ISSN 1846-6230 Besplatan primjerak Glasilo Općine Vinodolske općine godina VI, Broj 24, listopad 2013. Općina Vinodolska: Ne staju radovi na komunalijama! Turizam: Ljetna sezona u Vinodolu uspješna i bogata događajima PROJEKTI: LAGu „Vinodol“ sredstva iz EU Uvodnik Obilježavanje Dana pobjede, domovinske zahvalnosti i hrvatskih branitelja listopad 2013. GRIŽANE – Predstavnici Vinodolske općine predvođeni načelnikom Ivicom Crnićem u povodu Dana pobjede, domovinske zahvalnosti i hrvatskih branitelja položili su vijence i cvijeće te zapalili svijeće za Vinodolce koji su poginuli prije 18 godina u vojno-redarstvenoj akciji Oluja. To su Alen Kapelari i Teo Martinčić iz Bribira, Damir Habijanec, Boris Malinarić te braća Ivan i Pero Vuljak iz Grižana, Josip Šnajdar iz Triblja i Ivan Jakovac iz Drivenika. Odali su im počast ispred spomen ploče u holu općinske zgrade u Bribiru, podno spomenika na Vrbi i u središtu Grižana te na njihovim posljednjim počivalištima na mjesnim grobljima. 2 Anton Ficko Obavijest o primanju stranaka: Predsjednik Općinskog vijeća Vinodolske općine Boris Miklić primati će stranke: svakog drugog i četvrtog utorka u mjesecu u vremenu od 15.15 do 17.00 sati u prostoru općinske vijećnice. Važni telefonski brojevi Vinodola Vinodolska općina -Bribir Bribir 34, 51253 Bribir centrala tel: 385 51 42 25 40 [email protected] www.vinodol.hr Načelnik: Ivica Crnić tel: 385 51 24 85 89 fax: 385 51 24 80 07 Pročelnica jedinstvenog upravnog odjela; voditeljica Odsjeka za kulturu Željka Jurčić-Kleković tel: 385 51 24 81 72 tel: 385 51 42 25 43 Odsjek za finacije i proračun: voditelj: Den Strizić tel: 385 51 42 25 44 OPĆINA VINODOLSKA “Glas Vinodola” glasilo Općine Vinodolske općine ISSN 1846-6230; izlazi 4 puta godišnje; Godina VI, Broj 24 listopad 2013.g Bribir 34, 51253 Bribir Besplatno Odsjek za pravne i opće poslove voditelj: Anto Matković tel: 385 51 42 25 41 Odsjek za komunalnu djeatnost i gospodarenje prostorom voditelj: Bernard Peko-Lončar tel: 385 51 42 25 45 Prijem stranaka: ponedjeljak, srijeda i petak od 8.30 do 15.00 h utorak od 13.00 do 17.00 h četvrtkom se stranke ne primaju Narodna knjižnica i čitaonica “Bribir” Bribir tel: 385 51 24 81 03, 385 51 24 80 30 Radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda i petak od 8.00 do 16.00 h (posudba i vraćanje knjiga od 10.00 do 16.00 h) impressum: Izdavač: Općina Vinodolska općina Za izdavača: Ivica Crnić Urednik: Zdravko Kleva Uređivački odbor: Željka Jurčić Kleković, Iris Bruketa utorak i četvrtak od 10.00 do 18.00 h (posudba i vraćanje knjiga od 12 do 18.00 h) Turistička zajednica Općine Vinodolske [email protected] tel: 385 51 24 87 30 Radno vrijeme: od 8.00 do 14.00 h svakim danom osim nedjelje Poduzetnički Centar Vinodol Kralja Tomislava 6, Novi Vinodolski tel: 385 51 791 101, fax: 051 791 047, gsm: 098 430 917 e-mail: poduzetnicki.centar. [email protected] Poljoprivredna zadruga Plodovi Vinodola Bribir, Biribir 34 tel: 385 51 42 25 49 Suradnici: Željka Jurčić-Kleković, Anton Ficko, Zlatica Balas, Iris Bruketa, Mira Krajinović Zeljak, Marko Viduka, Vedran Vučinić (križaljka) Fotografije: Zdravko Kleva, Mira Krajnović Zeljak, Anton Ficko, Dorijan Spoja [email protected] Ambulanta Bribir tel: 385 51 24 81 11 Radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda i petak od 7.00 do 13.30 h utorak i četvrtak od 13.00 do 19.30 Policija 92 Prva pomoć 94 Vatrogasci 93 Vučna služba HAK 987 Traganje i spašavanje 195 Autobusni kolodvor Novi Vinodolski 051/244-268 Autobusni kolodvor Crikvenica 051/781-333 Lektura i korektura: Hajdi Matijević Grafičko oblikovanje i tisak: Grafika Helvetica Naklada: 1500 primjeraka Vijećnici okupljeni u klubovima Aktualnosti Prva sjednica Općinskoga vijeća u mandatu 2013.-2017. 