S TA R I Z AV J E T
PRIRUČNIK ZA PODUČAVANJE
Stari zavjet –
priruãnik za poduãavanje
Pripremio:
Crkveni obrazovni sustav
Izdavaã:
Crkva Isusa Krista Svetaca posljednjih dana
© 2003 by Intellectual Reserve, Inc.
Sva prava pridrÏana
Printed in Germany
Englesko izdanje odobreno: 2/97
Prijevod odobren: 2/97
Naslov izvornika: Old Testament Teaching Guide
34194 119
Croatian
KAZALO SADRÎAJA
PODUČAVANJE O SVETIM PISMIMA
Ponavljanje stihova iz stihovne okosnice . . . . . . . 11
Uãiteljeva priprava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1
Oznake stihova iz stihovne okosnice . . . . . . . . . . 12
Molitva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1
Svakidaãnje prouãavanje Svetih pisama. . . . . . . 1
RASPORED ČITANJA ZAPISA
IZ STAROGA ZAVJETA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13
Poslu‰nost BoÏjim zapovijedima. . . . . . . . . . . . . 1
PODUČAVANJE O STAROME ZAVJETU
Poniznost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1
Gospodin . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14
Ljubav prema uãenicima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1
Joseph Smith – prijevod Biblije . . . . . . . . . . . . . . . 14
Priprema za predavanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1
Knjiga Mojsijeva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14
Odabir stihovne cjeline . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1
Knjiga Abrahamova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14
Prouãavanje stihovne cjeline. . . . . . . . . . . . . . . . 1
Raspr‰ivanje i skupljanje Izraela . . . . . . . . . . . . . . 14
Organiziranje predavanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2
TeÏe razumljivi dijelovi Staroga zavjeta. . . . . . . . . 14
Odabir nastavnih metoda . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2
·ator sastanka i hram . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15
Priprema za sat. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3
Proroãanstva iz Staroga zavjeta . . . . . . . . . . . . . . . 15
Predavanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3
Idolopoklonstvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16
Razredi koji se ne sastaju svaki dan . . . . . . . . . . . . 4
Povijest Kraljevstava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16
·to se uãenicima moÏe zadati . . . . . . . . . . . . . . . 4
Kraljevi i proroci. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16
·to se treba uãiniti u razredu . . . . . . . . . . . . . . . 5
ZEMLJOVIDI
METODE PODUČAVANJA O SVETIM PISMIMA
Zemlje Staroga zavjeta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17
âitanje zapisa iz Svetih pisama . . . . . . . . . . . . . . . . 6
Zemlje djece Izraela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17
Priãanje o zapisima iz Svetih pisama . . . . . . . . . . . 6
PRIJEDLOZI ZA PODUČAVANJE O STAROME
ZAVJETU
Primjena zapisa iz Svetih pisama . . . . . . . . . . . . . . 6
Srodni stihovi iz Svetih pisama . . . . . . . . . . . . . . . . 6
1. tjedan
Oznaãavanje zapisa u Svetim pismima . . . . . . . . . . 6
Knjiga Postanka 1–2. . . . . . . . . . . . . . 18
Rijeãi apostola i proroka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
Biblija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18
Rasprava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
Stari zavjet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18
Pitanja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
Knjige Staroga zavjeta . . . . . . . . . . . . 18
Uspore∂ivanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8
2. tjedan
Knjiga Postanka 3–9 . . . . . . . . . . . . . 20
Izrada popisa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8
3. tjedan
Knjiga Postanka 10–17. . . . . . . . . . . . 22
Uãenje zapisa iz Svetih pisama napamet . . . . . . . . 8
4. tjedan
Knjiga Postanka 18–26 . . . . . . . . . . . 24
Crkvene pjesme . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8
5. tjedan
Knjiga Postanka 27–37. . . . . . . . . . . . 26
Predmeti iz Svetih pisama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
6. tjedan
Knjiga Postanka 38–50 . . . . . . . . . . . 27
Crtanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
7. tjedan
Knjiga Izlaska 1–14 . . . . . . . . . . . . . . 29
Dramski prikazi prema
zapisima iz Svetih pisama . . . . . . . . . . . . . . . . . 10
8. tjedan
Knjiga Izlaska 15–31 . . . . . . . . . . . . . 31
9. tjedan
Knjiga Izlaska 32–40,
Levitski zakonik 1–10 . . . . . . . . . . . . 34
OVLADAVANJE SVETIM PISMIMA –
STIHOVNA OKOSNICA
10. tjedan
Levitski zakonik 11–27,
Knjiga Brojeva 1–15 . . . . . . . . . . . . . . 35
TraÏenje stihova iz stihovne okosnice . . . . . . . . . . 11
11. tjedan
Knjiga Brojeva 16–36 . . . . . . . . . . . . . 38
Razumijevanje i primjena stihova iz stihovne
okosnice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11
12. tjedan
Ponovljeni zakon . . . . . . . . . . . . . . . . 39
13. tjedan
Jo‰ua . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40
III
KAZALO SADRÎAJA
14. tjedan
Suci. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42
28. tjedan
Jeremija 21–39 . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69
15. tjedan
Knjiga o Ruti, Prva knjiga
o Samuelu 1–11 . . . . . . . . . . . . . . . . . 43
29. tjedan
Jeremija 40–52, TuÏaljke . . . . . . . . . . 71
30. tjedan
Ezekiel 1–24 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72
16. tjedan
Prva knjiga o Samuelu 12–31 . . . . . . 45
31. tjedan
Ezekiel 25–48 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74
17. tjedan
Druga knjiga o Samuelu . . . . . . . . . . 47
32. tjedan
Daniel . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76
18. tjedan
Prva knjiga o Kraljevima 1–15 . . . . . . 49
33. tjedan
Ho‰ea, Joel . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 78
19. tjedan
Prva knjiga o Kraljevima 16–22,
Druga knjiga o Kraljevima 1–3 . . . . . 51
34. tjedan
Amos, Obadija, Jona . . . . . . . . . . . . . 80
20. tjedan
Druga knjiga o Kraljevima 4–25 . . . . 52
35. tjedan
Mihej, Nahum, Habakuk,
Sefanija, Hagaj . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82
21. tjedan
Prva knjiga Ljetopisa, Druga knjiga
Ljetopisa, Knjiga Ezrina,
Knjiga Nehemijina, Estera. . . . . . . . . 54
36. tjedan
Zaharija, Malahija . . . . . . . . . . . . . . . 84
22. tjedan
Job, Psalmi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56
23. tjedan
Mudre izreke, Propovjednik,
Pjesma nad pjesmama, Izaija 1 . . . . . 58
24. tjedan
Izaija 2–23 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60
25. tjedan
Izaija 24–47 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62
26. tjedan
Izaija 48–66 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64
27. tjedan
Jeremija 1–20 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67
Razdoblje izme∂u Staroga
zavjeta i Novoga zavjeta . . . . . . . . . . 86
Ponavljanje Staroga zavjeta . . . . . . . . 86
PRIJEDLOZI ZA PODUČAVANJE
O KNJIZI MOJSIJEVOJ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 87
PRIJEDLOZI ZA PODUČAVANJE
O KNJIZI ABRAHAMOVOJ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 91
IZVORI NAVODA OBNAŠATELJA
VRHOVNIH OVLASTI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 92
IV
PODUâAVANJE O SVETIM PISMIMA
LJUBAV PREMA UČENICIMA
Sveta pisma su sveta. Ona sadrÏe BoÏju rijeã i saãuvana su i dana Njegovom moçi. Pokazuju nam kako
se trebamo obratiti i doçi Kristu. Prorok Alma je
nauãavao da rijeã BoÏja moÏe imati ». . . snaÏniji
uãinak na duh naroda negoli maã, ili bilo ‰to ‰to im
se bija‰e dogodilo . . .« (Alma 31:5). Poduãavanje
o Svetim pismima je sveta sluÏba i jedan od najboljih
naãina na koje moÏemo sve ». . . pozivati da do∂u
Kristu« (NIS 20:59).
Isus je rekao: »Ovo je zapovijed moja: ljubite jedan
drugoga kao ‰to sam ja ljubio vas!« (Ivan 15:12).
PRIPREMA ZA PREDAVANJE
Va‰a je duÏnost poduãavati uãenike o Svetim
pismima. Dok pripremate predavanje, molite da vam
Sveti Duh pomogne razumjeti Sveta pisma i spoznati
stvari o kojima trebate poduãavati. Razmi‰ljajte o svojim uãenicima i stvarima koje oni trebaju spoznati.
Sljedeçi prijedlozi mogu vam pomoçi u pripremi za
predavanje:
Ezra iz Staroga zavjeta bio je uspje‰an uãitelj »jer je. . .
nastojao svim srcem proniknuti Zakon Jahvin, vr‰iti
ga i pouãavati Izrael . . .« (Ezra 7:10). Isto tako i vi
moÏete biti uspje‰nim uãiteljem Svetih pisama.
ODABIR STIHOVNE CJELINE
UČITELJEVA PRIPRAVA
U ovom priruãniku Stari je zavjet podijeljen na trideset i ‰est dijelova. Svaki se od tih dijelova treba obraditi tijekom jednoga tjedna. Onaj dio Svetih pisama
o kojem çete poduãavati na jednom predavanju zove
se stihovna cjelina. Ako predavanja drÏite vi‰e puta
u tjednu, stihove predvi∂ene za obra∂ivanje u tome
tjednu rasporedite na toliko stihovnih cjelina koliko
çete predavanja toga tjedna odrÏati. Dok razmi‰ljate
kako çete tjedan raspodijeliti u stihovne cjeline,
potraÏite prirodnu podjelu u Svetim pismima, poput
propovijedi, priãa ili povijesnih doga∂aja.
Gospodin je rekao: »Ako Duha ne primite, nemojte
poduãavati« (NIS 42:14; tako∂er i 12–13). Sljedeçi çe
vam prijedlozi pomoçi da Duh bude s vama dok
poduãavate.
MOLITVA
Gospodin je rekao: »Duh çe vam se dati molitvom
vjere« (NIS 42:14; tako∂er i 2 Nefi 32:9).
SVAKIDAŠNJE PROUČAVANJE SVETIH PISAMA
Predsjednik Ezra Taft Benson, trinaesti predsjednik
Crkve, rekao je: »Nemojmo biti povr‰ni s velikim
stvarima koje smo primili iz ruku Gospodinovih! Njegova je rijeã jedan od najdragocjenijih darova koje
nam je dao. Usrdno vas potiãem da se ponovo obveÏete na prouãavanje Svetih pisama. Uranjajte u njih
svakoga dana kako biste imali moç Duha da vas vodi
u va‰im pozivima«.1 Gospodin je rekao: ». . . Prvo
nastoj zadobiti moju rijeã, a tad çe jezik tvoj biti odrije‰en. Tad, zaÏeli‰ li imat çe‰ Duha mojega i rijeã
moju, da, moç BoÏju za uvjeravanje ljudi« (NIS 11:21).
PROUČAVANJE STIHOVNE CJELINE
• Stihovnu cjelinu proãitajte nekoliko puta. Tijekom
svakog ãitanja moÏete nauãiti ne‰to vi‰e. Dok ãitate,
zapisujte svoje misli i osjeçaje. Smisao i znaãenje
zapisa iz Svetih pisama Duh nam veoma ãesto
otkriva putem misli i osjeçaja.
• Zamislite ljude i doga∂aje o kojima ãitate. To çe
vam pomoçi da oÏivite Sveta Pisma.
• Odaberite koje çete stihove iz stihovne cjeline
proãitati svojim uãenicima (»âitanje zapisa iz
Svetih pisama« na 6. stranici Priruãnika). Odluãite
‰to çete reçi o stihovima i poglavljima koja neçete
ãitati sa svojim uãenicima (»Priãanje o zapisima iz
Svetih pisama« na 6. stranici Priruãnika). Katkada
çete moÏda odluãiti da uãenicima ne kaÏete ni‰ta
o odre∂enim poglavljima ili stihovima.
POSLUŠNOST BOŽJIM ZAPOVIJEDIMA
Isus je rekao: »Ako me ljubite, vr‰it çete moje zapovijedi.
Ja çu moliti Oca, i dat çe vam drugog Branitelja koji çe
ostati s vama zauvijek:
Duha istine . . .« (Ivan 14:15–17).
• U odabranim stihovima potraÏite rijeãi ili izraze
koje çe va‰i uãenici moÏda teÏe razumijeti.
Koristite rjeãnik ili druga pomagala za uãenje kako
biste uãenicima objasnili te rijeãi. Znaãenje
odre∂ene rijeãi upi‰ite pored te rijeãi u svojim
Svetim pismima.
PONIZNOST
Gospodin je rekao: »Ponizan budi, a Gospod çe,
Bog tvoj, voditi tebe za ruku i usli‰ati molitve tvoje«
(NIS 112:10; tako∂er i Mosija 4:10–11).
1
PODUâAVANJE O SVETIM PISMIMA
• U svojim Svetim pismima oznaãite vaÏne rijeãi,
izraze, misli, osobe i doga∂aje (»Oznaãavanje zapisa
u Svetim pismima« na 6. stranici Priruãnika).
Oznaãavanje vaÏnih toãaka olak‰at çe vam njihovo
pamçenje i uoãavanje kada budete predavali.
ORGANIZIRANJE PREDAVANJA
• PotraÏite zamjenice u stihovnim cjelinama. Zamjenice su rijeãi koje stoje umjesto ljudi, mjesta ili
stvari. Neke od zamjenica koje ãesto nalazimo
u Svetim pismima su oni, njih, on, ona, ono, Ti, Tebe,
Tvoj i mi. MoÏe vam pomoçi ako u Svetim pismima
pokraj zamjenice upi‰ete imenicu na koju se
zamjenica odnosi, npr. u Postanku 45:27 zamjenice
»im« i »njihova« odnose se na Josipovu braçu,
a zamjenice »mu« i »ga« odnose se na Jakova
(Izraela).
• Proãitajte poglavlje pod naslovom »Prijedlozi za
poduãavanje« za stihovnu cjelinu o kojoj çete
poduãavati (poãetak na 18. str.). Odaberite prijedloge koje Ïelite i ukljuãite ih u svoje predavanje.
Jakovu
• Ponovite o ãemu ste razmi‰ljali dok ste prouãavali
stihovnu cjelinu iz Svetih pisama. Zamolite
Gospodina da vam pomogne odluãiti o ãemu çete
govoriti u svom predavanju.
• Uskladite svoje zamisli i prijedloge iz ovog
Priruãnika prema njihovom redoslijedu u Svetim
pismima.
• Odredite koliko çete vremena potro‰iti za svaki od
prijedloga koje ste odabrali.
Josipovoj
braçi
ODABIR NASTAVNIH METODA
• Zamolite Gospodina da vam pomogne izabrati
nastavne metode koje çete koristiti pri poduãavanju odabranih prijedloga.
▼
▼
27. Ali kad mu ispripovjediše sve
što im je Josip rekao,
i kad vidje kola što ih je
▼
Jakova
Josip poslao da ga prevezu,
duh njihova oca Jakova oživje.
• Razmislite o naãinima na koje sebi i svojim uãenicima moÏete pomoçi osjetiti Duha i biti spremnima
za prouãavanje Svetih pisama. To, npr. moÏe biti
zapoãinjanje sata pjevanjem crkvene pjesme,
molitvom, osvrtom uãenika na njihova razmi‰ljanja
o proãitanim zapisima iz Svetih pisama ili njihovim
svjedoãenjem o Evan∂elju. Isus je rekao: »I blago
svima gladnima i Ïednima pravednosti; oni çe se
nasititi Duhom Svetim« (3 Nefi 12:6).
▼
Josipove braçe
• Zapi‰ite naãela Evan∂elja i istine za koje mislite da
çe najvi‰e koristiti va‰im uãenicima.
• Zapi‰ite stvari koje govore o Isusu Kristu i koje çe
potaknuti va‰e uãenike da do∂u Kristu.
• U predavanjima koristite nastavne metode koje çe
poticati uãenike na sudjelovanje. âesto mijenjajte
nastavne metode kako biste odrÏali zanimanje
uãenika za Sveta pisma i predavanje. Kako biste
nauãili nove nastavne metode, prouãite poglavlje
»Metode poduãavanja o Svetim pismima« koje se
nalazi na stranicama 6–10 ovog Priruãnika.
• Postavite si pitanja koja çe vam pomoçi da bolje
razumijete i primijenite stihovnu cjelinu o kojoj
poduãavate (»Primjena zapisa iz Svetih pisama« na
6. stranici Priruãnika). Na primjer: »Za‰to se ova
priãa nalazi u Svetim pismima?« »·to Gospodin
Ïeli da nauãimo?« »·to Gospodin Ïeli da ãinimo?«
»·to osjeçam dok ãitam ove stihove?« »Po ãemu je
doga∂aj u ovom zapisu sliãan doga∂ajima u mom
Ïivotu i u Ïivotu mojih uãenika?«
• PokaÏite svojim uãenicima neke od naãina na koje
ste vi prouãavali odre∂enu stihovnu cjelinu
i pomozite im da nauãe neke od tih vje‰tina za
prouãavanje Svetih pisama.
• Unutar stihovne cjeline potraÏite simbole i razmislite o njihovu znaãenju. Simbol je ne‰to ‰to oznaãuje ne‰to drugo. Na primjer, u Izlasku 12:5–7
janje i prolijevanje njegove krvi oznaãuju Isusa
Krista i njegovo pomirenje koje çe sve nas spasiti.
• Koristite rijeãi i nauãavanja obna‰atelja vrhovnih
ovlasti Crkve, osobito onih koji su podrÏani kao
proroci, vidioci i objavitelji, kako biste pomogli
uãenicima da shvate i primijene Sveta pisma
(»Rijeãi apostola i proroka«, str. 7).
• Koristite se podnaslovima poglavlja, oznakama na
dnu stranice, zemljovidima i ostalim pomagalima
za uãenje koja se nalaze u va‰im Biblijama.
• Zamislite neki problem s kojim su moÏda suoãeni
va‰i uãenici, a koji bi se mogao rije‰iti pomoçu
stihovne cjeline koju prouãavate.
• Nauãite napamet stihove koji su za vas vaÏni.
2
PODUâAVANJE O SVETIM PISMIMA
• Razmislite o svojim iskustvima koja moÏete podijeliti s uãenicima kako biste im pomogli spoznati
i primijeniti evan∂eoska naãela o kojima se govori
u Svetim pismima. Pozovite uãenike da podijele
svoja iskustva kroz koja moÏemo nauãiti naãela
Evan∂elja. Pazite da ne govorite o svojim duhovnim iskustvima ili da uãenici ne steknu utisak da
moraju priãati o svojim duhovnim iskustvima ako
vas ili njih Duh Sveti na to ne potiãe. Starje‰ina
Boyd K. Packer, tada ãlan Zbora dvanaestorice
apostola, rekao je: »Nije mudro stalno govoriti
o neobiãnim duhovnim iskustvima. Njih treba
briÏno ãuvati i dijeliti samo onda kada nas sam
Duh potakne da se njima posluÏimo.«2
i raduju« (NIS 50:22; tako∂er i 21. stih). Duh Sveti
pomaÏe i uãitelju i uãeniku da spoznaju da istinito
je ono o ãemu se poduãava.
• Dijelite svoje svjedoãanstvo i potiãite uãenike da
dijele svoja svjedoãanstva. Starje‰ina Boyd K.
Packer, tada ãlan Zbora dvanaestorice apostola,
rekao je: »Svjedoãanstvo se mora pronaçi u njegovom izno‰enju! . . .
Iznosite svjedoãanstvo o onome za ‰to se nadate da
je istinito kao ãin vjere . . .
Duh i svjedoãanstvo Krista dobit çete najveçma
kada, i oni çe ostati s vama samo ako, ga dijelite.«3
Pazite da se uãenici ne osjete prisiljenima dijeliti
svoje svjedoãanstvo kada ih pozovete da to uãine.
• Odluãite kako çete koristiti slike, dijapozitive,
crkvene dijafilmove i video kasete te ãlanke iz
novina ili ãasopisa kao pomoç u poduãavanju
odre∂ene stihovne cjeline.
• Recite ‰to osjeçate i pozovite svoje uãenike da i oni
kaÏu ‰to osjeçaju o ljudima, doga∂ajima ili nauku
u stihovnoj cjelini koju prouãavate.
• Uãinite uãenje Svetih pisama ugodnim doÏivljajem.
PRIPREMA ZA SAT
• Potiãite uãenike da sudjeluju u predavanju.
• Odredite mjesto i vrijeme predavanja.
• PaÏljivo slu‰ajte svoje uãenike. Odgovorite na
njihove rijeãi i pitanja.
• Pozovite svoje uãenike da do∂u na predavanje
i donesu svoja Sveta pisma.
• Poduãavajte o Svetim pismima. Vjerujte da çe moç
BoÏje rijeãi pobuditi zanimanje u va‰im uãenicima
i da çe ih blagosloviti (Alma 31:5; 2 Nefi 32:3).
• Pripremite materijale i pomagala koje çete koristiti
tijekom predavanja.
• Odluãite tko çe voditi pjevanje, reçi molitve, podijeliti osobne osjeçaje ili ono ‰to je nauãeno iz
Svetih pisama te sudjelovati u odre∂enim dijelovima predavanja.
• Vjerujte u svoje uãenike. Predsjednik Reuben
Clark, ml., ãlan Prvoga predsjedni‰tva, rekao je:
»MladeÏ Crkve Ïeljna je stvari Duha; Ïarko je
Ïeljna uãiti o Evan∂elju . . .
PREDAVANJE
. . . Veoma rijetko kroz vrata vjeronauka za srednjo‰kolce pro∂e mlada osoba koja nije svjesni
uÏivalac dobrobiti duhovnih blagoslova, koja nije
uvidjela djelotvornost molitve, koja se nije osvjedoãila o moçi vjere da iscijeli bolesnoga ili koja nije
vidjela silne duhovne izljeve. . . Ne morate se
prikradati ovoj duhovno iskusnoj mladeÏi i ‰aputati
joj o vjeri na uho; moÏete im priçi izravno, licem
u lice i razgovarati s njima.«4
• Tijekom predavanja ãinite ono ‰to çe pozvati Duha
da bude s vama i va‰im uãenicima. MoÏete proãitati ili otpjevati crkvenu pjesmu, moliti, zajedno
ãitati zapise iz Svetih pisama, razgovarati o onome
‰to ste spoznali i osjetili ãitajuçi Sveta pisma ili
me∂usobno dijeliti svjedoãanstva.
• âinite i govorite ono na ‰to vas potiãe Duh.
• Potiãite svoje uãenike da Sveta pisma prouãavaju
svakoga dana.
• Vjerujte u sebe kao uãitelja. Gospodin je rekao:
»Stoga, zaista, kaÏem vam, dignite glasove svoje
pred tim narodom. Izgovarajte misli koje stavih
u srca va‰a, i postidjet se neçete pred ljudima.
• Objasnite uãenicima da moraju traÏiti da Duh Sveti
bude s njima dok sudjeluju na nastavi. Gospodin
je rekao da, kada netko poduãava Duhom Svetim
i kada oni koji slu‰aju, slu‰aju s Duhom Svetim,
». . . onaj koji propovijeda i onaj koji prima razumiju jedan drugoga i obojica se uzajamno potiãu
Bit çe vam, naime, dano onoga trena, da, u taj ãas,
‰to vam je govoriti.
3
PODUâAVANJE O SVETIM PISMIMA
Pismeni zadaci
• Uãenicima zadajte pismene zadatke koji çe im
pomoçi pri prouãavanju i razumijevanju Svetih
pisama.
No, zapovijed vam dajem da ‰to god navije‰tate,
u moje ime navije‰tate, srcem zanosnim, duhom
krotkim u svemu.
A dajem vam ovo obeçanje, ukoliko tako uãinite,
izlit çe se Duh Sveti svjedoãeçi svima o svemu ‰to
kaÏete« (NIS 100:5–8).
• Zadajte uãenicima neka uãine ne‰to od stvari
nabrojenih u poglavlju »Prouãavanje stihovne cjeline« (str. 1). Uãenici mogu, na primjer, zapisivati
misli i osjeçaje koji ih obuzimaju za vrijeme ãitanja
ili si mogu u mislima predoãiti ljude i doga∂aje
o kojima ãitaju te ih nacrtati ili opisati. Tako∂er
mogu u Svetim pismima oznaãiti ono ‰to Ïele
zapamtiti te napisati ne‰to o onome ‰to su oznaãili
i objasniti za‰to su to uãinili.
RAZREDI KOJI SE NE SASTAJU SVAKI DAN
• Za svaki dan kad se uãenici ne sastaju na predavanju, trebalo bi im zadati jedan zadatak za ãitanje
i jedan pismeni zadatak. Starje‰ina Howard W.
Hunter, tada ãlan Zbora dvanaestorice apostola,
rekao je: »Sasvim je sigurno da onaj koji svakoga
dana prouãava Sveta pisma postiÏe daleko vi‰e od
onoga koji u jednome danu odvoji puno vremena,
a onda pusti da pro∂u dani prije nego çe
nastaviti.«5
• Zadajte uãenicima neka iskoriste neke od prijedloga za poduãavanje (str. 18). Na primjer, dok
ãitaju 1 Knjigu o Kraljevima 3, zadajte im neka
proãitaju zapise iz 1 Kraljevi 3:3–15, Almu
37:35–37 i Nauk i saveze 89:18–21 te 136:32–33.
Zatim im recite neka napi‰u ‰to bi mogli uãiniti
kako bi imali mudrosti (»Prijedlozi za poduãavanje«
o 1 Kraljevi 3:5–15 na str. 48 Priruãnika).
• Zadaci se trebaju razlikovati prema osobnim sposobnostima i potrebama uãenika.
ŠTO SE UČENICIMA MOŽE ZADATI
• Recite uãenicima neka zapi‰u sva pitanja na koja
nai∂u tijekom prouãavanja zapisa iz Svetih pisama.
Zadaci za ãitanje
• Recite uãenicima koja poglavlja ili stihove iz Svetih
pisama trebaju prouãiti koji dan.
• Recite uãenicima neka zapi‰u ‰to su nauãili
prouãavajuçi zapise iz Svetih pisama.
• U ovom je Priruãniku prouãavanje Staroga zavjeta
podijeljeno na trideset i ‰est tjedana. Ako va‰a
‰kolska godina traje dulje ili kraçe od tridest i ‰est
tjedana, morat çete sami napraviti svoj vlastiti
raspored ãitanja. Na primjer:
Primjeri zadataka za ãitanje i pismenih zadataka
1. dan: Proãitajte Knjigu Izlaska 1–3. Napi‰ite na koje su
naãine faraon i Egipçani muãili djecu Izraela i za‰to
su to ãinili.
2. dan: Proãitajte Knjigu Izlaska 4–6. Proãitajte tako∂er i
Psalme 145:8–20, Poslanicu Rimljanima 11:33–36
i Almu 18:24–32. Napi‰ite ‰to biste odgovorili kad
bi vas netko upitao: »Tko je Jahve?«
36-tjedni raspored ãitanja
Tjedan
1. dan
2. dan
3. dan
4. dan
6
Izlazak 1–14
Izlazak 1–3
Izlazak 4–6
Izlazak 7–11
Izlazak 12–14
3. dan: Proãitajte Knjigu Izlaska 7–11. Napravite tablicu
zala i zapi‰ite ‰to se doga∂alo Egipçanima i djeci
Izraela.
4. dan: Proãitajte Knjigu Izlaska 12–14. Nacrtajte sliku
nekog doga∂aja zabiljeÏenog u Knjizi Izlaska 1–14
koji pokazuje moç Gospodinovu ili napravite popis
onoga ‰to pokazuje njegovu moç.
32-tjedni raspored ãitanja
Tjedan
1. dan
2. dan
3. dan
4. dan
6
Izlazak 1–18
Izlazak 1–6
Izlazak 7–11
Izlazak 12–14
Izlazak 15–18
• Napi‰ite primjedbe i odgovorite na pitanja na zadacima koje vam uãenici predaju. Na sljedeçem satu
uãenicima vratite njihove zadatke.
4
PODUâAVANJE O SVETIM PISMIMA
ŠTO SE TREBA UČINITI U RAZREDU
• Poduãite uãenike neãemu o poglavljima koja su
prouãavali kod kuçe.
• Neka uãenici na satu ispriãaju ‰to su nauãili ili
kako su se osjeçali kod su prouãavali Sveta pisma.
• Poduãite uãenike neãemu o poglavljima koja çete
im za iduçe predavanje dati kao zadatak za prouãavanje kod kuçe.
• Recite uãenicima neka postave pitanja koja imaju
o zapisima iz Svetih pisama koje su prouãavali.
5
METODE PODUâAVANJA O SVETIM PISMIMA
Nakon ‰to ste odluãili o ãemu çete poduãavati, zamolite Gospodina da vam pomogne odluãiti kako çete to
uãiniti. Nefi je rekao da çe vam, ako zamolite, Duh
Sveti ». . . pokazati sve ‰to vam je ãiniti« (2 Nefi 32:5).
• Pitajte uãenike kako su ljudi iz Svetih pisama
prona‰li rje‰enje za svoje te‰koçe.
• Recite uãenicima neka odgovore na pitanja iz Svetih pisama. Neka, na primjer, odgovore na pitanja
iz Malahije 3:2.
ČITANJE ZAPISA IZ SVETIH PISAMA
• Umjesto imena ili zamjenice koja odre∂uje neku
osobu u Svetim pismima upotrijebite ime uãenika
ili uãenice u odgovarajuçem padeÏu. Na primjer,
u Psalmu 23 umjesto zamjenica ja i moj stavite ime
uãenika ili uãenice.
• âitajte svojim uãenicima zapise naglas ili ih zamolite da ih oni ãitaju. Neka uãenici tekst prate u svojim Svetim pismima. Pazite da uãenike koji slabije
ãitaju ne dovedete u neugodnost.
• Nakon ‰to ste proãitali zapis iz Svetih pisama,
zastanite kako biste objasnili rijeãi i izraze, naãela
Evan∂elja ili raspravili o drugom ‰to smatrate
vaÏnim.
SRODNI STIHOVI IZ SVETIH PISAMA
• Stih iz Svetog Pisma koji obja‰njava ili pro‰iruje
znaãenje stiha koji prouãavate naziva se srodnim
stihom.
• Ako je dio stihovne cjeline jednostavan, moÏete
zamoliti uãenike da ga proãitaju u sebi.
• Neka uãenici ispi‰u srodne stihove za stih koji
prouãavaju. Na primjer, kada poduãavate o Knjizi
Brojeva 21:8–9, kraj stihova 8–9 napi‰ite oznake
srodnih stihova »Ivan 3:14–16« i »Alma 33:19«.
PRIČANJE O ZAPISIMA IZ SVETIH PISAMA
Ivan 3:14–16
Alma 33:19
• Pripremite ‰to çete reçi o poglavljima ili stihovima
koje neçete ãitati na satu. To treba pomoçi uãenicima da shvate kako se stihovi koje su proãitali
veÏu sa stihove koje çe nastaviti ãitati zajedno.
• Kako biste ispriãali o ãemu se radi u poglavljima
koja neçete ãitati, iskoristite naslove tih poglavlja.
• Koristite slike koje prikazuju priãe ili naãela iz
stihova koja neçete ãitati. Na primjer, ako ste
odluãili da na satu neçete ãitati Knjigu Izlaska
25–27, dok priãate o ovim poglavljima pokaÏite
sliku ·atora sastanka.
8. i Jahve reče Mojsiju: »Napravi
otrovnicu i stavi je na stup: tko god
bude ujeden, ostat će na životu ako
je pogleda.«
9. Mojsije napravi zmiju od mjedi
i postavi je na stup. Kad bi koga
ujela ljutica, pogledao bi u mjedenu
zmiju i ozdravio.
• Objasnite uãenicima kako mogu pronaçi srodne
stihove iz Svetih pisama koristeçi se oznakama na
dnu stranice ili drugim pomagalima za prouãavanje
Svetih pisama.
PRIMJENA ZAPISA IZ SVETIH PISAMA
• Objasnite uãenicima da odgovore na svoja pitanja
i rje‰enja svojih problema mogu pronaçi budu li
prouãavali Sveta pisma i iskali pomoç Duha
Svetoga. Sveta pisma i Duh Sveti çe vam »reçi sve
‰to vam je ãiniti« (2 Nefi 32:3, tako∂er stihovi 4–5).
• Neka uãenici objasne kako srodni stih obja‰njava
ili pro‰iruje znaãenje stiha koji prouãavaju.
• Recite uãenicima neka ispriãaju o tome kada su
prona‰li pomoç u Svetim pismima. Ispriãajte i vi
svoja iskustva s pronalaÏenjem pomoçi u Svetim
pismima.
OZNAČAVANJE ZAPISA U SVETIM PISMIMA
• Poduãite uãenike neka u svojim Svetim pismima
oznaãavaju vaÏne rijeãi i misli. Oznaãavanje zapisa
u Svetim pismima pomaÏe uãenicima
u pronalaÏenju i pamçenju vaÏnih rijeãi i misli.
• Objasnite na koji su naãin ljudi ili priãe iz Svetih
pisama sliãni nama i onome ‰to se nama doga∂a.
Postavite pitanja poput ovih: Na koji naãin nam
sliãi ova osoba iz Svetih pisama? Po ãemu su zbivanja iz ove priãe nalik onom ‰to se doga∂a nama?
• Poduãite uãenike kako da zaokruÏuju, podvlaãe ili
osjenãavaju rijeãi ili izraze. PosluÏite se sljedeçim
primjerom iz Knjige Postanka 1:26–27:
6
METODE PODUâAVANJA O SVETIM PISMIMA
26. I reče Bog: »Načinimo čovjeka
na svoju sliku, sebi slična, da bude
gospodar ribama morskim, pticama
nebeskim i stoci – svoj zemlji – i svim
gmizavcim što puze po zemlji!«
27. Na svoju sliku stvori Bog čovjeka,
na sliku Božju on ga stvori, muško
i žensko stvori ih.
RIJEČI APOSTOLA I PROROKA
• Dok pripremate predavanje, koristite rijeãi i nauãavanja obna‰atelja vrhovnih ovlasti Crkve, osobito
onih koji su podrÏani kao proroci, vidioci i objavitelji. Redovito prouãavajte njihove rijeãi i nauãavanja s opçih sabora. Koristite ova nauãavanja
kako biste pomogli svojim uãenicima razumjeti
i primijenjivati Sveta pisma.
• Svojim uãenicima ãitajte rijeãi i nauãavanja obna‰atelja vrhovnih ovlasti Crkve. Postavljajte im
pitanja poput: Kako vam ove rijeãi pomaÏu shvatiti
stihove koje prouãavamo? Kako vam pomaÏu
razumjeti naãine na koje moÏete poruku Svetih
pisama primijeniti u svome Ïivotu?
• Neka uãenici uokvire stih ili po rubu stranice
povuku okomitu crtu duÏ cijelog zapisa. PosluÏite
se sljedeçim primjerom iz Mudrih izreka 3:5–7:
5. Uzdaj se u Jahvu svim srcem
i ne oslanjaj se na vlastiti razbor.
6. Misli na nj na svim svojim putovima, i on će ispraviti tvoje staze.
7. Ne umišljaj da si mudar:
boj se Jahve i kloni se zla.
• Neka uãenici na margine stranica svojih Svetih
pisama zapi‰u navode obna‰atelja vrhovnih ovlasti
Crkve koje im proãitate ili koje sami prona∂u.
RASPRAVA
• Potiãite uãenike da kaÏu ‰to su nauãili i ‰to misle
i osjeçaju o obra∂enim zapisima iz Svetih pisama.
Gospodin je rekao: »Neka svi odjednom ne
govore, veç neka jedan govori, a svi drugi slu‰aju
‰to on kaÏe, pa kad svi svoje kaÏu, da svatko
svakoga potakne i svaki ãovjek da ima jednaku
povlasticu« (NIS 88:122).
Isus Krist
• Na rubovima stranica zapisujte bilje‰ke. PosluÏite
se sljedeçim primjerom iz Izaije 53:2:
2. Izrastao je pred njim poput izdanka, poput korijena iz zemlje sasušene.
Ne bijaše na njem ljepote ni sjaja
da bismo se u nj zagledali, ni ljupkosti
da bi nam se svidio.
• Ukljuãite u raspravu uãenike koji obiãno ne sudjeluju tako da ih upitate ‰to oni osjeçaju ili ‰to misle.
• Nastojte raspravu uvijek odrÏati pozitivnom
i nadahnjujuçom. Kada i uãitelj i uãenici nastoje
imati Duha Svetoga tada ». . . onaj koji pripovijeda
i onaj koji prima razumiju jedan drugoga i obojica
se uzajamno potiãu i raduju« (NIS 50:22).
• Proãitajte poglavlja »Pitanja«, »Uspore∂ivanje«,
»Izrada popisa« kao i druge metode nabrojene
u ovom poglavlju kako biste prona‰li prijedloge za
poãetak rasprave.
• Podijelite razred u skupine i svakoj od njih zadajte
dio iz Svetih pisama koji çe prouãiti i o njemu
raspraviti.
PITANJA
• Postavljajte pitanja koja çe potaknuti va‰e uãenike
da odgovore traÏe u Svetim pismima. Na primjer,
dok poduãavate o Izaiji 58:3–11, recite uãenicima
neka prona∂u ‰to je to zakon posta i koje blagoslove
moÏemo primiti ako postimo.
7
METODE PODUâAVANJA O SVETIM PISMIMA
• Postavljajte pitanja za koja znate da zanimaju va‰e
uãenike i na koja bi Ïeljeli znati odgovore. Na
primjer, dok poduãavate o Knjizi Postanka 39:7–12,
upitajte uãenike ‰to mogu ãiniti kao bi izbjegli
isku‰enja i uklonili im se.
trebate tako∂er raspraviti o tome ‰to iz njega
moÏete nauãiti.
• Neka uãenici prona∂u i zapi‰u doga∂aje iz
odre∂ene priãe iz Svetih pisama, a zatim neka
rasprave o tome ‰to su zapisali. Uãenici bi, na
primjer, mogli zapisati doga∂aje iz priãe o kralju
Ezekiji zabiljeÏenoj u 2 Knjizi Ljetopisa 29. Tada
polaznici mogu raspraviti o tome za‰to se narod
Judinog kraljevstva iznenada promijenio.
• Postavljajte pitanja koja potiãu uãenike da razmi‰ljaju o odre∂enom zapisu iz Svetih pisama i naãelu
Evan∂elja i primjenjuju ih u Ïivotu. Prelaka ili
prete‰ka pitanja mogu uãenike uãiniti nezadovoljnima. Pitanja na koja se moÏe odgovoriti samo
s da ili ne obiãno ne potiãu raspravu.
• Neka uãenici nabroje razloge zbog kojih je neka
osoba iz Svetih pisama uãinila to ‰to je uãinila
i neka rasprave o tome. Na primjer, dok prouãavaju 1 Knjigu o Kraljevima, uãenici mogu napraviti
popis onoga ‰to je Ilija uãinio i raspraviti o razlozima za‰to je to uãinio.
• Postavljajte pitanja koja poãinju s tko, ‰to, kada,
gdje, za‰to i kako.
• Neka uãenici objasne svoje odgovore.
• Neka uãenici daju primjedbe na odgovore drugih
polaznika razreda.
• Napravite popis dijelova odre∂enog evan∂eoskog
naãela i raspravite o njima. Na primjer, uãenici
mogu napraviti popis onoga ‰to su prouãavajuçi
Jo‰uu 23–24 nauãili o sluÏenju Gospodinu te
raspraviti o tome.
USPOREÐIVANJE
• Neka uãenici uspore∂uju stvari u Svetim pismima
kako bi uoãili njihovu sliãnost ili razliku. Uãenici
mogu, na primjer, u 1 Knjizi o Kraljevima 12 usporediti rijeãi staraca s rijeãima mladiça.
• Neka uãenici brojkama ili na neki drugi naãin
oznaãe u svojim Svetim pismima ono ‰to bi se moglo
staviti na popis. Na primjer, uãenici bi mogli na
marginama u svojim Biblijama u Knjizi Postanka
20 pored svake od deset zapovijedi napisati odgovarajuçu brojku.
• Neka uãenici usporede svoje popise (poglavlje
»Izrada popisa«). Na primjer, uãenici mogu, dok
prouãavaju Knjigu Izlaska 7–12, nabrojiti i usporediti uãinke deset zala na Egipçane i na Izraelce.
UČENJE ZAPISA IZ SVETIH PISAMA NAPAMET
• Neka uãenici potraÏe rijeãi poput i kao. Te se rijeãi
ãesto koriste u Svetim pismima kako bi se ukazalo
na to kako jedna stvar moÏe sliãiti drugoj. Na
primjer, Jeremija je usporedio lonãara koji iz ilovaãe
izra∂uje lonce s Gospodinom, a ilovaãu je usporedio s ljudima: »Ne mogu li i ja s vama ãiniti kao
ovaj lonãar, dome Izraelov? – rijeã je Jahvina. Evo
kao ilovaãa u ruci lonãarevoj, i vi ste u mojoj ruci,
dome Izraelov« (Jeremija 18:6, kosi tisak naknadno
dodan). Prorok Sefanija je gre‰nike usporedio sa
slijepcima: »Prepustit çu ljude nevoljama i vrludat
çe kao slijepci jer su protiv Jahve sagrije‰ili« (Sefanija 1:17, kosi tisak naknadno dodan).
• Neka uãenici nekoliko puta naglas ponove rijeãi
odre∂enog zapisa iz Svetih pisama.
• Neka uãenici nekoliko puta napi‰u taj zapis.
• Napi‰ite rijeãi zapisa iz Svetih pisama. Neka ga
uãenici ponove nekoliko puta. Nakon svakog
ponavljanja prekrijte ili izbri‰ite nekoliko rijeãi sve
dok sve rijeãi ne budu prekrivene ili izbrisane.
• Uãenici bi mogli potaknuti svoje roditelje da u obitelji naprave tjedni program uãenja zapisa is Svetih
pisama napamet.
CRKVENE PJESME
IZRADA POPISA
• Zapoãnite ili zavr‰ite sat pjevanjem crkvene
pjesme koja pomaÏe nauãiti ne‰to o stihovnoj
cjelini koju obra∂ujete.
• Ponekad je korisno napraviti popis doga∂aja ili
misli koji se nalaze u zapisima iz Svetih pisama
koje prouãavate. Popis za uãenike moÏete napraviti
vi, popis na listu papira mogu napraviti uãenici ili
ga samo zamisliti u glavama. Kada radite popis,
• Neka pojedinci ili skupina uãenika otpjevaju ili
odsviraju crkvene pjesme.
8
METODE PODUâAVANJA O SVETIM PISMIMA
• Neka uãenici naprave tablice koje prikazuju ‰to se
u priãi zbiva ili koje obja‰njavaju o ãemu netko
poduãava. Na primjer, napravite tablicu koja prikazuje ‰to je Mojsije rekao da çe se dogoditi djeci
Izraela ne budu li obdrÏavali sve Gospodinove
zapovijedi (Ponovljeni zakon 28).
• Neka uãenici tijekom predavanja otpjevaju ili
proãitaju rijeãi crkvene pjesme koja govori ne‰to
vi‰e o stihovnoj cjelini koju prouãavate. Na
primjer, dok poduãavate o Knjizi Brojeva 9:15–23,
uãenici mogu proãitati ili otpjevati crkvenu pjesmu
»Otkupitelj Izraelov« (Redeemer of Israel; Hymns,
br. 6).
PREDMETI IZ SVETIH PISAMA
Ako
poslu‰aju
• PokaÏite predmete koji se spominju u Svetim
pismima koje va‰i uãenici moÏda nikada prije nisu
vidjeli. Na primjer, dok poduãavate o tome kako je
David ubio Golijata prema priãi zabiljeÏenoj
u 1 Knjizi o Samuelu, moÏete pokazati praçku.
ZAPOVIJED
ObdrÏavati sve
Gospodinove zapovijedi
·to çe se dogoditi
• PokaÏite predmete koje su va‰i uãenici veç vidjeli,
ali koji çe poveçati njihovo zanimanje i razumijevanje odre∂ene stihovne cjeline. Na primjer, dok
poduãavate o Knjizi Izlaska 10 ili o Joelu 2:25,
moÏete pokazati skakavca.
• Neka uãenici nacrtaju predmete koji se spominju
u zapisima iz Svetih pisama (poglavlje »Crtanje«).
Na primjer, dok poduãavate o Ezekielu 33, uãenici
mogu nacrtati trubu.
Ako
ne
poslu‰aju
·to çe se dogoditi
Gospodin çe ih blagosloviti hranom, djecom
i Ïivotinjama.
Gospodin çe prokleti
njihovu hranu, djecu
i Ïivotinje.
Gospodin çe poraziti
njihove neprijatelje.
Sve ‰to poku‰aju bit çe
osujeçeno.
Bit çe svetim narodom
Gospodinovim.
Me∂u ljudima çe vladati
glad i bolest.
Nebesa çe dati ki‰u.
Drugi çe narodi uzimati
njihove obitelji, hranu
i Ïivotinje.
Bit çe moçan narod.
Drugi çe im se narodi
rugati.
CRTANJE
Past çe u ropstvo drugim
narodima.
• Nacrtajte ono ‰to çe va‰im uãenicima olak‰ati
shvaçanje odre∂ene stihovne cjeline.
• Neka uãenici nacrtaju slike koje çe pokazivati kako
oni zami‰ljaju ljude, predmete i doga∂aje spomenute u zapisima. Crtanje pomaÏe uãenicima
zapamtiti ‰to su proãitali i o ãemu su raspravljali.
Pazite da ne dovedete uãenicke u neugodnost kada
zatraÏite da ne‰to nacrtaju.
• Neka uãenici nacrtaju zemljovid koji prikazuje
gdje su Ïivjeli ljudi o kojima govore zapisi iz Svetih
pisama, njihova kretanja i mjesta gdje se ‰to dogodilo. Na primjer, dok prouãavate Knjigu Postanka
11– 13, neka uãenici nacrtaju zemljovid koji prikazuje mjesto gdje su Abram i Saraja Ïivjeli te kuda
i kamo su putovali.
9
.
oba
tam
jem
Baã
en u
vitel
ao u
pra
uma
Egip
la u
Post
ça g
a pr
oda
i bra
Ima
o sn
ove
• Neka uãenici nacrtaju tablice koje prikazuju
ãlanove neke obitelj. Neka, na primjer, nacrtaju
tablicu za Abrahamovu obitelj.
Poti
faro
at k
ao r
.
rzila
am
ça g
Ur
Bra
Egipat
Prot
Kanaan
Haran
va d
nicu
o ma
.
.
ãio
fara
Post
ono
ao u
v sa
pra
n.
vitel
Spa
jem
sio
cije
naro
loga
d od
Pon
Egip
glad
ovo
ta.
i.
se s
reo
s ob
itelji
.
• Neka uãenici naprave lente vremena tako da
nacrtaju crtu i na nju upi‰u doga∂aje redoslijedom
kojim su se odigrali. Na primjer, neka uãenici
prema zapisu iz Knjige Postanka 37–46 nacrtaju
lentu vremena koja prikazuje glavne doga∂aje koji
su se zbili u Josipovu Ïivotu.
Sredoz
emn
om
o re
METODE PODUâAVANJA O SVETIM PISMIMA
Abraham + Sara
[Ji‰mael]
Ezav
DRAMSKI PRIKAZI PREMA ZAPISIMA IZ
SVETIH PISAMA
Izak + Rebeka
• Neka uãenici odglume priãe iz Svetih pisama.
Neka koriste rijeãi koje su koristili ljudi iz zapisa
i neka postupaju poput njih.
Jakov (Izrael) + Lea + Rahela
+ Bilha + Zilpa
Ruben
·imun
Levi
Juda
Dan
Naftali
Gad
A‰er
Jisakar
Zebulun
Josip
Benjamin
Dina
• Raspravite o tome ‰to uãenici misle i o tome ‰to su
nauãili gledajuçi dramski prikaz odre∂ene priãe.
Efrajim
Mana‰e
10
OVLADAVANJE SVETIM PISMIMA –
STIHOVNA OKOSNICA
stranica ili priruãnik The Guide to the Scriptures
kako bi u Svetim pismima prona‰li druge stihove
koji mogu objasniti nauke i naãela povezane
sa stihovima iz stihovne okosnice. Neka uãenici
zapi‰u oznake ovih srodnih stihova na rubove
stranica u svojim Svetim pismima (»Srodni
stihovi iz Svetih pisama« na 6. stranici Priruãnika).
Ovladavanje Svetim pismima znaãi pronalaÏenje zapisa
u Svetim pismima, zadobivanje razumijevanja njihova
znaãenja i njihova primjena u Ïivotu. Postoji stotinu
zapisa koji zajedno ãine stihovnu okosnicu (dvadeset
i pet po pojedinom teãaju o Svetim pismima). Uãitelji
moraju pomoçi uãenicima savladati stihovne okosnice
tako ‰to çe ove zapise ponavljati u razredu i poticati
uãenike da ih i sami uãe.
• Postavljajte pitanja o stihovima kako biste uãenicima pomogli da ih shvate. Upitajte, na primjer,
tko govori u odre∂enom stihu i kome se obraça.
Predsjednik Howard W. Hunter, tada predsjednik
Zbora dvanaestorice apostola, rekao je: »Nadamo se
da niti jedan uãenik neçe otiçi iz va‰eg razreda u strahu
ili stidu zato ‰to ne moÏe pronaçi potrebnu mu pomoç
jer Sveta pisma ne poznaje dovoljno dobro da bi
prona‰ao prave odlomke« (Eternal Investments, govor
vjerouãiteljima, 10. veljaãe 1989., str. 2).
• Razgovarajte o povijesnim okolnostima (o ljudima,
mjestu ili vremenu) vezanim uz odre∂ene stihove.
• Raspravite o tome ‰to se doga∂a u stihovima prije
i poslije stihova iz stihovne okosnice te o tome
kako ovi stihovi mogu pojasniti stihove iz stihovne
okosnice.
TRAŽENJE STIHOVA IZ STIHOVNE OKOSNICE
• Neka uãenici kaÏu na koji bi se naãin mogli
posluÏiti stihom iz stihovne okosnice kako bi
nekoga poduãili o Evan∂elju.
• PokaÏite uãenicima gdje u Bibliji, u Mormonovoj
knjizi, u Nauku i savezima te u Dragocjenom
biseru mogu pronaçi kazalo sadrÏaja. Zatim neka,
koristeçi se kazalom sadrÏaja, prona∂u nekoliko
stihova iz stihovne okosnice.
• Neka uãenici svojim rijeãima prepi‰u stihove,
napi‰u pitanja o njima ili neka nacrtaju sliku
o neãemu o ãemu se u tim stihovima govori.
• Pomognite uãenicima nauãiti oznake stihova iz
stihovne okosnice i sve vaÏne rijeãi i izraze koji çe
im pomoçi zapamtiti te oznake.
• PokaÏite uãenicima kako mogu oznaãiti takve
stihove (poglavlje »Oznaãavanje zapisa u Svetim
pismima« na 6. stranici Priruãnika).
• VjeÏbajte traÏenje stihova iz stihovne okosnice.
MoÏete, na primjer, proãitati dio stiha svojim
uãenicima, a oni neka zatim prona∂u taj stih ili
kaÏu gdje se nalazi. Postoje i drugi naãini, kao ‰to
je pokazivanje predmeta ili slike koji govore
o odre∂enom stihu ili postavljanje pitanja o stihu.
• Potiãite uãenike neka uãe napamet stihove iz stihovne okosnice (»Uãenje zapisa iz Svetih pisama
napamet« na 8. stranici Priruãnika).
PONAVLJANJE STIHOVA IZ STIHOVNE OKOSNICE
• Stihove iz stihovne okosnice ponavljajte na satu.
Pazite da ne povrijedite uãenike koji ne mogu
zapamtiti stihove. Metode ponavljanja koje zahtijevaju da se uãenici me∂usobno natjeãu neçe im
koristiti.
RAZUMIJEVANJE I PRIMJENA STIHOVA IZ
STIHOVNE OKOSNICE
• Proãitajte stihove zajedno sa svojim uãenicima
i objasnite im teÏe rijeãi i izraze (»âitanje zapisa iz
Svetih pisama« na 6. stranici Priruãnika).
• Neka uãenici u razredu daju kratke govore sluÏeçi
se nauãenim stihovima iz stihovne okosnice.
• Iskoristite prijedlog za poduãavanje o stihu iz
stihovne okosnice.
• Neka uãenici iz pameti napi‰u ili izgovore stihove
iz stihovne okosnice.
• Neka uãenici napi‰u ‰to prema njihovom mi‰ljenju
znaãe odre∂eni stihovi iz stihovne okosnice.
Raspravite o tome kako ovi stihovi mogu uãenicima
pomoçi pronaçi odgovore na njihova pitanja i probleme (»Primjena zapisa iz Svetih pisama« na 6.
stranici Priruãnika).
• Neka uãenici kaÏu kako su stihovi iz stihovne
okosnice upotrijebljeni u govorima koje su ãuli
u Crkvi ili na opçim saborima.
• Neka uãenici za svoj dom ili za uãionicu izrade
postere sluÏeçi se stihovima iz stihovne okosnice.
• Pomognite uãenicima koristiti se dostupnim pomagalima za prouãavanje, kao ‰to su oznake na dnu
11
OVLADAVANJE SVETIM PISMIMA – STIHOVNA OKOSNICA
• Podijelite razred u dvije skupine. Skupine neka
odvojeno napi‰u probleme ili pitanja na koja se
moÏe odgovoriti pomoçu stihovne okosnice. Neka
skupine zamijene papire i potraÏe odgovarajuçe
zapise iz Svetih pisama u kojima se nalaze odgovori na pitanja koja je druga skupina postavila.
PosluÏite se danim prijedlozima i metodama kako
biste uãenicima pojasnili stihove iz stihovne okosnice
koje su nauãili prethodnih godina. Pozovite uãenike
neka predloÏe i druge zapise iz Svetih pisama koje bi
mogli savladati.
OZNAKE STIHOVA IZ STIHOVNE OKOSNICE
Stari zavjet
Mojsije 1:39
Mojsije 7:18
Abraham 3:22–23
Postanak 1:26–27
Postanak 39:9
Izlazak 20:3–17
Izlazak 33:11
Levitski zakonik 19:18
Ponovljeni zakon 7:3–4
Jo‰ua 1:8
Jo‰ua 24:15
1 Samuel 16:7
Job 19:25–26
Psalmi 24:3–4
Mudre izreke 3:5–6
Izaija 1:18
Izaija 29:13–14
Izaija 53:3–5
Izaija 55:8–9
Jeremija 16:16
Ezekiel 37:15–17
Daniel 2:44–45
Amos 3:7
Malahija 3:8–10
Malahija 3:23–24
Nauk i savezi
Joseph Smith – Povijest
2:15–20
NIS 1:37–38
NIS 8:2–3
NIS 10:5
NIS 14:7
NIS 18:10, 15–16
NIS 19:16–19
NIS 25:12
NIS 58:26–27
NIS 58:42–43
NIS 59:9–10
NIS 64:9–11
NIS 64:23
NIS 76:22–24
NIS 82:3
NIS 82:10
NIS 84:33–39
NIS 88:123–124
NIS 89:18–21
NIS 121:34–36
NIS 130:18–19
NIS 130:20–21
NIS 130:22–23
NIS 131:1–4
NIS 138:7–10
Novi zavjet
Matej 5:14–16
Matej 6:24
Matej 16:15–19
Matej 25:40
Luka 24:36–39
Ivan 3:5
Ivan 7:17
Ivan 10:16
Ivan 14:15
Ivan 17:3
Djela 7:55–56
Rimljanima 1:16
1 Korinçanima 10:13
1 Korinçanima 15:20–22
1 Korinçanima 15:29
1 Korinçanima 15:40–42
EfeÏanima 4:11–14
2 Solunjanima 2:1–3
2 Timoteju 3:1–5
2 Timoteju 3:16–17
Hebrejima 5:4
Jakovljeva 1:5–6
Jakovljeva 2:17–18
Otkrivenje 14:6–7
Otkrivenje 20:12–13
12
Mormonova knjiga
1 Nefi 3:7
1 Nefi 19:23
2 Nefi 2:25
2 Nefi 2:27
2 Nefi 9:28–29
2 Nefi 28:7–9
2 Nefi 32:3
2 Nefi 32:8–9
Jakov 2:18–19
Mosija 2:17
Mosija 3:19
Mosija 4:30
Alma 32:21
Alma 34:32–34
Alma 37:6–7
Alma 37:35
Alma 41:10
Helaman 5:12
3 Nefi 11:29
3 Nefi 27:27
Eter 12:6
Eter 12:27
Moroni 7:16–17
Moroni 7:45
Moroni 10:4–5
RASPORED âITANJA ZAPISA IZ STAROGA ZAVJETA
Potiãite svoje uãenike da proãitaju cijeli Stari zavjet.
Uãenicima treba zadati da, ako mogu, proãitaju
barem one zapise koji su nabrojeni u niÏe prikazanoj
tablici. Ovu tablicu moÏete umnoÏiti kako bi uãenici
na svojim primjercima obiljeÏavali proãitana poglavlja
Staroga zavjeta.
Raspored ãitanja zapisa iz Staroga zavjeta
Knjiga Postanka
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34
35 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50
Knjiga Izlaska
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 31 32 33 34 35 40
Levitski zakonik
1 8 9 10 11 16 18 19 26
Knjiga Brojeva
1 2 6 9 10 11 12 13 14 16 17 20 21 22 23 24 25 26 27 33 36
Ponovljeni zakon
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 18 26 27 28 29 30 31 32 33 34
Jošua
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 13 20 21 23 24
Suci
1 2 3 4 6 7 8 11 12 13 14 15 16
Knjiga o Ruti
1234
Prva knjiga o Samuelu
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31
Druga knjiga o Samuelu
1 2 3 4 5 6 7 8 11 12 13 14 15 16 17 18 19 24
Prva knjiga o Kraljevima
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22
Druga knjiga o Kraljevima
1 2 4 5 6 7 8 9 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25
Druga knjiga Ljetopisa
29 30 31
Knjiga Ezrina
134567
Knjiga Nehemijina
12468
Estera
12345678
Job
1 2 3 4 8 11 16 19 23 38 40 42
Psalmi
1 3 8 19 23 24 37 51 63 95 100 103 113 116 150
Mudre izreke
2 3 7 15 31
Propovjednik
3
Izaija
1 2 3 5 9 11 14 28 29 35 40 51 52 53 54 55 58 62
Jeremija
1 2 7 11 16 17 21 24 32 36 37 38 39
Tužaljke
1
Ezekiel
1 2 3 5 18 20 33 34 36 37 47
Daniel
12356
Hošea
12346
Joel
123
Amos
1235789
Jona
1234
Mihej
1347
Nahum
1
Sefanija
13
Hagaj
1
Zaharija
1 2 8 10
Malahija
123
13
PODUâAVANJE O STAROME ZAVJETU
GOSPODIN
KNJIGA ABRAHAMOVA
Stari je zavjet svjedok i svjedoãanstvo da Isus Krist
jest BoÏji Sin i Spasitelj svijeta. Prije nego je svijet
stvoren, Nebeski je Otac izabrao svoga Sina Isusa
Krista da bude Spasiteljem (1 Petrova 1:19–20;
Mojsije 4:1–2; Abraham 3:27). Bog je obeçao Adamu
i svim prorocima da çe Spasitelj doçi i da çe ljude
spasiti od kazne za grijehe ako se obrate i ako slu‰aju
njegove zapovijedi. Bog je tako∂er obeçao da çe
Spasitelj spasiti ljude od tjelesne smrti jer çe oni
njegovom moçi biti uskri‰eni. Zbog ovih je obeçanja
Isus nazvan Mesijom, odnosno Kristom, ‰to znaãi
Onaj koji je pomazan, to jest odabran.
U Abrahamovoj se knjizi nalaze Abrahamovi zapisi
koje je prorok Joseph Smith preveo s drevnih zapisa.
U njoj se nalaze vaÏni podaci o Abrahamovoj mladosti te objave koje je Abraham primio o predsmrtnom
postojanju i o stvaranju Zemlje. Ako va‰i uãenici
imaju Dragocjeni biser, posluÏite se poglavljem
»Prijedlozi za poduãavanje o Knjizi Abrahamovoj«
koji se nalazi na 91. stranici.
RASPRŠIVANJE I SKUPLJANJE IZRAELA
Raspr‰ivanje Izraela znaãi da je Gospodin poveo
narod dvanaest plemena Izraela iz njegove zemlje
i poslao ih u druge zemlje (u Ponovljenom zakonu
28:64; 1 Nefiju 22:3–5). Ovo je raspr‰ivanje zapoãelo
oko 721. godine prije Krista kada su Asirci odveli
deset plemena Izraelovih koja su se nalazila u Kraljevstvu Izraelovom, odnosno u Sjevernom kraljevstvu
(»Povijest Kraljevstava« na 16. stranici Priruãnika).
Izme∂u 605. i 587. godine prije Krista Babilonjani su
odveli narod Judinog kraljevstva (JuÏnoga kraljevstva).
Gospodin je raspr‰io i druge skupine ljudi iz zemlje
izraelske, kao ‰to je Lehijeva obitelj o kojoj se govori
u Mormonovoj knjizi i kao ‰to su Îidovi poslije
Kristova vremena. Danas su potomci dvanaest Izraelovih plemena raspr‰eni me∂u svim narodima svijeta.
Svjedoãanstvo o Isusu u Starome se zavjetu ãesto daje
simbolikom. Na primjer, priãa o Abrahamu koji vodi
svoga sina Izaka kako bi ga Ïrtvovao simbol je koji
predstavlja Nebeskog Oca koji dopu‰ta da se njegov
Sin Isusu Kristu Ïrtvuje za grijehe svijeta.
U Starome zavjetu se Isus Krist naziva Jahvom. Kada
je Jahve ro∂en na Zemlji kao Spasitelj i Otkupitelj,
nazvan je Isusom.
JOSEPH SMITH – PRIJEVOD BIBLIJE
Prorok Joseph Smith je napisao: »Vjerujemo da je
Biblija Rijeã BoÏja u onoj mjeri u kojoj je ispravno
prevedena« (8. ãlanak vjere). Mnogi su vaÏni dijelovi
Biblije izgubljeni ili promijenjeni (u 1 Nefiju 13:24–29).
Gospodin je zapovjedio proroku Josephu Smithu da
u Bibliju unese mnoge ispravke. Te se ispravke zovu
Prijevodom Josepha Smitha. Mnoge su od tih ispravaka tiskane u oznakama na dnu stranice i na kraju
Biblije u izdanju Svetaca posljednjih dana te u priruãniku The Guide to the Scriptures. Neke od tih promjena
nabrojene su uz prijedloge za poduãavanje u ovom
Priruãniku (»Prijedlozi za poduãavanje o Knjizi
Postanka« 17:15–17 na 24. stranici Priruãnika).
