Poduzetnik
mjesečnik za poduzetnike i menadžere
Poduzetnička priča
Sanja Opačak,
Zagreb
Poduzetnička priča
Kristijan Šimičić,
Donji Andrijevci
Intervju
Prof. dr. sc. Nikica Gabrić,
Zagreb
Katica Amidžić Peročević
Hoće li Angelina Jolie početi
i nas obilaziti?

ISSN 1846-3541
Broj 88 · Godina VIII
Svibanj 2014.
Cijena 17 kn
VITAMINIMA TREBA STAKLO.
Nepropusno, neutralno, neškodljivo. Staklo čuva vitamine, arome i boje – čak i nakon dugog skladištenja,
prvobitna kvaliteta sadržaja ostaje sačuvana. Poklonite i Vi svom proizvodu riznicu svježine. Vitaminima treba
staklo – a staklu treba Vetropack.
Vetropack Straža d.d.
HR-49231 Hum na Sutli, tel. +385 49 326 326, www.vetropack.hr
UVODNIK
Misao
Samo nas okupljanje može izvući
U životu možete imati sve što želite samo ako dovoljno pomažete
drugima da dođu do onoga što bi
Vi htjeli imati.
(Z. Zigler)
nakladnik
Novi Poduzetnik d.o.o.
31300 Beli Manastir, Valpovačka b.b.
Tel: 031/284 850, Fax: 031/284 851,
[email protected]
www.poduzetnik.com.hr
glavni urednik
Vladimir Mihajlović
[email protected]
direktori
Nenad N. Bach
Vladimir Mihajlović
stalni suradnici:
Josip Martinović, Marija Birtić,
Dubravka Martinović, Mirjana Glavaš
Olga Štajdohar Pađen, Ramona Felinger,
Kristina Podobnik, Sandra Blažević,
Goran Milić, Maja Mikulec, Marizela
Mikulec, Sanja Horvat, Matej Rotim
marketing i prodaja
031/ 284-853
[email protected]
grafičko oblikovanje i priprema
Grafički studio Gilih
tisak
Media Print Tiskara Hrastić d.o.o.
Zagreb, Murati 16
osnivač magazina, 2007. g.
Tihomir Jelavić
Časopis izlazi sredinom mjeseca
Jedinična cijena iznosi 17 kn
Godišnja pretplata (12 brojeva)
iznosi 164 kn (PDV uključen)
Polugodišnja pretplata (6 brojeva)
iznosi 103,00 kn (PDV uključen)
Časopis je upisan u Upisnik HGK o izdavanju
i distribuciji tiska Klasa: 050-01/11-01/2310,
Ur.br.: 311-10-11-02 od 30. rujna 2011.
Za članke, crteže i oblikovanja objavljena u
ovom časopisu sva su prava pridržana. Nedopuštena je objava, prerada, reproduciranje,
umnožavanje, imitiranje i na drugi način prenošenje bez suglasnosti nakladnika.
Naslovnica:
DG Sport d.o.o. Prelog
Piše: prof. dr. sc. Nikica Gabrić
predsjednik Nacionalnog foruma
O
tkako smo pokrenuli Nacionalni forum, najprije kao udrugu,
a potom i kao političku stranku, često me pitaju zašto toliko inzistiram na okupljanju i uklanjanju
društvenih podjela i nije li ta priča završena smrću Franje Tuđmana. Odgovor je jednostavan: dok god
smo kao društvo dramatično podijeljeni nećemo se pomaknuti s mrtve
točke. Kad u svjetlu današnjih podjela, gledam unatrag, na same početke
stvaranja hrvatske države, vidim koliko je vizije bilo u Tuđmanovoj politici pomirbe. Bez politike pomirbe da-
nas ne bismo imali slobodnu i samostalnu državu, koju možemo uređivati kako mislimo da treba.
Hrvatska je prekrasna i mogućnostima bogata zemlja. Nebrušeni dragulj, kojemu stručno brušenje može podići vrijednost. No, dok imamo političke elite koje nisu u stanju
sjesti za stol i dogovoriti se o ključnim nacionalnim interesima i strategijama, stajat ćemo na mjestu i pitati
se kako to da drugi oko nas jure naprijed znatno većom brzinom. Kad
je na vlasti HDZ, SDP blokira promjene i reforme. Kad na vlast dođe
SDP, pokušava pokrenuti iste te reforme, a tada im se iz oporbe protivi HDZ. Koliko izgubljenog vremena! Koliko u ništa potrošenih mandata! Iz toga beskrajnog i kompliciranog kruga mogu nas izvući samo
pomirba, odnosno okupljanje svih
stručnih, obrazovanih i iskusnih ljudi, koji imaju dobru volju da se stave na raspolaganje i pomognu. Političke strukture u najvećim strankama konačno se moraju početi otvarati prema toj ideji, jer su se dosad morale uvjeriti da same ne mogu.
Hrvatska je mala zemlja. U Kini će,
naprimjer, uskoro biti više znanstvenika nego što Hrvatska ima stanovnika. Upravo zato što je mala, svačije znanje, stručnost i iskustvo postaju
ekstremno dragocjeni. Hrvatska se
ne smije ponašati kao da ima pametnih i sposobnih ljudi na bacanje, jer
nema. Nacionalni forum želi povezivati one koji su suprotstavljeni i ponuditi im platformu za dijalog. Naravno da će među demokršćanima i
socijaldemokratima uvijek postojati
političke razlike. I neka postoje. Ali,
problemi poput reforme zdravstva
i mirovinskog sustava, nezaposlenosti, gospodarske krize i nekonkurentnosti zajednički su svima. Politiku okupljanja promoviramo i na Listi br. 12, s kojom idemo na europske
izbore, pa na njoj imamo i stranačke
i nestranačke ljude, kojima je zajedničko da su stručni, iskusni i voljni
pomoći u procesu oporavka Hrvatske. U Domovinskom smo ratu pobijedili jer smo bili zajedno. Danas
smo u ratu, ovoga puta protiv krize, a
za bolji život građana. Da bismo pobijedili moramo biti zajedno.
IZ SADRŽAJA
Poduzetnička priča - Sanja Opačak - Zagreb
Romantična priča postala je stvarnost...............................4
Poduzetnička priča - Kristijan Šimičić - Donji Andrijevci
Družite se s raznim ljudima i gradite mrežu kontakata......8
Intervju - Prof. dr. sc. Nikica Gabrić. - Zagreb
Mi znamo da se može drugačije i znamo to napraviti......12
Zrno soli
Hoće li Angelina Jolie početi i nas obilaziti?.....................16
Putopisi - U posjeti Mađarskoj
Čudo od turizma u Mađara .............................................18
Edukativno zabavni prilog «Biti bolji - Be better»
Hvala učenicima, profesorima, ravnateljima i svima koji
nas podržavaju................................................................21
Učenici pišu: - Jelena Mesar - Bjelovar
Vlasnik posla mora biti spreman na sve rizike
i probleme...................................................................... 22
Naše aktivnosti - Dani slobodne nastave - Ekonomska i
birotehnička škola Bjelovar
Želja učenika - gost Zlatko Rabik iz Slatine......................23
Naše aktivnosti - Božica Sedlić - Škola primijenjene
umjetnosti i dizajna Osijek
Zapošljavanje - naša bolna tema..................................24
Naše aktivnosti - Mladi u EU - Đakovo
Mladi ne mogu više sjediti skrštenih ruku.......................25
Naše aktivnosti - Neven Tišma - Ekonomska škola Požega
«Američki san - hrvatski san»..........................................26
Učenici pišu: - Karmen Štefanko - Ivanec
Poduzetnička priča u mojoj školi.................................... 27
Tribina - Goran Milić u Srednjoj školi Prelog
Hvala učenicima, hvala Goranu Miliću.............................28
Učenici pišu: Aleksandar Grabant - Prelog
Poučna i zanimljiva tribina Gorana Milića....................... 29
Naše aktivnosti - Zlatko Rabik u Varaždinu i Ivancu
Vjerujte u sebe................................................................30
Učeničko poduzetništvo - OŠ «Viktor Car Emin»
- D. Andrijevci
Odličan spoj rada, druženja i učenja................................31
Učeničko poduzetništvo - Srednja škola Prelog
Ekonomisti u poduzetničkom inkubatoru Čakovec..........34
Mi smo djeca vesela 3.....................................................34
Promišljanja poduzetnika - Dosta o radu, sad malo
o krizi
Sedam debelih i sedam mršavih krava............................35
Zdrav život - Kako živjeti s Parkinsovom bolesti? - III dio
Svatko je od nas jedinstven i ne postoji recept za sve......36
Događanja - Kreativna konferencija u Zagrebu
5. Dan kreativnog biznisa okupio 150 poduzetnika.........38
Događanja - Kongres stručnjaka za razvoj turizma
- Dubrovnik
Poduzetništvo i inovacije u turizmu.................................39
Preporuka - Gospodarstvo Božić - Lipik
Duh prošlosti očuvan u ovom idiličnom mjestu...............40
Preporuka - DG Sport i hotel Panorama - Prelog
Okupljalište za ljude svih generacija iz regije i šire..........41
Poduzetnik | svibanj 2014.
3
poduzetnička priča
Dodjela nagrade Superbrands
za paprenjak
Romantična priča je
postala stvarnost
SANJA OPAČAK - ZAGREB
*Važna je ideja i vizija posla kojim se želite baviti *Edukacija, osluškivanje i promatranje
svjetskih zbivanja, posjećivanje i izlaganje na svjetskim sajmovima su od iznimne važnosti
K
renuti u novi posao, posebno kada se radi o vlastitom
biznisu, nije lako. Početak
je uvijek težak jer se obično kreće
od nule, nedostatak pravih i stručnih informacija može biti ključan
za neuspjeh, svaki izvor sredstava
i potpora je tada dobrodošla. Žena koja je dobru ideju uspješno realizirala je Sanja Opačak iz Zagreba
uspjela je svoju romantičnu priču
pretvoriti u stvarnost. Još kao dje-
4
Poduzetnik | svibanj 2014.
vojčica Sanja se zaljubila u Augusta
Šenou i njegovo „Zlatarevo zlato“, a
posebno joj se dojmio Magdin lik.
Obiteljski blagdanski običaji i jedan od najljepših hrvatskih povijesnih romana motivirali su Sanju da
započne svoju vlastitu priču o paprenjaku. Još me nešto kod Sanje
zanimalo, otkuda profesorica pedagogije u ovom biznisu. Rođena je u
Slavonskom Brodu gdje je završila i gimnaziju, a fakultet je završila
u Zagrebu. Tvrtku Paprenjak d.o.o.
osnovala je 1997. g. kao projekt paprenjaka, novog hrvatskog suvenira, tradicionalnog hrvatskog kolača koji je do danas osvojio brojne
nagrade. Sanja nam priča: „Tvrtka
Paprenjak uvijek egzistira kao mikropoduzetnik, nas je uvijek pet, a
možemo rasti i do 15 u sezoni. Pet
ljudi je uvijek neka konstanta, a 4
mjeseca u godini su sezonski radnici, gledajući cijelu godinu. Do sada
KONTAKT: Paprenjak d.o.o.
Savica šanci 115
10 000 Zagreb
Tel: 01/ 2406 300
Fax: 01/ 2406 311
e-mail:
[email protected]
www.paprenjak.hr
nam je proizvodnja bila oko 12 to-
poduzetnička priča
na godišnje“
Sanja je i ambasadorica hrvatskog
ženskog poduzetništva pri EU, bavi se promoviranjem ženskog poduzetništva i ukazivanjem na specifičnosti koje žene imaju u poduzetništvu. Priča je zaista zanimljiva, a naš razgovor s njom je bio zanimljiv i ugodan. Osjetio sam kako
Sanja točno zna svoj cilj i ima viziju
što bi trebala dalje raditi.
„Avantura“ je započela 1997. g.
Ideja je od uvijek bila u Sanji, naravno osim ideje i njen poduzetnički duh ju je usmjerio u vlastiti biznis iako je po zanimanju profesorica pedagogije. Bio je to na neki način i pionirski posao u stvaranju specifičnog tržišta tradicijskog proizvoda, ovoga puta „našeg“ i „domaćeg“. „Odmah po završetku fakulteta odlučila sam krenuti u privatni sektor jer su to bile 90te prošlog stoljeća i nismo baš imali veliki izbor. Suprug i ja smo bili
mladi par, trebalo se pobrinuti za
egzistenciju, bilo je vrijeme da nešto napravimo za nas. Ipak je prosvjeta nudila manje mogućnosti
nego poduzetništvo, tako da sam
odlučila krenuti putem poduzetništva. Nije to bila „prisila“, nego
moj mudri izbor. Mogla sam odabrati i neki drugi put, ali ovaj mi se
činio zanimljivim i za mene je to
bio veći izazov nego raditi u školi. Odmah nakon osnivanja tvrtke, već 1998. g. kupila sam poslovni prostor i počela raditi na osmišljavanju tehnologije za proizvodnju
paprenjaka jer se do tada on proizvodio isključivo ručno i nije bio
etabliran kao proizvod. Mi smo od
njega napravili proizvod i kao takav
Prezentacija paprenjaka
je bio predložen u statistici.
Da, ideja je važna jer ako imate dobru ideju, sigurno možete uspjeti.
Cijela marketinška priča se temeljila na stvarnom događaju što je
dosta pogodovalo razvoju projekta. Kada se prođe faza marketinške priče onda se dolazi do srži samog posla, kakav posao zapravo jeste, a on je uvijek isti, bilo da se bavite proizvodnjom kolača, da pišete ili se bavite proizvodnjom lokomotiva, svako tržište je uvijek isto.
Edukacija, osluškivanje i promatranje svjetskih zbivanja, posjećivanje
i izlaganje na svjetskim sajmovima
su od iznimne važnosti, zato se uvijek trudimo ići u korak sa svjetskim
trendovima."
Zadržavanje tradicionalnosti
„Iako sam krenula od nule nijednog
trenutka nisam sumnjala u uspjeh -
Zlatarevo zlato
"Prišivak paprenjarka pako nadjenuše joj zato: u svemu gradu ne bijaše
ni velikaške ni građanske žene koja bi umijela mijesiti paprenjake kao što
Magda... Stoga je bilo i svetkom i petkom dosta jagme za njezinim paprenjacima, i sam varoški sudac Ivan Blažeković znao je kadšto ostaviti lijep
dinar u njezinoj kesi! "
A. Šenoa, Zlatarovo zlato, Mladost, Zagreb, 1973., str. 6.
Paprenjak je nastao u doba renesanse, a spravljali su ga fratri u samostanima. Slavonski paprenjak na sebi ima reljef i beskvasan je, a oni s juga su
glazirani šećerom i sadrže kvas. Paprenjak je svrstan u kategoriju zdrave
hrane, a proizvodi se prema standardu HACCP.
kaže Sanja. Kada se nema što izgubiti, nemate ni zašto strahovati. Cijeli projekt sam osmislila sama i kada sam ga osmislila tada sam tražila
suradnike. Nisam tehnolog po struci, ali u osmišljavanju ovog projekta nije bio nužan tehnolog jer ovaj
moj proizvod je bio interesantan
kao projekt, on podrazumijeva prvu fazu poduzetništva. Ako se uđe
dublje u povijest poduzetništva, ne
u našim krajevima, nego u zemljama gdje ono zaista ima svoju kolijevku, nije bitno tko ste i što ste, što
ste završili… Bitna je bila ideja i vizija posla kojim se želite baviti. Svaki vizionar vidi stroj ili alat koji mu
je potreban kako bi dobio krajnji
rezultat svojeg razmišljanja. Jako je
važna edukacija, ali uz nju i posjećivanje sajmova, promatranje konkurencije,…što ne mora značiti da ćete uspjeti. Najvažnije je danas shvatiti kako posao ima svoje zakonitosti, neke svoje pretpostavke trajno-
sti u nekom vremenu. I onda nailazite na veće bure i turbulencije i
nije sigurno da ćete svake godine
napraviti isti rezultat, barem ne u
ovoj branši u kojoj ja radim. Fleksibilnost poduzetnika i naravno njegova ekonomska stabilnost može biti garancija njegove izdržljivosti, odnosno uspješnosti.“ A faktor
sreće - pitam Sanju? „Osobno mislim da smo 95% determinirani, samo je 5% naša vlastita volja i neki
inat da će to tako biti. E sad, je li tu
ulazi sreća kao neka viša kategorija - valjda.
Tehnološki proces proizvodnje
omogućio nam je autentičnost i
zadržavanje tradicionalnosti, tako
smo postali nositelji kulture i tradicije. Naš se proizvodni proces temelji na ručnoj proizvodnji i takav
način rada smo zadržali do danas.
Nastojimo istaknuti važnost zdrave prehrane i kvalitete proizvoda
usmjeravanjem prehrambene kul-
Paprenjak - to sam ja!
"Definitivno sam dokazala da se svojim radom može uspjeti. Pravilo bi trebalo biti da svaka osoba u ovoj zemlji živi od svojih deset prstiju. Ja sam u
ovaj posao uložila svoju osobnost. Paprenjak - to sam ja. Ljudi me ponekad poistovjećuju i identificiraju s paprenjakom - kroz smijeh priča Sanja,
predstavljaju me kao gospođa Sanja Paprenjak. I moje ime je tako postalo brand. Puno je nagrada došlo na naše zidove. Jedna od nominacija bio
je izbor za «Ženu godine». Nisam pobijedila, ali već biti u tom krugu osoba veliki je uspjeh."
Poduzetnik | svibanj 2014.
5
poduzetnička priča
kom strateškom smislu.
Izlagači dolaze na sajam, donesu
svoje proizvode i prodaju ih. Uvijek je bilo sajmova i uvijek je bilo proizvoda za sajam, ali ne možemo govoriti o proizvodima sa
sajma u kontekstu razgovora o
poduzetništvu."
Nova tvornica u Pisarovini
Veliki uspjeh - Sanja je bila nominirana
za izbor «Žene godine» 2013. g.
ture na višu razinu kvalitete nauštrb
količine. Država i društvo trebali bi
i sami podizati društvenu svijest u
tom segmentu."
Tržišna niša paprenjaka
A ima li paprenjak konkurenciju
- pitam Sanju? "Kako ne bi postojala! Kada nešto radite sedamnaest godina, netko će vas pokušati kopirati ili će pokušati napraviti
nešto slično. Svi tradicionalni hrvatski proizvodi su konkurencija
ovom proizvodu, i medenjaci i licitarska srca. Iako je tržišna niša naših proizvoda relativno mala i specifična ipak upadanje u nišu postoji, pa na taj način možemo govoriti
o konkurenciji.
Kada sam počela raditi i baviti se
mišlju o proizvodnji, odmah sam
razmišljala i o tržištu. Gledala sam
kakva je Hrvatska po svojim ekonomskim pretpostavkama. Izbor je
uvijek bio ili baviti se poljoprivredom ili turizmom. Kako ne posjedujem nikakvo zemljište, izbor je
bio turizam. Taj kolačić sam vidjela kao "welcome cookie", odnosno
kao nešto što će dočekati gosta koji dolazi u našu zemlju te sam tako
i stvarala tržište. Doslovce stvarala jer tradicionalnih proizvoda nije bilo u to vrijeme. I pozicionirala
sam ga ispravno. Naišla sam na razumijevanje i u našoj nacionalnoj
kompaniji, Croatia Airlines, za distribuciju takvog proizvoda kao jednog u njihovoj ponudi "Nice to have". A onda sam tražila sva tržišta
koja podrazumijevaju susret turista
s našim proizvodima. I to je to jer
se nisam ni danas puno makla od
toga, osim što danas radimo s ma-
Jeste li od 1997. g. imali značajne prekretnice?
"Nikada do danas nisam rekla da više ne želim raditi i da mi je svega dosta.
Sada mi je došlo da više ne želim raditi, sada se događa ta prekretnica. Logično je što se to sada dešava jer mislim kako je vrijeme da ovakav sistem
kakav postoji i kako sam ga postavila prepustim nekome tko će ga s većim
žarom voditi jer je simpatičan i takav je kakav je, odnosno vrlo je konkretan. A za mene je vrijeme možda ući u neke nove projekte, meni zanimljivije sadržajno i u tom kontekstu sada bih napravila prekretnicu."
6
Poduzetnik | svibanj 2014.
loprodajnim lancima, Konzumom,
Plodinama... Probali smo napraviti
tržište u širem smislu i mislim da će
i to pomalo funkcionirati. Primjera, ove godine smo imali prvi izvoz
za Japan."
Obilazite sajmove, ima li tu efekta?
"Ne možete doći na sajam i očekivati da ćete napraviti biznis jer biznis se radi po ustrojenim shemama biznisa. Po zakonima i pravilima ekonomije, morate se etablirati, morate komunicirati i proširiti društvenu aktivnost oko sebe... Koliko smo mi samo seminara održali, na koliko predavanja sam bila gost-predavač, završila sam strateško poduzetništvo na
Ekonomskom fakultetu kako bih
se što bolje educirala i na taj način
što bolje plasirala svoje ideje, u ne-
U početku poslovanja imali su
tvornicu na Savica - Šancima u Zagrebu koja je za ondašnje potrebe
postala skučena. Tako je, uz kredit HBOR-a omogućena izgradnja novog proizvodno-poslovnog
objekta površine 400 m2 u Pisarovini, mjerljivo u površini to je deset
puta veći prostor u odnosu na onaj
koji su imali. "HBOR je jako bitna važna institucija za poduzetništvo, za svaku je pohvalu. Druga dobra agencija je HAMAG INVEST
koja daje jamstva za ono što radite.
Prilično je relaksirajuće kada nešto
gradite i ne morate uvijek garantirati glavom, odnosno onim gdje
živite. Ove dvije institucije se dobro nadopunjuju i velika su podrška poduzetničkom miljeu. Podrškom HAMAG INVEST-a omogućeno nam je uvođenje najvažnijih
certifikata u prehrambenoj industriji kako bi se potvrdila naša želja za konstantnom izvrsnosti. Izuzetno su bitne i potpore koje smo
dobili i namjenski ih iskoristili u
razvoj našeg poslovanja, u smislu
pojačanja proizvodnih kapaciteta
u proizvodnji."
Kakve su vaše emocije danas i planirate li se u budućnosti širiti? "Ne,
želim stati i mislim da je to logično. Kada sam 1997. godine krenula sve do prije dvije godine osjećala sam se potpuno drugačije nego
što su moji osjećaji danas. Spadam
Projekt BB
U našem projektu BB nisam imao prilike pozvati ženu poduzetnicu koja bi
održala predavanje učenicima, a vrlo rado bih to želio ostvariti - kažem Sanji. «Vrlo rado ću se odazvati vašem pozivu. Inače sam ambasadorica ženskog poduzetništva pri Briselu, etablirana od HGK-a i moja funkcija ambasadorice je trajna. To znači, moja je moralna obveza odazivati se svakoj društvenoj aktivnosti koja potiče stvaralaštvo i poduzetništvo. Susreti
s djecom u školama su za mene realitet jer mi to nije prvi susret tako da se
rado odazivam takvim tribinama.»
poduzetnička priča
Probajte paprenjake!
Budući da originalni recept za paprenjake koji je Sanja naslijedila od svoje bake Mađarice sadrži svinjsku mast, zbog specifičnih potreba određenih
stranih tržišta i putnika zrakoplova taj sastojak zamijenjen je biljnom mašću. "Paprenjak je vođen projektno, brendiran je od svog početka i autorski zaštićen. Pri kreiranju proizvoda iznimna pozornost se posvetila funkcionalnoj ulozi njegova vizualnog identiteta. Ugledali smo se na austrijsko
iskustvo tradicionalnih proizvođača slastica i uspjeli smo."
Ostaje vam da se u sve napisano uvjerite. Kako? Vrlo jednostavno, naručite paprenjake, probajte ih, uživajte u njima cijele godine, od siječnja do
prosinca.
u onu kategoriju poduzetnika koji
je uspio od starta projekta doći do
"going" projekta, odnosno "on going" i u tom slučaju imam satisfakciju. Druga razina moje satisfakcije
je individualna jer sam sama osmislila proizvod.
Unazad dvije godine primjećujem
velike nelogičnosti u podrazumijevanju poduzetništva, ne vidim više potrebnu klimu za poduzetništvo. Dapače, poduzetništvom se u
ministarstvima bave, kao fenomenom, osobe koje uopće nisu zainteresirane pa ni educirane, tako da nastaju velike greške. Recimo, prošle godine, pa i ove imate poticaje, mi smo se već ranije
svake godine aplicirali na natječaje i svaki put smo se dobro osjećali dobivši neki poticaj jer je to uvijek urodilo plodom, nekim novim
strojem ili nekim certifikatom i sl.
Prošle godine je već bilo nemoguće natjecati se za te poticaje jer su
osobni ulozi u odnosu na reciprocitet onog što se dobiva bili značajni pa nismo mogli aplicirati, a ove
godine smo kažnjeni jer smo investirali. Kada god investirate stvara
vam se negativna bilanca jer uvijek
imate neke vaninvesticijske troškove, nešto nepredviđeno i to vam u
nekakvom pa i minimalnom iznosu
zna ugroziti bilancu. To nam se dogodilo ove godine jer smo završili
svoju tvornicu u Pisarovini, bilanca
je bila negativna za neveliki iznos i
tako se nismo mogli prijaviti ni na
jednu od mjera za poticaj.
