Međunarodne organizacije u turizmu

Cilj predavanja
1) nastanak i obilježja međunarodnih organizacija (MO)
Međunarodne organizacije
u turizmu
2) pregled MO povezanih s turizmom
3) MO općeg karaktera koje su povezane s turizmom
3.1. svjetske (univerzalne) MO općeg karaktera
povezane s turizmom
3.2. regionalne međunarodne organizacije općeg
karaktera povezane s turizmom
Doc. dr.sc. Zvjezdana Hendija
Kolegij: Međunarodni turizam
Diplomski sveučilišni studij “Poslovne ekonomije”
4) međunarodne turističke organizacije
4.1. svjetske (univerzalne) turističke organizacije
4.2. regionalne međunarodne turističke organizacije
4.3. međunarodne strukovne turističke organizacije
Sveučilište u Zagrebu
Ekonomski fakultet - Zagreb
U Zagrebu, 12. prosinac 2013.
Hendija Z., Međunarodne organizacije u turizmu
Ekonomski fakultet u Zagrebu, 12. prosinac 2013.
1
1. NASTANAK I OBILJEŽJA
MEĐUNARODNIH
ORGANIZACIJE
Pojava međunarodnih EKONOMSKIH
organizacija … (1/2)
Karakter i pojava PRVIH međunarodnih organizacija:
 krajem 19. – STRUKOVNE u turizmu - povezivanje
istovrsnih subjekta: 1898. AIT, Međunarodni turist. savez
 početkom 20. st. - PRVE ZNAČAJNIJE međunarodne org.
(relativno kasno):
 POLITIČKOG karaktera:
 1919. LIGA NARODA (djeluje do 1946.), u Ženevi (42
zemlje) – utemeljena zbog očuvanja mira u svijetu
 SOCIJALNOG karaktera:
 1919. MEĐUNAR. ORG. RADA
 1927. MEĐUNAR. UDRUŽENJE ZA SOCIJALNU
SIGURNOST
 nisu bile EKONOMSKOG karaktera

UZROK: svj. tržištem dominira nekoliko jakih kapitalist. zemalja =
imperijalističkih sila
3



UNIVERZALNE međunar. ek. org. - 1944. još u
toku 2.svj.rata osnivaju se:
 Svjetska banka
 MMF, te brojne druge ek. org.
REGIONALNE međunar. ek. org.:
 1948. u Europi: OEEC, Organizacija za
europsku ek. suradnju (Churcill se zalaže za
“sjedinjene države Europe”, nasljednica OECD 1960.) i
na drugom kraju Europe: SEV, Savjet za
uzajamnu ek. pomoć
 1951. Europska zajednica za ugljen i čelik
 1949. Vijeće Europe
KADA? - u drugoj polovici 20. st. pojavile su se
1. međunar. ek. org. koje su odredile razvoj
svjetskog tržišta
ZAŠTO? - osnovane su zbog:
reguliranja prava plovidbe rijekama i morima (npr.
Sueski kanal, Dunav)
ujednačavanja postupka razmjene informacija i vijesti
zaštite autorskih prava i industrijskog vlasništva



Hendija Z., Međunarodne organizacije u turizmu
Ekonomski fakultet u Zagrebu, 12. prosinac 2013.
4
Razvoj PRVIH organizacija u TURIZMU
i počeci njihova povezivanja … (1/2)
… Pojava međunarodnih
EKONOMSKIH organizacija (2/2)

2
 prve org. u turizmu javljaju se 60-ih i 70-ih godina
19.st. – emitivnog i receptivnog karaktera:
 org. emitivnog karaktera:





alpinistički klubovi
planinarska društva
touring-klubovi
biciklistički klubovi i sl. emitivne organizacije te
org. receptivnog karaktera:

turistička društva i sl. receptivne org.
 krajem 19. st. te organizacije počinju se povezivati:
 na regionalnoj
 na nacionalnoj
 na međunarodnoj razini.
5
6
1
… Razvoj PRVIH
međunarodnih org.
u TURIZMU (2/2)
Povezivanje u turizmu početkom 20.
stoljeća
prva međunarodna STRUKOVNA org. u turizmu:
 1898. AIT, Međunarodni turistički savez,
Alliance Internationale de Tourisme:
pionir međunarodne suradnje u ovom području
povezala 17 biciklističkih (touring) klubova iz Europe i
Am. zbog zaštite putnika i pružanja savjeta na
putovanjima
zadaci: informiranje putnika, pravni savjeti putnicima,
poslovi osiguranja na putovanju, tehničke usluge na cesti
(tijekom putovanja), tiskanje turističkih vodiča
danas je postala svjetski savez touring klubova i
autoklubova
 emitivne i receptivne društvene org. povezuju se u
regionalne i nac. saveze:
npr. 1919. ENIT, Nacionalna turistička organizacija Italije
npr. 1922. regionalni turistički savezi u Splitu i Dubrovniku
 povezuju se iste struke u ponudi:
 na regionalnoj razini
 na nacionalnoj razini, kao npr. u Americi:
1919. NRA, Američko nacionalno udruženje restorana (National
Restaurant Association)
1919. AH&LA, Američko udruženje hotela i drugih vrsta smještaja
(American Hotel and Lodging Association)
 na međunarodnoj razini:
npr. 1925. IUOTO, Međunarodna unija službenih turističkih
organizacija (prethodnica UNWTO-a)
7
8
Dinamika međunarodnog
povezivanja u turizmu u 20. stoljeću



sporadično – povezivanje nakon 1. svj. rata:
pojava prvih međunarodnih org. u turizmu
masovno - povezivanje nakon 2. svj. rata – u svim
područjima i na svim razinama, pa i u turizmu
(nakon što započinje dinamičan rast turizma)
intenzivno povezivanje od 1980.-ih godina 20. st.
Povezivanje u turizmu u 21. stoljeću

