close

Enter

Log in using OpenID

BROJ 1-3/12 GODINA 59

embedDownload
www.hdko.hr
LEATHER AND FOOTWEAR - LEDER UND SCHUH - LE CUIR ET LA CHAUSSURE
BROJ 1-3/12
GODINA 59
Impressum
ISSN 0450-8726
GODINA LIX, BROJ 1-3, 2012.
STRUČNO GLASILO HRVATSKOG
DRUŠTVA KOŽARA I OBUĆARA
Naklada:
2.000 primjeraka po broju
Dinamika izlaženja:
Svaka tri mjeseca
Grafička priprema:
časopis se tiska u boji
Cjenik oglasa:
Format
cijena (kn)
1/4
185x60 mm
90x125 mm
1.100,00
12
14
1/3
185x81 mm
58x255 mm
1.450,00
10
20
34
1/2
185x125 mm
90x255 mm
2.000,00
1/1
210x297 mm
3.600,00
2/1
Duplerica
7.200,00
Korice
naslovna
zadnja
unutarnja (iza nasl.)
unutarnja (ispred zadnje)
6.600,00
5.500,00
4.100,00
4.100,00
Distribucija:
časopis se distribuira putem pošte
Područja distribucije:
Hrvatska, BiH, Srbija, Crna Gora, Makedonija, EU, Rusija
Prodaja:
časopis se distribuira besplatno
Izdavač i vlasnik:
Hrvatsko društvo kožara i obućara
Froudeova 7, 10 020 Zagreb
Tel./Fax: ++ 385 (0) 1 466 68 04
e-mail: [email protected]
Editor:
Croatian Leather and Footwear Association
Froudeova 7, 10 020 Zagreb
Glavna i odgovorna urednica:
Jelena Balent
22
9
Uređivački odbor časopisa Koža i obuća:
Jelena Balent - predsjednica i urednica
Ivan Pihler
Božidar Ledinko
Marko Bettini
Igor Skoko
Darinka Kosanović
Zenun Skenderi
Uprava HDKO:
Božidar Ledinko - predsjednik
Ivan Pihler - tajnik
Darko Puzek - dopredsjednik
Ivana Martinko - član
Zenun Skenderi - član
24
Oblikovanje i prijelom:
Business Media Croatia d.o.o.
Bosutska 9, 10 000 Zagreb
[email protected]
Grafička urednica:
Vedrana Knez
tel.: ++ 385 (0)1 6311 822
Urednik fotografije:
Miroslav Miščević
Lektor:
Deniver Vukelić, prof.
Priprema za tisak:
Preporuka za predaju gotovih materijala na
CD-u ili putem e-maila. Materijali se šalju u TIFF (300 dpi) ili EPS formatu omjera 1:1 prema priloženim dimenzijama. Oglasi koji idu u rez moraju imati minimalno 3 mm napusta. Materijali moraju biti u CMYK kolor modelu, a fontovi pretvoreni u krivulje.
www.hdko.hr
1-3/2012
4
SADRŽAJ
6
VIJESTI
NOVOSTI IZ TVRTKI
9
VIVIANI – Tvornica kože Psunj - Rešetari
10
16
17
SEKLO d.o.o. Nova Kapela
Borovo - Gumitrade d.o.o.
Ivančica d.d.
12
INTERVIEW
Ivan Tunjić, direktor
Tvornice kožne obuće d.o.o. Borovo - Vukovar
14
Prof. Ana Marija Grancarić -
redovni profesor TTF-a
27
Klara Mikulić-Roksandić, grafička dizajnerica Planet obuće
REPORTAŽA
8
Dani TZG-a na TTF-u
26. siječnja 2012.
18
Ugovaranje kolekcije za
jesen/zimu 2012./13.
u hotelu Antunović
11
STATISTIKA
Svjetska proizvodnja, potrošnja, izvoz i uvoz obuće 2010. godine
MODA I DIZAJN
22
24
Proljeće/ljeto 2013.
Jesen/zima 2012./13.
28
STRUČNA TEMA
Model toplinske noge za
mjerenje parametara
udobnosti obuće
KOLUMNE
Ivan Tomašek
20
20
29
ZANIMLJIVOSTI
32
AKTUALNA TEMA
Expo Riva Schuh
34
VIJESTI IZ HDKO
Ante Gavranović
Čitajte časopis na www.hdko.hr
Jelena Balent, glavna urednica
toliko novosti da ne znam kojom da započnem! Tužna sjećanja na naše
članove koji su prerano otišli. Predsjednik Društva g. Husnija Burić, Ivan
Rogan, direktor INKOP-a, Vjekoslav Božan, komercijalist Benefita, ostat će
nam u sjećanju kao vrijedni i požrtvovni članovi, uspješni i stručni poduzetnici.
Nova Vlada, nova visina PDV-a, nove više cijene energenata... bolje ne
nabrajati. No ljepša je vijest da je na godišnjoj izbornoj skupštini Društva
izabran novi predsjednik Društva g. Božidar Ledinko iz tvrtke GALKO. Izabrani su i novi članovi Uprave, Nadzornog odbora, Odbora za marketing,
Odbora za kadrove, te Uređivačkog odbora časopisa Koža i obuća.
Pohvalna je vijest da su gotovo svi novoizabrani članovi Uprave i odbora
Društva mlađe osobe, što je bila stalna želja dosadašnjih Uprava, koja se,
eto, sada i ostvarila. Kolumna g. Tomašeka govori upravo o ovoj temi, koju
smo zaista ponavljali na svakoj Godišnjoj skupštini kao i sjednicama Uprave. Želimo da mladi općenito sudjeluju više u svim aktivnostima Društva
jer imaju nove ideje, više energije i poleta. Stariji operativci će to uspješno
sprovesti.
U ovom broju Kože i obuće, koji je pred vama, naći ćete uobičajene
rubrike, vijesti, zanimljivosti, aktualnosti, statistike, kolumne te intervjue,
reportaže i novosti iz tvrtki.
U članku o Svjetskoj proizvodnji, prodaji, izvozu i uvozu obuće u 2010.
godini izneseni su zanimljivi podatci. Najveći proizvođači obuće su zemlje
Azije i to 87% od ukupne svjetske proizvodnje, i to Kina sudjeluje sa 62,4%
ili 12,5 milijardi pari obuće u 2010. godini. No Kina je ujedno i najveći
potrošač obuće s 2,7 milijardi pari ispred SAD-a koje troše 2,34 milijardi
pari obuće. Također su vrijedni podaci o izvozu i uvozu obuće u svijetu.
Najveći su izvoznici iz zemalja Azije, a najveći uvoznik su SAD.
Novosti iz tvrtki donose ohrabrujuće informacije o uspješnoj proizvodnji
kože u tvornici kože Psunj-Viviani u Rešetarima s tradicijom već 80 godina. Kvaliteta, poštivanje visokih međunarodnih zahtijeva i normi, visoka
tehnološka disciplina i konkurentnost proizvedene kože rezultira sve većim
plasmanom i uspješnom povećanju količinskog i financijskog rezultata. Sve
je to rezultat timskog rada mladih stručnjaka, koji se usavršavaju i rade na
znanstvenim temeljima. Tvrtka Seklo, također posluje uspješno, usprkos
teškim uvjetima, koji vladaju na tržištu. Snalažljivost, prilagođavanje,
usmjerenost na izvoz, uz ulaganje u tehnološki razvoj, i odlučnost osnova
su održanja i optimizma Irmana Jakupovića, uspješnog poduzetnika već 15
godina.
Stručna tema pod naslovom “Model toplinske noge za mjerenje parametara udobnosti obuće” govori o mogućnostima mjerenja toplinske udobnosti
obuće, provedenim na TTF-u. Značajan je to doprinos kvaliteti i udobnosti
kontrolom i mjerenjem u proizvodnji obuće.
Razgovor s prof. Ana Marijom Grancarić, velik je doprinos informiranju čitatelja, posebno stručnjaka i studenata o mogućnostima usavršavanja osnovom razmjene i projekata EU namijenjenih razvoju i unaprjeđenju znanja.
Međunarodna suradnja i mobilnost su instrumenti osiguranja kvalitete u
najširem smislu. Posebno je informativan razgovor s g. Ivanom Tunjićem,
direktorom Tvornice kožne obuće u Borovu, našim novim članom Nadzornog odbora Društva.
Reportaža s ugovaranja kolekcije jesen/zima 2012/2013 u hotelu Antunović ilustrira stanje u grani i gospodarstvu uopće. Dani Znanosti i gospodarstva održani su 27. siječnja na TTF-u, petu godinu, i sve je vidljivija
prilagodba i veza znanosti s gospodarstvom. Željeli smo to zabilježiti našom
reportažom. Pišite nam i javljajte se! Kudite ili pohvalite!
Glav­na ured­ni­ca, Je­le­na Ba­le­nt
5 1-3/2012
Dragi
čitatelji,
VIJESTI
Francuzi u Koprivnici grade tvornicu cipela
Tvornica francuske obućarske tvrtke
Arche bit će završena u proljeće, a s
radom počinje najkasnije u srpnju. U
poslovnoj zoni Dravska u Koprivnici francuska obućarska tvrtka Arche sagradit će
ove godine tvornicu obuće. Arche je u
Koprivnici već u rujnu prošle godine
počeo proizvoditi obuću u iznajmljenoj
hali s 23 zaposlenih koji dnevno proizvedu 380 pari obuće, dok je u planu proizvodnja od 600 pari gotove obuće i
dodatnih 800 pari gornjišta.
Vlasnici tvrtke Arche su blizanci Catherine
Marie-Emmanuelle Helaine i PierreEmmanuell Philippe Helaine čiji otac je
1968. godine osnovao tvrtku u Parizu.
Danas Arche ima 95 butika širom svijeta.
Oni su se odlučili za Koprivnicu, jer su se
kao nekadašnji partneri SLOGE, tvornice
obuće, uvjerili u kvalitetu zaposlenih, uz
uvjete u kojima su radili, pri čemu se prije
svega misli na strojeve, te kvalitetu konačnog proizvoda. Naravno, tome je pridonio i niz pogodnosti koje su dobili od
grada pokrećući proizvodnju.
U hotelu Antunović održana konferencija o završetku projekta
"Jačanje institucionalnog okvira za razvoj strukovnih standarda
zanimanja, kvalifikacija i kurikuluma"
Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih korisnik je projekta Jačanje institucionalnog okvira za razvoj strukovnih standarda zanimanja, kvalifikacija i kurikuluma. Projekt
je financirala Europska unija u sklopu Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA), komponenta IV.
Razvoj ljudskih potencijala. Glavni je cilj Projekta bio ojačati hrvatski sustav strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u pružanju kvalifikacija i kompetencija potrebnih na tržištu rada te
njegovo usklađivanje s trajno promjenjivim potrebama gospodarstva. Cilj je Konferencije bio
upoznati predstavnike obrazovnoga i gospodarskog sektora, partnere i dionike u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, stručnu i
širu javnost te predstavnike medija
s glavnim aktivnostima i rezultatima
Projekta. Na ovoj konferenciji prisustvovali su visoki državni dužnosnici: ministar znanosti, obrazovanja i sporta u tehničkoj vladi Fuks,
ambasador EU u Hrvatskoj Paul
Vandoren, predstavnici Delegacije
EU, predstavnici strukovnih škola i
visokih učilišta te mnogobrojni
stručnjaci, čime je potvrđena potpora nastojanjima Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje
odraslih u izgradnji modernoga
•Radovan Fuchs i Paul Vandoren
sustava strukovnog obrazovanja.
• V. Štefica, M. Balković, V. Prskalo, A. Miličević - Pezelj,
www.hdko.hr
1-3/2012
6
•D. Pustahija Musulin i P. Smajić
Pripreme za Državno natjecanje učenika u sektoru tekstila i kože
Ove je godine škola domaćin Državnog natjecanja Škola za tekstil, kožu i dizajn u
Zagrebu od 19. – 21. travnja. Natjecanje će se održati zajedno za sektor tekstila i
kože, pod nazivom "Dani odjeće 2012.", te Državno natjecanje galanterista i smotra
obućara škola za tekstil, obuću, galanteriju i dizajn Republike Hrvatske. Uz školu
domaćina, sudjeluju i Srednja strukovna škola Varaždin i Obrtnička škola Split.