A ja jesam uspješna, pozitivna, radim i podnosim svoj gubitak koji
nadoknađujem iz zadržanih dobiti,
ali oni ne znaju čitati brojeve i to ne
priznaju jer su im to kriteriji onemogućili, a to znači da su te osobe neuke. U poduzetničkom smislu, oni koji kreiraju poduzetničku
priliku su needucirane i nedovoljno asimilirane osobe kroz poduzetništvo, oni poduzetništvo u ovom
slučaju uopće ne razumiju."
Zadovoljstvo postignutim?
Jeste li vi zadovoljni ovim što ste
postigli? Sanja je malo duže razmišljala, zatim se nasmijala. "Mogu
vam pričati o trenutku zadovoljstva
na tri razine, a to su osobna, socijalna i ekonomska. Na osobnoj razi-
Sanja Opačak, vlasnica tvrtke
Paprenjak d.o.o. Zagreb
ni, kao što sam već rekla, zadovoljna sam jer sam kroz ovaj posao doživjela osobne realitete i to je jako
bitno, to se ne postiže u svakoj osobi za vrijeme jednoga života, znači
ja sam taj jedan realitet postigla.
U socijalnom smislu, u kategoriji socijalnoga to znači dati nekakav
svoj doprinos društvu i mislim da
sam i tu napravila puno jer smo etablirali jedan proizvod koji nije postojao, jer smo razvili jednu branšu
koja nije postojala, a to je kategorija tradicionalnih proizvoda i točno
smo dali matricu, shemu, kako se
stavlja proizvod na tržište, tu sam
isto jako zadovoljna.
U ekonomskom smislu ne mogu
reći da nisam postigla nekakve dobre rezultate, ti su rezultati adekvatni odnosno usporedivi s onim
koliki je to posao, pošto je to mikropoduzetništvo moji rezultati su
jako dobri za tu vrstu posla.
U svemu tome vi izrastete i kao
strateg i kao poduzetnik. I sada kada kompariram svoje znanje, ja sam
ostala u ovom malom poduzetništvu, moj trenutak koji je možda trebao biti primijećen, u društvenom
kontekstu je možda i prekoračen
jer nisam uspjela doći do onih kategorija posla gdje sam možda mogla
dati još i više. Naravno, tu je prevladao i moj osobni faktor, želite raditi u svome, trudite se zadovoljiti neke druge strukture, ali i društvo malo radi na profilu takvih ljudi
koji su već nešto napravili u ovom
poslu kakav je moj i da ih odmah
uzmu i daju za jedan sistem u kojem vide da bi im takvi profili trebali. Tu je možda malo nepovezanosti
državnih institucija i samog poduzetništva kao jedne usamljene i izolirane cjeline.
Ne bih trebala ništa više u osobnom smislu postizati. To je greška
društva, ne postoje veze u društvu
gdje vi asimilirate iz poduzetništva
ljude u bilo koji drugi sektor, bilo da je on državni. Kao da se prekidaju veze, poduzetništvo ostaje
osamljeno. U poduzetništvu, sistemu gdje radi jako puno ljudi, uopće ne postoji baza tko što može, tko
je kakav i gdje bi ga bilo moguće
eventualno upotrijebiti u nekom
od drugih sistema."
Vladimir Mihajlović
Poduzetnik | svibanj 2014.
7
poduzetnička priča
Kristijan Šimičić, vlasnik Edukosa
KRISTIJAN ŠIMIČIĆ - DONJI ANDRIJEVCI
Družite se s raznim ljudima i
gradite mrežu kontakata
*Moj prvi ozbiljan poduzetnički pothvat bio je dostava kruha od vrata do vrata koji sam
pokrenuo u osamnaestoj godini. *U dvadesetprvoj godini, na trećoj godini fakulteta, otvorio
sam obrt Edukos - centar edukacije
K
ristijana Šimičića, 25-godišnjeg poduzetnika iz Osijeka koji preko vikenda živi
u Donjim Andrijevcima upoznali smo prošle godine na jednoj od
naših poslovnih večera. Iznenadio nas je s koliko sigurnosti, motiva i jasnom vizijom priča o svakom svom poslu koji je do sada radio, a nije ih bilo malo. Kada smo
ga ove godine pozvali da, u sklopu našeg projekta BB, bude gost
8
Poduzetnik | svibanj 2014.
dvije osnovne škole (OŠ Viktor
Car Emin iz Donjih Andrijevaca i
OŠ August Šenoa iz Osijeka) odmah je bez razmišljanja prihvatio.
Kristijan im je sa zadovoljstvom
ispričao svoju životnu i poduzetničku priču koja je za mladog čovjeka poput njega zaista rijetkost.
Imao je za učenike nekoliko poruka, ali im nije zaboravio naglasiti:
„Nemojte se nikada zaboraviti zabavljati, bez obzira što radili!“ Na
kraju je došao red na nas i ispričao
nam je svoju priču. Vrijedi je pročitati, uvjerite se sami.
Nije bilo lako, ali se isplatilo
Kristijan, koji je nedavno diplomirao, magistar je ekonomije. Rođen
je u Strizivojni 1989. g. i išao je u
dvije različite osnovne škole jer se
obitelj često selila. Ima brata koji
je policajac, sestru koja u Donjim
Andrijevcima pohađa osmi razred
Kontakt:
EDUKOS - Edukacijski Centar
Vukovarska 10, 31000 Osijek
Mobitel: 098/ 995 36 96
e-mail: [email protected]
www.edukos.net
i brata koji ima samo pet godina.
Srednju tehničku školu završio je
u Slavonskom Brodu, a zanimljivo
je da je Ekonomski fakultet, koji je
poduzetnička priča
završio u roku, upisao iz drugog
pokušaja. „No iako sam fakultet
upisao iz drugog pokušaja moj izbor se pokazao odličnim. Prosjek
ocjena svih pet godina studiranja
bio je 4,41 i bio sam među top 5%
najboljih studenata na ekonomiji
u Osijeku.
Sjećam se kako sam teško doživio svoj prvi poraz, bio je to moj
prvi veliki životni šok. Nisam uspio iz prvog pokušaja proći prijemni ispit na fakultetu, sve se zakompliciralo jer sam učio iz krivih
materijala. Roditelji su me još od
malena učili da budem samostalan, da budem borac te da se brinem sam za sebe i često su me i sami gurali u neke nove situacije, neku novu okolinu, a tako je bilo i s
fakultetom.
Kada sam išao na prijemni za upis
na fakultet, tada sam prvi puta bio
u Osijeku, a nisam znao ni gdje se
točno nalazi fakultet. Roditelji su
me poslali vlakom za Osijek i rekli: "Sine, snađi se nekako, ako ne
znaš, pitaj nekoga gdje je fakultet."
Po dolasku u Osijek već sam na
prvom semaforu morao pitati prolaznike gdje se nalazi Ekonomski
fakultet, oni su mi objasnili i kada
sam tamo došao nisam znao doslovno niti jednu osobu osim par
prijatelja koji su zajedno sa mnom
išli na upis željenog fakulteta. Od
750 ljudi koliko je te godine ekonomija primala, nisam uspio upasti na prvom roku, a to znači da
sam bio poslije petstotinjak ljudi
koji su uspjeli upisati se na prvom
roku. Bio sam među onih dvijestopedesetak koji su uspjeli iz drugog pokušaja. Kasnije se pokazalo
kako prolaz na prijemnom ispitu
ne mora biti dovoljno dobro mjerilo jer sam praktički bio među tridesetak najuspješnijih studenata
na ekonomiji.
Danas, nakon sedam i pol godina
mogu reći kako poznajem puno
ljudi, imam jednu od najuspješnijih malih tvrtki koja je osnovana unazad par godina u Osijeku,
bilježimo rast, zapošljavamo ukupno trinaest ljudi. Tvrtka se zove
Edukos, koja je zapravo obrt, a bavi se pružanjem usluga instrukcija
za osnovnu i srednju školu, za fakultete, sveučilišta te pripremom
za državnu maturu. Često me ljudi pitaju od kada se bavim poduzetništvom pa budu šokirani kada
kažem da je to gotovo dvadesetak
godina. Zapravo sam već sa sedam
godina počeo pokazivati svoj poduzetnički potencijal. Moj otac je
dosta jeftino nabavljao raznorazne
čokoladice i keksiće, a ja sam to
djeci ispred kuće prodavao i tako
zarađivao za džeparac. Tu se već
pokazivao moj poduzetnički instinkt i poduzetnička sposobnost.
To se nastavilo i kasnije kada sam
u ranom pubertetu s ocem išao u
šumu i od njega zahtijevao da mi
plati što mu pomažem, a najvažnija stvar u tome je što sam naučio
cijeniti rad, a time i novac koji sam
zarađivao. Naučio sam štedjeti novac, to su sve stvari koje su pomalo počele izgrađivati moj karakter
i što mi je danas jako bitno u mom
životu.“
Od sedme godine kada je prodavao čokoladice, pa do 17 g. kada
je počeo konobariti, a već s dvadesetjednom godinom osnovao
je Edukos - centar za edukaciju i
Ništa nije sramota raditi
Iako ima samo 25 godina Kristijanov poduzetnički put je već sada bogat.
"Sa sedam godina sam vršnjacima prodavao čokoladice koje sam kupio, s
devet igračke, od svoje 17 do 20-te godine sam konobario, a s 18 godina
sam dostavljao kruh od pekare do kućnog praga. Ništa nije sramota raditi.
Uvijek sam gledao što se događa oko mene, radio na sebi i izgrađivao mrežu kontakata ljudi koje poznam. Trudio sam biti bolja i kvalitetnija osoba."
Na jednoj od prezentaciji Edukosa
Kad se jedna vrata zatvore, druga će se otvoriti
"Dolaskom na fakultet trudio sam se što više razvijati sebe, ulagati u sebe,
razvijati svoje vještine i širiti mrežu kontakata. Između ostalog sam ušao u
studentsku organizaciju AIESEC koja mi je omogućila stjecanje ogromnog
iskustva kroz rad na velikom broju različitih projekata. Dogodila mi se jedna grozna stvar, izbačen sam iz AIESEC-a. Bio sam dosta ambiciozan i napravio sam nekoliko pogrešaka, ali u toj cijeloj priči nisam zaslužio da budem izbačen i to me jako pogodilo jer sam cijelog sebe dao u to. I koliko
god mi je bilo teško, znao sam da kada se jedna vrata zatvore, druga će se
otvoriti. Jedan prijatelj mi je rekao: "Vidi Kiki, i nogom u stražnjicu je korak
naprijed!" U mom životu se to stvarno tako pokazalo, da neki pad znači još
veći i brži uzlet i sada mi je drago što se to dogodilo jer nedugo nakon toga
sam pronašao drugi posao i paralelno uz to otvorio tvrtku Edukos. Nije bilo
ni malo lagano jer gotovo da i nisam stigao spavati. Nedjeljom sam znao
po cijeli dan spavati koliko sam bio umoran. Nikada više ne bih volio da
radim za nekog drugog već bih volio razvijati svoje osobne poduzetničke
pothvate i biti taj koji zapošljava ljude, a ne taj koji je kod nekog zaposlen."
marketing agenciju, Kristijanu nije bilo lako raditi, studirati pa opet
raditi…, ali tako je razvio temelje
svoje današnje tvrtke. Zaista mu
nije bilo lako, ali se isplatilo.
Otvaranje Edukosa u najvećoj
krizi
„Kriza je već bila u punom jeku
kada sam 2010. g. otvorio Edukos.
Imao sam tada dvadesetjednu godinu. Moj prvi ozbiljniji poduzetnički pothvat je bila dostava kruha od vrata do vrata koji sam pokrenuo nedugo prije nego što sam
upisao fakultet, odnosno s osa-
mnaest godina. Tim poslom sam
se bavio dvije godine, bio je čak i
dosta profitabilan, međutim prilike mi nisu dozvoljavale da toliko
vremena ulažem u ovaj posao pa
sam iz tog posla izašao, ali najvažnije je iskustvo koje sam stekao radeći taj posao."
Kako to da si se odlučio u krizi i
recesiji pokrenuti posao? "Kolike god bile neprilike uvijek postoje oni koji opstaju i koji izađu jači nakon toga. U edukacijama sam
vidio dobru priliku i vidio sam kako je uspjeh zagarantiran jer sam
znao da ću se tisuću posto potru-
Poduzetnik | svibanj 2014.
9
poduzetnička priča
diti oko toga. Znao sam da imam
dobar tim ljudi koji sam okupio
oko sebe i znao sam kako je nemoguće ne uspjeti ukoliko radiš, trudiš se i boriš. Sve je pitanje vremena jer nekome treba za uspjeh duže vrijeme, a nekome kraće.
Uz fakultet sam također konobario, vikendima i blagdanima, kako bih zaradio za džeparac. U selu gdje sam živio, iako sam praktički preko tjedna bio u Osijeku
gdje sam studirao, također sam se
bavio i prodajom parfema, kožnih
narukvica i torbica. Vodio sam lokalni portal zajedno s cimerom,
čak smo neko vrijeme iznajmljivali bannere. Tako smo se jednom
prilikom cimer i ja odlučili za prodaju suhomesnatih proizvoda pa
smo za tu priliku kupili jednu veliku krmaču, odnosno svinju od
koje smo napravili kulene, kobasice, šunke... i onda smo to prodavali. Iako nije bilo nešto super profitabilno jer smo ipak bili premali u
odnosu na neke velike poduzetnike, opet smo iz toga uspjeli izvući
jako puno iskustva, ali smo taj posao u konačnici prekinuli. Uz fakultet sam između ostalog radio
i u Hrvatskom Telekomu, u službi za korisnike, radio sam također
i u Metronetu, zapravo paralelno s
otvaranjem svoje tvrtke. Iako mi
je taj period od otvaranja Edukosa
Grupne instrukcije
na trećoj godini fakulteta bio dosta naporan jer sam svaki dan redovito išao na predavanja na fakultetu, svaki dan radio po šest sati u Metronetu i uz to stvarao temelje Edukosa za što mi je trebalo
i po desetak sati dnevno. Jako malo sam spavao i bio sam pod ogromnim stresom, ali znao sam da je
to vrijedno tog truda. To se sada
pokazalo točnim, Edukos je danas
uspješna i stabilna tvrtka.
Kapital je zadnja stvar
Kapital je zadnja stvar o kojoj bi
ljudi trebali razmišljati kada ulaze
u neki ozbiljniji biznis. Dobra ide-
Svatko od nas može biti poduzetan
Često svi misle da poduzetnik znači biti vlasnik tvrtke, direktor, menadžer,
međutim poduzetnik je osoba koja je poduzetna, koja kombinira ono što
ima, svoje vrijeme, znanje, rad i sposobnosti te ih stavlja u funkciju kako bi
proizvela proizvod ili uslugu koja ima neku vrijednost. Svatko od nas može biti poduzetan na svoj način tako da kombinira ono što ima da bi stvorio nešto što nema i da bi stvorio neku vrijednost. Baš kao što naše bake u
vrtu koriste svoje ruke, motiku, sjeme, vrijeme i na kraju proizvedu luk, kupus, mrkvu koju zajedno pojedemo ili možda prodamo.
10
Poduzetnik | svibanj 2014.
ja osigurava kapital. Dobra, odnosno sposobna osoba koja će implementirati ideju poduzetnika
osigurava kapital. Ja bih prvi dao
koliko god je potrebno novca, u
okviru mojih mogućnosti, osobi
koja će se maksimalno potruditi
da ta ideja uspije. Ljudi često koriste novac, odnosno nedostatak
početnog kapitala kao izliku da ne
ulaze u posao. Kapital je ne samo
novac, kapital je znanje ljudi, rad,
vrijeme, a to je sve na raspolaganju
praktički besplatno, a novac će se
uvijek naći."
Zašto se danas ljudi boje uči u neki posao, pokrenuti neki novi posao? "Ljudi se boje rizika, a nisu
svjesni da je sve rizik, rizik je raditi za nekoga, rizik je i tražiti posao
jer ne znate hoćete li ga naći, ne
znate kolika će biti plaća, kakav će
biti poslodavac, korektan ili nekorektan te koliko će dugo on postojati kao tvrtka. Mislim da se država i njezine institucije kao i poduzetnici te škole, trebaju više potruditi kako bi educirali ljude i kako
bi ljudi shvatili da je malo i sred-
nje poduzetništvo generator novih radnih mjesta. Bez obzira koliko je nestimulativna klima zbog
teške gospodarske situacije uvijek
će biti onih koji će rasti i otvarati
tvrtke, a cilj je da takvih bude što
više. Znači, treba ohrabriti ljude i
reći im da je rizik relativna stvar.
Što se više trudiš time si smanjuješ rizik, što više znanja imaš to ti
je rizik manji. Neuspjeh je sastavni dio uspjeha jer nemoguće je da
su svi konstantno uspješni, a cilj je
iz svakog neuspjeha nešto naučiti kako bi slijedeći potez i pothvat
bio uspješniji. Mislim kako se
mnogi ljudi danas boje nakon neuspjeha pokrenuti nešto, nije čak
problem ni novac koji bi mogli izgubiti, nego se boje osude okoline
jer smo još uvijek takvo društvo. U
zapadnim zemljama je normalno i
cijenjeno ako si bio poduzetnik i
propao da si nešto iz toga naučio i
krenuo dalje, a kod nas ako si jednom propao svi ti se rugaju. To je
samo dokaz da smo kao društvo
nepoduzetni.
Moja prednost, a ujedno i mana
poduzetnička priča
U poslu ne teku samo med i mlijeko
"Kako u poslu ne teku samo med i mlijeko, imao sam i nekoliko neuspješnih poslovnih pothvata. Tako sam do nedavno bio suvlasnik jedne velike discoteke u Osijeku i to se nije pokazalo kao uspješan poduzetnički
pothvat. Istina je da uslijed nepovoljnih gospodarskih situacija opada potrošnja i da je ugostiteljstvo na jako niskim granama, a država s druge strane pritišće s raznim nametima, uz sve to veliki je broj ugostitelja u Osijeku
i bilo je sve skupa teško organizirati. Shvatio sam da zdravlje, privatni život pa čak i financije ne smiju patiti zbog želje da uspije nešto što gotovo
ne može uspjeti. Stoga sam se na vrijeme odlučio povući te preorijentirati
svoje vrijeme i novac u nešto što je produktivnije, a to je Edukos i neki novi
poduzetnički pothvati o kojima trenutno razmišljam."
je sklonost riziku. Jednostavno,
volim izazove, volim raditi, volim
stvarati i želim pomagati ljudima
na način da ih zapošljavam, da su
oni sretni i zadovoljni i da razvijanjem sebe razvijaju i tvrtku. Moja velika prednost je što sam jako
samokritičan, čak volim kada me
ljudi kritiziraju. Ne volim kada
mi govore što valja i što dobro radim u poslu ili privatno, nego volim kada mi kažu što ne valja, što
trebam mijenjati jer na taj način
shvaćam da razmišljanjem o tome
i promjenom tih stvari mogu biti
bolja osoba i bolji poduzetnik. Jako bitna stvar je i tvrdoglavost koja može biti pozitivna, a istovremeno i moja negativna strana. Pozitivna u tom smislu što me tjera da ponekad idem glavom kroz
zid, da se borim, da se trudim iako su male šanse za uspjeh, ali iz
toga izvlačim iskustvo. Loša strana toga je što nekada stvarno idem
glavom kroz zid, međutim opet tu
generiram iskustvo i iz toga izvlačim zaključke što mi u budućnosti
opet pomaže."
Isplativo je ulagati u znanje
i sebe
"Kada bi me netko pitao za savjet
u čega da ulaže novac koji ima, rekao bih mu neka ne ulaže ni u jedan posao, već neka ulaže u sebe,
a kada razvije sebe, da ima dovoljno vještina, sposobnosti, kada sebe izgradi karakterno da bude kvalitetna i poduzetna osoba koja želi raditi, tek onda vrijedi ulaziti u
neki biznis. Koliko god ideja bila dobra, ako nemaš radne navike,
ako ne znaš cijeniti ljude, ako nisi
pošten i korektan prema ljudima,
ako želiš ići zaobilaznim putovima, a ne direktnim koji je teži i time kvalitetniji, ne možeš ni u jednom poslu uspjeti bez obzira koliko on bio perspektivan. Najvažnija stvar kod zapošljavanja ljudi u
Edukosu je karakter. Ukoliko je osoba karakterno jaka i ukoliko želi
razvijati sebe, truditi se i napredovati, ta osoba je savršena za našu
tvrtku jer individualnim rastom
takve osobe i tvrtka raste. Ako se
ta osoba trudi i dovoljno zarađuje za sebe to znači da zarađuje i za
tvrtku i vraća ono što je tvrtka uložila u nju. Za našu tvrtku takvih osoba nikada nije previše i za takve
osobe uvijek ima posla jer su one
generator proširenja i razvoja naše tvrtke kao i svake druge tvrtke. Moja vizija je da Edukos u slijedećih pet do deset godina postane i privatna srednja škola. Neke
predispozicije već imamo, samo
je potrebno malo više volje i malo jači tim ljudi unutar tvrtke koji će zajedno sa mnom dijeliti viziju. Želim da napravimo privatnu
srednju školu koja će biti generator budućih lidera u društvu, kvalitetnih poduzetnika, menadžera, političara, jednostavno kvalitetnih ljudi koji će u srednjoškolskom obrazovanju dobiti maksimum koji, na žalost, možda ne
mogu dobiti u postojećim srednjim školama."
Što misliš, je li nužno imati veze
i protekcije da bi se uspjelo u poslu? "Ja sam primjer kako je moguće uspjeti bez obzira što sam dije-
U sklopu našeg projekta BB Kristijan je održao zanimljivo
predavanje u OŠ - D. Andrijevci
te sa sela, došao sam u grad u kojem nisam nikoga poznavao, otvorio sam tvrtku koja je respektabilna i koja zapošljava u vrijeme kada svi otpuštaju, koja raste u vrijeme kada svi zatvaraju tvrtke ili odlaze u stečaj i propadaju. Istina je
da se ne može bez veze uspjeti, ali
ta veza su svi vaši prijatelji, veza su
vaša obitelj, rodbina, poznanici...
To su sve ljudi koje ste vi na neki
način zadužili jer ste bili korektni
prema njima i jer ste im pomogli
kada ste im mogli pomoći, a to ne
moraju biti velike stvari. Svi ti ljudi su zapravo vaše veze jer sami u
ničemu ne možete uspjeti, a zajedno kao tim možete u svemu uspjeti. Meni su takvi ljudi pomagali na
razne načine, bilo financijski kada
sam trebao ili savjetima, a neki su
me spojili s ljudima koji su mi dalje pomogli. To su veze u pozitivnom smislu, a ne veze u negativnom smislu gdje se nekompetencija cijeni i gdje se nepravedno pomaže nekima."
Važna je podrška obitelji,
prijatelja…
Podržava li te tvoja obitelj u tvom
razvoju i jesu li kada rekli: "Nemoj
to raditi"? "Moja obitelj je u početku bila jako skeptična i dosta kritična. Mama mi je uvijek govorila neka završim fakultet i nađem
si siguran posao pa makar i za manju plaću, ali neka to bude sigurno. A ja sam uvijek govorio da me
takva sigurnost ne zanima. Nisam
nikada želio imati donju i gornju
granicu zarade. Volio bih da mogu
puno zaraditi, ako treba i sve izgubiti, ali da su stvari u mojim rukama, odnosno u mojoj nadležnosti
i da si ako više radim mogu omogućiti i veću zaradu. Nakon prvih
uspješnih poduzetničkih pothvata, moja obitelj je postala puno
optimističnija po tom pitanju i dala mi je puno veću podršku te me
sada ozbiljnije slušaju kada su u
pitanju moje ideje. Imam zapravo punu podršku obitelji jer jako
je teško kada si sam u tako nekim
stresnim situacijama. Kada puno
radiš ponekad trebaš i rame za plakanje, potporu i savjete i zato je jako bitno imati uz sebe obitelj."
To znači da znaš prepoznati i neuspjeh i na vrijeme se povući? "Tu
je vrijeme relativna stvar. Ponekad je pametnije ni ne ući u neki
poduzetnički pothvat. Mogu reći da znam mjeru kada neke stvari
dođu do granice i kada treba znati priznati poraz, pomiriti se s tim
da sam uložio novac i izgubio taj
novac, ali isto tako ostaje činjenica da sam uložio vrijeme koje ipak
nije izgubljeno jer sam generirao
iskustvo. Sve to treba posložiti u
glavi, treba biti dovoljno pametan
da to iskustvo iskoristim za svoju buduću dobrobit i svoje buduće poslove, a ne da mi bude na štetu. U tom slučaju ni jedan novac,
ni jedno uloženo vrijeme i ni jedno iskustvo nije izgubljeno već je
pozitivno, konstruktivno i usmjereno je ka budućim uspjesima.
Mirjana Glavaš
Poduzetnik | svibanj 2014.
