GlasGrada - 495 - petak 12. 9. 2014.
1
PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA
ANTIFAŠIZAM, STALJINIZAM I ANTIN FAŠIZAM
Dvadeset godina Hrvatskom
vladaju lijevi i desni komunisti
Josipović i Milanović su liberali, koji kao i Kolinda i Karamarko navijaju za NATO i Bruxelles; okreću se po volji
Zapada kao pijetao na krovu
Iz prošlosti moramo izvući pouke, prihvatiti
dobre stvari, odbaciti loše i nastojati postati
bolji ljudi u pravednijem i djelotvornijem
društvu. Nikad nisam bio pristaša crno bijelog pogleda na povijest, kao u kaubojskim
filmovima sa Johnom Wayneom gdje znaš
odmah tko je dobar a tko loš i gdje pravda
uvijek trijumfira. U sklopu partizanskog
pokreta vidim mučno i teško sazrijevanje
hrvatske misli do Savkinog liberalnog proljeća 1971., koje su podržale nacionalno
usmjerene mase (masovni pokret, tzv.
MASPOK) i koji je iako likvidiran doveo do
Ustava iz 1974., kreacije Tita i braće Pozderac (Bošnjaka), a u čemu su sigurno pripomogli Osječanin Vladimir Bakarić (zvani
„Svileni“ zbog zakulisnog stila) i Slovenac
Kardelj.
Dakle, SFRJ je shvatila važnost nacionalnog pitanja (6 republika i 2 pokrajine), a to
je i rezultat stava Kominterne usvojenog
nakon što je Stjepan Radić posjetio Moskvu, važnost socijale (javno zdravstvo, školstvo, stanogradnja, radničko samoupravljanje), nesvrstanost (opet Radićeva ideja
neutralne seljačke republike) i otvorenost
prema Zapadu, jer bez turizma i gastarbeitera živjeli bi mi kao sibirska Tunguzija.
Podiglo se osrednje fakultete i još osrednjije tvornice, gdje se novac vrtio ukrug na
tržištu od oko 20 milijuna ljudi (uz otvorenost
tržišta nesvrstanih, te Sovjeta i Zapada), a
zaštitilo državu visokim uvoznim carinama.
Ono što je bilo loše jest napredovanje
partijskih kadrova koji su vrlo rijetko bili nadprosječni (što imamo i danas u višepartijskom sustavu), deagrarizacija, loša urbanizacija, industrijski gubitaši, centralizam
Politbiroa,Titov kult ličnosti (nije zaludu njegov kolega Enver Hoxha sahranjen u piramidi), progon religije (spomenuti E.H je čak
ukinuo religiju u Albaniji1967.), prevlast
Srba u osjetljivim službama (vojska, policija, carina, UDBA; doduše dio Hrvata nije
želio u te službe, privlačniji su im bili hoteli,
pomorstvo, inozemstvo...).
Tito nije ostavio iza sebe elitnu partiju već
nekvalitetnu masovnu organizaciju, nije ostavio solidne nasljednike, umjesto bolnih reformi išlo se u amerikanske kredite, a “po-
bijeđeni” Nijemci i Talijani su postali klijentela koju ljeti dvorimo i vučemo za rukav u
“zimmer frei”. Dakle od njegova djela nije
ostalo ništa; čak se i JNA transformirala u
srpsku vojsku. O Titu osobno imam ambivalentno mišljenje - s jedne strane veliki
državnik i strateg koji je prijateljevao sa
Krležom, s druge pak strane hohštapler,
bonvivan, neobiteljski čovjek i ženskar (koji
je petljao i sa maloljetnicama i holivudskim
zvijezdama), autokrat i pragmatik koji je
imao Jajce da izbaci kralja i Engleze, te da
1948. izvrši salto mortale sa Staljinom. Sa
gledišta Haaškog suda bio bi neprijeporno
proglašen ratnim zločincem. NOB je herojska epopeja u kojoj je sudjelovala i Hrvatska, ali ta epopeja ima tamnih mjesta. Takva
je i suradnja partizana i četnika 1941. uništena surovim njemačkim represalijama (strijeljanje tisuća talaca), nakon čega partizanija u Srbiji zamire. U Crnoj Gori su budući
disident Đilas (njegova teza o crvenoj
buržoaziji) i Moše Pijade radikalnim mjerama i ubojstvima ugrozili ustanak, a u Hrvatskoj je Hebrang stariji nastojao naći status quo sa NDH i privući lijevo krilo HSSa(sukobi na relaciji V.Krstulović - Hebrang Tito).
NDH se našla 1942. u nezavidnoj poziciji s
partizanima u zapadnoj i četnicima u istočnoj Bosni. Titov avanturizam je
stanovništvo kozaračke regije tragično platilo, a u Titovoj vojsci su i maloljetnici sudjelovali u oružanoj borbi. Godine 1943. su
sa Nijemcima pregovarali Koča Popović
(sposoban vojnik i intelektualac, samoinicijativnim probojem spasio Tita i GŠ na
Sutjesci) i Vladimir Velebit (engleski
čovjek?!) nastojeći dogovoriti sprječavanje
eventualnog britanskog iskrcavanja u Dalmaciji, dok je Pavelić (diktator NDH, postavljen od Nijemaca i Talijana) Englezima
poručio da im neće činiti prepreka, te je odbio Staljinovu ponudu i ostao lojalan Berlinu.
Ne možemo optuživati Tita za Goli otok, dok
danas najdemokratskija država svijeta ima
Guantanamo, ali čudne stvari poput pogibije braće Ribar, likvidacije Marka Oreškovića (četnici sa ili bez Đoka Jovanića), Ker-
mARKETIN
[email protected]
T: 020 358 980 F: 020 311 992
2
GlasGrada - 495 - petak 12. 9. 2014.
estinačke grupe, Kraša i Horvatina, slučaja
Kopinič, sudbine Hebranga, nepoznatih
dijelova Titove biografije, masona unutar
partizanskog pokreta) zaslužuju detaljnu
analizu.
Tu je i Srijemski front gdje se koristila u ravnici tehnika ljudskih valova jurišajući na mitraljeze i minobacače (samo u borbama oko
Pleternice izginulo je 600 srbijanskih partizana (mahom vrlo mladih ljudi i (ili) preobučenih četnika), ružna priča oko Bleiburga i sudbine folksdojčera, te oblici revanšizma nad Mađarima. Uostalom zadnjih 20
godina vode nas lijevi i desni komunisti, gotovo da nema osobe van partije, UDBE,
KOS-a, JNA koja je nešto značila u novijoj
politici (dr Tuđman, dr Mesić, Manolić, Degoricija, Špegelj, Bobetko, nepjevač
J.Perković koji možda propjeva). Josipović
i Milanović su liberali, koji kao i Kolinda i
Karamarko navijaju za NATO i Bruxelles;
okreću se po volji Zapada kao pijetao na
krovu; sad smo prijatelji Siriji (tj. Levantincima), sad smo neprijatelji. I tako dok Dodik
zove braću Ruse a gospodin Izetbegović
glorificira Erdogana naši junaci šetaju po
regiji (po šumama i gorama) i nije ih briga
za milijarde od INE u Siriji, ni za strateški
plinovod, ni za to tko će otkupiti narančine
u dolini Neretve s obzirom na ruski embargo, kao da bismo naškodili bratskom ukrajinskom narodu izvozeći narančine
Rusiji(dok Britanci i Francuzi izvoze Rusima skupo sofisticirano oružje!).
Razgovarajmo o važnim stvarima, o poboljšanju turizma, poljoprivrede, obrta, komunalne infrastrukture, energetici, izvrsnosti
fakulteta, funkcionalnoj administraciji (tu
imamo znalca Šimca u Francuskoj), socijalnoj državi, jačanju mornarice i zrakoplovstva, očuvanju prirodnih bogatstava, demografiji; manimo se partizana i ustaša,
kauboja i Indijanaca jer nas neće biti, ili
ćemo završiti kao Grčka ili Ukrajina (u banani). Ako postoji nešto što treba uzeti od
dr Tuđmana to je svakako pomirba, ali takva da i domobranski sin može biti predsjednik (i još bolje ako je predstavnik iseljeništva, znanstvenik ili poduzetnik). A sukob
HDZ - SDP je zapravo folklor, nalaze se
“oni” u nadzornim odborima, dubrovačkim
dogovorima i u većini bitnih pitanja dok
narajcani narod “hrane” temama iz naftalina. Apropos raspada Jugoslavije general
Branko Mamula (admiral flote, hrvatski
Srbin, supruga Hrvatica) je 1986. objavio
knjigu “Savremeni svet i naša odbrana”
gdje je točno opisao kako će JNA voditi rat
Mišljenja, stavovi i gledišta objavljena u rubrici Pisma čitatelja i reagiranja nisu stav Uredništva.
protiv “severozapadnih secesionista”, a Jugu nisu srušili ustaše iz Australije i četnici iz Kanade već Slobodan Milošević, po
završetku fakulteta partijski
sekretar Beograda.
Teo Trostmann
P.S.
Jedna od najjačih definicija
fašizma je vezana uz vladavinu korporacija, tj. vojno
industrijskog lobija, uz asistenciju Partije i Velikog
Vođe. Kada bismo ljudska
društva promatrali bez predrasuda otkrili bismo svuda
Vlast elita koje kontroliraju
medije, banke i tzv. nezavisne intelektualce (barem
većinu)
Neke ambalaže su primamljivije, ali sadržaj je isti - volja za moć.
Ne želim svađe i podjele,
želim samo objektivan dijalog za bolju Hrvatsku i svijet, te “smrt” svakom totalitarizmu. A s valjanim i dobronamjernim ljudima sam
uvijek surađivao bez obzira
na vjeru, naciju, rasu, spol,
dob, ideologiju; čak sam
imao dvojicu istaknutih antifašista u dubrovačkom
SGEH (koja se brzo raspala uslijed mog nezadovoljstva istupima don Ivana kojega sam pogrešno percipirao kao kršćanskog socijalista), pukovnika Nika
Kučera iz Janjine (nekad
SKOJ -evac) i pukovnika iz
Domovinskog rata Marka
Miša Mujana, koji je s
Daidžom Batlakom vodio
obranu Čepikuća od
agresije Miloševićevih nacionalsocijalista.
Da rezimiram ovu pisaniju,
neke stvari iz NOB-a i socijalizma poštujem, neke osuđujem, određenim osobama se divim; određenih
se postupaka i osoba
gnušam. Takav je život, ni
crn ni bijel već u sivoj zoni
realnosti. Lijepo se ogleda
taj život u knjizi Zvonimira
Despota “Pisma Titu, što je
narod pisao jugoslavenskom vođi”, 2010. (izdao
Večernji list) u svoj
složenosti, tragici, ganutljivosti i gadljivosti. A Tita prepustimo historiji, prošlo je
vrijeme velikih vođa, vrijeme
je za odgovorne građane
koji sukreiraju stvarnost!
PRAVA SLIKA
Kisela zbilja hrvatskog agrara!
Skoknem u nedaleki dućan poznatog ‘trgovačkog lanca’ i stvarno, 6 lijepo spakiranih
limunova jednake veličine i težine, ukupno 1kg., cijena 29,90 kuna; zemlja podrijetla je
ARGENTINA… Na ‘uputi za korištenje’ stoji i ozbiljno upozorenje kupcima kako kora
limuna nije za uporabu zbog (nataloženih) pesticida opasnih po zdravlje ljudi!?
Uvod, priča o limunu:
Od starih vremena poznata je
djelotvornost plodova limuna
na stanje ljudskog tijela, liječenje raznih bolesti i dr.
Plodovi limuna pojačavaju
apetit, djeluju dijetalno, okrepljujuće, djeluju na oslabljeni organizam. Općenito govoreći
pokazuju ljekovite osobine kod
srčanih bolesnika, visokotlakaša, reumatičara; limunova
kora i sjemenke pomažu srcu,
u limunskom mesu je hrana bogata vitaminom C a
zašećereni limunov sok najbolje gasi žeđ!
Limun u Hrvatskoj i u svijetu:
U klimatskim prilikama naših otoka i priobalja limun
razvija vegetacijski rast (ciklus) nekoliko puta tijekom
godine; vrsta u Dalmaciji poznata kao limuni’mjesečari’-daje plodove čak i svakog mjeseca. Prvo
buđenje vegetacije kod nas nastaje čim nakon zime
temperatura zraka postigne granicu od 12,5° C, a to
je u našim klimatskim prilikama na otocima i južnom
dijelu obale polovicom ožujka.
Plodovi limuna sve više su sastavni dio ljudske hrane
a ne treba ni govoriti o njegovoj mnogostrukoj upotrebi u svakom hrvatskom domaćinstvu ali isto tako i
u turističkom ugostiteljstvu, hotelima i restoranima.
Proizvodnja limuna u svijetu iznosi oko 6% ukupne
proizvodnje agruma (limuna, naranči, mandarinki,
grejpfruta, četruna, limete i dr.). Limun se proizvodi u
više od šezdeset zemalja svijeta, a najveći proizvođač
je SAD(Kalifornija), gdje se proizvede više od 800.000
tona, odnosno 28% svjetske proizvodnje. Na drugom
je mjestu Italija s godišnjom proizvodnjom oko
760.000 tona, a onda slijede Španjolska, Argentina,
Turska, Grčka, Italija, Čile, Južna Afrika, Izrael, Cipar
itd..
Mediteranske Hrvatske, jasno, na tom popisu nema
jer u našoj zemlji i ne postoje nekakve ‘limunske’
plantaže, manje-više limun predstavlja ukrasno drvo
po vrtovima primorskih kuća i okućnica ili u atrijima
luksuznih vila hrvatskih tajkuna. Sve u svemu, u našoj zemlji proizvodnja limuna je niska, jer ne postoje
ni prirodni ali ni stvoreni uvjeti za uzgoj na velikim
prostorima-posebno zbog manjka vode. Naime, iako
veoma bogata vodenim resursima, Hrvatska navodnjava svega sramotnih 1,5 posto ukupnih poljoprivrednih površina. Ipak postoji nekoliko mikrolokaliteta za
uspješan uzgoj limuna na otvorenome. Prvenstveno
je to otok Vis, posebice područje oko Komiže, zbog
odgovarajuće mikroklime, malog rizika od mraza, zavjetrine i dobrog tla. Tu je moguće podići suvremeni
nasad-plantažu limuna u intenzivnom uzgoju oko 100
ha. Južna strana Korčule, Lastova, Hvara, Brača, Mljeta, dubrovačkih otoka-Elafita i područje oko Dubrovnika, ima potencijalnih površina do 1.000 ha.
Na otoku Visu ima po procjeni oko 7.000 stabala limuna i prinos plodova oko 200 tona a tako isto i na Korčuli. Prema procjeni u uzgoju na otvorenom ima
Uredništvo pridržava pravo kraćenja i opreme tekstova. Rukopisi i fotografije se ne vraćaju.
oko 200.000 stabala limuna s
proizvodnjom oko 2.700 tona
ploda. Izrael, koji je površinom
pola manji od Hrvatske, ima
pretežno pustinjsku klimu, vrlo
malu količinu vode a navodnjava se nevjerojatnih 89% površina. Za razliku od vodom ‘raskošne’ Hrvatske Izrael u cijelosti
podmiruje vlastite potrebe i još
izvozi hranu (najviše agrume,
dakle i limune). Vodom se Izrael
opskrbljuje crpljenjem iz rijetkih
nalazišta, iz rijeke Jordana, ali vodu dobiva i desalinizacijom morske i boćate vode te korištenjem svih otpadnih voda pročišćavanjem.
Jedan primjer iz Komiže:
Nasad limuna na površini od 2.000 m˛, daje u prosjeku
10 tona kvalitetnih, ekoloških limuna, koji se prodaju
po prosječnoj cijeni od oko šest kuna po kilogramu,
što je 60.000 kn prihoda, na samo dvije tisuće kvadrata. Ali, zahvaljujući agrarnoj politici Tihomira Jakovine i bliskih mu uvoznih (koruptivnih) lobija i utjecajnih trgovačkih lanaca, Hrvatskoj je puno jednostavnije
limune uvoziti (nego uzgajati) i prodavati ih po, nevjerojatno, 5 puta većoj cijeni:
Slušam jučer lokalni radio, izvještaj s tržnice - kilogram limuna se prodaje po 28 kuna; novinar - reporter sav uzbuđen poput pokojnog Mladena Delića viče:
ljudi moji, jeli to moguće!?
Kako bi se i sam uvjerio skoknem u nedaleki dućan
poznatog ‘trgovačkog lanca’ i stvarno, 6 lijepo spakiranih limunova jednake veličine i težine, ukupno 1kg.,
cijena 29,90 kuna; zemlja podrijetla je ARGENTINA…
dakle, zemlja koja je doslovno jučer financijski bankrotirala!
Na ‘uputi za korištenje’ stoji i ozbiljno upozorenje kupcima kako kora limuna nije za uporabu zbog
(nataloženih) pesticida opasnih po zdravlje ljudi!?
Limuni su samo jedan od drastičnih primjera koji pokazuju u kakvom je katastrofalnom stanju hrvatski agrar
pod ‘upravom’ stručno i poslovno dezorijentiranog
ministra ali slika je to cjelokupnog stanja našeg gospodarstva kojem prijeti argentinska sudba! Uvozimo
‘mi’ i krumpir iz Egipta, suhi grah iz dalekog Perua,
mlijeko iz EU-a, tovljenike iz Mađarske a naša delegacija trenutno u mnogoljudnoj Kini pod vodstvom
predsjednika Sabora, Josipa Leke, vjerojatno dogovara kvote za uvoz ‘plavog’ luka-ČEŠNJAKA…!
Govori se danas na veliko o spasonosnoj ‘Grčićevoj
poreznoj reformi’ koja bi trebala značiti i povećanje
plaća a time omogućiti i veću potrošnju odnosno viši
životni standard radnih ljudi-jednom riječju čeka nas
procvat gospodarstva! Pa, za one najniže plaće do
4.100 kuna to će povećanje iznositi 56 kuna a time
ćemo moći kupiti ukupno 2 kilograma argentinskih
limunova kontaminirane kore! Uistinu, hrvatsko gospodarstvo općenito, uz aktualni pad BDP-a od 0,8
posto nalik je iscijeđenom limunu… iz Argentine!
Damir Kalafatić
GlasGrada - 495 - petak 12. 9. 2014.
3
PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA
VEHABIJE - DŽIHADISTI - TERORIZAM
Najveće dobro ovoga svijeta su
dobri odnosi među ljudima
Kad je netko upitao Allahovog Poslanika Muhameda al.sel., što je to najbolji islam, on mu je odgovorio: Najbolji
islam je kod onog čovjeka od čije ruke i jezika su mirni drugi ljudi
Ovom problemu u zadnje vrijeme svoje tek- rata u BiH bili, s jedne strane borci u srpskim Bliskom istoku. One rade na tome da među
stove posvetili su brojni novinari, intelektu- dobrovoljačkim postrojbama, ili s druge „patriotski“ raspoloženim sunarodnjacima
alci i ljudi od struke s naših prostora a i šire, strane u postrojbama Armije BiH, ali su se traže izvršioce raznih terorističkih akcija. Ako
koji upozoravaju na pojavu fanatičnog vjer- nakon rata razočarani vratili tradicionalnom to doista budu željeli oni će takve vrlo lako
skog ekstremizma u društvu. Poznajući prakticiranju vjere. Zna se da su neki pri- pronaći na našim prostorima, na što vlasti
bolje svjetske trendove neki su dublje ula- padnici Vehabija u pogledu zasluga, jer BiH i susjednih država moraju biti veoma
zili u srž ove teme i davali svoje mišljenje o drugih nisu dobili, nakon rata zauzeli su oprezne. Pa ako se ičemu u Bosni i Hercepojavi više vrsta fanatičnog vjerskog ek- neka napuštena sela u središnjoj Bosni govini, Hrvatskoj i Srbiji treba stati na kraj,
stremizma, kao što su izraelski ekstrem- (Gornja Maoča, i okolica Zenice) te tamo onda je to prvenstveno opasnost od ovih
izam, kršćanski i islamski. No, u odnosu na osnovali svoje izolirane komune. Premda ekstremnih „spavača“ istoimenog kulta
sve druge vjerske ekstremizme mediji su lako uočljivi svi se prave da ih ne vide, kojih danas, nažalost, u BiH i u okolici ima
primjećuju da je islamski fundamentalizam dok skupine tako nekontroliranih radikalnih više nego mislimo. Samo su u ovom slučai ekstremni džihadizam u nekim afro- misionara ignoriraju i zaobilaze domaće za- ju umotani u vjersku sektu preko koje se
azijskim zemljama poprimio vrlo zabrinjav- konodavstvo. Izražavaju neposluh, sus- predstavljaju kao neki novi islamski proajuće i opasne konotacije. Njegova zastra- prostavljaju se lokalnim vlastima i samo-or- jekat. Iako se u ime islamske vjere javljaju,
šujuća pojava u vrlo brutalnom obliku s pra- ganiziraju vjersku izobrazbu izvan instituci- vjera im je samo pokriće. Upozoravam da
vom je zabrinula čitav svijet, pa i ovi naši ja vlasti i obrazovnog sustava. U takvim sre- su svi ekstremni elementi, ma kojoj vjeri
prostori nisu ostali bezbrižni. U mnogim dinama oni neometano vrše „pranje mozgo- pripadali na neki način su opasni, bilo oni
medijskim izviješćima kao jedno od legla va“ dijelu mladih lokalnih bošnjačkih pristal- koji bezglavo ratuju u multireligijskoj Siriji,
radikalnih islamista uz neke europske zem- ica koje im se pridružuju. A najčešće im pris- Iraku, Libiji, Gazi, ili pak oni koji su već na
lje, spominje se Bosna i Hercegovina u ko- tupaju poluobrazovani lokalni prijestupni- ratištu višenacionalne Ukrajine. Nema tu
joj su takvi donedavno bili dobrodošli. Me- ci, zanesenjaci koji imaju „klošarsko-krimi- baš neke razlike.
đutim, koliko god neki drugačije mislili ovdje nalnu biografiju“, zatim raniji pripadnici ka- Međutim, bojim se da je sam kult Vehabija,
nije riječ konkretno o lokalnom bošnjačko- zneno-popravnih domova, bivši korisnici zapravo samo rep na tijelu ekstremnog
muslimanskom nacionalizmu ili fundamen- raznih opijata, mjesni delikventi i slično. džihadizma, i tim repom svi barataju, dok
talizmu, niti ima bilo kakve opasnosti od Zbog svoje drskosti i nasilnih metoda pre- je glava slobodna i najčešće biva zanemarenjega u BiH, ali ni u susjednim zemljama ma drugima upravo takvi se pod okriljem na jer je izvan ovih prostora. Ako se pak
kako to možda neki svjetski mediji vjere vrlo brzo pripreme za sve što nalogo- čini da je ta glava odavno aktivna, još od
priželjkuju. Riječ je o „uvezenom“ vjerskom davci žele postići. Vidljivo je da redovito blagonaklonog dočekivanja mudžahedina
šijitsko-sufijskom kultu Vehabija, koji se u putuju, ništa ne rade a dobro se opremaju, afroazijskog porijekla, kavkaskih dobrovolzadnje vrijeme posebice nakon rata, ukor- imaju skupe automobile i elektroničku teh- jaca u četničkim postrojbama, te ignoriranijenio baš u Bosni i Hercegovini, a javlja se niku, a do jučer većinom nisu imali ni gaće ja njihova misionarstva po Bosni praćenog
i na Kosovu, Makedoniji u Srbiji, a možda na guzici. Naravno da takvi neobrazovani izdašnim financijskim potporama nekih
postoji i u Hrvatskoj. Donedavno ih u Bosni tipovi nemaju kome govoriti o Kuranu Čas- afroazijskih i ruskih zemalja, onda je krajni u obližnjem okruženju nikada ranije nije nom jer o njemu ne znaju ama baš ništa. je vrijeme da se po tom pitanju nešto učini.
bilo, no prema nekim neprovjerenim po- No, činjenice pak upućuju da su za njihove Sve njih netko financira za tu namjenu, i
dacima danas ih ima po nekoliko stotina u aktivnosti i današnji status odgovorni i neki njihove financije u zemlji boravišta treba na
nekim mjestima BiH, Makedonije, Kosova i bosanski političari zbog vraćanja ranijih rat- neki način prekinuti. Jedino država iz koje
Srbije, uključujući i neke najradikalnije sk- nih dugova, koji su namjerno zatvorili oči oni potječu za to ima mehanizme i ona mora
upine na Sandžaku, koje povremeno dola- pred nizom incidenata koje su činili ti ljudi. spriječiti to ljudsko zlo kojeg se treba bojati
ze u Bosnu. Istina, predstavljaju se kao sl- Zatvorili su oči pred ranijim zločinima više nego samoga Boga. Stoga svaka
jedbenici islama, ali su članovi posebne tijekom ratnih operacija, pred verbalnim na- država na svom prostoru nedvojbeno mora
ekstremne sekte koji svoje vjerske obrede padima na građane i državne dužnosnike, otkriti i kontrolirati takve, jer dok oni prividčine na bitno drugačiji način nego što prak- pred prijetnjama neovisnim medijima i no „spavaju u zemlji boravka“ čekajući naticiraju europeizirani muslimani. Vehabije slično. Ovo navodim s obzirom na nedavnu loge, glava njihovog repa usmjerava i
zagovaraju radikalniji pristup primjeni šeri- izjavu jednog dužnosnika bosanske obučava, snabdijeva i naoružava razne skjatskog prava (Božjeg zakona na zemlji) i obavještajno-sigurnosne službe (SIP-a), koji upine baš iz tih redova koji joj odgovaraju.
povratak nekih po njima zanemarenih vjer- misli: „da u džamijama klanja (moli se) i Njihova sila i prijetnja prema drugima na
skih običaja koje žele vratiti silom i prijet- potiho sklapa paklene planove tri tisuće lju- ovim prostorima ne smije doći do izražaja,
njom. S tim ciljem su se nakon rata u Bosni di spremnih u bilo koje vrijeme počiniti ter- a posebno ne njihovo stečeno ratno iskusti Hercegovini htjeli nametnuti kao nepriko- oristički čin, čije bi posledice bile veoma vo kad se vrate kućama. Na to nas upozosnovene vjerske vođe u džamijama, zago- teške“.
ravaju šokantni slučajevi u Libiji, Iraku i u
varajući povratak neprihvatljivom tumačenju Ali kad se kult Vehabja tako nekontrolirano nekim zemljama islamskog svijeta, gdje
islamskih odredaba skoro za 300 godina već razgranao na ovim prostorima smatram takvi divljački i sotonistički ubijaju ljude kao
unatrag. U svojim namjerama bili su ek- da bi legitimne vlasti, prvenstveno Bosne i životinje, a sve tobože u svrhu vjere, i tko
stremni i radikalni čak i prema legitimnim Hercegovine ali i susjednih zemalja mogle zna kad će to prestati. Nitko ne zna tko se
predstavnicima Islamske zajednice u BiH, očekivati i pojačanu aktivnost nekih sv- krije pod maskom njihove borbe, ali se zna
što znači da potpuno pogrešno shvaćaju jetskih obavještajnih službi, tzv. „crnih in- da to nema veze sa zdravom pameću ni sa
pojam vjernika Bošnjaka-muslimana sa ovih ternacionala“ (kako ih nazivaju inozemni Islamom kao vjerom. Mnogi svjetski mediji
prostora i njihovo prakticiranje islamske mediji). A to su svjetske mračne sile koje o toj opasnosti redovito izvještavaju ali levjere.
Jasno je- da
neki 12.
od 9.
njih
tijekom se time bave i drugdje, a pogotovo na gitimne vlasti kojih se to tiče i dalje šute, a
4 GlasGrada
495su
- petak
2014.
ja mislim da tu leži opasnost o
kojoj se priča. Ne trebaju nam
prazna uvjeravanja političara u
smislu riječi: „nije svaki Vehabija
terorist“. Slažem se, ali je svaki
terorist Vehabija, ma kojoj vjeri i
naciji pripadao, a ovdje je o tome
riječ. Ako je istina da takvih u
BIH i susjednim zemljama ima
oko tri tisuće, i da su spremni na
sve, pa se i dalje unatoč bolesti
liječe samo posljedice a ne uzroci,
našim
novonastalim
državama neće trebati mnogo
kao nekim afroazijskim zemljama
da se promijene nagore, već
puno manje.
Kada skupine takvih oko Sarajeva, Sandžaka, Peći, Bihaća i Tuzle naprave neke nove Gornje
Maoče kao svoje „Kalifate“, prijeći će najprije na nemuslimanske „okupatore“, pa na tobožnje
„nevjernike“ i naravno na zapadni svijet općenito. To će nas valjda opametiti ili ćemo se opet
praviti da nismo znali. No biti će
dovoljno samo jedan incident
izazvan na nacionalnoj i vjerskoj
osnovi, usmjeren protiv bilo
kojeg naroda, pa da potpuno
propadne svako naše dosadašnje uvjeravanje na demokraciju,
toleranciju i suživot. Najveća bi
to bila pljuska nama Bošnjacima
u dijaspori jer bi se smatralo da
podržavamo takve, a suprotno
ne bismo mogli dokazati. Zato
poručujem da politička islamofobija kod pojedinaca (ako je
ima), i nacionalno uzdizanje
radikalnih
ekstremista
i
džihadista nikome ne koristi već
onima koji su se odavno „ušančili“ u njene redove. Mislim da
je svima više jasno tko je tko na
ovim prostorima i kako nekoga
treba oslovljavati, i ne vidim razloga da se nešto posebno trebaju uzdizati oni koji sebe nazivaju vjernijim i praktičnijim islamistima. Islamska zajednica nikome
ne priječi da dolazi u džamiju i
prakticira islamsku vjeru, ali
ovakvi i slični propagandisti, ekstremi i bolesni huškači samo joj
mogu naštetiti a nikako koristiti.
Jasno je da to u Islamskoj zajednici već znaju i ograđuju se od
takvih.
U
normalnoj
demokratskoj zemlji svatko ima
pravo njegovati i prakticirati vjerske običaje kako želi, ali isto tako
svatko ima obavezu da se pri
tome ponaša etički i moralno prema drugima i poštuje zakone
zemlje u kojoj prakticira svoju vjeru. Europski muslimani s ovih
prostora srećom svjesni su toga
jer ne pripadaju tom korpusu ekstremnih islamista i ne žele ni na
koji način biti povezani s grlatim
propagatorima vjere, ali su dužni
na svakom koraku upozoravati na
takve i suprostavljati se njihovim
namjerama. Našim Bošnjacimamuslimanima i ostalim pripadnicima islamske vjere na ovim prostorima ne treba nikakav džihad ni
takva vrsta borbe za nekakav status u ovom demokratskom društvu. Ovdje u Hrvatskoj imamo
dovoljno slobode, čak i više nego
igdje u svijetu, samo nam treba
mir i suživot s drugima na kojega
smo stoljećima naučili. Stoga
podsjećam na riječi čuvenog
muslimanskog teologa Agbar S.
Ahgmeda, koji u svojoj knjizi „Živi
Islam“, na jednom mjestu
zapisuje ovako: „Bosanski muslimani nisu ni Suniti ni Šijiti, već
osjetno europeizirani muslimani
koji vjeruju i propagiraju veoma
tolerantnu, miroljubivu, mističnu i
univerzalnu filozofiju islama. Na
njihovim primjerima mogli bi drugi učiti“.
Zato ponavljam da moji sunarodnjaci u zemlji i dijaspori ne smiju
nasjedati na lukavštinu nacionalnih fundamentalista i bjelosvjetskih „crnih internacionala“, i
time biti iskorišteni u psihološkom i specijalnom ratu. Svojim i najmanjim sudjelovanjem u njihovim prljavim „kuhinjama“ samo
će pogoršati položaj desetinama
i stotinama tisuća svojih sunarodnjaka u drugim zemljama, a ugledu Hrvatske i Bosne i Hercegovine u svijetu nanijeti neprocjenjivu štetu. Svi oni koji imaju snage
i volje, a žele pomoći svojoj državi
i narodu s kojim žive, umjesto da
se služe lažnim patriotizmom,
neka se pridruže svojim sunarodnjacima i pomognu koliko mogu.
Bitka za pravednu, sigurnu,
demokratsku i prosperitetnu zemlju dobija se u vlastitoj zemlji. Ali
metoda takve bitke nije terorizam
u bilo kojem obliku, jer to nije
pravilo bošnjačkog života, već strpljenje, marljivost, tolerancija, razumijevanje, istina, pravo i volja
za slobodom. Netko je pametno
zapisao: “Najveće dobro ovoga
svijeta su dobri odnosi među ljudima, kao najbolja potvrda dobrog odnosa prema samome
sebi“. Kad je netko upitao Allahovog Poslanika Muhamed al.sel.,
što je to najbolji islam, on mu je
odgovorio: Najbolji islam je kod
onog čovjeka od čije ruke i jezika
su mirni drugi ljudi.
Kemal Tursunović-Zmaj
PRIOPĆENJE HSS-a
EK pozitivno o inicijativi
Zastupnica HSS-a u Europskom parlamentu Marijana Petir na
jučerašnjoj (4.rujna) je sjednici Odbora za poljoprivredu i ruralni
razvoj, tijekom razmjena gledišta Europskog parlamenta s predstavnicima Europske komisije o zabrani uvoza prehrambenih proizvoda iz EU-a u Rusiju, podržala mjere kojima EK pomaže premostiti nestabilnosti tržišta poljoprivrednih proizvoda nakon uvođenja
ruskih sankcija.
Tim mjerama obuhvaćeni su proizvođači jabuka i proizvođači
mliječnih proizvoda koje uz mandarine i mlijeko Hrvatska u najvećoj mjeri izvozi u Rusiju. Petir je ponovila zahtjev koji je pisanim
putem uputila Europskoj komisiji još 22. kolovoza, a to je da se
navedena mjera proširi i na proizvođače mlijeka i mandarina. Rekla je da se štete po Hrvatsku i hrvatske proizvođače već danas
procjenjuju na oko 25 milijuna USD. Također, i ovom je prilikom
zatražila od Europske komisije da prihvati njezine prijedloge koje
je dala u dosadašnjim raspravama kako bi se promijenili kriteriji
koji onemogućuju Hrvatskoj korištenje potpora za obroke mlijeka,
voća i povrća za djecu u školama. „Hrvatska kao nova država članica ne smije biti diskriminirana“ tom je prilikom istaknula Petir. Predstavnik Europske komisije u svom je odgovoru na ove upite rekao
da se do sada donesene mjere odnose na voće i povrće kojem je
sezona berbe i stavljanja na tržište u razdoblju od kolovoza do
studenoga. Nakon toga, a ukoliko Rusija do tada ne povuče svoju zabranu, donosit će se nove odluke koje mogu obuhvatiti i
agrume, uključujući mandarine, dodao je. Također, Europska komisija postupa i po zahtjevu HSS-ove europarlamentarke koji se
odnose na obroke školske djece, te pronalazi rješenja kako bi se
uklonile prepreke dodjele potpora Hrvatskoj za obroke mlijeka,
voća i povrća za djecu u školama. Silvija Petrlić Saltarić
IZ ŽENSKE INICIJATIVE HNS-a LIBERALNIH DEMOKRATA DNŽ
Jesu li žene iduće na redu?