Danas djeluje velik broj međunarodnih org. u
turizmu i za potrebe turizma:


Na promjene u integracijama utječe:




u 21. st.
posebno intenzivira povezivanje
9
tehnološki napredak
kompjuterizacija
intenziviranje globalizacijskih procesa i
rast turizma.
Zbog interdisciplinarnog karaktera turizma nemoguće je
obuhvatiti sve međunarodne organizacije povezane s turizmom.
10
Zajednička OBILJEŽJA
međunarodnih org.
Osnovno OBILJEŽJE međ. org.:
RAZLIČITOST
1) subjekti - međunarodni
2) osnivanje:
Proizlazi iz razlika u:
 razlozima osnivanja tj. ciljevima i interesima
koje trebaju riješiti (npr. UNWTO vs. BLUE FLAG)
 opsegu tema kojima se bave (npr.UN vs. CLIA)
 veličini – broju članova (npr. PATA vs. HOTREC)
 važnosti – u svijetu, u području djelovanja (npr.
 zbog zajedničkih ciljeva i interesa te
 na temelju dokumenta:
 ugovor
 konvencija
 izjava ili drugi akt
3) unutarnje ustrojstvo – imaju osnovne organe
UN vs. CTO)

svakodnevno “niču” nove organizacije, a stare se
povezuju, okrupnjavaju ili nestaju.
snazi utjecaja – u nekom području ili u regiji (npr.
UNESCO vs. Ecovast)
(skupštinu, izvršni odbor) i pomoćne organe (stalna i
povremena tijela)
4) administracija – imaju svoj adm. aparat /službu
5) financiranje – imaju vlastiti proračun koji se puni iz
članarine, fondova, donacija i sl.
otežano sistematiziranje
6) donošenje odluka – unaprijed propisano:
nadglasavanjem, konsenzusom, prema statusu članice.
11
12
2
DEFINIRANJE međunarodnih
organizacija u turizmu

KAKO se dijele međunarodne org.
u turizmu?
“Međunarodne organizacije su zajednice
MULTILATERALNE
BROJ članica
BILATERALNE
VIŠE MEĐUNARODNIH SUBJEKATA,
osnovane međunarodnim UGOVOROM,
koje imaju VLASTITE ORGANE,
a služe postizanju ZAJEDNIČKIH
područje djelovanja
OPĆE
GOSPODARSKO
CILJEVA i INTERESA.”
MEĐUDRŽAVNE ili
MEĐUVLADINE
Hendija Z., Međunarodne organizacije u turizmu
Ekonomski fakultet u Zagrebu, 12. prosinac 2013.
međunar. ugovori imaju PREDNOST pred dom. legislativom,
što je važno U SLUČAJU KOLIZIJE njihovih odredbi
15
… Pravni okvir karakterističan za
međunarodne org. – vrste međunarodnih
ugovora prema sadržaju sporazuma (3/3)
vrste međunar. dokumenata prema sadržaju
sporazuma:






… Pravni okvir karakterističan za
međunarodne org. – primjer bilateralnog sporazuma
u turizmu (2/3)
Npr. memorandum o suglasnosti između MT RH i NR Kine
CILJ:
 organizirano dovođenje kineskih turista u RH !!!
 udio 0,3% u INO noć. u RH 2004. (113.000 kineskih noć. u 41 mil.)
 udio 0,06% u INO noć. u RH 2011. (34.000 kineskih noć. u 55 mil.)
-negativne pojave: u lipnju 2003. bijeg skupine kineskih turista iz hotela u
Dubrovniku
ZAKLJUČAK: nemamo snage SAMI privući te turiste
Hendija Z., Međunarodne organizacije u turizmu
Ekonomski fakultet u Zagrebu, 12. prosinac 2013.
16
VAŽNOST međunar. org. za turizam -
- područja djelovanja MO na početku i danas…(1/6)
 Međunar. org. odigrale su važnu ulogu u razvoju turizma
1997, pp.304).
ugovori = reguliraju uvjete poslovanja (npr. Međunarodni pravilnik o
poslovanju između turist. agencija i hotelijera, donositelji IH&RA i UFTAA za
svijet; HOTREC i ECTAA u Europi)
rezolucije = pismeni zaključak ili stav nekog skupa (npr. rezolucija
Vijeća Europe o općoj politici održivog i okolišu primjerenog turističkog razvoja)
deklaracije = službena izjava o temeljnim načelima
konvencije = međunar. sporazum o nekom važnom pitanju,
Važnost međunar. org. ogleda se u tome što su se usmjerile
na sljedeća područja djelovanja:
na početku svog rada donosile su propise za:
1) osiguranje olakšica na putovanjima (oko uređivanja
graničnih formalnosti prilikom prelaska granice, viza, putovnica i sl.)
2) brigu za osobnu prtljagu turista i sl.
problemu ili općevažeće pravilo koje vrijedi za sve i kojeg se svi
pridržavaju (npr. Konvencija o zaštiti kulturne i prirodne baštine 1972. godine,
preporuke
protokoli = sporazumi
kodeksi = zbirka pravila; skup načela (npr. Globalni etički kodeks za
turizam UNWTO-a)
14
 “Međunar. org. imaju važnu ulogu u olakšavanju međunar. turizma” (Gee,
donositelj UNESCO)

