ISSN 1846-6230 Besplatan primjerak Glasilo Općine Vinodolske općine godina VIII, Broj 26, travanj 2014. Dan Vinodolske općine: otvorena „Kuća Klović“ Dani obiteljskog smještaja u Vinodolu Unikati od filcane vune - Olge Šarar iz Bjelogorska Uvodnik OPĆINA VINODOLSKA “Glas Vinodola” glasilo Općine Vinodolske općine ISSN 1846-6230; izlazi 4 puta godišnje; Godina VIII, Broj 25 travanj 2014.g Bribir 34, 51253 Bribir Besplatno impressum: Izdavač: Općina Vinodolska općina Za izdavača: Ivica Crnić travanj 2014. Vijenci na spomen obilježja Povodom Dana Vinodolske općine, tradicionalno Načelnik Ivica Crnić zajedno s vijećnicima Općinskog vijeća te predstavnicima udruga, posjeti spomen obilježja poginulim braniteljima Domovinskog rata kao i borcima Narodno oslobodilačke borbe u Drugom svjetskom ratu. Tim povodom i ovaj put položeni su vijenci na spomen obilježja u svim središtima Vinodolske općine i minutom šutnje odana zahvala svima onima koji su žrtvujući vlastite živote omogućili današnji miran život i razvoj slobodne Hrvatske. 2 Urednik: Zdravko Kleva [email protected] Uređivački odbor: Željka Jurčić Kleković, Iris Bruketa Suradnici: Željka Jurčić-Kleković, Mira Krajinović Zeljak, Iris Bruketa, Zlatica Balas, Marko Viduka, Anton Ficko, Vedran Vučinić (križaljka) Fotografije: Zdravko Kleva, Mira Krajnović Zeljak, Anton Ficko Lektura i korektura: Hajdi Matijević Grafičko oblikovanje i tisak: Grafika Helvetica Naklada: 1500 primjeraka Važni telefonski brojevi Vinodola Vinodolska općina -Bribir Bribir 34, 51253 Bribir centrala tel: 385 51 42 25 40 [email protected] www.vinodol.hr Načelnik: Ivica Crnić tel: 385 51 24 85 89 fax: 385 51 24 80 07 Pročelnica jedinstvenog upravnog odjela; voditeljica Odsjeka za kulturu Željka Jurčić-Kleković tel: 385 51 24 81 72 tel: 385 51 42 25 43 Odsjek za finacije i proračun: voditelj: Den Strizić tel: 385 51 42 25 44 Odsjek za pravne i opće poslove voditelj: Anto Matković tel: 385 51 42 25 41 Odsjek za komunalnu djeatnost i gospodarenje prostorom voditelj: Bernard Peko-Lončar tel: 385 51 42 25 45 Prijem stranaka: ponedjeljak, srijeda i petak od 8.30 do 15.00 h utorak od 13.00 do 17.00 h četvrtkom se stranke ne primaju Narodna knjižnica i čitaonica “Bribir” Bribir tel: 385 51 24 81 03, 385 51 24 80 30 Radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda i petak od 8.00 do 16.00 h (posudba i vraćanje knjiga od 10.00 do 16.00 h) utorak i četvrtak od 10.00 do 18.00 h (posudba i vraćanje knjiga od 12 do 18.00 h) Osnovna škola dr. Josipa Pančića Bribir tel/fax :385 51 248 113 [email protected] tel: 385 51 24 87 30 Radno vrijeme: od 8.00 do 14.00 h svakim danom osim nedjelje Pošta Drivenik tel:+385 51 249 244 Poduzetnički Centar Vinodol Kralja Tomislava 6, Novi Vinodolski tel: 385 51 791 101, fax: 051 791 047, gsm: 098 430 917 e-mail: poduzetnicki.centar. [email protected] ŠRD “Šaran” Tribalj tel: +385 91/ 258 9933 Poljoprivredna zadruga Plodovi Vinodola Bribir, Biribir 34 tel: 385 51 42 25 49 [email protected] Slatinska Banka Bribir Tel:+385 51 248 157 DVD Bribir tel+385 51 248 867 NK «Turbina» Tribalj tel: +385 98/ 403 438, +385 51/ 798 274 Ambulanta Bribir tel: 385 51 24 81 11 Radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda i petak od 7.00 do 13.30 h utorak i četvrtak od 13.00 do 19.30 Policija 192 Prva pomoć 194 Vatrogasci 193 Pošta Bribir tel+385 51 248 118 Vučna služba HAK 1987 Osnovna škola Jurja tel/fax: 385 51 798-491 Pošta Tribalj tel: +385 51 798 123 Autobusni kolodvor Novi Vinodolski 051/244-268 Turistička zajednica Općine Vinodolske Pošta Grižane tel:+385 51 240 021 Autobusni kolodvor Crikvenica 051/781-333 Traganje i spašavanje 195 Klović se vratio kući Z a dvadeset i prvi rođendan Vinodolske općine, njezinim žiteljima, a i svima onima koji je u nju vole svratiti, predan je na upotrebu iznimno lijep i atraktivan kulturni sadržaj, kakvim se rijeko koja općina u Primorsko-goranskoj županiji može pohvaliti. U obnovljenoj nekadašnjoj školi u Grižanima sagrađenoj 1887. postavljen je stalni izložbeni prostor za prezentaciju replika, pisama i najpoznatijih dijela renesan- Primorsko-goranske županije Zlatka Komadine te mnogobrojnih uzvanika u pozdravnom govoru domaćin, načelnik općine Ivica Crnić podsjetio je na kronologiju stvaranja „Kuće Klović“. Projekt je pokrenut 2006. godine a prepoznala ga je i Županija Primorsko-goranska, naglasio je Crnić, te ga je sve do kraja pratila financijski. Ukupna mu je vrijednost više od 3,1 milijun kuna. Županija je osigurala 1,.66 milijuna kuna o Kloviću. Pod pokroviteljstvom hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana 1998. proslavljeno je 500 godina rođenja Jurja Julija Klovića i tom je prigodom izdan posebna kovanica od 200 kuna, a Vatikan je tu Juraj Julije Klović 1498 -1578 obljetnicu obilježio izdavanjem prigodne poU projektu „Kuća Klović“ štanske marke. U više navrata pored Županije i Općine su Crnić je spomenuo i pohvalio i sudjelovali:Poduzetnički cenvoditelja cjelokupnog projekta tar Vinodol d.o.o, vanjski suobnove i uređenja kuće Klović, radnici Projetni ured MF Ararhitektu Marka Frankovića. hitekti d.o.o Rijeka,na čelu sa Pravi primjer čuvanja kulturne baštine autor izložbe Marko Franković predstavalja izložbu gostima snog umjetnika Juraj Julija Klovića,rođenog u Grižanima 1498. godine. “Kuća Klović“ projekt je kojim je obilježena činjenica i sačuvalo sjećanje da je u tom malom mjestu Vinodolske općine, rođen veliki svjetski umjetnik minijature čija se originalna djela danas ljubomorno čuvaju neprobojnim vitrinama najpoznatijih svjetskih muzeja. No, tomu unatoč, možemo reći da se replikama, multi-meidijalnim sadržajima kojim je uvid u cjelovito Klovićevo djelo danas moguć, Klović vratio u Grižane, kući. Svečano otvaranje Na Dan Vinodolske općine 15 . travnja u nazočnosti ministrice kulture Republike Hrvatske Andre Zlatar Violić župana a Vinodolska općine 1,44 milijuna kuna. Projekt je započeo cjelovitom obnovom škole, potom uređenjem i nabavka eksponata i opreme vrijednih 850 tisuća kuna. Načelnik Crnić je naglasio i važnu činjenicu da je ideja o ovom projektu nastala prije 2006. godine. Godine 1978. godine obilježena je u Grižanima 400 godišnjica Klovićeve smrti a projekt su iznijeli entuzijasti iz Vinodolske općine predvođeni Ivanom Barbarićem organizatorom prve izložbe dokumenata Vani ljudi pričaju priče koje se nisu ni dogodile i rade od toga turističke atrakcije, rekao je župan primorsko-goranski Zlatko Komadina u prigodi otvaranja muzejske zbirke, a mi imamo puno toga što se stvarno dogodilo i evo Klovića doista imamo. Još ga nismo dobro iskoristili,rekao je, ali to moramo činiti kao što ćemo raditi sa obnovljenim i uređenim kaštelima Frankopana i Zrinskih. Ovaj projekt kojeg ste napravili pokazuje kako se brine o kul- arhitektom Markom Frankovićem (autor idejnog,glavnog i izvedbenog projekta interijera objekta te vanjskog uređenja okoliša) te dr.sc.Nina Kudiš Burić s Odsjeka za povijest i umjetnosti filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. turnoj baštini rekla je ministrica Andrea Zlatar Violić. Ta briga uvijek kreće od ljudi koji tu žive i uvijek su u pravilu to entuzijasti i vrlo često volonteri. Zatim se od toga može napraviti projekt koji dolazi na razinu njezin prirodne sredine primorskogoranske županije. Ministarstvo se nije uključilo financijski u ovaj projekt osim simbolički 3 Dan Vinodolske općine N a da n V i n o d o l s k e o p ć i n e ot vo r e n a „ Ku ć a K lov i ć “ Dan Vinodolske općine da je dalo jedna od eksponata „Posljednji sud“. Cijeli ova postav i ovaj muzej mogući su i zbog napretka tehnologije . Nije potrebno imati originale, zato je načini transponiranja vizualnih sadržaja putuju na sve moguće načine. Uz filmsku građu i različite komunikacijske oblike može sa, a u ovom projektu se kontaktiralo sa oko 20 svjetskih institucija, dosita napraviti najreprezentativnija izložba Klovićevih minijatura a zapravo ispričati priča o njegovom životu i radu u cjelini. Za svaku stvar za koju znate da je kulturno vrijedna tjerajte nas da vam pomognemo, odnosno da pokrenemo mehanizme koje imamo na raspolaganju. Dok ih mi stanovnici Ministrica kulture RH Andrea Zalatar Violić, župan Zlatko Komadina i načelnik Vinodolske općine Ivica Crnić ne valoriziramo, vrijednosti iz naše okoline neće ništa vrijediti, rekla je Zlatar Violić, najavivši da ovdašnja frankopanska gradina kandidira za sredstva Europske unije. Uz čestitke povodom Dan općine ministrica Andrea Zlatar Violić svečano je proglasila je memorijalnu zbir- ku „Kuću Klović“ otvorenom. Svečanosti su prisustvovali saborski zastupnik iz Novog Vinodolskog Saša Đujić, gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel i čuveni povjesničar ovoga kraja, akademik Petar Strčić. Tekst i foto: Zdravko Kleva Dan Vinodolske općine 4 Prepoznatljivost i vitalnost dokazana kroz 21 godini Grižane: Još pod lijepim i neizbrisivim dojmovima velikog i uspješno organiziranog događaja koji je upriličen na sam Dana Viondolske općine 15. travnja, riječ je o otvaranju muzejske zbirke Kuće Klović,posvećene,čuvenom slikaru iz Grižana, dan kasnije svečano je održana sjenica Općinskog vijeća. U Dom kulture u Grižanima okupili su mnogobrojni uzvanici i ugledni građani općine koji su uz službeni i svečarski dio sjednice zajedno obilježili 21 rođendan ove male ali vitalne općine. Ta vitalnost izražena je i kroz obraćanja vodećih ljudi općine