0
/s 02.
*';u'dRF!:,o
2014
@'
tll
{.1
.l'
22 -0t- i]rl'{
trRNn?LJENO
Broj G225113-2
U IME REPUBLIKE HRVATSKE
PRESUDA
Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu, u vijedu sastavljenom od sudaca
Aleksandra Peruzovi6a predsjednika vijeia, Katarine Buljan dlanice vijeia i sutkinje
izvjestiteljice i Viktorije Lovri6 dlanice vijeia, u pravnoj stvari tuZiteljice Udruga za za5titu
prava ireligioznih osoba i promicanje ireligioznog poimanja svijeta Protagor a, Zagreb,
Vramdeva 23, zastupane po punomo6nicima Vesni Alaburii, odvjetnici u Zagrebu,
Hebrangova 21 i Alenu Sori6u, odvjetniku u Zagrebu, BoZidara Adlije 22, protiv tuZenice
Republike Hrvatske - Ministarstvo znanosti, obrazovanja i Sporta, zastupanog po
Zupanijskom drZavnom odvjetni5tvu t Zagrebu, radi utvrdenja i zabrane diskriminacije,
odludujuii o Zalbi tuZiteljice protiv presude Zupanijskog suda u Zagrebu broj Pnz-l113 od 31.
srpnja 2013., kojom je odbijen tuZbeni zahtjev tuZiteljice, u sjednici vijeda odrZanoj 5.
studenosa 2013..
presudio je:
Odbija se Zalba tuZiteljice i potvrduje se presuda Zupanijskog suda u Zagrebu broj
Pnz-l/|3 od 31. srpnja 2013.
ObrazloZenje
Presudom Zupanijskog suda u Zagrebu broj Pnz-ll13 od 31. srpnja 2013. odbijen je
tuZbeni zahtjev tuZiteljice postavljen u udruZnoj tuZbi, kojim je traZeno utvrdenje da su
Nastavnim planom programom za osnovnu Skolu diskriminirani udenici koji zbog
svjetonazorskog ili drugog uvjerenja ne Zele pohadati vjeronauk, a nije im ponuden drugi
odgovarajuii izbomi predmet, te nalaganje tuZenici Nastavni plan i program za osnovnu Skolu
u roku mjesec dana po pravomoinosti presude dopuniti predmetom altemativnim vjeronauku,
te u roku tri mjeseca osigurati izvodenje nastave tog predmeta, te je ujedno tuZiteljici
naloZeno isplatiti tuZenici iznos 3.000,00 kn na ime pamidnih tro5kova.
i
Protiv prvostupanjske presude tuZiteljica je podnijela Zalbu pobijajuii 1e iz razloga
bitne povrede odredaba pamidnog postupka, nepotpuno utvrdenog dinjenidnog stanja, te
pogre5ne primjene materijalnog prava, predloZiv5i ukidanje pobijane presude i vraianj e
predmeta prvostupanjskom sudu na ponovno sudenje.
Na Zalbu nije odgovoreno.
Zalba niie osnovana.
-2-
G225^3-2
Postupajudi prema odredbi dl. 365. Zakona o parnidnom postupku (,,Narodne novine",
broj: 53/91, 91192, ll2l99,88/01, 1 l7103, 88/05, 84/08, 123108 i 57111 - dalje: ZPP), a koji se
na temelju odredbe dl. 102. st. 1 . Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parnidnom
postupku (..Narodne novine", broj: 25/13) primjenjuje na ovaj spor, Vrhovni sud Republike
Hrvatske kao drugostupanjski sud ispitao je pobijanu presudu u onom dijelu u kojem se pobija
Zalbom u granicama razloga navedenih u Zalbi, pazeii po sluZbenoj duZnosti na bitne
povrede odredaba pamidnog postupka iz dl. 3 54. st. 2. to1. 2.,4., 8., 9., I I ., 13. i 14. ZPP-a, te
na pravilnu primjenu materijalnog prava. Za navedene bitne povrede odredaba pamidnog
postupka na koje Zalbeni sud pazi po sluZbenoj duZnosti ovaj sud ocjenjuje da nisu podinjene.
i
Neosnovano tuZiteljica u Zalbi ukazuje na bitnu povredu odredaba pamidnog postupka
El. 354. st. 2. tod. 6. ZPP-a, smatrajuii da prvostupanjski sud odbijanjem izvodenja
predloZenih dokazaje onemogu6io tuZiteljicu u raspravljanju pred sudom.
iz
Prema toj odredbi bitna povreda odredaba pamidnog postupka postoji ako kojoj
stranci nezakonitim postupanjem, a osobito propu5tanjem dostave, nije dana moguinost da
raspravlja pred sudom.