U svom obraćanju direktoru Sanitata i našem stranačkom kolegi,
Valentinu Dujmoviću, tajnik Dubrovačkog demokratskog sabora
izgleda kako je zaboravio upravo na dvije bitne odrednice imena
svoje stranke – i to demokraciju i pravo na zastupljenost. Iako on,
kao i druge njegove kolegice i kolege dobro zna kako u diplomi
gospodina Dujmovića nema ništa sporno, odlučili su se još jednom probati ga i na ovaj način diskreditirati. Pa iako su, kako je i
sam gospodin Dujmović napisao, i ovog puta opucali u prazno,
nažalost, ostaje nam se zapitati kakvi smo to mi građani? Jer u
„pismu“ gospodina Jelčića jasno se navodi žaljenje što posao direktora Sanitata nije dobio netko iz Dubrovnika??? Ili možda netko na
koga mogu utjecati on ili njegov predsjednik?
Moramo se zapitati, tko se smije osjećati građaninom naše domovine, županije ili stanovnikom grada, u njemu živjeti, raditi, voljeti i
iznad svega poštovati ga? Ili je to pravo rezervirano samo za “odabrane”? Hoće li tako Dubrovački „demokratski“ sabor uskoro zaboraviti kako je demokracija pravo svih nas, pa sutra odlučiti kako ni
žene na određenim funkcijama nisu podobne i reći kako se za taj
posao trebaju javiti samo muškarci?
Za vrijeme Domovinskog rata mnogi su dali svoj život za Hrvatsku
i Dubrovnik, a dio njih nisu bili rođeni u njemu. Tada se nije pitalo
za nacionalnost ili mjesto rođenja. Upravo zato priopćenje DDS-a
smatramo neprihvatljivim u današnje vrijeme. Obzirom kako je očito
da gospodin Dujmović ima sve potrebne kvalifikacije i svoj posao
obavlja na najbolji mogući način, ovakve niske pokušaje političkih
podmetanja možemo tek smatrati strahom političkih protivnika za
svoju budućnost. I dok shvaćamo kako su i takvi „udarci ispod
pojasa“ nekima legitimno političko oružje ne možemo prešutjeti
činjenicu kako se u prvi plan stavlja pitanje nečijeg podrijetla i to
pod krinkom brige za stručnost. Ostati nijem na takvu nepravdu
znači prešutno je odobravati, a to je nešto što mi nikada nećemo
dopustiti. Snježana Holovka, predsjednica ŽI HNS-a DNŽ
GlasGrada - 495 - petak 12. 9. 2014.
5
PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA
GLAS GRADA SILOM, BESRAMNO NATURA NAMA, ČITATELJIMA NA GLAVU (4)
Samo hrabro naprijed gosparu Boško
Ja imam puno bolje mišljenje o Hercegovcima, posebice našim dubrovačkim (od kojih se, uvjeren sam, znatno veći
broj nego što Vi mislite uistinu jest „aklimatizirao“ na ovdašnje civilizacijske i kulturološke prilike) od dojma kojega o
njima ostavljate Vi i Vama slični „braneći“ ih odnosno reprezentirajući ih ovako kako to Vi činite svojim napisima
Poštovani gosparu Boško Maslaću, diplomirani inđenjeru strojarstva i Hercegovče, ne
iskorištavam ja zapravo svojim napisima
Vašu osobu da bih plasirao neke opće
poruke, već ja njima nastojim izazvati
(pisanu) reakciju baš takvih osoba kao što
ste Vi, jer Vi i Vama slični granići, vuletići,
jurkovići i dr. svakim svojim uratkom na najvjerodostojniji i najneposredniji, dokumentaristički precizan, kristalno jasan i nedvosmislen način čitateljima našega Glasa
Grada, dakle više-manje svim stanovnicima
dubrovačkog kraja, demonstrirate ono što
meni jadniku, unatoč silnom trudu, ni iz daleka ne uspijeva tako plastično, jezgrovito i
sočno formulirati odnosno tako precizno opisati. Dakle, samo hrabro naprijed gosparu
Boško, ne osvrćući se na eventualne
primjedbe „dobronamjernika“, nastavite
demonstrirati svoju pravu, neiskvarenu, dubrovačkim jalovim gospodstvom neinficiranu
zdravohercegovačku prirodu (i društvo). Ali
pripazite na čistoću svoga „(h)ercegovačkog“ hrvatstva i ne dozvolite da ga sami
prostituirate skrnaveći ga odnosno miješajući ga s nit-piri-nit-viri „hrvatskim“ hrvatstvom, a posebice ovim dekadentnim, biološki odumirućim dubrovačkim. Iako sam se
istinski potrudio, izgleda da Vam nijesam
uspio do kraja objasniti koji su to „moji“, a
koji su „Vaši“, jer mi Vi u svom zadnjem uratku naslovljenom „Kacigu pod ruku i pođite
tamo gdje vam se sviđa, na pr.u Srbiju ili
Albaniju…“ u 494-tom broju Glasa Grada od
5.9.2014. poručujete:
„Gdje ste to čuli da Hercegovci podržavaju
NDH? Na temelju čega tvrdite da su „MOJI“
(Hercegovci?) netolerantni prema pripadnicima drugih naroda, vjera, plemena? Ta svakome je poznato da je Hrvatska prema manjinama naj tolerantnija u Europi. Eto primjer
naših umjetnika srpske nacionalnosti
(Šerbedžija, Kvrgić, Dedić)…Držimo ih za
ikone. Čak smo im dali i Brijune!...Tko je to
čuo da je netko ugrožen što je drugi i
drugačiji? Jedino bi Vi mogli biti ugroženi jer
ste drugi i drugačiji od 90% Hrvatskoga naroda! (Kaciga i Mesić!)“.
Kad govorite o „90% Hrvatskog naroda“, Vi
zapravo mislite na 90% Vašeg kleroustaškog
hercegovačkog plemena, za čije pripadnike je nezamislivo da bi se na bilo koji, a posebice određen, eksplicitan i bezuvjetan način
ogradio od ustaštva odnosno NDH, odnosno da bi suštinski kritično gledao na aktualno neoustaštvo odnosno teoriju, praksu i
posljedice Hrvatske zajednice odnosno Hrvatske republike Herceg-Bosne. Dakle,
gosparu Maslaću, ja nikad nijesam čuo da
bi itko od onoga što Vi, naglašavam potpuno
pogrešno, nazivate „90 % Hrvatskoga naroda“ ikada i ikako osudio NDH. Dapače, čuo
6 GlasGrada - 495 - petak 12. 9. 2014.
sam odnosno čitao odnosno vidio da ustaški
ministri i potpisnici i provoditelji rasnih zakona (Mile Budak) bez problema dobivaju ulice po gradovima diljem Herceg-Bosne; da
se po ustaškim časnicima (Rafael „Vitez“
Boban) nazivaju postrojbe recentne „hrvatske“ vojske, koja se samim tim činom legitimira kao neoustaška; da se za ratni zločin
osuđeni lideri neoustaške HZ odnosno HB
Herceg-Bosne (Dario Kordić) dočekuju i
slave kao nacionalni i vjerski heroji odnosno
sveci; da se nogometaš osuđen od relevantne hrvatske i svjetske javnosti, te meritornih
sportskih tijela zbog svoga javno demonstriranog ustašluka (Josip Šimunić), diljem (Zapadne) Hercegovine slavi kao nacionalni
junak i najveća sportska zvijezda (koju će
akobogda zasjeniti tek ovaj najnoviji planetarni uspjeh fenomenalnog tenisača Marina
Čilića); da odabrani svećenici po odabranim
crkvama Vaše „Crkve u Hrvata“ is godine u
godinu slave svete mise u čast NDH i njezina „Poglavnika“ Ante Pavelića, koji je,
pobožni gosparu Boško Maslaću, kao i stotine drugih, više-manje cijela vojno-politička
vrhuška NDH, zahvaljujući vrhuški Katoličke
crkve, Vatikanu i (skorašnjem skupa sa
Stepincem svecem) Papi Piju XII , te svećeniku Krunoslavu Draganoviću i njihovim
„štakorskim kanalima“ izbjegao sudu odnosno likvidaciji bez suda, kako je vi nazivate
„Narodne oslobodilačke vojske“.
Retorički me pitate, dakle zapravo tvrdite da
je apsolutno neistinita moja navodna tvrdnja da su „VAŠI“ (Hercegovci?) – ma što će
Vam ovaj upitnik? - netolerantni prema pripadnicima drugih naroda, vjera, plemena“.
A vidite, vaša odnosno Vaša HZ odnosno
HR Herceg-Bosna na čelu s listom, po vama
odnosno Vama, nepravedno od haških „političara“ (o)suđenim kordićima, odnosno prljićima i praljcima (tzv.“hercegovačka šestorka“, a da su Tuđman, Šušak i Boban
poživjeli, ko-amen-u-očenašu sigurno,
gosparu Maslaću, govorili bismo o devetorci, s time da bi svaki od ove trojice dobio po
brat-bratu duplo od Prljića odnosno Praljka),
na primjer, najprije je, namjerno zasad
preskačem UNESCO-vog „štićenika“- Mostar i njegovu staru gradsku jezgru s mostom, ispraznila od ljudi (Bošnjaka), žena
(Bošnjakinja) i djece (Bošnjačića) grad Stolac i gradić-spomenik Počitelj; žene i djecu
su rastjerali da se snalaze po bijelome svijetu, a muškarce su šćerali dolje do Dretelja
i Helidroma i ogradili ih bodljikavom žicom
itd.(neki bi zlobni komunjare i/ili hrvatomrsci
to nazvali genocidom); zatim su pod okriljem noći specijalne diverzantske postrojbe
junačke hercegovačke vojske išle od kuće
do kuće, od džamije do džamije i redom ih
minirale odnosno palile (neki zlobni jugonos-
talgičari i/ili hrvatožderi bi to okrstili urbicidom, e neki drugi kulturocidom).
I onda, priznajući zapravo da nemate argumenata na „VAŠOJ“, hercegovačkoj strani,
nalazite ih na „MOJOJ“, hrvatskoj: „Ta svakome je poznato da je Hrvatska prema manjinama najtolerantnija u Europi“, pa za primjer
navodite „naše umjetnike srpske nacionalnosti“ i baš gospara Radu Šerbedžiju kojemu smo „čak i Brijune dali“. Da je (samo) po
vama i Vama, gosparu Maslaću, sličnima
spomenuta „srbenda“ odnosno „jugoslavenčina“ odnosno „džabalebaroš“ zaobilazio bi Hrvatsku u širokom luku, a HTV bi
bunkerirao sve hrvatske serije i filmove u
kojima je igrao, pa ljeti ne bismo ni imali (repriznog) dramskog odnosno filmskog programa na hrvatskom jeziku na hrvatskoj dalekovidnici. Da su Brijuni kojim nesretnim
slučajem u Hercegovini a ne u Istri, ne da ne
bi bili ustupljeni Šerbedžiji da tamo okuplja
jugonostalgičnu hrvatomrzilačku dekadentnu umjetničku bagru, nego bi i sami Brijuni,
omiljena rezidencija jugokomunističkog
krvoloka Broza i njegova protuhrvatskog
režima, bili pretvoreni u najveći hercegovački
odnosno istarski zahod odnosno smetlište,
baš kako je to učinjeno u (zapadnom) Mostaru s Partizanskim grobljem, grandioznim
arhitektonsko-umjetničkim remekdjelom velikoga (srpskog) umjetnika i humanista
Bogdana Bogdanovića.
Apsurdno je, pobožni i školovani (ma jeste li
možda Vi jedno od ono osmero djece iz
dubrovačke hercegovačke obitelji koju
„primjerice“ spominjete?) gosparu Boško
Maslaću, dipl.ing.str. i Hercegovče, da ja,
čistokrvni Hrvat u nacionalnom i zemljopisnom pogledu, imam puno lošije mišljenje od
Vas o svojoj Hrvatskoj i svom hrvatskom
narodu, i da se nikad ne bih usudio ni pomisliti, a kamoli (javno) ustvrditi da bi moja Hrvatska bila „najtolerantnija u Europi prema
manjinama“. S druge strane, ja imam puno
bolje mišljenje o Hercegovcima, posebice
našim dubrovačkim (od kojih se, uvjeren
sam, znatno veći broj nego što Vi mislite uistinu jest „aklimatizirao“ na ovdašnje civilizacijske i kulturološke prilike) od dojma kojega o njima ostavljate Vi i Vama slični
„braneći“ ih odnosno reprezentirajući ih ovako kako to Vi činite svojim napisima.
Iz gore iznesenih razloga, razumljivo je da
ću Vas i ovoga puta morati pozdraviti baš s:
Mrš kleroustašiji, sloboda hrvatskoj naciji!
Darko Kaciga Dubrovčanin
PS
Ceterum censeo… uostalom mislim da treba
ukinuti: 1) hrvatsko državljanstvo svima koji ne
prebivaju u Hrvatskoj; 2) Ministarstvo turizma;
3), a mostu preko Rijeke dubrovačke vratiti njegovo časno, izvorno ime – Most Dubrovnik.
DU LIST VAM MOŽE BITI ZA PRIMJER (3)
Kukavičje jaje polažete
u naše hrvatsko gnijezdo
“Crvena Hrvatska”, novina iz koje gosp. Račić crpi svoje navode, je doduše izlazila u Dubrovniku, ali je bila samo
po naslovu Hrvatska jer je dobro poznato tko je bio njen nakladnik odnosno koje je (unitarističke) ideje provodio.
Iz tog razloga, tekst koji je gosp. Račić u svom članku naveo, u osnovi je ipak tekst nama stranih novina (i napose
ideologije) pa je po logici stvari taj tekst trebalo, prije objavljivanja, prevesti na hrvatski standardni jezik
Čitateljima GG-a, nažalost nije poznato da u inženjer, u obrtničkoj školi neke tehničke Žalosno je, gosp. Račiću, da se i danas, kao
GG-u br. 492 od 22. kolovoza 2014. (DU list predmete među inima i predmet”Motori i i u vremenima surove komunističke diktatVam može biti za primjer) nije objavljen dru- motorna vozila”. Kad bih bilo kojeg od svojih ure, moramo boriti za svoj jezik. U nekoliko
gi dio moga dopisa redakciji od 17. kolovo- učenika pitao što je to “šoferšajba, kuplung, rečenica ću Vas podsjetiti, a novije generacije
za 2014., pa se, pored neslaganja s fergazer, hauba, felga, auspuh ...”itd. svi upoznati, kako je u naše vrijeme počela bordoslovnim navođenjem teksta članka bi mi to točno objasnili, ali kad sam ih pitao ba za hrvatski jezik koji Vi danas tako olako
“Lokalni tisak o ženskim temama”, izgubio što je to vjetrobran, spojka, rasplinjač, ...itd. podcjenjujete: “Novosadskim dogovorom”
i, samo naznačeni, daleko dublji smisao bio je potpuni muk.
iz 1960 .god., partijskim nalogom hrvatski i
moga negodovanja, kojeg ovom prigodom I zato se potpuno slažem s gosp. Račićem srpski jezik postali su jedan jezik s dva pisnadopunjujem.
da je neprihvatljivo da u ...”današnjem hr- ma (latinicom i ćirilicom). Taj “dogovor i PraNaime, ako Vi navodite (upotrijebili ste izraz vatskom govornom jeziku...” ima sve više vopis” koji je kasnije nastao imao je zadatak,
citirati, a sama riječ citirati je za hrvatski jez- više anglicizma no ne samo anglicizma na svim područjima kulturnog, društvenog i
ik dvojbena jer je prilagođena europskim gosp. Račiću, nego i germanizma (vidi gore), književnog života u potpunosti podložiti
jezicima) neki tekst iz njemačkih, engleskih talijanizma, turcizma ali i srbizma koji Vi, na hrvatsku jezičnu tradiciju srpskom jeziku.
ili bilo čijih stranih novina, onda ćete, pored žalost, kao kukavičje jaje (nenamjerno, Na taj se način, srpski jezik i silom (Zakona),
njemačkog ili engleskog izvornog teksta, dati vjerujem) polažete u naše hrvatsko gnijez- a ne samo preporukama, nametnuo kao jei prijevod na hrvatski standardni jezik. Gosp. do.
dinstveni jezik Hrvata i Srba u ondašnjoj
Račić polazi od pogrešne činjenice, budući Prije Domovinskog rata, u tadašnjoj SR Hr- državi.
su hrvatski i srpski jezik na razgovornoj razi- vatskoj, bile su u prodaji i nekakve dječje Otpor gubitku svog jezika (i identiteta) hrni donekle međusobno razumljivi, da se radi novine – stripovi tiskani u Gornjem Milanovcu vatski intelektualci, okupljeni oko Matice hro istom jeziku i da ga ne treba prevoditi. (SR Srbija). I za ne vjerovati – bile su pisane vatske hrabro iskazuju već 1967. u tzv. “DeDanašnji ročnici Hrvatske vojske bi me “blije- na ijekavici. I u čemu je bila “kvaka” ??? U klaraciji o nazivu i položaju hrvatskog
do” gledali da im kažem kako smo u JNA tome, da su pored hrvatskih riječi lijepo, bijelo književnog jezika” u kojoj su se potpisnici
spavali na čaršavima, pokrivali se ćebadi- i mlijeko bile, kao slučajno, “ubačene” npr. i “Deklaracije”, zamislite, “usudili tražiti” jedma, jeli u trpezarij, i išli na lekarsku... Zar ne riječi: hleb umjesto kruha, vasiona umjesto nakost i ravnopravnost četiri književna jezibi rekli: Čovječe, kojim jezikom govoriš, s svemira, sprat umjesto kata, zapeta umjes- ka: hrvatskog , srpskog, slovenskog i makekojeg si planeta došao, prevedi nam to....? to zareza,...
donskog.
“Crvena Hrvatska”, novina iz koje gosp. Danas, 2014. god. nažalost i paroh du- Odgovor komunističkih vlasti na “DeklaraciRačić crpi svoje navode, je doduše izlazila u brovački S. Zorica koristi istu taktiku, u svo- ju” bio je oštar. Najviše političke kritike bile
Dubrovniku, ali je bila samo po naslovu Hr- joj kolumni također (lukavo) koristi ijekavicu, su uperene u Maticu hrvatsku. Uslijedila je
vatska jer je dobro poznato tko je bio njen no umjesto hrvatske riječi ekumenizam nje- prava politička hajka na potpisnike “Deknakladnik odnosno koje je (unitarističke) ide- mu je .. bolje reći ikumenizam, umjesto laracije” – suđenja, kazne i smjenjivanja –
je provodio. Iz tog razloga, tekst koji je gosp. Jeruzalem – Jerusalim, umjesto kršćani – razvila se prava protuhrvatska histerija. Iako
Račić u svom članku naveo, u osnovi je ipak hrišćani. itd. Pa gdje taj čovjek živi, za koga je partijskim odlukama sve što je “Deklaracitekst nama stranih novina (i napose piše.... Ako (gosp. Račiću ali i Redakcijo) tvrd- jom” zahtijevano uglavnom odbačeno, “Deideologije) pa je po logici stvari taj tekst tre- ite da ...”tekstove od prije 50 ili 100 god. nije klaracija” je ipak bila temelj Hrvata za naciobalo, prije objavljivanja, prevesti na hrvatski potrebno lektorirati”,... što je s ovim dan- nalno buđenje pa se slobodno može reći i
standardni jezik.
ašnjim???
za današnju Republiku Hrvatsku.
Nemojmo se zavaravati da to nisu bile strane I koji su učinci takve podle rabote – malo I zato gosp. Račiću ja ne mislim....”da je citnovine jer jezični oblici ...žene su sklone da pomalo, ne samo da su tada mnogi od nas irano novinsko izvješće tj. svaki izvorni
potpišu, ...žena umije da cijeni radost živo- nakon povratka iz JNA odjednom počeli tekst od prije 50 ili 100 god. bilo potrebno
ta ...dok može da stupi na pozornicu, a sada spavati na čaršavima i pokrivati se lektorirati”... ali mislim, da ga je bilo potrebveć i Sir Đems Eričon Braun, ...itd. nisu, ne ćebadima...,nego su i mala djeca počela no, kao i svaki (strani) tekst, prije objavljivanja
samo oblici hrvatskog standardnog jezika i umjesto kruha tražiti hleba, njihovi junaci su prevesti na hrvatski standardni jezik.
pisma, nego nisu niti oblici tada, a i sada putovali u vasionu, a ona “velika” i dalje Usput, ovim raspravu po ovom pitanju
uobičajenog hrvatskog govora. To su bili mijenjaju auspuh, peru šoferšajbu, pode- smatram završenom.
izrazi nama nametnutog govora i jezika.
šavaju kuplung,... itd. Isto tako mnogi će i
Vatroslav Ivušić
Kad se u današnjem tisku navodi govor ili dalje, nakon (nelektoriranog) teksta gosp.
izjava nekog srpskog političara i, recimo da Račića, tvrditi da žena umije da cijeni ra- PS.
on upotrijebi riječi lepo, belo i mleko – zar dost života, da stupi na pozornicu, da pot- O gosp. Kacigi ovom (ali i drugom) prigoće u našim novinama (ali i u GG-u) pisati piše....., a mi ćemo kao hrišćani možda dom ne želim uopće trošiti papir i vrijeme.
lepo, belo i mleko ili će se prevesti na lije- putovati u Jerusalim...
Ipak, na kraju ako dopustite, vezano za njepo, bijelo i mlijeko. Ili, ako srpske novine Iz navedenih razloga, svi danas samo priča- gov nekoliko puta ponovljeni zahtjev za
prenose izjavu nekog hrvatskog političara, ju (telefonom više nitko ne razgovara niti promjenom imena mosta Dr. F. Tuđmana,
te on spomene izraze lijepo, bijelo i mlije- govori), svima je nešto vanredno, vjerovat- predlažem mu da on (genijalno) ponudi
ko zar će to biti tako i objavljeno u njihovim no, svi idu pravo, neki se još izvinjavaju i Splićanima: Dioklecijanovu palaču prenovinama?
snabdjevaju, peglaju (rublje i kartice), piju imenujte u npr. Titovu ili barem Splitsku”.
Igrom slučaja, posljednje dvije godine svog kafu, idu na aerodrom, odlaze na berzu, Tko “šljivi” tamo nekog Dioklecijana, tko je
radnog vijeka predavao sam, kao strojarski svima se nešto dešava,...
taj uopće
bio...- 495 - petak 12. 9. 2014. 7
GlasGrada
PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA
DUBROVAČKE SLIKE I (NE)PRILIKE
Bez rukohvata
U Gradu ima mala a opasna ulica, naziva Pećarica. Zašto opasna? Zato što nema pasamana (rukohvata). U toj ulici ima male
djece, alki i dosta starije čeljadi, i nije dobro što nema ograde,
koja ne bi ni puno koštala niti bi nagrdila izgled. Nadajmo se da će
ovo pročitati i netko od odgovornih i nešto poduzeti.
Zdravko Trojanović Trojo
PS
Jedan prijedlog odgovornima za promet u Gradu Libertasu. Prometovanje „šestice“ bi se moglo podijeliti u dva pravca, te bi bilo
učinkovitije. Kako? Jedan dio „šestice“ vozi Pile-Pošta Lapad. Tu
kod pošte Lapad iskrca putnike, koji biraju to odredište, te tada
autobus skrene lijevo kod kružnog toka (kod autobusne čekaonice) i ukrca putnike za Pile. Tako bi imali novu liniju. Drugi dio
„šestice“ vozi kao i do sada do Babina Kuka.
U EKO PARKU OMBLA U MOKOŠICI
Festa od smokava
Dana 3.rujna je u Eko parku Ombla održana Festa od smokava.
Osim što su ekeoaktivisti Eko Omblići & Zeleno Sunce brali smokvi
jedan dio za jesti (većina ih baš ne voli jesti ), drugi dio su brali za
pravljenje marmelade od smokava po receptu naših baka iz Rijeke
dubrovačke, a on je vrlo jednostavan:
2-3 kg zrelih plodova zelenih smokava (bijelih i crnih)
2 lemuna i to domaća, neprskana (može i naranče ali domaće)
malo kanjele, ožicu dvije domaćeg prošeka ili kojeg drugog
domaćeg likera od ruža ili rogača
Cukar ne treba jer su smokve same pune cukara.
Priprema: Smokvama dignuti peteljke, podijeliti ih na četvrtine i
staviti u lonac kuhati, izrezati lemune (prethodno im iscijediti sok i
spremiti za poslije) na sitne kockice i staviti sa smokvama. Kuhati
marmeladau uz stalno miješanje i to drvenom kuhačom! Miješati
sve dotle dok se marmelada ne počne odvajati od dna lonca. Na
kraju dodati sok od dva lemuna, malo likera i malo kanjele...
Pripremiti staklene tegle prokuhane u vreloj vodi (prokuhati i poklopce) i odmah stavljati marmeladu, ali ne do vrha. Potom teglice
okrenuti naopako da iziđe zrak a onda sve pokriti krpom dok se
ne ohladi. Spremiti pune teglice na tamno i hladno mjesto i koristiti
par dana!
slast!12.
Voditeljica
8 nakon
GlasGrada
- 495 -Upetak
9. 2014. Jadranka Šimunović
NENAD VEKARIĆ, VLASTELA GRADA DUBROVNIKA, 5. ODABRANE
BIOGRAFIJE (E – PE). ZAGREB-DUBROVNIK, ZAVOD ZA
POVIJESNE ZNANOSTI HAZU U DUBROVNIKU, 2014.
Izuzetan leksikografski
poduhvat
U izdanju Zavoda za povijesne znanosti HAZU u
Dubrovniku izašao je peti
svezak knjige Nenada
Vekarića, Vlastela grada
Dubrovnika koji sadrži
odabrane biografije pripadnika vlasteoskog kruga
od slova E do Pe. Svaka biografija sastoji od detaljnog opisa rodbinskog kruga, podataka o školovanju i karijeri, djelima i recepciji,
s vrlo bogatom starijom i recentnom literaturom, iscrpnim arhivskim
i bibliografskim podacima, te s priloženim fotografijama i faksimilima arhivskih dokumenata.
U ovom svesku nalazi se ukupno 171 biografija. Najviše je
obrađeno članova rodova Pecorario, poznatijeg pod prezimenom Gozze (Gučetić) – 45, Gundula (Gundulić) – 33, Menze
(Menčetić) – 18. U knjizi su i biografije članova iz roda Gradi
(Gradić), Luccari (Lukarević), Natali, Pauli, Juda, Klašić, Martinussio (Martinušić) kao i manje poznatih izumrlih rodova Kalić, Naimeri i Pezane (Peženić).
U knjizi su obrađene biografije poznatih ličnosti: pjesnika i povjesničara Ignacija Đurđevića, opata Stjepana Gradića, pjesnika
Ivana Gundulića, povjesničara Jakova Lukarevića, pjesnika Šiška
Menčetića, filozofa Nikole Gučetića i mnogih drugih. Ono po čemu
je ova knjiga još važnija jest da su u njoj donesene biografije mnogih
značajnih, ali nedovoljno istraženih, ponekad i gotovo “zaboravljenih” dubrovačkih plemića, čija je uloga u razvoju Dubrovačke
Republike bila vrlo velika, a nisu dobili adekvatan historiografski
tretman iz raznih razloga - ili zato jer su pripadali razdoblju za koje
nema dovoljno arhivskih vrela ili su jednostavno promicali
istraživačkoj pažnji. Tako su u knjizi svoje mjesto našli knez Krvaš
iz 12. stoljeća, koji je potjecao iz roda Martinusso, knez Damjan
Juda, za kojeg autor drži da je bio prvi poznati borac za slobodu
Dubrovnika, a koji je život skončao samoubojstvom nakon što ga
je svrgnuo vlastiti zet državnim udarom 1205. godine, pa Marin
Gučetić, osoba najznačajnija za zbacivanje mletačke vlasti 1358.
godine i bez čijeg angažmana vjerojatno ne bi bilo Dubrovačke
Republike. Uz ključne osobe na političkom planu, brojne poklisare
i vojne zapovjednike, obrađeni su i dosad nepoznati, Antun Galiopa, najstariji pronađeni dubrovački pjesnik-vlastelin, koji je živio u
13. stoljeću i još nekoliko manje eksponiranih pjesnika, graditelj
Đivo Đurđević, pravnik Šiško Đurđević, povjesničar Ivan Marinov
Gundulić i njegov brat isusovac Marin, osnivač Collegium Ragusinum, ubijeni diplomat, pravnik Frano Gundulić, nekoliko urotnika
u Velikoj zavjeri iz roda Georgio, među kojima je bio i pjesnik
Stjepan s nadimkom Giman, osnivači kazališta Luka Bonda i
Vladislav Gozze, kao i neki likovi koje je povijest zapamtila po gestama, od osnivača benediktinskog samostana Ivana Mihovog
Gundulića u 13. stoljeću ili osnivača župe Pridvorje Marina Gradića
u 16. stoljeću, pa do strastvenog kockara Pavla Lukarevića, koji je
na samrti odlučio obeštetiti one kojima je za života uzeo novac na
kocki ili zavodnika i legendarnog “plačljivca”, poklisara Sekunda
Gučetića, koji je toliko zapomagao pred osmanskim velikodostojnicima da je ovima “bilo zlo od samog spomena njegova imena”.
Uz biografije u literaturi već poznatih dubrovačkih plemkinja Marije Gundulić udate Gučetić, Marije Giorgi-Bona, benediktinke Benedikte Gradi, objavljene su i biografije Bone Grubešine Gundula,
udate Bisti, po kojoj je oblikovano prezime roda Bona, i danas
gotovo zaboravljene slikarice Jelene (Ilke) Natali, čija biografija u
ovoj knjizi sadrži i fotografije tri njezina djela.
Ovaj izuzetan leksikografski poduhvat nastavit će se sljedeće godine, kada je predviđena objava šestog sveska s odabranim
biografijama od slova Pi do kraja abecede.
Ivana Lazarević
GRAD DUBROVNIK
8.RUJNA 2014.
Realni prihod od gradskih zidina preko 120 milijuna kuna godišnje
Gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro Vlahušić uputio je 8.rujna predsjedniku Društva prijatelja dubrovačke starine dopis u
kojem ponovno predlaže povećanje cijene ulaznice na gradske zidine sa dosadašnjih 100
kuna na 120 kuna, sukladno rastu broja posjetitelja iz godine u
godinu, kao i uvođenje večernjeg obilaska zidina. Dopis prenosimo u cijelosti: „Dopisom od 13.
lipnja 2014. godine Grad Dubrovnik predložio je povećanje
cijene ulaznice na gradske zidine
sa dosadašnjih 100 kuna na 120
kuna. Razlog predloženog povećanja obrazložili smo značajnim
povećanjem prihoda i broja posjetitelja kroz prethodne godine
unatoč povećanju cijena ul-
aznice. Prema podacima koje je
Grad Dubrovnik zaprimio od
DPDS-a, u 2011. godini broj posjetitelja na gradskim zidinama u
2011. godini iznosio je 723.126,
u 2012. godini 775.636, u 2013.
godini 865.237, dok je u prvih
osam mjeseci 2014. godine iznosio 646.531,odnosno 6% posjetitelja više u odnosu na isto
razdoblje prethodne godine. U
2011. godini uz cijenu ulaznice
od 70 kuna ostvaren je bruto prihod od ulaznica na gradske zidine u iznosu od 45.021.261
kuna; u 2012. godini 48.180.266
kuna; u 2013. godini uz povećanje cijene ulaznice na 90
kuna iznos od 64.810.396 kuna,
a u prvih 8 mjeseci 2014. godine
uz povećanje cijene na 100 kuna
ukupni prihod iznosi
53.489.520 kuna što je
za 16% više nego u istom razdoblju prethodne godine. Iz
navedenih podataka
vidljivo je da, unatoč
smanjenju broja posjetitelja s brodova – kruzera za 15% te povećanju cijene ulaznice
na gradske zidine, broj
posjetitelja progresivno raste
svake godine. Slijedom navedenog, predlažemo da prihvatite prijedlog Grada Dubrovnika iz lipnja ove godine o povećanju
cijene ulaznice na gradske zidine
u 2015. godini na 120 kuna te
da se razmotri uvođenje večernjeg obilaska zidina u ljetnim
mjesecima uslijed interesa gostiju koji su smješteni u Gradu
kako bi broj posjetitelja i kupljenih ulaznica na dnevnom i
večernjem programu bio viši od
jedan milijun godišnje, a prihod
bi se povećao na 120 milijuna
kuna. Gradonačelnik Andro
Vlahušić“
GRADONAČELNIK VLAHUŠIĆ S VATERPOLSKIM VETERANIMA
Pokloni i daljnja podrška
Dubrovačke vaterpolske veterane primio je 8.rujna gradonačelnik
Andro Vlahušić te im i ovom prigodom čestitao na tituli svjetskih
prvaka, osvojenoj na 15. Svjetskom prvenstvu veterana, koje je
održano u Montrealu od 27. spnja do 2. kolovoza.
Dubrovački vaterpolisti veterani zaslužni za ‘kanadsko zlato’ gradonačelniku Vlahušiću iznijeli su svoje impresije s prvenstva. Gradonačelnik im je uručio prigodne poklone te obećao i daljnju podršku. Podsjetimo, pobjedom nad Russian Bearsima u finalu, Dubrovački veterani obranili su naslov svjetskih prvaka iz Riminija
2012.godine. Do finala su stigli ostvarivši šest uzastopnih pobjeda. Klub Dubrovački veterani osnovan je 1997. godine i od tada je
nastupio na šest svjetskih prvenstava i osvojio tri zlatne te po jednu, srebrenu i brončanu medalju.
8.RUJNA 2014.
Potpisan ugovor o rekonstrukciji i nadogradnji osnovne škole Lapad
Povodom početka nove školske godine
Gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro
Vlahušić sa suradnicima obišao je 8.rujna
osnovnu školu Lapad koju uskoro čeka
veliki zahvat rekonstrukcije i nadogradnje.