11
intervju s povodom
PROF. DR. SC. NIKICA GABRIĆ - ZAGREB
Mi znamo da se može drugači
*Hrvatsko zdravstvo
do sada je imalo
jedanaest sanacija na
koje je potrošeno 40
milijardi kuna, više
nego što je država
dobila za prodaju
HT-a i INE *Možemo
bolje koristiti potencijale koje imamo,
možemo i zaslužujemo bolje živjeti od
ovoga što nam danas
nude nesposobne
političke elite
P
rof. dr. sc. Nikica Gabrić, liječnik - specijalist oftamologije, osnivač je, vlasnik i ravnatelj Specijalne bolnice za oftamologiju Svjetlost u Zagrebu. Uspješan poduzetnik, pokretač projekata
Prof. dr. sc. Nikica Gabrić
s domaćim i inozemnim investitorima. Redoviti je profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci,
osnovao je prvu hrvatsku očnu banku, dobitnik je brojnih priznanja i nagrada,… Osnivač je i prvi predsjed-
Svjedoci smo kolapsa hrvatskog zdravstva. Pa
gdje je onda njena budućnost, gdje je izlaz?
Hrvatsko zdravstvo do sada je imalo jedanaest sanacija na koje je potrošeno 40 milijardi kuna, više nego što je država dobila za prodaju HT-a i INE,
a rezultati su sve lošiji, a usluge sve slabije. Hrvatski liječnici su stručni,
medicinsko osoblje također, ali nema sustava koji bi afirmirao vrijedne i
uspješne, a kažnjavao ili isključio one koji ne rade ili ne rade dovoljno i dobro. Tu je najveći problem hrvatskog zdravstva. Zašto, recimo, u mojoj klinici nema praznih hodova? Jer je svaki korak isplaniran, svaki rad mjerljiv i
rezultat ocjenjiv. I zato imamo iznad prosječna primanja za hrvatske prilike, svaki naš pacijent zna koju će uslugu dobiti i u koje vrijeme. Ali, svi znamo da svaku kunu moramo zaraditi. Ne radimo s HZZO-om. I nema nikakvog razloga da tako ne bude i u javnom zdravstvu, jer svaki rad je mjerljiv
i samo ono što je učinjeno, kvalitetno i na vrijeme, treba biti plaćeno. To je
zadaća ministra i ministarstva da uvedu takvu organizaciju.
12
Poduzetnik | svibanj 2014.
nik Nacionalnog foruma. Razgovarali smo o poduzetništvu i prvim počecima u privatnoj praksi, ali i o uključivanju u politiku, zašto se uključio u
projekt NF i po čemu se NF razlikuje od ostalih aktera današnje političke scene.
Osnivač ste, vlasnik i ravnatelj u
Specijalnoj bolnici za oftalmologiju Svjetlost u Zagrebu. Danas, nakon oko 14 godina jeste li ostvarili sve ono što vas je odvelo u privatnu praksu (vlastiti napredak, nove
tehnologije i oprema, neovisnost,
izbjegavanje stroge hijerarhije u
državnoj bolnici… )?
Postigao sam sve ono što sam planirao i želio, ali i dalje imam poslovnog
i profesionalnog žara i strasti da se razvijam i kao liječnik i kao poduzetnik. Nakon svih iskustava mogu reći da sam zahvalan mnogima koji su
bili prema meni ljudski i profesionalno nepravedni, pa čak i grubi i zloče-
sti, jer su me očvrsnuli i natjerali da se
što bolje pripremim za ovu nemilosrdnu tržišnu utakmicu koju svakodnevno igram. Isto tako zahvalan sam
svojim učiteljima i mentorima koji su
me potaknuli da budem uspješan i cijenjen liječnik na Svetom Duhu. Ponosan sam na to razdoblje svoje karijere, ali danas sam kao liječnik u cijelosti posvećen svojim pacijentima, a
kao poslodavac timovima vrhunskih
stručnjaka i u Hrvatskoj i klinikama
u inozemstvu.
Prvo ste bili zagrebačka klinika,
pa ste postali hrvatska i regionalna klinika, napravili ste iskorak i u
svijet. U Hrvatsku dolaze ili će doći veliki zdravstveni lanci. Kako
ćete sačuvati svoju poziciju?
Krenulo je sve iz Zagreba, gdje je i
danas sjedište Svjetlosti. Potom smo
otvorili klinike u Sarajevu i Banja
Luci, pa Splitu, te ostvarili suradnju
s drugima u regiji i svijetu. Proputo-
intervju s povodom
ije i znamo kako to napraviti
vao sam svijeta, operirao u 17 zemalja, držao predavanja i pokazne operacije. U posljednjih nekoliko godina sve više inozemnih pacijenata dolazi na operativne zahvate kod nas u
Svjetlost. Jedna trećina onih kojima
Svjetlost pruža zdravstvene usluge su
stranci. I bit će ih sve više, jer su naši stručnjaci i naša opremljenost najsuvremenijim uređajima jamci uspjeha i kvalitetne usluge, a cijenama smo
itekako konkurenti zapadnoeuropskim klinikama. Zato nemam straha od konkurencije i ne razmišljam o
očuvanju pozicija, već kako širiti naše usluge i uključiti što veći broj onih
u Hrvatskoj koji mogu biti konkurentni i uspješni.
Osnivač ste i prvi predsjednik Nacionalnog foruma. Zašto ste ušli u
projekt Nacionalni forum i ulazak
u neizvjesnost pa i u ne mala financijska ulaganja?
Prije više od dvije godine kroz Nacionalni forum kao građansku udrugu pokrenuli smo niz javnih rasprava
o važnim pitanjima hrvatskog društva, otvorili prostor hrvatskim i inozemnim stručnjacima i intelektualcima da rasprave i predlože moguća
rješenja za probleme koji nas muče,
od toga kako unaprijediti gospodarstvo, otvarati nove šanse mladima da
rade i obogaćuju sebe i svoju zemlju
umjesto da moraju, i protiv svoje volje, za poslom odlaziti u tuđe zemlje,
kako popraviti kvalitetu života naših
građana, otvarati se prema novima
idejama i ljudima… I sve to rezultiralo je osnivanjem političke stranke.
Jer, da biste nešto mijenjali i mogli
utjecati na promjene u društvu, morate se aktivno uključiti u sustav koji
vam to omogućuje. Okupio sam oko
Nacionalnog foruma vrijedne i stručne ljude koji su spremni, kao i ja, svoje znanje, životna i profesionalna
iskustva, vrijeme, energiju, pa i novac, uložiti u mijenjanje hrvatske političke i društvene stvarnosti. Jer, svi
vjerujemo da možemo bolje koristiti
Nije lako nikome danas u Hrvatskoj,
posebno ne mladima koji i pored svih
sposobnosti, znanja i obrazovanja ne
mogu ući u svijet rada
potencijale koje imamo, da možemo
i zaslužujemo bolje živjeti od ovoga
što nam danas nude nesposobne političke elite zarobljene u ideološkim
rovovima, koje žive na sukobu i hrane se podjelama u hrvatskom društvu. Mi znamo da se može drugačije i
znamo kako to napraviti.
Papa Ivan Pavao II je rekao: «Ne
brinimo za privatne nego za opće
stvari». Vi ste uspješan poduzetnik, imate svoje «privatne» stvari
s kojima ste mogli živjeti s manje
stresa, ali ste ipak ušli u politiku.
Nažalost, puno je onih koji slušaju, a
ne čuju, a kad i čuju ne razumiju poruke mudrih ljudi. Ponekad znam reći da se ljudi danas ponašaju kao u
moralnoj samoposluzi. Uzimaju samo prava, ali obaveze i odgovornost
ostavljaju nekome drugome. Briga
za opće i zajedničko nije ničija, nego svačija. Svakoga od nas ponaosob. Ne možemo očekivati čisto stepenište u zajedničkoj zgradi ako i sami tome ne doprinesemo. Htjeli bismo da naše probleme netko drugi
rješava. Ne ide to tako. Ja mogu reći
da sam svoje probleme riješio. Ali, ja
ne živim sam na ovome svijetu. Moj
moralni dug i obaveza prema svima
onima koji su mi omogućili da postanem to što jesam, od roditelja, preko
učitelja, prijatelja i suradnika, do obitelji, nalaže mi da dio svoje energije,
znanja i sposobnosti uložim u opće i
zajedničko dobro za budućnost. Zato sam ušao u politiku, zato želim, zajedno sa svima koji dijele moje ideje
i strast za pozitivnim, učiniti da mijenjamo ono što nije dobro ili nije dovoljno dobro da bismo živjeli bolje,
kvalitetnije, da bismo našoj djeci i generacijama koje dolaze ostavili barem onoliko što su nama ostavili naši
roditelji. Mene su u školi i životu učili da je važnije od sakupljanja i zbrajanja puno važnije znati dijeliti. Na svijet dolazimo i s njega odlazimo sami,
a sve ostalo okruženi smo drugim ljudima s kojima moramo naučiti dijeliti sva dobra ovog svijeta.
Nemate dlake na jeziku. Otvoreno ste govorili o premijeru, dr. Babiću, ali i na internim dogovorima
NF-a. I kada ste bili na čelu HZZOa otvoreno ste govorili o aferama i
problemima hrvatskog zdravstva.
Je li danas teško biti tako otvoren,
bez dlake na jeziku?
Da biste se danas bavili javnim poslovima, posebno politikom, potrebno je imati moralne snage i hrabrosti.
Otvoreno govorite onda kada nemate što skrivati. Istina je najbolji lijek
protiv svih tegoba koje muče danas
hrvatsko društvo. I kao liječnik govorim istinu. A kada znamo istinu, onda
znamo i najbolji lijek kako pobijediti bolest. Licemjeri, lašci, ulizice… to
je ono što treba maknuti s javne i političke scene. Hrvatska ima puno poštenih, iskrenih, stručnih i sposobnih
ljudi koji su spremni raditi za javno
dobro. U Nacionalnom forumu potičemo takve da izađu na javnu scenu, da ih građani vide i da ih kao birači prepoznaju i daju im šansu da vode
javne poslove u ovoj zemlji.
Prije oko 12 g. u jednom intervju
ste rekli: Mi ne znamo kako upravljati sustavima, kako formirati metodologije, kako okupiti ljude…
Dok to ne shvatimo stvari se neće maknuti s mrtve točke. Danas
je kriza ove zemlje kriza upravljanja. Pa je li se nešto od tada promijenilo, što?
Gledajući današnju vlast i javnu
upravu ne samo da nismo išli napri-
Poduzetnik | svibanj 2014.
13
intervju s povodom
jed, nego nekoliko koraka unazad.
Učimo se u školi, a ne kada dođete na
funkciju. Pogledajte što mi imamo.
Ministre kojima je ovo prvi konkretni posao u životu, politički podobne, a nesposobne menadžere u javnim tvrtkama, uhljebljene političke
poslušnike u općinama, gradovima i
županijama, administraciju dovoljnu
za tri države veličine Hrvatske. Pa nema tako bogate zemlje koju takav sustav ne bi osiromašio i unazadio. Zato su nam nužne brze i radikalne promjene na svim razinama. Ili ćemo ih
provesti sami ili će nam ih nametnuti
naši kreditori.
Nalazi li se Hrvatska na rubu ekonomskog sloma? Što zamjerate ovoj, ali i svim bivšim Vladama
RH? Je li se mogla i morala drukčije voditi država? Ljudi su zaista
na izmaku snaga, nemaju posao,
ne primaju plaću, neki nemaju što
za jesti. A poduzetnici su obeshrabreni. Na koji način mislite napraviti gospodarski pomak koji će svima donijeti boljitak u nekom realnom vremenu?
Mogu i ja i svi mi u ovoj našoj zemlji do sutra iznositi pregršt zamjerki
svim dosadašnjim vladama, pa i ovoj
sadašnjoj, ali vrijeme nam je gotovo
iscurilo. Pozitivni pomaci, poslovne inicijative, investicije… ima ih,
ali su nedovoljni. Loša i nesposobna
vlast na svim razinama obezvređuje i
te male pomake. Pogledajte Slavoniju. Pusta polja, neobrađena. Nema
ljudi na njivama, nema traktora. Više je krava na reklamama za čokoladu nego što ih pase na livadi. A kada
se vozite Austrijom, Švicarskom, Slo-
Vladu i ministarstva trebaju voditi dokazani stručnjaci,
sposobni najučinkovitije provoditi političke odluke
venijom… tamo ih ima. Kome i za
što države svake godine daje 2 milijarde kuna poljoprivrednih poticaja?
Da bismo uvozili hrane za 3 milijarde eura? Jeste li možda vidjeli ministra poljoprivrede ili premijera da je
otišao posjetiti i ohrabriti grupu slavonskih poljoprivrednika koji su se
udružili u zadrugu i proizvode vrhunske šparoge za izvoz? Ima svijetlih primjera u ovoj našoj zemlji, ali
ih nema tko ohrabriti, podržati i pomoći im da brže napreduju. A to mi
želimo u Nacionalnom forumu.
Nezaposlenost, gospodarstvo u
krizi, nedostatak investicija, neravnomjeran razvoj hrvatskih regija, odlazak mladih ljudi van radi osiguranja egzistencije… čovjeka zaboli glava od nabrajanja problema. Imate li ponekad straha,
U Hrvatskoj imamo «divlji» kapitalizam.
Zalažete se za kapitalizam skandinavskog tipa,
što to znači u našim današnjim uvjetima?
Kapitalizam da bi bio uspješan ne mora biti divlji. Privatno vlasništvo, individualna inicijativa i pojedinačni uspjeh ne isključuje društvo sretnih i
zadovoljnih ljudi. Mi smo za moralni kapitalizam u čijem će središtu biti čovjek, a ne samo profit. Želimo biti socijalno pravedni. Svaki čovjek treba imati dostojne uvjete i šanse za odrastanje u obitelji, za školovanje, za
zdravstvenu skrb i brigu u starosti. Zadaća je države i društva da rasporedi zajednički stečeni kapital za osnovne potrebe ljudi, ali da potiče i nagrađuje one koji mogu i žele više. Solidarnost je ono što razlikuje ljudsku zajednicu od čopora i to nikako ne smijemo smetnuti s uma.
14
Poduzetnik | svibanj 2014.
razmišljanja da je sve to nemoguće posložiti?
Ako su drugi ljudi uspjeli ne vidim
razloga da i mi ne idemo tim putem. I
druge zemlje imaju problema, ali postoje rješenja. Barem kopirajmo one
uspješnije od nas. Najlakše se predati i pustiti stihiji. Hrabrost je živjeti
i mijenjati stvari. Ja hrabrosti imam.
Kažete da ova vlast nema pojma
o tome što je ekonomska politika. Što nudi program Nacionalnog foruma, da Hrvatska zaista
bude konkurentna zemlja u kojoj će investitori prepoznati svoje
interese?
Nacionalni forum nudio je i prije, a
nudi i danas kao politička stranka
konkretne programe ekonomskog
razvoja, otvaranja novih radnih mjesta i izvora prihoda. Naš program
Floride na Jadranu nudi udvostručenje prihoda od turizma, jer ljude imamo, kapacitete imamo, postoji tržišna potreba za barem polugodišnjim
boravkom i životom stranaca na hrvatskom obali. Podesimo naše propise i zakone, omogućimo našim ljudi-
ma brzu transformaciju iz kupališnog
turizma u usluge zdravog i kvalitetnog življenja ljudi iz Zapadne Europe u našoj zemlji. Tada će i potrošnja
roba porasti, slavonski kulen, mandarina s Neretve, lički krumpir ili međimurski kupus naći će svoje kupce.
Takvih je programa puno.
Otvoreno govorite o transformaciji sustava lokalne samouprave.
Što pod tim mislite? Biste li vi bili spremni na gubitak izbora za dugoročnu dobrobit države?
Kada smo u Hrvatsku na tribinu Nacionalnog foruma doveli bivšeg finskog premijera Eska Ahoa, koji je
pred prepunom dvoranom ispričao
što je i kako činio da Finsku izvuče
iz ekonomske, financijske, političke i
društvene krize, koja je bila puno teža nego što je Hrvatska ima danas,
već smo tada poslali jasnu poruku.
Da, spremni smo se uključiti u politički život zemlje, preuzeti odgovornost za rješavanje problema i ne kalkulirati s izborima. Važnije je da Hrvatska dobije bitku s krizom, nego mi
ili netko drugi novi politički mandat.
Zalažete se za tehničku Vladu. Zašto?
Ne zagovaramo mi tehničku vladu. U našem programu smo jasno naznačili
da se zalažemo da u Sabor dođu političari i narodni zastupnici koje će izabrati građani Hrvatske, gdje će se artikulirati politički ciljevi i zadaci. Vladu i ministarstva trebaju voditi dokazani stručnjaci, sposobni najučinkovitije provoditi političke odluke.
intervju s povodom
Društveni procesi prolaze mimo mladih koji često puta čekaju da
im drugi osiguraju bolji život. Ima li ova zemlja perspektivu i mladi u njoj? Možemo li, smijemo li kazati: Mladi hrabro? Kako svatko
od nas može preuzeti odgovornost za budućnost?
Nije lako nikome danas u Hrvatskoj, posebno ne mladima koji i pored svih
sposobnosti, znanja i obrazovanja ne mogu ući u svijet rada. Teško je gledati mladu osobu koja ne može dobiti šansu ni za odraditi staž za 1.600
kuna, a kamoli posao. Još teže je gledati ih kako traže američke, australske ili kanadske vize ili s diplomama stručnjaka odlaze na Zapad prati suđe ili čistiti ulice. Odgovornost je na nama da im otvaramo perspektivu, ali
i na njima da se aktivno uključe u društvena i politička događanja. I njihov
glas je važan i na ovim i na svim drugim izborima. Njihov glas na izborima
za EU parlament značit će kojim će putem u idućih pet godina ići ova sada
naša zajednička europska država. I zato je važno da 25. svibnja uzmu svoj
izborni listić i odluče kome će dati svoj glas. Svaki glas je važan.
Samo oni koji iskreno zagovaraju i rade za opće dobro ne kalkuliraju s političkim dobicima.
Na predstojeće izbore za Europski
parlament imate zajedničku listu
HSLS-a, Primorsko goranskog saveza i Liste za Rijeku. Zašto zajednička lista i zbog čega bi netko trebao na listi zaokružiti baš broj 12?
Na listi je 11 kandidata Nacionalnog foruma, HSLS-a, PGS-a i Liste
za Rijeku, te nestranačkih osoba, među kojima su predstavnici i nekoliko nacionalnih manjina. Nositelj liste sam ja kao predsjednik Nacionalnog foruma. Na listi su i diplomirana
ekonomistica Renata Šeperić Petak
(HSLS), doc. dr. Mato Palić (NF),
menadžer i poduzetnik diplomirani inženjer Vladimir Ferdelji (Nezavisni-HSLS), prof.dr. Amir Muzur
(PGS-LZR), povjesničarka umjetnosti prof. Goranka Horjan (NF), in-
ženjer telekomunikacija Đuro Lubura (NF), diplomirani agronom Sanja
Rukavina (HSLS), poduzetnik mr.
Mirza Šabić (Nezavisni), aktivistica
za ljudska i manjinska prava dr. Gordana Aksin (Nezavisna), te zastupnica u Hrvatskom saboru i bivša premijerka diplomirana pravnica Jadranka
Kosor (Nezavisna). Na listi su tri sveučilišna profesora, docent, četiri inženjera, ekonomistica i povjesničarka umjetnosti, pet uspješnih poduzetnika, uspješna premijerka.
Temeljne odrednice našeg izbornog programa su stručnost i pomirba za budućnost. Oko te ideje smo
i okupili političke partnere i ova lista stručnih i odgovornih ljudi je dokaz toga. Nacionalni forum i partneri hrvatskog političkog centra jedini
mogu otvoriti i voditi konstruktivni dijalog sa svima u ovoj zemlji, što
više ne mogu ni Milanović ni Karamarko. Mi možemo pozvati i u istom
vlaku za budućnost uspješno okupiti sve ljude kojima je na srcu dobrobit ove zemlje, bez obzira na svjetonazor, vjerska, nacionalna i sva druga uvjerenja. Mi smo oni koji traže
i njeguju među ljudima ono što nas
povezuje i spaja u zajedničkom djelovanju. Ova lista jedanaest časnih ljudi dokaz je da nam je svaki kraj Hrvatske bitan, da cijenimo sve građane
i zajednice u Hrvatskoj, da mislimo i
da ćemo skrbiti o braniteljima koji su
stvarali ovu zemlju. HDZ i SDP svoje su šanse odavno prokockali. Njihovoj politici podjela došao je kraj.
Često puta čujem: Morate pozitivno misliti. Mnogi ne bi bili nigdje, kritični su, nezadovoljni i čekaju. Kako obične građane uključiti u zajednicu, neka rade nešto
što će doprinijeti razvoju zajednice, društva, države?
Pozitivno razmišljanje vodi prema
uspjehu, negativno u destrukciju i
apatiju. Nažalost, u našem društvu
u posljednje vrijeme dominira ovo
drugo. Na nama je da probudimo
ljude, da ih potaknemo da ustanu iz
svojih udobnih fotelja doma i da barem svojim izlaskom na birališta daju šansu onima koji mogu i žele mijenjati sadašnje katastrofalno stanje u
zemlji. Već taj prvi korak je naznaka
mogućih promjena.
Vladimir Mihajlović
Počnite koristiti Zeleni IT i smanjite svoje troškove.
Sa manje računala, možete značajno smanjiti
svoje početne troškove kupnje, minimizirati
vrijeme i troškove održavanja, uštedjeti na
struji i smanjiti emisiju ugljičnog dioksida.
www.peski-lm.hr
[email protected]
Best Green IT solution
Poduzetnik | svibanj 2014.
15
zrno soli
Hoće li Angelina Jolie po
ČOVJEK JE KLJUČ USPJEHA
*Baš je, nekako, čudna ta nova ekonomija
*Koliko god je kapitalizam bio ocrnjivan, nije
bio ni upola crn, kakovoga imamo danas
K
ažu „nadležni“ da neće na silu dovoditi investitore. Odmah
nam je lakše. Jer da ih na silu
dovedu, investitori bi mogli, iz protesta, uložiti koji euro u poljoprivredu,
a ne samo u turizam. I eto problema!
Baš je, nekako, čudna ta nova ekonomija. Što više slušam o vladinim projektima, shvaćam da sve manje znam
o ekonomiji. Ali, koga briga, kada se u
ekonomiju, ionako, svi razumiju.
Profesor ekonomije koji proziva
poduzetnike da su zatajili!
Moja generacija, sedamdesetih godina prošloga stoljeća, učila je političku
ekonomiju kao dvije političke ekonomije: političku ekonomije kapitalizma
i političku ekonomije socijalizma. Iako je samo jedna politička ekonomija, a ekonomisti bi je trebali poznavati,
morala se ugurati i politička ekonomija socijalizma u isti predmet. No, bolje
da smo učili i „dvije“ političke ekonomije nego niti jednu. A, odlična profesorica uputila nas je u mnoge važne aspekte ekonomije. Od nje smo, uz
puno toga, naučili sve o dioničarstvu,
nama sasvim nepoznatom. Kapitalizam u njenim predavanjima nije bio
tako crn, kako nam je bio prikazivan u
nekim drugim predmetima, i kako je
bio prikazivan u medijima.
No, koliko god je kapitalizam bio ocrnjivan, nije bio ni upola crn, kakovoga
imamo danas i kakovoga konkretno
podržavaju današnji socijalisti. Iako
je u to vrijeme sve prštalo od pojmova socijalizam, socijalističko, socijalno, što znači pojam socijalno, shvatila
sam u Skandinaviji, gdje sam kao studentica bila na studentskoj razmjeni. I
shvatila da siromašno društvo ne može biti ni socijalističko, ni socijalno, i
da je „naš socijalizam“, ustvari, ravnomjerno raspoređeno siromaštvo.
Gotovo svaki predmet bio je indoktriniran socijalizmom, jedinim „pravednim sustavom od postanka svijeta“, ali
pametni profesori uvijek su našli put i
način govoriti prave stvari.
A danas profesor ekonomije, član Vlade, kaže da su poduzetnici odgovorni što nema investicija. I to me podsjetilo na moju profesoricu iz političke ekonomije, nakon četrdesetak godina. Pitam se čemu će naučiti svoje
studente. Ima li nade da se njega sjeti
neki od njegovih studenata nakon nekoliko desetljeća? Profesor ekonomije koji proziva poduzetnike da su zatajili! Pa ako itko ne može, po definiciji,
Turizam i šparoge su stalno u vijestima!
Misleći dalje o turizmu kao spasu, pade mi na pamet, kako su Španjolska,
Portugal, Grčka, a posebno Italija, turistički puno jače od nas. A gle što im
se događa s gospodarstvom! Nisu daleko od nas, ili mi od njih. Pa ako turizam može spasiti nečije gospodarstvo, njihova bi sigurno spasio.
No, turizam i šparoge su stalno u vijestima. A poljoprivredu imate u vijestima samo ako je elementarna nepogoda, ako seljaci štrajkaju, ako im izmisle epidemiju stočnih bolesti i nezdravo mlijeko, ili ako se ministar poljoprivrede ženi. A one šparoge iz turizma, nisu plod poljoprivrede, nego
su samonikle, jaja uvezena, a ulje?
16
Poduzetnik | svibanj 2014.
Katica Amidžić Perošević
zatajiti u tržišnoj ekonomiji, to su poduzetnici i poduzetništvo, kojima je
prirodni poriv ulaganje i zarada!
Pitate se ima li ovo poantu? Svatko će
zaključiti svoje, a moja je, da su ljudi,
da je čovjek ključ svega, neovisno o
vremenu i sustavu.
