GIMNAZIJA LIVNO šk. god. 2014./2015. STRUČNE UPUTE O POLAGANJU MATURE Na maturi i završnom ispitu provjeravaju se i ocjenjuju znanja i sposobnosti učenika koja je stekao u gimnaziji, odnosno strukovnoj školi. Matura u gimnazije se sastoji od: - obrane maturalnog rada, dva obvezna predmeta i jednog izbornog predmeta. Obvezni predmeti polažu se pismeno i usmeno. Izborni predmet polaže se usmeno. Učenik brani maturalni rad na usmenom ispitu. Obvezni predmeti su: - hrvatski jezik strani jezik ili matematika, ovisno o izboru učenika. Izborni predmet na maturi je predmet iz nastavnog plana i programa. Izborni predmet može biti i predmet iz kojeg učenik upiše maturalni, odnosno završni rad (osim hrvatskog jezika). Za nastavne predmete koji su ostvarivani samo jednu ili dvije školske godine, odnosno koji imaju manji obim građe, potrebno je navesti i dodatnu stručnu literaturu koja je obvezna za polaganje maturalnog ispita iz tih predmeta. Završni ispit se sastoji od: - obrane završnog rada - pismenog i usmenog ispita iz hrvatskog jezika - pismenog ili usmenog ispita iz stručnih predmeta Teme maturalnog i završnog rada, zadaće na pismenim ispitima i pitanja za usmene ispite pripremaju predmetni nastavnici. Učenik bira temu maturalnog, odnosno završnog rada, iz jednog ili više predmeta. To mogu biti i obvezni ispitni predmeti na maturi. Za maturu, odnosno završni ispit tema se bira najkasnije do 10. veljače tekuće školske godine. Maturalni, odnosno završni rad, mora biti izrađen najkasnije 30 dana prije početka mature, odnosno završnog ispita. (Učenik ga mora predati najkasnije do 10. svibnja 2015. godine.) Nastavnik mentor dužan je maturalni ili završni rad ocijeniti najkasnije tri dana prije početka obrane radnje. Konačnu ocjenu maturalnog, odnosno završnog rada utvrđuje povjerenstvo na usmenoj obrani rada, na prijedlog predmetnog nastavnika. 1 Učenik čiji maturalni, odnosno završni rad nije izrađen u roku ili čiji je rad negativno ocijenjen ili čiji je rad na usmenoj obrani negativno ocijenjen, ne može pristupiti ostalim dijelovima mature, odnosno završnog ispita, pa se upućuje na polaganje mature, odnosno završnog ispita u cjelini u sljedećem ispitnom roku. Pismeni ispit na maturi, odnosno završnom ispitu, traje najviše 4 sata. Učenik dnevno može polagati samo jedan bilo pismeni bilo usmeni ispit. Polaganje mature, odnosno ispita i usmene obrane maturalnog rada oslobođeni su: učenici, koji su sve razrede završili s odličnim uspjehom i završni rad je ocijenjen ocjenom odličan (5). Učenici koji su pozitivno ocjenjeni iz svih predmeta položili su maturu, odnosno završni ispit. Učenik koji dobije nedovoljnu ocjenu iz jednog ili više predmeta, ima pravo polagati popravni ispit u sljedećem ispitnom roku. Ako učenik nije pristupio popravnom ispitu iz dijela mature, odnosno završnog ispita u određenom roku, ili bez opravdanog razloga prekine polaganje popravnog ispita, ne može pristupiti ponovnom polaganju popravnog ispita, nego mora ponoviti cijelu maturu, odnosno završni ispit u idućem ispitnom roku. Ako je učenik iz opravdanih razloga spriječen pristupiti ispitu, mora to prijaviti ispitnom odboru i podnijeti za to dokaze. Ispitni odbor odlučuje jesu li razlozi za odgodu opravdani