Tom prilikom potpisan je i ugovor s izvođačem radova. Obilasku škole i potpisivanju ugovora uz gradonačelnika Andra
Vlahušića nazočili su njegov zamjenik
Nenad Vekarić, pročelnik Upravnog odjela
za obrazovanje, sport, socijalnu skrb i civilno društvo Miho Katičić, direktorica tvrtke Titan Constructa
Caroline Elisabetz Mamić i
direktorica OŠ Lapad Mirjana
Kaznačić.
Nakon obilaska prostorija koje
su tijekom ljeta prošle manje
preinake i zahvate, potpisan je
ugovor o radovima rekonstrukcije i nadogradnje škole.
Preuredit će se osam učionica,
izgradit će se četiri potpuno
nove, kao i kuhinja te prostor-
ije za produženi boravak. Škola će tako steći
uvjete za jednosmjensku nastavu
Termin početka radova, čiji je rok izvođenja 12 mjeseci, definirat će se već ovog tjedna. Izvođač radova je tvrtka Titan Constructa iz Zagreba, a ukupna vrijednost investicije iznosi oko 7.500.000 kuna.
Ravnateljica škole Mirjana Kaznačić zahvalila je Gradu Dubrovniku na potpori. Kazala je
kako je zbog kvalitetnih priprema
provedenih tijekom ljeta izvođenje građevinskih radova neće utjecati na kvalitetu
nastave.
Gradonačelnik Andro Vlahušić obećao je
kako će Grad Dubrovnik u proračunu osigurati i dodatni iznos za ugradnju sustava
ventilacije u sportsku dvoranu.
GlasGrada - 495 - petak 12. 9. 2014.
9
GRAD DUBROVNIK
ČLANOVI TURISTIČKOG VIJEĆA U OBILASKU
OBNOVLJENIH LAZARETA
5.RUJNA 2014.
Zamjenik gradonačelnika Raguž zahvalio
Prostori spremni za programe vatrogascima na uspješnoj sezoni
Gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro Vlahušić predvodio je 10.rujna obilazak obnovljenog kompleksa Lazareta organiziran za članove Turističkog vijeća Turističke zajednice grada Dubrovnika. Gradonačelnik Andro Vlahušić predstavio je sve mogućnosti koje pruža
ovaj ključni kulturni infrastrukturni gradski objekt, a svi
prisutni članovi Turističkog vijeća nakon informativnog
obilaska iskazali su svoja, vrlo povoljna, mišljenja. Dogovoreno je, kako će i uz djelatnike u kulturi, i turistički
stručnjaci dati svoj doprinos obogaćivanja prostora
novim i atraktivnim sadržajima.
-Lazareti su napokon dobili prostor koji zaslužuju, a na
svima nama je da se potrudimo da im uz kulturnu
namjenu pridružimo i kongresnu’, kazao je predstavnik
hotelske kuće Hilton Imperijal, Vlaho Margaretić.
Josipa Pasković ispred Jadranskih luksuznih hotela
također je pohvalila ‘novo lice Lazareta’ te dodala kako
će njena kuća zasigurno pronaći interes u korištenju
Zamjenik gradonačelnika
Željko Raguž kao predsjednik Vatrogasne zajednice
Grada Dubrovnika i predsjednik Upravnog vijeća Javne vatrogasne postrojbe Dubrovački vatrogasci održao je
konferenciju za novinare u
novouređenim prostorijama
DVD-a Komolac. Zahvalivši
svim vatrogascima na
kvalitetno odrađenom poslu tijekom
požarne sezone, Željko Raguž pohvalio jer rad profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasaca, posebno tijekom
priprema za sezonu, što je rezultiralo i manjim brojem požara. Raguž je
također zahvalio pripadnicima DVDa Komolac kao najzaslužnijima za
uređenje novih prostorija, koje su
‘postale važan prostor gdje može biti
smještena ispostava Javne vatrogasne postrojbe Dubrovački vatrogasci’, ali i pohvalio entuzijazam koji
su pokazali vatrogasci na Lopudu i
Koločepu.
Naglasio je kako Grad Dubrovnik za
vatrogastvo izdvaja značajna sredstva, koja su mnogo izdašnija od zakonske obveze. Tako je u proračunu
za 2014. godinu za ovu namjenu osigurano više od 17 milijuna kuna.
Zamjenik gradonačelnika najavio je
kako će se Grad Dubrovnik i ubuduće
posvetiti razvoju vatrogastva te unapređenju radnih uvjeta vatrogasaca,
posebno izdvojivši društva izvan užeg
gradskog područja – Osojnik, Rijeka
dubrovačka, Gornja sela, Elafiti…
suvremeno opremljenih prostora za eventualne prijeme ili različite evente.
-Lazareti su ‘vau’, odlično. Ovo je nešto
što Dubrovnik, koji kao destinacija sve više
raste na kongresnom tržištu, zaslužuje.
Prostor je jako dobro i kvalitetno izveden i
opremljen, komentar je Danijela Marušića
iz Dubrovnik Travela, agencije specijalizirane upravo za kongresni turizam.
Tehnički pregled 5.000 kvadratnih metara
obnovljenog kulturno-kongresnog centra
je završen, a uporabna dozvola očekuje
se u drugoj polovici rujna. Gradonačelnik
Vlahušić naglasio je kako će se kroz projekt kandidature Dubrovnika za Europsku
prijestolnicu kulture tražiti način kako Lazarete dodatno oplemeniti sadržajima za osnovnu, kulturnu, namjenu prostora.
PROMET NA PODRUČJU GRADA – POSTOJEĆA I NOVA RJEŠENJA
Poboljšanja protočnosti prometa na svim raskrižjima,
policijska suglasnost za ‘Lapad Stanicu’
Promet na području Grada – kon 2011. godine. Analiza prikpostojeća i nova rješenja – bila upljenih podataka pokazala je
je tema konferencije za novinare kako su poboljšanja postignuta
koju su 4.rujna u Velikoj vijećni- na svim raskrižjima te da je Grad
ci održali gradonačelnik Grada novu organizaciju prometa
Dubrovnika Andro Vlahušić, nje- postigao uz minimalne građgov zamjenik Željko Raguž i evinske zahvate. Prema tim
pročelnik za promet, stanograd- mjerenjima, naglasio je granju i razvojne projekte Dinko donačelnik Vlahušić, raskrižje
Mirić. Gradonačelnik Andro Lapad Stanica najbolje je
Vlahušić novinare je upoznao s raskrižje u Gradu koje nakon restručnom analizom tvrtke konstrukcije ima razinu protoka
Promel Projekt koja je izrađena ‘B’ (stabilan tok), a prometno
nakon što je u lipnju provedeno opterećenje smanjeno je za
brojanje
prometa,
put12.
na-9. 2014.
11,8 posto. Za ‘Lapad Stanicu’
10 GlasGrada
- 495prvi
- petak
Grad je dobio i suglasnost
Policijske uprave dubrovačkoneretvanske. Spojne ceste s ulicama Nikole Tesle i dr. Ante
Starčevića dobile su najveću
moguću oznaku – razinu
uslužnosti ‘A’, što znači potpuno
slobodan tok. –’Svi budući radovi na prometnoj infrastrukturi
u Gradu neće značajno ubrzati
protok prometa’, jer nema bolje
od slobodnog prolaza’, kazao
je gradonačelnik. Kao sljedeći
korak ka uređivanju prometne
slike Dubrovnika, Vlahušić je
izdvojio nužnost redukcije prevelikog broja vozila koja prolaze
Zagrebačkom ulicom, ili prema
Jadranskoj turističkoj cesti ili
preko Pila prema Boninovu.
Grad je stoga od Prometnog
fakulteta u Zagrebu naručio
studiju koja bi trebala pokazati
optimalno rješenje ovog problema. Kazao je kako se, sukladno posljednjim izmjenama i
dopunama prostornih planova,
razmatra više idejnih rješenja za
većinu prometnica i cesta na
gradskom području. Jedan od
značajnih pravaca jest Ulica Ivana Pavla II. i Ulica Nikole Tesle
koje bi postale pješačka zona,
dok bi se promet preusmjerio
iza povijesnih vrtova.
GRAD DUBROVNIK
NAJAVLJEN PRVI DUBROVAČKI POLUMARATON
Više od utrke
Prvi Dubrovački međunarodni
polumaraton, koji će se održati
u svibnju 2015. godine, predstavljen je 8.rujna u Maloj vijećnici Grada Dubrovnika. Prvi Dubrovački međunarodni polumaraton rezultat je intenzivne višegodišnje suradnje gradova prijatelja - kalifornijskog Montereya
i Dubrovnik. Ovaj atraktivni
sportsko-turistički događaj
predstavili su gradonačelnik
Andro Vlahušić, bivši upravitelj
grada Montereya Fred Meurer,
pročelnik Upravnog odjela za
obrazovanje, sport, socijalnu
skrb i civilno društvo Miho
Katičić, direktorica Turističke
zajednice grada Dubrovnika
Romana Vlašić, glavni tajnik
Dubrovačkog saveza sportova
Alen Bošković i predstavnica
hotelske kuće Valamar Nike
Labaš kao generalnog pokrovitelja.
Gradonačelnik Vlahušić kazao
je kako je maraton plod ‘američko-dubrovačke ideje’. Izrazio je
nadu da će prerasti u tradiciju
te tako pomoći Dubrovniku da
postane grad, istaknuo je, u
kojem ‘automobili polako post-
aju prošlost, a fizička
aktivnost, kretanje i rekreacija njegovih
građana svakodnevnica’. Gradonačelnik je
također najavio i mogućnost organizacije
novogodišnjeg maratona uzduž petkilometarske šetnice Solitudo-Babin
kuk.
Pročelnik Miho Katičić
istaknuo je kako je suradnja na polju sporta zacrtana još u povelji
o prijateljstvu koja je potpisana 2007. godine, dok je tajnik Bošković događaj ocijenio kao jedan od većih sportskih događaja u
dubrovačkoj povijesti. Podržao je gradonačelnikovu viziju ‘zdravog’ Dubrovnika.
Direktorica Turističke zajednice Romana Vlašić kazala je kako se
na projektu s puno entuzijazma radi već godinu dana i da ‘ne vidi
ništa drugo nego uspjeh’. Pod motom ‘Više od utrke’
polumaraton će se održati 10. svibnja 2015., a dan prije
zakazana je utrka dubrovačkim zidinama. Isti dan održat
će se i Dječji festival s igrama, glazbom i brojnim zabavnim aktivnostima. Ruta samog polumaratona duga
je 21.1 kilometara, kreće s Ploča, prolazi područjem od
Pila do Kantafiga s okretom pokraj ACI marine u Komolcu i ciljem na Stradunu.
Broj sudionika polumaratona ograničen je na 1.000, a
utrka gradskim zidinama na 50 sudionika. Prijave su moguće na službenim internetskim stranicama projekta:
http://www.dubrovnik internationalhalfmarathon.com/.
Organizatori događaja su Grad Dubrovnik i Dubrovački
savez sportova uz konzultantsku pomoć američke tvrtke Next Events, uz tvrtku Valamar Hotels & Resorts kao
generalnog pokrovitelja i sudjelovanje Turističke zajednice grada Dubrovnika.
9.RUJNA 2014.
Članovi poznatog japanskog muškog zbora u
Dubrovniku
Pročelnica Upravnog odjela za kulturu Grada Dubrovnika Ana Hilje primila je 9.rujna
članove japanskog muškog zbora Shingetsukai s Kwansei Gakuin sveučilišta. Muški
zbor jednog od najprestižnijih japanskih fakulteta Kwansei Gakuin, na kojem godina
studiranja stoji 15 tisuća eura, za svoju je himnu odabrao upravo ‘’U boj, u boj’’, poznatu
arija iz opere ‘’Nikola Šubić Zrinski’’ Ivana pl. Zajca.
Međutim, samo posljednjih tridesetak godina znaju da je riječ o hrvatskoj pjesmi. Upravo
tu ariju, koja ih je proslavila u Hrvatskoj, izveli su nakon primanja kao gosti dubrovačkog
mješovitog zbora Libertas na
skalinima dubrovačke Katedrale. Alumni članovi zbora izrazili su iznimno zadovoljstvo što gostuju u domovini pjesme koju pjevaju, ali i domovini kravate.
GlasGrada - 495 - petak 12. 9. 2014. 11
GRAD DUBROVNIK
IZJAVE EF. HERIĆA I BISKUPA UZINIĆA:
Zajednički osuđivati zlo i truditi se
oko dobra!
-Naša nakana nije prosuđivati politička uređenja, mi smo vjerske
zajednice, nego jasno reći da neke stvari koje se čine uime Boga,
nisu i ne mogu biti uime Boga nego su izdaja Boga - kazao je, uz
ostalo, biskup Uzinić
Kao rezultat međureligijskog
dijaloga između dubrovačkog
biskupa mons. Mate Uzinića i
dubrovačkog imama Salkana
ef. Herića u kršćanskim i islamskim zajednicama u Dubrovačkoj biskupiji i Medžlisu
Islamske zajednice Dubrovnik
prikupljat će se novčana pomoć
za kršćane i sve žrtve ratnih
stradanja na području Sirije i Iraka.
Više o tome u izjavi za medije,
nakon press konferencije u dvorani sv. Ivana Pavla II. u Dubrovniku 5. rujna, na kojoj je
predstavljen humanitarni koncert za pomoć kršćanima u Siriji i Iraku, govorili su biskup
Uzinić i efendija Herić.
Biskup Uzinić je najavio kako se
Dubrovačka biskupija priključuje humanitarnom koncertu
za pomoć kršćanima u Siriji i Iraku tako da će sva milostinja od
nedjelje, 7. rujna - a to je dan
nakon koncerta - koja se bude
prikupila po župama i samostanskim crkvama u Dubrovačkoj biskupiji biti usmjerena za pomoć kršćanima i
drugim manjinskim vjerskim
skupinama na području Iraka i
Sirije.
Osim financijske pomoći,
kršćani i molitvama pomažu, a
na to je i papa Franjo više puta
pozvao. Biskup Uzinić je ovom
prigodom pozvao vjernike Dubrovačke biskupije da u nedjelju, 7. rujna, kada se bude prikupljala novčana pomoć za
kršćane u Siriji i Iraku, upute i
svoje molitve Bogu za njih. Podsjetio je da se za mir u svijetu i
progonjene kršćane u Dubrovačkoj biskupiji molilo na
Veliku Gospu, a cijelu Hrvatsku
će Hrvatska biskupska konferencija pozvati da mole na tu
nakanu na blagdan Uzvišenja
svetog Križa 14. rujna. Stvari se
ponavljaju i od prošlosti nismo
ništa naučili.
Ne može se činiti zlo u ime
Boga, to je izdaja Boga!
U sve ono što mi činimo želi se
uključiti i islamska zajednica u
Dubrovniku, kazao je biskup i
nastavio: „Naša nakana nije
prosuđivati politička uređenja,
mi smo vjerske zajednice, nego
jasno reći da neke stvari koje se
čine uime Boga, nisu i ne mogu
NA BATALI
Postavljene sprave za vanjski
fitness i uređeno dječje igralište
Neposredno uz istezalište za barke pokraj novouređenog parka
na Batali u petak 5.rujna je počelo postavljanje sprava za outdoor
fitness, poput onih u gruškom parku. Uređuje se i dječje igralište,
koje je postalo bogatije za nekoliko novih ljuljački i tobogana. Kako
je najavljeno, postavljeni su stolovi i klupe koje će upotpuniti dojam
zelene oaze za uživanje Dubrovčana svih generacija.
12 GlasGrada - 495 - petak 12. 9. 2014.
biti uime Boga nego su izdaja
Boga, i naše jasno određenje je
da stanemo na stranu onih koji
su žrtve, a ne na stranu onih koji
su agresori. Dodao je kako je to
trebalo učiniti i u povijesnom trenutku u slučaju stradanja Armenaca, ali se to nije učinilo.
Stajati na strani žrtve
„Svojim izjavama, stavom, molitvama i financijskom pomoći želimo stati uz one koji su žrtve
nadajući se da ćemo im – makar
ne možemo promijeniti njihovu
situaciju jer mi nismo tako moćni - bar olakšati njihovo stanje
jer svijest da je netko uz njih i
da im netko pomaže, razumije
ih i podržava ih je nešto što im
svakako može pomoći.“
Ovo je osobito važno napraviti,
dodao je biskup, jer smo i sami
– sjetimo se samo prošlog rata
– bili žrtve. Jer ono što nas je
boljelo, možda i više od same
činjenice da smo žrtve, je bilo
to što smo oko nas mogli primijetiti ravnodušnost onih koji su
to mogli promijeniti.
U islamu je čak i kletva
zabranjena, a kamoli nekome
oduzeti život!
Efendija Herić je kazao kako
situacija u današnjem svijetu
muslimane ne ostavlja ravnodušnima te je, osvrćući se na
ratna događanja, rekao kako je
žrtva žrtva i svako Božje stvorenje ima pravo na život. U islamu
je čak i kletva zabranjena, a kamoli nekome oduzeti život,
istaknuo je.
Rekao je da ga vrijeđa ovih dana
uporaba riječi ‘islamski’ uz neke
druge riječi poput islamofašizam i sl. On ne može biti ni islamski, ni kršćanski ni katolički,
on je jednostavno fašizam. Na
strani smo svake žrtve, Bog čuje
i onoga koji je ‘najmanji’ i osuđujemo svaki genocid.
Efendija je kazao kako podržava
i održavanje koncerta i prikupljanje pomoći koje Crkva organizira te najavio kako će i u njihovoj islamskoj zajednici
započeti slična akcija prikupljanja novca za pomoć svim žrtvama na tom području.
„Mi, muslimani ovog grada,
odgovorno tvrdim, u ovom
gradu želimo izgrađivati sadašnjost i budućnost naše djece.
Želimo suživot i život. To smo
pokazali i u Domovinskom ratu
i kad je najteže bilo. U okruženju
smo pokazali da smo uvijek na
strani žrtve bila ona katolička,
pravoslavna, muslimanska...,“
rekao je ef. Herić.
Oštra osuda tzv. islamske
države
Efendija Herić se osvrnuo i na
tzv. islamsku državu istaknuvši
kako njega i taj izraz vrijeđa jer
ne odgovara stvarnosti. Objasnio je kako se pojam islamske
države dobro može shvatiti iz
Medinske povelje. Osnivač
takve države je Muhamed i postoji 70 paragrafa koji definiraju
odnose unutar takve države.
Sve što je u koliziji s time ne
može se zvati islamska država.
Više puta je ponovio kako osuđuju ono što se danas na području Sirije i Iraka naziva islamskom državom. Osuđuju takvu
državu i takvo funkcioniranje
države.
Islamska zajednica u Hrvatskoj
je jasno zauzela stav, poziva
muslimane na razboritost. Također je zamolio i da se s oltara
u crkvama pozove na isto jer
uskoro počinje školska godina
pa da se izbjegnu eventualne
napetosti, koje oni, kazao je
efendija, već pomalo osjećaju.
Biskup Uzinić je nakon toga
izrazio nadu kako će i ova konferencija za novinstvo pomoći
da se ne dogodi to da se, zbog
onoga što pojedinci u ime neke
vjerske zajednice čine u jednom
dijelu svijeta, počinemo
drugačije odnositi prema članovima te vjerske zajednice
kod nas. „Pozvani smo zajednički osuđivati zlo i truditi se
zajednički oko dobra,“ zaključio
je biskup. Angelina Tadić
DUBROVAČKO PRIMORJE - SLANO
KAZALIŠNA DRUŽINA KOLARIN
Matrimonij u Slanomu
Kazališna družina Kolarin je u subotu 6. rujna dobro zabavila i nasmijala publiku u školskoj sportskoj dvorani u Slanomu. Komedija
čija je radnja smještena na početku 20. stol-
jeća, a čiji je autor Goldoni, u režiji Žuže
Egrenyi, zabavila je publiku pričom o škrtom i sumnjičavom čovjeku i njegovoj obitelji, od kojih su svi članovi posebni na svoj
način. Djelo je izvedeno na dubrovačkom
„govoru“ te su time i radnja i likovi još više
približeni publici.
Ovo je bio drugi posjet i druga predstava
Kolarina u Slanomu. U programu primorskoga kulturnoga ljeta, prošle godine, dobro su zabavili svoju publiku Ribarskim
svađama, a ove godine jednom novom komičnom pričom iz života koju mnogi žive
na isti način, a da toga nisu ni svjesni. Kako
je ovo jedno od ljepših događanja u Primorskom kulturnom ljetu, kakvo publici treba, dobro bi bilo da
nam Kolarin u
goste dođe i u zimi
kada gotovo sva
kulturno zabavna
događanja utihnu.
Jer kazališna predstava je ipak podjednako interesantan događaj za različitu životnu dob,
obrazovanje
i
zvanje.
Lj.Šimunović
POČETAK NOVE ŠKOLSKE GODINE U DUBROVAČKOM
PRIMORJU
U prvi razred krenulo 15 učenika
U ponedjeljak 8.rujna u dvije osnovne škole u Dubrovačkom
primorju u prvi razred krenulo je ukupno 15 učenika. U OŠ
Primorje u Smokovljanima po prvi put u školske klupe sjelo
je 8 učenika, a u OŠ Slano prvi razred će u ovoj školskoj
godini pohađati 7 učenika. Obje primorske škole su po običaju novu školsku godinu započele svetom misom u svojim
župama. Svete mise slavili su zajedno sa svojim roditeljima
i učiteljima te uz blagoslov svojih župnika pošli u svoje učionice. Kao i prethodnih godina, i ove se godine Općina Dubrovačko primorje pobrinula kako bi roditeljima olakšala kupnju udžbenika. Uz potvrdu da dijete redovito pohađa školu
i broj tekućeg računa na koji će iznos biti uplaćen, roditelji
se trebaju javiti u Općinu do 15. rujna. Lj.Šimunović
ŽUPA DUBROVAČKA
OŠ ŽUPA DUBROVAČKA
Prvi puta u školskim
klupama
Nova generacija prvaša, njih čak 109 po prvi put
je sjelo u klupe Osnovne škole Župa dubrovačka. Najbrojnija generacija u povijesti župske
škole raspoređena je u četiri razredna odjeljenja. Za nove učenike je priređen prigodan program, a već tradicionalno Općina Župa dubrovačka ih je darovala prigodnim poklon paketima s kompletnim školskim priborom za likovnu kulturu. S novom generacijom, u župskoj
školi počinje i program produženog boravka za
učenike prvih razreda. Sredstva za rad dvije
učiteljice u dva razredna odjeljenja, sukladno
postignutom dogovoru, osigurale su Općina
Župa dubrovačka (u iznosu od oko 150 tisuća
kuna) i Dubrovačko neretvanska Županija (u
iznosu od oko 70 tisuća kuna). Roditelji će sufinancirati obroke za djecu u produženom boravku koji će se osigurati putem cateringa.
GlasGrada - 495 - petak 12. 9. 2014. 13
DUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJA
KORČULANI PONOVO U HUMANITARNOJ AKCIJI:
Mali Vukovarci na ljetovanju u Korčuli
Posebna zahvala ide našim humanitarcima Maruški
Bebić iz Lumbarde, Stipi Markovini iz Lumbarde i
Mladenku Živkušiću iz Korčule jer bez njihovog truda i
angažmana ova prelijepa priča ne bi mogla biti
„ispričana“
Mještani Korčule i Lumbarde pozvali su 29 osnovnoškolaca iz
Vukovara na jednotjedno ljetovanje na Korčulu.
Naime, u suradnji sa Koordinacijom udruga proisteklih iz Domovinskog rata Grada Vukovara, ekipa korčulanskih humanitaraca
nakon prošlogodišnje uspješne akcije prikupljanja hrane za Vukovar, ove godine odlučila je pozvati socijalno najugroženije osnovnoškolce na ljetovanje.
Tako su na otok Korčulu u ponedjeljak 1.rujna stigli mali Vukovarci, njih 29 u dobi od petog do osmog razreda, s dvije učiteljice. Na
otoku su boravili do subote 6.rujna kada su se u poslijepodnevnim
satima vratili u svoj grad. Domaćini su za ovu priliku uložili ogroman trud kako bi mališanima priredili nezaboravno iskustvo. Pored
svakodnevnog kupanja na najljepšim lokacijama otoka Korčule,
organizatori su im u Lumbardi osigurali, uz pomoć Udruge mladih, neobičan zabavni program
na plaži, (potezanje konopa, nogomet na pijesku, puštanje u zrak
lampiona ) uz nezaobilazan roštilj na plaži u režiji Ive Šeparović
Pice, Ratko Kovačević, Ante Bezek Car i Ante Dračevac Žunje.
U Žrnovu su ih upoznali sa Koćama i Vilinim koritom, Orlandušom, te večer folklora i druženje sa Žrnovskim Galijotima.
Stanka Amadeo vodila ih je u razgledavanje i upoznavanje Grada
Korčule, nakon čega je slijedila vožnja podmornicom i izvođenje
plesa „Moreška“ KUD Sv. Cecilija iz Korčule
U prihvatu malih Vukovaraca uključio se veliki broj ljudi koji su se
nesebično i bezuvjetno uključili u ovu akciju i ovu priliku koristimo
da im se svima skupa zahvalimo.
Pored Općine Lumbarde i načelnika Jože Žmikića te njihove turističke zajednici ovaj projekt su se uključili i Lučka Uprava Korčula,
Udruga Lipa rič Lumbarda, Udruga Lumpar Lumbarda, Don Vlado Markić Lumbarda, Udruga vinara Lumbarda, Darko Bogojević
Marušić Orebić, Željko Protić Lumbarda, Frano Markovina Lumbarda, DVD Lumbarda, te obrtnici „štandari“ iz Korčule.
Mališani su bili smješteni u privatnom smještaju, u obiteljima Vedrana Kriletić, Ive Šestanović Tuke, Nikola Dračevac, Veseljka
Šestanović, Nenad Mušić, Ante Bezek Car, Ivan Vrdoljak, Romano
Jurjević , Tereza Lipanović Jola iz Lumbarde i Mladenko Živkušić
iz Korčule. Za gastro priču - hranu, piće i slastice pobrinuli su se
Nedjeljko Lipanović, Tonči Mušić, Tonči Milina, Ante Jurišić, Domenika Stanković, Tonči Šestanović, Paval Šain i Žana Laus, Ivona Kapor, Silvano Kapor, Marinko Pažin, Ante Brkić, Frano Gabranić, Željko Marelić,, Udruga Žrnovski Makaruni te Žrnovski galijoti.
U kulturnom programu za Vukovarce sudjelovali su KUD Sv. Cecilija Korčula, KUD Mišnjice, Žrnovo, Norbert Žaknić,Korčula, Tonči
Milina Bire, Lumbarda, Zvone Lipanović te Udruga mladih Lumbarda. Posebna zahvala ide našim humanitarcima Maruški Bebić
iz Lumbarde, Stipi Markovini iz Lumbarde i Mladenku Živkušiću iz
Korčule jer bez njihovog truda i angažmana ova prelijepa priča ne
bi mogla biti „ispričana“.
ŽUPANIJA I GRAD ZAJEDNO U PROJEKTU
„Dubrovnik- europska prijestolnica kulture“
Župan Nikola Dobroslavić i dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić na radnom su
sastanku 10. rujna razgovarali o projektu „Dubrovnik- europska prijestolnica kulture“. Grad Dubrovnik predložio je projekt kojim bi se Grad kandidirao za prijestolnicu kulture, a u njega želi uključiti općine i gradove iz Županije.
Stoga je i zatražena podrška župana i DNŽ. Župan je podržao projekt i rekao kako mu treba pristupiti vrlo ozbiljno. Županija će u projektu sudjelovati aktivno te će pomoći oko razgovora s općinama i gradovima iz
DNŽ na način da će im ukazati kako je projekt koristan za lokalnu zajednicu te da u
njemu trebaju sudjelovati. Na sastanku su sudjelovali zamjenica župana Marija Vučković, pročelnica za obrazovanje, kulturu, znanost i sport Marijeta Hladilo, zamjenik
gradonačelnika Nenad Vekarić i pročelnica za kulturu Ana Hilje.
POVODOM POČETKA NOVE ŠKOLSKE GODINE
Župan posjetio prvašiće
u Pojezerju
Povodom početka nove školske godine župan
Nikola Dobroslavić i pročelnica za obrazovanje, kulturu, znanost i šport Marijeta Hladilo posjetili su 8.rujna Osnovnu školu “Otrići - Dubrave”
u Općini Pojezerje. U Osnovnu školu “ Otrići Dubrave “ u Općini Pojezerje upisano je šest
prvašića, dok je sveukupno na području Dubrovačko - neretvanske županije u novu školsku godinu upisano 1278 prvašića, sedamdeset
više nego prošle godine. Župan je poželio svim
učenicima, posebno prvašićima, te učiteljima uspješnu
školsku- godinu.
14 GlasGrada
495 - petak 12. 9. 2014.
DUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJA
PROJECT HER.CUL - STEĆCI KAO BAZA ZA NOVI TURISTIČKI PROIZVOD:
Valorizacija stećaka u turizmu
U čitaonici Državnog arhiva u Dubrovniku u palači Sponza 5.rujna je održan prvi u nizu okruglih
stolova pod nazivom „Valorizacija stećaka u turizmu“. Dio je to
projekta HER.CUL čiji je osnovni cilj očuvanje izuzetno vrijedne
i jedinstvene kulturno-povijesne
baštine stećaka na području četiri države, a čiji je nositelj regionalna razvojna agencija DUNEA.
Uvodno predstavljanje održao je Vjekoslav Vierda,
kreator i moderator
ovog okruglog stola.
Na okruglom stolu
su sudjelovali gđa.
Marija Vučković,
dožupanica Dubrovačko-neretvanske županije
- projektni partner za Republiku
Hrvatsku koja je održala
pozdravnu riječ i prezentaciju o
odrednicama i sudjelovanju Dubrovačko-neretvanske županije
u kulturi i baštini. Gđa Vučković
je u svom izlagaju kazala kako
je kulturno i prirodno naslijeđe
pokretač razvoja te kako je potrebno potaknuti svijest o onome
što imamo i raditi na ravnomjernom razvoju cijele županije s
novim i inovativnim načinima
prezentacije kulturne baštine.
Naglasila je kako je Dubrovačko-neretvanska županija aktivni
promicatelj kulturnog identiteta,
a ne samo statični financijer, te
kako kultura i umjetnost, kada se
njome znalački upravlja, u ekonomskim terminima pozitivno
utječu na razvoj malog i srednjg
poduzetništva.
Ispred Razvojne županijske
agencije DUNEA obratila se gca.
Marija Radovanović, koordinatorica projekta Her.Cul, po struci povjesničarka umjetnosti, etnolog i kulturni antropolog, i
ukratko objasnila tijek cijelog
projekta. Spomenula je kako se
u Dubrovačko-neretvanskoj županiji nalazi 19 lokaliteta, od čega
U LUŽI OTVORENA IZLOŽBA „STAZAMA STEĆAKA“
se lokalitet u Konavlima prijavio
na listu za UNESCO-ovu kulturnu baštinu.
U ime struke, te kako su tekle
pripreme cjelokupnog projekta
kao i kako je nastala Strategija
stećaka objasnio je g. Ivan Alduk, arheolog, koji je u projektu
HER.CUL ispred Ministarstva
kulture - pročelnik Konzervatorskog odjela u Imotskom, a gosp.
Domagoj Perkić, arheolog, kustos Dubrovačkih muzeja prezentirao je tijek arheoloških
istraživanja na projektu Her.Cul
Nakon stručnog izlaganja, moderator, g. Vjekoslav Vierda
prezentirao je sponu između znanstvene podloge i praktične
primjene u turizmu, čija je zapravo i svrha ovog vrijednog projekta. Prezentirao je mogućnosti
valorizacije stećaka u turističkoj
ponudi. A nakon toga, turistička
struka je ispričala svoja praktična iskustva. gđa. Ivana Soldo,
predsjednica udruženja turističkih vodiča Dubrovnik je govorila o mogućnosti edukacije i implementacije novih programa u
turističko vodstvo, a gđa. Anja
Marković, predstavnica turističke
agencije Aragosa zadužena za
kreiranje novih programa nam je
prezentirala iskustva iz prakse i
najavila nove programe. gđa.
Ariana Koši, predstavnica turističke agencije Gulliver koja se
bavi segmentom kulturnog turizma u ime ove poznate dubrovačke agencije je prenijela
svoja iskustva te najavila nove
programe koji uključuju Staze
stećaka, konkretno Radimlje u
okviru izleta za Mostar.
PREDSTOJNICA SESTARA FRANJEVKI U POSJETU ŽUPANU
Zahvala Županiji na pomoći
Predstojnicu samostana sestara franjevki Franku Babić, primili su 10.rujna Župan Nikola Dobroslavić i pročelnica za
obrazovanje, kulturu, znanost i sport Marijeta Hladilo. Tom
se prilikom časna sestra F. Babić u ime franjevki zahvalila
Županiji na pomoći koju su dobili za obnovu oštećenja objekta u kojemu borave. Također, govorila je i o planovima
da samostan i crkvu uvrste u programe turističkih agencija.
Župan se časnoj sestri F.Babić zahvalio na prijemu kada je
Nakon Okruglog stola, u 12,30
sati u izložbenom prostoru Luže
otvorena je međunarodna
izložba Stazama stećaka. Autorica ove izložbe je gđa Ivona
Mich, arheologinja i zaposlenica Dubrovačkih muzeja, autorica brojnih izložbi u Dubrvniku,
te međunarodnih, putujućih
izložbi, poput gore spomenute.
Na otvorenju se prigodno obratila gđa Melanija Milić, direktorica razvojne agencije DUNEA
koja je pozdravivši sve prisutne,
kao i autore izložbe, istaknula
kako je projekt HER.CUL dogovoren direktno s Europskom
komisijom, a a financiran iz fondova EU.
G. Ivan Alduk, u ime struke je
kazao kako se i sama struka tek
počela baviti stećcima, koji su
pravo blago u europskom kontekstu budući da su jedinstveni
spomenici srednjovjekovne
baštine. Istaknuo je kako je
posebno važno da su pojedini
lokaliteti kadidirani za UNESCOovu listu kulturne baštine, poput
lokalitete sv. Barbara, Dubravka u Konavlima, što je od izuzetne važnosti upravo za valorizaciju stećaka u turizmu. Zahvalio
se DUNEA-i na projektu koji je
na neki način popularizirao
stećke uz želju da se ovaj projekt kao i novi jednako uspješno nastave.