MJEŠOVITE ili
NEVLADINE
SUBJEKTI:
 Ministarstvo turizma RH
 Državna uprava za turizam NR Kine
odnos međunar. ugovora i nacionalne legislative:

KARAKTER članica
SPECIJALIZIRANE
SKLOPLJEN: u veljači 2003.
osnovne vrste međunar. ugovora prema broju
uključenih subjekata:
 bilateralni
 multilateralni
Hendija Z., Međunarodne organizacije u turizmu
Ekonomski fakultet u Zagrebu, 12. prosinac 2013.
područje djelovanja
REGIONALNE
13
Pravni okvir karakterističan za
međunarodne org. – vrste međunarodnih
ugovora prema broju uključenih subjekata (1/3)

GEOGRAFSKO
UNIVERZALNE ili
SVJETSKE
17
danas se međunarodne org. više brinu za:
3) zaštitu prava putnika / turista kao potrošača
4) zaštitu prirodne i kulturne baštine i sl.
Propise o tome predlažu i donose autonomno ili na
međunarodnim konferencijama.
Većina tih propisa i danas je aktualna.
18
3
… VAŽNOST međunar. org. za turizam
– prema vrstama pravnih poslova (2/6)
poslovanja (npr. između turist. agencije i hotelijera)
2) propise o ZAŠTITI PRAVA PUTNIKA
3) međunar. KONVENCIJE i ostale međunarodne
dokumente (sporazume, deklaracije, rezolucije,
protokole i sl.)
4) i poduzimaju brojne druge mjere kojim unapređuju
razvoj turizma u svijetu.
19
… VAŽNOST međunar. org. za
turizam … (4/6)
(važne za stvaranje uvjeta za funkcioniranje turizma). Tim
dokumentima reguliraju se sljedeća područja:


zaštita okoliša
(npr. Rezolucija o održivoj turističkoj
razvojnoj politici Vijeća Europe)
poticanje zapošljavanja
poticanje razvoja slabije razvijenih područja
zaštita djece od prostitucije (UNWTO 1996. Zaštita
djece od prostitucije i drugih oblika eksploatacije u turizmu)

standardizacija usluga i sl.
21
… VAŽNOST međunar. org. za turizam
(6/6) Npr. dokumenti UNWTO

ugovorima reguliraju uvjete poslovanja između
sudionika u turizmu (TA, hotelijera, putnika,
prijevoznika i svih ostalih npr. Međunar. pravilnik o poslovanju
između hotelijera i TA – IH&RA i UFTAA; HOTREC i ECTAA) i sl.
Ad 2) predlažu i donose propise o zaštiti prava
putnika npr.:



pravo na bescarinski uvoz osobnih predmeta turista i
sl.
pravo na prijevoz putnika i prtljage u svim vrstama
prijev.sr. i sl.
pravo na vizu za vremenski ograničeni boravak u stranoj
zemlji (ako se traži) i sl.
Hendija Z., Međunarodne organizacije u turizmu
Ekonomski fakultet u Zagrebu, 12. prosinac 2013.
20
… VAŽNOST međunar. org. za turizam
(5/6) - npr. odabrani važniji dokumenti UNWTO-a
Ad 3) predlažu i donose brojne međunar.
KONVENCIJE i ostale međunar. dokumente

Ad 1) predlažu i donose razne međunar. UGOVORE:

Međunarodne org. predlažu i donose na
međunarodnim konferencijama i autonomno:
1) razne međunar. UGOVORE – koji reguliraju uvjete

… VAŽNOST međunar. org. za
turizam … (3/6)
Odabrani važniji dokumenti UNWTO-a su npr.:
 Deklaracija o olakšavanju turističkih putovanja iz
2009. – pravila za turističke agencije, za vizni režim, za
osobe s posebnim potrebama i osobe zaražene virusom side
 Rezolucija o pravima svih na turizam iz 2005.
(“Turizam dostupan za sve” tj. “Accessible Tourism for All”)
posvećeno invalidnim osobama
 Globalni etički kodeks za turizam iz 2001. – propisuje
“pravila igre u turizmu” jer sadržava 10 načela etičkog
ponašanja u turizmu
 Zaštita djece od prostitucije i drugih oblika
eksploatacije u turizmu iz 1996.
 i brojni drugi dokumenti.
22
2. PREGLED MEĐUNAR. ORG.
POVEZANIH S TURIZMOM
Međunarodne organizacije
povezane s turizmom
Zaštita djece
od prostitucije i
drugih oblika
eksploatacije
u turizmu iz 1996.
najviše za:
- Aziju,
- Afriku,…
Org. općeg
karaktera
uključene u
turizam
23
Međunarodne
turističke
organizacije
(specijalizirane
za turizam)
24
4
3. MEĐUNAR. ORG. OPĆEG
KARAKTERA KOJE SU POVEZANE
S TURIZMOM
Koje su međunarodne org. povezane
s turizmom?
MEĐUNAR. ORG. OPĆEG KARAKTERA
koje su povezane s turizmom
Međunarodne
org.
povezane
s turizmom
MEĐUNARODNI
TURISTIČKI
ORGANIZMI
OPĆEG KARAKTERA
KOJE SE BAVE I TURIZMOM
UNIVERZALNE
REGIONALNE
SPECIJALIZIRANE
MEĐUNARODNE
TURISTIČKE
U TURIZMU
ORGANIZACIJE
SVJETSKE
SVJETSKI
(univerzalne)
TURISTIČKI
TURISTIČKE
ORGANIZMI
ORG.
REGIONALNI
REGIONALNE
TURISTIČKI
TURISTIČKE
ORGANIZMI
ORG.
UNIVERZALNE
(SVJETSKE)
MEĐUNARODNE
STRUKOVNE
STRUKOVNE
TURISTIČKE
ORGANIZACIJE
ORG.
REGIONALNE
25
26
Koje su SVJETSKE (UNIVERZALNE)
međunar. org. OPĆEG KARAKTERA
povezane s turizmom ?