Natjecanja i smotra učenika održavat će se u hotelu Porin kao i modna revija te
smotra radova uz sudjelovanje gospodarstvenika. Važnost natjecanja potvrdila je
svoje vrijednosti u promociji zanimanja, unaprjeđivanju odnosa i obrazovnih programa, stručnom usavršavanju nastavnika, razvijanju natjecateljskog duha učenika, te
povezanosti struka u najširem smislu. Posebno je bitna veza prema gospodarstvu,
kome su struke i namijenjene.
Operativni tim državnog povjerenstva uložit će maksimalne napore na promidžbi ovog događanja, kako bi natjecanje proteklo u što
boljem informiranju šire javnosti, putem tiska i drugih informativnih medija. Predviđeno je i održavanje "Okruglog stola", susret
obrazovnih institucija, gospodarstva, obrtništva i državne uprave. JB
•I. Knežević, A. Flegar, B. Kožuh, G. Mužinić, Lj. Trop
•M. Bujanović, O. Kolobarić, M. Čališ i T. Novak
Nova velika "greenfield" investicija u
Međimurju - U Prelogu uskoro počinje
gradnja tvornice obuće Paul Green
Tvrtka za proizvodnju ženske modne
obuće Paul Green iz
Salzburga u Gospodarskoj zoni Sjever
izgradit će tvornicu logistički centar, drugi
u Europi nakon Salzburga u kojem je i sjedište tvrtke.
Dugo su razmišljali gdje sagraditi tvornicu za proizvodnju
obuće, razvojni centar, radionicu za održavanje i popravak strojeva te centar za distribuciju sirovina i gotovih proizvoda. Pala je odluka da to bude upravo u Prelogu.
Tehnički direktor Paul Greena Guido Strebel rekao je da su jedinstvena gospodarska
zona i pomoć gradonačelnika Dragutina Glavine bili od presudne važnosti za donošenje odluke o kupnji četiri parcele. "Prelog je geografski na odličnom položaju.
Želimo otvoriti i perspektivu za razvoj obućarstva, zaposliti mlade ljude, potaknuti
ponovno uvođenje obrazovnih programa za obućare u školama", istaknuo je G.
Strebel. Investicija je vrijedna oko pet milijuna eura. Kako je
istaknuo menadžer Bojan Rezonja, otvorenje se očekuje
najkasnije do srpnja 2013. godine.
Zanimljivo je da Paul Green već godinama
surađuje s tvrtkom Meiso iz Goričana, a ta
će se suradnja, najavljeno je, i nastaviti.
Paul Green godišnje proizvede dva milijuna pari ženske obuće, a godišnje ostvari
oko 100 milijuna eura prometa!
I. Devčić - Torbica
7 1-3/2012
www.hdko.hr
REPORTAŽA
Dani TZG-a na TTF-u 26. siječnja 2012.
Znanost i gospodarstvo
sve se čvršće povezuju
S
a zadovoljstvom možemo izvijestiti da je 5. međunarodno znanstveno-stručno savjetovanje tekstilne znanosti i gospodarstva
održano 26. siječnja na TTF-u okupilo
velik broj znanstvenika, stručnjaka i gospodarstvenika tekstilne i kožarsko obućarske grane.
Program savjetovanja obuhvatio je
vrlo aktualna zbivanja i znanstvene radove matičnog fakulteta kao i znanstvenika
iz inozemstva. Obuhvaćene su i teme
trgovine, izvrsnosti kvalitete, klastera, te
je organizirana panel diskusija na temu:
Novi izazovi za industriju i trgovinu tekstila, odjeće, kože, obuće i galanterije.
U diskusiji su sudjelovali: Ivica
Cerovečki – Kotka, Marko Jazić – Konzum
– Agrokor, Mirjana Gambiroža – HGK,
Mario Lešina – Midal, Mijo Šimić –
Tekstilpromet, Branka Jengić – HOK,
Zoran Košćec – Varteks, Damir Šegović –
GS1-Croatia i Darko Ujević – dekan TTFa. Moderator ove panel diskusije bio je
Ante Gavranović, novinar s velikim isku-
stvom u praćenju gospodarstva. Tekstilna
industrija, kao i proizvodnja kože, obuće
i galanterije zapošljava veliki broj ljudi što
zahtijeva i napor održavanja proizvodnje,
poticanja inovativnosti u stvaranju vlastite
robne marke, prilagodljivosti tržištu, postizanje visoke kvalitete izrade. U cjelokupnom gospodarskom ciklusu velik je
doprinos suradnje znanosti i gospodarstva, ne samo savjetovanjima, nego i
zajedničkim projektima koji povećavaju
proizvodnost industrije. Ulaskom Hr­­
vatske u EU konkurentnost i kvaliteta
postaju imperativ. To je posebno vidljivo u
sektoru tekstila, dok je segment proizvodnje kožnih proizvoda, tj. obuće i galanterije u zaostajanju, jer su tehnologija i
struka bila zanemarena do vremena kad
se TTF zauzeo za stručni studij u Varaždinu,
pred kojim je velik izazov obrazovanja ne
samo stručnjaka, tehnologa dizajnera, već
i nastavak obrazovanja prema znanosti.
Zbornik radova ovog stručnog savjetovanja sadrži velik broj znanstvenih i stručnih
primjera dosega ove grane.
Organizacija i učestvovanje velikog
broja znanstvenika i stručnjaka, te uspješnih menadžera iz industrije dokazala je
da su ovakvi skupovi vrlo korisni i potrebni za postizanje uske suradnje gospodarstva i znanosti. Uvjet bez kojega se ne
može. Conditio sine qua non.
JB
•Dekan D. Ujević, I. Cerovečki - Kotka, M. Jazić - Konzum
•Yvonne Hendrych - šefica Ureda konfederacije
njemačke tekstilne i odjevne industrije u
Bruxellesu
www.hdko.hr
1-3/2012
8
VIVIANI – Tvornica kože Psunj-Rešetari
NOVOSTI IZ TVRTKI
80 godina
tradicije
u proizvodnji kvalitetne kože za: vojsku,
vatrogasce, planinare, dječju obuću,
ortopedsku obuću, obuću za moto-sport, obuću
za konjički sport, poslovnu i modnu galanteriju
P
osjetili smo tvornicu kože Psunj
u Rešetarima. Impresionirani
smo punim proizvodnim linijama koje vrhunskom tehnologijom izvršavaju zacrtane planove i postižu
plasman kvalitetnih modnih koža u cijelom svijetu.
Uspješni poslovni tim Ivan Ljubić i Ivan
Solić potvrđuju pravilo da se timskim
radom postiže maksimum. Ivan Solić vrlo
biranim riječima iznosi kvalitetu i vrijednost proizvedene kože, namjene, provjerene i ispitane kvalitete, Ivan Ljubić zatim
realno ukazuje na nove proizvode, primjenu novih tehnologija za otvaranje
mogućnosti plasmana novo stečenim kupcima. Proizvodnja je ostvarena povećanjem od 20% u odnosu na proteklu godinu, a ove godine se planira povećanje za
još 25%. Ne samo količinsko povećanje
nego i vrijednosno, uz posebno veliku
pažnju koja se posvećuje izvozu i vrhunskoj kvaliteti kože.
Lana Babić, koja priprema i doktorat
na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije (FKIT), na temu štave bez kroma
za hidrofobiranu kožu, glavni je tehnolog
proizvodnje i stručnjak u svom području.
Pokusna stanica, vlastiti laboratorij za kontrolu i ispitivanje kože gdje provodimo
interne kvalitativne kemijske i fizikalne
analize, priprema proizvodnje, kolorira-
9 1-3/2012
nje, kontrola nijansi boja, sve je na najvišoj razini, “space shuttle” u razmjerima
svemira.
Praćenje zahtjeva tržišta, mode, boje,
vrste i namjene kože, promptno se ispunjava kao i sve zahtjeve standarda i normi
ISO 9001:2008, HACCP certifikata, što
znači da je proces strogo kontroliran, svi
su proizvodi sukladni REACH propisniku,
odnosno sukladni su EU propisu ELCHA
HELSINKI glede zabranjenih ili limitiranih
kemikalija u procesu proizvodnje.
U pripremi su nove kolekcije za jesen/
zimu 2012./2013. s posebnim efektima
koji se postižu prešanjem. Posebna se
pažnja posvećuje kolekcijama za izlaganje
na međunarodnom sajmu Lineapelle u
Bologni ovog proljeća 6. – 8. travnja. U
tehnološkom procesu proizvodnje nabavljeni su novi strojevi koji unaprjeđuju
proizvodnost i doprinose učinkovitosti
proizvodnje. Svaka gotova koža ima svoju
oznaku (brojčanu) te se može očitati svaka
faza proizvodnje. Proizvodnja ECO kože
ima posebne zahtjeve, kao i svi namjenski
artikli, što se sve usklađuje od nabave
sirovine, pomoćnih materijala i kemikalija
uz tehnologiju do gotovog proizvoda, uvijek vodeći brigu o zaštiti okoliša. Mak­si­
malnu kvalitetu cijeni sve šire svjetsko
tržište kože tvornice Viviani – tvornica
kože Psunj. JB
•Helena Ljubić
•Ivan Ljubić
•Lana Babić
•Lana Babić i Ivan Solić
•Goran Vukšić
NOVOSTI IZ TVRTKI SEKLO d.o.o. Nova Kapela
Izvoz
doprinosi
razvoju i
pozitivnom
kretanju
•Irman Jakupović, direktor
S
usret s Irmanom Jakupovićem,
osnivačem tvrtke i glavnim direktorom, optimistom i dinamičnim
poduzetnikom uvijek je ugodan i
ohrabrujuć. SEKLO već 15 godina marljivo
ulaže u vlastiti razvoj, tehnologiju, inovativnost, širi tržište i uopće uspješno savladava nedaće recesije. Proizvodnja je nešto
smanjena ili stagnira, no održava se solventnost tvrtke, podmiruju dugovi prema
dobavljačima, državi, plaće se uredno
isplaćuju. Broj se radnika minimalno
mijenja, prirodnim odljevom (odlazak u
mirovinu) zapošljavaju se novi radnici.
Izlaganje na međunarodnom sajmu u
Düsseldorfu otvorilo je nova tržišta. Danas
SEKLO izvozi značajne količine u
Njemačku, Englesku, Švedsku, Izrael i čak
Australiju. Posjetom sajmu Riva del Garda,
također se pokazala vrlo korisnom.
Osim klasičnog programa kućnih papuča,
zastupljen je i program anatomske obuće
Dr. Feet, koji se izrađuje od prirodnih i
umjetnih materijala. Izvoz je dobar, ali i
zahtjevan posao. Rokovi isporuke moraju
se poštivati, kvaliteta mora biti imperativ
no naplata je pozitivan učinak cjelokupnog posla. Domaće se tržište ne zanemaruje, usprkos nepoštivanju rokova
plaćanja koji su ionako predugi, tj. 120 –
150 dana. Novim zakonom o izmjeni
rokova plaćanja unosi se optimizam u
odnosu na poslovanje na domaćem tržištu.
Također, velika je dobrobit za sve izvoznike ulazak Hrvatske u Europsku uniju, jer
će protok roba biti brži i bez granica.
Ulaganja u proizvodnju i tehnologiju
značajan su doprinos napretku i formiranju moderno dizajniranih kolekcija muške,
ženske i dječje papuče, kao i ortopedske
anatomske obuće Dr. Feet. Na programu
In Green također se nastavlja započeti
razvoj. Gospodin Irman s ponosom je
naglasio koliko je bitan novi uređaj TESEO
digitalni uređaj za CAD/CAM snimanje,
dizajniranje i krojenje modela. Omogućena
je izrada traženog modela u vrlo kratkom
vremenu, gotovo za vrijeme potrebno
kupcu da popije kavu s direktorom.
Vrijedan i marljiv mladi poduzetnik Irman
Jakupović, pokazao se hrabrim borcem za
opstanak, te želi sudjelovati u natječajima
koje nudi Europska unija za razvoj proizvodnih tvrtki. Osnovao je strano
predstavništvo u Njemačkoj u Singelfindenu
gdje ima salu uzoraka i zaposlenika uz
nekoliko vanjskih suradnika za obradu
tržišta.
Zaista nam je drago da u ovim teškim
vremenima susrećemo uspješnost i optimizam u tvrtki SEKLO.