1. sjednica Općinskog vijeća - mandat 2013-2017 B ribir, 31. srpnja – Prva sjednica Općinskoga vijeća, pod predsjedanjem predsjednika Borisa Miklića, odisala je zagrijanošću vijećnika za aktivno sudjelovanje u radu tog tijela. Na početku sjednice načelnik Ivica Crnić i njegov zamjenik Božidar Zubčić prisegnuli su i potpisali tekst svečane prisege. Nakon toga vijećnici su obaviješteni da je 25. srpnja 2013. formiran tročlani Klub vijećnika HDZ-a od kojih je Kazimir Lučić imenovan predsjednikom te da je dan kasnije, 26. srpnja, osnovan Klub vijećnika koalicije stranaka SDP, HSS, PGS i HSLS, kojemu je, među šest članova, za predsjednika izabran Mihovil Mavrić, a zamjenica je predsjednika Jagoda Ugrin. Aktualni sat: toplo - hladno A ktualni sat otvorio je vijećnik Darko Jerčinović (HNS) pitajući načelnika I. Crnića zašto nije dana suglasnost za održavanje koncerta klapa Šufit i Tić, koju je pismeno zatražila Udruga Zrinski i Frankopan iz Drivenika 21. siječnja 2013. i 12. veljače 2013. godine. Načelnik Ivica Crnić je odgovorio kako je on dao usmenu suglasnost, a razlog neodržavanja koncerta, ustvrdio je, bio je nemogućnost da ga Udruga financira. Uz zahtjev za suglasnost, pojasnio je načelnik Crnić, zaprimljene su tri zamolbe Udruge upućene načelniku, pročelnici Jedinstvenoga upravnog odjela i voditelju Odsjeka za financije od kojih je traženo da odobre svi po 10.000,00 kuna za financiranje navedenog koncerta, čemu se nije moglo udovoljiti. Prema vijećniku Jerčinoviću, koncert je izostao zbog nedobivanja pismene suglasnosti bez koje se nije mogao prijaviti javni skup. Na kraju je zatražio da se Udruzi Zrinski i Frankopan pismeno odgovori zašto nisu dobili pismenu suglasnost. U tom zahtjevu vijećnika Jerčinovića podupro je i predsjednik Vijeća Boris Milkić, odredivši rok za odgovor od 30 dana. z oporbenih se redova javio i Nedjeljko Gašparović (HNS), zanimajući se postoji li program izgradnje, izvedbe i nadzora radova kanalizacijskoga sustava u Triblju, na što mu je odgovoreno da za kanalizaciju Ropci-Šimići postoji projekt, ugovoreni izvođač radova, tri nadzora i dinamički plan te da se sve odvija po planu. A na Gašparovićevo pitanje ima li KTD Vodovod „Žrnovnica“, kao izvođač radova na cesti na Pećcima, obvezu da raskopano I Zamjenik načelnika Božidar Zubčić - prima čestitke nakon prisege dovede u prvobitno stanje, odgovoreno je: izvođač to mora učiniti. azimira Lučića (HDZ) zanimalo je što će se učiniti ove godine po pitanju čišćenja i održavanja nerazvrstanih cesta (posebice cesta prema Kostelju). Ranijih godina, pojasnio je načelnik Crnić, moglo se zapošljavati ljude sa Zavoda preko komunalnog poduzeća i uz subvencije države. Zbog promjene zakona to se više ne može. Za čišćenje svih 82,5 kilometara cesta Općina nema dovoljno novca te se traže mogućnosti rješavanja tog problema. Na pitanje Miljenka Šimića do koje razine ide izvedba radova na izgradnji kanalizacije, istaknuvši posebice nelegalni vodoopskrbni vod Goričine-Šimići, načelnik Crnić u odgovoru je naveo da je to u fazi projektiranja. Nakon objašnjenja, a povod je pismeni upit u svezi financiranja NK Turbine, budući da je tom klubu uplaćeno 75.000 kuna te da će još 20.000 ubrzo biti prebačeno na račun Kluba, Zorana Spoju (HNS) zanimalo je hoće li RK Bribir dobiti sva sredstva koja su mu namijenjena. Naime, Klubu je isplaćeno 10% manje planiranih sredstava pa otud zanimanje vijećnika Spoje. Sve što je u Planu i proračunu, ovisno o prihodovnoj strani, nastojat će se financirati, odgovoreno mu je. Što se tiče financiranja boćarskih klubova, Spoji je odgovoreno da uplate za boćare kasne oko dva mje- K Kazimir Lučić - HDZ seca, ali da će se sve riješiti do 15. kolovoza 2013. godine. Tko bi trebao postavljati kante za smeće u naselju, pitao je Miljenko Šimić (HDZ). Načelnik je naglasio obvezu koju diktira EU i Zakon o otpadu. Pored postojećih 28 zelenih otoka morat ćemo ih, reko je, postaviti još. Premda građani ne žele da im se pred vrata postavlja zeleni otok ili kontejner, Vinodolska će općina, rekao je, morati, kao i