Skupljanje Izraela znaãi da çe Gospodin potomke
dvanaest Izraelovih plemena vratiti u njihovu obeçanu
zemlju (u Ezekielu 11:17; 3 Nefiju 5:24; NIS 110:11).
Skupljanje Izraela tako∂er znaãi da çe ljudi vjerovati
u Isusa Krista i postati ãlanovima njegove istinite
Crkve (u 2 Nefiju 9:2). Skupljanje Izraela u posljednjim danima zapoãelo je obnovom Evan∂elja Isusa
Krista i njegove istinite Crkve kroz proroka Josepha
Smitha (u 10. ãlanku vjere).
TEŽE RAZUMLJIVI DIJELOVI STAROGA ZAVJETA
Neke je dijelove Staroga zavjeta te‰ko razumjeti zato
jer (1) nam nisu poznati obiãaji i jezik ljudi iz davnina, (2) Gospodin nije objavio znaãenje nekih
proroãanstava i simbolike, (3) neki doga∂aji nisu
opisani u potpunosti ili zato jer (4) je »mnogo jasnoga
i najdragocjenijega uklonjeno«, ‰to je dovelo do
»spoticanja« i nerazumijevanja (1 Nefi 13:28–29). Na
nekim nam mjestima Prijevod Josepha Smitha,
oznake srodnih stihova iz Svetih pisama i izjave Ïivih
proroka pomaÏu shvatiti ove te‰ke dijelove Staroga
zavjeta. Druga çe mjesta iziskivati da priãekamo dok
nam Gospodin ne pruÏi dodatni uvid.
KNJIGA MOJSIJEVA
Knjiga Mojsijeva koja se nalazi u Dragocjenom biseru
objavljena je proroku Josephu Smithu kao poãetni dio
njegova prijevoda Knjige Postanka. U njoj se govori
o stvaranju Zemlje, o Edenskom vrtu te o Adamu i Evi
nakon ‰to su oti‰li iz Vrta. U njoj se tako∂er govori
o Kajinu i Abelu, Henoku i Noi. U njoj se nalazi mnogo
toga ‰to je iz Knjige Postanka izgubljeno. Ako va‰i
uãenici imaju Dragocjeni biser, posluÏite se poglavljem »Prijedlozi za poduãavanje o Knjizi Mojsijevoj«
koji se nalazi na 87.–90. stranici Priruãnika.
14
PODUâAVANJE O STAROME ZAVJETU
Kada je narod Izraelov veç mnogo godina bio u obeçanoj zemlji, Gospodin je zapovijedio Salomonu da
u Jeruzalemu sagradi hram. Hram je bio dvostruko
veçi od ·atora sastanka, no dizajn, svrha i predmeti
u hramu bili su isti.
ŠATOR SASTANKA I HRAM
Gospodin je narodu Izraela, dok je bio u pustinji,
zapovjedio podiçi ·ator sastanka. ·ator sastanka bio
je dom Gospodinov. To je bilo sveto mjesto gdje su
sveçenici prinosili Ïrtve i gdje se pojavljivao Gospodin.
Gospodin je rekao Mojsiju kako da napravi ·ator
sastanka. Bio je to veliki ‰ator i narod Izraelov mogao
ga je rastaviti i nositi sa sobom za svoga putovanja
kroz divljinu. Svrha je svakog dijela ·atora sastanka
i svake uredbe koja se u njemu vr‰ila bila uãiti ljude
o Isusu Kristu, o njegovim zapovijedima i o pomirenju.
Salomonov hram
PROROČANSTVA IZ STAROGA ZAVJETA
Proroãanstva sadrÏe rijeãi nadahnute od Gospodina
i primljene objavom od Duha Svetoga. Proroãanstva
mogu govoriti o pro‰losti, o sada‰njosti ili o buduçnosti. Mnoga proroãanstva zabiljeÏena u Starome
zavjetu govore o ovim dobima:
·ator sastanka
• o dobu u kojem je prorok Ïivio,
• o dobu raspr‰ivanja Izraela ‰irom svijeta (kada je
narod Kraljevstva Izraelova odveden i deset plemena bilo izgubljeno te kada je odveden narod
Kraljevstva Judina),
• o dobu Isusa Krista i njegovih apostola,
• o dobu obnove Evan∂elja kroz proroka Josepha
Smitha te o skupljanju Izraela,
• o dobu drugog dolaska Kristova i o Tisuçljeçu.
Ponekad isti stihovi proroãanstva govore o dva ili vi‰e
od navedenih doba.
Dijagram ·atora sastanka
15
PODUâAVANJE O STAROME ZAVJETU
IDOLOPOKLONSTVO
KRALJEVI I PROROCI
Idolopoklonstvo je oboÏavanje idola. Idoli su laÏni
bogovi. Neki su idoli o kojima se govori u Starome
zavjetu bili naãinjeni od drveta, kamena ili zlata. Na
mnogim se mjestima u Starome zavjetu govori
o »lugovima« i »uzvi‰icama«. To su bila mjesta gdje su
ljudi bogo‰tovali idole gre‰no se pona‰ajuçi. Spasitelj
je tako∂er objasnio da je grijeh idolopoklonstva bio
voljeti stvoreno vi‰e nego Stvoritelja (u Rimljanima
1:25; Helamanu 6:31).
Sljedeça lenta vremena prikazuje kraljeve Izraela
i Jude. Imena proroka napisana su masnim tiskom.
Proroci ãija su imena napisana na sredini lente proricali su u oba kraljevstva.
Kraljevi Jude
(JuÏnoga kraljevstva)
Shemajahu
Ahija
Jehu
(900)
Na sljedeçoj lenti vremena oznaãeni su neki doga∂aji
iz povijesti djece Izraela kako su opisani u Starome
zavjetu od Prve knjige o Samuelu do Estere. Veçi dio
doga∂aja o kojima se govori u knjigama od Izaije
do Zaharije tako∂er se odvijao tijekom toga vremena.
Azarja
Hanani
Joram
Ahazja
1050. pr. Kr.
Kralj David
991. pr. Kr.
Kralj Salomon; sagra∂en je hram.
975. pr. Kr.
Kraljevstvo je podijeljeno; Roboam je bio
kralj Jude (JuÏno kraljevstvo), a Jeroboam je
bio kralj Izraela (Sjeverno kraljevstvo,
odnosno deset plemena).
Ezekija
Mana‰e
Amon
Jo‰ija
Joahaz
Jojakim
Jojakin
Matanija (Sidkija)
606.–587. pr. Kr. Skupine Îidova su zasuÏnjene i povedene
u Babilon (Kaldeja).
Lehi i njegova obitelj odlaze iz Jeruzalema
(u 1 Nefiju 1–2).
587. pr. Kr.
Judu (Sjeverno kraljevstvo) osvaja babilonski kralj Nabukodonozor i poraÏeni
narod odvodi u Babilon; hram je uni‰ten.
538. pr. Kr.
Perzijski kralj Kir osvaja Babilon i postaje
vladarem zarobljenih Îidova.
537. pr. Kr.
Neki se Îidovi vraçaju u Jeruzalem
i poãinju ponovo graditi grad i hram.
516. pr. Kr.
U Jeruzalem se vraça jo‰ Îidova; hram je
dovr‰en.
458. pr. Kr.
Ezra je poduãio Izrael o statutima i sudstvu
i proveo vjersku reformu.
444. pr. Kr.
Nehemiji je omoguçen povratak u Jeruzalem
i podizanje gradskih zidina.
Nadab
Ba‰a
Ela
Zimri
Tibni
Omri
Ahab
Ahazja
Joram
Joahaz
Joa‰
Amos
Jeroboam II
Hošea
Zaharija
·alum
Menahem
Pekahja
Pekah
(700)
Ho‰ea
Izaija
Jotam
Ahaz
Jeroboam I
Jehu
Joel?
Amasja
Azarja (Uzija)
Izrael (Sjeverno kraljevstvo) su osvojili
Asirci i Izraelce odveli u ropstvo te je deset
plemena nestalo.
600. pr. Kr.
Eliezer
Jahaziel
(800)
Doga∂aj
·aul je bio prvi kralj Izraela.
Ilija
Mihej
Elizej
Jo‰afat
Kraljica Atalija
Joa‰
1095. pr. Kr.
721. pr. Kr.
Kraljevi Izraela
(Sjevernoga kraljevstva)
Proroci
Roboam
Abijam (Ahija)
Asa
POVIJEST KRALJEVSTAVA
PribliÏna
godina
Šaul
David
Salomon
Mihej
Hulda
Safanija
Jeremija
Habakuku
Lehi
(600)
Daniel
Ezekiel
Hagaj
Zakaria
Malahija
16
(500)
Jona (Ninivljanima)
Nahum (Ninivljanima)
Obadija (Edomljanima)
ZEMLJOVIDI
ZEMLJE STAROGA ZAVJETA
HETITI
Haram
(Padan Aram)
Niniva
M
ASIRIJA
O
CIJA
FEN
I
KAN
AAN
Babilon
M
Sinska pustinja
ŠINEAR
(BABILONIJA)
Ur
MOAB
Arapska
pustinja
Pustinja ·ur
Pustinja Paran
EDOM
Pus inja Etam
Esjon-Geber
Nil
Pustinja Sin
Perzijska
struja
MIDJAN
Sinaj (Horeb)
Crveno
more
ZEMLJE DJECE IZRAELA
Sidon
Damask
S
JT
ON
planina Hermon
HI
VE
N
IBA
L
Tir
N
Dan
ŠA
BA
Sredozemno
more
Hasor
Kineretsko more
(Galilejsko jezero)
N
planina Karmel
R
IZ
Jafa
A‰dod
Ekron
Gezer
ELA
Bet-·eme‰
Libna
A‰kelon
Gat
Eglon
Gaza
Laki‰
DA
·ekem
·ilo
Betel
Mispa
Gibea
Ja b o k
Penuel
Gilgal
Aj
Jerihon
planina Nebo
Jeruzalem
Betlehem
Slano more
(Mrtvo more)
Hebron
En-Gedi
rijeka
JU
L
AE
Ramot
Beer ·eba
Edom
n
MOAB
no
Ar
Horma
Sinska
pustinja
AMON
planina Gerizma
rijeka Jordan
ŠAR
O
Megid
Jizreel
Dotan
planina Gilboa
Tirza
A
RIJ
Jabe‰
A
M
planina Ebal
SA
Sukot
Samarija
Granica
izme∂u Judina
kraljevstva
i Sjevernog
Izraela
A
EL
GOŠEN
EGIPAT
is
IJA
SIRIJA
Jerihon
Gora Nebo
Jeruzalem
Slano more (Mrtvo more)
Podruãje Sodome i Gomore
Beer ·eba
Kade‰ Bernea
Sukot
PO
TA
M
Damask
Kineretsko more (Galilejsko jezero)
Tir
Ramses
t
Tigr
Sidon
fra
Eu
Sredozemno
more
Hamat
Kade‰
pot ok
Zere
d
EDOM
17
PERZIJA
EZ
PRIJEDLOZI ZA PODUâAVANJE O STAROME ZAVJETU
Nakon ‰to nekoliko puta proãitate stihovnu cjelinu
i pribiljeÏite ‰to Ïelite da va‰i uãenici iz nje nauãe,
moÏete se posluÏiti sljedeçim prijedlozima za poduãavanje kako bi predavanje bilo zanimljivije i lak‰e.
3. Bog se sedmoga dana odmorio te je blagoslovio
i posvetio taj dan, odre∂ujuçi ·abat danom odmora
i svetosti za cijeli ljudski rod (u Postanku 2:2–3,
Izlasku 20:8–11, Izaiji 58:13–14; NIS 59:9–14).
Zbog opseÏnosti Staroga zavjeta, u njemu se nalaze
mnoge stihovne cjeline koje sadrÏe primjere i nauãavanja koji za vas i va‰e uãenike mogu biti vaÏni,
no prijedlozi za poduãavanje o tim cjelinama nisu
nabrojeni u ovom Priruãniku. Kada Ïelite poduãavati
o ovim stihovnim cjelinama, moÏete se posluÏiti
vlastitim zamislima.
4. Bog je mu‰karca i Ïenu dao jedno drugome kao
muÏa i Ïenu kako bi mogli postati vjeãnim sudruzima (u Postanku 2:18, 21–25; 1 Korinçanima 11:11;
NIS 132:19).
5. U vrijeme tvarnoga stvaranja Zemlje na njoj nije
bilo smrti kao ni ikakva grijeha i smrtnosti. Smrt,
grijeh, smrtnost i moguçnost ra∂anja djece nastali
su kao posljedica Adamova pada. Nakon ‰to je
Zemlja dospjela u palo stanje, bio je potreban
Spasitelj (u 2 Nefiju 2:21–23).
Mnogi od nabrojenih prijedloga za poduãavanje upuçuju
uãitelje i uãenike da proãitaju i prouãe stihove iz Mormonove knjige, Nauka i saveza i Dragocjenog bisera. Ako vam
nisu dostupne te knjige Svetih pisama, koristite se samo
srodnim stihovima iz Biblije. Veçina çe prijedloga biti
korisna i kada se posluÏite samo srodnim stihovima iz
Biblije.
1. TJEDAN
BIBLIJA
Recite uãenicima da je Biblija zbirka od ‰ezdeset i ‰est
knjiga koje su napisali BoÏji proroci i drugi nadahnuti
pisci. Ona je zapis o tome kako je Gospodin postupao
s nekom od svoje djece na Zemlji tijekom razdoblja
od oko ãetiri tisuçe godina. Neka uãenici kaÏu ‰to
znaju o Bibliji ili neka ispriãaju svoje najdraÏe biblijske priãe. Zamolite uãenike neka ispriãaju kako
Biblija blagoslivlje njihove Ïivote.
KNJIGA POSTANKA 1–2
VAŽNIJA NAČELA EVANÐELJA
1. U Knjizi Postanka o stvaranju se govori sljedeçe:
a) Bog je stvorio Zemlju i sve ‰to je na njoj
(Postanak 1; Ivan 1:1–3; 3 Nefi 9:15);
STARI ZAVJET
Upitajte uãenike ‰to se nadaju da çe nauãiti prouãavajuçi Stari zavjet. Neka uãenici nabroje osobe o kojima
se govori u Starome zavjetu i neka ispriãaju za‰to se
sjeçaju tih ljudi.
b) Bog je stvorio nebesa, Zemlju i sve oblike Ïivota
u ‰est vremenskih razdobalja (Postanak 1);
c) Bog je zapovjedio biljkama i Ïivotinjama da se
mnoÏe i tako stvaraju nove biljke i Ïivotinje
»svako prema svojoj vrsti« ili nalik sebi
(Postanak 1:11–12, 21–25);
Predsjednik Spencer W. Kimball, predsjednik Crkve,
rekao je: »Isus Krist bio je Bog Staroga zavjeta i upravo
je On razgovarao s Abrahamom i Mojsijem. Upravo je
On nadahnuo Izaiju i Jeremiju. Upravo je On kroz ove
izabranike predkazao doga∂aje iz buduçnosti«6
(tako∂er i Jakov 4:4).
d) Bog je stvorio ãovjeka na svoju sliku, sebi
sliãna; ãovjek izgleda poput Boga i posjeduje
neke njegove odlike (Postanak 1:26–27; 2:18);
e) Bog je sve stvorio duhovno prije nego ‰to je to
uãinio tvarno (Postanak 2:4–5; Mojsije 3:4–5);
Proãitajte iz Staroga zavjeta neke stihove koji govore
o Isusu Kristu i raspravite o njima (u Jobu 19:25–26,
Psalmima 23:1–6, Izaiji 7:14, 9:6, Izaiji 53:3–5; Jeremiji
23:5–6). Uãenicima moÏete predloÏiti neka pi‰u dnevnik o dijelovima Staroga zavjeta u kojima se govori
o Isusu Kristu.
f) Bog je ustvrdio da je djelo Stvaranja dobro.
On je dovr‰io svoje djelo i ni‰ta nije ostavio
nedovr‰enim (Postanak 1:31; 2:1–2).
2. Bog je zapovjedio mu‰karcu i Ïeni da imaju djece
i »vladaju« (imaju moç i odgovornost) nad svim
Ïivim stvorovima na Zemlji (u Postanku 1:28–30).
Mi Zemlju i sve ‰to je na njoj moramo rabiti u pravednosti i brinuti se o tome (u Postanku 2:15,
tako∂er i Psalmi 127:3–5, NIS 49:19–21; NIS
59:16–20).
KNJIGE STAROGA ZAVJETA
Neka uãenici otvore svoje Biblije i u SadrÏaju pogledaju koje se knjige nalaze u Starome zavjetu. Osim
toga, uãenicima pokaÏite i lentu vremena sliãnu
onoj prikazanoj na 10. stranici i raspravite o nekim
18
PRIJEDLOZI ZA PODUâAVANJE O STAROME ZAVJETU
Ako va‰i uãenici imaju Dragocjeni biser, posluÏite se
prijedlozima iz poglavlja »Prijedlozi za poduãavanje
o Knjizi Mojsijevoj« (na 87.–90. str.) umjesto niÏe
nabrojenim prijedlozima za poduãavanje o Knjizi
Postanka 1:1–6:13.
pojedinostima iz Staroga zavjeta. Izme∂u niÏe danih
prijedloga izaberite one koji vam se ãine najprikladnijima:
• Prvih pet knjiga – od Knjige Postanka do Ponovljenog zakona (danas poznatih kao Tora ili Zakon) –
napisao je prorok Mojsije. Gospodin je Mojsiju
zapovjedio neka napi‰e ove knjige (u Mojsiju
1:1–2, 40; 2:1).
PRIJEDLOZI ZA PODUČAVANJE O KNJIZI
POSTANKA 1–2
POSTANAK 1
• Knjiga Postanka je zapis koji govori o »poãetku«
Zemlje (Postanak 1:1), Edenskome vrtu, Adamu
i Evi i Padu, Noi i potopu i o Babilonskoj kuli. Ona
govori o Abrahamu, Izaku, Jakovu (ãije je ime bilo
promijenjeno u Izrael) i Josipu (koji je bio prodan
u Egipat).
1:1 Raspravite o tome tko je stvorio Zemlju, ‰to znaãi
rijeã »stvaranje« i za‰to je Zemlja bila stvorena. Kada
je predsjednik Joseph Fielding Smith bio predsjednik
Zbora dvanaestorice apostola, rekao je: »Isus Krist,
na‰ Otkupitelj, bio je onaj koji je pod usmjeravanjem
svoga Oca, si‰ao i organizirao tvar i naãinio ovaj planet kako bi ga djeca BoÏja mogla nastaniti«7 (tako∂er
i Izaija 48:12–13, Hebrejima 1:1–2, 2 Nefi 11:7;
Abraham 3:24–25).
• U Knjizi Izlaska, Levitskom zakoniku, Brojevima
i u Ponovljenom zakonu govori se o tome kako je
narod Izraelov oti‰ao iz Egipta, kako je ãetrdeset
godina lutao pustinjom i o Gospodinovu djelu
u narodu Izraelovu za Mojsijeva Ïivota, ukljuãujuçi
i objavu Deset zapovijedi, Mojsijev zakon, sveçeni‰tvo, ·ator sastanka i Izraelovu pripravu za ulazak
u obeçanu zemlju.
1:1 Recite uãenicima da je u Mojsiji 1:39 Bog rekao
za‰to je stvorio Zemlju: »Jer, gle, to je djelo moje
i slava moja – ostvarivati besmrtnost i Ïivot vjeãni za
ãovjeka« (»Prijedlozi za poduãavanje o Knjizi Mojsijevoj«, 87. stranica). Raspravite o znaãenju rijeãi
»besmrtnost« (u 1 Korinçanima 15:51–54; Mormonu
6:21) i o znaãenju izraza »Ïivot vjeãni« (u 1 Ivanovoj
5:11; Mosiji 15:22–25). Predsjednik Spencer W. Kimball, predsjednik Crkve, je rekao: »Besmrtnost znaãi
Ïivjeti zauvijek u dodijeljenom kraljevstvu. Îivot
vjeãni znaãi zadobiti uzvi‰enje u najvi‰e nebo i Ïivjeti
u obiteljskoj jedinici«.8
• U sljedeçih se dvanaest knjiga – od Jo‰ue do Estere –
govori o ulasku djece Izraela u obeçanu zemlju,
o borbama s ljudima koji su ondje Ïivjeli, o sucima
koji su vodili izraelski narod, o proroku Samuelu,
o kraljevima koji su vladali Izraelom, o podizanju
hrama u Jeruzalemu, o podjeli Izraela na dva kraljevstva, o prorocima Iliji i Elizeju i o drugim prorocima, o porobljavanju deset Izraelovih plemena,
o zatoãeni‰tvu pripadnika Judina kraljevstva
i njihovu povratku u obeçanu zemlju te o ponovnom podizanju hrama u Jeruzalemu.
Pomognite uãnicima nauãiti napamet Mojsija 1:39
(»Uãenje zapisa iz Svetih pisama napamet« na 8. stranici Priruãnika). Neka uãenici rijeã ãovjek iz 39. stiha
zamijene svojim imenom. Upitajte ih kako se osjeçaju
kada stih ãitaju na taj naãin. Raspravite o tome ‰to je
Bog uãinio i ‰to sada ãini kako bi ostvario besmrtnost
i Ïivot vjeãni.
• Sljedeça knjiga – Job – govori o pravedniku koji je
bio vjeran iako su ga zadesile mnoge nevolje.
• Sljedeçe se ãetiri knjige – od Psalama do Pjesme
nad pjesmama – katkada nazivaju pjesniãkim knjigama. U njima su sadrÏana proroãanstva, mudre
izreke (istinite poslovice) i poezija.
1:2–31 Neka uãenici nacrtaju slike doga∂aja ‰to su se
zbili tijekom ‰est »dana« stvaranja svijeta i neka slike
poredaju onim redoslijedom kojim se stvaranje odvijalo (»Crtanje« na 9. stranici Priruãnika). Raspravite
o tome kako je svaki pojedini dio BoÏjeg stvaranja
doprinio u pripremi za stvaranje ãovjeka. Raspravite
o blagoslovima koje imamo zbog svakog pojedinog
dijela BoÏjeg stvaranja.
• U posljednjih se sedamnaest knjiga – od Izaije do
Malahije – nalaze proroãanstva koja je Gospodin
dao sedamnaestorici proroka. Mnoge od tih knjiga
tako∂er govore o tome ‰to se zbivalo za Ïivota tih
proroka.
• Pomognite uãenicima nauãiti napamet imena
i redoslijed knjiga u Starome zavjetu. Recite imena
nekih knjiga iz Staroga zavjeta, a uãenici neka ih
prona∂u u svojim Biblijama.
1:11–27 Neka nekoliko uãenika kaÏe ‰to misle, sliãe li
vi‰e svojoj majci ili svome ocu. Neka kaÏu koje su
tjelesne osobine primili od svojih roditelja. Zamolite
19
PRIJEDLOZI ZA PODUâAVANJE O STAROME ZAVJETU
2:15–17 Neka uãenici na rub stranice pokraj stiha iz
Postanka 2:17 napi‰u sljedeçu izjavu: »No, moÏe‰
sam birati, jer ti je to dano. Ali, sjeti se da ja to
zabranjujem« (Mojsije 3:17). Neka uãenici proãitaju
Postanak 2:15–17 tako da taj navod nadoveÏu na
sedamnaesti stih. Proãitajte i Postanak 1:28. Nabrojite
zapovijedi koje je Gospodin dao Adamu. Proãitajte
2 Nefija 2:15–16 i Nauk i saveze 29:39 te raspravite
o tome za‰to je Bog Adamu dao ove zapovijedi.
uãenike da u Knjizi Postanka prona∂u stihove 1:11–25
koji govore o tome ‰to je stvoreno »prema svojoj vrsti«
i neka o njima porazgovaraju. Porazgovarajte o tome
kako su biljke i Ïivotinje uvijek nalik biljkama i Ïivotinjama od kojih potjeãu. Proãitajte zapis u Knjizi
Postanka 1:26–27 i raspravite o tome kako smo svi mi
nalik Nebeskome Ocu.
1:26–27 (stihovna okosnica) Recite uãenicima da
u Mojsiji 6:8–9 pi‰e: »Kad je Bog stvorio ãovjeka,
napravio ga je na priliku svoju. Na priliku tijela svoga
mu‰ko i Ïensko stvori ih.« Starje‰ina M. Russell
Ballard, ãlan Zbora dvanaestorice apostola, rekao je:
»Kada traÏimo dokaze stvaranja posvuda oko sebe,
od zrnca pijeska do veliãanstvenih planeta, poãinjemo shvaçati da smo mi najveçe od svega ‰to je Bog
stvorio. Mi smo stvoreni na njegovu priliku.«9 Zamolite uãenike neka kaÏu kako bi pomoçu zapisa
u Knjizi Postanka 1:26–27 nekoga poduãili o tome tko
je Bog i tko smo mi. Proãitajte takoçer i Djela apostolska 17:28–29 i Poslanicu Hebrejima 12:9.
2:18–25 Raspravite o tome ‰to se u Postanku 2:18,
21–25 govori o odnosu izme∂u muÏa, Ïene i
Gospodina (u 1 Korinçanima 11:11).
2. TJEDAN
KNJIGA POSTANKA 3–9
VAŽNIJA NAČELA EVANÐELJA
1. Sotona je lagao Evi, mameçi je da jede plod sa
stabla spoznaje dobra i zla. Adam je tako∂er
odluãio jesti plod, dovodeçi tako do Pada ãovjeka.
Gospodin je Adamu i Evi rekao posljedice Pada
s kojima çe se i oni i cijeli ljudski rod morati suoãiti
kao smrtnici na ovoj Zemlji, ukljuãujuçi grijeh,
tugu, djecu, rad, smrt i odlazak iz BoÏje nazoãnosti
(u Postanku 3:1–6, 16–24; tako∂er i Alma 42:2–10,
Mojsije 4:5–12, 5:1–4; 6:48–49).
1:26–30 Proãitajte i Nauke i saveze 49:19–21,
59:16–20 i 104:13–18. Raspravite o tome ‰to znaãi
»vladati« (imati moç nad) cijelom Zemljom. Porazgovarajte o tome ‰to uãenici mogu ãiniti kako bi pravedno
vladali onime ‰to je Bog stvorio.
1:31 Recite uãenicima da je Gospodin u Mojsiju 6:63
rekao: »Sve je stvoreno i uãinjeno da svjedoãi
o meni. . . ono ‰to je gore na nebesima, i ono ‰to je na
zemlji.« Upitajte uãenike kako ono ‰to je Bog stvorio
svjedoãi o njemu (u Almi 30:37–44).
2. Posljedice Pada bile su na korist Adamu i Evi, tj.
bile su za njihovo dobro. Dobro je da moÏemo
birati izme∂u dobra i zla, iskusiti tugu, imati djecu,
raditi i na kraju otiçi iz smrtnosti tjelesnom smrçu
(u Postanku 3:16–24; tako∂er i Mojsije 5:9–11).
POSTANAK 2
3. MuÏ treba biti glava svoje Ïene i obitelji u pravednosti i brinuti za njihove potrebe. Îena treba biti
majkom i mora slijediti svoga muÏa kao ‰to on
slijedi Gospodina (u Postanku 3:16–20; tako∂er
i EfeÏanima 5:22–31, 1 Timoteju 2:14–15;
NIS 83:2, 4).
2:1–3 Nabrojite ‰to je sve Bog uãinio sedmoga dana
i raspravite o tome. Upitajte uãenike ‰to na ·abat
moÏemo ãiniti kako bi to sliãilo onome ‰to je Bog
uãinio.
2:7 Recite uãenicima da u Abrahamu 5:7 pi‰e:
»I Bogovi napravi‰e ãovjeka od praha zemaljskoga,
i uze‰e duh njegov (to jest duh ãovjekov), i stavi‰e ga
u nj«, a da u Mojsiji 3:7 stoji: »Postane ãovjek Ïiva
du‰a, prvo tijelo na zemlji, a tako i prvi ãovjek.« Upitajte uãenike kako bi pomoçu ovih stihova mogli
nekoga poduãiti o Adamu i svim ljudima na Zemlji
(u Jeremiji 1:4–5, NIS 88:15, NIS 138:55–56;
Abrahamu 3:22–23).
4. Na‰i prinosi Gospodinu moraju biti dani u pravednosti i ne iz krivih pobuda. Budemo li poslu‰ni, bit
çemo blagoslovljeni, no budemo li ãinili zlo, snosit
çemo posljedice (u Postanku 4:3–14; tako∂er
i Matej 6:1–8, NIS 82:10; Mojsije 5:12–28).
5. Henok i njegov grad su zbog pravednosti bili
preneseni, tj uzeti, na nebo (u Postanku 5:21–24;
tako∂er i NIS 107:48–49; Mojsije 7:13–21, 69).
2:8–15 Raspravite o tome kakav je bio Ïivot u Edenskome vrtu. Proãitajte i 2 Nefija 2:22–23.
6. Oni koji sklope brak izvan saveza Evan∂elja, gube
blagoslove (u Postanku 6:1–5; tako∂er i Ponovljeni
zakon 7:1–4; NIS 132:15–17).
20
PRIJEDLOZI ZA PODUâAVANJE O STAROME ZAVJETU
moÏe toãno i jasno znati za‰to treba Krista sve dok ne
shvati i prihvati nauk Pada i njegova uãinka na cijeli
ljudski rod.«10 Porazgovarajte o tome ‰to se kao
posljedica Pada dogodilo svim ljudima i za‰to je Pad
blagoslov (u 2 Nefiju 2:22–26, Almi 12:22, 22:12–14,
42:2–15; Helamanu 14:14–17). Recite uãenicima da se
u Mojsiju 5:9–11 govori da su Adam i Eva blagoslivljali Boga jer çe ih on spasiti od Pada i jer çe u ovome
Ïivotu moçi imati djece i radosti.
7. Zle misli mogu dovesti do velike opaãine
(u Postanku 6:5; tako∂er i Mudre izreke 23:7).
8. Gospodin je rekao da one koji poãine umorstvo
treba ubiti (u Postanku 9:6; tako∂er i Brojevi 35:16,
2 Nefi 9:35; NIS 42:19).
PRIJEDLOZI ZA PODUČAVANJE O KNJIZI
POSTANKA 3–9
KNJIGA POSTANKA 3
KNJIGA POSTANKA 4
3:1 Recite uãenicima da zapis u Mojsiju 4:1–4 o Sotoni
i o Isusu Kristu govori sljedeçe: U predsmrtnome
Ïivotu Sotona je rekao Bogu: »Evo me, mene po‰alji,
ja çu biti sin tvoj i ja çu otkupiti sav rod ljudski te se
nijedna du‰a izgubiti neçe, a ja çu zacijelo to uãiniti.
Podaj mi, dakle, ãast svoju« (1. stih). Isus Krist je
rekao Bogu: »Oãe, budi volja tvoja i nek ti je slava
u vjekove« (2. stih). Bog je odluãio poslati Isusa.
Sotona se pobunio protiv Boga. Sotona »nastoja‰e
uni‰titi opredjeljivanje ãovjekovo« – slobodu dono‰enja odluka koju je Bog dao ãovjeku (3. stih). Bog je
protjerao Sotonu iz svoje nazoãnosti. Sotona je otac
svih laÏi. On Ïeli prevariti i zaslijepiti sve ljude i povesti ih zasuÏnjene njegovom voljom. Usporedite ‰to je
Bogu rekao Sotona s onim ‰to mu je rekao Isus. Zamolite uãenike neka napi‰u ‰to misle o Isusu Kristu
nakon ‰to su sve ovo ãuli.
4:1–2 Recite uãenicima da zapis u Mojsiju 5:2–3
i 5:16–17 obja‰njava da su Adam i Eva prije Kajina
i Abela imali puno djece.
4:3–7 U Mojsiju 5:18 pi‰e: »A Kajin ljublja‰e Sotonu
veçma nego Boga. I Sotona mu zapovjedi, govoreçi:
Prinesi Ïrtvu Gospodu«. Upitajte uãenike ‰to misle,
za‰to Gospodin »milostivo pogleda« (prihvati) Abelov
prinos (Ïrtvu), dok Kajinovu Ïrtvu nije prihvatio
(Postanak 4:4–5). ·to danas Gospodin od ãlanova
Crkve traÏi kao Ïrtvu? (u Rimljanima 12:1, Hebrejima
13:15–16; 3 Nefiju 9:19–20.)
4:3–16 Porazgovarajte o izboru i odlukama koje je
Kajin donio i ‰to mu se zbog toga dogodilo (u Helamanu 6:27–30). Proãitajte Galaçanima 6:7–9, 2 Nefija
2:27 i Almu 3:19.
3:1–13 ZaduÏite ãetvoro uãenika neka proãitaju rijeãi
Mojsija (pripovjedaã), zmije (Sotona), Eve i Adama.
Upitajte uãenike ‰to o priznanju i pokajanju doznaju
iz rijeãi koje su Adam i Eva rekli Bogu (u NIS 58:43).
KNJIGA POSTANKA 5
5:1–3 Srodni stihovi: Postanak 1:26–27 i Eter 3:15–16.
5:5 Proãitajte Nauk i saveze 107:53–57 i raspravite
o tome ‰to se dogodilo tri godine prije Adamove
smrti.
3:16–24 Proãitajte i Postanak 2:16–17 te Almu 42:7–9.
Neka uãenici kaÏu ‰to se sve dogodilo Adamu i Evi
zato jer su jeli plod i neka o tome porazgovaraju.
Raspravite o dobrim stvarima ‰to su nam se dogodile
zbog Adama i Eve. Zamolite djevojke neka kaÏu ‰to
misle o onome ‰to se njima doga∂a zbog Evine odluke.
Zamolite mladiçe neka kaÏu ‰to misle o onome ‰to se
njima doga∂a zbog Adamove odluke.
5:21–24 Srodni stihovi: Hebrejima 11:5, NIS 38:4,
107:48–49. Recite uãenicima da se u Mojsiju 6–7 govori da je Bog pozvao Henoka da narodu propovijeda
obraçenje. Ljudi koji su se obratili bili su prozvani
»Sion jer bijahu oni jednoga srca i jedne misli,
i Ïivljahu u pravednosti. I ne bija‰e me∂u njima
nijednog siromaha« i Sion je bio »uzet na nebo«
(Mojsije 7:18, 21).
3:1–24 Objasnite da se sve ono ‰to se Adamu i Evi
dogodilo zato ‰to su prekr‰ili zakon i jeli od zabranjena ploda naziva Adamovim padom ili Padom. Zbog
Pada svi su ljudi u »palome stanju«, ‰to znaãi da çemo
umrijeti i da smo maknuti iz BoÏje nazoãnosti. Tako∂er znaãi da smo zbog vlastitih grijeha nedostojni
Ïivjeti s Bogom zauvijek. No, zahvaljujuçi pomirenju
Isusa Krista, bit çemo uskri‰eni i moÏemo se obratiti
te primiti oprost za svoje grijehe. Predsjednik Ezra
Taft Benson,predsjednik Crkve, je rekao: »Nitko ne
KNJIGA POSTANKA 6
6:1–4 Neka uãenici usporede ‰to za njih znaãi biti
sinom ili kçerju BoÏjom s time ‰to za njih znaãi biti
sinom ili kçerju ãovjeãjom (u Rimljanima 8:14; 3
Nefiju 9:17). Raspravite o tome za‰to sinovi BoÏji za
Ïene trebaju uzimati kçeri BoÏje.
21
PRIJEDLOZI ZA PODUâAVANJE O STAROME ZAVJETU
6:1–13 Neka uãenici usporede Noino doba s dana‰njicom. Usporedite ‰to se doga∂alo u Noino vrijeme
s onime ‰to je Gospodin rekao da çe se doga∂ati
u vrijeme drugog dolaska Kristova (u Mateju
24:37–39; NIS 64:23–24; 101:23–24; 112:23–26).
2. Gospodin ãesto pravednike odvodi u druge zemlje
kako bi podigli i saãuvali pravedan narod (u Postanku 11:31; 12:1–10; tako∂er i Postanak 24:7; 1 Nefi
17:36–38; 2 Nefi 10:22; Abraham 2:1–6, 14–15).
3. Abrahamu je Gospodin zbog njegove pravednosti
(u Postanku 15:6; tako∂er i Postanak 18:19; 22:18;
26:5) obeçao sljedeçe:
6:14–22 Objasnite da jedan lakat predstavlja ãetrdeset
i pet centimetara. Neka uãenici nacrtaju korablju
(arku) onako kako je zami‰ljaju ili neka odu na neki
veçi prostor i izmjere koliko je dugaãka, ‰iroka
i visoka korablja mogla biti.
a) Abrahamovi çe potomci postati velikim narodom
koji çe Gospodin blagosloviti (u Postanku
12:1–2; 17:20; tako∂er i 18:17–18);
b) Gospodin çe blagosloviti one koji budu blagoslivljali Abrahama i prokleti one koji ga budu
proklinjali (u Postanku 12:3);
KNJIGA POSTANKA 7
7:21–23 Srodni stihovi: 1 Petrova 3:18–20, NIS
138:6–11, 28–35. Raspravite o tome ‰to je Bog uãinio
za ljude koji su bili uni‰teni u potopu.
c) Preko Abrahama bit çe blagoslovljene sve
obitelji na Zemlji (u Postanku 12:3; tako∂er
i Postanak 22:18);
KNJIGA POSTANKA 7–8
Neka uãenici oznaãe stihove koji govore odakle je
stigla voda, koliko je dugo ostala, koliko je dugo korablja plovila prije nego se »zaustavi« (Postanak 8:4),
gdje se zaustavila i koliko su dugo Noa i njegova obitelj ostali na korablji. Recite uãenicima neka napi‰u
ili kaÏu kako bi se osjeçali da su bili s Noom na
korablji.
d) Abraham i njegovi potomci primit çe zemlju
kanaansku (Izrael) i vi‰e od toga (u Postanku
12:7; 13:14– 15; 13:17; 15:7; 18–21; 17:8);
e) Abrahamovo çe potomstvo biti brojno kao prah
na zemlji, kao zvijezde na nebesima i kao
pijesak na morskoj obali (u Postanku 13:16;
15:5; 16:4; 16:10; 17:2; tako∂er i Postanak 22:17;
24:60);
KNJIGA POSTANKA 8
8:20 Srodni stihovi: 1 Nefi 2:6–7; 5:9; 7:22
f) Gospodin çe ‰tititi i nagra∂ivati Abrahama
(u Postanku 15:1);
KNJIGA POSTANKA 9
g) Abrahamova çe djeca ba‰tiniti njegove blagoslove (u Postanku 15:2–4; 17:16–21; tako∂er
Postanak 18:9–14; 21:1–3);
9:1–7 Usporedite zapovijed koju je Bog dao Noi
i zapovijed koju je dao Adamu (u Postanku 1:28–29).
h) Abrahamovi çe potomci sluÏiti drugi narod,
no Gospodin çe ih izvesti s velikim dobrima
(u Postanku 15:13–14; tako∂er i Izlazak 12:31–37);
9:11 Upitajte uãenike po ãemu je potop koji je prekrio
Zemlju sliãan kr‰tenju (u Postanku 7:19). Predsjednik
John Taylor, tada ãlan Zbora dvanaestorice apostola,
je rekao: »Zemlja je. . . bila kr‰tena vodom, bit çe
kr‰tena vatrom. Bit çe oãi‰çena i postat çe celestijalnom i prikladnim mjestom koje çe nastanjivati celestijalna tijela.«11 Srodni stihovi: 1 Petrova 3:3–13.
i) Abraham çe doÏivjeti duboku starost i umrijeti
u miru (u Postanku 15:15; tako∂er i Postanak
25:8);
j) Abraham i njegovi potomci zauvijek çe
s Gospodinom uÏivati odnos stvoren savezom
(u Postanku 17:1– 9; 19, 21; tako∂er NIS
132:28–32; Abraham 2:8–11);
9:18–27 Proãitajte poglavlje »TeÏe razumljivi dijelovi
Staroga zavjeta« na 15. stranici Priruãnika.
3. TJEDAN
k) Abraham çe biti ocem mnogih naroda
(u Postanku 17:4–6, 16);
KNJIGA POSTANKA 10–17
VAŽNIJA NAČELA EVANÐELJA
l) Iz Abrahamove çe se loze ra∂ati kraljevi
(u Postanak 17:6, 16);
1. Gospodin ponekad poduzima mjere kako bi zaustavio svoju djecu u njihovoj opaãini (u Postanku
11:1– 9; tako∂er i Postanak 6:5–7; 1 Nefi 22:14–17).
m) Abrahamovi çe potomci vladati nad svojim
neprijateljima (u Postanku 22:17; 24:60).
22
PRIJEDLOZI ZA PODUâAVANJE O STAROME ZAVJETU
klanjati idolima i da se vrate ‰tovanju pravoga Boga.
Narod se razljutio na Abrahama i poku‰ao ga ubiti.
Bog je zapovjedio Abrahamu da ode iz svoje zemlje
i po∂e u obeçanu zemlju (u Abrahamu 1–2). Neka
uãenici proãitaju 1 Nefija 2:1–4, 19– 20. Upitajte ih
za‰to je Gospodin vodio Lehija, Nefija i Abrahama
u obeçane zemlje (u 1 Nefiju 1:20).
4. Sve ‰to Gospodin zapovjedi je u redu, ãak ako mi
i ne razumijemo njegovu nakanu (u Postanku
12:10– 16; 16:1–4; 16:15–16; tako∂er i Postanak
22:1–2; 1 Nefi 4:10–13; Abraham 2:21–25).
5. Mir s bliÏnjima vaÏniji je od svjetovne imovine.
Gospodin je blagoslovio Abrahama koji se bio
voljan Ïrtvovati kako bi imao mir (u Postanku
13:5–18; tako∂er i Postanak 21:25–31; 26:19–22,
Mosija 4:13; 3 Nefi 11:29).
12:2–3 Raspravite o tome ‰to ãlanovi Crkve, kao djeca
Abrahamova, mogu uãiniti kako bi blagoslovili »sva
plemena na zemlji« (Postanak 12:3). Predsjednik Ezra
Taft Benson, predsjednik Crkve, je rekao: »DuÏnost je
Abrahamova sjemena, a to smo mi, biti misionarima
i ›obna‰ati to sluÏbeni‰tvo i sveçeni‰tvo za sve narode.‹«12 Srodni stihovi: Abraham 2:8–11.
6. Dok Gospodinova obeçanja jo‰ nisu ispunjena,
moramo biti strpljivi i pokazivati vjeru, znajuçi da
çe nas on blagosloviti na svoj naãin i u svoje
vrijeme (u Postanku 13:16; 15:1–6; tako∂er
i NIS 6:33–36).
7. Gospodin je zapovjedio Abrahamu neka Ïivi
u mnogoÏenstvu. To je dozvoljeno samo i jedino
kada Gospodin to zapovjedi (u Postanku 16:1–3;
tako∂er i Postanak 29:20–28; 30:4, 9; NIS 132:1,
34–35, 37– 39).
KNJIGA POSTANKA 13
13:16 Srodni stihovi: NIS 132:30–31
KNJIGA POSTANKA 14
14:17–24 Upitajte uãenike ‰to misle za‰to je Abraham
od Melkisedeka primio blagoslove i dao mu »desetinu«, no ni‰ta nije htio uzeti od kralja Sodome.
Proãitajte i 2 Korinçanima 6:17; Almu 5:57 i Moronija
10:30.
PRIJEDLOZI ZA PODUČAVANJE O KNJIZI
POSTANKA 10–17
KNJIGA POSTANKA 10–11
Neka skupina uãenika napravi tablicu koja prikazuje
Jafetovu obitelj (u Postanku 10:2–5), Hamovu obitelj
(u Postanku 10:6–20) i ·emovu obitelj (u Postanku
10:21–31; 11:10–32). Recite uãenicima da veçi dio
Staroga zavjeta govori o ·emovim potomcima.
14:18–20 U zapisu u Postanku 14:25–40 prema prijevodu Josepha Smitha kaÏe se da je Melkisedek bio
pravedan ãovjek velike vjere koji je vr‰io brojna ãuda.
On je bio i veliki sveçenik i ãuvar riznice BoÏje, njega
je Bog pomazao da prima desetine za siromahe (JS-P,
Postanak 14:37–28). Srodni stihovi: Hebrejima 7:1–2;
Alma 13:14–19; NIS 84:14–15; 107:1–3.
10:25 Srodni stihovi: NIS 133:21–24
11:1–9 Usporedite to ‰to su stanovnici ·ineara poku‰ali uãiniti kako bi stigli »do neba« (Postanak 11:4)
s onm ‰to mi moramo ãiniti da stignemo do neba
(u Mosiji 5:10–15).
KNJIGA POSTANKA 13–14
Nabrojite ‰to je Abraham, prema Postanku 13–14,
uãinio ‰to pokazuje da je ljubio Gospodina. Usporedite to ‰to je Abraham uãinio s time ‰to mi moÏemo
ãiniti.
KNJIGA POSTANKA 12
Ako va‰i uãenici imaju Dragocjeni biser, umjesto »Prijedlozima za poduãavanje o Knjizi Postanka 12«, posluÏite se
prijedlozima danim u poglavlju »Prijedlozi za poduãavanje
o Knjizi Mojsijevoj« na 88. stranici Priruãnika.
KNJIGA POSTANKA 15
15:6 U Knjizi Postanka prema prijevodu Josepha
Smitha pi‰e da je Abram pogledao u buduçnost, vidio
dane Sina âovjeãjeg (Isusa Krista), te mu je bilo drago
i njegova je du‰a prona‰la spokoj (JS-P, Postanak
15:12; tako∂er Ivan 8:56; 2 Nefi 25:13; Alma 19:13;
Helaman 8:17; Mojsije 7:47, 55–57). Upitajte uãenike
‰to misle kako je vi∂enje vremena kada çe Krist
Ïivjeti na Zemlji blagoslovilo Abrahama i druge
proroke.
12:1–4 Neka uãenici u Postanku 11:27–29 prona∂u
opis Abramove obitelji. Recite uãenicima da je Gospodin Abramu ime promijenio u Abraham, ‰to znaãi
»otac mnogih naroda« (u Postanku 17:3–5). U Knjizi
Abrahamovoj (»Knjiga Abrahamova« na 14. stranici
Priruãnika) govori se o tome kako je Abraham
poku‰avao uvjeriti ljude u svojoj zemlji da se prestanu
23
PRIJEDLOZI ZA PODUâAVANJE O STAROME ZAVJETU
KNJIGA POSTANKA 16
f) Gospodin nas sve stavlja na ku‰nju i mi moramo ãiniti ono ‰to nam zapovijeda, bez obzira
koliko je to te‰ko. Ako poslu‰amo, sve çe biti na
na‰e dobro, u ovom ili u sljedeçem Ïivotu
(u Postanku 21:9–21; 22:1–19; tako∂er Rimljanima 8:28; NIS 90:24).
16:3–16 ZaduÏite uãenike koji çe ãitati rijeãi pripovjedaãa, Saraje, Abrama, an∂ela Gospodinovog i Hagar.
Neka uãenici kaÏu ‰to misle o rijeãima i postupcima
Saraje, Abrahama (Abrama) i an∂ela Gospodinova.
KNJIGA POSTANKA 17
g) Moliti trebamo u vjeri da çe nam Gospodin dati
spoznaju i pomoç koje trebamo (u Postanku
24:1–4, 24:10–21).
17:1–9 Neka uãenici nabroje ‰to je, prema zapisima
u Knjizi Postanka 12:1–3; 13:14–17; 15:1–7; 18;
17:1–9, Gospodin zatraÏio od Abrahama te ‰to mu je
obeçao. Raspravite o tome. Proãitajte 2 Nefija
31:17–20 i raspravite o nekima od obeçanja koje mi
dajemo Gospodinu te o obeçanjima koja on daje
nama. Objasnite uãenicima da se obeçanja izme∂u
Boga i ljudi nazivaju savezima.
2. Blagoslovi, obeçanja i savezi koje je Gospodin dao
Abrahamu nastavili su se kroz Abrahamova sina
Izaka (u Postanku 21:12; 25:5,11; 26:1–5, 12–14,
24–25; tako∂er i Postanak 17:1–9, 19–21; Izlazak
2:24; 2 Kraljevi 13:23).
3. Kada je Gospodin zapovijedio Abrahamu da
Ïrtvuje Izaka, ti su doga∂aji simbolizirali Nebeskog
Oca, Isusa Krista i Raspeçe (u Postanku 22:1–19;
tako∂er i Jakov 4:5).
17:15–17 Objasnite uãenicima da je Bog Saraji ime
promijenio u Sara, ‰to znaãi »kraljevna« (u Postanku
17:15, oznaka a na dnu stranice i Bible Dictionary
u Bibliji kralja Jamesa u izdanju SPD). U prijevodu
Josepha Smitha zapisa Knjige Postanka 17:17 umjesto
rijeãi »smijahu se« koristi se rijeã »radovahu se«
(u JST, Postanak 17:23).
4. TJEDAN
4. U svim svojim postupcima i odnosima moramo biti
otvoreni, iskreni i po‰teni kako ne bi bilo nesporazuma i lo‰ih osjeçaja (u Postanku 23).
5. Jedna od najvaÏnijih stvari u Ïivotu jest vjenãanje
s pravom osobom na pravi naãin. Gospodin
blagoslivlja one koji iskreno teÏe sklopiti brak
u evan∂eoskom savezu (u Postanku 24; 26:34–35;
tako∂er i Postanak 27:46; 28:1–9; 29:1–20).
KNJIGA POSTANKA 18–26
VAŽNIJA NAČELA EVANÐELJA
1. O na‰em odnosu s Gospodinom Knjiga Postanka
govori sljedeçe:
6. Spolna ãistoça, vedrina, sluÏenje, spremnost da se
slijedi Gospodina i skromnost jesu odlike koje
ãovjeka pripremaju za dostojan brak (u Postanku
24:15–25, 56–67).
a) Gospodin moÏe ãiniti ono ‰to se nama ãini
nemoguçim. Stoga trebamo imati vjere i pouzdanja u nj (u Postanku 18:9–14; 21:1–8; tako∂er
i Poslanica Rimljanima 4:16–22; 1 Nefi 4:1).
KNJIGA POSTANKA 18
b) Na‰a nam pravednost daje pouzdanje da se
molimo Gospodinu ako traÏimo ono ‰to je
ispravno (u Postanku 18:17–33; tako∂er i Matej
15:21–28; Luka 11:5–10).
KNJIGA POSTANKA 18
18:1–15 Neka uãenici ispriãaju o svojim doÏivljajima
koji pokazuju da »ni‰ta nije prete‰ko za Gospodina«
(Postanak 18:14; tako∂er i Luka 1:37, Rimljanima 4:13,
18–21; 1 Nefi 4:1, 9:6).
c) Gospodin katkada zle ljude spa‰ava od uni‰tenja jer se me∂u njima nalaze i pravednici
(u Postanku 18:20–23; tako∂er Alma 10:22–23;
Helaman 13:12–14).
18:16–33 Neka uãenici rasprave o tome ‰to zapis
u Knjizi Postanka 18:16–33 govori o Abrahamu
i o Bogu. Proãitajte tako∂er i Almu 10:20–23 te
Helamana 13:12–14.
d) Gospodin moÏe za‰tititi one koji brane ispravno, bez obzira ‰to im prijeti (u NIS 122:9).
18:17–19 Srodni stihovi: Ponovljeni zakon 6:5–7;
NIS 68:25–28.
e) Svatko od nas moÏe odluãiti hoçe li slu‰ati ili
neçe i, premda nam posljedice nisu uvijek
poznate, ni‰ta ne smije biti vaÏnije od na‰e
poslu‰nosti (u Postanku 19:12–29).
24
PRIJEDLOZI ZA PODUâAVANJE O STAROME ZAVJETU
KNJIGA POSTANKA 19
koji pokazuju da je bio vjeran obeçanju koje je dao
Abrahamu. ·to je Rebeka uãinila kako bi pokazala da
je dostojna biti dionicom obeçanja koje je Bog dao
Abrahamovoj obitelji?
19:1–29 Proãitajte i Ezekiela 16:49–50. Raspravite
o razlozima zbog kojih su stanovnici Sodome
i Gomore bili uni‰teni. Proãitajte zapis iz 2 Petrove
poslanice 2:6–8 i raspravite o tome kako nas Ïivot na
mjestu grijeha moÏe muãiti.
KNJIGA POSTANKA 25
25:20–34 Objasnite uãenicima da je prvorodstvo bilo
obeçanje, odnosno blagoslov, koji se obiãno davao
prvoro∂enome sinu. U njega je bila ukljuãena i odgovornost za vo∂enje obitelji nakon oãeve smrti. Neka
uãenici usporede Ezavov i Jakovljev stav prema
prvorodstvu (Hebrejima 12:14–17). Neka uãenici
proãitaju Nauk i saveze 76:5–10 i 76:50–70 i kaÏu
kakav je njihov stav prema blagoslovima koje mogu
primiti kao vjerni ãlanovi Crkve. Starje‰ina Dallin
H. Oaks, ãlan Zbora dvanaestorice apsotola, rekao je:
»Mnogi su se Ezavi odrekli neãega ‰to ima vjeãnu
vrijednost kako bi zadovoljili trenutnu glad za onime
‰to pripada svijetu.«13
19:8 U prijevodu Josepha Smitha zapisa u Knjizi
Postanka 19:8 pi‰e da Lot nije nudio svoje kçeri.
Umjesto toga, mu‰karci Sodome traÏili su od njega
mu‰karce i njegove kçeri, govoreçi da çe s njima
postupati kako im se prohtije (JS-P, Postanak 19:11).
Lot je mu‰karce Sodome zamolio da mu dopuste
moliti braçu da im ne mora dovesti svoje kçeri.
19:30–38 U Prijevodu Biblije prema Josephu Smithu
pi‰e da su se Lotove kçeri pona‰ale »bezboÏno« (JS- P,
Postanak 19:37, 39).
KNJIGA POSTANKA 20
Neka uãenici porazgovaraju o tome ‰to je Bog uãinio
za Saru i Abrahama, za Abimeleka i njegovu Ïenu
i slu‰kinje te za‰to je to uãinio.
KNJIGA POSTANKA 12–25
Neka uãenici ponove o ãemu se govori u Knjizi
Postanka 12–25 i porazgovaraju o tome kako je Bog
Abrahamu bio »za‰tita (i) nagrada . . . vrlo velika«
(Postanak 15:1). Prorok Joseph Smith rekao je:
»Abrahama je u svim njegovim obiteljskim poslovima
vodio Gospodin . . . jer su on i njegova obitelj slu‰ali
Gospodinov savjet.«14 Neka uãenici ispriãaju kako je
Gospodin ‰titio, nagra∂ivao ili vodio njihove obitelji
ili kako bi to mogao ãiniti.
KNJIGA POSTANKA 21
Proãitajte i Knjigu Postanka 16:8–12; 17:18–21. Neka
uãenici usporede ‰to je Bog obeçao Izaku s onime ‰to
je obeçao Ji‰maelu.
21:9–13 Neka uãenici proãitaju Poslanicu Galaçanima
3:26–29 i Abrahama 2:9–10 te neka rasprave o tome
kako moÏemo biti »ba‰tinici« (dobiti) obeçanja koje je
Bog dao Abrahamu.
KNJIGA POSTANKA 26
26:1–5 Usporedite blagoslove koje je Gospodin
obeçao Abrahamu i Izaku (u Postanku 12:1–3;
13:14–17; 17:1–8) s blagoslovima koje je obeçao vjernim Svecima posljednjih dana (u Galaçanima 3:6–9,
28–29, NIS 132:19–20, 29–33).
KNJIGA POSTANKA 22
22:1–18 Proãitajte i Jakova 4:5. Neka uãenici prona∂u
‰to je od onoga ‰to se dogodilo Jakovu nalik onomu
‰to se dogodilo Isusu Kristu te neka rasprave o tome.
Kako biste doznali vi‰e o Ïrtvi Isusa Krista, proãitajte
Ivana 19 (odlomak koji zapoãinje rijeãima »Unutar
stihovne cjeline potraÏite simbole« na 2. stranici
Priruãnika).
26:1–32 Neka uãenici prona∂u i objasne stihove koji
govore o blagoslovima koje je Bog dao Izaku. Upitajte
ih ‰to misle za‰to je Bog pomogao Izaku. Neka uãenici ispriãaju o tome kada je Gospodin pomogao
ljudima koje oni poznaju.
22:15–18 Neka uãenici podijeljeni u skupine proãitaju
Mateja 1:1, Luku 1:46–55, 3 Nefija 20:25–31 i Nauk
i saveze 84:33–39 te neka rasprave o tome kako se
ispunjavaju obeçanja koja je Bog dao Abrahamu.
26:3 Srodni stihovi: Mudre izreke 3:5–6; NIS 78:17–22.
26:17–22 Proãitajte i Postanak 13:5–12. Raspravite
o tome ‰to su Abraham i Izak uãinili kada je do‰lo do
sukoba (neslaganja). Upitajte uãenike ‰to su iz
Abrahamova i Izakova primjera nauãili o tome ‰to
moÏemo uãiniti kada se ne slaÏemo s drugim ljudima.
KNJIGA POSTANKA 24
ZaduÏite uãenike koji çe ãitati rijeãi pripovjedaãa,
Abrahama, Abrahamova najstarijega sluge, Rebeke
i Labana. Porazgovarajte o sluzinim postupcima
25
PRIJEDLOZI ZA PODUâAVANJE O STAROME ZAVJETU
5. TJEDAN
KNJIGA POSTANKA 27–37
PRIJEDLOZI ZA PODUČAVANJE O KNJIZI
POSTANKA 27–37
VAŽNIJA NAČELA EVANÐELJA
KNJIGA POSTANKA 27
1. Gospodin je nastavio »Abrahamov savez« kroz
Jakova, dajuçi mu iste blagoslove i obeçanja koje je
bio dao Abrahamu i Izaku (u Postanku 27:26–37;
28:1–4, 10–15; 32:28–30; 35:9–15; tako∂er
Postanak 17:1–9, 19–21; 25:21–26; Izlazak 2:24;
2 Kraljevi 13:23).
27:1–40 Proãitajte Postanak 25:21–24, 29–34;
26:34–35; 27:1–40 i Poslanicu Hebrejima 12:14–17.
Usporedite Jakova i Ezava i raspravite o tome za‰to je
bilo u redu da Jakov primi Izakov prvi blagoslov.
27:41–46 Neka uãenici proãitaju Knjigu Postanka
27:41–46 i 28:1–9. Neka porazgovaraju o tome ‰to su
Izak i Rebeka Ïeljeli da Jakov uãini i za‰to. Nabrojite
ne‰to od onoga ‰to roditelji Ïele da njihova djeca ãine
i porazgovarajte za‰to.
2. Trebamo se nastojati rije‰iti problema i lo‰ih osjeçaja prema drugim ljudima (u Postanku 27:30–42;
31:17–55; 32:3–23; 33:1–16).
3. Katkada moramo uloÏiti veliki napor prije nego od
Gospodina primimo blagoslov (u Postanku
32:24–29; tako∂er i Eno‰ 1:2–17 i Alma 5:45–46).
27:46 Srodni stihovi: Suci 3:5–7; 2 Korinçanima
6:14–18.
4. Osveçivanje je grijeh (u Postanku 45; tako∂er
i Postanak 49:5–7, Levitski zakonik 19:18, Rimljanima 12:19; NIS 64:10).
KNJIGA POSTANKA 28
28:10–28 PokaÏite ili nacrtajte ljestve. Upitajte uãenike ‰to je Jakov vidio te ‰to je mislio da bi ljestve,
odnosno preãke, mogle predstavljati (u Almi
12:28–30). Porazgovarajte o tome ‰to je Jakov uãinio
i rekao nakon ‰to mu se Gospodin obratio. Starje‰ina
Marion G. Romney, tada ãlan Zbora dvnaestorice
apostola, kaÏe da preãke na ljestvama predstavljaju
saveze koje sklapamo s Gospodinom koji nas vode
bliÏe k njemu te da su »hramovi za nas ono ‰to je
Betel bio za Jakova.«15 Neka uãenici u ovim stihovima
prona∂u ono ‰to bi se moglo odnositi na hram.
5. Pripadnost BoÏjem narodu saveza ne ãuva ãovjeka
od grijeha (u Postanku 34:25–31; 35:22; 37:17–28;
tako∂er i Postanak 38:1–2, 15–18).
6. Ljubomora je lo‰a i moÏe dovesti do teÏih grijeha
(u Postanku 37:1–35; tako∂er i Eter 9:7).
7. Îivot Jakovljeva sina Josipa bio je »prauzor«
i najava Ïivota Spasitelja Isusa Krista:
a) i Josip i Isus bili su miljenici svojih oãeva
(u Postanku 37:3; tako∂er i Matej 3:17);
KNJIGA POSTANKA 28–29
b) obojicu je odbacio dom Jakovljev, odnosno
Izraelov (u Postanku 37:4; tako∂er i Izaija 53:3;
Ivan 1:11; 1 Nefi 19:13–14);
Razred podijelite u dvije skupine. Neka jedna skupina
prouãi Knjigu Postanka 27:46; 28, a druga Knjigu
Postanka 29. Neka prona∂u ‰to ove priãe govore o ljubavi i braku te neka o tome izvijeste ostale uãenike.
c) obojicu su prodali za novac (u Postanku
37:25–27; tako∂er i Matej 26:14–16, 47–50);
KNJIGA POSTANKA 29
d) svi su u Egiptu pali na koljena pred Josipom
i cijelo çe ãovjeãanstvo pasti na koljena pred
Isusom (u Postanku 41:43; NIS 88:104);
29:21–28 Proãitajte Postanak 29:21–28; 30:1–4, 9;
Nauk i saveze 132:1–2, 37. Porazgovarajte o ovim
stihovima.
e) obojica su svoje poslanje spa‰avanja Izraela
zapoãeli u dobi od trideset godina (u Postanku
41:46; Luki 3:23);
KNJIGA POSTANKA 30
30:1–24 Proãitajte Postanak 29:29–35; 30:1–24.
Raspravite o tome ‰to su Lea i Rahela Ïeljele. ·to je
Gospodin uãinio kako bi Lei i Raheli pomogao da to
prime? Upitajte uãenike ‰to su iz priãe o Jakovljevoj
obitelji nauãili o obiteljskom Ïivotu.
f) Josip je spasio Izrael od smrti od gladi, a Isus je
spasio ãovjeãanstvo od tjelesne i duhovne smrti
(u Postanku 47:11–13, 47:25–27; 2 Nefi 9:10–12).
30:27 Neka uãenici kaÏu kako su bili blagoslovljeni
svojim iskustvima s pravednicima.