1-3/2012
10
SVJETSKA PROIZVODNJA,
POTROŠNJA, IZVOZ I UVOZ
OBUĆE 2010. GODINE
STATISTIKA
Svjetska tvornica obuće je Azija – ustvari Kina
Prema pregledu portugalskog udruženja APPICAPS svjetska proizvodnja
obuće u 2010. godini bila je oko 20 milijardi pari. Od toga se 87% proizvede u Aziji – samo u Kini više od 12,5 milijardi pari. U ukupnoj svjetskoj
proizvodnji samo Kina sudjeluje s visokih 62,4%. Druga na listi je Indija sa
značajnim zaostajanjem – proizvodi 2 milijarde pari i sudjeluje u ukupnoj
svjetskoj proizvodnji sa 10,2%. Industrija obuće u Aziji značajna je još u
Vijetnamu, Indoneziji, Pakistanu i Tajlandu. Ove zemlje ukupno proizvedu
1,9 milijardi pari obuće (9,7% svjetske proizvodnje).
Značajnu ulogu u svjetskoj proizvodnji ima Brazil koji sa 894 miliona pari
sudjeluje u ukupnoj svjetskoj proizvodnji s 4,4%. Od europskih zemalja značajniji proizvođač je Italija, a nalazi se na listi iza Meksika, a ispred Turske.
Tko kupuje tih 20 milijardi pari
proizvedene obuće?
•Tablica 1. Proizvodnja
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
Kina
Indija
Brazil
Vijetnam
Indonezija
Pakistan
Tailand
Meksiko
Italija
Turska
12.597 62,4%
2.060 10,2%
894 4,4%
760 3,8%
658 3,3%
292 1,4%
245 1,2%
244 1,2%
203 1,0%
174 0,9%
•Tablica 2. Potrošnja
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
Kina
SAD
IndiJa
Brazil
Japan
Indonezija
V. Britanija
Španjolska
Francuska
Turska
2.700 15,2%
2.335 13,4%
2.034 11,7%
780 4,5%
693 4,0%
627 3,6%
504 2,9%
427 2,4%
415 2,4%
385 2.2%
Kina osim što je najveći proizvođač, ona je i najveći potrošač obuće u
svijetu. S 2,7 milijardi pari ona je u 2010. godini prešla dotadašnjeg najvećeg
potrošača SAD, koji s 2,34 milijarde pari u ukupnoj godišnjoj potrošnji
obuće sudjeluje s 13,4%. Treće mjesto na rang listi potrošnje obuće, također
s preko 2 milijarde pari obuće zauzima Indija. Brazil je također veliki potrošač obuće i uglavnom se namiruje iz vlastite proizvodnje, a manji dio plasira
u izvoz. U tablici 2. vidljivo je da se na visokom 5. mjestu po potrošnji obuće pojavljuje Japan. U prvih 10 zemalja najvećih
potrošača obuće nalaze se i europske zemlje: Velika Britanija, Španjolska, Francuska i Njemačka.
Količinski izvoz i uvoz obuće po
zemljama
U tablici 3. prikazano je 10 zemalja najvećih izvoznika obuće. Azijske
zemlje u ukupnom svjetskom izvozu sudjeluju s visokih 85%. Kina je ovdje
najznačajniji izvoznik sa skoro 10 milijardi pari što čini 73,4% svjetskog izvoza. S Hong Kongom, Vijetnamom, Indonezijom i Tajlandom sudjeluje u 10
najvećih izvoznika. Značajno 4. mjesto u izvozu zauzima Italija, a od europskih zemalja tu su još Belgija, Njemačka i Nizozemska.
Tablica 4. prikazuje 10 najznačajnijih svjetskih uvoznika obuće. Ovdje 1.
mjesto zauzima SAD koji uvozi 2,38 milijardi pari obuće što predstavlja
skoro 25% svjetskog uvoza. Veći uvoznici su i Japan (6,5% svjetskog uvoza),
a 43% obuće koja se nije mogla konzumirati na domicilnim tržištima uvezeno je uglavnom u Europu – Veliku Britaniju, Njemačku, Francusku,
Španjolsku, Italiju i Nizozemsku.
D. Kosanović
11 1-3/2012
•Tablica 3. Izvoz
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
Kina
Hong Kong
Vijetnam
Italija
Indonezija
Belgija
Njemačka
Nizozemska
Brazil
Tailand
9.930 73,4%
421 3,1%
268 2,0%
222 1,6%
213 1,6%
203 1,5%
172 1,3%
148 1,1%
143 1,1%
134 1,0%
•Tablica 4. Uvoz
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
SAD
Japan
V. Britanija
Njemačka
Hong Kong
Francuska
Španjolska
Italija
Rusija
Nizozemska
2.384 24,8%
620 6,5%
553 5,8%
527 5,5%
484 5,0%
459 4,8%
444 4,6%
356 3,7%
336 3,5%
243 2,5%
INTERVIEW
Ivan Tunjić, direktor Tvornice kožne obuće Borovo d.o.o. - Vukovar
Racionalizacije i prilagođavanje
uvjetima jedini izlaz
za proizvodnju
kožne obuće
K
rajem prošle godine g. Ivan
Tunjić imenovan je direktorom
Tvornice kožne obuće u
Borovu. Na dužnost direktora
imenovan je s dotadašnjeg mjesta tehničkog direktora i zamjenika direktora TKO,
tako da je nova dužnost nastavak aktivnosti u proizvodnji kožne obuće u Borovu.
Zamolili smo direktora Ivana Tunjića da se
predstavi našim čitateljima i odgovori na
nekoliko pitanja.
K&O: Kad ste započeli radni vijek u
Borovu i što Vam je dosad “život donio”?
Ivan Tunjić: Započeo sam raditi u Borovu još “davne” 1971. i radio sam u proizvodnji do 1975. Nakon toga sam radio
kao preuzimač kože za proizvodnju obuće
u nabavi, te kasnije i kao rukovodilac Službe za preuzimanje kože do 1991. U godinama Domovinskog rata kao prognanik
sam živio i radio u Veroni u tvornici obuće
kao inženjer. Za vlasnika tvornice obuće
nabavljao sam potrebnu kožu za proizvodnju obuće. Vratio sam se 1995. u Hrvatsku
i radio kao menadžer za vlasnike talijanskih
i hrvatskih tvornica obuće. U razdoblju od
www.hdko.hr
1-3/2012
12
1999. do 2009. bavio sam se vlastitom
proizvodnjom obuće, tako da je proizvodnja zajedno s kooperantima zapošljavala
oko 200 radnika. Za zamjenika direktora u
Tvornici kožne obuće Borovo izabran sam
2009. godine i evo sada kao direktor TKO
ulažem napore da se problemi proizvodnje
što brže i što racionalnije rješavaju.
K&O: Nije jednostavno u ovim recesijskim vremenima obnašati direktorsku
dužnost u proizvodnji obuće. Koji su trenutačni problemi i kakvi su daljnji planovi
za ovu tvornicu?
Ivan Tunjić: Za mene nije ništa novo,
jer je u proizvodnji uvijek bilo problema.
Znamo da je obućarstvo nisko akumulativna grana i da proizvodnja seli iz bogatih
zemalja u siromašne. Bez obzira na sve
prilike i poteškoće smatram da TKO Borovo ima perspektivu, jer radi za poznatog i
sigurnog kupca, a to je Borovo Trgovačka
mreža. Trgovačka mreža ima oko 140 prodavaonica u Hrvatskoj i Sloveniji, a nadamo se i povratu trgovina Borova u Srbiji i
Makedoniji.
K&O: Koje su mjere planirane za prilagodbe otežanim tržišnim uvjetima?
Ivan Tunjić: Proizvodnja u TKO Borovo uvijek se bori za kvalitetu obuće, koja
je poznata kao robna marka. Povećanom
produktivnošću želi se smanjiti troškove i
tako postizati konkurentnost na zahtjevnom tržištu. Usavršavanje radne snage
također je bitan element postizanja kvali-
13 1-3/2012
www.hdko.hr
tete. Poduzimaju se i određene mjere za
prevladavanje poteškoća, kao što su mjere
štednje na svim razinama. Primjer su ograničavanje, tj. racionalizacija službenih putovanja, energije, materijala... Nabavljati,
tj. kupovati samo potrebne količine materijala za proizvodnju kako bi se izbjeglo
nepotrebno bacanje ili kumuliranje nepotrebnih viškova. To su samo neke mjere
od planiranih kako bi se postigla što veća
produktivnost.
K&O: Jesu li u potpunosti popunjeni
sada raspoloživi proizvodni kapaciteti proizvodnje?
Ivan Tunjić: Dosad ne možemo govoriti baš o popunjenosti kapaciteta, no nakon izbora nove kolekcije za nastupajuću
sezonu, situacija će biti znatno povoljnija.
Planira se proizvesti 220 000 pari obuća s
245 ukupno zaposlenih.
K&O: Koji dio ovogodišnje proizvodnje
planirate za vlastitu trgovačku mrežu, a koliko za ostale domaće i inozemne kupce?
Ivan Tunjić: Ove godine planirano je
80% proizvodnje obuće proizvesti za vlastitu trgovačku mrežu, a 20% obuće posebne namjene (vojska, policija i dr.). Nastojimo također povećati tržišni udjel naše
obuće i u drugim trgovinama, ne samo u
vlastitoj trgovačkoj mreži.
K&O: Imate li za ovogodišnju proizvodnju dovoljno kvalitetnih radnika?
Ivan Tunjić: Možemo reći da za postojeću proizvodnju imamo dovoljno stručnih
zaposlenika, no sagledavamo problem i u
budućnosti. Za oko tri godine veliki broj
zaposlenika otići će u mirovinu. Zato planiramo organizirati obrazovanje mladih,
tj. učenika nakon osnovne škole. Oko 20
učenika trebalo bi obrazovati za potrebe
šivanja obuće, sjekače i sl. Hoće li to biti
u okvirima postojeće srednje stručne škole ili drugačije, treba što prije postići dogovor, kako bi se već u jesen započelo sa
školovanjem potrebnih struka.
K&O: Kakva je situacija s nabavkom
osnovnih i pomoćnih materijala? S kojih
se tržišta snabdijevate?
Ivan Tunjić: Mogu reći da Borovo nabavlja preko 50% potrebnih materijala u
Hrvatskoj, kao što se primjerice čak 90%
potplata nabavlja u Mikleušu, koža iz VIKO-a, INKOP-a, a druge se ugradbene elemente uvozi iz Slovenije, Italije i dr.
K&O: Želite li još nešto naglasiti?
Ivan Tunjić: Borovo u svojem poslovanju želi unaprijediti sve nivoe djelovanja,
ne samo tehnologije. Zato se zaposlenici
komercijale permanentno obrazuju putem organiziranih “radionica”, seminara i
sl. Osim toga obavezno je učenje stranih
jezika, posebno engleskog za sva potrebna
radna mjesta.
K&O: Zahvaljujemo na razgovoru i želimo puno uspjeha u radu kao i nastavak
vrlo dobre suradnje Društva i Borova, tim
više što ste na izbornoj Godišnjoj skupštini
Društva izabrani u Nadzorni odbor.
INTERVIEW
Prof. Ana Marija Grancarić - redovni profesor TTF-a
Međunarodna suradnja
i mobilnost nužnost za
društvo znanja
K&O: Želja nam je da Vas predstavimo našim čitateljima kao znanstvenicu i
sveučilišnog profesora sa širokim interesom i radom na brojnim aktivnostima
vezanim uz cilj fakulteta k usmjerenju
prema jedinstvenom i integriranom prostoru Europske unije visokog obrazovanja
i znanosti. Kao redovni profesor TTF-a,
Vaša uloga koordinatora programa stručnog studija dizajna obuće u Nastavnom
centru fakulteta u Varaždinu, bila je za
našu kožarsko-obućarsku struku od velikog značaja.
Molim Vas da kratko iznesete tijek
događanja, čiji su rezultat brojni upisani
studenti na ovom stručnom studiju. Već
su neki i diplomirali, zar ne?
Ana Marija Grancarić: Hvala Vam na
riječima kojima me tako lijepo predstavljate. Pozdravljajući pokretanje stručnog
studija dizajna obuće u Varaždinu, znala
sam da treba mnogo poraditi u realizaciji
dobro osmišljenog Nastavnog centra u
Hrvatskoj, za obrazovanje inženjera i
dizajnera obuće. Potrebno je ovdje naglasiti da je dekan Tekstilno-tehnološkog
fakulteta, prof. dr. sc. Darko Ujević, inicirao razvoj ovog našeg centra vizijom
•Ana Marija Grancarić sa suradnicama
budućeg jakog rasadnika struke a zatim i
istraživačkog rada. U prvoj fazi mnogo je
poradio da se ovaj centar održi, a zatim
se doprinosom u stručnom području
odmah uključio u njegov program.