načelnika Ivice Crnića (SDP) te predsjednika Općinskog vijeća Borisa Miklića (HDZ). On je uz isticanje dobre suradnja dviju političkih strana, u prvoj godini zajedničkog vođenja općine rekao kako pravac razvoja općine mora njegova održivost za što je preduvjet izrada dugoročnog plana ukupnog razvoja Općine te usklađivanje s nacionalnim i EU prioritetima. Na već postavljenim nasadima razvoja ruralnog turizma treba, rekao je predsjednik Općinskog vijeća Miklić, dodatno iskoristiti prednosti bogate kulturne i povijesne baštine za razvoj turizma. Naši glavni ciljevi,u narednom razdoblju, jesu rješavanje komunalnih probleme,realizacija projekata: dvorana u Triblju, gradina Drivenik i uređenje centra Bribira. Vinodolska općina postaje sve prepoznatljivija i uspješnija što potvrđuje kvalitetu rada općinskih vlasti rekao je načelnik Ivica Crnić prije nego se u svom govoru osvrnuo na aktualnu situaciju u općini i ono što je ove godine učinjeno. Početak novog mandata obi- lježen je donošenje Proračuna sa svim pratećim planovima i programima. Najveća pozornost posvećena je strateškim dokumentima jer su oni preduvjet za nastavak razvoja vinodolskog kraja i realizacije vitalnih projekata i programa, predviđenih Proračunom. Skrenuo je pozornost aktivnosti oko provođenja PPU Vinodolske općine, izradi projektne dokumentacije za radove na proširenju sustava odvodnje, rješavanju imovinsko-pravnih odnosa . Sa započetim postupcima energetskog certificiranja objekata u svom vlasništvu i projektom slobodnog pristupa internetu, općina je ostvarila uvjete za apliciranje na natječaje koji su već otvoreni ili će tijekom godine biti raspisani. Što se tiče komunalne infrastrukture, Crniće je istaknuo njezino redovito građenje i održavanje kako od strane općine isto tako i od strane ŽUC-a (Županijska uprava za ceste) Vodovodom, sa HEPom a posebno istaknuo suradnju s Hrvatskim vodama koja je rezultirala brojnim aktivnostima na sanaciji vodoprivrednih objekata. U suradnji s Poduzetničkim centrom,izdvojio je načelnik, poticalo se poduzetništvo kroz osiguravanje vrlo povoljnih kreditnih linija i subvenicije kamata. Trenutno su za realizaciju novih poduzetničkih projekata Aktualnosti Dan Vinodolske općine ugovorena kreditna sredstva s četiri poslovne banke, u iznosu od 13 i pol milijuna kuna na koje će za subvencioniranje kamata Općina iz proračuna izdvojiti 200.000 kuna, rekao je Crnić. Razvojni iskorak očekuje se u sklopu aktivnosti koje se provodi putem LAG-a, (Lokalnoj akcijskoj grupi) budući da je u fondovima na raspolaganju 300 milijuna eura, rekao je Crnić. Od gostiju, vijećnicima i uzvanicima se obratio izaslanik župana Primorskogoranske županije njegov zamjenik Petar Mamula. Vinodolska općina jedan je od najljepših primjera spoja zelenog i plavog, a Kuća Klović posebnost u svjetskim razmjerima. Saborski zastupnik iz Novog Vinodolskog Saša Đujić rekao je da se u Hrvatskoj često govori o ukidanju općina, a da je on d onih političara koji su protiv ukidanja. Upravo je Vinodolska općina dokaz da se može biti uspješan ako se općina vodi racionalno, rekao je Đujić a gost iz istarskog Cerovlja, načelnik općine Emil Daus pozdravio sve prisutne. Uslijedio zabavni dio programa u kojem su nastupali tamburaši KUD-a dr. Antun Barac iz Grižana te vokalna skupina Vinodolke nakon čega su gosti obišli Kuću Klović. Teskt i foto: Zdravko Kleva Godišnja nagrada Vinodolske općine prof. Branki Dražić Branki Dražić čestitiatalo je vodstvo Vinodolske općine Za izniman doprinos razvoju i unapređenju prirodno-matematičkih znanosti (matematike i fizike) kojim je polučila zavidna postignuća u radu s nadarenom djecom u dodatnoj nastavi te u dopunskoj i redovnoj, Vinodolska općina, godišnjom nagradom je nagradila Branku Dražić iz Bribira. Ta dugogodišnja profesorica matematike i fizike u OŠ Josipa Pančića u Bribir u zadnjih pet godina zaslužna je za niz nagrada i priznanja koji su njezini učenici osvojili na razini državnih natjecanja iz matematike i fizike. Branka Dražić također je dala ogroman doprinos u radu Crvenog križa i Civilne zaštite u vrijeme Domovinskog rata. – Vjerujem da ova nagrada zapravo odražava 41. generaciju s kojom sam radila, skromno je rekla Dražić, napomenuvši da bribirska škola proporcionalno svojoj veličini bilježi velike uspjehe. Glas Vinodola 5 Aktualnosti travanj 2014. 6 Razgovor s Igorom Uremovićem, direktorom KTD Vodovod Žrnovnica Novi Vinodolski Računi za vodu od 1. travnja veći za 11 posto Od 1. travnja cijena vode za sve korisnike povećana je za 11 posto, odnosno 1,5 kunu po prostornom metru potrošene vode, u što je uračunato i povećanje PDV-a s 10 na 13 posto od 1. siječnja ove godine. Oba povećanja odnose se na odluke Vlade Republike Hrvatske i primjenjuju se na cijelom području RH. - Znači, svi isporučitelji vode u RH bili su dužni korigirati cijene vode u skladu s tim odlukama – rekao je Igor Uremović, direktor Komunalnoga trgovačkog društva Vodovod Žrnovnica Novi Vinodolski. Stoga su računi građanstvu i gospodarstvu za mjesec ožujak uvećani za 1,5 kunu po potrošenom kubnom metru vode, a to povećanje se odnosi na naknadu za korištenje voda. Riječ je o parafiskalnom prihodu. Objašnjavajući promjene u cijeni vode, direktor Uremović je kazao kako strukturu cijene vode u Vodovodu Žrnovnica čine varijabilni dio, u kojemu je cijena po potrošenom kubiku vode 5,65 kuna i fiksni dio od 30 kuna, bez PDV-a. PDV je 13 posto i odnosi se na dvije naknade: naknadu za korištenje voda i naknadu za zaštitu voda, što je prihod Hrvatskih voda. Svaka ta naknada je od 1. travnja povećana sa 1,35 kuna na 2,85 kuna po utrošenom kubiku vode. Naknada za razvoj na području Grada Novog Vinodolskog i Vinodolske općine u zimskim mjesecima je 1,5 kunu, a u ljetnim 2,5 kune po kubiku vode. - Vodovodu Žrnovnica od ukupne bruto cijene vode pripada 43 posto, a sve ostalo je prihod Republike Hrvatske i Hrvatskih voda. Svoje cijene Vodovod Žrnovnica nije povećavao, već se sada usklađuje s odlukama Vlade RH – kaže direktor Vodovoda Žrnovnica. Od 1. siječnja odvodnju od KD Ivanja preuzeo Vodovod Žrnovnica U skladu sa Zakonom o vodama svi isporučitelji vodnih usluga bili su dužni do 31. prosinca 2013. godine iz osnovnih djelatnosti isključiti sve ostale komunalne djelatnosti (sporedne djelatnosti) te je Komunalno trgovačko društvo Vodovod Žrnovnica Ugovorom o podjeli s preuzimanjem preuzelo odvodnju od Komunalnog trgovačkog društva Ivanj 1. siječnja 2014. godine. Danas Vodovod Žrnovnica uz vodoopskrbu obavlja i djelatnost odvodnje na području Grada Novog Vinodolskog i Vinodolske općine te korisnici dobivaju jedinstvene račune za usluge vodoopskrbe i odvodnje. Grad Crikvenica osnovao je zasebnu tvrtku za obavljanje usluga javne odvodnje. Vodovod Žrnovnica, čiji su vlasnici gradovi Novi Vinodolski, Crikvenica i Vinodolska općina, osnovao je zajedno s Hrvatskim vodama projektni tim čiji je zadatak sagledavanje kompletnog sustava i potreba ulaganja u odvodnju, a po završetku projekti će biti aplicirani za sredstva iz EU fondova. Projekti – Prostora za investicije u odvodnji ima mnogo više nego u vodoopskrbi i naš je zadatak da aktivno pristupimo pripre mama i budućoj realizaciji istog. To su, prije svega, pročistač za Grad Novi Vinodolski, odvodnja u Klenovici, Povilama, pročistač za otpadne vode u Vinodolskoj općini, nastavak investicije u zapadnom dijelu Vinodolske općine te proširenje kolektorske mreže u Bribiru. Uskoro će biti formiran i projektni tim za vodoopskrbu, gdje će biti obuhvaćen kompletan sustav vodoopskrbe cijelog područja obuhvata KTD Vodovoda Žrnovnica, koji će pored nove mreže, obuhvaćati i sanaciju postojeće na mjestima gdje je to potrebno. Jako bitan projekt je nastavak izgradnje transportnog cjevovoda od Novog Vinodolskog do Dramlja, zatim zaštita izvorišta u novljanskoj Žrnovnici, na način da se izvorište zaštiti zatvorenim sustavom s kojim bi se u slučaju bilo kakve havarije na državnoj cesti D8 onemogućio prodor onečišćenja do samog izvorišta. U tijeku je izrada projektne dokumentacije za vodifikaciju naselja Breze, gdje bi vodosprema, koja bi opskrbljivala Breze, imala mogućnost dogradnje s još jednom komorom u drugoj fazi, tako da bi u drugoj fazi mogli opskrbljivati vodom kompletnu Bribirsku šumu, gdje ima oko tisuću vikendica. Direktiva EU je da se do 2020. godine sva mjesta u kojima živi više od pedeset stanovnika moraju vodificirati i sve te projekte usmjeravati prema fondovima EU. Cilj nam je da sa što manjim vlastitim udjelom sredstava realiziramo te investicije. Obnovljiva energija Direktor Igor Uremović je rekao da se, u skladu s novim trendovima obnovljivim izvorima energije, uključio i Vodovod Žrnovnica, koji je na krovu upravne zgrade na površini od 4.300 četvornih metara omogućio instaliranje jedne od najvećih krovnih solarnih elektrana u RH, snage 300 kilovata. – Imamo namjeru širiti aktivnost po pitanju solarnih krovnih elektrana na petnaestak objekata u vlasništvu Vodovoda, snage 30 kilovata svaka. U planu su i dvije mini hidroelektrane na izvorištu Žrnovnice koje su uvrštene u prostorne planove Primorsko – goranske županije i Grada Novog Vinodolskog – zaključio je direktor KTD Vodovoda Žrnovnica Igor Uremović. Mira KRAJNOVIĆ ZELJAK Napisala: Željka Jurčić-Kleković E u ovom broju ću malo o moralu, filozofiji morala i vrlini, u nadi da se nitko neće naći uvrijeđen..jer, s moralom je slično kao i s pameti..nitko se