26
PRIJEDLOZI ZA PODUâAVANJE O STAROME ZAVJETU
KNJIGA POSTANKA 31
35:9–15 Recite uãenicima da Izrael znaãi »onaj koji
prevladava« ili uspjeva kod Boga ili ima moç kod
Boga. Neka uãenici podijeljeni u skupine prona∂u
u Postanku 27–35 stihove koji pokazuju da je Jakov
bio dostojan da nosi ime Izrael. Porazgovarajte o tome
‰to uãenici mogu uãiniti kako bi uspjeli kod Boga ili
imali moç kod Boga. Predsjednik Ezra Taft Benson,
pradsjednik Crkve, je rekao: »Mu‰karci i Ïene koji
svoj Ïivot predaju Bogu otkrit çe da on od njihovih
Ïivota moÏe uãiniti daleko vi‰e nego oni sami.«18
31:1–18 Upitajte uãenike za‰to je Jakov odluãio otiçi
iz Padan Arama. Nabrojite o ãemu su Jakov i njegova
obitelj razgovarali i ‰to su uãinili prije svog odlaska.
Porazgovarajte o nekim odlukama koje obitelji danas
donose i o tome kako bi mogle slijediti primjer Jakovljeve obitelji. Predsjednik Ezra Taft Benson, tada
predsjednik Zbora dvanaestorice apostola, rekao je da
snaÏne obitelji »razgovaraju o svojim problemima,
zajedno planiraju i zajedniãki djeluju prema ostvarenju zajedniãkih ciljeva. Kuçne obiteljske veãeri
i obiteljska vijeça odrÏavaju se i koriste.«16
35:21–29 Neka uãenici nacrtaju tablicu koja prikazuje
Abrahamovu obitelj (u Postanku 11:27–29; 16:3, 15;
21:2–3; 25:1–2), Izakove obitelji (u Postanku 24:67;
25:24–27; 26:34; 28:8–9) i Jakovljeve obitelji (u Postanku 29:21–28; 30:4, 9,21; 35:23–26). Predsjednik
Joseph Fielding Smith, tada predsjednik Zbora dvanaestorice apostola, je rekao: »Svatko tko prigrli Evan∂elje postaje ãlanom doma Izraelova. Drugim rijeãima,
postaje ãlanom izabrane linije, ili Abrahamovim djetetom preko Izaka i Jakova kojima su obeçanja bila
dana.«19
31:11–13 Srodni stihovi: Alma 26:37. Proãitajte ili
otpjevajte crkvenu pjesmu »Ba‰ ãvrst nama vjere«
(Hymns, br. 14).
KNJIGA POSTANKA 32
32:24–30 Proãitajte tako∂er Eno‰a 1:1–5 i Almu 8:10.
Neka uãenici kaÏu ‰to misle ‰to znaãi »hrvati se pred
Bogom«. Porazgovarajte o blagoslovima koje je Jakov
primio u tom doÏivljaju.
32:28 Srodni stihovi: Postanak 17:5, 15.
KNJIGA POSTANKA 37
37:1–11 Neka uãenici nacrtaju slike koje prikazuju ‰to
je Josip sanjao i neka kaÏu ‰to misle da ti snovi znaãe.
Neka uãenici proãitaju Postanak 37:11 i objasne ‰to
misle ‰to znaãi da je Jakov »razmi‰ljao o svemu«.
KNJIGA POSTANKA 33
Proãitajte Knjigu Postanka 31:3 i upitajte uãenike ‰to
je Gospodin zapovjedio Jakovu. Nabrojite ‰to je,
prema Postanku 31–33, Jakov uãinio te ‰to je Gospodin
uãinio kako bi se Jakov i njegova obitelj mogli vratiti
u zemlju njegovih oãeva. Predsjednik N. Eldon Tanner, ãlan Prvog predsjedni‰tva, je rekao: »Kada
molimo, vaÏno je da poãnemo ãiniti sve ‰to je u na‰oj
moçi kako bismo Gospodinu omoguçili da usli‰a na‰e
molitve«17 (tako∂er 1 Nefi 3:7).
37:12–36 Neka uãenici kaÏu ‰to iz Postanka 37:12–36
doznaju o Rubenu, Judi i ostaloj braçi. Neka uãenici
kaÏu kako bi se osjeçali da su bili na Josipovu mjestu
i za‰to. Raspravite o tome za‰to Bog ponekad dozvoljava da se dobrim ljudima dogode lo‰e stvari
(u Postanku 45:5–7; 1 Nefiju 18:11).
KNJIGA POSTANKA 34
6. TJEDAN
Raspravite o tome ‰to su ·ekem, Hamor, Jakov te
·imun i Levi uãinili. ·to su Ïeljeli ·ekem i Hamor
(u Postanku 34:20–23)? Neka uãenici kaÏu ‰to misle
‰to su ·imun i Levi trebali uãiniti. Proãitajte Postanak
49:5–7 i porazgovarajte o tim stihovima.
KNJIGA POSTANKA 38–50
VANIJA NAČELA EVANÐELJA
1. Oni koji su seksualno neãisti snosit çe posljedice,
dok çe ãisti biti blagoslovljeni. Grijeh je ãak i poÏeljeti nemoral. Kada smo ku‰ani, moramo se
oduprijeti te, ako je potrebno, i pobjeçi (u Postanku
38:1–26; 39; 49:3–4; tako∂er Matej 5:27–28;
NIS 42:22–26; 63:16).
KNJIGA POSTANKA 35
35:1–4 Recite uãenicima da Beth-el (Betel) znaãi »dom
BoÏji«. Usporedite ‰to su Jakov i njegova obitelj uãinili
kako bi se pripremili za odlazak u Betel s time ‰to mi
trebamo ãiniti da bismo se pripremili za odlazak
u hram.
2. Radi svoje poslu‰nosti moÏemo trpjeti, no, ako smo
vjerni, Gospodin çe biti s nama i on na‰e ku‰nje
moÏe pretvoriti u velike blagoslove (u Postanku 39;
41:1–45; tako∂et Alma 36:3; 36:27; NIS 98:3).
27
PRIJEDLOZI ZA PODUâAVANJE O STAROME ZAVJETU
3. Spremanje hrane moÏe se u vrijeme potrebe pokazati velikim blagoslovom (u Postanku 41:29–57;
tako∂er i 3 Nefi 4:4, 18–20).
ãinio kako bi pokazao da je dostojan Gospodinove
pomoçi (u NIS 2:10)? Neka uãenici kaÏu kako znaju
da je Gospodin s njima.
4. I mi smo, kao i Josip, pozvani da budemo »spasiteljima« drugih, ãak i onih koji su se prema nama
ruÏno ponijeli (u Postanku 41:25–49, 53–57;
42:3–8, 21–25; 43:1–2, 15–34; 45; 46:1–7, 26–34;
47:1–28; tako∂er NIS 103:1, 7–9).
39:1–12 Usporedite ono ‰to je Josip uãinio u Postanku
39:1–12 s onime ‰to je Juda uãinio u Postanku
38:15–18. Porazgovarajte o razlozima koje je Josip
naveo za Ïivot bez grijeha (u Postanku 39:8–9).
39:9 (stihovna okosnica) Neka uãenici proãitaju
i oznaãe Postanak 39:9. Neka kaÏu ‰to misle za‰to su
grijesi nemorala grijesi »protiv Boga«. Proãitajte
tako∂er 4 Nefija 1:15–16 i porazgovarajte o tome kako
nas na‰a ljubav prema Nebeskome Ocu moÏe saãuvati od grijeha. Pomognite uãenicima nauãiti napamet
Postanak 39:9.
5. Ako posjedujemo ãistu ljubav, moÏemo oprostiti
i nastaviti voljeti one koji su nam uãinili ne‰to lo‰e
(u Postanku 42:21–24; 45:1–7, 45:15; 50:15–21).
6. Za sve ‰to primimo, trebamo platiti ili odraditi
(u Postanku 47:13–26; tako∂er i Mosija 6:7;
NIS 42:42, 54).
7. Kroz patrijarhalne blagoslove Gospodin ãlanovima
Crkve daje obeçanja, savjete i upozorenja. Ponekad
nam govori o na‰im darovima ili talentima. Patrijarhalni blagoslovi istiãu obeçanja kroz koja ba‰tinimo blagoslove saveza koje je Gospodin dao
Abrahamu, Izaku i Jakovu (u Postanku 48:3–4,
15–22; 49:1–28; tako∂er i 2 Nefi 3:1–4; 4:3–12).
U gotovo svim sluãajevima ljudi su potomci drevnoga Izraela.
KNJIGA POSTANKA 40
Odredite uãenike koji çe ãitati rijeãi pripovjedaãa,
Josipa, sluge i pekara. Upitajte uãenike ‰to je Josip
uãinio u Postanku 39:1–12 i Postanku 40 ‰to pokazuje
‰to mi moÏemo uãiniti kada nam se dogodi ne‰to
te‰ko (u NIS 58:2–4).
KNJIGA POSTANKA 41
41:1–45 Neka uãenici nacrtaju slike koje prikazuju
‰to je faraon sanjao. Raspravite o tome kako nam ono
‰to se dogodilo u Knjizi Postanka 41:1–45 pokazuje
da je Gospodin i dalje bio s Josipom. ·to moÏemo
ãiniti kako bi Gospodin bio s nama (u NIS 88:62–63;
112:10)? Proãitajte ili otpjevajte crkvenu pjesmu
»Ponizan budi«, (Be Thou Humble; Hymns, br. 130).
8. Katkada su posljedice grijeha dugotrajne i mogu
utjecati i na potomke grje‰nika (u Postanku 49:3–7;
tako∂er i Postanak 34:25; 35:22).
PRIJEDLOZI ZA PODUČAVANJE O KNJIZI
POSTANKA 38–50
KNJIGA POSTANKA 38
41:33–45 Neka uãenici nabroje razloge zbog kojih je
faraon pozvao Josipa da bude vo∂om. Kako se mi
moÏemo pripremiti da ãinimo ono ‰to çe Gospodin
zatraÏiti od nas (u Almi 26:22; NIS 136:32–33)?
38:2 Srodni stihovi: Postanak 24:2–4; 28:1.
38:2–8 Objasnite uãenicima da je ono ‰to je Juda
rekao Onanu da uãini bio naãin na koji su udovice
bile zbrinjavane i obitelji nastavljane (u Ponovljenom
zakonu 25:5–6).
KNJIGA POSTANKA 42
Odredite uãenike koji çe odglumiti Jakova, Josipa
i njegovu braçu (»Dramski prikazi prema zapisima iz
Svetih pisama« na 10. stranici Priruãnika). Neka
uãenici porazgovaraju o tome ‰to su iz ovog poglavlja
doznali o Josipu, o njegovoj braçi i o Jakovu.
38:10–30 Recite uãenicima da je Onan oÏenio Tamaru,
udovicu svoga brata, ali je odbio s njom imati djecu.
Neka uãenici proãitaju Postanak 38:10–26 i porazgovaraju o tome ‰to je u 26. stihu Juda rekao o Tamari.
Zamolite uãenike neka proãitaju Postanak 38:27–30,
Rutu 4:18–22, Mateja 1:16 i Luku 1:30–32 kako bi
vidjeli ‰to se dogodilo s Tamarinim potomcima.
42:6–9 Srodni stihovi: Postanak 37:5–8.
KNJIGA POSTANKA 43–44
Recite uãenicima neka u Postanku 43–44 prona∂u ‰to
je sve Josip uãinio svojoj braçi te neka o tome rasprave.
Upitajte uãenike ‰to misle za‰to je Josip to uãinio.
KNJIGA POSTANKA 39
Neka uãenici u Postanku 39 prona∂u stihove koji
pokazuju da je Gospodin »bio s Josipom« (2. stih) ãak
i onda kada je Josip bio rob i zarobljenik. ·to je Josip
28
PRIJEDLOZI ZA PODUâAVANJE O STAROME ZAVJETU
KNJIGA POSTANKA 45
Starje‰ina LeGrand Richards, ãlan Zbora dvanaestorice apostola, rekao je o »vjeãnim breÏuljcima« spomenutim u Postanku 49:26, sljedeçe: »Mormonova
nam knjiga govori gdje se nalazi ta zemlja. Ona nam
govori kako je Duh Gospodinov nadahnuo Lehija
i poveo njega, njegovu obitelj i druge u Ameriku.«21
Raspravite o tome kako je ono ‰to je Gospodin uãinio
za Lehijevu obitelj pomoglo pri ispunjenju proroãanstava o Josipu i njegovim potomcima (u 1 Nefiju
1–2, 18).
45:1–15 Zamolite uãenike neka porazgovaraju o tome
‰to pokazuje da je Josip oprostio svojoj braçi. Raspravite o tome za‰to trebamo oprostiti onima koji nas
povrijede (u NIS 64:8–1). Neka uãenici ispriãaju kada
je opra‰tanje blagoslovilo ljude.
45:12–28 Neka uãenici ponove priãu o Josipu
i rasprave o dobrim stvarima koje su se dogodile zato
jer je Bog poslao Josipa u Egipat kako bi spasio svoju
obitelj (u Postanku 45:5).
KNJIGA POSTANKA 50
KNJIGA POSTANKA 46
50:15–21 Neka uãenici proãitaju Knjigu Postanka
42:6–24; 45:1–5; 50:15–21. Neka kaÏu ‰to misle za‰to
su se Josipova braça osjeçala kako su se osjeçala.
Tako∂er proãitajte Nauk i saveze 58:42–43. Raspravite
o tome ‰to trebamo uãiniti kada nam Gospodin oprosti neki grijeh.
46:29–30 Srodni stihovi: Postanak 37:31–35.
KNJIGA POSTANKA 47
47:10–25 Neka uãenici usporede ono ‰to su Josip
i faraon uãinili za ljude svoga doba s onime ‰to je Bog
ãinio za nas (u Ivan 3:16; 6:51; 1 Korinçanima
6:19–20; 1 Petrova 1:18–19). Porazgovarajte o tome ‰to
nam ova priãa govori o Bogu i na‰oj potrebi za njim.
50:24 Objasnite uãenicima da u Bibliji nedostaju neka
od Josipovih proroãanstva (JS-P, Postanak 50:24– 38).
Neka uãenici proãitaju jedno od Josipovih proroãanstva zabiljeÏeno u 2 Nefiju 3:5–21 i porazgovaraju
o tome ‰to je rekao da çe se dogoditi njegovoj djeci
i djeci njegova oca Izraela.
KNJIGA POSTANKA 48
48:13–22 Neka uãenici odglume doga∂aje zabiljeÏene
u Postanku 48:13–22. Raspravite o blagoslovima koje
je Jakov dao Efrajimu i Mana‰eu. Predsjednik Joseph
Fieldin Smith, tada predsjednik Zbora dvanaestorice
apostola, je rekao: »Mi ne znamo za‰to nije izabran
Mana‰e, Josipov stariji sin.«20
50:25–26 Proãitajte 2 Nefija 11:4 i Mojsija 6:63. Recite
uãenicima neka razmisle o sliãnostima u Josipovu
Ïivotu i u Ïivotu i poslanju Isusa Krista. Usporedite,
na primjer, zapise u Postanku 37:18 sa zapisima
u Ivanu 11:53; Postanak 37:26–28 s Matejom 26:14–16;
Postanak 39:7–12 s Matejom 4:1–11; Postanak
50:20–21 s Ivanom 6:35–42.
48:17–22 Objasnite da je prvorodstvo bio blagoslov
koji je ukljuãivao i duÏnost vo∂enja obitelji nakon
oãeve smrti. Taj je blagoslov bio davan prvoro∂enom
sinu. Neka uãenici ponove tko je primio blagoslov
prvorodstva u zapisima u Postanku 21:9–13; 25:21–34;
27:28–30. Proãitajte tako∂er i Postanak 35:22 i 1 Ljetopise 5:1–2. Neka uãenici objasne za‰to su Josip i njegova dva sina primili blagoslov prvorodstva. Upitajte
ih ‰to iz ovih doga∂aja moÏemo nauãiti o primanju
blagoslova od Gospodina (u NIS 130:20–21).
7. TJEDAN
KNJIGA IZLASKA 1–14
VAŽNIJA NAČELA EVANÐELJA
1. Sotona ne moÏe zaustaviti BoÏje djelo. Bog bdije
nad svojim narodom i snaÏi ga u njegovim nevoljama, slu‰a njegove molitve i ispunjava sva svoja
obeçanja (u Izlasku 1:7–22; 2:1–10, 23–25; 3:7–10;
12:51; tako∂er i Postanak 50:24; 1 Nefi 22:22–25;
NIS 3:1–3).
KNJIGA POSTANKA 49
49:8–12 Objasnite uãenicima da se izraz onaj kome
pripada odnosi na Mesiju, odnosno na Isusa Krista.
U Postanku 49:10–11 Jakov je obeçao Judi da çe
Spasitelj biti njegov potomak (u Mateju 1:1–16, osobito 3. stih).
2. Gospodin ‰alje velike i plemenite duhove na Zemlju kako bi vr‰ili njegovo djelo (u Izlasku 2:1–10,
23– 25; 3:11–17; tako∂er i Jeremija 1:4–5; Abraham
3:22–23).
49:22–26 Proãitajte tako∂er 1 Nefija 5:14–16 i Jakova
2:25. Upitajte uãenike kako im Mormonova knjiga
pomaÏe shvatiti blagoslov koji je Jakov dao Josipu.
3. Sebe ili druge moÏemo, ako je nuÏno, braniti ãak
ako pri tome moramo proliti krv (u Izlasku
2:11–12; tako∂er i Djela 7:22–24; Alma 43:47).
29
PRIJEDLOZI ZA PODUâAVANJE O STAROME ZAVJETU
Kraljevstvo (u Izlasku 12:25; tako∂er i Alma
37:45).
4. Isus Krist se, kao predsmrtni duh, pojavio
pred Mojsijem i pozvao ga da bude prorokom.
Gospodin poduãava svoje proroke ‰to çe govoriti
i ãiniti, dajuçi im moç i ovlast da ispune svoje
pozive (u Izlasku 3; 4:1–17; tako∂er i Amos 3:7;
Jakov 1:17; Eter 3:13–16).
i) Niti jedna kost janjeta nije smjela biti slomljena,
kao ‰to ni Kristu nije bila slomljena niti jedna
kost (u Izlasku 12:46; tako∂er i Psalmi 34:20;
Ivan 19:31–36).
5. Ponekad Gospodin daje znakove ili ãini ãuda kako
bi osnaÏio na‰u vjeru (u Izlasku 4:1–9, 29–31;14:31;
tako∂er i Helaman 14:28–29). Me∂utim, i Sotona
ponekad daje znakove, stoga svoju vjeru ne
smijemo temeljiti samo na znakovima (u Izlasku
7:8–23; 8:5–7; tako∂er i NIS 52:14; 63:7–12).
j) Gospodin je djecu Izraela do obeçane Zemlje
vodio oblakom i vatrenim stupom koji su simbolizirali kako çe nas Duh Gospodinov voditi
natrag do na‰eg nebeskog doma (u Izlasku
13:20–22; tako∂er i NIS 45:57– 59; 1 Nefi 17:13).
6. Nevolje stavljaju na‰u vjeru na ku‰nju. Stoga se
u trenucima opasnosti ili te‰koça ne smijemo
bojati. Gospodin çe nam pomoçi i osnaÏiti nas
budemo li strpljivi i uzdamo li se u nj (u Izlasku
5:1–6:13; 7–11; 12:28–42; 13:20–22; 14).
k) Gospodin je razmaknuo Crveno more kako bi
spasio djecu Izraela, upravo kao ‰to svojom
moçi spa‰ava pravednike, dovodeçi ih za‰tiçene
u svoju nazoãnost. On uni‰tava i izbacuje opake
(u Izlasku 14:5–31; tako∂er 1 Nefi 15:33–36;
Alma 34:15–16).
7. Pasha je bila simbol pomirenja Isusa Krista:
PRIJEDLOZI ZA PODUČAVANJE O KNJIZI
IZLASKA 1–14
a) Pasha, koje su se djeca Izraela trebala zauvijek
spominjati, oznaãila je poãetak novoga Ïivota.
Pomirenje, kojega se uvijek trebamo spominjati,
daje nam nov duhovni Ïivot (u Izlasku 12:1–2;
tako∂er i Alma 11:45; Moroni 4:3).
KNJIGA IZLASKA 1
1:1–14 Zamolite uãenike neka kaÏu kako su faraon
i Egipçani »tlaãili« djecu Izraela i za‰to su to ãinili.
Raspravite o tome ‰to na‰e Ïivote moÏe ãiniti
»gorkima« (u Mosiji 11:20–25; NIS 84:49–57).
b) Janje je predstavljalo Isusa Krista, »Jaganjca
BoÏjega« (u Izlasku 12:3; tako∂er i Ivan
1:29–36).
c) Janje je bilo mu‰ko i »bez ikakve mane« i simboliziralo je Kristovo savr‰enstvo (u Izlasku
12:5; tako∂er i Hebrejima 4:15).
1:15–21 Porazgovarajte o tome ‰to su ãinile »hebrejske
babice« i za‰to su to ãinile. Neka uãenici kaÏu ‰to
mogu ãiniti kako bi pokazali da se »boje Boga«
(u 1 Samuelu 12:14–15, 24–25).
d) Janje je bilo ubijeno i njegova je krv simbolizirala krv Isusa Krista (u Izlasku 12:6–7, 13;
tako∂er i Alma 21:9).
KNJIGA IZLASKA 2
2:1–10 Proãitajte tako∂er 2 Nefija 11:4. Usporedite
ono ‰to se dogodilo nakon Mojsijeva ro∂enja s onime
‰to se dogodilo nakon ro∂enja Isusa Krista (u Mateju
2:11–23).
e) LaÏnim egipatskim boÏanstvima bilo je su∂eno
i bila su uni‰tena, a to je simboliziralo Kristovo
pomirenje koje pobje∂uje zlo (u Izlasku
12:11–12).
2:11–21 Neka uãenici oznaãe dijelove zapisa koji
pokazuju kakav je ãovjek bio Mojsije. Neka o tome
porazgovaraju (u Brojevi 12:3; Djelima 7:22–29;
Hebrejima 11:24–27).
f) Ubijanje prvoro∂enih u Egiptu dovelo je do
osloba∂anje djece Izraela; smrt Kristova,
Prvoro∂enca BoÏjega, osloba∂a nas duhovno
(u Izlasku 12:12; 13:14–15; tako∂er i Kolo‰anima
1:13–18; NIS 93:21).
KNJIGA IZLASKA 3
U JS-P, u Izlasku 3:2 rijeã »an∂eo« zamijenjena je
rjeãju »nazoãnost«. Objasnite uãenicima da je Ja jesam
ime za Isusa Krista (u Ivanu 8:56–58; »Gospodin« na
14. stranici Priruãnika). Upitajte uãenike ‰to im ime
Ja jesam govori o Isusu Kristu.
g) »Zatornik« je pro‰ao mimo djece Izraela,
a pomirenje nas spa‰ava od moçi Sotonine
(u Izlasku 12:21– 23, 26–27).
h) Pashom je zapoãelo putovanje Izraelaca u obeçanu zemlju, a Krist nas vodi u Celestijalno
30
PRIJEDLOZI ZA PODUâAVANJE O STAROME ZAVJETU
3:1–10 Zamolite uãenike neka proãitaju Izlazak
2:23–25 i 3:1–10 te neka kaÏu ‰to iz ovih stihova
doznaju o Bogu. Neka uãenici ispriãaju o trenucima iz
Svetih pisama ili iz vlastitog Ïivota kada je Gospodin
usli‰ao molitve.
i na Izraelce te ‰to je faraon uãinio prije i poslije pojedinog zla.
KNJIGA IZLASKA 9
KNJIGA IZLASKA 4
9:8–11 Proãitajte Izlazak 7:10–12 20–22; 8:5–7, 16–19;
9:8–11. Raspravite o tome ‰to se dogodilo ãarobnjacima i za‰to (u Almi 5:41–42; 40:26).
4:10–12 Srodni stihovi: Jeremija 1:4–10; Mojsije
6:31–34.
KNJIGA IZLASKA 12
4:21 Recite uãenicima da su u JS-P stihovi 4:21; 7:3, 13;
9:12; 10:1, 20, 27; 11:10; 14:4, 8, 17 promijenjeni
tako da znaãe da srca faraona i njegovih ljudi nije
otvrdnuo Gospodin, veç da su to uãinili oni sami.
Raspravite o tome kako na‰a srca mogu omek‰ati ili
otvrdnuti (u 2 Ljetopisima 36:11–14; Marku 16:14;
1 Nefiju 2:16; Almi 10:6; 12:34; 3 Nefiju 2:1–2).
12:3–28 Recite uãenicima ‰to je sve Gospodin rekao
o janjetu i ‰to su djeca Izraelova s tim janjetom
trebala ãiniti. Raspravite o tome na koje je naãine Isus
Krist poput janjeta (u Luki 2:4–7; 22:19–20; Ivan
u 19:30–36; 1 Petrovoj 1:18–20; 1 Nefiju 11:32–33;
Almi 5:21, 27; 34:8–10; NIS 45:3–4). Proãitajte ili
otpjevajte crkvenu pjesmu »O, kakva mudrost«
(Hymns, br. 195).
KNJIGA IZLASKA 5
12:35–36 Srodni stihovi: Postanak 15:13–14; Izlazak
3:21–22.
5:2 Za‰to faraon nije htio poslu‰ati Gospodina
(u Almi 9:5–6)? Upitajte uãenike kako bi odgovorili
kada bi ih netko zapitao: »Tko je Gospodin?« (Tako∂er
u Psalmima 145:8–20; Rimljanima 11:33–36; Almi
18:24–32).
KNJIGA IZLASKA 13
13:3 Proãitajte i Izlazak 12:24–27, 42. Neka uãenici
rasprave o tome ‰to je Gospodin za njih uãinio ãega bi
se trebali uvijek spominjati (u Ponovljenom zakonu
8:11–14; Helamanu 5:9–12; 3 Nefiju 18:6–7).
5:4–21 Ponovite Izlazak 1:8–14. ·to su djeca Izraelova
uãinila kada ih je faraon jo‰ vi‰e »opteretio« poslom?
Raspravite o tome ‰to mi moÏemo uãiniti kada se na‰
teret poveça (u Mateju 11:28–30; Mosiji 24:8–15).
KNJIGA IZLASKA 14
14:30–31 MoÏete dati uãenicima da nacrtaju slike
o tome kako se moç Gospodinova pokazuje u zapisima u Izlasku 1–14. Slike mogu da posloÏe redoslijedom kojim su se doga∂aji odvijali. Usporedite to ‰to
je Gospodin uãinio kako bi izbavio djecu Izraela iz
Egipta s time ‰to je Krist uãinio kako bi nas izbavio
od grijeha i smrti ovoga svijeta (u 2 Nefiju 9:8–24).
KNJIGA IZLASKA 6
6:1–3 Srodni stihovi: NIS 110:1–4 (poglavlje
»Gospodin« na 14. stranici Priruãnika).
6:1–13 Neka uãenici proãitaju Izlazak 5:22–23
i 6:1–13. Neka porazgovaraju o pitanjima i problemima o kojima je Mojsije razgovarao s Gospodinom.
Popi‰ite odgovore i obeçanja koja je Gospodin dao.
Usporedite naãin na koji je Gospodin poduãavao
Mojsija s naãinom na koji katkada poduãava nas.
8. TJEDAN
KNJIGA IZLASKA 15–31
VAŽNIJA NAČELA EVANÐELJA
KNJIGA IZLASKA 7
1. Isus Krist je »Ïiva voda«. On moÏe uzeti gorku
vodu i uãiniti je slatkom, iscjeljujuçi nas duhovno
(u Izlasku 15:22–27; tako∂er Ivan 4:10–14; 7:37;
NIS 63:23).
7:3–13 Proãitajte Izlazak 4:1–9, 29–31; 7:13–13.
Raspravite o tome za‰to Gospodin daje znakove i ãini
ãudesa (u Marku 16:17–20, Helamanu 16:4–5; NIS
63:7–12).
2. Upravo kao ‰to je Gospodin djecu Izraela hranio
manom i prepelicama, on je »kruh Ïivota« koji çe
duhovno nahraniti sve one koji mu pri∂u (u
Izlasku 16:1–21; tako∂er i Ivan 6:48–51; Alma
5:33–34).
KNJIGA IZLASKA 7–12
Recite uãenicima neka naprave tablicu koja prikazuje
sva zla, kako je pojedino zlo djelovalo na Egipçane
31
PRIJEDLOZI ZA PODUâAVANJE O STAROME ZAVJETU
napale Egipçane ne bi napale i njih. Nabrojite ‰to sve
mi moÏemo izbjeçi budemo li ãinili isto ono ‰to je bilo
reãeno djeci Izraela da ãine. Proãitajte Mosiju 16:7–8;
Almu 7:10–13; 36:17–21 i porazgovarajte o naãinima
na koje Isus Krist moÏe izvuçi »gorãinu« iz na‰ih
Ïivota.
3. Knjiga Izlaska o crkvenim vo∂ama govori sljedeçe:
a) Proroci pred narodom stoje na mjestu
Gospodina. Oni slijede nadahnut savjet i pozivaju druge da im pomognu u djelu (u Izlasku
18:13–26; tako∂er i Izlazak 4:16; Brojevi 11:14,
16–17, 24–25; Mosija 18:18).
b) Crkveni vo∂e nose veliku odgovornost i potrebna
im je na‰a podr‰ka i snaga (u Izlasku 17:8–13;
tako∂er i NIS 107:22).
KNJIGA IZLASKA 16
Za‰to je Gospodin poslao »kruh s neba« (u Izlasku
16:4.)? Neka uãenici objasne kako su stvari koje su
djeca Izraela ãinila da dobiju manu mogle dokazati
hoçe li ili neçe slijediti BoÏji zakon. Proãitajte tako∂er
Ivana 6:31–35, 48–51. Raspravite o tome kako je mana
(kruh) poput Isusa Krista i kako smo mi poput djece
Izraela.
c) Ljudi koji govore protiv Gospodinovih slugu ili
se Ïale na njih zapravo govore protiv Gospodina
(u Izlasku 16:2–8; 17:1–7; tako∂er i 1 Samuel
8:6–7; NIS 1:38).
4. Mi se moramo pripremiti za sklapanje saveza i biti
poslu‰ni kako bismo od Boga primili blagoslove.
Ljudima koji nisu dostojni nije dopu‰teno uçi
u njegovu nazoãnost (u Izlasku 19:3–24; tako∂er
i 3 Nefi 27:19; 78:7; 84:21–25).
KNJIGA IZLASKA 17
17:1–7 Neka uãenici kaÏu ‰to misle za‰to su djeca
Izraelova mrmljala. Raspravite o tome kako moÏemo
razviti vjeru tako da ne mrmljamo kada nam je ne‰to
te‰ko (u 2 Nefiju 2:16–20; NIS 11:11–14, 18).
5. Sve zakone i zapovijedi Gospodin daje za na‰e
dobro jer nas uãe da volimo Boga i druge ljude
(u Izlasku 20:1–17; 21–23; tako∂er i Marko
12:28–34).
17:8–13 Upitajte uãenike ‰to su Aron i Hur uãinili da
pomognu u borbi Izraelaca protiv naroda Amaleka.
Nabrojite i porazgovarajte o tome ‰to sve mi moÏemo
uãiniti kako bismo podrÏali na‰e crkvene vo∂e danas.
6. BoÏje su rijeãi zapisane kako bismo ih mi mogli
ãitati, pamtiti, poduãavati o njima i slijediti ih
(u Izlasku 24:3–4, 7, 12; tako∂er Mosija 1:2–4;
Mojsije 6:4–6).
KNJIGA IZLASKA 18
18:1 U JS-P pi‰e da je Jitro bio midjanski »veliki
sveçenik«. Srodni stihovi: NIS 84:6–16.
7. Gospodin Ïeli da se Ïrtvujemo za sveti cilj. Ako
dajemo nevoljna srca, to se ne ubraja u pravednost.
No ako dajemo voljno, Gospodin obeçaje da çe biti
s nama (u Izlasku 25:1–8; tako∂er Moroni 7:6–8;
NIS 97:10–12).
18:13–26 Neka uãenici rasprave o tome za‰to ono ‰to
je Mojsije uãinio nije »bilo dobro« (nije bilo mudro).
Raspravite o tome kako je je Jitrov »savjet« blagoslovio Mojsija, »ljude sposobne« i narod.
8. Svrha ·atora sastanka (i hrama) jest poduãiti nas
o Nebeskome Ocu i o Njegovu Sinu Isusu Kristu te
nas kroz hramske saveze dovesti bliÏe k njima
(u Izlazak 25:9–30:38).
KNJIGA IZLASKA 19
19:3–13 Upitajte uãenike ‰to su ljudi morali uãiniti
kako bi se pripremili za »susret s Bogom« i postali
»narod svet« (u Ponovljenom zakonu 7:6–11; Titu
2:11–14; NIS 93:1). Porazgovarajte o tome kako mi
danas moÏemo ãuti BoÏji glas (u NIS 1:38; 8:2–3;
18:33–36).
9. Duh BoÏji moÏe vjernima pomoçi da budu djelotvorniji u sluÏenju Bogu (u Izlasku 31;1–11; tako∂er
i 1 Nefi 18:1–4; NIS 109:4–5).
PRIJEDLOZI ZA PODUČAVANJE O KNJIZI
IZLASKA 15–31
KNJIGA IZLASKA 20
20:1–17 Pomognite uãenicima nauãiti napamet Deset
zapovijedi zabiljeÏenih u Izlasku 20:3–4, 7–8, 12– 17.
Upitajte uãenike za‰to je Deset zapovijedi potrebno
svijetu danas.
KNJIGA IZLASKA 15
15:22–27 Usporedite ‰to su ljudi uãinili kad je voda
bila gorka s onim ‰to je uãinio Mojsije. Nabrojite ‰to
su djeca Izraelova morala uãiniti kako bolesti koje su
32
PRIJEDLOZI ZA PODUâAVANJE O STAROME ZAVJETU
KNJIGA IZLASKA 21–23
20:1–6 Srodni stihovi: Marko 12:28–34. Predsjednik
Ezra Taft Benson, predsjednik Crkve, je rekao: »Za‰to
je Bog prvu zapovijed stavio na prvo mjesto? Zato jer
je znao da çemo, budemo li Ga uistinu ljubili, Ïeljeti
slijediti i sve ostale Njegove zapovijedi . . .
Odredite skupine uãenika koje çe prouãiti Izlazak
21:12–27; 22:1–15; 23:1–13 i ispriãati ‰to ovi stihovi
govore o tome kako su djeca Izraela trebala obdrÏavati Deset zapovijedi.
Kada Boga stavimo na prvo mjesto, sve ostalo samo
po sebi dolazi na pravo mjesto ili ispada iz na‰eg
Ïivota.«22 Upitajte uãenike ‰to ljudi danas stavljaju
ispred Boga. Proãitajte tako∂er 2 Nefija 9:30.
KNJIGA IZLASKA 23
23:14–17 Proãitajte Izlazak 23:14–17. Neka uãenici
ispriãaju ‰to ãine tijekom godine ‰to im pomaÏe spominjati se Gospodina i onoga ‰to je za njih uãinio.
20:3–17 (stihovna okosnica) Odredite skupine uãenika koje çe prouãiti Izlazak 20:3–17 i uãiniti sljedeçe:
(1.) odrediti koje se zapovijedi odnose na na‰ odnos
s Bogom, a koje na na‰ odnos s drugim ljudima;
(2.) svaku zapovijed napisati vlastitim rijeãima
i (3.) izabrati jednu zapovijed i dati kratki prikaz
o tome kako bi svijet bio drugaãiji kada bi je se svi
pridrÏavali.
KNJIGA IZLASKA 24
24:1–8 Neka uãenici kaÏu ‰to su obeçala ili kakve su
saveze sklopila djeca Izraelova. Porazgovarajte
o savezima koje mi danas sklapamo s Gospodinom
(u Mosiji 18:10; NIS 20:75–79).
24:9–11 Srodni stihovi: Ezekiel 1:26–28; Otkrivenje
1:12–16; NIS 110:1–4.
20:7–17 Neka uãenici podijeljeni u skupine prouãe
niÏe navedene zapise iz Svetih pisama i izvjeste
(1) kako moÏemo bolje slu‰ati te zapovijedi, (2) o blagoslovima koji su obeçani onima koji slu‰aju i (3) ‰to
se moÏe dogoditi kada ne slu‰amo (tablica u poglavlju
»Crtanje« na 9. stranici Priruãnika).
KNJIGA IZLASKA 25
25:1–9 PokaÏite uãenicima sliku ·atora sastanka
i onoga ‰to se u njemu nalazilo (»·ator sastanka
i hram« na 15. stranici Priruãnika). Upitajte ih gdje su
djeca Izraelova nabavila sve ‰to je bilo potrebno za
podizanje ·atora sastanka (u Postanku 15:13–14;
Izlasku 12:35–36). Proãitajte tako∂er Nauk i saveze
64:34; 97:8. Upitajte uãenike kako moÏemo »od srca«
(Izlazak 25:2) slu‰ati Boga. Objasnite uãenicima da je
Gospodinovo »Sveti‰te« (·ator sastanka) bilo sliãno
dana‰njim hramovima u Crkvi. Kakve osjeçaje trebamo imati prema hramovima i drugim gra∂evinama
posveçenim Gospodinu te kako se u njima trebamo
pona‰ati? Srodni stihovi: NIS 97:10–17.
• Izlazak 20:7; EfeÏanima 4:29–30; Nauk i savezi
63:61–64
• Izlazak 20:8–11; Izaija 58:13–14; Matej 12:10–12;
Nauk i savezi 59:9–19
• Izlazak 20:12; Mudre izreke 17:25; 1 Nefi 18:17–18;
Alma 56:47–48
• Izlazak 20:13; 1 Ivanova 3:15; Nauk i savezi
42:18–19, 59:6
• Izlazak 20:14; 1 Korinçanima 6:15–20;
Alma 39:3–5; Nauk i savezi 42:22–26
25:10–40 Neka uãenici izraãunaju koliko je velik bio
Kovãeg. (Jedan lakat je otprilike ãetrdeset i pet centimetara.) ·to je Bog rekao ‰to çe se doga∂ati »iznad
Pomirili‰ta« (u Izlasku 25:22)? Objasnite da prineseni
kruh predstavlja kruh koji je postavljen u Gospodinovoj nazoãnosti (u Biblijskom rjeãniku, Bible Dictionary).
Objasnite da se u svijeçnjaku nisu nalazile svijeçe,
veç ãisto maslinovo ulje (u Izlasku 27:20). Upitajte
uãenike ‰to misle kako su stvari, ‰to su se nalazile
u ·atoru sastanka, mogle ovo mjesto uãiniti jo‰
svetijim.
• Izlazak 20:15; 2 Nefi 28:11–13; Alma 23:3
• Izlazak 20:16; 1 Ivanova 2:4; 4:20; 2 Nefi 9:34;
Nauk i savezi 10:22–28
• Izlazak 20:17; Luka 12:15–21; 1 Timoteju 6:7–11;
Nauk i savezi 56:16–19
20:18–21 Proãitajte Izlazak 19:16–25; 30:18–21; Nauk
i saveze 84:19–25. Upitajte uãenike za‰to su se svi
»tresli. . . i stajali podalje« (Izlazak 20:18). Raspravite
o tome kako se danas ljudi mogu odmaçi od Boga
(u Mosiji 2:36–37; NIS 84:49–53). Porazgovarajte
o tome kako moÏemo priçi bliÏe Bogu. Proãitajte ili
otpjevajte crkvenu pjesmu Nearer, My God, to Thee
(Hymns, br. 100).
KNJIGA IZLASKA 28
28:1 Srodni stihovi: Hebrejima 5:1, 4; 5. ãlanak vjere.
33
PRIJEDLOZI ZA PODUâAVANJE O STAROME ZAVJETU
KNJIGA IZLASKA 29
PRIJEDLOZI ZA PODUČAVANJE O KNJIZI IZLASKA
32–40 I LEVITSKOME ZAKONIKU 1–10
Proãitajte Izlazak 29:1–7, 18, 35–37, 43–46 i raspravite
o tome ‰to su Aron i njegovi sinovi morali uãiniti prije
nego bi u‰li »da vr‰e sluÏbu u Sveti‰tu« (Izlazak
29:30). ·to mi trebamo uãiniti da bismo se pripremili
prije kr‰tenja, odlaska na sakramentalni sastanak
ili odlaska u hram? Porazgovarajte o tome ‰to je simboliziralo prino‰enje (Ïrtvovanje) Ïivotinja (u Almi
34:13–14).
KNJIGA IZLASKA 32
32:1–9 Neka uãenici kaÏu ‰to misle za‰to je narod
rekao: »Napravi nam boga« (Izlazak 32:1) i »Ovo je
tvoj bog, Izraele« (4. stih). Porazgovarajte o stvarima
kojima ljudi posveçuju vrijeme i pozornost umjesto
da ‰tuju Boga. Objasnite za‰to to ãine (u Helamanu
12:1–6). Starje‰ina Spencer W. Kimball, tada ãlan
Zbora dvanaestorice apostola, rekao je da »bogovi«
kojima se neki ljudi danas klanjaju »nemaju uvijek
oblik zlatnog teleta . . . To su kuçe, posjedi, raãuni
u banci, dokolica. To su jahte, automobili i rasko‰. To
su bombe, brodovi i naoruÏanje.«23 Zamolite uãenike
neka napamet ponove zapis iz Izlaska 20:3–4.
KNJIGA IZLASKA 31
31:12–17 Srodni stihovi: Izlazak 20:8–11.
9. TJEDAN
KNJIGA IZLASKA 32–40,
LEVITSKI ZAKONIK 1–10
32:14 U Knjizi Izlaska 32:14 u prijevodu Josepha
Smitha Gospodin je izjavio da çe ljude, ako se obrate
od zla koje su poãinili, saãuvati i od njih odvratiti svoj
gnjev i ljutnju, no od Mojsija çe zahtijevati da sudi
svima koji se neçe pokajati i obratiti od zla. Porazgovorajte o tome ‰to moÏemo doznati iz ovog prijevoda.
VAŽNIJA NAČELA EVANÐELJA
1. Nikada ne smijemo slijediti druge u njihovoj neposlu‰nosti, ãak i ako smo jedini koji se odluãimo za
ispravno. Umjesto toga, u svom Ïivotu na prvo
mjesto moramo postaviti Gospodina, jer se oni koji
ga odbacuju ãesto okreçu k laÏnim bogovima, teÏeçi za stvarima svijeta (u Izlasku 32:1–9; 34:11–17;
tako∂er i Izlazak 23:2; Jo‰ua 24:15; Matej 6:24, 33).
32:26 ·to su sinovi Levijevi uãinili kako bi pokazali
da su na Gospodinovoj strani? Kako mi danas
moÏemo pokazati da smo na Gospodinovoj strani?
Proãitajte ili otpjevajte pjesmu Who’s on the Lord’s
Side? (Hymns, br. 260).
2. Zbog toga ‰to su djeca Izraelova bila neposlu‰na,
Gospodin im je oduzeo vi‰i zakon Evan∂elja i dao
im zakon Mojsijev (u Izlasku 32:15–35; 34:1–4,
27–28; tako∂er i Mosija 13:29–32; NIS 84:23–27).
32:26–28 Srodni stihovi: Izlazak 22:20; 32:8.
3. Mi s Gospodinom skalpamo saveze. Obeçajemo
mu da çemo ga slijediti, a on nama obeçaje da çe
nas blagosloviti ako budemo poslu‰ni (u Izlasku
34:10; 27–28; tako∂er i Postanak 17:1–9; Mosija
18:8–10; NIS 132:4–7).
KNJIGA IZLASKA 33
33:11 (stihovna okosnica) Recite uãenicima neka
zamisle da gledaju Gospodina licem u lice. Proãitajte
Izlazak 33:11. Neka uãenici kaÏu imena drugih ljudi iz
Svetih pisama koji su vidjeli Boga (u Postanku 32:30;
Izlasku 24:9–11; 1 Kraljevima 11:9; Izaiji 6:5; Djelima
7:55–56; 2 Nefiju 11:2–3; Eteru 3:13; Joseph Smith –
Povijest 2:17). Raspravite o tome ‰to ovi zapisi govore
o Bogu.
4. Mi ne moÏemo istinski sluÏiti Bogu ako nemamo
voljna srca (u Izlasku 35:5, 20–35; 36:1–8; 39:32,
42–43; Levitski zakonik 1:3; tako∂er i 1 Ljetopisi
28:9; Moroni 7:6–8; NIS 64:34).
5. Da bi se istinski obratio, ãovjek mora iskusiti
istinsko Ïaljenje, priznati svoje grijehe i ispraviti ili
nadoknaditi lo‰e koje je uãinio (u Levitskome zakoniku 1:1–4; 5:5; 6:4–7; tako∂er i Izaija 1:16–19).
33:20–23 Recite uãenicima da je prijevod Josepha
Smitha zapisa u Izlasku 33:20 promijenjen tako da
glasi da nitko me∂u djecom Izraela nije u to vrijeme
mogao vidjeti Boga i Ïivjeti jer su svi bili krajnje
grje‰ni (u JST, Exodus 33:20). Objasnite da je prema
prijevodu Josepha Smitha zadnjega dijela Izlaska
33:23, Gospodin rekao da se njegovo lice neçe vidjeti
kao u drugim vremenima jer se jako ljutio na Izrael
(u JST Izlazak 33:23). Raspravite o tome kome je dozvoljeno vidjeti Boga (u Mateju 5:8; NIS 88:67–68; 93:1).
6. U razliãita vremena Gospodin daje zapovijedi
o tome ‰to njegova djeca smiju i ‰to ne smiju
unositi u svoja tijela. On ne navodi sve razloge, no
poslu‰nima obeçaje tjelesne i duhovne blagoslove
(u Levitskome zakoniku 3:17; 7:22–27; 10:9–10;
tako∂er Levitski zakonik 11; NIS 89:5–21).
34
PRIJEDLOZI ZA PODUâAVANJE O STAROME ZAVJETU
KNJIGA IZLASKA 34
LEVITSKI ZAKONIK 2–6
34:1 Ponovite ‰to se dogodilo s prvim »kamenim stolovima« (u Izlasku 24:12; 32:15–19). Prijevod Josepha
Smitha zadnjega dijela zapisa u Islasku 34:1 biljeÏi da
Gospodin kaÏe da çe rijeãi zakona zapisati na druge
kamene stolove, no one neçe biti jednake rijeãima
zapisanim na prvim kamenovima. Gospodin je rekao
da çe uzeti sveçeni‰tvo od Izraelaca, stoga njegov sveti
red i uredbe neçe biti ljudima dostupni u to doba.
Proãitajte Mosiju 13:29–30; Almu 34:13–14 i Nauk
i saveze 84:19–27 i porazgovarajte o tome kako se
zakon zapisan na drugim ploãama razlikuje od
zakona na prvim ploãama.
Ove se Ïrtve danas vi‰e ne traÏe od ãlanova Crkve.
Me∂utim, naãelo kojem se poduãavalo Ïrtvom jo‰ je
istinito i mora biti dijelom na‰eg Ïivota ako Ïelimo
pred Bogom biti ispravni. Proãitajte 3 Nefija 9:19–20
i raspravite o tome ‰to Gospodin od nas danas oãekuje
i ‰to uãenici misle kako se to moÏe uãiniti.
LEVITSKI ZAKONIK 9–10
Usporedite ono ‰to je Gospodin uãinio nakon ‰to je
Aron prinio Ïrtve (u Levitskome zakoniku 9:22–24)
s onim ‰to je uãinio nakon ‰to su Nadab i Abihu prinijeli »neposveçenu vatru« (Levitski zakonik 10:1–2).
Raspravite o tome ‰to uãenici mogu prinijeti
Gospodinu ‰to mu je prihvatljivo (u Rimljanima
12:1–2; Hebrejima 13:15–16; 3 Nefiju 9:19–20).
34:8–27 Starje‰ina Carlos E. Asay, ãlan Sedamdesetorice, rekao je: »Savez u evan∂elju sveti je ugovor.
›Bog u svojoj dobroti utvr∂uje uvjete koje ãovjek prihvaça‹ (Biblijski rjeãnik, Bible Dictionary: Covenant)«24
Raspravite o tome ‰to se Gospodin obvezao uãiniti za
ljude i ‰to je njima zapovjedio ãiniti.
10. TJEDAN
34:14 Recite uãenicima da prijevod Josepha Smitha
zapisa u Izlasku 34:14 kaÏe da je Gospodin, ãije je
ime Jahve, Bog ljubomoran. Proãitajte Izlazak 20:1–6;
Nahuma 1:2 i Mosiju 11:22–23 i pitajte uãenike ‰to
misle ‰to znaãi da je Gospodin »ljubomoran Bog«.
LEVITSKI ZAKONIK 11–27,
KNJIGA BROJEVA 1–15
VAŽNIJA NAČELA EVANÐELJA
1. Buduçi da postoje sliãnosti izme∂u bolesti tijela
i bolesti duha, Gospodin svoju djecu nastoji poduãiti naãelima Evan∂elja koristeçi se primjerima
tijela. Obratite pozornost na to kako nas oãi‰çenje
gubavaca i Ïrtvovanje za grijehe poduãava o grijehu
i obraçenju u na‰im Ïivotima:
KNJIGA IZLASKA 35–36
Recite uãenicima da je u Izlasku 25–30 Gospodin
rekao Mojsiju kako da napravi ·ator sastanka i sve
u njemu kao i posebnu odjeçu koju su Aron i njegovi
sinovi trebali nositi. U Izlasku 35–40 ãitamo da su
Mojsije i njegov narod to uãinili. Ponovite Izlazak
25:1–9. Neka uãenici u Izlasku 35:4–35 i 36:1–7
oznaãe izraze plemenito srce, vje‰ti, i koje je srce vuklo.
Neka rasprave o tome ‰to nam ova priãa govori o ãinjenju neãega za Gospodina (u NIS 64:33–34).
a) Sveçenik je, predstavljajuçi Gospodina, obavio
ãi‰çenje od gube, ‰to predstavlja Gospodina
koji ãisti gre‰nike (u Levitskome zakoniku
13:2, 17, 54; 14:2–20, 24–29, 34–53; tako∂er
i 1 Ivanova 1:7).
b) Gubavac je bio izdvojen od ostalih i ta izdvojenost predstavlja grijeh koji nas odvaja od
Gospodina (u Levitskome zakoniku 13:3–5,
21, 26, 31, 33; Brojevima 5:2–4; tako∂er i Alma
36:30; Mojsije 6:49).
KNJIGA IZLASKA 36–40
Neka uãenici nacrtaju ·ator sastanka i stvari koje su
se u njemu nalazile (»Crtanje«, 9. stranica Priruãnika).
Raspravite ‰to nam ·ator sastanka i stvari koje su se
u njemu nalazile govore o Kristu i o tome kako se
moÏemo vratiti u nazoãnost na‰ega Nebeskoga Oca.
c) Gubavac je bio opran do ãista i to predstavlja
grje‰nike koji moraju biti oãi‰çeni od svojih
grijeha (u Levitskome zakoniku 14:7–9; tako∂er
i Alma 7:14).
d) Gubavac je obrijao svu kosu i ponovo se pojavio
poput novoro∂enãeta. Grje‰nici moraju biti
»ponovo ro∂eni« i postati ãisti poput sasvim
male djece (u Levitskome zakoniku 14:8–9;
tako∂er i Mosija 3:19).
LEVITSKI ZAKONIK 1:8–9
Glava predstavlja na‰e misli. Noge predstavljaju na‰
hod, odnosno smjer u kojem idemo. »Drobina« predstavlja na‰e osjeçaje, Ïelje i pobude. »Loj« predstavlja
na‰u snagu i zdravlje. Znajuçi sve ovo, ‰to mislite ‰to
simboliziraju doga∂aji zabiljeÏeni u 8. i 9. stihu
(tako∂er Omni 1:28; NIS 59:5)?
35
PRIJEDLOZI ZA PODUâAVANJE O STAROME ZAVJETU
e) Gospodinu je kao Ïrtva prino‰eno prvoro∂eno
mu‰ko janje bez ikakve mane ili nesavr‰enosti.
Krist, koji je bio prvoro∂eni Sin Boga i Jaganjac
bez grijeha, Ïrtvovao se za grje‰nike (u Levitskome zakoniku 14:10– 13; tako∂er i Ivan 1:29;
NIS 93:21).
PRIJEDLOZI ZA PODUČAVANJE O LEVITSKOME
ZAKONIKU 11–27 I KNJIZI BROJEVA 1–15
LEVITSKI ZAKONIK 11
11:1–31 Neka uãenici prona∂u ‰to je Gospodin rekao
djeci Izraela da smiju i da ne smiju jesti. Raspravite
o tome ‰to je Gospodin zapovijedio i zabranio jesti
nama u na‰e doba (u NIS 89:5–17). Za‰to Gospodin
Ïeli da njegov narod neke stvari jede, a neke ne?
(u Levitskome zakoniku 11:43–47; 1 Korinçanima
6:19–20; NIS 89:1–4, 18–21.)
f) Krvlju bi se poprskalo uho–simbol sluha,
ruka–simbol djelovanja i stopalo–simbol
hodanja. Grje‰nici koji se obraçaju moraju ãuti
Gospodina, ãiniti dobro i hodati putovima pravednosti (u Levitskome zakoniku 14:14; tako∂er
i NIS 11:12).
LEVITSKI ZAKONIK 13–14
g) Jarac koji se nazivao Azazel (Ïrtveni jarac) odnio
je grijehe ljudi, upravo kao ‰to Isus Krist uzima
na‰e grijehe (u Levitskome zakoniku 16:7–10,
21–22; tako∂er i Alma 5:48).
Recite uãenicima da je guba stra‰na bolest. Proãitajte
Marka 1:40–44. Na koji je naãin ono ‰to je gubavac
morao uãiniti (u Levitskome zakoniku 13:44–46)
sliãno onome ‰to mi moramo uãiniti prije nego nam
grijesi mogu biti opro‰teni? Na koji je naãin ne‰to od
onoga ‰to su sveçenici uãinili za gubavca koji je bio
iscijeljen (u Levitskome zakoniku 14:1–32) sliãno
onome ‰to Krist ãini kako bi nam pomogao oãistiti se
od grijeha?
h) Krv Ïrtava predstavljala je prolijevanje Kristove
krvi kojom se plaçaju grijesi cijeloga ãovjeãanstva (u Levitskome zakoniku 16:14–19, 30; 17:11;
tako∂er i NIS 76:69).
i) Grje‰nici moraju priznati svoje grijehe i nadoknaditi ‰to su lo‰e uãinili (u Brojevima 5:6–7;
tako∂er i Mosija 27:35; NIS 58:43).
LEVITSKI ZAKONIK 16
16:7–30 Proãitajte Levitski zakonik 16:7–10, 15–16,
21–22 , 30 i porazgovarajte o tome ‰to je Gospodin
rekao Aronu da uãini s dva jarca. Upitajte uãenike
kako primjer jaraca i onoga ‰to im se dogodilo govori
o pomirenju Isusa Krista (u 1 Ivanovoj 1:7; Almi
7:10–13).
2. Gospodin zapovjeda da spolnih odnosa smije biti
samo izme∂u muÏa i Ïene. On zabranjuje incest
(spolne odnose me∂u bliskim ro∂acima; u Levitskome zakoniku 18:6–17; 20:17, 19–20), homoseksualnost (spolne veze me∂u pripadnicima istoga
spola; u Levitskome zakoniku 18:22; 20:13) i druge
spolne nastranosti (u Levitskome zakoniku 18:20,
23; 19:29; 20:10–12, 14–16, 21; tako∂er i Postanak
1:27–28; NIS 42:22– 26).
LEVITSKI ZAKONIK 18–20
Proãitajte Nauk i saveze 59:1–8 i raspravite o tome
kako çe nas blagosloviti obdrÏavanje Gospodinovih
zapovijedi.
3. Gospodin nam zapovjeda da volimo druge ljude te
da im pomaÏemo, gdje misli na roditelje, siroma‰ne,
bliÏnje, starije ljude i strance (u Levitskome zakoniku 19:3, :9–10, 16–18, 32–34).
LEVITSKI ZAKONIK 19
19:18 (stihovna okosnica) Neka svaki uãenik napravi
popis osoba s kojima Ïivi i nekih ljudi koji Ïive u blizini. Proãitajte Levitski zakonik 19:18. Neka uãenici
razmisle o nekim osobama sa svojih popisa. Raspravite o tome kako uãenici mogu vi‰e voljeti te osobe.
4. Zapovje∂eno nam je da se u svim svojim odnosima
s drugim ljudima koristimo pravednim sudom
i po‰tenjem (u Levitskome zakoniku 19:11, 13–16,
35–36; 25:14–17, 35–37).
5. Gospodin nam je u svim vidovima na‰eg Ïivota
obeçao brojne blagoslove ako ga slu‰amo. Ako ga
ne slu‰amo, snosit çemo posljedice (u Levitskome
zakoniku 26:3–39; tako∂er i Ponovljeni zakon 28).
LEVITSKI ZAKONIK 25
Neka uãenici prouãe Levitski zakonik 25:1–2, 8–17,
25–34, 47–55 te neka izvjeste ‰to su doznali o jubileju. Godine 1980., na sto pedesetu godi‰njicu Crkve
Isusa Krista Svetaca posljednjih dana, starje‰ina
Gordon B. Hinckley, tada ãlan Zbora dvanaestorice
6. Gospodin od nas oãekuje da imamo vjere u nj te
da ga slijedimo ne Ïaleçi se (u Brojevima 11:1–23,
31– 34; 12:1–15; 13:1–3, 26–33; 14:1–12, 22–39).
36
PRIJEDLOZI ZA PODUâAVANJE O STAROME ZAVJETU
apostola, rekao je da se u duhu jubileja »prema onima
za koje moÏda mislimo da su se prema nama krivo
ponijeli trebamo odnositi s duhom opra‰tanja i stavom
ljubavi i suosjeçanja.«25 Neka uãenici daju primjere
toga kako u svom Ïivotu mogu imati takav duh jubileja.
KNJIGA BROJEVA 9
LEVITSKI ZAKONIK 26
KNJIGA BROJEVA 10
26:3–39 Neka uãenici u 3. i 14. stihu 26. glave Levitskog zakonika obiljeÏe rijeãi li i ako te neka usporede
‰to çe se dogoditi s djecom Izraela budu li slu‰ala
Gospodina s onime ‰to çe im se dogoditi ako ga ne
budu slu‰ala. Upitajte uãenike ‰to misle za‰to neki
ljudi odluãe biti zli (u Helamanu 12:1–6; »Crtanje« na
9. stranici Priruãnika).
10:11–13, 33–36 Dok prouãavate ostatak Knjige Brojeva, koristite se zemljovidom Egipta i Izraela (»Zemlje Staroga zavjeta« na 17. stranici Priruãnika) kako
biste uãenicima pokazali kuda su u pustinji putovala
djeca Izraela.
9:15–23 Neka uãenici kaÏu ‰to misle ‰to su djeca
Izraela mogla nauãiti iz toga ‰to ih je oblak vodio kroz
pustinju. Raspravite o tome ‰to Gospodin ãini kako bi
nas vodio u na‰em Ïivotu. Proãitajte ili otpjevajte
crkvenu pjesmu Redeemer of Izrael (Hymns, br. 6).
KNJIGA BROJEVA 11
11:4–35 Odredite uãenike koji çe ãitati rijeãi pripovjedaãa, Mojsija, Gospodina, mladiça i Jo‰ue. Neka
ostatak razreda ãita rijeãi naroda zabiljeÏene u zapisu
u Brojevima 11:4–6. Neka uãenici kaÏu ‰to su iz ove
priãe doznali o Gospodinu, Mojsiju, djeci Izraela,
Eldadu, Medadu i Jo‰ui.
KNJIGA BROJEVA 1–2
Recite uãenicima da je u Knjizi Brojeva 1–2 Gospodin
zapovjedio Mojsiju neka prebroji djecu Izraela
i uspostavi red kojim çe putovati i naãin na koji çe
taborovati.
11:10–17, 24–29 Neka uãenici proãitaju Brojeve
11:10–17, 24–19 i porazgovaraju o tome ‰to je Gospodin
uãinio za Mojsija i »sedamdeset muÏeva«. Raspravite o tome kako Mojsijeva Ïelja za »narod Jahvin«
(29. stih) moÏe blagosloviti nas i na‰e crkvene vo∂e
(u Almi 5:45–47). Starje‰ina Boyd K. Packer, tada ãlan
Zbora dvanaestorice apostola, je rekao: »Njegov izvor
[izvor nadahnuça i objave] moramo imati pohranjen
u svakom domu, a ne samo u biskupovu uredu.«26
KNJIGA BROJEVA 3–4
Proãitajte Brojeve 3:5–12, 25–26, 30–31, 36–38;
4:5–16. Raspravite o tome ‰to je Gospodin zapovijedio
sveçenicima i Levitima. Proãitajte Nauk i saveze
20:46–60, 107:85–88 i raspravite o tome ‰to su obna‰atelji Aronova sveçeni‰tva danas pozvani ãiniti.
Neka vam obna‰atelji Aronova sveçeni‰tva ispriãaju
kakav stav i osjeçaje imaju prema sluÏenju
u sveçeni‰tvu.
KNJIGA BROJEVA 12
KNJIGA BROJEVA 5
Raspravite o tome ‰to radi Gospodinov prorok (u Ezekielu 33:7–9; Amosu 3:7; NIS 21:1–5; 107:91–92).
Neka uãenici rasprave o tome za‰to je ono ‰to su
Mirjam i Aron uãinili bilo lo‰e.
5:6–7 Proãitajte tako∂er Brojeve 22:1–15. Raspravite
o tome za‰to je »nadoknada« (vraçanje ili obnavljanje
izgubljenoga ili uni‰tenoga) vaÏan dio obraçenja.
KNJIGA BROJEVA 6
KNJIGA BROJEVA 13–14
6:1–21 Nabrojite koje su stvari obeçali uãiniti oni koji
su poloÏili »nazarejski zavjet«. Porazgovarajte o ovim
obeçanjima i usporedite to ‰to se od Nazarejaca
traÏilo s onime ‰to se traÏi od punovremenih misionara. Upitajte uãenike koja obeçanja daju oni koji se
»posvete Jahvi« (Brojevi 6:2) i za‰to (u Mateju 5:14–16;
2 Korinçanima 6:14–17; 1 Petrovoj 2:9).
Ponovite Izlazak 33:1–3. Usporedite »ozlogla‰avanje«
desetorice (u Brojevima 13:26–29, 31–33) s pravednim
izvje‰tajem Jo‰ue i Kaleba (u Brojevima 13:30;
14:6–9). Proãitajte kako su se djeca Izraelova ponijela
kad su ãuli izvje‰taje dvanaestorice uhoda (u Brojevi
14:1–5, 10). Proãitajte i 1 Nefija 3:1–8. Neka uãenici
daju primjere toga ‰to mogu ãiniti kako bi bili sliãniji
Jo‰ui, Kalebu i Nefiju.
6:22–27 Neka uãenici kaÏu kako se blagoslovi iz
Brojeva 6:22–27 ispunjavaju u njihovom Ïivotu.
37
PRIJEDLOZI ZA PODUâAVANJE O STAROME ZAVJETU
11. TJEDAN
kako je zami‰ljaju. Raspravite o tome kako je mjedena zmija ukazala Izraelu na Isusa Krista (u Ivanu
3:14–16; Almi 33:18–22; Helamanu 8:13–16).