i odlučuje o polaganju mature, odnosno završnog ispita u idućem ispitnom roku. HRVATSKI JEZIK PISMENI ISPIT: Pismeni ispit treba pokazati stupanj pismenosti, vještine dobrog misaonog, rečeničnog i kompozicijskoga ustrojstva, zrelost i samostalnost u obradi teme. Predlažu se teme iz književnosti, suvremenih društvenih događaja, kulturnog života, znanosti, a mogu se predlagati i teme koje potiču razmišljanje o ćudorednim, duhovnim i općeljudskim vrijednostima, o hrvatskoj baštini, o svemu onome što učenike oduševljava iz hrvatske povijesti i sadašnjosti i prema čemu se mogu odnositi i kritički. Zadaća se piše četiri školska sata (180 minuta) u stupcima na trgovinskom ili iscrtanom papiru. Učenik mora napisati najmanje 4 puna stupca. Uz rad se prilaže i koncept. Dopuštena je uporaba Hrvatskog pravopisa (Babić-Finka-Moguš). USMENI ISPIT: Usmeni ispit počinje tako da učenik izvlači listić s tri pitanja od kojih prvo traži znanje iz hrvatske književnosti (pisac, tekst); drugo poznavanje epohe (razdoblja), smjerova (sinteza); treće mora biti pitanje iz hrvatskoga jezika (s jedne od razina: fonološke, morfološke, leksikološke, frazeološke, sintaktičke, diskurzivne, semantičke, dijalekatske ili povijest jezika). Usmeni ispit po učeniku može trajati do 20 minuta. Za ispit se mogu koristiti fotokopirani tekstovi ili odabrani ulomci iz knjiga pisaca obuhvaćenih programom redovite nastave. 2 Konačna ocjena ispita iz hrvatskoga jezika izvodi se iz ocjena obaju dijelova i ne mora biti aritmetička sredina. STRANI JEZIK PISMENI ISPIT: Učenik polaže maturalni iz prvog ili drugog stranog jezika. Pismeni ispit traje 240 minuta. Pismeni ispit sastoji se iz dva dijela: 1. Teksta na stranom jeziku pomoću kojeg se provjerava razumijevanje na osnovi čitanja (dužina teksta na oko 2 stranice). 2. Teksta na hrvatskom jeziku (dužine od oko 30 redaka). Nije dozvoljena uporaba dvojezičnog rječnika. 1. Tekst može biti izabrani ulomak iz književnosti, znanstvene fantastike, publicistički, putopisna reportaža, uputstvo na stanom jeziku, turistički prospekt itd. (Ako ima nepoznatih riječi koje učenici nisu susretali, treba ih semantizirati poznatim sinonimima). Cilj je ovog dijela pismenog provjeriti i ocijeniti: sposobnost razumijevanja, sposobnost reprodukcije, sposobnost pismenog izražavanja i dr. 2. Cilj je ovog dijela pismenog provjeriti pismeno izražavanje. Kriteriji vrednovanja: - jasnoća i razumljivost izražavanja, - bogatstvo i razina vokabulara, - primjena gramatike u rečenici. USMENI ISPIT: Usmeni ispit temeljiti na radnoj građi: tekstu, prospektu, slici, crtežu i sl. (video i audio zapis i sl. ako je moguće). Tekst od oko 15 redaka dati učeniku. Nakon tihe pripreme učenik glasno pročita tekst te razgovara s ispitivačem. Kriteriji vrednovanja identični su za sve učenike: - razumijevanje radnog materijala, - razumijevanje pitanja ispitivača, - poznavanje riječi (sinonima, antonima i dr.), - primjerenost primjene riječi i fraza, - tečnost izražavanja, - izgovor, - sintaksa (riječi, rečenica, padeža). Usmeni ispit traje do 20 minuta. Konačna ocjena se izvodi iz oba dijela ispita (pismeni i usmeni) i ne mora biti aritmetička sredina (obično se daje prednost vještini usmenog komuniciranja). 