susjedne lokalne samouprave, prijeći na postupak razvrstavanja otpada i donijeti odluku o tome. Tekst i foto: Zdravko Kleva Nedeljko Gašparović - HNS Glas Vinodola 3 Aktualnosti Uvodi se naknada za razvoj vodnih građevina Direktor KD Žrnovnica Igor Uremović Izmjenom Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva donesenim u svibnju ove godine, jedinice lokalne samouprave prihode od naknade za razvoj moraju koristiti za financiranje gradnje komunalnih vodnih građevina i odvodnje. Na području grada Crikvenice i Novog Vinodolskog naknada za razvoj uvedena je 2010. godine, no Općina vinodolska nije uvela tu naknadu, obrazložio je vijećnicima na prvoj sjednici Općinskoga vijeća direktor KD Žrnovnica Igor Uremović. Na posljednjoj skupštini KD Žrnovnica, Grad Novi naknadu je povećao na 1,5 kunu zimske i 2,5 kn ljetne tarife po m3 vode, dok je Grad Crikvenica ostala na 1 kunu zimi i dvije kune ljeti. Člana skupštine iz Vinodolske općine predložio je tom prigodom da se naknada za razvoj u zimskim mjesecima naplaćuje 1,5 kunu za m3 zimi, a ljeti 2,5 kune. Kako odluku o ubiranju naknade ove vrste može donijeti samo vijeće lokale samouprave, dakle općinsko Vijeće, vijećnicima su izloženi dodatni argumenti. Uspoređujući 218.424 m3 prodanih kubika vode u 2012. godini, vodnom naknadom bi se godišnje na području Vinodolske općine uprihodilo 434.865,00 kuna namjenskih sredstava. Ona bi se ulagala u izgradnju i aktivnosti na vodnim građevinama. Ivica Crnić na to je dodao da zato što Općina takvu odluku 2010. godine nije donijela, danas novca za saniranje vodovodnih građevina nema. I sada kada vlasnici traže neka izmicanja vodovodnih cijevi to košta i vlasnika i općinu i komunalno društvo. Na kraju te točke dnevnog reda prijedlog da se od 1. listopada tekuće godine do 31. svibnja iduće, naknada za razvoj vodnih građevina ubire u iznosu od 1,5 kunu po m3, te od 1. lipnja do 30. rujna tekuće godine po 2,50 kn po m3, usvojen je sa 7 vijećničkih glasova za, uz 2 glasa protiv i 4 suzdržana. Tekst i foto: Zdravko Kleva 4 Dožupan u Vinodolu Prezentirani projekti LAG-a „Vinodol“ BRIBIR – Zajedničko izaslanstvo predstavnika Primorsko – goranske županije, Vinodolske općine i LAG-a „Vinodol“ – Lokalne akcijske grupe, predvođeno dožupanom Petrom Mamulom, načelnikom Ivicom Crnićem te predsjednikom LAG-a i direktorom PC Vinodola Ivicom Jerčinovićem, sa suradnicima, posjetilo je tri poduzetnika na području Vinodola, kako bi se upoznali s projektima koji će se kandidirati za sredstva iz europskih fondova. Prvi projekt odnosi se na ruralnu vilu „Villa Vallis“ u Bribiru, u vlasništvu obitelji Fuchs. Vila nudi smještaj šest do osam osoba, ima dva bazena, tri tisuće kvadrata okućnice na kojoj je posađeno 200 trsova autohtone vinodolske žlahtine i četrdeset maslina. Novi projekt obitelji Fuchs je obnova ruševine od 150 kvadrata u sklopu koje bi se također posadilo 200 trsova grožđa te izgradio još jedan bazen. Tom prigodom, dožupan Petar Mamula, koji je zadužen za ruralni razvoj u Primorsko – goranskoj županiji, s predsjednikom LAG-a Vinodol Ivicom Jerčinovićem, izrazio je zadovoljstvo vinodolskom vizijom. Sljedeći projekt koji im je predstavljen je projekt Ruže Kršul iz Bribira, koja ima maslinik posađen prije šest godina. Plan Ruže Kršul je pretvoriti ruševinu uz maslinike u kušaonicu maslinova ulja i prostor za agroturizam. Projekt se nalazi na popisu Lokalne razvojne strategije „Vinodola“, što uključuje i povoljne uvjete financiranja. Izaslanstvo je obišlo i treći projekt - poznatu Vinariju Pavlomir d.o.o. u vlasništvu Miroslava Palinkaša. Cilj djelovanja LAG-a je pomoći ljudima, udrugama, poduzećima i ostalim subjektima u ruralnim područjima da pripreme i realiziraju svoje projekte na natječajima za sredstva iz strukturnih fondova namijenjenih ruralnom razvoju. Inače, u zajedničkome izaslanstvu bili su i Mladen Brajan, savjetnik za poljoprivredu UO