197 11/2014 CIJENA: 32 kn, 4,5 €, 5 KM
Tehnološki
trendovi za
poslovna
okruženja / 21
Broj
Korisnik
izgubljen
u oblacima / 27
Digitalna
forenzika
čuvari CYBER
sigurnosti / 35
Otvoreno
društvo
prof. dr. sc. Darko
Gojanović
i mogućnosti
zloporabe
ICT razvoja / 4
Sto sati tjedno
za velika
dostignuća / 9
Hrvatska ICT industrija
Cijena recesije
48 milijardi
PRILOG
/ 16
Otvoreni
podaci
197 11/2014 CIJENA: 32 kn, 4,5 €, 5 KM
Tehnološki
trendovi za
poslovna
okruženja / 21
Broj
Korisnik
izgubljen
u oblacima / 27
Digitalna
forenzika
čuvari CYBER
sigurnosti / 35
U OVOM BROJU
Snimio:
Dražen Lapić
4 OTVORENO DRUŠTVO
Otvoreno
društvo
prof. dr. sc. Darko
Gojanović
i mogućnosti
zloporabe
ICT razvoja / 4
Sto sati tjedno
za velika
dostignuća / 9
Tehnološki trendovi pokazuju da se računalo može preseliti iz
čovječjih ruku i ugraditi u njega samoga, a to onda otvara mnogo
novih opcija i pristupa informiranju i komuniciranju cijelog društva
i pojedinca.
Hrvatska ICT industrija
Cijena recesije
48 milijardi
PRILOG
/ 16
Otvoreni
podaci
9 DATI SVE OD SEBE
OPENInfoTrend
Informatika za otvoreno
društvo
4
Nakladnik:
TELEDOM d.o.o. za telekomunikacijski
i informatički konzalting
Žajina 61/1, 10 000 Zagreb
OIB: 03544854623
Raiffeisenbank Austria d.d.
Žiroračun 2484008-1103024067
Tel: +385 01/3040588; Faks: +385
01/3040593
e-pošta: [email protected]
OpenInfoTrend online: www.infotrend.hr
Direktor:
Slavko Vidović
15-25
Izvršni direktor
Boris Blumenschein
Krajnjem korisniku mora biti omogućeno da ovisno o potrebi sam
dinamički dodaje ili oduzima resurse.
30 A KOLATERALNE ŽRTVE?
Može li korisnik cloud computinga zaboraviti sve suvišne detalje koji
se odnose na hardver i potpuno se posvetiti osnovnom poslovanju?
Dopisnik iz BiH:
Haris Hamidović
Jezična obrada:
Lidija Orešković
35 CYBER ISTRAŽITELJI
27
Oglašavanje i pretplata:
Ana Mišić
e-pošta: [email protected]
Uskoro će se proizvoditi tzv. društveni roboti koji će pomagati
čovjeku i izgledati poput ljudi, sa znatnim sposobnostima,
inteligencijom, znanjem pa i osjećajima. Dobivamo li s njima
savršene robove ili opasne partnere.
Izrada i održavanje web-portala:
Novena d.o.o. Zagreb
Prilozi u OpenInfoTrendu pripremaju se
pomno i stručno, no nakladnik ne može
odgovarati za posljedice njihove primjene.
Članci izražavaju mišljenje autora i
ne poklapaju se nužno sa stajalištem
redakcije. Sve primjedbe na sadržaj lista
primaju se sa zahvalnošću i bit će im
posvećena puna pozornost.
Za možebitnu suradnju potreban je
prethodni pismeni ili telefonski dogovor.
Tekstovni i likovni prilozi ne vraćaju se ako
to nije unaprijed izričito dogovoreno.
Autorska prava su zaštićena. Nije
dopušteno prenošenje tekstova u cijelosti
ili djelomično, bez pismenog odobrenja
nakladnika. Citiranje je dopušteno uz
obavezno navođenje izvora.
online: www.infotrend.hr
Mobiteli i mail postali su osnovno komunikacijsko sredstvo
poštenim građanima, ali i kriminalcima pa se borba protiv
organiziranog kriminala preselila na cyber područje tražeći novu,
posebnu vrst informatičkih stručnjaka.
38 ŠOK BUDUĆNOSTI
Grafičko oblikovanje:
Pictoris d.o.o.
Tisak:
AKD d.o.o. Zagreb
15-25 QUO VADIS TECHNICUS?
Naše istraživanje o problemima, stanju i perspektivama hrvatske i
globalne ICT industrije:
Neki su naučili...
Oni agilniji i dalekovidniji pošli su od slogana kriza je prilika
i započeli temeljito pospremanje ili kako se to stručnije kaže
restrukturiranje.
Hrvatska IT industrija u brojkama
Finin Centar za registre pripremio je pregled poslovnih rezultata
poduzetnika registriranih u djelatnosti računalnog programiranja,
savjetovanja i s njima povezanim djelatnostima.
Prilike i mogućnosti
Tehnološki trendovi u poslovnim okruženjima – gdje je mjesto
Hrvatskoj?
27 OTVORENI OBLAK
Glavni i odgovorni urednik:
Branko Kosec
e-pošta: [email protected]
Dopisnik iz Srbije:
Nikola Marković
Naš gost u ovom broju, prof. dr. sc. Darko Gojanović, istaknuti
član plejade hrvatskih stručnjaka i znanstvenika predlaže kako
reformirati zastarjelo i beskorisno visoko obrazovanje mladih da bi
se što spremnije uključili u digitalnu i tehnološku budućnost.
48 PROŽDRLJIVI M2M
38
Do 2020. godine bit će u upotrebi gotovo 50 milijardi umreženih
uređaja, a M2M postat će najzastupljeniji oblik komunikacije s
golemim energetskim potrebama što čini nužnim pomnu analizu
načina njihova korištenja.
53 SNAGA PREPORUKE
BNI Meridijan hrvatski je ogranak najveće svjetske organizacije za
umrežavanje poduzetnika koja na nov način pomaže širenju tržišta
za njihove proizvode i usluge.
58 ALIBABA
Početkom 2013. kineski servis Alibaba pretekao je zapadnu
konkurenciju poput eBaya ili Amazona i postao najveći svjetski
elektronički trgovac.
58
RUBRIKE Pravo i Pojmovnik / OSVRTI Zagreb Connect, KOM 2014,
Hospitalia Days, IBM Forum / VIJESTI: ICT BiH i ICT Srbija
197/11/2014 OpenInfoTrend 3
smart
PUT PREMA OTVORENOM GLOBALNOM INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKOM DRUŠTVU
Svatko sa svakim
PIŠE: STJEPAN GOLUBIĆ
Uzimajući u obzir stanje današnjeg
tehnološkog razvoja i njegovih trendova, pitanje Quo Vadis Computator
u prvom broju novog OpenInfoTrenda usmjerilo me na općenitije pitanje:
Quo Vadis Hominem? QVC podrazumijeva čovjeka s računalom, gdje je
čovjek subjekt u informatičkom društvu, a računalo samo alat, odnosno
objekt koji mu služi pri komuniciranju i informiranju. Tehnološki trendovi pokazuju da se računalo iz čovječjih
ruku može preseliti, odnosno ugraditi u njega samoga, a to onda otvara i
mnogo novih opcija i pristupa informiranju i komuniciranju, kako cijelog
društva tako i pojedinca.
Č
ovjek se nalazi u sve opsežnijem
okruženju raznih podataka i informacija. Pitanje je na koji način im pojedinac može pristupiti, kako
ih može iskoristiti ili na koji način mu
se oni prikazuju iz različitih izvora. U
svemu tomu mora se uzeti u obzir značenje i važnost slijeda
pojmova podatak-informacija-poruka, odnosno na koji način
će se iz odgovarajućih
podataka doći do odgovarajuće poruke, bilo pojedincu bilo cijelom društvu i sve to na
željeni transparentni
način.
Ilustracija globalnog
Razvoj i integracija
informacijskog društva
(Izvor: Micro Office
informacijsko-komuPowerPoint2007, Clip Art) nikacijskih tehnologija
je vrlo brzi. Telekomunikacijski sustav smatra se najsloženijim umjetnim sustavom na Zemlji koji
je razvio čovjek. Temeljne tehnologije
tog razvoja još su s jedne strane poluvodička tehnologija i izrada sklopovlja
- hardvera (mikroelektronika, odnosno
nanotehnologije), a s druge tehnologija
razvoja i izrade programske podrške softvera. Teži se globalnom umreženom
4 OpenInfoTrend 197/11/2014
Model temeljnih sastavnica globalnog
informacijsko-komunikacijskog društva (Izvor
Stjepan Golubić i referenceforbusiness.com)
komunikacijsko-informacijskom
sustavu unutar kojega će svatko moći komunicirati sa svakim bilo govorom, bilo
podacima, slikom ili multimedijalno. To
danas podrazumijeva različite oblike
komunikacija na relaciji:
čovjek-čovjek (H2H))
čovjek-stroj i stroj-čovjek (HMI – Human Machine Interface)
stroj-stroj (M2M)
Sve se više govori i o umjetnoj inteligenciji i pametnim robotima pa i komunikaciju s njima treba uzeti u obzir. tome? Hoće li se on u informacijsko-koHoće li roboti biti tretirani kao stro- munikacijskom lancu pretvoriti iz sujevi ili će biti potrebno rješavati ko- bjekta u objekt? Već danas je vidljivo da
munikacijski trokut:
taj tehničko-tehnološki
čovjek-stroj-robot?
razvoj ne može ići bez
Uveliko se već govori
odgovarajućeg uključivaTeži se globalnom
i o kiborgu, čovjeku s
nja drugih područja ljudumreženom
ugrađenim umjetnim
skog djelovanja kao što su
komunikacijskopomagalima.
informacijskom sustavu zdravstvo, etika, moral,
Razvijen je i chip koji
vjera, zakonodavstvo...
unutar kojega će svatko Kako u takvom društvu
simulira funkcioniramoći komunicirati sa
nje ljudskog mozga.
postići i osigurati transvakim bilo govorom,
Veliko je pitanje kamo
sparentnost informacija i
podacima, slikom
vodi taj razvoj i priinformiranja, a da se to ne
ili multimedijski.
mjena. Kakva li je ulopretvori u proces kontroga pojedinca u svemu
liranja i manipuliranja?
FOTO: SHUT TERSTOCK
Već danas je vidljivo da
tehničko-tehnološki
razvoj ne može ići
bez odgovarajućeg
uključivanja drugih
područja ljudskog
djelovanja kao što su
zdravstvo, etika, vjera,
zakonodavstvo...
Trenutno stanje
informacijskotelekomunikacijske
tehnologije u društvu (as-is)
Razvoj softvera (SW) i
hardvera(HW)
Temeljne tehnologije razvoja još su s
jedne strane tehnologija izrade sklopovlja - hardvera i to kroz područje mikroelektronike i primjena nanotehnologije,
a s druge tehnologija razvoja i izrade
programske podrške - softvera. Tehnologija softvera se temeljila na tehnikama
i iskustvima u proizvodnji hardvera.
Udjel troškova softverskih rješenja u
današnjim ICT sustavima daleko premašuje sklopovska rješenja.
Najnovija istraživanja (prošli broj
OPENinfoTrenda) pokazuju da se složena rješenja ipak mogu puno bolje rješavati putem hardvera.
To pokazuje napredak u izradi mikročipova s najkompliciranijim čipom
koji oponaša rad ljudskog mozga. Takav razvoj i ugradnja čipova ne samo
u životinje već i u čovjeka otvara nove
mogućnosti, ali i nova pitanja. Poznato
je da svaki razvoj nosi sa sobom i odgovarajuće rizike, odnosno opasnosti od
zlouporabe.
Podaci i njihova dostupnost
Velika količina različitih podataka
predstavlja danas novi resurs u vođenju
i upravljanju društvom. S tehničko-tehnološkog gledišta traže se novi mediji za
njihovo pohranjivanje, a s društvenoga
to otvara pitanja kako ih obrađivati i koristiti na siguran način (ma što se pod
tim podrazumijevalo). Danas je vrlo
intenzivan razvoj i primjena tehnologije
oblaka koja podrazumijeva da za korisnika uopće nije važno gdje su podaci,
informacija ili aplikacija pohranjeni već
da su u svakom trenutku dostupni.
U Ujedinjenom Kraljevstvu je na razini vlade nedavno pokrenuta inicijativa Open Data kojom se želi osigurati i
povećati dostupnost, vjerodostojnost i
normiranost podataka u javnoj primjeni. To se zasad odnosi na područja javnih usluga:
zdravstva
obrazovanja
transporta
pravosuđa i
ostalih javnih usluga.
Normizacija
Normizacija u području telekomunikacija i informatike podložna je također brzom razvoju. Globalizacijskim
trendovi ukazuju na potrebu za normiranjem informacijsko-komunikacijske
infrastrukture u društvu budućnosti.
Danas imamo pravu džunglu različitih normi i to ne samo u informacijsko-komunikacijskom području. I tu
treba postići neku ravnotežu u normiranosti. Svakako treba istaknuti da norme
nisu nešto čega se treba obvezno pridržavati (kao naprimjer zakona) već ih se
197/11/2014 OpenInfoTrend 5
smart
Računalo
pridržavamo pod utjecajem društvenih,
tržišnih ili nekih drugih zahtjeva.
Edukacija i informacijski
bonton
U tehničko-tehnološkom razvoju treba računati i na edukaciju, odnosno
pripremu korisnika za nova informacijsko-komunikacijska rješenja. Kako
se pokazuje zakonska rješenja ne znače
puno ako ljudi nemaju razvijenu svijest i
odgovarajući način ponašanja u korištenju ICT uređaja. Osim učenja u školama
i dalje je potreban svojevrsni informacijsko-komunikacijski bonton (kao i
pri konzumiranju hrane, odijevanju...).
Naprimjer, ne treba koristiti mobitel baš
na svakom mjestu (kino, kazalište, crkva, WC....). I na Divljem zapadu je bilo
pravilo da se revolveri moraju odlagati
prije ulaska u saloon.
Uređaj
Kiborg
Komunikacijskoinformacijski lijekovi i
sučelja (Izvor: Stjepan
Golubić i Micro Office
PowerPoint2007, Clip Art
karaktera pod nazivom ICT i povećanje
socijalne uključenosti osoba sa složenim
komunikacijskim potrebama. Pokazalo
se da nisu dovoljna samo tehničko-tehnološka rješenja već je nužan multidisciplinarni pristup i uključivanje i stručnjaka s područja kao što su:
U službi osoba s posebnim
potrebama
Danas se u javnosti još premalo govori o mogućnostima koje ICT može
dati osobama s posebnim potrebama.
Imamo različita rješenja koja poboljšavaju usluge u zdravstvu
(na primjer e-zdravstvo,
m-zdravstvo), ali o tome
Zakonska rješenja
kako se se može olakšati
ne znače puno
život osobama s nedoako ljudi nemaju
stacima u komuniciranju
razvijenu svijest
nema previše informacija
i odgovarajući
u javnosti. Prije godinu
način ponašanja
dana je na ICT skupu
u korištenju
MIPRO prezentiran jeICT uređaja
dan projekt europskog
računalstvo
logopedija
edukacija i rehabilitacija
psihologija
grafičke tehnologije.
Sve je više pokazatelja da
će u budućoj primjeni ICT-a
trebati još i širi multidisciplinarni pristup u cijeloj društvenoj zajednici.
Robot
Kakvo bi trebalo biti (should
be) buduće otvoreno
informacijsko društvo?
S društvenog gledišta i vladinih ustanova od globalnog informacijskog sustava se očekuje:
podaci pristupni svima
transparentna razmjena podataka
jedinstvena terminologija
normiranost prikaza podataka.
Pojedincu treba omogućiti da sam
pristupi željenim podacima, da ih analizira, pretvori u poruku i da na temelju
toga samostalno donosi odgovarajuće
zaključke, a ne da mu se šalju poruke
skrojene u skladu s nečijim interesima.
Proces informiranja (Izvor: Stjepan Golubić)
6 OpenInfoTrend 197/11/2014
Brain-Machine interface (BMI)
Mind-Machine interface (MMI)
Takav napredak omogućuje izravnu
komunikaciju čovječjeg mozga i vanjskog uređaja. Može li umjesto transparentnosti pristupa i korištenja podataka
i informacija koje čovjek upotrebljava
svjesno i razumno doći do kontrole društva i pojedinca bez njegove volje?
Današnji problemi s primjenom interneta mogu biti jedan od primjera zlouporabe tehnološkog napretka na informacijsko-komunikacijskom području.
Da se to ne dogodi...
Što sve treba poduzeti da se to ne
dogodi ili da se zlouporaba informacijTrend rasta informatizacije u društvu (Izvor http://en.wikipedia.org/wiki/
sko-komunikacijskog razvoja minimaliFile:Internet_users_per_100_inhabitants_ITU.svg)
zira? Hoće li računalo - odnosno robot s
ugrađenim računalom - moći misliti jednako kao što fotoaparat
može vidjeti, kao što je
Međutim, spomenuti raOtvorena pitanja (will be)
izjavio jedan kibernezvoj ne odnosi se samo na
Većina dosadašnjih razmatranja razvotičar ili će to biti znatMože li umjesto
- pojednostavljeno rečeno
ja informacijsko-komunikacijskog druš- - hardver ljudskog tijela.
no drukčije i za samog
transparentnosti
tva podrazumijeva i vidi čovjeka koji se Čipovi se već ugrađuju i u
čovjeka presudnije tek
pristupa
i
korištenja
koristi računalom kao alatom i gdje je sve ljudsko tijelo što je poznaće se vidjeti.
podataka
i
informacija
podređeno njegovoj dobrobiti. Međutim, to pod pojmom čipiranja.
U kontroli formirakoje čovjek upotrebljava
povijest pokazuje da se svaki napredak i Što li se sve može postići
nja i širenja informacisvjesno i razumno
nova tehnologija ne iskorišćuje samo za ugradnjom čipova ne samo
ja vrlo se teško osloniti
doći do kontrole
ljudsku dobrobit već se i zloupotrebljava. u pametnog robota već i u
samo na normizaciju
društva i pojedinca
Otvara se pitanje hoće li u komunikacij- samog čovjeka? Razvijen
i vanjsku kontrolu. Ta
bez njegove volje?
kontrola trebala bi biti
skom trokutu čovjek-stroj-robot čovjek je i prvi čip koji omogućuugrađena u svijest pouvijek biti u poziciji subjekta koji će ko- je simuliranje rada čovječjedinca i u strukturu
municirati svojim razumom i znanjem jeg mozga, što bi se moglo
cjelokupnog
društva.
To se može postići
usporediti
sa
softverom
i
procesnim
pri punoj svijesti i svojom voljom.
samo
podizanjem
znanja
i svijesti svakog
dijelom
umjetnih
miRazvoj tehnologije već
krosustava. Već imamo pojedinca kako bi mogao sam donositi
danas omogućuje ne samo
i službeno priznatog odluke oslanjajući se na vlastiti razum.
transplantaciju ljudskih
Hoće li u
Zasad neke realno moguće rezultate
prvog kiborga. Sve to
organa već i njihovu zakomunikacijskom
tehnološkog
ICT napretka možemo viotvara
nova
pitanja
u
mjenu umjetnima. Osamtrokutu čovjek-strojdjeti
samo
u
znanstveno-fantastičnim,
području
etike,
vjere,
desetogodišnjaci
igraju
robot čovjek uvijek
ali i vrlo realističnim filmovima. Taj tehsociologije,
zakonodavdanas tenis s oba umjetna
biti u poziciji subjekta
stva i drugima. U raz- nološki razvoj treba razmotriti s gledišta
kuka, umjetne noge kokoji će komunicirati
matranje globalizacije različitih stručnjaka i specijalista iz razliriste se ne samo u norsvojim razumom i
informacijsko-komu- čitih područja ljudskog djelovanja, vjeromalnom životu već i u
znanjem pri punoj
nikacijskog društva tre- jatno i puno šireg od onih koja su ovdje
sportskim natjecanjima.
ba uključiti i područja spomenuta.
svijesti i svojom voljom
Ugrađuju se pacemakeri,
kao što su:
umjetne pužnice, inzulinske pumpe, napravljeno je
kibernetika
umjetno srce.
robotika
Razvojem poluvodičke tehnologije raneurologija
ste stupanj integracije i složenosti poluneuropsihologija
Autor dr. sc.
vodičkih čipova uz njihovu daljnju miniteorija informacija u neurologiji.
Stjepan Golubić,
znanstveni suradnik
jaturizaciju (ULSI). Takav trend razvoja
za područje Otvara se i pitanje novih sučelja u koumjetnih mikrosustava omogućuje da
elektrotehnike.
munikaciji:
roboti postaju sve inteligentniji.
197/11/2014 OpenInfoTrend 7
smart
POJMOVNIK
Pojmovnik otvorenog
informacijskog društva
U
današnje
vrijeme
elektroničkih komunikacija susrećemo
se s velikim brojem različitih pojmova. Jednoznačnost njihova definiranja,
prihvaćanja i razumijevanja
vrlo je bitna za uključivanje
svakog pojedinca u informacijsko-komunikacijske
procese.
Terminologija ili nazivoslovlje, kao znanstvena grana
o pojmovima i ovdje postaje
nezaobilazna kao i u ostalim
područjima ljudskih aktivnosti. Osim što pridonosi
opisu i definiciji pojmova,
ona proučava i njihove međusobne odnose i veze te
omogućuje stručnjacima iz
različitih disciplina međusobno razumijevanje i govorenje istim jezikom.
? Otvoreni sustavi
Teorija otvorenih susta­
va proizašla je iz prirodnih
znanosti i proširena je na ra­
znolika područja kao što su
računalna znanost, ekologi­
ja, inženjerstvo, upravljanje
i psihoterapija. Nasuprot za­
tvorenom sustavu otvoreni
vidi pojedinu organizaciju
kao entitet koji prima ulaze iz
okoline, transformira ih i pre­
daje kao izlaze, s uzajamnim
učincima kako na nju samu
tako i na okolinu u kojoj dje­
luje. Tako organizacija postaje
njen sastavni dio.
? Informacijsko
društvo
Informacijsko društvo u
kojem živimo naslijedilo je
8 infoTrend 197/11/2014
Brzi napredak zna­
nosti, tehnike i tehno­
logije odražava se i na
društveni razvoj. Latinska
izreka Tempora mutantur
- nos et mutamur in ilis
kaže: Vremena se mije­
njaju i mi se mijenjamo
s njima. Komuniciranje i
informiranje urođeno je
čovjeku od početka nje­
gova postojanja, jedino
što se protjecanjem vre­
mena nalazimo na sve
višoj razini tehničko-teh­
nološke spirale pomaga­
la i metodologija.
industrijsko. Ključnu ulogu u
toj društvenoj transformaciji
ima razvoj informacijskih i
komunikacijskih tehnologija
koje izravno utječu na pro­
mjenu načina života pojedin­
ca i društvene zajednice.
Informacijsko društvo de­­
finirano je kao društvo u ko­
jem je stvaranje, širenje, kori­
štenje, integracija i rukovanje
informacijama značajna eko­
nomska, politička i kulturna
djelatnost. Informacija posta­
je svojevrsni proizvod kao što
su to sklopovi (hardver), pro­
gramska podrška (softver) ili
usluga.
Otvoreno informacijsko
društvo - najnovije inicijative
nastoje povećati mogućnost
slobodnog pristupa podaci­
ma, informacijama i znanju,
osnažiti civilne društvene
grupe te zaštiti civilne slobo­
de u sve prisutnijoj digitalnoj
tehnološkoj okolini. Nastoji
se osigurati da novi razvojni
trendovi informacijsko-ko­
munikacijske tehnologije po­
drže vrijednosti otvorenog
društva.
Pritom su prisutna dva me­
gatrenda (izvor IBM):
globalizacija i
otvorenost (normi, po­
dataka, informacija, komuni­
kacija).
Znanje je ljudska sposob­
nost koja se stječe prihva­
ćanjem i interpretacijom
informacija. Do znanja se
dolazi iskustvom i školova­
njem. U jednom apstraktnom
konceptu, podaci se mogu
gledati kao najniža razina
apstrakcije iz koje proizlazi
informacija, a zatim znanje.
? Odnos podatak-
informacije
informacija-znanje
U svakodnevnom životu
pojmovi kao što su podatak,
informacija i znanje često se
koriste kao sinonimi. Pojaš­
njenje što se zapravo pod tim
pojmovima podrazumijeva
i kako su međusobno pove­
zani može značajno olakšati
razumijevanje i sudjelovanje
u procesu informiranja i ko­
municiranja, stjecanja znanja
i odlučivanja.
Podatak (podaci) skup su
vrijednosti kvalitativnih ili
kvantitativnih varijabli. Pri­
kazuju se kao broj ili tekst.
Tipično su rezultat mjerenja i
mogu se vizualizirati grafovi­
ma i slikama.
Informacija je ono što oba­
vještava, a rezultat je obrade,
rukovanja i organiziranja po­
dataka na način koji prima­
telju dodaje novu vrijednost.
Ona sadrži podatke stavljene
u kontekst i prenosi se kao
sadržaj poruke. Zapravo, po­
ruka je materijalizirani oblik
informacije i može se pre­
nositi na različite načine, na­
primjer kurirom, pismom... a
danas sve više elektroničkim
putem (mobitel, internet).
? Kvaliteta
Informacija postaje ili već
jest temeljni proizvod infor­
macijskog društva. Analo­
gno drugim proizvodima
(sklopovskim, programskim,
uslugama) može se i mora
govoriti o tome što znači kva­
liteta informacije budući da
ima golemi utjecaj na daljnji
ekonomski, politički i kulturni
razvoj društva.
Pojam kvaliteta informaci­
je nije jednoznačan i sastoji
se od različitih karakteristika
kao što su:
dostupnost
iskoristivost
objektivnost
potpunost
pravovremenost
provjerljivost
razumljivost
sigurnost
točnost
važnost.
Upravljanje kvalitetom in­
formacije je disciplina koja
obuhvaća elemente uprav­
ljanja kvalitetom generalno,
upravljanje informacijama i
upravljanje znanjem.
RAZGOVARALI SMO
USPJEH TRAŽI POTPUNI ANGAŽMAN, POTPUNU PREDANOST
POSLU, APSOLUTNU LJUBAV PREMA ONOMU ŠTO RADITE
Klub 100
U
ovom broju naš je gost, autor i
savjetnik prof. dr. sc. Darko Gojanović, istaknuti član plejade
hrvatskih stručnjaka i znanstvenika koji
su svoje osnovno stručno obrazovanje
stekli u domovini, a nakon toga bili su
prisiljeni potražiti drugu sredinu koja
razumije i pruža mogućnost njihovom
daljnjem razvoju do punih kapaciteta i
čelnih mjesta u najprestižnijim korporacijama i ustanovama razvijenih zemalja.
Zahvaljujući svojim mentorima, profesoru Stanku Turku i akademiku Leu Budinu, Darko Gojanović usmjerio se prema
području računalske grafike i njene primjene u tehničkim disciplinama i to na
Zavodu za elektroniku Elektrotehničkog
fakulteta u Zagrebu.
1983. odlazi u SAD i sljedećih 26 godina radi za vodeće svjetske računalske
kompanije (Sun Microsistems, Digital
Equipment Corporation, Compaq i Intel) kao menadžer-direktor razvoja svih
programa za projektiranje računala i mikroprocesora.
2008. odlazi u mirovinu i vraća se
u Hrvatsku te postaje redovni profesor
računalskih znanosti na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Splitu.
2013. godine osniva kompaniju za
proizvodnju robota za primjenu u medicini te 3D pisača.
Kada upoznate osobu takve profesionalne prošlosti, odmah vam je jasno
da sva ta bogata znanja i iskustva, bar u
osnovnim crtama treba prenijeti svojim
čitateljima. Iz opširnih razgovora s profesorom Gojanovićem, za ovaj smo broj
izdvojili ono što smatramo gorućim
problemom naše zemlje i industrije kako reformirati zastarjelo i beskorisno
visoko obrazovanje mladih da bi se što
spremnije uključili u digitalnu i tehnološku budućnost.
Za sljedeći broj, prvi u 2015. pripremamo iz prve ruke analizu profesora
Čovjek kao i
stroj treba biti u
stalnom pogonu
inače se puno
vremena izgubi
na zagrijavanje i
podsjećanje gdje
ste jučer stali
197/11/2014 OpenInfoTrend 9
RAZGOVARALI SMO
Gojanovića o radnoj kulturi svjetskih
divova informatičke industrije, o njihovu razvoju, razlozima rasta ili stagnacije
i propadanja.
OIT: Poslovanje velikih korporacija
poput Intela, Sun Microsystemsa i drugih u kojima ste obnašali važne funkcije, teško je uspoređivati s minijaturnim hrvatskim tvrtkama. Ipak, postoje
li opća pravila poslovanja koja prema
Vašem iskustvu trebaju poštovati i veliki i mali, žele li uspjeti na globalnom
tržištu?
Gojanović: Na to pitanje najbolje je odgovoriti natuknicama koje valja upamtiti:
Agresivna ulaganja u razvoj budućih tehnologija, proizvoda, procesa projektiranja i proizvodnje
Stalna ulaganja u napredak kvalitete i produktivnosti
Kupovanje kompanija koje imaju vrijednu tehnologiju da se uštedi na vremenu razvoja
Zapošljavanje najboljeg mogućeg kadra
Stalna kontrola produktivnosti i otpuštanje neproduktivnih kadrova
Stalno ulaganje u obrazovanje zaposlenih
Stimuliranje timskog rada
Odgovarajuće nagrađivanje razmjer-
no uspjesima kompanije na tržištu
Održavanje kreativne atmosfere
Stalna prisutnost na vodećim sveučilištima da se upoznaju najbolji studenti i da ih se što ranije dovede na praksu u kompaniju. To je najbolji način da se mladi kadar brzo integrira.
OiT: Kako se naši ljudi prilagođuju
radu u velikim tehnološkim kompanijama? Mogu li hrvatski stručnjaci
postizati zapažene stručne i poslovne
uspjehe u suvremenom kapitalističkom
okruženju?
Gojanović: Od svih zaposlenih očekuje
se marljivost, produktivnost, kreativnost,
timska orijentiranost i visoka radna etika.
Svi Hrvati koje sam tamo sreo, a također
i inženjeri drugih nacionalnosti nekadašnje Jugoslavije, bili su krajnji primjer
vrijednosti, radne etike i uspješnosti, vrlo
cijenjeni i priznati. Spomenut ću ih samo
nekoliko od tisuća naših stručnjaka zaposlenih na odgovornim stručnim mjestima
širom svijeta.
Naprimjer, prof. dr. Dalibor Vrsalović
s FER-a, moj dobar prijatelj i kolega. Bio
je potpredsjednik u AT&T diviziji za sve
nove internetske aplikacije; šef stručnog
kadra kompanije (CTO) u SUN Microsystemsu; predsjednik Intelove divizije
za globalno pružanje računalnih servisa; predsjednik nizozemske kompanije u
SAD-u za razvoj pete generacije poslovnog softvera.
Goran Zelić, razvojni je inženjer, jedan
od vodećih i najcjenjenijih u Intelu.
Boris Petrov, diplomirao i magistrirao
na FER-u, magistrirao MBA na Stanfordu,
jedan je od vodećih stratega kompanija u
Silicijskoj dolini. Ima svoju konzultantsku
tvrtku PetrovGroup.
Pokojni Ivan Pešić, rodom Crnogorac,
bio je osnivač i vlasnik vodeće tehnološke
kompanije Silvaco u Silicijskoj dolini.
Darko Šimunić u desetak je godina
sagradio jednu od najistaknutijih kompanija za strojnu obradu (Darko Precision)
u Silicijskoj dolini. Kompanija izrađuje
Preporuke u obrazovanju
OiT: Namjeravate li se i kako uključiti u promjenu sadašnje obrazovne prakse?
■ Laboratorijske vježbe, projekti značajne složenosti.
Gojanović: Uključivat ću se svugdje kao savjetnik svima onima koji mogu cijeniti svjetska
iskustva i znanja. Na osnovi vlastitih iskustava
predložio bih našim fakultetima sljedeći organizacijski model:
■ Kao osnova za učenje obvezna videosnimka
svakog predavanja. Posebno bih naglasio korištenje snimaka i knjiga s vodećih svjetskih fakulteta
■ Proučavanje zadanih materijala kao priprema za predavanje
■ Usmena predavanja služe za nasumičnu provjeru studentskog rada, za odgovore na pitanja,
pojašnjenja, odnosno diskusije o temi predavanja, ali na bazi prethodno viđenih i proučenih
materijala.
Kako bi se to ostvarilo naše nastavno osoblje
trebalo bi provesti jedan semestar po predmetu
na eminentnim tehničkim inozemnim sveučilištima, da bi potpuno usvojili sadržaje i metodologiju pojedinog predmeta u cijelom obujmu
predavanja, vježbi i projekata te vjerodostojno i
u najvećoj mjeri prenijeli te sadržaje na naše fakultete.
U međuvremenu skrenuo bih pažnju da već
postoje goleme količine besplatno dostupnog videomaterijala i informacija u okviru MIT OpenCourseWarea, s videosnimkama i materijalima
velikog broja predmeta. Tom formatu pridružila
su se i druga sveučilišta pa postoji i mnogo kvalitetnih videomaterijala s indijskih sveučilišta.
10 OpenInfoTrend 197/11/2014
3D fenomen
OiT: Koji su osnovni rauređaje za proizvodnju čipozlozi da su ti ljudi otišli?
va najfinije nanotehnologije. Programiranje
Mislite li da bi bili spremni
Njemu dovode najteže slu- nije samo puko
svoj posao prenijeti u dočajeve strojne obrade koji se programiranje, to
drugdje ne mogu obaviti.
je pitanje definicije movinu?
Mogao bih tako sastavi- i sposobnosti
Gojanović: Ti uspješni
ti vrlo dugačku listu naših
ljudi
su nadrasli ovu našu
raščlanjivanja,
uspješnih stručnjaka u SAD-u
sredinu
i morali su otići u
i Europi. Provjeravajući osno- strukturiranja i
svijet
u
potrazi za boljim
ve za uspješnost mnogih ljudi rješavanja problema uvjetima života i razvoja
uključujući i sebe došao sam
nego što im je to mogla pružiti domovina.
do osnovne formule koja se zove klub sto. Jednostavno, tu nije bilo uvjeta za učinkoŠto to znači? Raditi osamdeset do sto vit vrhunski znanstveni i stručni rad. Posati tjedno. To je najmanje dvostruko od kušaj razvoja ovdje bio je čisti gubitak vreregularnog radnog vremena. Zamislite - mena zbog ograničenja koje je
raditi šesnaest sati dnevno! Pa, još vam postavljao tadašnji sustav. Daostaje osam sati da nešto pojedete i odmo- nas pak, svi oni koji su još akrite se. Uspjeh traži potpuni angažman, tivni mogli bi pod određenim
potpunu predanost poslu, apsolutnu lju- uvjetima prenijeti u Hrvatsku
bav prema onome što radite. Posao treba neke od svojih projekata.
postati vaš život.
OiT: Kako u svjetlu razvoja
Ostvarite li vrhunski proizvod to će vas
tehnologije
vidite mogućnonositi kroz život, sretat ćete izvanredne
sti
napretka
hrvatskog gosljude koji će vam obogatiti život, putovat
ćete cijelim svijetom... samo tako se dolazi podarstva?
do uspjeha. Ti bezbrojni uloženi sati jamGojanović: Idealno područje
če kontinuitet rada i misli. Ako se tako ne za uključivanje Hrvatske na svjetsku sceradi onda imate start-stop model s puno nu su softverske aplikacije u bilo kojoj dopraznog hoda gdje se čovjek ohladi. A meni. Naši su ljudi nevjerojatno kreativni
čovjek kao i stroj treba biti u stalnom po- i sposobni, sve je više primjera svjetski
gonu inače se puno vremena izgubi na za- uspješnih malih tvrtki iz Hrvatske. Megrijavanje i podsjećanje gdje ste jučer stali. diji bi trebali popularizirati i opisati sve
Razgovarao sam o tome s jednim inže- te kompanije i njihove uspjehe, prenijeti
njerom koji je u Silicijskoj dolini radio na njihova iskustva i pokazati mladima da
razvoju novog računala i pitao ga što ga je to moguće, primjećujem u posljednje
motivira, koji mu je cilj? Odgovorio je - vrijeme to rade značajno više. Samo tako
želim promijeniti svijet.
možemo pokrenuti i motivirati mlade da
zapnu na studijama i postanu vrhunski
stručnjaci koji će naći posla u domovini,
ali i imati velike opcije otići gdje god žele,
steći inozemna iskustva i vratiti se kući.
Svi naši ljudi prepoznat će da je najbolje i
MIT
najljepše raditi vrhunske svjetske projekte
OpenCourseWare
- besplatan izvor
ovdje, u domovini.
dragocjenih
Stalna prisutnost predstavnika većih
online
tvrtki
na vodećim sveučilištima je provjepredavanja
reni način da se najbolji mladi kadar što
brže integrira u gospodarstvo.
OiT: Kako pokrenuti tehnološku
proizvodnju u Hrvatskoj?
Gojanović: Softversku je tehnologiju i znanje relativno jednostavno
svladati i početi primjenjivati. U Hrvatskoj imamo na stotine kompanija
koje su već uvele i svladale tehnologiju u mnogim granama, posebno u
arhitekturi i građevinarstvu.
OiT: Ispričajte nam nešto o vašem poduzetničkom pothvatu u Hrvatskoj: 3D printeri, njihov značaj za društvo i gospodarstvo
općenito. Vaša aktivnost u vezi s proizvodnjom i plasmanom u Hrvatskoj i izvan nje.
Gojanović: Godine 2013. osnovao sam
kompaniju Darko Strojevi koja razvija glodalice, robote za primjenu u medicini te 3D
pisače. S partnerom Gogom Jeličićem počeo
sam proizvodnju 3D printera. Ta mala startup kompanija proizvela je prvih deset 3D
printera koji pokazuju vrhunsku kvalitetu i
privlačnu cijenu za široki krug profesionalaca
u raznim područjima primjene. Printer je već
privukao dovoljno zanimanja i kompanija se s
velikim očekivanjima sprema za skori izlazak
na tržište.
Po važnosti 3D printeri
su ravni otkrivanju prvih
strojeva na paru, otkriću
Teslinog AC motora, čipova i računala. Oni su dio
nove industrijske revolucije u kojoj sudjeluju roboti.
Konačno, 3D printer i jest
jedna vrst robota. Iako, da
neki stroj zasluži naziv robot, mora imati autonomnu
inteligenciju da sam donosi
odluke u nekoj situaciji, no većina današnjih
robotskih sustava jednostavno izvršava ono
što im je zadano.
Mogućnost printanja trodimenzionalnih
predmeta nevjerojatno skraćuje vrijeme razvoja novih proizvoda i omogućuje kvalitetniju i jeftiniju proizvodnju. 3D printeri unose
revoluciju u demokratizaciju procesa stvaranja i proizvodnje. Svatko će se moći po svom
vlastitom izboru i uz minimalnu investiciju
uključiti u proizvodnju nečega.
3D printeri će odigrati revolucionarnu ulogu i u poboljšanju kvalitete života, pogotovo
u medicini, za ljude koji su stradali u nesrećama, kod nekih kategorija bolesnika, onima
koji su životno hendikepirani. 3D printeri već
proizvode vilice, kukove, zube, egzoskelete,
uši, kosti, automobile, rakete, brodove pa i
kuće... Jedina ograničenja ove tehnologije su
mašta i programiranje. Zato sam se odlučio
na proizvodnju 3D printera.
Poseban je užitak biti na plimnom valu
tehnologije i izravno sudjelovati u promjenama svih stvaralačkih i proizvodnih aspekata
industrije i medicine. Želja mi je utjecati na
društvo u lokalnom okruženju, a s vremenom
mnogo šire. Zato sam razvoj i proizvodnju
tog printera organizirao na malom otoku
Zlarin blizu Šibenika. Naši su otoci gotovo
odumrli, mladi ljudi životare ili odlaze na kopno, u gradove. Evo, ta tehnologija je idealna
za proizvodnju na otocima. Ne zahtijeva velike investicije, pogone i stručnu radnu snagu,
a može jeftino proizvesti svakakve predmete
za kojima postoji potražnja.
197/11/2014 OpenInfoTrend 11
PSIHOLOGIJA ZA POSLOVNJAKE
Ovdje se
odgajaju
kadrovi koji
će i nadalje
biti jamstvo
američke
gospodarske
premoći
MIT - Tehnološki institut u
Massachusettsu
Kalifornijsko sveučilište Berkeley
Sveučilište Carnegie Mellon
Sveučilište Ann Arbor
Imamo vrhunsku brodogradmože se skratiti bar na ponju, ali naš politički i gospodar- Najvažnije je misliti, lovicu. Nužna je i sprega i
stveni sustav godinama je ula- ne reproducirati.
suradnja sveučilišta i ingao milijarde kuna u potpore
dustrije. Tu mora postojati
Misliti
i
stvarati,
umjesto da je dio tog novca inrazmjena ideja, projekata i
vestirao u modernizaciju bro- kritički razmišljati,
ljudi. Odnosi u Silicijskoj
a ne učiti činjenice. dolini su pokazatelj najdogradilišta.
Primjerice, u brodogradili- To je bio i još je
uspješnijeg modela: zajedštu je za desetak milijuna eura problem našeg
ništvo sveučilišta, industrimoguće izgraditi robotizirani školstva
je i investicijskog kapitala.
sustav zavarivanja i biti zaista
OiT: Nekad vrlo visoki standardi hrkonkurentan na svjetskoj sceni. Slično je
vatskog
visokog školstva nisu se mogli
sa sustavima elektronike i kontrole koji
odnose golem dio cijene broda. Umjesto oduprijeti negativnim društvenim proda država i brodogradilišta investiraju u mjenama i političkim uplitanjima u
domaći razvoj tih uređaja, radije su ih ku- obrazovne procese i sadržaje. Možete li
povali u inozemstvu, jer su se mnogi bo- naznačiti glavne manjkavosti hrvatskog
obrazovnog sustava kad su u pitanju
gatili na maržiranju i korupciji.
tehničke znanosti i preporučiti promjeOiT: Kakve su danas konkurentske ne na osnovi svjetskih iskustava?
šanse za hrvatske IT proizvode u odnoGojanović: Za razliku od naših fakultesu na dalekoistočnu i postojeću europta,
na američkim visokim školama veliki
sku industriju?
je naglasak na praktičnom radu kojemu je
Gojanović: Ni za koga nema ograniče- cilj provesti studente kroz metode i tehninja, najvažnija je kreativnost. Ima li dobru ke moderne industrije uz dodatni naglaideju i brzo je razvija svatko može uspjeti. sak izvođenja projekata u ograničenom
Tu je ključna brzina, jer u trenutku kada vremenu.
vam sine dobra zamisao u svijetu stotine,
Da budem korektan, mogu govoriti
a možda i tisuće drugih imaju istu ideju. objektivno samo o elektrotehničkim i raTko prvi njemu djevojka.
čunalskim studijima.
Danas je brzina razvoja proizvoda
Dakle, studenti provode mnoge sate na
ključna za uspjeh i konkurentnost. Neke konkretnom, praktičnom radu u laboratokompanije za bolje iskorištenje vremena i riju ili kod kuće, a ujedno imaju redovno
održanje novog projekta aktivnog 24 sata sate savjetovanja gdje mogu dobiti pomoć
dnevno iskorišćuju razliku vremenskih nastavnika.
zona. Ako se projekt vodi u dvije ili čak tri
Važan čimbenik u nastavi je da su sva
vremenske zone moguće vrijeme razvoja predavanja snimljena videokamerom i
12 OpenInfoTrend 197/11/2014
Intelova upravna
zgrada u Santa Clari
Jedan od Intelovih fabova
student ih može u proučavati svako doba.