KNJIGA BROJEVA 16–36
VAŽNIJA NAČELA EVANÐELJA
1. Oni koji se bune ili govore protiv crkvenih vo∂a
bune se protiv Boga i, ako se ne obrate, bit çe
prokleti (u Brojevima 16–17; 20:1–11, 13; 21:4–6;
tako∂er 3 Nefi 28:34; NIS 121:16–22).
KNJIGA BROJEVA 22
22–35 Mi ne znamo kako Bog omoguçava Ïivotinjama
da govore, no on kao Bog sigurno ima moç to uãiniti.
·to nam ova priãa govori o tome ‰to çe Bog uãiniti
budemo li i‰li krivim putem? Neka uãenici nabroje
neke naãine na koje nam Bog pomaÏe uvidjeti gre‰ke.
2. Kada obdrÏavamo saveze, Gospodin çe voditi na‰e
bitke i izbaviti nas od zla (u Brojevima 21:1–3,
21–25, 33–35).
3. Gospodinovi se blagoslovi ne mogu kupiti novcem,
veç oni dolaze u skladu s na‰om vjerom i poslu‰no‰çu (u Brojevima 22:2–20,36–24:13).
KNJIGA BROJEVA 26
26:1–4, 51–56. Porazgovarajte o tome za‰to je Mojsije
rebao »popis« svih mu‰karaca iz svakog plemena.
4. U posljednjim çe danima Krist i njegovi sljedbenici
pobijediti sve neprijatelje pravednosti (u Brojevima
24:14–24; tako∂er i 1 Nefi 22:14–19).
26:63–65 Srodni stihovi: Brojevi 14:26–33.
KNJIGA BROJEVA 27
5. Spolni je grijeh poput po‰asti koja donosti duhovnu
bolest i duhovnu smrt (u Brojevima 25:1–9).
27:15–23 Recite ‰to je sve Gospodin zapovjedio Mojsiju da uãini da »Jahvina zajednica ne bude kao stado
‰to nema pastira« (Brojevi 27:17). Neka uãenici kaÏu
ãega se sjeçaju o Jo‰ui (u Izlasku 17:8–13; 24:13; Brojevima 14:6–10). Raspravite o tome kako se danas vo∂e
u Crkvi pozivaju i izdvajaju (5. ãlanak vjere). Neka
uãenici uz Brojeve 27:18 upi‰u oznaku srodnog stiha
Nauk i savezi 50:17–22. Neka porazgovaraju o tome
za‰to crkveni vo∂e i ãlanovi moraju imati Duha.
PRIJEDLOZI ZA PODUČAVANJE
O KNJIZI BROJEVA 16–36
KNJIGA BROJEVA 16
Neka uãenici proãitaju Brojeve 16:1–5, 16–19, 23–25
i neka objasne za‰to su se pobunili Korah, Datan,
Abiram, On i 250 glavara. Porazgovarajte o tome ‰to
nam ova priãa govori o »pribliÏavanju« Gospodinu
(u Jakovu 1:7; Mosiji 4:11–12; Moroniju 10:30–32).
KNJIGA BROJEVA 31
Proãitajte Brojeve 25:6–9, 16–18; 31:1–17. Raspravite
o tome ‰to je Gospodin zatraÏio da djeca Izraelova
uãine kako bi se osvetili Midjanicima i za‰to. Proãitajte Brojeve 31:48–54 i raspravite o tome kako je
Gospodin blagoslovio izraelsku vojsku i ‰to su zapovjednici uãinili kako bi zahvalili Gospodinu. ·to mi
moÏemo uãiniti kako bismo pokazali Gospodinu da
smo zahvalni za primljene blagoslove?
KNJIGA BROJEVA 17
Kako je Gospodin pomogao djeci Izraela spoznati
koga je izabrao da ih vodi? Upitajte uãenike kako oni
mogu znati koga je Gospodin izabrao da nas vodi danas
(u Mateju 7:15–20; Hebrejima 5:1, 4; NIS 42:11– 12).
17:1–13 Neka uãenici ponove priãu o Mirjam i Aronu
zabiljeÏenu u Brojevima 12, o Korahu i ostalima
u Brojevima 16 te o vo∂ama dvanaest plemena
u Brojevima 17. Porazgovarajte o vaÏnosti podrÏavanja
crkvenih vo∂a.
KNJIGA BROJEVA 32
32:1–33 Upitajte uãenike koja su od dvanaest plemena Ïeljela zemlju istoãno od rijeke Jordan i za‰to
(u Brojevima 32:1–5, 33; »Zemlje djece Izraelove« na
17. stranici Priruãnika). Proãitajte Brojeve 32:6–7,
16–23. Porazgovarajte o tome za‰to je vaÏno odrÏavati
obeçanja koja smo dali Gospodinu i ljudima (u Galaçanima 6:7; NIS 97:8–9).
KNJIGA BROJEVA 20
20:2–13 Neka uãenici prouãe Brojeve 20:2–13; Ponovljeni zakon 1:37; 3:25–28; 32:48–52; Nauk i saveze
84:23–27. Raspravite o razlozima za‰to Mojsije nije
u‰ao u zemlju kanaansku.
KNJIGA BROJEVA 33
KNJIGA BROJEVA 21
33:50–56 Proãitajte Brojeve 33:50–56 zajedno s uãenicima i porazgovarajte o tome ‰to je Gospodin poduãio
21:4–9 Neka uãenici prona∂u za‰to je Bog poslao
»ljute zmije«. Neka nacrtaju »mjedenu zmiju« onako
38
PRIJEDLOZI ZA PODUâAVANJE O STAROME ZAVJETU
Ponovljeni zakon 1–3 u dijelove i odredite skupine
uãenika koji çe ove dijelove prouãiti i pronaçi ono ‰to
pokazuje da je Bog odrÏao savez koji je sklopio
s Abrahamom.
Izrael da ãini sa zlim utjecajima. Upitajte uãenike ‰to
mi trebamo uãiniti sa zlim utjecajima u svom Ïivotu
(u 2 Korinçanima 6:14–18; Almi 5:55–58).
KNJIGA BROJEVA 36
PONOVLJENI ZAKON 4–11, 28
Porazgovarajte o problemu kçeri Selofhada iznesenom
pred Mojsija u Brojevima 27:1–7 i o problemu ba‰tine
iznesenom pred Mojsija u Brojevima 36. ·to je
Gospodin rekao da se treba uãiniti kako bi se ti
problemi rije‰ili? Neka uãenici kaÏu ‰to im ove priãe
govore o Gospodinu.
12. TJEDAN
Neka uãenici podijeljeni u skupine odgovore na sljedeça pitanja sluÏeçi se ponu∂enim oznakama zapisa
iz Svetih pisama: Koje je blagoslove Mojsije obeçao
djeci Izraela budu li obdrÏavali zapovijedi (u Ponovljenome zakonu 7:12–15; 11:13–15, 22–25; 28:1–14)?
Koja je prokletstva Mojsije obeçao djeci Izraela ne
budu li obdrÏavali zapovijedi (u Ponovljenome zakonu 4:25–27; 28:15–68; »Crtanje« na 9. stranici
Priruãnika)? ·to je Mojsije Ïelio da djeca Izraela zapamte i za‰to? (u Ponovljenome zakonu 4:9, 23; 5:15;
6:10–12; 7:17–19; 8:11–18; 9:7, 24). Upitajte uãenike
‰to misle ‰to Gospodin Ïeli da mi pamtimo i ‰to ãini
kako bi nam pomogao da to ãinimo (u Helamanu 5:9, 12;
3 Nefiju 18:6–11).
PONOVLJENI ZAKON
VAŽNIJA NAČELA EVANÐELJA
1. Mojsije je prorekao da çe djeca Izraelova biti
raspr‰ena, ali i da çe biti skupljena u pravednosti
u posljednjim danima (u Ponovljenome zakonu
4:25–31, 30:1–10; tako∂er i 1 Nefi 10:12–14).
2. Rijeã i ljubav BoÏja trebaju stalno biti u na‰im
srcima, mislima, domovima i u svemu ‰to radimo.
Bude li tako, mi çemo napredovati (u Ponovljenome
zakonu 6:1–9; 10:12–22).
PONOVLJENI ZAKON 6
3. Brak s nevjernicima jest kr‰enje na‰eg evan∂eoskog
saveza i moÏe nas odvratiti od Boga (u Ponovljenome zakonu 7:1–6; tako∂er i 2 Korinçanima 6:14;
Alma 5:57).
PONOVLJENI ZAKON 7
6:5–7 Srodni stihovi: Levitski zakonik 19:18;
Matej 22:35–40.
7:3–4 (stihovna okosnica) Neka uãenici proãitaju
i oznaãe zapis u Ponovljenome zakonu 7:3–4. Tada
odredite skupine uãenika koje çe razgovarati o sluãaju
(ili ga odglumiti) kad suprug koji nije vjeran ãlan
Crkve i supruga koja jest vjerna ãlanica razgovaraju
o obiteljskoj molitvi, o svetkovanju ·abata, o plaçanju
desetine, o Rijeãi mudrosti ili o drugim temema koje
uãenici predloÏe. Porazgovarajte o tome za‰to je
vjenãanje s vjernim ãlanom Crkve vaÏno te o tome
kako se uãenici mogu pripremiti za sklapanje braka
u savezu.
4. Narodu Gospodinovu uvijek je bilo zapovijedano
da gradi hramove kao mjesta bogo‰tovanja i radovanja (u Ponovljenome zakonu 12:10–14, 26–28;
tako∂er i NIS 124:39–40).
5. Potrebitima trebamo davati dareÏljivo i od srca
(u Ponovljenome zakonu 15:7–11; 16:17; 24:19–21;
tako∂er i Mosija 4:16–27).
6. Îrtve silovanja nisu poãinile grijeh i nemaju se od
ãega obratiti (u Ponovljenome zakonu 22:25–27).
PONOVLJENI ZAKON 8
Recite ‰to je sve Gospodin uãinio kako bi pripremio
Izrael za ulazak u obeçanu zemlju. Usporedite to
s onime ‰to Gospodin ãini kako bi nas pripremio za
povratak u svoju nazoãnost.
PRIJEDLOZI ZA PODUČAVANJE O PONOVLJENOME
ZAKONU
U Ponovljenom su zakonu zabiljeÏene rijeãi koje je Mojsije
rekao djeci Izraela prije nego su u‰li u zemlju koju im je
Gospodin obeçao.
PONOVLJENI ZAKON 9
Neka uãenici proãitaju Ponovljeni zakon 9:1–6 i kaÏu
za‰to su djeca Izraela dobila zapovijed da istjeraju
i ubiju ljude koji su Ïivjeli u Zemlji kanaanskoj
(u Ponovljenome zakonu 12:29–32; 1 Nefiju 32–35).
PONOVLJENI ZAKON 1–3
Neka uãenici proãitaju Postanak 17:7–8 i ponove
o savezu koji je Bog sklopio s Abrahamom. Podijelite
39
PRIJEDLOZI ZA PODUâAVANJE O STAROME ZAVJETU
PONOVLJENI ZAKON 26
Neka uãenici proãitaju Ponovljeni zakon 7:6–9
i 9:7–29 i rasprave o tome za‰to djeca Izraela nisu bila
uni‰tena.
26:1–15 Porazgovarajte o tome ‰to je Mojsije zapovjedio ljudima da ãine i kaÏu kako bi Bogu iskazali svoju
zahvalnost (u Psalmima 100:3–5; Luki 17:11–18;
Mosiji 2:20–21; NIS 59:18–21).
PONOVLJENI ZAKON 10–11
Neka uãenici oznaãe zapis u Ponovljenome zakonu
10:12–13 i napi‰u ili vlastitim rijeãima kaÏu ‰to je
Gospodin »traÏio« od Izraela. Zatim neka prouãe
Ponovljeni zakon 10:12–22, 11:1–25 i prona∂u za‰to
su djeca Izraela trebala obdrÏavati zapovijedi. Proãitajte Nauk i saveze 64:34–35 i raspravite o tome ‰to
Gospodin od nas zahtijeva. Pozovite uãenike da kaÏu
‰to su vidjeli ili doÏivjeli ‰to im pomaÏe da Ïele
obdrÏavati BoÏje zapovijedi.
PONOVLJENI ZAKON 30
Proãitajte Ponovljeni zakon 29:24–29 i porazgovarajte
o tome ‰to bi se dogodilo djeci Izraela kad bi prekr‰ili
savez koji su sklopili s Gospodinom. Proãitajte Ponovljeni zakon 30:1–10 i porazgovarajte o tome ‰to bi
se dogodilo s djecom Izraela kad bi se spominjala
Gospodina. Proãitajte stihove 15–20 i raspravite
o tome ‰to je Mojsije mislio rekav‰i da pred Izrael
stavlja »Ïivot i smrt« (19. stih; tako∂er i 2 Nefi 2:27).
PONOVLJENI ZAKON 13
PONOVLJENI ZAKON 32
13:6–8 Srodni stihovi: 2 Korinçanima 6:14–18;
Alma 5:57; NIS 38:42.
32:1–14 Porazgovarajte o tome na ‰to je Mojsije
podsjetio djecu Izraela podsjetiv‰i ih ‰to je »Stijena«,
odnosno Isus Krist, uãinio za njih. Porazgovarajte
o tome ‰to je Mojsije osjeçao o Gospodinu. Neka
uãenici ispriãaju o neãemu ‰to je Gospodin uãinio za
njih i kaÏu ‰to prema njemu osjeçaju.
PONOVLJENI ZAKON 15
15:1–18 Usporedite ‰to je Mojsije rekao da Izraelci
trebaju uãiniti za svoje duÏnike (u Ponovljenome
zakonu 15:1–6), potrebite (stihovi 1–11) i za robove
(stihovi 12–18) s time ‰to Krist ãini za nas (u Mateju
11:28; 1 Ivanovoj 1:9; Mosiji 4:19–20; Almi 11:40;
NIS 19:16).
PONOVLJENI ZAKON 33
33:13–17 Proãitajte Knjigu Postanka 48:13–22;
49:22–26.
PONOVLJENI ZAKON 18
PONOVLJENI ZAKON 34
18:9–22 Neka uãenici usporede naãin na koji su »oni
narodi« (ljudi u zemlji koji su ‰tovali laÏne bogove)
poku‰ali dobiti pomoç od svojih bogova s naãinom na
koji su djeca Izraelova trebala dobiti pomoç od
Gospodina, svoga Boga. Porazgovarajte o tome ‰to je
Mojsije nauãavao (u Ponovljenome zakonu 13:1–3).
Proãitajte ili otpjevajte pjesmu We Thank Thee, O God,
for a Prophet, (Hymns, br. 19). Starje‰ina Ezra Taft Benson, tada ãlan Zbora dvanaestorice apostola, je rekao:
»Upirite pogled na Proroka jer Gospodin nikada neçe
dopustiti da njegov prorok Crkvu povede stranputicom.«27
34:1–6 Proãitajte Almu 45:18–19 i objasnite da Mojsije nije umro veç da je bio prenesen ili uzet na nebo,
a da nije umro. Proãitajte i Luku 9:28–36; zaglavlje
Nauka i saveza 110; 110:11. Porazgovarajte o nekim
stvarima koje je Mojsije uãinio nakon ‰to je bio
prenesen na nebo.
34:8–12 Neka uãenici kaÏu ‰to ih se dojmilo u
Mojsijevu Ïivotu i nauãavanju.
13. TJEDAN
18:15 Srodni stihovi: Djela 3:19–23; 3 Nefija 20:23–24;
Josip Smith–Povijest 2:40.
JOŠUA
VAŽNIJA NAČELA EVANÐELJA
1. Ako smo vjerni, Gospodin çe za nas ãini ãuda,
pomoçi nam nadvladati isku‰enja i blagoslovit çe
nas da uãinimo sve ‰to od nas traÏi (u Jo‰ui 1:1–9,
3–4; 6:1–20; 8:1–22; 10:5–21; 10:40–42; 11:1–10,
15–16; 21:43–45; 23:1–11; 24:1–24).
PONOVLJENI ZAKON 24
24:17–22 Porazgovarajte o tome ‰to je Gospodin rekao
o brizi za ljude. Srodni stihovi: Matej 25:31–40;
Mosija 4:26; NIS 104:17–18.
40
PRIJEDLOZI ZA PODUâAVANJE O STAROME ZAVJETU
2. Meditiranje o Svetim pismima i poslu‰nost njihovim poukama donijet çe nam velike blagoslove
(u Jo‰ui 1:8; tako∂er 1 Nefi 5:21; Alma 37:8–9).
uãenike kako znaju da je Gospodin danas uz na‰eg
proroka.
JOŠUA 5
3. Gospodin Ïeli da se spominjemo njega i blagoslova
koje nam daje te da drugima govorimo o njegovoj
dobroti u svojim Ïivotima (u Jo‰ui 4:1–10, 19–24;
tako∂er i Izlazak 13:3, 8, 14–16; Ponovljeni zakon
6:10–13; Mosija 2:41).
5:13–15 Srodni stihovi: Izlazak 3:1–8; 14:14.
JOŠUA 6
6:1–21 Neka uãenici nacrtaju ne‰to od onoga ‰to su
djeca Izraela uãinila kako bi osvojila Jerihon. Raspravite o tome za‰to su stanovnici Jerihona bili »potpuno
uni‰teni« (u Ponovljenome zakonu 7:1–8; 1 Nefiju
4:13; 17:32–37).
4. Gospodinove zapovijedi moramo slu‰ati toãno
i bez odstupanja (u Jo‰ui 6–7; tako∂er i 1 Samuel
15:1– 3, 10–23; Alma 57:20–22).
5. Gospodin katkada zaustavlja ljude u njihovoj
opaãini, uni‰tavajuçi ih kada »ogreznu u bezakonju«
(u Jo‰ui 8:1–29, 10–11; tako∂er i Ponovljeni zakon
20:16–18, 1 Nefi 17:32–35, Mojsije 8:20–22, 28–30).
JOŠUA 7–8
Proãitajte Jo‰uu 6:17–19; 7:1–6, 10–13, 16–21, 25. Porazgovarajte o tome ‰to se dogodilo zbog Ahanova grijeha. Upitajte uãenike za‰to i kako grijeh neke osobe
moÏe na‰koditi drugima (u 1 Kraljevima 14:15– 16;
Jakovu 2:34–35; Mosiji 11:1–2; Almi 46:9). Starje‰ina
Dean L. Larsen, ãlan Sedamdesetorice, je rekao:
»Privatan grijeh ne postoji.«28 Kako i za‰to su Izraelci
kasnije mogli osvojiti grad Aj? (u Jo‰ui 8:1– 29).
6. Sve laÏne »bogove« moramo odbaciti i biti odani
i vjerni Gospodinu (u Jo‰ui 22:5; 23:6–16; 24:14–24;
tako∂er i Matej 22:36–37; Mosija 5:5–13).
PRIJEDLOZI ZA PODUČAVANJE O JOŠUI
JOŠUA 1
JOŠUA 9
1:1–9 Neka uãenici naprave popis onoga ‰to je u Jo‰ui
1:1–9 Gospodin zapovjedio Jo‰ui uãiniti. Zatim neka
na popisu oznaãe ono ‰to vo∂e i ãlanovi Crkve trebaju
ãiniti danas. Proãitajte ili otpjevajte »Ba‰ ãvrst nama
vjere«, (Hymns, br. 14).
9:3–27 Neka uãenici objasne kako i za‰to su kraljevi,
odnosno vo∂e, Izraela bili »prevareni«. Porazgovarajte
o tome kako i za‰to se trebamo »savjetovati«
s Gospodinom (u Jo‰ui 9:14; Jakovu 4:10; Almi
37:36–37; NIS 3:4). Neka uãenici zatim ispriãaju
o tome kako im je Gospodin pomogao kada su ga
molili za pomoç.
1:8 (stihovna okosnica) Neka uãenici kaÏu kako bi
prosudili jesu li uspje‰ni u Ïivotu. Raspravite
o njihovim odgovorima, ili o odgovorima koje bi na
to pitanje mogli dati drugi ljudi, i usporedite ih
s Gospodinovim mjerilima uspje‰nosti. Proãitajte zapis u Jo‰ui 1:8 i raspravite o naãinima »razmi‰ljanja«
o Svetim pismima i o tome kako to moÏe pomoçi
u uspjehu.
JOŠUA 10
10:6–14, 40–42 Neka uãenici naprave popis onoga
‰to su Jo‰ua i njegova vojska uãinili i onoga ‰to je
Gospodin uãinio pri pokoravanju amorejskih
kraljeva.
JOŠUA 2
JOŠUA 11
2:1–21 Neka uãenici proãitaju Poslanicu Hebrejima
11:30–31 i zatim zapis u Jo‰ui 2:1–21 i 6:22–25. Porazgovarajte o tome kako je vjera pomogla Rahabi i njenoj obitelji. Neka uãenici ispriãaju o tome kada je
vjera pomogla njima ili njihovim obiteljima.
Proãitajte Levitski zakonik 26:6–8 i Brojeve 33:50–53.
Odredite skupine uãenika koje çe ponoviti kako je
Gospodin uãinio djecu Izraela moçnom tako da
»istisnu‰e sinove one zemlje« (1 Nefi 17:32; tako∂er
i Jo‰ua 5:1; 6:6–21; 8:1–29; 10:1–20, 40–43; 11:1–15).
Predsjednik David O. McKay, predsjednik Crkve, je
rekao: »Vjerujem u istinitost tvrdnje da se ›najveça
bitka Ïivota vodi unutar tihih kutaka va‰e vlastite
du‰e‹«29 Neka uãenici kaÏu kako im prouãavanje
zapisa u Jo‰ui pomaÏe doznati da mogu pobijediti
u bitkama u svojoj du‰i.
JOŠUA 3–4
Neka uãenici proãitaju zapis u Jo‰ui 3:7 i neka zatim
u Jo‰ui 3:8–17 i 4:14–19 prona∂u ‰to je djeci Izraela
pomoglo spoznati da je Gospodin uz njihova novog
vo∂u Jo‰uu kao ‰to je bio i uz Mojsija. Upitajte
41
PRIJEDLOZI ZA PODUâAVANJE O STAROME ZAVJETU
JOŠUA 13–21
2. Gospodin kori, odnosno ispravlja, one koje voli.
Njegov ukor za nas moÏe biti veliki blagoslov, jer,
ako se okrenemo Gospodinu, on çe nam pomoçi
nadvladati probleme (u Sucima 2:1–5, 11–23;
3:7–15; 4:1– 7; 5:1–2; 6:1, 6–16; 10:6–16; 13:1;
tako∂er i Matej 11:28–30; Hebrejima 12:6–11;
NIS 95:1–2: 101:1– 9).
Proãitajte Brojeve 33:54 i Jo‰uu 11:23 i recite uãenicima
da su poglavlja u Jo‰ui 13–23 poglavlja u kojima se govori o »ba‰tini«, odnosno o dijelovima obeçane zemlje,
koja su pojedina plemena dobila od Gospodina.
Neka uãenici kaÏu koja je posebna ba‰tina bila dana
Levijevom plemenu (u Jo‰ui 13:14; 18:7; 21:1–3, 41),
Kalebu (u Jo‰ui 14:6–14) i Jo‰ui (u Jo‰ui 19:49–50).
3. Gospodin nas ponekad stavlja na ku‰nju kako bi
nas osnaÏio. Mi se moramo biti voljni Ïrtvovati da
bismo mu sluÏili (u Sucima 7:1–23; 13:2–5; tako∂er
i NIS 98:11–15).
JOŠUA 21
21:43–45 Raspravite o tome ‰to se u Jo‰ui 21:43–45
govori o tome za‰to se moÏemo uzdati u Gospodina.
Srodni stihovi: 1 Kraljevi 8:56; Izaija 14:24; NIS
1:37–38; Mojsije 4:30.
4. Ako ne obdrÏavamo zapovijedi, ne moÏemo primiti
odgovore na svoje molitve (u Sucima 10:10–14;
tako∂er i Mosija 11:23–25).
5. Poslu‰nost Gospodinu vaÏnija je od talenata ili
drugih prednosti koje imamo. Na primjer, Samsonovo je ro∂enje an∂eo navijestio, Samsonov je
Ïivot bio posveçen Bogu i primio je velike blagoslove (u Sucima 13:1–14, 24–25). No kako je postao
ohol i sebiãan, sklopio je brak izvan saveza, koristio se snagom svoga tjela u sebiãne svrhe i bio je
spolno nemoralan (u Sucima 14:1–3, 19; 15:7–8;
16:1). Konaãno je zbog svoje nepravednosti izgubio
tjelesnu snagu (u Sucima 16:4–21; tako∂er i Alma
2:26–31; Mormon 5:16– 1).
JOŠUA 22
22:5 Neka uãenici u Jo‰ui 22:5 oznaãe rijeãi ili izraze
koje smatraju vaÏnima. Neka kaÏu ‰to su oznaãili
i za‰to.
JOŠUA 23–24
Neka uãenici proãitaju zapise u Jo‰ui 23 i 24:1–14.
Neka naprave popis onoga ‰to je Gospodin uãinio za
djecu Izraela i njihove oãeve i onoga ‰to je zatraÏio od
djece Izraela. Neka uãenici usporede ova dva popisa
i objasne kakav stav o njima imaju.
PRIJEDLOZI ZA PODUČAVANJE O SUCIMA
JOŠUA 24
24:14–24 Neka jedan uãenik ãita Jo‰uine rijeãi, a ostatak razreda rijeãi naroda. Raspravite o tome za‰to
trebamo sluÏiti Gospodinu. Neka uãenici zapis iz
Jo‰ue 24:15 napi‰u vlastitim rijeãima.
SUCI 1–2
Recite uãenicima da su suci bili ljudi koji su vodili
djecu Izraela od Jo‰uinog doba do doba kralja ·aula.
Neka uãenici usporede ‰to je Gospodin rekao djeci
Izraela da uãine u Jo‰ui 23:3–13 s onime ‰to su oni
uãinili u Sucima 1. Proãitajte Suce 2:1–5 i2:20–23
i raspravite o tome ‰to se dogodilo djeci Izraela zato
‰to nisu uãinila ono ‰to im je Gospodin zapovjedio
(NIS 82:8–10).
24:15 (stihovna okosnica) Neka uãenici ispriãaju
o najboljim odlukama koje su ikada donijeli. Upitajte
ih ‰to misle koje odluke ljudi trebaju donijeti samo
jednom u Ïivotu. Proãitajte zapis u Jo‰ui 24:15
i raspravite o naãinima na koje uãenici mogu sluÏiti
jedinog pravog Boga i o tome kako drugima iz svoga
»doma« mogu pomoçi da ãine to isto.
14. TJEDAN
SUCI 2–4
PokaÏite uãenicima crteÏ sliãan niÏe prikazanom.
Objasnite da crteÏ prikazuje ciklus (ponavljanje
povijesti) kroz koji su djeca Izraela, prema zapisu
u Sucima 2–13, pro‰la mnogo puta.
SUCI
VAŽNIJA NAČELA EVANÐELJA
SUCI 2
1. Unatoã Gospodinovoj dobroti, neki ljudi i dalje
odbacuju njegove zapovijedi. Njihova neposlu‰nost
moÏe dovesti do otpadni‰tva, patnje i ropstva
(u Sucima 2; 3:5–14; 6:1–6; 8:27–35; 10:6–14; 13:1;
tako∂er i 2 Nefi 2:27–29; Helaman 12:1–6).
2:1–19 Neka uãenici prouãe Suce 2:1–19 i rasprave
o tome kako je Izrael slijedio ovaj ciklus i za‰to. Neka
uãenici u Sucima 3:5–4:24 prona∂u stihove koji pokazuju djecu Izraela na svakom od ãetiri mjesta ciklusa.
42
PRIJEDLOZI ZA PODUâAVANJE O STAROME ZAVJETU
Upitajte uãenike ‰to mi moÏemo ãiniti kako ne bismo
postali poput naroda »koji nije mario za Jahvu ni za
djela ‰to ih je uãinio Izraelu« (Suci 2:10).
kako i za‰to trebamo dozvoliti da Gospodin vlada nad
nama (u 2 Nefiju 4:34–35; NIS 78:17–19).
SUCI 13
Izbavljeni od
neprijatelja
Vape
Gospodinu
13:1–5 Srodni stihovi: Brojevi 6:1–5.
Zaboravljaju
Gospodina
SUCI 14–16
Neka uãenici proãitaju Suce 14–16, naprave popis
onoga ‰to je Samson uãinio kada je Duh Gospodinov
bio s njime i onoga ‰to je uãinio kada nije imao Duha.
Porazgovarajte o tom popisu. Raspravite o razlici koju
je Duh stvarao u Samsonovu Ïivotu i kako su njegovi
postupci utjecali na to da ima Duha Gospodinova ili
da ga izgubi (u Mosiji 2:36–37; Helamanu 4:20–26;
NIS 63:16).
Padaju u
ropstvo
SUCI 3
3:5–6 Srodni stihovi: Ponovljeni zakon 7:1–6; Jo‰ua
23:9–15.
SUCI 16
16:15–30 Iz Knjige Postanka 39:7–12; 41:15–16, 25,
33–42 ponovite priãu o Josipu. Porazgovarajte o tome
kako je Josip mogao biti ku‰an moçi koju mu je
faraon dao. Neka uãenici usporede Josipove i Samsonove postupke u trenucima ku‰nji. Porazgovarajte
o tome ‰to nam ove priãe govore o ku‰njama
(u Jakovljevoj 4:7–10).
SUCI 5
5:1–13 Proãitajte i Suce 4:4. Recite uãenicima da je
zapis u Sucima 5 Deborina i Barakina pjesma koja
slavi Boga zbog izbavljenja Izraela od njegovih
neprijatelja. Proãitajte ili otpjevajte pjesmu »Nek nas
radost obuzme« (Hymns, br. 3).
SUCI 6
SUCI 17–21
6:1–13 Neka uãenici u Sucima 6:1–10 prona∂u odgovor na Gideonova pitanja iz 13. stiha (u Mormonu
6:16–19; 9:15–20).
Recite uãenicima da priãe zabiljeÏene u Sucima 17–21
daju primjere velikog bezakonja u vrijeme sudaca.
Neka uãenici oznaãe zapis u Sucima 21:25 i porazgovaraju o tome tko je trebao biti kraljem Izraela
(u Sucima 8:22–23; 1 Samuelu 8:6–8; Ho‰ei 13:9–10;
Helaman 12:5–6). Usporedite Suce 21:25 s Moronijem
7:15–17 i porazgovarajte o tome kako moÏemo znati
‰to je dobro i ‰to je lo‰e.
SUCI 7
Odredite uãenike koji çe ãitati uloge pripovjedaãa,
Gideona, an∂ela, Gospodina, gra∂ana, Joa‰a, ãovjeka
koji pripovijeda svoj san, njegovog druga i tri stotine
ljudi (u Sucima 6:11–40). Raspravite o sljedeçim
pitanjima: ·to je Gideon mislio o tome ‰to je an∂eo
od njega zatraÏio? Za‰to Gideona nisu ubili zbog
ru‰enja Baalova Ïrtvenika? ·to je Gospodin uãinio
kako bi pripremio Gideona da porazi Midjance? ·to
je Gospodin uãinio kako bi se Gideonova vojska
smanjila i za‰to?
15. TJEDAN
KNJIGA O RUTI,
PRVA KNJIGA O SAMUELU 1–11
VAŽNIJA NAČELA EVANÐELJA
1. Mi sudjelujemo u BoÏjem djelu i primamo njegovu
ljubav i blagoslove prema svojoj vjeri i poslu‰nosti,
a ne prema rasi, narodnosti, bogatstvu, porijeklu
ili poloÏaju me∂u ljudima (u Ruti 1:1–16; 2:1–12;
3:9– 11; 4:9–17).
Proãitajte Nauk i saveze 1:19 i recite uãenicima neka
objasne kako im ti stihovi pomaÏu razumjeti priãu
o Gideonu. Upitajte uãenike ‰to su iz ove priãe nauãili
o Gospodinu (u Ponovljenome zakonu 31:6; 1 Nefiju
4:1–2; 22:16–17).
2. Pouzdanjem u Gospodina moÏemo pobijediti
gorãinu u svom Ïivotu i primiti blagoslove (u Ruti
1:19– 21; 2:19–23; 4:13–17; 1 Samuelu 1:1–20,
24–28; tako∂er 1 Nefi 1:20; 2 Nefi 4:34–35).
SUCI 8
8:22–23 Porazgovarajte o tome ‰to se iz Sudaca
8:22–23 moÏe nauãiti o Gideonu. Neka uãenici kaÏu
43
PRIJEDLOZI ZA PODUâAVANJE O STAROME ZAVJETU
KNJIGA O RUTI 4
3. Roditelji trebaju odgajati svoju djecu i pomoçi im
da nauãe donositi dobre odluke (u 1 Samuelu
2:12–17, 22–25, 27–36, 3:11–14, 4:10–18; tako∂er
i Mosija 4:14–15; NIS 68:25–28; 93:41–43).
Proãitajte Knjigu o Ruti 2:10–11; 3:11 i porazgovarajte
o tome ‰to je Boaz rekao o Ruti. ·to je Ruta traÏila od
Boaza (u Knjizi o Ruti 3:8–11; 4:9–10)? Proãitajte
Knjigu o Ruti 4:1–10 i usporedite kako su se Boaz
i »skrbnik« ponijeli prema potrebama Rute i Noemi
i zahtjevima zakona. Raspravite o tome ‰to Gospodin
zahtijeva od nas (u Ponovljenome zakonu 10:12–14;
23:21–23; Miheju 6:6–8; NIS 63:34). Za‰to je vaÏno da
uãinimo ono ‰to Gospodin od nas traÏi? (u Almi
7:21–22; NIS 72:3–4 i 82:3).
4. Istinski Gospodinovi sluge ponizno ãuju i slu‰aju
Gospodinove zapovijedi (u 1 Samuelu 3:1–10,
19–21).
5. Ne smijemo se pouzdati u stvari, u vlastitu snagu
ili u puteve i naãine svijeta, jer samo vjerom u Boga
moÏemo pobijediti svoje neprijatelje i spasiti se
(u 1 Samuelu 4:1–11; 7:3–13; 8:4–20; 12:6–25;
tako∂er i 3 Nefi 4:28–33; NIS 1:16).
4:11–12, 18–22 Napravite popis blagoslova koji su svi
ljudi i »starine« zatraÏili za Boaza i Noemi (u Knjizi
o Ruti 4:11–12). Proãitajte Mateja 1:3–6, 16 i objasnite
uãenicima da je Isus Krist bio Boazov i Rutin potomak.
6. Gospodin kori i ispravlja svoju djecu da bi se
mogla obratiti i da bi im moglo biti opro‰teno
(u 1 Samuelu 5:6–12; tako∂er i Halaman 12:3;
NIS 105:6).
KNJIGA O RUTI 2–4
7. Ne smijemo govoriti protiv drugih ili im ãiniti zlo,
ãak i kada oni to nama ãine (u 1 Samuelu 10:27;
11:11–13).
Proãitajte 2 Nefija 11:4 i raspravite o tome kako je ono
‰to je Boaz uãinio nalik onome ‰to je uãinio Krist
(usporedite Knjigu o Ruti 2:4 s Matejom 2:1–6
i Knjigu o Ruti 2:14 s Ivanom 6:35). Proãitajte Omnija
1:26 i raspravite o tome koji Rutini postupci nalikuju
onome ‰to mi moÏemo ãiniti da bismo pri‰li Kristu
(Knjiga o Ruti 2:10–13; 3:10–11).
PRIJEDLOZI ZA PODUČAVANJE O KNJIZI O RUTI
I PRVOJ KNJIZI O SAMUELU 1–11
KNJIGA O RUTI 1
1:6–22 Odredite uãenike koji çe odigrati priãu iz
Knjige o Ruti 1:6–22 ili ãitati rijeãi pripovjedaãa,
Noemi, Orpe i Rute. Ostatak razreda neka ãita rijeãi
gra∂ana (19. stih). Neka uãenici ispriãaju o Ïenama
koje poznaju koje su sliãne Ruti i Noemi.
PRVA KNJIGA O SAMUELU 1–2
KNJIGA O RUTI 2
1:11, 24–28, 2:11, 19–20 Pokraj zapisa u 1 Samuelu
1:11 napi‰ite oznaku srodnog stiha Brojevi 6:1–8.
Neka uãenici proãitaju 1 Samuela 1:11, 24–28; 2:11,
19–20 i rasprave o tome kako danas roditelji »ustupaju« svoju djecu Gospodinu. Starje‰ina William
Grant Bangerter, tada ãlan Predsjedni‰tva Prvog zbora
Sedamdesetorice, je rekao: »Od djetinjstva sam
osjeçao da je moja majka. . . u sebi nosila Anin
duh. . . ona je veç posvetila [svoju djecu] Gospodinu
i njegovu sluÏenju. I tako nas je odgojila da idemo na
misiju, da marljivo i naporno radimo, da se ãesto
molimo i da svoje Ïivote posvetimo sluÏenju.«30
1:1–2:11 Porazgovarajte o tome za‰to je Ana gorko
plakala i ‰to je dovelo do promjene njezinih osjeçaja.
Kako je ono ‰to je Ana uãinila sliãno onome ‰to mi
moÏemo uãiniti kad smo »rastuÏeni«?
2:1–2 Srodni stihovi: Levitski zakonik 19:9–10.
2:1–23 Neka uãenici oznaãe zapis iz Knjige o Ruti
2:20, a u ostatku poglavlja prona∂u ono ‰to pokazuje
da Gospodin »ne uskraçuje dobrote svoje ni Ïivima ni
mrtvima«. Neka uãenici ispriãaju o tome kada su
osjetili Gospodinovu dobrotu u svom Ïivotu.
KNJIGA O RUTI 3–4
Objasnite uãenicima da su u zapisu u Knjizi o Ruti
2:1–2; 3:1–14 i 4:1–10 Noemi, Ruta i Boaz slijedili
braãni zakon koji je dao Gospodin (u Ponovljenome
zakonu 25:5–10). Ovaj zakon o braku govorio je ljudima kako çe se pobrinuti za udovice i podiçi djecu
nakon smrti supruga.
PRVA KNJIGA O SAMUELU 2
2:1–10 Neka uãenici u 1 Samuelu 2:1–10 prona∂u
razloge za‰to se trebamo radovati u Gospodinu. Neka
porazgovaraju o njima.
44
PRIJEDLOZI ZA PODUâAVANJE O STAROME ZAVJETU
2:12–17, 22–25, 27–30 Proãitajte tako∂er 1 Samuela
3:13. Raspravite o tome ‰to su ãinili Elijevi sinovi, ‰to
je uãinio Eli i ‰to nije uãinio kako bi ih ispravio
u njihovom pona‰anju i postupcima. Usporedite ‰to
je Eli rekao svojim sinovima s onim ãto je Alma rekao
svome sinu Korijantonu (u Almi 39:1–14). Upitajte
uãenike ‰to Gospodin oãekuje da roditelji uãine
kada njihova djeca grije‰e (u Mosiji 4:14–15;
NIS 93:40–43).
16. TJEDAN
PRVA KNJIGA O SAMUELU 12–31
VAŽNIJA NAČELA EVANÐELJA
1. Ne smijemo nastojati uzeti vi‰e moçi ili ovlasti
u Crkvi nego ‰to primimo od svojih vo∂a. Moramo
ponizno slijediti Gospodina i njegove vo∂e, ãak
i ako mislimo da znamo bolji naãin (u 1 Samuelu
13:5–14; 15:1–30; tako∂er i NIS 58:20; 121:39).
2. Tjelesna pojava moÏe zavesti, stoga moramo biti
paÏljivi i suditi pravedno promatrajuçi kako ljudi
Ïive u skladu s naãelima Evan∂elja i tada se osloniti
na nadahnuçe kako bismo znali ‰to je u neãijem
srcu (u 1 Samuel 16:1–13; tako∂er i 1 Korinçanima
2:10–16).
PRVA KNJIGA O SAMUELU 3
Odredite uãenike koji çe ãitati rijeãi pripovjedaãa,
Samuela, Elija i Gospodina. Kako nam Samuelov
primjer moÏe pomoçi spoznati ‰to trebamo uãiniti
kada nas Gospodin pozove da sluÏimo. Proãitajte ili
otpjevajte pjesmu »Pozvan sluÏit’« (Called to Serve;
Hymns, br. 249).
3. Oni koji ne slu‰aju Gospodina i izgube utjecaj
Duha mogu pasti pod Sotonin utjecaj. Ako se ne
obrate, Sotona çe ih odvuçi u propast (u 1 Samuelu
16:14–23; 18:10–12, 28–29; 19:9–17; 22:6–19;
31:1–12; tako∂er i NIS 1:33; 63:55).
PRVA KNJIGA O SAMUELU 4
Usporedite to ‰to je Gospodin uãinio za Anu i njezine
sinove (u 1 Samuelu 1:9–28; 2:1–11, 18–21; 3:1– 10,
3:19–21) s onim ‰to je Gospodin uãinio za Elija i njegove sinove (u 1 Samuelu 2:12–17, 22–36; 3:11– 14;
4:10–22) i recite za‰to je to uãinio.
4. Dostojna glazba moÏe u na‰em Ïivotu imati pozitivno djelovanje (u 1 Samuelu 16:23; tako∂er i NIS
136:28).
5. Mi moÏemo pobijediti zlo oslanjajuçi se na
Gospodina u hrabrosti i vjeri (u 1 Samuelu
17:20–54; 23:1– 14, 25–29; 30:1–19; tako∂er i NIS
27:15–18).
PRVA KNJIGA O SAMUELU 4–8
Za‰to su ljudi Ïeljeli da ih Kovãeg saveza (u 1 Samuelu
4:3–8) ili kralj (u 1 Samuelu 8:4–8, 19–22) spasi? ·to
se dogodilo kada se narod okrenuo Gospodinu (u 1
Samuelu 7:3–13)? Raspravite o tome ‰to ljudi danas
smatraju da ih, osim Boga, moÏe spasiti. Proãitajte
Mosiju 3:8–13, 17 i raspravite o tome kako moÏemo
biti spa‰eni.
6. Pravi prijatelji su velik blagoslov. Njima je stalo
do nas i zalaÏu se za na‰u dobrobit i sreçu
(u 1 Samuelu 18:1; 20; 23:16–18, tako∂er i Mudre
izreke 17:17; 18:24).
7. Svoje vo∂e moramo po‰tivati, ãak i kada su nam
poznate njihove slabosti (u 1 Samuelu 24:1–15;
26:4– 25; tako∂er i NIS 21:4–5).
PRVA KNJIGA O SAMUELU 8
8. Poruke od Gospodina ne dolaze kroz zle duhove.
Sotona i njegovi sljedbenici mogu donijeti samo
oãaj, pomutnju i mrÏnju (u 1 Samuelu 28:3–20;
tako∂er i Galaçanima 5:19–22).
8:4–22 Nabrojite ‰to je Samuel rekao ‰to çe se dogoditi ako narodom bude vladao kralj (u Mosiji 29:12–
24). Upitajte uãenike za‰to se Samuel sloÏio narodu
dati kralja. Raspravite o tome ‰to ova priãa govori
o dono‰enju odluka (u Mosiji 29:26–27; Almi 29:4–5).
PRIJEDLOZI ZA PODUČAVANJE O PRVOJ KNJIZI
O SAMUELU 12–31
PRVA KNJIGA O SAMUELU 9–11
Proãitajte Almu 37:7 i skupinama uãenika zadajte
neka oznaãe kako je Gospodin »pomoçu neznatnoga«
iz zapisa u 1 Samuelu 9–11 narodu dao kralja i neka
rasprave o tome. Kako je to pomoglo pripremiti ·aula
da bude pravednim kraljem?
PRVA KNJIGA O SAMUELU 12
12:6–25 Porazgovarajte o tome ‰to je Samuel rekao da
je Gospodin uãinio i da çe uãiniti za djecu Izraela.
Nabrojite ‰to je Gospodin uãinio za nas i ‰to Sveta
pisma i proroci govore da çe Gospodin za nas uãiniti.
Porazgovarajte o tome ‰to ste nabrojali.
45
PRIJEDLOZI ZA PODUâAVANJE O STAROME ZAVJETU
PRVA KNJIGA O SAMUELU 13
uãenici poku‰aju pogoditi ‰to se nalazi u kojoj kutiji.
Porazgovarajte o tome kako je izgled kutija utjecao na
odgovore uãenika. Proãitajte 1 Samuela 16:7 i raspravite o tome moÏemo li »vidjeti« srca ljudi (u Mateju
7:16–20; Moroniju 7:10–19). Pomognite uãenicima
nauãiti napamet 1 Samuela 16:7.
13:8–14 Proãitajte i 1 Samuela 10:8. Porazgovarajte
o tome ‰to je Samuel rekao ·aulu da uãini i o tome
za‰to je rekao da je ·aul »ludo radio«. Neka uãenici
ispriãaju o trenucima o kojima govore Sveta pisma ili
trenucima iz vlastitog Ïivota kada su ljudi poslu‰ali
Gospodina i primili blagoslov ili ga nisu poslu‰ali
i tako proigrali blagoslove.
16:14 U JS-P promijenjeni su zapisi u 1 Samuelu
16:14–16, 23; 18:10; 19:9 tako da glase da zao duh
nije od Gospodina.
PRVA KNJIGA O SAMUELU 14
16:23 Predsjednik Ezra Taft Benson, tada predsjednik
Zbora dvanaestorice apostola, je rekao: »Nadahnjujuça glazba moÏe du‰u ispuniti nebeskim mislima,
pokrenuti nas na pravedno djelovanje ili du‰i govoriti
mir«32. Otpjevajte crkvenu pjesmu koju predloÏe
uãenici.
14:1–16 Neka uãenici proãitaju priãu o Jonatanu
i njegovom ‰titono‰i. Neka je prepriãaju vlastitim
rijeãima. ·to se moÏe nauãiti iz ove priãe (u 1 Nefiju
3:31 i 4:1)?
PRVA KNJIGA O SAMUELU 15
PRVA KNJIGA O SAMUELU 17
Odredite uãenike koji çe ãitati rijeãi pripovjedaãa,
Samuela, ·aula i Gospodina. Usporedite ono ‰to je
·aulu bilo zapovje∂eno uãiniti s onime ‰to je uãinio.
Upitajte uãenike ‰to nam zapis u 1 Samuelu 15 govori
o Gospodinu, o Samuelu i o ·aulu. Predsjednik Ezra
Taft Benson, tada predsjednik Zbora dvanaestorice
apostola, je rekao: »Bog, na‰ Nebeski Otac, vodi svoju
djecu pomoçu zakona. On je zakone dao za na‰e
usavr‰avanje. Ako poslu‰amo njegove zakone, primamo blagoslove pripadajuçe ovim zakonima. Ako
ne slu‰amo, snosimo posljedice«.31 Proãitajte i Nauk
i saveze 130:20–21. Pomognite uãenicima nauãiti
napamet 1 Samuela 15:22.
Zajedno s uãenicima proãitajte 1 Samuela 17. Neka
uãenici sebe usporede s Davidom i neka problem
s kojim su suoãeni usporede s Golijatom. Porazgovarajte o tome ‰to je David uãinio ‰to je sliãno onome
‰to mi moÏemo uãiniti da bismo pobijedili svoje
probleme.
PRVA KNJIGA O SAMUELU 18–26
Usporedite ono ‰to je ·aul poku‰ao uãiniti Davidu
(u 1 Samuelu 18:10–11; 19:9–12; 24:1–2) s onime ‰to je
David uãinio ·aulu (u 1 Samuelu 24:1–12; 26:5–18,
22–23). Raspravite o tome za‰to David nije Ïelio ubiti
·aula. Proãitajte Nauk i saveze 64:9–11. Neka uãenici
ispriãaju kako su blagoslovljeni kada oproste, a ne
povrijede ljude koji su njih povrijedili.
15:1–4 Srodni stihovi: Izlazak 17:8–16; Ponovljeni
zakon 25: 17–19.
15:11 Prema prijevodu Josepha Smitha zapisa
u 1 Samuelu 15:11, Gospodin je rekao da je postavio
·aula za kralja, no ·aul je okrenuo le∂a Gospodinu
i nije se obratio.
PRVA KNJIGA O SAMUELU 19
19:18–21 Upitajte uãenike ‰to misle za‰to je Duh BoÏji
»obuzeo« poslanike koji su bili poslani po Davida.
Porazgovarajte o tome ‰to zapis u 1 Samuelu 19:18–21
govori o Duhu Svetome, odnosno o Duhu BoÏjem.
Predsjednik Ezra Taft Benson, predsjednik Crkve, je
rekao: »Pod utjecajem Duha Svetoga na‰i osjeçaji
postaju njeÏniji. Jedni prema drugima smo suosjeçajniji i dobrohotniji. U odnosima smo mirniji. Na‰a je
sposobnost za ljubav prema drugima veça.«33
15:35 Prema prijevodu Josepha Smitha, kraj zapisa
u 1 Samuelu 15:35 glasi da je Gospodin uzeo kraljevstvo ·aulu, koga je bio postavio za kralja nad
Izraelom.
PRVA KNJIGA O SAMUELU 16
16:1–13 Nabrojite i objasnite kako je Samuel doznao
koga je Gospodin izabrao za sljedeçeg kralja Izraela
(u NIS 105:36). Porazgovarajte o tome. Proãitajte
Ivana 7:24 i Nauk i saveze 137:9 i raspravite o tome
kako Gospodin sudi ljude.
PRVA KNJIGA O SAMUELU 20
Porazgovarajte o savezima koje su Jonatan i David
sklopili s Gospodinom i jedan s drugim (u 1 Samuelu
23:15–18). ·to je Jonatan uãinio kako bi pokazao da je
po‰tivao saveze koje je sklopio s Bogom i s Davidom?
16:7 (stihovna okosnica) PokaÏite uãencima kutiju
zamotanu kao divan dar i staru i otrcanu kutiju. Neka
46
PRIJEDLOZI ZA PODUâAVANJE O STAROME ZAVJETU
Neka uãenici nabroje neke saveze koje su oni sklopili
s Gospodinom, kao ‰to su kr‰tenje i sakramentalni
savezi. Neka porazgovaraju o tome ‰to mogu uãiniti
da po‰tuju te saveze.
f) Osjeçaj mrÏnje je destruktivan i moÏe dovesti
do odbacivanja, ubojstva, odvajanja od obitelji
i Ïaljenja (u 2 Samuelu 13:15–37).
g) Ako se s nekim ne slaÏemo, trebamo nastojati
s njime Ïivjeti u miru (u 2 Samuelu 14:28–33).
PRVA KNJIGA O SAMUELU 21–23
2. Gospodinovim slugama ne smijemo nanositi zlo,
prigovarati im, nastojati ih ispraviti ili u njima
nalaziti mane. Naprotiv, moramo ih po‰tovati
i podrÏavati ih (u 2 Samuelu 1:14–16; 4:4–12;
tako∂er i 1 Samuel 24:1–12; 26:7–23; NIS 21:4–6;
28:6; 121:16–17).
Nabrojite naãine na koje je Davidov Ïivot bio spa‰en
(u 1 Samuelu 21:1–15; 22:5; 23:1–8, 27–29). Kako
nama danas Gospodin pomaÏe da se maknemo od zla
i opasnosti? (u 1 Nefiju 15:23–25; Helamanu 5:12;
Moroniju 7:16–17; NIS 10:5).
PRVA KNJIGA O SAMUELU 25
3. Nikada se ne smijemo protiviti uputama koje
primimo od Gospodina ili njegovih slugu ili im ‰to
dodati, niti smijemo ne‰to ãiniti iz sebiãnih razloga, ãak i kada imamo dobre namjere i mislimo
da »pomaÏemo« Gospodinovoj nakani
(u 2 Samuelu 6:1–7; tako∂er i Brojevi 1:50–51).
Neka uãenici prouãe 1 Samuela 25 i izvijeste o tome
‰to nam ovo poglavlje govori o Abigajili. Neka uãenici
kaÏu ‰to misle za‰to je David Ïelio da Abigajila bude
njegovom Ïenom (u Mudrim izrekama 31:10–12).
PRVA KNJIGA O SAMUELU 28–31
4. Gospodin nam ne daje uvijek ono ‰to Ïelimo,
ãak i kada osjeçamo da su na‰e Ïelje pravedne
(u 2 Samuelu 7:1–13). Mi trebamo iskati blagoslove
koje nam Gospodin Ïeli dati, a ne biti motivirani
sebiãnim razlozima (NIS3 88:64–65).
Neka jedna skupina uãenika prouãi zapis u 1 Samuelu
28–31 i kaÏe ‰to se dogodilo ·aulu ‰to se doga∂a ljudima koji se okrenu od Gospodina (u 1 Ljetopisima
10:13–14; NIS 1:14–16). Neka druga skupina uãenika
prouãi zapis u 1 Samuelu 29–30 i kaÏe ‰to se dogodilo
Davidu sliãno onome ‰to se doga∂a s ljudima koji
pri∂u Kristu (u 1 Nefiju 1:14, 20).
17. TJEDAN
5. Oni koji svoj poloÏaj vlasti koriste za stjecanje
prednosti pred drugima i za ãinjenje grijeha bit çe
te‰ko kaÏnjeni (u 2 Samuelu 11:1–17, 26–27; 12:1–14).
6. Lo‰e je Ïudjeti za neãim, odnosno Ïeljeti ne‰to
grje‰no. Îudnja je destruktivna i obiãno vodi do
veçih grijeha (u 2 Samuelu 11:2–17; 13:14). Sastoji
se od laÏi, iskori‰tava nevine, ãesto se oãituje u tajnosti, moÏe oduzeti slobodu, dovesti do gubitka
ugleda i pretvoriti se u mrÏnju (u 2 Samuelu 13:1–15;
tako∂er i Izlazak 20:17; Jakov 2:31–35;
NIS 42:22–24).
DRUGA KNJIGA O SAMUELU
VAŽNIJA NAČELA EVANÐELJA
1. Druge knjiga o Samuelu o osobnim odnosima
govori sljedeçe:
a) Nepo‰tenje dovodi do nevolje (u 2 Samuelu
1:1–15, usporediti s 1 Samuelom 31:3–5; tako∂er
i 2 Kraljevi 5:15–27).
7. Ako ne‰to priznamo tek nakon ‰to nas uhvate
u grijehu, to pokazuje da nismo ponizni niti
spremni na obraçenje (u 2 Samuelu 12:1–13).
b) Osveta dovodi do tragedije, tuge i jada
(u 2 Samuelu 2:8–4:12; 13:21–39).
c) Moramo paziti da na‰i postupci nekoga ne
uvrijede ili povrijede (u 2 Samuelu 6:14–22).
8. Gospodin ãini za nas sve. Uz njegovu snagu
i vodstvo mi moÏemo postiçi sve dobre stvari
(u 2 Samuelu 22).
d) U drugima ne smijemo pronalaziti mane niti se
lako vrije∂ati (u 2 Samuelu 6:14–23; tako∂er
i Matej 7:1–5).
PRIJEDLOZI ZA PODUČAVANJE O DRUGOJ KNJIZI
O SAMUELU
e) Prema drugima se uvijek moramo odnositi
ljubazno i pomagati onima koji su manje sretni
od nas (u 2 Samuelu 9).
DRUGA KNJIGA O SAMUELU 1
1:1–16 Usporedite zapise u 1 Samuelu 31:1–6 sa zapisima u 2 Samuelu 1:1–10. Upitajte uãenike ‰to misle
za‰to je mladiç rekao da je ubio ·aula i za‰to je David
47
PRIJEDLOZI ZA PODUâAVANJE O STAROME ZAVJETU
DRUGA KNJIGA O SAMUELU 12
dao ubiti mladiça (u 2 Samuelu 4:10). Porazgovarajte
o tome za‰to je David »naricao i plakao« (u 2 Samuelu
1:12, vidjeti tako∂er NIS 42:45– 47).
12:1–9 Neka uãenici objasne kako priãa o proroku
Natanu sliãi onome ‰to je David uãinio u 2 Samuelu
11:1–17, 26–27.
DRUGA KNJIGA O SAMUELU 5
12:10–14 Prijevod Josepha Smitha zapisa u 2 Samuelu
12:13 pokazuje da je Natan rekao da Gospodin nije
uzeo (uklonio) Davidov grijeh (tako∂er i NIS
132:38–39).
Neka uãenici u 2 Samuelu 5 prona∂u dijelove koji
pokazuju za‰to je David »postajao sve silniji«
(u 2 Samuelu 5:10).
12:14 Proãitajte zapis u Almi 39:3–11 i raspravite
o tome kako grijeh jednog ãovjeka utjeãe i na druge.
Proãitajte Nauk i saveze 137:10 kako biste shvatili ‰to
se dogodilo s djetetom koje je umrlo.
DRUGA KNJIGA O SAMUELU 6
6:1–8 Objasnite Uzinu smrt tako da uãenicima kaÏete
da je Gospodin zapovjedio da samo sveçenici smiju
dotaknuti Kovãeg saveza (u Brojevima 4:15; Ponovljenome zakonu 31:9; 1 Samuelu 6:19). Objasnite za‰to
ljudi u Crkvi ne smiju poku‰avati »poduprijeti kovãeg
BoÏji« (NIS 85:8), odnosno ispravljati ili nastojati
usmjeravati one koji imaju ovlast nad njima (5. ãlanak
vjere).
DRUGA KNJIGA O SAMUELU 13
13:1–18 Usporedite Amnonove osjeçaje prema Tamari
prije no ‰to »je svlada i leÏe s njom« i poslije (u 2 Samuelu 13:14). Raspravite o razlici izme∂u ljubavi i poÏude
(u Galaçanima 5:16–25; NIS 42:22–25). Starje‰ina
Richard G. Scott, ãlan Zbora dvanaestorice apostola,
rekao je da ljubav »navodi ljude da se Ïrtvuje za
drugoga. Sotona promiãe imitaciju ljubavi, a to je
poÏuda. . . Onaj koji se preda ovakvoj prijevari malo
brine o boli i propasti koje je drugima nanio.«35
6:12–23 Neka uãenici usporede ono ‰to je i za‰to uãinio David s onim ‰to je i za‰to uãinio Mikal. Proãitajte
Psalme 149:1–4 i Nauk i saveze 136:28 i porazgovarajte o naãinima na koje moÏemo pokazati »dragost«
koju osjeçamo prema Gospodinu.
13:22–29 Proãitajte zapis u 2 Samuelu 13:22–29
i raspravite o tome ‰to trebamo ãiniti kada je netko
povrijedio onoga koga volimo (u Rimljanima
12:17–21; 1 Petrovoj 3:8–9; Mormonu 8:19–20;
NIS 64:10).
DRUGA KNJIGA O SAMUELU 7
7:1–17 Neka uãenici kaÏu ‰to u 2 Samuelu 7:1–17
govori o Gospodinu i o Davidu. Upitajte uãenike
kako su blagoslovi koje je Gospodin obeçao Davidu
(u 2 Samuelu 7:16) sliãni blagoslovima koje je
Gospodin nama obeçao. Kako çe Davidov tron
»stajati zasvagda«? (u Mateju 1:1; Luki 1:30–33).
DRUGA KNJIGA O SAMUELU 12–18
Nabrojite proroãanstva koja je u zapisu u 2 Samuelu
12:10–14 Natan rekao Davidu. Odredite skupine
uãenika koje çe pronaçi kako su se ova proroãanstva
ispunila u zapisu u 2 Samuelu 12–18 te o tome
ispriãati razredu. Raspravite o tome ‰to se moÏe dogoditi zbog grijeha (u Galaçanima 6:7–8; Almi 41:10–15).
DRUGA KNJIGA O SAMUELU 11
11:1–17 Neka uãenici nabroje ‰to je David uãinio
i rasprave o tome ‰to je David mogao uãiniti kako bi
izbjegao svaku od tih pogre‰aka. Starje‰ina Gordon
B. Hinckley, tada ãlan Zbora dvanaestorice apostola,
je rekao: »Smjer na‰ega Ïivota nije odre∂en velikim,
strahovitim odlukama. Na‰ se smjer odre∂uje malim,
svakodnevnim odlukama.«34 Proãitajte i Nauk
i saveze 42:23.
DRUGA KNJIGA O SAMUELU 14–18
Odredite skupine uãenika koje çe pronaçi i ispriãati
o stvarima koje pokazuju ‰to je David mislio i osjeçao
prema svome sinu Ab‰alomu i ‰to je Ab‰alon mislio
i osjeçao prema svome ocu (u 2 Samuelu 13:19; 14:1,
23–24, 28–33; 15:1–14; 16:20–23; 17:1–4; 18:1–5,
28–33). Porazgovarajte o tome ‰to od Davida moÏemo
nauãiti o tome kakav stav i osjeçaje roditelji trebaju
imati prema svojoj djeci.
11:1–17, 26–27 Neka uãenici usporede kakav je David
bio kad se borio s Golijatom (u 1 Samuelu 17:29– 37;
17:45–51) s onim kakav je bio kad je bio ku‰an da
poãini preljub i ubojstvo (u 2 Samuleu 11:1–17, 26–27).
Proãitajte i Nauk i saveze 3:4. Porazgovarajte o tome
‰to trebamo ãiniti kad smo u isku‰enju (u Postanku
39:7–12; 2 Timoteju 2:22).
48
PRIJEDLOZI ZA PODUâAVANJE O STAROME ZAVJETU
DRUGA KNJIGA O SAMUELU 22
5. Gospodin ponekad ‰alje glad i druge nedaçe kako
bi potaknuo i uvjerio svoju djecu da se obrate
i obdrÏavaju zapovijedi (u 1 Kraljevima 8:33–39;
tako∂er 2 Samuelu 21:1 i Helamanu 11:3–17).
Neka uãenici nabroje sve ‰to je David rekao da je
Gospodin uãinio za njega ‰to je sliãno onome
‰to Gospodin ãini za nas i neka porazgovaraju o tome.
Proãitajte ili otpjevajte pjesmu Praise God, from
Whom All Blessings Flow (Hymns, br. 242).
6. Oni koji sklope brak izvan saveza mogu izgubiti
Duha i udaljiti se od Gospodina (u 1 Kraljevima
11:1– 11).
DRUGA KNJIGA O SAMUELU 23
7. Trebamo slu‰ati savjet onih koji su u Evan∂elju
iskusniji od nas (u 1 Kraljevima 12:1–16).
23:1–5 Nabrojite ‰to zapis u Samuelu 23:1–5 govori
o Davidovu Ïivotu. Neka uãenici kaÏu ‰to su nauãili iz
Davidova Ïivota.
18. TJEDAN
PRIJEDLOZI ZA PODUČAVANJE O PRVOJ KNJIZI
O KRALJEVIMA 1–15
PRVA KNJIGA O KRALJEVIMA 1–15
PRVA KNJIGA O KRALJEVIMA 1
1:5–40 Ponovite Davidive rijeãi njegovu sinu Salomonu i Gospodinove rijeãi Davidu iz zapisa u Prvoj
knjizi Ljetopisa 22:5–10; 28:2–7. Neka uãenici
u 1 Kraljevima 1:5–40 prona∂u kako su se te rijeãi
ispunile i porazgovarajte o tome. Proãitajte Nauk
i saveze 3:1–3 i raspravite o tome kako su djela
Adonijina, a ne djela BoÏja, bila osujeçena, odnosno
zaustavljena.