ne žali da ga nema dovoljno. Dakle, nikome osobno, svima generalno.Obzirom da je riječ o ,nekako mi se čini,pomalo zaboravljenoj kategoriji, koju je potrebno oživjeti. Haha, restaurirati, poput slike ili skulpture koju je nagrizao i oštetio zub vremena. A bila je živa negdje u renesansi.Da budem potpuno aktualna-jednom od najkreativnijih razdoblja umjetnosti, u kojem je živio i stvarao svoje veličanstvene malene sličice, čudesne, grandiozne,originalne, posebne- naš Juraj Julije Klović ,a koji je, nedavno otvorenom kućom,u kojoj se nalazi stalni postav replika njegovih najčuvenijih djela, izazvao jednako toliko udivljenja ,koliko i polemike i prigovora. Moral bi u najširem smislu riječi bio oblik društvene svijesti, skup nepisanih pravila, običaja, navika i normi koje je prihvatila određena zajednica. Moral određuje kakvo ljudsko djelovanje treba biti, dok na njega utječu sama svijest ljudi, odgoj,crkva, tradicija, iskustvo i..politika. Nažalost, za razliku od zakona, ako su moralne norme prekr- šene, uglavnom nema sankcija. Moralni ljudi nužno posjeduju vrline. Spadaju u skupinu onih koji se ne vrijeđaju,ne prigovaraju, ne misle da se sunčev sistem vrti baš oko njih,nisu ljubomorni, zavidni, zlobni i zluradi, ne misle da su najpametniji na svijetu, da baš sve znaju. Nemaju potrebe predstavljati se boljima nego što jesu, nemaju potrebu dominirati nad drugima , natjecati se i gurati kako bi prigrabili moć ili stekli čim bolji društveni status. Tolerantni su u komunikaciji, te nisu pretjerano usmjereni na sebe, što ih čini otvorenim za nove ideje i mišljenja drugih ljudi, pa i promjenu vlastitih stavova. Oni su pristojni,promišljeni,s uosjećajni,jednostavni,toler antni,umjereni,zahvalni, pravedni, nenametljivi, skromni. Oduvijek me fascinirala rečenica slavnog Immanuela Kanta, predstavnika Njemačkog klasičnog idealizma: -„ŠTO SE RAZMIŠLJANJE ČEŠĆE I POSTOJANIJE NJIMA BAVI, DVIJE STVARI ISPUNJAVAJU DUŠU UVIJEK NOVIM I SVE VEĆIM DIVLJENJEM; ZVJEZDANO NEBO IZNAD NAS I MORALNI ZAKON U NAMA“ Koliko god bilo lijepo, o zvjezdanom nebu neću danas,samo o moralu koji je vrijedan ,kao što Kant reče, udivljenja jednako kao i ono. Nebo. I bez obzira na stanje u našoj zemlji,koje bismo generalno mogli prozvati „stanjem pomanjkanja morala“ još ima ljudi koji ga nose duboko u sebi. A to su najčešće oni koji primjećuju i ljepotu neba. Uvjerilo me u to moje duuugo životno iskustvo. Kao i u činjenicu da među ljudima postoji ogromna razlika, da je svaki čovjek svemir sam po sebi..toliko različit od onog drugog, toliko specifičan…da su za sreću i životni uspjeh, za potpuno blagostanje,uz znanje i vještine, nužno potrebne vrline.Da su upravo vrline najmoćnije oruđe koje postoji. Istinski i pravi kapital. Ulog koji osigurava dobit. Mnogi koji su stekli visoko obrazovanje i razvili svoje vještine,a nisu ih znali potkrijepiti vrlinama, već su to činili manama, kao što su pohlepa, korupcija, arogancija, bahatost i naduvenost, prije ili kasnije,koliko god su se visoko uspjeli dići pomoću takvih loših osobina,završili su loše,odnosno iste te osobine spustile su ih jednako toliko nisko, ispod zemlje. Zato nije loše imati na umu,ako ne ono „ljubi bližnjega svoga, Kolumna FILOZOFIJA MORALA kao samoga sebe“,što je uistinu često teško izvedivo,posebice ako bližnje „krase“ upravo navedene osobine, barem „ne čini drugima, što ne želiš sebi“. Ili pak, kad sam se već dotakla Kanta, njegov čuveni kategorički imperativ, o kojem sam već jednom zgodom pisala, no ne čini mi se lošim ponoviti: „Radi samo prema onoj maksimi, za koju možeš u isto vrijeme željeti, da postane opći zakon“. Odnosno, postupaj tako da ljudskost u svojoj osobi, ali i u svakoj drugoj uzimaš kao svrhu, ne kao sredstvo. Ili potpuno pojednostavljeno..morali bismo postupati i djelovati na način za kojeg želimo da bude način na koji će djelovati i postupati drugi ljudi prema nama samima. Što uopće nije teško. Jer čovjek je umno biće. A um je zakonodavac morala, on je konstitutivan i propisuje moralni čin. Nezaposleni u Vinodolskoj općini Početkom ove godine na području Vinodolske općine ukupno je na zavodu za zapošljavanje bilo registrirano 296 nezaposlenih osoba od čega je 179 žena, a muškaraca 117. Najmanje potrebe za radnom snagom iskazano je za radnike starosne dobi od 50 do 54 godina te je takvih u evidenciji zavoda 47, do kojih je 29 žena i 22 muškaraca. Radnika starosne dobi od 55 do 59, koji ne mogu pronaći posao kao i oni mlađi 45 do 49 ukupno je 94. I u te dvije skupine su nezaposlene žene kojih je ukupno 55 dok je muškaraca u obje skupine ukupno 39. Što se tiče kvalifikacijske strukture najviše prijavljenih na zavodu, ukupno 99 s područja Vinodolske općine je onih sa završenom trogodišnjom strukovnom školom, odnosno KV i VKV radnika, njih 99. Sa završenom srednjom, četverogodišnjom školom iza zanimanja zaposlenje preko biroa čeka njih 85 a u istoj je situaciji onih sa završenom gimnazijom, njih sedam žena. S završenim prvim stupnjem fakulteta poslu preko biroa se nada 6 osoba dok je onih sa završenim fakultetom, magisterijem ili doktoratom 11 od čega je deset žena i jedna muškarac. S početkom turističke predsezone, očekivano broj ukupno nezaposlenih u Primorsko-goranskoj županiji opada pa je za očekivati da su se spomenuti brojevi nezaposlenih promijenili na niže. Z. Kleva travanj 2014. Oko nas Ivica Crnić na čelu HČZ-a „Vinodol“ Na redovitoj izvještajno-izbornoj skupštini Hrvatskoga časničkog zbora »Vinodol«, održanoj u Bribiru, Ivica Crnić izabran je za novog predsjednika Zbora, naslijedivši na toj funkciji dosadašnjeg predsjednika Nikicu Milkovića. Na skupštini je izabran i novi Izvršni odbor HČZ-a »Vinodol«. Uz predsjednika Ivicu Crnića u njegov sastav su ušli: Ivica Špalj, Dragutin Marušić, Ivica Manestar, Tihomir Domijan, Ivica Šubat, Nikica Milković, Boris Mažuranić i Milivoj Vidmar. Pavo Kalfić (predsjednik), Ivan Polić, Miljenko Čargonja, Mladen Strizić i Ivan Car članovi su novog Nadzornog odbora HČZ-a »Vinodol«, a za članove Suda časti izabrani su Gradimir Kabalin (predsjednik), Milorad Krmpotić, Boris Maričić, Nenad Klarić i Nikola Lukatela. Izvješće o radu u proteklom razdoblju podnio je Nikica Milković. On je taj rad ocijenio vrlo uspješnim, posebice zato što je realizirano izdavanje knjige o 155. brigadi Hrvatske vojske autora Ivice Šubata. Za iduće razdoblje HČZ »Vinodol« planira niz aktivnosti među kojima se ističu vojno-stručna predavanja i tribine s temama o Domovinskom ratu. Zbor će nastaviti s izdavačkom djelatnošću u kojoj je izdvojena priprema nove knjige o sudjelovanju mještana s područja općine Crikvenica u Domovinskom ratu. Na Skupštini su bila nazočna 34 člana te gosti Rajko Samueli-Kačić, predsjednik HČZ-a Grada Rijeke i Ivo Dvornik, član Izvršnog odbora HČZ-a Primorsko-goranske županije. Z.K. I zborna skupština grižanske podružnice umirovljenika Nova predsjednica Nedeljka Orešković 8 IN MEMORIAM GRIŽANE - Nova predsjednica grižanske podružnice Udruge umirovljenika grada Crikvenice i Vinodolske općine je Nedeljka Orešković, dok je njezin prethodnik na toj dužnosti Marinko Badurina postao doživotni počasni predsjednik. Izabran je i novi Izvršni odbor u koji su ušli Branka Baretić, Ivanka Marušić, Marija Marušić, Milka Mužević, Dušan Citković i Mate Miroš. Izbornoj skupštini održanoj u grižanskom Domu kulture 29. ožujka nazočilo je 60-ak od 103 člana te gosti, načelnik Vinodolske općine Ivica Crnić, predsjednik Matice umirovljenika Primorsko-goranske županije Anđelko Manestar, predsjednik Udruge umirovljenika grada Crikvenice i Vinodolske općine Rudolf Smoljan i drugi. „Penzićima“ i njihovim gostima zapjevale su Vinodolke i Neven Barac. Tekst i foto: A. Ficko Mještani Vinodolske općine oprostili su se od Matije Koščića, koji je svojim životom i radom ostavio dubok trag u njihovim sjećanjima. Matija Koščić rođen je u Triblju 6. studenog, 1929. U svom rodnom mjestu stekao je osnovno obrazovanje a Građansku školu završio je u Crikvenici. Nakon završetka visoke stručne pedagoške škole u Rijeci,radio je kao prvi hrvatski učitelj na Cresu potom u Ledenicama, a bio je i dugogodišnji direktor Osnovne škole u Triblju. Kao četrnaestogodišnjak se 1943. godine uključio se u narodno oslobodilačku borbu. Matija Koščić bio je neumoran društveno politički i sportski djelatnik. Zapamćen je kao prvi predsjednik NK Turbina u Triblju i prvi predsjednik Turističkog društva u Triblju te dugogodišnji tajnik Lovačkog društva Medviđak Drivenik – Tribalj. Posebno je bio aktivan u boračkim organizacijama. Bio je biran za potpredsjednika Županijskog odbora SAB-a Primorsko-goran- ske županije te člana predsjedništva SAB-a RH. Predstavljao je RH u Forumu Permanente, stalnom forumu antifašista Italije, Slovenije, Crne Gore, Grčke, Albanije i Hrvatske. Matija Koščić je dvanaest godina obnašao funkciju predsjednika Udruge antifašističkih boraca i antifašista Grada Crikvenice, Grada Novog Vinodolskog i Vinodolske općine, a prije toga bio je tajnik Udruge od 1990. godine,kada su obnovljeni svi oštećeni i porušeni spomenici NOB-a u ovom kraju. Urednik je publikacija: „Stvaranje radničke klase i borba za oslobođenje Triblja“, i „Prva partizanska škola Krmpote“. Dobitnik je više ratnih i mirnodopskih odlikovanja, među kojima je Orden sa zlatnim mačevima. Zbog izuzetnog doprinosa razvoju tekovina antifašizma, te sveukupnog rada i doprinosa u područjima prosvjete, sporta, kulture