3.1. SVJETSKE (UNIVERZALNE)
međunar. org. OPĆEG KARAKTERA
koje su povezane s turizmom
SVJETSKE (UNIVERZALNE) međunarodne org. OPĆEG KARAKTERA
POVEZANE S TURIZMOM:
 UN:


specijalizirane agencije: UNWTO, WHO, UNESCO
programi: UNEP
UJEDINJENI NARODI
 KONFERENCIJE posvećene turizmu
 bave se pojedinim aspektima turizma
OECD, Organizacija za europsku suradnju i razvoj
REGIONALNE međunar. org. OPĆEG KARAKTERA POVEZANE S
TURIZMOM:
 u Europi:










EU, Europska unija
VE, Vijeće Europe
SEI, Srednjeeuropska inicijativa
Radna zajednica Alpe Jadran
OESS, Organizacija za europ. sigurnost i suradnju
AII, Jadransko-jonska inicijativa
JER, Jadranska euroregija
OECD, Organizacija za ek. suradnju i razvoj
 trajno se bavi i turizmom, posebno turist. polit.
 ima poseban Turistički komitet
u drugim regijama u svijetu:


Arapska liga
CARICOM, Zajednica karipskih zemalja
27
28
Područja kojima se UN bavi u
turizmu … (1/6)
… Aktivnosti koje UN poduzima za
turizam … (2/6)

1) brine o ZAŠTITI OKOLIŠA i potiče održivi
razvitak turizma
2) sudjeluje u izradi metodologije za definiranje osn.
POKAZATELJA U TURIZMU
3) bavi se PROBLEMIMA ZAPOSLENOSTI
4) potiče RAZVITAK NERAZVIJENIH PODRUČJA
putem turizma i sl.
Hendija Z., Međunarodne organizacije u turizmu
Ekonomski fakultet u Zagrebu, 12. prosinac 2013.
organizira međunar. KONFERENCIJE O
TURIZMU:



proglašava međunar. GODINU TUR.:



1967. godina turizma
2002. god. ekoturizma
osim toga neke aspekte turizma rješavaju:



29
1963. Rim (def. turista – uključeni i izletnici tj. posjetitelji)
1980. Manila
organi UN (npr. Statistički komitet)
specijalizirane agencije UN (npr. UNESCO)
programi UN (npr. UNEP)
Hendija Z., Međunarodne organizacije u turizmu
Ekonomski fakultet u Zagrebu, 12. prosinac 2013.
30
5
Specijalizirane agencije UN-a
UNESCO,
Org. UN-a za znanost i kulturu (4/6)
(UN Educational, Scientific and Cultural Organization)
koje se bave nekim aspektima turizma (3/6)
 UNESCO, Org. UN za obrazovanje znanost i kulturu
(UN Educational, Scientific and Cultural Organization)
- zaslužna za Popis svjetske baštine
- surađuje s UNWTO u projektima “Marko Polo” i “Put svile” koji su
obuhvatili turističku promidžbu nekoliko zemalja


 WHO, Svjetska zdravstvena organizacija
(World Health Organization)
– propisuje standarde za zdravlje i sigurnost putnika na međunar.
putovanjima
 ILO, Međunarodna organizacija rada (International Labour Org.)
- štiti prava radnika u turizmu
specijalizirana agencija UN-a
1972. Konvencija o zaštiti svj. kult. i prirodne baštine:
 namjera: spriječiti propadanje i gubitak dobara koja su
neprocjenjiva i nenadoknadiva za zemlju u kojoj se nalaze,
ali i za cijeli svijet
 cilj: identifikacija, zaštita, konzervacija i prezentacija
svjetskog blaga
 sastavljen POPIS SVJETSKE BAŠTINE (iz RH: 7 materijalna
kulturna i prirodna te cca 100 nematerijalna baština;
u svijetu 2013. godine 981 zaštićenog mat. sv. blaga prema World
Heritage list)
 ICAO, Međunarodna organizacija za civilno zrakoplovstvo
(International Civil Aviation Organization)
- brine oko sigurnosti putovanja zrakoplovima
 IMF, Međunarodni monetarni fond (International Monetary Fund)
 UNWTO, Svjetska turistička organizacija od 26.12.2003.
31
32
Programi pomoći UN-a koji se bave nekim
… Projekti Europska plava zastava i Zeleni
Globus (6/6)
aspektima turizma … (5/6)
 Projekt Europska plava zastava:
 projekt potaknut 1985. u FR
 cilj projekta: zaštita plaža i marina
 od 2001. postaje Svjetska plava zastava jer su uz
 UNDP, Program UN-a za razvoj (UN Development
Programme) – važan za slabije razvijene zemlje koje se
pokušavaju razviti uz pomoć turizma
Europu: Kanada, Karibi i sl.
 UNEP, Program UN-a za zaštitu okoliša (UN
Envirionment Programme) – u okviru tog programa potaknuti
važni projekti za turizam:
- projekt “Plava zastava”
- projekt “Zeleni globus”
Hendija Z., Međunarodne organizacije u turizmu
Ekonomski fakultet u Zagrebu, 12. prosinac 2013.
 1987. u 10 zemalja: 244 plaže i 208 marina
 2003. u 24 zemlje: 2161 plaža i 729 marina, HR 58 plaža i 16 marina
 2006. u 37 zemalja: 2374 plaže i 623 marina, HR 103 plaže i 19 marina
 Projekt “Zeleni Globus”
 poslije konferencije u Rio de Janeiru
1992. gdje je usvojena Agenda 21 – plan
djelovanja u 21.stoljeću
 cilj projekta: smanjiti pritiske na okoliš izazvanih
razvojem turizma
33
3.2. REGIONALNE međunar. org. OPĆEG
KARAKTERA koje su povezane s
turizmom
OECD, Organizacija za ekonomsku suradnju i
razvoj
tj. Organization for Economic Cooperation & Development