U postupanju prvostupanjskog suda nije bilo takvog nezakonitog postupanja o kojem
govori prethodno citirana odredba, po5to je tuZiteljica bila uredno obavijeStena o svim
poduzetim radnjama suda i protivne stranke i u tom smislu su joj dostavljena sva relevantna
pismena (odgovor na tuZbu tuZenice, poziv za rodi5te), te je tuZiteljica time omoguiena u
raspravljanju.
lz sadrLaja ovog Zalbenog navoda razabire se medutim da tuZiteljica prigovara tome
je
Sto
sud odbio izvesti dokaze koje je tuZiteljica predloZila.
Prema odredbi d|.220. st.2. ZPP-a std odluduje o tome koje
ie od predloZenih dokaza
izvesti radi utvrdivanja odludnih dinienica.
Prema odredbi dl. 8. ZPP-a koje ie dinjenice uzeti kao dokazane odluduje sud prema
svom uvjerenju na temelju savjesne i briZljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza
zajedno, a i na temelju rezttltata cjelokupnog postupka.
Kako je upravo postupaju6i u smislu citiranih odredbi prvostupanjski sud odludio o
dokazima koje ie izvesti i njihovom ocjenom kao iocjenom rezultata provedenog postupka
utvrdio dinjenice koje je ocijenio odludnim za ovaj spor, to se neosnovano prigovara bitnoj
povredi odredaba parnidnog postupka iz il.354. st. l. u svezi s odredbom dI.220. st.2. te dl.
8. ZPP.
Predmet spora je za5tita od diskriminacije udenika osnovnih Skola koji ne pohadaju
predmet vjeronauk, a sve povodom udruZne tuZbe koju je podnijela tuZiteljica na temelju
odredbe dl. 24. Zakona o suzbijanju diskriminacije (,.Narodne novine", broj: 85/08 i ll2l12
dalje: ZSD).
-
TuZiteljica naime smatra da time Sto je Nastavnim planom i programom za osnovnu
Skolu donesenim Odlukom Ministarstva znanosti, obrazovanja i Sporta od 3. kolovoza 2006.
-3-
GZ25^3-2
(,,Narodne novine", broj: 102/06 - dalje: NPPOS) za udenike prvog do treieg razreda osnovne
Skole kao izbomi predmet predvi<len predmet vjeronauk, a bez ponudenog drugog izbornog
predmeta udenicima koji ne Zele pohadati predmet vjeronauk, su oni diskriminirani u odnosu
na udenike koji su odabrali predmet vjeronauk kao izbomi. Ovo tim vi3e Sto se oclena iz
predmeta vjeronauka upisuje u svjedodZbu, zbog dega udenici prvog do treieg razreda
osnovne Skole koji nisu odabrali vjeronauk kao izbomi predmet u svjedodZbi nemaju ocjenu
iz tog predmeta. 'tuZiteljica smatra da se time a putem svjedodZbe u kojoj je udenik ocijenjen
odnosno neocijenjen iz predmeta vjeronauka deklarira vjersko opredjeljenje pojedinih
udenika, a dime se zadire u njihovu privatnost te time vrijedaj u njihova ustavna i zakonom
za5ti6ena ljudska prava.
ili druge organizacije koje su
osnovane u skladu sa zakonom, a imaju opravdani interes za zaStitu kolektivnih interesa
odredene skupine ili se u sklopu svoje djelatnosti bave za5titom prava na jednako postupanje
mogu podnijeti tuZbu protiv osobe kojaje povrijedila pravo na jednako postupanje, ako udine
vjerojatnim da je postupanjem tuZenika povrijedeno pravo na jednako postupanje veieg broja
osoba koje preteZno pripadaju skupini dija prava tuZitelj Stiti.