3 MATEMATIKA PISMENI ISPIT: Pismenim se ispitom provjerava u kojoj su mjeri učenici naučili programske sadržaje matematike, kako uspješno koriste suvremene metode pri rješavanju zadataka različite složenosti, te kako matematičke zadatke primjenjuju na praktične probleme. Pismeni ispit traje tri sata (180 minuta). Pri pisanju zadaće dozvoljena je uporaba logaritamskih tablica i računala koje se ne može programirati. USMENI ISPIT: Na usmenom dijelu ispita provjerava se razina usvojenosti sadržaja programa redovne nastave matematike. Za usmeni ispit treba pripremiti listiće s po tri pitanja. Prvo pitanje treba biti teorijsko: pravilo, definicija, izvod nekih formula ili dokazi nekih tvrdnji. Druga dva pitanja su zadaci iz programa redovite nastave matematike. Učeniku, nakon što povuče listić s pitanjima, treba dopustiti najmanje 10 minuta pripreme, a sam ispit može trajati najviše 20 minuta. Učenik može najviše jedanput zamijeniti listić s pitanjima, što treba uzeti u obzir pri izvođenju zaključne ocjene. Konačna ocjena ispita na maturi izvodi se iz ocjena obaju dijelova ispita i ne mora biti aritmetička sredina. MATURALNI RAD Svrha maturalnog rada je samostalna obrada problema istaknutog u naslovu. Pokazati treba u kojoj je mjeri usvojena metoda obrade problema i kakva je radna kultura učenika. Vrijeme za izradu maturalnog rada treba dobro planski raspodijeliti. Veći dio vremena treba upotrijebiti na prikupljanje materijala i na čitanje, a ostalo vrijeme na pisanje rukopisa. Profesor će pomoći učeniku tako da će ga uputiti da, pripremajući se za pisanje, NAJPRIJE UČINI PREGLED LITERATURE KOJA JE U VEZI S TEMOM. Ako je literatura preopširna treba učiniti uži izbor. U pogledu literature koju učenik odabire ne treba svoje mogućnosti ni potcjenjivati ni precjenjivati. Učenik treba biti realan prema raspoloživom vremenu i svojim mogućnostima. GLAVNE FAZE U IZRADI MATURALNOG RADA 1. 2. 3. 4. 5. 6. UTVRĐIVANJE TEME, UTVRĐIVANJE PLANA RADA (UVOD, GLAVNI DIO, ZAKLUČAK), PRIKUPLJANJE GRAĐE, RASPORED GRADIVA U BUDUĆEM RUKOPISU, PRVI RUKOPIS, KONTROLA I POBOLJŠANJE RUKOPISA. Temu može sugerirati profesor ili je može odabrati učenik samostalno ili u dogovoru s profesorom. Sve sugestije, primjedbe i upute koje mentor daje učeniku mentor je u obvezi navesti u konzultacijsku listu koja se predaje zajedno sa gotovim maturalnim odnosno završnim radom. 4 Maturalni rad sastoji se od slijedećih dijelova: 1. NASLOVNA STRANICA, 2. SADRŽAJ, 3. OBRADA TEME: UVOD GLAVNI DIO, ZAKLJUČAK (Glavni dio je uobičajeno podijeliti na naslovljena poglavlja) 4. KRATKI SAŽETAK, 5. POPIS LITERATURE, 6. PRILOZI (popis priloga, crteža, grafova…) Točke 3, 4 i 5 se numeriraju arapskim brojevima i taj dio maturalne radnje mora imati najmanje 12 stranica, odnosno najviše 20 stranica. Naslovna stranica, Sadržaj i Prilozi ne ulaze u ovaj broj. SADRŽAJ: Obilježiti brojevima stranice uvoda, glavnog dijela, zaključka, priloga i literature. OBRADA TEME: -UVOD- U Uvodu se općenito govori o značenju područja ili problema o kojem će biti potanko govora u glavnom dijelu; polazeći od opće poznatih i priznatih pojava ili problema. Postupno treba sve više misli navoditi na konkretni pojedinačni problem, koji će biti predmet