Turizam kao spas
Iako sam ekonomistica, priznajem da
sve manje znam o ekonomiji. I unatoč
„cijeloživotnom obrazovanju“, puno
toga od naučenoga (i zapamćenoga),
u ovoj novoj (divljoj) ekonomiji više
ne vrijedi.
Kao jedno od općih mjesta u ekonomiji je spoznaja da se udio pojedinih
djelatnosti u gospodarstvu, s razvojem društva mijenja, te da raste udio
tzv. tercijarnih djelatnosti, u koje spada i turizam. Turizam je sigurno djelatnost ovoga doba, što znači da ga treba iskoristiti. Ali naši su ipak pretjera-
li s turizmom. Nema medija koji svakodnevno ne javlja o turizmu. Čini mi
se da je već svaka istarska šparoga uslikana, ako je pečena s jajima. O turizmu govore i ministri, koji su daleko od
toga resora. Tako jedan želi mjesto koje još miriše na krv i barut, pretvoriti u turističku točku. Hoće na Ovčaru
dovesti planetarno poznatu Angelinu
Jolie. Žena je zbilja fenomen, ali, iako
nisam baš u trendu, sigurna sam da se
ne radi o njenom umjetničkom postignuću i kulturnim zaslugama. No, razmišljajući o fenomenu, ipak sam, na
koncu, shvatila bit. Hrvatska je na listi
svjetskog gospodarstva na začelju, a
prema aktualnim podatcima i kod nas
ima gladne djece, što govori da smo
s razlogom meta glumice koja posjećuje zemlje izgladnjelog stanovništva.
I to ima puno smisla. Naime, kada je
gladni ljudi gledaju, mora im biti lakše, jer pred sobom imaju osobu koja
zrno soli
očeti i nas obilaziti?
2059. g. u muzeju će biti izloženo klasje
pšenice!
A kako bi se zbog silnih propusta i grijeha vlasti prema poljoprivrednicima i
njihovoj glavnini u Slavoniji i Baranji „bacila kost“, eto vijesti da će se novac
iz EU fondova iskoristiti za Kopački rit i energetsku obnovu fasada. Je li to
vic? Ili služi širenju optimizma? Kažu da nam je sada najnužniji optimizam.
Svojim optimističnim postupcima se zdušno trude da se ostvari vic, prema
kojemu će 2059. g. u muzeju biti izloženo klasje pšenice, a izložba će nositi naziv ‘Ovo se nekad sadilo u Slavoniji’… U drugoj prostoriji bit će izložen
neki kombajn, a muzejski djelatnici će ispod njega staviti tekst, da ne znaju za što se ta sprava koristila, ali su nađeni brojni ostaci širom Slavonije.
No, Bogu hvala da je život žilav i da se ne da, unatoč vlasti koja se uprla uništiti ga. A život čini i gospodarstvo, koje teži samoodržanju unatoč
svim pritiscima i nevoljama koje su ga snašle. Na sreću, ekonomija nije samo društvena kategorija, ima puno prirodnih zakonitost koje na nju utječu. I zato će opstati, kao i čovjek koji nosi život.
sve ima, a ipak gladuje. Mnogi, vjerojatno, pomisle da je to iz solidarnosti
s njima. Pa zaključe kako gladovanje
i nije tako strašno. (A da imaju novce
za časopise o zdravom životu, shvatili bi kako oni, ustvari, žive najzdravije na kugli zemaljskoj). Pa što si gladniji, to si zdraviji. Jest da izgladnjivanje, u određenom kontekstu, spada u
torturu, ali samo zato što gladni nisu
svjesni koliko im to koristi za zdravlje.
Eto kako neki od naših ministara daleko unaprijed promišljaju!
A i inače je turizam kao djelatnost fe-
nomen. Kažu, spasit će naše gospodarstvo i proračun. Daj Bože! Ali ipak
sam nekako skeptična, uz sav opći i
osobni optimizam. Još da turisti jedu našu junetinu, svinjetinu, piliće, ribe, naše sireve, piju naše mlijeko, jedu
naše voće i povrće. Ali naša/e vlast/i
učinila/e je/su sve da se unište naše
farme krava muzara, svinja, pilića, po
kratkom tj. birokratskom postupku.
Pa ako s malo više pažnje poslušate s
čime se u turizmu hvale, uočit ćete da
se stalno govori o statistici koja se svodi na broj gostiju, broj noćenja i ostva-
Takove obilazi Angelina Jolie
Traži li tko odgovornost zbog neiskorištenih fondova EU za poljoprivredu?
Vidi se da ima novca, ali nema pameti. Imamo i drugih, nenovčanih, Bogomdanih uvjeta. U tom kontekstu pogubno je i neshvaćanje da je poljoprivreda najstrateškija (ako taj pridjev ima komparaciju) grana gospodarstva svake zemlje, bez obzira na stupanj gospodarskog i inog razvoja. Hrana je prvi i primarni energent, i onaj koji nema hrane ne treba druge energente; niti naftu, niti plin, niti struju,….. (Takove obilazi Angelina Jolie).
Dakle, proizvodnja hrane mora imati prioritet i posebnu pažnju, u odnosu na sve druge djelatnosti, pa i druge energente. Ni jedna „pametna država“ ne prepušta proizvodnju hrane tržištu. I zato kada čujem da seljaci
moraju shvatiti da su na tržištu, krenem u vrt, da ne sagriješim mišlju, riječju i propustom.
reni prihod u turizmu. Ali podatak o
neto učinku, o zaradi od turizma, nećete ćuti od naših ministara niti naših
novinara. Te podatke morate potražiti
u službenim statistikama, na Internetu, ako se uopće snađete u njima, i ako
imate najnovije kompjutorske programe koji su kompatibilni s onima Državnog zavoda za statistiku.
Za poljoprivredu fali manje
novca nego pameti
A upravo nam za poljoprivredu treba
manje novca nego pameti. I baš nemamo sreće. Jer ministar poljoprivrede
umjesto novca iz EU fondova za poljoprivredu, uhvatio se voda. Ima pravo, tu nema problema sa sjemenom, s
dobrim urodom, s lošim urodom, sa
zaštitom, s potporama,…
Sjetite se naših mljekara i prolijevanja
jednog od najkvalitetnijih mlijeka u
Europi. Čak preko 90% našega mlijeka je ekstra klase. Ma da i nije najkvalitetnije, ministar, predstavnik kolektivnog upravitelja države, to nije smio
dopustiti. A što je činjeno seljacima?
Angažirani su novinari za pronalaženje loših strana poljoprivrednika, materijalnog stanja pojedinaca, a posebice dokazivanja kako su loše uređeni poticaji. Kao da su seljaci pisali propise i provodili ih. Slikali su poljoprivredne strojeve, i prikazivali ih kao da
su na Formuli 1 te dokazivali kako se
seljaci bahate, jer su digli kredite za
strojeve koje ne mogu otplaćivati. I
koga je u općoj halabuci zanimala barem mrvica istine?
A ona je i dijelu poticaja (potpora) za
kapitalna ulaganja, koja se dodjeljivala prema pravilniku koji je bio na snazi
do travnja 2008.g. Potpore kapitalnim
ulaganjima, u koje spada i kupnja poljoprivrednih strojeva, bila je uvjetovana načinom financiranja tih ulaganja. Potporu, su mogli ostvariti samo
oni koji su ulaganja financirali bankarskim kreditom ili kreditom druge financijske organizacije. Ako su ulagali vlastita sredstva ili sredstva nekog
drugog poduzetnika (koji nije banka ili druga financijska organizacija),
npr. trgovačko društvo, zadruga ili putem zajedničkog pothvata, nisu mogli
dobiti investicijsku potporu, neovisno o tome kolika su ulaganja i za koju namjenu.
Takva pravila su bila propisana, prema pojašnjenju predlagača jer se željelo „pospješiti zbližavanje poljoprivrednika i poslovnih banaka“. Ako i
prihvatimo objašnjenje da je država stimulirala ulaganje i putem zaduženja kod banaka i drugih financijskih institucija, ostaje zagonetka zašto je isključila ulagače vlastitih sredstva. Zašto nije poticala ulaganja neovisno o načinu financiranja, pri čemu
su vlastita sredstva svakako kvalitetnije i jeftinije financiranje od financiranja tuđim sredstvima. (Vidi se da seljacima ni prije nije bilo lako).
Eto zašto su traktori i drugi strojevi
bili kupovani na kredit! Ali, koga je to
bilo briga, u atmosferi u kojoj se ministar poljoprivrede postavi kao suprotstavljena strana onima kojima treba
služiti.
Katica Amidžić Peročević
dipl. ecc
Poduzetnik | svibanj 2014.
17
putopisi
U POSJETI MAĐARSKOJ
Čudo od turizma u Mađara
*U Mađarskoj ima
više termalnih
izvora nego u cijeloj
Europi zajedno
*Nakon posjete
Varaždinu obišao
sam i Nagykanizsu,
terme Zalakaros i
Heviz te prijestolnicu
Balatona Keszthely
O
tići u kakve toplice uvijek je
bila dobra ideja. Otići u mađarske toplice je uvijek bilo dosta jeftinije. I sam sam bio nekoliko puta. Inače u Mađarskoj ima
više termalnih izvora nego u cijeloj Europi zajedno. Uz put se nekada obavljala i kupovina hrane za kuću, natankao rezervoar jer je i gorivo bilo vrlo jeftino. Više nije tako
bagatelno, ali je i dalje vrlo isplativo. Nakon posjete Varaždinu obišao
sam i Nagykanizsu, terme Zalakaros i Heviz, te prijestolnicu Balatona Keszthely.
Nagykanizsa
Nagykanizsa (čitaj Nađkanjiža) se
nalazi na autocesticesti M7 ZagrebBalaton-Budimpešta, svega 27,6 km
Keszthely Helikon Castle Museum
od graničnog prijelaza Goričan-Letenye. Kako je u Mađarskoj potrebna vinjeta, može se i preko starog
graničnog prijelaza, gdje je za sada još uvijek kamionski terminal, te
starom cestom br. 7. Čak je i kraće
2 km.
Prvi spomen na grad datira iz 1245.
g. Dolaskom Turaka biva uništen,
ali nakon svega 90 godina okupacije biva oslobođen i ubrzano se razvija. Iako su carski dvorac i utvrda
uništeni do temelja, od njihovih cigli su kasnije izgrađene mnoge zgrade u gradu. Između dva svjetska rata
je bio sjedište američko-mađarske
naftne kompanije, a kasnije će blizina granice uglavnom određivati njegov razvoj, kroz prekograničnu trgovinu i masovne kupovine hrane, ala-
Prijestolnica Balatona Keszthely
Keszthely (čitaj Kestei) je najveći grad i prestolnica Balatona. Nalazi se na
krajnjem jugozapadnom dijelu jezera, podno istoimenog gorja. Udaljen je
od Heviza 6 km, a od Varaždina svega 85 km. Iako su tu Rimljani imali naselje, moderna povijest počinje prije 760 godina. Pored plaža uz jezero,
ističe se plaža na malom otočiću povezana mostom i dugački mol odakle
polaze brodići, koji kruže Balatonom. Ispred je veliki uređeni trg i park. Pored mnogobrojnih hotela, privatnih apartmana i vikendica, velikog Helikon parka, ima i staru gradsku jezgru i prekrasan dvorac i park.
18
Poduzetnik | svibanj 2014.
ta, odjeće i obuće građana Slovenije
i Hrvatske. U njemu je poznata tvornica žarulja Tungsram.
Centar grada čini veliki novouređeni trg na kome je zgrada gradske uprave i još nekoliko starih palača. Na trgu je i nekoliko spomenika. Fontana svetog trojstva je iz
1785. g., Fontana bratskih gradova
u obliku monocikla, spomenik palim u prvom svjetskom ratu iz 1930.
g. Posebno je zanimljiva zgrada koja
na sebi ima čeličnog viteza u oklopu. Izgrađena je u 18. stoljeću kao
trgovina željezarijom i po njemu je
dobila ime. Niz glavnu ulicu je još
nekoliko zanimljivih zgrada. U jednoj od najstarijih zgrada iz 1712. g.
je smješten Thúry György muzej.
Nešto dalje je prekrasna palača gdje
je bila poslovnica moćne kuće za osiguranja iz toga doba. Na kraju trga je Donja crkva završena 1714. g.
I ona je izgrađena od starih cigli srušene utvrde, a oltar od turskog nadgrobnog spomenika. Obilazak smo
završili ispred robne kuće kod spomenika podignutim 1934. g. u čast
palim u bici kod Trianona.
Heviz termalno jezero
Svega 20 km sjeverno je geološ-
KONTAKT: PLETIKOSA
Bože Starca Jurićeva 19
51000 Rijeka
tel/fax: 051/639-513
mob: 091/566-6650
mail:[email protected]
skype name:boris.pletikosa
www.pletikosa.hr
www.pletikosa.com
www.pakiranje.net
ka rijetkost i jedinstveno, najveće
na svijetu, prirodno ljekovito jezero Hevíz (čitaj Heivis). Samo ime
u prijevodu znači izvor tople vode.
Nastalo je prije 22.000 godina. Duboko je 38 metara i zauzima površinu od 4,4 ha. To je najveće biološko
aktivno jezero s temperaturom vode
koja zimi ne pada ispod 22 °C, a ljeti od 33-35 °C, a u toplijim danima i
do 38 °C. Slično, nešto manje postoji još na Novom Zelandu, ali zbog
temperature vode od 55 °C nije za
kupanje. Ovdje se ne radi o jezeru
nastalom na vulkanskom tlu, kao
drugdje u svijetu, već na tresetnom
tlu. Nekoliko metara debeli sloj tresetnog mulja na dnu jezera i mikroorganizmi pojačavaju ljekovitost
vode prepune sumpora, kalcija, magnezija, karbonata i drugih minerala. Okolne šume stvaraju mikro kli-
putopisi
Maketa Parlamenta
izgrađena od puževih kućica
Dvorac iz snova
Kristof Festetics je 1795. g. započeo gradnju svoga dvorca, koji 1880 g. dobiva svoj današnji neobarokni izgled. Prošao je neoštećen u ratovima, a
1974. g. postaje Helikon Castle Museum, sa stalnim i povremenim izložbama i 90.000 knjiga mađarske aristokracije u prekrasnoj biblioteci izrađenoj
od slavonske hrastovine. Još je nekoliko soba i jedno stepenište u istom
stilu. Prošao sam mnogo dvoraca, ali to još nisam sreo. Da ne bude zabune dvorac je ogroman, čak veći od mnogih poznatijih u svijetu i prekrasan.
U kavani možete popiti piće, a oko vas je stotinjak starinskih zidnih i stolnih satova, a u jednom kutu na zidu i desetak džepnih. U parku ispred i iza
dvorca su prekrasne fontane, koje nažalost zimi ne rade, njegovani travnjaci i drveće, te vrijedi prošetati njime. U jednom dijelu parka u nekadašnjim štalama je muzej kočija, s mnoštvom konjskih kola, kočija i saonica iz
raznih doba. Dvorac je bio poznat po uzgajanju rasnih trkaćih konja. U velikoj modernoj zgradi preko ceste je Prirodoslovni muzej i Muzej željeznica.
Može se uzeti kombinirana ulaznica zajedno s dvorcem i muzejom kočija.
mu oko jezera štiteći ga od vjetra, a
stalan oblak pare iznad jezera ne dozvoljava hlađenje vode. Temperatura vode je posljedica miješanja izvora hladne i tople vode ispod zemlje.
Voda iz jezera dijelom otiče u dvije
riječice, a dijelom ispari, pa se tako
svaka 3 dana u potpunosti izmijeni.
Izvori i njihova ljekovitost su otkriveni još u davno doba Rimljana, pa
zaboravljeni i opet otkriveni mnogo
kasnije. Današnji oblik potiče s kraja 18. stoljeća i početka 19. stoljeća.
Tek 1972. g. otkriven je uzak procjep na dnu jezera. Tri godine kasnije ronioci ulaze unutra usprkos toplini vode i jakoj struji, gdje pronalaze špilju promjera 17 m s dva prirodna izvora, hladniji (26,3 °C) i to-
Heviz terme u jezeru
pliji (41 °C). Količina tople vode je
devet puta veća od hladne.
Na površini jezera raste indijski lotos, koji je i zaštitni znak jezera.
Cvjetova je bilo i kada smo mi došli, zahvaljujući blagoj zimi i temperaturama iznad nule. Oko parka raste mnoštvo drveća koje ne pripada
ovdje. Gingko-biloba iz istočne Kine i japanske magnolije su se savršeno prilagodile vlažnoj okolici, sličnoj svojoj postojbini. Kada procvjetaju, cvjetovi su veličine ljudskog
dlana. Kroz park je promenada uz
koju je nekoliko vila iz 1670. g., koje su adaptirane 1900. g. Svaka ima
svoju povijest.
Bazen usred jezera
Heviz je u svijetu nadaleko poznato
banjsko lječilište za reumatske bolesti i bolesti lokomotornog sustava.
Najatraktivnije je veliko kupalište u
centru jezera izgrađeno poput sojenica, na betonskim stupovima s bazenima u unutrašnjosti. Ustvari bazenski dio je samo ograđeni dio jezera upravo iznad toplog izvora, pa
je tu temperatura vode i zimi oko 36
°C. Plivali smo zimus i izvan bazena
unutar jezera, a temperatura vode je
bila 25 °C, a zraka 5 °C. Ljeti cijelo
jezero postaje jedan veliki bazen, a
otvorena su i kupališta na obali. Napravljen je i novi welness dio sa saunama. U samom mjestu i oko jezera je mnoštvo luksuznih hotela i
mnogo privatnih radnji, koji nude
masaže, spa tretmane onima koji su
se tu došli opustiti. Samo mjesto nije veliko. Mješavina je nekoliko starih ulica i zgrada, socijalističke arhitekture i modernih zdanja. Zanimljiva je glavna ulica Széchenyi utca s mnoštvom restorana, malih hotela, pansiona, apartmana i trgovina, na čijoj je sredini novoizgrađena crkva i mali trg s gradskim institucijama. Centar i najzanimljivija je
pješačka zona, Rákóczi utca s dvije vile iz 1920. g. koje su sada luksuzni apartmani i trgovine. Na sredini je trg Doktor Moll Károly tér s
fontanom. Tu je ArtMozi stara kino
dvorana i danas u funkciji, ali sa digitalnim uređajima. U njoj je i mali povijesni muzej Heviza. Zanimljivo je da je grad mrtav do 10 sati, a
onda se počinju otvarati trgovine i
Poduzetnik | svibanj 2014.
19
putopisi
Keszthely Balaton
Heviz terme na stupovima
kafići. Nema se gdje popiti jutarnja
kava. U centru su postavljene drve-
ne kućice s kuhanim vinom, rakijama, langošima i drugom domaćom
Zalakaros terme
Zalakaros (čitaj Zolakoroš) je, poznato banjsko lječilište u ovom kraju. Pripada regiji tzv. Kis-Balatona (Malog Balatona), močvarnog dijela, koji pripada nacionalnom parku koji se pruža sve do poluotoka Tihany na sjevernoj strani velikog jezera Balaton. Tu je utočište mnogih ptica močvarica i
ljubitelji prirode će svakako uživati.
Zalakaros je malo mjestašce s mnoštvom parkova i travnjaka i dići se titulom naj cvijetnijeg grada Mađarske, mada zimi to ne izgleda tako. Gradić se ubrzano širi zahvaljujući turizmu. Iako je banjsko lječilište, okrenuo
se i mlađoj populaciji i nudi moderne spa centre, vodene tobogane, kao i
sportove u prirodi, biciklizam i hiking, nudeći mnogobrojne rute u netaknutu prirodu. Izrazito je lovno području. Oko mjesta je i dosta vinograda, a uz dobro poznatu mađarsku kuhinju niti ljubitelji dobre hrane neće biti zakinuti.
Na kraju recimo da pored velikog broja bazena u centralnom banjskom dijelu ima dosta hotela sa svojim spa centrima i jako mnogo privatnih apartmana s veoma povoljnim cijenama, pogotovo od jeseni do proljeća.
20
Poduzetnik | svibanj 2014.
tradicionalnom fast food hranom.
Prodaju se i razni pokloni i suveniri. Najbolje mjesto za jesti na brzinu je na samom početku glavne ulice, pored velikog parkinga. Langoši,
kobasice, krvavice, riba, pileći bataci, krmenadle u tradicionalnom stilu „sve iz friteze“. Sve uredno isprženo i poredano u izlog i kada izaberete ide na podgrijavanje u mikrovalku. Cijene prihvatljive. Kome se ne
sviđa može u klasične restorane. Pored je tržnica i nekoliko kafića. Uvečer je preporuka otići u 2 km udaljeni dio grada Egregy, gdje je nekada bilo staro selo, koje je kompletno
uništeno za vrijeme Turaka, a obnovljeno u 17.stoljeću. U tome dijelu sada su uglavnom vinogradi i
vinska cesta, s mnogim podrumima
i par restorana sa živom muzikom.
Naravno samo ljeti. Mi smo uspjeli pronaći jedan otvoren restoran unutar starih rimskih podruma i jeli
specijalitet kuće, platu za dvoje. Bilo je izvrsno i opet sve iz friteze. Tu
je i stara crkvica iz Arpadovog doba iz 13.stoljeća, koja je obnavljana
i mijenjana u nekoliko navrata. Više o svemu pogledajte na www.spaheviz.hu.
Gradić muzeja
I tu nije kraj muzejima. Još ih je desetak u gradu Keszthely (čitaj Kestei). S prednje strane dvorca, opet
preko ceste, je zanimljiva obiteljska
slastičarnica, koja je ujedno i Muzej Marcipana. Tu je preko stotinu
raznih torti i mnoštvo figura i drugih zanimljivih motiva. Neke se mogu i kupiti kao veoma lijepo upakirani pokloni. Nakon dvorca nailazimo na Muzej leptira i reptila, a nešto dalje Muzej povijesti radija i televizije s mnoštvom starih uređaja,
koje stariji dobro pamte. Oba su bila zatvorena. Skoro odmah od dvorca počinje glavna pješačka ulica Kossuth Lajos utca (Korzo). Negdje na
početku slijedi jedan od sedam muzeja za koji se može kupiti zajednička ulaznica za 7€. Veoma zanimljiv
Muzej nostalgije, s bezbroj starih
predmeta, koje bi poželjeli mnogi
kolekcionari. Idući dalje u haustoru je Muzej igračaka. U bočnoj ulici
Muzej lutaka s 500 kostimiranih lutaka u razne povijesne odore, pravi
mali etno muzej sa 40 voštanih figura poznatih Mađara, narodnim nošnjama, u prostorijama od starog drveta. Pored je Muzej Parlamenta s
jednim jedinim djelom, maketom
mađarskog parlamenta izgrađenog
od 4.500.000 kućica puževa Panonskog mora. Nešto jedinstveno za vidjeti. Fenomenalno. Pored je i muzej Strave, užasa i mučenja i konačno Erotic panoptikoum s erotskim
radovima koji dočaravaju erotiku
srednjeg vijeka.
Potom se dolazi na najljepši dio grada, trg Fő tér, s veličanstvenim zgradama koje ga okružuju i spomenicima na njemu. Tu je i stari samostan
i crkva. Grad je ujedno i kongresni
centar sa novom zgradom, u kojoj se nalazi i kazalište. Izgrađena je
2002. g. i prima 500 ljudi. Par koraka dalje trg Piac ter s tržnicom. Zanimljivo je vidjeti sve te vijence sušene paprike i češnjaka, koji ne koštaju mnogo.
Nakon trga idući dalje glavnom ulicom nailazimo na Cadillac muzej,
s dvadesetak vozila, čija pojedinačna vrijednost svakoga je između
40.000-75.000 €. Konačno na kraju Kossuthove ulice u jednoj palači
je Balaton muzej, gdje je prikazana
povijest života i razvoja turizma na
jezeru. U gradu postoji i Majormuzeum Georgikon, na starom salašu,
gdje se može vidjeti stari način života na selu. Tu je nekada bio prvi fakultet agronomije u Europi.
Tekst i slike: Boris Pletikosa
BB, «Biti bolji - Be better»
EDUKATIVNO ZABAVNI PRILOG BROJ 8, SVIBANJ 2014. G.
Hvala učenicima, profesorima, ravnateljima i svima koji nas podržavaju
*Nastavljamo s našim aktivnostima u svibnju i lipnju 2014. g. *Još se sjećamo Bjelovara gdje je gosta - poduzetnika poslušalo preko 270 učenika!
P
ribližava se kraj prvog dijela našeg projekta BB, «Biti boljiBe better», zbrajamo rezultate,
odaziv i jesmo li postigli cilj koji smo
si zacrtali: potaknuti mlade na razmišljanje o poduzetništvu i pripremiti ih
za tržište rada. Najbolji odgovor mo-
gu dati samo oni koji su sudjelovali u
ovom projektu.
Uključivanjem u BB projekt osim znanja, ponudili smo i radost druženja,
mogućnost razvijanja kreativnih sposobnosti kroz različite aktivnosti i radionice te mogućnost kreiranja sadr-
Nije da se hvalimo - 1896 učenika se uključilo u
projekt BB!