Župan Dubrovačko-neretvanske županije, g. Nikola Dobroslavić, otvorio je izložbu „Stazama stećaka“ naglasivši kako
županija potiče i aktivno sudje-
luje u ovakvim hvalevrijednim
projektima za očuvanje kulturne
baštine te se zahvalio zastupnici u Europskom parlamentu, gđi
Dubravki Šuici na svesrdnoj
pomoći oko organizacije ove
iste izložbe koja, izmđu ostalog,
gostuje i u Bruxellesu, 06. - 09.
listopada 2014. Izložbene fotografije djelo su poznatog dubrovačkog fotografa Zorana
Marinovića, koji je nedavno okrunio svoj dugogodišnji rad humanitarnom izložbom u
prestižnoj galeriji War Photo limited, jedini Hrvat koji je izlagao
u ovoj prestižnoj galeriji, a autor
glazbe koja prati ovu izložbu je
mo. Joško Ćaleta, etnomuzikolog, koja je sastavljena od
šest glazbenih slika s podlogama svakodnevnih zvukova iz
prirode (vjetar, voda, ljetna
žega, vatra, zvona, kiša, grmljavina…) preko kojih komunicira
bivanje na ovim prostorima – od
pastoralnih, radosnih životnih
situacija do mističnih, tužnih
priprema za odlazak te napokon
glasova s onog svijeta koja
prostorom odzvanjaju kroz
medij stećka.
Ova međunarodna izložba, nakon Dubrovnika izložit će se u
Ljubuškom, BIH od 19. rujna 02. listopada, od 06. - 09. listopada u Bruxellesu, Belgija od
14. - 23. listopada u Prijepolju,
Srbija, od 24. listopada – 07.
studenoga u Pljevlji, Crna Gora,
te će se ponovo vratiti u Dubrovnik, u Sponzu od 14. - 24.
studenoga 2014. godine.
u svibnju s pročelnicom M.
Hladilo obišao samostan i
crkvu od Sigurate. Također,
kazao je kako časne sestre
franjevke doista ulažu maksimalne napore kako bi
održavale spomeničko blago, radi se o jednoj od najstarijih sakralnih građevina u
Dubrovniku, koje im je povjereno na čuvanje.
GlasGrada - 495 - petak 12. 9. 2014. 15
GLAS PLOČA
DVADESET I TRI GODINE SU PROŠLE
Akcija Zelena tabla-Mala Bara
Dvadeset i tri godine prošle su od veličanstvene vojno-redarstvene akcije Zelena tabla-Mala Bara. Toga 14.rujna osvojena
je prva neprijateljska vojarna u Domovinskom ratu.
Tom prilikom zaplijenjene su velike količine oružja, streljiva i
druge ratne tehnike, a sve ovo prevezeno je dalje na hrvatska
bojišta.
23 GODINE OD VELIČANSTVENE AKCIJE ZELENA TABLA
MALE BARE
23.obljetnica akcije
Zelena tabla-Mala Bara
Pozivamo Vas na tribinu u čast prisjećanja na tijek ove
veličanstvene vojno-redarstvene akcije. Uz prikaz filma o
akciji govore sami zapovjednici a gost tribine je povjesničar
dr. Ante Nazor, ravnatelj Memorijalno-dokumentacijskog
centra. Prisjetimo se Zelene table-Mala Bara, u
petak,12.rujna. u Domu kulture u Pločama s početkom u
18,15 minuta.
I 23 godine nakon, nek se spomen na slavne dane čuje...
GRADSKO VIJEĆE GRADA PLOČA
10. sjednica
u ponedjeljak 15.rujna
10. sjednica Gradskog vijeća Grada Ploča sazvana je za
15.rujna 2014. godine. Sjednica će se održati u prostorijama Pučkog Otvorenog Učilišta s početkom u 08,30 sati.
16 GlasGrada - 495 - petak 12. 9. 2014.
Ovom akcijom zauvijek je iz Ploča i doline Neretve protjerana
Jugovojska i Jugomornarica. U tijeku akcije ranjeno je više
branitelja,a smrtno je ranjen hrvatski branitelj Ante Vrdoljak.
Zelena tabla-Mala Bara bila je prekretnica u obrambenom ratu
u Dalmaciji, ali i u Hrvatskoj, a Pločama su ovi slavni dani
zapečatili nezaobilazno veliku ulogu u Domovinskom ratu.
ODRŽAN RADNI SASTANAK S BRANITELJIMA OKO ORGANIZACIJE
23.OBLJETNICE AKCIJE “ZELENA TABLA - MALA BARA”
Trodnevno obilježavanje
U uredu gradonačelnika Ploča Krešimira Vejića održan je radni sastanak povodom organizacije
23.obljetnice akcije “Zelena tablaMala Bara”, a na kojem su uz gradonačelnika sudjelovali i predstavnici udruga branitelja.
Dogovoreni su neki od detalja organizacije, preuzete neke od aktivnosti i podijeljene obveze oko
obilježavanja. Živko Žderić dogovorio je i posljednje detalje oko dijela tribine s govornicima, samih
zapovjednika ove velike akcije, dok
su ostali članovi posebice udruga
koje su sudjelovali u akciji, preuzeli
također neke od dijelova organizacije. Očekuje nas tako, trodnevno
obilježavanje ove akcije, s tribinom
u petak u Domu kulture na kojoj će
gostovati povjesničar Ante Nazor,
ravnatelj Memorijalno dokumentacijskog centra.
Svoje sudjelovanje na tribini potvrdili
su i pločanski srednjoškolci, čija je
ravnateljica Ina Žderić pozdravila
ideju prenošenja vrijednih informacija i činjenica iz ovog vremena na
mlade naraštaje.
Na sastanku je raspravljano, između
ostalog, i organizacija braniteljskih
igara. Redarstvenici već tradicionalno, kao i branitelji Baćine, organiziraju u ovom povodu i sportsko-rekreacijske aktivnosti, a
obilježavanje ove obljetnice će
se zaključiti svetom misom u
crkvi Kraljice Neba i Zemlje u
Pločama.
Branitelji su s gradonačelnikom
dogovorili i polaganje vijenaca
na spomen obilježjima poginulim hrvatskim braniteljima,
kao zalog sjećanju na njih i pijetet njihovoj žrtvi.
GLAS PLOČA
Nikada ne smijemo zaboraviti žrtvu naših branitelja,
a čuvanje spomena na slavne dane Domovinskog rata na svakom je od nas.
U povodu 23. obljetnice akcije „Zelena tabla-Mala Bara“, svim obiteljima poginulih branitelja,
hrvatskim braniteljima, posebice sudionicima ove akcije, iskrene čestitke upućuju
Gradonačelnik Krešimir Vejić
Predsjednik Gradskog vijeća Davor Mihaljević
U FUNKCIJI
Kombi vozilo za osobe s invaliditetom
S početkom nove školske godine kombi
vozilo prilagođeno osobama s invaliditetom, krenulo je s prvim prijevozima. Inače
ovo vrijedno vozilo dar je Diega Miletića,
čovjeka koji je u više navrata Pločama
pokazao svoju plemenitosti darežljivost.
Vozilo se duže vremena nalazilo na
parkiralištu Javne vatrogasne postrojbe
Grada Ploča, koja je nad njim obavljala
24-sati nadzor, jer Grad ne posjeduje
garažu ni drugi odgovarajući prostor.
Grad Ploče u dogovoru s predstavnicima
udruga i potencijalnim korisnicima pripremio je pravilnik o korištenju vozila koji bi
trebao osigurati njegovu optimalnu iskorištenost u svrhe za koje je vozilo namijenjeno. Pri izradi pravilnika korištena su
iskustva drugih jedinica lokalne samouprave. Već prvog školskog dana tako je
maleni leptirić Mladen kombijem odvežen
u školu, a u sljedećim danima pridružilo mu
se nekoliko prijatelja.
Ulogu vozača i pomagača, do konačnog rješenja, preuzeli su predsjednik Gradskog
vijeća Davor Mihaljević i djelatnici JVP-Ploče,
a u ime udruge Leptirić, predsjednica uputila im je pismo zahvale u kojem ističe značaj
ovakvog prijevoza za štićenike i zahvaljuje
svima koji su na bilo koji način pomogli da
djeca s invaliditetom na području Grada
Ploča imaju osiguran siguran prijevoz do
škole.
Prvenstveno hvala gdinu Diegu, a zatim i
Gradu, predsjedniku GV i svim djelatnicima
JVP-Ploče na čelu sa zapovjednikom Željanom Jerkovićem. Na dobrobit prvenstveno
naših malenih anđela, djece s invaliditetom,
iznašlo se rješenje, a djeci osiguran prijevoz!
GlasGrada - 495 - petak 12. 9. 2014. 17
Upisna kvota za upis u I. godinu
diplomskih studija u akademskoj
2014./2015. godini
18 GlasGrada - 495 - petak 12. 9. 2014.
DUBROVAČKI SIMFONIJSKI ORKESTAR
MEĐUNARODNI GLAZBENI FESTIVAL DUBROVNIK U POZNO LJETO
Nastup Janje Vuletić
Dirigirao Thomas Rösner
U sklopu Međunarodnog
glazbenog festivala Dubrovnik u pozno ljeto 5. rujna
2014. je u atriju Kneževa dvora nastupila proslavljena mezzosopranistica Janja Vuletić,
dok je orkestrom ravnao Thomas Rösner, austrijski dirigent
s kojim je orkestar već nekoliko puta surađivao.
Janja Vuletić danas slovi za
jednu od najperspektivnijih
mezzosopranistica u Europi.
Nastupala je u opernim kućama diljem Europe (Geneva,
Lyon, Barcelona, Stockholm,
Frankfurt, Dresden, Bruxelles,
Düsseldorf) te je osvojila brojna međunarodna priznanja.
Zapaženiji nastup Janja Vuletić je ostvarila u ulozi
Lukrecije u Brittenovoj operi „Nasilje nad Lukrecijom“ te u naslovnoj ulozi u operi „Carmen“ u Nationalnoj operi u Bordeauxu i Rhein operi u Düsseldorfu.
Međunarodni glazbeni festival Dubrovnik u pozno ljeto nastavio se
9. rujna 2014. u Kneževom dvoru. Dubrovačkim simfonijskim
orkestrom ravnao je austrijski dirigent Thomas Rösner, koji je prije točno godinu dana prvi put
surađivao s orkestrom također u
sklopu Festivala. Kao solist je nastupio talijanski violinist Giovanni
Angeleri, pobjednik na međunarodnom natjecanju “Paganini”
1997. godine u Genovi (najvažnija
nagrada u svom žanru). Laureat
je mnogih međunarodnih natjecanja kao što su Fritz Kreisler,
Rodolfo Lipizer, UNISA, Praško
proljeće te Vaclav Huml. Giovanni Angeleri je imao čast nastupati
u Italiji, kao i u inozemstvu s legendarnim Guarnerius 1742 “Il Cannone”, violinom koja je nekoć pripadala samom Paganiniju i koja je sada u ponosnom vlasništvu Gradskog vijeća Genove. Na programu su bili: J. Sibelius, Koncert za
violinu i orkestar u d molu, op. 47; L. van Beethoven Simfonija br. 7 u A duru, op.
92.
ZAVRŠEN 5. KINOOKUS FOOD FILM FESTIVAL
Nagrade filmovima “Virunga” i Kobasica
Kratkom ceremonijom u otvorenom kinu tvrđave Arcimon u Stonu je 7.rujna završen 5. Kinookus Food Film Festival. Veliku kamenicu
za najbolji dugometražni film osvojilo je djelo redatelja Orlanda von Einsiedela „Virunga“, dok je u kategoriji kratkometražnog filma
Malu kamenicu osvojio animirani film „Kobasica“ (Sausage) redatelja Roberta Grievesa. Organizatori festivala za sljedeću su ediciju
najavili potpuno novi format manifestacije.
GlasGrada - 495 - petak 12. 9. 2014. 19
PO DUBROVAČKI
Piše: Mirjana Urban
Bijet od grajskog autobusa skupji
od sočetati u bibljoteci
„Ljudi moji je li to moguće“ u jednoj okazijoni (zgodi), a prije vele godišta,
zaviko je Mladen Delić
Isuviše dugo su libra bila moja profesijon
(zanimanje) da bi bila indiferenta (ravnodušna) na noticijon (obavijest), kako je sočetat
(članstvo za godište dana) u publikon bibljoteci (javnoj knjižnici), disoto (ispod) kostanja jednoga đira autobuson od Pila do
Vale, Kantafiga oli Sv. Jakoba.
Skoprila (razumjela) bi solidaritat (solidarnost) i selecijon (selekciju, odabir) kako za
one mizerahnije skulare (siromašnije đake),
tako i za pensijonere, perke su arivala bremena ka svikolici danaske imamo malo
solada, ma đeneralo (općenito) za svije i
svakoga, propijo mi ne uhodi (ide) u glavu.
Ako je bila motivacijon (motiv, cilj), đeneralo (opće) podbokavanje (poticanje) letura
(čitača), onda je to ‘drugi par rukava’. Suprotivo (u protivnom) bi više komportalo
(bilo povoljnije, odgovarajuće) svjema davat libra muktice (besplatno).
Lasno (lako) je posibilo (moguće) i da san
naopako (pogrešno, slabo) uhitila (shvatila) tu intencijon (namjeru), perke ona može
bit apeno (samo) inđenj (dosjetljivost, dovitljivost) i harnost (blagonaklonost) oli stern
(slamka) izbavljenja (spasavanja) duranja
(trajanja) jedne publike bibljoteke, a ne
degradacijon (omalovažavanje) libra, šijencifikati (znanja), baštine od kolture (kulturne
baštine) i ćivilizacijonoga eredita (civilizacijskog nasljeđa).
Ma jopet kad paragonam (usporedim) kostanje sočetati u Bibljoteci i drugije kontenuta (sadržaja) od nature i kolture, pitan se,
a zašto se nijesu kalali preci (cijene), ala
oni za akvistat (kupiti) bijete od činematografa (kina), teatra oli končerata oli, oli,
oli, Ljetnije igara.... iako se ništa od tega,
ko libro, ne može odnijet sobon, izem (osim)
reminišence (sjećanja)? Kapače (moguće)
bi se moglo uzmislit (pomisliti) da je samo
bibljoteka designirana (označena) ko zazor
(sramota) oli ko potonja (zadnja) štraca
(krpa, otpadak) od kolture?
Za rijet pravo, grubije stvari akonto libara
bilo je i prije (u bližon i dugon povijesti), a
samo iz svoje esperijence (svoga iskustva)
senjavam (bilježim):
- Jedna samostanska knjižnica, kako bi
dobila prostor za neki drugi sadržaj, izbacila je dva kamiona knjižne građe (navodno
duplikata), što je završilo na onodobnom
odlagalištu smeća na Dubcu, 1990.;
20 GlasGrada - 495 - petak 12. 9. 2014.
- Prilikom prodaje kuće, nasljednica jednog
od dubrovačkih starih pisaca, je 1998.
donirala bogatu knjižnicu, uglavnom s
primjercima od 19. i početka 20. st., Dubrovačkoj knjižnici. Nitko nikad nije došao
niti pogledati njezin sadržaj, a nekmoli uzeti makar nekoliko vrjednijih primjeraka;
- Srednja škola (kraj hotela ‘Lero’), točnije,
jedan djelatnik te Škole je 2000. godine, a
za potrebe širenja tehničkog kabineta (u i
pored kontejnera za smeće) pobacao vrijednu građu, nekadašnje Učiteljske škole
– Preparandije, osnovane 1873. (Iz ovog
otpada knjiga posjedujem nekoliko svezaka uvezanih u pergamenu tiskanih, 1649.,
odnosno, 1729. i 1759., a evo jednog od
tih eksponata):
S apozitim razlogon (povodom) i samo zaradi edukacijoni, apuntat (ukazati, naglasiti)
ću i dzeru povijesti ove Bibljoteke, perke,
đe bi bili danas da nije bilo upisane riječi,
onako đeneralo, na ovemu i širijem našijem
paizima (područjima) i da se ona nije uščuvala duje od tisuću jeta?
Toka znat da je publika bibljoteka u Gradu
upazila (vidjela, ugledala) svijetlo dana jakon docna (dosta kasno) supre (u odnosu
na) onijema gradovima koji nemaju takijeh
famozijeh (poznatijeh) povijesnijeh persona, a kojijema se mi i dandanske superbo
prsimo (ponosno ističemo; dičimo). Avertimo se apeno, nekih ter nekih (nekoliko),
ko Benka Kotruljevića (1416-1469) i njegovoga libra ‘O trgovini i savršenom trgovcu’
ili libra o današnjem dvojnom knjigovodstvu; Marina Getaldića - Bete, matematika
i fizika, Gjiva (1589-1638) i Šiška Gundulića
(1634-1682), baroknijeh poeta, epika, lirika i dramatika; literata; pa Vetranovića, Ranjine, Đurđevića; oli Marina Držića (15081569), literata komediografa; Joakima Stullija (1713-1817), lesikografa¸ Ruđera Boškovića (1711-1787), đezuita, matematika,
astronoma, geodeta, fizika, filozofa i literata epigrama; Iva Vojnovića (1857.1928), literata i dramatika; Đura Armena Baglivia
1668.-1707.), medicinskoga spečalistu,
ezaminata (istraživača) i dotura;
Božidarevića, Dobričevića, Bukovca, pitu-
ra (slikara), ... Miha Pracata, Vice Stjepovića
Skočibuhe, Paska Baburice ... (vidi popis
svih poznatih Dubrovčana, u: Znameniti i
zaslužni Hrvati od 925-1925, Zagreb, 1925.).
E, pa u temu Gradu, takijeh šijencijata, literata oli pitura i dobrotvora, kojijeh san apeno mrvicu ođe izletigala (nabrojila u
pisanoj formi), puplika biblijoteka, viđela je
svijetlo dana prvi put apeno na Kandeloru
1941. (Dubrava, 113., str. 4., 1941.). To što
ju je načeo (otvorio po prvi put) hrvacki ban
Ivan Šubašić, ne anulava (umanjuje, poništava) fakat (činjenicu) da je, na primjer, ona
u Zagrebu otprta za puplikum 1907., u Zadru, 1829., u Splitu 1903., oli u Karlovcu
1905. ...
Na tako splendidon (rasvijetljenoj, blistavoj)
tradicijoni kolture i povijesti Grada, trudno
(teško) je rijet zašto toliko docna i iza svije.
Đeneralo i vero je najviše kriva indolenca
(lijenost), komod (udobnost) i indiferentnos
(ravnodušje), nemovimenat oli fjaka (nepokretnost), ijako bi se dalo nać i drugije
razloženja (pravdanja).
O njima se indovinava (nagađa), ma zera
od tega može i stat ko veri fakat (istina),
neka je dosta vergola (nestabilna) i opeljena (nategnuta). Tako se upišiva kako je u
Dubrovniku bilo puno bogatijeh, a privatistikijeh (privatnih) bibljoteka, ko i onjeh crkovnije, školskije oli docnije i publikije štijonica (čitaonica), što je kvazi konpenzavalo
(nadoknađivalo) usilos (potrebu) za imat
(otvarati) i jednu diferentiju (različitiju) od tije.
(„Iz dokumenata poznatog malobraćanina
o. Inočencija Ćulića, za knjižnicu, vrlo
zaslužnog franjevca iz 1806., nalazi se podatak da u tadašnjem Dubrovniku postoji
više od 30 velikih knjižnica, što se odnosi
na privatna ili crkvena spremišta knjiga“.
Ma došlo je brijeme (svrha 19. st.), kad su
se neke privatistike (privatne) bibljoteke
ostavjale Gradu u tastamentima (u oporukama). I tako su donacijoni libara svako malo
dohodile. Tokalo hi je alavija (prikladno)
shranit (spremit) i pazit. Kad Grad više nije
zno što će i kud će s tijen bremenon (teretom), hoću rijet librima, počelo se zdujat
(razmišljati o trenutačnoj preokupaciji) o
publikon bibljoteci. Ma to je bilo samo onako sogredon (usputno) aludavanje (natucanje, govorenje navlaš), ništa vele serijo
(ozbiljno). Tako su uz batonade (podrugljivo: govori, govorancije), a brez fatike realizacijoni, prohodili dni i godšta perfin. A utoliko su libra u škatulama (kutijama) i u stranjima (spremama) kišala (ostajala) i polako
gnjela (trunula) ko suvišak i brespotrebni
(nepotrebni) balas (teret).
I onda ko i danaske foji su bili opiturani politikon pa su jedni upišivali ovako, a drugi
onako, a ko ezenplar (primjerak) evo dvije
take noticije: Crvena Hrvatska upišiva kako
puplika bibljoteka već ezisti i to na ideji
„slavenske uzajamnosti“ (4. 07. 1896., br.
27).
Ma dese godišta iza tega, nahodim noticiju
u foju Dubrovnik, đe se trađiko (očajnički)
vapi „Osnujmo Narodnu Biblioteku u Dubrovniku“ (naslov članka: P. Kolendića, Dubrovnik, XV, 1906., br. 51, str. 1.).
I tako će apeno neđe u trećon deceniju
dvadestoga stojeća, za realizacijon publike
bibljoteke u Gradu, serijo se prihititi društvo DUB (prije Klimatičko društvo) i to iza
kako je tije godišta arivalo još 17.000 novije
libara, novijeh donacijoni, a da niko nije zno
đe bi su tijem. Vajalo hi je neđe olavija shranit, a oni koji bi tokali nać tako mjesto i to
učinjet, onako kako Bog zapovjeda, lijepo
su ‘oprali ruke’. Zato se DUB vajano (vrijedno) okupo (zaokupio, zauzeo) oko nalaženja
mjesta i uhitijo se svekolikijeh administrativije i drugije pročedura u ton realizacijoni
(ostvarenja). Prvo je konstituiško Kuratorij
(grupa osoba koja ima voditi skrbništvo nad
nekom ostavštinom) 1930., s obligacijoni
(obvezom) da sve što ide uz njezinu inicijacijon (osnutak) regula s vlastima (v. Dabrović: Dokumenti DUB-a, str. 3.). A tije je
vlasti, koje je tokalo pitat, bilo mali bulikan
(fraza: mnogo) i to od onije u Beogradu (Alesandar I.), priko Zetske banovine na Cetinju do našije grackije impjeganata i škinkapena (slušbenika i pisara).
Tri godišta docnije, 1933., finalmente je arivo beogracki blagosov, kojijen je regulana
i lokacijon publike bibljoteke u Kneževomu
Dvoru, ma gracke vlasti će ti blagosov posiđat (prihvatiti) apeno nakon došasta (sljedeća) tri
godišta „Vijeće Općine Dubrovnik, 23. ožujka 1936, činom prihvaćanja zakladnog
pisma osnovalo je za vječita vremena u Gradu Dubrovniku Zakladu Dubrovačka Biblioteka.“ (Dabrović, arhiva DUB-a).
Da je i Zetska banovina bila
dakordo (suglasna) su
tijem, tokalo se ustrpjet još
sedan mjeseca oli do 16.
otobra 1936., a uz protokolari kosentimenat (suglasnost) su i upisali: „... sa
svrhom da prikuplja knjige,
časopise i ostale u bibliofilsku građu spadajuće predmete, te iste posuđuje.“
Ostali su nan nomeni onijeh meritozije
(zaslužnih) za skupjanje ove dokumentacijoni, perke su defato oni i konstituiškali prvu
publiku biblijoteku u Dubrovniku. Na Povelji su upisani: Dum Ivo Pitarević,Općina dubrovačka, Niko Veliki pl. Pozza, Niko dr.
Lepeš, Dum Antun Ljepopili, Knjižnica
Stjepan Radić, Luka pl. Bogdan, Andriko dr.
Svilokos, Društvo DUB.
Ma ovo je, hitate, isto bilo samo na karti,
perke je još tokalo sve pošestat (srediti) i
akomodat (prilagoditi, uskladiti) da bi se
stavila libra u vetrine i bila data publikumu
da hi lega. A kako je i onda bilo u nas ko i
danas ono, lakoćemo, nekanas, ima bremena, ... došla je brzon i ta 1941.
Tako u Listu dubrovačke biskupije, koji je
piso o festi sv. Vlaha 1941. nahodim ovo:
„U 11 sati svijetli Ban otvorio je u Kneževu
Dvoru Dubrovačku Biblioteku, pozdravljen
prije od predsjednika Kuratorija iste g. Dr.
Alberta Halera. To se zbilo na Kandeloru,
2. veljače 1941.“
Iz regeste (kratki sadržaj) foja i regolamen-
ta (programa) feste sv. Vlaha, ovoj solenitati (svečanosti) među inijem ospitima bijo
je i ondašnji zagrebački nadbiskup Alojzije
Stepinac: „Otvaranju će prisustvovati Ban
g. Dr. Ivan Šubašić. Na otvaranje su pozvani ugledni velikodostojnici iz Zagreba i
ravnatelji naših srednjih škola, kao i predstavnici naših samostana“ (Djela osvjetljavaju putove novih generacija, u potpisu A.B.,
Dubrava, br. 113, 1941, str. 23.)
„Pišite i o Dubrovačkoj Biblioteci, jer je ona
naša osobita predileta (miljenica). Za nju
DUB vodi sve moguće gvere (ratove) i dopise već 10 godišta. ... Biblioteka poslije
nekoliko dečenija predava se životu. U Biblioteku upiremo velike nade, jer će tamo u
Dvoru kroz ona famozna Vrata milosti *) ulaziti mlade Dubrovkinje i Dubrovčani da
danas u doba velike duševne pustoši nahrane i obogate svoj duh ...“ (isti br. Dubrave,
str. 4.).
(* Vrata milosti zovu se bočna južna vrata
ispod kolona s korintskim kapitelima u predvorju Dvora. Naziv je stečen još u doba Republike, jer su na ta vrata dolazili gladni po
osnovne namirnice, osobito u vrijeme opsada Grada ili drugih nedaća. U taj prostor
i kroz ta vrata ulazilo se u
prostor Biblioteke).
Pridavajući životu prvu dubrovačku pupliku bibljoteku, ban Ivan Šubašić je
u ton unikon (jedinstvenoj)
situacijoni (prigodi) regalo
(poklonio) manuskrit (rukopis) Gundulićeva Osmana i
spjego (reko) je ono što
sam u početku upisala ko
oservacion (zapažanje):
“Malo je međutim u nas gradova koji se po svojoj duhovnoj moći i po svojoj riznici kroz vjekove sabiranog
duhovnog blaga mogu u
kulturnoj akciji biti na prvom
mjestu kao Dubrovnik. ...
Dubrovački građani i danas se sustavno i žilavo trude da budu dostojni potomci svojih velikih pređa. I ova biblioteka sa čitaonicom novi je dokaz toga,
ona je svjetionik i rasadište znanja, koji će
obasjavati blagotvornim svijetlom sve ljude
od kolibe do palače.“
„Dubrovačka biblioteka se ne smije nikad i
nikamo prenositi izvan Dubrovnika, te ostaje uvijek svojina Grada. Nju se ne može niti
darovati niti prodati, ni u cjelini ni u najmanjim njenim dijelovima.“ (u istom listu, Albert
Haler, predsjednik Kuratorija). (Dubrava,115, 15. veljače 1941.).
DUB se trsio i perikulo (brinuo) za akomodat (namjestit) i građu arkiva, specijalo onega rarog i ruvinanog (oštećenog) oli koji bi
taki mogo doć, pa je i on nakratko stavjen
u isti prostor Bibljoteke. Perke se o toj njegovoj građi puno govorilo i štilo(čitalo) u
fojima. Jedan anonimi auktor je još daleke
1906. u foju Dubrovnik (30. dečembra 1906,
god. XV., br. 52., str.1.), upiso ovo :„... među
tim masu starijih publikacija i odlomaka rukopisa možete svagdano naći u mesarnica-
ma i pod stolovima starijih dućana ... čini
po nas sramotnu ulogu hartije za umotavanje.“
Oficjelo je Povijesno-politiki arkiv Dubrovačke bibljioteke uz moralu i svekoliku
sonvencijon (potporu) DUB-a, otvoren bez
posebne svečanosti 15. ožujka 1942.
Dva godišta docnije Bibljoteka će bit abudantija (bogatija) za vrijedna libra napose(
posebno) inkunabule (prvotisci do 1500.)
Isusovačkog kolegija Collegium Ragusinum. Nakon toga ona funcijona (službuje)
indipedento (samostalno) s naučnin i općepopularnin partama (odjelima) u iston livelu (razini). Upisano je (zabilježeno) kako je
trafik (promet) uzimanja i vraćanja libara
veliki, što je ometo (smetao) fatigu i mir
onemu naučnomu da olavija funcijona
Tokalo (trebalo) je to rasfašat (rastaviti, razdvojiti), ne samo nominalo i formalo, nego i
fiziko, što je nasvrhu i rebuškalo (uspjelo).
(u: Mirjana Urban, Povijest dubrovačkih
knjižnica, Rkp., Znanstvena knjižnica, 2000.)
Ova spjegatura (govorancija) je samo đakulatorija (pren. zn. ; kratak govor) akonto ovih
priko 70 godišta Bibljoteke, brez da se mjentuje (spominju) pasano doba skriptorija u
Dominikana, koji su sad dijo mondijale (svjetske) baštine od kolture (A. Stipčevič,
Povijest knjge, Zagreb, MH, 1985.) oli onijeh 5.700 svezaka libara u Fratara crnije,
prije trešnje 1667. (zapis, o. Vitala Andrijaševića), ko i puno privatije, a kašnje i skularskije bibljoteka (školskih knjižnica) u 19. st.
—.—
Ušli smo u vremena kad knjiga predstavlja
gotovo nužno ‘zlo’. Novim naraštajima nju
zamjenjuju sadašnji lakši i komotniji mediji.
Vjerujem, vrlo skoro biti će posve istisnuta
ne samo s naših polica ili iz školskih torbi,
nego će ostati zastarjeli način proučavanja, usporedbi, dilema, potvrda ili osporavanja određenih problema, teorija i spoznaja,
moguće i izložbeni eksponati. Ta bogata
riznica znanja i umijeća, oprečnosti ili potvrda, s velikom vjerojatnošću ostat će zanemarenom ili tek fiktivnom podlogom nekim
novim postignućima.
A treba znati, kako je njezin nadomjestak
posredovanjem današnjih sredstava suvremene tehnologije, često vrlo problematične znanstvene ili stručne vrijednosti, izuzimajući brzinu. Ustvari najčešće vrvi površnošću i jednostranošću, a da se ne spominje izostanak sveobuhvatnosti. Teško je
zamisliti da bi se tim znanjima cjelovito
moglo kompenzirati ono, što je vjekovima
modificiralo ljudski um, a naše spoznaje
dovelo do sadašnje civilizacijske razine. Usporedba pisane riječi u knjizi sa suvremenom tehnologijom, asocira me na način prehrane, kad fast food zamjenjuje predjelo,
glavno jelo i desert, tj. postaje glavna i jedina hrana ljudskom organizmu. Zato i
buduću sudbinu knjige držim svojevrsnim
nastavkom istoga niza.
Kako je i previše je primjera nedostojnog
odnosa spram knjizi u svim vremenima i s i
bez suvremene tehnologije, umjesto zaključka, citiram latinsku izreku, koja kaže:
„Qualis rex, talis grex“ (Kakav pastir, takvo
stado).
GlasGrada - 495 - petak 12. 9. 2014. 21
DUBROVAČKI ANTIFAŠISTI
Riba od glave smrdi
Naša vlast ili se uglavnom oglušuje ili čak potiče to stalno
guranje NOB-e iz sjećanja i antifašizma na društvenu
marginu. To je veliki problem i treba ga prije svega, rješavati
u Zagrebu jer riba od glave smrdi – rečeno je, uz ostalo, na
sjednici Predsjedništva Zajednice udruga antifašističkih
boraca i antifašista Dubrovačko-neretvanske županije
šizma. S tim u vezi pripremit će
se i analiza promjena naziva ulica, trgova i drugih naziva od
početka prošlih devedesetih.