Moram naglasiti da usprkos toj mogućnosti nisam primijetio manjak studenata na predavanjima. Važno je i načelo
da studenti moraju pročitati prethodno
zadane članke ili poglavlja knjige prije
predavanja. Tako se prethodno pročitano
gradivo dodatno utvrđuje i produbljuje s
predavanjem.
OiT: Naglasili ste rad u laboratoriju, a
praksa?
Gojanović: U Americi se praksi posvećuje velika pažnja. Nije izuzetak da student bude šest mjeseci ili godinu dana na
praksi u nekoj kompaniji. Kombinacija
studiranja i prakse omogućuje da se ravnopravno uključi u razvojne procese prema svojim sposobnostima. Ponovi li se to
dva-tri puta tijekom školovanja, kad stu-
Čuvena Silicijska dolina u zaljevu San
Franciska, u Kaliforniji
RAZGOVARALI SMO
poznaje to će biti kvalitetniji, a njegov
proizvod učinkovitiji.
Kakvog si inženjera jedna kompanija može priuštiti da bi sustav zadovoljio
njene potrebe? Takvoga koji se nije počeo
baviti elektronikom tek na fakultetu nego
u osnovnoj i srednjoj školi. Postavljanje
pitanja, traženje definicija i odgovora,
problemi i njihovo rješavanje... to se mora
početi razvijati od malih nogu. Najvažnije
je misliti, ne reproducirati. Misliti i stvarati, kritički razmišljati, a ne učiti činjenice.
To je bio i još je problem našeg školstva.
Naši studenti provode premalo vremena na rješavanju konkretnih i kompleksnih problema, a te probleme treba postaviti profesor.
OiT: Znači li to da je problem zapravo
u nastavnom kadru?
Gojanović: O profesoru ovisi velikim
dijelom što je dobro i loše
u nastavi. Općenito, prodent diplomira nema nikakvog
fesor mora imati što više
problema da se tamo zaposli.
Ako si se posvetio
konkretnog iskustva na
Želimo li da Hrvatska suprenošenju
projektima u industriji
djeluje u svjetskoj ekonomiji
ili za industriju. Profesor
kroz IT industriju trebaju nam znanja, onda daj
mora imati veći projekt, ali
kvalitetni ljudi. Što se tiče moz- sve od sebe da
taj projekt mora biti znangovnog kapaciteta, naši mladi studentima pružiš
stveno-stručni ili mora rjedečki to imaju, to su pokazale najviše što možeš
šavati neki industrijski proolimpijade na kojima stalno
pobjeđuju. Međutim, treba istražiti ka- blem. Dakle, konkretan projekt koji je on
kvog inženjera trebamo, za što ga treba- u stanju razbiti prvo na razine komplekmo i za koga ga obrazujemo. Čini se da snosti i onda razlučiti: o.k. ovo je defininaše strukture ne znaju odgovoriti na ta cija doktorske teme, ovo je za magistarsku
temu, ovo je za diplomske radove, ovo je
pitanja.
Kakvi nam trebaju inženjeri? Razvoj za te studentske projekte. Studenti rade
IT-a možemo usmjeriti prema programi- djeliće u kontekstu nečega velikog, tako
ranju ili prema gradnji sustava. Programi- da mogu sagledati cjelinu. Rade ono što
ranje nije samo puko programiranje, to je odgovara njihovom trenutnom znanju, a
pitanje definicije i sposobnosti raščlanjiva- na svakoj razini ih proširuju koliko god
nja, strukturiranja i rješavanja problema. mogu.
S obzirom na to da sam posljednjih čeOpćenito tu cijelu
disciplinu naziva- tiri-pet godina bio redovni profesor na
mo programsko PMF-u u Splitu, znam da se računalstvo
inženjerstvo, jer velikim dijelom razvija kroz jezike. Jezik
riječ programira- je vrlo važan čimbenik, jer diktira efikanje pokriva samo snost realizacije tih programskih sustava.
jedan aspekt izvo- Jedan od prvih jezika bio je Basic. No, to je
đenja projekta. A bilo sedamdesetih godina prošlog stoljeća.
u gradnji sustava Sad je 2014. a naš profesor je i dalje pričao
treba poznavati o svom Basicu. Takvih primjera imate koelektriku i elek- liko god hoćete, jer profesor jednostavno
troniku, de facto nije u stanju rasti, ograničen je svojim tezJedan od Intelovih
biti u stanju na- gama, umjesto da stvara moderni curricuprocesora
praviti takav sof- lum on - tezgari. Osnovni je problem što
tverski sustav koji se sastoji od program- su naši ljudi stalno pod stresom održavaskog i hardverskog dijela jer takav postaje nja standarda i onda nemaju energiju za
puno vredniji. Što više elemenata inženjer unapređenje nastave.
Glavna upravna zgrada SUN Microsystems
smart
OPEN koncept
OiT: Vaš stav prema paradigmi
OPEN koju smo usvojili kao koncept
sadržaja ovog časopisa?
Gojanović: Koncept otvorenog izvora
je fundamentalan za ubrzani i kvalitetniji razvoj tehnologija kroz sudjelovanje
mnoštva ljudi. Primjerice, mi u Hrvatskoj trebamo svima otvoriti što više projektnih dokumentacija. To je počelo s Linuxom koji je u svoje doba napravio velik
utjecaj na kvalitetu i cijenu računalstva.
Naša poduzeća i sveučilišta trebaju
sudjelovati u tom procesu otvorenosti.
Treba se umrežiti i dijeliti znanja pa makar u nekom ograničenom obujmu. Htio
bih, primjerice, vidjeti ostvarenje distributivnog centra za robotiku i automatizaciju između naših vodećih fakulteta i
industrije gdje će se ostvariti maksimalna otvorenost dijeljenja znanja kako bi se
omogućio ubrzani razvoj, rast i konkurentnost na svjetskom tržištu.
Malo koji naš profesor ima europske
projekte. Ako nemaš pravi projekt nešto ti
nedostaje u razvoju. Ali, ako si se posvetio
prenošenju znanja, onda daj sve od sebe
da studentima pružiš najviše što možeš.
Svijet se otvorio, edukacija je kroz internet postala globalna, najbolja američka i
druga sveučilišta stavljaju svoja predavanja
na video i svatko ih može jednostavno dohvatiti preko interneta. Najvažniji dio studija koji nama fali je laboratorij gdje studenti doslovce vježbaju materiju kroz male
projekte. I mogućnost, kad negdje zapnu,
da odu svom asistentu i dobiju pomoć.
Prema tomu, treba maksimizirati vrijeme u laboratoriju ili kod kuće. Kad mi
neko kaže ja ne mogu, nemam čime, nemam gdje, neka radi kod kuće, danas svatko ima kompjutor, komponente su nevjerojatno jeftine. Država bi jednom fakultetu
kao što FER, mogla namaknuti dovoljno
sredstava da svaki student ima nekoliko
tih komponenti, mikrokontrolera.
Bojim se samo da je našim ljudima uništen duh. Ovdje smo svi zaglibili u neimaštini i neznanju. Ali da se izvučeno ne
treba puno sredstava, treba samo mnogo
volje.
197/11/2014 OpenInfoTrend 13
OSVRT
ZAGREB CONNECT
Startup atmosfera
P
rva startup konferencija Zagreb
Connect, održana 12. studenoga
2014. u organizaciji Grada Zagreba,
izazvala je veliko zanimanje u Hrvatskoj,
ali i regionalnoj startup zajednici. U suradnji s Veleposlanstvom Države Izrael,
Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) te Zagrebačkim velesajmom, Grad
Zagreb je pokazao početnu spremnost za
potporu mladim timovima pri razvijanju
proizvoda i usluga za globalno tržište.
Zamjenica gradonačelnika Sandra Švaljek rekla je: - Mislim da radimo nešto pozitivno, nešto što će mladim poduzetnicima
dati nadahuće i pokazati im da šira zajednica misli na njih. Nakon godina krize,
treba stvarati nove društvene vrijednosti i
novu kulturu. Svi imamo ideje o tome kako
bi to trebalo izgledati i što je ono što nam
treba u Hrvatskoj.
Za startup atmosferu pobrinuo se voditelj konferencije Ivan Šarić, koji je od
samog početka pokazao razliku između standardnih poslovnih konferencija i
start-up događanja.
Evo kako je Šarić najavio prezentiranje
18 projekata koji su dan ranije prošli mentorski program Bootcamp: Kad krenemo s
pitchevima (engleski izraz za predstavljanje
startupova) želim čuti gromoglasni pljesak
za svakog prezentera koji izađe na pozornicu. Vi ne znate koliko to može pomoći. Ako
vam prije prezentacije kažu
da nemaju tremu, lažu!
Joško Bobanović, mentor na Bootcampu i partner u venture capital
fondu Sofinnova izjavio
je: Naša zadaća kroz Bootcamp Zagreb Connecta bila
je usmjeriti 18 finalista da
se fokusiraju na tržište, ne
samo na proizvod te ukazati na mogućnosti koje se
nude. Vjerujem kako smo
uvelike pomogli pripremiti
njihove pitcheve za uspješno predstavljanje pred potencijalnim investitorima.
14 OpenInfoTrend 197/11/2014
Zagreb Connect pokazao
je potencijal hrvatskih
startupova pred američkim
i izraelskim investitorima
Iskustva s razvijanjem startup ekosustava i korisne savjete, sa svim okupljenima
su podijelili izraelski poduzetnik Tomer
Dvir (Soluto) te diplomat Marcel Shaton.
Neke od pogleda Hrvatska je već usvojila,
što je potvrdio prvi čovjek HAMAG-BICRO-a, Darko Liović, najavivši prvi venture capital fond težak oko 40 milijuna
eura. Time bi hrvatska poduzeća trebala
dobiti vjetar u leđa, ali tek treba vidjeti
upravljačku strukturu fonda, viziju i visinu pojedinačnih investicija. Ako se želi
pomoći startupovima u prvoj razvojnoj
fazi tada bi se mogla očekivati razina investicija od 250.000 do milijun kuna. Sama
najava venture capital fonda ipak upućuje
na mogućnost da se želi investirati u poduzeća koja imaju značajniju poslovnu
aktivnost i treba im dodatno gorivo za
daljnji brži razvoj i ekspanziju.
Većina timova jako je dobro iskoristila
petominutne prezentacije, a dobro su se
snalazili i s pitanjima ocjenjivačkog žirija koji su činili investitori Jon Soberg,
Paulo Andrez i Vladimir Ferdelji, predsjednik Hrvatskog udruženja menadžera
i poduzetnika. Osim što se u prezentacijama moglo vidjeti koji projekti su prošli poduzetničke inkubatore poput ZIP-a
(Zagrebački inkubator poduzetništva) ili
akceleratorske programe poput Founder
Institutea, vidjela se i raznolikost industrija prema kojima su usmjereni startupovi.
Prvu nagradu od 50.000 kuna osvojio
je projekt Mash.me koji omogućuje izradu videa s animiranim 3D likovima uz
pokrete lica i tijela koristeći standardnu
web-kameru. Darian Škarica, Vedran Škarica i Jerko Škorić tako su, nakon pobjede
na Bugovom Idea Knockoutu, potvrdili
kvalitetu i na Zagreb Connectu.
Drugo mjesto pripalo je startupu Rentl.io, SAP-u za apartmane, kako ukratko
svoj projekt opisuje Marko Mišulić, bivši
fond menadžer, koji je dao otkaz u vrlo
uspješnoj tvrtki te se upustio u nepoznato. Njegov promišljeni pristup i energija
oduševili su i žiri i prisutne, čime je poništio i činjenicu da mu je nastup na Zagreb
Connectu bilo prvo javno predstavljanje
Rentl.io-ja te je zasluženo dobio 30.000
kuna.
Prema razgovoru s Jonom Sobergom,
američkim VC investitorom, startup Visiobike, električni bicikl u koji je integriran pametni telefon s pregršt inovativnih
mogućnosti, ima i najviše potencijala za
uspjeh na američkom tržištu. Dok je prvi
čovjek Visiobikea, Marko Matenda pregovarao u Italiji s potencijalnim partnerima,
tvrtku je na Zagrebačkom velesajmu predstavio direktor marketinga Alexander
Cartwright. - Visiobike nudi potpuno novo
iskustvo. Od mogućnosti zaključavanja i
upravljanja biciklom vlastitim
pametnim telefonom, do dizajna i korištenja inovativnih
materijala kako bi bicikl bio
što lakši, a u isto vrijeme neuništiv – objasnio je Cartwright
te preuzeo posebnu nagradu Grada Zagreba od 25.000
kuna i godinu dana inkubacije
u Tehnološkom parku Zagreb.
Treće mjesto pripalo je
TutoTodu, edukativnoj iPad
aplikaciji koja potiče kreativno razmišljanje i izražavanje
djece od jedne do pet godina
starosti.
Bruno Blumenschein
ISTRAŽIVANJE
QUO VADIS TECHNICUS?
Naše istraživanje o problemima, stanju i perspektivama hrvatske
i globalne ICT industrije sastoji se od tri stručna priloga:
Trendovi i
perspektive
ICT INDUSTRIJA
u recesiji od
2009. do 2014.
FOTO: SHUT TERSTOCK
ICT INDUSTRIJA
u brojkama
Materijale su pripremili:
Boris Žitnik, analitičar i direktor
konzultantske tvrtke OMNIAconsult
Ivana Kalčiček, dipl. oec.,
viša specijalistica za tehnologiju
Ivica Perica, direktor Odjela poslovnog
savjetovanja tvrtke Deloitte
Boris Žitnik: Informatička industrija već je prije nekoliko godina ušla
u treću razvojnu fazu (nakon maiframe i client-server ere), koju karakteriziraju cloud, big data, mobilno poslovanje i društvene mreže. Rezultati
koji su u recesijskim uvjetima ostvarivala pojedina IT poduzeća zorno
pokazuju koliko su bila uspješna u
prilagodbi.
Finin Centar za registre: Prema
podacima iz Registra godišnjih financijskih izvještaja, u odjeljku djelatnosti 62 - Računalno programiranje, savjetovanje i s njima povezane
djelatnosti (područje djelatnost J), u
2013. godini poslovalo je 2423 poduzetnika koji su ostvarili znatno bolje
financijske rezultate negoli godinu
dana ranije.
Ivica Perica: Sagledamo li kako su
se procesi provodili prije desetak godina i koliko se promijenio način rada i
korištenje tehnologija, te koliko su tehnološki intenzivne postale pojedine industrije, shvatit ćemo da je tehnologija
postala okosnica gotovo svake industrije, te da će potreba za korištenjem novih
tehnologija zbog pronalaženja novih
poslovnih modela, u budućnosti biti sve
izraženija.
197/11/2014 OpenInfoTrend 15
QUO VADIS TECHNICUS?
PSIHOLOGIJA ZA POSLOVNJAKE
HRVATSKA IT INDUSTRIJA U ZAGRLJAJU RECESIJE
01
Neki su naučili...
Hrvatska ulazi u recesiju 2009.
godine kad društveni bruto
proizvod pada za visokih
6,9 posto. Otad godinu za
godinom opada po stopama
koje se kreću u rasponu od
-0,2 do -2,3 posto. Rezultat BDP je 2013. bio kumulativno
za više od 10 posto manji
negoli u 2008. godini.
ANALIZIRA BORIS ŽITNIK
16 OpenInfoTrend 197/11/2014
FOTO: SHUT TERSTOCK
T
akav konjunkturni trend imao je,
dakako, dalekosežne posljedice na
IT industriju. Drastičan pad potražnje za IT proizvodima i uslugama vezan
uz dana gospodarska kretanja rezultira
padom ukupnog prihoda IT industrije u
razdoblju od 2009. do 2013. po prosječnoj
godišnjoj stopi stopi od 3,1 posto. Iskazano u apsolutnim brojkama ukupni prihod IT industrije opada s oko 14 milijardi
kuna ostvarenih u 2008. na oko 12 milijardi zabilježenih u 2013.
Takva kretanja za IT poduzeća značila
su šok, potpuno novu, bitno težu i složeniju okolinu. Naime u prethodnom razdoblju u dekadi od 1999. do 2008. godine slikovito opisao kao baru koja postaje sve
IT industrija bilježi relativno visoke stope manja dok broj aligatora ostaje isti.
rasta. Njen ukupni prihod u tom razdoblju
Kako bismo još plastičnije opisali težinu
raste prosječno za 14,3 posto godišnje. IT
situacije s kojom se suočila IT industrija
industrija uživa u kontinuiranom rastu
zamislimo da je trend rasta od 14 posto iz
potražnje i odsutnosti ozbiljnije inozemne
konkurencije (zahvaljujući relativno ma- prethodnog razdoblja nastavljen i u razdoblju od 2009. do 2013. (Inače ta naoko
lom domaćem tržištu).
visoka stopa rasta nipošto
I tada 2009. tome dolazi
nije neuobičajena za zekraj.
mlju s relativno niskom IT
IT budžeti gospodarstva,
Mnoga se IT poduzeća potrošnjom po stanovniku
države i domaćinstava krenisu u krizi najbolje
kao što je Hrvatska). Dašu se na najnužnije i odusnašla dok su oni
kle, da je taj rast nastavstaje se od novih investicidalekovidniji započeli ljen, ukupni prihod IT
ja. IT tržište koje je dotad
temeljito pospremanje industrije u 2013. iznosio
diktirala ponuda postaje
ili kako se to stručnije
bi neusporedivo visokih
tržište kupca, cijene padaju
kaže restrukturiranje
27 milijardi kuna u odnoi zaoštrava se konkurentska
su na ostvarenih 12 miliutakmica. Netko je to onda
jardi. U petogodišnjem razdoblju IT industrija je ukupno uprihodovala 72 milijarde
kuna, a suma godišnjih razlika između
projicirane i stvarne vrijednosti prihoda
IT industrije iznosi vrtoglavih 48 milijardi
kuna ili 40 posto. Toliko je prihoda IT industrija u recesiji izgubila.
I tada se trebalo prilagoditi toj novoj surovoj stvarnosti. Mnoga se IT poduzeća u
tome nisu najbolje snašla dok su oni agilniji i dalekovidniji pošli od slogana kriza
je prilika i započeli temeljito pospremanje
ili kako se to stručnije kaže restrukturiranje. Počelo se ozbiljnije tretirati troškove
i uslijedili su oštri rezovi svega bez čega
se može uključujući i otpuštanje radnika,
cijene su prilagođene padajućoj potražnji,
posvećena je bitno veća pažnja postoje-
PSIHOLOGIJA ZA POSLOVNJAKE
Rezultati poslovanja vodećih IT tvrtki u Hrvatskoj u 2013. godini
1
M San Grupa**
1.433,96
7,7%
4,30
39,4%
445,75
16,1%
Prihod na
domaćem
tržištu (mln
kuna)
988,12
4,2%
117
12,5%
2
Combis
487,61
8,1%
17,46
-36,7%
39,59
-11,8%
448,02
10,3%
343
14,0%
3
King ICT
361,24
10,8%
3,36
-20,2%
30,70
139,6%
330,54
5,5%
176
-1,1%
4
Recro
355,73
13,0%
0,66
-7,8%
6,19
48,3%
349,53
12,5%
60
-7,7%
5
Microline
283,88
21,9%
3,84
-39,8%
16,69
-10,0%
267,20
24,6%
50
4,2%
6
S&T Hrvatska
245,64
7,9%
7,06
71,4%
16,39
23,3%
229,25
6,9%
136
0,0%
7
Eurotrade
240,59
0,4%
3,64
23,0%
54,25
-16,0%
170,00
7,0%
134
-8,0%
8
Apis IT
216,93
12,6%
16,80
6,8%
0,00
0,0%
218,60
12,6%
378
-0,5%
9
IBM Hrvatska
216,60
-2,0%
38,63
0,6%
92,22
10,2%
124,38
-9,4%
184
-2,1%
10
Asbis CR
196,89
19,4%
1,52
236,2%
11,07
64,4%
185,82
17,5%
43
-4,4%
11
In2 Grupa*
164,74
11,7%
18,51
28,2%
20,89
24,8%
143,86
10,0%
419
12,3%
12
Comping
152,50
20,2%
3,44
-12,8%
1,20
135,1%
151,30
19,7%
65
-6,1%
13
Verso Grupa*
133,21
13,0%
4,70
24,5%
81,23
26,9%
51,99
-3,5%
56
24,4%
14
Makromikro
131,49
12,0%
4,39
455,8%
4,39
455,8%
127,10
9,0%
85
2,4%
15
Storm Grupa*
129,39
-0,8%
2,89
-57,2%
1,51
66,0%
127,88
-1,3%
143
5,1%
16
M Start
126,08
-7,1%
5,74
-50,6%
19,27
8,1%
106,76
-9,4%
134
7,2%
17
Span
123,90
3,2%
10,72
26,5%
44,23
45,0%
79,67
-11,1%
119
30,8%
18
CS Computer Systems
118,83
16,7%
25,08
75,7%
5,36
443,2%
113,47
12,5%
88
3,5%
19
Links
114,26
18,0%
1,92
228,2%
0,04
294,0%
114,22
18,0%
80
9,6%
20
Oracle Hrvatska
111,61
4,3%
-2,10
41,5%
4,70
7,1%
107,24
4,2%
48
6,7%
21
Recro-net
110,10
34,8%
0,78
-135,6%
4,16
69,9%
105,94
33,7%
57
-13,6%
22
Asseco SEE
109,94
-8,8%
5,39
-22,4%
13,60
94,3%
96,34
-15,1%
162
-5,3%
23
HP
104,38
-3,1%
1,75
53,3%
25,37
7,7%
79,00
-6,2%
86
-8,5%
24
CROZ
87,23
17,5%
6,41
-7,0%
8,23
-14,2%
79,98
22,2%
134
9,8%
5.758,71
* prikazani kao grupa povezanih tvrtki
** nekonsolidirani podaci
8,8%
204,41
19,0%
947,34
16,5%
4.812,53
7,4%
3.190
2,8%
Tvrtka
Ukupno
Ukupni
prihod (mln
kuna)
Rast
prihoda
Dobit/
Gubitak
(mln kuna)
Rast dobiti
Izvoz (mln
kuna)
Rast izvoza
Rast prihoda
na domaćem
tržištu
Broj
Rast broja
zaposlenih zaposlenih
197/11/2014 OpenInfoTrend 17
QUO VADIS TECHNICUS?
ćim i potencijalnim kupcima, išlo se u
Iako svi rastu, gledano prema kategori- proizvoda i usluga te nove IT platforme
kao što su rješenja za pružanje usluga u
razvoj novih proizvoda i usvajanje novih jama IT poduzeća postoje razlike.
Tako domaći sistem integratori rastu privatnom, hibridnom i javnom oblaku,
kompetencija i ekspertize, a započelo se i
za 7,4 posto. Od vodećih znatno iznad konvergirana i virtualizirana infrastrukozbiljnije razmišljati o izvozu kao izvoru
prosjeka iskaču Comping, CS Com- tura tableta, pametnih telefona i golemi
prihoda.
puter Systems, CROZ te nešto manje broj novih aplikacija bilježe strelovit rast
Rezultati koje su u recesijskim uvjetiKing ICT i Combis.
na globalnom tržištu, a sad se to lagano
ma ostvarivala pojedina IT
poduzeća zorno pokazuju
Globalne i regional- prenosi i na domaće.
Jasno, predvodnici u usvajanju te nove
koliko su u tom procesu prine IT tvrtke koje imaju
Ekonomske se prilike i podružnice u Hrvatskoj tehnološke platforme su oni koji i inače
lagodbe bili uspješni. Spodalje zaoštravaju, a u
menimo samo neke među
rastu malo sporije, za prednjače u digitaliziranju i automatizaciji
takvim okolnostima i
svojih poslovnih procesa. To je telekomunajvećim hrvatskim IT tvrt6,8 posto.
stagnacija IT potrošnje
kama koje su se u toj novoj
Najveći rast od 12,4 nikacijski sektor, financijska industrija i
realnosti ponajbolje snašle i
bit će u ovoj godini
posto zabilježila je gru- određeni broj domaćih blue chip kompaunatoč općem padu prometa
veliko postignuće
pa softverskih tvrtki nija.
Tako su primjerice vodeći telekom opei IT potrošnje u recesiji, znakoja uključuje domaće
rateri
u protekloj i ovoj godini povećali
čajnije rasle:
proizvođače softvera i
implementatore globalnih aplikacija. investicije s ciljem daljnjeg obogaćivanja
Kod sistem integratora prosječTu se po izuzetno brzom rastu izdva- i unapređivanja svojeg portfelja online
ni godišnji rast ukupnog prihoda (u
jaju manje tvrtke kao Pet minuta, OSA usluga. Bankarska industrija također invepostocima) od 2009. do 2013. godine
software, Europa Digital, a visoki rast stira u pravcu realizacije inovativnog seta
zabilježili su primjerice Combis (5,3
bilježe i IN2 Grupa, Sedam IT i In- novih funkcionalnosti stremeći novim
obrascima plaćanja i virtualnoj poslovniposto), Span (8,8), CROZ (11,0), Verso
fobip.
ci. Neke kompanije, primjerice Podravka,
(13,1) i Sedam IT (6,9).
Kod distributera koji su zajedno Atlantic grupa, Hrvatska pošta, Zagreb
Kod softverskih kompanija prednjapovećali prihod za 10,9 posto, najbrži Holding i Orbico implementirale su rječi IN2 (19,0 uz akvizicije).
rast su zabilježili izazivači Microline
šenja na principu privatnog oblaka. Osim
i Asbis CRT, malo sporije Recro, dok
Od distributera rasli su Microline
izvoza i povećane potražnje za proizvoditržišni lider M San Grupa raste sporije
(13,1) i Asbis CR (8,0), a u maloproma i uslugama treće tehnološke platforod prosjeka.
daji Links (18,6) i Makromikro (9,3).
me, određen doprinos rastu IT industrije
U maloprodaji koja
vjerojatno je dala i malo
raste za 7,3 posto, znatOsvrnimo se sad na rezultate IT induveća IT potrošnja države,
no brže od prosjeka
strije u 2013. godini. Recesija je dalje u puako je suditi po rastu priPredvodnici u
rastu Links, HG Spot,
nom zamahu - povećavaju se gospodarski
hoda Apis IT-a u prošloj
usvajanju nove
Micronis i Makromikro.
problemi, financiranje javnih izdataka i
godini za nešto više od 11
tehnološke
Spomenimo još i izuservisiranje duga prema inozemstvu, a IT
posto.
zetne izvozne rezultate
platforme su oni koji
industrija, nakon četiri godine pada bilježi
Na kraju nameće se
koje su u prošloj godini
i inače prednjače
u 2013. rast ukupnog prihoda od 6,6 posto.
pitanje: može li se rast
postigli najveći izvozniu digitaliziranju i
Moram priznati i mene su iznenadili takvi
IT industrije ostvaren u
ci Span, Verso i King
rezultati. Očekivao sam stagnaciju ili tek
automatizaciji svojih
2013. godini nastaviti i
ICT.
neki neznatni rast, a kad tamo, s obzirom
u ovoj? Svjedoci smo da
poslovnih procesa
na okolnosti sasvim pristojan rast prihoda
se ekonomske prilike u
i dobiti IT industrije u prošloj godini.
zemlji i dalje zaoštravaŠto se dogodilo u 2013?
Pogledajmo tablicu u kojoj smo prika- Kako to da unatoč daljnjem pogoršanju ju. Dakle, ne treba računati na povećanje
zali osnovne rezultate poslovanja najve- konjunkture u zemlji IT tvrtke povećavaju domaće potražnje za IT proizvodima i
ćih IT poduzeća koja po prihodima ulaze svoj prihod?
uslugama na osnovi povećanog dohotka
među najvećih 1000 poduzeća u zemlji.
Dio tog povećanja može se objasniti br- kao ni na povećanje državnih investicija.
Riječ je o dvadeset i četiri IT kompanije žim rastom izvoza od prometa ostvarenog Preostaje izvoz koji s postojećim resursina koje zajedno otpada gotovo 50 posto u zemlji, ali promet informatičkih proi- ma ne može dati spektakularne rezultate
ukupnog prihoda IT industrije. Dakle, te zvoda i usluga povećan je i lokalno. Izgle- i glad za najnovijom tehnologijom koja
su kompanije u 2013. u odnosu na pret- da, osim gospodarskih kretanja tu dolazi većini u gospodarstvu ipak nije dostuphodnu godinu ostvarile 8,8 posto veći na scenu, iako još na mala vrata, druga na. Držim da će u takvim okolnostima i
ukupni prihod, pri čemu je rast ostvaren glavna determinanta IT potrošnje, a to je stagnacija IT potrošnje u ovoj godini biti
na domaćem tržištu iznosio 7,4 posto, a tehnologija.
veliko postignuće. Osim ako se ne dogodi
onaj ostvaren izvozom 16,5 posto. Njihova
Informatička industrija već je prije ne- nešto izvanredno, primjerice, pritjecanje
dobit je porasla za 19 posto, a broj zaposle- koliko godina ušla u treću razvojnu fazu značajnijih sredstava iz EU fondova za finih za 2,8 posto. Pritom su samo četiri IT (nakon maiframe i client-server ere), koju nanciranje IT investicija.
poduzeća među njima ostvarila pad pri- karakteriziraju cloud, big data, mobilno
No, budimo realni, koliko je to vjerojatposlovanje i društvene mreže. Prodaja no? A približavaju se i izbori.
hoda, a samo jedno je zabilježilo gubitak.
18 OpenInfoTrend 197/11/2014
02
FOTO: SHUT TERSTOCK
HRVATSKA IT INDUSTRIJA U BROJKAMA
Odjeljak 62
(područje djelatnost J), u 2013. godini
poslovalo je 2423 poduzetnika1 koji su
ostvarili znatno bolje financijske rezultate negoli godinu dana ranije. Povećali su
broj zaposlenih za 10,7 %, ukupne prihode za 11 %, dobit razdoblja za 37,3 %
te ostvarili neto dobit u iznosu od 568,7
milijuna kuna, što je povećanje od 29,6%
u odnosu na 2012. godinu. S obzirom na
Finin Centar za registre pripremio je pregled
poslovnih rezultata poduzetnika registriranih
u djelatnosti računalnog programiranja,
savjetovanja i s njima povezanim djelatnostima
Broj poduzetnika čija je pretežita djelatnost u
odjeljku 62 (NKD 2007), koji su u Registar godišnjih
financijskih izvještaja podnijeli GFI za 2013. godinu.
1
PRIPREMILA: IVANA KALČIČEK
Godina
2012.
9459
4.979.910
4.549.803
438.895
88.277
350.618
1.070.926
Godina
2013.
2423
1776
647
10.470
5.525.563
4.940.911
568.726
87.283
481.443
1.226.456
Uvoz
545.104
618.707
113,5
Trgovinski saldo (izvoz minus uvoz)
525.822
607.749
115,6
Investicije u novu dugotrajnu imovinu
204.691
272.264
133,0
6652
6546
98,4
Opis
U
posljednje vrijeme u Hrvatskoj se
daje sve veća važnost sektoru informacijsko-komunikacijskih tehnologija (ICT), a posebno se očekuje proboj na svjetsko tržište tvrtki koje se bave
računalnim programiranjem.
U rujnu je u Istanbulu održan sajam
CeBIT na kojemu su hrvatske ICT tvrtke
predstavile proizvode i usluge s područja ICT tehnologija, mobilnih aplikacija te
softvera za unapređenje poslovanja, većinom namijenjenih povećanoj efikasnosti
državnih, odnosno javnih službi te velikih
kompanija. Izvoz informacijske i komunikacijske tehnologije naveden je kao pokretač industrije u Industrijskoj strategiji
Republike Hrvatske za razdoblje od 2014.
- 2020. godine.
Prema podacima iz Registra godišnjih
financijskih izvještaja, u odjeljku djelatnosti 62 - Računalno programiranje, savjetovanje i s njima povezane djelatnosti
Broj poduzetnika
Broj dobitaša
Broj gubitaša
Broj zaposlenih
Ukupni prihodi
Ukupni rashodi
Dobit razdoblja
Gubitak razdoblja
Konsolidirani financijski rezultat
Izvoz
Prosječne mjesečne neto plaće po
zaposlenom u kunama
Indeks
110,7
111,0
108,6
129,6
98,9
137,3
114,5
Tablica 1. Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika u 2013. godini u
djelatnosti Računalno programiranje, savjetovanje i s njima povezanim djelatnostima
(iznosi u tisućama kuna)
Izvor: Fina - Registar godišnjih financijskih izvještaja
197/11/2014 OpenInfoTrend 19
QUO VADIS TECHNICUS?
Usporedba poslovnih subjekata po novostvorenoj vrijednosti za godinu 2013.
160.000.000
147.799.882
A APIS IT d.o.o.
B IN2 d.o.o.
C ERSTE GROUP CARD PROCESSOR d.o.o.
D SPAN d.o.o. za projektiranje informacijskih sustava
E ZAJEDNIČKI INFORMACIJSKI SUSTAVI d.o.o.
Iznosi u kunama
140.000.000
120.000.000
100.000.000
80.190.976
80.000.000
58.184.843
60.000.000
43.581.170
40.000.000
18.490.569
20.000.000
0
A
B
C
D
E
Grafikon 1. Usporedba pet poduzetnika iz odjeljka djelatnosti 62 - Računalno programiranje, savjetovanje i s njima povezane
djelatnosti – po novostvorenoj vrijednosti
R.br.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
OIB
39945216125
52111910209
02994650199
68195665956
19680551758
77290534017
89391085276
86132384544
39410844220
05954000808
Naziv
ERSTE GROUP CARD PROCESSOR D.O.O.
ZAJEDNIČKI INFORMACIJSKI SUSTAVI D.O.O.
APIS IT D.O.O.
IN2 D.O.O.
SPAN D.O.O.
MANAS D.O.O.
TERMINALNI POSLOVI D.O.O.
CROZ D.O.O.
CISCO SYSTEMS HRVATSKA D.O.O.
IGEA D.O.O.
Razred
djelatnosti
62.01
62.01
62.01
62.01
62.01
62.01
62.01
62.01
62.09
62.01
Ukupno
Broj
zaposlenih
134
4
378
284
119
20
8
134
18
39
Ukupan
prihod
90.348
19.053
216.935
125.191
123.898
15.783
11.128
87.214
35.964
21.642
Neto
dobit
18.335
18.265
16.797
11.483
10.715
6.699
6.582
6.418
6.282
6.037
1.138
747.155
107.613
Tablica 2. Top 10 poduzetnika u području djelatnosti J, odjeljak 62, rangirani prema neto dobiti u 2013. godini (iznosi u tisućama kuna)
Izvor: Financijska agencija – Registar godišnjih financijskih izvještaja
Prvi poduzetnik na listi po neto dobiti u 2013. godini je ERSTE GROUP CARD PROCESSOR d.o.o. na koji se odnosi 4,1% neto dobiti svih
poduzetnika odjeljka 62, a prvi poduzetnik na listi po ukupnom prihodu je APIS IT d.o.o. na koji se odnosi 3,8% prihoda svih poduzetnika
tog odjeljka djelatnosti.
to da su ukupni prihodi bili veći od ukupnih rashoda povećana je i ekonomičnost
ukupnog poslovanja tako što je na 100 kuna
ukupnih rashoda u 2012. ostvareno 109,45
kn ukupnih prihoda, a u 2013. godini 2,38
kn više (111,83 kuna prihoda). Ti su poduzetnici povećali i izvoz, i to za 14,5 %.
U toj djelatnosti poslovalo je 2404 malih poduzetnika, 18 srednjih i jedan veliki
poduzetnik, a analiza rezultata po sektorima vlasništva pokazuje da je u privatnom
sektoru poslovalo 2419 poduzetnika koji
su ostvarili više od 92 % udjela u financijskim rezultatima sektora. Dva su poduzetnika poslovala u mješovitom vlasništvu
i ostvarili su 7,14 % udjela u financijskim
20 OpenInfoTrend 197/11/2014
rezultatima sektora, dok je u državnom i
zadružnom vlasništvu poslovao po jedan
poduzetnik.
Unutar područja djelatnosti J, odjeljka
62 - Računalno programiranje, savjetovanje i i s njima povezanim djelatnostima postoje četiri razreda. Poduzetnici su
samo u jednom razredu iskazali neto gubitak, a u tri razreda poslovali su pozitivno
i ostvarili neto dobit. Analiza financijskih
rezultata poduzetnika po razredima pokazala je da je najveća neto dobit ostvarena
u razredu djelatnosti 62.01 - Računalno
programiranje u iznosu od 419,5 milijuna
kuna, što je za 43,7 % više negoli prethodne godine. U toj djelatnosti registrirano je
1613 poduzetnika.
Poduzetnici razreda djelatnosti 62.01
sudjelovali su u ukupno ostvarenim rezultatima odjeljka djelatnosti 62 (Računalno programiranje, savjetovanje i s
njima povezane djelatnosti) sa sljedećim
udjelima: 66,57 % po broju poduzetnika,
71,51 % po broju zaposlenih, 63,92 % u
ukupnim prihodima, 61,44 % u ukupnim
rashodima, 78,67 % u dobiti razdoblja,
32,01 % u gubitku razdoblja te s 87,13 %
u neto dobiti.
Prosječna mjesečna neto plaća u razredu djelatnosti 62.01 veća je za 0,81 % od
prosječne plaće odjeljka djelatnosti 62 te
4,4 % niža od prosječne mjesečne neto
plaće svih poduzetnika područja djelatnosti J – Informacije i komunikacije.
NOVI TEHNOLOŠKI TRENDOVI I BUDUĆNOST POJEDINIH INDUSTRIJA
Gdje je mjesto
Hrvatskoj?
PIŠE IVICA PERICA
O
svrnemo li se danas na neku od
industrija, sagledamo li kako su
se procesi provodili prije desetak
godina, koliko se promijenio način rada i
korištenje tehnologija te koliko su pojedine industrije postale tehnološki intenzivne, shvatit ćemo da je tehnologija postala
okosnica gotovo svake industrije i da će
potreba za primjenom novih tehnologija
pri pronalaženju novih poslovnih modela
ubuduće biti sve izraženija.
Tehnološki trendovi u nekim
poslovnim okruženjima
Korisnici kao bitna karika u definiranju lanca vrijednosti - zbog
činjenice da se u današnje vrijeme popriličan broj temeljnih IT sustava naizgled više
fokusira sam na sebe negoli prema interesu krajnjeg korisnika, krajnji su korisnici
voljni potrošiti vlastiti novac na mogućnosti personalizacije, odnosno prilagodbe
sustava prema vlastitim željama i potrebama. Što se tiče raznolikosti mobilnih
uređaja, svjedoci smo kako nastaje tržište
prenosivih pametnih mobilnih uređaja
poput naočala, satova i narukvica, gdje se
kao predvodnici trenutno ističu Google i
Samsung.
Mobilne aplikacije kao neminovnost poslovanja – uzbuđenje oko
m-commercea i e-commercea je toliko
poraslo da ga neke svjetske korporacije
poput Starbucksa spominju kao sredstvo
za ostvarivanje poslovnih ciljeva u godišnjem izvješću. Iako je takav inovativan
pristup hvale vrijedan, ostaje upitno hoće
li i u kojoj mjeri potrošači prihvatiti taj
novi trend.
Novi internet koji još ne poznajemo - fraza Internet of Things u po-
sljednje se vrijeme spominje sve češće,
Tehnološki trendovi
opravdavaju tvrdnju da
je jedan od načina koji
bi mogli pomoći razvoju
hrvatskog gospodarstva
stalno poticanje
tehnološkog razvoja svih
strateških industrija te
promicanje tehnologija
kao prioritetne industrije
koja utječe na sve ostale
gospodarske grane
a pojam se odnosi na razne uređaje koji
mogu komunicirati među sobom i dijeliti podatke. Točnije, novi internet svakim
danom obuhvaća sve veći broj elektroničkih uređaja i komunikacijskih kanala, od
kojih će načelno većina biti koncipirana
kao komunikacija između samih uređaja.
Tako naprimjer, iako je tržište pametnih
kućanskih uređaja još u povojima te su ti
197/11/2014 OpenInfoTrend 21
FOTO: SHUT TERSTOCK
03
QUO VADIS TECHNICUS?
uređaji poprilično skupi i nedostupni široj javnosti, samo je
pitanje vremena kad će postati
svakodnevica i znatno nam izmijeniti način života.