za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj PGŽ, Tatjana Malečić Pezelj, direktorica konzultantske kuće „Centrum – percent“, Anđela Cvjetković, predsjednica LAG-a Terra Liburnija i Doris Sošić, stručna suradnica u Regionalnoj razvojnoj agenciji Porin. Mira KRAJNOVIĆ ZELJAK FOTO: Anto RAVLIĆ – jedno od većih gradilišta u primorsko – goranskoj županiji V inodolska općina jedno je od većih gradilišta na području Primorsko – goranske županije. I u ovom mandatu općinske vlasti, pod vodstvom načelnika Ivice Crnića, nastavljen je veliki investicijski ciklus u razvojne infrastrukturne i druge projekte. U tijeku su tri velika, kapitalna projekta – sustav kanalizacije, sanacija prometnica, uređenje prometnice kroz središte Grižana. Pored njih, realiziraju se i mnogi manji projekti, važni za stanovnike ove lokalne jedinice. Najveći dugogodišnji projekt jest projekt kanalizacije na području cijele Općine. U tijeku su završni radovi na dionici Ropci – Šimići, čija je vrijednost 5,8 milijuna kuna. Prije toga završen je projekt fekalne kanalizacije Most Sv. Ivan – Most Ričina kroz centar Triblja, vrijedan 2,9 milijuna kuna. Ukupna vrijednost investicija u sustav fekalne kanalizacije kroz Tribalj tako iznosi 8,7 milijuna kuna. Projekte kanalizacije u Vinodolskoj općini financiraju Hrvatske vode s 90 posto sredstava, a 10 posto osigurava Vinodolska općina iz kreditnih sredstava – doznajemo od načelnika Ivice Crnića. Crnić navodi da su u idejnom projektu kanalizacije za cijelu Općinu predviđena tri podsustava fekalne kanalizacije – Bribir, Tribalj i Grižane. S realizacijom prečistača na lokaciji Pelića most bit će riješen velik dio zapadnoga di- jela kanalizacijskoga sustava. Bribir ima postojeći biološki prečistač još iz osamdesetih godina, koji treba proširiti, odnosno povećati kapacitet kada se spoji drugi dio Bribira i Grižane. Naime, paralelno s izvođenjem radova, radi se i na izradi projekta prečistača na lokaciji Pelića most i projekta glavnog kolektora za kanalizacijski podsustav Grižane, centar Grižana i Dolinci, prema budućem prečistaču koji će biti u Podbadnju. Sljedeći zahvat je projektiranje lateralnih dijelova koji će spojiti sela koja gravitiraju zapadnom dijelu Općine – Baretići, Blaškovići, Kostelj, Antovo, Karlići, Golci, Pećca, Gornji Tribalj, Blažići, Bašunje Vele, Bašunje Male, kao i nastavak lateralnih kolektora u Bribiru. - Ukupna vrijednost investicije kanalizacije na području Općine, prema idejnom projektu je oko150 milijuna kuna – navodi načelnik, koji ističe da se razmišlja i o kandidaturi za sredstva iz strukturnih fondova EU. Uz taj veliki projekt, na području Vinodolske općine Županijska uprava za ceste završava dobar dio investicije na županijskoj cesti na dionici Križišće – Tribalj – Bribir - Novi Vinodolski te dionici Križišće – Tribalj – Crikvenica, u sklopu koje se saniraju određeni dijelovi prometnica. Trenutačno se izvode radovi na dijelu prometnice u centru Grižana, s rješavanjem odvodnje. Ta investicija, koju realizira GP Mikić, vrijedna je 1,5 milijun kuna, bez PDV-a, a za koji dan treba krenuti sanacija prometnica na još tri lokaliteta u vrijednosti od 600 tisuća kuna, koje će izvoditi GP Rijeka. - Nastavljeni su i radovi na realizaciji županijske ceste Lič – Lukovo u dužini od 1,5 kilometra, vrijedni 1,6 milijuna kuna. Radove izvodi GP Krk. Dosad je napravljeno oko šest kilometara prometnice, a u izradi su daljnji projekti za nastavak skretanja za Novi Vinodolski. Inače, ukupna dionica Lič – Lukovo – Bribir – Novi Vinodolski, koja je u programu rekonstrukcije, duga je oko 40 kilometara. S tom prometnicom dobiva se brži dolazak stanovnika toga dijela Gorskog kotara do mora, a isto tako važna je i za razvoj ruralnog turizma u šumskom području Vinodolske općine. solarne elektrane, reverzibilne hidroelektrane, izgradnja ruralnih vila i kuća za odmor. - Završava se i projekt Kuća Klović. Glavni