Bilo je riječi i o novom Zakonu o
udrugama građana kojim na
žalost nije definiran status udruga boraca NOR-a i antifašista, kao
ni promicanje vrijednosti NOB-e i
antifašizma kao civilizacijske tekovine, Teško je shvatljivo da je i
aktualna socijaldemokratska vlast
olako propustila priznati NOB-i i
antifašizmu, koji svoje mjesto imaju u Ustavu Republike Hrvatske,
interes za opće dobro i tako ostvariti zakonske pretpostavke za
buduće povoljnije materijalno-financijske uvjete djelovanja udruga, zajednica i saveza boraca
NOR-a i antifašista u Republici Hr-
vatskoj. Dok to ne bude priznato,
rečeno je, i to od vrha države i
regulirano odgovarajućim zakonima, kako je to učinjeno i u Njemačkoj i Italiji, većina udruga,
zajednica i saveza antifašista, koji
su kao i borci NOR-a izloženi
stalnim neutemeljenim napadima, lažima pa čak i prijetnjama,
vrlo će teško ostvarivati i minimalne uvjete za svoj rad. Naša vlast,
ili se uglavnom oglušuje, ili čak
potiče to stalno guranje NOB-e iz
sjećanja i antifašizam na društvenu marginu. To je veliki problem i
treba ga rješavati u Zagrebu, jer
riba od glave smrdi – rečeno je,
uz ostalo, na sjednici Predsjedništva Zajednice udruga antifašističkih
boraca i antifašista DubrovačkoNeretvanske županije. kl
Prošle subote, 6. rujna, na prvoj anije Zajednici pristigla su sredsjednici poslije Izborne skupštine stva, ali ne za sufinanciranje
u svibnju ove godine, sastali su djelatnosti Zajednice, nego za
se članovi Predsjedništva Zajed- ublažavanja štete od požara koji
nice udruga antifašističkih bora- je prije nešto više od četiri godine
ca i antifašista Dubrovačko-Neret- uništio gotovo sve što su duvanske županije. Potvrđen je iz- brovački antifašisti imali i godinabor preostala dva člana Predsjed- ma strpljivo stvarali. Vjeruje se da
ništva: Milivoja Martinovića - su ova sredstva pomoći, pristigla
Rovinjeza iz Blata i Ante Vlašića Zajednici iz Županijske blagajne,
iz Korčule. Uz Branka Grošetu, za ublažavanje požarne štete sa
koji je na Izbornoj skupštini, znatnim zakašnjenjem, najava da
održanoj u svibnju ove godine, će se Dubrovačko-neretvanska
izabran za predsjednika Pred- županija u buduće uključiti u susjedništva i Zajednice udruga an- financiranje, kako godišnjih protifašističkih boraca i antifašista Du- grama Zajednice udruga antifabrovačko-neretvanske županije, šističkih boraca i antifašista, koja
Predsjedništvo je za potpredsjed- na njenom terenu djeluje kroz Krajem ljeta 1944. godine, točnije svjetskom ratu u park šumi Hober.
nik izabralo: Slavenku Mušan iz sedam udruga s oko tisuću člano- 13. rujna, otok Korčula konačno Šetnjom kroz Hober i preko NaPloča i Mirka Pecotića iz va, tako, krajem ove godine, sud- je oslobođen od fašističkog oku- plova nastavlja se obilaskom
Smokvice, a za tajnika Zeinela jelovati u i sufinanciranju du- patora. Zajedničkim snagama Spomen križa na groblju Sv. Luke
Vulića iz Dubrovnika.
brovačkog jubilarnog obilježvanja dalmatinskih brigada okupljenih u i polaganjem cvijeća za poginule
Raspravljano je i o obilježavanju sedamdesete obljetnice oslo- 26. dalmatinsku proletersku udar- branitelje u Domovinskom ratu.
jubilarne sedamdesete obljetnice bođenja Dalmacije od fašističkih nu diviziju otok je oslobođen na- Slijedi spomenik borcima NOR-a,
kon više od 3 godine okupacije.
palim u 2. svjetskom ratu na
oslobođenja Dalmacije od fašis- okupatora.
tičkih okupatora u Drugom sv- Unatoč mnogim teškoćama s Budući se ove godine obilježava i Plokati, a kao krajnja točka „Šetne
jetskom ratu kojoj će u subotu, kojima se u radu susreću udruge, 100 godina od početka Prvog sv- mira“ je stup mira u parku pred
13. prosinca ove godine, zajednice i savezi boraca NOR-a jetskog rata čitav program samim Morskim vratima na zapaddomaćin u Dubrovniku, pod pok- i antifašista, bilo je riječi o potrebi obilježavanja oslobođenja Ko- noj rivi. Na kraju šetnje, u subotu,
roviteljstvom dr Iva Josipovića, boljeg i efikasnijeg organiziranja i rčule, kojeg organizira Udruga 13. rujna, u 11 sati na Spomeniku
predsjednika Republike Hr- djelovanja, posebno na planu antifašista Grada Korčule, bit će na Plokati bit će komemoracija.
vatske, biti Zajednica udruga an- pomlađivanja članstva. Istina, uz posvećen sjećanju na žrtve svih „Šetnja mira“ je simbolična gesta
tifašističkih boraca i antifašista Du- aktualni školski sistem koji je pot- ratova koji su protutnjali našom sjećanja i odavanja počast svima
brovačko-neretvanske županije. puno okrenuo leđa antifašizmu i zemljom od početka 20. stoljeća. koji su za svoj zavičaj nesebično
Središnje obilježavanje priredit će uz djelovanje većine u Crkvi na Program je krenuo od 8. rujna ot- dali život, ali i podsjetnik na bese u hotelu Valamar Lacroma, a antifašizmu suprotnim pozicija- varanjem izložbe „Partizani kakve smisao rata. Posvećena je miru
uz stotinjak sudionika u svečan- ma, mlade je vrlo teško privući, do sada niste vidjeli“ koju nam je kao temeljnoj vrijednosti antifašizom programu, očekuje se prisus- ali im stalno treba otvarati prostor ustupio Savez antifašističkih bora- ma.
tvovanje petstotinjak boraca i njima odgovarajuće sadržaje. ca i antifašista Hrvatske, a bit će U popodnevnim satima subote,
NOR-a i antifašista iz cijele Dal- Zbog uglavnom vrlo lošeg stanja postavljena u atriju Doma kulture 13. rujna, je održan okrugli stol u
hotelu Korčula na kojem će gomacije i domaćina iz Dubrovnika. spomeničke baštine NOB-e i an- u Korčuli do 12. rujna 2014.
Zaslužnim borcima NOR-a i anti- tifašizma na većini područja Du- Na sam dan oslobođenja, 13. ruj- voriti: prof.dr. Dragan Markovina,
fašistima dodijelit će se odlikovan- brovačko-neretvanske županije, na 2014., u subotu predviđeno je prof.dr. Dražen Lalić i novinar Juja Predsjednika Republike Hr- provest će se aktivnosti eviden- više aktivnosti. „Šetnja za mir“ je u rica Pavičić na temu „Izazovi suvatske, a poslije svečanog pro- cije i sređivanja dokumentacije 9:30 sati, a polazna točka bit će vremenog antifašizma“. Moderagrama za sve sudionike organiz- spomen obilježja NOB-e i antifa- na spomeniku poginulima u 1. tor je prof. Anita Lunić. ibš
irat će se i svečani ručak, po
tradiciji – za sve tradicionalni U TIC PILE TZ GRADA DUBROVNIKA IZLOŽBA FOTOGRAFIJA
vojnički grah. Na temelju do sada
obavljenih razgovora, izraženo je
uvjerenje da će sredstva za Pod pokroviteljstvom Turističke zajednice grada Dubrovnika u prostoru
obilježavanje ovog značajnog Turističkog informativnog centra Pile predstavit će se mlada fotografkinja
dalmatinskog jubileja pobjede i Doris Raguž. Izložba s motivima Dubrovnika i lijepih mladih Dubrovkinja
lobode, uz dubrovačke antifašiste pod nazivom „Dubrovnik&Her“ bit će otvorena u petak 12. rujna u 19.30
osigurati i Hrvatski Sabor, Grad i trajat će do 22. rujna. U vrlo frekventnom prostoru TIC Pile , domaći i
Dubrovnik, a očekuje se da će strani posjetitelji moći će se upoznati s radom mlade i talentirane Dumjesto među donatorima imati i brovkinje koja je za svoju temu odabrala naljepše moguće - UNESCO-v
Dubrovačko-neretvanska župani- Dubrovnik i mladost i ljepotu naših sugrađanki. Izložbu će otvoriti Dean
ja. Naime, poslije nekoliko godi- Tošović, afirmirani dubrovački fotograf. Inovativni koncept primjene tehna potpune financijsko-materijal- nologije QR kodova omogućit će da se svaka pojedina fotografija može „Like“-ati, komentirati i dijeliti
ne ignorancije županijskih antifa- i na Facebooku. Fotografkinja Doris Raguž (1992.) rođena je u Cavtatu. Fotografijom se bavi od svoje
šista, prošlog proljeća iz Proraču- 14., a modnom fotografijom od svoje 16. godine. Završila je Preddiplomski studij Informacijskih znanosti
na
u Zadru, a svojim radovima nastoji se afirmirati u svijetu modne fotografije. J.T.
22 Dubrovačko-neretvanske
GlasGrada - 495 - petak žup12. 9. 2014.
Sedamdeseta obljetnica
oslobođenja Korčule
„Dubrovnik&Her“ mlade fotografkinje Doris Raguž
KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA
Za sve kriv - usisavač
I eto, tek što su rekli povijesno NE Rusima, pa ih kaznili tako, što se ove godine, na našu radost,
neće ni okusit’ neretvanskih narančina, već su, u interesu svih nas, europskim tvrtkama, od
prvoga, zabranili prodaju, ili uvoz , usisavača s motorima jačim od 1600 vati
Neki, manje obaviješteni građani, mogli bi,
u svojoj naglosti promislit’, da je ogromna i
skupa administracija EU jednako nepotrebna i nesposobna, ‘ko i naša domaća. Pa
vjerovat’, da se, i jedni i drugi bave sami
sobom i nastoje održat’ fotelje bar dva mandata, jer nakon tega, mogu bit’ mirni, do
kraja života.
A možda i nije, baš tako. Svi, koji gledaju
televiziju vide, da oni stalno nešto rade.
Snimaju ih, kako po hodnicima briselskoga
Parlamenta, s mukom remućaju teške debele spise, pa se stalno usaglašavaju, kako
bi nepogrešivo nastavili normiranje svega,
što je nama u korist, a radi čega ih mi i plaćamo.
I eto, tek što su rekli povijesno NE Rusima,
pa ih kaznili tako, što se ove godine, na našu
radost, neće ni okusit’ neretvanskih narančina, već su, u interesu svih nas, europskim
tvrtkama, od prvoga, zabranili prodaju, ili
uvoz , usisavača s motorima jačim od 1600
vati. To su pravi monstrumi, a struju treba
šparat’, i tako vodit’ računa o ekologiji.
Vjeruje se, da će se rezultati štednje, prvo
pokazat’ na prašnjavim tapitima Brisela i
okolice. Ali to će trajat’ samo, dok se čistačko osoblje ne doškoluje i osposobi za rukovanje, dobrim starim metlama i bruškinima.
Već su najavili sličnu proceduru za fenove
za kosu, koje će postupno zamijenit’, prirodni ekološki prozorski propuh, kosilice
za travu će zamijenit’ kvalificirani kosci, a
el. tećice za vodu, kuhat’ će, jednako učinkovito i - bez šnjure. Najavili su nam, da će
do idućeg proljeća predložit’ još desetak
makina na struju, koje nedomaćinski troše
previše energije i tako izazivaju klimatske
promjene.
Kad’ se, na ovaj način spasi planeta, ‘’brižni
spasitelji’’ će demantirat’ sve one, koji bez
naučne osnove prigovaraju, kako Europska administracija sliči lošoj kopiji Monthy
Paytonovoga skeča o Ministarstvu Smiješnoga Hodanja. I koji paušalno tvrde, da at-
mosferu zagađuju auti od pet, šest tisuća
kubika, što trošenjem na desetke litara
šporke benzine, u atmosferu šalju na kila
olova. Altroke Termo elektrane, rafinerije
nafte, industrijska postrojenja, tvornički fumari... A ne, da je za sve kriv - usisivač.
Da neće na temu stat’, govore skeptici, do
kojih je nekako procurio najnoviji prijedlog
Stranke zelenih. Navodno se dogodine uvodi kakanje, isključivo neparnim danima.
Kažu, sve dok se ne razvije potrebna tehnologija, kad’ će i to, nedopustivo ekološko onečišćenje bit’ omogućeno, samo
jedanput sedmično. Sad’ je na redu - nauka!
U nas se uskoro očekuje implementacija
spasonosnih mjera. Vjeruje se, da će naša
Vlada, u prijelaznom razdoblju, samo uvesti
trošarine na postojeće usisivače. A nakon
točno propisanoga vremena, rastrošni žderači struje će se morat’ pokorno predat’
najbližoj policijskoj postaji, ili će neposlušnima poslat’ strujnu policiju, kako bi im ih
oduzeli. K’o što vrebaju i zaskaču seljake,
koji kriomice, po mjesečini, prenose rakijske
kotlove od kuće do kuće. Nema više bezakonja!
A što su ono govorili o slobodnom tržištu,
pitaju opet ovi spomenuti skeptici? Je li to
ovo slobodno tržište, na kojemu mogu sudjelovati samo odabrani proizvođači i njihovi proizvodi, testirani i odobreni,
naravno, od strane
EU?
Pa podsjećaju, koliko
izloga, svjetlećih reklama, displeja i ostalih kapitalističko - propagandnih sranja,
danonoćno i desetljećima svijetli i troši
energiju, ispirući i
trošeći mozak ljudima. I sad’ oni navalili
baš, na jadne usi-
savače. Pa govore,
kako treba nabavit’
jedan dobar, još jači
usisivač, da sve njih usi- Piše: Mario Klečak
sa,... licemjere jedne, gnjile, kapitalističke.
Ajme meni, ma, je li vrag u njima?
Bio naš Predsjednik na sastanku NATO- a
u V. Britaniji. Stalno su ga namještali, da se
slika u društvu odabranih. Ako mu se,
možebitno, omakne na izborima, da ima
uspomenu, je li.
A bila je tamo i njegova bjonda suparnica
na slijedećim izborima. Svršio joj, tamo u
svijetu mandat, pa se išla pozdravit’, s isto
tako probranim svjetskim čelnicima. Posebno se zabavila s američkim Predsjednikom,
koji joj je izgleda isprič’o neki vic o Islamskom Kalifatu. Ona se je tom prilikom, tako
spontano smijala. A onda se je slatko smij’o
naš Predsjednik s našim ministrima, dok su
mu obećavali podršku ma izborima. I
gledam ih, onako svih redom. Ma u dlaku
sliče svojim kolegama sa Zapada. Nose
iste, skupe crevlje, vestite i telefone. Svojim
odgovorima na pitanja novinara, većina njih
ostavlja dojam normalnih ljudi, mada, moram priznat’, ja i nisam neki stručnjak za
psihoanalizu!
Cisterne s pitkom vodom na ulicama grada su nas podsjetile, na blisko druženje sa
susjedima, uz bidone i damižane s vodom,
za ratnih dana. Doduše, cisterne danas
bolje izgledaju nego one u ratu, a oni kojima nikad’ nije pravo, pitali su, o’kle li je ta
voda utočena…, jer da je tobože bila isto
onako mutna, k’o i ona na rubinetu. Neki
misle, da je to pilot projekt, za onaj davno
obećani pročistač pitke vode, samo - mobilni.
Ma, ‘ko je ta njemačka Deutche banka, pa
da nas svrstava na drugo mjesto, po izgledima, da nam država bankrotira. Mrcu gora
od nas je, govore, Ukrajina, i to samo zato,
što tamo bukti građanski rat. Bilo kako bilo,
nismo najgori.
Ne govore zaludu, da ima Boga. Vraga bi
inače, susjedu ikad’ - krepala krava.
A, da bi naše ostale na broju, Vlada je
donijela spasonosno rješenje za rast plaća,
većini preko pedeset kuna mjesečno. Ma
im je onda palo na pamet, da će sad’ Hrvati, sve svoje viškove solada, stavit’ na
Banku radi kamata, pa neće ništa trošit’, a
trebali bi, da bi se, bome, privreda refala...
Zato su odma’ najavili uvođenje poreza na
štednju, od prvoga od - dogodine. Neimenovani stručnjaci se boje, da bi građani onda
mogli, masovno podizat’ solde iz mrskih im
banaka, kako ih se ne bi dokopala gladna
država. Tako će naš čovjek, već prije
Božića, kad potroši ono što ima, počet’ trošit’ i ono što nema. A Bog istina; da mu nije
tega, što nema, ne bi nikad ništa ni im’o!
GlasGrada - 495 - petak 12. 9. 2014. 23
Mali oglasi za sljedeći broj, primaju se zaključno s UTORKOM DO 12:00 SATI i objaviti će se samo jednom. PREDAJTE MALI OGLAS SMS-om NA BROJ 616248 (upišite GLAS, vaš tekst), (cijena poruke 3,72kn, PDV uključen).
Externus d.o.o. B. Bušića 16, 10000 Zagreb, OIB: 55605263245; podrška: 8-16h, 01 6686 383, www.externus.hr ili [email protected]. GLAS GRADA NE ODGOVARA ZA SADRŽAJ MALIH OGLASA.
mali OGLASI
KUĆE
Prodajem novu kuću na dvije etaže
(107 m2 x 2) u BiH, u blizini
manastira Tvrdoš, kraj rijeke.
Gornja etaža potpuno uređena i
opremljena, ograđena okućnica
cca 350 m2. GSM: 095 87 49 371
STANOVI
Prodajem novu kuću na dvije etaže
(107 m2 x 2) u BiH, u blizini
manastira Tvrdoš, kraj rijeke.
Gornja etaža potpuno uređena i
opremljena, ograđena okućnica
cca 350 m2. GSM: 095 87 49 371
Prodajem stan u Novoj Mokošici
55m2, kontakt: 099 754 7239.
POTRAŽNJA
Tročlana obitelj traži stan na duže
vrijeme na području grada. 098
526 584.
ULICAMA
MOGA GRADA
SOBE
Iznajmljujem
sobu
blizu
ekonomskog fakulteta s upotrebom
kuhinje i banje marljivoj
studentici, ili ozbiljnoj zaposlenici
od 1.10. pa neograničeno. 091
884 6373.
Uređujem vrtove i đardine, dipl.ing.agr.
098 958 1993.
POSLOVNI PROSTORI, SKLADIŠTA
Iznajmljujem magazin u Starom
Gradu kao skladišni prostor. 091
728 9802.
Fizioterapeut pruža usluge masaže.
Dolazim na vašu adresu. Zvati od 10 do
18. 099 593 5256.
ZEMLJIŠTA
Ozbiljna i odgovorna osoba sa iskustvom
čuvat će vaše dijete prema potrebi i
dogovoru. 098 946 7244.
Hitno prodajem građevinsko
zemljišta u Čibaći - Mišići, odmah
ispod autobusne stanice. Cijena
50 eura/m2. 098 747 107.
Prodaju se parcele od trafostanice
do Hodilja. Parcele se nalaze
pokraj ceste, te je moguć
priključak struje i vode. 095 812
8042.
VOZILA
MERCEDES E 200 cdi, ‘99.g.
model 2000.g., reg. do 06/’15.g.
213000km. cijena po dogovoru.
091 5400 137
Majstor u kući 24 sata, svi završni radovi
u građevini (pituravanje, sanacija sitnih
popravaka u domaćinstvu, elektro i vodo
uređaja, po potrebi održavanje kuća i
apartmana), ugradnja laminata i pl.
namještaja.Garantirana kvaliteta, cijena
povoljna. Radimo u Dubrovniku i bližoj
okolici. 092 311 6363.
RAZNO
Prodajem grožđe Merlot, odlično
sačuvano (za viđet, drage voje). 098 389
553.
AUDI A3 1.9, diesel, reg. do 11/
’14. 098 285 582.
Prodajemo 2 ormara, stolić, kredencu i
komončin, samo ozbiljni kupci. 099 855
6807.
SEAT TOLEDO 19 TDI, ‘98.g., 81
kw, klima, servo, abs, el podiz
stakala, el retr, radio mp3, reg. do
10/’14.g. 098 853 597.
Prodajem električnu izdajalicu Philips
Avent, s 3 brzine i stimulatorom, bočicom
od 125 ml. Korišteno par puta, kao novo,
garancija. 750 kn. 091 760 1161.
Piaggio Vespa PX 150, retro model
2013g, 3000km, reg. do 7/’15,
extra stanje. 098 186 7621.
POMOĆ I NJEGA
Njegovateljica pruža usluge pokretnim i
nepokretnim ljudima. 098 176 1360.
Seat Toledo 19 TDI, god. 1998.,
81 kw, klima, servo, abs, el. podiz
stakala, el. Retr., radio, mp3, reg.
do 10. Mj. 2014. 098 853 597.
PLOVILA
Drvena plastificirana pasara 7.7 m,
samogradnja by Mr. Franko
Cetinić, Perkins 36 HP made in
UK, 11.100,00 Eura. 098 747 107.
POSAO
Popravci na odjeći, sve po 25
kuna! 413 795
Tražimo kreativne osobe za
honorarni posao, besplatna
edukacija, moguć radni odnos.
Dobra zarada. 098 171 3888.
Prilikom predaje oglasa, u SMS-u je potrebno priložiti sljedeće podatke:
pravne osobe: ime tvrtke, sjedišta, OIB, ime i prezime odgovorne osobe
fizičke osobe: ime i prezime naručitelja, OIB, njegovo prebivalište, odnosno boravište.
Prilikom predaje oglasa obvezni ste navesti svoje identifikacijske podatke kako bi oglas bio objavljen,
u protivnom, Zakon nam zabranjuje objavu Vašeg oglasa. Identifikacijski podaci neće biti objavljeni,
neće GlasGrada
biti dostupni drugim
korisnicima,
se koristiti
24
- 495
- petakniti
12.će9.
2014.u druge svrhe od strane Tele 5 d.o.o.
ŽELITE LI SE I VI
REKLAMIRATI
NA OVIM
STRANICAMA,
NAZOVITE
MARKETING
GLASA GRADA:
358 980
311 992,
ILI SE JAVITE
MAILOM:
tele5marketing
@gmail.com
Irish pub
"The Gaffe"
Marende
ponedjeljak-petak
cijena 35.00kn
od
10.00h-15.00h
I NAKON IGARA O IGRAMA - DRUGI DIO
OSVRTA NA DOLENČIĆEVO UPRIZORENJE
DRŽIĆEVA „DUNDA MAROJA”
Točka na i
Dolenčićeva predstava bila je
upravo takav oblik suvremenoga
teatra, beskompromisno istinita i
intenzivno bolna slika našega doba,
te otvoren i prodoran zaziv
pozlijeđene umjetničke duše, zaziv
nekog boljeg vremena, društva,
svijeta
Novija povijest Dubrovačkih ljetnih igara ne
pamti kada je neka predstava toliko uznemirila duhove kao što je to bio slučaj s
Držićevim „Dundom Marojem” u režiji Krešimira Dolenčića, predstavom koja je premijerno izvedena početkom kolovoza na
Držićevoj poljani.
Svjesnim i beskompromisnim odmakom od
gotovo pa kanonskoga komediografskog
iščitavanja Vidrina djela, Dolenčić je inteligentnom redateljskom interpretacijom
nastojao dokazati suvremenost Držićeva
književnoga pera, a gledatelju toliko približiti
i snažno osvijestiti aktualni dubrovački trenutak da se time ozbiljno zamjerio prvenstveno onim strukturama kojih se u predstavi dotaknuo, a zatim i svima onima
koji zaziru od modernih iščitavanja
klasičnih djela, proglašavajući vlastito
iskustvo jedinom meritornom ocjenom
uspješnosti nekog umjetničkog proizvoda, nerijetko čak i bez najmanjega
pokušaja razumijevanja njegove osnovne teorijske potke.
Ipak, priča oko Dolenčićeve inscenacije samo je jedna u nizu mnogobrojnih povijesnih epizoda u kojima
recentno i drugačije otvara polemike,
potiče diskurse, te mijenja ustaljene
trendove. Neki će tako njegova ovogodišnjega „Dunda Maroja” smatrati
izrazito banalnim, drugi bezrazložno
zagonetnim, a treći će reći kako je opterećen suvišnim, dok će se malo tko zapitati kako bi Držić pisao danas i kakvu bi
kritiku on uspostavio nad dramom naše
sadašnjosti, ispuštajući pritom iz vida činjenicu kako se možda upravo tu skrio ključni trag koji slijedi redatelj zajedno sa
svojim autorskim timom.
U stanovitoj mjeri paradoksalno, baš je o
tome ovdje bilo riječi. Doista je to bio trag
koji je definirao koncepciju, uspostavio ciljeve i otkrio razloge inscenaciji surove i
mučne stvarnosti, što samo onaj tradicionalnije usmjeren dio publike evidentno nije
očekivao, ili nije bio spreman vidjeti u jednoj od dramskih konstanti i svojevrsnih okosnica Dubrovačkih ljetnih igara. Međutim,
Dolenčić igra nepokolebljivo, publici ne
povlađuje komedijom, već ju razložno uznemiruje i upozorava provokativnim, ali istinitim i bolnim, nemilosrdno razotkrivajući
sveukupnu tragičnost dubrovačke zbilje.
Jedan od naših najvećih istraživača
Držićeva djela, književni povjesničar, esejist i teatrolog Frano Čale, svojedobno je o
„Dundu Maroju” zapisao sljedeće:
„Neophodno je za razumijevanje našega
tumačenja komedije istaknuti još nešto o
Držićevu komediografskom govoru.
Držićevo scensko shvaćanje jezika na osobit je način dramatično, a tu specifičnost
možemo odmah definirati kao višeznačnost,
aluzivnost, podobnost da se udovolji
dvosmislenoj izražajnoj funkciji: s jedne
strane, komediograf je morao zabaviti širok
krug općinstva, puka i vlastele, prikazujući
smiješne strane njihova svagdašnjeg života
i razne uvjerljive zgode likova prepoznatljivih u paradigmatskoj okosnici suvremenoga teatra koju je njima prilagodio (a ne
obratno!); s druge strane, on je dvostrukim
smislom istih tih izričajnih sredstava želio
progurati oštru kritiku aristokratske oligarhije,
kritiku nadahnutu u pozlijeđenoj duši neobična umjetnika i budućeg urotnika.”
Dolenčić u svojoj predstavi poseže za istom logikom; u tom dvosmislenom komediografskom izričaju o kojemu govori Čale,
on dodatno akcentira inkorporiranu
Držićevu ironiju, ali istovremeno prepoznavajući i snažnu piščevu svijest o suvremenom čovjeku i njegovo dramsko
promišljanje nad ljudskom sudbinom. U
tom naponskom stanju umjetničke budnosti i zaokupljenosti egzistencijalno potresnom sadašnjošću, a u kojoj postoji mjesto
tek za podrugljiv osmijeh, Dolenčić prodire
boce zamijeni za koricu
kruha dovoljno bolan i prodoran kontapunkt drugim
scenskim zbivanjima, te
lažnom sjaju i bogatstvu
neimenovanoga
Dolenčićeva grada u kojemu
ipak prepoznajemo Grad? Grad užurbanih turističkih tura koji prodajemo
Rusima, konzumeristički
centar silnih ugostiteljskih Piše: Božo Benić
objekata, koji su u obliku pokvarenih i prljavih centara zabave zaposjeli čak i onu najznačajniju dubrovačku spomeničku
baštinu, grad u koji pritječe lavina bogatih
znatiželjnika koji se poput babe Perine predaju potrošnji, potpuno zanemarujući skrb
o čestitom odgoju i brigu za ćudoređe vlastita djeteta, grad kojim je zavladalo sveopće moralno, a kod običnoga čovjeka i ono
materijalno siromaštvo.
Kako se onda Pomet u Držićevu čuvenu
monologu o trpezi može veseliti „ispečenu
kapunu” i „jarebicama oblahnim”? Tko danas uopće jede kapuna i jarebice pa se ima
tomu razloga veseliti, smijati se iskreno i
ushićeno, a ne podrugljivo poput gladnoga
suvremenog čovjeka u interpretaciji Frana
Maškovića?
Ipak, ovaj osobito intrigantan i oštrouman
koloplet redateljskih ideja predstavljen
u ovogodišnjem „Dundu Maroju” neki
će protumačiti kao predstavu opterećenu viškom znakovlja, te istodobno prožetu iritantnom banalnošću.
Višaka, međutim, ovdje nije bilo. Bio
je to jedan vrsno zamišljen aktualni
dramski proizvod o relativizaciji koju
konzumerističko ludilo unosi u već ionako dovoljno izopačeni svijet nemorala utemeljen na osobnim probitcima i
interesima, a kojim je Dolenčić publici
sasvim jasno i kreativno predstavio suvremenost Držićeve pisane riječi. Jedna od naših najvećih i najstarijih kazaFoto: dubrovnik-festival.hr
lišnih glumica u svom nedavnom inu samo izvorište njene supstancije; dra- tervjuu govorila je o emocijama u teatru,
matičnu dihotomsku raščlambu nagriza- kazavši pri tome kako “suvremeni teatar ne
jućega konzumerizma i potisnutih moralnih bio smio biti sluga nikakva svjetonazora i
načela, prividnoga bogatstva i zastrašu- nikakve ideologije, jer kazalište daje
jućeg siromaštva, te zabrinjavajuće hiper- emocije, kojih smo danas najviše gladni - i
trofirane iskvarenosti i zatomnjene čestito- to izravnih, onih koje se toga trenutka stvarasti, redatelj pretače u dramaturšku srž svoje- ju”. Dolenčićeva predstava bila je upravo
ga trećeg „Dunda”, čineći pritom isto ono takav oblik suvremenoga teatra, beskomšto bi činio i Držić danas; napada nas sm- promisno istinita i intenzivno bolna slika
ijehom koji probada.
našega doba, te otvoren i prodoran zaziv
Treba li stoga ponovno obrazlagati stalnu pozlijeđene umjetničke duše, zaziv nekog
Negromantovu scensku prisutnost u oblič- boljeg vremena, društva, svijeta. Zbog toga
ju zakukuljenoga beskućnika, mudraca (!) ovaj tekst zaključujem istim onim riječima
lišena časnog i pristojnog života u potrazi kao i prvi dio osvrta na ovu predstavu;
za plastičnim bocama skrivenima među žarištem svojega interesa i polučenim resilnim smećem kojim je scenografkinja Din- zultatima, Dolenčićev će „Dundo Maroje”
ka Jeričević zatrpala scenu? Nisu li ti nje- zasigurno ostati zabilježen kao važan kritički
govi učestali pokušaji da iste te plastične moment u mozaiku festivalske povijesti.
UGD DUBROVNIK
Mira Šparovec i Aleksandar Forenbacher
U Umjetničkoj galeriji Dubrovnik, u Galeriji Dulčić Masle Pulitika i Atelijer Pulitika, u petak
12.rujna 2014., s početkom u 12 sati, otvorit će se izložba slika Mire Šparovec i Aleksandra Forenbachera.
GlasGrada - 495 - petak 12. 9. 2014. 25
M/B PERAST I KRONOLOGIJA BEZUMLJA SRBA I CRNOGORACA NA
DUBROVAČKOM PODRUČJU (2)
Strah od špijuna
Prihvaćajući činjenicu da je svatko dužan pomoći obrani
Domovine koliko je u mogućnosti, posada m/b Perast je
zdušno pristala odraditi sve povjerene joj zadaće
M/B PERAST je kao glavPiše: Silvio Market na veza između Dubrovnika i otoka dubrovačkog akvatorija bio od
velike strateške važnosti u svakom smislu.
Zadaće koje je dobila posada broda, tog
ljeta 1991. su se već prema potrebama
mijenjale, no težište je bilo na odvoženju
obrambene opreme i tehnike iz Dubrovnika na otoke, posebice na Mljet koji je sa
svoje dvije vojarne JNA bio u posebice
teškom položaju. Tako je posada m/
b Perast dobrano osjetila kako je rat
ušao i u njihovu svakodnevnicu. Za
razliku od prijašnjih desetljeća, posada tog ljeta nije imala previše posla.
Zbog pobunjenih Srba iz tzv. „SAO
Krajine“ i “Balvan-revolucije” koja je
otpočela 1990. godine, te potom
posve otvorene agresije JNA i Srbije
na Hrvatsku, potpuno je propala turistička sezona 1991. Tako je krajem
srpnja na cijelom dubrovačko području bilo samo 2.292 gosta, tj. 95%
manje nego 1990., od čega je bilo
samo 303 stranca, tj. čak 99% manje nego 1990. godine. Zbog tog nije
bilo ni navale turista na Elafite i Mljet, kakva
je posebice u periodu ferragosta bila uobičajena, pa je m/b Perast uglavnom prevozio domaće stanovništvo, prvenstveno
otočane. Prihvaćajući činjenicu da je svatko dužan pomoći obrani Domovine koliko
je u mogućnosti, posada m/b Perast je
zdušno pristala odraditi sve povjerene joj
zadaće. Tako su na sve otoke dubrovačkog
akvatorija, a za potrebe tamošnjih Kriznih
štabova (KŠ), brodom u srpnju otpremljene
radio-stanice marke “Petka”. Kapetan Mil-
jenko Sršen-Milo, osobno je KŠ-ima svih
otoka predao radio-stanice koje je morao
sakriti u svoju kabinu. Radio stanice je
morao skriti, jer su se m/b Perastom vozili i
razni špijuni JNA među kojima je bilo i
otočana, pogotovo Mljećana, odanih „Titu
i partiji“, koji su vrebali svaku situaciju i
dojavljivali sve službi sigurnosti okupatorske vojske. U ovom slučaju takva dojava bi
značila presretanje i premetačinu od strane
brodova Jugoslavenske ratne mornarice (
JRM ), a to bi za posljedicu imalo hapšenja
i druge nesagledive posljedice. Tako je i na
Mljetu, sam kap. Miljenko Sršen-Milo, predao komplet stanica “Petka 915” KŠ-u.
Nakon predaje „paketa“ u Mjesnoj zajednici u Babinom Polju, gdje je bilo sjedište
mljetskog KŠ-a, radio-stanice su otpremljene u Goveđare i Korita i bile su osnova
komunikacijske uvezanosti obrambenih
snaga otoka. U dogovoru s policijom na
Mljetu, i to preko dogovorene „veze“ – pol-
POVODOM 100. GODINA:
Predstavljena monografija hotela Lapad
U hotelu Lapad, u Maloj Veneziji, predstavnicima medija ekskluzivno je 4.rujna
predstavljena monografija hotela Lapad,
izdana povodom stote obljetnice hotela, a
koja se obilježava sada u rujnu.
Na prigodnom okupljanju, prisutnima se
prvi obratio domaćin i slavljenik, g. Željko
Miletić, direktor hotela Lapad. Istaknuo je
kako je ovo uistinu velika obljetnica, ali i tek
prvih 100 godina, te kako su posljednje
godine ujedno i najuspješnije godine u
poslovanju hotela Lapad, uz vrlo jednostavnu formulu – zaposlenici,
uprava, vlasnici. Zahvalio se autorima monografije što su želje
naručitelja, hotela Lapad, pretočili
u monografiju upravo na način na
koji su oni to zamislili.
Ispred vlasnika. Atlantske plovidbe
Dubrovnik, i kao predsjednik Nadzornog odbora hotela Lapad obljetnicu je čestitao gospar Edo
Taslaman, istaknuo zadovoljstvo
rezultatima poslovanja hotela te
najavio i daljnja ulaganja vlasnika,
a nakon čega je uslijedio kratak
osvrt na monografiju.
Foto:
dubrovniknet.hr
26 GlasGrada - 495 - petak 12. 9. 2014.
icajac Davor Opšivač-Mačak (rođ.1962.umro 2013.), krajem kolovoza na m/b
Perast je u Dubrovniku ukrcano i oružje, a
radilo se uglavnom o vojnim puškama „M48“, koje su potom predane zapovjedništvu obrane otoka Mljeta. Bila je to prva količina oružja koje su obrambene snage Mljeta
dobile, a trebale su poslužiti za obranu u
sukobu s vojnim postrojbama JNA na
otoku.
