hrvatskoj
krug ugroženih kupaca biti širi od kruga
primatelja socijalnih potpora. Stoga ¾e biti
nužno na odgovaraju¾i naÀin povezati zakone na podruÀju energetike s onima na
podruÀju socijalne skrbi, odnosno ukljuÀiti socijalnu dimenziju u energetske politike i obratno.
Darko Šeperi»
ZakljuÀak je projekta CENEP kako
treba uspostaviti sustav socijalnih
potpora za energiju na nacionalnoj razini, te definirati socijalni minimum energije koji bi se ugroženim kupcima podmirivao u cjelosti
(vode¾i pritom raÀuna o klimatskim zonama Hrvatske, dostupnosti pojedinih energenata, površini stambenog prostora i broju
Àlanova ku¾anstva te imovini i
prihodima). ToÀne kriterije i opseg prava pritom bi trebalo definirati zakonom (a ne kako je sada
predviÂeno uredbom) i uklopiti ih
u sustav socijalne skrbi.
S obzirom na rastu¾u važnost cijena
energije kao socijalnog pitanja, kao i posljedice energetske politike i povezanih
mjera za smanjivanje uÀinaka klimatskih
promjena, SSSH ¾e i nakon završetka projekta CENEP nastaviti aktivno raditi na
tom podruÀju koje i u Hrvatskoj sve više
postaje predmetom socijalnoga dijaloga.
2013. - Europska godina gra¿ana
Godina 2013. u Europskoj je Uniji proglašena Europskom
godinom graÂana. Tijekom godine održat ¾e se mnoštvo
manifestacija radi poticanja rasprava o tome kakvu Europu
graÂani žele i koje su reforme potrebne kako bi se poboljšao
njihov svakodnevni život. Europska komisija, kao inicijator
Europske godine graÂana, smatra kako je pravo vrijeme za
široku javnu raspravu o budu¾nosti Europe budu¾i da se ove
godine održavaju europski parlamentarni izbori.
Naime, svaka osoba koja je državljanin države Àlanice
graÂanin je Unije. GraÂanstvo Unije ne zamjenjuje nacionalno državljanstvo ve¾ ga nadopunjuje dodatnim pravima.
UtvrÂena prava graÂanstva Europske Unije:
20
• pravo na slobodno kretanje i prebivanje na podruÀju država Àlanica;
• pravo da glasuju i da budu birani na lokalnim izborima i
izborima za Europski parlament u državi Àlanici u kojoj
prebivaju, u istim uvjetima kao i državljani te države;
• pravo da, na podruÀju tre¾e zemlje u kojoj država Àlanica
Àiji su državljani nema svoje predstavništvo, uživaju zaštitu diplomatskih i konzularnih tijela bilo koje države Àlanice u istim uvjetima kao i državljani te države;
• pravo na podnošenje peticije Europskomu parlamentu;
• pravo na obra¾anje europskomu puÀkom pravobranitelju.
Reagiranja
Dokup mirovine
- mjera pravedne nadoknade
Dokup mirovine izvorni je hrvatski model ublažavanja socijalnih posljedica otpuštanja radnika. Dokup mirovine ne treba miješati s dokupom staža – praksom, gotovo uobiþajenom, poþetkom
devedesetih godina. Tada se radnicima kojih se željelo riješiti dokupljivao nedostajuüi mirovinski staž i relativno mladi ljudi „završili“ su u mirovini umjesto na burzi rada. Moguünost dokupa
mirovinskog staža kasnije je ukinuta.
Dokup mirovine je mjera pravedne nadoknade kojom se radnicima koji su navršili propisane uvjete za prijevremenu starosnu mirovinu dokupljuje razlika izmeÿu iznosa ostvarene prijevremene starosne mirovine i starosne mirovine koju bi ostvarili da su
mogli ostati raditi do ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu.
Institut dokupa mirovine u praksi postoji veü dvadesetak godina.
Rezultat je dogovora radnika i poslodavca te je ugraÿen u kolektivne ugovore. „Dokupljeni“ iznos mirovine podliježe pravilima
javnog mirovinskog sustava. To znaþi da se usklaÿuje na isti naþin
kao i mirovine iz javnog mirovinskog sustava (dva puta godišnje
prema tzv. švicarskoj formuli, ovisno o poveüanju cijena – 50 posto