Hibridni cloud kao kompetitivna prednost za poduzetnike pionire – Softver
kao usluga (Saas) i poslovni
proces kao usluga (BPaaS) šire
se poslovnim IT infrastrukturama velikom brzinom, čak i
u strateškim te visoko rizičnim
poslovnim procesima. Pojava
Interneta stvari te preplavlje- Aspekti integracije koje treba uzeti u obzir u rješavanju ključnih problema s kojima
se suočavaju komunalna poduzeća.
nost mobilnim uređajima i
aplikacijama u rukama zalike ukazuje na važnost kacijske industrije koje u svom asortimaposlenika, poslovnih partehnologije u provođenju nu počinju nuditi i financijske usluge, tu
tnera i kupaca potiču poposlovnih procesa i po- je i informacija da je Facebook u travnju
Internet of Things
tražnju za razvojem usluga
obuhvaća sve veći broj slovanja je sam operativni ove godine zatražio licencu za poslovanje
putem clouda.
trošak tvrtki u kontekstu s e-novcem na području Europske unije.
elektroničkih uređaja
Privatni cloud sve
ICT-a. Pojedine industrije
Na činjenicu da su banke inovativnost
i komunikacijskih
je zanimljiviji državi
i poslovni segmenti koji su svojih usluga usmjerile izrazito kroz prikanala, od kojih će
i velikim korporaciuvidjeli da samo uz podrš- mjenu IT tehnologija ukazuje podatak
većina biti koncipirana ku tehnologija mogu kre- da se iznos uložen u investicije na ovom
jama – predviđa se kao
kao komunikacija
sljedeća velika revolucija u
irati novu dodanu vrijed- području povećao te da znatan broj banaizmeđu samih uređaja nost i unaprijediti uslugu ka ima jasno definiranu strategiju inovaiskustvu korisnika. Iako se
taj fenomen primarno prisu između ostalog bankov- tivnosti. Evo i nekih primjera: U.S. Bank
pisuje potrošačima, zbog
ni i financijski sektor, javna je nedavno uvela mogućnost glasovne
postojećeg trenda sve većeg korištenja uprava, softver izdavaštvo, online usluge i biometrijske autorizacije u aplikaciji za
IT-a sve će više rasti potreba za korište- mediji. Tu trebati uzeti u obzir da neke mobilno plaćanje pri prijavi i plaćanju;
njem osobnog clouda u korporativnom industrije već duže vrijeme ulažu znatne indijska banka Kotak Mahindra svojim je
okruženju, ali i u državi. IT odjeli unutar napore i resurse za stvaranje dodane vri- klijentima ponudila bankovni račun kojekompanija morat će pronaći način kako jednosti te su s vremenom postale učin- mu se pristupa i koji se koristi putem Faprilagoditi vlastitu infrastrukturu za pri- kovitije u tom procesu pa iznos uloženih cebooka; španjolska banka La Caixa uvela
stup osobnom cloudu zaposlenika, poslov- sredstava nije nužno reprezentativni po- je narukvicu koja omogućuje klijentima
nih partnera ili potrošača.
kazatelj. U daljnjem tekstu slijede sažeto da putem nje koriste uslugu beskontakPametni strojevi podrazumije- opisane promjene, utjecaji, problematika i tnog plaćanja i slično.
vaju i pametni proces – razvoj tog trendovi koje ICT predstavlja u pojedinim
Što se tiče trendova u osiguranju, osigutrenda omogućuje znatno smanjenje industrijama.
ranje na bazi korištenja ima znatan utjecaj
troškova u brojnim industrijama gdje
na izmjenu postojeće ponude osiguranja
poslodavci potencijalno mogu zamijeniti Financijska industrija
cestovnih vozila zbog čega osiguravateznatan broj djelatnika i izvođača radova
Svjetska kriza je svakako utjecala na lji koji se nisu pripremili za te promjene
naprednim pametnim strojevima. Du- poboljšanje tržišne strukture kroz konku- gube bazu klijenata prema tehnološki origoročno, taj trend će znatno nepovratno rentnost i utjecala na izmjene u pojedinim jentiranijim konkurentima. Također, kao
utjecati na industriju općenito i na svjet- aspektima. Naime,
i u većini industrija, sposobnost
sko tržište rada.
upravljanja velikom količinom
postoji stanovit broj
Nove stranice budućnosti na 3D startup poduzeća i
podataka (big data) te inovacije
ispisu – iako je prošlo malo vremena ot- kompanija iz raznih
Softver kao usluga
na području analize jedan su od
kad je 3D tehnologija javno prihvaćena, industrija koje pla(Saas) i poslovni proces ključeva pri zadržavanju konkubrzina kojom se razvija je zastrašujuća. niraju, namjeravaju
rentnosti na tržištu.
kao usluga (BPaaS)
Zbog iznimnog pritiska potražnje za ra- ili razmatraju mošire se poslovnim IT
Središnja i lokalna
zvoj što jednostavnijih alata i materija- gućnost širenja svoje
infrastrukturama
uprava
la pri kontinuiranoj proizvodnji visoke djelatnosti poslovavelikom
brzinom,
Sedam godina nakon početka
kvalitete, tehnologija 3D ispisa ima veliku nja na financijska trčak i u strateškim
financijske krize vlasti zemalja
šansu ostvariti transformacijski učinak na žišta. Primjer tome je
te visoko rizičnim
članica Europske unije i dalje se
industriju maloprodaje i revolucionizirati rastući broj kompaposlovnim procesima
bore s njenim posljedicama. Iako
lanac nabave.
nija iz telekomunije ekonomska situacija i njena
Još jedan od podataka koji nam uve22 OpenInfoTrend 197/11/2014
problematika specifična za svaku zemlju
pojedinačno, rad organizacija kao što su
OECD, Europska komisija i Svjetska banka potvrđuje da su se pojavili mnogi zajednički izazovi, a jedan od njih je i nastojanje da se privatne informacije iskoriste u
što većoj mjeri.
Posljednjih godina bili smo svjedoci
značajnog napretka na području pohrane
podataka čime se kroz podatkovnu analitiku omogućio njihov bolji uvid. Međutim, ta tema sugerira kako su mjerodavna
tijela zemalja članica daleko od realizacije
punog potencijala što ima dalekosežne
posljedice na učinkovito korištenje novca poreznih obveznika. Mnogo je zapreka
koje otežavaju napore kojima bi se mogli
potpuno iskoristiti podaci poput:
Nedosljedno prikupljanje informacija diljem organizacijskih jedinica;
npr. različite lokalne i područne jedinice bilježe iste troškove na različite
načine. Kako je sposobnost vlasti u
analiziranju potrošnje i drugih financijskih podataka ograničena, tako je i
ograničena njihova sposobnost stvaranja upravljačkih informacija koje bi
istodobno bile konzistentne i komparabilne u svim jedinicama.
I tehnologija je jedan od glavnih
čimbenika. Brzina razvoja tehnologije,
posebice u segmentu prikupljanja, pohranjivanja i korištenja velikih količina podataka nadmašila je sposobnost
vlasti da je implementira i iskoristi u
zadovoljavajućoj mjeri.
Tu je i čest slučaj višegodišnje prakse
nabave na razini lokalnih jedinica tako
da se IT sustavi između istih tih jedinica razlikuju što onemogućuje njihovu
međusobnu integraciju i pravilno korištenje prema višim razinama vlasti.
50 europskih najbrže rastućih
tehnoloških tvrtki. Čime se
bave, odakle dolaze?
Očigledno je da tehnologija mijenja poslovne modele i da je jedan od pokretača gospodarstva. Osvrnemo li se na godišnje istraživanje tvrtke Deloitte
(Fast 50), koje obuhvaća 50 najbrže rastućih tehnoloških poduzeća, otkrivamo
sljedeće:
1 poduzeće bavi se računalnim eksterijerom
12 je internetskih poduzeća
2 su medijska
1 se bavi računalnim komponentama (čipovi, vodiči i sl.),
26 je softverskih poduzeća
6 je telekom operatera
2 se ne mogu svrstati po navedenim kategorijama.
Ta su poduzeća ostvarila prosječan rast od 698 %! Također je
zanimljivo pogledati raspodjelu po zemljama, odakle dolaze:
17 ih je iz Poljske
10 iz Mađarske
6 iz Rumunjske
4 iz Hrvatske
3 iz Češke, Litve i Slovačke
2 iz Srbije te po
1 iz Estonije i Bugarske.
Istraživanje obuhvaća i pet velikih
poduzeća, prevelikih da bi se natjecali
s ovih 50 te zvijezde u usponu, mlada
poduzeća s velikim potencijalom. Zvijezde u usponu ostvarile su prosječan
rast od 768 % dok su velika poduzeća
ostvarila prosječan rast od 424 %.
Hrvatskih poduzeća nema među pet
velikih niti među deset zvijezda u usponu, dok se u Fast 50 nalaze četiri:
197/11/2014 OpenInfoTrend 23
QUO VADIS TECHNICUS?
Iako treba pohvaliti relativno povećanje transparentnosti i dostupnosti
podataka, mora se istaknuti kako njihovo pasivno objavljivanje neće učinkovito utjecati na poticanje šire javnosti u
urednom izvršavanja poreznih obveza
ili stvaranju jače povezanosti između
poreza i potrošnje. Umjesto toga, bilo bi
preporučljivo pokretanje programa komunikacije s javnošću čiji je cilj objasniti
i informirati.
ciju sustava, kompanijama su i dalje za njih
potrebni timovi podrške. Sad dobavljači
mogu automatski nadograđivati sustave
svakih tri do šest mjeseci, umjesto da čekaju korporativne IT odjele da planirano
usvajaju pojedina ažuriranja.
Energetika
nost da aktivno kontrolira imovinu.
Internet stvari koristi IT za integraciju i kontrolu većeg dijela imovine kao
jedan sustav. Primjerice, rješenja tvrtki
poput CISCA sada spajaju pametne telefone s radnim mjestima zaposlenika.
Koristeći GPS tehnologiju, radna mjesta se mogu uključiti i isključiti ovisno
o lokaciji zaposlenika. To ne samo da
smanjuje potrošnju energije već i poboljšava produktivnost.
Otvoreni protokoli - u kontinuiranom razvoju Internet stvari bit će
važno imati sve sustave pod kontrolom vidljive kroz jednu IP mrežu. Prijelaz na otvorene protokole posebno
prevladava na SUZ tržištu: kao rezultat
zahtjeva korisnika, preko 50 % SUZova instaliranih u Sjevernoj Americi i
Ujedinjenom Kraljevstvu bazira se na
otvorenom protokolu BACnetu.
Slojevi integracije - kao pomoć u
premoštavanju potencijalne poteškoće
koja nastaje iz naslijeđene imovine i
vlasničkih komunikacijskih protokola,
tvrtke razvijaju rješenja za integraciju
različitih rješenja u jednu platformu.
Tridium je s NiagaraAX platformom
napravio velik utjecaj u sektoru komercijalne građevine, dok sustav OSlsoft`s PL ima sličan uspjeh u industrijskim sektorima.
Upravljanje velikim podacima
- softver za upravljanje podacima iz
sektora energije nudi funkcionalnost
poput združivanja energetskih podataka, rudarenje podataka, predviđanje
podataka i analize troškova.
Globalni energetski lanac vrijednosti –
od inputa do potrošnje krajnjih korisnika
– prolazi kroz dugogodišnju transformaciju. Prijelaz s centraliziUpravljanje ljudskim
rane na decentraliziranu
potencijalima
generaciju, pitanja sigurIT odjeli u
Razvoj tehnologije trannosti opskrbe, promjene
kompanijama morat
sformirao je svijet zapošljapolitike i više cijene osjeće prilagoditi vlastitu
vanja, obrazovanja, stručnog
te svi sudionici na tržiinfrastrukturu kako bi štu. Nova kompleksnost
osposobljavanja i način na
koji ta industrija obavlja svose omogućio pristup
energetskog upravljanja
je poslovanje. Stanje je tolirezultirala je razvojem
osobnom cloudu
ko “napredno” da je pitanje
zaposlenika, poslovnih prijedloga za dodane vritehnologije kao kritičnog,
jednosti pružatelja uslupartnera ili potrošača
središnjeg dijela industrije
ga, u pogledu energetske
neupitno, čak štoviše, javlja se
strategije, planiranja, fiproblem preopterećenja zaposlenika. Stoga nanciranja i integracije sustava.
organizacije moraju pronaći način kako
Veće su tvrtke značajno investirale u
apsorbirati višak tehnologije čineći je pri- razvoj novih energetskih usluga, poglavitom što jednostavnijom za korištenje.
to kroz preuzimanja poput Siemensovog
U vrijeme kad veliki podaci (big data) preuzimanja Pace Globala. Nove tehnolopostaju glavna strateška grana na brojnim gije koje mijenjaju način upravljanja enerposlovnim funkcijama, upravljanje ljud- getskim sustavima uključuju:
skim potencijalima nastoji sustići korak.
Internetska rješenja softver kao
Prema Deloitteovom istraživanju Global
usluga (SaaS) – omogućuju uslužHuman Capital Trends 2014 čak 86 % ponim tvrtkama da brzo prihvate razvoj
duzeća ne koristi analitičke mogućnosti
softvera za sve korisnike, bez poremeu odjelu upravljanja ljudskim resursima
ćaja u pružanju usluga
naspram 81 % kompanija koje koriste iste
Mobilni uređaji – energetske tvrtmogućnosti u financijama; 77 % u operake
najčešće koriste mobilne uređaje za
tivnom poslovanju, 58 % u prodaji i 56 %
unos
ili modifikaciju
u marketingu. Unatoč tomu dobra je vijest
Dok pokušavaju odrpodataka
u području
kako je u 2013. godini 57 % HR (Human
žavati i poboljšati raziobavještavanja
korisniResources) timova povećalo svoja ulaganja
Brzina kojom se
nu usluga komunalna
ka oko potencijalnih
i napore u mjerenje i analitiku. U 2014. gorazvija
tehnologija
3D
se poduzeća suočavaju
poteškoća. To poboljdini fokus na velike podatke nametnuo je
ispisa
je
zastrašujuća,
s brojnim izazovima. To
šava odaziv i smanjuje
voditeljima odjela izazove stvaranja analiuključuje padajuće proa
ima
veliku
šansu
vjerojatnost pojave gretičkih timova pri pronalasku talenata, kofitne marže, komplicirano
transformirati
šaka.
rištenju zajedničkih multidisciplinarnih
regulatorno
okruženje,
Sustavi za upravlja- industriju maloprodaje, dotrajalu infrastrukturu,
vještina, kao i razvoju dugoročnog plana
nje zgradama – inve- kao i revolucionizirati
kvantificiranja HR.
nepredvidive katastrofe,
stiranje u SUZ i pojava lanac nabave
Konačni uspjeh HR softvera izravno ovizahtjevne klijente te rasoftvera za upravljanje
si o tomu hoće li ga usvojiti korisnici. Pristući pritisak sudionika.
energijom stvara snažan
hvaćanje mobilnog pristupa je ključni uvjet
Mnoga komunalna poalat koji uključuje inteligentnu analizu i duzeća vide veliku priliku u poboljšanju
omogućavanja jednostavnih i pristupačnih
sredstva za upravljanje imovinom kako poslovanja i efikasnosti zaposlenika, ali se
tehnoloških platformi. Zaposlenici žele
bi se optimizirala potrošnja energije
mobilni pristup pri prijavi radnog vremena
i dalje suočavaju s velikim izazovima kako
i troškova, adresar zaposlenika, pri dijeljePametna imovina i novi inter- bi dosegli sljedeću razinu. U rješavanju
nju znanja i drugim HR aplikacijama. HR
net - Pametna imovina obuhvaća više ključnih problema s kojima se suočavaju
tehnologija je kompleksna i nudi brojne
informacija o tome kako je imovina komunalna poduzeća puno je pomogla
mogućnosti. Dok je cloud olakšao instalaiskorištena te pruža korisniku moguć- mobilnost, ali ne postoji jedinstveno rje24 OpenInfoTrend 197/11/2014
Ljestvica tehnološkog razvoja i napretka u maloprodaji
šenje. Prikaz dolje je primjer aspekta integracije koji treba uzeti u obzir pri izradi
rješenja.
Maloprodaja
Postalo je očito da je i maloprodaja u
razdoblju dosad nezabilježenih poremećaja i promjena. Utjecaj koje mobilne mreže
imaju na kupce, tržišta i poduzeća je vrlo
dramatičan. Ipak širi set tehnologija je
u interakciji sa socijalnim i ekonomskim
trendovima, kako bi se stvorila budućnost
maloprodaje. Teško je pitanje kako predvidjeti na koji će način poslovni modeli i
tržišta biti utjecajni kroz tehnologije. Može
se pojaviti te utjecati i relativno nepoznata
tehnologija. Ipak, vjerojatnije je da će postojeće tehnologije od kojih su neke prisutne desetljećima, biti integrirane na način
koji će stvoriti dodanu vrijednost za kupce
i dodatne konkurentske prednosti.
Maloprodajna su poduzeća na pragu
velikih promjena pa oni koji se ne uspiju transformirati uz pomoć informacijske
tehnologije neće uspjeti pridobiti i zadržati kupce - postat će digitalni plijen.
Nedavna integracija GPS-a i mobilnih
telefona služi kao primjer kako konvergencija može stvoriti nova tržišta i usluge.
GPS se koristi u raznim uređajima
uključujući mobilne telefone, tablete, računala i automobile. Velik dio planeta je
mapiran i nalazi se na kartama. Kako GPS
postaje učestaliji uređaj omogućuje i nove
usluge. Procjenjuje se da će sljedeće godine prihodi od usluga mobilnog pozicioniranja premašiti 12,8 milijardi USD. Ta
revolucija u lociranju mijenja kupovno
iskustvo pa sad kupci primaju ponude
ovisno o njihovoj lokaciji i prijedloge na
mobilne uređaje, dok trgovci mogu izbrojiti i identificirati mobilne uređaje u prodavaonicama.
Tehnološke promjene su velike i izuzetno brze. Ljudi, informacije i predmeti
bit će stalno povezani. Spontani pristup
željenim informacijama putem mobilnih
uređaja potpuno će se integrirati u fizičko
i virtualno iskustvo kupnje.
će kontinuirana ulaganja u IT sustave koji
stvaraju nove vrijednosti, ali vrijeme je od
presudne važnosti za mnoge operatere.
Medicinske tehnologije
Upotreba tradicionalnih tehnologija
povećava, po pacijentu, broj posjeta bolnicama. To onemogućuje praćenje fizičkih pokazatelja na dugi
rok. Pojava novih tehnologija omogućuje čestu
Telekomunikacije
Brzina razvoja
evaluaciju, bez pomoći i
tehnologije, posebice u
Za telekomunikacijprisutnosti liječnika. Taska poduzeća poslovno
segmentu prikupljanja,
kav nadzor može pomoći
okruženje postaje prepohranjivanja i
liječnicima u kontinuiramalo, a prihodi i prosječkorištenja velikih
nom praćenju stanja pani prihodi po korisniku
količina podataka
cijenta i određivanju najza većinu operatera su u
nadmašila je
bolje strategije liječenja.
stalnom padu. Ove godisposobnost vlasti da je
Stalni nadzor je posebno
ne stvari se čine optimiimplementira i iskoristi
koristan za terapije poput
stičnije. Rast je usporen
u zadovoljavajućoj mjeri inzulinske ili terapije za
u mobilnoj i fiksnoj tetlak koje ovise o fizičkim
lefoniji, ali se ostvaruje
parametrima.
Primjena
takvih tehnologija
u novim segmentima, od IT usluga do
mogla
bi
značajno
smanjiti
zdravstvene
televizije na zahtjev te ostalih digitalnih
sadržaja. To su područja koja IT odjeli troškove.
moraju podržati, jer je njihova potrošnja Tehnologija – prioritetna
drugu godinu zaredom u porastu. Valja industrija
napomenuti da su ta sredstva investirana
Očigledno je da tvrtke u tehnološkom
u područja koja će pomoći operaterima
segmentu
mogu postići rast kakav je tešda se istaknu te ostvare održiv rast.
Prioritetni projekti uključuju uprav- ko zabilježiti u nekim drugim industrijaljanje odnosima s klijentima (CRM) te ma. Tehnološki trendovi koje smo opisali
mrežne tehnologije – područja koja po- daju nam za pravo ustvrditi kako je jedan
spješuju iskustva kupaca ili podržavaju od načina koji bi mogao pomoći razvoju
nove proizvode ili usluge. S obzirom na hrvatskog gospodarstva stalno poticanje
to da su postojeći poslovni segmenti ope- tehnološkog razvoja svih strateških induratera u opadanju moraju se okrenuti bu- strija te promicanje tehnologija kao priodućnosti koja zahtijeva ulaganja u inova- ritetne industrije koja utječe na sve ostale
cije i diferenciranje. Održiv rast zahtijevat gospodarske grane.
197/11/2014 OpenInfoTrend 25
OSVRT
HOSPITAL DAYS
Približiti IT liječnicima
K
ad smo prije dvadesetak godina
započeli s izdavanjem InfoTrenda,
među prvim pretplatnicima bilo je
i iznenađujuće mnogo liječnika. Ubrzo
smo uvidjeli da su liječnici prije od mnogih drugih pa i tehničkih struka naslutili u
informatici perspektivu onoga što ona danas predstavlja za zdravstvo – brzu i potpunu komunikaciju, pristup obrazovanju
i najnovijim dostignućima, dijagnostičku
i ostalu tehnologiju temeljenu na elektroničkim tješenjima.
Da taj trend i interes nikada nije izgubio svoj zamah vidjelo se po prenapučenoj
dvorani ovogodišnje treće konferencije
Hospital Days te živom zanimanju i sudjelovanju publike u njenom radu. Organizator događaja bila je softverska tvrtka IN2,
partner konferencije Samsung. U fokusu
konferencije bilo je poslovanje bolnica, no
nisu zanemarene ni informatičke teme iz
svakodnevne liječničke prakse.
Na samom otvaranju direktorica Sektora zdravstva IN2 Branka Lasić kao uvjet
za uspješnost IT projekata u zdravstvu
istaknula je iskustvo izvođača i dobru komunikaciju s naručiteljem što su pokazala
i predavanja na kojima su predstavljeni
neki od projekata i primjera primjene tehnologije i informatike u
zdravstvu - digitalna
patologija,
mobilni
zdravstveni karton u
KBC-u Zagreb, eZdravlje u Sloveniji i drugi, a
najavljene su i novosti
u eZdravlju: e-Uputnica i e-Nalaz - elektroničke verzije uputnice
i nalaza, elektronička
prijava novorođenog
djeteta e-Novorođenče
te elektroničke usluge
računa i šifrarnika.
Treća Hospital Days
konferencija održana u
zagrebačkom kongresnom
centru Hypo okupila je oko
700 sudionika – hrvatskih
i regionalnih stručnjaka
za zdravstvo, informatiku
i druge djelatnosti vezane
uz poslovanje bolnica.
laza. Kratkoročni cilj projekta je dostići 50
posto preuzimanja e-Uputnice i 25 posto
pisanja e-Nalaza, a dugoročni samostalni
prijem pacijenta na kiosku (self check-in
prijem) i ukidanje crvene uputnice.
Uvođenjem e-Uputnice i e-Nalaza
ostvarit će se uštede i pojednostaviti procedura, očekuje se manje opterećenje osoblja na šalteru, brži rad zbog manjeg broja
podataka koji se unose, pravovremenost
izračuna, točna naplata participacije i
drugo.
planirano je za početak 2015. godine.
e-Uputnica je elektronička verzija crvene
uputnice, medicinskog dokumenta kojim
liječnik primarne zdravstvene zaštite šalje
pacijenta na dijagnostički postupak, specijalistički pregled ili ambulantno liječenje.
Njezina osnovna svrha je omogućiti učinkovitiji rad šalterskog osoblja u bolnici i
prijem bez papira. e-Nalaz je elektronička
verzija digitalno potpisanog specijalističkog nalaza koji izdaje specijalist u bolnici.
On se pohranjuje u nacionalni e-Karton i
dostavlja primarnom liječniku.
U sklopu tog projekta treba povezati
više od 5500 ordinacija i 60 bolnica, integrirati deset različitih BIS rješenja, a zbog
ušteda i same sustave e-Uputnica i e-Na-
Mobilni zdravstveni karton
e-Uputnica i
e-Nalaz
Uvođenje projekata
e-Uputnica i e-Nalaz
Branko Šestan i Zlatko Giljević
26 OpenInfoTrend 197/11/2014
Elektronički medicinski zapis, odnosno mobilni zdravstveni karton pacijenta
- m-EMR je pilot projekt koji su u KBC
Zagreb na Rebru zajednički implementirale tvrtke IN2 i Samsung Electronics.
Prednost tog inovativnog rješenja leži u
činjenici da omogućuje liječnicima praćenje podataka o pacijentima uvijek i svugdje. Značajno smanjuje vrijeme reakcije u
hitnim slučajevima osiguravajući pacijentima kvalitetniju uslugu, a time i znatne
uštede hrvatskom zdravstvu.
Validacija inovativnog m-EMR sustava koju je provelo 50 ispitanika, liječnika, predstojnika klinika i informatičkog
osoblja, pokazala je da je to vrlo koristan
projekt čija je najbitnija funkcija mobilni
uvid u elektronički medicinski karton, a
gotovo dvije trećine liječnika u postupku
validacije ocijenilo je da je m-EMR sustav
nezaobilazan pri praćenju stacionarnih
pacijenata izvan radnog vremena.
e-Novorođenče
Elektronička prijava rođenja djeteta
e-Novorođenče je projekt čiji je cilj pojednostavljenje i ubrzanje procedure upisa
djeteta u maticu novorođenih uz ukidanje
papirnatih obavijesti i obrazaca. Kad se
projekt dovrši upis u maticu rođenih i u
registre HZZO-a obavljat će se putem interneta, dok će se matični broj i prebivalište i dalje unositi u policiji.
U sklopu konferencije i ove godine organiziran je izlagački prostor u kojem su
predstavljene najnovije usluge, proizvodi i
rješenja zdravstvene i IT industrije.
Bojan Bajgorić Šantić
SIGURNOST U OBLAKU
smart
ODABIR CLOUD PLATFORME IZAZOV JE ZA MANJE TVRTKE
KOJE NEMAJU ODGOVARAJUĆE IT STRUČNJAKE
Otvoreni oblak
PIŠE: MATE STRGAČIĆ
U
z pojam oblačnog računalstva
vezuje se niz definicija. No, kako
god definirali taj model oblačno
računalstvo ne možemo zamisliti bez
karakteristika kao što su elastičnost,
grupiranje resursa, samoposluživanje
računalnim resursima, mjerljivost potrošenog prometa/računalnih ciklusa te
multitenancy mogućnost.
Bez grupiranja resursa ne možemo
govoriti o skalabilnosti u oblaku. Krajnjem korisniku mora biti omogućeno
da sam dinamički dodaje ili oduzima
resurse ovisno o trenutnoj potrebi. On
mora imati dojam da raspolaže neograničenim resursima, primjerice, da radnu
Cloud je sigurno jedan od najeksploatiranijih pojmova u
današnjem IT svijetu. Lokalni se servisi prebacuju na različite
oblačne platforme čime se pokušavaju reducirati kapitalni
troškovi implementacije složenih računalnih sustava. Takav
model najviše odgovara manjim tvrtkama koje često nemaju
početnog kapitala za ulaganje u takve sustave dok im je cijena
te usluge plaćanjem mjesečne pretplate sasvim prihvatljiva.
memoriju ili procesorsku snagu svojih
virtualnih poslužitelja može povećavati
ili smanjivati dinamički i neograničeno.
To nazivamo elastičnošću oblaka dok
samostalno dodavanje ili oduzimanje
resursa definiramo kao self-provisioning.
S obzirom na to da tipični računalni
oblak ugošćuje brojne krajnje korisnike
važno je odvojiti njihova okruženja što
podrazumijevamo pod pojmom multitenancy. Mjerljivost je iznimno bitna
ako svoje oblačne resurse iznajmljujemo
vanjskim korisnicima jer moramo znati
koliki račun ispostaviti konkretnom korisniku na kraju obračunskog razdoblja.
Valja još napomenuti da se cloud platforme dijele na IaaS (Infrastructure as
a Service), PaaS (Platform as a Service)
197/11/2014 OpenInfoTrend 27
smart
te SaaS (Software as a Service). Detaljne
razlike među tim modelima su slikovito
prikazane na ilustraciji uz tekst.
Odabir odgovarajuće cloud platforme
često može biti izazov za manje tvrtke
koje nemaju zaposlene IT stručnjake iz
tog područja, a željeli bi implementacijom takve platforme unaprijediti svoje
interne procese. Tom se odabiru ni u
kom slučaju ne bi smjelo prići olako jer
jednom odabranu i u lokalno okruženje
implementiranu cloud platformu, vrlo
teško je zamijeniti nekom drugom s obzirom na to da je riječ o podlozi na kojoj
leže svi drugi računalni resursi tvrtke.
Ako je ključni faktor u odabiru platforme
otvorenost njenog koda, tada knjiga pada
na tek nekoliko slova. Ukratko ćemo
predstaviti tri cloud platforme koje zadovoljavaju uvjet otvorenosti i koje međusobno konkuriraju svojim mogućnostima. Možda vam imena platformi koje
ćemo navesti ne govore mnogo, ali velika
je vjerojatnost da ih svakodnevno koristite kroz web-usluge različitih providera,
a da toga niste ni svjesni.
Apache CloudStack
Osnovna razlika između navedenih modela je u dijelu sustava koji je pod našom
kontrolom. Kod IaaS modela (Infrastructure as a service) iznajmljujemo samo virtualno
računalo te se moramo pobrinuti za operacijski sustav, platformu i aplikacije
(Windows Azure, Amazon EC2). PaaS (Platform as a service) nas rješava brige oko
operacijskog sustava i platforme, ali moramo sami razviti aplikacije koje ćemo
postaviti na iznajmljenu platformu i dati korisnicima na korištenje (Amazon Web
Services, GoGrid). SaaS (Software as a service) nas pretvara u tipične konzumente i
administratore već gotovih aplikacija (Office 365, Google Apps).
telja, upravljanja korisničkim nalozima,
organizacije jedinica pohrane i slično)
već tu i ne treba ih dodatno dizajnirati.
Zbog toga bi ovu platformu trebali
ozbiljno uzeti u obzir oni koji nemaju
široko tehničko znanje ili velike IT odjeŽelite li podići veći broj virtualnih le. Većina CloudStack implementacija
poslužitelja u oblaku (IaaS), a bitna vam sastoji se od barem jednog CloudStack
je otvorenost platforme na kojoj želite upravljačkog poslužitelja koji vodi evigraditi, CloudStack bi mogao biti way to denciju o svim resursima koje mu zago. Mnogi service provideri koriste baš tu kvačimo poput virtualnih poslužitelja,
platformu zasnovanu na programskom virtualnih mreža ili jedinica pohrane.
jeziku Java za izgradnju svoje IaaS Taj nam besplatni poslužitelj (koji instainfrastrukture čije resurse u konačnici liramo na lokalno računalo) prezentira
web-sučelje uz pomoć kojega gradimo
nude svojim klijentima.
i administriramo naše cloud okruženje.
Jasno da ne postoji nikakva zapreka da Osim preglednog web-sučelja tom platse CloudStack upotrijebi za podizanje formom možemo upravljati i iz naredprivatnog oblaka gdje će isključivo naši benog retka ili pomoću RESTful API
lokalni korisnici imati pravo pristupa ra- naredbi. CloudStack podržava većinu
čunalnim resursima ili hibridnog oblaka popularnih hipervizora poput Microu kojemu je dio infrastruksoftovog
Hyper-V,
ture smješten kod cloud
VMwareovog vSphere
providera, a dio lokalno. To Pod softverom otvorenog ili Citrixovog Xenje gotova platforma koju koda podrazumijevamo
Servera. Osim toga
korisnici zakupljuju kao aplikaciju ili servis čiji
CloudStackov API je
ključ u ruke što znači da je je izvorni kod dostupan
kompatibilan s Amavećina funkcionalnosti koje
zon Web Services platširokoj publici na
će im trebati u praksi (pokorištenje ili modifikaciju formom što je važno
put virtualnih mreža, orkeorganizacijama koje
stracije virtualnih posluži- bez posebne naknade
žele dizajnirati hibrid28 OpenInfoTrend 197/11/2014
ne oblake koji se protežu na ove obje
platforme.
Osnovnu besplatnu pomoć u otklanjanju problema vezanih za tu platformu
možete dobiti kroz različite korisničke forume, a ako vam to nije dovoljno
možete se pretplatiti i na komercijalnu
uslugu. Za podizanje osnovnog CloudStack okruženja nisu potrebna napredna
informatička znanja, a za svaku složeniju
implementaciju postoji dobra i detaljna
dokumentacija uz čiju se pomoć mogu
dizajnirati poprilično složena okruženja.
Eucalyptus Open Source
Ovu je open-source cloud platformu u
rujnu ove godine preuzeo HP u pokušaju
da se odvoji od takmaca poput Cisca,
Della i IBM-a implementacijom vlastite
FOTO: SHUT TERSTOCK
ke baze pa ovaj set softverskih alata za
izgradnju i administraciju svojih privatnih i javnih oblaka koriste tvrtke poput
Intela, AMD-a, Della te NASA-e. Razvoj
platforme i njeno ažuriranje nadzire neprofitna zaklada koja nosi isti naziv kao i
platforma - OpenStack.
I ovo je cloud platforma otvorenog
koda što znači da na njenom razvoju
volonterski rade brojni razvojni inženjeri čime platforma stalno dobiva nove
mogućnosti te istodobno postaje sve
sigurnija i praktičnija. Jezgru platforme
čini devet odvojenih komponenti, a ovdje ćemo spomenuti samo one ključne.
Prva od njih je Nova – riječ je o osnovnoj komponenti zaduženoj za nadzor i
orkestriranje većeg broja virtualnih poslužitelja. Za upravljanje
alata koji će nam pomoći
sustavom pohrane brine
da podignemo i znatno
Swift, a zahvaljujući toj
Krajnjem korisniku
složenija okruženja. Cikomponenti krajnji korimora
biti
omogućeno
jeli kod ove platforme je
snik ima dojam da raspoda
ovisno
o
potrebi
na GitHub repozitoriju
laže bezgranično velikim
sam
dinamički
dodaje
unutar kojega javna zaprostorom za pohranu
ili
oduzima
resurse
jednica korisnika prona(skalabilnost).
Neutron
lazi eventualne bugove,
komponenta
je
zadužena
za
upravljanje
predlaže nove mogućnosti softvera te
virtualnim mrežama dok cijelu platforopćenito sudjeluje u njegovu razvoju.
mu administriramo uz pomoć Horizon
Idealni korisnici takvih open source komponente koja generira korisničko
cloud platformi su veće institucije i closučelje.
ud provideri koji planiraju distribuciOtvorenost koda te platforme omoguju računalnih resursa većih razmjera.
ćuje
krajnjim korisnicima da relativno
Tipična tvrtka vrlo vjerojatno neće ni
jednostavno
kreiraju vlastite kompouzimati u obzir mogućnost njihove imnente (plug-ins) koje će izvršavati speciplementacije.
fične, njima bitne, zadaće. Vrlo zanimljiva stvar kod ove platforme jest da nudi
OpenStack
mogućnost testiranja postojećih aplikacija u svojevrsnom sandbox okruženju.
Riječ je o TryStack platformi – klasteru
snažnih poslužitelja koji drže OpenStack
platformu na x86 ili ARM arhitekturi
tako da ponašanje naših aplikacija možemo besplatno testirati u okruženjima s
različitom procesorskom arhitekturom.
Otvorenost koda i njegovo distribuirano editiranje što izvode mnogi razvojni
inženjeri otežava pronalaženje ažurne
Ono što OpenStack platformu dije- dokumentacije, no to je minus s kojim
li od prethodno opisanih proizvoda je se korisnici takvih platformi moraju
njena golema baza korisnika zbog čega znati nositi. Toj se platformi predbacumnogo IT stručnjaka uključenih u to je i nedostatak enterprise mogućnosti,
područje smatra da je baš ta platforma kompleksna arhitektura i loša interopebudućnost otvorenog cloud računalstva. rabilnost s drugim platformama (prvenToj tvrdnji ide u prilog i ugled korisnič- stveno AWS-om).
cloud platforme. Eucalyptus (naziv je
akronim za Elastic Utility Computing
Architecture for Linking Your Programs
to Useful Systems) omogućuje tvrtkama
da izgrade privatne oblake koji će biti
kompatibilni s AWS platformom i uz
pomoć kojih mogu grupirati različite
već postojeće virtualizirane IT resurse
koje mogu nuditi krajnjim korisnicima
igrajući ulogu service providera.
Baš ta interoperabilnost s AWS platformom jedna je od najvećih prednosti ove
platforme. Za razliku od CloudStacka
koji uz management server ne zahtijeva
gotovo nikakvu dodatnu infrastrukturu,
Eucalyptus ima znatno složeniju arhitekturu koja se sastoji od najmanje pet
esencijalnih elemenata. Cloud Controller
je pandan CloudStack management serveru, a zadaća mu je osigurati poveznicu
između Eucalyptus platforme i vanjskog
okruženja odnosno da administratorima
te platforme omogući administraciju različitih elemenata (zahtijeva minimalno
CentOS 6.5 operacijski sustav). Walrus
je servis koji se brine za pohranu digitalnog materijala kojemu u konačnici
pristupaju virtualni poslužitelji. Zadaću
grupiranja različitih hipervizora u skupine koje nam olakšavaju administraciju
ima Cluster controller. Node controler je
virtualni poslužitelj koji brine za virtualna računala dok je storage controler zadužen za njihove sustave pohrane.
Kako bi se cijeli proces olakšao postoji
rješenje za brzu instalaciju pod nazivom
FastStart gdje se sve komponente mogu
podići za manje od pola sata. Za kompleksnije instalacije tu je SilverEye – set
197/11/2014 OpenInfoTrend 29
smart
RAČUNALSTVO U OBLAKU
MOŽE LI KORISNIK CLOUD COMPUTINGA ZABORAVITI SVE SUVIŠNE DETALJE KOJI SE ODNOSE NA
HARDVER I POTPUNO SE POSVETITI OSNOVNOM POSLOVANJU?
A kolateralne žrtve?
PIŠE: BRANIMIR LAMBAŠA
B
uzzword je posljednjih godina jedan je od spominjanijih izraza u IT
svijetu. Uvriježio se kao oznaka za
riječ, frazu ili temu koja vrlo brzo postaje izuzetno popularna, no iza nje često ne
stoji ništa konkretno. Izuzetno je popularan među osobama iz prodajnog sektora
budući da spominjanje tog izraza gotovo
uvijek znači zadobivanje velike pažnje, a
govornika svrstava među ljude koji prate
trendove i nove tehnologije. Jedan od najpopularnijih buzzworda proteklog desetljeća bio je cloud computing ili računalstvo
u oblaku. Iako je već odavno izašao iz faze
buzzworda i postao zbilja svakog modernog IT sustava, implikacije korištenja
­cloud computinga na sigurnost i privatnost podataka i dalje intrigiraju i javnost
i korisnike tih sustava.
Uspon do oblaka
Iako o računalstvu u oblaku intenzivno
slušamo tek posljednjih desetak godina,
znanstvenik Herb Grosch već je 1950.
godine iznio teoriju o svijetu koji će biti
upravljan primjenom glupih terminalskih
radnih stanica spojenih na petnaestak
velikih podatkovnih centara. Desetak godina poslije, John MacCharty predvidio
je kako bi se računalna moć jednog dana
mogla ponuditi kao javna usluga. Iako se
pojava i razvoj interneta poklapaju s osnovnim postulatima cloud computinga
prava komercijalna primjena na način na
koji su to zamišljala ta gospoda javlja se
tek krajem prošlog i početkom ovog stoljeća.
Koja je ideja cijele priče? Budući da u
svijetu IT-a usluga, servis ili aplikacija
(softver) kreira puno veću dodanu vrijednost od hardvera koji služi kako bi sve nabrojano uopće radilo, rodila se ideja da se
taj hardver koji je jeftiniji dio priče pokuša
iskorištavati na efikasniji način. U vrijeme
prije komercijalne upotrebe cloud computinga svatko s idejom za uspješan servis ili
aplikaciju ipak je morao proći i fazu ulaganja u podatkovni centar koji će služiti
30 OpenInfoTrend 197/11/2014
Više nećete plaćati skupo održavanje sustava za pristup
vašem podatkovnom centru, ali nećete ni znati tko je
pokraj poslužitelja na kojem su podaci o svim vašim
klijentima. Zapravo, čak ni gdje se uopće nalaze vaši
podaci za koje i dalje snosite punu odgovornost.
kao središte računalnih opeljali različite zadatke. Ipak,
racija, spremište podataka i Odabirom cloud
održavanje takvih sustava
komunikacijski čvor. Ti su
computing rješenja zahtijevalo je puno adminitroškovi često tako visoki da
stratorskog rada jer je i dalje
bi sama ideja, čak i uz veliku i obveza moguće
trebalo podesiti pojedini virvjerojatnost uspjeha i mo- procedure oporavka tualni stroj, dodijeliti mu kanetizacije bila potpuno ne- prebacuju se na leđa pacitete, voditi brigu o tome
isplativa. Skaliranje veličine pružatelja usluga,
da se ne iscrpe i tako dalje.
podatkovnih centara uvijek ali odgovornost za
Prednosti...
se radilo za predviđen mak- očuvanje podataka
Cloud-computing podigao
simalni broj korisnika (ako i dalje ostaje
je razinu apstrakcije na viši
ideja uistinu zaživi, a netko njihovom vlasniku
stupanj od virtualizacije.
tko pokreće takav posao svaKorisnik cloud computinga
kako vjeruje u to).
Niže cijene hardvera u proteklom deset- može potpuno zaboraviti na hardverske
ljeću dovele su do toga da velike kompani- i tehničke specifikacije uređaja na kojem
je mogu bez velikih financijskih izdataka se vrte njegove aplikacije ili servis. Njekontinuirano graditi svoju mrežu proce- gova je briga isključivo definirati koliko
sne snage i spremišta podataka. Kako bi se mu točno treba procesorske snage, radne
lakše upravljalo tom količinom željezarije memorije, diska... i zaboraviti na sve sujoš je ranijih dana zaživio koncept virtu- višne detalje koji se odnose na hardver.
alizacije, odnosno mogućnost da na jed- Takav se koncept čini kao win-win situanom fizičkom računalu poslužitelju bude cija za sve korisnike te transakcije. Pružaprisutno više virtualnih računala istodob- telj cloud usluga izgradit će infrastrukturu
no koja obavljaju različite zadatke dijeleći i ponuditi je brojnim korisnicima ovisno
stvarne resurse računala domaćina kao o njihovim potrebama. Korisnici cloud
što je procesorska snaga, radna memori- usluga služit će se hardverom u koji nisu
ja, mrežna infrastruktura i
spremište podataka.
Razvojem novih načina izrade poluvodičkih
čipova snaga hardvera je
toliko ojačala da je često
premašivala stvarne potrebe koje je zahtijevao servis
ili aplikacija te se pojavio
višak procesorske snage.
Taj je problem vrlo efikasno riješila virtualizacija
dijeleći stvarne resurse poslužitelja među potpuno
odvojenim operativnim
sustavima koji su obav-
Naplata
usluga
Elastično
kapacitiranje
resursa
Iako će se pružatelj usluge zaklinjati da
je njegov administrator jednako pouzdan
Ekonomski
i stručan (što je vjerojatno i istina) činjeelementi: platinica je da više nemate kontrolu nad osokako-koristiš,
bom koja pomoću nekoliko naredbi može
plati-kako-rasteš
Upravljane
Virtualizirani
- nema kapitalnih kompromitirati vaše podatke i poslovanje.
operacije
resursi
Iako se čini fantastičnim da više ne moinvesticija
rate plaćati skupo održavanje sustava pristupa vašem podatkovnom centru često
Arhitekturni
ćete se sjetiti da sad ne znate tko se nalazi
elementi:
Računalni resursi i resursi za pohranu
pokraj poslužitelja na kojem se nalaze pojednostavna,
podataka pružaju aplikativnu platformu
daci o svim vašim klijentima. Kako biste
apstraktna
okolina
za
razvoj
eventualno umanjili utjecaj tog rizika bilo
Vlasništvo
Automatizacija
bi pametno da se dobro upoznate s potrećih
upravljanja
slovnim praksama, zaposlenicima, lokaciStrateški
strana
jom i ostalim značajkama vašeg pružatelja
elementi:
fokus
na
bitno,
usluge cloud computinga. Također bilo bi
Samostalni
o ostatku brinu
zgodno dogovoriti redoviti audit njegova
provisioning
ostali
poslovanja, ali to će vam poći za rukom
isključivo ako ste velik i važan klijent.
Pojam audit predstavlja drugi veliki
problem za tvrtke koje se odluče za cloud
uložili ništa na optimalan način uzimajući nad njima. O kojim stvarima je tu riječ? S computing. Najveće tvrtke u današnjem
dodatne resurse točno u trenutku kad im gledišta informacijske sigurnosti o najbit- svijetu često su podložne regulaciji držazatreba. Mnoge startup kompanije danas nijim, a to su - podaci!
ve u kojoj posluju. Čak i ako nisu tvrtke
Kako su o ovoj problematici već napisa- često imaju certifikate stručnosti čije odrmogu ponuditi svoje usluge na malim
kapacitetima dok vrijeme ne pokaže jesu ne cijele knjige, pokušat ću ukratko obja- žavanje zahtijeva povremeni audit neovili uspješni ili ne te otkazati tu uslugu (ka- sniti samo neke od rizika koje kompanije snih tijela. Iako podaci više nisu pod konpacitete) u trenutku kad im više ne treba. moraju preuzeti kad odluče prebaciti svo- trolom tvrtke, odgovornost za sigurnost
je poslovanje na sustav cloud computinga. i integritet podataka i dalje je njezina. U
Savršeno, zar ne?