i društvenih djelatnosti, 2012. godine primio je nagradu Vinodolske općine za životno djelo. Uz izbor novog rukovodstva izabrani su članovi predsjedništva društva: Grga Peričić, Mate Dika, Miodrag Jotanović, Tomislav Tonković i Branko Marušić. U nadzorni odbor ušli su: Jadranko Pandža – predsjednik, Ivan Krmpotić i Bojan Bojanac, a u časni sud Milan Balas, Željko Kajfeš i Igor Ružić. Pčelari Vinodola Pčelarsko društvo „KUŠ“ grada Crikvenice i Vinodolske općine u Grižanima je održalo godišnju izbornu skupštinu na kojoj je za predsjednika društva izabralo Stjepan Marušić, a Zrinjka Lučića i Brunu Mavrinca za dopredsjednike društva. Dužnost tajnika društva i u ovom mandatu nastavlja obavljati Janko Bojanac. Bojanc je u izvještaju o radu za proteklu godinu istaknuo da je u njemu djelovalo, 65 članova koji se brinu o cca 1300 pčelinjih zajednica. Prema izvještaju aktivnosti su se odvijale u dva pravca. Prvi gdje su pčelari brinuli o svojim pčelinjim zajednicama, vodeći prvenstveno brigu o redovnom održavanju, prihrani, formiranju nukleusa, zamjeni matica, bilo to osobnim uzgojem, odnosno u većini slučajeva nabavom kod registriranih uzgajivača, nabavi novih košnica i opreme, do vođenja brige o zdravlju na pčelinjacima. Drugi dio aktivnosti odnosio se na djelatnost tajnika i povjerenika, te upravnog odbora koji su ujedno koordinatori i najuža veza s Pčelarskim Savezom. članovima Pčelarskog društva Savez svojim za„KUŠ“ da budu edukatori mlakonskim aktima dih već u osnovnim školama u upoznaje članstvo, Crikvenici, Bribiru i Triblju. Kroz vodi brigu u borpredavanja i izlete među pčebi protiv pčelinjih linjake mlade naraštaje,drže u bolesti i edukaciji društvu,stav je društvu, treba prema uzoru načim bolje upoznati i uputiti u tu prednih zemalja. Tu je i organikorisnu granu privrede. S time zacija druženja i razmjena iskuu vezi, društvo će uputiti svoja stava sa susjedskim društvima tri mlada člana u Pčelarsku škokroz zajedničke sastanke, prelu u Moravice. davanja i sajmove, a sve u cilju bolje brige o pčeli i nastojanju Foto: Milan Balas za bolji prinos meda, koji se na Tekst: Zlatica Balas području Vinodolske doline smatra predsjedavajući skupšinom PD Kuš vrhunskim EKO proizvodom. Uz godišnji izvještaj prihvaćen je i plan rada za 2014. u kojem se uz ostalo daje prioritet N ag rada u pravim rukama Željko Crnić napravio “zlatne” kobasice GRIŽANE - Grižanac Željko Crnić s pravom može reći da je napravio zlatnu kobasicu. Jer, početkom ove godine na tradicionalnoj gastronomskoj manifestaciji Kobasica Open 2014. koje se po šesti put održala u Čavlima pomeo je konkurenciju osvojivši prvo mjesto za najbolju kuhanu kobasicu. Potvrda je to kvalitete za njegov domaći proizvod u Grobnišćini kojoj, kada je o kobasici riječ pripada naslov prijestolnice u Primorsko-goranskoj županiji. - Iskreno, drago mi je, jer nije mala stvar zgrabiti prvo mjesto među vrsnim kobasičarima. Priznanje je to i mojim prijateljima s kojima već 15 godina zajednički radim kobasice, Želj- ku Blažekoviću i pogotovo Ivici Senici, čije recepture za kulen se pridržavamo i očito uspijevamo doći do prave kvalitete, rekao nam je slavodobitnik Crnić. Na natjecanje u Čavle u buffet Primorac, Ž. Crnić je otišao prvi put i to na nagovor prijatelja Željka Hreljca i, eto posrećilo mu se da odmah osvoji prvo mjesto. Inače, natjecalo se 13 proizvođača amatera s područja Grobnišćine i susjednih krajeva, Rijeke, Matulja i Vinodolske općine. Kobasice svakog natjecatelja kuhari su prvo oprezno skuhali i ispekli da bi šestočlani žiri mogao ocijeniti izgled, okus,termička obrađenost, odnosno pečenost, te začinjenost. Za šampionsku Prvo mjesto u kategoriji kuhanih kobasica kobasicu u kategoriji kuhanih Crnić je koristio meso svinje teške oko 250 kilograma, koje je, kao i svake godine kupio od stalnog uzgajivača u Kopriv- nici. Od toga je u kobasicama završilo 100 kilograma i, rekli bismo - neka je. Tekst i foto: Anton Ficko Glas Vinodola 9 Oko nas PČELARSKO DRUŠTVO „KUŠ“ travanj 2014. Oko nas U posjetu Hidroelektrani Vinodol u Triblju 10 Postrojenje kojemu po mnogo čemu nema ravna TRIBALJ - Hidroelektrana Vinodol u Triblju počela je s radom 1. lipnja 1952. godine i od tada je kroz nju “prošlo” 476 djelatnika. Ta činjenica taj gospodarski subjekt čini najvećim poslodavcem u Vinodolskoj općini, pa iako je HE Vinodol znala zapošljavati i više od 100 ljudi, primjerice 1988. godine njih čak 120, ni današnjih 60, u uvjetima krize i opće nezaposlenosti nije beznačajno. Važno je i što je do smanjenja broj radnika došlo prirodnim odljevom, odlaskom u mirovinu, reći će direktor Vinodola Boris Glavan. Prva elektrana za potrebe Hrvatske -HE Vinodol važna je povijesno zbog činjenice što je to bila prva hidroelektrana namijenjena potrebama elektroenergetskog sustava Hrvatske, a ne samo lokalnim potrebama. No ono što je čini jedinstvenom, ističe direktor Glavan, jest što se ne veliko slivno područje u Gorskom kotaru od oko 80 četvornih kilometara nalazi na Boris Glavan visini većoj od 700 metara, pa je tako iskorišten pad vode od 660 metara, što je jedan od najviših ostvarenih padova na hidroenergetskim postrojenjima u Europi. Usto, iznimnu energetsku vrijednost HE Vinodol osigurava i činjenica što je ključna elektrana u sustavu sekundarne regulacije elektroenergetskog sustava. To joj omogućava njena fleksibilnost, tj. mogućnost trajnog rada u cijelom rasponu od 0 do 100% tereta i osobina brze promjene tereta što joj za taj cijeli raspon treba 6 minuta a iz stanja mirovanja može preuzeti maksimalno opterećenje za desetak minuta. Inače, dodaje direktor Glavan, hidroenergetski sustav Vinodol koristi vodnu snagu sa slivnih područja rijeke Velike Ličanke, Lokvarke, Križ potoka i Lepenice (akumulacije Bajer, Lepenica i Lokve, te retencija Potkoš), i još nekoliko manjih potoka. U cilju povećanja proizvodnje, u sustav je 1987. godine uključena i reverzibilna hidroelek- HE Vinodol trana Lepenica. Hidroenergetski sustav Vinodol ima ukupnu instaliranu snagu 96,2 megavata (dio pogona u Triblju 90 MW, CHE Fužine 5 MW i RHE Lepenica 1,2 MW). Prosječna Stoje: Boris Glavan i Ratimir Benić sjede s desna: Anđelko Car i Željko Hreljac godišnja proizvodnja HES Vinodol iznosi 136,6 gigavatsata (milijuna kilovatsati) (dio pogona u Triblju 133,54 GWh, CHE Fužine 2,84 GWh, i RHE Lepenica 0,229 GWh) dok je maksimalna bila 1979. godine i iznosila je 200 GWh. Sve veličine proizvodnje odnose se na proizvedenu energiju na pragu elektrane. Važno je spomenuti da je u organizacijskom sklopu i nadležnosti HE Vinodol i još jedna hidroelektrana, koja nije tehnološki slivom povezana. To je HE Zeleni Vir kod Skrada, puštena u pogon 1921. godine, snage 1,7 MW i prosječne godišnje proizvodnje 7,374 GWh, što je potrebno pribrojiti prethodnim brojkama od HES Vinodol. Tekst i foto: Anton Ficko Direktorice TZ Vinodolske općine Iris Bruketa, turističke zajednice Grada Crikvenice Marijana Biondić i djelatnica TZ Grada Novi Vinodolski Ivona Tatalović sa Goranom Blažićem direktorom predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Sloveniji. Oko nas Predstavljanje Crikveničko-vinodolske rivijere u Ljubljani Slovenci vole Vinodol U suradnji turističkih zajednica Crikveničko-vinodolske rivijere s Predstavništvom Hrvatske turističke zajednice u Sloveniji, krajem veljače u Ljubljani je održana prezentacija turističke ponude Rivijere Crikvenica-Novi Vinodolski-Vinodol. Direktorice turističke zajednice Grada Crikvenice Marijana Biondić i TZ Vinodolske općine Iris Bruketa, te Ivona Tatalović djelatnica TZ Grada Novi Vinodolski prezentirale su ponudu rivijere kao jednu od najatraktivnijih i najpoznatijih turističkih destinacija na Kvarneru. U predstavljanju rivijere sudjelovao je direktor predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Sloveniji Goran Blažić. Predstavnicima slovenskih turističkih agencija, novinarima specijaliziranih turističkih časopisa i dnevnog tiska, TV i radijskih postaja predstavljena je turistička ponuda Vinodolskog i Crikveničkog kraja,raznolikost sadržaja i atraktivnosti smještanih kapaciteta. Novinarima su iznijeti podaci o porastu turi- Veliko zanimanje slovenskih novinara stičkih dolazaka i noćenja sa slovenskog tržišta na području gradova Crikvenice i Novog Vinodolskog, te Vinodolske općine. Statistički su podaci za 2013. godinu kazuju da je sa slovenskog tržišta evidentirano 24.987 dolazaka, te ostvarena 116.034 noćenja. U zadnjih pet godina prosječno godišnje povećavanje dolazaka i noćenja gostiju iz Slovenije iznosi 11 %. Porast dolazaka i noćenja posebno je zabilježen u privatnom smještaju, a gosti iz Slovenije po dolascima i noćenjima na našoj rivijeri zauzimaju visoko 5. mjesto. U sklopu prezentacije Crikveničko-vinodolske rivijere predstavljena je rivijera s relevantnim informacijama o turističkoj ponudi, proizvodima i karakteristikama lokaliteta i područja. Sudionicima prezentacije podijeljeni su promidžbeni materijali i letci. Posebno su se istaknuli novi proizvodi i projekti, te sadržaji i programi u predsezonskom periodu. Najveći interes iskazan je za novosti u hotelskom i privatnom smještaju. Tekst : I. Bruketa Osmi griški krabunoški susret Ovogodišnji krivac za sve što nije valjalo Podršput GRIŽANE - Ovogodišnje osmo izdanje Griškog krabunoškog susreta okupilo je 16. veljače na placi ispred Doma kulture mnoštvo zaljubljenika u maškaranje i maškarane običaje. Na taj središnji događaj petog godišnjeg doba u Grižanama stiglo je više od tisuću članova 24 maškaranih skupina, od onih iz Vinodolske općine do gostiju iz susjednih i udaljenijih naselja poput Kukuljanova, Hreljina, Križišća - Dola, Krka i Kraljevice. Prema već uhodanom scenariju, sve su skupine ispred Doma kulture stigle u šarenom i bučnom mimohodu. Uslijedila ja zabava i “ustoličenje” ovogodišnjeg krivca za sve što nije valjalo Podršputa, da bi oni najuporniji u Domu kulture dočekali sitne noćne sate. Pod pokroviteljstvom Vinodolske općine 8. griški krabunoški susret organizirali su Udruga za očuvanje narodnih običaja i kulturne baštine Juraj Julije Klovića i Turistička zajednica Vinodolske općine. Teksti i foto : Anton Ficko Glas Vinodola 11 Reportaža Dani obiteljskog smještaja 31. siječnja i 1. veljače Uspješna domaćinstva s oznakom kvalitete Kvarner Family otvorila vrata travanj 2014. GRIŽANE - Ove su godine prvi put, 31. siječnja i 1. veljače, održani Dani obiteljskog smještaja Crikveničko-vinodolske rivijere. Organizirala ih je Turistička zajednica Kvarnera u suradnji s turističkim zajednicama Crikvenice, Novog Vinodolskog i Vinodolske općine, Strukovnom skupinom obiteljskog smještaja i turizma i Zajednicom obiteljskog smještaja i turizma Hrvatske gospodarske komore. 