Zbog visoke potrebe industrije za
kadrovima, trebalo je tad naći poveznicu
između dvije krajnosti, kratkoće vremena
i nužnosti ovakvog obrazovnog centra,
poglavito jer ono ne postoji u susjednim
državama. Imajući ovo u vidu, okrenula
sam se Europskom obrazovnom sustavu
koji projektima i programom ERASMUS
razmjene omogućuje neslućene mogućnosti razvoja svakog europskog obrazovnog sustava, te osigurava financijsku potporu mobilnosti studenata, nastavnika te
nenastavnog osoblja. Znala sam da će
Varaždin brzo iznjedriti nove nastavne
snage, trenutno toliko potrebne.
Dakle, kao u i svim drugim područjima rada, trebalo je od Europe znati uzeti
ponuđena sredstva. Posredstvom Agencije
za mobilnost i Sveučilišta u Zagrebu,
započela sam promicanje važnosti ove
mobilnosti potičući studente i nastavnike
na važnost ove izvanredne mogućnosti, o
kojoj smo nekad samo mogli sanjati.
Vjerujem da je u Varaždinu, prvi korak u
tomu učinjen pozivom uglednog
Europljanina, gospodina Martina Kopača
iz Slovenije, na tribinu održanu u
Varaždinu 3. lipnja 2009. god, pod nazivom: “Europska tehnološka platforma za
kožu i obuću”.
Gospodina Kopača upoznala sam u
Iasiju (Rumunjska) na skupu CORTEP
2007 (The Romanian Textile and Leather
Conference). Predsjedavao je ovom
skupu te održao plenarno predavanje o
Europskoj tehnološkoj platformi kože i
obuće, kojom je tada predsjedavao. Ovaj
ugledni gospodarstvenik osnivač je i
krovne Europske tehnološke platforme,
iz koje su iznjedrile sve ostale Platforme
u Europi, danas ih je 30-tak. Jedna od
njih je i Tehnološka platforma tekstila i
odjeće.
Predavanje gospodina Kopača u
Varaždinu nikoga nije ostavilo ravnodušnim, a bili su prisutni brojni studenti,
nastavnici te gospodarstvenici. U svom
izlaganju g. Kopač je naglasio da industrija kože i obuće treba u svoje razvojne i
proizvodne procese uključiti više znanja.
Ovime je svima poručio kolika je važnost
obrazovanja u industrijskom sektoru.
Tada smo krenuli u posjet tvornicama
kože i obuće i uspjeh za novim studentima nije izostao. S određenim elanom i
ambicijama krenuli su oni na studij, kojega su do danas uspješno završili ili su vrlo
blizu završetku.
K&O: Znamo također da ste voditeljica Ureda za međunarodnu suradnju, što
je u današnje vrijeme i u budućnosti od
neprocjenjive važnosti za napredak struke, znanja i znanosti kako za studente,
tako i za znanstvenu zajednicu. Koja su
Vaša iskustva, problemi, planovi?
Ana Marija Grancarić: U vrijeme
www.hdko.hr
1-3/2012
14
K&O: Velik je broj
projekata u znanosti
koje ste napravili, no
možda nešto pobliže
možete reći planiraju li
se projekti na međunarodnoj razini za našu
struku?
Ana Marija Gran­
carić: Od 33 fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu,
naš fakultet je na visokom mjestu po dobivenim europskim projek•Ana Marija Grancarić s prof. Tinsgvik i EU E-TEAM studenti
tima, i onih s vrha,
okvirnih
projekata
(FP7)
kao
i
u
ERASMUS
mobilnosti
studemog mandata Prodekanice za znanost i
nata i nastavnika.
međunarodnu suradnju TTF-a, (2002. –
Projekti su od višestruke koristi za par2006.) potaknuto od Nacionalnog vijeća
tnere i njihove zemlje. Pored stručnih i
za znanost, Sveučilište u Zagrebu je objaznanstvenih rezultata ovih projekata ne
vilo Deklaraciju o poticanju uključivanja
zaobilazim jednaku važnost boljeg upou međunarodne programe razmjene te
znavanja kulture i običaja europskih
Plan aktivnosti i mjere za poticanje
zemalja. Jedan mi je kolega iz Genta u
međunarodna suradnje. Iz Deklaracije
Belgiji iskreno rekao da je prije devedeseizdvajam najbitnije: “Društvo znanja
tih godina proteklog stoljeća, znao za
nužno se temelji na međunarodnoj
Dubrovnik, ali ne i za Hrvatsku. Ja sam
suradnji i mobilnosti kao instrumentu
mu rekla da je tada za mene Gent bio
osiguranja kvalitete koja stvara nove vrinegdje u Nizozemskoj, a ne u Belgiji. Sad
jednosti studiranjem i usavršavanjem u
bih mogla zatvorenih očiju sretno stići u
više sredina s različitim kulturnim, jezičGent kao da idem u Sesvete. Kad mi
nim, nacionalnim i povijesnim tradicijazatreba neki instrument, samo se trebam
ma.” Slijedila sam preporuke Sveučilišta,
odučiti gdje bih u Europi brže stigla do
te uz potporu dekana prof. Darka
njega te obavila neka mjerenja, bez neke
Ujevića, osnovala Ured za međunarodnu
duge formalnosti. Mogu im i poslati uzorsuradnju i uspješno uključila svoj fakultet
ke za mjerenje, ne trebam ni putovati.
u ovu aktivnost. Premda je Hrvatska potJednako vrijedi za bilo koju drugu uslugu.
pisala Bolonjsku deklaraciju pred trinaest
Zar to nije veliko i uzvišeno? Vezano uz
godina, do danas je svega nekoliko ureda
ostvarenu međunarodnu suradnju u
IRO sastavnica Sveučilišta u Zagrebu.
segmentu studentske mobilnosti, imat
Ovo je dokaz kako je internacionalizacija
ćemo uskoro prilike čuti i vidjeti čudo
i u ovom segmentu vrlo spor proces. Iz
struke i bogatstvo međunarodne suradovog razloga nije mi žao što sam odmah
nje, koje su ostvarili naši varaždinski stuslijedila Plan jer rezultati nisu izostali,
denti iz Odjevne tehnologije i Dizajna
gotovo u svim vidovima međunarodne
obuće, u vrijeme svoga boravka na
suradnje Tekstilno-tehnološki fakultet je
Tehničkom sveučilištu u Iasiju, u okviru
u tome vrlo prepoznatljiv. Ističem samo
ERASMUS mobilnosti. Svakome bih iz
neke koristi međunarodne razmjene;
industrije i fakulteta poželjela da dođe na
jačanje europskog prostora visokog obranjihovu prezentaciju, koja će se održati
zovanja, jačanje suradnje između gospona Dan Nastavnog centra Varaždin.
darskog i obrazovnog sektora te uloge
Nadalje, u ERASMUS razmjeni, u
visokog obrazovanja i stručnog usavršaVaraždinu je uspješno gostovala prof.
vanja u procesu inovacija, povećanje
Aura Mihai iz Iasija. Moji planovi uključurazine preglednosti i kompatibilnosti kvaju još intenzivniji nastavak ovih aktivnosti,
lifikacija u visokoškolskom i strukovnom
te pokretanje projekata u okviru obrazovobrazovanju. Nadalje, razvoj inovativnih
nog sustava.
sadržaja utemeljenih na informacijskokomunikacijskoj tehnologiji; razvoj usluK&O: Veliki je broj projekata u znanoga, pedagoških načela i praksi važnih za
sti koje ste napravili,no možda nešto
cjeloživotno učenje.
pobliže možete reći da li se planiraju
15 1-3/2012
www.hdko.hr
projekti na međunarodnoj razini za našu
struku?
Ana Marija Grancarić: S radošću
mogu reći da smo partneri upravo odobrenog projekta iz područja obrazovanja
u obućarstvu. Koordinator projekta je
agencija Virtual Campus iz Porta (PT). To
je dvogodišnji europski projekt iz skupine
LLP (Leonardo da Vinci, Life LongLearning
Project; 2011-1-PTI-LEO-0859005) što
znači projekt iz cjeloživotnog učenja u
skupini Leonardo da Vinci. Naziv mu je:
TIED Shoe-Training in Innovation,
Enterpreneurship and Design for the
Footwear Industry) što u prijevodu znači:
Obrazovanje u inovacijama poduzetništva i dizajna, za industriju obuće. Projekt
će raditi na obrazovanju čitave vertikale
tehničke škole, ako se uzme u obzir da su
prve dvije godine predviđene za obrazovanje majstora struke, a druge dvije u za
pripremu odlaska na sveučilišni studij.
Drugom prilikom više o ovom projektu.
Šest je partnera projekta, tri su iz visoko
obrazovnih institucija, jedan je iz srednje
tehničke škole, dva su partnera iz agencija za organizaciju obrazovanje stručnjaka
iz ovog područja.
K&O: Naša je suradnja, mislim na
Društvo, i Vas osobno uz Vaše suradnike
TTF-a, od dekana, prof. Darka Ujevića,
do predstojnika Nastavnog centra u
Varaždinu, dipl. ing. Milana Cerovca, kao
i prodekanice za nastavu, doc. Slavenke
Petrak, prof. Zenun Skenderi i drugih,
zaista na visokoj razini.
Društvo zahvaljuje na zalaganju
Fakulteta da naša struka ne zamre i da se
nove tehnologije i znanost primjenjuju u
proizvodnji obuće i kožne galanterije u
najširem smislu. Imate li primjedbi na
suradnju i kako bi se mogla još više unaprijediti?
Ana Marija Grancarić: Društvo za
kožu i obuću te Vi osobno, čvrsta ste nam
spona s kožarskom i obućarskom industrijom. Bez Vaše pomoći i suradnje, slobodno dodam i tolerancije, bilo bi vrlo
teško ili gotovo nemoguće to ostvariti.
Zato Vam i ovom prilikom zahvaljujem
na radu i zalaganju, te Vas molim da
ustrajete u poteškoćama koje su Vas
zahvatile kao uostalom i sve strukture
našeg društva. Imam još jednu zamolbu,
ne dozvolite da se časopis ugasi, učinite
još više da se održi. Želim Vam sreću u
tome, vjerujući u dovoljnu potporu Vaše
industrije, imam dojam da se izvrsno
dopunjujete.
NOVOSTI IZ TVRTKI “Pamet u glavu,
Borovo obuću
na noge”
B
orovo d.d., kao etablirani dugogodišnji proizvođač kožne i gumene
obuće, te gumeno-tehničkih proizvoda, već više od 80 godina
njeguje suvremeni dizajn i kvalitetu svojih proizvoda. U Borovu se
gumene čizme (gumeni opanci i kaljače), proizvode i prodaju već punih 80
godina, a sa šarenim gumenim čizmama doživjele su svoj “come back” kod
mlađe, pretežno ženske populacije. Za razliku od ostalih trgovačkih
poduzeća na hrvatskom tržištu, Borovo čizme hrvatski su proizvod, dok su
kod ostalih ili uvozni ili su pak dorađena gornjišta iz proizvodnje Borova.
Možda najbolji Borovo slogan dolazi od novinarke V. M. Majhen: “Pamet
u glavu, Borovo na noge.”
1-3/2012
16
NOVOSTI IZ TVRTKI FRODDO cipele na
sajmu u Velikoj
Britaniji
17 1-3/2012
F
RODDO je u veljači 2012. godine sudjelovao na najvećem britanskom sajmu obuće
Moda Footwear u Birminghamu. FRODDO
cipele još su jednom prepoznate kao brend vrhunske kvalitete uvršten u krug poznatih modnih predvodnika u dječjoj obući.
REPORTAŽA
Ugovaranje
kolekcije
JESEN/ZIMA
2012./13.