Svi rizici koje navodim odnose se samo slučaju kad tvrtka više nema pouzdana sa...i rizici cloud computinga
na varijantu kad se cloud computinga ko- znanja gdje se nalaze njeni podaci (jer su
Opisane karakteristike koncepta raču- risti kao usluga koju nudi treća strana, a negdje u oblaku) postavlja se pitanje može
nalstva u oblacima čine se uistinu fan- ne kod takozvanog prili jamčiti da sigurnost podataka
tastične za sve sudionike, ali tu u priču vate cloud sustava gdje
ima i dalje pod kontrolom. A to
uskače problematika informacijske sigur- tvrtka i dalje ima cjelo- Kako biste umanjili
pitanje moglo bi zasmetati organosti. Iako su pojmovi ušteda na optimi- kupnu infrastrukturu i
nizacijama koje dolaze provesti
rizike oblačnog
zaciji resursa, non-core dijelu poslovanja, kontrolu.
audit.
outsourcinga bilo
jako popularni u IT i poslovnom svijetu
Kad odlučite prebaAko vam konstatacija da su pojoš je popularnija zaštita privatnosti, za- citi poslovanje na cloud bi pametno dobro
daci u oblaku zvuči kao banalizištita korporacijskih podataka i očuvanje computing vaši podaci o se upoznati s
ranje, to nije tako. Podaci su zaitrajnosti poslovanja. Kao i mnogo puta korisnicima, o poslova- poslovnim praksama, sta negdje u oblaku koji je obično
dosad, a zasigurno bit će tako i u buduć- nju... koji čine okosnicu zaposlenicima,
raširen preko nekoliko zemalja
nosti, ljudi koji se bave informacijskom vašeg posla nužno su lokacijom i ostalim
ili čak kontinenata. Budući da se
sigurnošću srušili su naivne iluzije o ap- izloženi ljudima koje značajkama vašeg
oblakovi podatkovni centri sastosolutnoj genijalnosti koncepta cloud com- uopće ne poznajete. pružatelja usluge
je od velikog broja poslužitelja,
putinga.
Kako i zašto? Pa sami cloud computinga
pojedini od njih se često kvare.
Stvar jednostavno nije crno-bijela pa ste odlučili da vam vaš
Kako bi se izbjeglo da se podaci
kako bi korisnici uistinu mogli donije- glavni administrator sus poslužitelja koji treba zamijeniti ispravnu odluku treba predstaviti i sve stava kojeg ste pomno Sustavi smješteni
ti izgube ili da budu privremeno
rizike poslovanja koje donosi korištenje birali, pazeći da je po- na cloud tehnologiji nedostupni oni se dijele na koračunalstva u oblacima. Ono što predstav- uzdana osoba duboko
madiće i kopiraju na nekoliko
redovno će
lja plus za poslovanje s financijske strane, svjesna odgovornosti
mjesta. Iako s tehnološke strane
a to je negubljenje vremena na nebitne koju donosi briga o po- predstavljati
taj princip zvuči savršeno logičstvari kao što je održavanje poslužitelja, dacima tvrtke, zapravo poželjnu metu jer
no, činjenica da vlasnici ne znaju
komunikacijskih linkova i spremišta po- više ne treba. Njegov njima se istodobno
gdje se točno nalaze njihovi podataka, za informacijsku sigurnost tvrtke posao sad će preuzeti služe brojni korisnici daci i u koliko su kopija umnopredstavlja golemi problem. Prepuštajući zaposlenik tvrtke koja od najmanjih do vrlo ženi u određenom trenutku svapružatelju usluge obvezu brige o tim stva- pruža cloud­ usluge, a velikih s ozbiljnim
kako bi trebala utjecati na odluku
rima, tvrtka mu je prepustila i kontrolu tu osobu ne poznajete. poslovanjem
je li taj rizik prihvatljiv ili ne. Taj
197/11/2014 OpenInfoTrend 31
smart
RAČUNALSTVO U OBLAKU
se rizik može potencijalno smanjiti ako
pružatelj usluga pristane zadržati podatke
određene tvrtke kojoj je to važno unutar
jednog geografskog područja, odnosno
nacionalne jurisdikcije.
A tko su nam susjedi?
Ovisno o vrsti zakupljene ­cloud-usluge
korisnici mogu pristupati svojim podacima i aplikacijama koje su negdje u oblaku
gdje se nalaze i podaci te aplikacije tisuća
drugih korisnika. Ta nas činjenica dovodi
do pitanja može li jedan korisnik pristupati i pregledavati podatke drugoga jer se
jedni i drugi nalaze u istom spremištu.
Iako svi ozbiljni pružatelji usluga cloud
computinga koriste mehanizme razdvajanja podataka i njihove obvezne enkripcije,
rizik od neželjenog pregledavanja podataka od legitimnog korisnika iste usluge
svakako postoji. Pružatelj bi morao jasno
predstaviti mehanizme enkripcije i mehanizme oporavka u slučaju neželjenih
događaja jer baš je to jedan od sljedećih
velikih rizika. Disaster recovery procedure
danas su već uobičajena pojava u svakom
IT sustavu. Odabirom cloud computing
rješenja i ta se obveza zapravo prebacuje
na leđa pružatelja usluga, ali odgovornost
za očuvanje podataka i dalje ostaje vlasniku. Kako će se sustav oporavljati u slučaju
neželjenih događaja treba detaljno saznati
od pružatelja usluge čime se rizik može
dodatno umanjiti.
U situaciji kad tvrtke prepuste pohranu
i obradu svojih podataka računalstvu u
oblaku postoji još niz rizika, ali nemamo
dovoljno prostora da bismo ulazili u sve
detalje. Upravo u vrijeme pisanja ovog
članka dogodio se jedan od najvećih sigurnosnih incidenata povezanih s cloud
tehnologijom:
iCloud je usluga tvrtke Apple koja omogućuje korisnicima njenih uređaja (iPhone, iPad, iPod) pohranu i sinkronizaciju
podataka kao što su kontakti ili fotografije.
Korištenjem nekih od uobičajenih tehnika
32 OpenInfoTrend 197/11/2014
tor kod cyber security analiza jest
i vrijednost mete iz perspektive
napadača - isplati li se napadati
određenu metu, trošiti resurse i
moguće 0-day ranjivosti. Sustavi implementirani na cloud tehnologiji redovno će predstavljati
poželjnu metu jer ih istodobno
upotrebljava velik broj različitih
korisnika, od onih najmanjih i
najnevažnijih do velikih s ozbiljnim poslovanjem. Baš zato jer je
kompromitacije korisničkih računa (isko- moguće iskorištavanjem sustava manjeg
rištavanjem propusta u sustavu oporavka korisnika (koji najčešće posvećuje manju
lozinke i phishingom) napadači su uspjeli pažnju informacijskoj sigurnosti) doći do
dobiti pristupne podatke korisnika među povlaštenog pristupa dijelu sustava koji
kojima su bile i neke poznate javne osobe. koriste veliki korisnici.
Napadači su preuzeli sadržaj pohranjen
Iz perspektive napadača vrijednost
na iCloud računima žrtava, a
kompromitacije takvog sumeđu njima i privatne fotostava izuzetno je velika i u
grafije koje su odmah objav- Oslanjajući se
budućem razdoblju zasiljene na internetu izazvavši potpuno na vanjskog gurno možemo očekivati
veliku pažnju javnosti. Iako je
nove vijesti o incidentima
pružatelja usluga
sam vektor napada iskorištana toj vrsti IT sustava. Prevao neke od odavno poznatih u oblaku tvrtka će
laskom na cloud computing
ranjivosti sustava, činjenica je dugoročno izgubiti
tehnologiju kompanija zada su kompromitacijom jed- znanja upravljanja IT pravo eksternalizira važan
nog računa žrtvi otuđeni po- sustavom
dio svog poslovanja prepudaci sa svih uređaja spojenih
štajući ga trećoj strani. U
na iCloud. Iako je napada na sustave koji novim okolnostima tvrtka se može posveimplementiraju cloud computing tehnolo- titi svojem core poslovanju ne opterećujugiju bilo i ranije, napad na Appleov servis ći se problematikom organizacije internog
u rujnu ove godine je incident koji je iza- IT sustava. Međutim, oslanjajući se potpuzvao najveću pažnju javnosti.
no na vanjskog pružatelja usluga tvrtka će
dugoročno izgubiti znanja upravljanja IT
Tko vedri i oblači?
sustavom. U takvom su okruženju i asIako je područje relativno novo, zbog pekti informacijske sigurnosti među zavelikog interesa i brzog širenja tog kon- poslenicima (koji i dalje kao ljudski faktor
cepta objavljene su i prve godišnje statisti- predstavljaju najveću razinu) nužno zapoke o incidentima povezanim s cloud com- stavljeni čime se povećava rizik od nežeputingom. Najučestalije prijetnje koje se ljenih događaja.
odnose na te sustave su zlouporaba i zlonamjerna uporaba cloud-usluga, nesigur- Nije sve tako sivo
na sučelja, zlonamjerni korisnici, gubitak
Iako ton ovog članka sugerira da je cyber
i curenje podataka. Što se tiče kompanija sigurnost dealbreaker za tehnologiju račukoje su prijavile najveći broj incidenata nalstva u oblaku, mislim da je izvjesno
to su mahom igrači koji su prvi ušli na to da će prevladati njegove pozitivne strane
tržište s velikim planovima, Google, Ama- - osobito zbog uštede i optimizacije resurzon, Microsoft, Apple. Kako se tržište ra- sa - i da u sljedećim godinama možemo
zvija pokazuje broj incidenata koji raste iz uz postojeće očekivati niz novih servisa u
godine u godinu. Dok je do 2008. prijav- oblaku. Ideja ovog članka bila je ukazati
ljivano manje od deset incidenata godiš- na sigurnosne aspekte koji se nužno nanje, 2011. je već premašena brojka od 70 meću kad razgovaramo o IT okruženjima
incidenata.
zasnovanim na dijeljenim resursima. IzuIako je riječ o tehnologiji koja počiva zetno je bitno da se o tim temama razgona principima različitim od uobičajenog vara sada jer će nas u protivnom stvarnost
poimanja računalnih sustava, sigurnosne natjerati da o njima pričamo u kontekstu
implikacije imaju zasad podosta sličnosti stvarnih incidenata i kompromitacije pos tradicionalnim IT sustavima. Važan fak- dataka.
ICT i PRAVNA PRAKSA
ZAŠTITA OSOBNIH PODATAKA
Uvid pri javnom natječaju
U
određenim okolnostima
društveni interes prevladava nad zaštitom osobnih podataka pojedinca, o čemu
smo već pisali u prošlim nastavcima ove rubrike.
Ponekad pojedinci raspolažu
svojim osobnim podacima na način koji podrazumijeva odstupanje od pravila o zaštiti privatnosti.
Osoba može sama dati privolu za
obradu vlastitih osobnih podataka - privola ispitanika je slobodno
dano i izričito očitovanje volje ispitanika kojom on izražava svoju
suglasnost o obradi osobnih podataka u određene svrhe.
Davanje privole nekad je uvjet
sudjelovanja u nekom pravnom
poslu ili postupku. Jedan od takvih slučajeva jest i pitanje uvida
u osobne podatke kandidata na
nekom javnom natječaju. Osoba koja se prijavi kao kandidat
na javni natječaj zapravo raspolaže svojim osobnim podacima
i na ograničeni ih način stavlja
na uvid određenom krugu ljudi
koji sudjeluju u provedbi natječaja kao i drugim zainteresiranim
osobama (primjerice, drugim
kandidatima na istom natječaju).
O takvom slučaju govori i
praksa Agencije za zaštitu osobnih podataka. Natjecatelji dostavljaju natječajnu dokumentaciju
i time daju privolu instituciji ili
društvu koje provodi natječaj za
obradu osobnih podataka u svrhu
provođenja natječajne procedure.
Taj je pristanak važan ne samo
zbog obrade osobnih podataka
u okviru provođenja natječajnog
postupka, nego i zbog mogućnosti prigovora. Iako je u praksi
bilo slučajeva da institucija koja
provodi natječaj odbije zahtjev
sudionika natječaja za uvid u
natječajnu dokumentaciju, primjerice dokumente i materijale
koje je dostavio kandidat koji je
na kraju pobijedio na natječaju, takvo odbijanje nema temelj
u odredbama Zakona o zaštiti
osobnih podataka.
Budući da kandidati prijavom i
slanjem dokumentacije na natječaj daju privolu za obradu osobnih podataka koji su zatraženi i
koji se nalaze u poslanoj dokumentaciji, postavlja se pitanje je li
uvid u rezultate natječaja i dokumentaciju odabranog kandidata
neka druga, daljnja obrada osobnih podataka za koju bi se tražila
posebna privola ili je to sastavni
dio obrade osobnih podataka za
koju je privola dana prijavom na
natječaj.
Stajalište Agencije, koje i autor
podržava, jest da je riječ o istoj
svrsi odnosno obradi, budući da
je uvid i prigovor u provođenje
natječaja sastavni dio natječajnog postupka. Iz toga proizlazi,
kako smatra Agencija, da je pravo svakog sudionika konkretnog
natječaja i uvid u natječajnu dokumentaciju te tražene i sadržane
osobne podatke kandidata koji je
izabran, kako bi mu se omogućilo ulaganje prigovora odnosno
eventualnih drugih propisanih
pravnih lijekova.
+3858
1805
123
8
456
789
01
...nij
e blo
kiran
Više
.
ou
www sluzi n
a
.fina
.hr
FINA info šasija
FINA InfoBlokade
Kupujete auto?
Informirajte se na vrijeme!
Provjerite jeste li vi ili poslovni subjekt s kojim poslujete u blokadi.
Provjerite ima li na njemu tereta!
Jednostavno pošaljite SMS poruku.
Tražena informacija stiže brzo i jednostavno na zaslon vašeg mobitela.
Pošaljite SMS poruku sa ključnom riječi: “sas” i brojem šasije automobila za kojeg želite saznati da
li je na njemu upisano založno pravo (primjer: sas VF3CCHMZOET022811) na broj 818 058.
24 sata dnevno, 7 dana u tjednu
Pošaljite SMS poruku sa OIB-om poslovnog subjekta za kojeg želite saznati je li u blokadi na
broj 818 058.
Operator usluge s posebnom tarifom: I.P.T. d.o.o., Miramarska 24, 10 000 Zagreb, Davatelj usluge: Financijska agencija, Vrtni put 3, 10 000 Zagreb, Cijena poruke naplaćuje se prema cjeniku Vašeg mobilnog operatera,
Cijena jedne primljene poruke je 12,50 kn (PDV uključen)
Tradicija. Inovativnost. Partnerstvo.
197/12/2014 infoTrend 33
OSVRT
TRENDOVI RAZVOJA INTERNETSKIH MREŽA I USLUGA
KOM2014
U
Zagrebu je 24. i 25. XI. održana jubilarna 25. konferencija KOM2014
posvećena fiksnim i mobilnim
mrežama, mrežnim uslugama, internetu i
sigurnosti. Konferenciju je otvorio predsjednik vijeća Hakoma Dražen Lučić koji
je govorio o trendovima razvoja informatičkih komunikacija, a zatim su slijedila
stručna izlaganja. Teme prvog dana bile
su mreže i mrežne tehnologije te telekomunikacijske usluge.
Goran Belamarić predstavio je novu
normu EN 50173-6 za kabliranje inteligentnih zgrada te novo Cat.8 kabliranje
za brzine 40/100 Gigabita u podatkovnim
centrima.
Nekoliko tema odnosilo se na optičke sustave i mreže. Do 2020. kapacitet
optičkih komunikacijskih veza preko
standardnog jednomodnog svjetlovoda
doći će do fizičkog ograničenja pa se intenzivno razvijaju nove vrste svjetlovoda
i brza, ali zasad preskupa laser optimized
fiber vlakna.
Sead Dubravić govorio je o optičkim
vlaknima, projektiranju, kabliranju i
pravilima izvedbe optičkih mreža u gradovima i zgradama. Prikazao je optičke
tehnologije Fiber to the Desk, Fiber to the
Home/Business, PON/GPON mreže i hibridne bakreno-optičke sustave (FTTX i
GPON).
O osnovnim modelima otvorenih optičkih FTTx mreža koje omogućuju razbijanje monopola vlasnika optičke infrastrukture u kabelskim mrežama govorio
je Bojan Božić iz slovenske tvrtke Optisis.
Prezentiran je i pilot-projekt Primorsko-goranske županije e-Županija kojemu je cilj širenje širokopojasnog pristupa
svim korisnicima. Ostvaren je i dugogodišnji projekt objedinjavanja slobodne
svjetlovodne infrastrukture trgovačkih
društava u većinskom vlasništvu države,
jedna od važnih mjera Strategije razvoja
širokopojasnog pristupa.
Glavni cilj održivog pametnog grada
je poboljšanje kvalitete života građana, a
tu je ICT ključna podloga za učinkovitije iskorištenje resursa, uštedu troškova i
34 OpenInfoTrend 197/11/2014
energije, poboljšanje kvalitete života i smanjenje
utjecaja na okoliš. O tome
su izlagali Željko Popović
i Vanesa Čačković iz Ericsson NT.
Pokretači razvoja održivih i tehnološki naprednih gradova su senzori i
inovativne informacijske
usluge. Čuli smo kako je
na FER-u razvijen sustav s
malim mjernim uređajima
za praćenje kvalitete zraka
pomoću senzora i pametnih telefona u gradskome
okolišu.
Na kraju prvog dana
održana je i panel rasprava
Novi trendovi – telekomunikacije i usluge te radionice
Tehnologije za realizaciju
visoko pouzdanih mreža i
Kako preseliti poslovanje u
cloud.
Drugi dan bio je posvećen softverski
definiranim i mobilnim mrežama, sigurnosti i zaštiti.
Josip Zimet je prikazao rješenje­za povezivanje servisa Amazon Web Services,
Azzure, SoftLayer, Google... s pri­vatnim
obla­kom. I škole uvode moderne tehnologije - virtualne učionice, elektroničko
testiranje, interaktivne ploče, softverska
rješenja za upravljanje informatičkim
učionicama te alate za izradu interaktivnih sadržaja. Kristijan Fabina pokazao je
kako treba dizajnirati mreže u školama te
na što obratiti pažnju pri odabiru rješenja.
Apis IT je obrazložio elemente sustava
e-Građani, koncept njegovih elektroničkih usluga i elektroničke komunikacije
između javne uprave i građana.
Josip Zimet predstavio je Ciscovu platformu za Software Defined Network, distribuirani mrežni sustav s kontrolorima
organiziranim u cluster koji programira
infrastrukturu za poslovne aplikacije.
Gordan Šimac iz Hakoma govorio je o
LTE implementaciji i njenoj provedbi u
Hrvatskoj.
Bilo je riječi i o pametnim telefonima,
njihovim aplikacijama, operativnim sustavima i sigurnosti. O napadima na mobilne uređaje i mobilne mreže izlagao je
Winton Afrić.
Aktualna tema bili su i elementi umreženog društva: računalstvo u oblaku, Big
Data, Internet of Everything, M2M, pametni gradovi. Orlan Mirković (Ericsson
NT) prezentirao je buduće trendove računalstva u oblaku.
Darko Perhoč iz Carneta predstavio je
Advanced Cyber Defence Center, projekt iz
programa potpore politike za konkurentnost i inovacije u ICT-u u kojem sudjeluje 28 partnera iz 14 europskih zemalja,
a glavni mu je cilj borba protiv botneta.
Matija Verić iz Printeca pozabavio se prijetnjama o ugrožavanju i otuđivanju poslovnih informacija na IT sustavima te
njihovim rješenjima.
Drugi dan završen je s dva zanimljiva
seminara: Upravljanje softverski definiranim mrežama i Planiranje i izgradnja svjetlovodnih mreža, a na kraju su podijeljena
priznanja i zahvale predavačima, tvrtkama i institucijama, suorganizatorima i pokroviteljima. (ap)
197 11/2014 CIJENA: 32 kn, 4,5 €, 5 KM
Tehnološki
trendovi za
poslovna
okruženja / 21
smart
Broj
Korisnik
izgubljen
u oblacima / 27
Digitalna
forenzika
čuvari CYBER
sigurnosti / 35
eHrvatska
Otvoreno
društvo
prof. dr. sc. Darko
Gojanović
i mogućnosti
zloporabe
ICT razvoja / 4
Sto sati tjedno
za velika
dostignuća / 9
GOVERNMENT
Hrvatska ICT industrija
Cijena recesije
48 milijardi
PRILOG
/ 16
USKORO OTVORENI PODACI JAVNE UPRAVE NA JEDNOM MJESTU
Središnji portal
otvorenih podataka
PIŠU: ZORAN LUŠA i TOMISLAV VRAČIĆ
Zoran Luša je viši informatički savjetnik u Upravi za
e-Hrvatsku Ministarstva uprave. Zoran od 2014. godine
vodi projekt uspostave portala data.gov.hr i član je podskupine Europske komisije za ponovno korištenje informacija (PSI subgroup). Kontakt: [email protected]
Tomislav Vračić je načelnik Sektora za infrastrukturu u Upravi za e-Hrvatsku Ministarstva uprave. Unutar
Sektora za infrastrukturu tijekom 2014. godine pokrenuta su dva značajna projekta kako bi se javna uprava
približila građanima: sustav e-Građani koji je dostupan
na adresi https://pretinac.gov.hr te projekt uspostave
portala otvorenih podataka koji bi trebao biti uskoro
dostupan na adresi: https://data.gov.hr. Kontakt: [email protected]
197 InfoTrend
188
OpenInfoTrend
Tijekom ove godine započelo je
uspostavljanje središnjeg internetskog
portala putem kojega će se pristupati
informacijama za ponovno korištenje
koje objavljuju tijela javne vlasti
Jednostavniji pristup za ponovno korištenje
Otvoreni podaci predstavljaju resurs koji nesvjesno
stoji nedovoljno korišten. Brojne organizacije prikupljaju razne oblike podataka kako bi izvršavali svoje zadatke,
a u toj masi informacija velik izvor su tijela javne vlasti.
Ta tijela su izuzetno značajna ne samo zbog velike količine podataka koju obrađuju unutar svog djelokruga već
eGOVERNMENT 1
FOTO: SHUTTERSTOCK
Otvoreni
podaci
GOVERNMENT
SREDIŠNJI PORTAL OTVORENIH PODATAKA
i zbog činjenice da te podatke mogu dati na raspolaganje
zainteresiranoj javnosti - neposredno ili pak posredno
putem aplikacijskih rješenja koja mogu, naprimjer:
generirati neki zaključak koji može pomoći pri donošenju neke bitne (ili manje bitne) odluke - je li neki
park prikladan za šetnju kućnih ljubimaca, kakva je stopa kriminala na određenom području, kakva je čistoća
zraka ili mora na određenoj lokaciji, gdje se nalazi najbliži javni zahod ili
vizualizirati postojeće podatke tako da budu krajnjem korisniku jasni i razumljivi.
Tijela javne vlasti u Hrvatskoj, sukladno Zakonu o
pravu na pristup informacijama (“Narodne novine”, broj
25/2013.), objavljuju registre i baze podataka ili informacije o registrima i bazama podataka iz njihove nadležnosti i načinu pristupa, no osim što su podaci raštrkani na
raznim mrežnim lokacijama vrlo često nisu u formatu
koji je strojno čitljiv i otvoren. Pod tim podrazumijevamo da ga stroj, odnosno računalo može pročitati i interpretirati putem otvorenog ili zatvorenog softvera.
Stoga se tijekom ove godine počelo s uspostavljanjem
središnjeg portala otvorenih podataka putem kojega će
se pristupati svim informacijama za ponovno korištenje,
a koje objavljuju tijela javne vlasti. Portal će biti svojevrsni katalog metapodataka (podataka koji pobliže opisuju
skupove podataka) te će pretraživanjem pomoću njega
korisnici lako doći do željenog javnog podatka, odnosno informacije. Početak rada portala planira se početkom 2015. godine, a za njegovu pripremu, zahvaljujući
korištenju već gotovog rješenja baziranog na otvorenom
kodu trošak će biti manji od 200.000 kuna.
Definiranje prava korištenja
Portal otvorenih podataka predstavljat će podatkovni
čvor koji služi za prikupljanje, kategorizaciju i distribuciju otvorenih podataka javnog sektora. U skladu s dobrom praksom i prepoznatljivošću domena, portal bi se
trebao uspostaviti na adresi https://data.gov.hr. Uspostavlja se s ciljem da se poboljša širenje javnih i otvorenih podataka distribucijom putem jedinstvenog i središnjeg mjesta, a s druge strane kako bi se omogućila izrada
inovativnih nekomercijalnih i komercijalnih usluga koje
bi koristile te podatke. Uz to se želi potaknuti intenzivnija suradnja s privatnim sektorom, poglavito u području informacijskih tehnologija te potaknuti poboljšanje
elektroničkih javnih usluga kao i povećati transparentnost javne uprave.
Korisnike platforme za otvorene podatke možemo
grubo podijeliti u dvije skupine – s jedne strane su tijela
državne vlasti koja objavljuju podatke, a s druge strane je
javnost, bilo da je riječ o građanima, medijima, organizacijama civilnog društva i pojedincima u privatnom sektoru kojima su potrebni ti podaci.
2 eGOVERNMENT
Zasnovano na otvorenom kodu
Što se tiče samog tehničkog rješenja, budući internetski
portal data.gov.hr zasniva se na kombinaciji dvaju sustava, oba otvorenog koda. Riječ je o Drupalu, koji predstavlja ljusku, odnosno daje formu za upravljanje sadržajem te
CKAN-u koji pak služi za upravljanje samim podacima i
metapodacima.
Ta je kombinacija korištena za izradu portala data.gov.
uk. Britanski programeri uspjeli su uspješno povezati te
dvije kompleksne komponente te su izvorni kod kopije
svog portala stavili na Github (https://github.com/datagovuk) kako bi bilo koja zainteresirana strana mogla na
osnovi kopije portala napraviti vlastito rješenje. Zahvaljujući tom gotovom kosturu hrvatska verzija portala prilagodit će se uz niske troškove.
Definiranje uvjeta korištenja
Za katalogizirane i objavljene podatke bit će potrebno
definirati prava korištenja te odobrenja korištenja javno
objavljenih podataka, u skladu s odredbama Zakona o
pravu na pristup informacijama (“Narodne novine”, broj
25/2013.), drugim zakonima te Direktive 2013/37/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. godine o
izmjeni Direktive 2003/98/EZ o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora.
Podatke bi svakako trebalo biti moguće kopirati, objavljivati i distribuirati, prenositi i adaptirati te iskoristiti u
komercijalne i nekomercijalne svrhe, uz sljedeće uvjete:
obveza navođenja izvora podataka
obveza da korisnik ne promijeni originalno značenje
ili poruku dokumenta
ne postoji odgovornost za bilo koju posljedicu koja
proizlazi iz ponovne upotrebe podataka.
Ujedinjeno Kraljevstvo je primjerice definiralo Open
Government Licence (OGL) kojom je slobodno kopirati, objaviti, distribuirati, prenijeti i adaptirati informaciju. Također, slobodno ju je iskoristiti u komercijalne ili
nekomercijalne svrhe putem kombiniranja s ostalim informacijama ili je se može uključiti u vlastiti proizvod ili
aplikaciju, uz obvezan uvjet navođenja izvora podataka i
eventualno internetske poveznice na licenciju.
Europska komisija prava korištenja javno objavljenih
podataka riješila je Odlukom o ponovnoj upotrebi dokumenata u kojoj se propisuje obveza navođenja izvora podataka, obveza da korisnik ne promijeni originalno značenje ili poruku dokumenata te da EK nije odgovorna za
bilo koju posljedicu koja proizlazi iz ponovne upotrebe
podataka.
Francuska je pak izradila LO/OL licenciju koja osim
uobičajenih uvjeta o izvoru navođenja izvora podataka te
slobodno kopiranje, objavu, distribuciju i ponovnu distribuciju informacije navodi i da je nužno navesti izvor i datum posljednjeg ažuriranja informacije ili navesti jednu
OpenInfoTrend 197
GOVERNMENT
jektu paneuropskog portala otvorenih
podataka koji omogućuje pristup lokalnim, regionalnim i nacionalnim javnim
tijelima iz cijele Europe. Stranica još nije
potpuno gotova, a njena javna beta verzija nalazi se na adresi http://publicdata.eu.
Tko je sve uključen u pripremu
portala data.gov.hr?
Slika 1. Portal publicdata.eu
ili više hiperveza (URL-ova) koje vode do nje. Ta je licencija kompatibilna s OGL licencijom Ujedinjenog Kraljevstva te međunarodno prihvaćenim licencijama Creative
Commons Attribution 2.0 (CC-BY 2.0) i Open Data Commons Attribution (ODC-BY).
Tu je i jedan lokalni primjer koji je naveden kao uvjet
korištenja objavljenih otvorenih podataka Ministarstva
uprave Republike Hrvatske - korisnicima je omogućeno kopirati, objavljivati, distribuirati i javnosti priopćavati informacije. Dopušteno je također i njihovo prerađivanje, iskorištavanje u komercijalne i nekomercijalne svrhe,
kao i kombiniranje s drugim informacijama i uvrštavanje
u vlastiti proizvod – dakako, uz obvezno navođenje izvora podataka.
Poticaj inovativnim rješenjima i rast
zaposlenosti
Ovom inicijativom također se želi osloboditi vrijednost
javnih podataka kao javnog dobra na korištenje svim građanima Republike Hrvatske. Na platformi na kojoj su podaci pretraživi te u slobodnom formatu koji omogućuje
čitljivost neovisno o platformi, moguće je poticanje inovativnih rješenja, a posredno i ubrzanje rasta zaposlenosti te
olakšana izrada društvenokorisnih istraživanja te usluga.
Dakako, u svakom slučaju treba pripaziti na osobne informacije i to se postavlja kao jedan od ciljeva tog projekta. Stoga, otvoreni podaci nikako ne bi trebali sadržavati bilo koju osobnu ili osjetljivu informaciju. Konačnom
objavom projekta postupno će se utemeljiti i standard u
upravljanju javnim podacima.
Portal data.gov.hr nije zamišljen kao otok te je nužno
povezivanje s europskim inicijativama – poglavito u pro197 OpenInfoTrend
Ministarstvo uprave, Uprava za
e-Hrvatsku - upravlja i koordinira projektom uspostave središnjeg portala za
pristup informacijama za ponovno korištenje
Omega Software d.o.o. - temeljem
provedenog postupka javne nabave pruža usluge implementacije, prilagodbe i
razvoja rješenja
CARNet - osigurava resurse za udomljavanje tehničkog rješenja portala
HAKOM - osigurava sredstva za realizaciju projekta
uspostave portala
Digitalno-informacijski dokumentacijski ured - daje
podršku u povezivanju skupova informacija za ponovno
korištenje te oblikuje i održava portal
Ured predsjednika Vlade Republike Hrvatske - daje
podršku u utvrđivanju prioriteta za objavu informacija za
ponovno korištenje na portalu i nadzire provedbu u komunikaciji s nadležnim tijelima
Povjerenica za informiranje - sudjeluje kao podrška
u promociji i edukaciji za objavljivanje informacija te kao
nadzorno tijelo
Državna škola za javnu upravu - plan je u suradnji sa
školom osigurati kontinuiranu edukaciju državnih i javnih službenika za objavljivanje informacija za ponovno
korištenje
Savjet Partnerstva za otvorenu vlast - predstavlja platformu putem koje se vodi dijalog oko prioriteta za objavu
informacija za ponovno korištenje.
Otvoreni podaci u Europi i svijetu
Često zvani i novom naftom za pametne gradove, otvoreni podaci stimuliraju tržište na način koji ne zahtijeva
dodatne troškove. To je prepoznato i u Europskoj komisiji, stoga nije čudno da je u Direktivi 2013/37/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. godine o
izmjeni Direktive 2003/98/EZ o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora posebno istaknut dio koji se odnosi na objavu podataka u strojno čitljivom obliku, a posebno ohrabruje da se oni objavljuju i u otvorenom formatu,
odnosno onom koji je čitljiv neovisno o platformi – bilo
da je riječ o mobilnom ili stolnom uređaju koji pokreće
zaštićeni softver ili pak softver otvorenog koda. Sve vodi
eGOVERNMENT 3
GOVERNMENT
SREDIŠNJI PORTAL OTVORENIH PODATAKA
k tome da svi otvoreni podaci
budu međusobno strukturalno
povezani pa dobivamo sintagmu povezani podaci – ono što
će svakako obilježiti budućnost
u integraciji gomile podataka.
Europska komisija je 2012.
pokrenula vlastiti portal za
otvorene
podatke
(http://
open-data.europa.eu) i on je
jedan od ključnih elemenata
strategije Europske unije koja
se tiče te tematike. Na njemu
se nalaze podaci iz svih europskih institucija. Osim toga, radi
se i na paneuropskom portalu koji će skupljati sve otvorene
podatke s nacionalnih portala.
Trenutno je podignut u svojoj
radnoj verziji na adresi http://
publicdata.eu.
Jedan od pionira u otvaranju
podataka je svakako i Ujedinjeno Kraljevstvo. Portal http:// Slika 2. Portal data.gov.uk
data.gov.uk postoji već četiri
godine te sadrži desetak tisuća skupova podataka iz svih
životnih područja, od prometne statistike pa do podataka
o kriminalu. Stvoren je na kombinaciji otvorenih sustava Drupal, kao frontenda te CKAN-a kao backenda koji
upravlja podacima i katalogizira ih te je postao svojevrstan standard u zemljama Europske unije. Zanimljiv dio
portala za pojedinačnog korisnika vezan je uz web i mobilne aplikacije (uključujući i one za pametne nosive uređaje) koje su nastale ponovnom uporabom informacija.
Tamo se svakako može vidjeti prava moć u kombiniranju javno dostupnih podataka, a nije nimalo rijetko vidjeti i organizirane hackatone, odnosno događanja u kojima
skupina zainteresiranih programera i studenata pokušava
kombiniranjem dostupnih podataka razviti društvenokorisnu aplikaciju.
Od ostalih država unutar Europske unije u korištenju
otvorenih podataka posebno se ističu Španjolska, Irska,
Francuska, Nizozemska te Austrija.
Što se tiče ostatka svijeta, svakako se treba osvrnuti i
na Sjedinjene Američke Države koje su u suradnji s indijskim Nacionalnim centrom za informatiku razvile otvorenu platformu Open Government Platform (OGPL) koja
je osnova za američki http://data.gov te indijski http://
data.gov.in. Kao i u britanskom slučaju svakoj je zemlji
dostupan i OGPL kako bi imala osnovu za implementaciju vlastitog portala za otvorene podatke, a time i za promicanje transparentnosti.
Ruska Federacija i dalje nema nacionalni portal koji
bi okupljao sve skupove podataka, ali se dio njih uredno
4 eGOVERNMENT
Slika 3. Portal data.gov
objavljuje. Posebno se može istaknuti i moskovski portal
http://data.mos.ru s gotovo 200 skupova podataka.
Određeni pomaci napravljeni su čak i u Kini gdje se posljednje dvije godine povećala svijest o potrebi otvaranja
informacija za ponovno korištenje. Prve korake napravili
su gradovi Šangaj i Peking objavivši nekoliko tisuća skupova podataka na vlastitim web-portalima te kineski nacionalni zavod za statistiku koji je svoj portal uspostavio
krajem 2013.
OpenInfoTrend 197
GOVERNMENT
OBRADA OSOBNIH PODATAKA
Novi standard zaštite
PIŠE:: TIHOMIR KATULIĆ
Z
ahvaljujući dugogodišnjim naporima na području zaštite osobnih podataka, danas se sa sigurnošću može utvrditi kako su europski standardi zaštite osobnih podataka najviši u svijetu. EU područje je
uz SAD, Japan i druge visokorazvijene zemlje u Jugoistočnoj Aziji gospodarski i tehnološki lider, no za razliku od ostalih, Europska unija u svoj pravni okvir sustavno ugrađuje pravne mehanizme za zaštitu pojedinca i
njegovih osobnih prava od zloporaba kojima mogu biti
izvrgnuti u digitalnom okruženju. Za razliku od Europske unije, SAD, a osobito azijske zemlje, zaostaju u zaštiti osobnih prava, posebice privatnosti. Uzroci toj pojavi
su složeni i sadrže pravnu, ekonomsku i socijalnu komponentu.
Ranije ove godine sud Europske unije
donio je kontroverznu odluku kojom
je na području EU uspostavljen novi
standard zaštite osobnih podataka u
digitalnom okruženju. Što ona znači za
građane, a što za poduzeća?
Europski standardi
Europska direktiva o zaštiti podataka (Data Protection Directive) iz 1995. godine postavila je temelje suvremenoj zaštiti privatnosti. Tim je dokumentom osmišljen općeniti pravni okvir zaštite osobnih podataka koji
je postupno implementiran u nacionalne pravne poretke zemalja članica Unije, kao i u zakonodavstva brojnih
drugih zemalja. Budući da regulira sve aspekte zaštite
osobnih podataka, sveobuhvatan je i zato ga zovemo općim sustavom zaštite osobnih podataka. U okviru postupka pridruženja Europskoj uniji Republika Hrvatska
Googleov pravnik Drummond nazvao je presudu suda Europske unije
nejasnom i subjektivnom
197 OpenInfoTrend
Europska komisija želi strože kazne
je 2003. godine svojim Zakonom o zaštiti osobnih poda- Europska unija u
taka ustanovila građanima i svoj pravni okvir
svim drugim fizičkim osobama na području Republike sustavno ugrađuje
Hrvatske istu razinu zaštite mehanizme za
osobnih podataka kakva po- zaštitu osobnih
stoji i u ostalim zemljama čla- prava pojedinca
nicama.
od zloporaba
Rekli smo kako su europski u digitalnom
standardi zaštite osobnih pookruženju
dataka vodeći u suvremenom
društvu, no europski model je
zamišljen iz perspektive zaštite privatnosti građana i zasad ne predstavlja široko prihvaćeni svjetski standard. Iz
toga proizlazi da u internetskom okruženju osobni podaci neće uvijek biti u domašaju europskih institucija
i propisa. Zbog prirode internetskih servisa i komunikacije, podaci će biti izloženi pravnim učincima pravnih poredaka koji ne priznaju europske standarde. Tako
eGOVERNMENT 5
GOVERNMENT
NOVI STANDARD ZAŠTITE
spomenute zemlje, svaka iz svojih razloga, odbijaju usvojiti sličnu razinu zaštite već reguliraju privatnost nizom partikularnih mjera. Konkretno - umjesto jednog sveobuhvatnog zakona
privatnost se naprimjer štiti zakonima koji reguliraju medije, kaznene i druge postupke, kroz
zakone koji reguliraju stvarnopravno uređenje,
elektroničku trgovinu ili nešto treće.
Koji su razlozi takvog različitog tretmana
privatnosti kao pravno zaštićene vrijednosti? S
jedne strane, izvjesno je da azijski zakonodavci svjesno ignoriraju standarde zaštite osobnih
podataka kako bi lakše prikupljali i obrađivali
podatke o vlastitim građanima. Zapadni kriteriji o zaštiti nekih temeljnih osobnih i građanskih prava u takvim su zemljama nametnuti (Japan, Južna Koreja) ili nisu prisutni (Kina,
Singapur itd.)
Lobiranjem protiv odgovornosti
S druge strane, američki zakonodavac tako- Microsoft je godinama na udaru zbog povrede tržišnog natjecanja
đer izbjegava unaprijediti pravni okvir zaštite
privatnosti, no njegovi su interesi drukčiji. Gotovo sve američke kompanije imaju vodeću ulogu pa američki
socijalne mreže, mobilni operativni sustavi i druge su- zakonodavac ne želi ugroziti njihove interese implevremene usluge koje zauzvrat prikupljaju i obrađuju mentiranjem naprednijih pravnih standarda.
Facebook, Google i ostali nisu sami u lobiranju protiv
osobne podatke proizvod su američkih kompanija. Trgovina osobnim podacima lukrativni je biznis u kojemu već dobivaju i snažnu podršku američkih medija, koji
Lobiranjem protiv odgovornosti
Može se očekivati da se pritisak američkih kompanija
reflektira i na europske institucije - konačno, broj lobista u Bruxellesu sasvim je usporediv s onima u Washingtonu. Što se pak tiče argumenata pravnih zastupnika
kompanija poput Googlea oni su uglavnom fokusirani
na nejasne uvjete koje treba ispuniti kako bi tražilice
uklonile linkove. Primjerice, Googleov zastupnik David
Drummond smatra da je riječ o primjeni vrlo nejasnih
i subjektivnih testova što znači da Google ima obvezu razmotriti svaki zahtjev na individualnoj bazi. Za
Google i ostale tražilice te bilo koga tko putem interneta pribavlja i obrađuje osobne podatke – individualno razmatranje znači znatne troškove, organizacijske
izazove i ljudske resurse. Poslovnim subjektima takvo
rješenje smeta, kao što im smeta i svaki drugi namet
odnosno dodatni trošak.
S druge strane, te iste tražilice zarađuju nevjerojatno
mnogo novca iskorišćujući osobne podatke građana.
Prema podacima o poslovanju u 2013. godini, Google
je od oglasa uprihodio više od 50 milijardi dolara, ve-
6 eGOVERNMENT
likim dijelom upravo na zajedničkom europskom tržištu koje obuhvaća gotovo petsto milijuna ljudi solidne
platežne moći i koje je uz domicilno američko zapravo
najsnažnije i Googleu najvažnije tržište - barem dok se
kineska i indijska populacija ne izdigne iz siromaštva
do ekvivalentne razine.
Kao i u slučaju raznih manevara za izbjegavanje poreza kojima se obilato koriste velikani iz Silicijske doline, njihova spremnost za izbjegavanje obveza je razumljiva, ali teško prihvatljiva. Osim toga, treba podsjetiti
- zahvaljujući domicilnom američkom zakonu o autorskom pravu za tražilice, Digital Millenium Copyright
Actu, Google i društvo već više od desetljeća uklanjaju
linkove na sadržaje koji bi mogli predstavljati povredu
autorskog prava. S jedne strane je prihvatljivo i opravdano uklanjati linkove na sadržaje za koje postoji
sumnja da su zaštićena i protupravno distribuirana autorska djela, a isti postupak u slučaju povrede osobnih
podataka je tegotan, nejasan i predstavlja nerazumljiv
napad na njihove ekonomske interese.
OpenInfoTrend 197
GOVERNMENT
Sud Europske unije u Luksemburgu
snažno pritišću iz ekonomskih, ali i čisto pragmatičnih vo Europske unije na Googleovu španjolsku podružnirazloga. Naime, europski standardi privatnosti u koliziji cu, s obzirom na to da se podaci obrađuju na serverima
su s američkim poimanjem slobode govora i slobode iz- koji se nalaze u SAD-u; treće, ima li fizička osoba pravo
vještavanja, što bi osim ekonomskih imalo i pravnih po- zatražiti od tražilice da ukloni pristup njenim osobnim
podacima (odnosno, postoji li tzv. pravo na zaborav).
sljedica na rad američkih medija.