Prema odredbi dl. 24. st. 1. ZSD udruge, tijela, ustanove
Prema odredbi dl. 1. st. 2. ZSD diskriminacijom se smatra stavljanje u nepovoljniji
poloZaj bilo koje osobe po osnovi iz stavka 1. tog dlanka: rase ili etnidke pripadnosti ili boje
koZe, spola, jezika, vjere, politidkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla,
imovinskog stanja, dlanstva u sindikatu, obrazovanja, dru5tvenog poloLaja, bradnog ili
obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeda, rodnog
identiteta, izralavanla ili spolne orijentacije.
Prema odredbi dl. 2. st. l. ZSD-a izravna diskriminacija je postupanje uvjetovano
nekim od navedenih diskriminacijskih osnova koje osobu stavljaju ili ju je stavilo ili bi je
moglo staviti u nepovoljniji poloZaj od druge osobe u usporednoj situaciji, a prema odredbi st.
2. tog dlanka ZSD-a neizravna diskriminacija postoji kada naizgled neutralna odredba, kriterij
ili praksa stavlja ili bi mogla staviti osobe u nepovoljniji poloZaj po osnovi iz dl. 1. st. l. tog
Zakona u odnosu na druge osobe u usporednoj situaciji, osim ako se takva odredba, kriterij ili
praksa mogu objektivno opravdati zakonitim ciljem, a sredstva za njihovo postizanje su
primjerena i nuZna.
Polaze6i od citiranih odredbi, te nespornih dinjenioa:
da je NPPOS utemeljenim na odredbi dl. 24. tada vaLeleg Zakona o osnovnom
Skolstvu (,,Narodne novine", broj: 59/90, 26193,27/93,29194,7196, 59/01, 14101 i 76105)
predvideni kao izbomi predmeti: vjeronauk (po dva sata tjedno) za udenike prvog do treieg
razreda osnovne Skole; strani jezik (po dva sata tjedno) za udenike detvrtog do osmog razreda
osnovne Skole; ostali izbomi predmeti (po dva sata tjedno) za udenike petog do osmog razreda
osnovne Skole, dakle
-
- da je za udenike prvog do treieg
razreda osnovne Skole bio predviden samo
vjeronauk kao izborni predmet, dok je za udenike detvrto g razreda osnovne Skole uz
vjeronauk bio predviden jo5 jedan izborni predmet (strani jezik), a za udenike petog do osmog
razreda osnovne Skole uz vjeronauk predvideno viSe izbornih predmeta, time
-4-
GL25n3-2
da je vjeronauk kao izborni predmet mogao odabrati svaki udenik neovisno o
njegovom vjerskom uvjerenj u ili opredij eljenosti
-
prvostupanjski sud je ocijenio da ne uvodenjem u NPPOS nekog drugog izbomog
predmeta kao alternacije izbornom predmetu: vjeronauk, za udenike prvog do tredeg razreda
osnovne Skole, a koji se za vjeronauk nisu odludili, nije do5lo do diskriminacije tih udenika u
ostvarivanj u njihovog prava na obrazovanje u odnosu na one udenike koji su odludili pohadati
izbomi predmet vjeronauk. U skladu s tim sud ocjenjuje da okolnost 5to se ocjena iz
predmeta: vjeronauk upisuje u svjedodZbu udenicima koji su ga pohaclali kao izborni predmet,
a udenici prvog do treieg razreda osnovne Skole koji taj izbomi predmet nisu pohailali su u
svjedodZbi neocijenjeni iz tog predmeta, nema znadaj diskriminacije.
Pravilnost takvog pravnog shva6anja izralenog u pobijanoj presudi, a koje prihvada i
ovaj sud, tuZiteljica nije dovela u pitanje Zalbenim navodima.
Naime, polaze6i od pojma diskriminacije kako je definiran odredbom dl. l. st. 2. i 3.
ZSD te oblicima diskriminacije definiranih dl. 2. ZSD, te svode6i dinjenidni supstrat spisa
ovog predmeta u navedene zakonodavne okvire, nameie se zakljudak kako je tuZenica u
smislu odredbe dl. 20. st.