Možda će sve izgledati kao samohvala, ali zaista smo ponosni na sve učenike,
profesore i ravnatelje koji su se uključili u naš projekt «Biti bolji-Be better». Nije
nam bilo lako, putovali smo, obilazili gradove, u jednom danu održali po nekoliko prezentacija, ponekad se pitali hoćemo li sve financijski i fizički izdržati. I sada kada vratimo film unazad ponosni smo na svih 1896 učenika koji su se odlučili uključiti u projekt BB kroz prezentacije, predavanja, tribine, radionice… Bilo je to jedno lijepo iskustvo za nas, nadamo se i za učenike. Slali su nam pisma,
ponekad je bilo i kritika, ali nas je većina učenika prihvatila s posebnom odnosom. Ne, nismo stali samo na učenicima srednjih škola. Posjetili smo i 5 osnovnih škola sa zanimljivim poduzetnicima koji su učenicima ispričali kako su krenuli u posao, je li teško biti poduzetnik, kakvi su učenici bili u njihovim godinama, o čemu da razmisle kada budu birali svoje buduće zanimanje,… odgovarali su na njihova znatiželjna pitanja. Preko 150 učenika poslušalo je njihove goste - poduzetnike. Zato hvala svima koji su nas podržali u projektu. I naravno, bez sponzora i ljudi dobre volje, podrške lokalne uprave… ne bi uspjeli održati 20 prezentacija projekta BB u 17 srednjih škola, 2 motivirajuće radionice, 1 predavanje o novcu, 2 predavanja na temu «Mladih u EU», 9 predavanja pod nazivom «Biti poduzetnik», jedno zanimljivo predavanje pod nazivom
«Američki san - Hrvatski san», 4 tribine koje su privukle zaista veliki broj posjetitelja, bili smo na sajmu Viroexpo 2014. g. zajedno s učenicima, 5 razgovora s
učenicima osnovnih škola,…
žaja časopisa Poduzetnik. Ima mjesta za sve učeničke ideje, prijedloge,
uspješne i manje uspješne priče, zanimljive reportaže, intervjue, lokalne i
regionalne teme... Pozivamo sve učenike neka budu poduzetni i neka se na
jesen i u idućoj godini priključe našem
projektu BB.
Nakon što smo vidjeli reakcije učenika s još više motiva želimo da se ovi
mladi ljudi uključe u kreiranje sadržaja, dobiju osnovna znanja o poduzetništvu. Na traženje učenika i profesora organizirat ćemo radionice, tribine
poznatih osoba, razgovore s poduzetnicima gdje će učenici moći slušati savjete i priče onih koji su uspjeli i koji svojim iskustvom i znanjem mogu
mladima pomoći u lakšem poimanju
KONTAKT:
Mobitel: 091/ 767 5 999,
091/600 80 52
Telefon: 031/ 284 850
Fax: 031/284 851
www.poduzetnik.com.hr
e-mail: [email protected]
[email protected]
[email protected]
http://www.facebook.com/poduzetnik.com.hr
re, ljude dobre volje, fizičke osobe,…
da se priključe ovom projektu, podrži-
U Bjelovaru je bila izuzetna atmosfera, u tri predavanja preko 270
učenika poslušalo je poduzetnika Zlatka Rabika
poduzetništva.
Projekt zahtijeva određene troškove
i medijsku potporu koje ne možemo
sami podnijeti. Zato pozivamo sve potencijalne sponzore, donatore, partne-
Zaslužili su da ih posebno istaknemo
te nas financijski u okviru svojih mogućnosti kroz donaciju, sponzorstvo,
izradu promotivnog video spota ili
plaćeni oglas/promotivan tekst. Računamo na Vas :))
Vladimir Mihajlović
Nakon prvog dijela projekta želimo se zahvaliti svim srednjim i osnovnim školama koje su se uključile u projekt BB.
Zaslužili su priznanje: Tehnička škola Virovitica (2 prezentacije); Druga srednja škola B. Manastir; Ugostiteljsko-turistička škola Osijek; Srednja škola Dalj; Ekonomska škola braća Radić Đakovo; Srednja škola Isidora Kršnjavoga Našice;
Graditeljsko-geodetska škola Osijek; Gospodarska škola Varaždin (2 prezentacije); Strukovna škola Varaždin (2 prezentacije); Srednja škola Ivanec; Ekonomska i trgovačka škola Ivana Domca Vinkovci; Škola primijenjene umjetnosti
i dizajna Osijek; Gimnazija A. G. Matoša Đakovo; Srednja škola Prelog; Ekonomska i birotehnička škola Bjelovar; Ekonomska škola Požega; Ekonomska škola Vukovar te osnovne škole A. Šenoa Osijek, Retfala Osijek, Tenja, Višnjevac i
Viktora Cara Emina Donji Andrijevci.
Poduzetnik | svibanj 2014.
21
BB, «Biti bolji - Be better»
JELENA MESAR, UČENICA - EKONOMSKA I BIROTEHNIČKA ŠKOLA BJELOVAR
Vlasnik posla mora biti spreman na sve rizike i probleme
Održano je predavanje pod nazivom „Biti
poduzetnik“ na koje se prijavilo čak 276
učenika *Uspješan poduzetnik bi morao uz
nekakve poslovne imati i značajne moralne i
karakterne osobine
E
konomska i birotehnička škola Bjelovar svake godine organizira projekt zvan „Dani slobodne nastave“. U tom projektu stručnjaci, profesori, poduzetnici i ljudi raznih zanimanja učenicima naše škole drže predavanja o svom zanimanju.
2014. g. smo imali vrlo zanimljiva predavanja, a jedno od tih bilo je i „Biti
poduzetnik“.
Zlatko Rabik, poduzetnik iz Slatine,
prezentirao nam je ono što voli najviše, ono čime se bavi, a to je proizvodnja obuće. Rođen je u Vinkovcima,
srednju školu završio je u Vukovaru,
a studirao u Zagrebu. Po zanimanju
je inženjer obućarske tehnologije i bavi se privatnim poduzetništvom preko
20 godina. Proizvodnja obuće je njegovo i zvanje i zanimanje, ali najvažnije je da je to posao koji izuzetno voli. Za posao poduzetnika se odlučio
još dok je pohađao srednju školu. Kada je išao na praksu, vidio je proizvodnju obuće i osjetio taj miris ljepila. U
mladosti je zavolio to i kasnije je odlučio: „Idem probati pa kako bude!“. U
početku, Zlatko je proizvodio modnu obuću i to uglavnom mladenački program, međutim, teško je nositi
se s modnim kretanjima, potrebna su
velika ulaganja. Zatim je počeo proi-
Gospodinu Zlatku želimo svu sreću u daljnjem poslovanju i neka se
bavi onime što obožava
Dobili smo i intervju za školski bilten
Zahvaljujemo se gospodinu i na intervjuu koji je dao za bilten naše škole. Zlatko Rabik o „Danima slobodne nastave“: „Mislim da je to jedan vrijedan projekt koji će na neki način malo zbližiti učenike i školu. Nećemo se
zavaravati, znamo da je škola mnogim učenicima odbojna i da nerado idu
u školu, međutim, uz ovakva neformalna druženja, učenici mogu vidjeti i
doživjeti školu s nekih drugih aspekata, tako da je ovo hvale vrijedan projekt koji treba podržati. Po prisutnosti na predavanju, vidim da je odaziv
zaista viši od očekivanog, tako da mislim da to treba prerasti u tradiciju.“
Još jednom veliko hvala i nadamo se da će nas gospodin Rabik ponovo posjetiti kako bi ostale generacije mogle čuti ovu zanimljivu, tužnu i hrabru
priču. I za kraj gospodinu Zlatku želimo svu sreću u daljnjem poslovanju i
neka se bavi onime što obožava, naravno proizvodnjom obuće.
22
Poduzetnik | svibanj 2014.
Prepuna učionica škole dokaz je koliko je Zlatkovo
predavanje privuklo učenike/ce
zvoditi zaštitnu radnu
obuću. Svaka vrsta proizvodnje ima svoje prednosti i nedostatke, pa je
zbog toga najlakše baviti
se i proizvoditi ono što
najviše volite i što vam
najviše „leži“. Na predavanju smo vidjeli kako je njegov posao išao
vrlo uspješnim stopaProf. Vojislav Kranželić, ravnatelj škole ma, no zatim smo saznainicijator Dana slobodne nastave
li nešto što nas je sve zajedno veoma rastužilo.
Tvornica, u kojoj se proizvodila obu- imati i značajne moralne i karakterća, jedne noći je izgorjela do temelja. ne osobine. Uspješan poduzetnik bi
Zlatko nam je rekao: „Kad čovjek ci- morao adekvatno plaćati i nagrađivajeli život stvara i kada to izgubiš pre- ti svoje zaposlenike jer od njih se počiko noći, osjećaš se i psihički i emoci- nje, ne bi trebao nikoga zakinuti. Moonalno slomljen, međutim tu je opo- ra voditi računa o rastu, razvoju i ostaravak moguć, no ti si i financijski slo- lim čimbenicima koji utječu na njegov
mljen, sve što si zaradio, preko noći si posao.“ Gospodinu Rabiku svaka čast,
izgubio, tako da je to jedan veliki šok.“ jer je uspješan poduzetnik, a još veće
Mnogi bi pomislili da je ovo kraj. No, pohvale za to što radi posao koji izunije. Iako je Zlatko bio shrvan i emo- zetno voli.
cionalno slomljen, odlučio je da će na- Na kraju, u ime cijele škole, hvala gosstaviti dalje s onime što obožava radi- podinu Zlatku Rabiku što je podijelio
ti. Nakon požara, razmišljao je što će svoju priču s nama te što se svima svidalje i razgovarajući s mnogim pozna- djela ta priča koja je ostavila jako ponicima i kolegama, shvatio je da ni je- zitivne komentare od strane učenidan posao ne može uvijek „cvjetati“ ka. Valja spomenuti da se za predavai da je vlasnik taj koji mora biti spre- nje gospodina Rabika prijavilo najviše
man na sve rizike i probleme koji se učenika, čak 276, učionice su bile pumogu naći na putu prema vrhu. Na- ne te je trebao nekoliko puta prezentistavio je dalje i još danas se bavi pro- rati svoju priču.
izvodnjom obuće. Gospodin Rabik
Jelena Mesar, 2.c
nam je također opisao uspješnog poEkonomska i birotehnička škola
duzetnika sljedećim riječima: „Mislim
Bjelovar
da u današnje vrijeme, uspješan podumob:095/901 3500
zetnik bi morao uz nekakve poslovne,
e-mail: [email protected]
BB, «Biti bolji - Be better»
DANI SLOBODNE NASTAVE - EKONOMSKA I BIROTEHNIČKA ŠKOLA BJELOVAR
Želja učenika - gost Zlatko Rabik iz Slatine
*»Pazite što mislite jer misli postaju riječi,
riječi postaju djela, djela postaju navike, a
navike su te koje oblikuju naš karakter"
'D
ani slobodne nastave' su niz
predavanja i radionica koje
vode uvaženi stručnjaci privrede, znanosti i kulture, a u Ekonomskoj i birotehničkoj školi Bjelovar tradicionalno se održavaju od 1993. g.
Svaki učenik je dužan biti nazočan barem na pet predavanja po vlastitom izboru. Odazvali smo se pozivu ravnatelja škole, prof. Vojislava Kranželića
te u sklopu BB projekta doveli gosta
predavača, dugogodišnjeg poduzetnika iz Slatine, g. Zlatka Rabika, koji je
po zanimanju inženjer obućarske tehnologije. Za predavanje pod nazivom
"Biti poduzetnik" svojevoljno se prijavio impozantan broj učenika, njih
čak 276! ☺ Tako je Zlatko 11. trav-
nja 2014. godine održao čak tri predavanja jer kapacitet učionice nije mogao primiti sve zainteresirane učenike odjednom.
Zlatko, kojemu je miris kože i ljepila ostao usađen još od djetinjstva jer
je odrastao u Vukovaru uz oca obućara koji je radio u tvornici obuće "Borovo", učenicima je ispričao svoju poduzetničku i životnu priču, isprepletenu emocijama, mudrim savjetima i
porukama.
Pričao im je o svojim snovima, usponu, izgradnji tvornice, osvajanju tržišta, ali i o svojim padovima, požaru,
bankrotu. Lijepo je kada se u životu
nešto želi i kada se te želje ostvaruju.
Isto tako, život je prepun uspona i pa-
Zlatko Rabik «osvojio» je sve učenike
dova, ali ljudi su mentalno predodređeni samo za lijepe stvari, a nisu spremni za one ružne stvari koje im se događaju. Rekao je kako nije važno koliko puta u životu klekneš, važno je svaki puta za jednu stepenicu više se podići, a Zlatko je učinio baš to! Ispričao im je nekoliko zanimljivih pričica i anegdota, a učenici su ga pozorno
slušali jer su kroz to dobili niz savjeta,
što treba napraviti kada se nađemo na
koljenima i čuli su kako je važno ima-
ti vjeru u sebe, biti optimističan i upotrijebiti svoje znanje koje nam nitko
ne može oduzeti.
Poručio je učenicima neka budu
ustrajni na svom životnom putu i neka nikada nikome ne daju da ih spriječi u ostvarenju njihovih snova. "Pazite što mislite jer misli postaju riječi,
riječi postaju djela, djela postaju navike, a navike su te koje oblikuju naš
karakter."
Mirjana Glavaš
Poduzetnik | svibanj 2014.
23
BB, «Biti bolji - Be better»
BOŽICA SEDLIĆ U ŠKOLI PRIMIJENJENE UMJETNOSTI I DIZAJNA OSIJEK
Zapošljavanje - naša bolna tema
U
sklopu projekta BB, „Biti bolji - Be better“ , kojemu je krajnji cilj priprema
mladih za tržište rada i samozapošljavanje, 28. travnja 2014. g. pred
40-etak učenika prvih i trećih razreda Škole primijenjene umjetnosti i dizajna Osijek, održana je
zanimljiva dvosatna interaktivna radionica koju je vodila Božica Sedlić, predsjednica Europskog
doma Sl. Brod.
Uvod u pojmove EU i
poduzetništva
Radionica je započela kratkim kvizom znanja o europskim državama, glavnim gradovima i broju stanovnika, značajnim datumima i
dokumentima EU. Učenici su pokazali da su dobro informirani o
svemu što je značajno za građanina
Europske unije. U srednjim školama se provode edukativne aktivnosti o poduzetništvu, osnivaju se
učeničke tvrtke i učeničke zadruge, učenici prave svoje prve korake na tržištu rada. U Školi za primijenjenu umjetnost i dizajn Osijek uspješno se razvija učenička
zadruga koja na tržištu predstavlja i prodaje „umjetničke“ pred-
mete učenika koji su nastali u nastavnom procesu i izvannastavnim
aktivnostima.
EU je razvila strategiju za mlade
koja obuhvaća glavna područja:
obrazovanje i osposobljavanje, zapošljavanje i poduzetništvo, zdravlje i dobrobit, volonterske aktivnosti, društvena uključenost, kreativnost i kultura, mladi i svijet.
Usuglašavanjem sa strategijama EU, u našoj državi osnovano je Ministarstvo socijalne politike i mladih gdje je politika prema mladima definirana i strateški
i sadržajno.
Iskustva u provedbi projekata
EU
Božica Sedlić prisjetila se nekih
projekata u kojima je zajedno s
učenicima bila u posjeti Turskoj,
Grčkoj, Rumunjskoj, Bugarskoj
kao i nekih primjera projekata iz
Latvie, Italije, Nizozemske, Njemačke, Češke.
Mladi ljudi, u tim projektima, napravili su prve uspješne korake na
europskom tržištu rada. U projektima su pokazali zanimljive elektronske časopise, video zapise o
3D umjetničkim slikama, izradi
8 ključnih životnih kompetencija
U tijeku predavanja nekoliko puta su spomenute neke od 8 ključnih životnih kompetencija, a ovo je podsjetnik na sve njih:
1. Sposobnost komuniciranje na maternjem jeziku
2. Sposobnost komuniciranja na stranom jeziku
3. Razumijevanje i korištenje znanja iz matematike, znanosti i tehnologije
4. Sposobnost korištenja digitalne tehnologije
5. Sposobnost učenja
6. Socijalne i civilne vještine u multikulturalnom okruženju
7. Poduzetništvo
8. Sposobnost kulturnog ophođenja.
Saznali smo o strateškom dokumentu Europske unije za razdoblje 2014. do
2020., Europe 2020 - strategija za pametan, održiv i uključiv rast.
Ciljevi koje EU želi postići u području obrazovanja:
Zaposlenost populacije između 20 i 64 godine na razini od 75%
Postotak ranog napuštanja školovanja ispod 10%
Minimalno 40% mladih generacija s diplomom.
24
Poduzetnik | svibanj 2014.
U Osijeku su učenici saznali odgovore na brojna pitanja o EU
Predavanje u Osijeku
lutaka za kazalište sjena, odlazak
u dječje vrtiće, škole gdje su djeci
pričali i čitali bajke i priče. To su samo neke od ideja koje su pokazale
da se može uspješno zarađivati na
europskom tržištu rada.
Kada se započne priča o zapošljavanju po završetku školovanja,
učenici baš i nemaju ideju o traženju posla u Hrvatskoj. Dosta učenika sebe vidi u Kanadi, Novom
Zelandu, Irskoj… Božica Sedlić se
založila za traženje životnih rješenja i samozapošljavanju u našoj državi. Komentirala je trenutno stanje stanovništva u RH i sve veći
udio starog stanovništva u populaciji. Predviđa se smanjenje stanovništva u Hrvatskoj za oko 120.000
do 2021. g. Značajno će se smanjiti populacija mlađa od 30 godina,
a bitno će narasti ona starija od 65
godina. Nastavit će se proces demografskog starenja koji traje već
duže vrijeme.
Božica Sedlić je na kraju razgovora
dala savjet učenicima: učite strane
jezike (trenutno je kineski i ruski
jezik najčešći izbor poslovnih ljudi), bitna je građanska i informatička pismenost, a učenje iz područ-
ja poduzetništva daje vam mogućnost izbora između tražitelja posla
i pokretanja vlastitog posla.
Što nakon srednje škole?
Učenici su pokazali zanimanje za
sljedeća pitanja:
Kako se zaposliti po završetku školovanja? Kako se provodi postupak zapošljavanja? Kako se predstaviti poslodavcu? Po čemu se razlikujem od ostalih zainteresiranih
kandidata?
Kod traženja posla treba znati da
je konkurencija za slobodna radna mjesta velika. Tijekom karijere promijenit ćemo nekoliko radnih mjesta. U manjim poduzećima
manja je podjela posla, što podrazumijeva veći spektar znanja, vještina i sposobnosti. Ukoliko nismo
u stanju pronaći posao, treba pokušati samozapošljavanje. Promjene
na tržištu rada dovode do potreba
za nastavkom obrazovanja i stručnog usavršavanja, kako bismo bili
konkurentni na tržištu rada. Radno
mjesto više ne daje nikakvu sigurnost i od radnika se očekuje velika
fleksibilnost na svim područjima.
Marica Vrkljan
BB, «Biti bolji - Be better»
MLADI U EU - ĐAKOVO
Mladi ne mogu više sjediti skrštenih ruku
*Cilj predavanja bio je pomoći učenicima da
doznaju nešto o utjecaju mladih na sve procese
vezane uz EU *Mladi moraju imati objektivnu
informaciju o političkom, kulturnom, društvenom i gospodarskom životu
Č
asopis Poduzetnik, Ekonomska škola braća Radić Đakovo i Gimnazija A. G. Matoša iz
Đakova te Škola primijenjene umjetnosti i dizajna Osijek nastavili su
s aktivnostima u sklopu projekta
BB, «Biti bolji - Be better», koji je
usmjeren na mlade i poduzetništvo.
Dana 31. ožujka 2014. g. u Ekonomskoj školi braća Radić u Đakovu gostovala je predsjednica Europskog doma iz Slavonskog Broda, gospođa Božica Sedlić koja je
za oko 80 učenika Gimnazije A.
G. Matoša i Ekonomske škole braća Radić održala predavanje »Mladi u EU». Partner u projektu je đakovački Centar za razvoj i prosperitet. Inače Europski dom Slavonski Brod (http://europski-dom-sb.
hr/) nevladina je udruga osnovana
u rujnu 1998. sa ciljem promoviranja svjetskih i europskih integracijskih procesa i kulturne, političke i
gospodarske integracije Hrvatske u
Europu.
Cilj predavanja bio je pomoći učenicima da doznaju nešto o utjeca-
Predavanje u Đakovu
ju mladih na sve procese vezane uz
EU, obrazovanju u EU, temama vezanim uz mlade u EU, tržištu rada u
EU te pravima mladih u EU.
Mladi moraju imati objektivnu informaciju o političkom, kulturnom, društvenom i gospodarskom
životu kako bi mogli sudjelovati u strateški glavnim područjima:
obrazovanju i osposobljavanju, zapošljavanju i poduzetništvu, zdravlju i dobrobiti, volontiranju, kreativnosti i kulturi te otvorenosti prema svijetu.
Mladi ne mogu više sjediti skrštenih ruku i čekati da stariji kažu što
je dobro za njih. Posebno kada znamo da je u Hrvatskoj 51,8% mladih
ispod 25 godina nezaposleno. A
alati za njihovo uključivanje postoje, na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. Sudjelovanje i utjecaj mladih se može ostvariti putem
Vijeća mladih, Parlamenta mladih, različitih koordinacijskih tije-
la i udruga. I Savjeti mladih na razini općina, gradova i županija mogu omogućiti svakom mladom čovjeku da ostvari svoje interese i prioritete. Tri su prioriteta u EU: obrazovanje, zapošljavanje i društvena uključenost (što veći broj ljudi
uključiti u sve procese).
Učenici su upoznati sa ciljevima
EU u obrazovanju, EU strategijama
za mlade, ali i financijskim instrumentima za postizanje ciljeva EU.
Važno je znati da je cijela Zemlja
njihova, ali isto tako je važno osigurati svoja prva međunarodna iskustva kroz različite oblike suradnje.
Za kraj, nekoliko učenika je ispričalo kako su se uključili u društvene
procese i aktivnosti, kroz volontiranje, zaštitu okoliša, međunarodnu
razmjenu mladih te obilazak drugih država i komunikaciju sa svojim vršnjacima. Bilo je to jedno lijepo i ugodno druženje.
Vladimir Mihajlović
Poduzetnik | svibanj 2014.
25
BB, «Biti bolji - Be better»
NEVEN TIŠMA - EKONOMSKA ŠKOLA POŽEGA
‘Američki san - hrvatski san’
*U Požegi je održana zanimljivo predavanje
na kojoj je gost predavač bio gospodin Neven
Tišma, predsjednik Uprave KD životnog osiguranja d.d. *Poduzetništvo je nešto što će
Hrvatsku pokrenuti i izvući je iz krize
U
sklopu projekta "Biti bolji - Be better", pred trideset učenika trećih i četvrtih
razreda Ekonomske škole Požega, smjer ekonomist i komercijalist, 9. travnja 2014. godine održano je zanimljivo predavanje na kojoj je gost predavač bio gospodin
Neven Tišma, predsjednik Uprave
KD životnog osiguranja d.d. (KD
Life), specijalizirane osiguravajuće kuće za životna osiguranja. Poslovnu karijeru započeo je u Croatia osiguranju 1996. godine. Kao
dipl. ing. matematike kaže kako
je imao sreće prilikom zapošljavanja što je završio to deficitarno
zanimanje.
Svoje bogato menadžersko iskustvo prenio je učenicima uz vrlo
osebujan i zanimljiv pristup, postavljajući im niz pitanja što su
učenici rado prihvatili. Čuli su kako su mirovine najveći hrvatski
problem i taj sustav ne funkcionira jer su zaposleni u odnosu na
umirovljenike 1:1, a jedino rješenje za to je da se već od prve zarađene plaće počne štedjeti, disciplinirano i dugoročno. Koliko god
mislili da je situacija u Hrvatskoj
beznadežna i treba otići u inozemstvo, Neven je pričao o biznisu budućnosti u Hrvatskoj te kako postoji niz industrija u kojima će naša zemlja biti konkurentna i treba ići u tom smjeru, a to su usluga
skrbi za treću životnu dob, šumarstvo - jer imamo ogromno šumsko
bogatstvo, poljoprivreda za koju
imamo ogromne potencijale, tehnologija u određenim nišama... Po
Nevenovom mišljenju, poduzetništvo je nešto što će Hrvatsku pokrenuti i izvući je iz krize.
Mlade je nazvao "Y generacijom"
koja je stasala u vrijeme kada je
svijet živio u nekom obilju bez egzistencijalnih problema (1980. 2000. g.) i kojoj je važan balans između privatnog i poslovnog života, a do nerazumijevanja s "genera-
Oni koji žele raditi uvijek će pronaći posao, ali
moraju biti fleksibilni
Posebnu pozornost mladih je izazvao kada je usporedio "Američki san" i "Hrvatski
san". Rekao je kako je Amerika zemlja koja je nastala na kulturi rada i gdje se rad
štuje, Amerikanci žele dobro živjeti, imati dobru kuću, automobil, a da bi taj san
ostvarili znaju da moraju puno raditi i to žele. Hrvatski san je upravo suprotno od
toga jer dio mladih ljudi u Hrvatskoj gleda kako bi se zaposlili, a da rade što manje,
pri tome im nije bitna visina plaće već im je važnije da nemaju nikakvu odgovornost i imaju što više slobodnog vremena koje će provoditi po kafićima.