RIEKER - CROATIA
WOOLF - M. SREDIŠĆE
DESKA - ZAGREB
HOEGL - AUSTRIJA
sOLIVER - MAĐARSKA
GALKO - MALI BUKOVEC
IBEA - RIJEKA
D.S.T. - ZAGREB
SPALATINA - SPLIT
D.S.T. KOLEKCIJA
S. DRAGAŠ
I J. GREPO
HOEGL --SALONKE
HOEGL
SALONKE
GALKO
N. VINTER
D. STANKOVIĆ
sOLIVER
OBITELJ TOLIĆ A&I ROVINJ
www.hdko.hr
WOOLF
1-3/2012
18
E
SJEDNICA UPRAVE I NADZORNOG ODBORA HDKO
RIEKER
DESKA
M. ĐURIĆ
KUPCI KOD BRKIĆ TIMA
HOEGL - NOVA KOLEKCIJA
HOEGL - ZIMA
IBEA - RIJEKA
sOLIVER, F. VASADI
sOLIVER
Z. KISIĆ, N. PASKAREVIĆ, J. PILAR
WOOLF
sOLIVER
J. GREPO
19 1-3/2012
www.hdko.hr
KOLUMNe
Dostojanstveni odlazak
O
Piše Ivan Tomašek
član uprave HDKO i
predsjednik Odbora za marketing
vom se temom u mislima bavim već više od
dvije godine. Radi se o tome da u svakom
poslu ili nekom društvenom angažmanu
dođe trenutak kada treba preispitati sebe u odnosu na
tu aktivnost. Razlozi i motivi za to mogu biti različiti.
Jedan od bitnih jest neumitni tijek vremena i sagledavanje sebe u tome. O tome sam u užem krugu aktivnih
ljudi u Društvu i govorio već nekoliko puta u smislu da
trebamo podmladiti kadar, jer smo u tim godina kad se
možemo šaliti da danas već svaki balavac ima pedeset
godina. Prije nekoliko godina naišao sam na određeni
oblik nerazumijevanja koji se naročito izrazio u stavu
da nema mladih koji bi se angažirali, a budući da smo
mi uredno i nadalje obavljali svoje poslove, nisam na
ovoj temi inzistirao, jer zašto vršiti pritisak ikoga tko
ionako uglavnom radi volonterski. To može samo
pogoršati međuljudske odnose i narušiti radnu klimu. I
tako su i ne trepnuvši prošle još dvije godine. Na prošloj su godišnjoj skupštini međutim gotovo svi koji su se
javili za riječ govorili i o toj temi. Očito je vrijeme učinilo svoje i ova tema sama po sebi sazrijeva. Tada
nismo ni slutili da će nas neki kolege iz struke iznenada
napustiti. To je nažalost vidljivo iz najnovijeg broja
K&O i sjećanja na trojicu kolega i samo potvrđuje
aktualnost ovog razmišljanja. Problem nije samo u
užem smislu problem HDKO-a nego je to problem koji
će biti sve prisutniji među našim članicama. Najizraženiji
je u segmentu obiteljskih tvrtki koje su nastale u vremenima promjena početkom devedesetih godina. Tada je
zbog poznatih društvenih okolnosti mnogo ljudi iz srednje generacije krenulo u poduzetništvo i osnovalo tvrtke, od kojih mnoge i danas uspješno posluju. Neke su
izrasle u velike i značajne, a neke su ostale manje
obiteljske tvrtke. Takvih je ponajviše u maloprodaji.
Kod velikih taj problem nije toliko izražen, jer one
uglavnom već imaju svoju upravljačku strukturu, koja
automatski sa sobom nosi i rješenje problema smjene
generacija. Kod manjih je to izrazito velik problem, jer
su osnivači - poduzetnici istovremeno i upravljači,
djelatnici, knjigovođe, dakle Katice za sve. Vrlo se
često događa da s odlaskom osnivača i tvrtke odlaze
u mirovinu. To se događa iz raznih razloga. Uzrok je
najčešće i nedostatak volje ili sposobnosti mlađe
generacije da nastavi taj posao. Ili su jednostavno
izabrali neki drugi životni, odnosno profesionalni put.
Svatko će ovaj problem riješiti na svoj način i nije mi
Hoće li val ulaganja osigurati rast
J
Piše ANTE GAVRANOVIĆ
oš uvijek se u stručnoj javnosti vode polemike i
nagađanja o ishodu BDP-a za ovu godinu.
Međunarodne institucije, guverner HNB i vodeći
ekonomisti najvećih poslovnih banaka u nas predviđaju daljnju stagnaciju, pa čak i osjetan pad BDP-a.
Istodobno, aktualna Vlada izlazi u javnost s procjenom
rasta, pa čak neki ključni ljudi Vlade vezuju svoju sudbinu uz rast ili pad BDP-a već u ovoj godini. U Vladi,
naime, smatraju da će snažni investicijski ciklus koji
namjeravaju započeti već u ovoj godini dati potreban
vjetar u jedra novoj fazi rasta i razvoja ukupnoga gospodarstva.
Ovih je dana – iako bez detalja i navođenja konkretnih
pitanja – prezentiran plan pokretanja investicijskog
ciklusa, svojevrsnog "new deala" hrvatskoga gospodarstva. Suština toga plana dramatični je rast ulaganja, i
to čak za 7,4 posto još u ovoj godini. Čačićev plan
predviđa da će država preko javnih poduzeća pokrenuti čak 2,43 milijarde eura novih ulaganja. Što to
konkretno znači? Ulaganja HEP-a na području energetike za ovu su godinu predviđena na razini od 280
milijuna eura. Čačićev prijedlog polazi od nastojanja
da se ta razina podigne na 430 milijuna ili za 53,6
posto. Kod ulaganja u Hrvatske vode ambicije proširenja pretpostavljenih ulaganja još su veće. Ukupno je
predviđeno 120 milijuna eura; Čačić traži da se to
podigne na 300 milijuna ili čak 150 posto. Velike
promjene u odnosu na plan predviđene su i kod
Hrvatskih autocesta, gdje 'apetiti' rastu s 200 na 340
milijuna eura ili 70 posto. Mijenja se i predviđeni obujam ulaganja kod Ministarstva razvoja (+70 posto) i
Ministarstva gospodarstva (+20 posto), a ostaje isti
obujam ulaganja kod Hrvatskih cesta (300 milijuna
eura). Potpredsjednik Čačić ambiciozno najavljuje da
će najkasnije za 60 dana otvoriti natječaje "koji će
sasvim promijeniti Hrvatsku".
Gospodarska javnost pozdravila je ovakav plan ulaganja. Općenito je prihvaćena teza da samo novi investicijski ciklus, prije svega vezan uz proizvodnju, može
pokrenuti žabokrečinu u kojoj se nalazimo već godinama i dati novi potreban zamah ukupnim privrednim
kretanjima. No, uz tu podršku vezuju se određena
sumnjičavost: kako to izvesti? Nije li i sve navedeno,
osobito u proširenim okvirima, samo lijep i plauzibilan
program želja bez čvrstoga pokrića?
Pritom je važno naći korelaciju koliko ti najavljeni programi i projekti utječu na tržište rada. Najveći socijalni
problem u ovom trenutku vezan je uz nezadrživi rast
nezaposlenosti. Najveći broj nezaposlenih zabilježen je
2002. kad je stopa nezaposlenosti iznosila 22,3 posto.
Podacima o broju nezaposlenih – trenutno ih je oko
340.000 – opasno se približavamo toj brojci. Analitičari
gospodarskih kretanja u nas opravdano tvrde da će se
narednih mjeseci, s obzirom na nezavidnu financijsku
situaciju mnogobrojnih tvrtki taj broj još povećavati.
Očekuje se, naime, pokretanje velikog broja stečajeva.
U tim uvjetima je bitka za svako radno mjesto gotovo
presudna.
www.hdko.hr
1-3/2012
20
niti na kraj pameti o tome dalje pametovati nego samo
skrenuti pozornost na ovaj problem, kao što ga skrećem i na problem Društva. Događa se, naime, da ljudi
zanemarujući vremensku dimenziju svoga rada zaborave kad im je vrijeme isteklo i kad se treba povući,
kako ne bi obezvrijedili ono što su učinili prije. Da bih
bio dosljedan ovom razmišljanju da kao razumne i
dobronamjerne osobe moramo voditi računa o tome,
smatram da moramo omogućiti urednu smjenu generacija, te ću u skladu s tim i sam postupiti, a to znači
da se na ovogodišnjoj izbornoj skupštini neću kandidirati niti za člana Uprave niti za predsjednika Odbora
za marketing. To međutim ne znači da se neću povremeno po potrebi aktivirati i pomoći u radu Društva, jer
sukladno s prirodnom smjenom generacija treba voditi računa da neka znanja i iskustva treba i prenijeti
mlađima, jer će oni svojom energijom i našim iskustvom polučiti bolje rezultate. Dakle, stariji se ne smiju
osjećati odbačenima nego samo mijenjaju svoju
ulogu, dapače treba naglasiti da je bez seniora i nezamisliva opstojnost Društva, ali je ipak glavni zadatak u
narednom razdoblju raditi na tome da se kadrovski
pripremimo za promjene.
BDP-a?
Ovo pitanje je važno i zbog određenih paradoksa koji
se javljaju u nas. Recimo, imamo ogroman broj nezaposlenih, a kad se traže određeni profili – radnika
nema. Ili, naše velike tehnološke i sofisticirane industrijske tvrtke nemaju (ili sve više gube) potrebnu konkurentnu prednost na globalnim tržištima, što je važan preduvjet uspjeha u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Može li se
neuspjeh u vanjskotrgovinskoj razmjeni sa svijetom pripisivati samo smanjenoj potražnji za našim proizvodima, ili je stvar ipak u modelu privređivanja koji je
godinama zapostavljao proizvodni sektor?
U prosjeku čak 95 posto hrvatskog izvoza čine proizvodi prerađivačke industrije. Prema statističkim pokazateljima DZS udio prerađivačke industrije u 2011.
pao je na samo 90 posto. Treba li nas to čuditi u
uvjetima kad njen udio u stvaranju BDP-a, međutim,
svake godine slabi. Još porazniji je pogled na strukturu hrvatskog izvoza. Na tržištu je sve manje proizvoda
visoke tehnološke obrade. Još prije 20 godina tih je
proizvoda u izvozu bilo oko 66 posto. Danas ih je
jedva 28 posto.
Ostaje u svim tim nastojanjima oko novog investicijskog ciklusa bez jasnog odgovora pitanje budućnosti
radno intenzivnih industrija, koja zapošljava dosta
veliki broj radnika. Konkretno u tekstilu, drvnoj industriji i preradi kože zaposleno je 19,78 posto od ukupnoga broja zaposlenih u prerađivačkoj industriji, pri
čemu je više od 80 posto žena. Industrija kože i obuće
životno je zainteresirana za te odgovore.
21 1-3/2012
www.hdko.hr
MODA&DIZAJN
Moda proljeće/ljeto
20
Illusion
Svijet tropa, egzotike i fantazije stvaraju osnovicu za digitalni raj. Boje određuju boje koktela. Motivi leptira,
pored tropskog voća i cvijeća, ukrašavaju 3D uzorke sezone. Za iznenađenja su se pobrinule predimenzionirane veličine ili neočekivane boje. Inteligencija i ljepota prirode inspiriraju tekstilne površine i kombinacije boja. Pritom flora i fauna nisu ostavljene u
svom prirodnom izgledu, nego su digitalno obrađene i djeluju kao da su iz nekog drugog svijeta. Egzotični fotootisci čine osnovu
Real Stories
Racionalna kupovina i neobična putovanja trendovi su budućnosti. Kulture se sve više međusobno isprepliću i zahvaćaju sve šira područja našeg života. Iz logike vremena proizlazi i osvježavanje starih vrijednosti. Moderni patchwork, organski materijali i autentične strukture vraćaju realnosti. Materijali sami po sebi već trebaju imati neku priču, trebaju biti
Extraordinary
Budućnost i nove tehnologije sučeljavaju se sa svakodnevicom. Biometrijska arhitektura i
iznenađujući realizam susreću se u jednoj sanjarskoj temi. Boje su nježne i pomalo otuđujuće. Basics sa iznenađujućim detaljima
Euphoria
U središtu ove dobro raspoložene teme su individualnost, društvena umreženost i ljudska energija.
Inspiracija za ovu temu kolektivno su dobro raspoloženje uličnog festivala i neprilagođeni izgled ulične mode. Fokusiramo se na
narančastu. Pršteće boje se kombiniraju s mirnom neutralnošću. Zanimljiva struktura materijala ostvaruje novi šik. Bogato dizajni-
Virtuoso
Azija osvaja ostale kontinente. Ljepota i elegancija megametropola svjedoče o estetskoj ravnoteži. U
žarištu je igra svjetla i sjene, lakoće i težine. Strogoći kontrastiraju tekuće siluete. Kompaktni tvid kombinira se s laganim tilom i
www.hdko.hr
1-3/2012
22
013.