ZSD, a primjenom tereta dokazivanja uspjela dokazati da u
njezinom postupanju uvodenjem vjeronauka kao izbornog predmeta od prvog do osmog
razreda osnovne Skole nije diskriminirala one udenike koji nisu odabrali taj predmet kao
izbomi. Naime, todno je da je za udenike prvog do treieg razreda osnovne Skole NPPOS
predvidio samo vjeronauk kao izbomi predmet, dakle bez mogu6nosti odabira nekog drugog
izbomog predmeta za te udenike. No, kod nespome dinjenice da se za taj izbomi predmet
mogao odluditi svaki udenik tih razreda osnovne Skole, bez obzira na njegov svjetonazor i
njegovu vjersku (ne)opredijeljenost (dakle mogao ga je odabrati kako dijete katolidke vjere,
tako neke druge vjere, ateist, agnostik, skeptik itd.), name6e se zakljudak kako tako
ponudenim izbomim predmetom djeca koja nisu odabrala taj predmet nisu bila diskriminirana
u odnosu na onu djecu koja su ga odabrala. Ovo stoga Sto je moguinost odabira, ili ne, tog
izbomog predmeta bila Siroko postavljena u smislu da je svim udenicima taj odabir bio
ponuden pod jednakim uvjetima. Naime, za odabir izbornog predmeta vjeronauk nisu se
traZile nikakve dodatne pretpostavke u smislu deklariranja vjerske opredijeljenosti udenika i
njegovih roditelja i slidno. Upravo zato izostanak ocjene iz tog predmela u svjedodZbi ima
iskljudivo znadenje da taj udenik nije odabrao taj predmet kao izbomi, a bez da se iz toga
moZe izvladiti kakav drugi zakljudak odnosno bez da to ima odredene konotacije, posebno ne
u pravcu generiranja negativnih posljedica za tog udenika. Za udenike detvrtog razreda
osnovne Skole uz izbomi predmet vjeronauk bio je ponuden strani jezik kao drugi izbomi
predmet, a za udenike petog do osmog razreda osnovne Skole uz vjeronauk je bilo ponudeno
viSe izbornih predmeta. Kako je dakle svim udenicima osnovne Skole izbor izbomih predmeta
pa tako i vjeronauka kao jednog od izbomih predmeta bio ponuden svima pod jednakim
uvjetima, nema govora o tome da udenici koji nisu odabrali vjeronauk kao izborni predmet su
bili diskriminirani u odnosu na one koji su ga odabrali. S tim u svezi treba ponoviti i razloge
prvostupanjske presude da je vjeronauk u NPPOS uveden u izvrSavanju ugovora izmetlu
Svete Stolice i Republike Hrvatske o suradnji na podrudju odgoja kulture, potvrilenog
Zakonom o potvrdivanju ugovora izmedu Svete Stolice i Republike Hrvatske o suradnji na
podrudju odgoja i kulture (,,Narodne novine"
Medunarodni ugovor broj 2197), a prema
kojem se Republika Hrvatska obvezala u sklopu Skolskog plana i programa i u skladu s
voljom roditelja ili skrbnikajamditi nastavu katolidkog vjeronauka u svim javnim osnovnim i
l.
i
-
G225/t3-2
srednjim Skolama i u pred5kolskim ustanovama, kao obveznog predmeta za one koji ga
izaberu i pod uvjetima pod kojima se izvodi nastava ostalih obveznih predmeta.
Osporavaju6i zakonitost pobijane presude tuiiteljica u Zalbi ustraje u tvrdnjama da bi
udenici koji nisu odabrali izborni predmet: vjeronauk bili diskriminirani u odnosu na ostale
udenike buduii da im nije osiguran zamjenski izbomi predmet, posebno Sto se upisivanjem u
svjedodZbu predmeta: vjeronauk, a koji izborni predmet je propisan NPPOS umjesto
predmeta: vjeronauk/etika, sugerira iavnosti kakvog
svjetonazora odnosno vjerskog
(ne)opredjeljenja udenik koji je iz tog predmeta neocijenjen.
je
lz sadrlaja Zalbenih navoda tuZiteljice proizlazi
da ona tek sada
prvi put u Zalbi istide
nepostojanje u NPPOS izbomog predmeta religija/etika za udenike osnovne Skole, a dime da
bi sada sporno pitanje diskriminacije udenika koji nisu odabrali vjeronauk kao izbomi
predmet bilo izbjegnuto.