suinvestitor s Općinom je Primorsko – goranska županija, koja više godina prati projekte u revitalizaciji kulturne baštine. Za Kuću Klović trenutačno se radi na nabavi opreme stalnog postava, koji bi trebao biti otvoren za javnost do kraja godine. Vanjsku dekorativnu rasvjetu donirao je mještanin Jurij Agabekov, vlasnik tvrtke Agabekov – Lighting Company International iz Švicarske – zaključio je Ivica Crnić. Tekst i foto: Mira Krajnović Zeljak U šumskom se području nastavlja i projekt elektrifikacije. Znatna sredstva u sanaciju vodoopskrbnih objekata u Općini ulažu Hrvatske vode, a radovi na tom projektu planirani su u idućoj godini. U tijeku je i II. Izmjena Prostornog plana uređenja Vinodolske općine, čime će se omogućiti realizacija projekata vjetro - parkova, Glas Vinodola 5 Aktualnosti Vinodolska općina Aktualnosti listopad 2013. 6 Lokalna akcija grupa „Vinodol“ dobila europska sredstva potpore za provedbu strategije ruralnog razvoja N a osnovi provedenog javnog natječaja za podnošenje prijava za dodjelu sredstava iz programa IPARD za Mjeru 202, Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, donijela je početkom srpnja odluku o odabiru Lokalne akcije grupe – LAG „Vinodol“ za sredstva potpore u maksimalnom iznosu od 900 tisuća kuna za financiranje izdataka unutar Mjere 202 za 2013. i 2014. godinu – doznajemo od mr. sc. Ivice Jerčinovića, direktora Poduzetničkog centra Vinodol i predsjednika LAG-a „Vinodol“. Naime, od ukupnog iznosa od 900 tisuća kuna, 720 tisuća kuna su odobrena sredstva iz EU fondova IPARD programa, mjere 202, a ostatak od 180 - Od akreditacije izravnu će korist imati članovi LAG-a „Vinodol“, jer će LAG moći davati pisma potpore za kandidirane projekte ruralnog razvoja, što donosi 30 bodova (od ukupno 100 mogućih bodova) područja cijele Hrvatske (od ukupno 52) te je prema kriterijima na natječaju izabrano 30 LAG-ova. Uspjeh akreditiranja LAG-a „Vinodol“od strane Agencije tim je veći, što smo mi jedan od najmlađih LAGova i jedini akreditirani na području Primorsko – goranske županije. Ovom odlukom bitno je olakšan pristup članicama LAG-a, posebno projektima ruralnog razvoja, za koje se u strukturnim fondovima u okviru Programa ruralnog razvoja RH 2014. – 2020. osigurava godišnje 330 milijuna eura, odnosno za cijelo razdoblje 2,6 milijarda eura. kada se budu javljali na natječaje IPARD-a, odnosno programe ruralnog razvoja u novom programskom razdoblju. Inače, na natječaj za navedenu mjeru javilo se 49 LAG-ova s U programu ruralnog razvoja važno je istaknuti da se uz povećanje sredstava, za više od dvanaest puta u odnosu na IPARD, šire i mogućnosti ulaganja, kako za korisnike tako tisuća kuna udio je Republike Hrvatske. Ta sredstva su namijenjena za edukacije korisnika i članova LAG-a te za zapošljavanje troje ljudi koji će raditi na poslovima i projektima koji će biti kandidirani za sredstva iz EU fondova te pripremati projekte za novo programsko razdoblje 2014. – 2020. godine, kada će LAG biti nositelj pojedinih projekata. i namjena ulaganja u ruralnim područjima te se poboljšavaju uvjeti financiranja projekata. Bit će izazov osigurati projekte za navedena sredstva, što je i osnovna zadaća LAG-a „Vinodol“, koji će edukacijom svojih članova, kao i stanovništva na području koje pokriva pokušati osigurati što više projekata. LAG „Vinodol“ ima 50 osnivača, odnosno 54 člana, a inicijativu za osnutak pokrenuo je Poduzetnički centar Vinodol. Odluku o pristupanju LAG-u donijele su Vinodolska općina, Grad Novi Vinodolski i Grad Crikvenica, a među osnivačima su PZ Plodovi Vinodola te sve tri turističke zajednice s područja triju susjednih lokalnih jedinica, kao i brojni poduzetnici, udruge i pojedinci. Mira KRAJNOVIĆ ZELJAK Napisala: Željka Jurčić-Kleković „Oči i uši su ljudima zli svjedoci, ako imaju barbarske duše“ jedan je od fragmenata čuvenog grčkog filozofa Heraklita,koji je živio između godine 535. i 