osnovana je s ciljem poticanja ek. rasta u razvijenim i
nerazvijenim zemljama
trajno se bavi turizmom, posebno TURISTIČKOM
POLITIKOM
ima poseban Turistički komitet:
 služi kao međunarodni forum za koordiniranje
turističke politike među zemljama članicama
 zalaže se za poticanje održivog razvoja turizma
u svijetu
 utvrđuje važnost turizma na ukupni gospodarski
razvitak
35
34
u Europi:








EU, Europska unija
VE, Vijeće Europe
SEI, Srednjeeuropska inicijativa
Radna zajednica Alpe Jadran
OESS, Organizacija za europ. sigurnost i suradnju
AII, Jadransko-jonska inicijativa
JER, Jadranska euroregija
u drugim regijama u svijetu:


Arapska liga
CARICOM, Zajednica karipskih zemalja
36
6
Aktivnosti u turizmu
regionalnih org. OPĆEG KARAKTERA
povezanih s turizmom




Europska unija
U Uniji turizmu je namijenjena specijalna misija, a valja
izdvojiti sljedeće aktivnosti:
1)stimuliraju se određeni oblici turizma:
VIJEĆE EUROPE – bavi se između ostalog i
održivim razvojem i okolišem, promovira
kulturne itinerere nekoliko zemalja
OESS, Organizacija za europsku sigurnost i
suradnju – periferno se bavi turizmom kao
čimbenikom mira i sigurnosti
RADNA ZAJEDNICA ALPE – JADRAN - ima
posebnu Radnu skupinu za turizam
SEI – Srednjeeuropska inicijativa - također ima
posebnu Radnu skupinu za turizam
 kulturni
 omladinski
 seoski i sl.
2)unapređuje se kvaliteta usluga
3)provodi se zaštita turista kao potrošača
4)potiče očuvanje i zaštita prirodne i kulturne
baštine
5)potiče zapošljavanje u turizmu i ugostiteljstvu
6)provodi standardizacija usluga i
7)poduzimaju razne druge aktivnosti,…
37
38
OESS, Org. za europsku sigurnost i
suradnju,
Aktivnosti Vijeća Europe u turizmu
(OSCE, Org. for Security & Co-operation in Europe)
1) bavi se ODRŽIVIM RAZVOJEM I OKOLIŠEM – o
tome donosi niz: konvencija, preporuka, rezolucija o
općoj politici održivog razvoja turizma:


u zaštićenim područjima
u priobalnim područjima
39




zalaže se za mir i ravnopravnost među narodima
služi za prevenciju sukoba, rukovođenju kriznim
situacijama i sl.
periferno se bavi turizmom kao čimbenikom mira
i sporazumijevanja:

1974. donosi Helsinški akt koji sadrži i neke odredbe o
turizmu
Hendija Z., Međunarodne organizacije u turizmu
Ekonomski fakultet u Zagrebu, 12. prosinac 2013.
40
Aktivnosti regionalnih org. OPĆEG
KARAKTERA za turizam
… Ostale regionalne organizacije u
Europi povezane s turizmom



2) potiče razvoj kult. turizma u Europi – promovira
tzv. kult. itinerere koji prolaze kroz 2 ili više zemalja
i naglašavaju el. povezanosti među njima
Hendija Z., Međunarodne organizacije u turizmu
Ekonomski fakultet u Zagrebu, 12. prosinac 2013.

RZ Alpe Jadran
Srednjoeuropska inicijativa (CEI/SEI)
RZ Podunavskih regija
Jadransko-Jonska inicijativa (JJI)
Jadranska Euroregija (JER)
“Povezivanje u turizmu na regionalnoj osnovi uvjetovano je pripadnošću istoj
geografskoj regiji, a jedan od glavnih ciljeva tih integracija je zajednički
marketing koji je znatno učinkovitiji nego li individualni pristup, posebno ako je riječ
o destinaciji koja još nije prepoznatljiva na turističkom tržištu” (Gee, 1997:pp.304).
41
1) većinom imaju posebne radne skupine za
turizam
2) bave se zajedničkom promidžbom međusobno
povezanih zemalja
3) potiču razne SOT-ove
4) izrađuju zajedničke itinerere objedinjujući
turističku ponudu regija na međunarodnoj razini
5) zajednički rješavaju prometnu infrastrukturu i
međusobnu povezanost
6) brinu oko zaštite prirodnih i kulturnih resursa
7) potiču turizam multilateralnom suradnjom
temeljenom na očuvanju nacionalnih posebnosti i sl.42
7
4.
Važnost članstva u regionalnim
asocijacijama za turizam RH