Zbog opasnosti od špijuna i dojave, „teret“
su ukrcali odabrani stanovnici Luke šipanske kao dio svog tereta-prehrambene
namirnice, na pramac broda u Gružu, tako
da su puške i streljivo ostale ispod krumpira, luka, paprika, vreća brašna... a pod nadzorom posade broda koja je sve nadgledala sa komandnog mosta...Tijekom tog ljeta, 1991. godine ratni brodovi JRM-e otpočeli su intenzivno pratiti i nadzirati
sav brodski promet koji se događao
u akvatoriju Dubrovnika. Tako su 20.
lipnja u Mljetskom kanalu zaustavili
malteški brod “Angeliki” koji je prevozio minerale iz Pireja-Grčka za
Chioggiu-Italija. Zaustavljanje je bilo
spektakularno, uz presretanje brzom
plovidbom i ispaljivanje čak tri crvene
rakete s brodova JRM-e. Brod je nakon pregleda bio pod vojnom
paskom sve dok nije napustio teritorijalne vode. Istoga dana sličan
tretman je imao i „Jadrolinijin“ trajekt
“Marko Polo”. Nakon tjedan dana,
26. lipnja iz smjera Boke u blizinu Dubrovnika i otoka Lokruma doplovilo je čak
šest desantnih ratnih brodova JRM-e, dok
su u blizini otoka Lopuda viđena tri ratna
broda kako plove u pravcu Dubrovačkog
primorja. 23. srpnja kod otočića Mrkanapokraj Cavtata, patrolirao je veliki ratni brodrazarač, te je takav intenzivan nadzor morskog prometa u dubrovačkom akvatoriju
nastavljen tijekom cijelog ljeta. Usprkos
tome, posada m/b Perast na čelu sa kap.
Miljenkom Sršenom-Milom nastavila je izvršavati svoju misiju. (nastavlja se)
Gđa Lidija Crnčević, glavna urednica
monografije se prije svega zahvalila na povjerenom poslu, i jasnim smjernicama koje
je dobila, kao i g. Lukši Lucianoviću i Nikoli
Šubiću na svoj pomoći s literturom, te članovima Facebook grupe „Dubrovnik
nekad“ koji su nesebično ustupili sve fotografije. Kratko se osvrnula na koncept
monografije koji nije klasično pratio
događanja prema ratovima u zadnjih 100
godina, nego je napravljen svojevrstan vremeplov po godinama s najupečatljivijim
događajima, utisci gostiju, te hotel Lapad
danas – što pruža i na što je orijentiran.
Čestitke za ovu veliku obljetnicu uputio je i
g. Darko Vrbica, dizajner monografije, koji
je kazao kako je uistinu bilo zadovoljstvo
raditi spomenuti projekt s ovakvim timom,
a g. Pavo Šišević, član uprave Atlantske
plovidbe, prije nego su gosti kušali slane i
slatke delicije hotela Lapad, je zaželio hotelu još puno ovakvih obljetnica te čestitao
svim zaposlenicima na trudu i uspjehu koji
njihov rad polučuje.
Dubrovnik PartneR agencija
GlasGrada - 495 - petak 12. 9. 2014. 27
DUBROVAČKA PRIVATNA GIMNAZIJA
članica udruge Adriatic International School
PRVI DAN ŠKOLE
RADIONICA ZA NASTAVNIKE
Što je siguran put do uspjeha Aplikacija „Tesla“ - pomoć
u podučavanju i učenju
Prvi dan nove školske
godine – ponedjeljak,
8. rujna - započeo je
već tradicionalnim
večernjim domjenkom
u holu škole, gdje su
učenici razmijenili utiske o proteklim
praznicima i maturalnoj ekskurziji. S radošću smo dočekali
novi naraštaj – 23 upisana učenika u prve
razrede. Razrednici su
potom odveli svoje učenike u razrede, te im pročitali kućni red i
raspored sati. U pozdravnom govoru ravnatelj je svima poželio uspješnu i blagoslovljenu školsku godinu te naglasio učenicima da ne
prestanu tražiti od svoje škole najviše, ali isto tako i da budu spremni
dati najviše – što je siguran put do uspjeha. Također im je poželio da
tijekom svog školovanja u DPG-u steknu nešto što je važnije od
ikakvog znanja – dobre međuljudske odnose i da postanu odlični
ljudi, u skladu s geslom naše škole: „Ne mora svatko biti odličan
učenik, ali svatko može postati odličan čovjek!“.
Još jednom neka je svima učenicima, profesorima, suradnicima
– sretna, uspješna, zdrava i Bogom blagoslovljena nova školska
godina!
U petak, 5. rujna
2014. nastavnici
Dubrovačke privatne gimnazije imali
su još jedan intenzivan dan priprema
za novu školsku
godinu. Gospodin
Ognjen Sremac iz
Zagreba prezentirao je našim profesorima upotrebu novih uređaja iPad te
primjenu izvornog hrvatskog proizvoda, tj. aplikacije „Tesla“ kao
dodatne vrijednosti i pomoći u nastavnom procesu. Ova najsuvremenija tehnologija osobito služi za efikasniju nastavu na samom satu, ali i za primjenu u slučaju nemogućnosti sudjelovanja na nastavi uslijed bolesti li športskog natjecanja, na način
da će učenici istovremeno moći dobivati i pratiti nastavne
sadržaje bilo gdje da se nalaze. Aplikacija podrazumijeva i postupno uvođenje e – dnevnika u privatnu gimnaziju. Značajna
sredstva, tijekom ljetnih praznika, uložena su u novu opremu,
kvalitetniju mrežu kako bi se aplikacije mogle nesmetano i sigurno koristiti i kako bi nastavnici imali mogućnost kontroliranja
učenika za vrijeme rada na iPad-ima. Proces edukacije nastavnika i učenika nastavit će se i u prvim tjednima nastave.
JEDNODNEVNI SEMINAR NASTAVNIKA UZ POČETAK NOVE ŠKOLSKE GODINE
Višestruke inteligencije i individualni
pristup u nastavnom procesu na Lopudu
U srijedu, 3. rujna profesori Dubrovačke
privatne gimnazije proveli su radni dan na
središnjem elafitskom otoku Lopudu. Jednodnevno ugodno druženje bila je ujedno
prigoda i za razmjenu iskustava. Tema susreta bila je: „Višestruke inteligencije i individualni pristup svakom učeniku u nastavnom procesu u Dubrovačkoj privatnoj gimnaziji“. Seminar je organizirao ravnatelj
Tomislav Franušić, zahvaljujući susretljivosti
ravnateljice OŠ Antuna Masle iz Orašca,
područne škole na Lopudu, kao i mjesnih
ugostitelja.
Moderator i predavač je bila psihologinja
Nikolina Grljević.
Kako definiramo inteligenciju/e, imaju li svi
ljudi razvijene sve vrste inteligencija, je li za
produktivno funkcioniranje osoba (naših
učenika) potreban određeni stupanj razvoja svih vrsta inteligencija? Ima li važnijih i
manje važnih oblika za pojedince? Kako u
praktičnoj nastavi individualno otkrivati, a
potom pomagati u motivaciji, razvoju,
usmjeravanju afiniteta, talenata, inteligencija naših učenika? Ovo su bila pitanja na
koja su profesori tražili odgovore u ovom
jednodnevnom druženju, crpeći inspiraciju iz ljepota kišom okupanog otoka.
Najprije su profesori podijeljeni u tri skupine.
Svaka je skupina odgovarala na tematski
upitnik, izabravši tajnika koji je trebao sažeti
ideje iznesene u svojoj skupini. Nakon
pauze za ručak, tajnici skupina su odgo-
Posjetite nas na adresi: Sustjepanska 4, ili na: www. pg-dubrovnik.net, ma
telefon i faks: 020-332 844, mobiteli: 091 3332 844 i 091 1
28 GlasGrada - 495 - petak 12. 9. 2014.
UČIMO HRVATSKI
Je li kopija isto
što i primjerak?
Dubrovačkoj privatnoj gimnaziji
odobren projekt mobilnosti u
vrijednosti 203 957 eura!
Projekt mobilnosti učenika i profesora
MULTIKEY, prijavljen na natječaju ERASMUS+ jedan je od pet odobrenih projekta u RH za opće obrazovanje, ujedno i najveći. Učenici naše škole
kroz sljedeće dvije godine imat će priliku stručno se usavršavati u
Španjolskoj, Italiji, Poljskoj i Latviji, u partnerskim školama u projektu. Ovaj veliki uspjeh uvelike će promijeniti način i kvalitetu rada
Dubrovačkoj privatnoj gimnaziji i otvoriti učenicima velike mogućnosti. Važno je naglasiti da je projekt osmišljen, napisan, u
suradnji s Privatnom jezičnom gimnazijom „Pitagora“ iz Splita.
Odgovorna za projekt i za Cambridge ispite u našoj školi je Leona
Ribić.
varali na pitanja, a moderatorica i predavačica Nikolina Grljević je komentirala
njihove odgovore oslanjajući se na znanstvena
dostignuća psihologije, te
potcrtala, u živoj i zanimljivoj
raspravi, važne točke i sve
mogućnosti koje nam u
novoj školskoj godini pruža
individualni pristup. Dogovoreni su konkretni koraci –
satovi podučavanja o učenju, redoviti tjedni sastanci
nastavničkog vijeća s ciljem
praćenja odgojno obrazovnog rada svakog pojedinog učenika i poduzimanja koraka u otkrivanju i poticanju njemu potrebnih mjera za kvalitetniji rad i napredak. Također je naglašena potreba jasnog i redovitog izvještavanja učenika i
roditelja o koracima koje treba poduzimati za uspješno učenje i
napredovanje svakog učenika, sukladno njegovim interesima i
afinitetima, kao i neophodno savladavanje elementarnih znanja i
iz onih gimnazijskih premeta i područja koji su pojedinom učeniku manje zanimljivi ili „važni“. To zahtijeva trajan i revan angažman
svakoga nastavnika, a poglavito razrednika i psihologinje, uz zadavanje jasnih standarda i pravila, koji po općoj ocjeni nastavnika
DPG- a ne može biti shvaćen po principu: „malo davati, malo tražiti“,
već naprotiv, poštujući individualne sposobnosti – svakom našem
učeniku „maksimalno davati i maksimalno tražiti.“
Svrha susreta, da se na samom početku nove školske godine
potcrta temeljni postulat djelovanja naše gimnazije – individualni
pristup – postignuta je te kroz dogovor nekih konkretnih koraka i
zajedničkih nazivnika s optimizmom možemo nastaviti s uspješnim
djelovanjem naše gimnazije.
ail: [email protected]
1082799
I još jedanput ćemo iskoristiti
pisanje Alemka Gluhaka iz
Zavoda za lingvistička
istraživanja HAZU-a objavljeno
u knjizi jezičnih savjeta Hrvatskog radija Govorimo hrvatski o još jednom primjeru sličnih
riječi koje ipak nijesu istoznačnice. A.Gluhak o tome
piše ovako:
“U nekim sam tekstovima nailazio na obavijesti poput ovih:
da je prodano toliko i toliko milijuna kopija računalnoga programa jednoga velikoga proizvođača; da je prodano toliko i
toliko tisuća kopija knjige te i te.
Kako se nije radilo ni o kakvim
nezakonitim aktivnostima nego
o običnoj, zakonitoj trgovini,
meni su takvi izrazi bili čudni i
neobični. Onima koji znaju engleski jezik i koji ne znaju
značenje hrvatske riječi kopija
ti su iskazi bili obični.
Naime,u hrvatskom standardnom jeziku osnovno je značenje riječi kopija otprilike ovo: ‘oblik koji više-manje točno odgovara nekom uzorku: prijepis,
precrt, presnimak, otisak, odl-
jev i sl. ‘Ako netko govori o kopiji nekog računalnoga programa, znači da ju je na primjer
načinio s izvorne diskete. Ako
netko govori o kopiji knjige,
znači da on ne govori o samoj
knjizi, nego na primjer o presnimkama knjige, ili o fotokopijama knjige.
Međutim, iako su međusobno
povezane (jer na koncu potječu
iz jedne latinske riječi), engleska imenica copy ima više
značenja nego hrvatska imenica kopija. Jedno od njih jest i
značenje koje mi iskazujemo
na primjer riječju primjerak. U
hrvatskome standardnom jeziku deset primjeraka jedne knjige znači upravo to: deset jednakih komada jedne knjige; a
deset kopija jedne knjige znači
zapravo deset fotokopiranih
uveza neke knjige. To ipak nije
isto – u hrvatskom jeziku riječ
kopija ne znači ‘primjerak’”.
Možda nam je rečeno i bilo
poznato ali smo nekako zaboravili pa evo prilike da nas se
podsjeti i osvježi nam pamćenje. T.K.
GRUDA
S pjevanjem i lajanjem otvoren
8. Epidaurus festival
Pred brojnom
publikom 8. rujna
je u Domu kulture
na konavoskoj
Grudi otvoren 8.
Epidaurus festival
uz nepogrešivog
Špira Guberinu, a
u monodrami s
pjevanjem i lajanjem u produkciji
Teatra Kiklop iz
Zagreba i sigurnu
podršku mlade talentirane solo pjevačice i glumice Ive Mihelić.
Pojava Špira Guberine, karizmatičnost, skromnost, prirodni talent
(koji se rađa i gotovo!) od prve je pojave na pozornici izmamio
topli aplauz prisutnih. Prelijepo ga je bilo vidjeti i gledati: sve brojne
uloge, geste, grimase, s dobrom dozom autoironije s kojom se
nosi nonšalantno, uz gospodsko držanje bilo da glumi mačku,
magarca, psa ili kraljevića. Zasigurno, Špiro vlada hrvatskom glumačkom scenom sa svim nabrojenim atributima i nadasve prekrasnom osobnošću i duhom koji stalno dominira i s kojom druge čini
sretnima. Zahvaljujemo mu svim srcem što je otvorio 8. Epidaurus festival - ovo otvaranje po mnogo čemu ostat će dirljivo, posebno i nezaboravno.
EF, Foto: Miho Skvrce i Hrvoje Đurković
GlasGrada - 495 - petak 12. 9. 2014. 29
ZANIMLJIVOSTI IZ TISKA PRVE POLOVICE XX. STOLJEĆA
LOKALNI TISAK O ŽENSKIM TEMAMA (5)
Narav žene
Po istraživanju engleskog psihologa, žene koje imaju tamne
kose, obično su privržene i vjerne dok su plavke (plavokose)
naprotiv sasvim drugačije. One se rado zabavljaju i naginju
ašikovanju
Priredio:
Damir Račić
„Crvena Hrvatska“ od
27.5.1911. godine, broj
42. LJUBAV POSLIJE RAZVODA BRAKA
I ovo se čudo dogodilo u Americi. Newyorško društvo bilo je ovih dana silno uzbuđeno.
(A, kad ono nije, s obzirom da su majstori u
predstavljanju senzacionalističkih vijesti u
vlastitoj zemlji, ali i u svijetu – op. D.R.). Dogodilo se nešto, što se dotle nije desilo ni u
Americi. Pred nekoliko nedjelja razveo se sa
svojom suprugom milijunar Uajt. (Piše se
svakako drukčije. – op. D.R.) Uzrok razvodu
braka bio je taj, što je gospođa htjela ostati
u New Yorku da živi, a muža su poslovi
vezivali za Cincinati.
Gospođa je tužila muža sudu, navodeći kako
on (ne) vodi o njoj računa i da je zanemaruje
i sud je našao da muž treba da zadovolji
zahtjev(e) žene, koja želi da stanuje u mjestu u kome se rodila.
Neobično je tek ovo, što sad dolazi. Gospodin Uajt priredio je banket zbog razvoda braka, na koji je pozvao i svoju ženu. Što više,
razvedeni milijunar spavao je u istom hotelu, u kome je stanovala i njegova žena. Sobe
su bile jedna pored druge (koje li slučajnosti! – op. D.R.) razdvojene samo vratima.
Sutradan je gospođa otputovala u Europu.
Na parobrodskoj stanici (tj. u luci) ispratio ju
je muž i (tom) prilikom predao joj kitu cvijeća
i poljubio se s njom u lice. (A možda uručio
i ček da što duže ostane u Europi. – kom.
D.R.)
Taj neobični razvod braka izazvao je senzaciju u New Yorku i jedan novinar intervjuirao
je povodom toga gospođu, a ona mu je
odgovorila: „Razvod braka najbolje je sredstvo da se između muža i žene ponovno
uspostavi ono prijateljstvo, koje se nije moglo postići u braku. (Ne navodi koliko su
dugo bili u braku. – kom. D.R.) Pošto su sad
prestali biti uzroci naših prepirki, mi se opet
volimo isto tako kao i prije braka.“
Posljednji tekst iz lokalne tiskovine kojeg ću
citirati aktualan je i danas, pa može poslužiti
kao savjet muškarcima.
„Crvena Hrvatska“ od 10.5.1913. godine,
broj 19. KAKO SE NARAV ŽENSKA MOŽE
OCIJENITI PO BOJI KOSE
U jednom engleskom listu obrađuje jedan
psiholog temu o boji ženske kose i (njenog)
značaja (u svezi karaktera žene).
On izvodi (zaključuje), da su žene, koje imaju tamne kose, obično privržene i vjerne dok
su plavke (plavokose) naprotiv sasvim
drugačije. One se rado zabavljaju i naginju
ašikovanju (ljubovanju, pristaju na udvaranje muškaraca – nap. D.R.). Tekerej je i nehotice potvrdio tu teoriju. On je samo ženama
tamne kose podavao plemenitost duše.
Engleski je psiholog doduše tvrdio da to
pravilo nije bez iznimke, ali obično odgovara
istini.
Tako su skoro sve crvenokose žene vrlo
strastvene, te se može zaključiti, da je dotična oštroumna i dobro shvaća; ako su oči
tamne, to one odavaju plemenštinu duše i
UZ MEĐUNARODNI DAN OZONSKOG SLOJA 16. RUJNA NA TEMU:
KAKO MOGU OČUVATI OZONSKI SLOJ?
24.likovno kreativni natječaj
za djecu i mlade
Međunarodni dan ozonskog omotača 16. rujna obilježavamo svake godine
kako bi se naglasila važnost zaštite i očuvanja oznoskog sloja za buduće generacije. Svoje likovno kreativne radove na temu:“Kako mogu očuvati ozonski
sloj ?“ šaljite na našu adresu: Zeleni Forum / Eko centar Zeleno Sunce /
Eko-Omblići, Od izvora 74, 20246 Mokošica, ili ubacite u naš poštanski
sandučić na Eko centru ,Mokošica. Rok dostave radova je 15.rujna do 18 sati.
Najbolja tri likovno-kreativna uratka proglasit će i nagraditi stručni žiri točno na
Međunarodni dan ozonskog sloja 16. rujna(utorak) u 11 sati u Eko centru Zeleno
u Mokošici.
IO 12. 9. 2014.
30 Sunce,
GlasGrada
- 495 - petak
dobrote. Ali čuvajte se lijepih zelenkastih
očiju. One pričaju o slavohljeplju, te uništavaju lijepa svojstva crvenokosih žena. Žena s
gustim svjetlo-plavim kosama koja pada u
uvojcima, posjeduje umjetničku narav, koja
vrlo rijetko naginje melankoliji (tuzi, žalosti –
nap. D.R.). Žena sa kestenjastom kosom je
prijazna i mirna kućanica. Što je kosa dulja i
bujnija to je njen duševni život neovisniji. Ako
kosa nije osobito bujna, i ako boja naginje
na smeđe-sivo, to je narav dotične žene vrlo
hladna, ali ima jako razvijeno čuvstvo
dužnosti. Skoro sve žene s kovrčastim kosama su dobre plesačice(!?), muzikalne su
i opće imaju umjetničku narav. Ali su i zanimljive. One su površne, te ne cijene odviše
istinu. (Jesu li zanimljive samo zbog svojih
umjetničkih sklonosti? – kom. D.R.)
Modro-sive kose daju naslućivati osobite
duševne sposobnosti, i jaku volju i razmjerno čuvstvovanje. Opasna je modrooka plavka kovrčaste kose. (Je li to skandinavski tip
žene? – kom. D.R.) Ova naginje na raskošnost i užitak, hoće da je maze i u tom je energična. Ah, te plavke! (Pretpostavljam, da
je ovaj kratki komentar engleskog psihologa!
– op. D.R.)
Dakako da se to tiče samo onih, koje imaju
(navedenu prirodnu) boju kosa. Žene s bojadisanim kosama se ne smiju prosuđivati
po toj teoriji.
Citirana novinska izvješća nasumice su izabrana (nisu kronološki poredana) u želji
predstavljanja čitateljima-icama „GG“ jedne
posebne „rubrike“. Mnoge sam tekstove
zabilježio koji su mi se činili interesantnima,
te je ovo samo dio onoga s čime raspolažem,
a što se može svrstati pod zajedničkim nazivom: „ženske teme“. Uredništvo „Crvene
Hrvatske“ koje je dobivalo inozemne tiskovine iz važnijih europskih gradova, bez sumnje je i ono izabralo najinteresantnije i u to
vrijeme najaktualnije „ženske teme“ za koje
su se odlučili da ih objave na stranicama
„C.H.“ radi svojih čitateljica. Smatram, da je
to bio dobar marketinški „potez“ tadašnjih
urednika od osnivanja lokalnog tjednika
1891. i tijekom izlaženja sve do 1914. godine.
Na početku citiranja nekog novinskog izvješća ili u pojedinim tekstovima dao sam
svoje kratke opaske, komentare i slično, te
objašnjenja za manje poznate ili arhaične
riječi, radi lakše razumljivosti čitanja i praćenja „radnje“ u novinskom izvješću.
(svršetak)
HPD DUBROVNIK
Europski tjedan kretanja
Ovogodišnji Europski tjedan kretanja obilježava se pod
sloganom „Clean air – It’s your move!“ kako bi se podigla razina svijesti o povezanosti prometa i zagađenja zraka u urbanim predjelima te o potrebi kretanja kao
osnovi ljudskog postojanja. HPD Dubrovnik poziva vas
da se više krećete pješice ili biciklom! HPD Dubrovnik
- organizira jednodnevni izlet na Elafite u
subotu/nedjelju 20/21.09.2014. ovisno
o vremenskim uvjetima. Prijave:na
sastanku društva u četvrtak 18.09.
u 19,30h u Širokoj ul.4/prvi kat.
www.hpd-dubrovnik.hr
POLJOPRIVREDNO SAVJETODAVNA SLUŽBA
Duga, teška godina
Pojavila se i treća generacija
maslinove muhe, te je nužno obaviti
zaštitu
Vremenski uvjeti ove godine
za razvoj biljnih bolesti i život
štetnika poljoprivrednog bilja su gotovo laboratorijski.
Prvenstveno zbog obilja kiše
koja se ne pamti u ljetnim
mjesecima a drugi, možda i
još važniji razlog je izostanak
iole ozbiljnije zime.
Već smo pisali o problemima
s maslinovom muhom, o
štetama koje je prouzročila a
koje su, zapravo, tek ovih dana vidljive. Na
mjestima imalo ozbiljnijeg uroda a da je pri
tom izostala zaštita, na tlu se može vidjeti
veliki broj otpalih plodova. Razlog tom
opadanju može biti dvostruki, ili izlazak iz
koštice maslinovog moljca ili kao posljedica napada I generacije maslinove muhe.
POLJOPRIVREDNO SAVJETODAVNA SLUŽBA
Berba grožđa
„između kapi“
Vrhunsko vino će se moći samo
sanjati, a kvalitetnog će uz dobru
muku i sreću ipak nešto biti
U zadnjem članku na ovu temu pod naslovom „Kakva se berba očekuje u 2014. godini“ bila su dana moguća očekivanja vinogradara i vinara o ovogodišnjoj berbi grožđa
na Dubrovačkom području. Zapravo, u
članku je bila dana procjena količine i
kakvoće grožđa koje će dočekati kampanju
berbe. Tada je rečeno kako se generalno
očekuje kašnjenje početka berbe u odnosu na prosječne godine te da će kakvoća
grožđa ovisiti ne samo o trenutnoj situaciji
u svakom pojedinom vinogradu već dobrim
dijelom i o vremenskim uvjetima. Nakon
teške i naporne godine za vinogradare,
vladao je ipak jedan optimizam da će bar
vremenske prilike do i tijekom berbe biti u
granicama normale te dozvoliti
koliko toliko zadovoljavajući kraj
vinogradarske godine. Međutim, oborine prošlog i
tekućeg tjedana raspršile su taj
optimizam te se slobodno može
reći, iako berba još nije uprav
ni započela, da će ovo biti u
konačnici loša vinogradarska
godina. Razgovarajući sa starijim poljoprivrednicima dolazi se
do zaključka da se ovako loša
godina ne pamti. Bilo je govore,
loših proljeća (početak vegetacije) ili loših ljeta (dozrijevanje
grožđa), ali da je cijela sezona
bila „nesretna“ kao ova, to njihova memorija ne spominje.
Ovaj članak je prvotno trebao
Bilo kako bilo, u međuvremenu je II generacija završila svoj razvoj a pojavila se III,
koja će po svemu sudeći dodatno demoralizirati maslinare. Shodno i prethodnim preporukama sugeriramo primjenu metode
zaštite cijele krošnje s pripravcima na bazi djelatne tvari dimetoata (Rogor 40, Zagor,
Chromgor 40, Perfekthion, Calinogor, Ritam, Sistemin E-40).
To bi bila treća i posljednja
primjena ovog pripravka za ovu
godinu. Dimetoat ima karencu
od 42 dana, što znači da ima
dovoljno vremena da se može
slobodno primijeniti do berbe
maslina, iako će ona ove godine, sudeći po trenutnom razvoju situacije, uslijediti nešto
ranije. S njim će se ujedno djelovati i na
jasminovog moljca, inače štetnika mladih
sadnica kojega u ovako vlažnim i pogodnim toplinskim uvjetima ima u izobilju i na
starim stablima. Zamjetno je puno više i patule na plodovima a kako vrijeme odmiče a
vlažnost se ne smanjiva, sve će više prob-
lema biti i sa lebrom.
U ovom trenutku, pozornost maslinara ipak treba, osim maslinove
muhe, usmjeriti na zaštitu protiv paunovog oka
i maslinovog medića,
bar na onim lokalitetima
koji su podložniji napadu
ovih štetočinja, jer su to Piše: Antun Kotlar,
ipak oni uzročnici koji
dipl. ing. agr.
godinama rade probleme u maslinicima širom županije i čije se
posljedice napada osjećaju u narednoj godini. Protiv paunovog oka i na maslinama
bez uroda preporučuju se bakreni pripravci s nešto dužom karencom (npr. bordoška juha, Nordox, Champion) a za masline
u rodu Neoram WG, s kraćom karencom.
Protiv maslinovog medića neophodno je
praćenje i postupanje u skladu sa stupnjem razvoja štetnika, o čemu se ranije pisalo. Dodati problem je što je potrebno odvojiti
zaštitu protiv muhe od zaštite protiv paunovog oka jer je poznata nepodudarnost
između bakra i dimetoata.
biti nastavak malo prije gore spomenutog,
s ciljem davanja informacije u tehnološkoj
zrelosti grožđa, najvažnijem parametru
određivanja početka berbe. Naravno, pored
ovakvih vremenskih uvjeta, sarkastično bi i
deplasirano bilo o tome razglabati i pisati.
Sva je prilika kako će se malo tko ove godine osvrtati na čimbenike kakvoće grožđa
(slador, kiseline i dr.) kada se bude obavljala berba već će pozornost više biti usmjerena na zdravstveno stanje grožđa. To je
očekivana reakcija vinogradara i vinara jer
u ovakvim vremenskim uvjetima bolesti botritis i kisela trulež mogu izazvati ne male
štete kako po pitanju količine tako i kakvoće
ubranog grožđa. To se već vidjelo na
primjeru prve berbe koja se obavila ove godine. Onih nekoliko proizvođača pošipa su
bili prisiljeni ranije brati grožđe kako bi izbjegli navedenu neželjenu situaciju. Što se
tiče drugih sorata ranijeg dozrijevanja (chardonay, merlot, vranac, syrah), njihova berba će vjerojatno proteći “ između kapi“
odnosno čekajući da se kiša smiri kako bi
se moglo ući u vinograd. O kakvoj će se tu
kakvoći moći govoriti, teško je reći. Sigurno
je da će ona biti ispod razine prosječnih godina pa
čak i u onim najbolje sačuvanim vinogradima od
bolesti. Razlog su više ili
manje oštećena lisna
masa odgovorna na nakupljanje šećera, kiselina i
ostalih tvari bitnih za
Piše:
„buke“ vina te nedostatak
Marijo Car,
sunčanih sati tj, dana bez
kojih se ne mogu stvarati i dipl.ing.agr.
viši stručni
akumulirati nabrojene tvari
savjetnik
u jagodama grožđa. Berba sorata nešto kasnijeg i kasnog dozrijevanja (maraština, malvasija, plavac, plavka, cabernet) također ne sluti na dobro jer
su kod njih još veće šanse razvijanja bolesti grožđa ako se ovakve vremenske prilike
nastave. Pretpostavka je da će i kod njih
berba biti obavljena u stilu „spasi što se
spasiti da“. S druge pak strane, ono grožđe
koji je pretrpjelo tuču, sigurno će biti potpuno neupotrebljivo za proizvodnju vina
bez obzira na sortu.
Da, zaista je loša vinogradarska godina pri
završetku. Sve će se ovo naravno
reflektirati i na kakvoću ovogodišnjih vina. Vrhunsko će se moći
samo sanjati, a kvalitetnog će uz
dobru muku i sreću ipak nešto biti.
Općenito, bilo da se radi o profesionalcima ili vinarima u kućnoj
radinosti, morati će obratiti više pozornosti u vrijeme vinifikacije te
generalno ići sa jačim sumporenjem vina (zaštita od nepovoljnih
plijesni, kvasaca, bakterija i oksidacije) te bezuvjetnom upotrebom
enoloških preparata (selekcionirani kvasci, hrana za kvasce, enzimi, bistrila i dr.) kako bi se „izvuklo“ što više kakvoće iz ovogodišnje berbe grožđa.
GlasGrada - 495 - petak 12. 9. 2014. 31
Izvadci iz knjige:
„Povijest dubrovačkog hotelijerstva - od prvih
prenoćišta u Dubrovačkoj Republici do modernih
pansiona i hotela uoči Domovinskog rata“
Lukša Lucianović
Povijest
dubrovačkog hotelijerstva
Uvod
U očima svih posjetilaca Dubrovnik je bio izuzetno
lijep i zanimljiv grad, koji svojim ljepotama i zanimljivostima potiče gosta da ga ponovno posjećuje. O
tome govore i ovi putopisni utisci jednog posjetioca Dubrovnika iz početka 1911. godine: »Danas je
Dubrovnik veoma krasan, malen, nadnaravno ukusan, uređen i lijep grad. Nirnberg na moru... Po danu
izgleda miran, gotovo mrtav. Najviše ako sjedi nekoliko dalmatinskih trhonoša u raznobojnim odjećama na crkvenim stubama naspram dogani ili ako
nekoliko djevojaka tamnih obraza, bojadisanim pregačama, slične Holandkinjama, brzo prolaze kao vile
kroz ulice gradske. Malo magare natovareno voćem
i tjerano od hercegovačkog težaka trči kroz vrata
gradska i prolazi kraj turskog zdenca preko straduna. U večer probudi se nenadno život između vrata
od Pila i zvonika.
Široki val ljudi talasa se preko straduna, odijela pršte,
fićfirići se smiju, a krasne te oči gledaju tako božanski te moraš
da ih obožavaš. Veoma je
interesantno prisluškivati
nesuglasje tuđili glasova,
jezika«. U tom turističkom
Dubrovniku — prema mišljenju jednog Čeha početkom 1912 — bilo je i nekih
nepovoljnosti, koje su izazivale kritički odnos turista.
Taj je Čeh isticao da su
cijene smještaja i prehrane
u Dubrovniku previsoke, a
smatrao je da ni higijenske
prilike nisu zadovoljavajuće. Naglašavao je da je
Općinska kafana — kao
jedna bolja kafana u Dubrovniku — »sa nedovoljnom ventilacijom«, tako da
je »za stranca žrtvovanje
sjedati u kafani«. Ukazivao je uz to i na »nepažnju i neobzirnost
posluge« u toj kafani, navodeći da je ta posluga »ponekad i
komična«. On je dalje kazao: »Što dakle mora jedan gost stranac
koji se nalazi na liječenju da radi kad je kišovito ili zima kao ove
godine ili kada puše bura? U kućama nema peći da bi se mogao
ogrijat, u kafanu ne može radi velikog dima. Usilovan je dakle da
ide u krevet«. Želio je da privlačni Dubrovnik, koji je lijep, kojem
je okolica lijepa, koji ima »zdravi zrak« i »osobito povoljnu zimsku klimu, koju nema ni francuska rivijera«, nastoji da njegovi
posjetioci budu imali što manje prigovora. Jer — podsjetio je
on — »najbolja reklama« i za turistički Dubrovnik su »sami njegovi posjetioci«.
Tokom travnja 1912. Dubrovnik je bio veoma dobro posjećen.
U tom mjesecu bilo je na dubrovačkom gradskom i prigradskom području ukupno 3064 prijavljena turista (2292 muškarca
i 772 ženske). Od tog broja turista - - 2339 imali su smještaj u
hotelima i drugim javnim svratištima, a 725 u obiteljskim kućama. Od tih 725 gostiju u obiteljskim kućama, 498 bili su na području grada, a 227 na području Gruža. (IP)
U takvom okruženju radio je, među ostalim, i hotel – gostionica
„Lacroma“.
Feljton br. 36
Gostionica i hotel
„Lacroma“
Gostionica i hotel „Lacroma“ nalazio pokraj stare
gradske luke - u blizini današnjeg ribljeg akvarija. U
početku je bio samo restoran, a kad ga je poznati
hotelijer Robert Odak kupio kroz kratko vrijeme
preuredio ga
je u hotel. U
staroj gradskoj jezgri radilo je još nekoliko smještajnih objekata kao što su: hotel i restoran „Sarajevo“
na Gundulićevoj poljani, gostionica i pansion „Al Sole“ („K suncu) pokraj pravoslavne
crkve i brojne sobe u privatnom smještaju. Hotel je vrlo dobro radio jer su brojni pomorci s
brodova koji su bili usidreni u staroj luci boravili u njemu. Ovaj smještajni objekt prestao je
raditi poslije Prvog svjetskog rata.
32 GlasGrada - 495 - petak 12. 9. 2014.
LORENCIN PREDSTAVIO TURISTIČKE REZULTATE:
Rast broja dolazaka dokaz je da
popularnost Hrvatske raste
Na Jadranu i u Gradu Zagrebu u kolovozu
je zabilježeno 3,7 milijuna dolazaka i 25 milijuna noćenja, što u odnosu na isti period
prošle godine predstavlja rast od čak 7 posto
u dolascima i 4 posto u noćenjima. Bolji rezultati nego lani zabilježeni su i kumulativno
te je od siječnja do kolovoza ostvareno 10,64
milijuna dolazaka ili 5 posto više te 62,1 milijuna noćenja ili 2 posto više, pokazuju podaci sustava turističkih zajednica koje je danas u Zadru predstavio ministar turizma Darko Lorencin na konferenciji za novinare.