VAŽNIJA NAČELA EVANÐELJA
1. Oni koji sluÏe u BoÏjem Kraljevstvu mogu iz
1 Kraljeva nauãiti sljedeçe:
a) Gospodin izabire one koji çe sluÏiti, oni se ne
izabiru sami (u 1 Kraljevima 1:5–53; tako∂er
i Hebrejima 5:4).
b) Da bismo mogli biti blagoslovljeni, moramo
slu‰ati Gospodina i sluÏiti mu (u 1 Kraljevima
2:1–4).
PRVA KNJIGA O KRALJEVIMA 3
3:5–15 Usporedite ono ‰to je Salomon zatraÏio od
Gospodina s onime ‰to mu je Gospodin dao. Neka
uãenici kaÏu ‰to misle za‰to ono ‰to je Salomon rekao
»bija‰e milo Jahvi« (u 1 Kraljevima 3:10; tako∂er
i NIS 6:7). Upitajte uãenike ‰to mogu ãiniti kako bi
imali »srce mudro i razumno« (1 Kraljevima 3:12;
Alma 37:35–37; NIS 89:18–21; 136:32–33).
c) Gospodin svojim slugama daje darove koji su
im potrebni da ispune svoje duÏnosti
(u 1 Kraljevima 3:5– 14).
d) Oni koji ne sluÏe u ljubavi i pravednosti neçe
imati ljubav i podr‰ku svojih sljedbenika
(u 1 Kraljevima 12:1–20).
3:14 Recite uãenicima da u prijevodu Josepha Smitha
zapisa u 1 Kraljevima 3:14 Gospodin zapovjeda Salomonu neka ide Njegovim stopama, obdrÏavajuçi
zapovijedi i ne hodajuçi putovima nepravednosti
kako je ãinio Salomonov otac David (u JS-P 1 Kraljevima 3:14). Porazgovarajte o tome kako to mijenja
znaãenje ovog stiha.
e) Grje‰ni vo∂e mogu svoje sljedbenike navesti da
i oni ãine lo‰e (u 1 Kraljevima 12:25–33;
13:33–34; 14:15–16; 15:25–26, :30, 33–34;
tako∂er i Mosija 11:1–2; 29:31).
2. Trebamo pokazivati po‰tovanje prema poloÏajima
koje imaju vo∂e na‰e vlade (u 1 Kraljevima
1:38–40; tako∂er i NIS 134:6; 12. ãlanak vjere).
3:16–28 Odredite uãenike koji çe ãitati rijeãi pripovjedaãa, dvije Ïene i Salomona. Objasnite kako su
Salomonovi postupci pokazali da je bio blagoslovljen
»boÏanskom mudro‰çu« (1 Kraljevi 3:28).
3. Mudrost je dar od Boga. Duhom Gospodinovim
moÏemo imati mudrost da razluãimo istinu od
pogre‰ke (u 1 Kraljevima 3:5–28; 4:29–34; tako∂er
i NIS 46:17, 23).
4. Gospodinove hramove moramo graditi s ljubavlju
i predano‰çu, dajuçi od sebe sve ‰to moÏemo.
Gospodin obeçaje da çe boraviti me∂u svojim narodom i u hramovima koji su posveçeni nadahnutom
molitvom (u 1 Kraljevima 5:2–18; 6:1–22; 7:51;
8:10–61; 9:1–5; tako∂er i NIS 109:1–13).
PRVA KNJIGA O KRALJEVIMA 4
4:20–34 Ponovite zapis u 1 Kraljevima 3:11–13
i nabrojite ‰to je sve Gospodin obeçao Salomonu.
Neka uãenici proãitaju zapis u 1 Kraljevima 3:28;
4:20–34; 10:1–10, 14–19 i objasne kako su se ispunila
Gospodinova obeçanja.
49
PRIJEDLOZI ZA PODUâAVANJE O STAROME ZAVJETU
PRVA KNJIGA O KRALJEVIMA 5-6
PRVA KNJIGA O KRALJEVIMA 10–11
Proãitajte zapis u 1 Kraljevima 5:1–6, 17–18; 6.
PokaÏite uãenicima sliku »doma Jahvina« koji je podigao Salomon (»·ator sastanka i hram« na 15. stranici
Priruãnika). Porazgovarajte o tome po ãemu je hram
sliãio ·atoru sastanka. Proãitajte i 1 Ljetopise 28
i napravite popis onoga ‰to je Gospodin uãinio i ‰to je
David uãinio kako bi pripremili Salomona da podigne
hram. Porazgovarajte o tome. Upitajte uãenike ‰to
misle za‰to su se pri gradnji hrama koristile tako dragocjene stvari i za‰to je njegovoj izgradnji posveçena
tolika paÏnja.
Neka uãenici proãitaju zapis u Ponovljenome zakonu
17:14–20 i nabroje ‰to je Mojsije rekao ‰to kralj mora,
a ‰to ne smije ãiniti. Neka zatim proãitaju zapis u
1 Kraljevima 10:14–28; 11:1–10 i usporede Salomonove
postupke s Mojsijevim rijeãima. JS-P mijenja zapis
u 1 Kraljevima 11:4, 6 tako da glasi da je Salomon
postao poput svoga oca Davida, ãije srce nije bilo
savr‰eno i koji je ãinio zlo pred oãima Gospodinovim.
Upitajte uãenike ‰to misle za‰to je Salomon »okrenuo
srce svoje od Jahve« (1 Kraljevi 11:9; tako∂er i 2 Nefi
9:28–29; Jakov 2:23–30; NIS 132:38–40).
PRVA KNJIGA O KRALJEVIMA 6
PRVA KNJIGA O KRALJEVIMA 11
6:11–14 Upitajte uãenike ‰to moramo uãiniti da bi
Gospodin »boravio me∂u« nama (u NIS 109:5;
Mojsiju 7:13–18).
11:9–40 Usporedite ono ‰to je Gospodin rekao Salomonu s onime ‰to je Ahija rekao Jeroboamu. Neka
uãenici prona∂u razloge zbog kojih çe Salomonovo
kraljevsvo biti podijeljeno. Objasnite uãenicima da çe
Jeroboam dobiti deset plemena u Sjevernom kraljevstvu, a Salomonovi potomci Benjaminovo i Judino
pleme u JuÏnome kraljevstvu. Upitajte uãenike za‰to
je vaÏno po‰tivati saveze koje sklopimo s Gospodinom
(u Mosiji 5:5–8; 18:10; NIS 1:14–16, 37–38).
PRVA KNJIGA O KRALJEVIMA 8
8:22–54 Neka uãenici proãitaju Salomonovu molitvu
koju je izrekao posveçujuçi hram i oznaãe ono ‰to na
njih ostavlja utisak. Raspravite o tome ‰to su oznaãili.
Recite uãenicima da se svaki hram koji se danas
podigne posveçuje molitvom koju izgovara ãlan Prvog
predsjedni‰tva.
11:41–43 Neka uãenici kaÏu kakva su bila prva tri
kralja Izraela kad su bili izabrani za kraljeve i ‰to se
kasnije dogodilo sa svakim od njih.
8:56 Srodni stihovi: Ponovljeni zakon 7:9;
Jo‰ua 21:43–45; 1 Nefi 9:6.
Upitajte uãenike ‰to su ·aul, David i Salomon uãinili
pogre‰no i koje su blagoslove izgubili zbog svojih
grijeha. Raspravite o tome kako moÏemo izbjeçi ili
nadvladati takve stvari u svom Ïivotu (u Jo‰ui 22:5;
Marko 12:28–34; 2 Timoteju 2:22; Omniju 1:26).
8:62–63 Srodni stihovi: Druga knjiga Ljetopisa 7:1–3.
PRVA KNJIGA O KRALJEVIMA 9
9:1–3 Srodni stihovi: Nauk i savezi 110:1–10.
9:1–9 Neka uãenici u zapisu u 1 Kraljevima 9:4–7
oznaãe rijeãi ako i tada. Neka usporede obeçanja i opomene koje je Gospodin dao Salomonu s obeçanjima
i opomenama koja daje nama (u Moroniju 10:32– 33;
NIS 1:7–14; 82:10).
PRVA KNJIGA O KRALJEVIMA 12
12:1–20 Neka uãenici prona∂u za‰to se Izrael pobunio
protiv Salomonova sina Roboama (u 1 Samuelu
8:10–20). Neka uãenici u 1 Kraljevima 12:7 oznaãe
rijeã sluge. Proãitajte Mateja 20:25–27, Nauk i saveze
50:26 i 121:39 i raspravite o tome za‰to vo∂e trebaju
biti sluge.
PRVA KNJIGA O KRALJEVIMA 10
10:14–24 Objasnite uãenicima da jedan talenat iznosi
otprilike trideset i ãetiri kilograma. Recite im neka
izraãunaju koliko je zlata »dolazilo Salomonu svake
godine« (1 Kraljevi 10:14). Neka uãenici usporede vrijednost Salomonova bogatstva s vrijedno‰çu njegove
velike mudrosti kojom je bio blagoslovljen sve dok
je bio poslu‰an Bogu (u 1 Timoteju 6:17–19; 2 Nefiju
9:49–52; Jakovu 2:17–19).
12:19–20 Pomognite uãenicima nacrtati zemljovid
(»Zemlje djece Izraela« na 17. stranici Priruãnika) koji
prikazuje Izraelovo kraljevstvo (Sjeverno kraljevstvo
u kojem je bilo deset plemena) i Judino kraljevstvo
(JuÏno kraljevstvo).
PRVA KNJIGA O KRALJEVIMA 13
13:1–3 Proãitajte zapis u 2 Kraljevima 23:15–20 kako
biste vidjeli kako se ispunilo ono ‰to je Gospodin
rekao BoÏjem ãovjeku da kaÏe.
50
PRIJEDLOZI ZA PODUâAVANJE O STAROME ZAVJETU
PRVA KNJIGA O KRALJEVIMA 11–15
8.–12. stihu). Raspravite o tome za‰to je u Gospodinu
katkada izazvana ljutnja (u Ponovljenome zakonu
31:29; Izaija 5:20–25; NIS 56:1–4; Mojsije 6:27–29).
Odredite skupine uãenika koje çe proãitati i ispriãati
o Roboamu (u 1 Kraljevima 12:1–24; 14:21–31) i o Jeroboamu (u 1 Kraljevima 11:26–40; 12:25–33; 14:1–20;
15:27–30). Neka uãenici usporede to ‰to su ovi
mu‰karci trebali uãiniti s onime ‰to su doista uãinili.
Raspravite o tome ‰to im se dogodilo zato jer nisu
slu‰ali BoÏje zapovijedi. Upitajte uãenike kako se ono
‰to smo nauãili o Roboamu i Jeroboamu moÏe primijeniti na nas.
16:29–33 Upitajte uãenike za‰to nije bilo u redu da se
kralj Ahab oÏeni Izebelom (Ponovljeni zakon 7:1– 11).
Porazgovarajte o tome ‰to se doga∂a s povr‰inom
vode kada kamen padne u nju i usporedite to s rijeãima starje‰ine Elraya L. Christiansena, pomoçnika
Zbora dvanaestorice apostola: »Odluka o tome gdje
i s kime çete sklopiti brak te tko çe izvr‰iti uredbu
sklapanja braka utjecat çe ne samo na vas, veç i na
Ïivote mnogih drugih, osobito va‰e djece. U biti, ona
çe vjerojatno utjecati na mnoge nara‰taje koji
dolaze.«36
19. TJEDAN PRVA KNJIGA O KRALJEVIMA 16–22,
DRUGA KNJIGA O KRALJEVIMA 1–3
VAŽNIJA NAČELA EVANÐELJA
PRVA KNJIGA O KRALJEVIMA 17
1. Kada obavljamo Gospodinovo djelo, on çe nas
blagosloviti i pomoçi nam priskrbiti za na‰e potrebe
(u 1 Kraljevima 17:1–16; 19:1–8; 2 Kraljevima 1:1–15;
tako∂er i 2 Kraljevima 6:8–18; NIS 84:77–84).
Neka uãenici prona∂u kako se Gospodin brinuo o Iliji
i udovici, odnosno kako ih je blagoslivljao. Proãitajte
zapis u 1 Petrovoj 5:6–7 i neka uãenici kaÏu kako se
Gospodin brine o njima.
2. Proroci moraju govoriti istinu ãak i kada ona nije
dobro prihvaçena (u 1 Kraljevima 18:17–18;
21:17–24; 22:1–28; tako∂er i 1 Nefi 16:1–4;
Helaman 8:1–3).
17:17–24 Srodni stihovi: Matej 10:40–41; Luka 7:11–15.
PRVA KNJIGA O KRALJEVIMA 18
18:1–2 Proãitajte tako∂er zapis i 1 Kraljevima 16:33;
17:1; 18:18 i Luki 4:25. Za‰to je u Izraelu prestala
padati ki‰a (U Helamanu 11:3–4)?
3. Ponekada BoÏja ãuda mogu pomoçi osnaÏiti one
koji su slabi u vjeri (u 1 Kraljevima 19:1–3).
Me∂utim, ãuda mogu uzrokovati da se opaki ljudi
razljute na sluge BoÏje (u 1 Kraljevima 19:1–3).
18:17–46 Neka uãenici glasno proãitaju rijeãi pripovjedaãa, Ahaba, Ilije, Baalovih sveçenika, ljudi i Ilijinog sluge. Neka vlastitim rijeãima napi‰u 1 Kraljeve
18:21. Predsjednik Ezra Taft Benson, predsjednik
Crkve, je rekao: »Kako stvari postaju sve jasnije
i oãitije, od cijelog çe se ãovjeãanstva na kraju krajeva
zatraÏiti da stanu (izaberu) ili uz kraljevstvo BoÏje ili
uz kraljevstvo ∂avlovo.«37 (u Jo‰ui 24:15)
4. âak su i pravednici ponekad malodu‰ni i obeshrabreni, no Bog çe ih blagosloviti i pomoçi im
(u 1 Kraljevima 19:1–8; tako∂er i NIS 121:1–12).
5. Jedno od najveçih BoÏjih ãuda je osobna objava
koju nam daje kroz tihi, jedva ãujni glas Duha
(u 1 Kraljevima 19:11–12; tako∂er i 3 Nefi 11:3;
NIS 85:6).
18:40 Srodni stihovi: Izlazak 22:20.
6. Grijesi gramzljivosti i pohlepe mogu dovesti ljude
do drugih te‰kih grijeha (u 1 Kraljevima 21:1–16;
tako∂er i 1 Nefi 3:25).
PRVA KNJIGA O KRALJEVIMA 19
19:1–18 Proãitajte tako∂er zapis u 1 Kraljevima 18:46.
Neka uãenici na zemljovidu prona∂u mjesta kamo je
i‰ao Ilija (»Zemljovidi« na 17. stranici Priruãnika)
i porazgovaraju o tome ‰to se Iliji dogodilo na svakom
pojedinom mjestu. Porazgovarajte o tome kako mi
moÏemo ãuti ili osjetiti onaj tihi, jedva ãujan glas
Duha (u NIS 6:14–16, 20–24; 8:1–2; 11:11–14). Starje‰ina Boyd K. Packer, tada ãlan Zbora dvanaestorice
apostola, je rekao: »Duh ne privlaãi na‰u pozornost
vikom ili snaÏnim tresenjem. Umjesto toga on
‰apuçe. On dodiruje tako njeÏno da ga, ako smo zaokupljeni, uopçe neçemo ni osjetiti.«38 Nabrojite ‰to
7. Prorok Ilija je bio »prenesen«, ‰to znaãi da je bio
uzet na nebo, a da nije iskusio smrt (u 1 Kraljevima
2:1; tako∂er Postanak 5:24; Hebrejima 11:5;
NIS 110:13).
PRIJEDLOZI ZA PODUČAVANJE O PRVOJ KNJIZI O KRALJEVIMA 16–22 I DRUGOJ KNJIZI O KRALJEVIMA 1–3
PRVA KNJIGA O KRALJEVIMA 16
16:1–13 Neka uãenici nabroje Jehuova proroãanstva
(u 1 Kraljevima 16:1–4) i kaÏu kako su se ispunila (u
51
PRIJEDLOZI ZA PODUâAVANJE O STAROME ZAVJETU
o tome kako danas vo∂e u Crkvi primaju ovlast.
Proãitajte 5. ãlanak vjere.
nas sve moÏe sprijeãiti da ãujemo ili osjetimo Duha
i raspravite o tome. Neka uãenici napi‰u o trenucima
kada ih je Duh vodio ili im pomagao. Proãitajte ili
otpjevajte pjesmu Let the Holy Spirit Guide (Hymns,
br. 143).
2:11 Recite uãenicima da Ilija nije umro, veç da je bio
prenesen (uzet na nebo bez da je umro). Proãitajte
zapis u Mateju 17:1–9 i porazgovarajte o nekim stvarima koje je Ilija uãinio nakon ‰to je bio prenesen.
Proãitajte tako∂er Nauk i saveze 2:1–3 i 110:13–16
i raspravite o nekim stvarima koje je Ilija uãinio
nakon svoga uskrsnuça (kad je bio prenesen).
PRVA KNJIGA O KRALJEVIMA 21
21:1–25 Raspravite o tome ‰to su uãinili Ahab i Izebela. ·to je Ilija prorokovao da çe se dogoditi zato jer
su to ãinili? Nabrojite naãine na koje Sotona danas
nastoji »podjariti« ljude na »opaãinu« (u 2 Nefiju
28:20–22; Helamanu 16:22) i ‰to moÏemo ãiniti kako
bismo izbjegli te utjecaje (u 1 Nefiju 15:24).
2:23–25 Proãitajte poglavlje »TeÏe razumljivi dijelovi
Staroga zavjeta« na 15. stranici Priruãnika.
20. TJEDAN DRUGA KNJIGA O KRALJEVIMA 4–25
PRVA KNJIGA O KRALJEVIMA 22
VAŽNIJA NAČELA EVANÐELJA
22:29–40 Neka uãenici proãitaju zapis u 1 Kraljevima
21:17–19, a zatim i ‰to se dogodilo Ahabu, kralju Izraela prema zapisu u 1 Kraljevima 22:29–40. Proãitajte
tako∂er Poslanicu Galaçanima 6:7–8.
1. Dug je oblik ropstva i trebamo ga izbjegavati ako je
to moguçe. Gospodin nam moÏe pomoçi platiti
dugove (u 2 Kraljevima 4:1–7; tako∂er i NIS 19:35;
104:78–80).
PRVA KNJIGA O KRALJEVIMA 15–22
2. Oni koji vjeruju i sluÏe Gospodinu mogu primiti
velike znakove i ãuda (u 2 Kraljevima 4; 5:1–15;
6:1– 18; 7:1–16; 19:5–7, 15–20, 35; 20:1–11; tako∂er
i NIS 35:8).
Proãitajte zapis u 1 Samuelu 8:4–7 i Almi 44:4 i 46:9.
Odredite skupine uãenika koje çe proãitati i ispriãati
o doga∂ajima iz Ïivota niÏe nabrojenih kraljeva i ‰to
se od nauãenoga moÏe primijeniti na na‰e dane.
(»Povijest Kraljevstava« na 16. stranici Priruãnika).
3. Izno‰enje svjedoãanstava moÏe donijeti mnogo
dobra (u 2 Kraljevima 5:1–14).
• Abija, kralj Jude (u 2 Ljetopisima 13:1–21)
4. Pohlepa i nepo‰tenje su duhovne »bolesti« koje
mogu donijeti stra‰no prokletstvo (u 2 Kraljevima
5:14– 27; tako∂er i NIS 56:17).
• Asa, kralj Jude (u 2 Ljetopisima 14–16)
• Ba‰a, kralj Izraela (u 1 Kraljevima 15:24–16:12)
5. U svemu ‰to utjeãe na na‰ uspjeh i sreçu trebamo
moliti Gospodina za pomoç, ukljuãujuçi i obiãne,
svakidaãnje doga∂aje (u 2 Kraljevima 6:1–7;
tako∂er i Alma 33:4–11).
• Ahab, kralj Izraela (u 1 Kraljevima 16:29–33;
17:1; 18:1–5, 17–18; 21:1–16)
• Jo‰afat, kralj Jude (u 2 Ljetopisima 17:1–13;
20:1–30; 20:34–37)
6. Prema neprijateljima koje smo pobijedili moramo
biti milosrdni (u 2 Kraljevima 6:18–23; tako∂er
i Matej 5:43–45).
DRUGA KNJIGA O KRALJEVIMA 1–2
Neka uãenici prona∂u i usporede ‰to su Ahazja, kralj
Izraela (u 2 Kraljevima 1:2–17) i Ilija (u 2 Kraljevima
2:1–15) rekli i uãinili kad su zatrebali pomoç ili
odgovor. Upitajte uãenike kako od Gospodina mogu
zatraÏiti pomoç i kako çe ih on blagosloviti (u Matej
7:7–8; 1 Nefi 15:6–11; Moroni 10:5; NIS 88:62–64).
7. Iako se neko vrijeme moÏe ãiniti da zli ljudi napreduju, oni çe na kraju biti kaÏnjeni (u 2 Kraljevima
9:6–37; 10:1–32; 15:8–29; 17:1–23; 24:1–16; 25:1–7;
tako∂er i Alma 30:60).
8. Gospodin çe ãuvati i ‰tititi narod sve dok ga taj
narod voli i dok mu sluÏi (u 2 Kraljevima 11:4–20;
12:1–15; 18:1–7; 19:6–35; 23:1–25; tako∂er i 2 Nefi
1:9–11).
DRUGA KNJIGA O KRALJEVIMA 2
Proãitajte tako∂er 1 Kraljeve 19:19–21. Neka uãenici
nacrtaju slike doga∂aja iz 2 Kraljeva 2:1–15. PokaÏite
uãenicima kaput ili ogrtaã i zagrnite njime jednog od
njih. Objasnite uãenicima da je Ilijin pla‰t bio simbol
njegove ovlasti koju je dobio od Boga. Raspravite
9. Rijeã BoÏja je najmoçnija sila za pomoç ljudima da
postanu pravednici (u 2 Kraljevima 22:8–13;
23:1–25; tako∂er i Alma 31:5).
52
PRIJEDLOZI ZA PODUâAVANJE O STAROME ZAVJETU
PRIJEDLOZI ZA PODUČAVANJE O DRUGOJ KNJIZI
O KRALJEVIMA 4–25
• Pekah (u 2 Kraljevima 15:25–31)
DRUGA KNJIGA O KRALJEVIMA 4
DRUGA KNJIGA O KRALJEVIMA 15
Nabrojite i usporedite ‰to je Elizej uãinio u zapisima
u 2 Kraljevima 4:1–7, 8, 37, 38–44 s onim ‰to je Isus
uãinio u zapisima u Luki 7:11–16; Ivanu 2:1–11;
6:8–13. Proãitajte zapise u 2 Nefiju 11:4 i Mojsiju 6:63
i porazgovarajte o tome ‰to nam Elizejev Ïivot govori
o Kristu.
15:1–5 Proãitajte i zapis u Drugoj knjizi Ljetopisa
26:16–21 i prona∂ite za‰to je Gospodin kralja Azarju
(Uziju) uãinio gubavcem. Pokraj zapisa u 2 Ljetopisima 26:16 napi‰ite oznaku srodnog stiha Helaman
12:4–5. Porazgovarajte o tome ‰to iz zapisa u
2 Ljetopisima 26:16–18 doznajemo o sveçeniãkoj
ovlasti (u Hebrejima 5:1, 4; 5. ãlanak vjere).
• Ho‰ea (u 2 Kraljevima 17:1–6)
DRUGA KNJIGA O KRALJEVIMA 5
DRUGA KNJIGA O KRALJEVIMA 17
Neka uãenici podijeljeni u skupine prouãe zapis
u 2 Kraljevima 5:1–14 i u 2 Kraljevima 5:15–27. Neka
pripreme i odrÏe kratko predavanje o evan∂eoskim
naãelima koja nalaze u priãama o Naamanu i Gehazi.
17:1–23 Proãitajte zapis u Ponovljenome zakonu
4:24–28 i upitajte uãenike za‰to je Izrael bio »raspr‰en«
po mnogim zemljama. Proãitajte zapis u 2 Kraljevima
17:6–23 i oznaãite stvari koje je Izrael ãinio koje su
predstavljale »grijeh protiv Jahve«. PokaÏite uãenicima zemljovid Izraela (str. 17) i objasnite da je
kraljevstvo Izraelovo (Sjeverno kraljevstvo) bilo
poraÏeno i od Asirije. Neka uãenici napamet kaÏu
prve dvije od deset BoÏjih zapovijedi (u Izlasku
20:3–6).
5:15–16 Srodni stihovi: Luka 17:12–19; Alma 34:38;
NIS 59:20–21.
DRUGA KNJIGA O KRALJEVIMA 6
6:8–23 Neka uãenici odglume priãu o Elizeju i njegovom sluzi. Proãitajte Nauk i saveze 105:41. Neka uãenici ispriãaju o tome kada Gospodin pomaÏe njima.
DRUGA KNJIGA O KRALJEVIMA 18
DRUGA KNJIGA O KRALJEVIMA 8
18:1–7 Usporedite ‰to je Ezekija uãinio kako bi
Gospodin bio s njime s onime ‰to mi moÏemo uãiniti
da bi Gospodin bio s nama. Usporedite ‰to je Ezekija
uãinio u Judinom kraljevstvu s onime ‰to su kraljevi
i narod ãinili u Izraelovom kraljevstvu (u 2 Kraljevima
17:12, 14–17).
8:7–15 Porazgovarajte o tome za‰to je Elizej plakao.
Proãitajte zapis u 2 Kraljevima 13:1–3 i upitajte
uãenike za‰to Gospodin nije sprijeãio Hazaela da
postane kraljem Sirije (u Helamanu 7:22–24;
Mormonu 4:5).
DRUGA KNJIGA O KRALJEVIMA 9–10
DRUGA KNJIGA O KRALJEVIMA 18–19
Ponovite proroãanstvo zabiljeÏeno u zapisu u 1 Kraljevima 21:20–25. Neka uãenici u zapisu u 2 Kraljevima
9–10 prona∂u kako se ovo proroãanstvo ispunilo.
Proãitajte tako∂er Nauk i saveze 1:37–38.
Objasnite da su Asirci, nakon ‰to su osvojili Izraelovo
kraljevstvo (Sjeverno kraljevstvo), napali i Judino
kraljevstvo (JuÏno kraljevstvo). Odredite uãenike koji
çe odglumiti priãu zabiljeÏenu u 2 Kraljevima
18:28–19:37 (»Dramski prikazi prema zapisima iz
Svetih pisama« na 10. stranici Priruãnika) ili ãitati
rijeãi pripovjedaãa, peharnika (Asirca), Elijakima,
·ebne, Joaha, sveçeniãkih starje‰ina (Ïidovskih vo∂a),
Izaije, peharnikovih poslanika i Ezekije. Porazgovarajte o tome kamo je i za‰to Ezekija po‰ao po pomoç
(u 2 Kraljevima 19:1–19) i o tome kako mu je Gospodin
odgovorio (u 2 Kraljevima 19:20, 32–34; Izaija 36– 38).
Neka uãenici oznaãe stihove koji bi im mogli pomoçi
rije‰iti velike probleme u Ïivotu i neka kaÏu ne‰to
o tim stihovima.
DRUGA KNJIGA O KRALJEVIMA 15–17
Neka uãenici podijeljeni u skupine proãitaju i ispriãaju o nekim od niÏe nabrojenih kraljeva Izraela.
Porazgovarajte zatim o tome kako je ono ‰to neki
ljudi ãine danas nalik onome ‰to su ãinila djeca
Izraela i njihovi kraljevi (u NIS 1:14–16).
• Zaharija (u 2 Kraljevima 15:8–11)
• ·alum (u 2 Kraljevima 15:8–15)
• Menahem (u 2 Kraljevima 15:14–22)
• Pekahja (u 2 Kraljevima 15:23–26)
53
PRIJEDLOZI ZA PODUâAVANJE O STAROME ZAVJETU
DRUGA KNJIGA O KRALJEVIMA 21
b) Neprestano se zahvaljivati Bogu i slaviti ga za
sve ‰to nam daje i za sve ‰to za nas ãini
(u 1 Ljetopisima 16:7–17, 23–26; Ezri 3:10–11;
tako∂er i NIS 59:7).
21:1–16 Proãitajte i zapis u Ponovljenome zakonu
18:9–14 i usporedite kralja Mana‰ea sa zlim ljudima
za koje je Gospodin rekao da çe ih »izgnati« (Ponovljeni zakon 18:12) iz obeçane zemlje. Neka uãenici
kaÏu ‰to su proroci rekli ‰to çe Gospodin uãiniti
s Jeruzalemom i Judom i za‰to (u 2 Kraljevima
21:1–16).
c) Svim svojim srcem i umom traÏiti Gospodina
(u 1 Ljetopisima 28:9; 2 Ljetopisima 7:14;
15:12–15).
d) Prihvaçati ispravke od Gospodinovih vo∂a
(u 2 Ljetopisima 15:1–15; 19:1–11, 30;
36:11–20).
DRUGA KNJIGA O KRALJEVIMA 22–23
Neka uãenici podijeljeni u skupine prouãe zapise
u 2 Kraljevima 22:1–2, 10–13; 23:1–27. Neka nabroje
‰to je kralj Jo‰ija uãinio i za‰to. Proãitajte tako∂er
zapise u 2 Timoteju 3:15–17; 1 Nefiju 15:23–24; 2
Nefiju 32:3; Almi 37:38, 43–45 i Helamanu 3:29–30
i porazgovarajte o moçi koju Sveta pisma mogu imati
u na‰em Ïivotu.
e) Biti ponizan pred Gospodinom (u 2 Ljetopisima
32:26; 33:12–13).
f) Uãiti, slu‰ati i poduãavati Rijeã BoÏju
(u 2 Ljetopisima 34:14–21, 29–33; Ezra 7:10;
tak∂er i Alma 17:2–3).
g) Sklopiti saveze s Gospodinom i obdrÏavati ih
(u 2 Ljetopisima 34:31; Nehemija 10:29; tako∂er
i NIS 136:4).
DRUGA KNJIGA O KRALJEVIMA 23–25
Proãitajte zapis u 2 Kraljevima 23:31–37; 24:1–20;
25:1–11 (»âitanje zapisa iz Svetih pisama« na 6.
stranici Priruãnika). Recite uãenicima da su Lehi
i njegova obitelj pobjegli iz Jeruzalema prije nego ‰to
su Îidovi bili odvedeni u Babilon (u 1 Nefiju 1:4–20;
2:1–4; »Povijest Kraljevstava« na 16. stranici
Priruãnika). Neka uãenici kaÏu ‰to misle o tome ‰to
se dogodilo Îidovima i Jeruzalemu. Proãitajte zapise
u Knjizi Izlaska 19:3–6; Nauku i savezima 82:3, 10
i porazgovarajte o tome ‰to o Gospodinu, o prorocima
i o obdrÏavanju saveza moÏemo nauãiti prouãavajuçi
ono ãto se dogodilo Îidovima.
21. TJEDAN
h) Pomoçu posta i molitve zadobiti Gospodinovu
pomoç (u Ezri 8:21–23; 10:6, Nehemiji 1;
Esteri 4:1–3, 16; tako∂er i Izaija 58:6–11).
i) TeÏiti sklapanju braka u savezu (u Ezri 9;
10:1–14; Nehemiji 13:23–27; tako∂er i NIS
132:15–17).
j) Priznati grijehe i obratiti se od njih (u Ezri 10:1,
11; Nehemiji 9:2–3; tako∂er i NIS 58:43).
2. Da bi ostvario svoju svrhu, Gospodin izabire ljude,
ukljuãujuçi i one koji nisu ãlanovi njegove Crkve,
kako bi ispunili vaÏna poslanja u Ïivotu
(u Ezri 1; 6:1–3, 14; 7:11–28; Nehemiji 2:1–8;
Esteri 4:13–14; 8:1–2; 10:1–3; tako∂er i Postanak
45:7–8).
PRVA KNJIGA LJETOPISA, DRUGA
KNJIGA LJETOPISA, KNJIGA EZRINA,
KNJIGA NEHEMIJINA, ESTERA
U Prvoj i Drugoj knjizi Ljetopisa zapisana je povijest Judinog kraljevstva i Izraelovog kraljevstva. Mnoge stvari ‰to
su zapisane u Prvoj i Drugoj knjizi Ljetopisa sliãne su stvarima zapisanim u Prvoj i Drugoj knjizi o Samuelu i u Prvoj
i Drugoj knjizi o Kraljevima.
3. Sotona i njegovi sljedbenici uvijek nastoje zaustaviti djelo Boga i njegovih sljedbenika. Me∂utim,
ako je Gospodinov narod vjeran, Gospodin çe ih
snaÏiti i pomoçi im ispuniti i ostvariti svoje djelo
(u Ezri 4–5; 6:22; Nehemiji 2; 4; tako∂er i NIS
10:20–27, 43).
VAŽNIJA NAČELA EVANÐELJA
4. Da bismo pobijedili zlo, mi moramo odraditi svoj
dio, a to ukljuãuje spremnost da sve Ïrtvujemo,
ãak i vlastiti Ïivot, kako bi se promaknula
Gospodinova svrha (u Esteri 3:1–11; 4:7–16;
tako∂er i Daniel 3:13–18; Alma 17:12–14; NIS
101:35–38; 103:27).
1. Mi smo ovdje za Zemlji da bismo nauãili voljeti,
slu‰ati i sluÏiti Gospodinu. Da bismo u tome
uspjeli, mi moramo sljedeçe:
a) Biti hrabri i svoje uzdanje polagati u Gospodina
(u 1 Ljetopisima 5:18–20; 28:20; 2 Ljetopisima
20:14– 17; tako∂er i Alma 53:20–21).
54
PRIJEDLOZI ZA PODUâAVANJE O STAROME ZAVJETU
Bez objave, hramovi ne bi mogli biti niti izgra∂eni,
niti pravilno kori‰teni.«39
PRIJEDLOZI ZA PODUČAVANJE O PRVOJ KNJIZI
LJETOPISA, DRUGOJ KNJIZI LJETOPISA, KNJIZI
EZRINOJ, KNJIZI NEHEMIJINOJ I ESTERI
KNJIGA EZRINA 2
DRUGA KNJIGA LJETOPISA 14–16
2:61–62 Srodni stihovi: Nauk i savezi 85:9–12.
Neka uãenici podijeljeni u skupine prouãe zapise
u Drugoj knjizi Ljetopisa 14:1–15:15; 16:1–13. Neka
kaÏu ‰to ova poglavlja govore o Asi i o Gospodinu.
Usporedite ‰to je Asa uãinio nakon ‰to je ãuo rijeãi
proroka Azarje s onime ‰to je uãinio nakon ‰to je ãuo
rijeãi vidioca Hananije. Porazgovarajte o tome kako
moÏemo imati hrabrosti slijediti Gospodina u svemu
(u Mudrim izrekama 3:1–8; Almi 37:35–37;
NIS 21:1–9).
KNJIGA EZRINA 3–6
Neka uãenici proãitaju zapis u Ezri 3:1–10; 4:1–7, 13,
17–24; 5:1–5, 17; 6:1–16. Neka ispriãaju priãu o tome
kako su Îidovi gradili hram i kako su ih njihovi
»neprijatelji« (Ezra 4:1) nastojali sprijeãiti. Da biste
vi‰e nauãili o Samarijancima neprijateljima, proãitajte
zapis u 2 Kraljevima 17:22–29, 32–34.
KNJIGA EZRINA 7
DRUGA KNJIGA LJETOPISA 20
Neka uãenici proãitaju zapis u Drugoj knjizi Ljetopisa
29:1–11, 15–24, 28–36; 30. Neka nabroje ‰to su
Ezekija, njegovi sveçenici i narod uãinili kako bi se
opet »obratili Jahvi« (u 2 Ljetopisima 30:9).
7:10 Objasnite da je Ezra bio Ïidovski pismoznanac
koji je oko 450. god. pr. Kr. bio poslan u Jeruzalem
kako bi narod poduãio zakonu Mojsijevu (»Povijest
Kraljevstava« na 16. stranici Priruãnika). Neka
uãenici oznaãe zapis u Ezri 7:10 i porazgovaraju
o tome kako mi moÏemo pripremiti svoja srca da
traÏe i vr‰e zakon Gospodinov (u 1 Korinçanima
2:9–16; 1 Nefi 2:16 i Mosija 2:9).
KNJIGA EZRINA 1
KNJIGA EZRINA 7–10
Recite uãenicima da je Knjiga Ezrina dobila ime
prema Îidovskom pismoznancu ãija je priãa
zabiljeÏena u Knjizi Ezrinoj 7–10. Neka uãenici na
zemljovidu prona∂u Babilon, Jeruzalem i Samariju
(»Zemljovidi« na 16. stranici Priruãnika). Recite im
da su se doga∂aji zabiljeÏeni u Knjizi Ezrinoj zbili
nakon vremena Jeremije, Lehija i Ezekijela, kad je
perzijski kralj Kir osvojio Babilon (»Kraljevi i proroci«
na 16. stranici Priruãnika i »Povijest Kraljevstava«
na 16. stranici). Neka uãenici proãitaju zapis
u Jeremiji 25:8–11 i kaÏu ‰to je Gospodin rekao da çe
se dogoditi Kraljevstvu Judinu. Porazgovarajte o tome
kako su se Gospodinove rijeãi zabiljeÏene u Jeremiji
25:8–11 ispunile u zapisu u 2 Ljetopisima 36:11–23
i Ezri 1.
Recite uãenicima da je, nakon ‰to je hram bio ponovo
sagra∂en, Ezri i mnogim drugim Îidovima bilo
dopu‰teno da odu iz Babilona u Jeruzalem. Neka
uãenici proãitaju zapis u Ezri 7:1–13, 25–28; 8:15–18,
21–23, 31; 9:1–6, 15; 10:1–12, 18–19 i kaÏu ‰to misle
kako i za‰to je »ruka Jahve« (Ezra 7:28) bila nad njim.
20:23 Srodni stihovi: Mormon 4:5.
DRUGA KNJIGA LJETOPISA 29–30
KNJIGA NEHEMIJINA 1–6
Neka uãenici proãitaju zapise u Knjizi Nehemijinoj
1:1–4; 2:1–6 i neka kaÏu tko je bio Nehemija. Recite
im da je nekoliko godina nakon Ezrinog dolaska
u Jeruzalem kralj Perzije poslao Nehemiju za upravitelja Jude. U to je vrijeme upravitelj Samarije bio Sanbalat, koji nije bio Izraelac. Odredite skupine uãenika
koji çe reçi ‰to je Gospodin uãinio kao odgovor na
Nehemijinu molitvu (u Nehemiji 1:1–2:8) i nabrojiti
‰to je Nehemija uãinio kako bi dovr‰io izgradnju jeruzalemskih zidina i ‰to su Sanbalat i drugi ãinili nastojeçi zaustaviti Îidove (u Nehemiji 2:7–20; 4; 5:14–19;
6:1–16). Neka uãenici kaÏu ‰to nam zapis u Nehemiji
1–6 govori ‰to nam moÏe pomoçi da imamo vi‰e vjere
u Gospodina. Proãitajte tako∂er i zapis u Rimljanima
8:31 i Nauku i savezima 3:1–3.
1:1–2 Srodni stihovi: Izaija 44:28; 45:1.
1:1–4 Raspravite za‰to su hramovi vaÏni (u 1 Kraljevima 6:11–14, NIS 109:1–5, 12–16; 124:38–41).
Starje‰ina David B. Haight, ãlan Zbora dvanaestorice apostola, rekao je: »Hramovi gra∂eni posebno
za Gospodina bili su podizani u svim vremenima . . .
Svi su oni bili zapoãeti i podizani prema vodstvu
i objavi samoga Boga.
55
PRIJEDLOZI ZA PODUâAVANJE O STAROME ZAVJETU
KNJIGA NEHEMIJINA 4
KNJIGA NEHEMIJINA 8
c) âak i pravednici trpe u ovom Ïivotu. Mi trebamo
druge tje‰iti i tugovati s njima u doba njihovih
ku‰nji (u Jobu 2:3, 11–13; 6:14; 30:25; tako∂er
i Mosija 18:8–9; NIS 122:5–7).
8:1–12 Nabrojite ‰to su sve Ezra i narod ãinili kako bi
mogli razumjeti zakon (u Ezri 7:10). Porazgovarajte
o tome ‰to moÏemo ãiniti da bismo bolje razumjeli
Sveta pisma (u Jo‰ui 1:8; 2 Nefiju 32:3–5; Josipu
Smithu – Povijest 2:73–74).
d) U svemu moramo biti ãestiti, ‰to znaãi da trebamo Ïivjeti prema svojim mjerilima i oãuvati
vjeru u Gospodina bez obzira na to ‰to se
dogodi (u Jobu 2:7–10; 13:15; 19:25–26; 27:1–6;
tako∂er Mosija 23:21–22; NIS 124:15, 20).
4:14 Srodni stihovi: Alma 43:45–47; 46:12.
e) Prihvaçajuçi Gospodinove ispravke, moÏemo se
pobolj‰ati i zadobiti veçu sreçu (u Jobu 5:17–18;
34:31; Psalmima 94:12; tako∂er i Hebrejima
12:6; Helaman 12:3; NIS 136:31).
KNJIGA EZRINA – KNJIGA NEHEMIJINA
Neka uãenici podijeljeni u skupine prouãe zapise
u Ezri 6:19–22; 9:6–15; Nehemiji 8:1–12; 9:24–38;
13:15–22 i prona∂u ‰to je Îidovima trebalo za za‰titu,
osim hrama i gradskih zidina. Porazgovarajte o tome
kako nam ovi podaci pomaÏu shvatiti kako i mi
moÏemo imati Gospodinovu za‰titu.
f) Zahvaljujuçi uskrsnuçu Isusa Krista, nakon
svoje smrti opet çemo Ïivjeti (u Jobu 19:25–27;
tako∂er 1 Korinçanima 15:21–22; Alma
11:42–44).
g) Ako postupamo ispravno, na‰e çe se ku‰nje
pretvoriti u velike blagoslove (u Jobu 19:26–27;
23:10–12; 42:9–17; tako∂er i NIS 98:1–3).
ESTERA 1–10
PokaÏite uãenicima lentu vremena u poglavlju »Povijest Kraljevstava« na 16. stranici i recite im da su
se doga∂aji opisani u Esteri zbili dok su neki Îidovi
jo‰ bili u zarobljeni‰tvu u Babilonu. Zajedno s uãenicima proãitajte zapise u Esteri 1:1–3, 9–21; 2:1–11,
15–23; 3–7; 8:1–11; 9:1–5. Predsjednik Spencer W.
Kimball, predsjednik Crkve, je rekao: »Veliki dio za
najveçega porasta broja ljudi koji çe u posljednjim
danima priçi Crkvi, uãinit çe to jer çe mnoge dobre
Ïene svijeta. . . biti privuãene u velikom broju. To çe
se dogoditi do stupnja u kojem Ïene Crkve odraÏavaju pravednost i. . . pokazuju da su drugaãije
i razliãite – na sretan naãin – od Ïena svijeta.«40
22. TJEDAN
h) Iako se ponekad ãini da zli ljudi napreduju
u ovom Ïivotu, Gospodin çe na kraju svakoga
nagraditi prema njegovim djelima (u Jobu
21:7–11, 26, :30, 8–23; Psalmima 37:7–20;
tako∂er i Malahija 3:14– 18).
2. U predsmrtnome smo Ïivotu uzvikivali od radosti
zbog nauma Nebeskoga Oca za blagoslov dolaska
na Zemlju (u Jobu 38:4–7).
3. Ako uÏivamo u Gospodinovim zakonima i Svetim
pismima i duboko razmi‰ljamo o njima, bit çemo
duhovno i vremenito blagoslivljani napretkom,
obraçenjem, svjedoãanstvom, mudro‰çu, rado‰çu,
nadom i svjetlom (u Psalmima 1:1–3; 19:7–8;
119:14–24, :47–50; Mosiji 2:41).
JOB, PSALMI
VAŽNIJA NAČELA EVANÐELJA
4. Onima koji svoju vjeru i pouzdanje poloÏe
u Gospodina, on ãesto daje sljedeçe blagoslove:
1. Jobova nam iskustva govore o sljedeçima vaÏnim
istinama o na‰em Ïivotu ovdje na Zemlji:
a) ·titit çe ih, braniti i osloboditi (u Psalmima 4:1,
3, 5-6; 5:1–3, 11–12; 7:1–2, 10; 18:1–6, 30–32;
20:6–9; 23:4–5; 37:39–40; 56:1–13; 71:1–5;
143:9–12; 145:18–20; tako∂er i Mosija 7:33).
a) Sotona je stvaran. On je ovdje na Zemlji
i dozvoljeno mu je da nas dovodi u ku‰nju.
Me∂utim, ako se odupremo njegovu utjecaju
i slijedimo Spasitelja, Sotona nad nama ne
moÏe imati moçi (u Jobu 1:7, 12– 22; 2:2, 6–10;
tako∂er i NIS 10:22–27, 43).
b) Vodit çe ih svojom svjetlo‰çu (u Psalmima 4:5–6;
18:28; 27:1; 37:3–6; 143:6–10; tako∂er i Ivan
8:12).
b) Vjera u to da Gospodin svime upravlja dat çe
nam snage u trenucima ku‰nji (u Jobu 1:21–22;
5:6–11).
c) PruÏit çe im milost i oprost (u Psalmima 6:1–9;
13:5; 23:3, 6; 25:1–13; 51; 103:17–18; tako∂er
i Alma 12:33–34 i 34:15–18).
56
PRIJEDLOZI ZA PODUâAVANJE O STAROME ZAVJETU
d) Razumjet çe ih i pomoçi im kada trpe (u Psalmima 6:2–10; 22:1–5; 23; 25:15–22; 28:6–9;
38:8–15; 40:1–4, 11–13, 16; 57:1–3; 61; 63:1–8;
69:1–20, 29–36; 86; 130; 142; 146:5–9).
uskri‰eni i ponovo Ïivjeti. Proãitajte ili otpjevajte
pjesmu »Otkupitelj moj Ïivi, znam« (Hymns, br. 136).
e) Okrunit çe ih ãa‰çu i slavom (u Psalmima 8;
24:3–6; 73:24; 82:6; 84:11–12; 106:1–5; tako∂er
1 Petrova 5:1–4; NIS 76:92–95; 109:76).
Ponovite ‰to je Job rekao u zapisu u Jobu 3:1–3, 11
i 20–22. Upitajte uãenike ‰to misle ‰to je Gospodin
Ïelio da Job nauãi u Jobu 38:1–7, 18. Starje‰ina Joseph
B. Wirthlin, tada ãlan Zbora dvanaestorice apostola,
je rekao da nevolje nisu nuÏno znak BoÏje kazne za
grijehe, veç da one »mogu biti dane radi iskustva,
pouke i upute«41 (tako∂er i Jakovljeva 5:10–11; NIS
121:7–10). Neka uãenici vlastitim rijeãima napi‰u ‰to
je Job rekao u Jobu 40:3–5; 42:1–6. Proãitajte zapis
u Jobu 42:10–17 i porazgovarajte o tome za‰to »Jahve
vrati Joba u prija‰nje stanje«, odnosno za‰to je
prekinuo Jobove ku‰nje i nevolje i kako je Gospodin
blagoslovio Joba (u NIS 93:1).
JOB 38–42
5. Svoju ljubav prema Gospodinu trebamo iskazivati
zahvaljujuçi mu i slaveçi ga rijeãima, glazbom
i svime ‰to ãinimo i govorimo (u Psalmima 8;
9:1–11; 30;1–4, 11–12; 33:1–8; 47; 71:8, 22–24; 75:1,
9; 95:1– 7; 96; 100; 103:1–6, 20–22; 136; 145:1–12,
21; 147:1–7; 148–150).
PRIJEDLOZI ZA PODUČAVANJE O JOBU
I PSALMIMA
JOB 1–3
PSALMI
Proãitajte zapise u Psalmima 26:1–2; 1 Petrovovoj
4:12–19 i Abrahamu 3:24–25 i porazgovarajte o tome
kako je Ïivot ispit. Neka uãenici kaÏu ‰to su iz zapisa
u Jobu 1:1–5 nauãili o Jobu. Odredite skupine uãenika
koje çe reçi kako je Job bio ku‰an (u Jobu 1:6–19;
2:1–9) te ‰to je Job uãinio i rekao u trenucima svojih
ku‰nji (u Jobu 1:20–22; 2:10; 3; 13:15–16; 23:10–11).
Neka uãenici kaÏu ‰to misle o Jobovim ku‰njama i ‰to
misle o svojim ku‰njama (u 1 Korinçanima 10:13;
Mosiji 24:13–14).
Objasnite uãenicima da je psalam crkvena pjesma,
sveta pjesma slave ili molitva Bogu. Usporedite rijeãi
sljedeçih crkvenih pjesama i psalama: »How Great
Thou Art« (Hymns, br. 86) s Psalmom 8; »The Lord Is
My Shepherd« (Hymns, br. 108) s Psalmom 23;
»Praise to the Lord, the Almighty« (Hymns, br. 72)
s Psalmom 150.
Predsjednik Ezra Taft Benson, tada predsjednik Zbora
dvanaestorice apostola, je rekao: »Psalmi iz Staroga
zavjeta sadrÏe posebnu hranu za du‰u ãovjeka
u nevolji.«42 Neka uãenici podijeljeni u skupine
prouãe Psalme 40; 51; 57; 61; 63; 86; 142; 145 i kaÏu
kako rijeãi ovih psalama mogu pomoçi osobi koja se
suoãava s nevoljama.
JOB 8
8:3–22 Neka uãenici oznaãe ono ‰to pokazuje kakav
je prijatelj bio Bildan i porazgovaraju o tome. Proãitajte zapis u Jobu 6:14–18; 16:2–7; 19:2–6 i porazgovarajte o tome ‰to je Job mislio i osjeçao prema svojim
prijateljima. Neka uãenici kaÏu ‰to oni mogu uãiniti
kada se njihovi prijatelji na∂u u nevoljama (u Mosiji
18:8–9).
Proãitajte i porazgovarajte o tome ‰to je u Luki
24:44–48 Isus rekao svojim uãenicima. PokaÏite
uãenicima da mnogi psalmi govore o doga∂ajima iz
Kristova Ïivota:
JOB 19
• Psalam 22:1 (u Mateju 27:46)
19:19–27 Proãitajte tako∂er zapise u Jobu 10:11–13;
13:18; 42:1–2 i porazgovarajte o tome ‰to je Job znao.
Upitajte uãenike kako im spoznaja takvih stvari moÏe
pomoçi izdrÏati nevolje. Proãitajte ili otpjevajte
pjesmu »Otkupitelj moj Ïivi, znam« (Hymns, br. 136).
• Psalam 22:7–8 (u Mateju 27:39, 43)
19:25–26 (stihovna okosnica) Podijelite s uãenicima
svoje osjeçaje o nekome voljenom tko je umro.
Proãitajte zapis u Jobu 19:25–26 i posvjedoãite da
çemo, zahvaljujuçi Otkupitelju Isusu Kristu, svi biti
• Psalam 31:5 (u Luki 23:46)
• Psalam 22:15 (u Ivanu 19:28)
• Psalam 22:16 (u Ivanu 19:16)
• Psalam 22:17–18 (u Mateju 27:28, 35)
• Psalam 34:20 (u Ivanu 19:33, 36)
• Psalam 41:9 (u Mateju 26:14–16; Ivanu 13:18–26)
• Psalam 69:21 (u Mateju 27:34)
57
PRIJEDLOZI ZA PODUâAVANJE O STAROME ZAVJETU
Neka skupine uãenika prouãe sljedeçe psalme i kaÏu
‰to su doznali o Isusu Kristu: Psalmi 2; 9; 22:1–18;
45:1–8; 68–69; 72; 91; 118:14–25. Neka uãenici napi‰u
ne‰to od onoga ‰to su o Spasitelju nauãili iz ovih
zapisa.
88:86). Pozovite biskupa ili predsjednika ogranka da
ispriãa o ãemu razgovaraju s ãlanovima za vrijeme
razgovora povodom dobivanja hramske preporuke.
Upitajte uãenike za‰to Gospodin Ïeli da budu dostojni
ulaska u hram.
PSALAM 1
PSALAM 46
Neka uãenici pokaÏu ili nacrtaju predmete koji se
spominju u Psalmu 1:3–4. Raspravite o tome kako
nam ove materijalne stvari pomaÏu shvatiti koje blagoslove primaju pravednici (odlomak koji zapoãinje
rijeãima »Unutar stihovne cjeline potraÏite simbole«
na 2. stranici Priruãnika.) Simbole nalazimo i u nekim
drugim psalmima, kao ‰to su Psalmi 18; 22; 37–38; 42;
52; 58; 102; 127; 141.
46:8–11 U 70-im godinama ovog stoljeça starje‰ina
Ezra Taft Benson, tada ãlan Zbora dvanaestorice apostola, je rekao: »Sigurno mora doçi vrijeme kada çe se
rastaliti Îeljezna zavjesa i sru‰iti bambusova zavjesa.
Ono ‰to je Gospodin odredio, ispunit çe se . . . Bog je
na kormilu – on nije mrtav – i govori: ›Prestanite
i znajte da sam ja Bog‹ (Psalam 46:11).«44
PSALAM 95
PSALAM 8
Recite uãenicima da mnogi psalmi imaju vi‰e od
jedne glavne misli. Neka uãenici proãitaju Psalam 95
i kaÏu ‰to misle koje su glavne misli. Porazgovarajte
o tome kako uãenici mogu primijeniti misli iz toga
Psalma. Tako∂er moÏete pronaçi glavne misli u Psalmima 6; 19; 66; 103; 136; 146 i porazgovarati o njima.
Neka uãenici odgovore na pitanja: »·to je ãovjek?«
i »Za‰to Bog misli na svakoga od nas?« (u Postanku
1:26–27; 2:7; Psalmu 82:6; Mosiji 16:3–4; NIS 76:24;
88:15; Mojsije 1:39).
PSALAM 23
PSALAM 150
Usporedite to ‰to u Psalmu 23 pi‰e da pastir ãini za
svoje ovce s time ‰to Gospodin ãini za nas. Srodni
stihovi: Izaija 40:10–11; Ivan 10:14–15. Proãitajte ili
otpjevajte pjesmu The Lord My Pasture Will Prepare
(Hymns, br. 109).
Nabrojite kako se i za‰to Gospodin slavi u Psalmu
150. Recite uãenicima neka napi‰u psalam koji çe
objasniti ‰to i za‰to osjeçaju prema Isusu Kristu.
23. TJEDAN
PSALAM 24
24:1–2 Starje‰ina Grant Bangerter, tada pomoçnik
Zbora dvanaestorice apostola, je rekao: »Zemlja
pripada Gospodinu. Mi smo samo upravitelji.«43 Porazgovarajte o tome ‰to bi ãovjek trebao uãiniti ako
vjeruje u rijeãi zabiljeÏene u Psalmu 24:1–2 (u Mateju
22:21; Mosiji 4:26; NIS 38:39; 59:18–21; 104:14– 18;
119:3–4).
MUDRE IZREKE, PROPOVJEDNIK,
PJESMA NAD PJESMAMA I IZAIJA 1
VAŽNIJA NAČELA EVANÐELJA
1. Trebamo uvijek teÏiti da steknemo veçu mudrost,
nastojeçi razumjeti na‰e bliÏnje te razumjeti
i slijediti Boga (u Mudrim izrekama 1:1–9; 2:2–12;
3:13–24, 35; 4:5–13; 5:1–2; 7:1–4; 8:1–14; 9:8–12;
10:13– 14; 12:15; 13:20; 14:16; 15:2, 33, 16:16,
20–23; 17:10; 19:8, 20, 22:17; 24:13–14; 29:11;
u Propovjedniku 1:13; 2:13; 7:12; 19, 7:25; 9:13–18).
24:3–4 (stihovna okosnica) Neka uãenici kaÏu ‰to
misle kakav je ãovjek koji je pripremljen za Ïivot
s Nebeskim Ocem. Zamolite ih da proãitaju Psalam
24:3–4 i kaÏu kako bi nadopunili svoje odgovore.
Upitajte uãenike ‰to nikada ne bi radili prljavim
rukama i njihove odgovore poveÏite sa znaãenjem
izraza duhovno »imati ãiste ruke«. Neka uãenici
ispriãaju o ljudima ãistoga srca koje poznaju.
2. Ljubav i po‰tovanje prema Bogu temelj je sveg
napretka u Ïivotu (u Mudrim izrekama 1:7, 24–33;
2:1– 9; 3:1–12; 8:32–35; 9:10; 14:26–27; 15:16, 33;
16:3; 19:23; 28:5; 29:25; 30:5; u Propovjedniku 2:26;
3:14; 12:13–14; u Izaiji 1:16–20, 25–27).
3. Djeca trebaju slu‰ati i slijediti mudre i nadahnute
pouke svojih roditelja (u Mudrim izrekama 1:8–9;
6:20–22; 13:1; 15:5, 20; 22:6; 23:22; tako∂er
EfeÏanima 6:1; Kolo‰anima 3:20).
24:3–6 Porazgovarajte o naãinima na koje ãovjek
moÏe imati »ruke ãiste i srce neduÏno« (Psalam 24:4)
i o blagoslovima koje primaju oni koji su ãisti
i neduÏni (u 2 Timoteju 2:22; Almi 5:14–24; NIS
58
PRIJEDLOZI ZA PODUâAVANJE O STAROME ZAVJETU
4. Nebeski Otac nadahnjuje osjeçaje ljubavi izme∂u
mu‰karca i Ïene kako bi im pomogao uçi u brak
i uspostaviti vjeãne obiteljske veze pune ljubavi
(u Mudrim izrekama 5:18; tako∂er Postanak 2:24;
1 Korinçanima 11:11; NIS 49:15–17).
Neka uãenici u novinama, ãasopisima, Svetim
pismima ili u vlastitom iskustvu prona∂u priãe koje
pokazuju da su mudre izreke koje su prouãavali istinite. Neka ispriãaju o tome. Ponovite ‰to su uãenici
nauãili iz Mudrih izreka. Neka napi‰u ‰to misle kako
bismo trebali Ïivjeti Ïivot na Zemlji.
5. Bez obzira kakve smo grijehe poãinili ili kakvu su
nam bijedu na‰i grijesi donijeli, Gospodin çe nam
ipak pruÏiti svoju ljubav i milosr∂e, pozivajuçi nas
da se obratimo, da mu pri∂emo i budemo iscijeljeni (u Izaiji 1:2–5, 16–20, 25; tako∂er i 3 Nefi
10:4–6).
MUDRE IZREKE 3
3:5–6 (stihovna okosnica) Neka uãenici proãitaju
i oznaãe zapis u Mudrim izrekama 3:5–6. Porazgovarajte o tome ‰to ovi stihovi kaÏu o tome ‰to trebamo
ãiniti, o tome ‰to ne smijemo ãiniti i o obeçanom
blagoslovu. Neka uãenici kaÏu o tome kada su se oni,
ljudi koje poznaju ili ljudi iz Svetih pisama uzdali
u Gospodina cijelim svojim srcem. Upitajte ih kako
su njihovi »putovi« bili »ispravljani«. Neka uãenici
nauãe napamet Mudre izreke 3:5–6.
6. U posljednjim çe danima Gospodin ponovo uspostaviti Jeruzalem kao grad ljepote i slave i Krist çe
oprati grijehe njegova naroda (u Izaiji 1:25–27;
tako∂er i Izaija 4:2–6).
PRIJEDLOZI ZA PODUČAVANJE O MUDRIM
IZREKAMA, PROPOVJEDNIKU, PJESMI NAD
PJESMAMA I IZAIJI 1
PROPOVJEDNIK
Porazgovarajte o tome ‰to va‰e uãenike ãini sretnima.
Neka skupine uãenika u Propovjedniku 1–9 prona∂u
i oznaãe izraze »pod suncem« i »ispraznost«. Neka
nabroje ‰to je sve pisac Propovjednika rekao da je
»ispraznost pod suncem«, odnosno ‰to nema vrijednosti bez Boga. Raspravite o tome pomaÏu li te stvari
ljudima da budu sretni ili im ne pomaÏe. Porazgovarajte o tome ‰to je pisac rekao da moÏemo uãiniti da
bismo bili sretni (u Propovjedniku 3:1–14; 4:9–14;
5:1–7; 7:1–14; 9:7–10; 10:1; 11:1; 12:1, 13–14). Starje‰ina Joseph Anderson, ãlan Sedamdesetorice, je
rekao: »Tko su danas sretni ljudi? Ne oni koji odbacuju Gospodina i potpuno se posveçuju Ïivotnim
zadovoljstvima i materijalnome ‰to pripada svijetu.
Istinski sretni ljudi su oni koji imaju vjere u
Gospodina i obdrÏavaju zakone Evan∂elja, oni koji
u svojoj Ïelji i u svojim nastojanjima da blagoslove
druge zaboravljaju na sebe.«45
MUDRE IZREKE
Objasnite uãenicima da je mudra izreka kratka
tvrdnja o istini. Neka uãenici u knjizi Mudrih izreka
prouãe jednu ili vi‰e od niÏe nabrojenih tema.
• Krijepost, Ïene i brak. Mudre izreke 6:23–35; 12:4;
18:22; 19:13–14; 31:10–31.
• Gospodin. Mudre izreke 3:5–12; 8:22–32; 9:10;
10:22, 27, 29; 14:26–27; 15:8, 29; 16:1–6; 17:3; 18:10;
19:21; 21:3, 31; 28:5, 13; 29:25–26; 30:5–6.
• Bogatstvo. Mudre izreke 11:4, 28; 13:7–8; 15:16;
19:17; 21:6, 17; 22:1–2, 4, 7, 9, 16, 22–23; 28:6, 8, 11,
20, 22, 27; 30:7–9.
• Rijeãi koje govorimo. Mudre izreke 6:16–19; 10:11,
19–21, 32; 11:13; 12:17–19, 22–25; 13:3; 15:1– 2, 4,
23, 28; 16:23–24, 27–28; 17:27–28; 18:6–8, 13;
25:11–12; 26:23–28; 28:23.
PROPOVJEDNIK 3
• Djeca. Mudre izreke 10:1; 13:1; 17:6, 21; 19:18,
26–27; 20:20; 22:6, 15; 23:13–26; 27:11; 29:15–18.
3:10–22 Upitajte uãenike ‰to iz zapisa u Propovjedniku 3:10–22 mogu nauãiti o Bogu i o ãovjeku
(u Mosiji 4:4–10).
• Rad. Mudre izreke 6:6–11; 10:4, 26; 12:24, 27; 13:4;
14:23; 19:15; 20:4, 13; 21:25–26; 24:30–34;
26:13–16; 28:19.