475. prije naše ere i to točno Fragment broj 107, koji mi je u posljednje vrijeme na pameti jer sam inspirirana postupcima nekih ljudi koji ne razumiju suštinu stvari, prirodno nemaju nekog posebnog talenta,pa ne ni naročito visok IQ, a o sebi misle da sve znaju i sami su sebi jako važni. Čine mi se kao vrlo loša, čak i opasna kategorija , koja zbog svoje psihološke hendikepiranosti ne zna gdje je crta koju bi ,barem nakratko i ponekad, trebalo podvući. Zbog svoje zločestoće, koju uporno i dnevno hrane tračanjem i podmetanjem, kao i osobne frustriranosti, oni su „samoizlječivi jedino na tuđi račun“. Govorim o inspiraciji, no, nažalost, ne u smislu nadahnuća , onoj inspiraciji koju su imali slavni umjetnici poput Michelangela i Picassa,ili našeg Klovića, koji su obilježili svoje doba stvarajući nove oblike,a Gosti Vinodola iz Srebrenice na Pantovčaku što je uz ogroman talent i širinu duše uključivalo i upotrebu razuma. Riječ je o najgoroj vrsti „umjetnosti“, onoj laganja, tračanja, klevete i ogovaranja,onih koji ne žele rješavanje problema već njihovo izazivanje, putu opasnom i nepredvidivom,zato što mu ne vidiš kraja , a gotovo uvijek vodi u nepoznato. Fenomenu koji tim istima postaje način funkcioniranja, stil života, životna vodilja. Fenomenu koji isključuje razum,a uključuje ljudsku glupost,u svoj njenoj dubini i širini, beskrajnosti. Glupost koja, upravo zato što je najčešće nose nuravnotežene i neusklađene osobe može nanijeti veliko zlo. Mučninu spoznaje o postojanju loših i duhom bijednih ljudi,koji upravo zbog gluposti koju nose na pladnju ispred samoga sebe , misle da sve znaju i sve mogu. Stara je izreka da nas od deset osoba koje govore o nama, devet ogovara, a ona jedina koja nas hvali,čini to loše. Zašto? Zato jer ogovarajući zadiremo u najintimnije sfere tuđih života i uživamo u vlastitim uz- buđenjima. Ogovaramo da bi sami sebe doživjeli boljima, podmećemo da bi pod bilo koju cijenu zauzeli bolju poziciju na poslu. Da bismo bili zapaženi i osjećali kako pripadamo nekoj skupini. No ponajprije tračamo zato jer nam nedostaje vlastitog pouzdanja i empatije. I sve je donekle prolazno ako se ne prijeđu granice, ako ne ugrožavamo nečiji posao, obitelj, ili zdravlje, a to se često događa i to je ona tamna i destruktivna strana ogovaranja. Kad prelazimo granice dobrog ukusa i ulazimo u opasnu zonu narušavanja nečijeg života i ugleda. Život se pobrine vratiti onome tko čini zlo, no počesto je nemoguće ispraviti nanešenu štetu, jednostavno prekasno.. U radnim sredinama najviše ogovaraju oni koji su najlošiji radnici,koji lijenost i manjak vlastitog talenta kompenziraju izmišljanjem tračeva i oni čiji karakter krase najlošije ljudske osobine. Uobičajeno mišljenje je da Izaslanstvo Vinodolske općine zajedno s 30-ak djece iz Srebrenice, koja peti put u okviru projekta »Srebrenica u Rijeci« boravi u pastoralnom centru Zdruga katoličkih skauta Riječke nadbiskupije u Driveniku, primio je na Pantovčaku predsjednik Republike Ivo Josipović. Predsjednik Josipović istaknuo je da ta sjajna akcija potvrđuje humanost i težnju svih da budemo prijatelji bez obzira na razlike, kao i želju da regija trajno živi u miru i suradnji. Tom je prigodom vjeroučitelj i utemeljitelj »Kluba gimnazijalaca Ivan Merz« Kolumna Tračevi i ogovaranja žene ogovaraju najviše,a zapravo su muškarci ti. Američka studija govori da provedu prosječno 76 minuta dnevno tračajući, dok žene potroše „samo“ 52 . Nikad mi neće biti jasno zašto ne možemo čuvati svoj integritet i živjeti vlastiti, ispunjen život, ne zadirući u tuđe, pustiti druge da žive na svoj način. Možda zato da bismo osjetili veću sreću kad upoznamo poštene i dobre ljude? Možda zlo mora postojati u svijet zbog određenog balansa? Ili je možda rješenje u Heraklitovom Fragmentu broj 23, koji glasi : „Ime pravde ljudi ne bi poznavali, kad ne bi bilo nepravde“. Prve sušačke gimnazije, koji organizira taj