Poslana je poučna poruka mladima da će oni koji žele raditi uvijek pronaći posao,
ali ne smiju inzistirati da to bude u struci nego moraju biti fleksibilni, a svaki poslodavac želi da sanjaju "Američki san", odnosno želi zaposliti ljude koji su spremni
puno raditi, ali puno i zaraditi.
26
Poduzetnik | svibanj 2014.
Neven Tišma, predsjednik Uprave
KD životnog osiguranja d.d.
Svoje bogato menadžersko iskustvo prenio je učenicima uz vrlo osebujan
i zanimljiv pristup, postavljajući im niz pitanja što su učenici rado
prihvatili.
Nova "Y generacija» sa zanimanjem je slušala predavanje
cijom X" dolazi jer su im oni nadređeni, odnosno zapošljavaju ih i
imaju neke druge poglede u odno-
su na postavljanje životnih vrijednosti i prioriteta.
Mirjana Glavaš
BB, «Biti bolji - Be better»
KARMEN ŠTEFANKO, UČENICA SREDNJA ŠKOLA IVANEC
Poduzetnička priča u mojoj školi
*Hrabar čovjek i poduzetnik g. Rabik je na
duhovit način i prijateljskim riječima pokušao
predočiti što je zapravo život te da u životu
ima i dobrih i loših dana
D
a bi potaknuli učenike na
razmišljanje i želju da pokrenu svoj vlastiti poduzetnički pothvat, časopis Poduzetnik u sklopu projekta „Biti boljiBe better“ organizira različita zanimljiva predavanja i radionice kako bi se mladi uključili u kreiranje sadržaja i stekli praktična znanja iz poduzetništva. Iz tog razloga je i u Srednjoj školi Ivanec 24.
travnja 2014. godine organizirano
predavanje na kojemu je poduzetnik Zlatko Rabik ispričao svoju životnu i poduzetničku priču.
Budite uporni bez obzira na
sve poteškoće
„Da bi ostvarili svoje ciljeve i životne snove trebate biti uporni
i ne odustajati bez obzira na sve
poteškoće i životne nedaće koje
vas mogu sustići na vašem putu
do sna“, rekao je poduzetnik Zlatko Rabik, pa zatim ispričao svoju životnu priču. Priča započinje
ovako: Učitelj je u osnovnoj školi dao zadatak djeci da napišu sastavak o tome kako bi oni željeli živjeti u budućnosti. Jedan dječak je napisao da bi želio veliku
kuću s bijelom fasadom, dva dvorišta,... Pošto je taj profesor znao
da je taj dječak iz siromašne obitelji i da mu se taj san neće nikada ostvariti dao mu je jedinicu i rekao da može sutra ispraviti ako napiše novi sastavak, ali neka ne preuveličava jer mu se to nikada neće
ostvariti. Dječak je došao uplakan
kući i ispričao ocu što se dogodilo
i da je dobio jedinicu u školi. Otac
mu je rekao da ako želi ispraviti jedinicu neka napiše novi sastavak,
ali ne ono što on želi, nego ono što
bi profesor želio vidjeti ili neka ništa ne ispravlja nego slijedi svoje
snove. Dječak je došao drugi dan
u školu, predao učitelju stari sastavak i rekao mu: „Vi si zadržite svoj
sastavak, a ja ću zadržati svoj san!“
Tako je Zlatko naveo dobar i poučan primjer kako nikad ne treba
odustajati od svojih snova. A zatim je počeo pričati svoju priču.
Zlatko je rođen u Vinkovcima, bio
je iz siromašne, odnosno prosječne radničke obitelji. Otac mu je
bio obućar, pa je i Zlatko nastavio
očevim stopama. I Zlatko je imao
svoje snove: mercedes, zlatni prsten i vlastitu tvornicu. Završio je
Bilo nam je žao, ali smo se istovremeno i divili
Zlatku
Kad smo slušali poduzetnika svi smo osjetili motivaciju da nikada ne odustajemo od svojih namjera, ciljeva, snova. Slušajući tužne dijelove ove priče, gdje se njegov san srušio, primijetila sam da kako meni tako je i mojim
kolegama te profesorima bilo jako žao, ali smo mu se istovremeno i divili.
Hrabar čovjek i poduzetnik g. Rabik je na duhovit način i prijateljskim riječima pokušao predočiti što je zapravo život te da u životu ima i dobrih i loših
dana. Životne uspjehe svi žele podijeliti s ostalima, a životne neuspjehe rijetko tko. Teško je bez emocija ispričati svoju životnu priču pa je tako i cijelo
predavanje bilo vrlo emotivno i poučno.
Tekstilno-tehnološki fakultet. Još
u vrijeme kad je studirao zaposlio
se u tvornici Viko Varaždin koja
je ubrzo upala u ekonomske probleme. Zatim se 1988. godine seli
u Slatinu i postaje tehnički direktor u tvornici obuće. S dvojicom
kolega upućuje se u poduzetnički
pothvat i pokreću tvrtku „Toping“,
čija je djelatnost bila proizvodnja
obuće. Počeli su u jednoj garaži s
desetak radnika koji su većinom
bili prognanici iz Borova. Cijela
obitelj je također bila uključena
u posao. Bili su uspješni, imali su
svoj modni program te su proširili proizvodnju, imali su oko 50-tak
radnika. Svojim kvalitetnim proizvodima su osvojili tržište, dobili mnoge nagrade, postali prepoznatljivi u medijima. Zlatko je rekao: „Kada čovjek osjeti moć i ponos, počinje se drukčije ponašati, „lebdi u oblacima“, a to može
imati kobne posljedice“ - kao što
je bilo i u njegovom slučaju. Jedne noći dogodio se požar u pogonu koji je prouzročio veliku materijalnu štetu i kad je razmišljao kako se izvući iz toga problema, došli su i drugi. Roba im je bila zapli-
jenjena, porezna uprava ih je blokirala, a banka je imala hipoteku
nad imovinom. S radom prestaju
2005. godine. Ljudi su dobili ot-
Budite uvijek uporni
„Da bi ostvarili svoje ciljeve i životne snove trebate biti uporni
i ne odustajati bez obzira na sve
poteškoće i životne nedaće koje
vas mogu sustići na vašem putu
do sna“, rekao je poduzetnik Zlatko Rabik.
kaz, ali su im plaće bile podijeljene. Obitelj je jedva preživljavala.
Dobio je ponudu da ode raditi u
inozemstvo, ali je zbog svoje obitelji, a najviše djece odlučio ostati. Rekao je: „Bitka nikada nije izgubljena“. I kada je bilo najteže on
nikada nije odustao. Osnovao je
novu tvrtku pod nazivom „Zlatna nit“ koja je u vlasništvu njegove
supruge. Možda ponekad donesemo krive odluke, ali bez obzira na
sve ne bi trebali odustajati te uvijek trebamo vjerovati u sebe.
Karmen Štefanko, 3.e1
Srednja škola Ivanec
Poduzetnik | svibanj 2014.
27
BB, «Biti bolji-Be better»
TRIBINA GORANA MILIĆA - SREDNJA ŠKOLA PRELOG
Hvala učenicima, hvala Goranu Miliću
*Svaki mladi čovjek
može pronaći svoj
svijet i ostvariti svoje
snove i ideje ako je
uporan *I manje razvijene zemlje imaju
određene prednosti
koje su privlačne za
život i rad
K
ada smo 17. travnja 2014. g. posjetili Srednju školu Prelog još
jednom smo se uvjerili da su
mladi zainteresirani za ono što vole i
žele. Doveli smo im jednog poznatog
gosta, a oni su pokazali da ni proljetni odmor u školi ne može biti razlog
da se ne dođe na ovu zanimljivu tribinu. Njihov i naš gost je bio Goran Milić, poznati televizijski novinar i direktor vijesti i programa na Al Jazeeri Balkans, dugogodišnji je novinar, urednik
i direktor brojnih medijskih kuća. Koliko je Goran Milić poznat, govori ispunjena dvorana SŠ Prelog; osim učenika, profesora, slušali su ga i mnogi
drugi - njih preko 100. Tema pod na-
Koliko je Goran Milić poznat govori ispunjena dvorana SŠ Prelog
zivom: «Mladi i poduzetništvo - Koliko smo slični, koliko različiti?» privukla je i medije.
Nezaboravan doživljaj za sve
nas
Za mene je ovaj susret ponovo bio nezaboravan doživljaj. Stigao sam u Prelog, dočekao Gorana Milića, bio je zadovoljan što ga mladi Preloga žele slušati. Prije tribine posjetili smo Grad
Prelog gdje nas je primio Ljubomir
Etična dužnost čovjeka je da živi radi osiguranja
vlastite starosti
Kako je lijepo živjeti kad nemaš repova, kada mirno spavaš. Mislim da se
isplati pošteno živjeti. Dok kod nas, pa i u Španjolskoj, Italiji… , uspješni ljudi razmišljaju o tome kako djeci i unucima osigurati dobar auto, stan,
nešto keša i posao, u Skandinaviji je to smiješno. Oni ne znaju za ekonomsku krizu, ne kupuje se auto kćeri i sinu za maturu. Najveći dar je tečaj za
vozački ispit, putovanje u inozemstvo radi nekog korisnog tečaja… U jednoj protestantskoj Njemačkoj i Skandinaviji etična dužnost čovjeka je da
živi radi osiguranja vlastite starosti. Ne starosti djece i unuka. Radi se po
pravilima. Nema veće nesreće kad u starosti padneš na teret društva. Svojoj djeci daju pristojan start za život, ne materijalni, već znanje koje će znati upotrijebiti. Znanje je ključ uspjeha. U Hrvatskoj, po pojedinim regijama,
postoje razlike u načinu života i razmišljanja o biznisu. A u Međimurju postoji razvijen dobar odnos prema radu, radi se dosta, ali se živi skromno.
Rad i znanje su jako važni za uspjeh čovjeka.
28
Poduzetnik | svibanj 2014.
Tomislav Gregur, ravnatelj škole - moderator ove tribine i Goran Milić
Uz pomoć gradonačelnika Ljubomira Kolareka obišli smo Muzej
„Croata insulanus“
BB, «Biti bolji - Be better»
Na kraju tribine učenici SŠ priredili su nam iznenađenje: dočekao nas je fantastičan ručak koji su, uz pomoć
profesora, pripremili učenici kuhari i konobari
Kolarek, gradonačelnik Preloga. Brzo
je prošao razgovor o gradu, njegovoj
povijesti i sadašnjosti, obilazak Muzeja „Croata insulanus“, izložbenog pro-
stora grada, knjižnice i čitaonice… A
onda smo otišli u školu, dočekao nas
je Tomislav Gregur, ravnatelj škole
koji je bio i moderator ove tribine, za-
hvaljujući i njegovim zanimljivim pitanjima tribina je bila posebna. Goran
Milić strpljivo je odgovarao na njegova i pitanja posjetitelja: Što ih čeka u
Europi, po čemu se razlikujemo od
SAD, je li naš sustav obrazovanja bolji ili ne, kako biti uspješan, što svijet cijeni, hoće li mladima nakon ula-
ska Hrvatske u EU biti lakše, postoji li
kod nas jal, što Goran planira raditi u
budućnosti… i još na mnogo pitanja.
Posebno je istakao da svaki mladi čovjek može pronaći svoj svijet i ostvariti svoje snove i ideje ako je uporan, za što nužno ne treba u bijeli svijet. Naime, i manje razvijene zemlje imaju određene prednosti koje su privlačne za život i gdje se također mogu
ostvariti snovi, no ne bez velikog truda i zalaganja.
«Uspješniji narodi imaju na umu neke druge stavove poput: važno je što
želite od svog života napraviti, kakav
vam je dan, što mislite da je pošteno, u
čemu ćete se dobro osjećati, kako ćete
mirno spavati, kako ćete napredovati
u životu i poslu…
Na kraju tribine učenici SŠ Prelog priredili su nam iznenađenje: dočekao
nas je zaista fantastičan ručak koji su
pripremili učenici kuhari i konobari.
Što reći na kraju, hvala vam svima.
Vladimir Mihajlović
Hvala sponzorima
I za kraj, posjeta hotelu Panorama u Prelogu
Nikada ne smijete zaboraviti one koji su vam u životu ili poslu pomogli. Zato i mi ne želimo zaboraviti one koji su nam pomogli da se ova tribina realizira jer danas nije lako sve troškove podmiriti sam. Zato se posebno zahvaljujemo: Međimurskoj županiji, Gradu Prelogu, DG Sport d.o.o.
- Prelog, Hotel Panorama - Prelog, KD Životno osiguranje d.d. - Zagreb i naravno Srednjoj školi Prelog.
ALEKSANDAR GRABANT, UČENIK - SREDNJA ŠKOLA PRELOG
Poučna i zanimljiva tribina Gorana Milića
S
rednja škola Prelog održala je tribinu na kojoj je glavnu riječ imao
Goran Milić. Tribina se održala 17. travnja 2014 g. s početkom u 12
sati. Kao učenici, koji tek uče o raznim
problemima u životu te njihovim rješenjima, doživjeli smo gospodina Milića kao čovjeka s puno znanja i iskustva o životu. Tek maleni dio njegova životnog iskustva prenio nam je na
ovoj tribini. Gospodin Milić započeo
je tribinu s njegovim doživljajem Međimurja što je učenike, profesore i sve
prisutne oduševilo. Ne samo Međimurje već i Međimurce opisao je kao
marljive i radišne ljude. Međutim, govorio nam je da sve više i više mladih
iseljava iz Hrvatske što nije dobro. Hr-
vatska je isto tako država kojoj trebaju
mlado obrazovano stanovništvo koje će potaknuti gospodarski oporavak
države. Posebno nam je bio zanimljiv
govor o razlici između naroda koji žive sjevernije i naroda koji žive južnije. Kazao nam je da Norvežani nemaju velike kuće, da ne voze skupocjene
automobile, da čim postanu punoljetni odsele se od svojih roditelja i počnu
se brinuti sami za sebe. Norvežanin
sebe smatra uspješnim ako sebi osigura financijski stabilnu starost. S druge
strane, Hrvati pokušavaju čim duže živjeti kod roditelja, grade velike kuće
kako bi osigurali dom ne samo za svoju djecu već i za unuke. Tribinu je nastavio s pričama o raznim državama u
svijetu te o njegovim iskustvima u tim
državama što se činilo vrlo interesantno. Njegove priče, mi učenici, s pažnjom smo slušali te smo naučili mnogo toga što nemamo prilike pročitati u
školskim udžbenicima. Gospodin Milić nam je svoje događaje ispričao na
vrlo zanimljiv način. Ne samo da smo
saznali o mentalitetu drugih naroda
već i načinu života te njihovoj kulturi. Saznali smo neke dobre, ali i neke
manje dobre stvari o životu u drugim
zemljama. Primjerice, gospodin Milić
nas je savjetovao da ako nemamo novaca da ne selimo u SAD zbog skupog
načina života te zdravstvenog osiguranja koje se plaća. Na samom kraju ove
tribine učenici su bili slobodni pitati
gospodina Milića pitanja koja ih zanimaju, na što je naš gost vrlo zanimljivo
odgovorio. Imali smo osjećaj da nam
je gospodin Milić imao još puno toga
za kazati, ali ga je nažalost vrijeme u
kojem se tribina održavala ograničilo.
Kroz njegove priče upoznali smo se s
dalekim krajevima svijeta no još smo
više zavoljeli našu domovinu u koju čemu uložiti mnogo truda i napora da postane razvijena kao i zemlje
zapadne Europe. Tribina nam je bila vrlo poučna i zanimljiva te se nadamo da će našu školu posjetiti još neki
gosti koji će imati isto tako zanimljive
priče i iskustva o životu kakve je imao
naš gost Goran Milić.
Aleksandar Grabant, 3. Ek.
Poduzetnik | svibanj 2014.
29
BB, «Biti bolji-Be better»
ZLATKO RABIK U VARAŽDINU I IVANCU
Vjerujte u sebe
*Na predavanju u Varaždinu i Ivancu bilo je
150 učenika! *"Nije bitno koliko puta klekneš, bitno je da se za jednu stepenicu više
podigneš"
N
a naš poziv za gostovanje u
sklopu projekta BB odazvao
se dugogodišnji poduzetnik
iz Slatine, g. Zlatko Rabik, po zanimanju inženjer obućarske tehnologije. Svoju poduzetničku i životnu priču, prepunu neobičnih
događanja, uspona i padova ispričao je 24. travnja 2014. g. pred
učenicima Strukovne škole Varaždin, Gospodarske škole Varaždin
te Srednje škole Ivanec, a ukupno
ga je poslušalo 150 učenika. Osim
učenika, predavanju su prisustvovali i profesori iz navedenih škola
te su svi zajedno s velikim zanimanjem slušali Zlatkovu priču.
Pričao im je o svojoj odluci da
krene u ostvarenje svojih snova
te kako se upustio u poduzetnički pothvat, o počecima u garaži
pa do posjedovanja vlastite tvornice za proizvodnju obuće, što je
bio neki logični put jer je odrastao
uz oca koji je svoj radni vijek proveo u tvornici obuće "Borovo". Ni-
30
Poduzetnik | svibanj 2014.
je lako ispričati svoju životnu priču jer svi bi mi željeli da ona izgleda drugačije, ljepše. Pričao im je o
svojim snovima, naglom usponu,
osvajanju tržišta, medijskom praćenju, ali i o svojim padovima, požaru i nesretnim okolnostima pod
kojima je izgubio tvornicu. Zlatkova priča je bila prepuna emocija, a učenici su ga slušali s velikom
pozornošću. Rekao je kako u životu, tako i u privatnom poslu ne teku uvijek med i mlijeko te često
treba donositi ne baš lake odluke.
Nakon svih nedaća koje su ga zadesile, nije se predao već se poput
Feniksa izdigao iz pepela i nastavio svoj poduzetnički put, a učenicima je poslao poruku: "Nije bitno koliko puta klekneš, bitno je
da se za jednu stepenicu više podigneš", a Zlatko je napravio upravo to! U trenutku kada se sve urušilo, odlučio je ostati u Hrvatskoj,
osnovao je novu tvrtku pod nazivom "Zlatna nit" koja je u vlasniš-
tvu njegove supruge i nastavak je
tradicije duge jedno i pol desetljeće u proizvodnji i distribuciji zaštitne obuće.
Uz niz mudrih i korisnih savjeta,
ispričao je svima prisutnima i nekoliko anegdota na koje su se svi
toplo nasmijali. Budući da je Zlatko svoju radnu karijeru započeo
baš u Varaždinu, u tvornici obuće Viko, bilo mu je posebno drago
kada je u Strukovnoj školi Varaždin susreo svoje nekadašnje kolege koji su sada predavači u toj školi, bio je to zaista emocijama isprepleten susret.
Rekao je mladima kako životnog
iskustva nikada nije previše i poručio im je: "Vjerujte u sebe i ako nešto čvrsto želite, učinite baš sve da
vam nitko ne ukrade vaš san!"
Mirjana Glavaš
učeničko poduzetništvo
OŠ „VIKTOR CAR EMIN“ - DONJI ANDRIJEVCI
Odličan spoj rada, druženja i učenja
*Opuštena radna
atmosfera obilježavaju rad naše škole
*Živimo punim plućima, ne idealno i bez
problema, ali smo
uglavnom zadovoljni
svojim radom i uspjesima!
D
onji Andrijevci su središnje
naselje Općine D. Andrijevci koja broji 3.700 stanovnika zajedno sa svojim područnim naseljima (Staro Topolje, Novo Topolje, Sredanci), a nalazi se u
istočnom dijelu Brodsko-posavske
županije.
Povijest i ustrojstvo škole
Škola se u D. Andrijevcima prvi
put spominje 1776. g. (za vrijeme
vladavine Marije Terezije). Ubrzo
se zatvara zbog smanjenja sredstava u monarhiji, a ponovno se otva-
LINO višebojac - sportski projekt za čiju organizaciju smo dobili najviše
ocjene 30**** (trideset bodova pojačano sa četiri zvjezdice)
ra 5. prosinca 1830. g. kao redovna Pučka Škola u Donjim Andrijevcima. Do danas nije bilo prekida u njezinome radu. Osmogodišnja (građanska) škola počela je
s djelovanjem 28. kolovoza 1951.
g. odobrenjem tadašnjeg Savjeta za prosvjetu, nauku i kulturu u
Zagrebu.
Stara školska zgrada stradala je 13.
travnja 1964. g. u snažnom potresu, s epicentrom u Dilj gori. Uz veliku pomoć mještana sela, ali i sta-
novnika Istre, sagrađena je 1965.
g. nova zgrada (u kojoj se i danas
nalazimo). Kao veliku zahvalnost
stanovnicima Istre, mještani su se
složili da novoizgrađena škola nosi
naziv istarskog učitelja, književnika i publicista Viktora Cara Emina
te takvu odluku o nazivu ponosno
štujemo i danas. Matična škola se
2010. g. proširuje Školsko-športskom dvoranom i dograđenim dijelom škole čije otvorenje je proslavljeno 20. siječnja 2010. g., sni-
KONTAKT:
OŠ „VIKTOR CAR EMIN“
Trg Kralja Tomislava 8
35214 Donji Andrijevci
Tel: 035/471-102
E-mail: os-viktor-car-emin@
sb.t-com.hr
Web: os-vcemin-donjiandrijevci.skole.hr
manjem zabavne TV emisije „Lijepom našom“, u našoj športskoj
dvorani.
Danas smo škola s 46 djelatnika,
305 učenika, 17 razrednih odjela i organiziranom jednosmjenskom nastavom u matičnoj i svim
područnim školama. Nažalost,
broj učenika smanjuje se iz godine u godinu (u posljednjih 5 godina brojimo 150 učenika manje).
Školska kuhinja je po prvi put započela s radom 1. listopada 2012.
g. i to sa spravljanim kuhanim
obrocima.
Projekti, natjecanja,
događanja…
Eko vrt u PŠ Staro Topolje - projekt ŽSV razredne nastave, nastava u
prirodi (zdravo se krećemo-zdravo proizvodimo-korisno radimo)
Brojni projekti, poučna i zanimljiva događanja, natjecanja više
ili manje uspješna, opuštena radna atmosfera obilježavaju rad naše
škole i zato mislimo da najvažnije
segmente trebamo podijeliti sa ši-
Poduzetnik | svibanj 2014.
31
učeničko poduzetništvo
DVD u gostima - Dobrovoljno vatrogasno društvo D. Andrijevci
stalni je gost Dana škole, prezentacijama svojih djelatnosti, ali i
u revijalnim utakmicama sa učenicima
rom javnošću.
Na natjecanjima u znanju i sportu imali smo nekoliko vrlo zapaženih uspjeha: na županijskom
natjecanju iz kemije učenik Petar
Gavran osvaja 1. mjesto, na županijskom natjecanju iz njemačkog
jezika B skupina učenica Marija
Čančar osvaja 1. mjesto, na županijskom natjecanju Sigurno u prometu učenik Arian Ređepi upućuje se na državno natjecanje u Za-
dru, na županijskom natjecanju
u malom nogometu osvajamo 1.
mjesto, na regionalnom 3. mjesto,
ribolovci su bili državni prvaci u
ribolovu 2012. g. u Koprivnici.
Vrijedno je spomenuti i višegodišnje provođenje projektnoga dana
na temu Volontiranje i humanost
na djelu, svake godine 5. prosinca, na Dan volontera. Aktivnosti
se odnose na pomaganje starijim
i nemoćnim osobama (učenici po-
OŠ „Viktor Car Emin“, D. Andrijevci
mažu unositi ogrjev, pomesti dvorište, oprati posuđe, brisati prašinu i sl.), prikupljanje i poklanjanje
kućanskih potrepština onima kojima je najpotrebnije. Neki razredi
prave božićne ukrase, marame ili
čestitke te ih prodaju ispred škole
nekoliko dana - prikupljeni novac
uplaćujemo na račun Udruge Krijesnica ili Palčić.
Povodom dana kruha, u listopadu
svake godine organiziramo prodajnu izložbu kruha, peciva i kolača. Svaki razredni odjel ukrasi svoj
prodajni štand proizvodima koje
su njihove majke i bake pripremile. Mještani s radošću dolaze, ku-
puju i ostavljaju novca i više nego što treba jer i ta sredstva često
namijenimo humanitarno - obiteljima iz naše Općine (učenica tragično ostala bez oca i obitelj čija je
kuća izgorjela u požaru).
Integrirani dan smo ove šk. godine
osmislili uz pomoć Udruge HVIDRA iz Slavonskog Broda, dana
19. studenoga 2014. g. obilježavajući Dan sjećanja na Vukovar. Skupina umirovljenih branitelja Domovinskog rata 108. brigade, satnik Đuro Vukovac, zapovjednik
Vjeko Kereković, natporučnik Pavo Naletilić, satnik Damir Princip i vojnik Damir Funarić, vr-
Budimo bolji
Škola u prirodi, Orahovica - već 8 godina rado posjećujemo Školu u
prirodi „Merkur“, Orahovica, odakle se vraćamo prezadovoljni i sretni
Učiteljičina riječ
„Već 20 godina radim u školi. Svjedok sam brojnim promjenama, kako u
pristupu učitelja u procesu poučavanja, tako i u psiho-fizičkom stanju naših učenika. Život i rad u školi su vrlo dinamični procesi. Najbolji rezultati
postižu se kada se međusobno uvažavaju svi sudionici: učenici, učitelji i roditelji. Raduje me što većina mojih kolega ulaže trud u razvoj onoga što je
dobro kod pojedinog učenika. Biti učitelj je vrlo zahtjevan, ali i posebno lijep poziv. Bez obzira na poteškoće, učitelj je osoba koja obogaćuje druge i
zauzvrat biva obogaćena. U našoj školi naglašen je pozitivan pristup i otvorenost za suradnju. Takvo ozračje pomaže učenicima na putu odrastanja.“
Mirjana Đurašinović, vjeroučiteljica
32
Poduzetnik | svibanj 2014.