Članstvo u regionalnim org. općeg karaktera važno je za turizam u
RH jer:

1) omogućava obogaćivanja turističke ponude

3) postiže višu razinu standardiziranih usluga
4) omogućava lakše praćenje promjena i trendova na tržištu
koji utječu na turizam.
Hendija Z., Međunarodne organizacije u turizmu
Ekonomski fakultet u Zagrebu, 12. prosinac 2013.
u drugim regijama:
 PATA, Azijsko-pacifičko turističko udruženje
 CTO, Karipska turistička organizacija
 COTAL, Latinsko-američka turistička org.
MEĐUNARODNE STRUKOVNE TURISTIČKE org. (velik broj, npr.):
 … usluge smještaja: IH&RA, Međunarodna udruga hotela i restorana
 … usluge organizacije putovanja i prijevoza: UFTAA, Svjetski savez
udruženja turističkih agencija
 … org. za zaštitu i prezentaciju resursa: ECOVAST, Europsko udruženje
za sela i male gradove
 … stručnjaci u turizmu: FEG, Europski savez udruženja turističkih vodiča
43
44
WTTC, Svjetsko vijeće za putovanja i turizam
4.1. Svjetske (univerzalne)
međunar. turističke organizacije
(World Travel & Tourism Council)
 predstavlja svjetski forum za putovanja i
Svjetska turistička organizacija
UNWTO - World Tourism Organization
turizam
 okuplja vodeće poslovne ljude iz svih područja bliskih turizmu
Svjetsko vijeće za
putovanja i turizam
WTTC – World Travel & Tourism Council
•
SVJETSKE (UNIVERZALNE) međunarodne TURISTIČKE org.:
 UNWTO, Svjetska turistička organizacija UN-a
 WTTC, Svjetsko vijeće za putovanja i turizam
REGIONALNE međunararodne TURISTIČKE organizacije:
 u Europi: ETC, Europska turistička komisija

2) omogućava objedinjeni promotivni nastup na turističkom
tržištu, čime se smanjuju troškovi promidžbe (zajednički
nastupi, zajednički promotivni materijali)
MEĐUNARODNE TURISTIČKE
ORGANIZACIJE

(menadžere u hotelijerstvu i restoraterstvu, prijevoznike,
turoperatore, osiguravatelje i sl.), a samim tim je vodeća svj.
org.stručnjaka u turizmu
osnovana 1990., sjedište u Londonu
 osnovana s ciljem utvrđivanja važnosti turizma
na svjetsko gospodarstvo
osnovan 1990. s ciljem utvrđivanja važnosti turizma za svj.
gospodarstvo
45
UNWTO, Svjetska turistička
organizacija (1/8)




46
UNWTO - WTO (2/8)
sjedište: Madrid, Španjolska, osnovana 1975. (RH
članica od 1997.), ali prethodnica utemeljena 1925.
Međunar. unija službenih turist. organizacija - IUOTO
osnovana u cilju unapređenja turizma u svijetu
vodeća međunar. org. koje potiče što povoljnije
uvjete za razvitak turizma u svijetu
jedina međuvladina org. koja služi kao globalni
forum za turist. politiku i pitanja turizma (154
članica + 400 pridruženih)
47
SVJETSKA
TURISTIČKA
ORGANIZACIJA
Madrid, Španjolska
•osnovana 1975.
•osnovana u cilju
unapređenja turizma u
svijetu
PAZITE
SVJETSKA
TRGOVINSKA
ORGANIZACIJA
Geneva, Switzerland
•osnovana 1995.
•prati odvijanje
međunarodne trgovine
48
8
UNWTO - početne aktivnosti (3/8)

UNWTO – današnje aktivnosti (4/8)
u početku djelovanja aktivnosti usmjerene na:

danas - aktivnosti UNWTO-a:
1) uklanjanje raznih zapreka slobodnog protoka
putnika (npr. vize)
2) primicanje međunar. razumijevanja i mira
u svijetu kroz turizam
3) poticanje održivog razvoja turizma (o tome
donosi Globalni etički kodeks za turizam)
4) zalaganje za sigurnost na putovanjima, za
zaštitu putnika i turista i sl.
1) otklanjanje brojnih zapreka s kojima se
turizam povremeno suočavao:
 vize,
 visoki porezi i takse u turizmu,
2) poticanje državne pomoći za hotelsku
izgradnju
3) ujednačivanje standardizacije hotelskog
smještaja
4) statističko praćenje pokazatelja u turizmu i sl.
49
50
UNWTO - odabrani važniji dokumenti
UNWTO – ostale aktivnosti UNWTO-a
(5/8)

do danas je razvila bogatu konzultantsku,
dokumentarističku i publicističku aktivnost










Yearbook of Tourism Statistics
Tourism Market Trends
Compendium of Tourism
Tourism Vision – World, Europe, Market Segments
Internet: Facts & Figures
organizira skupove
proglašava Dan turizma – kako bi skrenula pažnju
javnosti na aktualne probleme u turizmu
usvaja brojne dokumente i
potiče znanstv. istraživačke projekte u turizmu
prikuplja podatke, izrađuje metodologiju
standardizacije
51
UNWTO-a (6/8)
Odabrani važniji dokumenti UNWTO-a:
 Deklaracija o olakšavanju turističkih putovanja iz
2009. – pravila za turističke agencije, za vizni režim, za
osobe s posebnim potrebama i osobe zaražene virusom side
 Rezolucija o pravima svih na turizam iz 2005.
(“Turizam dostupan za sve” tj. “Accessible Tourism for All”)
posvećeno invalidnim osobama
 Globalni etički kodeks za turizam iz 2001. – propisuje
“pravila igre u turizmu” jer sadržava 10 načela etičkog
ponašanja u turizmu
 Zaštita djece od prostitucije i drugih oblika
eksploatacije u turizmu iz 1996.
 i brojni drugi dokumenti.
52
UNWTO (7/8) – Preporuke UNWTO-a
za krizni menadžment