projekt, Marin Miletić zahvalio predsjedniku Republike na potpori projektu »Srebrenica u Rijeci«, kao i Gradu Rijeci, Primorsko-goranskoj županiji, Vinodolskoj općini te Riječkoj nadbiskupiji. U ime Udruge »Snaga žene« iz Tuzle, Branka Antić Štauber kazala je kako Udruga od 2002. djeluje u Srebrenici na rehabilitaciji, pomirenju i zajedničkom suživotu te zahvalila predsjedniku Josipoviću na pokroviteljstvu i potpori koju daje projektu. Z. Kleva listopad 2013. Oko nas Deset godina Ružice 8 10. Ružica Vinodola P redstavile su se u Bribiru, podno Frankopanske kule. Njih dvanaest. Prodefilirale su nasmijane i spremne ispuniti zadaće drevnog običaja izbora najvrednije djevojke beračice grožđa i osvojiti naslov Ružice. Igre i ocjenjivanje kandidatkinja za naslov Ružice započeli su u vinogradima Pavlomira, gdje se djevojke nadmeću u vinogradarskim vještinama – nošenju grožđa u košari do pozornice te ručnom i nožnom „mašćenju“ grožđa. Potom su se u dvije večeri u Novom Vinodolskom nastavile natjecati u spretnosti čepljenja boca nakon prelijevanja vina iz tri posude, etiketiranju boca, odčepljivanju i ispijanju čaša vina. Prema propozicijama, najbrža i najspretnija djevojka, kada se zbroje bodovi natjecanja tijekom tri dana, postaje Ružica Vinodola. Ovaj deseti put, to je postala Novljanka Doris Košćak. Pljesak i čestitke u atmosferi slavlja i vatrometa, uz Ružicu, bili su upućeni i pratiljama. Prvoj - Petri Opačić iz Povila i Ivi Stošić iz Novog Vinodolskog. Nisu izostale ni nagrade. Naslov „najsimpa“ Ružice prema izboru natjecateljica pripao je Žani Jurčić iz Kastva. Sudcima je najsimpatičnija Ružica 2013. bila Bribirka Jelena Stanić, a Ani Papić iz Povila pripala je nagrada stručnog žirija koji su činili: predsjednica i direktorica TZ Vinodolske općine Iris Bruketa, direktor TZ Grada Novog Vinodolskog Vladimir Butković, ravnatelj Centra za kulturu Novog Vinodolskog Mario Butorac, Ljiljana Stošić iz TZ Novog Vinodolskog te lanjska Ružica Vinodola Marta Petrović. Počasni član žirija bio je Niko Grgurić Grga koji je, odmarajući se svake godine u Dramlju, svjedočio i nazočio na svih deset izbora Ružice Vinodola. Organizatori manifestacije, turističke zajednice Vinodolske općine i Grada Novog Vinodolskog mogu biti ponosni na uspješno jubilarno izdanje Ružice. Ta desetogodišnja suradnja model je po kojemu se organiziraju i drugi zajednički programi te se kroz njih posjetiteljima nude kultura, povijest i ljepote Vinodola kao jedne, jedinstvene cjeline. To zajedništvo je i ključ dobroga uspjeha i podizanja Ružice na, sasvim sigurno, prepoznatljiv i vrijedan turistički proizvod, ali i poticaj sugrađanima da kroz čvršće povezivanje promoviraju svoj kraj i njegove vrijednosti. I. Bruketa i Z. Kleva U sklopu programa 10. izbora Ružice Vinodola, ovoga se ljeta u Novom Vinodolskom organizirao dodatni program - natjecanje svih dosadašnjih nositeljica naslova Ružice Vinodola. Među kandidatkinjama za Ružicu Vinodola desetljeća sudjelovale su i dvije pobjednice s područja Vinodolske općine, prva pobjednica iz 2004. godine Boriana Štagljar iz Bribira i pobjednica Ružice Vinodola 2006. godine Sanja Gašparović, također iz Bribira. Titulu Ružice Vinodola desetljeća ponijela je Marta Petrović iz Donjeg Zagona. Razgovor s Bribirkom Jelenom Stanić Da mogu, ponovo bih se prijavila... BRIBIR - Na ovogodišnjem izboru Ružice Vinodola među 12 kandidatkinja za najberačicu grožđa natjecale su se i dvije Bribirke, 16-ogodišnja Bruna Mavrinac i 20-ogodišnja Jelena Stanić. Za kratki razgovor s Jelenom Stanić povod nam je bio njezin izbor za najsimpatičniju natjecateljicu prema ocjeni sudaca. Tko vas je prijavio na izbor? Nakon devet godina što sam svakoga ljeta gledala izbor Ružice Vinodola, ove godine sam se sama odlučila prijaviti, jer sam čula od prijateljica da je to jedno jako lijepo i zabavno iskustvo. Usto, baka mi je ispričala kako je moj pradjed imao prvu i