detaljne obrade u glavnom dijelu radnje. Učenik bi trebao istaknuti razloge radi kojih je odabrao temu. Uvod ne bi trebao prelaziti opseg od 1-2 stranice. -GLAVNI DIO- U glavnom dijelu treba razraditi (opisati) bitne činjenice problema, istaknuti poznate osnovne metode rješavanja problema uz korištenje mogućih primjera i istaknuti (izvesti) znanstvene zaključke. Ovaj se dio može podijeliti u nekoliko cjelina poglavlja. -ZAKLJUČAK- Zaključak treba proizlaziti iz izloženoga u glavnom dijelu rada, treba istaknuti rezultate, dati svoje mišljenje o zadanoj temi. Ne treba ponavljati iste rečenice iz glavnog dijela, nego rezultate opisani jasnim i snažnijim formulacijama izbjegavajući otrcane i zvučne fraze. KRATKI SAŽETAK: Sažetak je zapravo kratka rekapitulacija cijeloga rada. Svrha mu je upoznati čitatelja s osnovnim sadržajem radnje, rezultatima i zaključcima. Mora biti kratak dužine do jedne stranice. 5 LITERATURA- IZVORI: Izvori za pisanje maturalnog rada bit će uglavnom knjige, leksikoni, enciklopedije, članci iz časopisa, a u novo vrijeme i elektronski nositelji podataka: CD- ROM, diskovi i INTERNET. Sve izvore treba na kraju maturalnog rada u popisu literature popisati po abecedom redu autora. Redoslijed navođenja izvora za knjige izgleda ovako: Prezime autora, Inicijal imena, Naslov knjige (u kurzivu), Naziv izdavača, Mjesto izdanja, Godina izdanja. (Svi se pojedini elementi odjeljuju zarezom!) Osnovno pravilo za redoslijed navođenja za časopise izgleda ovako: Prezime, Inicijal imena, Naziv članka (u navodnicima), Naziv časopisa, Broj, Godina, Stranice članka od .. do.. (Svi se pojedini elementi odjeljuju zarezom!) Primjeri: Knjige: MANĐERALO, S., Kutija za čuvanje vremena, Svjetlo riječi, Livno, 1996. ili Stipo MANĐERALO, Kutija za čuvanje vremena, Svjetlo riječi, Livno, 1996. Za članke u časopisima: Suton-Ćavar, Željka; Dragić, Marko, „Starinske molitvene pjesme u Rujnu kod Širokoga Brijega“, Motrišta, br. 35. Mostar, 2006., str. 47-58. Citiranje iz novina: Ljubo Karaman, „O negdašnjim upravnicima i staroj vijećnici grada Splita”, Novo doba, Split, 24. XII. 1927.,11. Citiranje enciklopedijskih članaka: „Austro-ugarska nagodba”, Hrvatska enciklopedija (dalje: HE), sv. 1., Zagreb: Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, 1999. 6 GIMNAZIJA LIVNO LIVNO Maturalni rad iz (naziv predmeta) NAZIV ODABRANE TEME (podnaslov-ako postoji) Mentor/ica: Učenik/ca: Ime Prezime, prof. Ime Prezime, IV. A/B/C Livno, svibanj 2015. godine 7 Datum predaje rada: _________________ Datum obrane rada: __________________ Komentar mentora: ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________ Ocjena rada:________________________ Pitanja na usmenom dijelu ispita: ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ______________________________________________________________ Obrana rada Ispitno povjerenstvo: 1.__________________________________ 2.__________________________________ 3.__________________________________ Ocjena Povjerenstva:___________________ Zaključna ocjena:______________________ 8 GIMNAZIJA LIVNO LIVNO medicinska sestra/tehničar Završni rad NAZIV ODABRANE TEME Mentor: Učenik/ca: Ime Prezime, bacc.s. Ime Prezime, IV. D Livno, svibanj 2015. godine 9 10