Odluku i odgovore sud Europske unije donio je u
Za građane, tvrtke i institucije koje djeluju na europskom prostoru, presuda suda Europske unije ima važne svibnju ove godine. Što se tiče prvog pitanja, odnosno
posljedice pa se vrijedi podsjetiti konkretnih okolnosti teritorijalne primjene pravila Europske unije, sud je zaslučaja. Zbog dostupnosti podataka o ranijem postupku ključio kako se, čak i u slučaju da se fizički serveri tvrtke
ovrhe nad njegovom imovinom, španjolski je građanin koja obrađuje osobne podatke nalaze izvan područja Europske unije, europska pravila pripokrenuo postupak protiv španjolskih
mjenjuju na tražilice ako imaju u
dnevnih novina, Googleove španjolske
nekoj od država članica podružnicu
podružnice i samog Googlea pri španjol- Hrvatska je 2003.
ili povezano trgovačko društvo koje
Zakonom
o
zaštiti
osobnih
skoj agenciji za zaštitu osobnih podatase bavi prodajom oglasnog prostora
ka. Tužitelj je smatrao kako kontinuirana podataka građanima
koji nudi tražilica.
prisutnost podataka o njemu u rezultati- i svim drugim fizičkim
Drugim riječima, Google i ostama tražilice, kao i na stranicama dnevnih subjektima ustanovila
le tražilice koje fizički obrađuju ponovina predstavlja povredu privatnosti
pa je od nadležnog tijela zatražio pokre- istu razinu zaštite osobnih datke u SAD-u, Kini, Rusiji ili bilo
podataka kakva postoji i u gdje drugdje, bit će podložne eutanje postupka nadzora.
ostalim zemljama
ropskom pravnom okviru zaštite
osobnih podataka ako na područSudska odluka
ju neke od država članica EU imaU kasnijem postupku španjolski je sud Europski model
ju podružnicu ili trgovačko društvo
proslijedio slučaj sudu Europske unije uz zamišljen iz perspektive
u svom vlasništvu koje u njihovo
tri postavljena pitanja: prvo, odnosi li se
ime prodaje oglasni prostor u okvieuropska Direktiva iz 1995. i na tražili- zaštite građana zasad
ru usluge koju daje tražilica. Zaprace poput Googlea, odnosno predstavlja nije široko prihvaćeni
vo, sud je poručio kako ekonomsko
li Googleova djelatnost obradu osobnih svjetski standard zaštite
iskorištavanje osobnih podataka
podataka; drugo, primjenjuje li se pra- privatnosti
europskih građana treba biti kon-
197 OpenInfoTrend
eGOVERNMENT 7
GOVERNMENT
NOVI STANDARD ZAŠTITE
trolirano te barem djelomično podvrgnuto
i kontroli europskih sudova. Dakle, ako poduzetnici povređuju europska pravila o zaštiti osobnih podataka, europski pravni sustavi
mogu protiv njih poduzeti konkretne mjere,
kako protiv odgovornih osoba koje vode takva predstavništva, tako i protiv samih poduzeća.
Što se tiče drugog pitanja sud je ustanovio
kako su tražilice, prema odredbama europskih
propisa, zaista controlleri, odnosno, prema
terminologiji hrvatskog zakona o zaštiti osobnih podataka - voditelji zbirke osobnih podataka. Hrvatski zakon ih definira kao fizičku
ili pravnu osobu, državno ili drugo tijelo koje
utvrđuje svrhu i način obrade osobnih podataka.
Konačno, što se tiče prava na zaborav, sud
EU je ustanovio kako fizičke osobe, pod
određenim uvjetima, imaju pravo zatražiti
da se s tražilica uklone podaci o njima. Prema odluci suda to znači da su predmetni podaci netočni, neodgovarajući, nevažni ili pretjerani u pogledu obrade.
Joaqin Almunia, novi
povjerenik za tržišno
natjecanje Europske komisije
Martine Reicherts, povjerenica Europske komisije za
pravosuđe, temeljna prava i državljanstvo tražila je
strože kazne za Google
đana, Reicharts je kazala da
iskrivljavanje prava na zaborav
Sud Europske unije
i konteksta njegove upotrebe ne
ustanovio je kako fizičke
smije naići na plodno tlo. Tom
osobe imaju pravo tražiti
se prilikom Reicharts pridružida se s tražilica uklone
la ranijim izjavama dužnosnika
njihovi podaci ako su
Europske komisije o tome kako
treba uvesti strože sankcije za
obrađeni nevažno,
Strože kazne za tražilice?
poduzeća koja u svom poslovanetočno, neodgovarajuće
Sredinom kolovoza o praksi primjene pra- ili pretjerano
nju ignoriraju europske pravne
va na zaborav očitovala se i povjerenica Eustandarde na području zaštite
ropske komisije za pravosuđe, Martine Reosobnih podataka. Predložena
icharts koja je posebno izdvojila Google kao primjer reforma sadržavala bi sankcije koje mogu doseći i do 2
operatora koji pokušava u praksi potkopati odluku suda % ukupnog prihoda poduzeća-počinitelja na globalnoj
Europske unije, izjavivši da tražilice poput Googlea i razini.
drugih glasno prosvjeduju protiv odluke suda no zaboravljaju da im upotreba osobnih podataka korisnika doPravo na zaborav ili sloboda izražavanja?
nosi golemu ekonomsku korist.
Iz sudske je odluke jasno kako pravo na zaborav nije
Osvrnuvši se na medijske pokušaje da se unaprijed
diskreditira predstojeća reforma europskog okvira za- apsolutno - treba ga propitivati iz perspektive drugih
štite osobnih podataka koja će ići još dalje u zaštiti gra- osobnih i temeljnih prava, kao što je pravo na slobodu
izražavanja. Jasniji kriteriji o karakteru informacija koje
treba ukloniti razvit će se kroz sudsku praksu.
U međuvremenu, što prognozirati, hoće li se američke
Azijski zakonodavci ignoriraju standarde zakompanije
zaista podvrgnuti europskim pravilima? Vrištite osobnih podataka kako bi lakše prikupljali
jedi se prisjetiti pravnih teškoća koje su kroz posljednjih
podatke o građanima. Zapadni kriteriji o zaštiti u
dvadeset godina na europskom tržištu imali drugi ametakvim zemljama su nametnuti (Japan, Južna Korerički giganti poput Microsofta i Intela. Tako je Microsoft
ja) ili ih nema (Kina, Singapur itd.). I američki zakosvojedobno platio oko 600 milijuna eura kazne zbog ponodavac izbjegava unaprijediti pravni okvir, ali on
vrede tržišnog natjecanja, a Intel je nedavno izgubio priima drukčije interese. Trgovina osobnim podacima
ziv na odluku Europske komisije kojom treba platiti relukrativni je biznis u kojemu američke kompanije
kordnih 1,2 milijarde eura zbog slične opstrukcije. Iako
imaju vodeću ulogu pa zakonodavac ne želi ugroje riječ o enormnim svotama, tim je kompanijama taj
ziti njihove interese implementiranjem naprednijih
novac samo sitni operativni trošak u odnosu na prihode
pravnih standarda.
koje su ostvarili ignorirajući europska pravila.
8 eGOVERNMENT
OpenInfoTrend
InfoTrend 197
188
RAZGOVARALI SMO
BORBA PROTIV ORGANIZIRANOG KRIMINALA VODI SE
NA DIGITALNIM PROSTORIMA
Cyber
istražitelji
Prije desetak godina malo je tko čuo za digitalnu
forenziku iako je već je tada bilo vidljivo da digitalna
komunikacija ulazi u sve životne sfere, da će mobiteli i
mail postati osnovno komunikacijsko sredstvo poštenim
građanima, ali i kriminalcima. Borba protiv organiziranog
kriminala tako se preselila na cyber područje tražeći
novu, posebnu vrst informatičkih stručnjaka.
K
ad je u pitanju digitalna forenzika,
mada ne nova, ali vrlo specifična
djelatnost, jedna od najupućenijih
osoba u hrvatskoj informatičkoj zajednici
bez sumnje je Goran Oparnica, direktor
zagrebačke tvrtke INsig2. U ovom kratkom razgovoru pojasnio nam je metode i
ciljeve digitalne forenzike, složene i specijalizirane djelatnosti za kojom se u okrutno kompetitivnom okruženju osjeća sve
veća potreba na globalnoj ali i domaćoj
sceni.
OIT: Na čelu ste tvrtke koja se bavi digitalnom forenzikom. Što je bio poticaj i
koje su potrebe potakle odabir tako specifične djelatnosti?
GORAN OPARNICA: INsig2 je spin off
tvrtke IN2 koja se bavi razvojem softvera
i IT sigurnošću. Otkrili smo potom i svijet tehničke zaštite i shvatili da je to sa zakonskog gledišta ipak drukčija djelatnost
negoli informacijska sigurnost - IT security. A pogotovo je različita od razvoja softvera, što je osnovna djelatnost IN2. Tada
smo zaključili da je najbolje osnovati novu
tvrtku koja će se baviti IT sigurnošću i
tako je 2004. nastao INsig2. Osnovne su
joj djelatnosti bile sigurnost, integracija
IT sigurnosti i tehničke zaštite ili kako mi
to volimo reći integracija logičke i fizičke
sigurnosti te digitalna forenzika.
OIT: Možete li nam podrobnije opisati
smisao tog pojma? Razlikujete li pritom
elektroničku i digitalnu forenziku?
Iako i zloupotreba
podataka na radnom
mjestu spada u predmet
forenzičke istrage, puno
su značajniji globalni
izazovi, primjerice borba
protiv organiziranog
kriminala - u smislu
trgovine ljudima, drogom,
cyber kriminala... gdje se
pronalaze digitalni dokazi
nužni za sudski progon
Naš sugovornik Goran Oparnica, direktor zagrebačke
tvrtke INsig2
OPARNICA: Iako 2004. godine većina
sugovornika nije znala što je digitalna forenzika već je tada bilo vidljivo da digitalna komunikacija ulazi u sve životne sfere,
da će mobiteli i mail postati osnovno komunikacijsko sredstvo običnim ljudima,
ali i kriminalcima. Moglo se uočiti da će
digitalna forenzika postati jak i bitan element svake druge kriminalističke istrage
tako da smo se od samog početka odlučili
baviti digitalnom forenzikom, iako isprva
malo stidljivo, a s vremenom je to postalo naša osnovna i danas vrlo profitabilna
djelatnost.
U jednom dijelu stručne literature ona
se naziva elektronička forenzika jer uključuje istrage i na uređajima koji nisu
digitalni. Ipak, danas je sve nekako digitalizirano pa nećemo pogriješiti ako tu dis-
ciplinu nazovemo digitalnom forenzikom.
Prodiranjem digitalnih tehnologija u svakodnevni život širi se i raspon djelovanja
digitalne forenzike. Danas nemate obitelji
u kojoj bi broj mobitela bio manji od broja članova. Nema kućanstva bez računala.
Televizori više nisu televizori, to što prikazuju slike koje emitira radio-televizija
sporedna je funkcija, danas su to računala.
Imate pećnice, hladnjake, strojeve za pranje rublja s ethernet ili Wi-Fi priključkom.
Digitalne tehnologije su u svakoj životnoj
pori kako dobronamjernih ljudi tako i kriminalaca.
Da biste mogli povezati i otkriti počinitelje nekog kaznenog djela nužno je
moći napraviti rekonstrukciju sadržaja
komunikacije među njima. U slučaju kad
se komunikacija odvija digitalnim putem
197/11/2014 OpenInfoTrend 35
RAZGOVARALI SMO
metodologija i alati digitalne forenzike su
nezamjenjivi. Bez toga nije moguće očekivati uspjeh istrage pogotovo imajući u
vidu činjenicu da su neka kriminalna djela poput terorizma, krijumčarenja droge,
trgovanja ljudima - globalna i da se počinitelji međusobno organiziraju isključivo pomoću digitalnih komunikacijskih
kanala. Ne možete ih podvesti pod jedan
uski zemljopisni teritorij nego jednostavno morate surađivati s ostalim agencijama u svijetu da biste mogli otkriti takve
počinitelje. Svatko mora odraditi svoj dio
posla, presresti elektroničku komunikaciju, otkriti gdje se točno kriminalci nalaze,
odakle komuniciraju.
OIT: Odakle prijetnje koje su predmet
forenzičkih istraga?
OPARNICA: U svijetu digitalne forenzike ne postoji vanjsko i unutrašnje ugrožavanje. Zapravo, dok govorimo o jednom otkrivenim nepravilnostima ne puštaju se
uskom segmentu digitalne forenzike koji u javnost.
se može zvati borba protiv cyber kriminaKad je riječ o trgovini drogom onda se
la, svako je ugrožavanje unutrašnje. Cyber zna da je, primjerice, na granici naša pokriminal je globalni pojam, svejedno je
licija zaplijenila određene
sjedite li u Kini, Koreji, Tajkoličine droge, ali inforvanu, Brazilu ili u Hrvatskoj.
maciju da vozilo s drogom
Neke
tvrtke,
Ako zaposlenik zloupotreprelazi našu granicu otkriprvenstveno
iz
sektora
bljava svoj položaj i potkrada
la je digitalna forenzika. U
podatke to spada u domenu financija, imaju i svoje kriminalnom lancu koji
digitalne forenzike, ali mno- forenzičare. Sve što se treba organizirati kako
go su značajniji globalni iza- zbiva unutar velikih
bi se droga krijumčarila
zovi, primjerice borba protiv tvrtki, u pravilu tamo
preko granice, počinitelji
organiziranog kriminala - u i ostaje, informacije
nužno moraju komunismislu trgovine ljudima, dro- o otkrivenim
cirati mailom, telefonom,
gom, cyber kriminala gdje se nepravilnostima ne
SMS-ovima, MMS-ovima,
pronalaze digitalni dokazi. puštaju se u javnost.
a forenzičari trebaju znati
Unutar velike organizirane
kako te informacije pretvrtke u pravilu imaju vlastisresti, doći do njih, povezati osobe, kako
te stručnjake za informacijsku sigurnost mobitel koji je kupljen zbog jednog teleza čuvanje podataka od krađe i curenja,
fonskog razgovora i poslije bačen povezati
a neke tvrtke - tu prvenstveno mislim na
s točnom osobom koja je obavila razgofinancijski sektor - imaju i svoje forenzivor. Sve to spada u disciplinu koja se može
čare. Sve što se zbiva unutar velikih tvrtki
podvesti pod domenu digitalne forenzike.
u pravilu ostaje unutar njih, informacije o
Pravo&tehnologija
U Pragu je ovog listopada održana konferencija InSig2
Lawtech Europe Congress 2014. u organizaciji hrvatske
tvrtke InSig2 i češkog partnera LawTech Europe Congress
Nakon vrlo uspješne i tematski bliske prošlogodišnje konferencije u Zagrebu, ove je godine hrvatski organizator u do36 OpenInfoTrend 197/11/2014
OIT: Možete li nam navesti primjer jedne vaše uspješne istrage?
OPARNICA: Stručnjaci INsig2 nisu istražitelji ni sudski vještaci u pravosudnom
smislu. Mi osiguravamo infrastrukturu
kako bi istražni organi mogli provoditi
istrage, tako da ne sudjelujemo u provođenju samih istraga.
OIT: Može li naša forenzika odgovoriti
na sve domaće potrebe? Je li potrebno da
neke naše ustanove traže pomoć iz inozemstva?
OPARNICA: Naravno da je potrebno, ne
zbog toga što mi nešto možemo ili ne možemo već zato što kriminalna djela ne poznaju
granice. Kriminalcima je zanimljivija Amerika jer tamo postoje puno veće mogućnosti
za bespravnu zaradu. Ako gledamo kriminal
kao nekakvo tržište, potencijal Amerike ili
Zapadne Europe daleko je veći negoli u Hrvatskoj. Generalno, smatram da je naša policija jako dobro educirana i opremljena u tom
smislu.
govoru s češkim partnerom organizirao konferenciju pod nazivom Insig2 Lawtech Europe Congress 2014. U trodnevnom
programu održana su brojna predavanja iz područja digitalne
forenzike i osiguranja dokaza u različitim sudskim postupcima.
Konferencija Lawtech Congress održava se od 2012. godine u Pragu i pokriva teme kao što su digitalni dokazi, forenzičke istrage, cyber sigurnost i tehnologije za odvjetničke tvrtke. Uz oko 80 međunarodnih predavača iz 21
zemlje, organizatori su ove godine prijavili dolazak više od
500 sudionika uglavnom s područja Srednje i Istočne Europe.
OIT: Kako je kod nas, prepoznaje li vas
naše tržište?
OPARNICA: Problem forenzike je u tome
što je naše tržište jako usko, a malo je klijenata većih platežnih mogućnosti. Na
projektima treba puno raditi, investicije
su velike, a profiti od takvih projekata su
relativno mali. Mi se time bavimo desetak godina, a znanje, stručnost, softverski
i hardverski alati koje morate imati za digitalnu forenziku, sve to stoji jako puno
novca.
Stoga se posljednjih godinu-dvije pokušavamo postaviti kao globalna tvrtka,
doslovce radimo po cijelom svijetu i mislim da smo na dobrom putu. Trenutno
imamo projekte na svim kontinentima
osim u Australiji. Mislim da ćemo se dalje razvijati isključivo kao globalna tvrtka,
tako se pokušavamo pozicionirati. Fokusirati se samo na Hrvatsku ili na regiju
definitivno nije profitabilno, tržište je jako
plitko, a investicije su velike.
OIT: Pretpostavljamo da u svom poslu
surađujete s istražnim i pravosudnim tijelima?
OPARNICA: Ne, mi nismo sudski vještaci, time se ne bavimo, ali surađujemo sa
svima uključenima u kaznene istrage i kaznene postupke pred sudovima tako da im
pružamo znanje, infrastrukturu i opremu
koja je potrebna za neku istragu.
OIT: Kakva je u tom smislu sudska
praksa u Hrvatskoj?
OPARNICA: Što se tiče naše sudske
prakse ona se kreće u okvirima kaznenog
zakona i zakona o kaznenom postupku
i nema mogućnosti djelovati izvan tih
okvira. Istina, naš se KZ dijelom dotaknuo
cyber kriminala kao uskog segmenta gdje
je digitalna forenzika potrebna, a odnosi
se na računalne prevare i krađe. Međutim, zakon o kaznenom postupku ni na
Najveći problem digitalne forenzike?
Digitalna forenzika je čudna disciplina, ne kažem da je to znanost iako je u nekoj
literaturi takvom nazivaju. Digitalna forenzika je u stvari brak dviju znanosti - prava i informatike. No, informatičari i pravnici dva su svijeta, dva različita mentalna
sklopa, dvije različite znanosti koje nemaju previše dodirnih točaka. Dobrim dijelom to je razlog za česta nerazumijevanja između informatičara i pravnika. Informatičari moraju naučiti pravne norme i Zakon o kaznenom postupku kako bi
dokaze do kojih su došli svojim radom mogli prezentirati na zakonski ispravan
način, odnosno da ih sud može prihvatiti.
Kako biste nešto mogli razjasniti, primjerice otkriti dokaze sačuvane u mobitelu, morate jako dobro, čak na razini digitalne elektronike, znati kako mobitel
radi, kako radi memorijski čip da biste mogli iz njega izvući podatke. Morate imati detaljna tehnološka informatička znanja da biste mogli na odgovarajući način
otkriti sve što mobitel krije, ali to morate napraviti na pravno priznat način. Jer,
ako dokaze ne otkrijete i ne prezentirate na pravno priznat način, postojeće pravne procedure neće priznati vaš mukotrpan rad na otkrivanju digitalnih dokaza.
I to je možda najveći problem digitalne forenzike.
Naš Zakon o
kaznenom
postupku ni na
koji način ne
razmatra pitanje
digitalnih dokaza
i postupka
s digitalnim
dokazima tako
da nije utvrđen
način kako ih
prezentirani sudu
koji način ne razmatra pitanje digitalnih
dokaza i postupka s digitalnim dokazima,
način kako ti digitalni dokazi trebaju biti
prikupljeni, kako ih prezentirani sudu da
bi ih on morao priznati.
OIT: Kako je educirana hrvatska policija?
OPARNICA: Ako govorimo o hrvatskoj
policiji tu radi nekoliko sjajnih ljudi koji
Hrvatska tvrtka INsig2 sudjelovala je na konferenciji i kao izlagač, a održana je i radionica o rastućoj potrebi za digitalnim
dokazima i digitalnoj forenzičkoj edukaciji za odvjetnike.
Tijekom ove radionice, stručnjaci INsig2 demonstrirali su
studije slučaja koje jasno pokazuju kako nije moguće biti uspješan u sudnici bez razumijevanja prirode digitalnih dokaza.
Izjave o konferenciji dali su Goran Oparnica, direktor tvrtke InSig2 i direktor konferencije Frederick Gyebi-Abebio.
Goran Oparnica: - Posljednje dvije-tri godine snažno se razvijamo na međunarodnim tržištima, a projekti poput onoga za OLAF
jako puno znaju i vrlo su posvećeni tom
poslu. Smatram da po znanjima hrvatski
policajac nipošto ne zaostaje za bilo kojim svjetskim policajcem u tom segmentu.
Drugi je problem broj digitalnih istražitelja u našoj policiji koji po mom mišljenju
nikako ne odgovara potrebama, jer praktično danas ne postoji nijedno kriminalno
djelo bez digitalnih dokaza.
- Europski ured za borbu protiv prijevara - omogućili su nam da
budemo i globalno prepoznatljivi. Surađujemo s najeminentnijim
pružateljima usluga iz digitalne forenzike te kontinuirano radimo
na globalnom planu. Naprimjer, nedavno smo dobili posao opremanja forenzičkog laboratorija u Omanu. Želimo nastaviti osvajati nova tržišta, a u tome bi nam trebala pomoći i ova konferencija.
Frederick Gyebi-Abebio: - Jako smo zadovoljni partnerstvom
koje smo dogovorili s tvrtkom INsig2. Naša konferencija trenutno
pokriva područje Srednje i Istočne Europe, ali imamo planove za
širenje na prostor Bliskog istoka i Rusije. (kt)
197/11/2014 OpenInfoTrend 37
smart
ROBOTIKA
DRUŠTVENI ROBOTI NAJZNAČAJNIJI SU SUVREMENI SMJER RAZVOJA ROBOTIKE
Šok budućnosti
PIŠE: GOJKO NIKOLIĆ
prof. dr. sc. Gojko Nikolić, dipl. ing. strojarstva diplomirao je na Fakultetu strojarstva i
brodogradnje u Zagrebu. Radio je u nekoliko
industrijskih tvrtki od čega 25 godina u tvornici Nikola Tesla na poslovima od konstruktora
automatskih linija do direktora proizvodnje
i člana poslovodnog odbora. Istodobno je
predavao više od trideset godina na Fakultetu
strojarstva i brodogradnje te na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu.
Jedan je od pionira primjene automatizacije proizvodnje u Hrvatskoj, a na Fakultetu strojarstva i brodogradnje uveo je nekoliko novih područja iz automatizacije.
Objavio je veliki broj znanstvenih radova. Ima 18 domaćih
i međunarodnih patenata. Trenutno radi na razvoju sustava za primjenu robota u neurokirurgiji i terapiji.
U skoroj budućnosti pojavit će se društveni roboti koji će
pomagati čovjeku u kući i izgledati poput ljudi, sa znatnim
sposobnostima, inteligencijom, znanjem pa i osjećajima. Postavlja se pitanje dobivamo li s njima savršene robove ili savršene prijatelje prema našim željama, čak i partnere. Je li to
nastavak iskonskih želja i ljudskih poriva, jer robot bi sve radio umjesto nas?
Z
Brzi razvoj znanosti i tehnike ukazuje da
bismo učenike i studente već danas trebali
pripremati za poslove i tehnologije koje još
ne postoje i osposobljavati ih za uspješno
rješavanje problema koje još ne znamo.
nantnu ulogu u novim društvenim odnosima igrati roboetika i
prava robota.
Među znanstvenicima tehničkih struka, ali i biolozima, sociolozima, psiholozima i pravnicima vode se rasprave o tome što
donose nove tehnologije i što će one značiti za čovječanstvo. Postavljaju se pitanja hoće li te nove tehnologije utjecati na razdvajanje i otuđivanje ljudi pa čak i međusobnu netoleranciju. Hoćemo li na kraju samo pritiskom tipke ili mišlju ostvarivati sve
svoje želje i potrebe, možda čak birati prijatelja ili partnera. Treba
li se toga bojati ili to prihvaćati kao normalni razvoj društva i civilizacije? Slična su se pitanja postavljala i ranije kod novih revolucionarnih tehničkih proizvoda, počevši od automobila, aviona,
televizije, računala do mobitela. Uvijek je postojala bojazan od
novih tehnologija i strah od mogućeg negativnog utjecaja na postojeći način života. Razvojem novih tehnologija poput društvenih robota sigurno će nestati neki sadašnji poslovi, ali će nastati
niz novih kreativnijih. To će omogućiti čovjeku lakše otkrivanje i
ostvarivanje vlastite kreativnosti i inovativnosti.
Na pragu smo robotske revolucije koja će promijeniti svijet
u kojem živimo, ali i odnos čovjeka prema prirodi kao i odnos
čovjek-robot (živi stroj). To će stvoriti jedan sasvim novi svijet,
nova tržišta, poslovne, radne i životne uvjete. Robotska revolucija koja će obilježiti 21. stoljeće omogućit će potpuno drukčiji
način života i dalje produbiti jaz između bogatih i siromašnih.
Hoće li te promjene biti toliko nagle i šokantne da izazovu i mogući otpor? Trebat će vremena da se prihvate, ali neće ga biti,
jer razvoj ide naprijed sve bržim koracima.
animljiva je izjava na tu temu književnika Miljenka Jergovića objavljena u časopisu Like! (2014.) koja glasi: Rad je
ponižavajuća robovska aktivnost, poraz svake ljudskosti. Lijenost je prirodno čovjekovo stanje. Ono čime se ja bavim nije rad
nego uživanje. Iz te izjave mogao bi se izvući zaključak da je želja
za lagodnim životom bez rada, pokretač razvoja čovječanstva i
društva uopće, što bi odgovaralo ciničnom pogledu na čovjeka
i razvoj društva.
Što je robot danas?
Trend daljnjeg razvoja robota odredit će ne samo njihove obliTemeljem postojećih definicija koje se uče u školi, na fakulke, tehnička rješenja i njihove mogućnosti već i pojmove živog
i neživog, svjesnog i nesvjesnog. Ta budućnost o kojoj ćemo tetima i nalaze se u stručnoj literaturi, mnogi misle da je to suvišno pitanje, ali nije. Razlog tome je jednostavan: roboti su se
govoriti s današnjeg je našeg svjetonazora, morarazvijali u svim područjima i dobivali različita
la, znanja i društvenih odnosa potpuno šokantna.
obilježja, obavljali različite zadatke i na razliNastat će socijalne promjene i dosad još nezamisli- Trend razvoja robota
čite načine. Tehničke karakteristike i rješenja
vi društveni i međuljudski odnosi - prijateljevanje u budućnosti odredit
proizlazila su ne samo iz potrebe zadataka koje
s robotom, partnerski odnosi s robotom, seksualni
će
ne
samo
njihove
obavljaju već i mogućnosti realizacije tih zapartneri, brak s robotom itd. Iz toga će proizaći niz
oblike,
tehnička
rješenja
datka. Zato je pojam robota postao puno širi
etičkih i moralnih dilema i vrlo kompleksna pitanegoli ga određuju postojeće definicije koje
nja koja zasad možemo samo naslutiti. Zato bi već i mogućnosti već i
danas trebalo odrediti pravila rada i ponašanja za pojmove živog i neživog, uglavnom određuju najšire primjenjivane - industrijske robote. Teško da danas neka postobudućnost koja nije tako daleka u kojoj će domi- svjesnog i nesvjesnog
38 OpenInfoTrend 197/11/2014
FOTO: SHUT TERSTOCK
PSIHOLOGIJA ZA POSLOVNJAKE
jeća definicija robota može zadovoljiti poimanje što je robot u
najširem smislu.
Uvriježeni pojam robota kod običnih ljudi označava automatizirani stroj koji po vanjskom izgledu sliči čovjeku, a imitira ga
u nekim funkcijama i radu. Pokreću ga elektromotori u zglobovima, a njime upravlja računalo ili elektronički mozak. Čak i
Websterov rječnik definira riječ robot kao automatizirani uređaj
koji obavlja funkcije koje se obično pripisuju čovjeku, što odgovara
predodžbi većine ljudi, najčešće stvorene javnim medijima.
Vjerojatno u budućnosti neće postojati zajednička definicija
već će ih biti više koje će određivati pojedine vrste robota, naprimjer industrijske robote, medicinske kirurške robote, servisne
robote za pomoć starijima, vojne robote, mobilne robote, svemirske robote, mikrorobote i tako dalje. Već i sada u području
medicinskih mikrorobota postoji trend povezivanja organskih i
anorganskih materijala pa čak i potpuno organskih robota, genetski stvorenih od mikroorganizama.
Razvoj tehnika vezanih za robotiku
Tehnika je sad sastavni dio ljudskog života i on bez nje više nije
zamisliv. Novi razvoj u tom području još će više naglasiti taj utjecaj s ciljem poboljšanja kvalitete života i rješenja problema koji
proizlaze iz prenapučenosti Zemlje. Najznačajnije inovacije se
očekuju na području računala, energije, komunikacija, transporta, obrazovanja, medicine i kućanskih svakodnevnih poslova.
Smatra se da će sljedećih deset tehnologija u budućnosti promijeniti svijet:
1 nanotehnologija
2 kvantna računala
3 biodizel i vodik kao nova pogonska goriva
4 genomska slika pojedinca
5 univerzalni prevoditelj
6 internet preko optičkih vlakana
7 umjetna inteligencija
8 inteligentne senzorske mreže
9 alternativni izvori energije
10 bežične tehnologije.
Šest od ovih pravaca označeni brojkama 1, 2, 5, 7, 8 i 10 sigurno izravno utječu na razvoj robota.
Nanotehnologija će omogućiti proizvodnju novih materijala
197/11/2014 OpenInfoTrend 39
Radna mjesta za robote – što
preostaje čovjeku?
Primjena robota je sve veća. Samo u prošle dvije godine uporaba robotiziranih sustava u svijetu je rasla po godišnjoj stopi
od 40 posto. Hoće li se sad proizvodnja s istoka (Kina, Indija,
Malezija..) vratiti natrag u Europu kao što je otišla u suprotnom
smjeru prije dvadeset-trideset godina? I na istoku je porasla
cijena rada, sad je u Kini satnica za nekvalificiranog radnika tri
dolara i raste po stopi od 10 % godišnje.
Hoće li takav trend rasta biti i kod društvenih robota? Očekuje
se da će kućni roboti po cijeni biti dostupni srednjoj klasi i da
će ih već do 2040. godine imati svako domaćinstvo. Koliko je
prisutan trend razvoja i ulaganja u te robote prikazuje i podatak
da su ulaganja od 2010. godine u 2014. porasla deset puta.
Prema prognozama znanstvenika androidi će do kraja ovog
stoljeća zauzeti gotovo sve tradicionalne poslove, uključujući
poljoprivredu, građevinarstvo, industriju, brojne uslužne djelatnosti, vojne, policijske i vatrogasne poslove. Obavljat će sve poslove koji traže rutinu i ponavljanje, a ne zahtijevaju kreativnost
i inovativnost. Smatra se da će po izgledu i ponašanju biti poput
ljudi, visine od 175 do 180 cm, sa senzorima vida, sluha i njuha,
a u utrobi će se skrivati snažna računala. No, što se tiče izgleda,
a posebno kad je riječ o računalima, futurolozi se razlikuju (vidi
prognozu I. Pearsona).
Zanimljiva su razmatranja o vrstama poslova koje će čovjek
raditi u budućnosti koji se mogu predvidjeti već danas. Evo nekih mogućih budućih poslova:
Digitalni arhitekti - dizajnirat će virtualne zgrade za propagandne poruke.
Konzultanti za dobrobit starijih osoba - specijalizirani za
osobnu njegu.
Projektanti za izradu dijelova tijela - za atletičare i vojnike.
FOTO: SHUT TERSTOCK
PSIHOLOGIJA ZA POSLOVNJAKE
Vertikalni farmeri - koji će usjeve sijati vertikalno kako bi se
uštedjelo na prostoru.
Kontrolori klime - osobe koje će upravljati i mijenjati vremenske
obrasce.
Dizajneri i projektanti holograma virtualnih ljudi.
Brokeri za vrijeme - upravljat će vašim viškom vremena koje
ćete moći nekom ponuditi u zamjenu za novac ili neku drugu robu.
Osobni menadžeri za brendove - razvijat će i upravljati vašim
osobnim brendom.
Haptički programeri - koji će koristiti znanost dodira za razvoj
proizvoda.
S vremenom doći će i mnogi drugi poslovi i zanimanja direktno
vezana za robote, njihov razvoj i primjenu koje sada još ne možemo ni zamisliti.
koji će se ponašati poput ljudskih mišića te će u robotima zami- 1. Iz toga proizlazi da brzina obrade raste eksponencijalno. Dva
jeniti mehanizme (poluge, cilindre, elektromotore i slične aktua- kvantna tranzistora već imaju 16 kombinacija, tri 81 i tako dalje.
tore). Imat će veliki doprinos i u senzorima koji će biti sve sličniji
Duže vremena razmišljalo se o stvaranju biočipova. Tek nedavreceptorima živih bića u prirodi.
no je objavljeno da je u SAD-u, u Centru za molekularnu elekRačunalna tehnologija jedna je od bitnih za razvoj robota. troniku W.M. Keck napravljen prototip bioneuronskog memorijOd silicija koji je bio temeljni materijal za izradu čipova prelazi skog sustava budućnosti koji koristi digitalne osobine molekula
se na druge materijale poput ugljikovih nanoorganske materije. Korištena je molekula protecjevčica (Carbon Nanotube - CNT), promjera 1
ina bakteriorodopsina. Kapacitet joj iznosi 1 tedo 10 nm i duljine do 1000 nm koje imaju impre- Već i sada primjerice u
rabajt, uz brzinu obrade i pristupa od 80 Mbit/s.
sivna električna i mehanička svojstva i imali bi i području medicinskih
Znanstvenici s Medicinskog fakulteta Sveučilido 10.000 puta više tranzistora na kvadratni inč mikrorobota postoji
šta u Stanfordu izradili su transkriptor tranzistor
od današnjih silicijskih čipova te bi bili znatno
koji se sastoji od DNK i RNK. U biologiji trantrend povezivanja
brži u obradi podataka.
skriptor upravlja kretanjem specifičnog proteina
IBM je 2011. godine objavio da je pohranio bi- organskih i anorganskih RNK polimeraze uzduž spirale DNK, poput krenarni podatak na samo 12 atoma željeza. Zapis se materijala pa čak i
tanja elektrona u tranzistoru preko strujnih krutemelji na magnetskoj orijentaciji atoma željeza potpuno organskih
gova. Proteinskom kontrolom nad tokom RNK
kada se sa STM (Scanning tunneling microscope) robota, genetski
polimeraze utječe se na logiku gena. Tim se tranzaokrene jedan atom, a svaki sljedeći u nizu mi- stvorenih od
skriptom omogućuje stvaranje biološke verzije
jenja polaritet kako bi se održala ravnoteža. Je- mikroorganizama
logičkih sklopova, a time i računala.
dan magnetski bit je spremljen na 12 atoma Fe, a
Umjetna inteligencija
bajt na 96. Postiže se znatno veća gustoća (100 puta) spremljenih
Put
razvoju
umjetne
inteligencije kao znanosti otvara se tek u
podataka od onoga na diskovima ili čipovima.
dvadesetom
stoljeću
razvojem
matematike, računalstva i inforRazvoj računala ide i drugim pravcima te se stvaraju računala temeljena na kvantnim i biometrijskim načelima i zakonima. matike. Ona se bavi računalskim rješavanjem problema povezaKvantna računala možda su presudni iskorak u budućnost. Pre- nih s inteligencijom. Danas smo svjesni da ono što znamo kako
ma sadašnjim saznanjima mogla bi se izraditi za 20 do 30 godi- funkcionira u prirodi možemo više-manje uspješno i realizirati.
na. Kvantni tranzistor ima četiri kombinacije kubita, 0+0, 0+1, Što se tiče umjetne inteligencije treba prije svega poznavati funk1+0 i 1+1, umjesto u dosadašnjim tranzistorima samo dvije, 0 i cioniranje ljudske inteligencije. Zasad još ne znamo kako funkci40 OpenInfoTrend 197/11/2014
ROBOTIKA
oniraju procesi mišljenja, učenja i percepcije, kako nastaju osjećaji, što je to svijest i slično. Tek kad to spoznamo moći ćemo te
funkcije i procese programski, odnosno računalno interpretirati.
Tri su temelja funkcioniranja inteligencije na kojima se gradi
umjetna inteligencija:
sposobnost apstraktnog mišljenja
sposobnost učenja
sposobnost snalaženja u novim situacijama.
Neke od tih funkcija niže razine riješene su umjetnom inteligencijom i uspješno su primijenjene kod inteligentnih robota.
Kako bismo ustanovili je li neki stroj ili uređaj inteligentan poput čovjeka koristi se Turningov test (Alan Turning, 1950.). Do
danas Turningov test nije prošao nijedan inteligentni stroj. Često
je objavljivano pa i ove godine da je neka računalna simulacija
prošla taj test, ali poslije se pokazalo da to nije točno.
Inteligencija i intelektualni mehanizmi razvijaju se kroz dugi
proces učenja i bit će bitno jesu li inteligentni roboti u stanju učiti samostalno ili uz pomoć učitelja, umjesto (re)programiranja.
Budući inteligentni robot morat će imati mentalne sposobnosti
da razumije samoga sebe, da bude svjestan svoga (ne)znanja, da
u dovoljnoj mjeri bude sposoban mijenjati se i unapređivati učenjem.
Pregled pravca razvoja robota
a)
Roboti se razvijaju prema potrebi u svim područjima ljudske
djelatnosti. Ne može se reći da postoji neko područje gdje roboti već sada, a pogotovo u budućnosti neće
naći svoje mjesto. To će u 21. stoljeću biti najprisutniji stroj u našem životu. Smatra se da
će do 2040. godine svako kućanstvo razvijenih zemalja imati nekog robota. Dosad su se
uglavnom najviše razvijali industrijski i vojni
roboti. Sada je razvoj sve više usmjeren na
tzv. društvene uslužne i medicinske robote. Ulažu se golema financijska sredstva jer se razvojem tih robota očekuje
velika materijalna dobit. Veličina ulaganja u
pojedine vrste robota
prikazana je dijagramom na slici 1.
Slika 2 - Baxter robot, a) izgled,
b) na liniji za proizvodnju reduktora
b)
smart
Slika 1. - Financijska ulaganja u razne vrste robota u sljedećim
godinama
Industrijski roboti već gotovo potpuno zamjenjuju radnike u
tvornicama visokoserijske i masovne proizvodnje. Očekuje se
trend zamjene klasičnih industrijskih robota na određenim radnim mjestima robotima sličnim humanoidnim robotima koji se
snalaze u tzv. nesređenoj okolini, poput relativno jeftinih dvoručnih Baxter robota (slika 2). Futurolozi prognoziraju sve veću
primjenu androida za radna mjesta u industrijskoj proizvodnji.
Vojni roboti nisu oblikovani kao humanoidni već su poprimali
oblik koji je najsvrsishodniji obavljanom zadatku. Projektiraju
se borbeni roboti tzv. SWORDS (Special Weapons Observation
Reconnaisansse Detection System) koji su već u upotrebi od 2004.
godine i odigrali su značajnu ulogu u vojnim operacijama u Iraku i Afganistanu. U tu skupinu spadaju i roboti za pronalaženje
i deaktiviranje mina.
Već odavno se koriste bespilotne letjelice, ne samo za izviđanje
već i za vojno djelovanje te pametne navođene bombe. Za izviđanje terena danas se sve više koriste dronovi u obliku letećih kukaca, razvijeni 2008. godine. Razvoj je obuhvatio cijelu seriju kukcolikih robota veličine od 2 do 20 cm kako bi u okolišu izgledali
sasvim prirodno i bili teško uništivi jer su mali cilj. Dronom se
upravlja bežično pomoću laptopa. Mogu biti opremljeni otrovnim kemikalijama za onesposobljavanje neprijatelja, zapaljivim
materijalom ili eksplozivom, a uz to precizno ciljaju mete.
Zbog lakšeg nošenja sve veće količine razne vojne opreme, koje
ima i više od 20 kp, razvijen je robot koji sliči mazgi, a nazvali su
ga BigDog, a sada i inačicu WildCat. Namjena tog transportnog
robota je prijenos tereta u prirodi. Stabilan je na neravnom
terenu, a izdrži i bočne udarce. Nosi teret težine do 180 kp, može
trčati brzinom do 26 km/h i svladavati
uspon do 35 stupnjeva nagiba te
izbjegava prepreke.
Zasad još nema prognoza o vojnicima humanoidima, iako su to česti
likovi u SF filmovima i literaturi (npr.
Terminator).
Medicinski roboti zauzimaju sve
značajnije mjesto u medicini posebno
u kirurgiji, ali i kao roboti za servisiranje, odnosno kao pomoć nepokretnim ili hendikepiranim bolesnicima,
za fizikalnu terapiju i slično. Kirurški
roboti su najzastupljeniji u području
ortopedije, abdominalne kirurgije i
transplantacije te u neurokirurgiji. Od
197/11/2014 OpenInfoTrend 41
a) PSIHOLOGIJA ZA POSLOVNJAKE
a) c) b) b) Slika 3. - Medicinski roboti a) teledirigirani robot da Vinci, b)
neurokirurški robot Ronna na pretkliničkom ispitivanju
Slika 4. - Početak društvenih robota
a) Tamagotchi, b) Furby, c) PaPeRo
svih tih robota najpoznatiji i najšire primjenjiSljedeći proizvod nalik robotu bila je igračka Furvani je teledirigirani robot da Vinci namijenjen
by proizvedena 1998. (slika 4b).
prije svega za laparoskopiju. U svijetu ih je već Danas bi se već morala
Za razliku od Tamagotchija robot Furby govori,
instalirano više od 2500 (podatak iz 2013. - slika odrediti pravila
smije se, pleše, maše ušima, pomiče oči, reagira
3a). Dugoročna ulaganja u područje medicinske rada i ponašanja za
kada se pokraj njega nađe neki drugi Furby. Dabudućnost koja nije
robotike jedna su od najvećih (slika 1).
nas se s njim može komunicirati i uz pomoć moPrigoda je da se istakne i doprinos hrvatskih tako daleka, a u kojoj
bitela. To nije ni živo biće, a nije ni neživi stroj,
znanstvenika na izradi neurokirurškog auto- će dominantnu ulogu
možda bi ga se moglo nazvati materijaliziranim
nomnog dvoručnog robota Ronna (Robotska u novim društvenim
digitalnim bićem.
neuronavigacija), koji je nakon pretkliničkog odnosima igrati robotika
Slične igračke za mlade i starije, nisu se prestaispitivanja u fazi kliničkog ispitivanja. Razvijen i robotska prava
le proizvoditi nakon Furbyja. Tvrtka Toshiba raje 2013. g. na Fakultetu strojarstva i brodogradzvila je društvene robote koje je nazvala prijatelji
nje u Zagrebu u suradnji s Kliničkom bolnicom
kroz život. To su autonomni roboti Toshiba WheeDubrava, slika 3b).
lie, ApriAlpha i ApriAttenda (2005.) koji su imali zadatak pomoći
Mnoga rješenja su već sada zacrtana i uglavnom riješena te se starijima u kući te robot ApriPoko (2008.) koji je vrlo znatiželjan
najkasnije za deset godina mogu očekivati dvoručni humano- te spreman naučiti nešto novo i pomoći ukućanima u upravljanju
idi kirurzi. Predviđa se da će za dvadeset godina budući roboti elektroničkim uređajima. Može se kretati, prepoznaje osobe, sam
za kirurgiju biti androidi koji će potpuno autonomno obavljati uključuje električne aparate. Može pratiti osobu, što zahtijeva troodređene vrste operacija.
dimenzionalnu orijentaciju i slično.