Radi se dakle, o izno5enju novih dinjenica u Zalbi, a Sto medutim nije dopu5teno u
smislu odredbe dl. 352. st. l. ZPP-a, pa su kao takvi ovi Zalbeni navodi neodludni.
Ne ulazeii dakle u pitanje opravdanosti naziva izbornog predmeta: vjeronauk, a kako
sada predvida NPPOS, ovaj sud ocjenjujuii Zalbeni prigovor tuZiteljice kojim se
osporavaju6i zakonitost prvostupanj ske presude poziva na praksu Europskog suda za ljudska
prava (dalje: ESLJP), treba reii slijedeie:
to
Odludujuii u predmetu tog suda Grzelak v. Poljska (broj '7710102), a polazedi od
utvrdenih dinjenica:
- daje tuZitelj Mateusz Grzelak u razdoblju deset godina Skolovanja (osnovne i srednje
Skole), a koje je trajalo u razdoblju od Skolske godine 1998./99. do Skolske godine 2008./09.,
unatod postojanju izbomog predmeta vjeronauk/etika mu nijedna Skola koju je pohadao nije
osigurala pohadanje nastave iz predmeta etika za koju se on opredijelio kao izbomi predmet
umjesto predmeta vjeronauk, premda je ovaj bio propisan zakonskim podzakonskim
odredbama tada vaZeiim u Poljskoj, a zbog dega
i
- daje u ditavom tom razdoblju ostao neocijenjen u predmetu kojije bio predviden kao
jedan od izbornih i Mateusz Grzelak ga odabrao.
ESLJP je ocijenio da je u odnosu na Mateusz Crzelak do5lo do povrede odredbe dl.
14. u svezi s odredbom dl. 9. Europske konvencije za zalIitu ljudskih prava i temeljnih
sloboda (dalje: Konvencija) imaju6i dakle na umu dinjenicu da je izborni predmet etika
poljskim zakonima predviden kao altemacija izboru predmeta vjeronauk, samo zbog
nepostupanja Skolskih ustanova, tuZitelju nije udinjen dostupnim tijekom njegovog Skolovanja
kako u osnovnoj tako i srednjoj Skoli, zbog degaje ostao uskra6en u stjecanj u znanja iz tog
predmeta, a time i neocijenjen iz tog predmeta, a Sto nije medutim bio sludaj sa udenicrma
(veiinski broj) koji su kao izbomi predmet odabrali vjeronauk.
U odnosu pak na tuZitelje Urszulu Grzelak i Czeslaw Grzelaka, roditelje Mateusz
Grzelaka, ocijenjenoje daje njihov zahtjev neosnovan.
-6-
Usporedujudi okolnosti
iz
predmeta Grzelak
Gi.25/13-2
v.
Poljska
i
okolnosti spisa ovog
predmeta spor4 nuZno je zakljuditi kako se radi o bitno drugadijim okolnostima.
v. Poljska (broj 40319/98) kojem je tuZitelj
Bartosz Saniewski faZio zaStitu svojih prava pozivom na odredbu dl. 9. Konvencije
smatrajuii da time Sto je u svjedodZbi za drugi razred srednje Skole (Skolska godina 1996.197.)
ostao neocijenjen iz izbomog predmeta: vjeronauk, a kojeg nije odabrao zbog svojih uvjerenja
je bio diskiminiran u odnosu na ostale udenike koji su pohadajuii predmet: vjeronauk bili
ocijenjeni, ESLJP ocijenio je zahtjev neosnovanim drLe(i, tz ostalo da ta okolnost nije i ne6e
biti od utjecaja na njegovo daljnje Skolovanje, napredovanje i budu6e zapo5ljavanje.
S druge pak strane u predmetu Saniewski
U skladu s navedenim, Zalbu tuZiteljice kao neosnovanu trebalo je odbiti, te potvrditi
prvostupanjsku presudu, sve na temelju odredbe dl. 368. stavak 1. ZPP-a.
U Zagrebu, 5. studenoga 201 3.
Predsjednik vijeia:
Aleksandar Peruzovii, v.r.
OTPRAVKA
i sluZbenik:
za prijem i otpremu
© Copyright 2024 Paperzz