PROPOVJEDNIK 12
• Stjecanje mudrosti. Mudre izreke 1:7; 2:1–9; 9:1–6;
10:8, 14, 23; 11:2; 12:15–16; 13:10, 20; 14:8–9, 16;
15:31–33; 17:10; 18:15; 21:11, 30; 23:4; 28:26; 29:11.
12:7 Srodni stihovi: Alma 40:11–12.
PJESMA NAD PJESMAMA
• Îivot i smrt. Mudre izreke 3:13–24; 4:23; 10:16;
12:28; 13:12; 14:12, 27, 30, 32; 15:10; 17:22; 19:16,
23; 21:21.
U JS-P kaÏe se da Pjesma nad pjesmama nije nadahnuto pisanje.
59
PRIJEDLOZI ZA PODUâAVANJE O STAROME ZAVJETU
Recite uãenicma da zadnjih sedamnaest knjiga Staroga
zavjeta (od Izaije do Malahije) sadrÏe proroãanstva koja je
Gospodin dao prorocima, po kojima su knjige nazvane
(»Knjige iz Staroga zavjeta« na 19. stranici Priruãnika).
danas (u odlomku koji zapoãinje rijeãima »Unutar
stihovne cjeline potraÏite simbole« na 2. stranici
Priruãnika; NIS 1:11–16).
1:15–20 Srodni stihovi: Nauk i savezi 58:42–43.
Neka uãenici rasprave o tome kako je obraçenje nalik
pranju. Upitajte uãenike ‰to je Gospodin Ïelio da
Izrael uãini kako bi postao »ãist« i ‰to mi moramo uãiniti da bismo bili »ãisti« (u Almi 34:8–10; Eteru 4:6).
Pomognite uãenicima da napamet nauãe Izaiju
1:16–18. Proãitajte ili otpjevajte 3. i 4. stih pjesme
Gently Raise the Sacred Strain (Hymns, br. 146).
IZAIJA
Izaija je bio BoÏji prorok (u Izaiji 6:1; 2 Nefiju 11:3)
koji je propovijedao u Judinom kraljevstvu od 740. do
701. godine prije Krista (»Kraljevi i proroci« na 16.
stranici Priruãnika). On je tako∂er bio i savjetnik
kralja Ezekije (u 2 Kraljevima 19–20).
Proãitajte iz Knjige Izaijine proroãanstva o svakom od
vremenskih razdobalja u poglavlju »Proroãanstva iz
Staroga zavjeta« (str. 15). Na primjer, Izaija 1:2–4
govori o Izaijinu dobu, Izaija 3:1–11 ponavlja
o raspr‰ivanju Izraela, Izaija 53:3–11 govori o Kristovu
dobu, Izaija 11:10–16 govori o skupljanju Izraela,
Izaija 11:6–9 raspravlja o Tisuçljetnici.
24. TJEDAN
IZAIJA 2–23
Poglavlja 2–14 Izaije navedena su u Mormonovoj knjizi
(u 2 Nefiju 12–24). Nefi je ove Izaijine rijeãi dobio s mjedenih ploãa (u 1 Nefiju 5:10–13). Mnogi od stihova
u 2 Nefiju 12–24 razlikuju se od onih u na‰oj sada‰njoj
Bibliji (u 1 Nefiju 13:23–28).
Neka uãenici podijeljeni u skupine prouãe niÏe navedene stihove i nabroje razloge za‰to trebamo prouãavati Izaijine rijeãi: 1 Nefi 19:23; 2 Nefi 6:4–5; 11:2, 8;
3 Nefi 20:11–12; 23:1–3; Mormon 8:23.
VAŽNIJA NAČELA EVANÐELJA
1. Tijekom Tisuçljetnice Gospodinov çe se narod
baviti hramskim radom i prouãavanjem Evan∂elja,
Krist çe vladati kao Kralj nad cijelom Zemljom,
ljudi çe biti pravedni, posvuda çe vladati mir
i Sotona neçe imati nikakve moçi (u Izaiji 2:1–4;
4:2–6; 9:6–7; 11:6–9; 12; 14:1–7, 12–20).
Neka uãenici proãitaju zapis u 2 Nefiju 25:1, 4–8.
Neka oznaãe i porazgovaraju o tome ‰to je Nefi rekao
da çe nam pomoçi razumjeti Izaijine rijeãi.
IZAIJA 1
2. Gospodin çe spustiti oholost onih koji vjeruju
u svjetovne stvari kao ‰to su novac, imovina, laÏni
bogovi, ljudska snaga, poloÏaj, moç i iskvareni sud
(u Izaiji 2:6–22; 3; 5:13–25; 10:1–6, 15–19; 13:6–13
16:6– 7; 23:1–4; tako∂er i 2 Nefi 28:7–16).
Neka skupine uãenika ispriãaju ‰to je Izaija pouãio
ljude o njihovoj pro‰losti (u Izaiji 1:2–4), o njihovoj
sada‰njosti (stihovi 5-15, 21–24) i o njihovoj buduçnosti (stihovi 16–20, 25–31). Oznaãite stihove koji pokazuju ‰to mi moramo uãiniti i ‰to çe Gospodin uãiniti
za nas prije nego uzmognemo biti otkupljeni,
odnosno spa‰eni. Porazgovarajte o tim stihovima.
Proãitajte zapis u 1 Nefiju 19:23 (»Primjena zapisa iz
Svetih pisama« na 6. stranici Priruãnika).
3. Izaija je o Isusu Kristu prorekao sljedeçe:
a) Rodit çe ga djevica (u Izaiji 7:14).
b) Îivjet çe me∂u smrtnicima (u Izaiji 9:1–2).
c) Pobijedit çe nad svim svojim neprijateljima
i zauvijek uspostaviti svoje kraljevstvo
(u Izaiji 9:4–7; 22:20–22).
1:18 (stihovna okosnica) Neka uãenici kaÏu po ãemu
su snijeg i vuna sliãni i ‰to misle ‰to bi snijeg i vuna
mogli predstavljati u Svetim pismima. Zatim neka
proãitaju i oznaãe zapis u Izaiji 1:18. Podignite komad
bijele tkanine umrljane crvenom bojom i upitajte uãenike kako tkanina moÏe ponovo postati bijela. Zatim
pokaÏite komad ãiste bijele tkanine i usporedite
uklanjanje mrlje s primanjem oprosta od grijeha.
Posvjedoãite o pomirenju Isusa Krista.
d) Sudit çe svim ljudima i osuditi opake
(u Izaiji 11:1–5; 16:5).
e) Okupit çe svoj narod (u Izaiji 11:10–13, 16; 18:7).
f) Svi çe ga slaviti i ‰tovati (u Izaiji 12; 19:19–21).
4. Isus Krist moÏe nekima biti poput sigurnoga
skloni‰ta ili ãvrstoga temelja, no za druge moÏe biti
poput kamena spoticanja, ovisno o tome kako se
tko postavi prema njegovu Evan∂elju (u Izaiji
8:13–16; tako∂er i 1 Petrova 2:6–9).
1:2–31 Neka uãenici prona∂u koje je simbole Izaija
koristio u zapisu u Izaiji 1:2–3, 5-6, 8–9, 16, 18, 21–22,
29–31 kako bi opisao narod Jude i neka rasprave
o tome kako bi se ovi simboli mogli odnositi i na ljude
60
PRIJEDLOZI ZA PODUâAVANJE O STAROME ZAVJETU
IZAIJA 7
5. Trebamo izbjegavati sve postupke i obrede vezane
uz Sotonu i njegove zle moçi (u Izaiji 8:19–22).
7:10–14 Srodni stihovi: Matej 1:20–25. Upitajte uãenike ‰to znaãi ime Emanuel i ‰to misle za‰to je Isus
dobio ovo ime ili naslov. Upitajte uãenike kako se
ispunilo proroãanstvo o Emanuelu zabiljeÏeno u Izaiji
7:10–14 i kako je ono i danas istinito.
6. U predsmrtnome Ïivotu Lucifer se pobunio i bio
istjeran s neba te je postao Sotonom, ∂avlom.
Tijekom Tisuçljetnice on neçe imati moçi i na
kraju çe biti zauvijek otjeran (u Izaiji 14:11–23;
tako∂er NIS 29:36– 38; 43:30–31; 76:25–29;
Mojsije 4:1–4).
IZAIJA 7–10
Recite uãenicima da Izaijino ime i imena njegove djece
imaju simboliãno znaãenje. Izaija znaãi »Gospodin je
spasenje« (Bible Dictionary u Bibliji Kralja Jamesa
u izdanju SPD). ·ear Ja‰ub znaãi »ostatak çe se vratiti«
(Izaija 7:3). Maher ·alal Ha‰ Baz znaãi »brz
grabeÏ–hitar plijen« (Izaija 8:1). Proãitajte zapis
u Izaiji 7:1–9; 8:1–8; 10:20–23 i raspravite o tome
kako su ova imena bila »Izraelu. . . znak i znamenje«
(Izaija 8:18).
PRIJEDLOZI ZA PODUČAVANJE O IZAIJI 2–23
IZAIJA 2
2:2–3 Proãitajte zapis u Izaiji 2:2–3 i recite uãenicima
da »Dom Jahvin« znaãi hram. Predsjednik Harold
B. Lee, predsjednik Crkve, je rekao: »S dolaskom
doseljenika koji çe uspostaviti Crkvu na planinskim
vrhuncima, na‰i su rani vo∂e rekli da je to poãetak
ispunjenja toga proroãanstva.«46 Neka uãenici daju
primjere toga kako se ovo proroãanstvo jo‰ i danas
ispunjava.
IZAIJA 9
9:1–7 Objasnite da mnoga od Izaijinih proroãanstva
imaju vi‰estruko znaãenje. Upitajte uãenike kako
zapis u Izaiji 9:2–7 pouãava o Isusu Kristu. Neka
uãenici oznaãe 6. stih i rasprave o tome kako svako od
navedenih imena opisuje Spasitelja.
2:5–22 Usporedite zapis u Izaiji 2:9–14 sa zapisom
u 2 Nefiju 12:9–14 i raspravite o tome kako nam
Mormonova knjiga pomaÏe shvatiti Izaiju. Nabrojite
‰to je sve Izaija rekao ‰to çe »dom Jakovljev«, odnosno narod Izraelov, uãiniti i porazgovarajte o tome
s uãenicima.
IZAIJA 10
10:5–27 Asirci su bili neprijatelji Izraelaca koji su
Ïivjeli sjeverno od Izraela. Upitajte uãenike ‰to je
Gospodin rekao da çe uãiniti Asiriji i za‰to. Recite im
da je kasnije Babilon osvojio Asiriju. Upitajte uãenike
po ãemu je propast Asirije sliãna propasti opakih pri
drugom dolasku Isusa Krista (u NIS 5:19–20).
IZAIJA 3–4
Porazgovarajte o tome ‰to u zapisu u Izaiji 3; 4:1 pi‰e
‰to çe se dogoditi Jeruzalemu i Gospodinovu narodu
i za‰to (u Jeremiji 52:4–7, 12–14). Proãitajte Izaiju
4:2–6 i raspravite o tome ‰to çe se u buduçnosti dogoditi Jeruzalemu.
IZAIJA 10–11
Ponovite kako je Asirija osvojila Izrael i veçi dio Jude
(2 Kraljevi 17:1–6, 18:13, 18:17 i Izaija 36–38). Proãitajte Izaiju 10:20–23 i 11:10–16 i porazgovarajte o tome
‰to je Izaija rekao da çe se dogoditi s ostatkom Izraela
(Izaija 14:1–3 i 1 Nefi 22:3–12, »Raspr‰ivanje i skupljanje Izraela« na 14. stranici priruãnika). Proãitajte
10. ãlanak vjere i porazgovarajte o tome ‰to uãenici
mogu ãiniti i tako pomoçi u skupljanju Izraela
(NIS 29:1–7 i 88:81).
IZAIJA 5
5:13 Porazgovarajte o tome kako ljudi koji nemaju
znanje i spoznaju Evan∂elja mogu biti u »ropstvu«
(u Mudrim izrekama 2:6; Ivanu 8:31–32; Helaman
14:30). Neka uãenici kaÏu kakvu je razliku u njihovu
Ïivotu unijela spoznaja o Evan∂elju.
IZAIJA 6
6:1–11 Neka uãenici prona∂u koga je Izaija vidio (u
2 Nefiju 11:2) i za ‰to je Izaija bio izabran. Usporedite
zapis u Izaiji 6:9–10 sa zapisom u 2 Nefiju 16:9–10
i raspravite o tome za‰to narod nije razumio Izaijinu
poruku (u Mateju 13:15; Almi 12:11).
IZAIJA 11
Zajedno s uãenicima proãitajte zapis u Izaiji 11:1–6
i porazgovarajte o tome ‰to je Izaija rekao da çe se
dogoditi kada Isus do∂e u posljednjim danima. Proãitajte tako∂er zapis u Nauku i savezima 29:8–13.
61
PRIJEDLOZI ZA PODUâAVANJE O STAROME ZAVJETU
11:1–5, 10 Srodni stihovi: NIS 113:1–6; Josip
Smith–Povijest 2:33, 40.
SPD). Upitajte uãenike kako zapis u Izaiji 22:20–25
opisuje Isusa Krista (u Luki 1:30–33; Otkrivenju
3:6–8). Upitajte uãenike ‰to je Isus Krist za nas
otvorio, a ‰to nitko ne moÏe »zatvoriti«.
IZAIJA 12
12:1–6 Neka uãenici u Izaiji 12 proãitaju Izaijinu
pjesmu slave i neka napi‰u vlastitu pjesmu slave
Gospodinu. Proãitajte ili otpjevajte pjesmu Come,
O Thou King of Kings (Hymns, br. 59).
VAŽNIJA NAČELA EVANÐELJA
U Izaiji 13–23 govori se o sudu i uni‰tenju koje çe zadesiti
mnoge zle narode, ukljuãujuçi Babilon, Asiriju, Izrael,
Egipat i Judu.
1. Izaija je prorekao da çe se prije, za vrijeme ili
nakon drugog dolaska Isusa Krista dogoditi
sljedeçe stvari:
25. TJEDAN
IZAIJA 24–47
a) Pri Drugom dolasku Gospodin çe zloçu privesti
kraju, uni‰tavajuçi sve koji se odbiju obratiti
(u Izaiji 24:1–12, 17–21; 25:1–2, 5, 7, 11–12;
26:5–6, 10–11, 21; 28:1–4, 14–22; 29:1–3, 5-6,
20–21; 30:27–33; 33:7–12; 34:1–10).
IZAIJA 13
Recite uãenicima da je, nakon ‰to je Izaija dao proroãanstvo zabiljeÏeno u Izaiji 13, Babilon osvojio Judino
kraljevstvo (u 2 Ljetopisima 36:11–20; poglavlje
»Povijest Kraljevstava« na 16. stranici Priruãnika.)
Babilon je kasnije bio pokoren i na kraju uni‰ten
i nikada nije ponovo sagra∂en. U Svetim pismima
Babilon predstavlja zloçu svijeta. Neka uãenici
u zapisu u Izaiji 13 prona∂u dijelove koji opisuju
zloçu i uni‰tenje Babilona i porazgovaraju o tome
kako se ti dijelovi mogu primijeniti i na na‰e dane
(u NIS 1:16; 64:24; 133:14).
b) Kad Gospodin do∂e, on çe dati snagu i utjehu
siroma‰nima i potrebitima, blagoslovit çe one
koji ga slave i vladat çe na Zemlji tijekom
Tisuçljetnice (u Izaiji 24:23; 25:3–4, 6, 8–9;
26:1–4, 7–9, 12, 20; 27:5–6, 12–13; 28:5–6;
29:22–23; 33:2).
c) U posljednim çe danima Gospodin sru‰iti
zlo donoseçi Mormonovu knjigu i obnavljajuçi
Evan∂elje (u Izaiji 29:13–14, 18–19, 24).
IZAIJA 14
14:4–20 Zajedno s uãenicima proãitajte zapis u Izaiji
14:4–20. Recite im neka kralja Babilona zamisle kao
o simbolu za Sotonu. Nabrojite razloge zbog kojih je,
prema zapisu u Izaiji, Lucifer pao i bio svrgnut
(u Mojsiju 4:11–13; NIS 76:25; Abrahamu 3:27–28).
d) U posljednjim danima i tijekom Tisuçljetnice,
zemlje i narod Izraela postat çe plodni i pravedni, s Isusom Kristom kao svojim Bogom
(u Izaiji 30:18–26; 31:4–7; 32:15–18; 33:5–6,
20–24; 35; 41:8–20; 43:1–6, 14–21; 44:1–5,
21–26; 45:17, 25; 46:13).
IZAIJA 19
2. Pravi Bog nebesa svemoçan je i sveznajuçi. On je
na‰ Stvoritelj; on iscjeljuje, snaÏi i spa‰ava svoje
sljedbenike. On u svojim rukama drÏi buduçnost
i pobijedit çe sve svoje neprijatelje. Na kraju çe svi
priznati da je on jedini pravi Bog (u Izaiji 25:8–9;
26:4–5; 33:22; 40:28–31; 41:10–17; 42:8–16;
43:1–13; 44:1–8, 24–25; 45:5–8, 12, 17–18, 21–25;
46:9–13). LaÏne bogove stvaraju ljudi i oni nemaju
moçi da spase. Gospodin çe ih na kraju uni‰titi jer
oni ljude uni‰tavaju duhovno (u Izaiji 37:11–12,
18–19; 42:17; 44:9–18; 45:16, 20; 46:1–2, 6–7;
47:11–15).
Usporedite to ‰to je Izaija u zapisu 19:1–17 rekao da
çe se dogoditi Egiptu s onime ‰to je rekao da çe se
dogoditi u stihovima 18–25. Proãitajte Nauk i saveze
1:1–5; 58:64–65. Predsjednik Spencer W. Kimball,
predsjednik Crkve, je rekao:
»Vjerojatno je najveça svrha misionarskog rada dati
svijetu priliku da ãuje i prihvati Evan∂elje . . .
. . . Razmi‰ljam o brojnim narodima koje jo‰ nismo ni
dodirnuli . . .
. . . Uzdam se da çe Gospodin otvoriti vrata kada mi
uãinimo sve ‰to je u na‰oj moçi.«47
3. Onima koji vjeruju i slijede njegov nauk, Bog daje
vi‰e istine, malo po malo. Me∂utim, oni koji ne
vjeruju, bit çe sve slabiji i na kraju çe biti uni‰teni
(u Izaiji 28:9–18; 30:8–14; tako∂er 2 Nefi 28:29–30
i Alma 12:9–11).
IZAIJA 22
22:20–25 Recite uãenicima da Elijakim znaãi »Bog çe
podiçi« (Izaija 22:20a u Bibliji kralja Jamesa u izdanju
62
PRIJEDLOZI ZA PODUâAVANJE O STAROME ZAVJETU
4. U svakom trenutku, a osobito u trenucima potrebe,
moÏemo primiti snagu od Gospodina i njegovih
proroka (u Izaiji 36:13–22; 37:1–36; 38:1–6).
Porazgovarajte o tome kako nam Mormonova knjiga
i Nauk i savezi pomaÏu shvatiti Izaijino proroãanstvo
o »zapeãaçenoj knjizi« (Izaija 29:11). Neka uãenici
kaÏu kako bi prijatelju objasnili zapis u Izaiji 29.
PRIJEDLOZI ZA PODUČAVANJE O IZAIJI 24–27
29:7–14 Nabrojite razloge zbog kojih je Gospodin
postupao »ãudno i preãudno« (u Izaiji 29:14; tako∂er
1 Nefi 14:5–7, 22:4–12; NIS 18:41–44).
IZAIJA 24–27
Odredite skupine uãenika koje çe reçi ‰to çe i za‰to
Gospodin pri svom drugom dolasku uãiniti sa:
29:13–14 (stihovna okosnica) Usporedite Izaiju sa
zapisom u Josipu Smithu – Povijest 2:18–19. Porazgovarajte o tome ‰to je to »ãudno i preãudno«.
• Zemljom, Mjesecem i Suncem (u Izaiji 24:1, 3,
19–20, 23)
• bezboÏnicima (u Izaiji 24:4–12, 21–22; 26:21)
IZAIJA 30–31
• pravednicima (u Izaiji 24:13–16; 25:3–9;
26:1–4, 12, 20; 27:2–6, 12–13)
Recite uãenicima da su neki Izraelci Ïeljeli da ih
Egipat za‰titi od Asirije. Porazgovarajte o tome ‰to je
Izaija rekao Izraelu o traÏenju pomoçi od Egipta
(u Izaiji 30:1–13; 31:1–3) i ‰to je rekao o onima koji traÏe
pomoç, odnosno »ãekaju« Gospodina (u Izaiji 30:18;
tako∂er stihovi 19–26; 31:4–5). Recite uãenicima da
Egipat nije spasio Izrael od Asiraca. Porazgovarajte
o tome za‰to se trebamo oslanjati na Gospodina i od
njega iskati pomoç (u Izaiji 40:28–31; 2 Nefiju 4:33–35;
Almi 36:3; NIS 1:17–23).
• Sotonom (u Izaiji 27:1 i Otkrivenje 20:1–3).
IZAIJA 28
28:9–13 Neka jedan uãenik ne‰to sporo crta, a ostali
neka poku‰aju pogoditi ‰to crteÏ prikazuje prije nego
ga uãenik dovr‰i. Usporedite taj postupak s onim
kako nas prema zapisu u Izaiji 28:9–13 Gospodin
poduãava. Srodni stihovi: 2 Nefi 28:30; Alma 12:10.
IZAIJA 30
28:16 Proãitajte tako∂er Djela 4:8–12; EfeÏanima
2:19–22; 1 Petrovu 2:6–8; Helamana 5:12 i porazgovarajte o tome kako je Isus Krist poput stijene.
30:8–11 Srodni stihovi: Helaman 13:24–29.
IZAIJA 33
28:23–29 Recite uãenicima da su grahor i kumin zaãini,
a p‰enica, proso, jeãam i raÏ razliãite Ïitarice. Kotaã,
‰tap i prat su razliãita sredstva za mlaçenje ili vrãenje
Ïita (odvajanje sjemenja od pljeve). Neka uãenici
kaÏu ‰to Gospodin ãini kako bi njih duhovno zaorao,
posijao i vrãio.
33:13–16 Raspravite o tome kako je Gospodin sliãan
»ognju« i »Ïaru« (u Malahiji 3:2–3; NIS 110:1–4;
137:1–3). Neka uãenici svojim rijeãima napi‰u Izaijina
pitanja (u Izaiji 33:14) i odgovore (stih 15) i neka
porazgovaraju o njima. Proãitajte Psalam 24:1–10;
Nauk i saveze 76:70.
IZAIJA 29
IZAIJA 35
Podsjetite uãenike da je Lehijeva obitelj Ïivjela u Jeruzalemu (zvanom i Ariel) i da je Lehijeva obitelj bila
ostatak, ili dio, doma Izraelova (u 2 Nefiju 1:1–4,
28:2). Neka uãenici proãitaju zapise u Izaiji 29:1–4
i 2 Nefiju 16:14–16 i pitaju kako rijeãi Mormonove
knjge »govore sa zemlje« (Izaija 29:4). Neka uãenici
usporede sljedeçe zapise iz Svetih pisama:
35:1–10 Proãitajte i zapise u Izaiji 11:4–12; Otkrivenju
21:1–7; Nauku i savezima 133:25–35; 10. ãlanak vjere
i porazgovarajte o tome ‰to çe se dogoditi za vrijeme
drugog Gospodinovog dolaska i kakav çe Ïivot biti
tijekom Tisuçljetnice. Proãitajte ili otpjevajte pjesmu
»Nek’ nas radost obuzme« (Hymns, br. 3).
• Izaiju 29:11–12 s 2 Nefijem 27:6–23
(u Josipu Smithu – Povijest 2:63–65),
IZAIJA 36–37
Ponovite priãu o Ezekiji i Asircima zabiljeÏenu u Izaiji
36–37 (tako∂er i u 2 Kraljevima 18–20). Recite uãenicima da Ezekija znaãi »Jahve je snaga«. Raspravite
o tome kako ova priãa pokazuje da su Gospodinova
obeçanja zabiljeÏena u Izaiji 25:3–5; 26:4; 30:18–19;
31:4–5, 8–9; 35:4 istinita.
• Izaiju 29:13–17 s 2 Nefijem 27:24–28
(u Josipu Smithu – Povijest 2:18–19),
• Izaiju 29:18–24 s Naukom i savezima 1:29–30,
• Izaiju 29:19–24 s Naukom i savezima 1:17–28.
63
PRIJEDLOZI ZA PODUâAVANJE O STAROME ZAVJETU
IZAIJA 37–38
26. TJEDAN
Neka uãenici prouãe zapis u Izaiji 37:14–21, 33–38;
38:1–8 i neka kaÏu za ‰to je kralj Ezekija molio i kako
je Gospodin odgovorio na njegove molitve. Upitajte
uãenike ‰to iz ovih priãa mogu nauãiti o molitvi
i o Gospodinu.
IZAIJA 48–66
VAŽNIJA NAČELA EVANÐELJA
1. Izaija je o Gospodinu Isusu Kristu pouãavao i prorekao sljedeçe istine:
a) Gospodin kaÏnjava nepravednike koji se
nastoje prikazati pravednicima ili se takvima
oãituju. Zato ‰to nas Gospodin voli, on nas
i ispravlja (u Izaiji 48:1–8; NIS 95:1).
IZAIJA 40
Neka uãenici proãitaju i dobro razmisle o jednom ili
o vi‰e navedenih zapisa iz Izaije 40: stihovi 1–8, 9– 17,
18–27 i 28–31. Neka uãenici oznaãe ‰to u Izaijinom
svjedoãanstvu o Gospodinu na njih ostavlja utisak.
Neka zatim kaÏu ‰to su oznaãili i za‰to.
b) Gospodin ponekad dozvoljava da njegova djeca
iskuse nevolje kako bi se mogla oãistiti (u Izaiji
48:10).
c) Gospodin nikada neçe zaboraviti ili napustiti
svoj savezniãki narod Izrael (u Izaiji 49:14–16).
IZAIJA 41–44
Neka uãenici prouãe Izaiju 41:9–14; 43:1–7; 44:1–8
i nabroje razloge za‰to se ne smijemo bojati (u Rimljanima 8:31–39; NIS 6:33–37). Proãitajte ili otpjevajte
treçi stih crkvene pjesme »Ba‰ ãvrst nama vjere«
(Hymns, br. 14).
d) Isus Krist çe doçi na Zemlju i ljudi çe ga mrziti
i odbaciti (u Izaiji 50:6; 53:3, 7).
IZAIJA 41–47
f) Spasitelj çe se podloÏiti patnji bez prituÏbi
i gorãine (u Izaiji 53:7).
e) Spasitelj je Pomirenjem preuzeo bol i bolest,
nesavr‰enosti i grijehe cijeloga ãovjeãanstva
(u Izaiji 53:4– 6, 12; 61:1–3).
Proãitajte sljedeçe zapise iz Svetih pisama i porazgovarajte o tome ‰to je Izaija napisao o laÏnim bogovima
i ljudima koji im se klanjaju: Izaija 41:29; 42:17;
44:9–20; 45:16, 20–21; 46:5–9; 47:10–15. Starje‰ina
Bruce R. McConkie, ãlan Zbora dvanaestorice apostola, je rekao: »Prava se vjeroispovjest nalazi samo
ondje gdje ljudi ‰tuju pravoga i Ïivoga Boga . . .
g) Spasitelj çe u izvr‰enju Pomirenja slijediti volju
Nebeskoga Oca (u Izaiji 53:10–11; tako∂er Luka
22:41–42; Ivan 3:16).
h) Gospodin je sklopio vjeãni savez sa svojom
djecom, s Izraelom (u Izaiji 55:3; 61:8).
i) Gospodinove su misli i putevi vi‰i od ãovjeãjih
(u Izaiji 55:8–9).
U ‰tovanju laÏnih bogova nema spasenja. U laÏnim
vjeroispovjestima nema spasenja. Spasenja nema
u gre‰kama ma koje vrste.«48
j) Gospodin çe biti izvorom svjetlosti onima
u Celestijalnom Kraljevstvu (u Izaiji 60:19–20;
tako∂er i Otkrivenje 21:23–25).
IZAIJA 44–45
k) Mi ne moÏemo razumjeti ili pojmiti blagoslove
koje Gospodin ima spremne za pravednike
(u Izaiji 64:4; tako∂er i 1 Korinçanima 2:9).
Recite uãenicima da je proroãanstvo zabiljeÏeno
u Izaiji 44:24–28; 45:1–4 bilo dano mnogo godina
prije ro∂enja Kira, kralja Perzije. Porazgovarajte
o tome kako se ovo proroãanstvo ispunilo (u Ezri
1:1–8; poglavlja »Kraljevi i proroci« na 16. i »Povijest
Kraljevstava« na 16. stranici Priruãnika).
2. Zli ljudi u svom Ïivotu ne mogu imati mir (u Izaiji
48:22; 57:20–21; 59:7–10) jer ih grijeh odvaja od
Gospodina (u Izaiji 50:1; 59:2, 13).
3. Svi oni koji prihvate Evan∂elje Isusa Krista, krste
se i prime Duha Svetoga ubrajaju se me∂u djecu
Abrahamovu, Izakovu i Jakovljevu (Izraelovu) te
postaju dijelom Abrahamskoga saveza (u Izaiji
51:1–12; 56:3–7; 60:3–10, 14–16; tako∂er Galaçanima 3:7 i Abraham 2:9–11).
IZAIJA 41–46
ZaduÏite skupine uãenika koji çe ispriãati o tome ‰to
je Gospodin o sebi objavio u Izaiji 41:10, 13, 17;
43:1–17, 25; 44:1–8; 45:5–8, 20–25; 46:5–11.
4. U posljednjim çe danima Sion i Gospodinov narod
biti blagoslovljeni na sljedeçe naãine:
64
PRIJEDLOZI ZA PODUâAVANJE O STAROME ZAVJETU
8. Tijekom Tisuçljetnice bit çe nova nebesa i nova
Zemlja, neçe vi‰e biti plaãa, a vuk i janje zajedno
çe se hraniti. Domovi çe se graditi, vinogradi
zasa∂ivati i drugi çe se poslovi obavljati. Îivotinje
i ljudi Ïivjet çe zajedno u miru i svi çe ljudi ‰tovati
Gospodina (u Izaiji 65:17–25; 66:20–23; tako∂er
i NIS 101:25– 31).
a) Okupit çe se u zemlji nalik Edenskome vrtu
i primit çe utjehu i radost (u Izaiji 51:3, 10–12;
52:9; tako∂er NIS 45:71 i 10. ãlanak vjere).
b) Bit çe uspostavljeno mnogo okola Crkve
(u Izaiji 54:2; tako∂er i NIS 115:4–6).
c) Primit çe Gospodinovu dobrotu
(u Izaiji 54:8–10; tako∂er i NIS 133:52).
PRIJEDLOZI ZA PODUČAVANJE O IZAIJI 48–66
d) Njihova çe djeca biti poduãena o Gospodinu,
imat çe mir i neçe se bojati (u Izaiji 54:13–14;
55:12).
IZAIJA 48–54
Recite uãenicima da su mnogi stihovi iz poglavlja
Izaije 48–54 navedeni i obja‰njeni u Mormonovoj
knjizi. Neka uãenici u zaglavljima poglavlja ili na
marginama napi‰u sljedeçe:
e) OruÏje nad njima neçe imati moçi (u Izaiji 54:17;
tako∂er i NIS 45:66–70).
f) Duhovno çe rasti i biti dionici vjeãna Gospodinova saveza (u Izaiji 55:1–7; tako∂er i 2 Nefi
9:50–53).
• Kraj Izaije 48 – Usp. 1 Nefi 20
• Kraj Izaije 49 – Usp. 1 Nefi 21–22
g) K njima i k onima koji se obrate doçi çe Otkupitelj Isus Krist (u Izaiji 59:20; 62:11–12; tako∂er
i NIS 93:1).
• Kraj Izaije 50 – Usp. 2 Nefi 7
• Kraj Izaije 51 – Usp. 2 Nefi 8
5. Pravilno postiti znaãi zanijekati Ïelje tijela, ukloniti
se grijehu, oprostiti drugim ljudima i blagoslivljati
potrebite (u Izaiji 58:3–7, 9–10). Kada slu‰amo
Gospodinov zakon posta, on nas blagoslivlja svjetlo‰çu, zdravljem, pravedno‰çu, svojom nazoãno‰çu,
odgovorima na molitve, vodstvom, napretkom
i blagostanjem te sposobno‰çu da blagoslovimo
druge (u Izaiji 58:8–12).
• Kraj Izaije 52 – Usp. 3 Nefi 20:29–46
• Kraj Izaije 53 – Usp. Mosija 14
• Kraj Izaije 54 – Usp. 3 Nefi 22
IZAIJA 48–63
Neka skupine uãenika proãitaju sljedeçe stihove
i porazgovaraju o tome ‰to je Izaija pouãavao o miru,
utjesi, dobroti, milosr∂u, radosti, iscjeljenju i svjetlu
koje moÏemo primiti od Gospodina: Izaija 48:16–18;
52:7–10; 54:7–13; 55:10–13; 57:1–2, 15–21, 60:17–21;
63:7–9. Neka uãenici kaÏu primjere iz svog Ïivota kada
ih je Gospodin blagoslovio neãim od nabrojanoga.
6. Na ·abat se trebamo okrenuti od svjetovnih zadovoljstava te svojim rijeãima i postupcima slaviti
Gospodina. Budemo li tako ãinili, Gospodin çe
nam dati sreçu, napredak, blagostanje i blagoslove
Evan∂elja (u Izaiji 58:13–14; tako∂er i NIS 59:9–16).
7. Pri drugom dolasku Isusa Krista zbit çe se mnogi
doga∂aji, ukljuãujuçi i sljedeçe:
IZAIJA 49–60
a) Gospodinova çe nazoãnost i slava ukloniti
duhovnu tamu i donijeti svjetlost (u Izaiji 60:1–2;
66:18).
Ponovite s uãenicima poglavlje »Raspr‰ivanje i skupljanje Izraela« koji se nalazi na 14. stranici Priruãnika. Odredite skupine uãenika koje çe odgovoriti na
sljedeça pitanja:
b) Isus Krist çe doçi odjeven u crveno, simbol
krvi zlih ljudi koji çe poginuti u uni‰tenju pri
njegovu dolasku (u Izaiji 63:1–3; tako∂er
Otkrivenje 19:11–16; NIS 133:48).
• Kako çe Gospodin skupiti Izrael (u Izaiji 49:8–13,
22–26; 51:11–16; 52:6–12; 1 Nefjui 22:6–8; 3 Nefiju
20:29–33, 42–46)?
• Tko çe biti skupljen s Izraelom i za‰to (u Izaiji
56:1–8; 60:1–5, 9–10; 2 Nefiju 26:33)?
c) Gospodin çe uni‰titi zle ljude (u Izaiji 63:4–6;
66:15–17).
• ·to ljudi trebaju da bi bili skupljeni (u Izaiji 51:1–8;
52:1–2, 11; 56:1–2; 3 Nefiju 20:29–41)?
d) Na Zemlji çe doçi do velikih promjena: planine
çe se sravniti sa zemljom, poÏari çe plamtjeti,
vode zakipjeti, narodi se tresti i sve çe biti
obnovljeno (u Izaiji 64:1–3; 65:17; 66:22).
65
PRIJEDLOZI ZA PODUâAVANJE O STAROME ZAVJETU
Proãitajte i Nauk i saveze 101:11–23; 10. ãlanak vjere
i porazgovarajte o tome kako smo mi dio skupljanja
Izraela.
»MladoÏenja je Gospodin Isus, pir predstavlja Njegov
dolazak u slavi da primi Crkvu na Zemlji za svoju
mladu«49 (tako∂er u Izaiji 50:1; 54:1–14; 61:10;
Ezekielu 16:8, 15, 32, 60; Mateju 25:1–6; EfeÏanima
5:23–27; Otkrivenju 19:7–9; NIS 33:17–18; 133:10).
IZAIJA 52
52:1–2 Srodni stihovi: Nauk i savezi 113:7–8.
IZAIJA 55
52:7 Srodni stihovi: Mosija 15:11–19.
55:1–2 Srodni stihovi: Ivan 4:10–14; 6:29–35, 47–51;
2 Nefi 9:50–51.
IZAIJA 53
55:6–11 Proãitajte tako∂er Mudre izreke 3:5–8 i Nauk
i saveze 88:63–68. Neka uãenici prona∂u razloge
za‰to trebamo traÏiti Gospodina i neka porazgovaraju
o njima. Pomognite uãenicima napamet nauãiti Izaiju
55:6–7.
Neka uãenici naizmjence ãitaju stihove iz Izaije 53.
Usporedite sljedeçe stihove i neka uãenici kaÏu kako
je Isus Krist ispunio Izaijina proroãanstva:
• Izaiju 53:1 s Ivanom 12:37–41,
• Izaiju 53:3 s Matejom 13:54–58; Lukom 4:28–29;
22:63–65; Ivanom 1:11,
55:8–9 (stihovna okosnica) Proãitajte zapis u Izaiji
55:8–9 i recite uãenicima neka daju primjere koji
pokazuju da su misli i putovi Gospodinovi vi‰i od
ljudskih. Upitajte uãenike za‰to Bog moÏe imati vi‰e
misli i putove i kako mi moÏemo poku‰ati misliti
i djelovati sliãnije njemu.
• Izaiju 53:4–6 s Matejom 27:25–31; Markom 15:15,
29–34; Lukom 22:41–44,
• Izaiju 53:7–8 s Markom 14:60–61; Lukom 23:1–11;
Ivanom 18:28–29,
• Izaiju 53:9, 12 s Markom 15:27–29; Ivanom
19:38–42.
IZAIJA 58
58:1–12 Recite uãenicima da su se ljudi u Izaijino
doba pravili pravednima. Kada su postili, bavili su se
svojim zadovoljstvom (Izaija 58:3), odnosno radili su
ono ‰to su Ïeljeli, a nisu vr‰ili BoÏju volju i Ïalili su se
da Bog ne ãuje njihove molitve (u Izaiji 58:1–5; Mateju
7:21–23). Neka uãenici u Izaiji 58:1–12 oznaãe rijeãi
ako i tad i porazgovaraju o tome kako trebamo postiti
i koje blagoslove moÏemo primiti ako postimo
u pravednosti (u Izaiji 58:6–11; Mateju 6:16–18).
·to je Izaija rekao koje blagoslove moÏemo primiti
zbog pomirenja Isusa Krista? Proãitajte ili otpjevajte
pjesmu »Divno je« (Hymns, br. 193).
53:3–5 (stihovna okosnica) Neka uãenici u Izaiji
53:3–5 prona∂u rijeãi ãovjek, kog, on, ga i njega i porazgovaraju o tome ‰to se dogodilo Kristu i ‰to je Krist
uãinio. Zatim neka prona∂u rijeãi mi, nas, na‰e i na‰eg
i porazgovaraju o tome kako mi utjeãemo na Isusovu
patnju. Proãitajte zapise u Mosiji 3:7; Almi 7:11–12
i Nauku i savezima 19:15–20 i raspravite o njima.
58:13–14 Srodni stihovi: Nauk i savezi 59:9–20. Proãitajte ili otpjevajte pjesmu Gently Raise the Sacred Strain
(Hymns, br. 146).
53:10–12 Neka uãenici uz pomoç srodnih stihova
objasne znaãenje sljedeçih izraza: »Jahvi (se) svidje
da ga pritisne bolima« (u Ivanu 3:16; 1 Nefiju 19:9;
NIS 34:1–3), »vidjet çe potomstvo« (u Mosiji 5:7;
15:10–12), »mno‰tvo dati u ba‰tinu« (u Ivanu 17:5;
NIS 93:15–18), »s moguçnicima plijen. . . dijeliti
(u Ivanu 17:22–23; Otkrivenju 3:21), »sam se ponudio
na smrt« (u Mosiji 15:1, 5-7; NIS 19:18–19) i »da se
zauzme za zloãince« (u Mosiji 15:8–9; NIS 45:3–5).
IZAIJA 59
59:1–13 Raspravite o tome ‰to nas moÏe odvojiti od
Boga i ‰to nam se doga∂a kad smo odvojeni od Boga
(u Izaiji 1:15–16; Mosiji 2:36–37; Almi 5:57–60).
Porazgovarajte o tome ‰to moÏemo uãiniti tako da ne
budemo odvojeni od Gospodina.
IZAIJA 61
IZAIJA 54
61:1–3 Nabrojite ‰to je sve Gospodin rekao da çe
uãiniti za svoju djecu. Neka uãenici daju primjere iz
Svetih pisama ili iz svog Ïivota koji pokazuju da Isus
Krist to doista ãini. Srodni stihovi: Luka 4:16–21,
Nauk i savezi 138:11–12, 18, 42, 50).
54:5–7 Recite uãenicima da se Gospodin u Svetim
pismima sluÏi simbolom muÏa i Ïene (odlomak koji
zapoãinje rijeãima »Unutar stihovne cjeline potraÏite
simbole« na 2. stranici Priruãnika). Starje‰ina James E.
Talmage, ãlan Zbora dvanaestorice apostola, je rekao:
66
PRIJEDLOZI ZA PODUâAVANJE O STAROME ZAVJETU
IZAIJA 63
c) Zbog na‰ih grijeha Gospodin i njegovi proroci
osjeçaju veliku tugu (u Jeremiji 4:19, 31;
8:18–22; 9:1– 3; 10:19–21; 14:17–20; tako∂er
TuÏaljke 1:16 i Alma 31:30–31).
63:1–9 Usporedite zapis u Izaiji 63:1–9 sa zapisom
u Nauku i savezima 133:46–53 i raspravite o tome ‰to
çe reçi Gospodin i ‰to çe reçi »otkupljenici« kada
Krist do∂e na Zemlju drugi put. Neka uãenici napi‰u
ne‰to o Isusu Kristu i njegovom drugom dolasku ili
neka nacrtaju sliku koja to prikazuje.
d) Gospodin nas ponekad kaÏnjava kako bi nas
uvjerio da se obratimo od svojih grijeha
(u Jeremiji 5:1– 29).
e) Ako grije‰imo, u Ïivotu neçemo imati mira
(u Jeremiji 6:14; 8:11; tako∂er Izaija 48:22;
Mosija 4:3).
IZAIJA 65
65:17–25 Proãitajte i zapis u Izaiji 60:10–22 i nabrojite
proroãanstva o buduçnosti Zemlje i onome ‰to je
Gospodin obeçao pravednicima. Upitajte uãenike ‰to
misle da çe im se najvi‰e svi∂ati u Ïivotu na Zemlji
nakon drugog dolaska Isusa Krista.
f) Ne budemo li poslu‰ni, Gospodin çe nam
oduzeti blagoslove i neçe odgovarati na na‰e
molitve (u Jeremiji 11:1–11; 14:10–12; tako∂er
i Mosija 11:23–24; NIS 101:7).
IZAIJA 66
g) Ako nastavimo Ïivjeti u grijehu, moÏe nam
postati gotovo nemoguçe obratiti se, kao ‰to bi
nam bilo nemoguçe promijeniti boju svoje koÏe
ili leopardu skinuti pjege (u Jeremiji 13:23;
tako∂er i Helaman 13:38).
66:15–23 Upitajte uãenike ‰to misle kako çe se
ispuniti proroãanstva zabiljeÏena u Izaiji 66:15–23.
Proãitajte tako∂er i zapis u 1 Nefiju 19:23. Neka uãenici razmisle o tome ‰to su nauãili ili osjetili ãitajuçi
Izaijine rijeãi. Neka uãenici kaÏu kako su ih Izaijine
rijeãi »veçma sklonule da povjeruju u Gospodina,
Otkupitelja svoga« (1 Nefi 19:23).
27. TJEDAN
h) Na‰i çe grijesi izazvati u nama duhovnu slabost,
glad, bolest, ropstvo i smrt (u Jeremiji 15:1–9;
19:4– 9; 20:4–6).
i) Gospodin nam dareÏljivo pruÏa priliku da se
obratimo (u Jeremiji 18:6–8, 11; tako∂er i Mosija
26:30).
JEREMIJA 1–20
VAŽNIJA NAČELA EVANÐELJA
4. Jeremija je prorekao da çe Gospodin u posljednjim
danima skupiti i blagosloviti pravedni Izrael, ‰to je
ãudo veçe ãak i od onoga kad je Gospodin izveo
Izrael iz egipatskoga ropstva (u Jeremiji 3:14–19;
16:14– 16; 23:5–8; 30:3, 8–11, 18–22; 31:3–14,
31–34). Mnogi çe pogani tako∂er spoznati
Gospodina i pridruÏiti se Izraelu i primiti iste blagoslove (u Jeremiji 16:19–21; tako∂er i Izaija 14:1).
1. Prije svoga ro∂enja, mi smo Ïivjeli s Nebeskim
Ocem koji je mnogu svoju djecu izabrao za ispunjenje osobitih zadataka ovdje u smrtnosti (u
Jeremiji 1:4–5; tako∂er Alma 13:3, NIS 137:53–56;
Abraham 3:22–23).
2. Gospodin svojim slugama daje podr‰ku, iako ih
ljudi moÏda odbacuju (u Jeremiji 1:6–10, 17–19;
15:15–21; 20:7–13; tako∂er Izaija 54:17; Jeremija
26:12–15; 26:24; NIS 109:24–29).
5. Gospodin çe za‰tititi i one koji svetkuju ·abat
i omoguçiti im blagostanje (u Jeremiji 17:21–27).
3. Jeremija nam o grijehu govori sljedeçe istine:
6. Nikada ne smijemo diçi ruke od sebe; trebamo se
oslanjati na Gospodina i dati mu da oblikuje na‰
Ïivot (u Jeremiji 18:1–9; tako∂er i Rimljanima
9:20–24).
a) Ako u na‰em Ïivotu postoji ne‰to vaÏnije od
Boga, krivi smo za grijeh idolopoklonstva,
a na‰a nas laÏna »boÏanstva« ne mogu spasiti,
niti nam donijeti sreçu (u Jeremiji 2:9–13,
25–30; 5:7; 10:1–15; 11:11–13).
PRIJEDLOZI ZA PODUČAVANJE O JEREMIJI 1–20
b) Gospodin Ïeli da prepoznamo i priznamo svoje
grijehe. Oni koji nijeãu svoje grijehe neçe se
obratiti, no oni koji se obrate bit çe pripojeni
Gospodinu (u Jeremiji 3:12–19).
JEREMIJA 1
1:1–5 Neka uãenici prona∂u tko je bio Jeremija i kada
je i gdje poduãavao (»Povijest Kraljevstava« na 16.
i »Kraljevi i proroci« na 16. stranici Priruãnika).
Neka uãenici oznaãe zapis u Jeremiji 1:4–5 i rasprave
67
PRIJEDLOZI ZA PODUâAVANJE O STAROME ZAVJETU
JEREMIJA 9–10
‰to ovi stihovi govore o predzemaljskome Ïivotu.
Srodni stihovi: Abraham 3:22–23.
Proãitajte zapis u Jeremiji 9:23–24; 10:1–13 i porazgovarajte o tome ‰to trebamo i ‰to ne smijemo »slaviti«
i za‰to (u Almi 26:11–16; NIS 76:5–10).
1:4–19 Upitajte uãenike ‰to je Jeremija bio pozvan
uãiniti i ‰to je on o tome mislio. Usporedite Jeremiju
s Mojsijem (u Izlasku 4:10–12) i Henokom (u Mojsiju
6:31–34). Proãitajte zapis u Jeremiji 1:18–19 i nabrojite
za koga je sve Gospodin rekao da çe se boriti protiv
Jeremije. ·to je Gospodin uãinio da pomogne Jeremiji
da se »ne boji«? (Jeremija 1:8).
JEREMIJA 11
11:1–14 Neka uãenici prona∂u ‰to je Gospodin zapovjedio ljudima da uãine i koje im je blagoslove obeçao.
Kako su ljudi prekr‰ili savez sklopljen s Bogom?
Neka uãenici razmisle o savezima koje su oni sklopili
s Gospodinom i napi‰u kako im Gospodin pomaÏe
obdrÏavati te saveze i kako ih blagoslivlja kad obdrÏavaju saveze (u Ivanu 14:26; 2 Timoteju 3:16–17;
3 Nefiju 18:18–23; NIS 20:75–77, 79; 84:33–38, 43–48).
JEREMIJA 2
2:11–13 Proãitajte i zapise u Izaiji 12:1–3; Ivanu
7:37–38 i Nauku i savezima 63:23 i porazgovarajte
o tome za‰to je Isus Krist poput »izvora Ïive vode«
i za‰to su laÏni bogovi poput razbijenih posuda za
vodu.
JEREMIJA 12
12:1–4 Proãitajte i Psalme 37:1–20 i 3 Nefija 27:11–12.
Neka uãenici odgovore na pitanja postavljena u Jeremiji 12:1. Starje‰ina Spencer W. Kimball, tada ãlan
Zbora dvanaestorice apostola, je rekao: »Zli ljudi
mogu neko vrijeme napredovati. . . no dolazi vrijeme
kada çe se svim ljudima suditi. . . Na taj dan nitko
neçe izbjeçi kaznu za svoja djela i nitko neçe biti
zakinut za primitak blagoslova koje je zasluÏio.«50
Proãitajte ili otpjevajte pjesmu »âinimo dobro«
(Do What is Right; Hymns, br. 237).
JEREMIJA 3–15
Recite uãenicima da je u zapisu u Jeremiji 3:6–9
Gospodin sebe usporedio sa suprugom, a Izraelovo
i Judino kraljevstvo s dvije sestre koje su bile njegove
nevjerne Ïene. Nabrojite zle stvari koje su »Ïene« radile (u Jeremiji 3:6–11; 5:7–9, 26–31; 6:13–17; 7:30–31;
9:2–8; 13:9–10). Porazgovarajte o Gospodinovim
i o Jeremijinim osjeçajima prema ljudima (u Jeremiji
4:19; 6:11; 8:18–22; 9:1–3; 10:19– 20; 14:17–18; 15:1,
5-6). ·to nam ovi stihovi govore o Gospodinovoj
ljubavi prema njegovoj djeci i o tome za‰to se moÏe
razljutiti (u Izlasku 20:4–6; Izaiji 1:18–20).
JEREMIJA 16
16:16 (stihovna okosnica) Proãitajte zapis u Jeremiji
16:16 i upitajte uãenike ‰to misle kako se ovaj zapis iz
Svetih pisama ispunjava danas. Porazgovarajte o tome
kako su lov i ribolov nalik misionarskom radu.
Ispriãajte o sebi ili o nekoj drugoj osobi koju je »ulovio« ili »upecao« misionar ili neki drugi ãlan Crkve.
Neka uãenici ispriãaju o sebi ili drugima i o tome
kako su do‰li u Crkvu. Starje‰ina LeGrand Richards,
ãlan Zbora dvanaestorice apostola, je rekao: »Gdje
moÏete naçi ove lovce i ribolovce o kojima ãitamo
u ovom velikom proroãanstvu Jeremijinu? Oni su
misionari ove Crkve.«51
JEREMIJA 5
5:1 ·to je Jeremija prona‰ao u svojoj potrazi za pravednim ãovjekom (u Jeremiji 6:13)? Raspravite o tome
‰to se doga∂a kada me∂u grje‰nicima nema nijednog
pravednika (u Postanku 18:20–32; Almi 10:22–23;
Helamanu 13:12–14). Porazgovarajte o tome kako
moÏemo stvoriti razliku bez obzira na to gdje Ïivimo.
JEREMIJA 7
7:1–14 Neka uãenici prona∂u ‰to su ljudi uãinili
hramu (u Jeremiji 7:11; Mateju 21:12–13). Recite uãenicima da su ljudi vjerovali da çe ih hram u Jeruzalemu
spasiti od propasti (u Jeremiji 7:4, 14). Neka uãenici
prona∂u ‰to je Gospodin rekao da ljudi trebaju ãiniti
kako bi bili dostojni »stajati pred njim u njegovu
domu« (10. stih). Neka sveçeniãki vo∂a porazgovara
s uãenicima o tome ‰to ljudi trebaju uãiniti kako bi
bili dostojni ulaska u hram.
JEREMIJA 17
17:5–10 Neka uãenici proãitaju zapis u Jeremiji
17:5–10 i nacrtaju kako zami‰ljaju drvo pokraj rijeke
i drvo u pustinji. Upitajte kako smo mi poput drveta
i kako je Bog poput rijeke. Proãitajte ili otpjevajte
pjesmu Jesus, Lover of My Soul (Hymns, br. 102).
17:19–27 Upitajte uãenike ‰to se na ·abat doga∂alo na
ulazu u Jeruzalem. Kako nam zapis u Jeremiji
17:19–27 pomaÏe znati kako treba svetkovati ·abat?
68
PRIJEDLOZI ZA PODUâAVANJE O STAROME ZAVJETU
JEREMIJA 18
4. Trebamo se uzdati u Gospodina i slu‰ati ga bez
obzira na to gdje se i u kakvim okolnostima
nalazimo (u Jeremiji 29:1–14; tako∂er i Alma 34:38
i NIS 101:16).
18:1–10 PokaÏite ne‰to mekane gline ili ilovaãe i porazgovarajte o tome kako su narodi svijeta nalik ilovaãi
u Bozjim rukama (u Rimljanima 9:20–21). Porazgovarajte o tome kako smo mi poput ilovaãe. Starje‰ina
Hugh W. Pinnock, vrhovni predsjednik Nedjeljne
‰kole, je rekao: »Gospodin je objasnio Jeremiji da,
kada sagrije‰imo kao ‰to je drevni Izrael grije‰io,
moÏemo uzeti ono ‰to smo o‰tetili i poãeti iznova.
Lonãar se nije predao i bacio ilovaãu. . . Ni mi ne
smijemo izgubiti nadu i odbaciti sami sebe. Da, na‰ je
zadatak nadvladati svoje probleme, uzeti ono ‰to
imamo i ‰to jesmo i zapoãeti iznova.«52
5. Jeremija je prorekao da çe u posljednjim danima
Gospodin skupiti obitelji izabranog Izraela, poãev‰i
od Efrajimova plemena. Oni koji pripadaju Efrajimu tada çe pomoçi Gospodinu ispuniti njegov
vjeãni savez tako ‰to çe Evan∂elje pronijeti ostalima. Gospodina çe poznavati sav njegov narod
i Ïivjet çe u Sionu (u Jeremiji 31:1–14, 18–21, 31–34;
32:36–41).
PRIJEDLOZI ZA PODUČAVANJE O JEREMIJI 21–39
JEREMIJA 20
JEREMIJA 21
2:8–9 Neka jedan uãenik ispriãa o tome kada je
osjeçaj Ïelje da drugima kaÏe o Evan∂elju bio »kao
rasplamtjeli oganj. . . u kostima mojim« (Jeremija 20:9).
21:1–14 Porazgovarajte o tome ‰to je Gospodin rekao
da çe se dogoditi kralju Jude, narodu i Jeruzalemu
i za‰to. Proãitajte tako∂er Nauk i saveze 124:45–46.
JEREMIJA 12–20
JEREMIJA 22
Odredite skupine uãenika koje çe prouãiti zapise
u Jeremiji 12:7–11; 15:15–21; 17:13–18; 18:18–23;
20:1–3, 7–18 i ispriãati kakav je bio Jeremijin Ïivot
i ‰to je on mislio o tome da bude prorok svome narodu. Porazgovarajte o tome kako su Jeremijin Ïivot
i osjeçaji bili sliãni Ïivotu i osjeçajima Isusa Krista
(u Izaiji 53:3–4; Mateju 22:15; 26:47–50; 27:36–43;
Luki 22:2–6, 63; 23:27–31).
28. TJEDAN
22:1–22 Proãitajte zapis u Jeremiji 22:1–9, 13–17,
21–22 i raspravite o tome ‰to se od onoga ‰to je
Gospodin rekao moÏe primijeniti na ljude danas
(u Mudrim izrekama 3:11–12; NIS 101:1–9).
JEREMIJA 23
23:1–32 Nabrojite ‰to su sve »pastiri« (vo∂e Îidova)
i laÏni proroci govorili i ãinili prema zapisu u Jeremiji
23:1–2, 9–11, 13–14, 16–27, 29–32 (tako∂er Jeremija
14:13–16; 27:14–16) i porazgovarajte o tome. Neka
uãenici kaÏu ‰to je Gospodin narodu obznanio kroz
svoje prave proroke (u Jeremiji 11:6; 1 Nefiju 1:4).
Proãitajte i zapis u Mateju 7:15–23 i Almi 30:17–18.
JEREMIJA 21–39
VAŽNIJA NAČELA EVANÐELJA
1. Gospodin nam daje slobodu da slu‰amo i primimo
Ïivot i sreçu kroz Kristovo pomirenje ili da ne
slu‰amo i primimo smrt i bijedu kroz ropstvo ∂avlu
(u Jeremiji 21:8–14; 22:1–10; tako∂er i Ponovljeni
zakon 30:15–20; 2 Nefi 2:27).
23:5–6 Recite uãenicima da su Izdanak i Kralj imena za
Isusa Krista. Srodni stihovi: Izaija 4:2–6; Jeremija
33:14–15.
2. Crkveni vo∂e bdiju nad ãlanovima upravo kao ‰to
pastiri bdiju nad svojim stadima. Oni sluÏe pod
Isusom Kristom koji je Dobri pastir, Izdanak
(ro∂en kao »izdanak« obiteljske loze Izraela
i Davida) i Kralj Izraelov (u Jeremiji 23:1–6;
33:15–16; tako∂er i Ivan 10:11–15).
JEREMIJA 24
Neka uãenici prona∂u ‰to predstavljaju izvrsne i pokvarene smokve (»Povijest Kraljevstava« na 16.
stranici Priruãnika) i porazgovaraju o tome ‰to je
Gospodin rekao o njima (u 2 Kraljevima 24:11–17).
Porazgovarajte o tome ‰to je Gospodin obeçao onima
koji se »svim srcem svojim opet k (njemu) obrate«
(Jeremija 24:7; tako∂er Ponovljeni zakon 30:2; Mosija
7:33).
3. Bez obzira ‰to netko kaÏe ili uãini poku‰avajuçi
zaustaviti Gospodinovo djelo, ono çe uvijek biti
ostvareno (u Jeremiji 28; 29:24–32; 32:26–27;
36–37; 38:6–13; 39:15–18; tako∂er i NIS 3:1–3).
69
PRIJEDLOZI ZA PODUâAVANJE O STAROME ZAVJETU
JEREMIJA 25
25:8–11 Srodni stihovi: Jeremija 29:10–14.
ili otpjevajte pjesmu I Need Thee Every Hour (Hymns,
br. 98).
JEREMIJA 26
JEREMIJA 30–33
26:1–24 ZaduÏite uãenike koji çe ãitati rijeãi pripovjedaãa, Gospodina, »sveçenika i proroka i svega naroda« (stihovi 8–9), »sveçenika i proroka« (stih 11),
Jeremije, »starje‰ina i svega naroda« (stih 16) i »najuglednijih« (17. stih) u zapisu u Jeremiji 26:1–19, 24.
Upitajte za‰to je narod Ïelio ubiti Jeremiju i ‰to misle
za‰to je kralj dao ubiti Uriju (stihovi 20–23). Neka
uãenici ispriãaju o drugim prorocima koji su bili
ubijeni zbog poruke od Gospodina koju su prenosili
ljudima.
26:8–11 Srodni stihovi: Matej 26:59–66.
Neka skupine uãenika prona∂u rijeã »çu« u Jeremiji
30:10–11, 16–21; 31:12–14, 31–34; 32:36–37, 41– 42;
33:6–9, 15–16. Neka uãenici kaÏu ‰to je Gospodin
rekao da çe uãiniti u »dane posljednje« (Jeremija
30:24). Porazgovarajte o tome kako Gospodin danas
ispunjava mnoga od ovih obeçanja. Predsjednik
Joseph Fielding Smith, tada predsjednik Zbora dvanaestorice apostola, rekao je o zapisu u Jeremiji 31:31–
34: »Da bi se ovo proroãanstvo moglo ispuniti, mnogi
çe se ãlanvi Crkve trebati obratiti i biti marljiviji
u prouãavanju Svetih pisama i u svojim molitvama
i poslu‰nosti zakonima i zapovijedima Evan∂elja.«53
JEREMIJA 27
JEREMIJA 32
27:1–4 Porazgovarjte o tome kako je babilonski kralj
Nabukodonozor ispunio rijeã Gospodinovu (u Jeremiji 25:8–12). Neka uãenici ispriãaju o tome kada
su ljudi koji nisu bili ãlanovi Crkve Gospodinove
pomogli u ispunjenju njegovih ciljeva i nakana.
Primjer mogu biti perzijski kralj Kir (u Ezri 1:1–8)
i Lamanci (u 1 Nefiju 2:19–24).
32:17. 27 Srodni stihovi: Postanak 18:13–14; Luka
1:36–37.
JEREMIJA 35
Recite uãenicima da su Rekabovci bili skupina ljudi
koja je Ïivjela u Judinu kraljevstvu. Usporedite to ‰to
su uãinili Rekabovci (u Jeremiji 35:1–11) s time ‰to je
uãinio narod Jude (stihovi 13–17). Upitajte uãenike
kako se ono ‰to je Gospodin rekao o Rekabovcima
i o narodu Jude moÏe primijeniti na ljude danas.
JEREMIJA 27–28
PokaÏite ili objasnite uãenicima ‰to je jaram. Objasnite
da se jaram koristio na Ïivotinjama kako bi mogle
vuçi plug ili kola. Neka jedna skupina uãenika proãita
zapis u Jeremiji 27:1–17 i prona∂e za‰to je Jeremija
nosio jaram i ‰to to znaãi. Neka druga skupina uãenika proãita zapis u Jeremiji 28:1–11 i prona∂e za‰to
je Hananija skrãio Jeremijin jaram. Proãitajte zapis
u Jeremiji 28:12–17 i raspravite o tome ‰to se dogodilo
Hananiji i za‰to (u Alma 30:60). Upitajte uãenike
kako moÏemo znati je li nekoga »zaista Jahve poslao«
(Jeremija 28:9) da govori rijeã Gospodinovu (u Ponovljenome zakonu 18:20–22; NIS 42:11–12; 46:7;
5. ãlanak vjere).
JEREMIJA 36
Usporedite ono ‰to su uãinili Jeremija i Baruh s onime
‰to je uãinio kralj. Upitajte uãenike ‰to je kralj bacio
u vatru. Upitajte uãenike ‰to misle o Baruhu i za‰to.
Porazgovarajte o tome ‰to uãenici ãine sa Svetim pismima i o tome ‰to iz ove priãe mogu nauãiti o njima.
JEREMIJA 37–38
Odredite uãenike koji çe vlastitim rijeãima ispriãati
priãe zabiljeÏene u Jeremiji 37–38. Porazgovarajte
o tome ‰to bi se dogodilo Sidkiji i Jeruzalemu da je
Sidkija poslu‰ao Gospodinov glas (u Jeremiji
38:17–20). Porazgovarajte o tome kako mi danas
moÏemo ãuti glas Gospodinov (u NIS 1:38). Neka
uãenici ispriãaju o blagoslovima koje su primili kad
su poslu‰ali Gospodinov glas.