Japanska tvrtka NEC Corporation razvila je 2001. osobDruštveni roboti
ni robot PaPeRo (Partner-type Personal Robot) koji prepoznaje
Ovaj najznačajniji budući pravac razvoja robota nastao je iz lica. Razvijen je da bude čovjeku partner i da živi s njim (slika
igračaka za djecu poput japanskog Tamagotchija (1997.) koji je 4c). Od robota PaPeRo nastalo je nekoliko različitih verzija među
bio osmišljen tako da se za njega trebalo brinuti kao za dijete, kojima je i ona za njegu djece (2003. i 2005.).
primjerice, kad zaplače trebalo ga je nahraniti i slično (slika 4a).
Ti osobni roboti potakli su razvoj društvenih robota s različi42 OpenInfoTrend 197/11/2014
a) ROBOTIKA
smart
c) Slika 5 - Androidi prof. H.
Ishigura a) Geminoid HI-4,
b) ginolda Geminoid F. te
c) android Geminoid DK
prof. Scharfea
b) S obzirom na predviđanja
kako bi do 2040. godine ljudi
mogli biti inferiorniji po pitanju sposobnosti, inteligencije,
čak i emocija te da bi se početkom druge polovice ovog
stoljeća (oko 2060.) ljudska
individualna svijest, osjećaji,
znanje i razmišljanje mogli
kopirati na čip i unijeti u androidov mozak, neminovno je
oblikovanje androida potpuno nalik čovjeku.
tim namjenama: za kućne poslove koji kuha, sprema, pere, servira, za obrazovanje djece, za njegu bolesnika u bolnicama i kod
kuće, za pomoć starijima i nemoćnima, za razgovore i pravljenje
društva usamljenima, za zabavu, za čuvanje kuće sa zadatkom da
dojavljuje svaki neželjeni događaj koji je nastao u kući itd.
Futurolog dr. Ian Pearson kaže da će roboti 2064. godine više
izgledati kao ljudska bića. Imat će vrlo snažne kompjutere koji će
biti s njima povezani putem tzv. cloudova tako da se u njih neće
morati ugrađivati inteligencija. „ ...Robot je samo uređaj, a sva
pamet se nalazi negdje u mreži.“
Roboti budućnosti bit će sasvim drukčiji od današnjih - neće
imati mehaničkih dijelova, već će biti sagrađeni od polimernih
gelova koji će se omatati oko neke vrste plastičnog kostura.
Čovjeku će u njegovu okolišu biti na usluzi društveni roboti - androidi. Japanski profesor Hiroshi Ishiguro projektirao je
androide koji su potpuno nalik čovjeku. Prvo je napravio curicu
koja je izgledala kao njegova kćer, a potom poznate androide:
2005. robota ginoldu -ženski android Repliee Q1Expo, 2008. robota androida Geminoid HI-4 (slika 5a) te 2012. robota ginoldu
Geminoid F (slika 5b) koja može promijeniti lice u 36 izražaja.
Poznata je njegova izjava: Čovjeka možemo razumjeti kad ga zamijenimo androidom. Po uzoru na Geminod F, danski profesor
Henrik Scharfe sa Sveučilišta Aalborg projektirao je Geminoida
DK na svoju sliku i priliku kao i H. Ishiguro. On radi grimase,
smije se, trepće očima... (slika 5c).
Među znanstvenicima raznih struka diskutira se trebaju li budući društveni roboti izgledati baš kao ljudi ili ne. Ističe se argument da bi se čovjek u društvu takvog robota osjećao nelagodno
jer ne bi znao je li pred njim čovjek ili stroj. Drugi pak smatraju
da roboti za razgovor usamljenim starim ljudima trebaju izgledati baš kao ljudi kako bi se imao osjećaj da se priča s osobom,
a ne sa strojem. Vjerojatno je taj trend izrade robota poput ljudi
neizbježan. Pogotovo s toga što budući roboti neće imati mehaničke dijelove već će tjelesna konstrukcija biti kopija živog čovjeka
izrađena od novih umjetnih materijala. Bit će u svim detaljima
jednaki čovjeku. S obzirom na to da se predviđa kako bi do 2040.
godine ljudi mogli biti inferiorniji po pitanju sposobnosti, inteligencije, čak i emocija te da bi se početkom druge polovice ovog
stoljeća (oko 2060.) ljudska individualna svijest, osjećaji, znanje
i razmišljanje mogli kopirati na čip i unijeti u androidov mozak,
neminovno je oblikovanje androida potpuno prema čovjeku.
Nije nemoguće da nastaju sasvim novi odnosi između čovjeka
i njihovih savršenih kopija ne samo tjelesno nego i intelektualno i emocionalno. Mogli bi se birati partneri ne samo po izgledu već i karakteru. Hoće li dolaziti do braka između ljudi i tako
stvorenih bića? Hoće li androidi zahtijevati svoja prava u takvim
zajednicama, prava na život i slobodu volje? Znanstvenik David
Levy stručnjak za umjetnu inteligenciju predviđa da će do 2050.
godine ljudi imati emocionalne i seksualne veze s androidima.
197/11/2014 OpenInfoTrend 43
PSIHOLOGIJA ZA POSLOVNJAKE
a) Slika 6 - Roboti za rad u kući, a) robot
usisavač iRobot Roomba, b) robot za
čišćenje i obavljanje drugih kućanskih
poslova (dolje)
a) Slika 7. - Roboti za rad u kući ili na radnom
mjestu Asimo tvrtke Honda
b) Slika 9. - Roboti za pomoć
pacijentima a) Japanski egzoskelet
HAL namijenjen pomoći bolesnicima
kod raznih bolesti mišićne motorike,
b) Robot za pomoć nepokretnim
bolesnicima
b) Slika 8. - Robot
Care-O-Bot za
pomoć starijima
u kući
U društvu robota
a Kućni roboti
Ovi roboti pružaju pomoć kod svih kućanskih poslova. Roboti
poput iRobot Roomba promjera 33 cm koji obavljaju posao umjesto klasičnog usisavača već se nalaze u mnogim kućanstvima diljem svijeta pa i u Hrvatskoj (slika 6a). Projektiraju se i složeniji
roboti koji mogu kuhati, servirati, nositi rublje i stavljati u perilicu te izabrati program, a kad im se isprazni baterija odu se sami
priključiti na električnu utičnicu (slika 6b). Primat će komande
glasom što trebaju napraviti, snalazit će se u nesređenom prostoru, ljudskom okruženju koje se stalno mijenja. Tehnika je već
danas spremna i može realizirati takve robote.
Razvijaju se i roboti koji bi učili djecu, nadgledali njihove domaće zadatke, pazili na njih i zamijenili roditelje za vrijeme njihove zauzetosti na poslu ili izbivanja izvan kuće.
Humanoidni roboti već su realnost. Roboti ASIMO (Honda slika 7) i QRIO (Sony), danas su najsavršeniji humanoidni roboti
koji mogu obavljati razne zadatke. Mogu trčati, penjati se i silaziti niz stepenice, plesati, svirati, posluživati, komunicirati na
raznim jezicima i slično. Razvijeniji roboti poput onih u filmu
Ja robot mogu se očekivati tek za 15 do 20 godina i bit će pre44 OpenInfoTrend 197/11/2014
lazni oblik do pojave androida potpuno ljudskog lika. Oni će u
budućnosti raditi kod kuće i na radnom mjestu sve vrste poslova
osim onih kreativnih. Smatra se da kreativne poslove neće moći
obavljati strojevi s umjetnom inteligencijom bar još do kraja stoljeća, međutim ako se ostvare prognoze u vezi kopiranja svijesti i
misli na čip i potom unošenja tih podataka u androidski mozak
i to vremensko ograničenje u vezi kreativnih poslova je upitno.
b Roboti u barovima i prodavaonicama brze prehrane
Zamjena radnika radnim robotima najvjerojatnije će započeti
na takozvanim repetitivnim poslovima. Većina futurologa smatra
da će masovna robotizacija uslužnih poslova započeti s robotima
na kioscima brze hrane, točit će pića u barovima, prodavati robu
u trgovinama i raditi na sličnim poslovima. Tvrtka Motoman je
razvila 2003. godine, a potom 2006. plasirala na tržište RoboBar.
Robot barmen komunicira glasom, može biti muškarac ili žena, s
dvije ruke toči piće, pravi koktele, usput može pričati viceve i na
kraju naplaćuje izvršenu uslugu. Može poslužiti više od 30 vrsta
pića, a prepoznaje je li čaša ispražnjena ili nije. Taj način rada bit
će uobičajen dok i njih ne zamjene androidi u budućnosti.
c Servisni roboti za pomoć bolesnima i starima
S produljenjem života stanovništvo u svijetu sve više stari pa
ROBOTIKA
nastaje potreba da roboti brinu o starijima. U njemačkom institutu Fraunhofer
razvijen je prototip robota Care-O-Bot
(slika 8) Predviđeno je da svojim vlasnicima sprema hranu i piće, podsjeća ih
kad treba uzeti lijek ili pak da je vrijeme
za njihovu omiljenu seriju na televiziji. U
slučaju bilo kakve opasnosti ili problema
odmah obavještava hitnu pomoć. Robot
se izvrsno kreće u prostoru predviđenom
za ljudski boravak. Upravljanje je glasovno, a sposoban je naučiti i nove glasovne
komande. Znanstvenici su Care-O-Bota
testirali u njemačkim muzejima, gdje su
obavljali poslove vodiča.
Postoji veliki broj raznolikih robota
za pomoć bolesnicima, hendikepiranim
i nemoćnim osobama. Izrađeni su i roboti vodiči za slijepe koji idu pokraj osobe poput psa vodiča. Razvijen je i robot
upravljan glasom ili preko tastature koji
pomaže hendikepiranim osobama koje
ne mogu stajati na nogama te ih prenosi do stola, kreveta, vodi
na zahod i drugdje gdje je potrebno (slika 9b).
Japanski egzoskelet HAL (Hybrid Assistive Limb) može pomagati pacijentima nakon moždanog udara ili nekih mišićnih
bolesti koje izazivaju slične poteškoće u kretanju (slika 9a). Mikromotori za pomak ekstremiteta su na baterijski pogon, a egzoskeletom se upravlja električnim biosignalima koje hvataju postavljeni senzori po tijelu pomoću kojih ljudski mozak upravlja
mišićima. U ovom takozvanom robotskom odijelu teško pokretan čovjek može hodati, penjati se i silaziti niz stepenice, sjediti i
pokretati se poput zdravih ljudi.
d Roboti za druženje
Današnje društvo ima drukčiji odnos prema starim ljudima
negoli ono prije sto godina. Nekada su starije osobe bile dio obitelji koja se brinula za njih. Danas, čim zađu u visoke godine, razbole se ili onemoćaju pa im je potrebna njega i tuđa pomoć, budu
prepušteni domovima za umirovljenike ili su veći dio vremena
sami kod kuće. Starost dovodi do mentalnih promjena pa postaju
dosadni i s njima je teško komunicirati. Društvo pokušava naći
odgovor i na ta pitanja jer to je opći problem, svi će jednog dana
ostarjeti, a i cijele nacije sve više stare.
Po procjeni Ujedinjenih naroda do 2030. godine starija populacija će se gotovo udvostručiti i neće biti dovoljno kvalificiranog
osoblja koje se o njima treba brinuti. Taj problem bi se mogao
uvelike smanjiti uz pomoć društvenih robota za njegu i skrb, ljudi bi dulje ostajali kod kuće i odlazili u domove tek kad im je
potrebna trajna skrb. Osim što kvalitetno obavljaju namijenjene
im zadatke, kućnim robotima, zasad još nedostaje jedna važna
komponenta, a to je mogućnost vođenja razgovora. Razvija se i
sposobnost robota da odgovara na pitanja, diskutira, povlađuje,
smiruje, sluša, a kada treba da zove i pomoć liječnika. To će u
budućnosti biti vrlo bitno. Stvaranjem robota koji su sposobni
družiti se, slušati i razgovarati poput ljudi nužno je dati im i ljudski izgled.
e Roboti za zabavu
Najnovija istraživanja govore da roboti kućni ljubimci neće zamijeniti prave, već mogu biti samo dodatak.
smart
a) b) Slika 10 - Roboti
za zabavu a) kućni
ljubimac pas AIBO
b) nogometna
utakmica s robotima
nogometašima
Na tržištu ima nekoliko modela robota kućnih ljubimaca.
Sonyjev pas AIBO ERS-220 prepoznatljiv je po futurističkom dizajnu (slika 10a). Ipak, on se ponaša kao pravi pas i sluša naredbe
više od 70 riječi. Taj neobični psić trči za lopticom, mazi se u
krilu pa vlasnici u čudu pričaju kako su se vezali uz AIBA.
Tvrtka Omron razvila je i umiljatu mačku NeCoRo, koja je prekrivena sintetičkim krznom. Mačka ima petnaest motora i mehanizme za pokretanje tako da djeluje kao prava. Pomiče noge i
glavu, očni kapci, usta i uši kreću se u jednom smjeru s ukupno
petnaest pokretnih dijelova. Robot NeCoRo ima sedam senzora.
I najvažnija sporedna stvar na svijetu - nogomet doživio je svoju realizaciju kroz robote nogometaše (slika 10b), a već postoji
i svjetsko natjecanje. Kamera koja nadzire igralište daje informacije o igračima i lopti. Softver je razrađen tako da određuje
kretanje igrača i zabijanje golova. Sada se sve više nogometaši
izrađuju kao mali humanoidni roboti, kako bi utakmica izgledala kao stvarna.
Isto tako priređuju se borbe robota, različitih veličina i kategorija. Tijekom borbe njima bežično upravlja igrač, vlasnik robota.
Androidi, kiborzi, avatari
Jedan od pravaca razvoja čovječanstva u 21. stoljeću je stvaranje humanoidnih robota koji neće samo pomagati čovjeku u
radu i životu već ga i zamijeniti u mnogim poslovima. Zbog toga
se mnogo raspravlja o daljnjim pravcima razvoja humanoidnih
robota i sve se više prihvaća podjela na:
197/11/2014 OpenInfoTrend 45
a) PSIHOLOGIJA
ZA POSLOVNJAKEb)
a) c) Slika 11. Razni humanoidi, a) Geminoid DK,
b) avatarka, c) kiborg RoboCop
Slika 12. - Kategorije kiborga: a) I. kategorija,
b) II. kategorija, c) III. kategorija, d) IV. kategorija
Postoje i druge podjele temeljene na vrsti ugrađenih dijelova
- na materijalnu (pri zamjeni i dodavanju dijelova) ili informacijsku (čipiranje) kiborgizaciju. Naprimjer, kod ugradnje umjetnog kuka riječ je o unutrašnjem kiborgiziranju, a pojačanje snage
nožnih mišića poput egzoskeleta je vanjsko kiborgiziranje.
S obzirom na stanje tehnike i medicine danas je većina ljudskih organa zamjenjiva pa gotovo svi dijelovi tijela imaju svoje zamjenske varijante u punom ili djelomičnom obliku, osim mozga.
Nova istraživanja pokazuju da je moguća i regeneracija sjedinjaKiborzi
vanjem nanomaterijala i ćelija pa će kirurzi jednog dana umjesto
Kiborzi mogu biti humani, animalni i fitokiborzi
ugradnje implantata ili transplantacije orga- biljke kiborzi.
na injektirati u oštećeno tkivo stimulativne
Ovdje ćemo ponajprije opisati humane kiborge.
regenerativne ćelije i stimulirati novi rast i
Po procjeni Ujedinjenih
Karikirajući pojam kiborga, temeljem njegove defioporavak (self-assembly).
naroda do 2030. godine stanicije, kad čovjek kao prirodno biće dobije bilo koji
rija populacija će se gotovo
Već se dugo istražuje uzgoj, odnosno kloumjetni dio - plombu, zubni most, implantant i sličudvostručiti i bit će premalo
niranje organa pri čemu su postignuti zakvalificiranog osoblja koje se
no postaje - kiborg. Zbog toga valja razlikovati kadivljujući rezultati kao i 3D printanje. Uza
treba brinuti o njima. Uz potegorije kiborgizacije. Prema profesoru dr.sc. Igoru
sav taj napredak postavlja se pitanje jesu li
moć društvenih robota za njeČatiću postoje četiri kategorije kiborgizacije:
to implantati ili vlastiti dijelovi tijela? Je li to
gu i skrb kod kuće taj bi se proI. kategorija: obuhvaća ljude-kiborge kojima su
kiborg ili regenerirani čovjek?
blem mogao uvelike smanjiti,
nadomješteni udovi, vitalni organi i ostali dijelovi
Neki prognozeri predviđaju da će buduljudi bi duže ostajali kod kuće i
tijela koji nedostaju, uz djelomično ili potpuno vraći kiborzi imati samo ljudski mozak, a sve
odlazili u domove tek kada im
ćanje njihovih funkcija, kao naprimjer umjetni kuk
ostalo bit će umjetno. Zbog toga je možda
je potrebna trajna skrb.
ili umjetna ruka (slika 12a).
preuranjeno raspravljanje o nekim pravciII. kategorija: osobe čijem su organizmu dodane
ma razvoja kiborga kada medicina nalazi
određene funkcije tako da se dovodi u stanje normalno za zdrava stalno nove putove pri liječenju čovjeka. To razmatranje postaljudska bića, naprimjer, vraćanja vida slijepima (slika 12b).
je posebno upitno jer se predviđa da će se za četrdesetak godina
III. kategorija: rješenja koja poboljšavaju već postojeće ali stvoriti umjetni mozak, preseliti u nj svijest i sve što je s tim u vezi
poremećene funkcije organizma - stvaranje bolje verzije čovjeka. (misli, sjećanja, osjećaji itd.) te potom ubaciti umjetni mozak u
Primjer je takozvano čipiranje (Lab-on-a-chip ili kraće LabChip), novo tijelo.
odnosno ugrađivanje elektroničkih sklopova pod kožu kako bi
se normalizirale poremećene funkcije organizma, primjer kod Gubitnici i dobitnici
Budućnošću se bave futurolozi čije prognoze mogu izazvati
dijabetesa (slika 12c).
IV. kategorija: dodaju se organi ili funkcije koje nisu karakte- šok, jer je riječ o predviđanjima koja će doživjeti već i današnja
ristične za ljudsku vrstu, to su naprimjer rješenja kojima se teži srednja generacija, a mlađa i ona dugoročnija koja su zasad potda čovjek može prenositi teret veći od uobičajenog ili da vidi u puno nevjerojatna. Jedno od najvjerodostojnijih istraživanja ono
infracrvenom području, za što je posebno zainteresirana vojska s Oksfordskog sveučilišta pokazuje kako bi već 2033. godine 47
% sadašnjih poslova mogli obavljati roboti. Oni neće biti na burzi
(slika 12d).
ANDROIDE - nežive strojeve (slika 11a), čija je ženska inačica nazvana GINOLDA (slika 5b)
KIBORGE - organizme od umjetnih i prirodnih dijelova, tj.
žive kreature s bioničkim ili mehatroničkim implantantima (slika 11c)
AVATARE - biološke humanoide stvorene genetskim inženjeringom (?) daljinski povezane s ljudskim umom čovjeka (slika
11b), a možda i virtualne robote.
46 OpenInfoTrend 197/11/2014
b) d) ROBOTIKA
smart
ostvarile sve njihove prognoze razvoja automatizacije u deset razina, a zadnja je ova prethodna.
To je i česta tema filmova (naprimjer Matrix ili Galactica) i
književnih djela još od Karela Čapeka u kojima se bave temom
kako roboti uništavaju ljude koji su ih stvorili.
Na pitanje hoće li prirodni čovjek nestati za nekoliko desetljeća, prof. dr. sc. I. Čatić je rekao: Predvidio sam da će prirodni
čovjek potpuno nestati u roku od nekoliko desetljeća, tj. da će postati prošlost. Ono što se prije događalo u znanstveno-fantastičnim
romanima, danas je stvarnost i teško je reći kuda će nas to dovesti.
Isak Asimov je predviđao budućnost, ali nije predviđao vječni život. Znanstvenik Ian Pearson predviđa takozvanu elektroc) ničku besmrtnost. Evo što on kaže: Do 2050. oko 90 posto našeg
razmišljanja događat će se izvan našeg mozga. Ako vas 2060. pregazi kamion, to neće biti veliki problem. Činjenica da ste poginuli
nije velika stvar, jer je vaš mozak i dalje povezan s mrežom. Dakle,
kupite androida u najbližoj prodavaonici, učitate svoj um u njega i
nastavite raditi kao da se ništa nije dogodilo. To vas na neki način
čini elektronički besmrtnim. Možete napraviti i nekoliko svojih kopija... to uistinu mijenja cijelu budućnost čovječanstva.
Da takva razmišljanja nisu usamljena govori i projekt Russia
2045. koji je pokrenuo Dmitrij Itskov 33-godišnji ruski milijarder koji želi živjeti zauvijek kao android, odnosno avatar. Odlučio je da sa 65 godina može ostvariti besmrtnost.
rada, jer će se pojaviti nova zanimanja i vrsta poslova koje ni ne
Koliko je realno već danas očekivati široku primjenu robota u
poznajemo u ovom trenutku. Evo kako su prognozeri prikazali industriji govori i često citirani članak novinara Roberta Malosituaciju koja nas čeka: brzi razvoj znanosti i tehnike ukazuje da ena u časopisu Forbes (2006.) Bay A Robot And Save America.
bismo učenike i studente već danas trebali pripremati za poslove i Računica koju je prikazao, a razrađena je i u drugim člancima,
tehnologije koje još ne postoje i osposobljavati ih za uspješno rješa- pokazuje da je cijena robotovog radnog sata zajedno s troškovima
vanje problema koje još ne znamo.
održavanja, energije, SW... 60 centi, a cijena sata nekvalificiranog
Je li to pretjerana konstatacija? Odgovor se može potražiti u či- radnika je 15 dolara plus beneficije. Kod visokoserijske proizvodnjenici da deset najtraženijih zanimanja i poslova u 2010. godini, nje kad se radi u tri smjene cijelu godinu uz mjesec dana zastoja
uopće nije postojalo 2004. godine, dakle samo šest godina ranije! za remont strojeva, bez pauza, bez godišnjih odmora, praznika,
Riječ je o zanimanjima vezanim za biologiju, nanotehnologiju, bez bolovanja, robot koji košta 60.000 dolara isplati se već nakon
informatiku i računalstvo.
sedam mjeseci. Vijek trajanja robota je deset-petnaest godina.
Poznati japanski znanstvenik Michio Kiku smatra da je svijet Ne treba zaboraviti i druge koristi koje se postižu s robotima kao
ušao u tzv. intelektualni kapitalizam u kojem:
što je porast i ujednačenost kvalitete proizvoda, brža isporuka,
glavni gubitnici bit će zaposlenici na repetitivnim zanimanji- sigurni i predvidivi rokovi (just in time) i slično. Njihovim ukljuma i poslovima, jer se mogu zamijeniti robotima
čivanjem u radni proces postižu se golemi profiti. Štedi se i na
glavni dobitnici bit će zaposlenici na poslovima koji zahtije- drugim financijskim davanjima za radnike kao što su nadoknavaju imaginaciju, kreativnost, talent, inovativnost, za koje robot de za smjenski rad, mirovinska i socijalna davanja, nadoknada
neće biti sposoban najmanje još sljedećih 40 do 50 godina ili više za bolovanja, prijevoz, itd. Roboti postaju sve jeftiniji, moći će
tražit će se liječnici, iako će veliki dio dijagnostike i operativ- se nabaviti za cijenu manjeg auta. To najbolje pokazuje primjer
dvoručnog robota Baxter (slika 2) čija je sadašnja
nih zahvata obavljati roboti i drugi uređaji
cijena 22.000 dolara, a vjerojatno će se smanjiti
bit će potrebni i dalje vojnici i policajci, ali
povećanjem konkurencije.
kao stratezi koji će upravljati vojskom robota, kao Robotska revolucija
Da govorimo o nekim dalekim događanjima ili
i suci, odvjetnici, političari i slična zanimanja.
koja će obilježiti 21.
da se prepustimo mašti - koja je u znanosti uvijek
Futurolozi najavljuju kako bi ljudska bića do stoljeće omogućit će
potrebna - možda bismo te prognoze mogli us2040. godine mogla biti inferiornija vrsta po pita- potpuno drukčiji način
porediti s ležernošću čitanja laganog SF štiva, ali
nju sposobnosti, inteligencije, ali i emocija. Kako života i dalje produbiti
to se već počelo događati i bit će realnost sadašće roboti biti inteligentniji i možda s osjećajima, jaz između bogatih
nje mlađe populacije. Hoće li se društvo i odnosi
futurolozi ističu da će se biti ugodnije družiti s i siromašnih. Trebat
među ljudima toliko promijeniti i međusobno
androidima i ginoldama negoli s ljudskim bićima. će vremena da se te
otuđiti da ćemo u budućnosti više željeti u svom
Može se dogoditi i novi kopernikanski obrat - da promjene prihvate,
društvu i u kući androide i ginolde nego ljude?
roboti uživaju i budu gospodari, a ljudi njihove
Hoćemo li u ovom relativno kratkom roku biti
ali
neće
ga
biti,
jer
sluge.
pripremljeni da prihvatimo tako drastične i znarazvoj ide naprijed
To su predvidjeli još 1962. Paul i George Amčajne promjene u našem životu? Znači li to da nas
ber, u knjizi Anatomy of Automation. Dosad su se sve bržim koracima.
očekuje veliki šok u budućnosti?
197/11/2014 OpenInfoTrend 47
smart
ENERGETIKA
NAPREDNA ENERGETSKA MREŽA ZA POTREBE KOMUNIKACIJSKIH MODULA
Proždrljivi M2M
PIŠE: VANESA ČAČKOVIĆ
Predviđa se da će do 2020. godine biti
u upotrebi gotovo 50 milijardi umreženih uređaja što znači da će biti desetak
puta više u globalnoj populaciji negoli
ih je danas. Drugim riječima, do 2020.
godine M2M postat će najzastupljeniji
oblik komunikacije, a goleme energetske potrebe čine nužnim pomnu analizu
načina njihova korištenja.
N
tervalne mjerne podatke te ih
koriste kupci, aplikacije
putem dvosmjernog komuni- Napredna mjerna
za upravljanje mjernim
kacijskog kanala razmjenjuje infrastruktura
podacima te poslovne
s centralnim sustavom za uključuje hardver,
sustave opskrbljivača.
nadzor i obračun.
Tipičan AMI sustav prisoftver, komunikacije,
Napredna brojila imaju
energetske pokazatelje kazan je na slici 1.
dodatno ugrađene određeAMI infrastruktura
ne funkcionalnosti: senzore i kontrolere za kupce,
je namijenjena distriza nadzor rada brojila, zapis sustave koji koriste
buiranju
vremenski
događaja i nestanka napona, kupci, aplikacije za
preciznih informacija
nadzor kvalitete isporuke upravljanje mjernim
o korištenju električne
krajnjem korisniku, moguć- podacima te poslovne
energije do svih ponost komuniciranja s ure- sustave opskrbljivača
trebnih lokacija komuđajima za prikaz potrošnje
nalne kompanije, kao i
kupcima, mogućnost komuniciranja s pružanju povratne informacije kupcima.
mjerilima drugih energenata.
Naglasak je na mogućnosti komunikacije
Napredna
mjerna
infrastruktura s kupcima zbog upravljanja opterećenjem
(Advanced Metering Infrastructure ‐ AMI) i izvođenja drugih aplikacija za upravljaje sustav koji mjeri, prikuplja i analizira nje zahtjevima za električnom energijom.
način korištenja energije te komunicira AMI treba osigurati sučelja temeljena na
s mjernim uređajima kao što su elektro- javnim normama za jednostavnu nadoničko ili plinsko brojilo, brojilo topline ili gradnju i proširenje, a temelj je za integravode, prema definiranom rasporedu ili ciju s različitim proizvodima treće strane
na zahtjev. Ovi sustavi uključuju hardver, koji će u konceptu jedne pametne mreže
softver, komunikacije, energetske poka- omogućiti proširenje opsega energetskih
znike i kontrolere za kupce, sustave koje usluga. Naprimjer, to je punjenje elek-
apredne elektroenergetske mreže
jedan su od primjera M2M komunikacije koja se provodi pomoću
senzora i drugih aktivnih elementima u
ovom slučaju u elektroenergetskoj mreži.
Tim se aktivnim elementima u stvarnom
vremenu upravlja i prati niz pokazatelja energetskog sustava poput potrošnje
električne energije, gubitaka u distribuciji
električnom energijom, ispada u distribuciji, radnog učinka pojedinih dijelova
mreže i mnogih drugih.
Ti elementi, povezani u komunikacijsku
mrežu s operativnim sustavima podrške,
omogućuju slanje informacija u
centralni informacijski sustav te
Slika 1: Tipična AMI infrastruktura
nadzor i upravljivost cjelovitom
elektroenergetskom
mrežom
s jednog mjesta. Ti podaci u
operativnim sustavima podrške
omogućuje uštede u proizvodnji,
transmisiji, distribuciji i potrošnji električne energije, a njihova
daljnja integracija s poslovnim
sustavima podrške i postizanje
veće poslovne efikasnosti te poboljšanje kvalitete usluga.
Za ostvarenje jedne napredne
elektroenergetske mreže nužno
je imati skup industrijskih standarda koji osiguravaju interoperabilnost i pouzdanost cijelog
sustava. Jedna od osnovnih komponenti elektroenergetske mreže
je pametno brojilo. Pametno
brojilo - smart meter - je elektroničko brojilo električne energije,
vode, plina, topline... koje mjeri
i pohranjuje kumulativne ili in48 OpenInfoTrend 197/11/2014
Definirana
implementacija
Izgledna ili
uskoro definirana
implementacija
Bez planirane
implementacije
Švedska (2009)
Cipar
Belgija
Italija (2011)
Grčka
Bugarska
Finska (2013)
Malta
Hrvatska
Estonija (2017)
Poljska
Češka
Luksemburg (2018)
Rumunjska
Njemačka
Kompanija
Zemlja
Broj uređaja
Planirani završetak
projekta
ERDF
Enel
Endesa (Enel)
Francuska
Italija
Španjolska
Ujedinjena
Kraljevina
Ujedinjena
Kraljevina
Ujedinjena
Kraljevina
Nizozemska
Poljska
Italija
Švedska
Švedska
Švedska
33 000 000
32 000 000
13 000 000
2020
2007
2018
7 500 000
2014
5 000 000
2020
3 500 000
2020
3 000 000
2 900 000
1 600 000
1 000 000
900 000
900 000
2020
2017
2010
2009
2009
2009
British Gas
E.ON
Norveška (2018)
Mađarska
Španjolska (2018)
Latvija
EDF Nenergy
Irska (2019)
Litva
Austrija (2019)
Portugal
Danska (2020)
Slovačka
Francuska (2020)
Slovenija
Nizozemska (2020)
Švicarska
Alliander
Energa
ACEA
E.ON
Vattenfall
Fortum Sweden
…
Ujedinjena Kraljevina
(2020)
Tablica 1
tričnih vozila, upravljanje potrošnjom,
automatizacija procesa i slično. Zaključak
Europske komisije jest da su za masovne
implementacije pametnog mjerenja potrebne široko prihvaćene otvorene norme,
koje bi jamčile zajednički rad sustava i
uređaja različitih proizvođača.
Među važnim koracima u smjeru otklanjanja tih prepreka, uz financiranje
projekta Open meter je i dodjela mandata M/441 europskim normizacijskim organizacijama CEN, CENELEC i ETSI u
ožujku 2009. Prema tom mandatu, CEN,
CENELEC i ETSI trebaju kroz europsku
normu specificirati sklopovsku i programsku potporu otvorenoj arhitekturi za
mjerne sustave pri dvosmjernoj komunikaciji preko normiranih sučelja te je uvjet
za uspostavu naprednih informacijskih i
upravljačkih sustava – za korisnike i opskrbljivače. Arhitektura treba biti skalabilna, prilagodljiva budućim komunikacijskim medijima i treba jamčiti sigurnu
razmjenu podataka. Uz to, treba definirati
europske norme za harmonizirana rješenja dodatnih funkcionalnosti.
Implementacija naprednog
mjerenja u EU
Europska komisija je 2007. godine propisala i poznate 20/20/20 ciljeve do 2020.
godine: smanjiti emisiju štetnih plinova za
20 %, povećati udio energije iz obnovljivih
izvora energije za 20 % te povećati energetsku efikasnost za 20 %. Iako su ciljevi
već ublaženi različitim dogovorima kao
što je The Third Energy Directive iz lipnja
2012. godine, oni su postavili tijek razvoja
energetskog tržišta u Europi za ovu dekadu. Valja naglasiti da većina preporuka
nije obvezujuća što zemljama članicama
ostavlja dosta prostora za interpretaciju
jer one imaju zadnju riječ kako treba im-
Tablica 2
je usred implementacije
plementirati preporuke.
infrastrukture za pametKrajem 2013. godine tri- Europska komisija
no mjerenje za 12 minaest zemalja članica razvi- je 2007. godine
lijuna korisnika (izvor:
lo je regulatorne planove za propisala poznate
Berg Insight, www.berimplementaciju pametnih 20/20/20 ciljeve do
ginsight.com). Neki od
brojila na državnoj razini: 2020. godine: smanjiti
ostalih primjera projekaŠvedska i Italija prednjače
emisiju štetnih plinova
ta su na Tablici 2.
s implementacijom završenom još 2009. i 2011. godine, za 20 %, povećati udio
Implementacija
slijedi Finska 2013. koja je energije iz obnovljivih
naprednog
izvora
za
20
%,
te
imala u planu završiti immjerenja u
plementaciju do kraja 2013. povećati energetsku
Hrvatskoj
godine te Estonija koja to efikasnost za 20 %
Prije negoli je u srpnju
planira do kraja 2017. godi2013.
godine Hrvatska
ne (izvor: Berg Insight, www.berginsight.
postala 28. članica Europske unije procom), Tablica 1.
Prema veličini i opsegu prvi i najveći veden je proces usklađivanja energetske
projekt uvođenja pametnih brojila u Euro- politika s EU legislativom. U Hrvatskoj su
pi je projekt kompanije Enel iz 2007. godi- dominantni izvori energije termoelektrane, a riječ je o implementaciji 32 milijuna ne i hidroelektrane, a na drugom mjestu je
pametnih brojila za struju na području ci- nuklearna elektrana. Hrvatska je završila
jele Italije. Slijedi projekt ERDF-a u Fran- liberalizaciju energetskog tržišta 2008. gocuskoj koji ima u planu implementaciju 33 dine, otkad je svakom potrošaču omogumilijuna brojila do kraja 2020. godine te ćen izbor isporučitelja energije.
Nacionalna elektroenergetska tvrtka,
španjolski projekt kompanije Endesa koji
Hrvatska elektroprivreda (HEP grupa)
svakako dominira sektorom električne
energije, a njezine djelatnosti protežu se
Uz integraciju naprednih tehnokroz proizvodnju, prijenos, distribuciju i
logija i aplikacija za postizanje pametprodaju električne energije. HEP upravlja
nije elektroenergetske infrastrukture
svim termoelektranama i hidroelektranavrlo je važno unaprijed utvrditi komuma u zemlji, a cijela HEP-ova prijenosna i
nikacijske zahtjeve i ostvariti najbolju
distribucijska mreža pokriva oko 99 posto
komunikacijsku infrastrukturu za ispomaloprodajnog tržišta. Krajem 2013. goruku pouzdanih, sigurnih i isplativih
dine broj pretplatnika na električnu enerusluga kroz cjelovitu mrežu kao drugi
giju u Hrvatskoj bio je 2,3 milijuna.
ključni čimbenik u realizaciji naprednih
Prema službenim izvješćima Hrvatska
elektroenergetskih mreža. Danas se za
komunikaciju koriste žične i bežične
dosad nije provela nikakvu analizu isplaveze: GSM/GPRS, PLC, CS, RS485, RS232,
tivosti za uvođenje pametnog očitanja
ethernet, ZigBee, euridis, RF, m-bus,
brojila niti je iznijela planove za implebluetooth …s različitim protokolima:
mentaciju pametnog mjerenja na naciIEC62056-(21,31), TCP/IP, DLMS/COonalnoj razini. Usprkos tomu HEP kroz
SEM…
implementaciju nekoliko pilot-projekata
197/11/2014 OpenInfoTrend 49
ENERGETIKA
evaluira različite tehnologije za realizaciju
pametnog mjerenja. Godine 2011. imenovana je radna grupa s ciljem definiranja
daljnje strategije brojila te radna grupa za
izgradnju i vođenje AMI sustava. U ovom
trenutku u Hrvatskoj je postavljeno oko
42.000 pametnih brojila. Obveza Europske unije pa time i Hrvatske jest pokriti
do 2018. 80 % sadašnje mreže naprednim
brojilima, tj. oko 1,6 milijuna kućanstava.
Problemi koji su dosad identificirani u
pilot-projektima uglavnom se tiču različitih primjena komunikacijskih standarda,
složene ugradnje i održavanja uređaja,
brojnih propisa koji zahtijevaju i dodatnu
izobrazbu djelatnika, velike količine podataka, a pojavljuje se i pitanje privatnosti
tvrtki ili pojedinaca pri očitanju detaljnih
podataka o načinu potrošnje energije.
Sljedeći koraci i buduće
postupanje
U izvješću Vrednovanje uvođenja pametnog mjerenja u EU-27 s naglaskom na
električnu energiju Europske komisije navedeno je da se državama članicama koje
razmatraju uvođenje pametnih mjerenja
savjetuje da razmisle o nizu pitanja koja se
uglavnom temelje na do danas stečenom
znanju i iskustvu iz tekućih ili dovršenih
postupaka.
Inovativno tržište energetskih usluga
Uredbom bi se trebalo pojednostaviti
stvaranje vrijednosti za potrošače i energetski sustav u cjelini s pomoću pametnog
mjerenja te promicati inovativno tržište
energetskih usluga. Treba osmisliti mjere
za pružanje poticaja svim uključenim sudionicima kako bi se osigurao brz razvoj
proizvoda i usluga pametnog mjerenja s
ciljem ubrzanja njihovog uvođenja. Komunikacijom o unutrašnjem energetskom
tržištu pozvalo se države članice da izrade
planove djelovanja u kojima se razmatra
kako modernizirati mrežu, uključujući
pravila i obveze za operatore distribucijskog sustava, sinergije sa sektorom informacijsko-komunikacijskih tehnologija te
promicanje odgovora na potražnju i dinamičnog određivanja cijena.
Povjerenje potrošača
Potreban je intenzivan komunikacijski
napor kako bi se pomoglo potrošačima
da shvate svoja prava, koristi uvođenja
pametnih brojila i sudjelovanja u programima odgovora na potražnju. Potrošače
treba informirani koji će se podaci prikupljati i u koju će se svrhu koristiti.
50 OpenInfoTrend 197/11/2014
Zaključak Europske
komisije jest da su za
masovnu implementaciju
pametnog mjerenja
potrebne široko
prihvaćene otvorene
norme koje bi jamčile
zajednički rad sustava
i uređaja različitih
proizvođača
FOTO: SHUT TERSTOCK
smart
Zaštita podataka
Dugoročna gospodarska procjena
Prije uvođenja pametnog mjerenja pre- troškova i koristi
poručuje se procijeniti potreba za posebDržavnim tijelima - pogotovo u onim
nim okvirom zaštite i sigurnosti podata- državama članicama koje se nisu odlučile
ka prema nacionalnom zakonodavstvu i za masovno uvođenje pametnog mjerenja
zakonodavstvu Europske unije. Nadalje, - preporučuje se razmotriti preispitivanje
visoka razina zaštite osobnih podataka korištenih kritičnih parametara i donemora biti u središtu pozornosti pri razvo- senih pretpostavki u trenutačnim scenaju pametnih normi.
rijima analiza troškova i koristi pomoću
Obrada podataka
relevantnih informacija iz pilot-prograPoseban naglasak treba
ma i prema iskustvima
staviti na:
iz stvarnog života kako
- posljedice za uređene
bi poboljšale izbor tehuloge, poticaje i obveze ope- U ovom trenutku
nologije i pretpostavke
ratora distribucijskog sustava u Hrvatskoj je
koje se tiču povezanih
- poticanje dinamičnijeg postavljeno oko 42.000 troškova i koristi. Drtržišnog natjecanja u malo- pametnih brojila.
žavama članicama koje
prodaji pomoću tržišnih pra- Obveza Europske unije
tek moraju dovršiti anavila kojima se omogućuje di- pa time i Hrvatske
lize troškova i koristi ili
namično određivanje cijena
jest pokriti do 2018.
objaviti planove uvođe- istraživanje mogućnosti naprednim brojilima
nja preporučuje se da
u upravljanju podacima i 80 % sadašnje mreže,
nastave s analizama i dosinergija sa sektorom infor- tj. oko 1,6 milijuna
nošenjem odluka.
macijsko-komunikacijskih
kućanstava.
tehnologija.
Zaključak
Baš kao što telekomunikacije ulaze u
novu eru komunikacije strojeva, tako su
pod pritiskom i tradicionalni principi,
Europa je po količini i vrijednosti
modeli i energetske infrastrukture zbog
drugo najveće tržište brojila na svijetu.
izgradnje naprednih i pametnih elektroPotražnja za brojilima električne enerenergetskih mreža sposobnih adaptivno
gije u Europi je od 25 do 30 milijuna
komada godišnje. Krajem 2013. godii optimalno upravljati proizvodnjom,
ne ukupni broj potrošača električne
raspoređivanjem i potražnjom za električenergije u Europi bio je oko 417 milinom energijom.
juna. Europska unija je postavila priličBesprijekorna interoperabilnost, rono ambiciozne preporuke koje se tiču
busna
informacijska sigurnost, povećaenergetskog sektora, a kao prvih pet
na sigurnost novih proizvoda i sustava,
prioriteta istaknuto je ograničavanje
kompaktni niz protokola i komunikacije
potrošnju energije, uspostava paneuropskog tržišta energije, omogućavanje
neki su od ciljeva do kojih se može doći
potrošačima najveće moguće razine sistandardizacijom, što u kombinaciji sa
gurnosti u korištenju energije te razvoj
suradnjom kroz različite sektore te uvaEurope da bude svjetski lider u razvožavanjem stečenih iskustava iz postojećih
ju energetskih tehnologija i inovacija,
ili proteklih implementacija osigurava
odnosno učvrstiti europsko tržište na
uspješnu implementaciju sustava u nasvjetskoj razini.
prednim mrežama.
IT SUPUTNICI
BITCOIN PROTOKOL E-NOVCA OTPORAN NA KLASIČNI NADZOR
Ipak ima ali
bitcoina ne održava središnji autoritet već
je distribuirana na sve sudionike u protootkraj prošlog stoljeća, kad su se po- kolu. Ledger ili block chain bilježi sve tranjavila napredna kriptografska rješe- sakcije koje su u formatu platitelj X šalje Y
nja, u prvom redu digitalni potpis, bitcoina primatelju Z. Poruka tog formata
javljale su se i prve ideje o e-novcu. Znan- poslana je svim sudionicima u protokolu
stveno-tehnološke temelje za ostvarivanje na verifikaciju. Ako je transakcija potvrđete ideje pripremili su matematički modeli na dodaje se u block chain i tako se sprečaasimetrične kriptografije koji jamče visok va da se isti iznos iskoristi dvaput. Svaka
transakcija kao ulazni parametar (bitcoini
stupanj povjerljivosti i neporecivosti.