12 Pet friendly Prvoga dana u Gradskoj vijećnici u Novom Vinodolskom održana je edukativna radionica Kvarner family na kojoj je, uz ostalo bilo riječi o tom projektu iznajmljivača s oznakom kvalitete Kvarner family u koji su se do sada s područja Vinodolske općine uključili Jasna Šoić s kućom u Belgradu 13, Zorica Kružić s kućom u Kostelju 91, Marijana Pohl s kućom u Franovićima 13b, Jasna Gašparović s kućom u Marušićima 5, Damir Šoić s kućom u Pećcima 10, Tea Devčić s kućom u Janjevlju 10 i Anton Tonković s kućom u Lukovu. Tu se govorilo i o novoj oznaci usluge Pet friendly za iznajmljivače koji rado primaju goste s kućnim ljubimcima Drugoga je dana održan Dan otvorenih vrata obiteljskoga smještaja Kvarner family i tada su od 9 do 13 sati, svi koji su to htjeli, mogli posjetiti kuće J. Šoić, Z. Kružić, M. Pohl i J. Gašparović te se na licu mjesta i iz prve ruke informirati što u naravi čini to o čemu se toliko govori u posljednje vrijeme. Nismo pogriješili - Prije 12 godina sam se iz Crikvenice preselila u Vinodol i odmah se zaljubila u nj. Pomislila sam - ako se to meni dogodilo, zašto ne bi i drugima. I tako je sve počelo. Sada imam četiri adaptirane stare primorske kuće koje iznajmlju- jem i po 150 dana godišnje, što dokazuje da nisam pogriješila u (pr)ocjeni, kazala nam je J. Šoić. Iz razgovora s ostalim iznajmljivačima, Z. Kružić, M. Pohl i J. Gašparović doznali smo da je za njihovu odluku da se “ubace” u turističke vode na sličan način ulogu putokaza odigrala upravo J. Šoić. - Kupili smo kuću 1874. godište s namjerom da je uredimo za sebe, da bi sve završilo tako da je od 2005. godine uspješno iznajmljujemo turistima. Najčešći su nam gosti Nijemci i Austrijanci, obitelj, dvije jer je u kući 8 postelja. Za uređenje smo potrošili pet kredita i imamo za otplatiti još tri rate posljednjeg. Plan nam je proširiti se i na susjednu parcelu, ispričala nam je Z. Kružić. Planove uređenja i iznajmljivanja starine u Triblju imaju Zlata i Željko Novaković, koji se posljednjih šest godina bave turizmom u Crikvenici. Dan otvorenih vrata iskoristili su kako bi doznali što ih sve očekuje na tom putu. Uz njih u obilasku Kvarner family kuća susreli smo i Ivu i Marjana Puljića. Oni imaju ruševinu u Driveniku i htjeli bi je urediti za ruralni turizam poput vlasnika kuća otvorenih vrata. - Kada smo 2001. godine kupili mirišće mislili smo ga urediti za sebe. Međutim, vremenom smo promijenili plan, najviše pod utjecajem J. Šoić i od 2009. godine iznajmljujemo. Zadovoljni smo kako je sve ispalo i sada smo u pregovorima za kupnju još jednog mirišća u blizini, rekla nam je M. Pohl. I priča J. Gašparović se puno ne razlikuje od prethodnih. Ona je naslijedila kuću staru 160 godina i kada ju je 1999. godina počela obnavljati iznajmljivanje joj nije bilo ni na kraj pameti. - Za razmišljanje o ruralnom turizmu presudan je bio izlet u Istru prije 10 godina, a nit Jasna Gašparović, Marušići 5 Reportaža Marijana Pohl, Franovići 12b vodilja bila nam je priča J. Šoić. Goste smo počeli primati 2007. godine i iako imamo male smještajne mogućnosti za samo četiri osobe i nemamo bazena, zadovoljni smo rezultatima, kazala nam je J. Gašparović. Treba ići dalje Zajedničko svim našim sugovornicima jest da su se hrabro upustili u stvaranje novog imidža Vinodolske doline o kojemu se prije 15-ak godina moglo samo sanjati. S pozicije sada uhodanog posla misle kako je potrebno ići dalje. Kao glasnogovornici svojih gostiju žale se na slabu i gotovo nikakvu ponudu sadržaja, od konoba i restorana do suvenirnica i sportskih terena. Problematične su i ceste, odroni, zapuštene površine, odbačeni otpad. Očito, do Vinodola prema mjeri svakoga njegovog stanovnika, gosta i putnika namjernika proći će još neko vrijeme, jedinstveni su u ocjeni naši sugovornici. Zorica Kružić, Kostelj 91 Tekst i foto: Anton Ficko Vile, Jasne Šoić - Belgrad 13 13 Turizam travanj 2014. 14 OPG ŠARAR počinje s ekološkom proizvodnjom meda Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Šarar, čiji su vlasnici Mara i Tihomir Šarar iz sela Miroši u Grižanima počinje s ekološkom proizvodnjom meda i proizvoda od meda. Dugogodišnji pčelari kažu kako su već nabavili nove košnice, prilagođene za ekološku proizvodnju, obojane ekološkom bojom. Pribavili su i ekološke satne osnove, vosak i opremu od inoxa u košnicama. Očekuju izdavanje Širok asortiman proizvoda od meda OPG -a Šarar certifikata za ekološku proizvodnju meda, što se dobiva nadzorom veterinarskog inspektorata. Dosad nisu koristili subvencije pčelarstva putem Agencije za plaćanje u poljoprivredi, a ove godine će se prijaviti za dobivanje sredstava, kako bi barem pokrili dio troškova nabavke nove opreme. - S pčelarstvom smo krenuli prije desetak godina s dvije košnice. To je naša obiteljska tradicija, a na vraćanje pčelarstvu potaknuo nas je Mile Balas, darovavši nam dvije košnice. I tako je krenulo… - navodi Tihomir Šarar, koji dodaje da se kao dijete preko ljeta znao s obitelji baviti pčelama. Podrijetlo meda, prodaje med Danas OPG Šarar ima osamdesetak košnica pčela. Pčele sele u planinu iznad Bribira na ekološku ispašu na kadulju, a za šumski med u Grišku šumu. - Troškovi proizvodnje meda su veliki. Svaka godina je drukčija i proizvodnja meda oscilira, što ponajviše ovisi o vremenskim uvjetima, vlazi, temperaturi, buri. Nekad se sve poklopi, a nekad ne. Med prodajemo na kućnom pragu i na štandu na prigodnim manifestacijama, a u ljetnoj sezoni prodaja je prilagođena suvenirskim pakovanjima. Zainteresirani kupci pitaju otkud je med, a kad kažemo da je iz Vinodola, onda se odlučuju za kupnju. Kupci su iz inozemstva, Slavonije, ali i s područja Kvarnera. U Vinodolu je šezdesetak pčelara. Uglavnom su to mali Kosnice šararovi za eko proizvodnju pčelari, a samo je nekolicina većih. Za proizvodnju meda potrebno je puno rada i vremena da bi se nešto zaradilo – kažu Mara i Tihomir Šarar, ističući da bi obiteljsku tradiciju pčelarstva rado prenijeli na i svoje sinove Vladimira i Zorana. Tekst i foto: Mira KRAJNOVIĆ ZELJAK Kako nastaje med, što pčele rade da bi nastao med, što je to matica, gdje pčele idu na ispašu, kako uđu u košnicu, zašto služi šešir… na bezbroj pitanja mališana Dječjeg vrtića „Cvrčak i mrav“ odgovarali su Tihomir i Mara Šarar. Održali su pravi sat pčelarstva za malene vrtićare, koji su s velikim interesom obilazili oko staklene košnice. Naime, Šarari su u vrtić donijeli staklenu košnicu punu pčela, među kojima se isticala glavna pčela - matica. Više od sat vremena četrdesetak mališana je gledalo pčele, postavljalo pitanja, isprobavalo opremu, i, naravno, kušalo med. Posebno su ih zanimala odjela pčelara, koja su odijevali. Na kraju, svi su dobili malu staklenku meda, koju su s veseljem odmah spremili u svoje ruksake. Posađene nove masline u masliniku OPG -a Kršul u Bribiru Orkanska bura sredinom mjeseca studenog prošle godine nanijela je velike štete na mladom masliniku u vlasništvu OPG-a Kršul u Bribiru. Uništila je šezdesetak maslina, koje su prošle godine bile prepune plodova, koji su nekoliko dana prije jake bure prerađeni u visokokvalitetno ekstra djevičansko maslinovo ulje. Masline je obitelj Ruže Kršul posadilo prije pet godina na pola hektara. Posađeno je 250 stabala, koja su prošle godine dale oko petsto kilograma maslina. Ulje koje je dobiveno iz te berbe dobilo je na ocjenjivanju u Splitu zlatnu medalju. Ruža Kršul je nabavila nove sadnice maslina koje su odmah posađene umjesto uništenih. Trošak nabave je dosta visok te obitelj Kršul očekuje financijsku pomoć od Primorsko – goranske županije. Podršku tome daje i načelnik Vinodolske općine Ivica Crnić, koji je kazao kako općina potiče razvoj maslinarstva, vinogradarstva i voćarstva. Tekst i foto MKZ Olga Šarar - obiteljsko i umjetničko utočište pronašla u Grižanima Akademska umjetnica, slikarica i dizajnerica Olga Šarar u Hrvatsku je iz daleke Rusije, točnije sibirskog Bjelogorska stigla u Zagreb prije dvanaestak godina. Gradsku vrevu prije četiri godine zamijenila je mirnim Grižanama u Vinodolskoj općini. Okupirana vunom kao materijalom u kojem materijali zira svu svoju umjetnički