Kolovoz je u svim županijama, osim Kvarnera koji je u noćenjima na razini prošle godine, donio znatan rast turističkog prometa,
pa je tako primjerice Splitsko-dalmatinska
županija zabilježila gotovo 717 tisuća dolazaka (+13 posto) i 4,7 milijuna noćenja
(+8,3 posto), Zadarska 473 tisuće noćenja
(+9,5 posto) i 3,7 milijuna noćenja (+6,5
posto), Dubrovačko-neretvanska županija
337 tisuća dolazaka (+10 posto) i 1,85 milijuna noćenja (+5 posto) te Grad Zagreb
111 tisuća dolazaka (+13,5 posto) i 181
tisuću noćenja (+20 posto). Trećina od ukupnog turističkog prometa ostvarena je u
Istarskoj županiji, 941 tisuća dolazaka i 7,5
milijuna noćenja (+4 posto u dolascima i u
noćenjima).
„Usprkos nepovoljnim vremenskim prilikama, kolovoz je više nego nadoknadio
zaostatak te bio iznimno jak. Nastavak pozitivnog trenda očekujemo i u posezoni jer se
najave, posebno za rujan, ostvaruju prema
planu. Osim dalmatinskih županija, posebno dobar rezultat bilježe Ličko-senjska i Istarska županija te Grad Zagreb. Njemačko
tržište je ove godine zbog praznika reagiralo nešto kasnije, ali istovremeno u većem
broju nego lani, pa je tako kolovoz donio
snažan rast dolazaka njemačkih turista. S
obzirom da praznici u Njemačkoj još uvijek
traju, dobri rezultati nastavit će se i u rujnu“,
rekao je ministar Lorencin.
Gotovo sva najvažnija emitivna tržišta, ostvarila su rast turističkog prometa, pa je tako
iz Njemačke zabilježeno 730 tisuća dolazaka (+12 posto) i 6 milijuna noćenja (+8 posto), Slovenije 287 tisuća dolazaka (+2,6
posto) i 2,5 milijuna noćenja (+4 posto),
Austrije 278 tisuće dolazaka (+5 posto) i 1,7
milijuna noćenja (+3 posto), Češke 234
tisuće dolazaka (+2,5 posto) i 1,6 milijuna
dolazaka (+1 posto). Snažne, dvoznamenkaste stope rasta broja noćenja ostvarene
su primjerice iz Estonije (+35 posto), BiH
(+25 posto), Irske i Španjolske (+16%) i
Portugala (+12 posto) te iz udaljenih tržišta
poput Koreje (+163 posto), Kine (+26 pos-
to), SAD-a (+22 posto) i Australije (+19 posto).
U osam mjeseci 5 posto više
dolazaka i 2 posto više
Lukša Lucianović
noćenja
U prvih osam mjeseci 2014. www.dubrovnikgodine, sve su županije, osim turistinfo.com
Kvarnera koji je na razini prošle godine, ostvarile
rast broja dolazaka. Najbolji rezultati zabilježile
su Splitsko-dalmatinska županija, 2 milijuna dolazaka (+10,4 posto) i 11,3 milijuna noćenja (+7
posto), Dubrovačko-neretvanska, 1,1 milijun dolazaka (+9 posto) i 5,2 milijuna noćenja (+4 posto) i Grad Zagreb, 592 tisuće dolazaka i 1 milijun
noćenja (+11 posto u dolascima i noćenjima).
Ukupno je Jadran kao regija u osam mjeseci imao
4,5 posto više dolazaka i 2 posto više noćenja
nego lani.
Strani su turisti u osam mjeseci ostvarili rast od 5
posto u dolascima (9,6 milijuna) i 2 posto u noćenjima (56,6 milijuna). Najveći promet ostvarili su
turisti iz Njemačke, 1,6 milijuna dolazaka (+2,4
posto) i 12,3 milijuna noćenja (+0,2 posto), Slovenije, 1,03 milijuna dolazaka (+1,4 posto) i 7
milijuna noćenja (+2,3 posto) i Austrije, 878 tisuća
dolazaka (+6,4 posto) i 5 milijuna noćenja (+5
posto). Rast turističkog prometa zabilježili su i
turisti s ostalih najvažnijih emitivnih tržišta, iz Češke
(+0,6 posto dolasci i +0,3 posto noćenja), Italije
(+4 posto dolasci i +2 posto noćenja), Slovačke
(+4 posto dolasci i +3,6 posto noćenja), Mađarske (+11 posto u dolascima i u noćenjima) i Velike Britanije (+10 posto dolasci i +9 posto noćenja). Turistički promet domaćih turista također je
bio bolji nego lani te je zabilježeno 976 tisuća
dolazaka (+1 posto) i 5,5 milijuna noćenja, što je
oko 1 posto više nego 2013. godine.
„U prvih osam mjeseci Hrvatska bilježi pet posto
više dolazaka i 2,3 posto više noćenja, a posebice veseli rast broja domaćih turista. Uz standardni proizvod, sunce i more, oživljavaju i drugi,
kao što su kulturna baština, manifestacije i slično.
Gledano po županijama, najveću stopu rasta ima
Splitsko-dalmatinska županija koja se po apsolutnim brojkama nalazi na drugom mjestu, odmah
iza Istre. Posebni uspjesi vezani su za austrijsko i
talijansko tržište, koje se dobro oporavilo i ostvarilo rast, što je iznimno važno za sve destinacije.
Također, dobar rezultat zabilježen je i sa slovenskog tržišta koje je rastom noćenja od 2,3 posto
samo potvrdilo veliko povjerenje koje ima u Hrvatsku. Trebamo ustrajati kako bismo sinergijske
efekte, koje Hrvatska kao turistička destinacija
ima, što bolje rasprostrli po cijelom teritoriju“,
zaključio je ministar Lorencin, dodavši kako stalni
rast broja dolazaka u našu zemlju dokazuje da
popularnost Hrvatske kao destinacije i kao brenda u svijetu raste.
Priopćenje Sindikata
umirovljenika Hrvatske
Premijer Zoran Milanović najavio je
da će vjerojatno još ove godine zajedno s rebalansom proračuna biti usvojene izmjene Zakona o porezu na
dohodak, koje bi trebale rezultirati
povećanjem plaća, naglasivši na konferenciji za novinare da su izmjene
poreza na dohodak usmjerene k povećanju konkurentnosti i potrošnji, a
u uvjeren je da će mnogi poslodavci
iskoristiti mogućnost i povećati plaće
svojim zaposlenicima.
Premijer nije ni spomenuo umirovljenike, iako je još 16. srpnja Sindikat
umirovljenika pokrenuo inicijativu za
povećanje osobnog odbitka za
umirovljenike sa 3.400 na 3.800 kuna,
kako bi se time doista pokrenuo srednji sloj stanovništva na jaču potrošnju, a što bi uključilo i 74.000 umirovljenika.
Upozoravamo da se politikama i
mjerama kojima se diskriminira dio
srednjeg sloja temeljem dobi čini višestruka šteta. Ako je premijer zaključio kako se 1,2 milijuna hrvatskih
umirovljenika bespovratno srozalo u
kategoriju niže, osiromašene, klase
pa tu nema spasa, ili je, pak, time deklarirao stajalište Vlade kako
budućnost Hrvatske vidi sa starijim
osobama samo kao korisnicima socijalne pomoći, pogriješio je. A još
više griješi ako misli da su umirovljenici skupina koja ne može pružiti
veliki otpor i politički nije opasna, pa
ju se može olako diskriminirati i isključivati.
I Hrvatska stranka umirovljenika uputila je Vladi (s kojom je u koaliciji)
zahtjev da se mjerama poticanja potrošnje „pokriju“ i umirovljenici, no
premijer je ignorirao i njihov zahtjev.
Upozoravamo Vladu da je vrijeme je
da se Hrvatska pokrene, a to neće ići
bez snaženja srednjeg sloja, zaustavljanja pada potrošnje i dokidanja siromaštva. To neće ići bez umirovljenika i njihova potrošačkog potencijala.
www.dubrovnik-turistinfo.com
Sve o dubrovačkom i dubrovačko-neretvanskom turizmu na jednom mjestu (u 2013. objavljeno 2.348 članaka)
Fitness Bazen Sauna·
Parna kupelj·Power Plate
Hotel Hilton Imperial - tel: 020 320 389
GlasGrada - 495 - petak 12. 9. 2014. 33
ŠPORT
VATERPOLO
Predstavljena nova regionalna liga
Predstavljena je nova Triglav regionalna vaterpolo liga.
Šesnaest klubova iz Crne Gore, Slovenije, Srbije i Hrvatske igrat će u najjačoj europskoj vaterpolo ligi. Predsjednik nove Lige je Perica Bukić, dok su tri dopredsjednika Milorad Krivokapić, Đuro Marić i Rok Vehovec.
U Triglav regionalnoj vaterpolo ligi igra 16 klubova.
Predstavnici Hrvatske su: HAVK Mladost, VK Jadran,
VK Jug CO, VK Medveščak, VK Mornar BS, VK Opatija, OVK POŠK i VK Primorje EB. Od srpskih klubova, u
Ligu su ušli: VK Crvena zvezda, VK Partizan, VK Radnički i VK Vojvodina. Predstavnici Crne Gore su VK
Budva, PVK Jadran i VK Primorac, dok je jedini slovenski predstavnik AVK Branik iz Maribora. Klubovi po
skupinama raspoređuju se temeljem plasmana u
Triglav jadranskoj ligi u sezoni 2013/2014. (za klubove
iz HRV, CG i SLO), a za klubove iz Srbije temeljem
plasmana u nacionalnom prvenstvu u sezoni 2013/
2014., koje žrijebamo. Nakon održanog žrijeba, skupine su ‘A’: VK Primorje EB, HAVK Mladost, VK Budva, OVK POŠK, VK Jadran (Split), AVK Branik, VK Radnički, VK Partizan i skupina ‘B’: VK Jug CO, PVK Jadran
(Herceg-Novi), VK Mornar BS, VK Primorac, VK Medveščak, VK Opatija, VK Crvena Zvezda, VK Vojvodina.
Prvenstvo počinje u subotu 4. listopada 2014., dok je
završnica 3. i 4. travnja 2015. D.Lopin
LIGA PRVAKA U VATERPOLU
Jug CO saznao protivnike
U Rimu je održan ždrijeb skupine LEN Lige prvaka.
VK Jug CO je voljom ždrijeba upao u skupinu B u
kojoj će nam protivnici biti Partizan, Spandau 04 i
Galatasaray, te još dvije momčadi koje će se priključiti iz kvalifikacija. U skupini A će igrati: Barceloneta, Brescia, Olympiakos i Eger. - Zadovoljan sam. U
odnosu na prošlu godinu smo izbjegli Barcelonetu
koja je siguran sudionik završnice. Između tri kluba
koja smo izvukli Partizan je sigurno najjači i najatraktivniji, ali ne smijemo podcijeniti niti Galatasaray koji
sve više ulaže u vaterpolo ili Spandau 04, klub s
ogromnom tradicijom. Naravno da čekamo još dva
kvalifikanta, a za očekivati je da će to biti netko iz
samog vrha europskog vaterpola – prva je reakcija
direktora VK Jug CO Ognjena Kržića. D.Lopin
BRIDŽ - Jančić i Radić pobjednici
U ponedjeljak 08.09.2014. u hotelu Neptun odigran
je redovni tjedni turnir Bridž kluba Dubrovnik. Na turniru je nastupilo trinaest parova uz Matchpoints
obračun. Pobijedili su Miho Jančić i Toni Radić. Zanimljivost turnira je i nastup troje stranaca na našem
turniru. Rezultati turnira: 1.Miho Jančić - Toni Radić
58,33%, 2.Ana Čeović – Maja Mrša 56,67%, 3.Frano
Jančić – Andrija Martić 56,25%, 4.Velibor Puzović –
Srđan Golubović 54,58%, 4.Niko Dubčić - Jakup Selmanović 54,58%, 6.Vedran Košta - Zdenko Stanković
53,33%, 7.Frano Staničić – Joško Đilović 52,08%,
8.Višnja Muratović - Sule Muratović 51,67%, 9.Dubravka Zvrko – Robert Fehr 49,58%, 10.Pero Jemo – Stijepo Čubela 45,42%, 11.Goran Forss – Marie Afors
42,92%, 12.Cvjetko Kalauz – Vlaho Kalauz 40,00%,
13.Vanda Richters – Boris Lovjer 34,58%. U četvrtak
04.08.2014. odigran je timski meč s pobjedom tima
Puzović nad timom Golubović 90:51. 1.Tim Puzović
(Puzović, Đilović, Stanković, Košta) 2.Tim Golubović
(Golubović, B. Mišić, S.Muratović, V. Muratović)
PRVI DUBROVAČKI ŠPORTSKI PORTAL
www.dbksport.hr
www.dbksport.com
34 GlasGrada - 495 - petak 12. 9. 2014.
ATLETIKA
Ivana Karačić u skoku u dalj postigla najbolji rezultat u
Hrvatskoj
Kvalifikacije za Kup Hrvatske za kadete i kadetkinje održane su u subotu, 6. rujna, u
Splitu, a na održanim kvalifikacijama AK Dubrovnik predstavljala je Ivana Karačić.
Karačić je nastupila u skoku u dalj i sa skokom od 5.18 metara ušla je u finale Kupa
Hrvatske koje će se održati u subotu, 13. rujna u Čakovcu. Inače, postignuti rezultat
Ivane Karačić je trenutačno najbolji rezultat u Hrvatskoj iz kvalifikacija. Atletičari i
atletičarke koji na Kupu osvoje prva dva mjesta nastupit će za reprezentaciju Hrvatske na susretu mladih u Sloveniji.
Anđela Gabriela Curić prva na Hanžeku
Osim natjecanja u Splitu, dubrovačke atletičarke kao i dubrovački osnovnoškolci koji su se na Erste plavoj
ligi, održanoj u svibnju u Splitu, plasirali u finale nastupili su na 64. izdanju Hanžekovićeva memorijala. Anđela - Gabriela Curić (6. razred) nastupila je u bacanju kugle (2kg) i s rezultatom 9.08 metara osvojila je prvo
mjesto. Rebecca Beazkoetxea (6. razred) nastupila je u utrci na 60 metara i u skoku u dalj. U utrci na 60
metara s rezultatom 9.13 osvojila je treće mjesto, a u skoku u dalj s rezultatom 4.35 metara osvojila je četvrto
mjesto. Na Hanžekovićevom memorijalu još su nastupile: Lea Madeško (4. razred) u skoku u dalj, Iva Ursić
(5. razred) bacanje kugle, Mihaela Zadro (6. razred) bacanje kugle, Josipa Habjan (5. razred) bacanje vortexa i Krisia Prkačin (5. razred) bacanje vortexa. Marina Majić
KUP HRVATSKE
Za 13 dana: GOŠK protiv drugoligaša!
Neće puno trebati da se jedini dubrovački nogometni stadion, koji
donekle zadovoljava uvjete, opet dupkom napuni. Jedini ali i siguran razlog tome je što za točno 13 dana u sklopu 1/16 finala nogometnog Kupa Hrvatske u Dubrovnik dolazi Nogometni klub Pomorac Kostrena, sudionik 2. Hrvatske nogometne lige! GOŠK će tako
dočekati Pomorca, momčad koja nakon četiri kola ima četiri poraza i gol razliku 0-7! Može li momčad Milana Petrovića iznenaditi te
ponoviti uspjeh plasmana u osminu Kupa Hrvatske ostaje za vidjeti. Jasno je da će drugoligaš ponovo vratiti nogometne zaljubljenike na tribine novoobnovljenog stadiona u Dubrovniku! Prema
odredbama Uputa za odigravanje završnog dijela natjecanja HNKa parovi šesnaestine finala određuju se na osnovu najudaljenijih
natjecateljskih brojeva klubova uz domaćinstvo slabije rangiranih
klubova. Tako će se u srijedu 24. rujna igrati slijedeći susreti: Ponikve-Dinamo, Funtana-Hajduk, Lekenik-Rijeka, Vuteks Sloga-Osijek, Zrinski-Slaven Belupo, Mladost-Varaždin, Bistra-Cibalia, Podravac-Šibenik, Slavonija-Istra 1961, Opatija-Zagreb, BSK-Lokomotiva, Novigrad-Inter Zaprešić, Zagora-Zadar, GOŠK-Pomorac,
Međimurje-Vinogradar i Segesta-Split. Pobjednici ovih utakmica
izboriti će nastup u osmini finala koje je na rasporedu 29. listopada. D.Lopin
RUKOMET-REGIONALNA LIGA
Polovičan uspjeh Dubrovkinja
Amaterska regionalna liga startala je u subotu utakmicama u Mostaru i Dubrovniku. Sportska dvorana Gospino polje Dubrovnik
ugostila je ŽRK Leotar Trebinje u I. kolu AR-lige. U prvoj utakmici
god.1998 i mlađe, gošče su bile bolje i pobijedile 15:12 (9:7). U
drugoj utakmici seniorke Dubrovnika su slavile 26:25 (15:7). - S
obzirom da je ovo bila prva utakmica poslije napornih priprema
moramo biti zadovoljni igrom, kazao je trener Dubrovnika Pero Veraja. Za Dubrovnik 1998. god. i mlađe nastupile su K.Menalo,
K.Radulović, M.Šišić, A. Vrbica1, D. Rebrić, D. Kurtela 4, K. Prkačin
1, I. Haklička 2, M. Župan, I. Vatović, M. Župan I, Varela 1. M. Previšić 2, A. M. Papić 1, I. Čolaković dok su za seniorke igrale K.
Menalo, A. Mojaš 1, B. Bušlje I. Haklička 1, D. Pantović 5, I. Varela
2, K. Prkačin 7, J. Panđa, A. Bačić 3, A. Vrbica, K. Prkačin 4, M.
Previšić 3, M. Šišić. U subotu, 13.rujna u Dubrovnik dolazi RK Gorica Podgorica. Utakmica kadetkinja počinje u 11 sati, a nakon toga
slijedi utakmica seniorki. D.Lopin
U HLADNICI
Počela mini-škola nogometa
Sportska udruga Hladnica od 9. rujna 2014. počela je s radom mini
škole nogometa. Organizator ovim putem poziva sve zainteresirani dječake da se prijave u novoosnovanu školu koja će svoje
treninge održavati na terenu sa umjetnom travom u ulici Josipa
Kosora. Dobna granica za prijavu je od 5 do 7 godina. Informacije
u vezi prijava i treninga možete dobiti na tel. 099 3504 124 i 098 358
806. D.Lopin
III.HRVATSKA NOGOMETNA
LIGA
Golijada na Lapadu,
derbi Neretvi
Nogometaši dubrovačkog GOŠK-a
nisu uspjeli osvojiti pun plijen na svom
terenu u susretu četvrtog kola 3. HNL Jug. U ogledu protiv Hrvaca, svakome
po bod - 2:2! Golijadu je otvorio Caput
već u 100. sekundi utakmice, gosti su
izjednačili u 17. preko Dukića. U samom finišu prvog dijela Kovačić glavom
posprema za 2:1, a u 54. minuti iz slobodnog udarca sa oko 27 metara
Bašić-Šiško efeknto pogađa za 2:2. Do
kraja susreta rezultat se nije mijenjao
iako je GOŠK u nekoliko navrata imao
priliku za treći pogodak. Dodajmo da
je u Metkoviću između Neretve i Neretvanca derbi završio pobjedom domaćina sa 2:0. Jadran Luka Ploče u ovom
kolu nije stigao do bodova iako je nakon 45 minuta utakmice u Unešiću vodio 1:0. Zagora je u drugom dijelu
postigla dva pogotka za sigurnu pobjedu 2:1. REZULTATI GOŠK - Hrvace
2:2, Hajduk – Omiš 2:2, Junak – Solin
0:0, Zmaj (M) - Primorac (S) 2:2, Šibenik - Mosor 2:1, Val KS - Croatia (Z) 1:0,
Zagora - Jadran LP 2:1, Neretva - Neretvanac 2:0. POREDAK 1. Šibenik 10
bodova (9:3), 2. Junak 10 bodova (4:1),
3. Neretva 8 bodova (9:5), 4. Solin 8
bodova (7:3), 5. Mosor 7 bodova (8:3),
6. Neretvanac 6 bodova (4:4), 7. Primorac 1929. Stobreč 5 bodova (7:4),
8. Jadran Luka Ploče 5 bodova (5:4),
9. Hrvace 5 bodova (5:4), 10. Zmaj
Makarska 5 bodova (7:10), 11. BŠK
Zmaj (utakmica manje) 4 boda (5:4),
12. Hajduk II. 4 boda (6:7), 13. Zagora
4 boda (4:6), 14. Val 4 boda (2:5), 15.
GOŠK 4 boda (4:8), 16. Omiš 2 boda
(3:6), 17. Kamen (utakmica manje) 1
bod (5:8), 18. Croatia 1 bod (1:10).
RASPORED (subota, 13. rujna/16.30)
Kamen – Hajduk II., Solin – BŠK Zmaj,
Jadran Luka Ploče – Neretva, Hrvace –
Zagora, Mosor – Val, nedjelja, 14. rujna, Neretvanac – Junak, Croatia –
GOŠK, Primorac S – Šibenik. U srijedu
igrali Zmaj B - Kamen 1:0. D.Lopin
STOLNI TENIS
Memorijalni turnir „Barba
Tomo Amižić“
U Zadru od 5. Do 7. rujna, održan je Memorijalni turnir „Barba Tomo Amižić“ na kojem su
sudjelovali i mladi igrači stolnoteniskog kluba
„Libertas-Marinkolor“. Kadetkinja Lidija Vranješ ostvarila je tri pobjede i zaustavljenaje u
MALI NOGOMET
Damjan Šulić u Montesilvanu!
Nakon pet godina provedenih u dubrovačkom
Squareu, nastupa u 2. HMNL i najelitnijem rangu - 1.HMNL, 22-godišnji Damjan Šulić ovog
je ljeta izborio svoj veliki transfer te će svoju
malonogometnu karijeru nastaviti u Italiji!
Naime, Šulić je prije tjedan dana otputovao
na pripreme Montesilvana, taijanskog drugoligaša te u potpunosti opravdao očekivanja. Veliki je uspjeh otići samo na pripreme ovog
velikog i odlično posloženog Kluba. Presretan sam što sam zadovoljio struku, već za 20
dana počinje prvenstvo, a svoj debi ću imati u
susretu protiv Cagliari Futsala 27. rujna!- rekao je Damjan Šulić netom nakon posljednjeg treninga kada je ujedno i doznao da je
zadovoljio struku Kluba. Šulić je potpisao ugovor na jednu sezonu koju će odraditi u A-2 ligi
(druga talijanska liga) skupina 1. Za ulazak u
najjači rang uz Montesilvano još se bore Aosta, Forli, Cagliari, Come Dosson, Carmagnola, Comelt Milano, Gruppo Fassina, Pesarofano, La Carsina Orte, Lecco i Libertas Astense.
Dodajmo da je Montesilvano prije tri godine
igrao Ligu prvaka, a ove sezone cilj Uprave je
povratak u najjači rang! D.Lopin
I.ŽUPANIJSKA NOGOMETNA LIGA
Start u nedjelju
U utorak, 9. rujna održan je plenum klubova
1. Županijske nogometne lige na kojem je
obavljeno izvlačenje brojeva za klubove po
Berger sistemu; 1. Slaven, 2. Dubrovnik 1919,
3. Grk, 4. Konavljanin, 5. Hajduk 1932, 6. Metković, 7. Župa dubrovačka, 8. Gusar, 9.Orebić, 10. Croatia, 11. Žrnovo, 12. Maestral.
Prvenstvo počinje u nedjelju, 14. rujna, a ove
sezone sudjeluje ukupno 12 klubova. Odlukom disciplinske komisije Omladinac s Lastova je izbačen u Drugu ligu, SOŠK je još prošle sezone odustao od daljnjeg natjecanja dok
je Konavljanin ispao iz 3. HNL – Jug te će
nakon 13 godina opet zaigrati u županijskom
rangu. RASPORED 1. ŽNL Gruda: Slaven –
Maestral, Dubrovnik: Dubrovnik – Žrnovo,
Potomje: Grk – Croatia, Čilipi: Konavljanin –
Orebić, Vela Luka: Hajduk 1932. – Gusar i
Metković: Metković - Župa dubrovačka. Sve
utakmice prvog kola igraju se 14. rujna s početkom u 16.30 sati. Što se tiče 2. Županijske
nogometne lige, uz već spomenuti SOŠK i
Omladinac, sudjeluju još Enkel Popovići,
Jadran Smokvica, Faraon Trpanj, Rat Kuna,
Ponikve i Nogometna akademija Libertas.
Druga županijska liga počinje dva tjedna kasnije, točnije 28. rujna. D.Lopin
finalu. Kadeti: Nedjeljko Ogresta i
Matej Butigan. Prolaz u finalni dio
turnira ostvario je N.Ogresta, gdje
je u četvrtfinalu izgubio od
Vladimira Kotarskog iz Sesveta.
Juniori: Filip Mikulić i Ante Jupek,
a priključio im se i kadet Nedjeljko
Ogresta. Mikulić i Jupek ostvarili su
po jednu pobjedu u grupi, što nije
bilo dovoljno za daljnji plasman, a
kadet Nedjeljko Ogresta plasirao
se u finalni dio, pobijedio i Vladimira
Kotarskog, te osvojio treće mjesto.
Trener i vodstvo kluba zadovoljni
su prikazanim igrama i postignutim
rezultatima mladih igrača.
Vlatko Komarica
BOĆANJE / II. HBL-a – Jug
Derbi Komolcu
Boćarska sezona u II. HBL-i startala
je derbijem u boćarskoj dvorani Srebreno, gdje je Komolac za nijansu bio
bolji od Hidroelektrane. Utakmica
pred punim tribinama bila je izjednačena od početka do samog kraja
gdje su gosti za nijansu bili uspješniji
i zasluženo slavili. Nakon prve faze
igre rezultat je glasio 4:4, nakon gume
je bilo 8:6 za Komolac, u zadnjoj fazi
utakmice svaka ekipa je slavila u dvije
discipline i konačni rezultat je 12:10
za Komolac. Obje ekipe su pokazale
dobru igru i za pretpostaviti je da će
se boriti za vrh tablice u ovogodišnjem prvenstvu. Treba spomenuti
odličnu igru Maria Baja i njegovu pobjedu protiv Mile Vidovića i rezultat u
krugu od 26 poena. Također i rezultat Stijepa Violića u krugu od 24 poena, zatim Mile Vidovića u preciznom
izbijanju od 25 poena, Mario Bajo i
Perica Miljević u štafetnom izbijanju
43 poena, te odličnu igru boćara
Hidroelektrane u oba para. Ostali županijski drugoligaši Metković i Ploče
pretrpjeli su poraze. U sljedećem kolu
Hidroelektrana odlazi na gostovanje
kod Metkovića, dok će Komolac biti
domaćin Pločama. Rezultati 1. kola:
Gorčina – Sokol 14:8, Croatia – Metković 16:6, Hidroelektrana – Komolac
10:12, Ploče – Povljana 8:14, Zlatan
Otok – Stivan 14:8.
Izvješće sa utakmice 1. kola II. HBLe HIDROELEKTRANA – KOMOLAC
10:12 Boćarska dvorana u Srebrenom. Suci: Luko Hendić i Mato Markić
(Mlini). Pojedinac: Mile Vidović – Mario
Bajo 2:13(0:2), par: Pavo Matković,
Paulino Hendić – Pero Nadramija,
Niko Sukno 6:4(2:0), trojka: Nino
Čović, Tonči Bulat, Ivo Miletić – Srećko Bajo, Nikša Krijes, Branko
Kežić(Ivo Karač) 13:2(2:0), krug: Mato
Kesovija – Stijepo Violić 23:24(0:2),
brzinsko: Nino Čović – Pero Miljević
IN MEMORIAM
Nikola Rodić
Mladi član STK Libertas Marinkolor izgubio
je „bitku života“ zbog
opake bolesti, te nas je
u 14. godini života napustio. Svi članovi i prijatelji Kluba izražavaju
duboku sućut obitelji i
prijateljima dragog
nam Nikole. Predsjedništvo STK „LibertasMarinkolor“
18.MEĐUNARODNI JUDO TURNIR
„DUBROVNIK OPEN“
Pehar ostaje u Gradu, zlato za
JK Dubrovnik
Proteklog vikenda u organizaciji Judo kluba Dubrovnik u dvorani O.Š Mokošica održan je
međunarodni judo turnir za juniore i juniorke. Na
18-om izdanju Dubrovnik open-a nastupilo je 10
klubova iz Hrvatske (JK Dubrovnik, JK Panda,
JK Dubrovnik 1966, JK Dalmacijacement, JK
Župa Dubrovačka, JK Panda Pušća), Crne Gore
(JK Onogošt, JK Kotor, JK Crnogorac) te Bosne
i Hercegovine (JK Sarajevo). U ukupnom poretku najuspješniji je bio domaćin Judo klub Dubrovnik, ispred zagrebačke Pande, dok su treće
mjesto osvojile judoke JK Župa Dubrovačka.
27:28(0:2), precizno: Mile Vidović –
Stijepo Violić 25:9(2:0), štafetno: Mihael Matković, Paulino Hendić – Mario Bajo, Perica Miljević 20:43(0:2),
pojedinac: Nino Čović – Niko Sukno
9:7(2:0), par: Paulino Hendić, Mile Vidović – Stijepo Violić, Pero
Miljević(Srećko Bajo) 13:3(2:0), trojka:
Tonči Bulat, Ivo Miletić, Mato
Kesovija(Stijepo Matić) – Pero
Nadramija, Nikša Krijes, Maro Soko
6:8(0:2), krug: Pavo Matković – Mario
Bajo 18:26(0:2). Poredak: 1. Croatia
2 boda, 2. Gorčina 2, 3. Povljana 2, 4.
Zlatan Otok 2, 5. Komolac 2, 6. Hidroelektrana 0, 7. Stivan 0, 8. Ploče 0, 9.
Sokol 0, 10. Metković 0 bodova.
Raspored 2. Kola, igra se 13.09.2014.
u 15,00 sati: Sokol – Stivan, Povljana
– Zlatan Otok, Komolac – Ploče, Metković – Hidroelektrana, Gorčina –
Croatia.
III. HBL-a - DUBROVNIK-NERETVA
Župa slavila u Vodovađi
LIGA PELJEŠAC
Ponikve, Orebić i Duba
Stonska uvjerljivo
Krenula je liga 2014./2015. i na Pelješcu. Od ove sezone došlo je do
promjena propozicija natjecanja,
sve utakmice moraju se igrati na 2
staze (do sada se moglo na 1) i
igrat će se 6 disciplina (do sada 4),
što će u mnogome donijeti još veću
popularizaciju ovog športa na Pelješcu. Ponikve, Orebić i Duba Stonska su uvjerljivo krenuli u sezonu,
a povijesna utakmica odigrana je
u Putnikoviću, gdje su 2 kluba iz
istog mjesta odigrali prvu službenu
utakmicu i slavio je novoosnovani
klub Sveta Ana. Rezultati 1. kola:
Orebić – Faraon 10:2, Sveta Ana –
Putniković 7:5, Ponikve – Hodilje
11:1, Brijesta – Duba Stonska 2:10,
Bistrina – slobodna. Poredak: 1.
Ponikve 2 boda, 2. Duba Stonska
2, 3. Orebić 2, 4. Sveta Ana 2, 5.
Putniković 0, 6. Faraon 0, 7. Brijesta 0, 8. Hodilje 0, 9. Bistrina.
Raspored 2. Kola, igra se
14.09.2014. u 16,00: Hodilje – Brijesta, Putniković – Ponikve, Faraon – Sveta Ana, Bistrina – Orebić,
Duba Stonska – slobodna.
U 1. Kolu III. HBL-e pojačana Župa
Dubrovačka odnosi bodove iz Vodovađe, župski derbi između Rijeke i
Postranje završio je bez pobjednika,
Hvidra Gromača je očekivano slavila
protiv Brgata, Donji Brgat je odmarao
ovo kolo, dok je u derbiju kola Slivno
bilo bolje od Umčana. U sljedećem
kolu na rasporedu sa 2 župska dvobo- I.ŽUPANIJSKA LIGA –
ja gdje Postranje dočekuje Župu Du- DUBROVNIK
brovačku, odnosno Rijeka Donjeg Raspored 1. Kola, igra se
Brgata. Rezultati 1. kola: Rijeka – Pos- 14.09.2014. u 16,00 sati: Torcida
tranje 11:11, Donji Brgat – slobodan, Osojnik – Montovjerna, Gornja
Slivno – Umčani 13:9, Hvidra Gro- Vrućica – Ljuta, Komolac Ombla –
mača – Brgat 14:8, Omladinac – Župa Strijelac, Sokol – Orašac.
Dubrovačka 8:14. Poredak: 1. Hvidra
Gromača 2 boda, 2. Župa Dubrovač- II.ŽUPANIJSKA LIGA –
ka 2, 3. Slivno 2, 4. Rijeka 1, 5. Pos- DUBROVNIK
tranje 1, 6. Umčani 0, 7. Omladinac 0,
Raspored 1. Kola, igra se
8. Brgat 0, 9. Donji Brgat. Raspored
14.09.2014. u 16,00 sati: Bosanka
2. kola, igra se 14.09.2014.: Postranje
– Hajduk, Petka – Zrinski, Slaven –
– Župa Dubrovačka (16,00), Brgat –
Uskoplje, Epidaurus – Pridvorje.
Omladinac (16,00),Umčani – Hvidra
Priredio: Luko Hendić
Gromača (16,00), Rijeka – Donji Brgat
(10,00). Slivno – slobodno. GlasGrada - 495 - petak 12. 9. 2014. 35
DUBROVAČKA BISKUPIJA
Koncert pomoći kršćanima u Siriji i Iraku
Koncert je održan povodom obilježavanja 100. godišnjice sjećanja na žrtve genocida
nad Armencima i 145. godišnjice rođenja armenskog skladatelja Komitasa
Na humanitarnom koncertu za
pomoć kršćanima u Siriji i Iraku
koji je održan u subotu, 6. rujna
u Kneževom dvoru u Dubrovniku prodane su 33 ulaznice, a ta
simbolika daleko više govori od
količine prikupljenog novca.
Naime, simbolika broja 33 dobro je poznata svim kršćanima
jer je povijesni Isus Krist koji je
živio u prvom stoljeću imao toliko godina kada je bio razapet i
umro na križu. Posljednjih
mjeseci, dvadeset stoljeća kasnije, to isto se događa kršćanima na prostorima Sirije i Iraka,
što je dokumentirano fotografijama koje su obišle svijet.