S
vijet se nalazi u velikim promjenama. Imali smo velike prirodne katastrofe
garnirane s velikom gospodarskom krizom, kojoj zasad još nema kraja.
Sukladno uvjerenju da je dio pozitivne promjene neminovno vezan i s pozitivnim stavom, moda će pokušati u sljedeću sezonu proljeće/ljeto 2013. unijeti dašak optimizma i veselja. Naravno da su logičan izbor vesele i žive boje.
Ovoga puta za svoje je čitatelje Schuhkurier predstavio trendove koje zagovara francuska modna agencija Carlin. Sljedeću će sezonu, prema njihovim prijedlozima, činiti pet
tema pod nazivima "Illusion", "Real Stories", "Virtuoso", "Euphoria", i "Extraordinary".
Izvor: Schuhkurier, 49/9. prosinca 2011.
za nova dezeniranja. Boje su transparentne i poput
duginih boja prelaze iz jedne u drugu, stvarajući nježne igre i podsjećaju na ultraljubičasti spektar. Svilenkasti
efekti daju naslutiti povratak sjajnih površina. Naglaske
daju kontrastni efekti, mozaični izgledi i vodenaste
linije valova koje neodoljivo podsjećaju na ljeto. U ovu
se optiku uklapaju snažne ultra boje: umjetne neonske, cvjetne, pink i zeleni tonovi, borovnice, tirkizna,
ljubičasta, svjetloplava i boja senfa.
isprani i patinirani. Lan, konoplja i nepravilno pletenje, kao da je ručno izrađeno,
naglašavaju prirodnost teme. Čarobna riječ ove teme je nova retro romantika, koja
svojim izblijedjelim efektima ostavlja dojam stare fotografije. Boje obuhvaćaju blijede
pigmente i primarne tonove s patinom. Topla žuta, vintage crvena i narančasta kombiniraju se s krem i kredom, kao i s izvorno plavom.
stvaraju svakodnevnu poeziju. Organska funkcionalnost
donosi ergonomiju sa zakrivljenim linijama. Kao inspiracija za dizajn služe gljive, spore i mikro stanice. Bakar se sa
svojim roskastim sjajem nameće kao trendovski metal.
Prirodni tonovi donose se na jedan artificijelni način kroz
neonski pastel, ružičastu, limoncelo, trava zelenu i svijetlo
plavu u sjedinjenju s pijeskom i bež.
ranje izražava se otiscima prstiju, ribljim ljuskicama, zebrinim šarama i
urbanom interpretacijom kamuflaže. Pored etno-urbanih utjecaja angažiraju se i klasični žakardni uzorci. Krojevi ostaju minimalistički i na uličnoj
sceni ih oživljavaju svjetleće boje. Neonsko narančasta i žuta stavljaju snažne naglaske, a topli plameni tonovi narančaste, crvene i bordoa sučeljavaju
kredno bijelu.
svilom. Origami i pleats, 3D reljefi i vatirane površine stvaraju
volumen. Tema je istovremeno minimalistička, rafinirana i
istovremeno elegantna. Neobično se otkriva tek na drugi
pogled, a suptilni odsjaj laka oplemenjuje izgled. Inspiraciju
daje kinesko slikarstvo 18. stoljeća. Boje obuhvaćaju žad,
vapno, tintu, crnu, snježnobijelu i tonove ruža.
23 1-3/2012
www.hdko.hr
MODA&DIZAJN
V
JESE
2012
iše sjaja, više boja, više šika – sljedeća će
sezona biti modno svestrana. Živu tematsku mješavinu stvaraju, stapajući se, plemeniti materijali, retro siluete i urbana opuštenost.
Dramatika, seksipil i retro elegancija: svilene
bluze, hlače a la Marlene, široki kaputi i suknje
do lista dolaze u lako padajućim materijalima,
www.hdko.hr
1-3/2012
24
bukleima, žakardima i napa koži. Zakovice, šljokice i reptilne kože u boji
ukrašavaju visoke čizmice i obuću s
visokim potpeticama.
Ovi trendovi žele privući pozornost
kupaca, koji bi uvijek nešto novo. Ne
zanima ih kakva je bila prošla sezona, je li bilo snijega i kada, jesu li se
prodale čizmice. Ne pitaju se imaju li
trgovci kapitala za nove nabavke ili su
zarobljeni u svojim zalihama. Moda
ide dalje.
Mladalačka se moda sljedeće sezone kreće čitavim globusom u rasponu
od Velike Britanije preko Norveške do
peruanskih Anda.
EN/ZIMA
2./13.
25 1-3/2012
www.hdko.hr
MODA&DIZAJN
U najboljoj
britanskoj tradiciji ovu temu
uveseljavanja
doza tipičnog
engleskog humora.
Sveprisutni su otočki elementi. Tome naravno neizostavno pripadaju škotski karo
i detalji tipični za koledžice. Pritom nije
bitno je li college ili dandy, sportski ili klasično, bitno je da je "very British". Boje
su zagasite boje jeseni – konjak, mesing,
bordo, ali također i plavi tonovi, zeleno i
sivo. Odjevni materijali su vuna, kašmir,
flanel i samt. Idealni su zimski materijali u
kombinaciji s kožom.
Za svjetske putnike je i nadalje u obući
prisutno krzno, ali sada više u dekorativnoj, nego u svojoj funkcionalnoj ulozi.
Utjecaji na modu dolaze iz svih
zakutaka svijeta i sjedinjuju se u jednu jedinstvenu folklornu temu. Sudaraju se pletenine iz Perua i Norveške
sa uzorcima tipičnim za marokanske
tepihe. Za kreativce bezgranični izvori inspiracije. Čizmice su markantne
s profiliranim potplatima. Paleta boja
je od snježno bijele preko natur do
smeđih tonova.
Bez obzira na modu svake sezone
ipak treba računati na snijeg, pa je
ovaj dio asortimana tipično zimski i
snijegu ne daje šansu, nego nas štiti
od opakih temperatura.
www.hdko.hr
1-3/2012
26
Klara Mikulić-Roksandić, grafička dizajnerica Planet obuće
INTERVIEW
Zadovoljstvo
u radu
doprinosi
uspješnosti
G
rafički dizajn naslovnice našeg
časopisa u nekoliko prošlih
brojeva postao je prepoznatljiv
upravo zahvaljujući mladoj
dizajnerici Klari Mikulić-Roksandić. Veseli
nas da imamo novu suradnicu, jer svaka
novost doprinosi napretku i zanimljivosti
Kože&obuće.
K&O: Naša je želja da Vas predstavimo
našim čitateljima,stoga molimo da nam
ukratko ispričate najbitnije o sebi.
Klara Mikulić-Roksandić: Studij dizajna pri Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu
završila sam 2004. godine. Još sam kao student bila uključena u rad Dizajn studija koji
je izrađivao tiskane materijale, ambalažu i sl.
Nastavila sam rad u studiju dizajna za izradu
vizualnih identiteta, tiskanih materijala, prospekata i knjiga. Posebno mi je drago da sam
surađivala s Hrvatskom poštom te pobijedila
na jednom od natječaja za poštanske marke,
koje su i objavljene, te osim umjetničke vrijednosti imaju i filatelističku vrijednost. Sudjelovala sam na bijenalu modne fotografije u
Varaždinu, Izložbi hrvatskog dizajna itd.
K&O: Kad ste se zaposlili u Planet
Obući?
Klara Mikulić-Roksandić: Kako je bio
raspisan natječaj za radno mjesto grafičkog
dizajnera, moja je ponuda bila prihvaćena i
u svibnju 2011. započela sam rad u Planet
obući.
K&O: Koje su Vaše obveze i radni zadatci kao grafičkog dizajnera u Planet obući?
Klara Mikulić-Roksandić: Planet obuća
je zaista velika tvrtka u stalnom razvoju,
tako da imamo stvarno puno posla i vrlo
različitog. Upravo zato je zaista zanimljivo i
intrigantno raditi u ovoj organizaciji.
Dva puta godišnje izrađuju se katalozi
obuće, izrađuju se plakati i letci za sezonsku obuću četiri puta godišnje. Planet obuća
prilagođava svoje oglase modnim časopisima
27 1-3/2012
www.hdko.hr
sa zahtjevnim identitetom grafičkog dizajna,
prepoznatljivog imidža. Posebna se pažnja
posvećuje grafičkom dizajnu i oblikovanju identiteta robnih marki Planet obuće:
modne ženske obuće Elviton, Nina, Elena,
Ella, muške modne obuće Bruno Bruni i
Tiziano, te dječje modne marke Tofi. Tu
se podrazumijeva grafičko rješenje dizajna
ambalažne kutije, omotni papir, privjesnice.
Veseli me svaki uspješno prezentirani model,
posebno grafički izričaj koji izdvaja odabrani
modni model cipele, prepoznatljivog stila.
Svi ti elementi bitni su za uspješnost plasmana i naglaska modne robne marke.
K&O: Planet obuća ima veliki broj maloprodajnih trgovina u čitavoj Hrvatskoj.
Pretpostavljam da sudjelujete i u uređivanju
određenih segmenata prodavaonica obuće.
Znam iz iskustva da su trgovine uvijek privlačno uređene i vrlo često se mijenjaju tj.
preuređuju.
Klara Mikulić-Roksandić: Da, imate
pravo. Aktivno sudjelujem u opremanju
i uređivanju trgovina koje se otvaraju i
uređuju se postojeće. Izrađujemo grafička
rješenja plakata, logotipa, različitih letaka
koji su namijenjeni obavještavanju kupaca
o akcijama i sl.
K&O: Vi ste bliska suradnica Marka Betinija, koji je naš dugogodišnji suradnik vezano uz dizajn uopće. Kako surađujete?
Klara Mikulić-Roksandić: Vrlo se dobro
slažemo u radu i nadopunjujemo. Njegova
iskustva su dragocjena. Sada se kolega može
više posvetiti modelarstvu i dizajnu obuće.
K&O: Što mislite kao stručnjak dizajner
o našem časopisu? O ukupnom dojmu i o
stručnom sadržaju?
Klara Mikulić-Roksandić: Koža i obuća
je zaista jedinstven časopis, ne samo vezano
uz vrhunska grafička rješenja, već i stručno.
Sadržajno jako zanimljiv. Zastupljena je
struka, grana proizvodnje i trgovina, moda,
aktualna događanja. Zaista je jedinstven i
nezamjenjiv za struku i granu. Još veću vrijednost dobiva jer je unikatan na čitavom
području bivše države i ne postoji drugi
namijenjen kožarsko obućarskoj struci. Treba ga svakako sačuvati.
Zahvali smo na zanimljivom razgovoru gospođi
Klari Mikulić Roksandić i zaželjeli mnogo uspjeha
u radu i osobnom obiteljskom životu. JB
STUČNA TEMA
Model toplinske noge za m
parametara udobnosti obu
dr. sc. Ivana Salopek Čubrić, dipl. ing.; dr. sc. Zenun Skenderi, red. prof.; dr. sc. Budimir Mijović, red. prof.;
Sveučilište u Zagrebu, Tekstilno-tehnološki fakultet
Toplinska udobnost
Važni čimbenici okoline koji utječu na
određenje toplinske udobnosti su temperatura zraka, temperatura zračenja, vlažnost i brzina strujanja zraka. Pridodaju li se
navedenom parametri metaboličke topline
generirane s obzirom na stupanj ljudske
aktivnosti i parametri obuće, dobiva se šest
osnovnih čimbenika koji određuju toplinsku udobnost (1). Što se parametara obuće
tiče, za brojne je artikle bitno da imaju
zadovoljavajuću toplinsku izolaciju. Na
samo određenje toplinske udobnosti, osim
toplinske izolacije obuće, u znatno manjoj
mjeri utječu i drugi parametri poput razine vlažnosti u obući, aktivnosti čovjeka,
čistoći stopala i sl. Prisutnost veće količine
vlage u obući dovodi do umanjenja vrijednosti izolacijskih svojstava i kao takvo
utječe na ukupno određenje udobnosti.