maštu , u obiteljskoj kući izrađuje mnogobrojne unikatne predmete o kojima se pronosi glas kroz medije, web portale. Kako se rodila i oživotvorila ta ljubav prema vuni, kazala nam je i sama umjetnica. Filcanje vune, izuzetno rijedak hobi okupirao je vašu maštu. Možete li nam reći kako je došlo do ljubavi s vunom? -Ruskinja sam sa hrvatskim državljanstvom. Završila sam Gimnaziju umjetnosti i Akademiju slikarstva i dizajna. Moj hobi, trenutačno zanimanje i velika ljubav je filcanje vune sa svilom, lanom i drugim prirodnim vlaknima. Možete li nam podrobnije reći što je zapravo filcanje vune ili ostalih prirodnih materijala? -Što se tiče filcanja, nije redak hobi. Filcanje je jako popularno u cijelom svijetu i zadnjih neko- liko godina se intenzivno razvija. Svakim danom se pojavljuje sve više tehnika i sirovine koja se koristi u filcanju. Recimo, osim lana, svile i drugih poznatih prirodnih vlakana, koriste se i vlakna mliječnih proteina, alga i koprive. Postoje posebne vrste svile baš za filcanje. U cijelom svijetu se održavaju modne revije posvećene posebno filcanju. Postoji turizam vezan za filcanje, otvoreni su muzeji vune i slično. Filcanje nije samo modni trend, nije nešto novo otkriveno, zapravo povijest filcanja počinje s našim precima. Vuna kao lijek Legenda stara nekoliko tisuća godina kazuje nam da filcanje potiče od Noe i njegove arke. Sve u svemu u počecima se koristila gruba i loše obrađena vuna za izradu šatora, grube obuće i odjeće. U moderno doba i s posebnim vrstama ovaca, dobrom obradom, čovjek dobiva priliku raditi prekrasna “umjetnička” djela od vune. To je tanka, nježna roba koja ne grebe, lagana je i jako zdrava. Pomaže kod upala, kod loše cirkulacije, kod problema s pretjeranim znojenjem ili naprotiv, problemom hladnih udova. U mnogim zemljama filcanje je tradicija i povijest. I nije to samo u hladnim područjima nego i u zemljama gdje je od davnina razvijeno stočarstvo, gdje čovjek lakše dolazi do vune. Za filcanje je potrebna vuna kvalitetne ovce, drugim riječima, nije svaka vuna prikladna za filcanje. Merino vuna je najfinija i najbolja. Vuna od alpaka, deva i lama posebna je. Ovčja vuna cjenjenija je i od zlata kod znalaca svog zanata. Ruskinja u Grižanima? Tko je zapravo Olga Šarar, kako je došlo do “ljubavi” između vas i ovog malog mjesta Općine Vinodolske? Rođena sam u Rusiji, na Turizam Vuna pripovijeda umjetničku priču granici s Kinom, uz rijeku Amur, na Dalekom istoku. U Hrvatsku sam došla prije 12 godina kod sestre, udala i ostala ovdje. Suprug mi živi u Grižanima i sada sam ovdje. I bavite se filcanjem vune? Da! Kako sam završila gimnaziju i Akademiju umjetnosti i dizajna nisam se slučajno našla u ovom “poslu”, premda je teško to nazvati poslom ili zanimanjem. U Rusiji je filcanje hit, trend i stara tradicija a za mene ono je ljubav i hobi. U Hrvatskoj je teško doći do prave sirovine. Nema dizajnera koje rade s vunom, stoga se u Hrvatskoj malo zna o filcanju. To je ručna obrada, prešanje, fine očešljane, nepredene vune. Ovisno od robe koja se izrađuje i konačne želje majstora, vuna se slaže u slojevima, moči vodom i sapunom i dalje se utrljava ručno. Za dobar proizvod potrebno je znanje, puno strpljenja, riječ je o jako kvalitetnoj sirovini. Treba imati viziju o gotovom proizvodu. Potrebno je znati puno nijansi od količine dodane vode i sapuna, do načina slaganja vune. Muškarci vole predmete od vune Kakve predmete izrađujete, one koje imaju uporabnu vrijednost ili? -Izrađujem uporabne predmete. Većinom u tehnici mokrog filcanja. Postoji i tehnika suhog filcanja, kad se vuna obrađuje specijalnim iglama. Ali ona se većinom koristi za izradu igračaka ili nakita. Ja izrađujem deke, torbe, šalove, nakit, broševe, kape, papuče, rukavice. Moju robu vole i primjećuju ne samo žene nego i muškarci i moram priznati, laska mi. Muškarci vole udobno i ugodno, posebno su tražene papuče i šalovi. Žene naravno više traže torbe, broševe, šalove... Za izradu jednog komada robe potrebno je i do osam sati besprekidnog rada. Teško je jer slaganje vune traje satima. Njeno prešanje je težak fizički rad. Svaki komad u prosjeku se smanji do trideset posto, što znači da je u početku pripremljeni komad dosta velik. Torbe i kape većinom se rade na šablone, bez šavova. Obrađeni i dobro ufilcani komad robe treba formirati, osušiti i po potrebi dekorirati i doraditi. Kako sam već rekla, u Hrvatskoj se ne može nabaviti potrebna sirovina, stoga sve moram uvoziti iz inozemstva . Ima više zemalja koje se bave preradom vune i drugim prirodnim sirovinama koje se koriste u filcanju. Ja koristim samo ekološku vunu, bez štetnih boja i obrade plinom i slično. Kakvi su vam daljnji planovi? -Imala sam manje izložbe, promocije i radionice. Planiram daljnju suradnju s udrugama, jer želim ljudima približiti vunu, da je bolje upoznaju, kakao i na koji način se može obrađivati. Želim pružiti priliku svima da i sami pokušaju nešto izraditi od vune, ali o konkretnim planovima nekom drugom prilikom. Foto: Mira Krajnović Zeljak Tekst: Z. Kleva Glas Vinodola 15 pjesnik nježnih stihova travanj 2014. Susreti Damir Maras 16 Damir Maras, vinodolski i goranski pjesnik, nedavno je predstavio svoju novu zbirku pjesama pod naslovom „Čekam je“. Knjiga je predstavljena u Rijeci, a recenzent, prof. dr. sc. Vasil Tocinovski, u predgovoru je naveo da ona predstavlja svojevrsnu autobiografiju autora. „To pokazuje i uvodna pjesma – riječ, točno imenovana – upućena dragim prijateljima. U njoj se među ostalim govori o prijateljstvu, povjerenju i suradnji bez koje je subjekt beznačajna jedinka…U znak trajne zahvalnosti i u ime ljubavi daruje im svoju knjigu. Koncept djela se dosljedno ostvaruje i u završnoj pjesmi Nikad više, te zatvara stranice misli, ideja i poruka kako se to obično piše u post scriptumu, ispisuju se i posljednje riječi. Žena je ljubav i ljubav je žena. One su savršena harmonija u kojoj se objedinjuju radost i ushićenost, tuga i bol, vjera i čežnja. One su, kao što pjeva Maras, jedinstvena svjetlost u njegovu životu. “ – naveo je, uz ostalo, prof. Tocinovski. A drugi recenzent, Franjo Deranja, pak, ustvrđuje: „Maras, a to je očito, voli ženu i pjesmu, a to ga oboje - što je također razvidno – usrećuje. Makar u toj sreći počesto biva i usamljen. Traganje za srećom već je po sebi nešto što usrećuje, bez obzira hoće li se na kraju puta pronaći ono za čim se tragalo – sreću!“ U razgovoru s Damirom Marasom u kafiću „Vrba“ u Bribiru, doznajemo njegove svestrane interese i razna zanimanja koja ga prate pjesničkim nemirom kroz život. - Rođen sam u Rijeci 22. lipnja 1963. godine. Djetinjstvo i ranu mladost proveo sam u Liču, mjestu u Gorskom kotaru i dijelom u Fužinama, gdje završavam osnovnu školu, a potom sam se doselio u Rijeku gdje završavam srednju školu – usmjereno obrazovanje. Poeziju sam počeo pisati i objavljivati početkom devedesetih, kada sam kao član Riječkoga književnog i naučnog društva objavio tri knjige: „Bogozov“ (1992.), „Utjeha poslije molitve“ (1997.) i „Moć ljubavi“ (psihološko – duhovni esej 2000. godine). Pjesme objavljujem u domaćim i inozemnim publikacijama, sudjelujem na mnogim književnim domaćim i međunarodnim susretima – navodi Damir i dodaje da je član Hrvatskoga književnog društva. Pored tih knjiga, još je objavio zbirke „Kad zaboli ljubav“(2011.), „Čekam je“ (2013.) i zajedno s četrnaest pjesnika knjigu poezije „Pjesmom ti ljubav darujem“ (2012.). Dobitnik Damir Maras za sebe kaže “pišem, skladam, pjevam, organiziram priredbe, putujem diljem bivše države na susrete s pjesnicima, organiziram humanitarne akcije za bolesne i potrebite, organiziram pjesničke susrete, liječim bioenergijom…“. U Bribiru ima stalnu adresu, a u Liču trenutačno radi na benzinskoj postaji. U Liču, malenom goranskom mjestu, osnovao je književnu udrugu „Pjesnici bez granica“ te Međunarodni festival poezije i pjesme. Voditelj je radio emisije „Ako te pjesnik ljubio nije“ na Radiju Gorski kotar u Delnicama, u kojoj ugošćuje mnoge pjesnike. -Odlično surađujem s direktorom radija Gorski kotar. Emisija ide dva puta mjesečno po dva sata. Interes je velik, a slušaju nas sada svi, čak do Australije. Maras je član mnogih književnih udruga na području bivše države. Sudionik je Domovinskog rata, u 155. primorsko – goranskoj brigadi, a zapovjednik mu je bio Ivica Crnić, aktualni načelnik Vinodolske općine. Pohvalio je izvrsnu suradnju s Vinodolskom općinom i njezinim zaposlenicima, posebno s načelnikom Crnićem i pročelnicom Željkom Jurčić Kleković. -Veoma sam im zahvalan na pomoći pri izdavanju mojih knjiga – kaže. Damir Maras je i kantautor. Uglazbljeno mu je dosad šest pjesama, neke od njih izvodi sam, a ‘Vrata vječnosti’ u duetu sa Sanelom Kudra u Liču te ‘Jedini mi san’ sa Stanislavom Šćulac Vlainić, opernom pjevačicom i učiteljicom opernoga pjevanja iz Rijeke. Na pitanje kakvi su mu daljnji planovi, Maras odgovara: - Želio bih snimiti još desetak pjesama. REĆI ĆU TI… Reći ću ti naglas jednom Ili šapnuti na uho Kad zatvoriš oči pred ljubavi srca Da na tvome licu mednom U to doba gluho Iskra sreće zasvjetluca Reći ću ti da te volim Da bez tebe ne mogu i neću Da samo zbog tebe moje tijelo diše. Još jedino Boga molim Da mi s tobom dade sreću I ne trebam ništa više Damir Maras: Reći ću ti… iz zbirke Čekam je Art klub Gorski kotar obećao je pomoći u tome, a tražim još sponzora. Planiram nastaviti organizirati humanitarne priredbe. Pripremam