i poveüanju plaüa - 50 posto), te da se i na taj dio odnosi pravo na
obiteljsku mirovinu (prema ZOMO-u). Stoga je institut dokupa
mirovine prepoznat u poreznom sustavu Hrvatske i ima drukþiji
porezni tretman od kapitalizirane štednje, što je razumljivo s obzirom na njegovu socijalnu ulogu izvornog modela ublažavanja posljedica otpuštanja.
Najavljeno restrukturiranje javnog sektora podrazumijeva, bojimo se, brojnije otkaze. Stoga ne þudi namjera Vlade RH da se
zakonski regulira institut dokupa mirovine, jer mirovinska reforma
i zakoni koji ju reguliraju nije obuhvatila podruþje dokupa mirovine. (Dokup mirovine „stariji“ je desetak godina od mirovinske
reforme.) Ne þudi ni interes financijskog sektora da „uÿe u igru“ i
da se ova materija regulira prema pravilima kapitalizirane štednje.
Sindikati takoÿer podržavaju namjeru Vlade, napominjuüi kako je
„dokup mirovine“ specifiþna vrsta doživotne otpremnine, dakle,
da je davanje tržišta rada, a ne mirovinskog sustava. To znaþi da
ne može pripadati sustavu kapitalizirane štednje (obvezne ili dobrovoljne). Dokup mirovine se i po naþinu financiranja, izraþunu,
i uvjetima korištenja bitno razlikuje od mirovina iz dobrovoljnog
mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane
štednje te je po svojim osobinama vezan uz sustav generacijske
solidarnosti. U praksi se pokazalo da je dokupljena mirovina provjereno dugoroþno dodatno primanje radnika koji su, zbog potreba
svojih poslodavaca, morali ranije napustiti svijet rada. To je i bio
razlog da se sindikati zalažu za poseban zakon kojim üe se regulirati „pravila igre“ u ovom podruþju, jednaka za sve zainteresirane
poslovne subjekte (nadzor nad sredstvima, sigurnost, upravljanje..),
na naþelima na kojima je ovaj institut uspostavljen. Stoga smo jasno artikulirali i dostavili Ministarstvu rada i premijeru Vlade RH
razloge svog protivljenja namjeri da se dokup mirovine tretira kao
rentna mirovina. Prema tom prijedlogu, novac (otpremnina) bi
se uplaüivao u privatne mirovinske fondove, a poslodavac bi sklapao ugovor s mirovinskim osiguravajuüim društvom koje sklapa
ugovor s radnikom (sada posluje samo jedno mirovinsko osiguravajuüe društvo koje isplaüuje mirovine – Raiffeisen).
U ovom broju objavljujemo „demanti” Raiffeisen mirovinskog osiguravajuüeg društva (RMOD) na naš napis o dokupu mirovine u prošlome broju. Interes RMOD-a posve je jasan i legitiman
– ali je isto tako legitiman zahtjev sindikata. Sindikati smatraju
kako je rijeþ o specifiþnom institutu koji treba funkcionirati po
drugim principima no dobrovoljna kapitalizirana štednja (þl. 21.
Zakona o mirovinskim osiguravajuüim društvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje, na koju se pozivaju iz RMOD-a u svom „demantu”). Naime, spomenuti þlanak
toga Zakona ne odnosi se na institut dokupa mirovine, veü otvara
moguünost poslodavcu kod kojeg ne postoji zatvoreni mirovinski
fond da svojim radnicima osigura dodatnu mirovinu iz dobrovoljnog mirovinskog osiguranja.
Jagoda Milidrag Šmid,
savjetnica SSSH za socijalnu politiku
„… u tekstu þasopisa Sindikalna akcija koji je objavljen
15. prosinca 2012. godine, na stranici 25, pod naslovom
„Ozakonjenje” instituta dokupa mirovine napisani su brojni
netoþni navodi koji su u suprotnosti sa þinjeniþnim stanjem,
s obzirom da je:
1) Mirovinska reforma regulirala podruþje dokupa mirovine, odnosno „isplatu doživotnih mirovina temeljem
izravnih uplata fiziþkih osoba i poslodavaca za zaposlenike u vrijeme njihovog umirovljenja“, Zakonom o mirovinskom osiguravajuüim društvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje
(þl. 21), sukladnom kojem veü više od 10 godina posluje
Raiffeisen mirovinsko osiguravajuüe društvo (RMOD).
Izmjenama Zakona o MOD-u želi se uvesti dodatni institut mirovinske rente, kako bi poslodavci mogli vršiti
uplate za privremene mirovine svojih zaposlenika, a ne
samo za doživotne po uplati dokupa. Isto bi bilo povoljnije za poslodavca, a zaposlenici bi mogli u kraüem vremenskom razdoblju raspolagati sa veüim prihodima.
Dokupi mirovine i mirovinske rente ostaju dio dobrovoljnog osiguranja, uz dodatno preciznije reguliranje
usklaÿivanja mirovina od dokupa i nasljeÿivanja istih.”
2) Raiffeisen mirovinsko osiguravajuüe društvo (RMOD)
jedino je mirovinsko osiguravajuüe društvo osnovano
sukladno Zakonu s odobrenjem za rad i pod nadzorom
Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga. Djelatnost RMOD-a isplata je mirovina iz obveznog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne
kapitalizirane štednje (obvezni i dobrovoljni mirovinski
fondovi) te isplata doživotnih mirovina temeljem
izravnih uplata fiziþkih osoba i poslodavaca za zaposlenike u vrijeme njihovog umirovljenja.”
Raiffeisen MOD
21
Pravni savjeti
PITANJE:
Radim u pilani kao fizi½ki radnik. Posljednjih godinu
dana morao sam zbog ½este upale dišnih puteva i problema s kralježnicom izostajati s posla, dan ili dva, koriste»i pri tome bolovanje. Poslodavac me zbog toga više
puta upozoravao usmeno i pismeno, navode»i kako on
zbog mojih izostanaka nije u mogu»nosti normalno organizirati proizvodnju pa bih zbog toga mogao dobiti i
otkaz ugovora o radu. Je li mogu»e da zbog u½estaloga
bolovanja od jedan ili dva dana dobijem otkaz ugovora
o radu?
(L.U., Osijek)
ODGOVOR:
Odgovor na Vaše pitanje možemo potražiti u Àlanku
109. Zakona o radu u kojemu se izriÀito navodi kako „privremena nenazoÀnost na radu zbog bolesti ili ozljede ne
predstavlja opravdani razlog za otkaz ugovora o radu”.
Dakle, što se tiÀe otkazivanja ugovora o radu zbog bolovanja, takav bi otkaz bio i nezakonit i nedopušten. MeÂutim, moramo upozoriti i na Àlanak 107. Zakona o radu
koji govori o tome kako poslodavac može otkazati radniku ugovor o radu ako radnik nije u mogu¾nost uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog odreÂenih
trajnih osobina ili sposobnosti. Naravno, to ne može utvrÂivati sam poslodavac ve¾ nadležna tijela. U praksi je to
najÀeš¾i sluÀaj kada tijela HZZO-a utvrde radnikovu profesionalnu nesposobnost za rad, a poslodavac ne može
ponuditi radniku neko drugo radno mjesto s njegovom
preostalom radnom sposobnoš¾u. U tome sluÀaju, dakle,
poslodavac može primijeniti spomenutu odredbu i otkazati radniku ugovor o radu zbog takozvanih - osobno
uvjetovanih razloga.
PITANJE:
Nakon odlaska u mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad, i to nakon 35 godina radnoga staža,
poslodavac mi je isplatio samo 8.000,00 kuna otpremnine. Je li to u redu, s obzirom na to da sam ½uo kako
bi ta otpremnina trebala biti znatno viša?
(D.E., ¾akovo)
ODGOVOR:
Da, dobro ste informirani. Odgovor se nadovezuje i na
prethodno pitanje u ovoj rubrici. Ako Vam poslodavac,
nakon što ste dobili Rješenje HZZO-a o profesionalnoj
nesposobnosti za rad, nije ponudio radno mjesto na kojemu biste mogli raditi s preostalom radnom sposobnoš¾u,
trebao Vam je otkazati ugovor o radu zbog osobno uvjetovanih razloga i isplatiti Vam otpremninu u skladu s
Àlankom 119. Zakona o radu, koji kaže kako otpremnina
iznosi 1/3 prosjeÀne pla¾e koju je radnik ostvario u tri
22
mjeseca prije prestanka
ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada. U sluÀaju da je pitanje visine otpremnine