Pijanistica Naira Asatryan, Armenka koja živi u Dubrovniku i
predsjednica Društva prijatelja
Armenije u Dubrovniku, izvela je
djela L.V. Beetovena, F. Chopina, F. Liszta, S. Rachmaninoffa
te armenskog svećenika i skladatelja Komitasa. Posebno je
dojmljiva bila izvedba Komitasove skladbe “Krvavo proljeće”
koju je napisao kao spomen na
genocid.
Uz program koncerta posjetiteljima su bile podijeljene naljepnice sa slovom “Nun” arapske
abecede kojima su muslimanske skupine okupljene oko ISISa označavale kuće kršćana za
upozorenje. To slovo predstavlja početak riječi “Nazarećanin”
i u tom dijelu svijeta je oznaka
za kršćane, a ostalim kršćanima
simbol solidariziranja s njihovim
patnjama. Naljepnice su tiskane
u hrvatskim bojama. Humanitarni koncert su organizirali Društvo prijatelja dubrovačke starine
i Caritas Dubrovačke biskupije.
Koncertu je nazočio i dubrovački biskup mons. Mate Uzinić.
Novac prikupljen od ulaznica na
kraju je predan Caritasu Dubrovačke biskupije koji će ga
uputiti potrebnima.
Grad Dubrovnik i Dubrovačka
biskupija stoljećima kao svog
zaštitnika štuju sv. Vlaha, armenskog biskupa i mučenika iz
četvrtog stoljeća. Povezanost
Armenaca i Dubrovnika, prema
poznatim dokumentima, vidljiva
je i u dubrovačkom Statutu, zatim po svecima zaštitnicima sv.
Zenobiju i sv. Zenobiji, potom u
osobi liječnika dvojice papa Gjura Baglivia Armena, po obitelji
Osgihian na razne načine, od arhitektonskog usavršavanja Dubrovnika do glazbene baštine,
kao i po povezanosti dubrovačkog nadbiskupa Rajmunda Jelića s Armencem
Mekhitarom koji je kasnije utemeljio tiskaru u Beču u kojoj je
tiskano preko 200 hrvatskih knjiga među kojima i programatska pjesma o banu Josipu
Jelačiću. Na sve te povijesne
veze podsjetio je uvodničar na
koncertu dr. sc. Vinicije Lupis.
Kao datum početka genocida
Armenci uzimaju 24. travnja
1915. godine kada su otomanske vlasti zatočile u Carigradu
250 armenskih intelektualaca i
uglednih predstavnika armen-
ske zajednice. U ‘Velikoj Nesreći’ provedenoj nad Armencima krajem 19. i početkom 20.
stoljeća stradalo je milijun do
milijun i pol ljudi, odnosno 80%
sveukupne armenske populacije. Tada su također jako
stradali i Asirci, Kaldejci, Nestorijanci i Pontski Grci, odnosno
sve kršćanske zajednice na području Male Azije.
Među pojedincima na koje je
genocid ostavio neizbrisive
posljedice je armenski svećenika i skladatelj, čudo od djeteta,
Komitas koji je od posljedica
onoga što je vidio i preživio
tijekom genocida posljednjih
dvadeset godina života proveo
u umobolnici u Parizu. Neke
zemlje još ni danas ne žele
priznati da se nad armenskim
narodom dogodio genocid.
Ubojstva i progoni iz domova,
koje su u Siriji osnovali Armenci
koji su preživjeli genocid,
ponavljaju se sada na novoj
generaciji. Slično se događa i
drugim kršćanima i manjinskim
skupinama posljednjih mjeseci
na području Iraka i Sirije. Njihovi
poglavari vapiju tražeći od svijeta pomoć i zaustavljanje zla.
Angelina Tadić
ODLUKOM DUBROVAČKOG BISKUPA MATE UZINIĆA
Nedjeljna milostinja - pomoć kršćanima u Siriji i Iraku
Prema odluci dubrovačkog biskupa mons.
Mate Uzinića dana 7. rujna, sva milostinja
koja se prikupljala na misama diljem Dubrovačke biskupije bit će upućena kao pomoć kršćanima u Siriji i Iraku. Biskup je također pozvao sve vjernike da se toga dana
u svojim zajedničkim i osobnim molitvama
posebice obrate Bogu za kršćane, ali i sve
druge stradalnike, u progonima na području Sirije i Iraka. Na ovaj način Dubrovačka
biskupija se pridružila apelima pape Franje koje je on više puta uputio za žrtve koje
stradavaju na ovim područjima. Govoreći
o situaciji na terenu ravnatelj Caritasa u Jordanu, kamo su pristigle brojne izbjeglice,
Wael Suleiman je za Radio Vatikan, uz os-
U SJEĆANJE
Padre Ivo Martinić (1939.-2014.)
U vremenu kad se je naučavalo kako je religija “opijum za narod” te
kako će iščeznuti i odumrijeti, fratar Ivo je s mladima svjedočio suprotno
Poznati ‘dubrovački’ dominikanac padre Ivo
Martinić, koji je za generacije mladih koji
su se u to vrijeme okupljali u dominikanskom samostanu u Dubrovniku bio pojam
svećenika i mnogima pokazao put prema
Bogu, preminuo je u subotu, 6. rujna u 76.
godini života u dominikanskom samostanu
Kraljice sv. krunice u Zagrebu.
Prof. fr. Ivo Martinić OP, rođen je 7. srpnja
1939. u mjestu Pražnica na otoku Braču. U
dominikanski red stupio je 1958. Diplomirao
je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u
Zagrebu. Za svećenika je zaređen 1965., a
zatim na Filozofskom fakultetu Sveučilišta
u Zagrebu studirao i diplomirao pedagogiju i filozofiju 1975. godine. Djelovao je među
hrvatskim radnicima u Hamburgu. Kroz više
desetljeća bio je kateheta srednjoškolske
mladeži
ponajviše
Dubrovniku.
U vre36 GlasGrada
- 495 -upetak
12. 9. 2014.
menu kad se je naučavalo kako je religija “opijum za narod” te kako će
iščeznuti i odumrijeti, fratar Ivo je s
mladima svjedočio suprotno. Godine
1969. osniva vokalno-instrumentalni
sastav “Orlandovi dječaci” s kojima
prvi u domovini izvodi “Beat-misu” u Dubrovniku, potom osniva i održava nedjeljnu “misu mladih” i božićnu “polnoćku
mladih” na koju su, za vrijeme komunizma,
dolazile tisuće poglavito mladih iz svih
dijelova Dubrovnika i okolice.
Glazbeni sastav s vremenom mijenja svoje
ime u geslo dominikanskoga reda “Veritas”.
Uz suradnju s mladima, kao animator s
vokalno-instrumentalnim sastavom “Veritas” objelodanjuje 1981. prvu audio kazetu
duhovnih šansona pod naslovom “Tražiš li
mir” u izdanju zagrebačke Kršćanske sa-
talo, rekao: “Mi se pomalo osjećamo napuštenima – govorim i u njihovo ime, što
oni govore svaki dan: kršćanska zajednica
u svijetu nas je napustila, a da za nas nisu
učinili ništa. Jedino se uzdiže glas Svetoga
Oca koji moli da nam se pomogne, da nas
podupru i ohrabre.”
Angelina Tadić
dašnjosti. Godine 1987.
objavljuje i drugu audio kazetu “Ruku treba”», te
1989. video kazetu “Polnoćka mladi”, također u
izdanju Kršćanske sadašnjosti. Tridesetu obljetnicu
neprekinutoga
rada
obilježava izborom duhovnih šansona “CD- Veritas 1969-2000”» u izdanju Hrvatskoga katoličkog
radija.
Više puta bio je biran za priora samostana.
Za komunističkog režima 16. prosinca
1986. na sudu u Dubrovniku bio je osuđen
na kaznu od 6 mjeseci zatvora, uvjetno na
rok kušnje od 3 godine.
Zaslužan je za obnovu, proširenje i
obogaćenje dominikanskog samostanskoga muzeja u Dubrovniku. Za uspješan
pothvat s brojim stručnjacima i izvođačima
dobio je nekoliko priznanja među kojima
se ističu “Sunčani cvije” Privredne komore
Dalmacije 1989. i “Nagrada Dubrovnika”
U STONU OTVORENA IZLOŽBA CRTEŽA ZAGREBAČKOG ARHITEKTA BORISLAVA DOKLESTIĆA
Iz Mediteranske crtanke AMO T’AMO
U ishodištu tog, gotovo nagonskog htijenja, nalazi se Dubrovnik, koji postaje matrica
za svekoliko prepoznavanje šireg mediteranskog zavičaja
U Kneževom dvoru u Stonu je
8.rujna, u organizaciji Općine
Ston, Turističke zajednice Općine
Ston, Društva arhitekata Dubrovnik i Društva prijatelja dubrovačke starine, otvorena izložba
crteža zagrebačkog arhitekta
Borislava Doklestića. Na izložbi su
predstavljeni odabrani Doklestićevi crteži objavljeni u njegovoj knjizi Mediteranska crtanka,
koja u obliku grafičkog albuma
sadrži skupinu crteža načinjenih po Mediteranu početkom osamdesetih godina prošloga stoljeća. Realizaciju izložbe potpisali su
Goran Vuković i arhitekt Slobodan Vuković, koji je otvarajući izložbu
između ostalog istaknuo: “Prelistavajući Mediteransku crtanku AMO
T’AMO arhitekta Doklestića s popratnim pisanim zabilješkama,
posve neprimjetno ulazimo u svijet jednog posebnog duhovnog
iskustva, koje viđenom pridružuje grafički zapis, ali ne kao puki
fotografski otisak, već kao sublimaciju nataloženog iskustva, reduciranog do njegovog simboličkog značenja.
U ishodištu tog, gotovo nagonskog htijenja, nalazi se Dubrovnik,
koji postaje matrica za svekoliko prepoznavanje šireg mediteranskog zavičaja. Krećući se duž našeg Jadrana, talijanskim, francuskim, portugalskim i španjolskim geografskim širinama, pa zatim i sjevero-afričkom obalom, prepoznajemo još jednom brodelovsku definiranost Mediterana, i u interijeru sobe s pogledom kroz
prozor, ili kroz oljuđene prostore
pjaceta, ulica, đardina i čitavih paleta
oblika i prizora.
U tom naponskom
stanju nije trebalo
mnogo pa da se
pokrene
potez
olovke ili vrha pera
na papiru, kako bi
se udovoljilo stvaralačkom nemiru, u
1991. Objavio je knjigu “Put prema slobodi” 1995. posvetivši je
svima koji su žrtvovali ovozemaljski život za Dubrovnik i njegovu
Hrvatsku. Godine 1997. primio je odličje “Red hrvatskog trolista”
od prvoga predsjednika nove, slobodne i samostalne Republike
Hrvatske dr. Franje Tuđmana “za osobite zasluge za RH i Dubrovačko-neretvansku županiju stečene u ratu, izravnoj ratnoj
opasnosti i u iznimnim okolnostima u miru”.
Poznat je i po višegodišnjoj tjednoj kolumni u “Dubrovačkom vjesniku”. Kroz niz godina bio je i službeni izvjestitelj događaja s područja Dubrovačke biskupije za katolički tjednik “Glas Koncila”. U
izdanju Glasa Koncila i Kršćanske sadašnjosti 2008. godine objavio je tri knjige: “Bog govori ljudski”, “Što Bog govori?” i “Aktualnost Božje riječi”. U tim knjigama, uz postojeće odgovarajuće biblijske tekstove za trogodišnji liturgijski ciklus, iznosi osvrte, razmišljanja i komentare uz aplikaciju za današnje vrijeme.
Preminuo je u subotu, 6. rujna u 76. godini života u dominikanskom samostanu Kraljice sv. krunice u Zagrebu.
fr. Mihael Mario Tolj OP
Posljednji status na facebook profilu karizmatičnog fratra Iva bio
je vezan uz svetkovinu Velike Gospe. Napisao je: “Marija je bila i
ostat će ‘Duša duše Hrvatske ...’
Sprovod pokojnog padra Iva bio je u utorak 9. rujna u 14,10 sati na
Mirogoju. Misa zadušnica slavila se u 16 sati u crkvi Kraljice sv. krunice na zagrebačkoj koloniji. Misa zadušnica u Dubrovniku održala
se u utorak, 9. rujna u 18 sati u crkvi otaca dominikanaca u Gradu.
potrazi za vjerodostojnim izražajem i oslobađajućoj snazi energije
akumuliranog doživljaja. (...) Crteži nastali na Doklestićevu grand
touru nalaze utočište u mnogim dušama, koje su u potrazi za neprolaznim dosezima oblikovanja ljudskih staništa. U svemu tome prepoznajemo, gotovo sudbinski, stvaralački poriv i epohalne mediteranske inspiracije, od Palladia do Josefa Hoffmanna i našeg Viktora Kovačića, Le Corbusiera i Louis Kahna, finskog velikana Alvara Alta do Carla Scarpe i portugalskog barda suvremene arhitekture Alvara Size.” Svi zainteresirani izložbu mogu pogledati
do 22. rujna. Božo Benić
GlasGrada - 495 - petak 12. 9. 2014. 37
MATO MALI I PERO NJIOV
Mala stvar
Govorijo je pokonji Jozo da čoek,
ako je čoek, ne diže glavu da bi
vidijo gore, vengo saginje glavu
prema zemji da bi zafalijo
Svevišnjemu
Najedijo se Pero, kaže Jane, neki dan na
placi u Gružu. Imo je nešto glavuraka pa i
je gledo trsi. Dok nešto pizaju. I toliko se –
nadodava ona – napaprico da ga nije bilo
za viđe nekoliko dana. Nije promajo ni na
punjestru. Neki mu je, nije cijo rije ni ko je
ni okle je, pripovijeda Jane, reko kako ot
kraja do kraja Dalmacije nema stvora koji
ima manje u moždanima, a više u takulinu,
od čejadeta iz naše Vale. Pa mu je izbrojijo
toliko tega, da je iznešestan pošo vitajskom,
a zaboravijo nešto odnije rođaku iz Vitajene u starački dom.
Mato se za take stvari više ne jedi. On zna
da se u naske zaludu jedi, i da je čejade
onako kakvijem ga drugi vidu, a ne onako
kakvo ono misli za se da je:
- Moreš ti i za se, i za ne znam što, misli,
kopa, upira… ali te čejade, ako tebe i nije
uzelo na zub, gleda po onemu: či si, okle
si; je li i đe neko tvoj što učinijo ili reko,
zamirito...
A da je naš čoek danaske i čudan svat,
kaže Jane, moreš i lako viđe i uvjeri se,
samo pacijencije. Ajde što je samo za se,
vengo mu je svako drugi – mala stvar. Za
to viđe i uvjeri se, govori ona, ne treba ti
ima ni u moždanima ni u takulinu. A da svaki
razgovor svršava, žali Bože, tamo đe je
neko digo glavu, ne treba ti ni čita velika
libra ni sluša pametnu čejad. Ne treba ti,
da bi zno skijem imaš posla, taj neko ni
rije: „miči se tamo“, ili „makni se tamo“.
- Ne more ni krtola i naprijed - šali se Jane što bi reko naš Mijo s Mikujića, ako jedna
drugom ne reče „miči se tamo“.
- Prije se - kaže Mato- govorila ona Krležina:
„Sačuvaj me Bože srpskoga junaštva i hrvaske kulture“, dok danaske, žali Bože što
ovo moram rije, ali moram: Od srpske čizme
gori je samo hrvaski pojubac!
Govorijo je pokonji Jozo da čoek, ako je
čoek, ne diže glavu da bi vidijo gore, vengo
saginje glavu prema zemji da bi zafalijo Svevišnjemu.
- U naske čistokrvni - kaže Mato – mislu ako
nijesi pjunuo po onemu što je bilo prije, da
Bogu nijesi ni reko fala. Kakva tolerancija,
kakva demokracija; klin se klinom izbija, juta
trava se na jutu ranu stavja. Na tuđu, dakako,
nećeš valjda na svoju ranu…
Dok u nekijem drugijem krajevima, jerbo im
nije u određenom bremenu po gustu, čejade zbiju i šćeraju u malo, okrenu glavu i
zakopaju; kadarke prođe neko brijeme, kadarke se ne more s ničijem ni sakri ni pokri
nečija veličina, ondarke ga jope, ko da neće,
uzdižu. Priznaju mu, pa im ne znam kako
priśelo. I u grlu steglo. Brijeme te može skala, ali velika djela ne znaju pokala. Pulitike i
interesi te mogu zbaci, ali nije lako da ti potaracaju ono što si učinijo. Ne mogu to ni
nove, moderne tehnike ni tehnologije. Mogu
jedino čistokrvni.
- Mogu na prvi momenat - kaže Jane – ali
kako brijeme ide, sve se boje vidi ono što je
neko gledo zatrije, prekri ili izbrisa.
U naske te, kaže ona, naš neće prizna pa da
si ne znam ko. I da si ne znam što i kako
velika učinijo. Ni dok si živ, a ni potje:
- U naske ti, žali Bože, samo takulin igra –
kaže Jane i dodava – nije taj falijo što je Peru
reko. Nema se Pero što jedi, kadarke je baš
tako kako mu je priboko. U naske je takulin i
križ i Biblija, i vjera i nevjera, i dobrojutro i
dobranoć. Nije ga slago, vengo mu je reko
istinu!
Pero misli da mu je to reko isti oni koji je i
Mata najedijo ono odma iza rata, kadarke
mu je reko da su naša čejad u ratu, u Grad
pobjegli ko Konavjani, a kadarke su se iz
izbjeglištva vrnuli, da su se vrnuli ko Hrvati.
Jani su napamet pali samo neki od našije
velikana, što se njima drugi više diču vengo
mi, što su priznati svuđe drugo više vengo u
našoj Vali, za koju su sebe i dali i predali:
- Eto spomenu ću se ovi put - kaže Jane samo dvojice, neka mi se oprosti što druge
sadarke neću, a ima i
ko zna koliko. I što su
partili i što se još držu.
A ta su dvojica, naš
Pridvorjanin, profesor Piše:
go
Stijepo iz Zadra koji je Antun Šva
pomogo tolikijem
mladijem iz naše Vale, i da svršu velike skule
i da postanu judi. I pokonji Marko, agronom iz Paja Brda. Što je spasijo malvaziju.
Kadarke im je ko u ovoj Vali do priznanje, a
toliki su drugi – neka mi se oprosti što ću
ovo rije – otišli zakićeni, a? I s kvadranijem
priznanjima, zlatom optočenijem, i s
„punijem torbicama“. A što ovoj dvojici nijesu ni u malomu prstu!
Mato drži da su za to najmanje krivi ono
što se pitaju, vengo baš mi:
- Kadarke se to ko od nas našo i ove što se
pitaju na lijepe nagovorijo ili naćero da se
ne zaboravu i oni što se ne smiju zaboravi,
a? Toliko je tega, moj čoeče, u naske s
nama i u nama što ne vaja, da je najlašje
druge za nešto okrivi. Ne volim kadarke
naše čejade ospe po onijem što se pitaju,
kadarke smo mi nikakvi. Čejad brez boje,
okusa i mirisa.
Zato se jope dojitijo Siraka:
„Bdijenje nad bogastvom jede tijelo, staranje za nj odgoni san. Briganje za životne
namirnice smeta spanju, više nego teška
bolest ne da počinka. Bogataš se muči blaga zgrnu; jedini mu počinak obijesan
užitak. Siromaj se muči za goli život, a kadarke se i odmara oskudan je. Jubitej zlata
nije bez grijeha, ko za blagom trči, zađe
stramputicom. Nogi su zbog zlata upali u
zamku, iako im je propast bila pred očima;
ono je spoticalo, koji za njim žude, zamka
svakom nikogoviću brez moždani. Blago
bogatašu brez mane, koji ne skrene s puta
za dobitkom! Ko je taj? Sretnijem ćemo ga
proglasi. Baš je učinio čudesa među svojim
narodom. Jer, zlatom je kušan bijo i brez
mane osto. U temu mu čas! Mogo je fali,
ali nije, loše postupi, ali nije. Zato mu imetak osiguran, zajednica će slavi njegovu
dobrotu. Ne oslanjaj se na bogastvo svoje!
Nigda ne reci, i ne promisli: »Moćan sam«.
OGRANAK MATICE HRVATSKE U DUBROVNIKU I UDRUGA „UZORNA“ NAKOVANA
„Volumen Legis“ predstavljen u Donjoj Nakovani
Povodom blagdana Male Gospe ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku i udruga „Uzorna“
Nakovana organizirali su u Donjoj Nakovani u
ponedjeljak, 8. rujna, predstavljanje zbirke poezije „Volumen Legis“ Vinicija B. Lupisa. Zbirku
poezije, koju je 2012. godine objavio dubrovački ogranak Matice hrvatske, predstavili su autor
Vinicije B. Lupis i pjesnik Frano Vlatković. Naslovom zbirke pjesama Volumen legis (svitak zakona - naslov preuzet prema drevnom ikonografskom prikazu lika Isusa Krista koji u ruci drži
svitak kršćanskih moralnih normi) autor želi
naglasiti idejno-filozofsko usmjerenje pjesničkih
poruka koje zagovaraju vrline etičkog djelovanja u svijetu raznolikih nepravdi, vječno ponavljanih ratova, gundulićevskih preokreta nezaustavljivoga povijesnog ‘kola sreće’. Kroz cjelinu
različitih prikazanih motiva Vinicije Lupis kao
moralni
uzor apostrofira
Volumen
legis - kristo38 GlasGrada
- 495 - petak
12. 9. 2014.
centričnu nebesku pravdu, koja iznova na moralnu vagu postavlja i sudi promjenljive zemaljske pobjede, vojne pohode i nasilna osvajanja.
Međutim, naglašavanjem nebeske dimenzije
moralnog kodeksa, autor istovremeno razotkriva etičku ravnodušnost, prijetvornost, izokrenutost, te perfidnost svijeta nad nebrojenim povijesnim i novodobnim nepravdama. U cjelini
zbirke pjesama Volumen legis Vinicije Lupis nije
težio stvarati određeno inovativno metaforičko
obličje umjetnosti riječi. Čak naprotiv, pojedine
njegove pjesme oblikovane su kao ritmizirane
narativne poetske povjesnice ili kao zaustavljeni, lirski, nadahnuti zapisi iz dnevnika koji nas
podsjećaju na formu pjesme u prozi. Njegove
pjesme svojevrsni su hommage svijetlim trenucima povijesti i baštine, stoga su brojne pjesme
obogaćene i vrlo lijepim reprodukcijama umjetničkih slika, jedrenjaka, ali i fotografijama iz sa-
dašnjosti u kojima se tradicija očituje. MHOD / H. M. Salopek
UDRUGA BONSAI POZIVA NA CIKLUS RADIONICA
Snaga je u kreativnosti
Jeste li nezaposlena žena od 45
pa nadalje… koja želi napraviti
nešto za sebe? Osjeća da je
vrijeme za neku promjenu, ali ne
zna za koju i kako? Želi raditi
nešto s rukama, zna ili želi znati
šivati? Želi otkriti svoje kvalitete,
skrivene vještine i upoznati se s
drugim sličnim ženama i zabaviti se?
Ako je odgovor barem da na
jedno pitanje pozivamo vas da
se prijavite na ciklus radionica
„Snaga je u kreativnosti“
Ciklus radionica se sastoji od 10
susreta, s početkom u
listopadu 2014. Cilj radionica je osnaživanje
žena i podizanje svijesti
o njihovim kvalitetama i
vještinama putem različitih vježbi i kreativni
rad kroz krojenje i šivanje uz upotrebu recikliranog materijala.
Prvi dio od 5 radionica
(kroz 5 tjedana u trajanju od 3 sata) je posvećen
otkrivanju vlastitih kvaliteta i
vještina kroz aktivne vježbe,
neformalnog karaktera. Voditeljica ovog dijela je Sanja Živković, trenerica CH-Q metode.
Ch-Q – “Qualifikation Programm zur Berufslaufbahn’/
Swiss career qualification program“, je usmjeren na stimuliranje i osnaživanje osoba različite starosne dobi i stupnja
obrazovanja, a kako bi bolje
upravljali svojom karijerom.
Snaga CH-Q metode proizlazi
iz holističkog pristupa i usmjerava se na sve segmente života
polaznika: posao, obitelj,
međuljudske odnose hobije i interese. Kroz različite interaktivne
i zanimljive vježbe polaznice će
prepoznavati i naučiti upravljati
osobnim kompetencijama,
kvalitetama i vještinama.
Drugi dio od 5 radionica (kroz 5
tjedana u trajanju od 3 sata) je
posvećen izradi različitih predmeta uz vodstvo svestrane
rukotvorke Morane Depoli. Izradom torbi od metražne robe
koje se kombiniraju sa recikliranim materijalima spojit će se
vještine krojenja i šivanja na
kreativne ideje koje će upravo
dati posebnost krajnjem proizvodu. Voditeljica će polaznice
voditi kroz temu izrade torbi od
recikliranih materijala te kako te
materijale prikazati i
iskoristiti na posve novi
način.
Iskustvo izrade i direktne prodaje rukotvorina
polaznicama će dati
svježi uvid u njihove
snage. Otvorena je mogućnost, kroz daljnje
projekte sa zainteresiranim polaznicama,
pokretanja socijalnog
poduzetništva kako bi
se one zaposlile na temelju
svojih vještina ali i ambicija.
Točni termini radionica definirati će se do polovice rujna, a prijave na radionice traju do 20.
rujna. Radionice se odvijaju u organizaciji Udruge za razvoj civilnog društva Bonsai u sklopu
projekta ,,Rodno ravnopravan
utjecaj u lokalnim zajednicama”.
Glavni cilj projekta je povećanje
utjecaja i vrednovanja žena u
lokalnim zajednicama i civilnom
sektoru. Podršku u organiziranju i odvijanju ovih radionica
pruža Hrvatski zavod za zapošljavanje - Područni ured Dubrovnik.
Broj mjesta na radionicama je
ograničen. Prijave na mob: 097
791 2957 ili na mail: ured.vcd
@gmail.com
Obavijest o smrti
NIKE MILKOVIĆ, 1919.
LUCA ŠUŠNJARA, 1920.
NIKE PRKUT, 1921.
DARKA KUNČEVIĆ, 1922.
ANE MONKOVIĆ, 1922.
MARE RADIN, 1923.
ZDRAVKA ROKO, 1930.
MIHO STJEPOVIĆ, 1931.
JELENA ŠONJE, 1933.
ANE GJAJA, 1935.
STANE DUČIĆ, 1941.
UDRUGA DVA SKALINA - U spomen na pok. Iva Špilja, 200,00
kuna umjesto cvijeća, prilaže obitelj Mira Tomaševića. U spomen
na pok. Ranku Fabijanović, 200,00 kuna prilaže Nikša Antunica. U
spomen na majku našeg prijatelja, gđu. Ranku Fabijanović, 300,00
kuna prilažu Sanja i Ivo Besjedica. U spomen na dragoga susjeda
Vlaha Previšića, umjesto cvijeća, obitelj Nikole Krmeka uplaćuje
200,00 kuna. U spomen na pok. Iva Špilja, 200,00 kina prilaže Željko Ćurćija s obitelji. U spomen na dragog prijatelja Braca Knega,
njegovi prijatelji uplaćuju 2 000,00 kuna. Vesna i Milo Di Reda prilažu
300,00 kuna u spomen na gđu. Ranku Fabijanović. U znak sjećanja na pok. dunda Iva Špilja, 300,00 kuna prilažu Miho i Sanja Grkeš.
U spomen na našu dragu gđu. Mariju-Seku Butorac, umjesto
cvijeća, 350,00 kuna prilažu obitelji: Ane Tolj i Frana Dragojevića.
Umjesto vijenca za Srđanu Sjekavica, obitelj Vlaha Lise, prilaže
100,00 kuna. N.N. prilaže 100,00 kuna.
UDRUGA POSEBAN PRIJATELJ - Roditelji i djeca s posebnim
potrebama se od srca zahvaljuju Elite Travel na humanitarnoj
donaciji od 2300 kuna. U spomen na drage roditelje, nevjestu i
brata 500 kn uplaćuju obitelji Pervan, Sinanovič i Simić. U spomen
na voljene majku i oca Veru i Ćama njihovi Zlatko i Vedran Pervan
uplaćuju 300 kn. Udruga Poseban prijatelj od srca se zahvaljuje
donatorima. Udruga za savjetovanje, edukaciju i pomoć roditeljima djece s posebnim potrebama Poseban prijatelj Dubrovnik
(098608742), IBANHR7623600001102283431 (kod Zagrebačke
banke)
GlasGrada List izlazi tjedno Izdavač: Tele5 d.o.o., Masarykov put 3C, 20000 Dubrovnik Direktor: Katarina Milat Kralj, 020 358 986, [email protected]
Glavni urednik: Antun Švago, 020 358 988, [email protected] Grafička i tehnička priprema: Tele5 d.o.o. Tisak: Tiskara Zagreb Marketing: tel: 020 358 980,
fax: 020 311 992, [email protected] Adresa redakcije: Glas Grada,
Masarykov put 3C, 20000 Dubrovnik, [email protected], www.glasgrada.hr
GlasGrada - 495 - petak 12. 9. 2014. 39
KNJIŽEVNA MANIFESTACIJA
ČILIĆEVA DJEVOJKA OČARALA AMERIKANCE
„Grgurovi hukovi“ u Raspisali se o lijepoj i pametnoj
Vjetrenici pored Ravnog
Kristini iz Dubrovnika
Lijepa Dubrovkinja, 24-godišnja Kristina Milković našla se u
središtu pozornosti svjetskih
medija nakon što je pored
Gorana Ivaniševića napeto pratila finalni meč svog dečka
Marina Čilića, koji je osvojio
Na književnoj manifestaciji „Grgurovi hukovi“ koja se
već nekoliko godina organizira na samom ulazu u špilju Vjetrenica, u mjestu Zavala pored Ravnog, u organizaciji Hrvatskog društva književnika Herceg Bosne i
općine Ravno, ovaj put sudjelovali su i članovi Društva
dubrovačkih pisaca.
Uz tridesetak književnika, pjesnika iz svih dijelova Hercegovine, svoje pjesme u do zadnjem mjesta ispunjenom dvoranom muzeja Vjetrenica, govorili su i dubrovački pjesnici Josip Joško Škerlj i Pero Peca Vukasović. Zanimljivo je napomenuti kako je svoje dvije pjesme okupljenima izgovorio i dr Jure Burić, a posebne
pohvale svakako treba uputiti i sjajnim pjesmama Ljuba Krmeka, inače glavnog inicijatora za ovu manifestaciju, ali i za mnoge druge književne susrete širom
Hercegovine.
RIT CROATIA
Pohrana u vremenski
trezor Zabe
Vremenski
trezor
Zagrebačke banke od
8.rujna je bogatiji za
još jednu uspomenu
koja će ugledati svjetlo dana za 100 godina.
Riječ je o veličanstvenoj fotografiji „The
Big Shot“ koju je predstavnicima Zagrebačke banke u Dubrovniku u ime RIT
Croatia predao predsjednik i dekan američkog koledža, Don Hudspeth.
Započet 1987., ‘’The Big Shot’’ (http://bigshot.
cias.rit.edu/) je vrlo zanimljiv projekt noćnog fotografiranja koji se, u organizaciji RIT-a, svake godine
odvija na drugoj lokaciji. 2007. godine na red je došao
i prelijepi Dubrovnik. Zanimljivo je da je u ovom projektu sudjelovalo 478 osoba - studenata, profesora, zapos-
DOMINIKANSKI SAMOSTAN I ŽUPA SV. KRIŽA U GRUŽU
Blagdan Uzvišenja sv. Križa
Dominikanski samostan i župa sv. Križa u Gružu u
Dubrovniku u nedjelju, 14. rujna, na blagdan Uzvišenja
sv. Križa proslavljaju svetkovinu zaštitnika samostana
i župe. Svečanu misu u 18 sati predslavi fra Ljubo
Kurtović, župnik župe sv. Ilije u Veljacima. Nakon mise
slijedi procesija sa svijećama koja završava u Gruškoj
luci blagoslovom barki i brodova, molitvom za pomorce i ribare te molitvom za poginule branitelje.
Tijekom dana mise u župnoj crkvi bit će u 8, 10 i u
11.30 sati, a nakon svake mise bit će čašćenje relikvije sv. Križa. Vjernici ove župe za proslavu će se
pripravljati trodnevnom duhovnom pripravom koja se
sastoji od molitve krunice koja počinje svakog dana u
18.30 sati i misnog slavlja s propovijedi u 19 sati.
Prvoga dana trodnevnice u četvrtak, 11. rujna misu će predvoditi don Ivo
Zečević, župnik župe sv. Obitelji u Mokošici; drugog dana fra Ljudevit Lasta,
župnik Slanog i Majkova, a trećeg dana fra Stanko Dodig, upravitelj Biskupijskog svetišta Gospe od Milosrđa u Gospinom polju.
lenika i prijatelja sveučilišta koji su odjeveni u tamnu
odjeću baterijskim svjetiljkama
i blicevima osigurali jedino
osvjetljenje prekrasnih gradskih zidina i kamenog mosta
na Pilama. Uz spomenutu fotografiju, pohranjene su i
poslovna misija, vizija te popis temeljnih vrijednosti ove
obrazovne institucije.
UVIJEK SE DIVIMO STVARIMA KOJE
U POTPUNUSTI NE RAZUMIJEMO
GlasGrada - 495 - petak 12. 9. 2014.
misao
tjedna
40
grand slam US Open. O njenoj ljepoti, ali i obrazovanju posebno su se raspisali američki
mediji. U svakom slučaju, njena pojava u publici nije prošla nezamijećeno. Ova atraktivna
brineta s Marinom je u vezi već pet godina.
Diplomirana je psihologinja i politologinja, a
Čilić je u više navrata kazao kako mu je upravo ona najveća podrška, a u teškim trenucima
ona mu je osim djevojke i psiholog s kojim rješava najveće dvojbe i nesigurnosti. Ipak, ni
Marin ni Kristina još ne spominju ulazak u
bračnu luku. Tvrde kako im je zasad sasvim
dobro ovako. www.jutarnji.hr
Blaise
Pascal

HOTEL EXCELSIOR

ovom linku - JK VAL Šibenik

513-1 - Glas Grada

Glas_Grada496-1

Glas_Grada497-1

FORMULA ZA UŠTEDU I INVALIDNOST VLAKOM NA POSAO UZ

ispis - Hrvatski sindikat pošte

zaručnički tečaj - Župa Sveti Križ Začretje

1 GlasGrada - 486 - petak 11. 7. 2014.