Školski nagradni projekt Budimo bolji već tradicionalno (4 godine) živi s
našim učenicima. Za idejno rješenje i provođenje projekta zaslužan je prof.
Josip Mažar, pedagog škole. Cilj projekta je osnaživanje učeničke inicijative za sudjelovanjem u nastavnom radu, poduzetničkim aktivnostima, ali
i povećanje učeničke odgojne vrijednosti. Projekt realiziramo na sljedeći
način:
Tijekom svake školske godine učenici predmetne nastave prikupljaju bodove u sljedećim aktivnostima: izrada i prezentacija razrednih projekata na slobodnu temu, sakupljanje staroga papira, otpadnih baterija, dan
otvorenih vrata, projektni dan, uspjesi na sportskim natjecanjima, ali i natjecanjima u znanju, aktivnost razrednog odjela na redovnoj nastavi, razredno predavanje Želim znati više i kviz znanja. Na kraju svake školske godine, razredni odjel s najvećim brojem bodova pobjeđuje i svi učenici pobjedničkog razreda odlaze na besplatno jednodnevno putovanje (Tuheljske ili Daruvarske toplice). Troškove putovanja za sve učenike pokrivamo
iz sredstava ostvarenih prodajom staroga papira i dijelom prodajom kolača s obilježavanja dana kruha. Procjenjujemo da nakon više godina projekt ostvaruje svoj cilj - učenici manje uništavaju školski inventar jer aktivnije sudjeluju u školskom životu, samoinicijativno predlažu nove aktivnosti (rado ih prihvaćamo), odgojno se korigiraju i pokazuju veći interes za
zajednički uspjeh.
učeničko poduzetništvo
Sreći i veselju nije bilo kraja!
Dan otvorenih vrata ove godine, 6.02.2014.g. osobito ćemo pamtiti po
sportskoj manifestaciji LINO višebojac, u organizaciji Sportskih novosti i
Podravke, kao sponzora. Gosti su nam bili vrhunski rukometaši Igor Vujić i Šime Ivić. Svakog četvrtka LINO projekt posjećuje jednu školu koja prikuplja bodove (za najbolju organizaciju eventa, tematsko uređenje škole, navijačko raspoloženje, kreativno maskiranje navijačkih skupina). Škola s najvećim brojem bodova postaje ponosni pobjednik i domaćin finalnog spektakla. Toga dana, naša škola je ocijenjena s najvećim brojem bodova i zvjezdica - 30****, što nas svrstava u najuspješnije organizatore LINO višebojca čiji je začetnik nogometaš Zvonimir Boban. Sreći i veselju nije bilo kraja!
lo su emotivno podsjećali na tragične, ali i uspješne ratne događaje. „Moćnu tehniku pobijedili smo
velikim srcem“, ponosno je rekao
satnik Vukovac. Učenicima sedmih i osmih razreda su prenijeli
poruku kako moramo znati uživati u slobodi koju imamo, poštujući zasluge onih koji su stvorili RH.
Agencija za odgoj i obrazovanje
odabrala je našu školu u skupini
10 osnovnih škola, u eksperimentalnom projektu Poligonsko vježbanje. Cilj projekta je omogućiti tjelesno vježbanje u područnim
školama bez športske dvorane, na
odlično osmišljenim poligonskim
spravama koje smo trajno dobili
(vrijednost 10.000,00 kn). Nakon
završenog projekta, imali smo čast
ugostiti ravnatelja Agencije za odgoj i obrazovanje, g. Vinka Filipovića sa suradnicom Lanom Kasumović. Susret za sjećanje!
Školu tambure, nakon dugo vremena, pohađa 15-tak učenika,
pod stručnim vodstvom maestra
Nenada Seletkovića, sina poznatoga pokojnog tamburaša „čika“
Šime Seletkovića. Legende ne zaboravljamo. Poznati smo i po kreativnim origami uradcima učiteljice Jelke Krajinović koja svoje umijeće prenosi uspješno na učeni-
Ekološki osviješteni
Svoju ekološku osviještenost, brigu za zdravlje i održivi razvoj pokazujemo
Danom pješačenja svake jeseni kada svi učenici pješače do unaprijed određenog izletišta - učenici razredne nastave oko 1 km, peti i šesti razredi oko
3 km, a sedmi i osmi razredi oko 5 km (u jednom smjeru). Moramo priznati da nisu svi učenici sretni ovoga dana, no pokušavamo uvijek iznova ukazati na važnost kretanja i boravka na svježem zraku.
Osnivanjem eko vrta u PŠ Staro Topolje (šk. g. 2012./2013., voditeljica je
učiteljica Mirta Cerovski) uspjeli smo „ujediniti snage“ učenika, roditelja i
učitelja i na potpuno ekološki način uzgojiti brojno voće i povrće (jagode,
bundeve, tikvice, rajčice, paprike, salatu, grašak itd.). Roditelji su zaoravali, čistili tlo, učenici s učiteljima su sijali, sadili, okopavali, ubirali i čistili plodove, ali i spravljali jela od ubranih plodova. Ovo je odličan spoj rada,
druženja i učenja - dakle višestruko korisno utrošeno vrijeme.
Dječji pisac Božidar Prosenjak u gostima
- vrlo zanimljiv i dragi gost naše škole
ke i učitelje. Kao potvrda uspjeha
je naše sudjelovanje u akciji 1000
ždralova za Japan (2011. g.) kada
je cijela škola naučila praviti origami ždralove i to ne 1000 komada
nego 3060 (!) ždralova svih veličina, crvene i bijele boje.
Rado ugostimo hrvatske književnike - Mladena Kušeca, Branku
Primorac, Božidara Prosenjaka,
Željku Horvat-Vukelja. Svatko od
njih je ostavio prepoznatljiv trag
u sjećanjima, a izdvajamo posvetu
dječjeg pisca Božidara Prosenjaka
- „Jedna topla riječ može zagrijati
tri zimska mjeseca!“
Prije pet godina pokrenuli smo
školski list „45 minuta“, najprije tiskani, a zatim i u digitalnom obliku. Vrijedna novinarska skupina
redovito bilježi događaje tijekom
godine. Kao pripremu za nastavu
Građanskog odgoja i obrazovanja,
omogućili smo nekolicini uspješnih učenika da održe svoje prezentacije s redovne nastave, na sjednicama Učiteljskog vijeća. Zanimljivo je pogledati koliko je učenicima
važno i neobično iskustvo biti u
ulozi predavača svojim učiteljima.
Lokalna zajednica i udruge pokazuju dobru volju i suradnju. Sa
Udrugom umirovljenika Općine
imali smo jednogodišnji projekt
u kome su članice Udruge vodile
izvanškolsku aktivnost domaćinstva, a zauzvrat je učitelj informatike obučavao zainteresirane umirovljenike osnovama informatike.
Simpatično iskustvo i za umirovljenike i za učenike.
Dan škole obilježavamo u zadnjem
tjednu svibnja, brojnim sportskim
natjecanjima, revijalnim utakmicama s djelatnicima policije, općinskim dobrovoljnim vatrogasnim društvom, roditeljima, učiteljima, svečanom priredbom, kreativnom izložbom, a talent show
„Škola traži zvijezdu“ pokazuje svake godine učeničke odlične
pjevačke i plesne sposobnosti.
Dakle, živimo punim plućima, ne
idealno i bez problema, ali smo
uglavnom zadovoljni svojim radom i uspjesima! Putujemo dalje!
Tekst pripremila:
ravnateljica Marina Dražić, prof.
Poduzetnik | svibanj 2014.
33
učeničko poduzetništvo
SREDNJA ŠKOLA PRELOG - POSJETA TICM-U MEĐIMURJE
Ekonomisti u poduzetničkom inkubatoru Čakovec
G
odišnjim nastavnim planom
i programom SŠP u šk. god.
2013./2014. za ekonomiste je
predviđena terenska nastava - posjet
poduzetničkom inkubatoru, u sklopu predmeta Poduzetništvo i Osnove
ekonomije. Budući se najbliži nalazi u
TICM-u, u srijedu (9.4.2014.) prof.
Gregur Tanja i Petković Mirela odvele su nas iz 3. ek razreda, pojačane 2.
ek u Čakovec.
Tehnološko-inovacijski centar Međimurje (TICM) od 2010. g. djeluje kao dio Centra znanja Međimurske
županije u bivšoj vojarni u Čakovcu.
Vizija TICM-a je: Postati jezgra razvoja na znanju utemeljenih poduzeća djelovanje kojih će utjecati na povećanje dodane vrijednosti Međimurskog gospodarstva, a misija im je, između ostalog, povezivanje sa školskim i visokoškolskim institucijama
u Međimurju. E, tu “upadamo” mi ☺
Budući smo sve vezano uz poduzetničke inkubatore već čuli u školi, tijekom nastave, znatiželjno smo čekali
što nas to čeka “na terenu”. Primio nas
je gosp. Levačić Goran, voditelj inku-
bacije i edukacije u TICM-u. Upoznavši nas s poviješću same zgrade te
kako su se TICM, poduzetnički inkubator i REDEA našli u prostorima bivše vojarne, odveo nas je u obilazak same zgrade. Imali smo priliku vidjeti
najsuvremenije opremljenu informatičku predavaonicu te slušati iskustva
inkubiranih poduzetnika “iz prve ruke”. Bili su otvoreni i za naša pitanja.
Ugodno su nas iznenadili okrjepom
koju su pripremili za nas - sokovima i
keksima ☺
Gospodin Levačić, kao i ostali predavači, složili su se oko jedne bitne stvari - u životu moramo raditi ono što volimo. I već sad obavezno početi baviti se nečim što nas veseli. Uz školske
obaveze imamo dovoljno vremena i
moramo ga iskoristiti kako bi se usavršavali i stalno učili nešto novo. Svidio nam se ovakav oblik nastave i nadamo se da ćemo uskoro ponoviti nešto slično. “Na krilima” poduzetničkih ideja odvezli smo se natrag u školu, mi na nastavu, a kolege iz 2. ek svojim kućama.
Vlatka Čavlović, 3. ek.
SREDNJA ŠKOLA PRELOG
Mi smo djeca vesela - 3
T
ijekom veljače i ožujka ove
godine učenici su donosili u
školu svoju odjeću koju više
ne nose ili im se ne sviđa, a još je
nosiva, nepoderana i čista. Razlog
je bila akcija (projekt) «Mi smo
djeca vesela» - 3. dio, u organizaciji prof. Gregur, Petković i Pigac.
Prethodni projekti (Mi smo djeca vesela 1 i 2) su naišli na dobar
odaziv učenika i građana, pa smo
u sličnom smjeru odlučili nastaviti. Učenici 4. Ek ukrasili su uskršnja jaja koje smo dijelili uz svaki
komad odjeće, a cijene su bile simbolične, od 5 do 15 kuna. Skupljeni novac namijenjen je našem Vijeću učenika, a za potrebe maturanata šk. god. 2013/2104.
34
Poduzetnik | svibanj 2014.
Svoje komunikacijsko- prezentacijske te prodajne vještine demonstrirale su učenice 4. ek - Darija Šalamon, Monika Mikec, Ines
Ivanović, Ana Pavčec i Antonija Toplek, a “žive manekenke” iz
3. ek - Paula Dravec, Paula Hančić i Violeta Balog privlačile su pažnju prolaznika. Posebna atrakcija
bio je “živi maneken” Toni Rob iz
3. skk, koji je uveseljavao i animirao cijelu ekipu te je uvelike pridonio uspjehu akcije. Razmijenjena je većina odjevnih predmeta, a
ono što je ostalo donirat ćemo u
Humana Novu, o čemu ćemo vas
izvijestiti u idućem postu. U očekivanju 4. dijela - veliki pozdrav!!
Prof. Tanja Gregur
Učenici 2.ek. i 3. ek.
Učenici su vidjeli najsuvremenije opremljenu informatičku
predavaonicu te slušali iskustva inkubiranih poduzetnika
Učenice u akciji i profesori organizatori projekta
Razmijenjena je većina odjevnih predmeta
promišljanja poduzetnika
DOSTA O RADU, SAD MALO O KRIZI
Sedam debelih i sedam mršavih krava
*Povijest bi trebala biti učiteljica
života, a mi bi trebali iz nje izvući
pouku *Svi pomalo mijenjamo
navike i polako počinjemo cijeniti
nešto što smo dobili u nasljeđe sposobnost prilagodbe
N
edavno sam opet, po tko zna
koji put, pročitala Biblijsku
priču o Josipu i faraonovom
snu. Mali podsjetnik za one koji su ju
čuli, pa zaboravili: usnio faraon polje
i sedam debelih krava koje su pasle.
Odnekud su se pojavile mršave krave i pojele debele. Uznemiren, faraon ujutro potraži nekog da mu protumači san i preporučiše mu Josipa. Uz
Božju pomoć (ili ne, svejedno), Josip
mu kaže da je to sedam dobrih, plodnih godina iza koje slijedi sedam sušnih, gladnih godina. Zahvalan za nje-
govu mudrost, faraon ga postavi za
nadglednika i tako
je Josip po prvi puta u povijesti napravio dugoročnu gospodarsku strategiju: za plodnih godina punio je žitnice
i svi su dobili koliko im je trebalo, ni
previše ni premalo, a ostatak se skladištio (čitaj: štedio). Kad su nastupile
sušne i gladne godine, Egipćani su za
sebe imali dosta i previše, pa su višak
mogli prodavati onima koji su jeli, pili i bacali dok je bilo, a kad nije više ni-
Gdje smo tu mi, građani Lijepe naše?
Povijest bi trebala biti učiteljica života, a mi bi trebali iz nje izvući pouku.
Ovih dana često slušamo o krizi i nude nam se rješenja koja će nas, ako ih
se pridržavamo, izvući iz nje. Jedni zagovaraju štednju, drugi smanjenu
potrošnju, treći žele povećati potrošnju, četvrti priželjkuju dolazak investitora (naravno, stranih), a peti žele povećati proizvodnju. Svi se slažu samo
u jednoj stvari: treba se okrenuti proizvodnji, koja će zaposliti radno sposobno stanovništvo, koje će povećati potrošnju, štednju, BDP,... Gdje smo
tu mi, građani Lijepe naše? Čekamo da se dogovore i nađu konačno rješenje i predstave ga nama.
Da mi je netko, prije par godina, kad smo masovno dizali kredite, provlačili kartice, išli na skijanje, kupovali stvari koje nam nisu trebale,... rekao
da je sanjao debele krave na polju, vjerojatno bih ga smatrala luđakom. Pa
čak i da me je pokušao bez krava, nagovoriti da štedim (ili odgodim potrošnju), naravno da ga ne bi poslušala, jer uljuljkana u sve ono dobro što
me okružuje, nisam željela razmišljati o lošim stvarima. No kad se mjehurić od sapunice rasprsnuo, prva reakcija je bila da nastavim dalje, kao da se
ništa nije dogodilo, a tek onda je slijedila reakcija: povećati prihode da nastavim živjeti onako kako smo i do tada živjeli, ili se odreći svega što nam
nije nužno za preživljavanje. I preživjeli smo. Svi se polako privikavamo na
krizu, bez obzira radi li se o kućnom proračunu, poslovanju tvrtke ili na državnom nivou.
šta ostalo, morali su kupovati. Dakako, po višim cijenama, jer cijenu diktira potražnja, i tako su Egipćani postali i izvoznici. Bez Interneta, računala,
feasibility studija,... na temelju - sna.
Kriza nas tjera da upoznamo
sami sebe, svoje mogućnosti
Svi pomalo mijenjamo navike i polako počinjemo cijeniti nešto što smo
dobili u nasljeđe, a tako dugo smo
ignorirali, a to je - sposobnost prilagodbe. Veseli me kad vidim da se oranice koje su dosad bile zapuštene,
opet počinju obrađivati, što se na Internetu vrte recepti naših baka za jela koje smo, u svem obilju, zaboravili, što se dijele savjeti o pripremanju zimnice, što su se ljudi opet sjetili da, tamo na poljima raste (besplatno) bazga i šipak,... Često smo zbog
posla zapostavljali obitelj i prijatelje.
Tek kad čovjek ostane na cesti shvati da je imao potpuno pogrešne prioritete i okreće se onim pravim. Postajemo kreativniji, inovativniji i sposobni da, praktički iz ničeg napravimo nešto. Kriza nas tjera da upoznamo sami sebe, svoje mogućnosti, i u
trenutku kad ionako nemamo što izgubiti, spremni smo okrenuti novi list
i, bez obzira na godine, krenuti s nečim novim.
Sve u svemu, u životu često prolazimo
kroz veće ili manje krize: emocionalne, financijske,... i iz njih izlazimo jači,
KONTAKT: Peski LM d.o.o.
Samoborska 17, 10432 Bregana
www.peski-lm.hr
t: +385 1 3371 666
m: +385 99 5109 861
pametniji i odlučniji. Neke odluke nikad ne bi bile donesene da nismo na
njih bili primorani, a prije ili kasnije
pokazat će se da su bile dobre, možda
čak i životno važne. Uostalom, možda
bi još dan danas sakupljali bobice i za
doručak išli u lov na veprove, da naše
pretke nije nešto natjeralo na promjenu: bila to suša, udar groma ili glad.
Ono što je najvažnije u ovom trenutku je da zanemarimo stvari koje ionako ne možemo promijeniti, ali da
pokrenemo ono što možemo i za što
imamo resurse (a imamo ih), znanja
i talenta, svatko na svojoj mikrorazini. Sve što posjedujemo može biti trošak, ali i kapital. Važno je promijeniti
sebe i iz sebe i stvari koje nas okružuju, u ovom trenutku, izvući najbolje, a
za to nam ne treba nitko, samo malo
volje i hrabrosti. Jedino što je sigurno
jest, da nam je jedino vrijeme ograničeno i da svaka minuta koju izgubimo
čekajući - nepovratno izgubljena. Dakle, ne kažu uzalud da je kriza šansa.
Šansa da postanemo bolji i da iz nje
izvučemo pouku za one dobre i plodne godine koje su pred nama.
Lovorka Vlašić
Poduzetnik | svibanj 2014.
35
zdrav život
Kako živjeti sa Parkinsonovom bolesti? - III dio
Svako je od nas jedinstven i ne postoj
*Moment kada vam dijagnosticiramo Parkinsonovu bolest je težak ne samo za oboljele
nego i za cijelu obitelj *Aktivno sudjelovanje
u radu neke udruge će vas svakako izvući iz
izolacije, a i smanjiti anksioznost i depresiju
U
prethodna 2 članka (Časopis
Poduzetnik broj 85 i 86) sam
pisala o simptomima Parkinsonove bolesti, liječenju te u zadnjem
započela s temom kako popraviti kvalitetu tog života. Ponavljam, svako je
od nas jedinstven i ne postoji recept i
jedinstveno rješenje za sve. Pokušati
ću vam objasniti neke pojave i probleme te pomoći u nalaženju pravih rješenja. Od onog što ću spomenuti, izaberite si ono što će Vama odgovarati.
Moment kada Vam dijagnosticiramo
Parkinsonovu bolest je težak ne samo
za oboljele nego i za cijelu obitelj, ali
ta dijagnoza ne smije definirati ni osobu a niti obitelj, nego vaše temeljne
vrijednosti. Jedna od stvari koje sam
u prošlom članku rekla, je PODJELITE SVOJ PUT S OBOLJELIM OD
PARKINSONOVE BOLESTI. Dijeliti put s nekim svakako olakšava Vaše kročenje po njemu. Jedan od načina
kako podijeliti svoj put je učlanjivanje
u neku od Udruga za oboljele od Parkinsonove bolesti ili se samoinicijativ-
no organizirajte i družite. Aktivno sudjelovanje u radu neke udruge će vas
svakako izvući iz izolacije, a i smanjiti anksioznost i depresiju te poboljšati
kvalitetu života. Osjećaj korisnosti ne
samo za sebe nego i za druge svojim
savjetom i iskustvom je ispunjavajući
jer svi smo različiti, a i naša putovanja
su različita te je svako iskustvo uvijek
dobrodošlo.
Upoznajte svoju bolest njene
simptome, lijekove, kako
djeluju, nuspojave
Kod postavljanja dijagnoze je već prisutna briga, frustracije i anksioznost,
ali upoznavanje simptoma i edukacija o bolesti i kako se nositi s bolesti će pomoći u smanjivanju anksioznosti. Prepoznavanje i razumijevanje koji simptom je, a koji nije dio bolesti olakšava vaše putovanje i postaje temeljni dio vašeg putovanja. Olakšati ćete si sve vaše nedoumice i moguće zapreke na tom putovanju kad
ste educirani o bolesti. Svakako treba
Jedite raznovrsnu i kvalitetnu hranu
Nema specijalne dijete za Parkinsonovu bolest. Po mogućnosti stalno održavajte poželjnu tjelesnu težinu te usvojite navike kvalitetne i zdrave prehrane i održavajte ih. Treba paziti na interakcije hrane i lijekova jer ono što
jedete i kad jedete može utjecati na učinkovitost lijekova. Trebate paziti na
dovoljnu hidraciju (tekućine 2l/dan). Dehidracija može pogoršati vaše stanje. Konstipacija je učestali problem ljudi koji boluju od Parkinsonove bolesti, a nastaje kao posljedica usporenja rada crijeva. Bitno je da redovito
vježbate, hodate, uzimate dovoljno tekućine te uključite vlaknaste namirnice u svoju prehranu. Vrlo korisni mogu biti odgovarajući čajevi i sok od
šljive. Vrući napitci imaju laksativni učinak, ali su najučinkovitiji ako se uzimaju ujutro. Ako higijensko-dijetetske mjere ne pomažu, treba se konzultirati s liječnikom za druge preparate, u obliku čepića, sirupa i sl.
36
Poduzetnik | svibanj 2014.
naglasiti da kad budete znali kako vaši lijekovi djeluju i koje su im nuspojave postat ćete pravi dio tima i partner
u odnosu doktor - pacijent. Tada ćete svojim sugestijama olakšati liječenje i usmjeriti donošenje odluka o vašem liječenju i bit ćete aktivni dio tima. Kod prijema u bolnicu na druge
odjele primijećeno je da bolesnici s
Parkinsonovom bolesti duže budu u
bolnici i češće se pogoršavaju. Vi budite ti koji će educirati o svom načinu uzimanja lijekova osoblje na drugim odjelima jer je pridržavanje točnog vremena uzimanja lijeka u uznapredovanim fazama bolesti jako bitno
za pravi i dobar efekt. BUDITE SVJESNI KOLIKO JE BITNO KOD VAS
TEMPIRANJE, PRAVO VRIJEME!
U uznapredovanim fazama znate da
je točno vrijeme uzimanja lijeka nekad važnije nego sam lijek. To se vrijeme mijenja kako bolest napreduje, zato dolazite redovito na kontrole neurologu jer ta podešavanja terapije kako bolest napreduje, poboljšavaju kva-
KONTAKT:
Udruga "Parkinson i mi"
Obratite nam se s povjerenjem.
očekujemo vas.
KB Dubrava, Zavod za
neurologiju
Avenija Gojka Šuška 6
10040 Zagreb
tel: 01/2903 088
mob:
091/5510 508, 098/1986 456
e-mail: [email protected], [email protected]
litetu vašeg života.
Važan je i dobar san
Znamo da je za zdravlje osim vježbi i hrane bitan i dobar san. Problemi
sa spavanjem kod Parkinsonove bolesti su česti i mogu se liječiti, a svi ih
podcjenjujemo. Pacijenti s Parkinsonovom bolešću mogu imati poteškoća s uspavljivanjem prilikom odlaska
na spavanje ili se mogu učestalo buditi tijekom noći uz poteškoće ponov-
Budite svjesni vaših promjena raspoloženja
Anksioznost, apatija, depresija su u 40-50% bolesnika već prisutni kod postavljanja dijagnoze i ne treba ih se stidjeti nego ih tretirati odgovarajuće
(od relaksacijski tehnika, tehnike disanja, meditacije, joga, predanost i život u sadašnjem trenutku i davanje pune pažnje onom što trenutno radite, tijelo je relaksirano i smanjen je stres te se bolje osjećate; do psihijatrijskog tretmana i podrške). Isto tako može biti prisutno kompulzivno ponašanje (kockanje, hiperseksualnost, ovisnosti o dopaminu itd). Pravovremeno i odgovarajuće tretiranje ovih simptoma isto dovodi do sretnijeg i
kvalitetnijeg života.
zdrav život
ji recept i jedinstveno rješenje za sve
Nemojte se izolirati,
nego prigrlite obitelj
i prijatelje!
nog uspavljivanja. Loše spavanje tijekom noći ne uzrokuje samo neprestanu dnevnu pospanost nego i utječe na
svakodnevno funkcioniranje. Manjak
sna dovodi sutradan do umora, iritabilnosti i sniženog raspoloženja. Pravila higijene spavanja: Regulirajte ciklus budnosti i spavanja, Odlazite u
krevet te se budite u određeno vrije-
me, čak i za vikend, Regulirajte količinu sna tijekom noći, Svakodnevno
vježbajte, ali ne kasno navečer, Spavajte u mirnom okruženju, Izbjegavajte alkohol, Izbjegavajte kofeinska pića kasno navečer, Radite ono što vas
opušta prije spavanja. Briga za Vaše
mentalno zdravlje i emocionalno blagostanje je vitalni parametar.