povoljnije riješeno Kolektivnim ugovorom, primjenjuju se njegove odredbe. Na Vama je da
Vaše pravo na isplatu
više otpremnine zahtijevate od poslodavca, a
ako to ne uspijete, ostaje Vam pravo da svoje potraživanje ostvarite sudskim putem.
PITANJE:
Odgovara:
Miroslav Šmit,
pravni zastupniku Uredu SSSH
OsjeÀko-baranjske županije
Nedavno sam dobio redoviti otkaz ugovora o radu, uz poslodav½evo obrazloženje kako je tvrtka u teško»ama i ima
viška radnika, a da ja, sa svoje 62 godine života i 36 godina staža, mogu u prijevremenu mirovinu. U razgovoru sa svojim sindikalnim povjerenikom u tvrtki saznao
sam kako su oni sa poslodavcem razgovarali o problemu viška radnika, ali ne i o pojedina½nim slu½ajevima.
Je li u mojemu slu½aju otkaz ugovora zakonit?
(I.V., Našice)
ODGOVOR:
Prema onome što ste naveli, takav otkaz ugovora o radu je nezakonit i nedopušten i to zbog stvarnih i formalnih razloga. Stvarni razlozi su ti da poslodavac ne može
radniku otkazati radni odnos samo zato što ima uvjete za
prijevremenu mirovinu, ve¾ za to trebaju postojati i drugi
kriteriji - ekonomski, socijalni i sl. Osim toga, s obzirom
na to da imate 62 godine života, poslodavac je prije otkazivanja ugovora o radu morao tražiti suglasnost RadniÀkog vije¾a ili sindikata, ako nemate RadniÀko vije¾e. Dakle, nije dovoljno samo to da poslodavac razgovara sa
sindikatom o problemu viška radnika, ve¾ je potrebno za
svaki pojedinaÀni sluÀaj zatražiti mišljenje ili suglasnost
ovisno o kojoj kategoriji radnika je rijeÀ. Budu¾i da to poslodavac nije u Vašem sluÀaju uÀinio, imate pravo zahtijevati od poslodavca zaštitu svojega prava ili, u konaÀnici,
to pravo ostvariti putem suda.
Poštovani ½itatelji, svoja pitanja možete slati
na adresu: „Sindikalna akcija”, pravni savjeti,
Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2, 10000 Zagreb
Nagradna križaljka
Nakladnik:
Zagreb, Trg kralja Petra
Krešimira IV. br. 2
Predsjednik:
Mladen Novosel
Glavna urednica:
Ana Mili»evi» – Pezelj
Novinarka:
Marijana Tomi»
Lektorica:
¾ur¿ica Pavlovi»
Tajnica:
Branislava Krasi»
Sindikalna akcija
izlazi mjeseÀno
Godišnja pretplata 108,00 kn
Uplate na žiroraÀun SSSH
2360000-1101317560
s naznakom „za pretplatu
na Sindikalnu akciju”
RJEŠENJE NAGRADNE KRIŽALJKE IZ PROŠLOG BROJA: MJESNI URED
DOBITNICI NAGRADA PO 100,00 KUNA:
Oglasni prostor:
1/1 str. 1.500,00 kn
1/2 str. 1.000,00 kn
1/4 str. 750,00 kn
Kolorne stranice: dvostruko
1. IVANKA MARINIº,
Vodovod i kanalizacija d.o.o,
I.G.KovaÀi¾a 14, 47300 Ogulin
Adresa uredništva:
Zagreb, Trg kralja Petra
Krešimira IV. br. 2
3. MARA ¼OVIº,
Jurja Škarpe 15, 10040 Zagreb
2. DEJAN OMIº,
BukovniÀka cesta 34, 47300 Ogulin
Nagrade daje Savez samostalnih sindikata Hrvatske
Kupon br. 420
Ime i prezime:
Adresa:
Rješenje nagradne križaljke:
Kupon s toÀnim odgovorom pošaljite na sljede¾u adresu:
„SINDIKALNA AKCIJA” (za nagradnu križaljku),
10000 ZAGREB, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2,
najkasnije do 15. travnja 2013.
Telefon:
(01) 46 55 111
46 55 052
Telefax:
(01) 46 55 053
E-mail:
[email protected]
Rukopise, fotografije i CD
ne vra¾amo
GrafiÀko ureÂenje i priprema:
Tangir, Samobor
Tisak:
Tiskara Petravi»
ISSN 1330-1640
23

ispis - Hrvatski sindikat pošte

FORMULA ZA UŠTEDU I INVALIDNOST VLAKOM NA POSAO UZ

ispis - Hrvatski sindikat pošte

ispis - Hrvatski sindikat pošte

Sindikalna akcija - broj 434, 25. rujna 2014.2405 KB

Pročitajte članak objevljen u časopisu COSMOPOLITAN

Zašto Hrvatska nije trebala pristupiti Europskoj Uniji

Pitagorin život

Zakonodavni okvir u vezi s Regulatornom agencijom za