Što je cilj djelovanja UNWTO-a (8/8) ?
KOMUNIKACIJE:
proaktivno izvještavanje medija,
isticanje pozitivnih vijesti,
organiziranje turist. putovanja po zemlji za novinare,
obilježavanje obljetnica,
prezentacija destinacija na internetu,
pridruživanje globalnoj kampanji za poticanje razvitka tur.

PLANIRANJE PROMOCIJE:





kreiranje novih tržišnih segmenata
ciljani tržišni segmenti trebaju postati turisti specijalnih
interesa
na najpropulzivnijim emitivnim tržištima pojačati promotivnu
aktivnost
pojačati promociju u vlastitoj zemlji za domaće goste
intenzivirati kooperaciju,....
53
“Osnovni cilj UNWTO-a je
unapređivanje i razvoj turizma, s
namjerom da se unaprijedi privredni
razvoj, razumijevanje među narodima,
mir, blagostanje i svekoliko poštivanje te
uvažavanje ljudskih prava i osnovnih
sloboda bez obzira na rasu, spol, jezik ili
vjeru. (čl. 3 Statuta ¸UNWTO, NN 10/97).
Hendija Z., Međunarodne organizacije u turizmu
Ekonomski fakultet u Zagrebu, 12. prosinac 2013.
54
9
PATA, AZIJSKO PACIFIČKO TURISTIČKO
4.2. Regionalne međunarodne
turističke organizacije

UDRUŽENJE (Pacific Asia Travel Association)
u Europi:
 ETC, Europska turistička komisija
osnovana 1948.
u cilju objedinjenog promotivnog nastupa Europe na prekomorskim
tržištima
 okuplja nacionalne turističke urede iz 38 zemlje



u drugim regijama:
 PATA, Azijsko-pacifičko turist. udruženje:





osnovana radi promocije azijsko – pacifičkih zemalja

CTO, Karipska turistička organizacija:





osnovana u cilju unapređenja turizma u regiji

COTAL, Latinsko-američka turistička org.
55


jedinstven NTO za Europu
okuplja 38 zemalja (2011.)
osnovana 1948. (prije EZ) u cilju
objedinjavanja promotivnog
nastupa Europe na
prekomorskim tržištima
aktivnosti:




odnosi s javnošću,
oglašavanje i
promocija
provodi i objavljuje istraživanja u
turizmu
57
Povezuju:
1) org. čije članice pružaju usluge smještaja i
prehrane
2) org. čije članice pružaju posredničke usluge i
usluge prijevoza u turizmu
3) org. koje se bave zaštitom i prezentacijom
resursa (prir. i društv.)
4) strukovna međunar. udruženja znanstvenika i
drugih stručnjaka u turizmu, novinara te sudionika
putovanja
58
Ad 1) Međunar. strukovne turističke org. čije članice
pružaju usluge smještaja i prehrane
Najpoznatije udruge hotelijera i restoratera
• IH&RA - Međunarodna udruga hotela i restorana

(International Hotel & Restaurant Association)
• AH&LA – Američko udruženje hotela i drugih vrsta
smještaja (American Lodging and Restaurant Association)
• HOTREC - Savez nacionalnih udruga hotelijera,
restoratera i kavanara u EU (Confederation of National Associations
IH&RA - Međunarodna udruga hotela i restorana
International Hotel & Restaurant Association
•
•
•
of Hotels, Restaurants & Cafes in EU)
•
•
• NRA - Nacionalna udruga američkih restorana (National
Restaurant Association)
•
• EFCO & HPA - Europski savez kampova i udruga
odmorišnih parkova (European Federation of Campingsite

Organisations & Holiday Park Association)
• HI - Međunarodni savez omladinskih hostela (Hostelling
HOTREC – Savez nacionalnih udruga hotelijera,
Confederation of National Associations of Hotels, Restaurants &
Cafes in EU
• EUFED - Europska udruga omladinskih hostela (European
Union Federation of Youth Hostel Federation)
Modern Restaurant Association)
vodeća međunar. org u ugostiteljstvu, neprofitna udruga
osnovana 1946., sjedište Pariz;
u SAD od 1919. djeluje AH&LA, American Hotel & Lodging
Association
članovi su samostalni ugostitelji, hotelski lanci i nac. udruga
hotelijera iz preko 150 zemalja (član je: UPUHH – Udruga
poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske)
izdaje međunar. hotelski vodič i časopis Hotels Magazine
International
restoratera i kavanara u EU
International)
• EMRA - Europska udruga modernih restorana (European
56
4.3. Međunarodne strukovne
turističke organizacije
(European Travel Commission)