JEREMIJA 29
29:4–14 Neka uãenici proãitaju zapis u Jeremiji
29:4–14 i kaÏu ‰to je Gospodin rekao Îidovima koji
su veç bili odvedeni u Babilon da uãine i ‰to çe se
dogoditi ako ga poslu‰aju (u Ponovljenome zakonu
4:26– 31; »Povijest Kraljevstava« na 16. stranici
Priruãnika). Kraj zapisa u Jeremiji 29:13 napi‰ite
oznake srodnih stihova 2 Ljetopisi 31:20–21; Mudre
izreke 8:17. Upitajte uãenike ‰to misle ‰to znaãi traÏiti
Boga »svim srcem svojim« (Jeremija 29:13). Proãitajte
JEREMIJA 38
38:7–13 Nabrojite i usporedite po ãemu je sliãno ono
‰to je Ebed-Melek uãinio za Jeremiju s onime ‰to Isus
Krist ãini za nas (u NIS 137:11–19, 23).
70
PRIJEDLOZI ZA PODUâAVANJE O STAROME ZAVJETU
JEREMIJA 39
• Kamo su Johanan i njegovi ljudi Ïeljeli otiçi i za‰to
(u Jeremiji 41:1–3, 11–18)?
Neka uãenici prona∂u ‰to se i za‰to dogodilo Jeruzalemu, Sidkiji, siroma‰nom narodu Jude, Jeremiji
i Ebed-Meleku i porazgovarajte o tome. Recite uãenicima da Nabukodonozor nije ubio jednog od Sidkijinih
sinova, veç je on sa skupinom ljudi oti‰ao u Ameriku
(u Omniju 1:15–16; Helamanu 6:10; 8:21).
29. TJEDAN
• ·to je narod obeçao uãiniti (u Jeremiji 42:1–6)?
• ·to je Gospodin rekao narodu da uãini i ‰to mu je
obeçao ako poslu‰a (u Jeremiji 42:7–12)?
• ·to je Gospodin rekao da çe se dogoditi ako narod
ne poslu‰a (u Jeremiji 42:13–18)?
• ·to je narod uãinio (u Jeremiji 43:1–7)?
JEREMIJA 40–52, TUŽALJKE
Neka uãenici porazgovaraju o tome ‰to su nauãili iz
ove priãe (u Jakovljevoj 4:17; Mosiji 2:36–37; NIS
58:30–33; 82:10). Recite uãenicima da su Babilonci
kasnije napali i uni‰tili Îidove koji su oti‰li u Egipat.
VAŽNIJA NAČELA EVANÐELJA
1. Ako slijedimo proroke i sluÏimo Gospodinu, primit
çemo milost i spasenje. Me∂utim, ako se umjesto
toga oslanjamo na mudrost ãovjeka, ‰tujemo laÏne
bogove i ispunimo se grijehom, suoãit çemo se
s propa‰çu i smrçu (u Jeremiji 42:1–44:27; 48:1–46;
51:1–3, 52–56; 52:1–15; tako∂er 2 Nefi 25:3, 9; Eter
2:9–12; NIS 1:14–16).
JEREMIJA 44
44:1–23 Recite uãenicima da je »nebeska kraljica«
bila jedno od laÏnih boÏanstava koje su Îidovi ‰tovali.
Usporedite razloge koje je dao Jeremija (u Jeremiji
44:1–10, 20–23) s razlozima koje su dali ljudi za
prokletstva koja su ih zadesila (stihovi 15–19). ·to su
ljudi mogli uãiniti kako bi izbjegli ova prokletstva
(u Jeremiji 2:11–13; 5:15–19)? Upitajte uãenike kako
mi moÏemo izbjeçi BoÏji sud koji çe u posljednje dane
zadesiti zle ljude (u NIS 1:17–38).
2. U posljednjim çe danima, nakon velikih te‰koça,
mnogi pripadnici Judina i Izraelova naroda primiti
Evan∂elje Isusa Krista (u Jeremiji 46:27–28; 50:4–5,
17–20, 33–34; tako∂er Jeremija 30:3, 9, 22; 33:7– 11;
2 Nefi 9:1–2; 25:17–18).
3. Ako ãinimo zlo, izgubit çemo Gospodinovu za‰titu,
doÏivjeti veliku bol i nanijeti bol drugima (u Jeremiji 52:1–11; TuÏaljke 1:1–8, 16–22; 2:11, 18–19;
tako∂er Alma 36:13–18; Mormon 6:16–18). Me∂utim, Gospodinova su milost i suosjeçanje veliki
i on çe nam omoguçiti da se obratimo (u TuÏaljkama 3:22–26, 31–32, 40, 58; 5:21; tako∂er
2 Petrova 3:9; Alma 34:15–18).
JEREMIJA 45
Ponovite ‰to je Jeremijin sluga Baruh ãinio tijekom
ãetvrte i pete godine vladavine kralja Jojakima (u Jeremiji 36:1–10, 16–26). Proãitajte zapis u Jeremiji 45:1–5
i raspravite o tome kako se Baruh osjeçao (u Jakovu
2:3, 6) i ‰to mu je Gospodin rekao. Porazgovarajte
o tome ‰to moÏemo nauãiti iz Baruhova primjera
(u NIS 21:7–9) i kako nam to moÏe pomoçi.
PRIJEDLOZI ZA PODUČAVANJE O JEREMIJI 40–52
I TUŽALJKAMA
JEREMIJA 46–51
JEREMIJA 40
Proãitajte zapis u Jeremiji 46:1. Neka uãenici proãitaju Jeremiju 46:2; 47:1; 48:1; 49:1, 7, 23, 28, 30, 34;
50:1 te oznaãe i kaÏu o kojim je »poganima« Jeremija
proricao. ·to je Gospodin rekao za‰to çe uni‰titi ove
narode (u Jeremiji 46:8, 25; 48:7, 29; 49:4, 16; 50:29–32;
51:13). Raspravite o tome ‰to neki narod mora uãiniti
da ga Gospodin ne bi uni‰tio (u Ponovljenome
zakonu 8:11–20; Almi 10:19; NIS 1:1–14).
40:1–6 Neka uãenici usporede ono ‰to su Îidovi
uãinili Jeremiji s onim ‰to su mu uãinili Kaldejci,
odnosno Babilonci (u Jeremiji 32:1–3; 38:1–6; 39:11–12;
40:1–6). Upitajte uãenike ‰to misle za‰to se prema
Jeremiji njegov narod odnosio drugaãije nego njihovi
neprijatelji (u Almi 24:30; Helamanu 13:24–27).
JEREMIJA 41–43
JEREMIJA 50–51
Neka uãenici odgovore na sljedeça pitanja:
Recite uãenicima da je Babilon bio mjesto prepuno
grijeha i opaãine. Upitajte uãenike ‰to je Jeremija
prorekao o Babilonu (zvanom i Kaldeja; u Jeremiji
50:9–10, 13–16, 23–25, 41–46; 51:1, 24–26, 37–44,
• ·to je Gospodin rekao Îidovima da uãine prije
nego su ih Babilonci pokorili (u Jeremiji 27:5–11)?
71
PRIJEDLOZI ZA PODUâAVANJE O STAROME ZAVJETU
54–58). ·to je Jeremija rekao djeci Jude neka uãine
(u Jeremiji 50:4–8; 51:5–10, 45–50)? Recite uãenicima
da se Jeremijino proroãanstvo o uni‰tenju Babilona
ispunilo 538. godine prije Krista kada ga je Perzija
osvojila. Neka uãenici proãitaju zapis u Otkrivenju
17:18; 18:1–6, 10; Almi 5:56–58; Nauku i savezima
64:24; 133:5–16 i nabroje ne‰to od onoga ‰to Babilon
predstavlja. Porazgovarajte o tome kako moÏemo
»pobjeçi« iz Babilona. Proãitajte ili otpjevajte pjesmu
Israel, Israel, God Is Calling (Hymns, br. 7).
Porazgovarajte o tome ‰to se doga∂a zbog grijeha
(u Izaiji 48:22; Helamanu 13:38; Moroniju 10:22).
Starje‰ina Theodore M. Burton, ãlan Zbora Sedamdestorice, je rekao: »Sveta pisma i upute od na‰ih duhovnih vo∂a poduãavaju nas kako da izbjegnemo bol
u srcu koja je uvijek posljedica grijeha.«55 Proãitajte
zapis u TuÏaljkama 3:22–32, 40–41 i raspravite
o tome kako i za‰to moÏemo imati nade ãak i kada
bismo najradije gorko zaplakali (u Titu 2:11–14;
2 Nefiju 31:20; Moroniju 7:40–44).
JEREMIJA 52
TUŽALJKE 2
Neka dvije skupine uãenika ispriãaju ‰to se dogodilo
u Jeremiji 52:4–11, 12–27 kao da su novinski izvjestitelji. Upitajte uãenike ‰to iz ovih stihova moÏemo
nauãiti o Gospodinu, o njegovim prorocima i o
Îidovima u Jeruzalemu.
2:4 Srodni stihovi: Izaija 63:8–10.
JEREMIJA
VAŽNIJA NAČELA EVANÐELJA
1–52 Neka uãenici ponove neke od simbola koje je
Gospodin od Jeremije zatraÏio da koristi poduãavajuçi narod (na primjer, pojas u Jeremiji 13:1–11,
ilovaãa u Jeremiji 18:1–6, glineni vrã u Jeremiji 19:1–4,
10–11, smokve u Jeremiji 24, jaram u Jeremiji 27:1–11,
kupnja zemlje u Jeremiji 32:6–15, 37–44, svitak proroãanstava u Jeremiji 36:1–4, 27–32, te knjiga i kamen
u Jeremiji 51:60–64). Upitajte uãenike ‰to su nauãili iz
ovih simbola i ‰to misle za‰to se Gospodin sluÏi simbolima (u 2 Nefiju 11:4). Starje‰ina Bruce R. McConkie,
ãlan Zbora dvanaestorice apostola, je rekao da nam
simboli, odnosno sliãnosti, pomaÏu spomenuti se
»vjeãnih istina koje moramo privatiti i u njih vjerovati
da bismo bili spa‰eni« te da simboli prikazuju pravo
znaãenje i vaÏnost ovih istina »s djelovanjem koje
nikada ne smijemo zaboraviti.«54
1. Oni koji imaju vizije (vi∂enje) Gospodina ponekad
rabe simboliãne rijeãi kako bi opisali njegovu moç,
slavu i kraljevstvo (u Ezekielu 1:1, 26–28; 10:4;
tako∂er Izaija 6:1–4; Otkrivenje 1:10–18; NIS
110:1–4; 138:1–4).
1–52 Proãitajte zapis u Jeremiji 1:4–10, 17–19 i pomognite uãenicima ispriãati o naãinima opisanim u tim
stihovima na koje je Jeremija obdrÏavao Gospodinove
zapovijedi i naãinima na koje je Gospodin ispunio
obeçanja koja mu je dao.
4. Zloça dovodi do mnogih tragiãnih posljedica,
ukljuãujuçi glad, raspr‰ivanje, zarazu, rat, propast
i ropstvo (u Ezekielu 5:5–7:27; 11:4–12; 12:13–16,
20; 15:6–8; 22–23).
2:17 Srodni stihovi: Ponovljeni zakon 28:15, 45–53.
30. TJEDAN
EZEKIEL 1–24
2. DuÏnost je proroka da budu »straÏari« i upozoravaju ljude na duhovne opasnosti. To moÏe biti
teÏak zadatak kada ljudi ne slu‰aju i kada se ne
pokoravaju, no i slatko iskustvo kada se ljudi
obrate (u Ezekielu 2:1–8; 3; tako∂er Ezekiel 33:1–7;
Otkrivenje 10:8–11).
3. Mi smo Gospodinu odgovorni za to kako ispunjavamo svoje duÏnosti u Crkvi (u Ezekielu 3:17–21;
tako∂er Ezekiel 33:1–9; Jakov 1:19; 2:2–3;
Moroni 9:6).
5. Gospodin je raspr‰io dom Izraelov zbog njihovih
grijeha, no obeçao je da çe ga u posljednjim
danima skupiti u pravednosti (u Ezekielu 11:16–20;
16:59–62; 20:33–44; tako∂er Izaija 11:10–12; 1 Nefi
10:13– 14).
TUŽALJKE 1–3
Objasnite uãenicima da »tuÏiti se« ovdje znaãi naricati
ili plakati u dubokoj tuzi. Knjiga TuÏaljki napisana je
nakon propasti Îidova. Neka uãenici prona∂u rijeãi
i izraze koji govore za‰to je Jeremija plakao (u TuÏaljkama 1:1–11; 3:48–51) i neka rasprave o njima. Usporedite Jeremijine osjeçajima s Mormonovim osjeçajima zabiljeÏenima u zapisu u Mormonu 6:16–22.
6. Djeca su Gospodinova koja su mu nevjerna i kr‰e
evan∂eoske saveze poput Ïene koja napu‰ta svog
vjernog supruga i postaje bludnica (u Ezekielu
16:7–39; 23:1–21; tako∂er i Jeremija 3:6–9).
72
PRIJEDLOZI ZA PODUâAVANJE O STAROME ZAVJETU
EZEKIEL 9
7. Oni koji se obrate i slu‰aju duhovno çe Ïivjeti
i zadobiti Ïivot vjeãni (u Ezekielu 18:5–9, 21–22,
27– 28), no oni koje okrenu le∂a pravednosti ne
mogu biti spa‰eni zbog svoje prija‰nje poslu‰nosti
(u Ezekielu 18:24–26; tako∂er i Mormon 6:17–22).
Neka uãenici u Ezekielu 9 prona∂u koga je an∂eo
s »pisarskim priborom« oznaãio i za‰to. Upsoredite to
‰to se dogodilo u Ezekielu 9 s onime ‰to çe se dogodoiti za drugog Kristova dolaska (u Otkrivenju 7:2–3;
NIS 29:17–21; 77:9).
PRIJEDLOZI ZA PODUČAVANJE O EZEKIELU 1–24
EZEKIEL 11
EZEKIEL 1
11:13–21 Neka uãenici na∂u ‰to je sve Gospodin
rekao da çe uãiniti za ostatak Izraela (»Raspr‰ivanje
i skupljanje Izraela« na 14. stranici Priruãnika).
Porazgovarajte o tome kako to Gospodin danas ãini.
1:1–3 Recite uãenicima da je Ezekiel bio BoÏji prorok
od oko 592. do 570. godine prije Krista. On je u Babilonu propovijedao narodu Jude koji je bio odveden
u ropstvo zajedno s kraljem Jojakinom. Ezekiel je
Ïivio otprilike u isto vrijeme kad i Jeremija, Daniel
i Lehi (u 2 Kraljevima 24:10–16; Ezekielu 1:1–3, poglavlja »Povijest Kraljevstava« na 16. i »Kraljevei
i proroci« na 16. stranici Priruãnika). Ezekiel je
proricao o razliãitim vremenskim razdobljima (»Proroãanstva iz Staroga zavjeta« na 15. stranici Priruãnika), kao ‰to su raspr‰ivanje Izraela (u Ezekielu
5:5–12), posljednji dani (u Ezekielu 20:40–44), izlazak
Mormonove knjige (u Ezekielu 37:15–17) i Tisuçljetnica (u Ezekielu 48:29–35).
EZEKIEL 13
13:8–16 Upitajte uãenike kako bi popravili zid koji je
tako slab da samo ‰to se ne sru‰i. Objasnite da je
Gospodin usporedio narod Judinog kraljevstva sa
slabim zidom, a laÏne proroke s graditeljima koji Ïele
samo »oÏbukati« zid (u Ezekielu 13:11; 22:8). Porazgovarajte o tome ‰to je Gospodin rekao da çe se dogoditi
zidu i onima koji ga Ïbukaju i za‰to. Kako se moÏemo
oduprijeti »olujama« u svom Ïivotu (u Mateju 7:24–27;
Helamanu 5:12)?
1:4–28 Odredite skupine uãenika koje çe nacrtati
ne‰to od onoga ‰to je Ezekiel vidio u svojim vizijama
(vi∂enjima) ili çe o tome ispriãati (u Ezekielu 1:4–14,
26–28; 37:1–10). Starje‰ina Delbert L. Stapley, ãlan
Zbora dvanaestorice apostola, je rekao: »Vizije
(vi∂enja) se ãesto koriste kao naãelo poduke, otkrivajuçi tajne nebesa pripravnome umu i srcu ispunjenom
molitvom.«56
EZEKIEL 14
14:9 Recite uãenicima da u prijevodu Josepha Smitha
zapisa u Ezekielu 14:9 Gospodin kaÏe da on nije
prevario tog proroka (u JST Ezekiel 14:9).
14:12–20 Recite uãenicima da rijeã »zemlja« u Ezekielu 14:13 znaãi ljude u Judinoj zemlji. Raspravite
o tome kakvi su ljudi bili Noa, Daniel i Job (u Postanku 6:9; Daniel 1:17–20; Job 1:1) i za‰to nisu mogli spasiti nikoga osim sebe. Neka uãenici vlastitim rijeãima
napi‰u Ezekiela 14:13–14 i porazgovaraju ‰to su htjeli
reçi. Prorok Joseph Smith je, nakon ‰to je proãitao
Ezekiela 14, rekao da se svatko treba za sebe brinuti
da ne padne i ne ovisiti ni o kojem ãovjeku. Tako∂er
je rekao da »pravedna osoba moÏe spasiti samo svoju
du‰u.«57 Porazgovarajte o tome za‰to se moramo sami
spasiti i za‰to nam samo Gospodin moÏe pomoçi
(u Psalmima 3:8; Rimljanima 1:16; Mosiji 3:17–18).
EZEKIEL 2–3
Neka uãenici proãitaju zapis u Ezekielu 2–3 i rasprave
o tome ‰to nam ova poglavlja govore o tome kako je
to biti BoÏjim prorokom (u Jakovu 1:19). Usporedite
Ezekielovu objavu zabiljeÏenu u Ezekielu 2; 3:1–4
s Jeremijinom objavom (u Jeremiji 1:7–19) i Ivanovom
objavom (u Otkrivenju 10:1–2, 8–11; NIS 77:14).
EZEKIEL 8
Recite uãenicima da je Gospodin ovu viziju (vi∂enje)
Jeruzalema pokazao Ezekielu dok je ovaj bio u Babilonu. Upitajte uãenike ‰to se dogodilo Ezekielu
(u Ezekielu 8:1–4) i ‰to je vidio (stihovi 5-18). Porazgovarajte o tome ‰to çe se dogoditi onima koji kaÏu da
»Jahve nas ne vidi« (12. stih; tako∂er i Otkrivenje
20:12; Alma 39:8). Proãitajte ili otpjevajte pjesmu
»âinimo dobro« (Do What Is Right; Hymns, br. 237).
EZEKIEL 18
18:1–24 Recite uãenicima da laÏna mudra izreka
u Ezekielu 18:2 tvrdi da su djeca kaÏnjena kada roditelji poãine grijeh. Neka uãenici proãitaju stihove 5-18
i kaÏu koja je njihova glavna misao (u 2. ãlanku vjere).
Neka uãenici daju primjere ljudi iz Svetih pisama koji
su sliãni ovom ãovjeku, njegovu sinu i njegovu
73
PRIJEDLOZI ZA PODUâAVANJE O STAROME ZAVJETU
unuku. Neka uãenici proãitaju stihove 19–24 i kaÏu
‰to su doznali o grijehu, obraçenju, opra‰tanju i Gospodinovoj milosti.
31. TJEDAN
EZEKIEL 25–48
VAŽNIJA NAČELA EVANÐELJA
18:24 Srodni stihovi: 2 Nefi 9:38; Alma 24:30;
NIS 82:7.
1. Uni‰tavajuçi zle ljude, Gospodin ih sprjeãava da
dalje ãine grijeh i da na druge naãine vr‰e lo‰ utjecaj (u Ezekielu 25–26; 28:1–10, 20–23; 30; 32:2–16).
18:25–30 Koje je primjere Gospodin dao kako bi
pokazao da je pravedan (u Ponovljenome zakonu
32:4; 2 Nefiju 26:32–33; Mosiji 29:12; Almi 19:36).
Neka uãenici daju i druge primjere koji pokazuju da
je Bog pravedan.
2. Ako ãlanovi Crkve grije‰e nakon ‰to su bili
poduãeni istini, za njih nema opravdanja i oni çe
snositi posljedice. Me∂utim, ako crkveni vo∂e ne
poduãe pravilno ljude i ne upozore ih, oni su
dijelom odgovorni za to ‰to ljudi grije‰e (u Ezekielu
33:1–10; 34:1–10).
18:30–31 U Ezekielu 18:30–31 prona∂ite rijeãi i izraze
koji obja‰njavaju ‰to to znaãi obratiti se (u Izaiji 55:7;
2 Nefiju 9:45–46; Mosiji 27:24–29; NIS 58:42–43).
3. Gospodin nas Ïeli blagoslivljati, a ne kaÏnjavati.
On Ïeli da se k njemu vrate sva njegova djeca i da
postanu poput njega (u Ezekielu 33:11; 34:11–31).
EZEKIEL 20
20:1–21 Nabrojite ‰to je sve Gospodin rekao da je
uãinio za Irael (u Ezekielu 20:5–7, 9–12, 17–20) i ‰to je
Izrael uãinio (stihovi 8, 13, 16). Porazgovarajte o tome
‰to zapis u Ezekielu 20:1–21 govori o Gospodinu
i o ljudima (u Mosiji 4:6–7, 11; Alma 46:8). Neka uãenici kaÏu na koji naãin mogu pokazati da su zahvalni
za ono ‰to Gospodin za njih ãini.
4. Pravednost ne moÏe spasiti ãovjeka ako se odvrati
od Gospodina, a grijesi iz pro‰losti neçe ga osuditi
ako se iskreno i potpuno pokaje i obrati i okrene
prema Gospodinu. Nama çe se suditi prema na‰im
postupcima i prema Ïeljama na‰eg srca (u Ezekielu
33:12–20; tako∂er i NIS 137:9).
5. U posljednjim çe danima Gospodin skupiti svoj
narod, dati mu novo srce i novi duh, blagosloviti ga
u njegovoj obeçanoj zemlji, spojiti u jedno Bibliju
i Mormonovu knjigu kao svjedoke o Isusu Kristu
i konaãno doçi vladati nad Zemljom (u Ezekielu
36:24–38; 37:11–28).
EZEKIEL 21
21:1–7 Neka uãenici u ovim stihovima prona∂u i kaÏu
za koga je Gospodin rekao tko çe biti »istrijebljen«
kad Jeruzalem bude uni‰ten. Prorok Joseph Smith je
rekao: »Kriva je postavka da çe Sveci izbjeçi sve
sudove, a da çe zli ljudi trpjeti, jer svako je tijelo
podloÏno patnji i pravednici çe »jedva umaknuti«.
Ipak, mnogi çe Sveci doista izbjeçi jer pravedni çe
Ïivjeti po vjeri. No mnogi çe pravednici postati
plijenom bolesti, zaraze i drugoga zbog slabosti tijela,
a ipak biti spa‰eni u Kraljevstvu BoÏjem«58 (tako∂er
i Otkrivenje 2:10; Alma 14:10–11; NIS 59:23; 63:32–37;
101:35–38).
6. Svatko tko je ro∂en na Zemlji jednoga çe dana biti
uskri‰en (u Ezekielu 37:1–10; tako∂er i Alma
11:42–45).
7. Prije drugog dolaska Isusa Krista na Zemlji çe se
voditi veliki ratovi izme∂u snaga dobra i zla, no
moç Gospodinova pobjedit çe zle (u Ezekielu
38:1–39:7).
8. Tako∂er prije Kristova drugog dolaska, u Jeruzalemu çe biti sagra∂en velik i prelijep hram.
Gospodinova çe nazoãnost biti ondje i to çe biti
velikim blagoslovom za narod i zemlju Izraela
(u Ezekielu 40:1–5; 41:1–4; 43:1–5; 44:1–4; 47:1–12;
48:29–35).
EZEKIEL 22
22:17–22 Recite uãenicima da je »troska« beskoristan
materijal koji nastaje odvajanjem dragocjenih kovina
pri taljenju (u Almi 34:29). Upitajte uãenike ‰to bi troska, srebro, peç za taljenje, vatra i raspirivanje vatre
mogli predstavljati (u Psalmima 12:6–7; Izaiji 48:9–10;
Ezekielu 21:31–32; Mateju 13:49–50).
PRIJEDLOZI ZA PODUČAVANJE O EZEKIELU 25–48
EZEKIEL 25–32
Pomognite uãenicima pronaçi na zemljovidu (»Zemljovidi« na 17. stranici Priruãnika) narode protiv
kojih je Ezekielu bilo reãeno proricati (u Ezekielu
74
PRIJEDLOZI ZA PODUâAVANJE O STAROME ZAVJETU
Neka druga skupina nabroji ‰to çe sve Gospodin uãiniti za Izrael u posljednjim danima (stihovi 24–38).
Proãitajte zapis u Mojsiju 1:39 i zatim zapis u
Ezekielu 36:21–23, 32, 37–38; porazgovarajte o tome
za‰to çe Gospodin blagosloviti Izrael.
25:2, 8, 12, 15; 26:1–3; 28:21; 29:2). Odredite skupine
uãenika koje çe ispriãati ‰to je Gospodin rekao za‰to
çe uni‰titi svaki od sljedeçih naroda:
• Amonce (u Ezekielu 25:3–7) i Filistejce (15. stih),
• Moab i Edom (Seir) (u Ezekielu 25:8–14; 35:3–6,
10–15),
EZEKIEL 37
• Tir i njihova kralja (u Ezekielu 26:1–2; 28:1–10,
15–18)
37:1–14 Ponovite »Proroãanstva iz Staroga zavjeta« na
15. stranici. Neka jedna skupina uãenika kaÏe ‰to
zapis u Ezekielu 37:1–4 govori o Uskrsnuçu (u Almi
11:42–45; NIS 137:16–17), a druga skupina ‰to zapis
u Ezekielu 37:1–14 govori o skupljanju Izraela
(u Ezekielu 11:17–20; 2 Nefiju 30:7–8).
• Egipat i faraona (u Ezekielu 29:1–10; 30:6; 31:2, 10).
·to je Gospodin Ïelio da Ezekiel i narod misle o tome
‰to çe se dogoditi ovim narodima (u Ezekielu 27:1– 2;
28:11–12; 30:1–3; 32:1–2)? Porazgovarajte o tome
‰to je Gospodin mislio o uni‰tenju ovih naroda
(u Ezekielu 33:11; 2 Petrovoj 3:9; Mojsiju 7:28–37).
Za‰to Gospodin uni‰tava narode (u 1 Nefiju 17:33–37)?
37:15–17 (stihovna okosnica) U jednoj ruci podignite
Bibliju, a u drugoj Mormonovu knjigu. Zajedno s razredom proãitajte zapis u Ezekielu 37:15–17 i zatim
obje knjige stavite zajedno u jednu ruku. Zadajte
uãenicima da prouãe zapise u 1 Nefiju 13:38–41 i
2 Nefiju 3:11–12 i kaÏu ‰to misle kako Biblija i Mormonova knjiga djeluju zajedno svjedoãeçi o Kristu
i dovodeçi ljude u njegovu Crkvu. Posvjedoãite o vaÏnosti Biblije i Mormonove knjige. Starje‰ina Boyd K.
Packer, tada ãlan Zbora dvanaestorice apostola, je
rekao:
EZEKIEL 33
33:1–9 Neka uãenici proãitaju zapis u Ezekielu 33:1–6
i kaÏu ‰to bi straÏar trebao ãiniti. Upitajte uãenike ‰to
se doga∂a straÏaru i ljudima kada straÏar uãini ili ne
uãini ono ‰to bi morao (u Ezekielu 3:16–21). Upitajte
uãenike kako su predsjednik Crkve, njegovi savjetnici
i Zbor dvanaestorice apostola poput straÏara. Neka
uãenici nabroje neka upozorenja ili pouke koje su dali
proroci. ·to se doga∂a ako ne slu‰amo i ako nismo
poslu‰ni? Upitajte uãenike kako je i svaki ãlan Crkve
isto tako poput straÏara (u NIS 88:81–82).
»U drevnome su Izraelu zapisi bili vo∂eni na drvenim
ploãama ili na svicima namotanim na drvene
‰tapove. . .
»Drvo, odnosno zapis o Judi – Stari zavjet i Novi
zavjet – i drvo, odnosno zapis o Efrajimu – Mormonova knjiga, koja je jo‰ jedan zavjet o Isusu Kristu –
. . . doista su jedno u na‰im rukama. Ezekielovo je
proroãanstvo sada ispunjeno.«59
33:10–16 Neka uãenici vlastitim rijeãima napi‰u ono
‰to je Gospodin Ïelio da Ezekiel kaÏe narodu. Raspravite o tome kako bi zapis u Ezekielu 33:10–16 mogao
pomoçi ãovjeku koji »propada« osjeçajuçi tugu
i bezna∂e zbog svojih grijeha.
37:21–28 Srodni stihovi: 3 Nefi 5:23–26.
33:27–33 Porazgovarajte o tome ‰to su ljudi mislili
o Ezekielu i njegovom nauãavanju (u Jakovljevoj 1:22).
Neka uãenici daju primjere kako se zapis u Ezekielu
33:27–33 moÏe primijeniti danas.
EZEKIEL 6–37
Upitajte uãenike kako ãovjek moÏe znati da je
Gospodin jedini pravi Bog. Nabrojite naãine na koje
je Gospodin rekao da çe Izraelu dati do znanja da je
on njegov Bog (u Ezekielu 6:5–7; 7:3–4; 12:15–16;
15:6–7; 20:42–44; 28:25–26; 34:23–31; 37:5–6, 13).
Upitajte koji od ovih naãina donosi najveçe
blagoslove (u Almi 32:12–16).
EZEKIEL 34
Usporedite ono ‰to su ãinili grje‰ni »pastiri Izraela«,
odnosne vo∂e naroda (u Ezekielu 34:1–8) s onime ‰to
çe Gospodin uãiniti za Izrael (stihovi 9–16, 22–31).
Proãitajte ili otpjevajte pjesmu Dear to the Heart of the
Shepherd (Hymns, br. 221).
EZEKIEL 38–39
Predsjednik Joseph Fielding Smith, tada predsjednik
Zbora dvanaestorice apostola, je rekao: »Prije Kristova
dolaska povest çe se veliki rat, ponekad zvan Harmagedon, kao ‰to to govori Ezekiel u 38. i 39. poglavlju.
EZEKIEL 36
36:16–38 Neka skupina uãenika nabroji ‰to je sve
Gospodin bio uãinio za Izrael (u Ezekielu 36:16–20).
75
PRIJEDLOZI ZA PODUâAVANJE O STAROME ZAVJETU
Drugi rat, rat Goaga i Magoga, vodit çe se nakon
Tisuçljetnice«60 (tako∂er i Otkrivenje 20:7–8). Raspravite o tome ‰to je Gospodin rekao da çe Gog uãiniti
u prvoj velikoj bitki (u Ezekielu 38:11–16), kako çe
Gog biti uni‰ten (u Ezekielu 38:18–23; 39:1–5;
NIS 29:17, 20–21) i ‰to çe se dogoditi nakon uni‰tenja
Goga (u Ezekielu 39:9–20, 22, 27–29).
32. TJEDAN
DANIEL
VAŽNIJA NAČELA EVANÐELJA
1. Boga moramo slu‰ati, ljubeçi ga i sluÏeçi mu iznad
svega, bez obzira u kakvim smo ku‰njama ili pod
kakvim pritiscima (u Danielu 1:8–16; 3:1–18;
6:4–17; tako∂er i Matej 22:36–38).
2. Buduçi da su na‰a tijela BoÏji hramovi, nikada ne
smijemo jesti ili piti ni‰ta ‰to za njih nije dobro.
Gospodin çe nas blagosloviti snagom, mudro‰çu
i skrivenim blagom spoznaje ako ga budemo
slu‰ali (u Danielu 1:8–21; tako∂er i NIS 89:5–9,
18–21).
EZEKIEL 40–43
Neka uãenici pro∂u kroz zapise u Ezekielu 40–41;
43:1–6 i kaÏu ‰to je Ezekiel vidio. Upitajte uãenike
kako bi se osjeçali da su vidjeli ono ‰to je vidio Ezekiel. ·to je Gospodin Ïelio da se dogodi kada je Ezekiel rekao narodu ‰to je vidio (u Ezekielu 43:10–11)?
PokaÏite nekoliko slika dana‰njih hramova i upitajte
uãenike kako se osjeçaju kada vide hram i za‰to.
3. Gospodin je kroz Daniela objavio da çe u posljednjim danima na Zemlji uspostaviti svoju Crkvu
i kraljevstvo. Njegovo çe kraljevstvo rasti i ispuniti
cijelu Zemlju, stupajuçi na mjesto svih drugih
kraljevstava (u Danielu 2:28–45; 7:1–27; 8:1–25; 11;
12:1–3; tako∂er i NIS 65).
EZEKIEL 43
43:1–6 Neka uãenici usporede ono ‰to je vidio Ezekiel
s onim ãto se dogodilo prema zapisima u Knjizi Izlaska
40:34–35; 1 Kraljevima 8:10–11 i Nauku i savezima
110:1–3.
4. Neprijatelji pravednosti uvijek su nastojali i uvijek
çe nastojati uni‰titi one koji poduãavaju istini
i slijede je (u Danielu 3:1–12; 6:4–17; 7:21, 25;
8:9–13, 23–25; 9:26–27; 11:27–39, 44–45; 12:7–13).
Me∂utim, Gospodin ima moç za‰tititi i blagosloviti
one koji ostanu poslu‰ni (u Danielu 1:17–20; 2:1–2,
10–24, 46–49; 3:19–30; 6:1–3, 18–28; 7:21–22,
25–27; 8:25; 11:45; 12:1–3, 10).
EZEKIEL 44
44:1–14 Upitajte uãenike za‰to su vrata hrama bila
zatvorena (u Ezekielu 44:1–3; NIS 97:15–17) i kako je
hram bio oskvrnjen (u Ezekielu 44:4–14). Porazgovarajte o tome tko su danas »ãuvari« Gospodinovih
hramova i ‰to oni mogu uãiniti kako bi pomogli da
hramovi ostanu svetima. Predsjednik Gordon B.
Hinckley, tada ãlan Prvog predsjedni‰tva, je rekao da
je duÏnost biskupa i predsjednika okola saãuvati
svetost Gospodinovih hramova. Tako∂er je rekao da
je duÏnost svakoga od nas da budemo dostojni te da
druge potiãemo, odnosno da im pomaÏemo da budu
dostojni ulaska u dom Gospodinov.61
5. Bolje je poloÏiti svoj Ïivot i ostati poslu‰an Bogu,
nego zanijekati Gospodina da bismo saãuvali Ïivot
(u Danielu 3:13–23; 6:10–17; tako∂er Djela 4:13–21;
5:27–33; NIS 101:35–38).
6. Oholost i hvalisavost vlastitom snagom donijet
çe nad nas BoÏji sud, no poniznost, poslu‰nost
i zahvalnost Bogu donijet çe nam sreçu i mir
(u Danielu 4:19–37; 5:18–30; tako∂er i Helaman
4:11–13; NIS 59:23; 101:42).
EZEKIEL 47
7. Zli çe ljudi na kraju biti obeshrabreni u svojim
nastojanjima da uni‰te Gospodinovo djelo
(u Danielu 6:4–24; tako∂er i 1 Nefi 22:11–19;
NIS 3:3; 109:24–28).
47:1–12 Neka uãenici nacrtaju ne‰to od onoga ‰to je
Ezekiel vidio i neka o tome rasprave u razredu. Usporedite »vodu« s Isusom Kristom (u Ivanu 7:37–38)
i porazgovarajte o tome kako je Mrtvo more (u Ezekielu 47:7–10) sliãno onome ‰to se doga∂a ãovjeku
koji pri∂e Kristu (u Psalmima 1:1–3; 2 Nefiju 25:13;
3 Nefi 9:13; 17:5–9; NIS 63:23). Prorok Joseph Smith
je rekao: »Jeruzalem mora biti ponovo sagra∂en, kao
i hram, i voda koja izlazi ispod hrama, a vode Mrtvoga
mora moraju biti iscijeljene. . . Sve to mora biti uãinjeno prije nego se pojavi Sin âovjeãji.«62
PRIJEDLOZI ZA PODUČAVANJE O DANIELU
DANIEL 1
Neka uãenici proãitaju zapise u Danielu 1:1–7
i 2 Kraljevima 24:10–16 i kaÏu tko je bio Daniel.
Recite uãenicima da je Daniel bio odveden u Babilon
gdje je postao prorokom i upraviteljem koji je sluÏio
76
PRIJEDLOZI ZA PODUâAVANJE O STAROME ZAVJETU
dana. ·to nam ovi stihovi govore o buduçnosti
Gospodinove Crkve? Podsjetite uãenike da je Crkva
uspostavljena 1830. godine sa samo ‰est ãlanova, a da
danas ima milijune ãlanova te da Crkva i dalje nastavlja naglo rasti. Neka uãenici me∂usobno podijele
osjeçaje o pripadnosti takvom »kraljevstvu« koje çe
ispuniti cijelu Zemlju i trajati zauvijek.
nekoliko kraljeva u dva razliãita kraljevstva u razdoblju od ‰ezdeset i pet godina. Nabrojite ‰to je sve
u zapisu u Danielu 1:3–21 Bog uãinio za Daniela i porazgovarajte o tome za‰to je Daniel bio blagoslovljen.
Neka uãenici prona∂u razloge zbog kojih je kralj od
Daniela traÏio savjet. Raspravite o tome za‰to bi
Daniel bio dobra osoba za uãitelja ili vo∂u.
1:3–20 Porazgovarajte o tome za‰to Daniel nije Ïelio
jesti kraljevu hranu (u Levitskome zakoniku 11:1– 31;
NIS 89:5–7, 14–16). Za‰to se starje‰ina dvorjanika
bojao i ‰to je Daniel rekao da trebaju uãiniti (izraz
»povrçe« ovdje predstavlja jela napravljena od sjemenki i Ïitarica)? Usporedite blagoslove koje je Daniel
primio s blagoslovima koje je Gospodin obeçao
onima koji obdrÏavaju Rijeã mudrosti (NIS 89:18–21).
DANIEL 1–2
Recite uãenicima da je Daniel Ïivio u isto vrijeme
kada i Jeremija, Ezekiel i Lehi. Usporedite ono ‰to se
dogodilo Danielu, Jeremiji (u Jeremiji 1; 37), Ezekielu
(u Ezekielu 2:1–7; 33:1–11) i Lehiju (u 1 Nefiju 1;
2:1–7), ukljuãujuçi ‰to je Gospodin zatraÏio od svakog
od tih proroka da uãini i kako se moç BoÏja oãitovala
u Ïivotu svakog od njih.
DANIEL 2
DANIEL 3
2:1–48 Odredite uãenike koji çe ãitati rijeãi pripovjedaãa, kralja Nabukodonozora, Kaldejaca, Arjoka
i Daniela. Neka uãenici objasne ‰to je uãinio Daniel,
‰to je uãinio Gospodin i za‰to je Daniel mogao protumaãiti san (u Danielu 1:8, 17–20; 2:17–23, 30;). Porazgovarajte o tome ‰to iz Danielova primjera moÏemo
nauãiti o primanju znanja od Boga (u Jakovljevoj
1:5–6; 1 Nefiju 10:19; Almi 12:9–11; 26:22).
3:1–30 Neka uãenici odglume priãu zabiljeÏenu
u Danielu 3. Neka u stihu Daniel 3:17 oznaãe izraz
»moÏe nas izbaviti«, a u stihu Daniel 3:18 izraz »no
ako toga i ne uãini«. Neka zapis iz Daniela 3:16–18
napi‰u vlastitim rijeãima. Porazgovarajte o tome ‰to
znaãi uzdati se u Gospodina (u Rimljanima 8:35–39;
Almi 14:8–13; 36:3). Neka uãenici ispriãaju o ljudima
koji su se uzdali u Gospodina.
2:31–45 Neka uãenici nacrtaju »golem kip« i kamen
i na slici oznaãe stihove koji govore o pojedinim
dijelovima njihovog crteÏa (»Crtanje« na 9. stranici
Priruãnika). Recite uãenicima da kip predstavlja kraljevstva na Zemlji od vremena kralja Nabukodonozora
do vremena kraljevstva BoÏjega u Tisuçljetnici. Porazgovarajte o znaãenju kamena. Predsjednik Ezra Taft
Benson, tada ãlan Prvoga predsjedni‰tva, je rekao:
»Crkva Isusa Krista Svetaca posljednjih dana, kako je
Daniel prorekao, duhovno je kraljevstvo ›s brijega
(odvaljeno), a da ga ne dodirnu ruka‹ (Daniel 2:45),
‰to znaãi da je poãela postojati potaknuta djelovanjem Boga. To nije samo jo‰ jedna ljudska ustanova.«63
Proãitajte Nauk i saveze 65:1–2, 5-6; 137:44. Porazgovarajte o tome kako je Crkva poput tog kamena koji
»se kotrlja sve dok cijelu zemlju ne ispuni« (NIS 65:2).
Pomognite uãenicima nauãiti napamet zapis iz
Daniela 2:44–45.
3:8–30 Usporedite uÏarenu peç sa Ïivotnim nevoljama
i isku‰enjima, a »ãetvrtog ãovjeka« s Isusom Kristom
(u Danielu 3:24–25). Porazgovarajte o tome ‰to iz ove
priãe moÏemo nauãiti o prevladavanju nevolja i ku‰nji
(u 1 Korinçanima 10:13; Almi 37:33; NIS 24:8).
DANIEL 5
Odredite uãenike koji çe ãitati rijeãi pripovjedaãa,
kralja, kraljice i Daniela. PokaÏite ili nacrtajte vagu.
Porazgovarajte o znaãenju napisa na zidu i o tome
za‰to je kralj »na∂en prelagan« (nije bio dovoljno pravedan; Daniel 5:27). Upitajte uãenike ‰to im ova priãa
govori o BoÏjem sudu (u Ezekielu 18:20–24; Almi
41:13–15).
DANIEL 6
Zajedno s razredom proãitajte zapis u Danielu 6:1–27
i raspravite o odlukama koje je svaka osoba donijela,
‰to se tim osobama dogodilo i za‰to (u Luki 12:4–5;
NIS 10:22–27). Neka uãenici proãitaju zapis u Danielu 6:27 i porazgovaraju o tome kako je ono ‰to je
Gospodin uãinio za Daniela dobar primjer onoga ‰to
çe Isus Krist uãiniti za nas ako budemo vjerni.
Neka uãenici posvjedoãe o obnovi Evan∂elja.
2:44–45 (stihovna okosnica) Upitajte uãenike ‰to
misle za‰to poslovi, vlade i druge ljudske organizacije
na kraju prestaju postojati. Zajedno proãitajte zapis
u Danielu 2:44–45 i recite uãenicima da »kamen«
predstavlja Crkvu Isusa Krista Svetaca posljednjih
77
PRIJEDLOZI ZA PODUâAVANJE O STAROME ZAVJETU
DANIEL 7–12
110:1–4 i kaÏu koga je Daniel vidio. Raspravite o tome
za‰to Daniel nije imao snage (u Danielu 10:8, 16– 17;
Mojsiju 1:9–10) i kako je primio snagu (u Izaiji
40:29–31; Danielu 10:18–19). Recite uãenicima da je
zapis u Danielu 11–12 sadrÏi vi∂enje doga∂aja ‰to çe
se zbiti u posljednjim danima (u Danielu 10:14) i da
Gospodin nije objavio znaãenja svega iz tog vi∂enja
(u Danielu 12:9). Porazgovarajte o tome ‰to çe se
dogoditi kad Mihael, odnosno Adam (u NIS 27:11),
»ustane« (u Danielu 12:1–3).
Objasnite da se u zapisu u Danielu 7–12 govori o vizijama (vi∂enjima) koje je Daniel primio od Boga. Prorok
Joseph Smith je rekao: »Kad god Bog daje vi∂enje
kakvog kipa ili zvijeri ili bilo kojeg lika, On se smatra
duÏnim dati i objavu, odnosno tumaãenje znaãenja
toga, inaãe mi nismo odgovorni za svoje vjerovanje
u to. Nemojte se bojati da çete biti prokleti zato jer ne
znate znaãenje nekog vi∂enja ili lika ako Bog nije dao
objavu, odnosno tumaãenje, o tome.«64 Gospodin jo‰
ni danas nije dao tumaãenje nekih simbola iz ovih
poglavlja u Danielu.
33. TJEDAN
DANIEL 7
HOŠEA, JOEL
VAŽNIJA NAČELA EVANÐELJA
7:1–27 Neka uãenici ispriãaju ‰to je Daniel vidio
(u Danielu 7:1–14). Recite uãenicima da »drevni dani«
predstavljaju Adama (u Danielu 7:9; NIS 116:1).
Prorok Joseph Smith je rekao da çe u posljednjim
danima Adam »sazvati svoju djecu i s njima odrÏati
vijeçe kako bi ih pripremio za dolazak Sina
âovjeãjeg.« Tako∂er je rekao da Adam »predsjeda
nad duhovima svih ljudi« te da çe Adam dati »slavu
i vlast« Kristu.«65 Predsjednik Joseph Fielding Smith
je rekao da çe na to vijeçe »Krist doçi i Adam çe podnijeti izvje‰taj. Na tom çe vijeçu Krist biti primljen
i priznat kao zakoniti vladar Zemlje. . . Tada çe biti
uspostavljena vlada pravednosti. Zemlja çe biti
oãi‰çena, zli çe biti uni‰teni i vladavina mira bit çe
uspostavljena.«66 Porazgovarajte o tome ‰to je Danielu
reãeno da çe vi∂enje znaãiti za BoÏje kraljevstvo
u posljednjim danima (u Danielu 7:16–18, 21–23,
25–27).
1. Zbog svetih saveza koje ãlanovi Crkve sklapaju
s Gospodinom, Spasitelj je svoj odnos s Crkvom
usporedio s braãnim savezom u kojem je on
mladoÏenja, a Crkva je mladenka. Ako se Crkva
udalji od istine i odbaci Boga, to je kao Ïena koja
ostavi vjernog supruga i predaje se preljubu
(u Ho‰ei 1:2; 2:2– 23; 3:3; 4:12–18; 6:10; 9:1;
tako∂er Jeremija 3:6–14).
2. U doba Staroga zavjeta dom se Izraelov udaljio od
istine i poãinio mnoge grijehe, no Gospodin je
obeçao da çe u posljednjim danima Izrael biti
skupljen, postati bezbrojan i biti ponovo prozvan
njegovom djecom (u Ho‰ei 1:2–11; 2:23; 3:4–5;
6:1–3; 14:4–8; Joelu 3:17–21; tako∂er Amos 9:8–15;
1 Nefi 22:3, 11–12; 2 Nefi 6:10–11).
3. Iako ljudi odbacuju Gospodina i kr‰e njegove
zapovijedi, on ih ipak Ïeli spasiti i prihvatit çe ih
ako se obrate i budu poslu‰ni (u Ho‰ei 1:7, 10–11;
3:4–5; 5:3, 15; 6:1–3; 10:12; 11:8–11; 12:2–9; 13:2–4,
9–10, 14; 14; Joelu 2:12–13; tako∂er Matej 11:28–29;
Moroni 10:32–33).
DANIEL 9
9:1–19 Porazgovarajte o tome za ‰to je Daniel molio
(u Jeremiji 29:10). Upitajte uãenike ‰to im iz naãina na
koji je Daniel molio moÏe pomoçi u njihovim molitvama. Proãitajte zapis u Mosiji 11:23–25 i Nauku
i savezima 112:10 i porazgovarajte o tome kako su
obraçenje, poniznost i poslu‰nost vaÏni za na‰e
molitve.
4. Mi se moramo okrenuti prema Gospodinu i biti
poslu‰ni u pripremi za njegov drugi dolazak
(u Joelu 1:13–15, 19; 2:12–18, 32; tako∂er NIS
133:10–19).
5. Drugi çe dolazak biti u doba velikih ratova,
epidemija i prirodnih katastrofa (u Joelu 2:1–11,
30–31; 3:1–16; tako∂er NIS 45:26, 33, 41–42).
9:20–27 Porazgovarajte o tome ‰to je Gabriel rekao
o Mesiji, Isusu Kristu i svetom gradu Jeruzalemu.
Recite uãenicima da je prorok Joseph Smith rekao da
je Gabriel Noa.67
6. Gospodin je obeçao da çe u posljednje dane svoju
poslu‰nu djecu blagosloviti velikim duhovnim darovima, pokazati ãuda na nebesima i na Zemlji i da
çe na kraju doçi boraviti sa svojom djecom (u Joelu
2:28–32; 3:15–21).
DANIEL 10–12
Neka uãenici usporede zapis u Danielu 10:5–6 sa
zapisom u Otkrivenju 1:13–16 i Naukom i savezima
78
PRIJEDLOZI ZA PODUâAVANJE O STAROME ZAVJETU
HOŠEA 4–6
PRIJEDLOZI ZA PODUČAVANJE O HOŠEI I JOELU
Odredite skupine uãenika koje çe prouãiti zapis
u Ho‰ei 4–6 i pronaçi razloge za‰to je Gospodin rekao
da çe Izrael biti kaÏnjen, odnosno uni‰ten. Neka
uãenici proãitaju i oznaãe zapis u Ho‰ei 4:6 i Ivanu
17:3 i rasprave o tome ‰to se doga∂a ljudima koji ne
poznaju Boga, a ‰to se doga∂a ljudima koji imaju
spoznaju o Bogu. Predsjednik Marion G. Romney,
ãlan Prvoga predsjedni‰tva, je rekao: »Spoznaja
›jedino pravoga Boga i. . . Isusa Krista‹ (Ivan 17:3)
najvaÏnija je spoznaja i znanje u svemiru; to je
spoznaja bez kojeg niti jedan ãovjek, kako je rekao
prorok Joseph Smith, ne moÏe biti spa‰en«69 (tako∂er
u NIS 131:6).
HOŠEA 1
1:1 Recite uãenicima da je Ho‰ea bio prorok koji je
Ïivio oko 750 godina prije Krista i proricao Izraelu
(Sjevernom kraljevstvu) prije nego su ga porobili
Asirci (»Povijest Kraljevstava« na 16. stranici
Priruãnika). Recite uãenicima da hebrejske rijeãi
Ho‰ea i Isus obje znaãe »Gospodin spa‰ava«. Dok
prouãavaju Ho‰eu, neka uãenici nabroje stvari koje
nam govore kako i za‰to Isus Krist voli i spa‰ava svoj
narod i neka porazgovaraju o tome.
HOŠEA 1–2
Recite uãenicima da je Ho‰ein brak s Gomerom bio
simbol BoÏjeg odnosa s Izraelom. Imena koja je Bog
dao imaju poruku: Jizreel znaãi »Bog çe rasijati ili
raspr‰iti«, Nemila znaãi »ona koja ne prima milost
(Ho‰ea 1:6), Ne-narod-moj znaãi »narod koji mi ne pripada« (Ho‰ea 1:9), MuÏ znaãi »suprug« (Ho‰ea 2:18)
i Baal znaãi »Gospodar« (18. stih). Neka uãenici kaÏu
kako im ova imena pomaÏu bolje shvatiti priãu
zabiljeÏenu u Ho‰ei. Neka uãenici ovu priãu ispriãaju
vlastitim rijeãi i neka porazgovaraju o tome koga
predstavljaju Ho‰ea i Gomara i o ãemu je Gospodin
poduãio Izrael kroz priãu o njihovu braku (u Izaiji
54:5; Jeremiji 3:6–8, 14, 20).
HOŠEA 10
10:12–13 Neka uãenici vlastitim rijeãima napi‰u
Ho‰eu 10:12–13. Porazgovarajte o tome kako çemo
Ïeti ono ‰to smo posijali. Srodni stihovi: Psalmi
18:20–24; Galaçanima 6:7–9; Alma 41:10, 13–15.
HOŠEA 14
Zajedno s uãenicima proãitajte zapis u Ho‰ei 14
i raspravite o tome ‰to çe Gospodin uãiniti za Izrael
i ‰to çe Izrael misliti i osjeçati prema Gospodinu kada
se vrati k njemu. Neka uãenici kaÏu ‰to misle i osjeçaju prema Gospodinu. Proãitajte ili otpjevajte
crkvenu pjesmu Redeemer of Israel (Hymns, br. 6) ili
»Nek nas radost obuzme« (Hymns, br. 3).
HOŠEA 2
2:5–23 Neka uãenici nabroje ‰to je Gospodin rekao
da çe uãiniti Izraelu i za‰to (u 2 Nefiju 26:23–28)
i porazgovaraju o tome. Porazgovarajte o naãinima na
koje nas Gospodin »mami«, odnosno potiãe, da
Ïivimo pravedno (u Mosiji 3:19; Moroniju 7:13–16).
Starje‰ina Spencer W. Kimball, tada ãlan Zbora
dvanaestorice apostola, je rekao: »Slika Boga koji voli
i opra‰ta jasno dolazi onima koji ãitaju i shvaçaju
Sveta pisma. Buduçi da je on na‰ Otac, naravno da
nas Ïeli podiçi, a ne potisnuti, pomoçi nam Ïivjeti,
a ne ostvariti na‰u duhovnu smrt«68 (tako∂er i Ezekiel
18:23, 31–32).
HOŠEA 2–14
Recite uãenicima da se Ho‰ea sluÏio mnogim simbolima kako bi Izraelce poduãio o njima samima
i o Bogu (odlomak koji zapoãinje rijeãima »Unutar
stihovne cjeline potraÏite simbole« na 2. stranici
Priruãnika). Porazgovarajte o tome kako je Izrael bio
poput »bludnice« (u Ho‰ei 2:5–13), »junice tvrdoglave« (Ho‰ea 4:16), »oblaka jutranjeg« i »rane rose«
(Ho‰ea 6:4), »pogaãe ‰to je ne prevrnu‰e« (Ho‰ea 7:8),
»golubice plahe« (Ho‰ea 7:11) i »groÏ∂a u pustinji«
(Ho‰ea 9:10). Porazgovarajte o tome kako je Gospodin
poput vjernoga muÏa ispunjenog ljubavlju (Ho‰ea
2:16–23), »moljca« ili »lava« (Ho‰ea 5:12, 14),
»medvjedice« (Ho‰ea 13:8) i »rose« (Ho‰ea 14:6).
HOŠEA 3
Proãitajte tako∂er i zapise u 1 Korinçanima 6:19–20
i 1 Petrovoj 1:18–20 i usporedite ono ‰to je Ho‰ea
uãinio za Ïenu s onime ‰to Krist ãini za nas. Kako je
ono ‰to je Ïena morala ãiniti za svoga supruga sliãno
onome ‰to Gospodin Ïeli da mi ãinimo (u Luki
10:25–27; Mosiji 2:21–24)?
JOEL 1–3
Recite uãenicima da ne znamo kada je prorok Joel
Ïivio. Neka uãenici proãitaju zapise u Joelu 1:15; 2:1,
11 i Nauku i savezima 43:17–35 i porazgovaraju
79
PRIJEDLOZI ZA PODUâAVANJE O STAROME ZAVJETU
o tome ‰to znaãi izraz »Jahvin dan« (»Proroãanstva iz
Staroga zavjeta« na 15. stranici Priruãnika). Neka
skupine uãenika prouãe 2. i 3. poglavlje Joela kako bi
prona‰li razloge za‰to çe dan Jahvin biti i »velik«
i »vrlo stra‰an« (Joel 2:11; tako∂er i Izaija 13:9–12;
Malahija 4:1–6; NIS 45:39–59). Neka uãenici odgovore
na Joelovo pitanje postavljeno u Joelu 2:11 (u Psalmima 24:1–5; NIS 45:57).
34. TJEDAN
AMOS, OBADIJA I JONA
VAŽNIJA NAČELA EVANÐELJA
1. Gospodin svojim prorocima govori ‰to çe uãiniti,
dajuçi im duÏnost i ovlast da govore u njegovo ime
(u Amosu 1; 2:1–6; 3; 4:2–3, 12–13; 5:16–20;
6:8–11; 7:1–9, 14–17; 8–9; Obadiji 1:1, 8–10, 15;
Joni 1:1–2; 3:1; tako∂er Ponovljeni zakon 18:18;
1 Nefi 22:2; NIS 21:4–5).
JOEL 2
2. Gospodin se katkada sluÏi uni‰tenjem, slabo‰çu,
neprijateljima, gla∂u, zarazama, snagama prirode,
ropstvom, duhovnom tamom i svim vrstama
nedaça kako bi kaznio svoju djecu i poku‰ao je
uvjeriti da se obrate i pri∂u mu (u Amosu 1–2;
3:9–15; 4; 5:3–6, 16–20, 25–27; 6; 7:17; 8:1–9:10;
Obadiji 1:1–10; Joni 3; tako∂er Helaman 12:3;
NIS 43:24–25).
2:1–11 Neka uãenici proãitaju zapis u Joelu 2:1–11
i neka porazgovaraju o tome kako moÏemo izbjeçi
»mrak i tminu« posljednjih dana. Starje‰ina Neal A.
Maxwell, ãlan Zbora dvanaestorice apostola, je rekao:
»I Joel i Sefanija govore o posljednjim danima kao
o ›danu. . . mraka i tmine‹ (Joel 2:2; Sefanija 1:15).
Desetljeça koja dolaze bit çe ispunjena malodu‰no‰çu
i oãajem. Za‰to? Zato jer, kako kaÏe Moroni, malodu‰nost i oãaj proizlaze iz zloçe i grijeha. (U Moroniju
10:22.) ·to je vi‰e zloçe i opaãine, to su snaÏniji
malodu‰nost i oãaj. I, ako ne do∂e do svekolikog
obraçenja, malodu‰nost çe se produbljivati i ‰iriti –
osim me∂u onima koji imaju milinu Evan∂elja«70
(tako∂er i NIS 38:30).
3. U ovom Ïivotu imamo dvije moguçnosti: pravednost i Ïivot vjeãni kroz Isusa Krista ili zlo i duhovnu smrt kroz Sotonu. Gospodin nas moli da
izaberemo i traÏimo njega (u Amosu 5:4–9, 14–15;
tako∂er Ponovljeni zakon 30:15–20; 2 Nefi 2:27).
4. Zbog opaãine, na Zemlju je poslana glad za rjeãju
Gospodinovom. Nije bilo proroka koji bi govorili
BoÏju rijeã (u Amosu 8:11–12; tako∂er 2 Timoteju
4:3–4; Alma 12:9–11).
2:12–13 Upitajte uãenike ‰to znaãi kada bi ljudi iz
Staroga zavjeta »razderali« svoju odjeçu (u Postanku
37:34; 2 Samuelu 1:11–12). Raspravite ‰to znaãi
»razderati srce« (u Psalmima 34:17–19; Mormonu
2:11–15 i Moroniju 6:2–3).
5. Od Gospodina se ne moÏemo skriti, veç moramo
biti krotki, ponizni i poslu‰ni (u Joni 1; 2:9–10;
3:1–5).
2:28–32 Neka uãenici kaÏu na koje se naãine danas
obistinjuju proroãanstva zabiljeÏena u Joelu 2:28–32.
Tako∂er proãitajte ‰to je Moroni rekao Josephu
Smithu u zapisu u Josipu Smithu – Povijest 2:41 i porazgovarajte o tome kako se duh Gospodinov izlijeva
»na svako tijelo« i kako se svijet promijenio od
obnove Evan∂elja kroz proroka Josepha Smitha.
6. Misionarska nastojanja samo jednog ãovjeka
mogu dovesti do promjena u Ïivotu mnogih ljudi
(u Joni 3; 4:11; tako∂er i Alma 23:4–5).
7. Moramo pokazati milost i oprost i osjetiti veliku
radost kad se netko obrati, jer vrijednost je du‰e
velika (u Joni 3:10; 4; tako∂er Luka 15:1–7, 25–32;
NIS 18:10–13).
JOEL 1–3
Recite uãenicima da zapis u Joelu 1–3 sadrÏi proroãanstva o nekim doga∂ajima koji çe se zbiti u posljednjim danima. Neka skupine uãenika ispriãaju o tome
‰to çe se dogoditi prije »Jahvina dana« (u Joelu
1:1–2:11), ‰to mi moramo uãiniti da bismo se pripremili za nj (u Joelu 2:12–17; Mateju 24:42–51) i ‰to çe
Gospodin uãiniti u posljednjim danima (u Joelu
2:18–3:21).
PRIJEDLOZI ZA PODUČAVANJE O AMOSU,
OBADIJI I JONI
AMOS 1
1:1 Neka uãenici proãitaju zapis u Amosu 1:1; 7:14–15
(»Povijest Kraljevstava« na 16. i »Kraljevi i proroci«
na 16. stranici) i kaÏu tko je bio prorok Amos, gdje
je Ïivio, kada je propovijedao, u kojem je kraljevstvu
propovijedao, ‰to se dogodilo tijekom i nakon njegova
Ïivota i koji su jo‰ proroci propovijedali otprilike
u isto vrijeme.
80
PRIJEDLOZI ZA PODUâAVANJE O STAROME ZAVJETU
AMOS 1–2
AMOS 7–8
Racite uãenicima da izraz »Za tri zloãina. . . za ãetiri
zloãina« (Amos 1:3) znaãi da su ovi narodi poãinili
mnoge grijehe. Neka uãenici nabroje osam naroda
protiv kojih je Amos propovijedao i prona∂u ih na
zemljovidu (»Zemljovidi« na 17. stranici Priruãnika). Neka kaÏu ‰to je Gospodin rekao ‰to su Juda
i Izrael bili uãinili (u Amosu 2:4–12). Porazgovarajte
o tome kako je grijeh poput vr‰alice pune klasja,
odnosno p‰enice (u Amosu 2:13; tako∂er Izaija 5:18;
Alma 8:14).
U prijevodu Josepha Smitha zapis u Amosu 7:3,6 promijenjen je tako da kaÏe da Gospodin neçe »sasvim
uni‰titi« djecu Izraela jer çe se jednoga dana ipak
obratiti. Recite jednoj skupini uãenika da je visak
(u Amosu 7:7–8) oru∂e kojim graditelji provjeravaju
okomitost zida. Neka proãitaju zapis u Amosu 7:7–9,
16–17 i kaÏu na koji je naãin provjeravanje zida koje
je Amos vidio sliãno onome ‰to je Amos rekao da çe
se dogoditi narodu izraelskom. Drugoj skupini uãenika recite da su ljetni plodovi zreli (u Amosu 8:1–2)
i da çe ubrzo poãeti trunuti. Neka proãitaju Amosa
7:10–13, 17; 8:1–3 i kaÏu kako je ono ‰to se doga∂a
s ljetnim voçem sliãno onome ‰to çe se dogoditi zlom
sveçeniku Amasju i izraelskom narodu (u NIS 56:16).