ponovnu objavu materijala iz dvije ranije knjižice. S Udrugom Pjesnici bez granica pripremam organizaciju festivala. - Knjige izdajem uz pomoć sponzora, na čemu sam im zahvalan. Dosad su mi pomogli u tome Vinodolska općina, „Murvica“ Crikvenica, „Ivanj“ Novi Vinodolski, Općina Fužine, Vinarija Pavlomir, ali veći dio troškova tiskanja plaćam sam. Razgovor i foto Mira KRAJNOVIĆ ZELJAK Koja je Vaša pjesnička poruka čitateljima? - Koliko god im se neka ideja činila neostvariva, nikad ne smiju odustati od svojih snova. Ako je čovjek uporan svi se snovi ostvare. Meni su se počeli ostvarivati snovi kako sam zamišljao i želio iz srca i duše. Treba vjerovati sebi i nikad ne slušati nekakve glasove, i, naravno, imati uvijek puno tolerancije, njegovati uzajamnu suradnju i ljubav prema bližnjima. Ako se ne može pomoći, da se ne odmogne. Kad se čista srca ide nečemu što je iskreno i dobro, put se sam otvara. Ukoliko postoji netko komu mogu pomoći, neka mi se obrati. Glas Vinodola 17 Susreti je nagrade Hrvatskoga književnog društva za zbirku poezije „Kad zaboli ljubav“ za 2011./2012. godinu, u nakladi HKD-a. Književnost Predstavljena zbirka radova na djelo Milorada Stojevića Stojevićeve fusnote objavio sa 16 godina, i od tada svoj radni vijek posvećuje istraživanju, promišljanju i djelovanju na cjelokupnoj domaćoj književnoj sceni. Posebno mjesto u svom radu Stojević je posvetio čakavštini i svojevrsnoj „obrani“ tog narječja, pa je s time u vezi te večeri rekao: travanj 2014. stihove Stojevićevih pjesama čitala Želja Jurčić Kleković 18 Zanimljivom književnom večeri, susretom i druženjem sa pjesnikom, prozaikom i knijiževnim teoretičarom Bribircem Miloradom Stojevićem u Narodnoj knjižnici u Bribiru,obilježeno je pola stoljeća njegovoga književnog djelovanja i djelovanja u znanosti o književnosti. Tom Stojevićevom pedesetogodišnjem djelovanju u Hrvatskoj književnosti posvećen je, a te večeri i predstavljen, zbornik radova, monograf- sko znanstvenog sadržaja, u kojem se trinaestoro autora sa stručne i estetske pozicije osvrće na Stojevićevo djelo. »Podrubak razlike – književno i znanstveno djelo Milorada Stojevića«, kako je nazvan zbornik, predstavili su dr. sc. Sanjin Sorel, urednik zbornika , te Saša Stanić asistent na Filozofskom fakultetu u Rijeci kao tehnički urednik knjige. Milorad Stojević, rekao je njegov kolega i urednik zbornika Sanjin Sorel ,prvu je pjesmu Milorad Stojević sa urednicima knjige Sašom Stanić (lijevo) i Sanjinom Sorelom “Hrvatska književnost postoji dvanaest stoljeća, a od tog dugog razdoblja čak je deset stoljeća napisano na čakavštini, koju valja nazivati ne samo dijalektom ili narječjem, nego i čakavskim jezikom jer se njome može izraziti sve što i u književnom standardu. Književna večer posvećena Stojeviču ispunjena je i njegovim stihovima na čakavštini koje je recitirala Željka JurčićKleković, uz gitarsku pratnju Marija Šimunovića . Slavljenik se na kraju večeri zahvalio, uredništvu i autorima zbornika te izdavaču »Facultas« iz Milorad Stojević rođen je u Bribiru, Ugrini, 1948. Godine a školovao se u Bribiru, Crikvenici i Zagrebu. Za svoj rad Stojević je nagrađen brojnim uglednim nagradama i priznanjima. Godine 1971. nagrađen je Nagradom »A. B. Šimić«, Nagradu grada Rijeke dobiva 1987 a »Goranov vijenac« 2004. Član je Društva hrvatskih književnika i Hrvatskog društva pisaca. Danas predaje hrvatsku književnost na Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Rijeci. Rijeke, te Primorsko-goranskoj županiji, Vinodolskoj općini, i Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, koji su pomogli u realizaciji knjige. Tekst i foto Zdravko Kleva U OŠ Jurja Klovića održan projektni eko dan TRIBALJ - U iščekivanju dobitka zlatne povelje koja predstavlja najveće postignuće projekta Eko-škole, kojega tribaljska škola provodi punih 10 godina, u OŠ Jurja Klovića održan je projektni eko dan. U mješovitim radionicama sudjelovala su sva djeca i u skladu sa sposobnostima i sklonostima uhvatila se posla oslikavanja platnenih torbi, izrade i oslikavanja kućica za ptice, košara od recikliranog papira, prigodnih uskrsnih dekorativnih predmeta, sapuna i muffina, a usto su održani i eko kviz, te predavanje o procesu nastanka meda. Tekst i foto A.F ? Tribaljska škola uskoro dobiva zlatnu povelju Ponosni učenici sa svojim eko radovima Bribirac Milan Dundović u odabranom društvu najhumanijih Krvi nikada dosta, zato je nesebično i stalno valja davati BRIBIR - Čim je to prema zakonu smio, s navršenih 18 godina Bribirac Milan Dundović počeo je davati krv. Bilo je to prije 40 godina, sada već davne 1973. godine. I nastavio je nesebično i stalno darivati da bi ove godine došao do jubilarnog 100.og darivanja. Bio je to povod za razgovor. i kada je bila akcija dobrovoljnog davanja krvi, bez puno razmišljanja sam se priključio onima koji su išli dati krv. Nastavio sam i dvije godine nakon toga na odsluženju vojnog roka u Beogradu, ali, zanimljivo, ta četiri darivanja nigdje mi nisu evidentirana, jer mi je knjižica dobrovoljnog davatelja ostala tamo. Sjećate li se kako je počeo vaš humanitarni put ? Što je za vas darivanje krvi ? Kako ne. Prvi posao dobio sam u DIP-u u Novom Vinodolskom Milan Dundović počeo je davati krv kada je napunio 18 godina i sada s 58 je daje kada god može Meni, a i svakome tko daje krv darivanje puno znači, jer smo svi mi svjesni da tako spašavamo tuđe živote. Koliko sam ih ja spasio, ne znam, ali bilo bi mi drago da sam i samo jedan. Jeli i vama nekad zatrebala tuđa krv ? Jeste i zato dobro znam o čemu go- Sv. Nikola u Bribiru vorim. Bilo je to 1993. godine kada sam bio ranjen na ličkom ratištu tako da sam u bolnici u Gospiću morao dobiti transfuziju. I to izravno od čovjeka koji je ležao na krevetu do mog. Taj događaj nikada neću zaboraviti i svake godine kada idem u Otočac posjetim svog spasioca i zahvalim mu se. Koja je vaša poruka ? Mislim da krvi nikada nije dosta, te da je zato nesebično i stalno valja davati. Osobno, neću se zaustaviti na ovih 100 darivanja i nastavit ću davati krv do 65. godine, ako mi to zdravlje dopusti. Računam da će sve biti u redu i da ću dati krv još 30 puta. Anton Ficko Milan Dundović živi u Ugrinima, zaposlen je u GKTD-u Ivanj i radi kao stražar u Duplji. Ima suprugu Mirjanu i dva sina, Ivicu i Kristijana. Potonji je krenuo očevim stopama i dobrovoljni je davatelj krvi. Humanitarnim radom bavi se i sestra M. Dundovića Mara Ugrin koja je volonterka pri Gradskom društvu Crvenog križa Novi Vinodolski. Glas Vinodola 19 Sport Športsko ribolovno društvo Šaran iz Triblja Najveći izazov je upecati kapitalca težeg od 20 kilograma prosinac 2013. TRIBALJ - Športsko ribolovno društvo Šaran iz Triblja osnovano je 1990. godine, a danas ima respektabilno članstvo od više od stotinu sportskih ribolovaca. Od 17. ožujka prošle godine, kada je održana posljednja izborna skupština, za vođenje Šarana zaduženi su predsjednik Ivica Brnjić, dopredsjednik Mario Kardoš i tajnik Robert Grgić. Što je novoga vodstvo napravilo tijekom prošle godine svog mandata, pitali smo punjen do posljednjeg mjesta. Od drugih aktivnosti Brnjić se osvrnuo na popravak kolnika na južnoj strani jezera, čime je u potpunosti riješen problem dolaska vozilom do ribolovnih pozicija. Pritom je istaknuo i zasluge poduzeća Izgradnja iz Crikvenice koja je sponzorirala izvedene radove. Pohvalio se i uređenjem ribičke kućice (elektroinstalacije, novi krov, sanitarni prostor) te pošumljavanjem okoliša jezera. Šaran Tribalj Predsjednik ŠRD Šaran Ivica Brnjić sa svojim kapitalcem Šarnaski Kup 20 predsjednika Brnjića. - Naše društvo aktivno je tijekom cijele godine i organizator je brojnih športskih natjecanja, kako na klupskoj razini, tako i na županijskoj, državnoj i međunarodnoj. Kalendar natjecanja počinje u travnju, a završava u listopadu pa je tako bilo i u prošloj godini u kojoj je održano 15-ak natjecanja. No, usto je aktivnošću članova i sponzora mnogo napravljeno na održavanju jezera i njegova okoliša kako bi se osigurao kvalitetniji rad društva te se kvaliteta podignula na višu razinu, budući da društvo ima i turističku dimenziju, istaknuo je Brnjić. Među natjecateljskim aktivnostima izdvojio je državno natjecanje u lovu šarana koje je trajalo 72 sata te međunarodni Carp cup (šaranaški kup) koji je okupio 20 ekipa iz cijele Europe i tako bio po- - Tijekom 2013. godine društvo je poribljavalo jezero s ukupno 3.105 kilograma ribe, od čega je 1.310 kilograma kapitalnog šarana težeg od 10 kilograma. Prema procjenama, u jezeru je oko 6 tona ribe i to amura, šarana, smuđa, tostolobika, soma i brojnih drugih sitnijih vrsta. Većina sportskih ribolovaca želi uloviti kapitalan primjerak, a u 2013. godini ulovljeno ih je više od dvadeset. U tom pogledu i 2014. je obećavajuće počela ulovom 8 takvih primjeraka, a posljednji, težak 20,80 kilograma, završio je na udici našeg ribočuvara Milana Eršeka, rekao je Ivica Brnjić uz napomenu da se svaka ulovljena riba teža od 4 kilograma obvezno vraća u jezero. Ove godine u razdoblju do 6. travnja do 11. listopada ŠRD Šaran organizirat će 15 natjecanja, od klupskih do međunarodnih. Tekst i foto: Anton Ficko Posljednjeg kapitalca upecao je ribočuvar Milan Eršek. Bio je to već više puta ulovljeni šaran Flekica koji je ovoga puta na vagi pokazao 20,80 kg. Iako se sretni događaj za Eršeka zbio 1. travnja, da nije riječ o prvoaprilskoj šali dokaz je fotografija. Nakon Kastva