Iako su u razdoblju ranih dvijetisućitih koji se uplaćuju) koristi povijest transakcinapisani brojni radovi koji se bave tom te- ja kojima je platitelj došao do bitcoina kojimom, tek je 2009. godina donijela ozbiljni ma u ovom trenutku plaća.
Budući da je bitcoin-protokol izuzetno
preokret i pojavu bitcoina, riječi koja je u
sljedeće dvije godine bila tema brojnih me- kompleksan tu nemamo dovoljno prostora
dijskih napisa. Te 2009. godine Satoshi Na- da bismo opisali njegove ključne karaktekamoto objavio je prvu verziju softvera s ristike. Ono što protokol čini sigurnim i
bitcoin-protokolom, samo nekoliko mjese- održivim jest izrada i održavanje block chaci nakon što je objavio i rad na tu temu pre- ina koji treba brzo distribuirati svim sudiko Cryptography Mailing List. Iako njegov onicima protokola. Novi blok transakcija
uvrštava se u block chain
lik ne predstavlja veliki značaj
svakih deset minuta i taj
za daljnji razvoj bitcoina, neke
blok treba kriptografski
informacije o toj osobi izaziBitcoin-protokol
pripremiti za uvrštavanje
vaju brojne kontroverze. Već
svoju snagu temelji
u block chain, a priprema
2010. godine Nakamoto potbaš na tomu što
se sastoji od izračunapuno nestaje iz zajednice u konema središnjeg
vanja kompleksnih hash
joj je s drugima sudjelovao na
autoriteta koji bi imao funkcija (bitcoin-protorazvoju projekta bez da je ikad
kol koristi SHA-256). U
otkrio ikakve privatne inforpravo potvrđivanja
pripremi bloka sudjeluju
macije o sebi. Nakon njegova
i verifikacije
svi sudionici protokola
nestanka brojni su se istražitetransakcije
koji su mu odlučili dati
lji bavili otkrivanjem njegova
na raspolaganje svoju
identiteta, analizirajući njegovu pisanu komunikaciju i radove. Nekoliko procesorsku snagu, nakon čega su nagraosoba optuženo je da su baš oni taj traženi đeni novonastalim bitcoinima. Premisa
znanstvenik, međutim svi su to redom ne- protokola jest da će zajednica korisnika s
girali. Tako se priča o bitcoinu nastavila ši- velikom procesorskom snagom biti snažriti bez da se išta saznalo o njegovu autoru, nija od pojedinih napadača. Kako snaga
hardvera iz godine u godinu raste, bitcočak ni je li on uopće on.
in-protokol u skladu s tim mijenja block
Kako stvar funkcionira?
chain kako bi otežao pripremu novih bloBitcoin je protokol plaćanja kroz distri- kova tako da bi ta priprema uvijek trajala
buiranu mrežu računala koja imaju instali- oko deset minuta.
rane bitcoin klijente. Nasuprot uobičajenog
poimanja sustava plaćanja, bitcoin-pro- Aspekti održivosti i sigurnosti
tokol temelji svoju snagu baš na tomu što bitcoin-protokola
Bitcoin platforma nema središnji autorinema središnjeg autoriteta koji bi imao
pravo potvrđivanja i verifikacije transakci- tet sličan onome koji imaju ostali novčani
je već je ta uloga prepuštena svim sudioni- sustavi u današnjem svijetu (primjerice,
nacionalne valute). Središnje banke pocima komunikacije.
Ključni dio svakog transakcijskog susta- jedine države mogu direktnim odlukama
va je ledger ili glavna knjiga koji u slučaju mijenjati vrijednost svoje valute, njenu po-
P
Bitcoin logo
nudu i potražnju, mijenjajući tako financijsku perspektivu svih sudionika. Situacija u kojoj ćete imati sustav otporan na te
oblike kontrole može biti privlačna, a ako
uzmemo u obzir i činjenicu da transakcijski troškovi uobičajeni za konvencionalne
sustave ne postoje stvari izgledaju još bolje.
Što se tiče sigurnosnih aspekata korištenja tog protokola možemo čitatelje navesti
na razmišljanje o dva moguća problema - o
zlouporabi anonimnosti i uskraćivanju dostupnosti. Iako se spominje i kao genijalan
feature sustava, anonimnost je vrlo brzo
postala veliki problem koji je bitcoin doveo
na loš glas. U svijetu rastućeg cyber-kriminala baš osobe koje se bave tim aktivnostima pronašle su u bitcoinu idealno rješenje
za jedan od svojih problema – izvlačenje
financijske koristi. Kako se trag novca uporabom konvencionalnih platformi za plaćanje može jednostavno pratiti, bitcoin se
gotovo odmah u početku počeo koristiti
kao sredstvo plaćanja bilo kakve vrste kriminalnih cyber-aktivnosti. Tako ćete danas
često naići na oblike ransomwarea koji od
žrtve zahtijeva plaćanje u bitcoinima, zlonamjerne VPS usluge koje je moguće platiti bitcoinom i slično.
Drugi problem koji može smetati korisnicima bitcoina je uskraćivanje dostupnosti platformi preko kojih se odvija razmjena
transakcija. Kako se kompletna transakcija
odvija u virtualnom svijetu i nije je moguće
prenijeti u onaj realni, u slučaju nedostupnosti tehnologije koja je pogoni vlasnici
bitcoina ne mogu koristiti svoja sredstva.
Prema tomu, možemo zaključiti da platforme tog tipa svakako imaju budućnost u
svijetu koji brzim tempom usvaja nove tehnologije. Ipak, i u ovom kratkom razdoblju
od njegove pojave bitcoin sustav je pokazao
i niz manjkavosti koje predstavljaju i predstavljat će izazove za sve one koji će osmišljavati i dizajnirati sustave slične namjene
u nadolazećim godinama. (lb)
197/11/2014 OpenInfoTrend 51
IT SUPUTNICI
PROJEKT TOR ILI ANONIMNOST NA INTERNETU
Zaštitnik privatnosti
P
ojavom interneta, online komunikacije i povećanjem kompleksnosti
internetskih servisa anonimnost
je postala jedno od ključnih pitanja kojem internet zajednica i danas posvećuje veliku pozornost. Unatoč tomu što
se komunikacijski sadržaj može šifrirati
(enkriptirati), protokoli koji to omogućuju sadrže podatke, točnije IP adrese
o primatelju i pošiljatelju preko kojih je
moguće identificirati sudionike komunikacije. Razvojem defenzivne tehnologije
koja služi za praćenje mrežnih aktivnosti
postalo je relativno jednostavno identificirati i utvrditi sudionike komunikacije
i više nije ekskluzivno za velike tvrtke i
vladine organizacije. Ipak, tijekom vremena razvijeni su pametni protokoli
kojima je osnovna svrha anonimizacija
sudionika i zaštita komunikacijskog sadržaja.
Što je zapravo Tor?
Tvorci tog koncepta navode da je Tor
razvijen kao pružatelj usluge privatnosti i anonimnosti ranjivim korisnicima
interneta kao što su politički aktivisti
u strahu od uhićenja, uobičajenim korisnicima koji žele izbjeći cenzuru, ženama kojima se prijetilo nasiljem...Tor
ili onion-routing je protokol koji prema
posljednjim podacima ima više od četiri milijuna korisnika. Način rada zasniva se na odvajanju podataka o routingu
od identifikacijskih podataka. Protokol
koristi niz nasumičnih releja (računala
drugih korisnika koji pristaju biti dio Tor
protokola) čija uloga je samo preusmjeravanje prometa (paketa koji originalni
pošiljatelj šalje primatelju) prema sljedećem releju. Protokol funkcionira tako da
je odabir sljedećeg releja slučajan, a kako
nijedan relej ne bi predstavljao slabu
točku podaci koji se prenose i podaci o
odredišnoj IP adresi su kriptirani u nekoliko slojeva (otud i naziv onion – luk,
jer dizajn protokola podsjeća na slojeve
lukovice). Pri primanju paketa pojedinačni relej dekriptira samo sloj koji mu
je dostupan, a iz dekriptiranog sadržaja
52 OpenInfoTrend 197/11/2014
dobiva informacije potrebne za daljnje
prosljeđivanje te originalni kriptirani
paket, ali bez enkripcijskog sloja koji je
sam dekriptirao.
Međutim, korisnici Tora moraju se suočiti i s nekim poteškoćama. U prvom
redu Tor je izuzetno spor. Razlog ograničenju brzine jest činjenica da promet
od pošiljatelja do primatelja putuje preko velikog broja drugih računala (releja) koja se nalaze u geografski različitim
dijelovima svijeta. Normalno je očekivati
da će mrežna infrastruktura barem na
jednom od tih releja predstavljati usko
grlo cijele komunikacije što će uzrokovati kašnjenje. Tor Project organizacija
je svjesna te poteškoće, ali kako se može
pročitati na njihovim službenim stranicama, korisnici od Tora nikad ne bi
ni trebali očekivati brzine na koje su se
navikli u neanonimiziranim mrežnim
okruženjima. Drugi je problem što korisnici često zaboravljaju da je njihov promet anonimiziran i siguran samo dok je
unutar Tor protokola. Prije pristupa ulaznom Tor čvoru i nakon prolaska kroz
izlazni Tor čvor promet nije osiguran i u
tom trenutku postoji opasnost da netko
ukrade ili kompromitira korisničke podatke.
Kao što se vrlo često i događa, moćan
alat razvijen u dobroj namjeri u rukama
negativaca postaje još opasnije oružje.
Tor mreža i njena osnovna karakteristi-
Torove osnovne principe razvila
je sredinom devedesetih godina u istraživačkom laboratoriju američke mornarice skupina matematičara i računalnih
stručnjaka. Jasnu podršku američke
vlade Tor dobiva 1997. godine kada dobiva i DARPA financiranje. Godine 2004.
Tor je objavljen pod free licence uvjetima, a njegov daljnji razvoj financira
Electronic Frontier Foundation (EFF).
Sljedećih se godina popis organizacija
i tvrtki koje financiraju Tor proširio i na
neka značajna globalna imena kao što
su Human Rights Watch, Sveučilište
Cambridge i Google.
ka, anonimizacija, predstavlja savršen
alat za cyber kriminalce koji svoje zločine odrađuju isključivo u virtualnom
svijetu, a jedini način da ih se zaustavi je
uspješna identifikacija. Teško je nabrojiti
sve načine na koje cyber kriminalci iskorištavaju Tor mrežu kao savršenu platformu za skrivanje svog identiteta. Jedna
od najpopularnijih primjena Tora danas
je skrivanje C&C (Command and Control) poslužitelja unutar Tor protokola.
C&C poslužitelji služe za upravljanje bot
mrežama i za prikupljanje podataka otuđenih s računala koja čine dio bot mreže
te su njena najvažnija i najosjetljivija točka. Pri napadu na bot mreže najčešće se
pokušava izolirati komunikacija prema
C&C serveru čime bot mreža zapravo
prestaje postojati. Skrivanjem C&C poslužitelja Tor protokolom onemogućuje
se njegova identifikacija čime se sprečava
i napad na taj poslužitelj. Osim anonimizacije C&C poslužitelja, Tor mreža se u
kriminalnim krugovima iskorišćuje i za
uspostavu i neometano provođenje zlonamjerne komunikacije. Online forumi
za razmjenu ofenzivnih alata, 0-day ranjivosti, prodaja otuđenih podataka s
kreditnih kartica samo su neki od servisa
koje cyber kriminalci neometano koriste
zahvaljujući Tor protokolu.
Priča o Toru samo je jedna od sličnih
iz svijeta cyber sigurnosti. Moćni alati u
pravilu predstavljaju i vrlo opasno oružje. Izazov je to koji neće nestati već će i
ubuduće zaokupljati pažnju stručnjaka
za računalnu sigurnost. (jč)
smart
PITALI SMO
POSLOVNO UMREŽAVANJE HRVATSKIH PODUZETNIKA
Snaga
preporuke
RAZGOVARALA: ANA MIŠIĆ
P
rvi hrvatski ogranak najveće
svjetske organizacije za umrežavanje poduzetnika BNI Meridijan obilježio je prvu godinu uspješnog
djelovanja. Kako je BNI uspio ostvariti
svoju misiju i na koji način pomaže poduzetnicima da kroz kvalitetno poslovno umrežavanje međusobno ostvaruju
bolje poslovne interese, kazala nam je
Dace Ulste, osnivačica i izvršna direktorica BNI Zagreb. U razgovoru je sudjelovao i potpredsjednik grupe BNI
Meridijana Vladimir Budija.
OiT: Predstavite nam ukratko sustav
BNI (Business Networking International) Local Business-Global Network.
Ja sam poduzetnica koja
je prepoznala potrebu hrvatskog tržišta za poslovnim umrežavanjem. Htjela sam pomoći svojem
suprugu koji je poduzetnik i uvijek je u potrazi za
novim klijentima. Prepoznala sam taj sustav kao
vrlo zanimljiv za njega
jer on je radio isključivo
preko preporuke. Kupila
sam franšizu i započela
kao poduzetnik stvaranje
grupa i uvođenje novog
sustava u Hrvatsku.
DACE ULSTE: BNI je međunarodna
mreža poslovnih ljudi, trenutno najveća
i najuspješnija organizacija u svijetu za
poslovno umrežavanje i dobivanje poslova putem preporuke ili usmene predaje. Ta organizacija ima oko 180.000
članova, postoji već 30 godina gotovo u
60 zemalja, a prije godinu i pol smo za- odbor za članstvo, dakle razno-razne
počeli i u Hrvatskoj. Prvi grad u kojem uloge koje ispunjavaju sami članovi da bi
smo lansirali prvu grupu BNI Meridijan grupa mogla nesmetano funkcionirati.
je Zagreb. Riječ je o članskoj organiza- Članovi su poslovni subjekti, a svaki član
ciji, grupa svoje redovite sastanke vodi je predstavnik svoje djelatnosti. Važno je
samostalno, radi po takozvanom BNI naglasiti da u grupi imamo samo jednu
programu jer BNI predstavlja samo alat osobu po pojedinoj djelatnosti.
VLADIMIR BUDIJA: Poanta našeg drukoji poduzetnicima omoženja jest ta da svi moragućuje suradnju kako bi se
mo nekako doći do novog
međusobno pomagali u stjeČlanovi BNI-a u
posla. Prvenstveno se radi
canju novih klijenata. Kada
se grupa oformi članovi svijetu svake godine o poslovnim druženju i
poslovnim kontaktima, a
prolaze obaveznu edukaci- razmijene milijune
preporuka
koje
su
s vremenom postajemo i
ju. Grupa i dalje vodi svoje
prijatelji. Ja sam prije nekih
sastanke samostalno, svaka dosad rezultirale
deset godina radio jedno
grupa ima svog predsjed- poslovima u neto
istraživanje koje je pokazanika, potpredsjednika, ko- iznosu od oko 35
lo da je u mojoj djelatnosti
ordinatora za obrazovanje, milijardi dolara
97 % odabira klijenta bilo isključivo po
preporuci. Tu sam prepoznao kontakt
s Dace i rekao joj da sam među prvima
koji će definitivno krenuti u taj projekt.
OiT: Kako sustav BNI funkcionira u
Hrvatskoj?
ULSTE: BNI sustav je know how alat
za poduzetničku suradnju. Napisali su
ga sami poduzetnici kroz trideset godina rada i utočili su svoje znanje u jedan
know how priručnik koji je u biti temelj
svega što radimo. Ništa ne prilagođavamo, strogo radimo po tom sustavu i
moja je zadaća osigurati da se taj sustav
prikladno implementira i u Hrvatskoj
jer je svaka preinaka provjereno osuđena
197/11/2014 OpenInfoTrend 53
smart
PITALI SMO
na neuspjeh. Za svaku stvar koju radimo
postoji razlog, ima svoju svrhu i svaka je
stvar provjerena. Članovi BNI-a u svijetu
svake godine razmijene milijune preporuka koje su dosad rezultirale poslovima
u neto iznosu od oko 35 milijardi dolara.
uzvrat. Grupa održava redovite sastanke,
a ako netko misli - ne idem danas, doći
ću sljedeći put - za takav stav nemamo
milosti. Tri izostanka unutar pola godine
znače da se klasifikacija otvara za nekoga
drugog tko će ga zamijeniti.
Dosad smo imali dva isključenja. JeOiT: Tko se sve može prijaviti i koja su dan razlog bili su izostanci sa sastanaka,
ograničenja?
a drugi neprofesionalno ponašanje. Nije cilj nekog izbaciti,
BUDIJA: Prijaviti se
nego da grupa djeluje profesimogu svi, evo vi sa svojom
Ako ponašanje
onalno i harmonično. Ako potvrtkom i OPENinfoTrennekog člana
našanje nekog člana sprečava
dom, dapače, možda biste
sprečava ostale
ostale da profesionalno rade
nam jako dobro došli s
članove da
svoj posao te da dobivaju predjelatnošću kojom se baviprofesionalno
poruke i nove poslove, onda
te. Vaš zahtjev dolazi pred
rade svoj posao,
mi to trebamo čim prije riješiti. Radni sastanak BNI Meridijan ogranka
odbor za članstvo koje po
u BNI-u za njega
određenim
kriterijima
nema mjesta
provjerava je li ta osoba
OiT: Na koji način pratite
kompetentna za našu gruzahvalnica i praktički time smo elimiuspješnost grupe?
pu. Ono što smo uspjeli
nirali nešto što često vidimo da postoji
Budija: Ja sam kao potpredsjednik za- u sličnim odnosima, a to su provizije.
nametnuti jest da svoju grupu doslovce
držimo urednom i čistom od poslovnih dužen za statistiku. Imamo nekoliko ele- Naše vrijeme, trud i preporuke ne nadopoduzetnika koji su možda u povijesti menata koje pratimo kako bismo vidjeli knađujemo novčanom vrijednošću već
imali negativnih konotacija, odnosno koliko je koji član aktivan odnosno da isključivo pohvalom, komentarom kako
negativnih zaostataka po pitanju duga vidimo kako se snalazi u grupi. Pratimo je posao odrađen, je li odrađen dobro,
prema svojim dobavljačima, prema dr- dolazi li pojedinac redovito, zatim koliko na koji način se pristupilo klijentu i tako
žavi ili nekorektnog izvršavanja usluga. je uputnica dao drugim članovima, a ko- dalje.
Tri osnovna elementa koja provjeravamo liko ih je primio. Naime, uputnica je paTu su uvijek dobrodošla i svjedočansu: dug prema dobavljačima, otvorene pirić, na kojemu ispišemo sve potrebno stva ako nešto osjetimo, vidimo, prepostavke prema zakonodavcu, prema dr- o napravljenoj preporuci - ime, prezime, znamo. Tako i drugim članovima skrežavnom proračunu te kvaliteta obavljene pot. klijenta, broj telefona ili e-mail za ćemo pozornost na djelatnost nekog
usluge ili prodane robe pa ako vidimo da kontakt, je li uručena vizitka od sučlana klijenta, našeg člana... kako izvršava zanešto nije korektno, istražujemo dalje, kojega preporučuje je li već dogovoren datke i time dižemo vlastiti kredibilitet.
provodimo dodatni intervju i svi unutar sastanak, napomene gdje se upiše sve što Iz toga proizlazi dio statistike, a iz tih
odbora za članstvo donosimo zaključak je korisno da bi ta preporuka rezultirala statistika dolaze zaključci.
poslom.
na tu temu.
ULSTE: Ako vidimo da nekome u gruZavršni stadij u tom procesu prepo- pi ne ide, mi smo tu kako bismo mu poULSTE: Ali, osnovni kriterij jest da u
grupi imamo samo jednu osobu po dje- ruke je naplata. Nama je bitno jesu li mogli. Jedna stvar su obvezne radionice
latnosti i ako dođe osoba koja pokriva naši članovi naplatili preporuke koje su namijenjene učinkovitom početku rada
istu djelatnost koja već postoji u grupi, dali jedan drugome. Imamo i evidenciju u grupi, no imamo još i fakultativne rane možemo je primiti bez obzira na sve
ostale kriterije. To je ujedno razlog zašto gradimo nekoliko grupa. Važno je
OiT: S kojim se zabludama, u percepciji grupe, najčešće susrećete?
također da osoba koja se želi priključiti
ULSTE: Najčešće su zablude o međusobnoj prodaji. Kolege u grupi nisu vaši kupgrupi bude dovoljno motivirana da si
ci, mi ne trgujemo međusobno, naš je cilj preko naših kolega sučlanova plasirati
nađe nove klijente i dovoljno motivinaše usluge i proizvode njihovim kontaktima. Dakle, ako u grupi od 33 člana svaki
ranja u pomaganju drugim članovima
ima 500 do 1000 aktivnih kontakata, onda je naš cilj doći do tih kontakata. A do
u grupi, jer samo na taj način možemo
tih kontakata ne možete doći dok ne izgradite odnos i povjerenje s članovima u
biti efikasni.
grupi. U grupi najprije gradite vidljivost kako bi vas se prepoznalo, tko ste i čime se
bavite. Druga stvar je izgradnja vlastitog kredibiliteta kako bi ljudi mogli s povjeOiT: Postoje li razlozi isključenja iz
renjem podijeliti svoje kontakte i tek onda nakon nekog vremena možete se nadati
grupe?
da će vam netko dati i pravu preporuku.
Preporuka nije imperativ i možda je nitko nikada neće dobiti ako ne zadovoBUDIJA: U grupi ni izvan nje poslovni
lji spomenuta tri koraka do preporuke. Sve to zahtijeva određeno vrijeme. BNI je
život ne funkcionira ako niste spremni
članska organizacija, a članarina traje godinu dana.
nekome nešto dati, jer tek kada dajete
možete očekivati da ćete nešto i dobiti za54 OpenInfoTrend 197/11/2014
Vladimir Budija potpredsjednik BNI
Meridijan.
dionice za osobni razvoj koje su
isto u sklopu tog programa. Imamo i koordinatore mentore, to je
starija osoba u grupi koja manje
uspješnim članovima može pružiti pomoć u nečemu što im ne ide.
Jedna je stvar kad netko ne zna, a
druga kad ne želi. Tu je onda odbor za
članstvo zadužen razmotriti takve situacije i odluči što učiniti s takvim članovima, jer svatko u grupi ima neku dužnost
da pridonese grupi na bilo koji način bilo vlastitim radom, energijom...
Grupa BNI Meridijan je u posljednjih
godinu dana napravila gotovo četiri milijuna kuna prometa bez PDV-a. U tu
statistiku ulaze samo iznosi za poslove,
koji su napravljeni i naplaćeni, ali ima
jako puno poslova još u tijeku, zato još
nisu ubilježeni.
nu priliku. Primjerice, jedan član iz treće
grupe putuje u Kinu i planira u jednom
gradu biti i na BNI sastanku, a ja sam
preko našeg internog sustava pronašla da u tom gradu postoji grupa od 84
poduzetnika. Dakle, on će imati priliku
upoznati 84 uspješna, proaktivna kineska poduzetnika od kojih će mu barem
jedan od njih sigurno pomoći da dođe
do tražene kineske klijentele.
OiT: Objasnite mam organizacijsku
strukturu BNI-a.
ULSTE: Grupu gradimo
tako da najprije skupimo
Mi smo neke
dvadeset ljudi od kojih
svaki predstavlja svoju
poduzetnike već
ULSTE: Sustav BNI je
djelatnost. To je minimorali odbiti jer
unificiran i ako hrvatski
mum za osnivanje grupe.
nisu bili u određenoj
poduzetnici traže poslovne
Onda odlučujemo tko će
djelatnosti ili nisu
prilike u inozemstvu, onda
preuzeti koju ulogu kako
zadovoljavali
mogu otići i na neki vanjbi grupa mogla samostalodređene
ski BNI sastanak, gdje će
no voditi sastanke te da
postavljene kriterije
vidjeti isti oblik, isti dnevni
bi sastanci bili efikasni i
red, isti način djelovanja pa
prema programu, a i sve
će im biti puno lakše sklodruge aktivnosti. U grupi
pili vani nekakve poslove. Ja potičem imamo predsjednika koji vodi sastanak i
naše članove kada god idu u inozemstvo brine o svim stvarima u grupi. Potpredna neki poslovni put ili privatno da odu sjednik vodi statistiku i sve operativne
i na BNI sastanke, da upoznaju ljude jer stvari oko grupe i isto tako predsjeda odnikada se ne zna gdje ćete naći poslov- boru za članstvo. Odbor za članstvo ima
OiT: Kako BNI može članovima pomoći pri osvajanju vanjskog tržišta?
pet članova i možete ga gledati kao odjel
za ljudske resurse u nekoj tvrtki. Imamo
i mentora koji se brine da svi članovi
potpuno shvate kako treba koristiti BNI
sustav. U suprotnom se članovi podučavaju. Imamo i koordinatora za edukaciju,
to je osoba koja na svakom sastanku daje
svojim kolegama savjete o metodama,
tehnikama umrežavanja... kako bi svi
kao grupa bili uspješniji. Njihov mandat
traje godinu dana. Svatko ima svoju ulogu, ali imamo i međumandatne smjene,
ako su potrebne.
Za prvu godinu kada ulazite u grupu
upisnina i članarina iznose ukupno 4500
kuna plus PDV, a za drugu i svaku daljnju godinu je 3800 kuna plus PDV jer
više nema upisnine.
Sad imamo tri aktivne grupe koje se
sastaju već neko vrijeme te dvije grupe u
izgradnji, a za sljedeću godinu htjela bih
dodati još četiri nove grupe. Trenutno
mislim na Zagreb, a nakon Zagreba vidjet ćemo što i gdje ćemo dalje.
OiT: Kako ste počeli i ostvarili kontakt
s budućim članovima?
ULSTE: Sve je počelo usmenom preporukom. Pohađala sam mnoge treninge
u inozemstvu i dugo sam se pripremala
za taj komercijalni start u Hrvatskoj. S
BNI-om sam započela od nule, s jednom
prezentacijom i evo sad se to već razvilo.
Prvi sastanak sa 60 ljudi bio je rezultat
mog šestomjesečnog rada, jer sam trebala kontaktirati ljude i objasniti o čemu se
radi, a ti ljudi su opet pozvali neke svoje
kontakte.
Radeći u ovoj grupi imala sam priliku
upoznati sjajne poduzetnike, pametne i
poštene ljude od kojih možete jako puno
naučiti i za mene je to fenomenalan
osobni razvoj. Meni je veliko zadovoljstvo da mogu pomoći tim ljudima da
ostvare svoje ciljeve.
Evo, ovom prilikom pozivam i druge
poduzetnike koji su u potrazi za novim
klijentima i koji misle da im preporuke mogu biti dobar način za dobivanje
željenih klijenata da dođu na jedan od
naših sastanaka i vide iz prve ruke kako
djelujemo jer u praksi se može najbolje
shvatiti taj način preporučivanja i to bez
ikakvih obaveza. Gdje i kada se održava
sastanak i koja grupa, može se saznati
na web-stranici www.bni-croatia.com i
tamo se mogu naći svi kontakti.
197/11/2014 OpenInfoTrend 55
OSVRT
IBM FORUM 2014
Suvremeni proroci
U Opatiji je 29. i 30. listopada održan dvanaesti
po redu IBM-ov poslovni forum. Tijekom ta dva
eć tijekom uvoda u konferenciju sadržajno bogata dana mogli smo čuti brojna
koju organizira IBM mogao se na- zanimljiva predavanja eminentnih svjetskih
slutiti njen ton i glavne teme. Iako stručnjaka i otkriti u kojem će se smjeru razvijati
su potaknute mnoge rasprave, o nedav- trenutno aktualni trendovi iz različitih IT područja.
V
nom braku iz interesa između IBM-a
i Applea raspravljalo se samo tijekom
uvodnih izlaganja. IBM u tu zajednicu
donosi svoje enterprise platforme za manipuliranje velikim skupinama podatka (big data) što Appleovim uređajima
omogućuje veću penetraciju u poslovni
tržišni segment. S druge strane, Appleova izuzetna zastupljenost u potrošačkom segmentu sa svojom iOS mobilnom
platformom je upravo idealna za prikupljanje različitih podataka kojima se
hrane IBM-ove big data platforme poput
Watsona (IBM-ova umjetna inteligencija
koja je pobijedila dvojicu prvaka u kvizu Izazov-Jeopardy). Ta je suradnja tek u
početnoj fazi i tek će se vidjeti kako će se
razvijati u budućnosti.
Analitika velikih
skupova
Još jedan trend koji je kroz predavanja
obrađivan iz različitih kutova je analitika velikih skupova podataka - big data.
Čovječanstvo je kroz cijelu svoju povijest pokušalo predvidjeti blisku i dalju
budućnost. Iako se pojedinačni događaji
ne mogu predvidjeti, pogotovo u današnjem kaotičnom svijetu, na temelju dovoljno velikog skupa precizno odabranih
informacija možemo predvidjeti određene trendove.
To je posebno bitno u poslovnom
okruženju gdje se nastoji donositi poslovne odluke temeljene na što preciznijim budućim predviđanjima. IBM
Fellow Aleksandra Mojsilović je drugog
dana konferencije tijekom svog uvodnog
i završnog predavanja govorila upravo o
big data analitici. Vjerojatno je malo ljudi koji su pozvaniji od nje raspravljati o
toj temi tako da su oba njena izlaganja
bila popraćena s velikim zanimanjem.
56 OpenInfoTrend 197/11/2014
Aleksandra Mojsilović je održala dva vrlo zanimljiva i aktualna predavanja, no ni ostali
predavači nisu zaostajali u kvaliteti i relevantnosti svog izlaganja.
Aleksandra je zaposlena u IBM-ovom
istraživačkom centru Thomas J. Watson
kao voditeljica grupe koja se bavi obradom različitih signala, umjetnom inteligencijom, primijenjenom matematikom
te iznalaženjem različitih metoda uz
pomoć kojih se ti elementi mogu
iskoristiti za kvalitetniju poslovnu
analitiku.
Steve Kopelic, voditelj IBM-ovog
odjela za bankarski sektor pokazao
je na praktičnom primjeru suvremene banke kako se big data analitika koristi u prilagodbi bančine
usluge pojedinom klijentu. Na temelju precizne big data analitike
može se prilično točno odrediti
kojem klijentu i u kojem razdoblju
ponuditi određeni proizvod.
Hakerska evolucija
U eksploataciji velikih skupova podataka vrlo je bitan detalj njihova sigurnost
kao i sigurnost terminalnih senzora koji
služe za njihovo prikupljanje. Bilo je i
nekoliko predavanja na temu računalne
Watsonov ekosustav i umjetna inteligencija
sigurnosti u današnjem povezanom svijetu Interneta stvari (Internet of Things),
a najupečatljivije izlaganje bilo je ono
Györgyja R. Rácza – voditelja IBM-ovog
odjela za sigurnost poslovnih sustava.
Vrijeme usamljenih hakera koji su u
mraku svoje sobe pokušavali kompromitirati neki računalni sustav odavno je iza
nas. Takvom se rabotom sada bave dobro
organizirane skupine nerijetko sponzorirane od nekih zemlja. Mobilne platforme
su područje koje još nije osvojeno i kompromitirano. Tu još nije zabilježen veći
upliv malicioznog koda, ali je s obzirom
na njihovu rasprostranjenost, otvorenost
koda pojedinih platformi i neupućenost
krajnjih korisnika samo pitanje vremena
kad će antivirusni softver na pametnom
telefonu biti obvezna stavka kao što je
danas za klasičnu desktop platformu.
Forum je zaključen okruglim stolom
na kojem su sudjelovali Mate Rimac iz
tvrtke Rimac automobili, Alan Sumina
i Zoran Vučinić iz tvrtke Nanobit koja
se bavi razvojem igara za iOS mobilnu
platformu te Ana Burica koja sudjeluje
u razvoju projekta Teddy the Guardian
-plišanog medvjedića s ugrađenim medicinskim senzorima za nadzor zdravstvenih parametara kod djece. Forum su
moderirali Saša Cvetojević i Aleksandra
Mojsilović, a tijekom okruglog stola pokušalo se doći i do odgovora na pitanje
što te uspješne startup tvrtke čini uspješnim. Na samom kraju sve okupljene je
pozdravio i zahvalio im na sudjelovanju
poslovni direktor IBM-a Hrvatska gospodin Damir Zec. (sm)
Fanovima znanstveno­fantastične serije Zvjezdane staze sigurno je poznato brodsko računalo koje
na pitanja postavljena normalnim ljudskim govorom
odgovara na engleskom
jeziku kao da je riječ o živoj osobi. Radnja te serije
zbiva se u 24. stoljeću, a
malo tko zna da već danas
postoji računalo koje može
na govorom postavljene
upite odgovoriti na isti način.
Riječ je o IBM-ovom sustavu umjetne inteligencije pod nazivom Watson
(nazvanom po IBM-ovom
prvom izvršnom direktoru
Thomasu J. Watsonu). Watson je razvijen u različitim
programskim jezicima, a
pogonjen je na SUSE Linux Enterprise serveru uz
pomoć Hadoop platforme
koja mu omogućuje distribuirano upravljanje računalnim resursima. Kako
bismo stvari stavili u perspektivu, recimo da taj sustav koristi 2 880 POWER7
procesorskih jezgri koje
rade na taktu od 3,5 GHz te
16 TB RAM-a.
Zahvaljujući
Hadoop
pla­t­­formi i iznimno snažnoj hardverskoj platformi,
Watson u jednoj sekundi
može obraditi količinu podataka ekvivalentnu milijunu knjiga, a vrijednost
mu je procijenjena na 3
milijuna dolara. Watsonovu bazu znanja izgradili
su IBM-ovi inženjeri, a sastoji se od goleme količine dokumenata, rječnika,
enciklopedija (uključujući
i kompletni sadržaj Wikipedije) i sličnih materijala
koji sačinjavaju više od 200
milijuna (!) stranica strukturiranog i nestrukturiranog sadržaja koji zauzima
više od 10 TB diskovnog
prostora.
Jasno je da dizajniranje
jednog takvog sustava
za običan kviz baš i nema
smisla tako da je Watson
zaposlen i na mnogo ozbiljnijim zadaćama. Prošle
su godine različite tvrtke
dizajnirale posebne aplikacije koje su mogle koristiti Watsonovu umjetnu
inteligenciju (kroz Watson
API koji im je IBM stavio
na raspolaganje) i ponuditi odgovore na određena
pitanja iz točno određenih
područja poput medicine ili prava. Takve vanjske
tvrtke zajedno s IBM-om
sačinjavaju takozvani Wat­
son ekosustav gdje IBM
vanjskim suradnicima sta­
v­lja na raspolaganje Watson platformu dok one
pronalaze
potencijalne
pra­k­ti­čne primjene.
IBM je samo ove godine
uložio više od milijardu dolara u daljnji razvoj te plat-
analizira i zatim nudi odgovor na postavljeno pitanje.
Ljudi umjetnu inteligenciju često pogrešno
poistovjećuju s nekakvim
automatiziranim sustavima. Sam pojam inteligencije uključuje mogućnost
donošenja vlastitih odluka
koje ponekad i neće biti u
skladu s onime što bismo
željeli od nekog sustava.
Još je 1943. godine pisac
znanstvene
fantastike
Isaac Asimov naveo tri zakona robotike koji bi se mogli primijeniti i na umjetnu
inteligenciju, a prvi glasi
da robot ili umjetna inteligencija ne smiju ni na
koji način svojom akcijom
dovesti u opasnost ljudsko biće. Koliko god se
umjetna inteligencija
činila naprednom, ni-
forme koja će se razvijati u
smjeru različitih cloud-based usluga. S brzinom
obrade od 80 TeraFLOP-a,
Watson nije ni među prvih
petsto svjetskih superračunala (!), no ono što ga
izdvaja od ostalih je algoritam to jest umjetna inteligencija uz pomoć koje
na računalni jezik prevodi,
kada ne smijemo smetnuti s uma da ona ipak
nema osnovne ljudske
osjećaje poput empatije i osjećaja za dobro
i zlo tako da bismo uvijek trebali biti iznimno
oprezni pri određivanju koji ćemo stupanj
samostalnosti dati takvim platformama.
197/11/2014 OpenInfoTrend 57
ELEKTRONIČKA TRGOVINA
ALIBABA
Novi kineski car
PIŠE: TIHOMIR KATULIĆ
I
nicijalna javna objava vrijednosnih papira kineskog holdinga Alibaba jedan
je od najvažnijih događaja u protekloj
godini, ne samo na području elektroničke
trgovine. S obzirom na to da je cijena dionica na javnoj objavi dosegla vrijednost od
68 dolara vrijednost Alibabe procijenjena
je na više od 160 milijardi dolara, dok je
objavom prikupljena svota iznosila više
od 20 milijardi dolara – najviše u povijesti
američkih burzi.
Ne treba spominjati kakvu je pažnju
investitora privukao takav rezultat – američki mediji prepuni su napisa koji s jedne
strane Alibabi predviđaju svijetlu budućnost i bogatstvo za investitore, a s druge
poput Forbesa upozoravaju kako Alibabin
izlazak na američke burze nije tipičan IPO,
kako Alibabini vrijednosni papiri nisu,
strogo gledano, usporedivi s dionicama
američkih kompanija te kako karizmatični
osnivač Alibabe ima povremenu tendenciju obračunavanja sa stranim investitorima
putem kineskih sudova, s predvidljivim rezultatom.
Tko je Jack Ma, osnivač Alibabe, što je
Alibaba i otkud su se pojavili? Devedesete
godine prošlog stoljeća na međunarodnom
gospodarskom planu obilježila je intenzivna globalizacija, prvenstveno zahvaljujući
političkim promjenama, odnosno padu željezne zavjese i urušavanju komunističkih
režima. Sljedeće, prvo desetljeće dvadeset
i prvog stoljeća prošlo je u znaku nevjerojatnog rasta kineskog gospodarstva. Dok je
razvijeni svijet klizio prema velikoj bankarskoj krizi, gospodarstvo najmnogoljudnije
azijske zemlje preteklo je europske gospodarske divove i stagnirajući Japan te postalo drugo najveće gospodarstvo u svijetu.
Koliko je Kina napredovala u tom razdoblju svjedoči nevjerojatna činjenica
- Kina je vjerojatno jedina članica grupe
G-20 koja je u proteklih dvadesetak godina
sustavno prijavljivala niži gospodarski rast
od stvarnoga. U godinama kad je kinesko
gospodarstvo raslo po prijavljenim stopama od sedam ili osam posto, stvarni rast
bio gotovo dvostruko viši - preko petnaest
58 OpenInfoTrend 197/11/2014
Početkom 2013. kineski
servis Alibaba pretekao je
zapadnu konkurenciju poput
eBaya ili Amazona i postao
najveći svjetski elektronički
trgovac. Grupa Alibaba
ima veći godišnji promet
negoli eBay, Amazon i PayPal
zajedno, a sad se njihovim
vrijednosnim papirima
trguje i na američkoj burzi.
Osnivač Alibabe Jack Ma, pravim
imenom Ma Yun, po struci je profesor
engleskog jezika
posto godišnje, ako je vjerovati zapadnim
izvorima. Dakako, neke podatke nije bilo
moguće prikriti zbog same globalne prirode biznisa na kojem Kina temelji svoj streloviti uspon pa je tako otkriveno kako se
u Kini troši više od polovice svjetske proizvodnje asfalta za aerodromske piste, raste
tri stotine od četiri stotine najviših nebodera u izgradnji i tako dalje.
Ne čudi stoga kako tranzicija kineskog
gospodarstva ubrzano skreće prema putevima donedavno rezerviranim za zapadne
zemlje. Kina ubrzano postaje informacijsko društvo. Tvrtke poput ZTE-a, Huaweija i Xiaomija više nisu nepoznati budget
proizvođači s dna ponude zapadnih mobilnih operatera već se dizajnom, izradom,
mogućnostima i osobito cijenom natječu
s najvećim imenima industrije pametnih
telefona.
Međutim, što se tiče kineskog internetskog biznisa nijedna kompanija nije po-
Hangzhou,
rodni grad
osnivača
Alibabe
Jacka Ma
stigla uspjeh približan uspjehu trgovačke
grupe Alibaba – od 2012. službeno vodećeg elektroničkog trgovca u svijetu. Prema
iskazanim financijskim pokazateljima te
2012. godine portali trgovačke grupe Alibaba ostvarili su 1,1 tisuću milijardi juana
prometa, odnosno 170 milijardi dolara, što
je više negoli eBay i Amazon zajedno.
Alibaba i dvadeset kompanija
Što je zapravo Alibaba? Riječ je o grupi
kompanija, holdingu koji okuplja više od
dvadeset povezanih trgovačkih društava
koja upravljaju servisima elektroničke trgovine kao što su Alibaba.com (najveći
svjetski b2b trgovački site okrenut prvenstveno malim trgovcima), Taobao (najveći
kineski trgovački site koji spaja fizičke osobe odnosno direktne potrošače), Tmall.
com (također site izravno namijenjen
potrošačima), eTao (neovisni internetski
pretraživač specijaliziran za pretraživanje
kineskih e-commerce sadržaja), Alipay (s
više od 700 milijuna korisničkih računa, riječ je o najvećem kineskom online payment
siteu, iako ga je teško usporediti s PayPalom s obzirom na to da su konkretni podaci o korisnicima i prometu nedostupni),
te Aliyun (kineski cloud-computing servis
koji uključuje datamining usluge, brzu
obradu e-commerce podataka itd.).
Tvrtku Alibaba.com osnovao je Jack Ma
(Ma Yun), kineski poduzetnik rođen 1964.
godine u danas osammilijunskom gradu
Hangzhou, u pokrajini Zheijang na istoku
Kine. Ma se školovao na lokalnom Hangzhou Normal University, gdje je studirao
engleski jezik, a poslije ga i predavao. Osim
toga, predavao je i međunarodnu trgovinu. Kad je riječ o tom njegovom životnom
razdoblju često se ističe da je besplatno
vodio turiste po gradu kako bi bolje svladao engleski, kao i da mu je prvi poslovni
projekt na internetu neslavno propao. Ma
je taj prvi site pod nazivom Chinese Yellow
Pages pokrenuo 1995. uz pomoć prijatelja
Sjedište Alibaba holdinga u Hangzhou
koji su se nalazili u Sjedinjenim Državama.
Iz tog iskustva izvukao je neke pouke pa je
zajedno s grupom investitora 1999. pokušao ponovo i tada je nastao Alibaba.com.
U početku, za Ma Yuna su radili prijatelji i studenti, često za minimalnu nadnicu
- danas nezamislivih 66 dolara mjesečno.
Alibaba danas zapošljava preko 20 tisuća
zaposlenika, ima urede širom Kine i u brojnim svjetskim metropolama. Iako je prošle
godine najavio kako se namjerava povući s
pozicije generalnog direktora, prepuštajući
mjesto profesionalcu i prijeći na poziciju
predsjednika upravnog odbora, Ma je i dalje aktivno uključen u rad kompanije. Prije
javne objave, njegovo je bogatstvo Forbes
procijenio na oko 3,5 milijarde američkih
dolara, no trenutne procjene svrstavaju ga
u red najbogatijih ljudi na svijetu (gotovo
22 milijarde dolara).
Uspjeh preko noći?
eBay, Amazon i drugi divovi globalne
elektroničke trgovine već godinama pokušavaju osvojiti kinesko tržište i spojiti kineske proizvođače s potrošačima na Zapadu,
no s osrednjim uspjehom pa se mnogi pitaju u čemu je Alibabina tajna. Jedan od
razloga mogle bi biti kineske potrošačke i
poslovne navike.