Toplinska udobnost je prioritetna značajka obuće koja se nosi u ekstremnim uvjetima okoline, u kojima neprikladan odnos
toplinskog otpora i otpora prolazu vodene
pare mogu pogodovati nastajanju ozljeda
stopala. Zbog navedenog je važno izvršiti
evaluaciju navedenih parametara kako bi se
osigurala osnovna razina udobnosti nošenja. Mjerenja materijala koji se koriste za
izradu obuće izvode se na vrućoj ploči (2),
a izrađenih komada obuće na sustavima za
mjerenje otpora prolazu topline i vodene
pare, tzv. modelima toplinske noge sl. 1.
•Sl. 1 Sustav za mjerenje otpora prolazu topline i vodene
pare - model toplinske noge
Karakteristike modela
toplinske noge
Model toplinske noge izrađuje se u
obliku čovjekove potkoljenice sl. 2 i
dostupan je u različitim izvedbama, kao
muški, ženski i dječji model. S obzirom
na zahtjeve kupaca, moguće je izvršiti i
dodatne prilagodbe istog. Oblici noge
definirani su na temelju niza mjerenja
europske populacije i sukladni su dobivenim prosječnim vrijednostima.
Kao i prethodno spomenuta vruća
ploča, model mjeri otpor prolazu topline
(tzv. Rct vrijednost) i otpor prolazu vodene pare (tzv. Ret vrijednost). Kako bi bilo
omogućeno praćenje navedenih vrijednosti za različite zone noge, model je
podijeljen na 13 segmenata i to: 7 u
području stopala i 6 u području potkoljenice. Svaki od navedenih segmenata
opremljen je senzorima. Vrijednosti mjerenih svojstava se u konačnici dobivaju za
svaki segment zasebno, te za cijeli model
stopala. Cjelokupni je model izrađen od
srebra i pričvršćen na nosivu konstrukciju
od nehrđajućeg čelika. Postoji i mogućnost postavljanja modela noge na simulator za pokretanje koji simulira čovjekovo
kretanje uz opciju podešavanja intenziteta od 15 do 60 koraka u jednoj minuti.
Raspon temperatura u kojemu je moguće
nesmetano mjerenje otpora prolazu topline je od -20 do +50°C.
Tijekom mjerenja otpora prolazu
vodene pare, uređaj se priključuje na
pumpu koja opskrbljuje sve segmente
vodom, sl. 3. Takvo je mjerenje, zbog
karakteristika vode koja se dovodi, moguće u temperaturnom rasponu od +5 do
+50°C (3).
•Sl. 3 Sustav za mjerenje prolaza vodene pare (3): a. pump
Prethodno opisani model toplinske
noge za mjerenje otpora prolazu topline,
nedavno je instaliran na Tekstilnotehnološkom fakultetu Sveučilišta u
Zagrebu. Model je nabavljen od sredstava znanstvenih projekata čiji su voditelji
prof. dr. sc. Z. Skenderi i prof. dr. sc. B.
Mijović. Model je izrađen kao muška
desna potkoljenica, veličine 42.
Prednosti modela
Prednosti mjerenja na modelima
toplinske noge, u odnosu na mjerenja uz
sudjelovanje volontera, su brojna. Kao
prvo, mjerenja se izvode u
kontroliranim uvjetima okoline. Uz pretpostavku održavanja istih konstantnim, dobivaju se ponovljivi rezultati. S
obzirom da se dobivaju egzaktne vrijednosti otpora prolazu
topline i vodene pare, isključuju se brojni subjektivni čimbenici koji bi u znatnijoj mjeri
mogli utjecati na konačni
rezultat. Velika je prednost
•Sl. 2 Model toplinske noge (3): a. segmenti, b. tijekom
ove metode mjerenja i u
ispitivanja
www.hdko.hr
1-3/2012
28
mjerenje
uće
činjenici da se mogu simulirati različiti
ekstremni uvjeti okoline – od vrlo hladnih
do vrlo toplih klima, i to bez ikakvih štetnih posljedica na cjelokupni sustav za
mjerenje. Nasuprot tome, mjerenje udobnosti uz sudjelovanje volontera u navedenim bi uvjetima moglo biti vrlo stresno za
pa za doziranje vode, b. pore na modelu
sudionike i u konačnici potencijalno opasno za zdravlje. Također, kako je uređaj
opremljen sofisticiranim senzorima koji
omogućuju mjerenje vrijednosti za svaki
izrađeni segment, moguće je praćenje
istih za svaki od 13 odvojenih segmenata,
kao i za vrijednosti grupiranih segmenata.
Zaključak
Spoznaja o parametrima udobnosti,
koja se temelji na rezultatima mjerenja
pomoću opisanog modela, u znatnoj
mjeri može pomoći proizvođačima u
optimiranju parametara pri proizvodnji
obuće, poboljšati udobnosti nošenja i
konačno proširiti krug zadovoljnih kupaca. Ova metoda po prvi puta objektivno
određuje parametre komfora i svakako će
s obzirom na sve veće zahtjeve kupaca,
biti industriji zanimljiva.
Reference
(1) Parsons, K.: Human thermal environments,
Taylor&Francis, 1993.
(2) Skenderi, Z., Salopek Čubrić, I., Akalović, J.:
Parametri termofiziološke udobnosti krzna za
izradu obuće, Koža i obuća, 10-12, 28-29, 2010.
(3) UCS: Thermal-evaporative foot manikin system, 2011.
29 1-3/2012
www.hdko.hr
ZANIMLJIVOSTI
Žensko stopalo
dnevno podnese
200 tona pritiska
I
dealna visina – Broj cipele podijelite s 10 i dodajte
pet milimetara. Ovo je formula uz pomoć koje ćete
izračunati idealnu visinu potpetice koja vam neće
pričinjavati opterećenje za stopala, koljena i ostatak
kostura.
Dnevno 10.000 koraka – Žena
dnevno zakorači 10 tisuća puta
što je oko kilometar. Ako je
prosječno teška oko 65 kilograma za njeno je tijelo to
opterećenje od 200-tinjak tona po
četvornom centimetru stopala.
Na štiklama duplo – Težina tijela se dok žena hoda na
štiklama udvostručuje. Izvor: Večernji list, utorak, 31. siječnja
Cipele s
GPS-om
Z
a sve one koji strahuju da će se
izgubiti u šetnji izumljene su
cipele s GPS-om! Tvorac tih high-tech
tenisica Isaac Daniel, 38-godišnji
inženjer, uvjeren je da će njegov izum
omogućiti spašavanje života.
Čip umetnut u potplatu cipele omogućuje lokaliziranje vlasnika bilo gdje u svijetu.
Prema Danielovim riječima, cipele s ugrađenim sustavom za globalno pozicioniranje
(GPS ) moći će pomoći u pronalaženju izgubljene djece ili odlutalih bolesnika oboljelih
od Alzheimerove bolesti.
Tenisice živih boja već su na tržištu SAD-a i mogu se kupiti za 350 dolara, a predviđa se
i nova linija za djecu. Te su cipele u
stanju poslati alarmni signal osobi po
izboru u slučaju opasnosti. Sustav
funkcionira zahvaljujući bateriji koja
se puni mini-USB konektorom.
Daniel ima u planu i izum cipela s
telefonom, koristeći tehnologiju
bežičnog prijenosa Bluetooth kao i
cipele s pohranom omiljenih video
igrica.
Svjetski ob
kongres
U
studenom 2011. održan
je u Rio de Janeiru svjetski obućarski kongres. Prvi put
je održan izvan Europe i to ne
slučajno u Brazilu. Cinici bi
rekli da su organizatori odabrali Rio zbog Copacabane i
festivala. Međutim razlozi se
nalaze u prozaičnoj statističkoj
činjenici da je Brazil postao
treći najveći proizvođač obuće
na svijetu iza Kine i Indije.
Istovremeno je peti na svijetu
po ukupnoj potrošnji obuće.
Dakle dovoljno je razloga da
je za mjesto održavanja kongresa odabran upravo Brazil.
I nadalje usmjereni na
zadovoljavanje potreba svojih
kupaca i pritisnuti recesijskim
brigama na domicilnim tržištima svjetski dobavljači obuće
su izloženi sve većim turbulencijama i na emitivnim tržištima. Poslovno se okruženje
velikom brzinom mijenja, tako
da se težište proizvodnje
www.hdko.hr
1-3/2012
30
Vrtoglavo
visoke i
fatalne
Ž
ene koje nose visoke potpetice hodaju poput vojnika, njihovi su koraci čvršći i snažniji
nego koraci onih žena koje nose srednje visoke potpetice. Slične efekte postižu i žene
koje nose posve ravne cipele – balerinke – i koje gaze na petu. Svaki njihov korak pravi je
mali potres za organizam.
bućarski
pomalo preusmjerava na druge
kontinente. Azija će zbog
porasta standarda, promjena
industrijske strukture i promjenljivih valutnih odnosa biti
manje atraktivna od novih
zemalja i kontinenata, koji se
pojavljuju na obućarskom
horizontu. U prvom se redu
radi o Južnoj Americi i Africi.
Bogati je raspon tema koje
su diskutirane počevši od carina i drugih uvoznih barijera do
obveznog uvođenja oznake
porijekla robe na svjetskoj
razini.Teme su diktirale tri
grupe zemalja koje su se oblikovale po nekim svojim značajkama. Prvu su grupu sačinjavale zemlje koje su još uvijek značajni proizvođači, kao
što su Italija, Španjolska, Brazil
i Meksiko. Drugu grupu su
činile zemlje veliki uvoznici
kao što su SAD i Njemačka, a
u trećoj je bila Kina kao najveći svjetski proizvođač.
Tri središnje teme o kojima
je bilo riječi jesu budući
poslovni izgledi obućarstva,
usporedba pojedinih svjetskih
tržišta i slobodan pristup tržištima za sve proizvođače.
Ako vas ove teme zanimaju
više potražite ih na stranicama
vezanima za ovu temu (World
Footwear Congress – Rio de
Janeiro 2011)
31 1-3/2012
www.hdko.hr
Hodanje po senzorima
Rezultate učinka nošenja neadekvatne obuće na zdravlje žena proveo je Griffith University
u Queenslandu i to tako što su proučavali hod žena po pisti podstavljenoj posebnim senzorima. Pritom su mjerili snagu kojom su stopala u cipelama s potpeticama različitih visina
udarala o podlogu te proučavali njezino djelovanje na zglobove i mišiće. Žene koje su nosile
potpetice više od 5 centimetara duže od 40 sati tijekom dvije godine većinom su do te mjere
oštetile stopala i koščice u njima da im se više nikada neće oporaviti.
Njihova su stopala – bez obzira promijenile ili ne obuću, pa čak iako više nikad nisu
obule visoke pete – poprimila način hodanja u visokim petama, poručili su znanstvenici.
Žene imaju veću vjerojatnost da pate od umora mišića, deformacija i trajnih ozljeda stopala.
Njihovi su koraci kraći i snažniji nego oni žena u ravnijim cipelama koji su duži i mekši te
manje opterećuju tetive.
"Povisimo li potpeticu na cipeli automatski opterećujemo tijelo na drugi način koji nije
njegovo dotadašnje stanje", objašnjava dr. Saša Tiefenbach, specijalist ortoped.
Sandale još fatalnije
"Težina tijela prebacuje se hodanjem u visokim štiklama na prednji dio stopala i tako ona
nije ravnomjerno raspoređena. Zapravo, hodanje u štiklama neka je vrsta hodanja na prstima, a potporu stopalu pritom pružaju samo stjenke cipele ili ljeti, što je još manje – sandale.
Nošenjem ovakve obuće kroz duže vrijeme neizbježna su oštećenja prednjeg dijela stopala
poput metatarzalgije, natisci, upale, istugnuća tetiva, artroza", objašnjava ortoped Tiefenbach.
Prvi simptomi koje će ljubiteljice seksi obuće osjetiti jesu bolovi, trnci i žarenje, pa je posjet
ortopedu neizbježan, a uživanje na "visinama" ograničeno.
FORTUNA ZA 200
NOVOZAPOSLENIH
T
vornica obuće Fortuna iz Gračanice, koja dnevno proizvede 4 200 pari obuće za kupce
u Francuskoj, Italiji i Njemačkoj, u suradnji s njemačkim partnerima otvorit će kod Brčkog
šesti istureni pogon u kojem će u prvo vrijeme posao dobiti 200 radnika. Trenutno Fortuna
zapošljava 1400 radnika i gotovo svu proizvodnju plasira na europsko tržište.