i Kostrene, treću godinu zaredom u Bribiru je održana utrka u sklopu Riječke zimske lige, a što je posebno zanimljivo - utrka je ujedno bila i maškarana. To je prva maškarano - natjecateljska utrka u Hrvatskoj, a vjerojatno i šire. Sveukupno je startalo pedesetak natjecatelja, na kružnoj stazi (3 kruga x 2050m) zanimljive konfiguracije, ali vrlo teške za trčanje, u zaseoku Sv. Mikula u dužini od 6150m. Utrka je imala veliki odjek u javnosti, a zbog svoje specifičnosti organizatori članovi kluba KCBT Bribir 1288, procjenjuju da je potencijal utrke 200 - 300 sudionika. Ujedno se u Klubu nadaju da će se sljedeće godine i TZ uključiti u organizaciju utrke i staviti je u svoju ponudu. Mašakarani pobjednik utrke je član KCBT Bribir 1288, Blaž Barac, 2. mjesto je zauzeo Krešo Glavaš, a 3. je na cilj stigao Marko Žužek. Kod žena poredak je bio sljedeći: 1. mjesto pripalo je Dijani Kesonja, 2. je Sport Maškarana utrka u Bribiru mjesto zasluženo osvojila Sanda Antunović, a Tamara Ferari je bila treća. Za klub su nastupili Blaž Barac, Gabrijel Barac, Pavao Kombol, Josip Jahn, Ivan Čotra, Dražen Despotović i Ivan MarićBlekić. Nakon utrke nekolicina hrabrijih trkača na čelu s legendarnim ultramaratoncem Pavlom Kombolom promovirala je“ zdrav život“ kupanjem u hladnoj „Ričini“. Proglašenje pobjednika i zajedničko druženje nastavljeno je u „Pizzeriji Poli Zubi“ uz tradicijsku glazbu i pismu našeg kraja na arhaičnim glazbalima „sopilama“ u izvedbi Pavla Kombola i Davora Tusa. Pokrovitelj utrke bio je načelnik Vinodolske općine Ivica Crnić, glavni sponzor Pizzerija Poli Zubi, LAG Vinodol i Ivan Čotra. Utrku su osiguravali DVD-Bribir i veliki prijatelj kluba Marko Jerković. Tekst i foto: Marko Viduka Na startu Savjeti za tijelo i njegu tijela Kada dolazite na tretman za mršavljene ili rješavanje celulita vrlo je važno da se pridržavate nekih osnovnih pravila jer isti nema svrhe ako i dalje jedete nezdravu hranu u večernjim satima ili se ne krećete dovoljno. Najvažnija pravila su piti puno tekućine i dovoljno se kretati (šetati, trčati, plivati ili se baviti bilo kojom drugom tjelesnom aktivnošću). Kako bismo se trajno oslobodili suvišnih jastučića masnog tkiva potrebno je slijediti neka osnovna pravila: 1. Zamijeniti rafinirane žitarice integralnim žitaricama (riža, tjestenina, brašno); 2. Jesti tri do četiri različite vrste povrća dnevno (brokula, kelj, salata, radič, cikorija, blitva, špinat, šparoga, peršin); 3. Jesti najmanje dvije voćke dnevno (jabuka Aleksandra Petrikovski, Sandra Ivanišević i Tamara Ferari- Miškulin Utrka dala povod za razmišljanje Ukoliko bi se ovakvi i slični događaji češće organizirali u pravilnim vremenskim razmacima, a ujedno promovirali autohtonom gastronomskom ponudom i ljekovitim biljem našega kraja, naša općina bi vrlo brzo postala sportsko – rekreacijska destinacija s elementima zdravstvenog turizma. Naravno da treba poraditi na infrastrukturi npr. tematske biciklističke staze (financijski izvori: fondovi EU i PGŽ). Nadamo se da će ova razmišljanja, članova KCBT Bribir 1288 pasti na plodno tlo i postati trajni izazov i inspiracija za profesionalne i stručne službe Vinodolske općine, Turističke zajednice kao i sve kreativne pojedince. ima u sebi pektin koji uspješno uklanja osjećaj gladi a sama je efikasna u borbi protiv kolesterola); 4. Tjedno koristiti do tri puta mahunarke (soja, grašak, bob, leća, mladi grah); 5. Trošiti meso najviše tri puta tjedno; 6. Koristiti ribu najmanje dva puta tjedno; 7. Obavezno podijeliti hranu na više manjih obroka dnevno; 12. Krenuti na anticelulitne tretmane (bodywrapping, anticelulitna masaža); Proljeće je idealno godišnje doba da se počnu mijenjati stare navike te pridržavati navedenih savjeta. Kako bi Vam sve ovo bilo lakše provesti u djelo u Centru zdravlja Onda u Bribiru pripremili smo niz proljetnih akcija te nam se obratite a mi Vam garantiramo gubitak suvišnih kilograma i centimetara. 8. Piti najmanje osam puta dnevno tekućinu (voda, prirodni sokovi bez šećera , mineralna voda, biljni čajevi); 9. Izbjegavati korištenje slatkiša i čokoladnih tortica (čokolada je najkaloričnija namirnica); 10. Izbjegavati slatke bezalkoholne napitke (sadrže velike količine šećera); 11. Dnevno se baviti fizičkom aktivnošću (šetati, trčati, plivati); Radno vrijeme: Ponedjeljak, srijeda i petak od 8 do 15h Utorak i četvrtak od 13 do 20h Subota od 8 do 13h Glas Vinodola 21 Dota od nigda DELO NA DUG Branko… Prosin te daj povidi još jednu Poljansku, aš Glas Vinodola samo ča ni zišal, a moji črafići va glavi ko da su popušćali, ništa pametnoga se ne moren spametit. Branko Gaćinov nasmel se na jedan brk i ko z rukava počel divanit. travanj 2014. Ma je tih štorij, ali ča misliš dal’ to ki čita? 22 Čita… čita, velin ja aš kad samo malo ča pokvarin puno njih me nazove i onako z duga „ da mi se ne zamire“ bocnu. Pa zato mislin ako ne pročitaju isti čas će ben, ali će, veruj! Stavin lapiš va ruku i sprot počnen pisat. Znaš, veli on meni ako se malo vrnemo nazad va vrime pred sami Drugi svjecki rat ljudi su poli nas Napolju jako pazili na se ono ča su imeli i za šaku sena ako jin ga je ki poli mejaša otel bili su kadri poć na sud. Kako je va našen Poljanskon kraju bilo puno blaga tribalo je i puno sena za zimu. Kadi god se je moglo se kosilo i nisu veruj bili ko danas ovako zarasli puti nit klančići, a ne daj Bog gromače i grunti, aš se je požela saka trafčica, a i blago napasalo saki dan i po dva put. Uz ono doma hodilo se kosit i žet gvoru, pa su naše neboške matere na plećih nosile teške brimena, bale i naprćaji po devet kilometri. Kraj puta su bile uzidane kamene počivala, kadi bi bile malo otpočinule, popile gutljaj vode ili bevande ku su nosile va barilčiću ili lodrici, a se više put od muki i zapivale: „ Mili Bože, kako nan je lipo, da bi tako našin dragin bilo“… Ki je imel ravnice va Drveničkon polju ( sadašnje Tribaljsko jezero) mogal je kosit tekar potla Jelisaftine ( 2. srpnja) ča bi službeno spred Poljanske crikve popliciral pandur Martin z Grižan, a spred Drveničke potla maše pandur Hajdin.On ki bi počel prvi kosit mogal je nakosit za pol krave više trave i spravit sena za zimu od onoga ki je zadnji počel.( aš bi malo prešli priko mejaša). Susedi su se znali zbog toga pokarat i dospit do suda, ča ni bilo malo slučaji. Jedan naš Pećački sused ki je imel brata Stipu da ne bi bilo kumedije napel bi špag na mejašu i už njega kosil. Bil je poštenjak od glavi do peti, za razliku od brata ki bi za centimetar ako je ki zašal va njegovo, šal na sud. Imel je tajsti va životu fanj parnic, ne samo za travu i mejaši nego i za se ča to još drugo, pa su na račun toga abukati imeli ča delat. Ma za se to Stipi je bilo skupo plaćat abukata, pa je šal našen Poljancu Dragu ki je bil činovnik va sudu, ali i čoviku, ki se je altroke va se razumel ki put više od veleučenoga suca. Znal je zakoni, ali i pisat na mašinu ku je i doma imel ča je va no vrime bilo pravo čudo. Znal je to Stipa pa bi sako tuliko prišal poli Draga. Drago dobričina brzo bi mu bil napisal ili tužbu ili žalbu. Stipa je znal k njemu prit doma f kuću va sako vrime i sako doba dana, a nimu bilo mrsko prit o pol noće pa čak i blagdanon. Pripovesti o njegovoj pravici nikad se ni videlo kraja ni konca. Ča je najvažnije nikad, a ma baš nikad ni pital jel ča dužan. S tun pričun najviše je do vrh glavi prišal Dragovoj ženi, ka mu je jedanput bez pardona va brk rekla da joj ga je već dosti. Stipa se malo žacnul i jednuč bome ponudil Dragu da će mu platit, ali da nima soldi pa ako se on i žena slažu dat će jin jedan hrast za drva.Bolje i to nego niš pomisli Drago i projde Stipun na ravnicu vidit o kon je stablu rič. Hrast je bil fanj velik i bilo je va njen bome drv za celu zimu. Kad se vrnul doma, povidel je to ženi i veli da te morat nać težaka ki će jin posić hrast. „ E Drago moj… Ma ti si šegav za pisariju, ali znaj ja ne verujen Stipi, pa hodi se ti malo popitaj poli Stipine sestre jel to se tako. Ni mu se baš dalo, ali poslušal Drago ženu i šal k Stipinoj sestri. Skupa Drago i Stipine sestri muž šli su drito do ravnice kadi je rasal ta hrast. Kad je Drago pokazal hrast čoviku, ova se ulovil za trbuh i počel smet za sega maha. Ča je ? Pita Drago. Ajme meni, čovječe Božji pa ni to Stipin hrast. To je bratovo, a ne Stipino. Lipo ti je z ljuškin platit svoj dug… Drago se malo ukočil i sam va sebi nič promrmljal. Videl je da je njegova žena šegavija od njega. Prišal je doma i to divani ženi. Žena više ni zijala na njega nego sasin normalno veli Dragu: „ Nemoj ništa reć i pusti se k vragu i hrast i Stipu i njegovi sudi… Zafalimo Bogu da ga više nećemo vidit i bit ćemo na miru od njega, čovika bez krijanci“. Prošal je tako Stipa „lišo“ a i Drago i njegova žena od tad su bili na miru. Stipa kad bi z duga videl Draga bižal je pred njin „ ko vrag pred tamjanon“ kako nebi moral platit dug. Prišal je i Drugi svjecki rat pa su ljudi gljedali kako će ostat živi, a na sudi se se manje hodilo. Stipin brat dobar ko kruh i pošten čovik, koga su si voleli va selu stradal je va ratu, a kako ni bil ženjen se njegovo kuća, ravnice pa i ona hrast nasljedil je niki drugi nego Stipa. Ma za se to ni se spametil Dragu platit dug. Takovih je ljudi bilo, ali još vavik manje granzljivih nego ča su to danas kad je sega više nego nigda, smijuć se dofinil je svoju priču naš Branko. Zlatica Balas Križaljka Glas Vinodola 23
© Copyright 2024 Paperzz