Prema podacima McKinsey Global Institute, u Sjedinjenim Državama e-trgovina se odvija putem siteova pojedinačnih
trgovaca, velikih robnih kuća i slično. U
Kini na takav način kupuje samo deset
posto potrošača – devedeset posto Kineza
radije kupuje robu putem online dućana
koji spajaju kupce i prodavače. Osim toga,
Kinezi ne vole plaćati posrednicima i ne
vjeruju strancima. Maov ključni uvid bio
je da Kinezi ne žele plaćati postotak ili tarifu online trgovačkom siteu poput eBaya.
Umjesto toga, Alibaba nudi svoje osnovne
usluge besplatno – zarađuje se kroz online
oglašavanje i izradu web-stranica dućana,
kao i premium pozicioniranje kako bi se
dućani istaknuli u golemoj hrpi onih koji
se već nalaze na siteu.
Što se tiče druge karakteristike, pomanjkanje povjerenja kineskih korisnika
prema stranim pružateljima usluga (bez
čega nema internetskog plaćanja), Alibaba
je iskoristio ponudivši domaćem tržištu
kroz uslugu Alipay koja je kineski pandan
PayPalu. Alipay unaprijed uzme novac od
kupca i pohrani ga u poseban escrow račun
te o tome obavijesti prodavača koji na taj
način zna da će mu biti plaćeno. Alibabini
servisi su odgovorni za više od 60 % svih
paketa dostavljenih kineskim potrošačima,
što znači da Alibaba zna više o navikama
kineskih potrošača i o njihovoj platežnoj
sposobnosti od bilo kojeg drugog online ili
offline trgovca na kineskom tržištu. Osim
toga, Alibaba putem svoje usluge AliLoan
nudi kredite i osiguranje, usluge koje su na
kineskom tržištu još u početnom razvojnom stadiju. Kineskoj industriji kapital
je dostupan pod povoljnim uvjetima, no
situacija za obične građane i potrošače nije
ni izdaleka toliko povoljna. Iz Alifinancea
kažu da manje od 2 % njihovih plasmana
spada u kategoriju loših – što i ne čudi, jer
u Alibabi, zahvaljujući integraciji svojih
usluga, dobro znaju kome posuđuju.
Kulturne razlike na stranu, kao tvrtka
koja dominira golemim domaćim tržištem,
Alibaba i pogotovo njen servis Taobao nalaze se u bitno povoljnoj situaciji u odno-
Grupu Alibaba čine brojni povezani servisi
su na inozemne konkurente. Redovan put
kojim kupci dolaze do Amazona ili eBaya
uključuje pretraživanje putem Googleove
tražilice koja zatim usmjerava kupce usput
servirajući oglase od kojih Amazon ili eBay
ne trebaju imati koristi. Za razliku od njih,
kineski trgovci privlače kupce neovisno o
tomu koliko su zastupljeni na rezultatima
stranih i domaćih tražilica. Alibaba i Taobao mogu si priuštiti ignoriranje te blokadu Googlea i drugih tražilica, jer ih njihovi
kupci pronalaze sami.
Unatoč dominaciji na kineskom tržištu, bezbrojnim korisnicima te visokom
prometu na domaćem i međunarodnom
tržištu za mnoge izvan Kine - a osobito u
Europi - uspjeh Alibabe i dalje ostaje misterija. Treba napomenuti da je to grupi
Alibaba zapravo drugi izlazak na burzu. Prvi put su pokušali 2006. godine na
hongkongškoj burzi, gdje su im dionice u
kratkom vremenu snažno potonule pa ih
je grupa (jeftino) otkupila i povukla se s
burze. Ovaj put se čini da će sve biti drukčije. Iako su prve procjene govorile kako bi
inicijalna vrijednost kineskog trgovačkog
diva na burzi mogla bi biti od 55 (vrlo konzervativna procjena) do više od 110 milijardi američkih dolara, čime bi nadmašila
i vrijednost koju je Facebook postigao pri
svojoj inicijalnoj javnoj ponudi, Alibaba
je u javnoj ponudi dosegnuo 167 milijardi
dolara, čime se kineska kompanija po vrijednosti približila Intelu i Oracleu, a preskočila jedan Disney i Citigroup.
Takav rezultat je bez presedana kad je
riječ o internetskim kompanijama koje
nemaju sjedište u Sjedinjenim Državama.
Uzme li se u obzir činjenica da su američke tvrtke poput Amazona, eBaya pa i
Facebooka već zagospodarile najlukrativnijim tržištima poput američkoga, zatim
razvijenih zemalja Europske unije te nekadašnjih i sadašnjih članica britanskog
Commonwealtha, postaje jasno kako se
gospodarska moć pomiče prema Istoku.
197/11/2014 OpenInfoTrend 59
>ICT vijesti
BiH
PRIPREMIO HARIS HAMIDOVIĆ
O cyber sigurnosti u Sarajevu
U fokusu sudionika dvodnevnog skupa održanog 29. i
30. listopada 2014. godine u
Sarajevu bilo je elaboriranje
različitih aspekata zloupotrebe
suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija i interneta o čemu svjedoče brojni
pojavni oblici cyber-kriminala,
uključujući modalitete zloupotrebe osobnih podataka, krađu
identiteta i podataka s kreditnih
kartica, odnosno financijske prijevare, cyber-napade i zloupotrebe socijalnih mreža, prenosi
federalna.ba.
Direktor RACVIAC-a Branimir
Mandić istaknuo je u izjavi za
medije da je temeljni cilj konferencije definiranje pravnog
okvira u BiH i zemljama regije (11 zemalja sudionica RACVIAC-a) koji će osigurati optimalne pretpostavke za efikasnu
borbu protiv cyber-kriminala na
nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini.
Podcrtao je da je riječ o globalnom fenomenu koji ne poznaje granice i na koji nijedna
zemlja ne može samostalno
odgovoriti, ocijenivši pritom da
je nužno jačati suradnju na regionalnom planu, ali i globalno
partnerstvo u suzbijanju pojavnih oblika cyber-kriminala te
utvrđivanju konkretnih smjernica i preporuka na tom planu.
Mandić smatra da osiguranje
privrednih i financijskih tokova
te unapređenje sigurnosnog
okruženja u svakoj od država
podrazumijeva sveobuhvatan
pristup i pokretanje inicijative
na regionalnoj razini, kako bi se
što učinkovitije odgovorilo izazovima cyber-kriminala.
Na značaj te inicijative ukazao
je i bivši predsjednik Republike
Slovenije i sudionik konferencije
Danilo Türk, naglašavajući da je
vrlo dobro da se BiH pojavljuje
kao država nositeljica značajnih
inicijativa sa stanovišta suvremenih tehnologija i razvojnih
izazova.
Türk je rekao novinarima da
su teme koje će biti razmatrane u sklopu konferencije dobar
primjer jednog takvog proaktivnog pristupa, navodeći da su
sve zemlje jugoistočne Europe
zainteresirane za suradnju u
tom području i da prepoznaju
važnost zaštite vlastitih građana
od svih oblika kriminala.
Istodobno je ocijenio kako
je dobro da se u razmatranju
tih tema kao partner pojavljuje
Američki univerzitet u BiH, što
otvara mogućnost da se suradnja na tehničkoj razini razvija
između jugoistočnih europskih
zemalja i Sjedinjenih Američkih
Država kao tehnološki najrazvijenije zemlje na globalnom
planu.
Predsjednik Upravnog odbora Američkog univerziteta
u BiH Denis Prcić rekao je da
je to druga konferencija koja
je posvećena pitanjima cyber-sigurnosti,
podsjećajući
da je sličan skup organiziran u
suradnji s Ministarstvom sigurnosti BiH u rujnu 2012. godine.
Na toj su konferenciji ministri
unutrašnjih poslova Bosne i
Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije, Srbije i Turske
usvojili zajedničku izjavu u kojoj ističu suglasnost da je nužno
jačati suradnju i partnerstvo na
planu borbe protiv svih oblika
kriminala, posebno protiv kompjutorsko-kibernetskog. Tada je
ocijenjeno da je cyber-kriminal
opasnost za nacionalnu sigurnost te da zbog kompleksnosti
zahtijeva globalni odgovor, odnosno kontinuirano jačanje kapaciteta i resursa na njegovom
suzbijanju.
U sklopu te inicijative osnovan je i Cyber-sigurnosni centar
u čijem su fokusu - edukacija i
organiziranje master i doktorskog studija, istraživanja i servisiranje državnih institucija i
korporacija u BiH i regiji zbog
otklanjanja potencijalnih rizika
i šteta od cyber-kriminala.
INFOSEC 2014
Banja Luka
TeleGroup Banja Luka je organizirao šestu po redu regionalnu
konferenciju o informacijskoj sigurnosti INFOSEC 2014. Svake godine
cyber-kriminalci sve ekstremnije
napadaju korporativne mreže što se
otkriva vrlo teško. Kompanije i organizacije su još ranjivije otkako zaposleni sa svojih mobilnih uređaja (BYOD)
preko korporativne mreže pristupaju
različitim internetskim sadržajima poput društvenih mreža, clouda i drugih
web-servisa. Nove vrste malicioznog
softvera, kreirane u skladu s novim
ponašanjem poslovnih korisnika,
uzrokuju krađu identiteta zaposlenih,
smanjenje produktivnosti i značajne
financijske gubitke.
60 OpenInfoTrend 197/11/2014
Izdavanje
elektroničkih
certifikata
zan od 1. siječnja 2015. početi
elektroničko podnošenje PDV
prijava, a 1. siječnja 2016. u UIO
počinje s radom nova carinska
Uprava za indirektno aplikacija u kojoj je kompjutooporezivanje Bosne i Her- rizirana provozna carinska procegovine (UIOBiH) početkom cedura potpuno kompatibilna
ožujka 2015. godine postat će s EU provoznim sustavom NCTS
prvo certifikacijsko tijelo u BiH pa će se u BiH carinski postupak
koje će biti spremno za izdava- voditi bez papira.
- Zbog tih razloga UIO nije monje elektroničkih certifikata za
gao
čekati formiranje posebnog
sve obveznike indirektnih porecertifikacijskog
tijela nadležnog
za u BiH. To znači da će otad svi
obveznici moći podnositi PDV za izdavanje elektroničkih potprijave u informacijski sustav pisa, nego će tu uslugu pružati
UIO elektroničkim putem i više sam svojim obveznicima, čim
neće biti potrebe za dostavlja- se za to stvore tehnički uvjeti,
njem PDV prijava u papirnom što se očekuje početkom ožujka
2015. S obzirom na to da su inobliku.
Podsjeća da je Zakon o elek- formatičku aplikaciju za elektrotroničkom potpisu u BiH Parla- ničko podnošenje PDV prijava
mentarna skupština BiH usvojila već napravili informatički stručjoš u studenomu 2006. godine. njaci UIO-a uz pomoć Twinning
projekta financiranog
Ipak do danas još nisu
od Europske unije i treusvojeni podzakonski
nutno se elektroničko
akti vezani za primjepodnošenje PDV prijanu tog zakona u dijelu
va testira s dvadesetak
formiranja posebnog
kompanija u Bosni i
certifikacijskog tijela
Hercegovini, možemo
za elektronički potpis
spremni dočekati pou BiH.
četak nove usluge koju
- Budući da UIOBiH
već ima određene roće UIO pružati svojim
kove za uvođenje no- Ratko Kovačević, obveznicima - naglasio
vog kompjutoriziranog načelnik
je u izjavi za Agenciju
za
provoznog
sustava Odjeljenja
Fena Ratko Kovačević,
komunikacije i
(NCTS) u BiH i početka međunarodnu
načelnik Odjeljenja za
elektroničkog
pod- suradnju u
komunikacije i međunošenja PDV prijava, UIOBiH
narodnu saradnju u
UIO je već počela drugu fazu UIOBiH.
uvođenja PKI infrastrukture za
izdavanje elektroničkih certifikata potrebnih za podnošenje
carinskih i poreznih deklaracija.
Očekujemo da će proces uvođenja elektroničkog potpisa u
Nakon Sarajevske i ZeUIO biti okončan u ožujku 2015.
i otad će UIO izdavati elektro- ničko-dobojske županije
ničke certifikate svim obvezni- prve elektroničke zdravstvene
cima indirektnih poreza u BiH i iskaznice dodijeljene su i u Tuujedno biti certifikacijsko tijelo zlanskoj županiji. Naime, Dom
za elektronički potpis za svo- zdravlja Gračanica je ispunio
je klijente - pojasnio je u izjavi sve uvjete za uvođenje ovog
Agenciji Fena Ratko Kovačević, informatičkog sustava te su
načelnik Odjeljenja za komuni- 7. X. 2014. svečano uručene
kacije i međunarodnu saradnju prve elektroničke zdravstvene
u UIOBiH.
iskaznice koje će se sukcesivno
Prema propisanim rokovima dodjeljivati pacijentima ove
Europske unije UIO je obve- zdravstvene ustanove. Pro-
Elektroničke
zdravstvene
iskaznice
Hamza Šarić, predsjednik Upravnog odbora IPI Akademije
i Nedret Kikanović, predsjednik županijske privredne
komore Tuzla
Početak nastave na IPI akademiji
Tuzla
U prisutnosti brojnih uzvanika 20. X. 2014. je u Tuzli
obilježen početak nastave na Internacionalnoj poslovno-informacijskoj akademiji uručivanjem indeksa prvim upisanim
studentima. Slogan prve privatne visokoškolske ustanove u
Tuzlanskoj županiji je Studij po mjeri poslodavca, što znači
da će diplomirani kadrovi čim se zaposle odgovarati izazovima u kompanijama. Tome u prilog ide i činjenica da nastavni
kadar čine profesori koji imaju i bogato praktično znanje i
iskustvo. - Pedesetak magistara i doktora znanosti uglavnom
je radilo u gospodarstvu. Ti ljudi nisu samo gradili karijeru u
akademskoj zajednici, nego imaju i praktično znanje i vještine, na čemu insistiramo. - izjavio je Damir Bećirović, direktor
IPI Akademije Tuzla.
- Ne treba zaboraviti da se razvojem visokog obrazovanja
omogućuje društveni, kulturološki i gospodarski napredak
zemlje kroz stvaranje pozitivnog ozračja koje omogućuje stabilan razvoj znanosti, struke i stručnjaka na kojima se temelji
održivi razvoj gospodarstva i cjelokupni razvoj ove zemlje istaknuo je predsjednik Upravnog odbora Akademije Hamza
Šarić.
Predsjednik županijske privredne komore Tuzla Nedret Kikanović, siguran je da će napredne tehnologije i program ove
akademije donijeti značajne rezultate u obrazovnom sustavu
Tuzlanske županije. - Mi podržavamo takav način obrazovanja i mislim da će praktični dio koji ova akademija ima biti
vrlo značajan za razvoj županijskog gospodarstva - rekao je
Kikanović te službeno proglasio početak rada Akademije.
gram informatizacije primarne
zdravstvene zaštite u Federaciji BiH provodi se u okviru
Projekta jačanja zdravstvenog
sektora (HSEP) koji implementira Federalno ministarstvo
zdravstva. U vezi s tim, nabav-
ljena je i isporučena IT i mrežna oprema za sve domove
zdravlja i ambulante obiteljske
medicine u Federaciji BiH, a u
tijeku je i nabava softverskih
aplikacija za primarnu zdravstvenu zaštitu.
197/11/2014 OpenInfoTrend 61
>ICT vijesti
Srbija
Sigurnost
podataka
Predložen novi Zakon o
zaštiti osobnih podataka. Za-
kon je predložio povjerenik za
zaštitu osobnih podataka i u
njemu su obuhvaćeni svi novi
fenomeni u zaštiti privatnosti kao što su: osobni podaci
iz videonadzora, biometrijska
obrada osobnih podataka,
iznošenje osobnih podataka iz
zemlje, zabrana objavljivanja
JMBG-a preko interneta, licencije za obavljanje poslova zaštite
podataka, postupanje u slučaju
prodora u sigurnost podataka i
drugo.
Digitalna
televizija i
besplatni STB
Zbog digitalnih TV signala građani koji primaju
signal putem TV antene morat
će nabaviti set top box (STB) uređaj. Vlada Srbije je u budžetu
osigurala sredstva za dodjelu
besplatnih STB uređaja za oko
180.000 najugroženijih korisnika. Za građane koji koriste
kablovsku mrežu, satelitsku antenu ili IPT platformu neće biti
promjene u prijemu. Cijena pojedinačnog STB uređaja je oko
2500 dinara (25 eura) i ovisi o
tehničkim karakteristikama uređaja. Pri kupnji treba provjeriti
ima li uređaj žig o kvaliteti.
PRIPREMIO NIKOLA MARKOVIĆ
plaćanje prema inozemstvu, ali
ne i između rezidenata u zemlji.
Poslovni ljudi iz ICT sektora već
su godinama zainteresirani da
za svoje usluge i prodanu robu
primaju novac preko PayPala.
Očekuje se odgovor od PayPala,
ali i od Narodne banke Srbije i
nadležnih državnih organa.
Nove osobne
iskaznice
Slobodan Nedeljković
po­moćnik ministra u Mini-
starstvu unutrašnjih poslova
najavio je da građani koji žele
koristiti mobilne servise moraju imati nove osobne iskaznice
koje će osim čipa imati i malu
antenu. Prislonjena uz mobilni
telefon nova osobna iskaznica
omogućit će građanima korištenje mobilnih servisa koji se
razvijaju u MUP-u.
Potpredsjednica Vlade
Re­pu­blike Srbije i ministrica
za državnu upravu i lokalnu
samoupravu Kori Udovički
izjavila je da je elektronička
uprava najsigurniji način da
se smanje redovi pred šalterima, izbjegne korupcija i poveća efikasnost države.
PayPal je u listopadu
samo poslije tri dana zau-
62 OpenInfoTrend 197/11/2014
Ove godine predstavnici Srbije prvi su put sudjelovali
u međunarodnoj akciji Nedjelja programiranja koja je održana
od 11. do 17. listopada 2014.
Srbija se sa sto i dva događaja koja su održana tijekom sedam dana vrlo aktivno uključila u obilježavanje Europske nedjelje programiranja i za to dobila brojne pohvale. Na tablici
najaktivnijih europskih zemalja (broj organiziranih događaja
u odnosu na populaciju) našla se na 9. mjestu. Sudjelovali
su: Osnovna škola Jovan Jovanović Zmaj u Kovinu, Narodna biblioteka Dušan Matić iz Ćuprije, EGŠ Nikola Tesla i
Gimnazija Svetozar Marković iz Jagodine, XII. beogradska
gimnazija, Elektrotehnička škola Nikola Tesla iz Beograda,
Srednja škola 17. septembar iz Lajkovca i drugi.
Razvoj
e-Uprave
Zašto je PayPal
zastao u Srbiji?
stavio probnu fazu servisa za
primanje i slanje novca iz Srbije. Navodno, razlog je Zakon o
deviznom poslovanju koji predviđa da rezident Srbije drugom
rezidentu ne može plaćati u drugoj valuti osim u dinarima. Narodna banka Srbije ističe da je
izmjenama i dopunama Zakona
o deviznom poslovanju iz 2012.
dozvoljena devizna naplata i
Nedjelja programiranja
Aplikacija za van
Predstavljena aplikacija Evropa za poneti. Ured
za europske integracije Vlade Republike Srbije promovirao je novu aplikaciju za mobilne telefone Evropa za poneti čiji je cilj podizanje razine informiranosti građana o
Europskoj uniji i o procesu pristupanja Srbije kroz osiguranje lako dostupnih, pravodobnih i razumljivih informacija.
Ta je aplikacija sastavni dio aktivnosti na unapređenju informiranja mladih o EU i procesu europskih integracija koji realizira Beogradska otvorena škola (BOŠ). Aplikacija Evropa za
poneti može se preuzeti s linka play.google.com.
Potpredsjednica Vlade i ministrica
Kori Udovički
Ona je istakla da e-Uprava
već ima oko tristo elektroničkih
servisa i pozvala zainteresirane
da se uključe u javnu raspravu o Nacrtu strategija razvoja
e-Uprave u Srbiji. Strategija
se može vidjeti na portalima
www.deu.gov.rs i http://javne-
rasprave.euprava.gov.rs. Javna
rasprava traje do 15. prosinca i
predviđeno je da 25. XII. Vlada
usvoji Strategiju.
TND IPS
Towers Net nudi TND IPS.
Uža specijalnost kompanije su
oprema i softverska rješenja iz
područja informacijske sigurnosti. TND IPS (Towers Net Defender - Intrusion Prevention
System) je najnoviji sustav za
detekciju i prevenciju cyber-napada. Taj softver se instalira na
postojeću opremu, ne zahtijeva
nove kadrove i administraciju,
izuzetno je pogodan za primjenu, kako u klasičnim, tako i
cloud rješenjima i ekonomičniji
od softverskih i kombiniranih
rješenja slične namjene. Towers
Net je već u Sloveniji, Hrvatskoj,
Crnoj Gori i Rumunjskoj angažirao distributere, a u mnogim
drugim zemljama su pregovori
u toku. U Srbiji Towers Net neposredno prodaje sustav TND
IPS. Više informacija na www.
towersnet.rs
AutoHop
AutoHop online platforma za dijeljenje prijevoza
za putovanja u Jugoistočnoj
Europi, (www.autohop.rs) je
nakon Mađarske, Rumunjske i
Hrvatske od srpnja ove godine
prisutna i u Srbiji gdje je registrirano oko 20.000 korisnika s
oko 45.000 objavljenih vožnji.
Web-stranica je namijenjena
povezivanju onih koji idu na
put svojim automobilom s onima kojima je potreban prijevoz
na istoj relaciji, što omogućuje
vozačima uštede na troškovima
goriva i cestarine, a suputnicima se pruža mogućnost udobnijeg i povoljnijeg putovanja.
Infocentar u
Novom Sadu
Schneider Electric DMS
NS otvorio Infocentar u No-
vom Sadu. Zainteresirani studenti Fakulteta tehničkih nauka
i Prirodno-matematičkog fakulteta mogu dobiti sve informacije o mogućnostima obavljanja
prakse u kompaniji kao i o programu studijskih stipendija što
je siguran put do zaposlenja u
kompaniji Schneider Electric
DMS NS. Kompanija Schneider
Electric DMS NS Novi Sad bavi
se istraživanjem, razvojem i
softverskim inženjeringom u
oblasti elektroenergetike, a
posebno u oblasti upravljanja
elektrodistributivnim poduzećima.
Standardi
informatičkog
obrazovanja
U Privrednoj komori
Beograda održan je 31. listo-
pada stručni skup Standardi
informatičkog obrazovanja u
osnovnim i srednjim školama.
Ustanovljeno je da sadašnji
školski sustav ne daje dovoljno
kadrova koji imaju adekvatnu informatičku pismenost i
koji će moći kvalitetno raditi i
razvijati ICT u gospodarskim i
drugim djelatnostima. Istaknut
je zahtjev Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja
da se izrade obrazovni ishodi i
standardi kako bi se na osnovi
njih unaprijedila nastava iz informatike.
Podsekretar Željko Ožegović s predstavnicima općine Novi Beograd
e-Olimpijada e-Uprave
Cilj je da se poveća broj općina koje pružaju svoje usluge
elektronički na portalu e-Uprava i broj građana koji koriste te
usluge. Trenutno svoje usluge putem portala e-Uprava www.
euprava.gov.rs nudi 116 tijela državne uprave i lokalne samouprave, a dosad je ukupno podneseno oko 1.000.000 zahtjeva.
Na natjecanje e-Olimpijada e-Uprave prijavile su se 34 jedinice lokalne samouprave i Uprava za zajedničke poslove
organa teritorijalne autonomije. Prvi put će i beogradske općine postaviti svoje usluge na portal e-Uprava i to: Novi Beograd, Vračar, Zvezdara, i Stari Grad, zatim gradovi: Pančevo,
Novi Sad, Smederevo, Niš, Kruševac, kao i Gradska uprava Beograd, te Uprava za zajedničke poslove pokrajinskih organa.
Pobjednik natjecanja e-Olimpijada e-Uprave bit će proglašen u ožujku 2015. tek poslije četiri mjeseca praćenja rada tijela koja su se prijavila na natjecanje. Tijelo koje u odnosu na
broj stanovnika kreira najviše usluga i obradi najviše zahtjeva
bit će pobjednik i dobit će vrijednu nagradu.
Održan Telfor 2014.
Telfor je međunarodni godišnji skup stručnjaka iz
oblasti telekomunikacija i informacijskih tehnologija, a
održan je od 25. do 27. studenoga u beogradskom Sava
Centru pred oko tisuću sudionika. Državna tajnica Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija Tatjana Matić
otvarajući skup rekla je: Stimulirajući rast ekonomije kroz
nove servise i otvorenost za investicije, informacijsko-komunikacijske tehnologije stvaraju uvjete za otvaranje novih
radnih mjesta, povećavaju produktivnost postojećih procesa
rada, prihoda i brzinu povrata investicija.
Tijekom konferencije organiziran je niz sesija u okviru kojih je
razmatrana tehnička, razvojna, regulatorna i ekonomska problematika, pitanja proizvodnje opreme, usluga, servisa i funkcioniranja telekomunikacijskih sustava.
197/11/2014 OpenInfoTrend 63
PSIHOLOGIJA ZA POSLOVNJAKE
OČEKUJE VAS PSIHOLOLOŠKI TEST? IMATE LI RAZLOGA ZA BRIGU?
Svladajte tremu
i nesigurnost
Testiranja ne možete potpuno izbjeći niti se za
njih pripremiti kao što se pripremate za provjeru
znanja tijekom školovanja. Ali, o testovima možete
ponešto naučiti kako biste stekli dovoljnu sigurnost
da vaše sposobnosti dođu do punog izražaja.
PIŠE ANA RIBARIĆ GRUBER
D
ma možda mogu bar donekle ublažiti tu
zabrinutost.
anas gotovo ne postoji osoba koja
nije bila na psihološkom testiranju. Možete li se pripremiti za test?
Mnogi se pred testiranje pitaju kako se
Testiranja se obavljaju u različitim
prilikama, u dijagnostičke svrhe - neki se najbolje pripremiti. Neki pretražuju interučenici testiraju već tijekom školovanja net u potrazi za testovima dok se drugi
kako bi se provjerile njihove sposobnosti, raspituju kod osoba koje su već bile na
testiranje je dio profesionalne orijentacije, nekom testiranju. Treba naglasiti da nije
liječničkog pregleda za vozačku dozvolu, moguće pripremiti se za psihološko teprovodi se pri utvrđivanju psihičkih pore- stiranje poput učenja za ispit u školi ili na
mećaja, ali i kao dio različitih selekcijskih fakultetu.
Prije svega, u različitim situacijama pripostupaka kao što su oni koji se provode
pri upisu na fakultet ili natječaju za radno premaju se različiti testovi, ovisno o cilju
mjesto… Tu su u prednosti mlađe gene- testiranja. Za različite poslove potrebne
racije kojima su češće tijekom školovanja su različite sposobnosti, a svako radno
zadavane pisane provjere znanja i oni koji mjesto ima svoje specifičnosti. Smisao tesu imali priliku okušati se u različitim in- stiranja jest da se na temelju rezultata što
bolje predvidi uspješnost
ternetskim testovima.
kandidata u obavljaju poIspitanici prije tesla. Ozbiljne selekcijske
stiranja često imaju
Priprema za
ili kliničke testove mogu
tremu, što je razumljipsihologijsko testiranje
provoditi samo psiholozi
vo jer rezultati mogu
i samo su njima dostupni.
nimalo nije nalik
utjecati na ono što im
Kad bi testovi bili dostuje bitno - naprimjer,
učenju za ispit u školi
pni svima onda bi testirahoće li dobiti željeni
ili na fakultetu
nje izgubilo svaki smisao.
posao, a katkada mogu
Ne smije se zanemariti ni
i promijeniti nečiji životni put, recimo kad je riječ o upisu na trud i vrijeme koje treba uložiti u konstrufakultet. Ako osoba nema ranije iskustvo iranje testa.
Drugi važan razlog zbog kojega se ne
s psihotestiranjem ne treba zanemariti ni
strah od nepoznatoga, a ni zabrinutost za možete pripremiti za testiranje inteligenrezultate koje će postići. Svi se volimo do- cije jest jednostavna činjenica da se inteliživljavati sposobnima i inteligentnima, ali gencija ne može naučiti. Inteligencija je po
ne znači da će to potvrditi i testovi. Neki definiciji sposobnost snalaženja u novim
ispitanici dožive nelagodu ako ne znaju situacijama u kojima ne pomaže ranije
odgovore na sva pitanja, a to može biti stečeno znanje ili iskustvo. Treba napouzrok nezadovoljstva koje traje i nakon menuti da svaki test mora imati određena
testiranja. Osnovne informacije o testovi- mjerna obilježja, a jedno od njih je valja64 OpenInfoTrend 197/11/2014
nost. Test je valjan ako doista mjeri ono
što se želi izmjeriti. Stoga test koji zahtijeva znanje - izuzmemo li neka temeljna
znanja za koja se podrazumijeva da ih
svaka osoba posjeduje, poput osnovnih
računskih operacija - ne bi bio valjan za
mjerenje inteligencije.
Druga bitna mjerna osobina testa je
osjetljivost, odnosno mogućnost razlikovanja ispitanika na temelju rezultata. Ako
svi ispitanici postignu isti rezultat onda
testiranje nema smisla. Budući da se sposobnosti u cjelokupnoj populaciji raspoređuju u obliku Gaussove krivulje (vrlo je
malo ljudi s izrazito visokim ili izrazito niskim sposobnostima, a najviše je prosječnih), u nekim se situacijama primjenjuju
testovi koji su osjetljiviji za određeni dio
distribucije, ovisno o cilju testiranja. Tako
će test u postupku selekcije za zanimanje
koje zahtijeva skupo školovanje, a rizično
je, naprimjer pri školovanju za pilota, biti
osjetljiviji za visoku inteligenciju, jer je
bitno razlikovati visoko inteligentne kandidate kako bi se mogli odabrati najbolji,
dok nije bitna osjetljivost za rezultate koji
se ubrajaju u donju granicu prosjeka ili ispod njega jer će ispitanici koji su u tom
dijelu ionako otpasti. S druge strane, ispituju li se sposobnosti za vožnju automobila, onda nije bitno je li netko genijalan ili
samo iznadprosječan, jer je cilj identificirati ispitanike čije bi upravljanje automobilom ugrozilo sigurnost prometa. Zbog
toga će i težina zadataka u te dvije situacije
biti različita - u prvom slučaju test će imati
teže, a u drugomu lakše zadatke.
Poznavanje te osobine može smanjiti
ispitnu napetost - uvjet za dobivanje vozačke dozvole nije genijalnost nego inteligencija koja omogućuje razumijevanje
prometnih pravila!
Mjerna osobina testa je i pouzdanost.
Test je pouzdan ako se ponovnim testiranjem nakon nekog vremena dobije isti ili
približan rezultat. Test mora biti i objektivan, što znači da na rezultat smije utjecati samo mjerena osobina, a ne neki drugi
čimbenici - poput strogosti ili popustljivosti ispitivača, načina na koji je dana uputa
i slično. Objektivnost je u podlozi zajedničkog obilježja svih psiholoških testova – a to je da se provode u određenim
uvjetima koji ispitanicima katkad djeluju
strogo i možda pretjerano formalno - vrijeme rada je isto za sve ispitanike, upute su
uvijek jednake i ista pravila vrijede za sve.
Smisao toga jest pružanje jednake šanse
svim ispitanicima, što omogućuje usporedbu njihovih rezultata.
ILUSTRACIJA JENIO VUKELIĆ
Naposljetku, svaki test mora biti baždaren - to znači da moraju postojati norme
za određenu populaciju, jer za inteligenciju ne postoji apsolutna mjera nego se procjenjuje usporedbom rezultata pojedinca
s rezultatima populacije kojoj pripada.
če na ponašanje i na učinak u testovima
sposobnosti. Osim toga, sklonost samoliječenju alkoholom mogla bi biti zapažena
na testiranju što sigurno neće imati dobre
posljedice po kandidata. Lijekovi za smirenje usporavaju pa ni oni nisu poželjni!
Umjerena doza anksioznosti nije neprijaKako se pripremiti za
telj nego vam može pomoći da date sve
testiranje?
od sebe. Postavlja se pitaIako za psihološko tenje biste li tijekom školostiranje ne možemo nauvanja ili na radnom mjeOzbiljne selekcijske
čiti gradivo treba znati da
stu bili uspješni da vam
i kliničke testove
na rezultate, uz mjerenu
je sasvim svejedno kakve
mogu provoditi samo
sposobnost, mogu utjepostižete rezultate?
psiholozi i samo su
cati različiti čimbenici
Valja imati na umu
njima dostupni
poput motivacije, treme,
da i neki drugi lijekovi
umora, bolesti... Zato temogu izazvati pospanost.
stovi omogućuju procjeTakav lijek treba uzeti
nu, ali ne i precizno mjerenje sposobnosti. ako je doista nužno, no smatrate li da bi
Na neke od spomenutih čimbenika ipak to moglo utjecati na rezultate testiranja, o
možemo utjecati:
tome treba obavijestiti voditelja testiranja.
Na testiranje treba doći odmoran,
Ako inače koristite naočale za čitajer umor utječe na pažnju i kratkoročno nje, slušni aparat ili neko drugo pomagalo,
pamćenje (koje je bitno pri rješavanju te- obavezno ga treba ponijeti na testiranje.
sta) te povećava vjerojatnost pogreške.
Ima li osoba neki od poremećaja koji
Treba se kloniti alkohola i sredstava bi mogli utjecati na rezultate (primjerice,
za smirenje radi ublažavanja anksioznosti. disleksija ili disgrafija) svakako o tome
Alkohol ublažava anksioznost, ali utje- treba obavijestiti voditelja testiranja.
Prije testiranja treba pojesti lagani
obrok. Nije pametno doći gladan, ali nemojte se ni prejesti jer će vam se spavati.
Na testiranje treba krenuti ranije
kako biste izbjegli stres zbog eventualne
gužve u prometu.
Ponesite sat kako biste imali pojam o
vremenu i znali koliko ga još imate na raspolaganju. Najvjerojatnije vam neće biti
dopušteno imati mobitel na stolu!
Upute treba slušati ili čitati vrlo pažljivo. U slučaju bilo kakvih nejasnoća,
treba pitati ispitivača prije početka testa.
Primjer zadatka koji se često nalazi
u uputi ili u uvodnom dijelu testa treba
pažljivo proučiti. Ako ima više primjera,
treba riješiti sve.
Prije početka testiranja treba pitati postoje li u testu negativni bodovi, odnosno,
oduzimaju li se bodovi za pogrešne odgovore. Ako nema negativnih bodova, valja
riješiti zadatke, čak i ako niste sigurni je li
rješenje točno. Kod ponuđenih odgovora
može vam pomoći eliminacija.
Ako u uputi nije navedeno, treba se
raspitati na koji način se korigiraju pogreške tijekom rješavanja testa.
Tijekom rješavanja testa treba se strogo pridržavati uputa.
Ni u kojem slučaju ne smijete se prepirati s ispitivačem. Također se treba suzdržati od komentara ili uzdisanja ako vam
se test čini laganim ili preteškim.
Zadatke treba pažljivo čitati i čuvati
se brzopletosti!
197/1212014 OpenInfoTrend 65
PSIHOLOGIJA
Dobro je rješavati ih po redu. Ako
neki zadatak ne znate riješiti, nije dobro
predugo se zadržavati na njemu. Bolje ga
je preskočiti pa se poslije vratiti ako vam
ostane vremena (ako u uputi nije izričito
navedeno drukčije).
Imate li mogućnost na kraju je dobro
provjeriti jeste li sve riješili i vratiti se na
zadatke koje možda niste znali.
Ne treba paničariti ako je vrijeme
isteklo, a niste sve stigli riješiti ili nešto niste znali.
Nakon testa dobro se informirajte o
tome kada možete očekivati rezultate.
Ne treba se opterećivati razmišljanjem o testu nakon završetka. Ako postoji
nešto što biste rado promijenili ili bi vam
moglo koristiti drugi put, dobro je to zapisati. Nakon toga se treba opustiti!
Kada dođe vrijeme za rezultate, nemojte se razočarati što nećete dobiti brojčani rezultat, ali možete zamoliti psihologa da vam opiše i objasni učinak u testu.
Testovi i njihova obilježja
Psiholozi testovima provjeravaju sposobnosti od kojih se najčešće testira inteligencija
i osobine ličnosti, iako je točan naziv za tu vrstu mjernih instrumenata upitnici ličnosti.
Razlika između testova i upitnika je u tome što kod upitnika nema unaprijed određenog
točnog odgovora, nego je točan odgovor onaj koji je karakterističan za određenog ispitanika. Naravno, postoje socijalno poželjniji odgovori jer su i neke osobine poželjnije u
određenim situacijama.
Postoji puno različitih testova, čak i kad je riječ o istom predmetu mjerenja primjerice, inteligencije. Testovi mogu biti namijenjeni individualnoj (češće u kliničke svrhe) ili
grupnoj primjeni (vremenski su ekonomičniji i gotovo uvijek se ispituje više ispitanika s
istim ciljem), a zadaci mogu biti verbalni ili neverbalni. Testovima se procjenjuju različite sposobnosti – kognitivne (inteligencija), perceptivne ili psihomotorne.
Testovi inteligencije dijele se na testove brzine i testove snage. Kod testova
brzine je strogo ograničeno vrijeme rješavanja, sastoje se od nekoliko sličnih zadataka
koji nisu osobito teški. S obzirom na to da je vrijeme ograničavajući čimbenik, uz iste
sposobnosti brži ispitanici postižu bolje rezultate. Kod rješavanja tih testova važna je
točnost i brzina. Dob ispitanika utječe na rezultate u testovima brzine i tu su u prednosti
mlađi ispitanici.
Kod testova snage vrijeme nije ograničeno, mada se u praksi ne dozvoljava da ispitanici rješavaju test neograničeno dugo, no u pravilu im se ostavlja toliko vremena da
mogu barem pokušati riješiti sve zadatke. U testovima snage zadaci su obično poredani
po težini, od lakših prema težima, a njima se procjenjuje stupanj razvijenosti mjerene
osobine.
Upitnici ličnosti
Svrha primjene upitnika ličnosti je pro- uvijek, nikad i slično - takva pitanja treba
cjena osobina ispitanika. Zadatak ispita- shvatiti doslovce.
nika je najčešće procijeniti koliko se neka
Pri odgovaranju je važna iskrenost. Iako
tvrdnja, koja opisuje određeno ponašanje nije teško otkriti koji su odgovori poželjni,
u nekoj situaciji, odnosi na njega, tako da ne valja se previše uljepšavati, jer možete
ispitanik zaokružuje ponuđene odgovore upasti u zamku! Naime, mnogi upitnici
(da-ne, točno-netočno i slično), a rezultati ličnosti sadrže i skalu socijalno poželjpokazuju u kojem je stupnju neka osobina nih odgovora ili skalu laži, prema kojoj se
prisutna kod njega. Upitnici se često sa- procjenjuje općenita iskrenost ispitanika.
stoje od većeg broja tvrdnji koje se odno- Zato ponavljamo - važno je obratiti pase na nekoliko osobina. Ipak, nije uputno žnju na riječi poput uvijek i nikad pa bi
pri ispunjavanju upitnika razmatrati na trebalo još jednom razmisliti o tome želite
koju se osobinu neko pitanje odnosi jer je li uljepšati sliku o sebi tako što ćete kod
to besmisleno, a narušava koncentraciju. tvrdnje Nikad u životu nisam nikome laZbog toga se katkad čini da se neka pita- gao zaokružiti - točno.
nja ponavljaju, no unatoč tomu ne smije
I na kraju treba naglasiti da testovi nisu
se komentirati pitanja i
svemoćni
instrumenti,
uzdisati pri ispunjavaoni ne skeniraju naš um!
nju upitnika.
Njihovi su rezultati samo
Vrlo je mali postotak
Dakle, kod upitnika
sredstvo koje pomaže
osoba s izrazito
ličnosti nema točnih i
stručnjacima steći što bovisokim ili izrazito
netočnih odgovora, točlju sliku o pojedincu i njeniskim sposobnostima,
no je ono što se doista
govim sposobnostima. Ne
odnosi na neku osobu.
najviše je prosječnih
treba se opterećivati pred
Pri ispunjavanju upitnitestiranje, ali njegujte svoje
ka također treba paziti
mentalno i tjelesno zdravda na pitanja odgovarate po redu i da ih lje, jer u zdravom je tijelu zdrav duh.
ne preskačete. Na pitanjima se ne treba
Stoga čitajte, bavite se enigmatikom,
predugo zadržavati i previše filozofirati - vježbajte pamćenje i računanje (nemojte
najčešće je najbolji odgovor onaj koji vam se ulijeniti tipkajući po mobitelu, računaprvi padne na pamet. Pitanja treba pa- lu, kalkulatoru…), pokušajte rješavati težljivo čitati i obratiti pozornost na njiho- stove na internetu no nemojte se previše
vu formulaciju, osobito na priloge poput oslanjati na rezultate u smislu procjene
66 OpenInfoTrend 197/11/2014
kvocijenta inteligencije jer su mjerne osobine mnogih takvih testova upitne. Rješavanje internetskih testova je korisno i zato
što možete vidjeti različite tipove zadataka
i okušati se u njima. Neke od stranica na
kojima možete testirati svoju inteligenciju
su www.iq-test-hr.eu/, http://www.mensa.
hr/, http://www.iq-testovi.com/ i http://
hr.iq-test.cc/.
Ako vas uskoro čeka psihološko testiranje - želimo vam puno uspjeha!
.
HR BUSINESS ARENA 2015
HR BUSINESS ARENA 2014. postala je platforma za društvenokorisnu inicijativu čija je svrha pokretanje
suradnje između različitih regionalnih kompanija i javnog te obrazovnog sektora u sljedeće tri godine. U travnju
ove godine u Dubrovniku, na inicijativu Savjetodavnog odbora i HR BUSINESS ARENE, započeto je potpisivanje
memoranduma „Youth Employment Initiative in the Region” o zajedničkoj inicijativi zapošljavanja mladih u
regiji, kao i njihovo usavršavanje za rad kroz program pripravništva, mentoringa, itd.
Inicijativa ide dalje te će se tako na nadolazećoj HR BUSINESS ARENI 2015. neke nove kompanije priključiti
brojnim regionalnim kompanijama kao što su; Agrokor, Atlantic grupa, Gorenje, Holding Slovenske elektrarne,
IBM Croatia, MK Grupa, Nestle Adriatics, NIS Gazprom Neft, Nova ljubljanska banka, Podravka, Privredna
banka Zagreb, Telenor Serbia, Vipnet itd., koje su već postale potpisnice ove hvalevrijedne inicijative.
Vidimo se u Dubrovniku od 23. – 24. travnja 2015.!
Business Excellence
through knowledge
and Experience
Consulting
Implementation
Solution
Design &
Development
www.infodom.hr

SOFTVERSKA SUPSTITUCIJA

Zahtjev za promjenom osobnih podataka

80 VIKTORIJANSKO DOBA (DOBA ARSENA ILI 19

Pročitajte... - Recro

Novi Svjetski Poredak za Hrvatsku.pdf

Zar je papa trgovački putnik?

veleučilište u rijeci uloga cloud computinga u razvoju web aplikacija

Seks s neznancima - zbirka erotskih kratkih priča

Untitled - Književnost.org

Samsara – Put na istok

Materijal