Izvor: Privredni vjesnik, 4. srpnja 2011.
AKTUALNA TEMA
Kratki osvrt
na sajam
EXPO
RIVA
SCHUH
14. – 17.
siječnja 2012.
O
d 14. do 17. siječnja 2012. u Riva del
Gardi održao se 77. internacionalni
sajam EXPO Riva SCHUH. Na prostoru od
32.000 m2 ukupno je izlagalo 1230 tvrtki, od
čega iz Italije 347 izlagača, a 886 iz inozemstva
(ukupno iz 40 zemalja). Ovo je jedna od
najvažnijih međunarodnih manifestacija
posvećena obućarskom sektoru i početkom
svake godine prikazuju se kolekcije za narednu
jesen/zimu, a istovremeno kupci i pro­izvođači
iz cijelog svijeta imaju mogućnost upoznati se
prije svega s novim kolekcijama, ali i kompletirati narudžbe za tekuću sezonu u skladu s povratnim informacijama s tržišta za kolekcije
proljeće/ljeto 2012.
Visoka razina usluga i sve izraženiji
međunarodni interes doprinijeli su da je EXPO
RIVA SCHUH postala nezaobilazno mjesto za
kupce i proizvođače obuće.
www.hdko.hr
1-3/2012
32
In memoriam
Husnija Burić – predsjednik Hrvatskog društva kožara i obućara nije izdržao u bitci s opakom bolesti
S velikom tugom i poštovanjem oprostili su se radnici Borova, prijatelji i suradnici s direktorom BorovoGumitradea, Borovo – Kožne obuće, Husnijom Burićem 23. prosinca 2011. u Vukovaru. Najteže je obitelji koja
je do zadnjeg trenutka učestvovala u svladavanju teške bolesti. Voljen i cijenjen tijekom čitavog svog radnog vijeka, bio je ponos svima koji su ga poznavali. Uvijek nasmiješen, optimističan, pun energije i kad je
već bio svjestan bolesti, nije se predavao. Uvijek je našao snage da dođe u Društvo i sudjeluje u rješavanju
zadataka i svojim optimizmom doprinese rezultatima.
Kao mladi diplomirani ekonomista zaposlio se u Borovu 1968. Isticao se marljivošću i predanim radom te je
1982. imenovan za direktora Gumeno-tehničke robe. U godinama domovinskog rata bio je direktor BorovoVeletrgovine, zatim Borovo-Gumitradea, Borovo-Kožne obuće i potpredsjednik za proizvodnju.
Svih 30 godina pozicije direktora nije ga izmijenilo. Ostao je velik čovjek u pravom smislu te riječi,
suosjećajan, kolega, prijatelj,skroman i uvijek spreman pomoći, protivnik nehumanosti, nebrige i nerada.
Posvećen radu, nalazio je vrijeme za svoju obitelj i uživao u svim lijepim trenucima koji su nažalost nasilno prekinuti opakom bolešću. Obitelj
je bila njegova snaga i njegov smisao.
Direktor Burić dao i je i svoj doprinos društvenoj zajednici kao predsjednik Skupštine općine Vukovar, predsjednik Boksačkog kluba Borovo,
teniskog kluba Borovo i predsjednik našeg Društva.
Vrijedan suradnik i prijatelj Husnija Burić ostat će nam svima u najljepšem sjećanju kao cijenjeni stručnjak i uvijek dobro raspoloženi sugovornik. Hvala za sve što je učinio za dobrobit naše grane i Borova-Vukovar.
Prerani odlazak Ivana Rogana – direktora INKOP-a d. d. Poznanovec
S velikom nevjericom primili smo potresnu vijest da je nesretnim slučajem preminuo direktor INKOP-a, Ivan
Rogan u 57. godini života. Tragični događaj zbio se 13. prosinca 2011.
Vrijedan i uvijek predan svome radu na dobrobit dioničkog društva, ostavit će duboki i značajan trag u
INKOP-u i šire u zagorskom kraju.
Rođen je 1955. u Bedekovčini gdje je i pohađao osnovnu školu. Nakon završene srednje Elektrotehničke
škole u Zagrebu, diplomirao je na Fakultetu Elektrotehnike.
Zaposlio se u tvornici kože i obuće, tada "Partizan" Poznanovec 1979., no nakon odsluženja vojnog roka
kratko je radio u Građevinskom obrazovnom centru "Zvonko Brkić" u Bedekovčini.
Od 1983. zapošljava se u "Partizan" Poznanovec na mjestu šefa razvoja i investicija, zatim na mjestu
pomoćnika direktora za proizvodnju. Nakon provedene pretvorbe i privatizacije 1992. godine tvrtka
"Partizan" prerasta u dioničko društvo INKOP. Ivan Rogan izabran je na osnivačkoj skupštini za Predsjednika
Uprave dioničkog društva i direktora i na toj funkciji je ostao sve do svoje prerane tragične smrti.
Svojim požrtvovnim radom i zalaganjem za dobrobit svakog radnika i ukupnog napretka tvornice INKOP, doprinio je opstanku ove industrije u ovim teškim vremenima za ukupnu industriju, a posebno za industriju kože i obuće. Marljiv, gotovo bez slobodnog vremena, ipak je
nalazio vrijeme za suradnju s našim Hrvatskim društvom kožara i obućara.
Obitelj Ivana Rogana sigurno je najviše pogođena gubitkom voljenog oca. Prerana smrt otrgnula ga je iz obiteljske i radne sredine u godinama kad bi mogao dati najviše.
Suradnici, kolege, prijatelji, brojni zaposlenici Poznanovca, Bedekovčine, Zagorja, zadržat će ga u sjećanju kao i njegova djela koja najviše
govore o djelu i radu Ivana Rogana.
Naglo preminuo Vjekoslav Božan, komercijalist tvrtke BENEFIT
"Polovicom 12. mjeseca 2011. godine, potpuno nenadano i iznenada, preminuo je Vjekoslav Božan, komercijalist u tvtki Benefit. Prerano, s 57 godina, prekinut je jedan život i mnoge započete teme koje nikad neće
biti završene.
Vjekoslav Božan čitav je svoj radni vijek proveo družeći se s cipelama. Bio je dugi niz godina dio ekipe koja
je vodila posao trgovačke mreže Jugoplastike, poslije Diokoma, a zadnjih 6 godina radio je u Benefitu na
mjestu komercijalista za Dalmaciju. Bio je važan i cijenjen član ekipe iz Benefita.
Vjekoslav Božan bio je vrlo savjestan i predan svom poslu i kao takvog pamtit će ga svi njegovi suradnici i
poslovni partneri. Njegovi najbliži pamtit će ga kao dobrog i plemenitog čovjeka i prijatelja, kao brižnog
supruga, oca i djeda.
33 1-3/2012
www.hdko.hr
VIJESTI IZ HDKO
•Predsjednik HDKO, Božidar Ledinko
ODRŽANA IZBORNA GODIŠNJA
SKUPŠTINA HDKO 1. OŽUJKA 2012.
G
odišnja
izborna
skupština
Hrvatskog društva kožara i obuća­
ra održana je 1. ožujka 2012.
Dosadašnji uobičajeni termini za odr­­­
žavanje godišnje skupštine društva bili su
10. ili 11. mjesec tekuće godine. Ovaj izne­
nadni raniji termin uslijedio je zbog smrti
dosadašnjeg predsjednika Društva, pokoj­
nog gospodina Husnije Burića. Skupština se
odvijala prema sljedećem dnevnom redu:
1. Otvaranje Skupštine i uvodno-pozdrav­
ni govor dopredsjednika
• izbor zapisničara
• izbor 2 ovjerovitelja zapisnika
2. Izvješća:
a) dopredsjednika – o radu Društva od
prethodne Skupštine
b)tajnika – o završnom računu (bilan­
ci) za 2011.
c) predsjednika Nadzornog odbora
Zlatka Rabika
d)glavne urednice časopisa “Ko­­ža­
&obuća” Jelene Balent
e) predsjednice Odbora za kadrove
HDKO Jadranke Akalović
f) predsjednika Odbora za marketing
Ivana Tomašeka
g) urednice web portala Darinke Kos­a­
nović
3. Dopuna Statuta – članak 25 i 26.
(Statut je na web portalu www.hdko.hr)
4. Rasprava po izvješćima i glasovanje o
njihovom usvajanju
• davanje razrješnice dosadašnjoj
Upravi i NO
5. Izbor predsjednika, dopredsjednika i
tajnika (pojedinačno), članova Uprave
i Nadzornog odbora HDKO (skupno)
• predsjedavanje skupštinom preuzi­
ma novoizabrani predsjednik
• davanje ovlaštenja za zastupanje
• završni govor novoizabranog pred­
sjednika
6. Razno
Sva izvješća, osim završnog računa,
podnesena u skraćenom obujmu, jer je
redovita izvještajna Godišnja skupština
održana u 11. mjesecu 2011. s opširnim
izvješćima o čemu smo pisali u prethod­
nom, novogodišnjem broju časopisa.
Iznosimo dio skraćenog izvješća dopred­
sjednika Društva gospodina Darka Puzeka
koji je napomenuo da je redovna skupšti­
na Društva održana u 11. mjesecu 2011.
godine i uz taksativno nabrajanje aktivno­
sti Društva stavlja naglasak da će Društvo
u narednom periodu svoje aktivnosti
morati mijenjati i prilagođavati u skladu s
vremenom. Društvo će biti više mjesto
susreta ljudi koji se bave proizvodnjom i
trgovinom kože, obuće i materijala za
ovu granu u sinergiji s obrazovnim institu­
cijama. Stručni i znanstveni obrazovni
kadar nije dostatan i na tome treba hitno
poduzeti sve potrebno.
Prema mišljenju dopredsjednika
Puzeka to je smjer Društva kojim treba
nastaviti rad. U daljnjem izlaganju osvr­
nuo se na školovane kadrove uz naglasak
da im nedostaju tehnološka znanja jer
tehnološki obrazovani kadrovi uz znanje,
primjerice dva jezika imaju svoje mjesto
na tržištu rada. Inače, sve aktivnosti
Društva od zadnje skupštine idu svojim
tijekom. U pripremi je časopis i ugovara­
nje kolekcije za jesen i zimu 2012/13 u
hotelu Antunović.
U raspravi je bili govora o stanju u
grani, problemima s kojima se susrećemo,
obrazovanju kadrova i bliskoj budućnosti.
Izlaganje dr. Mirjane Gambirože treba
posebno istaknuti, jer je, između ostaloga,
naglasila da je ova grana industrije prošla
fazu restrukturiranja i pokazuje ukupan
rast. Ukupni prihod također je u porastu,
a zadnjih godina raste i broj zaposlenih,
čemu je pridonijelo i strano ulaganje (tvrt­
ke Haix i Boxmark). Trenutno su u izgrad­
nji i novi pogoni u Prelogu (Paul Green) i
Koprivnici (Arche), te vjeruje da će proi­
zvodnja i dalje rasti, a time se ukazuje i
potreba za novim kadrovima.
Nakon rasprave i prihvaćanja izvješća,
te davanja razrješnice dosadašnjoj Upravi
i Nadzornom odboru prešlo se na izbor
nove Uprave i Nadzornog odbora.
• Za predsjednika HDKO, koji je ujed­
no i predsjednik Uprave, izabran je
Božidar Ledinko, vlasnik i direktor
tvrtke GALKO Mali Bukovec;
• za dopredsjednika Darko Puzek,
direktor tvrtke BENEFIT-promet iz
Karlovca;
• za tajnika Ivan Pihler, dosadašnji tajnik
• za članove Uprave:
• Ivana Martinko, ing. ob. tehnologi­
je iz IVANČICE, IVANEC
• prof. dr. Zenun Skenderi, dipl. ing.
Tekstilno tehnološki fakultet Zagreb
U Nadzorni odbor izabrani su:
• Zlatko Rabik, ing. ob. tehnologije,
Zlatna nit, Slatina
• Ivan Tunjić, ing. ob. tehnologije, TKO
Borovo
• Zdravko Đunđek, ing. ob. tehnologi­
je, JELEN, Čakovec
Novoizabrani predsjednik je u svoje
ime i ime izabranih, zahvalio na izboru
uz uvjerenje da će Društvo i dalje nasta­
viti s uspješnim radom.
www.hdko.hr
1-3/2012
34
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
3
File Size
6 253 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content