Prijatelji i obitelj su važni u životu svakoga, a posebno kad ste
bolesni. Nemojte se zatvarati u
sobe i izolirati od svih samo zato
što vam je postavljena dijagnoza Parkinsonove bolesti. Ponavljam, vas određuje ono što vi uistinu jeste, a ne bolest.
Ostanite aktivni!
Studije su pokazale da redovite vježbe
mogu poboljšati efikasnost korištenja
dopamina. Redovite vježbe mogu pomoći u poboljšanju simptoma poput
usporenosti, zakočenosti, za održavanje mišićne snage, dobrog držanja,
poboljšanje ravnoteže, poboljšanje
fleksibilnosti i pokretljivosti, poboljšanje srčane i respiratorne funkcije,
povećanje energije, olakšanje problema s konstipacijom, smanjiti gubitak
koštane gustoće te smanjiti simptome
depresije. Danas se priča i o usporavanju progresije bolesti redovitim vježbanjem. Nije bitno koju vrstu vježbe
odaberete samo ostanite aktivni. (od
šetnji, vožnje biciklom, plesa, pilatesa,
tai-chi-ja, individualne fizikalne terapije i slično). Konzultirajte se i s fizioterapeutima. Oni vam mogu preporučiti određene vježbe i način vježbanja
koji vama najviše odgovara. Najbolje
je vježbati kada niste umorni te kada
su vaši simptomi pod kontrolom. To
je najčešće u isto doba dana svaki dan.
prim. dr. sc. Vladimira Vuletić, dr.
med., specijalista neurolog
KB“Dubrava“, predsjednica Udruge
Parkinson i mi
Poduzetnik | svibanj 2014.
37
događanja
KREATIVNA KONFERENCIJA U ZAGREBU
5. Dan kreativnog biznisa okupio 150 poduzetnika
O
dličnu edukaciju i priliku za
razmjenu vizitki, omogućile su poduzetnicima i managerima 4 velike tvrtke: aviokompanija Lufthansa, Berlitz jezični centar, Spinalis stolica koja vraća zdravlje i CityEX, te HAMAG Invest - Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije, koji su sponzorirali ulaznice te tako omogućili besplatan ulaz. Cijela konferencija dobila je
na taj način posebni značaj i pojačala vjetar u leđa - malim poduzetnicima. Sve što malom poduzetniku treba, bila je glavna tema jubilarnog, 5.
Dana kreativnog biznisa!
A što to treba malom
poduzetniku?
Za početak, povećanje prodaje pod
vodstvom iskusnog prodajnog trenera Gorana Blagusa, a zatim još puno
tajni prodaje s dodanom vrijednošću
vrlo hvaljenog predavača, profesora
Davora Perkova. Nakon toga mnoštvo korisnih informacija o zaštiti
na radu Silvija Matanovića iz tvrtke Abeceda zaštite i onome što svaki
mikro i mali poduzetnik - mora imati u svom uredu. Kako izvući novac
iz natječaja objasnio je Svemir Vranko, stručnjak za EU i domaće fondove, a također se osvrnuo na alternativne izvore financiranja, popularne
crowdfunding platforme.
Zakoni se mijenjaju brzinom munje,
stignete li ih pratiti? Iskusni financijski savjetnik Gordan Horbec dao
nam je korisne savjete iz dugogodišnje prakse. Poznato je da svaki poduzetnik želi pratiti inovacije, stoga je
posebno na ovu konferenciju stigao
stručnjak Luka Biondić koji u Hrvatskoj sa svojim timom stvara prave 3D printane predmete!
Kreativnim guerrillama poduzetnici
su se veselili na samom ulazu u konferencijsku dvoranu, pa su tako mogli izvući duhovit odgovor na postavljeno pitanje u USTIMA ISTINE. „Kako će se moj biznis razvijati tijekom sljedeće godine“ - pitao je
jedan posjetitelj, zatim gurnu ruku u
usta i dohvatio papirić na kojem mu
je pisalo: „Vi možete sve što zamislite
(osim letjeti upravo sada na Mjesec,
ali to ionako ne želite :)
Pred sam kraj konferencije, glazbeni kompozitor Ivan Končić demonstrirao je kako se danas, u moderno
doba, svira klavir. U ruke je uzeo tablet, pokrenuo aplikaciju i odsvirao
poznate klasične i suvremene hitove. Sviranje pomoću online aplikacije definitivno je budućnost.
Na kraju polu-godišnjeg okupljanja,
posjetitelji su imali priliku razmijeniti posjetnice te tako ostvariti vrijedne nove poslovne kontakte. Dosad je
na Danima kreativnog biznisa razmi-
jenjeno na stotine posjetnica, više od
500 poduzetnika posjetilo je samu
konferenciju, a dogovoreni su brojni konkretni poslovni vrijednosti veće od 100.000 kuna.
Najava strukovne nagrade
PLAVA VJEVERICA
Već od sljedećeg Dana kreativnog biznisa pokrenut ćemo strukovnu nagradu PLAVA VJEVERICA, koja za
cilj ima: poticati i nagrađivati male poduzetnike koji su najvažniji dio
gospodarstva; pomoći im da prime
priznanje javnosti, odličan PR i prepoznatu nagradu te ih ohrabrivati da
budu odvažni, poduzetni i kreativni
Organizatorica Martina Kocijan
i maskota Mr. Poduzetnik
Querrilla na ulazu USTA ISTINE
Jeste li znali?
- Jeste li znali da je u Europi posjetnice prvi uveo francuski dvor u 17. stoljeću, kako bi se propisno najavili gosti? I dan danas, unatoč razvoju tehnologije, posjetnice su daleko od izumiranja i naprotiv, itekako tražene!
- Ako na svaku vizitku koju razmijenite, stavite kratku bilješku, osoba koju
ste upoznali duže će vam ostati u sjećanju te ćete si tako povećati šanse za
dogovaranje posla! Kad nakon networkinga dođete kući, odvojite 5-10 minuta za razvrstavanje posjetnica i na svaku napišite što ste prvo pomislili
kada ste osobu upoznali! Vrlo efektna tehnika!
- Kada nakon par godina i 8 punih etuia za vizike, više ne znate kud s njima, zašto ih ne biste fotografirali mobitelom ili fotoaparatom i spremili u
posebni folder na kompjutoru? Možete čak i napraviti selekciju po branšama ili važnosti kontakata i tako zauvijek imati spremljene sve vizitke koje
ste ikada dobili. A kad vas netko pita, imaš li možda vizitku od osobe A, vi
kažete IMAM i u 2 klika pošaljete je na mail!
38
Poduzetnik | svibanj 2014.
Puna dvorana
i dalje!
PLAVA VJEVERICA dodjeljivat će
se jednom godišnje, u listopadu, a
nagrađene će birati ŽIRI koji će činiti poznati uspješni poduzetnici. Pozivamo i vas drago čitatelji da svakako pratite portal kreativni-biznis.
com, na kojem ćete već od kraja kolovoza moći prijaviti sebe, svoju tvrtku i ostvarenu ideju te tako imati prilike osvojiti nagradu. A tvrtka-organizator Kreativna Vjeverica, će se po-
truditi da Plava Vjeverica i svi njome
nagrađeni mali poduzetnici, postanu
prepoznati dobitnici tog priznanja!
Dragi kreativci, do novog, 6. Dana
kreativnog biznisa u listopadu, želimo vam puno puno sreće u prodaji i
razvoju vaših biznisa. Budite optimistični, uporni, produktivni i uspješni i uvijek imajte na umu da stvarate
svoj prepoznatljivi i originalni - kreativni biznis!
Martina Kocijan
događanja
U DUBROVNIKU ODRŽAN SUSRET STRUČNJAKA ZA RAZVOJ TURIZMA
Poduzetništvo i inovacije u turizmu
*Kongresu je prisustvovalo više od 120 sudionika iz 19 zemalja *Sastanak TEG-a fokusirao
se na identifikaciju glavnih prepreka koje onemogućavaju razvoj i konkurentnost turizma
Jugoistočne Europe
U
Dubrovniku je 30. travnja
2014. uspješno završio Prvi
međunarodni kongres 'Towards Green Growth: Entrepreneurship and Innovation in Tourism' ili 'Prema "zelenom" razvoju: Poduzetništvo
i inovacije u turizmu' koji se održao u
hotelu Palace.
Na kongresu su se susreli predstavnici
ministarstva gospodarstva, poduzetništva i turizma iz zemalja Jugoistočne Europe: Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Kosova, Makedonije i Srbije predvođeni
dr. Alanom Paićem, v. d. načelnikom
Odjela za Jugoistočnu Europu pri Tajništvu za globalne odnose OECD-a.
Prisutni su bili i stručnjaci Europskog
gospodarskog i socijalnog odbora iz
Italije, Slovenije, Nizozemske, Ujedinjenog Kraljevstva, Grčke i Austrije, kao i stručnjaci iz SAD-a, Finske,
Francuske, Belgije i Poljske. Kongresu
je prisustvovalo više od 120 sudionika
iz 19 zemalja. Radna grupa za turizam
OECD-a i Regionalni savjet za suradnju, povodom održavanja kongresa, oformili su posebnu Radnu skupinu stručnjaka za turizam Jugoistočne Europe (South-East Europe Tourism Expert Group, TEG) koju sačinjava 30 visoko pozicioniranih članova iz
javno-privatnog sektora zemalja Jugo-
istočne Europe. Cilj TEG-a je povećati konkurentnost turističkog sektora Jugoistočne Europe u razdoblju od
18 mjeseci.
Radna skupina je raspravljala o karakteristikama i trendovima razvoja turističkog sektora i dobrim primjerima iz prakse. Prvi primjer predstavila je grupa stručnjaka iz Central European Initiative-a koja je predložila povezivanje i isticanje kulturnog nasljeđa Jugoistočne Europe putem festivala, kulturnih znamenitosti, brendiranja tradicijskih kuća i povezivanja u
svim mogućim aspektima.
Sastanak TEG-a fokusirao se na identifikaciju glavnih prepreka koje onemogućavaju razvoj i konkurentnost
turizma Jugoistočne Europe na području prometne infrastrukture, raspoloživosti potrebnih vještina, regionalnog brendiranja i promocije, konkurentnosti cijena, profita i ekološke
održivosti.
Na kongresu je prikazan i film francuskih poduzetnika gđe Marine Laviec i
g. Ouahide Dibane „Free Creativity“
kojim se pokušava odagnati strah mladih prema poduzetništvu.
Kongres je održan pod Visokim po-
kroviteljstvo Predsjednika Republike
Hrvatske prof. dr. Ive Josipovića, uz
potporu Grada Dubrovnik, Ministarstva turizma, Ministarstva poduzetništva i obrta, HAMAG-a te Europskog gospodarskog socijalnog vijeća
(EESC).
•
Poduzetnik | svibanj 2014.
39
preporuka
GOSPODARSTVO BOŽIĆ - LIPIK
Duh prošlosti očuvan u ovom idiličnom mjestu
K
renete li u potragu za mirom
i odmorom, istinskim vrijednostima seoskog ambijenta te
dubokom ljepotom očuvane prirode Eko Gospodarstvo Božić je idealna destinacija za Vaš odmor i zadovoljstvo. Eko Gospodarstvo Božić je
smješteno u Lipiku, u prekrasnoj prirodi na obali rijeke Pakre, u podnožju bogatih hrastovih šuma i vinograda. Rijeka Pakra bogata ribom, jedno
je od zadnjih očuvanih staništa vidri,
dabrova te različitih vrsta ptica močvarica, poput čaplje ili divlje patke.
Na samo imanje često u posjet dolaze
i divlje životinje kao što su jeleni, srne,
lisice, zečevi i ostala divljač koja obitava u obližnjim šumama. Posvećuju-
ći pozornost ekologiji i održivom gospodarenju na Gospodarstvu su se razvili ekološka poljoprivreda te eko turizam u kojem osobito mjesto zauzimaju edukacije o održivom gospodarenju i ekološkoj poljoprivredi.
Slatko od ruža
Turistička ponuda se trenutačno sastoji od posjeta Tradicijskoj kući s pripadajućom etno zbirkom, edukacije o
ekološkom voćarstvu i ekološkom ovčarstvu, razgledanje zbirke starih poljoprivrednih strojeva s početka 20.
stoljeća kao i razgledanja prikaza male seoske pilane, tzv. žage kao tradicijskog zanata.
Tradicijska kuća s okućnicom pred-
Povratak u prošlost
Zbirka starih poljoprivrednih strojeva datira s početka 20. stoljeća. Tako
postoje veliki strojevi poput zaprežnih plugova, kosilica, okretača, sakupljača sijena, ornica, pa do drvenih vila, grabalja i ostalih artefakata, od
kojih gosti mogu neke i isprobati. Ova zbirka goste vraća u prošlost, u doba kada se žito želo, a zemlja obrađivala konjima.
Ovaj dio zapadne Slavonije čuva svoju osobnost i u već izumrlim starim
tradicijskim zanatima. S obzirom da se nalazimo na području bogatom šumama, u kojemu se razvila obrada drveta, na imanju postoji i replika male pilane, postrojenja za primarnu obradu drveta te izradu dasaka od kojih
su stolari tzv. tišljari kasnije izrađivali stolove, stolice, krevete i ostali namještaj te greda i rogova od kojih su tesari ili cimermani izrađivali krovišta
kuća. „Amerikanka“, velika i mala žaga, gudalce i ostali pribor su davno zaboravljeni alat namijenjen obradi drveta kao i takva mala seoska postrojenja za obradu drveta. U staroj Slavoniji drvo kao materijal je pratilo pučanstvo od kolijevke pa do groba.
40
Poduzetnik | svibanj 2014.
stavlja ogledni primjer seoskog života.
U kući je smještena etnografska zbirka predmeta s područja Grada Lipika
i ovog dijela zapadne Slavonije. Ispred
kuće se nalazi predvrt sa starinskim vrstama cvijeća, a iza kuće ekološki povrtnjak. Ovaj element na Gospodarstvu je dobitnik Priznanja HTZ Zeleni cvijet sa zlatnim znakom u kategoriji turističke zanimljivosti/ponude.
Na imanju se nalazi i tradicionalni
voćnjak površine 1 ha s 450 stabala
jabuka, krušaka i šljiva. Na ovom području je uređen i prostor za degustacije, edukacije i odmor. Edukacija
o eko voćarstvu temelji se na razlikama između konvencionalne i ekološke proizvodnje, načinu uzgoja, zaštiti
i koristima proizvodnje zdrave hrane
za zdravlje te zaštitu okoliša. Gostima
je svakako zanimljivo i sudjelovanje
u radovima u voćnjaku. Voće izravno
gosti mogu ubrati, odnosno kupiti na
imanju, kao i domaće pekmeze proizvedene po tradicionalnoj recepturi.
Gospodarstvo je poznato po proizvodu Slatko od ruža koje je dobitnik Diplome odlične kvalitete na 7. regionalnom edukacijskom natjecanju u kvaliteti proizvoda.
Bitan segment turističke ponude je
edukacija o ekološkom ovčarstvu koje je još izuzetno rijetko zbog visokog
rizika proizvodnje. Na imanju postoji
matično stado od 111 rasplodnih ovaca solčavsko-jezerske pasmine s pripadajućim podmlatkom. Ovdje se gosti
KONTAKT:
Zdenka Božić
Eko Gospodarstvo Božić
Stjepana Radića 66
34551 Lipik
mob: 099/595-7589
mail:
[email protected]
www.tzzps.hr
www.slik-lipa.com
poučavaju karakteristikama pasmine,
načelima dobrobiti životinja te ekološkom ovčarstvu. Gosti mogu uživati i u druženju i skrbi za životinje pod
nadzorom voditelja Gospodarstva.
Za uređenost okućnice Gospodarstvo
je dobilo i Nagradu HTZ Zeleni cvijet sa srebrnim znakom. Daljnji razvoj
ovog Gospodarstva ide u pravcu otvaranja Eko centra utemeljenom na održivom razvoju, održivom turizmu kao
i svim aspektima zaštite okoliša.
Otvaranjem centra gosti će se svakako ugodno iznenaditi restoranom u
kojemu će osnova biti jelovnici prilagođeni posebnim skupinama poput
makrobiotičkih, vegetarijanskih, ali i
tradicionalnih, utemeljenih isključivo na certificiranim namirnicama proizvedenim na Gospodarstvu. Pravu
atmosferu ovog idiličnog mjesta doživjeti ćete ako ga posjetite jer ovdje
je očuvan duh prošlosti, ljepota krajolika, dobrota i jednostavnost domaćina te toplo i iskreno gostoprimstvo
Slavonije.
Zdenka Božić
preporuka
DG SPORT I HOTEL PANORAMA - PRELOG
Okupljalište za ljude svih generacija iz regije i šire
S
jever i unutrašnjost Hrvatske
obično se spominju kad je riječ o otvaranju novih proizvodnih pogona inozemnih investitora ili
razvoju industrije, no odnedavno se
kontinentalna Hrvatska često spominje i u kontekstu turističke ponude RH. Tu turističku nišu prepoznaje sve više inozemnih i domaćih turista i izletnika, koji traže alternativu
hrvatskom Jadranu ili ih više privlače
zelene ravnice i sadržaji koje ovaj kraj
nudi, od jadranskog mora i sunca.
Lokacija
Na samom sjeveru Hrvatske, van grada Preloga, tik do najvećeg akumulacijskog jezera u Hrvatskoj, HE Donja Dubrava, smješten je jedinstven
sportsko rekreacijski centar DG
Sport s pripadajućim hotelom Panorama. Od središta Međimurske županije, grada Čakovca, dijeli nas devetnaest kilometara, a od najpoznatijeg
baroknog grada u Hrvatskoj, Varaždina, samo 25 kilometara. Od izlaza
s autoceste Zagreb-Goričan potrebno je samo desetak minuta do ove lo-
Ideja
kacije, a od mađarske granice nas diSportsko-rekreacijski centar DG Sport i hotel Panorama postali su
jeli samo dvadesetak kilometara i od
okupljalište za ljude svih generacija iz regije i šire
slovenske granice 35 kilometara. Međimurje je najsjevernija hrvatska županija. Od sjevernih susjeda je odvaja prirodna granica rijeke Mure, a na
jugu je omeđena rijekom Dravom.
Krajolik možemo podijeliti na brežuljkasti sjeverni dio, u kojem rastu
mnoge poznate hrvatske sorte vinove loze, pa je kao takav i dom mnogobrojnim vinarijama i njihovim vrKONTAKT: DG Sport d.o.o.
hunskim vinima te na
Matije Gupca 102
nizinski donji dio Međi40323 Prelog
murja, koji je poznat po
email:
poljoprivredi, industriji i
[email protected]
ribolovu. Sam grad PreTel: +385 40 648 085
log je kroz povijest bio
sklopu centra svojim
u
a
m
ra
no
Pa
l
te
Ho
važno križište trgovačkih
Mob: +385 99 226 5677
ne i udobne sobe
gostima nudi moder
putova, a danas je gospopanorama.dg-sport.com
darsko i kulturno središte
donjeg Međimurja. SRC DG Sport
se nalazi na idealnoj lokaciji za aktivan i opuštajući odmor, a zanimljiv je
lokalnom stanovništvu zbog svojih
sadržaja, jednako kao i inozemnim
gostima koji najčešće odsjedaju u
hotelu Panorama tijekom poslovnih
Postat ćemo središte turističke i sportske ponude donjeg Međimurja
Prvotna ideja vlasnika, Dražena Gregoraša, poduzetnika i sportskog
entuzijasta, je bila da na zemljištu kod jezera koju je posjedovao, sagradi
malu vikend kućicu s teniskim terenom, gdje bi se mogao opustiti s
obitelji i prijateljima te u ono malo slobodnog vremena koje mu posao
dopušta, uživati u svježem zraku i sportu koji voli. No, iz te prvotne ideje
ipak je proizašla veća ideja i svijest o tome da je Prelogu nedostajalo baš
mjesto okupljanja sportaša svih vrsta i uzrasta. Iz te ideje nastao je
projekt, te ubrzo nakon toga i sportsko rekreacijski centar DG Sport. Samo
ime DG Sport sastavljeno je od inicijala vlasnika ovog centra, a
hotel Panorama svoje ime je zaslužio zbog prekrasnog panoramskog
pogleda na jezero.
Središte turističke i sportske ponude
U svoje 2 godine postojanja sportsko-rekreacijski centar DG Sport i
hotel Panorama postali su okupljalište za ljude svih generacija iz regije i
šire te na taj način pridonose razvoju turizma i gospodarstva donjeg
Međimurja. Naša želja je da u budućnosti privučemo što više sportaša iz
inozemstva i Hrvatske u naš centar na pripreme, kao i ostale zaljubljenike
u ljepote kontinentalne Hrvatske, te na taj način postanemo središte turističke i sportske ponude donjeg Međimurja.
putovanja u ovaj kraj.
Ponuda
DG Sport i hotel Panorama svoja su
vrata posjetiteljima otvorili u travnju
2012. g. Sportsko-rekreacijski centar se sastoji od multifunkcionalne
sportske dvorane jedinstvene konstrukcije te vanjskih sportskih terena. Sportska dvorana je veličine dva
rukometna igrališta i od otvaranja bila je domaćin raznim sportskim događanjima i sportašima, poput rukometne reprezentacije Narodne Republike Kine, hrvatskim stolnotenisačima i stolnotenisačicama za vrijeme kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo u stolnom tenisu 2013. g. Dvorana se koristi za rukomet, dvoranski
nogomet, odbojku, badminton, košarku, stolni tenis te borilačke sportove. Od vanjskih terena posjetiteljima na raspolaganju stoje tri teniska terena s umjetnom podlogom,
od kojih su dva terena dostupna i tokom zimskih mjeseci u balonu s dvostrukom stjenkom, igralište za odbojku na pijesku te nogometno igralište
s umjetnom travom.
Hotel Panorama u sklopu centra svojim gostima nudi moderne i udobne
sobe, uređene po najnovijim standardima. Kao što to samo ime govori, iz
svih soba vidljiv je prekrasan panoramski pogled na jezero. Gostima hotela na raspolaganju je fitness studio s
najmodernijim spravama, a opuštajuće trenutke gosti će naći u Spa zoni s
finskom i turskom saunom te hidromasažnom kadom (jacuzzi). U sklopu hotela nalaze se i cafe bar te restoran Panorama, gdje gosti uz jedinstven pogled na jezero mogu uživati
u vrhunskoj internacionalnoj i tradicionalnoj gastronomskoj ponudi.
Dajana Domjanić
Voditeljica Prodajne službe hotela
Panorama
Poduzetnik | svibanj 2014.
41
Već 140 godina ista slika:
Vaillantova sustavna rješenja postavljaju
nove standarde učinkovitosti i održivosti.
Najbolje tehnologije za osjećaj potpune udobnosti. Na tome radimo.
Malo tehnologija su u toj mjeri povezane s osjećajima kao naše. Vaillant već generacijama osigurava
svojim korisnicima osjećaj topline i udobnosti. Nastavljamo tim putem jer želimo Vaš život učiniti
još udobnijim. Stručnost i poznati njemački inženjering pružit će Vam savršen osjećaj i po pitanju
ekološke prihvatljivosti.
Zanima Vas više o Vaillantovoj kvaliteti i 140 godina inovacija?
Pitajte lokalnog Vaillantovog partnera ili informirajte se pod www.vaillant.hr.
GODINA
Onaj dobar osjećaj da činimo pravu stvar.
42
Poduzetnik | svibanj 2014.
140god slika oglas 190x265 201403.indd 1
07/03/14 11:52
napokon neograničeni razgovori i
internet uz uvijek isti iznos računa
uz max2 premium paket osiguravate prvi
pravi flat za fiksne usluge u hrvatskoj
Razgovaram
neograničeno sa
svim mrežama
u Hrvatskoj
Koristim Internet
neograničeno
po brzini do
10Mbit/s
Surfam za samo 9 kn
na novom tabletu
uz Mobile Net S
mini tarifu.
Poslovni MAX2 Premium vam omogućuje:
* Neograničene razgovore prema fiksnim i mobilnim mrežama u Hrvatskoj
* Neograničeni Internet uz brzinu 10 Mbit/s
* 100 minuta razgovora prema međunarodnim mrežama
Više o Poslovnom MAX2 Premium paketu na www.hrvatskitelekom.hr ili na T prodajnom mjestu.
Poduzetnik | svibanj 2014.
43

10 razloga zašto upisati ELPROS - Elektrotehnička i prometna škola

HRVATSKI

Poslovni plan

Ovdje možete preuzeti primjerak časopisa od prošlog

Predstavljamo: Općina Okučani

SRCEM U POHODE - Osnovna škola Slavka Kolara Hercegovac

Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi

41 savjet za upješno poslovanje

Preuzmite izvješće sa Dana škole koje je pripremio učenik 1. c

Proštenje u Prelogu