AMOS 3
3:7 (stihovna okosnica) Proãitajte Amosa 3:7 i porazgovarajte o tome ‰to je Gospodin objavio kroz
proroka Josepha Smitha (poput Mormonove knjige,
obnove sveçeni‰tva, uspostave Crkve i hramskog
djela). Raspravite o stvarima za koje su proroci rekli
da çe se dogoditi, a jo‰ se nisu dogodile. Posvjedoãite
da Gospodin i danas otkriva svoju volju kroz svoje
proroke. Pomognite uãenicima nauãiti napamet zapis
u Amosu 3:7.
AMOS 8
8:4–10 Nabrojite ‰to su sve ljudi radili zbog svoje ljubavi prema novcu. Raspravite o tome ‰to je Gospodin
rekao da se doga∂a kada ljudi vi‰e vole novac nego
Gospodina i ‰to je Gospodin rekao kako treba
koristiti novac (u 1 Timoteju 6:7–10, 17–19; 2 Nefiju
9:50–51; Jakovu 2:17–19; NIS 104:18).
AMOS 4
8:11–13 Upitajte uãenike kako je to kada ne slu‰amo
ili ne ãitamo rijeã Gospodinovu sliãno gladi. Porazgovarajte o tome ‰to je Gospodin uãinio i ‰to ãini u posljednjim danima da ta »glad« prestane. Starje‰ina
Joseph B. Wirthlin, ãlna Zbora dvanaestorice apostola, je rekao: »U ljudskome srcu postoji izjedajuça
glad koja, ne bude li utaÏena evan∂eoski, istinama,
ostavlja Ïivot praznim i li‰ava ga mira.«71 Proãitajte
zapis u 2 Nefiju 31:20 i upitajte ‰to moÏemo uãiniti da
bismo izbjegli tu glad.
Objasnite svojim uãenicima da izraz »dadoh da vam
zubi ãisti ostanu« (Amos 4:6) znaãi glad. Recite ‰to su
ljudi voljeli raditi (stihovi 1–5) i ‰to je Gospodin ãinio
nastojeçi im pomoçi da se vrate k njemu i na njegove
putove (stihovi 6–13; NIS 43:25). Porazgovarajte
o tome za‰to Gospodin ponekad dozvoljava ili dovodi
do toga da njegov narod pati (u Hebrejima 12:9–11;
NIS 95:1; 101:1–5). Proãitajte Nauk i saveze 1:31–32.
AMOS 5
OBADIJA 1
5:4–15 Neka uãenici vlastitim rijeãima napi‰u zapis iz
Amosa 5:14–15. Neka nabroje ‰to trebamo uãiniti da
bismo traÏili »dobro, a ne zlo« (stihovi 7–15). Neka
uãenici ispriãaju o ljudima iz Svetih pisama koji su
mrzili zlo i ljubili dobro.
1:1–16 Neka uãenici proãitaju zapis u Postanku
25:21–24; 36:1 i kaÏu tko su bili Edomci. Porazgovarajte o nekim stvarima ‰to su se dogodile izme∂u
Edoma i Izraela (u Brojevima 20:14–21; 1 Samuelu
14:47). Neka uãenici u zapisu u Obadiji 1 prona∂u
rijeãi i izraze koji govore ‰to je Obadija rekao da çe se
dogoditi Edomu i za‰to. Recite uãenicima da se Obadijino proroãanstvo ispunilo (u 2 Kraljevima 14:1–3, 7;
2 Ljetopisima 25:11–12).
AMOS 6
6:1–6 Recite uãenicima da je jedno od znaãenja Siona
(Amos 6:1) Crkva (u NIS 39:13). Neka uãenici proãitaju zapis u Amos 6:1–6 i neka objasne ‰to znaãi izraz
»bezbriÏni na Sionu« (u 2 Nefiju 28:21–25). Proãitajte
Nauk i saveze 12 i porazgovarajte o naãinima na koje
uãenici mogu pomoçi uspostaviti Sion, odnosno
graditi Crkvu.
1:17–21 Neka uãenici proãitaju Obadiju 1:17–21
i izraz »na gori Sion« zamijene izrazom »u hramu«;
izraze »dom Jakovljev« i »dom Josipov« izrazom »pravednici«; izraz »dom Ezavljev« izrazom »bezboÏnici«.
Porazgovarajte o tome ‰to je Obadija rekao da çe se
6:14 Srodni stihovi: 2 Kraljevi 17:5–6; 17:23.
81
PRIJEDLOZI ZA PODUâAVANJE O STAROME ZAVJETU
dogoditi u posljednje dane (1 Nefi 22:15–17). Porazgovarajte o tome na koje naãine uãenici mogu biti spasiteljima na gori Sion. Starje‰ina A. Theodore Tuttle,
ãlan Sedamdesetorice, je rekao: »Prorok Joseph Smith
nauãavao je da trebamo postati spasiteljima na gori
Sion. Trebamo se skupljati, graditi hramove, traÏiti
svoje preminule i izvr‰iti sve neophodne uredbe.«72
4:1–2). Mi smo primili zapovijed da gradimo
hramove kao mjesta BoÏje slave i mira (u Hagaju
1:7–8; 2:4, 7–9; tako∂er i NIS 109:11–16).
3. Tisuçljetnica çe biti razdoblje mira i pravednosti
(u Miheju 4:3–7) kada çe svi ljudi na Zemlji znati
Boga i njegove putove (u Habakuku 2:14), govoriti
ãistim jezikom (u Sefaniji 3:9) i biti spa‰eni svojom
poslu‰no‰çu Gospodinu koji çe vladati me∂u
njima (u Sefaniji 3:14–20).
JONA 1–2
Neka uãenici proãitaju zapise u Joni 1:1–2 i 2 Kraljevima 14:23–25 (»Kraljevi i proroci« na 16. stranici
Priruãnika) i kaÏu tko je bio Jona, gdje je Ïivio i gdje
je propovijedao. Neka uãenici nacrtaju slike doga∂aja
‰to su se desili u Joni 1–2 i posloÏe ih onim redom
kojim su se doga∂aji odvijali (»Crtanje« na 9. stranici
Priruãnika). Neka uãenici kaÏu ‰to su nauãili iz ove
priãe.
4. Unatoã strahovitom sudu koji çe Gospodin izvr‰iti
nad zlima, on çe ih utje‰iti i iscijeliti ako se obrate
i pri∂u mu (u Miheju 4:6–7; 7:8–9, 18–20; Sefaniji
2:1–3; 3:6–20).
5. Ponekad kroz BoÏji sud zli ljudi kaÏnjavaju ili
uni‰tavaju jedni druge (u Habakuku 1:5–11;
tako∂er i Mormon 4:5).
6. Gospodin çe prokleti one koji promiãu zlo ili
potiãu druge na grijeh (u Habakuku 2:15–19;
tako∂er Izaija 9:14–16 i Matej 5:19).
JONA 1–4
Porazgovarajte kako je ono ‰to se dogodilo Joni
i Ninivljanima sliãno onome ‰to se moÏe ili ‰to çe se
dogoditi nama.
PRIJEDLOZI ZA PODUČAVANJE O MIHEJU,
NAHUMU, HABAKUKU, SEFANIJI I HAGAJU
JONA 2
MIHEJ 1
Usporedite ono ‰to se dogodilo Joni u zapisu u Joni
1:17–2:10 s onime ‰to se dogodilo Kristu (u Mateju
12:38–41; Ivanu 2:18–21).
1:1 Recite uãenicima da je prorok Mihej Ïivio otprilike u isto vrijeme kad i Izaija (oko 720. godine prije
Krista) i proricao u Samariji i Jeruzalemu (u Sjevernom i JuÏnom kraljevstvu; »Kraljevi i proroci« na
16. stranici Priruãnika).
JONA 3–4
U prijevodu Josepha Smitha zapis u Joni 3:9–10 promijenjen je tako da glasi da çe se Bog prestati ljutiti
ako se Ninivljani obrate (u Jeremiji 18:7–10). Neka
uãenici prona∂u Jonino proroãanstvo upozorenja
Ninivljanima (u Joni 3:4). Upitajte uãenike ‰to je
narod uãinio i za‰to se Jona naljutio (u Joni 4:1–3).
·to se dogodilo s »br‰ljanom« i s Jonom (stihovi 4–8)?
·to je Gospodin Ïelio da Jona nauãi (stihovi 9–11)?
35. TJEDAN
1:2–4 Srodni stihovi: 2 Petrova 3:10–12; NIS
112:24–26.
MIHEJ 1–3
Neka skupine uãenika prona∂u ‰to je Mihej rekao da
çe se dogoditi Samariji i Jeruzalemu (u Miheju
1:6– 9; 2:1–4, 7–11; 3). Upitajte uãenike kako ova proroãanstva opisuju ono ‰to se doga∂a u na‰im danima
kad ljudi ne slijede rijeãi Ïivih proroka (u 2 Nefiju
25:15–17; NIS 1:4–16).
MIHEJ, NAHUM, HABAKUK,
SEFANIJA I HAGAJ
MIHEJ 4
VAŽNIJA NAČELA EVANÐELJA
4:1–7 Nabrojite ‰to çe se dogoditi u posljednjim
danima (u Miheju 4:1–2; prijedlog za poduãavanje
o Izaiji 2:2–3 na 59. stranici Priruãnika). Neka uãenici
vlastitim rijeãima opi‰u ‰to çe se dogoditi tijekom
Tisuçljetnice (u Izaiji 11:6–9; 65:19–25; Miheju 4:3–7;
NIS 101:26–34).
1. Vo∂e koje se sebiãno brinu samo za sebe, navlaãe
prokletstvo na sebe i svoj narod i Gospodin çe im
suditi zbog njihove opaãine (u Miheju 3).
2. Hram je mjesto gdje se sklapaju sveti savezi i uãi
o Gospodinu i njegovim putovima (u Miheju
82
PRIJEDLOZI ZA PODUâAVANJE O STAROME ZAVJETU
MIHEJ 5
HABAKUK 2
5:2 Upitajte uãenika ‰to proroãanstvo u Miheju 5:2
govori o Spasitelju i o Betlehemu (u Mateju 2:1–6).
2:20 Srodni stihovi: Psalmi 46:10–11; NIS 101:11–16.
Neka uãenici kaÏu ‰to njima predstavlja spoznaja da
Bog ima moç nad svime.
MIHEJ 6
SEFANIJA 1
6:6–9 Proãitajte tako∂er i zapis u 1 Samuelu 15:22
i raspravite o pitanjima koja je Mihej postavio u zapisu
u Miheju 6:6–7 i o odgovorima koje je dao u 8. stihu.
Neka uãenici daju primjere toga ‰to Gospodin »traÏi«
od nas. Srodni stihovi: Psalmi 51:15–17; Marko
12:28–34; Nauk i savezi 11:12.
1:7–8 Srodni stihovi: Matej 22:11–14; Otkrivenje
19:7–8; Mormon 8:36–37.
SEFANIJA 1–3
Recite uãenicima da je prorok Sefanija propovijedao
u Judinu kraljevstvu otprilike u isto vrijeme kada
i Jeremija, Habakuk i Lehi (oko 625. godine prije
Krista; poglavlje »Kraljevi i proroci« na 16. stranici
Priruãnika). Odredite skupine uãenika koje çe raspraviti o tome kako se Sefanijina proroãanstva o uni‰tenju Jeruzalema mogu primijeniti i na posljednje
dane. Upitajte ‰to çe se dogoditi ljudima, Ïivotinjama
i zemljom (u Sefaniji 1:2–6, 13–18; 2:10–11, 15; NIS
5:19–20) i za‰to. ·to moramo ãiniti da bismo izbjegli
Gospodinovu ljutnju (u Sefaniji 2:1–3; NIS 45:57;
59:23; Josipu Smithu – Matej 1:37). ·to çe se dogoditi
kada Gospodin bude spreman »skupiti kraljevstva«
(u Joelu 3:11–17; Sefaniji 3:8; Zahariji 14:1–12)?
·to çe se dogoditi nakon drugog dolaska Isusa Krista
(u Sefaniji 3:9–20)?
MIHEJ 7
7:7–20 Neka uãenici proãitaju zapise u Miheju 7:7–9,
18–20 i porazgovaraju o tome ‰to je Mihej rekao
o Gospodinu i o oprostu. Pozovite uãenike da posvjedoãe o Spasitelju i o blagoslovima oprosta.
NAHUM 1
Recite uãenicima ‰to je Nahum proricao protiv Ninivljana otprilike stotinu godina nakon proroka Jone
(»Kraljevi i proroci« na 16. stranici Priruãnika).
Ponovite s uãenicima ‰to su Ninivljani radili kada im
je Jona propovijedao (u Joni 3:3–10). Neka uãenici
oznaãe zapis u Nahumu 1:1–8 i porazgovaraju o tome
‰to nam ovi stihovi govore o Gospodinu.
Starje‰ina Bruce R. McConkie, ãlan Zbora dvanaestorice apostola, opisao je uvjete koji çe vladati tijekom
Tisuçljeça i nakon Kristova dolaska: »Djeca çe se
ra∂ati, rasti, Ïeniti se. . . Usjevi çe se sijati, Ïeti i jesti.
Proizvodnja çe se ‰iriti, gradovi se graditi i obrazovanje napredovati. Ljudi çe. . . Ïivjeti u miru, bez
bolesti i napredovat çe kako ih Duh Sveti bude vodio.
Napredak i savr‰enstvo dru‰tva tijekom Tisuçljetnice
nadma‰it çe sve ‰to je ãovjek zamislio ili oãekivao.«73
NAHUM 2–3
Neka uãenici prona∂u kakva je Niniva bila u Nahumovo doba i ‰to je Nahum rekao da çe se dogoditi
Ninivljanima (u Nahumu 2:8–13; 3:1–7, 12–19).
Raspravite o tome kako se ova proroãanstva mogu
primijeniti i na posljednje dane i na drugi dolazak
Isusa Krista.
HABAKUK 1–2
HAGAJ 1
Recite uãenicima da je Habakuk bio prorok u Judi
(JuÏnom kraljevstvu) otprilike 600 godina prije Krista,
neposredno prije nego su Babilonci osvojili Judino
kraljevstvo. Îivio je u isto vrijeme kad i Jeremija i Lehi
(»Kraljevi i proroci« na 16. stranici Priruãnika). Neka
jedna skupina uãenika proãita zapis u Habakuku
1:1–10 i prona∂e ‰to je Habakuk rekao da u Judinu
kraljevstvu ne valja i ‰to je Gospodin rekao da çe
u svezi toga uãiniti. Neka druga skupina uãenika
proãita zapis u Habakuku 1:12–13, 17; 2:6–8 i kaÏe
‰to misli za‰to je Gospodin dozvolio zlom narodu da
uni‰ti Judino kraljevstvo (u Luki 12:47–48; Almi 24:30
i Mormonu 4:5).
Recite uãenicima da je Hagaj bio prorok koji je Ïivio
otprilike u isto vrijema kad i Ezra i Zaharija (oko
520. godine prije Krista). Hagaj je propovijedao Îidovima u Jeruzalemu nedugo nakon ‰to su se vratili iz
zarobljeni‰tva u Babilonu (u Ezri 5:1; 6:14; poglavlja
»Povijest Kraljevstava« na 16. i »Kraljevi i proroci«
na 16. stranici Priruãnika). Recite uãenicima da je
»Dom« o kojem se govori u zapisu u Hagaju 1 hram
u Jeruzalemu koji su Babilonci uni‰tili sedamdesetak
godina ranije. Îidovi su se spremali ponovo sagraditi
hram. Neka uãenici proãitaju stihove 1–14 i odgovore
na sljedeça pitanja:
83
PRIJEDLOZI ZA PODUâAVANJE O STAROME ZAVJETU
4. Oni koji ne ljube Gospodina svim svojim srcem
kroz sklapanje i obdrÏavanje svetih saveza, odriãu
se velikih i vjeãnih blagoslova (u Malahiji 1:6–14;
2:1–9; tako∂er i Moroni 7:6–11).
• ·to je narod govorio? (2. stih)
• ·to se dogodilo narodu i za‰to? (stihovi 6, 9–11)
• ·to je Gospodin rekao da narod treba uãiniti?
(stihovi 5, 7)
5. Gospodin nam zapovjeda da se vjenãamo u savezu
i izgradimo vjeãne brakove (u Malahiji 2:11–16).
• ·to znaãi izraz »Razmotrite svoje putove«?
(5. stih; tako∂er i Propovjednik 5:1–2; Mosija 4:30)
6. Ako ne Ïivimo prema Zakonu destine i ne dajemo
nesebiãno druge priloge, potkradamo Boga. Onima
koji Ïive prema ovom zakonu, Gospodin obeçaje
velike blagoslove (u Malahiji 3:8–12; tako∂er
Levitski zakonik 27:30–32).
• ·to je Gospodin rekao narodu da uãini? (Hagaj 1:8)
• ·to je narod uãinio? (12. stih)
• Kako mu je Gospodin pomogao? (stihovi 13–14)
Upitajte uãenike kako oni mogu pomoçi u hramskome
djelu.
7. Ponekad se moÏe ãiniti da pravedni ne napreduju
toliko koliko napreduju zli ljudi. No u svoj çe ãas
Gospodin presuditi zlim ljudima, a pravednike
nagraditi za njihovu vjeru i strpljenje (u Malahiji
3:14–18; 4:1–3).
HAGAJ 2
2:1–9 Upitajte uãenike za‰to su neki ljudi bili razoãarani hramom koji su gradili (u Ezri 3:10–13; Hagaju
2:1–3). Neka uãenici nabroje ‰to je Gospodin rekao
da çe ljudima pomoçi da budu snaÏni i rade na gradnji hrama (u Hagaju 2:4–9). Porazgovarajte o tome
kako Gospodin blagoslivlja hramove i ljude koji
danas obavljaju hramsko djelo (u NIS 109:5;
109:11–15). Recite uãenicima da je »blago svih
naroda« (Hagaj 2:7) Isus Krist. Proãitajte ili otpjevajte
pjesmu Come, O Thou King of Kings (Hymns, br. 59).
36. TJEDAN
8. Malahija je proricao da çe se prorok Ilija vratiti na
Zemlju kako bi za obitelji pripremio naãin na koji
çe ãlanovi obitelji svoja srca okrenuti jedni prema
drugima. Bez tog Ilijinog poslanja bila bi prokleta
cijela Zemlja, a ne samo jedan njen dio (u Malahiji
4:5–6; tako∂er NIS 2; 110:13–16; 128:17–18;
137:46–48).
PRIJEDLOZI ZA PODUČAVANJE O ZAHARIJI
I MALAHIJI
ZAHARIJA, MALAHIJA
ZAHARIJA 1
1:1–6 Recite uãenicima da je Zaharija bio prorok koji
se sa Îidovima vratio iz njihova ropstva u Babilonu.
Îivio je u Jeruzalemu otprilike u isto vrijeme kao
i Ezra i Hagaj (oko 520. godine prije Krista; u Ezri 5:1;
6:14). Ponovite ‰to se dogodilo s Jeruzalemom kada su
zarobljeni Îidovi bili odvedeni u Babilon (u 2 Kraljevima 25:1–17). Neka uãenici proãitaju zapis u Zahariji
1:1–6 i vlastitim rijeãima kaÏu ‰to je Gospodin rekao
Îidovima koji su se vratili u Jeruzalem. Upitajte
uãenike kako se ovi stihovi mogu primijeniti na na‰e
dane (u Mateju 5:18; NIS 1:37–38).
VAŽNIJA NAČELA EVANÐELJA
1. Ako se okrenemo prema Gospodinu i budemo
vjerni, on çe se okrenuti prema nama (u Zahariji
1:3; Malahija 3:7; tako∂er Ponovljeni zakon 4:29;
NIS 88:62–63).
2. Pri Drugom dolasku Isus Krist çe ukloniti pokvarenost i nepravdu sa zemlje i nagraditi svoj narod
koji je obdrÏavao zapovijedi (u Zahariji 3:3–9). Za
vrijeme velikog rata Krist çe doçu u Jeruzalem
i spasiti Îidove od uni‰tenja. Oni çe spoznati da je
on Spasitelj koji je bio raspet i prihvatit çe ga kao
svog Mesiju i Kralja (u Zahariji 12:3–10; 13:6, 9;
14:1–5, 9; tako∂er NIS 45:42–53).
ZAHARIJA 1–2
Recite uãenicima da ime Zaharija znaãi »Gospodin ne
zaboravlja« i da Zaharija 1:7–6:8 predstavlja zapis
o osam vi∂enja danih Zahariji kao pomoç pri poduãavanju Îidova u Jeruzalemu. Neka skupine uãenika
prouãe prva tri vi∂enja (Zaharija 1:7–17; 1:18–21; 2)
i kaÏu ‰to od onoga ‰to je Gospodin pokazao Zahariji
dokazuje da Gospodin ne zaboravlja svoj narod.
3. Gospodin nam zapovjeda da ljubimo svoje bliÏnje
i da se prema drugima odnosimo po‰teno, milostivo i suosjeçajno (u Zahariji 7:8–10; 8:16–17).
Me∂utim, ako nismo poslu‰ni Gospodinu i ne
slu‰amo ga, on neçe slu‰ati nas (u Zahariji 7:11–13;
tako∂er Mihej 3:4).
84
PRIJEDLOZI ZA PODUâAVANJE O STAROME ZAVJETU
ZAHARIJA 3
ZAHARIJA 12–14
Neka uãenici prouãe zapis u Zahariji 3 i kaÏu ‰to
misle tko je »Izdanak« (u Izaiji 11:1; Jeremiji 23:5–6).
Upitajte uãenike po ãemu je ono ‰to se dogodilo
velikom sveçeniku Jo‰ui sliãno onome ‰to Isus Krist
ãini za nas (u Brojevima 8:21; Eteru 12:37–38).
Recite uãenicima da zapis u Zahariji 12–14 opisuje
konaãan veliki boj koji çe se voditi u Jeruzalemu
netom prije drugog dolaska Isusa Krista. Neka
skupine uãenika porazgovaraju o sljedeçim pitanjima:
• Tko çe se boriti? (u Sefaniji 3:8; Zahariji 12:1–8;
14:1–2)
ZAHARIJA 7
• Kakav çe to biti boj? (u Zahariji 13:7–9; 14:1–3,
12–15; NIS 29:9–11)
7:4–14 Neka uãenici nabroje razloge zbog kojih
Gospodin nije Ïelio ãuti vapaje naroda. Porazgovarajte
o tome ‰to mi moramo uãiniti kako bi nas Bog ãuo
(u Izaiji 1:15–18; Mosiji 21:14–15; NIS 29:17; 101:7– 8).
• Kako çe boj zavr‰iti? (u Zahariji 12:6–10; 13:6;
14:3–5; NIS 45:47–53)
• Kakav çe biti Ïivot nakon bitke? (u Zahariji
12:9–14; 13:1, 9; 14:9–11, 16–21; NIS 45:54–59
i 10. ãlanak vjere)
ZAHARIJA 8
Recite uãenicima da je u prijevodu Josepha Smitha
zapisa u Zahariji 8:7,13 rijeã spasiti zamijenjena rjeãju
skupiti. Recite uãenicima da zapis u Zahariji 8 govori
o Zaharijinu dobu, ali isto tako i o posljednjim
danima. Proãitajte s uãenicima ovo poglavlje. Neka
prona∂u stihove koji se odnose na posljednje dane te
neka porazgovaraju o njima.
ZAHARIJA 14
14:8 Srodni stihovi: Ezekiel 47:1–12.
MALAHIJA 1–2
Recite uãenicima da je prorok Malahija Ïivio u Jeruzalemu oko 400 godina prije Krista (»Kraljevi i proroci«
na 16. i »Povijest Kraljevstava« na 16. stranici
Priruãnika). Recite uãenicima da ime Malahija znaãi
»moj poslanik« (u Biblijskom rjeãniku, Bible Dictionary).
Neka uãenici proãitaju zapis u Malahiji 1–2 i prona∂u
ãiji je poslanik bio Malahija i koju je poruku predao
narodu (u 3 Nefiju 24:1).
ZAHARIJA 9–13
Proãitajte sljedeça Zaharijina proroãanstva i porazgovarajte o tome kako ih je Isus Krist ispunio ili çe ih
ispuniti. Recite uãenicima da se neka od ovih proroãanstava mogu ispuniti i vi‰e puta (»Proroãanstva iz
Staroga zavjeta na 15. stranici Priruãnika).
• Zaharija 9:9 (u Mateju 21:1–9)
MALAHIJA 3
• Zaharija 9:11–12 (u NIS 128:22; 138:24–37)
3:1–7 Porazgovarajte o tome kako je Gospodin poput
osobe koja ãisti i proãi‰çava kovine (u Ezekielu
22:17–22; Zahariji 13:9; NIS 112:24–26; 128:24).
• Zaharija 9:16 (u NIS 64:41–43)
• Zaharija 11:12–13 (u Mateju 26:47–50; 27:1–10)
3:8–10 (stihovna okosnica) PokaÏite uãenicima
novinski ãlanak o pljaãki ili kra∂i. Neka uãenici
ispriãaju o tome kada je ne‰to bilo ukradeno njima.
Kako su se osjeçali? Kako ãovjek moÏe krasti od
Boga? Proãitajte zapis u Malahiji 3:8–9 i upitajte
uãenike za‰to je Ïivot koji ne po‰tuje zakon desetine
i dareÏljiva davanja priloga BoÏjoj Crkvi poput pljaãkanja Boga. Proãitajte zapis u Malahiji 3:10 i recite
uãenicima neka kaÏu kako su oni ili njihove obitelji
blagoslovljene plaçanjem desetine.
• Zaharija 12:10 (u Ivanu 19:32–40)
• Zaharija 13:6 (u Luki 24:36–43; Otkrivenju 1:7;
3 Nefiju 11:14–19; NIS 45:47–53)
• Zaharija 13:7 (u Marku 14:27–31; 43–50)
ZAHARIJA 12–13
Zajedno s uãenicima proãitajte Zahariju 12:9–14
(»âitanje zapisa iz Svetih pisama« na 6. stranici
Priruãnika). Porazgovarajte o tome za‰to çe nastupiti
»plaã velik« (11. stih) kada Gospodin ponovo do∂e.
Proãitajte zapis u Zahariji 13:1 i upitajte uãenike
kakav »izvor« moÏe oprati grijeh i neãistoçu
(u NIS 39:10; 137:33).
3:16–17 Srodni stihovi: NIS 62:3; 88:2.
3:19–22 Zajedno s uãenicima proãitajte zapis u
Malahiji 3:19–22 i porazgovarajte o tome ‰to nam ovi
stihovi govore o Gospodinu i o posljednjma danima
(u NIS 63:34; 64:23–24). Upitajte uãenike ‰to misle da
85
PRIJEDLOZI ZA PODUâAVANJE O STAROME ZAVJETU
RAZDOBLJE IZMEÐU STAROGA ZAVJETA
I NOVOGA ZAVJETA
znaãi izraz »neçe (im) ostati ni korijena ni granãice«.
Starje‰ina Theodore M. Burton, tada pomoçnik
Zbora dvanaestorice apostola, je rekao: »Ovaj izraz
jednostavno znaãi da zli i ravnodu‰ni ljudi koji odbace
Evan∂elje Isusa Krista neçe imati nikakve obiteljske
ba‰tine niti patrijarhalnoga slijeda – ni korijena
(predaka), ni grane (djece ili potomstva).«74
Recite uãenicima da su, nakon ‰to su Medijanci
i Perzijanci pokorili Babilonce, nad Îidovima koji su
se vratili u zemlju Jude vladali Perzijanci (»Povijest
Kraljevstava« na 16. stranici Priruãnika). Kasnije su
Perzijance porazili Grci koje je vodio Aleksandar
Veliki. Nakon Aleksandrove smrti nekoliko se kraljevstava borilo za zemlje Izraelova i Judina kraljevstva.
Ta su kraljevstva kasnije pokorili Rimljani. Rimljani
su bili upravitelji (vladari) zemlje Judine i Îidova
u doba kada se rodio Isus Krist.
3:23–24 (stihovna okosnica) Proãitajte zapis u
Malahiji 3:23–24 i raspravite o sljedeçim toãkama:
• Ilija je bio prorok Staroga zavjeta koji je imao
kljuãeve sveçeniãtva za peãaçenje parova i obitelji
za vjeãnost.
PONAVLJANJE STAROGA ZAVJETA
• Zadnji zapis iz Staroga zavjeta sliãan je najranije
zabiljeÏenom zapisu iz Nauka i saveza (u
Malahiji 3:19–24; tako∂er NIS 2).
Neka uãenici ispriãaju ‰to su iz Staroga zavjeta
nauãili o Isusu Kristu i o njegovu Evan∂elju. Recite im
neka proãitaju ili ispriãaju sebi najdraÏe zapise ili
priãe iz Staroga zavjeta koje su osnaÏile njihova svjedoãanstva.
• »Dan Jahvin, dan velik i stra‰an« drugi je dolazak
Isusa Krista kad çe pravednici biti spa‰eni, a zli
uni‰teni.
• »Obratiti srce« znaãi zadobiti Ïelju za poznavanjem
i blagoslivljanjem na‰ih predaka i na‰ih potomaka.
• »Udariti prokletstvom zemlju« je ono ‰to bi se
dogodilo da nema vjeãnih obiteljskih veza za Ïive
i za mrtve.
Proãitajte zapise u Nauku i savezima 110:13–16;
137:46–48 i posvjedoãite da je prorok Ilija do‰ao
i obnovio kljuãeve sveçeni‰tva. Zahvaljujuçi tome
obavljaju se hramske uredbe, obiteljske veze mogu
biti vjeãne, a vjerni na Zemlji bit çe blagoslovljeni,
a ne »udareni prokletstvom« pri Kristovu dolasku.
86
PRIJEDLOZI ZA PODUâAVANJE O KNJIZI MOJSIJEVOJ
Ako va‰i uãenici imaju Dragocjeni biser, umjesto prijedloga
za poduãavanje o Knjizi Postanka 1:1–6:13 posluÏite se
ovim prijedlozima za poduãavanje. Poãnite s prijedlozima:
»Biblija«, »Stari zavjet«, »Novi zavjet« i »Knjige Staroga
zavjeta« (str. 18–19) i zatim prije∂ite na prijedloge za
poduãavanje o Knjizi Mojsijevoj.
navije‰tati Evan∂elje Gospodina Isusa Krista svim
narodima, plemenima, jezicima i pucima;
usavr‰avati Svece njihovim pripremanjem za primitak
evan∂eoskih uredaba te njihovim upuçivanjem
i usmjeravanjem prema primitku uzvi‰enja;
MOJSIJE 1
otkupljivati mrtve obavljanjem zastupniãkih
evan∂eoskih uredaba za one koji su Ïivjeli na Zemlji.
1:1–22 Nabrojite ‰to je Mojsije doznao o sebi i o Bogu
‰to mu je pomoglo kada ga je Sotona poku‰ao prevariti i porazgovarajte o tome. Kako nama moÏe pomoçi
ono ‰to je Mojsije doznao?
Ta su tri dijela dijelovi istoga djela – pomaganja
na‰emu Ocu na Nebu i Njegovu Sinu Isusu Kristu
u njihovu velikom i veliãanstvenom poslanju, a to je
›ostvarivati besmrtnost i Ïivot vjeãni za ãovjeka.‹«77
1:27–29 PokaÏite malo pijeska i upitajte kako bi te‰ko
bilo izbrojiti sva zrnca. Proãitajte zapis u Mojsiju 1:4,
8, 27–29 i porazgovarajte o tome kako su ãuda koja je
Bog stvorio »poput pijeska na obali morskoj.«
1:40–42 Proãitajte zapis u Mojsiju 1:40–42 i porazgovarajte o tome kako je Joseph Smith bio onaj kojeg je
Gospodin podigao, a bio je poput Mojsija.
1:1–42 Neka uãenici porazgovaraju o tome ‰to su iz
zapisa u Mojsiju 1 nauãili o Bogu, Sotoni, Isusu Kristu
i ãovjeku.
1:30–39 Recite uãenicima neka prouãe zapis u Mojsiju
1:31–39 kako bi prona‰li odgovore na pitanja koja je
Mojsije postavio u 30. stihu i neka rasprave o njima.
MOJSIJE 2
1:39 Porazgovarajte o znaãenju »besmrtnosti« (u
1 Korinçanima 15:51–54; Mormonu 6:21) i »Ïivota
vjeãnoga« (u 1 Ivanovoj 5:11; Mosiji 15:22–25). Predsjednik Spencer W. Kimball, predsjednik Crkve, je
rekao: »Besmrnost znaãi Ïivjeti zauvijek u dodijeljenom Kraljevstvu. Îivot vjeãni znaãi primiti uzvi‰enje
u najvi‰e nebo i Ïivjeti u obiteljskoj jedinici.«75 Pomognite uãenicima nauãiti napamet zapis u Mojsiju 1:39.
Neka uãenici u tom stihu rijeã ãovjek zamijene svojim
imenom. Upitajte ih kako se osjeçaju kada ãitaju ovaj
stih na taj naãin. Porazgovarajte o tome ‰to je Bog
uãinio i ‰to sada ãini kako bi ostvario besmrtnost
i Ïivot vjeãni.
2:1 Porazgovarajte o tome tko je stvorio Zemlju, ‰to
znaãi rijeã »stvarati« i za‰to je Zemlja bila stvorena.
Predsjednik Joseph Fielding Smith, tada predsjednik
Zbora dvanaestorice apostola, je rekao: »Isus Krist,
na‰ Otkupitelj, bio je onaj koji je, pod vodstvom
svoga Oca, si‰ao i uobliãio tvar i naãinio ovaj planet
kako bi ga djeca Bozja mogla nastaniti.«78 (tako∂er
u 1 Nefiju 17:36; Mojsiju 1:33; Abrahamu 3:24–25).
2:2–31 Neka uãenici nacrtaju slike onoga ‰to se dogodilo svakog od ‰est »dana« stvaranja svijeta i neka
slike poslaÏu redoslijedom stvaranja. Porazgovarajte
o tome kako je svaka pojedina stvar koju je Bog
stvorio pomogla u pripremi za stvaranje ãovjeka.
Porazgovarajte o blagoslovima koje imamo zbog svake
pojedine stvari koju je Bog stvorio.
1:39 Proãitajte zapise u Mojsiju 1:6, 24–26, 39. Neka
uãenici kaÏu na kakvo je djelo bio pozvan Mojsije.
Proãitajte zapis u Nauku i savezima 11:20; 15:4–6;
128:15–18 i raspravite o djelu na koje Bog poziva nas.
Raspravite o tome kako Bogu u njegovu djelu moÏe
pomoçi ono ‰to nas poziva da ãinimo. Predsjednik
Ezra Taft Benson, predsjednik Crkve, je rekao: »Sveto
poslanje Crkve . . . [jest] ›sve pozivati da do∂u Kristu‹
(NIS 20:59).« Nastavio je: »Ovo se veliko poslanje
Crkve ostvaruje navije‰tanjem Evan∂elja, usavr‰avanjem Svetaca i otkupljivanjem mrtvih.«76
2:8, 13 Srodni stihovi: Abraham 4:8, 13.
2:10, 18 Srodni stihovi: Abraham 4:10, 18.
2:26–27 Proãitajte tako∂er zapis u Mojsiju 6:8–9.
Starje‰ina M. Russell Ballard, ãlan Zbora dvanaestorice apostola, je rekao: »Kada traÏimo dokaze stvaranja posvuda oko sebe, od zrnca pijeska do veliãanstvenih planeta, poãinjemo shvaçati da smo mi
najveçe od svega ‰to je Bog stvorio. Mi smo stvoreni
na njegovu priliku.«79 Neka uãenici kaÏu kako bi
pomoçu zapisa u Mojsiju 2:26–27 nekoga poduãili
o tome tko je Bog i tko smo mi. Proãitajte tako∂er
zapis u Djelima 17:28–29; Hebrejima 12:9.
Predsjednik Spencer W. Kimball, predsjednik Crkve,
je rekao: »Dok su Braça iz Prvog predsjedni‰tva
i Dvanaestorice meditirali i molili o velikom djelu
posljednjih dana koje nam je Gospodin povjerio,
dobili smo dubok dojam da je poslanje Crkve trojako:
87
PRIJEDLOZI ZA PODUâAVANJE O KNJIZI MOJSIJEVOJ
4:1–32 Objasnite da se sve ono ‰to se Adamu i Evi
dogodilo zato ‰to su prekr‰ili zakon i jeli od zabranjena ploda naziva Adamovim padom ili Padom.
Zbog Pada svi su ljudi u »palome stanju«, ‰to znaãi da
çe svi ljudi umrijeti. To tako∂er znaãi da smo zbog
vlastitih grijeha nedostojni Ïivjeti s Bogom zauvijek.
No, zahvaljujuçi pomirenju Isusa Krista, bit çemo
uskri‰eni i moÏemo se obratiti te primiti oprost za
svoje grijehe. Predsjednik Ezra Taft Benson, predsjednik Crkve, je rekao: »Nitko ne moÏe toãno i jasno
znati za‰to treba Krista sve dok ne shvati i prihvati
nauk Pada i njegova uãinka na cijeli ljudski rod.«10
Porazgovarajte o tome ‰to se kao posljedica Pada
dogodilo svim ljudima i za‰to je Pad blagoslov
(u 2 Nefiju 2:22–26; Mosiji 16:3–8; Almi 12:22;
22:12–14; 42:2–15; Mormonu 9:12–13; Mojsiju 5:9–11).
2:26–30 Proãitajte tako∂er zapis u Nauku i savezima
49:19–21; 59:16–20; 104:13–18. Porazgovarajte o tome
‰to znaãi vladati nad cijelom zemljom. Raspravite
o tome ‰to uãenici mogu ãiniti kako bi pravedno vladali, odnosno imali moç nad onime ‰to je Bog stvorio.
2:31 Proãitajte i zapis u Mojsiju 6:63. Neka uãenici
kaÏu kako ono ‰to je Bog stvorio govori ili svjedoãi
o njemu (u Almi 30:37–44).
MOJSIJE 3
3:1–3 Nabrojite ‰to je sve Bog uãinio sedmoga dana.
Upitajte uãenike ‰to mi moÏemo uãiniti na ·abat da
bude sliãno onome ‰to je Bog ãinio.
3:7 Proãitajte i zapis u Abrahamu 5:7. Upitajte uãenike kako bi uz pomoç ovih stihova nekoga poduãili
o Adamu i o svim ljudima na Zemlji (u Jeremiji 1:4–5;
NIS 88:15; 137:55–56; Abrahamu 3:22–23).
MOJSIJE 5
5:1–9 Neka uãenici prona∂u ‰to je Adam naveo kao
razloge za poslu‰nost BoÏjoj zapovijedi da prinosi
Ïrtve. Kako su Adam i Eva bili blagoslovljeni zbog
svoje poslu‰nosti? Raspravite o tome za‰to moramo
vr‰iti BoÏje zapovijedi ãak i kada ne razumijemo
raloge za takvo postupanje (u Psalmima 37:3; Izaiji
55:8–9; Ivanu 14:15; 1 Nefiju 3:7; Eteru 12:6;
NIS 130:21).
3:8–15 Proãitajte i zapis u 2 Nefiju 2:22–23. Porazgovarajte o tome kakav je bio Ïivot u Edenskome vrtu.
3:15–17 Proãitajte i zapis u Mojsiju 2:28. Nabrojite
zapovijedi koje je Gospodin dao Adamu. Proãitajte
zapis u 2 Nefiju 2:15–16; Nauku i savezima 29:39
i porazgovarajte o tome za‰to je Bog ove zapovijedi
dao Adamu.
3:18–25 Porazgovarajte o tome ‰to nam zapis
u Mojsiju 3:18, 21–25 govori o odnosu izme∂u muÏa,
Ïene i Gospodina (u 1 Korinçanima 11:11).
MOJSIJE 4
5:4–9 Kada bi Adam i Eva prinosili Ïrtve, oni bi ubili
Ïivotinje i palili ih na kamenom Ïrtveniku. Te su
Ïivotinje bile prvoro∂ene. Neka uãenici objasne kako
je Ïrtvovanje Ïivotinja bilo simbolom Ïrtve koju je
Isus Krist prinio na kraju.
4:1–4 Usporedite ‰to su Bogu rekli Sotona i »Sin ljubljeni« Isus Krist. Recite uãenicima neka napi‰u ‰to
osjeçaju za Isusa Krista nakon ãitanja ovih stihova.
5:10–11 Recite kako su se Adam i Eva osjeçali i ‰to su
nauãili nakon ‰to su oti‰li iz Edenskoga vrta i porazgovarajte o tome. Srodni stihovi: 2 Nefi 2:22–25.
4:5–19 Odredite ãetiri uãenika koji çe ãitati rijeãi
Mojsija (pripovjedaã), zmije (Sotona), Eve i Adama.
Upitajte uãenike ‰to iz rijeãi koje su Adam i Eva
uputili Bogu doznaju o priznanju i o obraçenju
(u NIS 58:43).
5:12–15 Upitajte uãenike ãemu su Adam i Eva
poduãili svoju djecu (u Mojsiju 5:7–12). Porazgovarajte
o razlici izme∂u djece Adama i Eve koja »ljubljahu
Sotonu« (13. stih) i djece koja »povjerova‰e u Sina«
(15. stih).
4:22–25 Proãitajte i zapis u Mojsiju 3:16–17 i Almi
42:7–9. Neka uãenici nabroje ‰to se sve dogodilo
Adamu i Evi zbog toga ‰to su ku‰ali zabranjeni plod
i neka o tome porazgovaraju. Raspravite o blagoslovima koje mi primamo zbog toga ‰to su Adam i Eva
uãinili za nas. Neka djevojke kaÏu ‰to misle o tome
‰to im se doga∂a zbog Evine odluke; neka mladiçi
kaÏu ‰to misle o tome ‰to im se doga∂a zbog Adamove
odluke.
5:16–41 Porazgovarajte o odluci koju je Kajin donio
i o tome ‰to mu se dogodilo zbog njegove odluke
(u Helamanu 6:27, 30). Proãitajte zapise u Galaçanima
6:7–9; 2 Nefiju 2:27; Almi 3:19; Moroniju 7:15–19.
5:58–59 Neka uãenici oznaãe tri naãina na koje se
»Evan∂elje stade propovijedati od poãetka« (Mojsije
5:58). Neka uãenici proãitaju stihove 4–9 i prona∂u
na koje je naãine Bog dao Evan∂elje Adamu i Evi.
Raspravite o tome za‰to su Adam, Eva i njihova djeca
88
PRIJEDLOZI ZA PODUâAVANJE O KNJIZI MOJSIJEVOJ
MOJSIJE 7
trebali Evan∂elje. Porazgovarajte o tome kako je
Evan∂elje bilo obnovljeno kroz Josepha Smith na ista
tri naãina na koja je bilo dano na poãetku.
7:1 Proãitajte tako∂er zapis u Mojsiju 6:64–68. Neka
uãenici prona∂u ono ‰to nam govori da mi moramo
uãiniti kako bismo postali sinovima i kçerima BoÏjim
(u Rimljanima 8:14; 2 Nefiju 31:13, 20–21; NIS 25:1).
MOJSIJE 6
6:2–3 Proãitajte tako∂er i zapis u Mojsiju 5:16–18.
Upitajte uãenike ‰to moÏemo uãiniti kako se ne
bismo bunili protiv Boga. Srodni stihovi: 1 Nefi
2:11–12, 16–17.
7:2–4 Srodni stihovi: NIS 76:11–24; Mojsije 1:1–8;
Josip Smith – Povijest 2:15–19.
7:13–18 Neka uãenici prona∂u naãine na koje je
Gospodin blagoslovio Henoka i njegov narod zbog
njihove vjere i pravednosti. Pomognite uãenicima
nauãiti napamet zapis u Mojsiju 7:18.
6:12 Proãitajte zapis u Nauku i savezima 107:53–57
i porazgovarajte o tome ‰to se dogodilo tri godine
prije Adamove smrti.
7:18–28 Usporedite ‰to zapis u Mojsiju 7:18–28 govori
o Gospodinu i o narodu Siona s onime ‰to govori
o Sotoni i »ostatku« naroda. Raspravite o tome ‰to bi
moglo dovesti do toga da nas Sotona veÏe »velikim
lancem« (Mojsije 7:26; tako∂er Mojsije 6:27–29; Alma
12:9–11) i ‰to moramo uãiniti da budemo »u krilu
Oãevu i Sina âovjeãjega« (Mojsije 7:24). Proãitajte
zapisa u 2 Nefiju 2:28–29 i Nauku i savezima 38:4–6.
6:22–30 Usporedite ono ‰to je Gospodin rekao
Henoku i drugim »propovjednicima pravednosti« da
trebaju proricati narodu (Mojsije 6:23, 27) s onime ‰to
Gospodin kaÏe svojim prorocima da nama prenesu
danas (NIS 1:14–24; poglavlje »Rijeãi Apostola
i Proroka« na 7. stranici Priruãnika). Proãitajte ili
otpjevajte pjesmu »Hvala Ti, BoÏe, za proroka«
(We Thank Thee, O God, for a Prophet, Hymns, br. 19).
7:28–43 Neka uãenici u zapisu u Mojsiju 7:32–41
prona∂u ‰to je Gospodin rekao u odgovoru na pitanje
koje je Henok postavio u stihovima 29–31. Da biste
doznali ‰to je Gospodin uãinio za ljude koji su poginuli u Potopu, proãitajte zapise u 1 Petrovoj 3:18–20;
4:6 i Nauku i savezima 137:28–35.
6:31–39 Neka uãenici kaÏu kako se Henok osjeçao
kada ga je Gospodin pozvao da propovijeda
obraçenje. Oznaãite obeçanja i moçi koje je Gospodin
dao Henoku (u Mojsiju 7:13) i porazgovarajte o njima.
6:37–47 Nabrojite stvari kojima je Henok poduãavao
narod i porazgovarajte o njima. Upitajte uãenike ‰to
misle za‰to »narod drhta‰e i ne moga‰e opstati
u nazoãnosti njegovoj« (Mojsije 6:47; tako∂er i Mosija
15:26–27).
7:41–67 Neka uãenici nabroje pitanja koja je Henok
postavio Gospodinu (u Mojsiju 7:45, 48–49, 54, 58–59)
te Gospodinove odgovore i neka porazgovaraju
o njima. Porazgovarajte o tome zbog ãega je Henok
plakao i zbog ãega se radovao. Neka uãenici kaÏu ‰to
znaju o »Pravedniku« i »Jaganjcu«, Isusu Kristu,
i zbog ãega se raduju.
6:48–54 Recite ‰to je Henok rekao da se dogodilo
svim ljudima zbog Adamova pada (u Mojsiju
4:22–25). Porazgovarajte o tome ‰to je Bog uãinio
kako bi Adamu pomogao shvatiti kako grijeh i smrt
mogu biti pobije∂eni (u 2 Nefiju 9:6–13). Neka
uãenici kaÏu ‰to misle o BoÏjem naumu da spasi svoju
djecu.
7:62 Neka uãenici kaÏu ‰to misle kako se ispunjava
proroãanstvo zabiljeÏeno u Mojsiji 7:62. Predsjednik
Ezra Taft Benson, predsjednik Crkve, je rekao:
»Mormonova knjiga stigla je iz zemlje, ispunjena istinom. . . Bog je tako∂er poslao pravednost s nebesa.
Sam se je Otac sa Svojim Sinom pojavio proroku
Josephu Smithu.«81 Srodni stihovi: Nauk i savezi
128:20–21. Neka uãenici kaÏu kako ispunjenje ovog
proroãanstva mijenja njihov Ïivot.
6:55–62 Recite uãenicima da »zaãet u grijehu« znaãi
biti ro∂en u svijet gdje postoji grijeh. Porazgovarajte
o tome ‰to je Gospodin zapovijedio Adamu da poduãi
svoju djecu o ra∂anju na svijet i o »ponovnom
ra∂anju u Kraljevstvo Nebesko« (Mojsije 6:59).
Upitajte uãenike ‰to misle za‰to je za Adama bilo
vaÏno da svoju djecu poduãi tome (u Ponovljenome
zakonu 6:5–7; NIS 68:25–28).
7:68–69 Neka uãenici porazgovaraju o tome ‰to zapis
u Mojsiju 7 goovori o Sionu. Predsjednik Spencer W.
Kimball, predsjednik Crkve, je rekao da ljudi koji Ïele
Ïivjeti na Sionu moraju uãiniti troje: »odbaciti sklonost prema sebiãnosti« (u 3 Nefiju 6:15), »potpuno
sura∂ivati i djelovati u me∂usobnom skladu« (u NIS
6:63 Neka uãenici daju primjere onoga »‰to je gore na
nebesima«, »na zemlji«, »u zemlji« i »pod zemljom«
‰to svjedoãi o Isusu Kristu (u Almi 30:44; NIS 88:47).
89
PRIJEDLOZI ZA PODUâAVANJE O KNJIZI MOJSIJEVOJ
8:13–30 Neka uãenici porazgovaraju o razlozima koje
je Gospodin dao za slanje potopa. Usporedite ono ‰to
se dogodilo u Noino doba s onime ‰to je Gospodin
rekao da çe se dogoditi pri drugom dolasku Krista
(u Mateju 24:37–39; NIS 64:23–24; 101:23–25; Josipu
Smithu – Matej 1:41–46).
38:24, 27) i »Ïrtvovati sve ‰to Gospodin zataraÏi«82
(tako∂er NIS 45:65–71; 97:18–25; 105:1–5).
MOJSIJE 8
8:1–12 Proãitajte i zapis u Mojsiju 6:10–25. Napravite
tablicu koja prikazuje potomke Adama i Eve i koliko
su dugo Ïivjeli.
8:19 Srodni stihovi: Nauk i savezi 107:52.
8:13–15 Upitajte uãenike ‰to misle da znaãi da su se
kçeri Noinih sinova »prodale« kada su se udale za
sinove ljudske ili mu‰karce koji nisu vjerovali ili nisu
slu‰ali Boga (u NIS 132:15–19).
Nastavite poduãavanje o Starome zavjetu prijedlozima za
poduãavanje o Knjizi Postanka 6:14–22 (str. 22)
90
PRIJEDLOZI ZA PODUâAVANJE O KNJIZI
ABRAHAMOVOJ
Ako va‰i uãenici imaju Dragocjeni biser, umjesto prijedloga
za poduãavanje o Knjizi Postanka 12:1–13 upotrijebite
prijedloge za poduãavanje o Knjizi Abrahamovoj 1–3.
ABRAHAM 3
ABRAHAM 1
3:1–26 Proãitajte tako∂er zapise u Psalmu 147:4–5
i Izaiji 48:13.
3:1 Srodni stihovi: Izlazak 28:30; Eter 3:22–28;
Nauk i savezi 17:1; Josip Smith – Povijest 2:35.
Neka uãenici prona∂u za‰to je Abraham bio u opasnosti te kako je i za‰to bio za‰tiçen (u 1 Nefiju 1:20).
3:1–26 Usporedite ono ‰to je Gospodin rekao o zvijezdama u Abrahamu 3:1–17 s onime ‰to je rekao
o duhovima u stihovima 18–26.
1:2–4 Neka uãenici oznaãe dijelove koji govore za‰to
je Abraham postao »zakonit nasljednik, veliki sveçenik« (Abraham 1:2) i o tome porazgovaraju. Neka
uãenici kaÏu ‰to misle o sveçeni‰tvu. Srodni stihovi:
Nauk i savezi 84:14–22.
3:21–23 Predsjednik Harold B. Lee, tada ãlan Prvoga
predsjedni‰tva, je rekao: »Vi ste svi sinovi i kçeri
Boga. Va‰i su duhovi bili stvoreni i Ïivjeli su kao
organizirana razumna biça prije stvaranja svijeta.
Bili ste blagoslovljeni dobivanjem fiziãkog tijela zbog
svoje poslu‰nosti odre∂enim zapovijedima u tom
predsmrtnom stanju.«84 Srodni stihovi: Mudre izreke
8:22–30.
1:5–20 Neka uãenici prouãe zapis u Abrahamu 1:5–20
i sliku br. 1 iz knjige Abrahamove zajedno s tumaãenjem i vlastitim rijeãima ispriãaju ‰to se dogodilo
Abrahamu. Upitajte uãenike ‰to ova priãa govori
o Abrahamu.
3:24–25 Porazgovarajte o tome na koje nas naãine
Gospodin »isku‰ava«. Proãitajte zapise u 1 Petrovoj
1:3–7; Eteru 12:6; Nauku i savezima 98:14; 101:4–5.
1:16 Recite uãenicima da je Jahve predsmrtni Isus Krist
(u Izlasku 6:3; NIS 110:2–4; i poglavlje »Gospodin« na
14. stranici Priruãnika).
3:26–28 Neka uãenici kaÏu ‰to misle ‰to je prvotno
i drugotno stanje (u Judi 1:6; Otkrivenju 12:7–9; NIS
29:36–38). Starje‰ina Franklin D. Richards, tada
pomoçnik Zbora dvanaestorice apostola, je rekao:
»U svome prvotnom stanju, odnosno u predsmrtnom
postojanju, imali smo slobodu izbora i zbog odluke
koju smo donijeli i zbog svoje dostojnosti bili smo
pogodni da do∂emo na ovu Zemlju – u na‰e drugotno
stanje.«85
ABRAHAM 2
2:3–25 Porazgovarajte o tome ‰to je Abraham doznao
kada se molio i o tome ‰to se dogodilo njemu i njegovoj obitelji. ·to je Abraham znao o Bogu ‰to mu je
pomoglo biti poslu‰nim? Upitajte uãenike ‰to oni
znaju o Bogu ‰to im pomaÏe da ga slu‰aju.
2:4–5 Upitajte uãenike ‰to misle za‰to se Abrahamov
otac »vratio krivobo‰tvu svojemu« (Abraham 2:5;
tako∂er i NIS 101:8).
3:27–28 Srodni stihovi: Mojsije 4:1–4.
Nastavite poduãavanje o Starome zavjetu prijedlozima za
poduãavanje o Knjizi Postanka 13:16 (str. 23).
2:8–11 Neka uãenici proãitaju zapis u Abrahamu
2:8–11 i objasne savez koji je Jahve sklopio s Abrahamom. Proãitajte i zapis u Postanku 17:1–9. Recite
uãenicima da se ova obeçanja odnose na sve ãlanove
Crkve danas (u NIS 84:33–34). Predsjednik Ezra Taft
Benson, predsjednik Crkve, je rekao: »DuÏnost je
sjemena Abrahamova, a to smo mi, biti misionarima
koji ›pronose njegovo sluÏbeni‰tvo i sveçeni‰tvo svim
narodima‹ (Abraham 2:9).«83
91
IZVORI ZA NAVODE OBNA·ATELJA VRHOVNIH OVLASTI
23. Conference Report, listopada 1961., str. 33.
1. »The Power of the Word«, Ensign, svibnja 1986.,
str. 82.
24. Conference Report, listopada 1985., str. 56. ili Ensign,
studenog 1985., str. 43.
2. »The Candle of the Lord«, Ensign, sijeãnja 1983.,
str. 53.
25. Conference Report, listopada 1980., str. 85. ili Ensign,
studenog 1980., str. 61.
3. »The Candle of the Lord«, str. 54–55.
26. Conference Report, travnja 1978., str. 137. ili Ensign,
svibnja 1978., str. 91.
4. The Charted Course of the Church in Education,
1992., revidirano izdanje [govori vjerouãiteljima,
8. kolovoza 1938.], str. 3, 9.
27. Conference Report, listopada 1966., str. 123.
5. Conference Report, listopada 1979., str. 91. ili Ensign,
studenog 1979., str. 64.
28. »Can You Pass the Graduation Test?« New Era,
lipnja 1980., str. 4; tako∂er Conference Report,
travnja 1983., str. 49 ili Ensign, svibnja 1983.,
str. 35.
6. Conference Report, travnja 1977., str. 113. ili Ensign,
svibnja 1977., str. 76.
7. Doctrines of Salvation, comp. Bruce R. McConkie,
3 toma, (Salt Lake City: Bookcraft, 1954–1956),
1:74.
29. Conference Report, travnja 1967., str. 84.
30. Conference Report, travnja 1975., str. 60. ili Ensign,
svibnja 1975., str. 40.
8. Conference Report, rujan–listopad 1978., str. 109. ili
Ensign, studenog 1978., str. 72.
31. Conference Report, travnja 1983., str. 70. ili Ensign,
svibnja 1983., str. 53.
9. Conference Report, travnja 1988., str. 66–67. ili
Ensign, svibnja 1988., str. 58.
32. Conference Report, listopada 1974., str. 93. ili Ensign,
studenog 1974., str. 67.
10. Conference Report, travnja 1987., str. 106. ili Ensign,
svibnja 1987., str. 85.
33. »Seek the Spirit of the Lord«, Ensign, travnja 1988.,
str. 4.
11. U Smith: »Doctrines of Salvation«, 2:321–22.
34. Conference Report, listopada 1972., str. 106. ili
Ensign, sijeãnja 1973., str. 91.
12. Conference Report, travnja 1987., str. 107. ili Ensign,
svibnja 1987., str. 85.
35. Conference Report, travnja 1991., str. 43–44. ili
Ensign, svibnja 1991., str. 35.
13. Conference Report, listopada 1985., str. 76. ili Ensign,
studenog 1985., str. 61.
36. Conference Report, listopada 1965., str. 74.
14. Teachings of the Prophet Joseph Smith, u izboru
Josepha Fieldinga Smitha (Salt Lake City: Deseret
Book Co., 1976.), str. 251–252.
37. Conference Report, listopada 1988., str. 103. ili
Ensign, studenog 1988., str. 87.
38. »Candle of the Lord«, str. 53.
15. »Temples – The Gates to Heaven«, Ensign, oÏujka
1971., str. 16.
39. Conference Report, listopada 1990., str. 73. ili Ensign,
studenog 1990., str. 59.
16. Conference Report, travnja 1984., str. 6. ili Ensign,
svibnja 1984., str. 6.
40. »The Role of Righteous Women«, Ensign, studenog
1979., str. 103–104.
17. Conference Report, listopada 1967., str. 55.
41. Conference Report, listopada 1987., str. 8. ili Ensign,
studenog 1987., str. 8.
18. »Jesus Christ – Gifts and Expectations«, Ensign,
prosinca 1988., str. 4.
42. Conference Report, listopada 1974., str. 92. ili
Ensign, studenog 1974., str. 66.
19. Doctrines of Salvation, 3:246.
20. Doctrines of Salvation, 3:161.
43. Conference Report, travnja 1987., str. 14. ili Ensign,
svibnja 1987., str. 13.
21. Conference Report, travnja 1967., str. 20.
22. Conference Report, travnja 1988., str. 3. ili Ensign,
svibnja 1988., str. 4.
44. Conference Report, travnja 1970., str. 128.
92
IZVORI ZA NAVODE OBNA·ATELJA VRHOVNIH OVLASTI
65. Teachings, str. 157.
45. Conference Report, travnja 1975., str. 44. ili Ensign,
svibnja 1975., str. 29.
66. Doctrines of Salvation, 3:13–14.
46. British Area General Conference 1971., str. 138. ili
Ensign, studenog 1971., str. 15. Predsjednik Lee je
govorio o Miheju 4:1–2; usporedite Izaiju 2:2–3.
67. Teachings, str. 157.
68. Miracle of Forgiveness, str. 344.
47. »›When the World Will Be Converted‹«, Ensign,
listopada 1974., str. 4–5, 10.
69. Conference Report, listopada 1981., str. 18. ili Ensign,
studenog 1981., str. 14.
48. Conference Report, listopada 1980., str. 75–76. ili
Ensign, studenog 1980., str. 50–51.
70. Conference Report, listopada 1982., str. 96. ili Ensign,
studenog 1982., str. 67.
49. Jesus the Christ, 3. izd. (Salt Lake City: The Church
of Jesus Christ of Latter–day Saints, 1916.),
str. 578.
71. Conference Report, listopada 1975., str. 154. ili
Ensign, studenog 1975., str. 104.
72. Conference Report, travnja 1980., str. 57. ili Ensign,
svibnja 1980., str. 40.
50. The Miracle of Forgiveness (Salt Lake City:
Bookcraft, 1969.)., str. 305.
73. Mormon Doctrine, 2. izd. (Salt Lake City:
Bookcraft, 1966), str. 497.
51. Conference Report, travnja 1971., str. 143. ili Ensign,
lipnja 1971., str. 99.
74. Conference Report, listopada 1967., str. 81.
52. Conference Report, travnja 1982., str. 15. ili Ensign,
svibnja 1982., str. 12.
75. Conference Report, rujan–listopad 1978., str. 109.
ili Ensign, studenog 1978., str. 72.
53. Conference Report, listopada 1963., str. 21.
76. Conference Report, travnja 1988., str. 97. ili Ensign,
svibnja 1988., str. 84.
54. The Promised Messiah: The First Coming of Christ
(Salt Lake City: Deseret Book Co., 1978), str. 377.
77 Conference Report, travnja 1981., str. 3. ili Ensign,
svibnja 1981., str. 5.
55. Conference Report, listopada 1985., str. 81. ili Ensign,
studenog 1985., str. 64.
78. Doctrines of Salvation, 1:74.
56. Conference Report, travnja 1966., str. 27.
79. Conference Report, travnja 1988., str. 66–67. ili
Ensign, svibnja 1988., str. 58.
57. Teachings, str. 237–238.
80. Conference Report, travnja 1987., str. 106. ili Ensign,
svibnja 1987., str. 85.
58. Teachings, str. 162.
59. Conference Report, listopada 1982., str. 73, 75. ili
Ensign, studenog 1982., str. 51, 53.
81. Conference Report, listopada 1986., str. 102. ili
Ensign, studenog 1986., str. 79–80.
60. Doctrines of Salvation, 3:45.
82. Conference Report, travnja 1978., str. 123. ili Ensign,
svibnja 1978., str. 81.
61. Conference Report, oÏujak–travanj 1990., str. 66. ili
Ensign, svibnja 1990., str. 50.
83. Conference Report, travnja 1987., str. 107. ili Ensign,
svibnja 1987., str. 85.
62. Teachings, str. 286.
63. Conference Report, travnja 1980., str. 45. ili Ensign,
svibnja 1980., str. 32.
84. Conference Report, listopada 1973., str. 7. ili Ensign,
sijeãnja 1974., str. 5.
64. Teachings, str. 291.
85. Conference Report, listopada 1965., str. 135.
93
0
02341 94119
Croatian
34194 119
6

Propovijed 18.11.14. sjećanje na Vukovar

O. S. Ivancevic, Adio kauboju, ulomci

“Riječ za tebe” listić policijske kapelanije sv. Vida

Župni listić broj 47

Nova cool generacija

Mihael, listić Policijske kapelanije sv. Mihaela

Grijesi struktura s Pantovčaka, iz MVPE-ija, s HRT-a, iz

“Riječ za tebe” listić policijske kapelanije sv. Vida

"Triptih od živog kreča" (PDF, 1.4mb)

ovdje - Goodreads