1997. financijska kriza,
2003. sars i ptičja gripa,
prosinac 2004. tsunami.
Hendija Z., Međunarodne organizacije u turizmu
Ekonomski fakultet u Zagrebu, 12. prosinac 2013.
ETC, EUROPSKA TURISTIČKA KOMISIJA

osnovana radi promocije azijsko – pacifičkih zemalja
vodeće udruženje – ima više od 4.000 članova iz
javnog i privatnog sektora: turističke tvrtke, organizatori
putovanja, zrakoplovne kompanije, TA i TO, kruzeri i sl.
izgradila imidž regije: “najuzbudljiviji dio svijeta”
zaslužna za uspješni razvoj turizma te regije
problemi:
59
•
•
sjedište u Bruxellesu
zastupa interese hotelijera, restoratera i kavanara iz 22 zemlje
60
Europe
10
2) Međunar. strukovne turističke org.
koje povezuju org. čije članice pružaju
posredničke usluge i
usluge prijevoza u turizmu
Udruge kampera i omladinskih hostela

EFCO & HPA - Europski savez kampova i udruga
odmorišnih parkova (European Federation of Campingsite
Organisations and Holiday Park Associations)
 broji preko 14 000 članova iz 23 zemlje (član je KUH iz RH)
sjedište u GB

HI - Hostelling International ranije IYHF - Međunarodni
savez omladinskih hostela (International Youth Hostel Federation)
 neprofitna i nevladina organizacija, osnovana u GB
predstavlja najveću svj. organizaciju mladih
osnovana s svrhom da omogući što povoljnija putovanja mladima
začeci datiraju iz 1909. od njem. organizacije učenika
nudi povoljnije usluge smj. u 60 zemalja

EUFED – Europska udruga omladinskih hostela

UFTAA – Svjetski savez putničkih agencija i turoperatora

(Universal Federation of Travel Agents' Associations)
WATA – Svjetsko udruženje putničkih agencija



(European Union Federation of Youth Hostel Associations)
(World Association of Travel Agencies)
udruga je nezavisnih putničkih agenata, sjedište u Švicarskoj
IFTO – Međunarodni savez turoperatora
(International Federation of Tour Operators)
ETOA – Europsko udruženje turoperatora
(European Tour Operators Association)
osnovano 1989, broji 338 članova od čega 87 turoperatora
potiče organizirana putovanja u EU
CLIA – Međunarodno udruženje organizatora krstarenja
(Cruise Lines International Association) (sjedište u NY)
61
62
Udruge PROMETNIH I PRIJEVOZNIČKIH ORGANIZACIJA
u turizmu


AIT – Međunarodni turistički savez (autoturizam)
Alliance Internationale de Tourisme (1898.)
IATA – Međunarodno udruženje zračnog prijevoza
International Air Transport Association
osnovana 1945. između 57 zrakopl. kompanija s svrhom da osigura

sigurnost zračnog prijevoza, danas ima više od 230 članova, sjedište u Montrealu
(Kanada)
IRU – Međunarodni savez cestovnog prijevoza
International Road Transport Union

osnovan s ciljem osiguranja sigurnosti putnika u cest. prometu
IUR – Međunarodni željeznički savez
International Union of Railways
osnovna svrha usklađivanje redova vožnje i unapređenje te vrste prometa
datira u raznim oblicima i nazivima iz 1877., sjedište u Bruxelesu
Ostale međunarodne strukovne udruge u turizmu

















ECT – Turizam europskih gradova ranije FECTO
EFCT – Europski savez kongresnih gradova
FECC – Europski karnevalski gradovi
ICOMOS – Međunarodni savjet ua spomenike i spomeničke cjeline
IAAPA – Međunarodno udruženje zabavnih parkova
ITTFA – Međunarodno udruženje turističkih sajmova
TIES – Međunarodno društvo za ekoturizam
ATLAS – Europsko udruženje za obrazovanje o turizmu i rekreaciji
ISPA – međunarodno i ESPA europsko udruženje lječilišta
ECOVAST – Europsko udruženje za sela i male gradove
SKAL – međunarodno udruženje stručnjaka u turizmu
AIEST – Međunarodno udruženje znanstvenih turističkih eksperata
ETAG – Europska akcijska grušpa za putovanja i turizam
WFTGA – svjetski i FEG – europski savez turističkih vodiča
WYSETC – Europski savez za organizaciju studentskih, obrazovnih i drugih
turističkih putovanja mladih
FIJET – Međunarodni savez novinara i pisaca u turizmu
……
63
64
Literatura:
OBAVEZNA LITERATURA:
1) Vaše bilješke s predavanja
2) Hendija, Z. (2011) Organizacijska struktura turizma – poglavlja o
međunarodnim organizacijama (3.9., 3.10. i 3.11.) U: Čavlek, N. et al.
Turizam – ekonomske osnove i organizacijski sustav, Školska knjiga,
Zagreb, pp.109-119.
3) MT_05_medjunarodne org u turizmu.pdf
države se rado povezuju po raznim
DODATNA LITERATURA:
4)
Hendija Z. (2008) Međunarodne organizacije povezane s turizmom. U: Hitrec, T., Hendija, Z.
Politika, organizacija i pravo u turizmu, Zagrebačka škola za menadžment, Zagreb, pp.94 –
124.
5)
Gee, C. Y. (1997) The Role of International and regional Organizations in Tourism, poglavlje
14. U: International Tourism: A Global Perspective, UNWTO, Madrid, pp.303-319.
6)
Edgell, D.L. et al. (2008) Political and Foreign Policy Implications of Tourism, U: Tourism
Policy and Planning, Elsevier, Oxford, pp. 142-165.
7)
Internet adrese spomenutih organizacija u predavanju.
pitanjima u turizmu na međunarodnoj razini,
regionalno i prema strukovnim interesima
65
Hendija Z., Međunarodne organizacije u turizmu
Ekonomski fakultet u Zagrebu, 12. prosinac 2013.
66
11

Download Report