najveću vinariju u to vrijeme u općini te također osvojio brojne nagrade za svoj proizvod „vinodolska vodica“. Tako sam odlučila sudjelovati. Koju ste školu završili i studirate li ili radite? Osnovnu školu sam završila u Novom Vinodolskom, a Opću gimnaziju u Crikvenici. Trenutačno upisujem drugu godinu studija fizioterapije na Medi- cinskom fakultetu u Rijeci. Što mislite o Ružici Vinodola? Manifestaciju smatram iznimno zabavnom i preporučila bih je svakome da proba ili da bar dođe pogledati i zabaviti se. Evo, da mogu, ponovo bih se prijavila zbog odlične zabave i društva. Koja vam je disciplina bila najteža, a koja najlakša? Najteže mi je bilo trčanje i branje grožđa u vinogradu, a najlakše otvaranje boce vina. Tekst i foto: Anton Ficko P redstavom “RENT-A LUFTMADRAC” riječkoga kazališta Riteatar, u Starom gradu u Bribiru otpočele su 13. Vinodolske ljetne večeri. U devet ostalih večeri publika je mogla uživati u različitim ambijentima prateći raznovrsne programe - koncerte i plesne priredbe, orkestralne, vokalne te folklorne nastupe vinodolskih, domaćih izvođača te zanimljive susrete s književnicima na književnim večerima u Hotelu Balatura. Na poziv domaćice i organizatorice druženja s piscima, vlasnice Balature AnneKatrhrin Godec Vinodolcima i njihovim gostima ove su se godine predstavili pisac, dramatičar i esejist Dževad Karahasan, novinar, urednik i pisac Ivica Đikić te arhitekt, instruktor tradicionalnog irskog plesa i pisac Paul O´Grady. Svima koji su nazočili tim susretima, a primjetno ih je iz godine u godinu sve više, te su tri večeri pružile rijetko zadovoljstvo uživanja u nenametljivoj i nadasve ugodnoj razmjeni misli. da pozornicom Frankopanskog kaštela u Driveniku odjekuje irska glazba i unaokolo se čuje topot koraka tradicionalnog irskog plesa izgleda nestvarno, osim za one koji su se ondje našli 9. kolovoza na radionici irskog plesa. Vodio ju je Irac, a po supruzi Hrvat Paul O´Grady, voditelj prve i najveće škole irskog plesa u Hrvatskoj, koji je djelić svojeg znanja i umijeća nesebično i besplatno prenio na 50 plesno raspoloženih polaznika. Novina ovogodišnjih Ljetnih večeri bila je i kino projekcija u ambijentu Kaštela u Driveniku. Dovoljno govore komentari nakon filma: Bojana i Jadran Matešin, Rijeka: Prekrasan prostor ne samo za kino, nego i za ostale A Ivica Đikić i Anne-Kathrin Godec učinilu su još jednu večer u Balaturi nezaboravnom. kulturne događaje. Htjeli smo ga nedavno razgledati, ali smo naišli na zaključana vrata. Sada smo i za to dobili priliku i oduševljeni smo ambijentom. Bila bi velika šteta da se takvo mjesto ne koristi češće, jer uzalud uloženi novac ako se godišnje održi samo nekoliko koncerata i predstava. Ivan Pemper, Tribalj: Film u kaštelu je odlična ideja. Veličanstveno je i zapravo teško shvatljivo da se to događa na ovom donedavno zapuštenom prostoru. Goran Bakarčić, Drivenik: Bio sam sumnjičav prema ideji prikazivanja filma na ovom mjestu, ali sada vidim da je to u stvari dobar potez i super ideja. Tekst i foto: Anton Ficko, Zdravko Kleva Stranci sve brojniji posjetitelji Vinodola Prema evidenciji Ureda Turističke zajednice Vinodolske općine od prvog siječnja do kraja kolovoza ove godine Vinodolski kraj je posjetilo 5.136 turista (2012. godina - 5.672), a ostvareno je 47.841 noćenja (2012. godina – 46.978), što je porast od 2% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Prema statističkim podacima vidljivo je da postoje trendovi rasta u broju dolazaka i noćenja domaćih i stranih gostiju, s tim da se mora uzeti u obzir da je sezona ove godine ipak kasnije počela. Posljednjih devet godina, odnosno kumulativno od 2005. – 2013. godine broj dolazaka domaćih i stranih gostiju dvostruko je porastao, dok je broj noćenja porastao za više od 85%. Svake godine je sve veći broj iznajmljivača i ležaja, tako da je u 2013. godini ukupno 116 registriranih iznajmljivača, broj raspoloživih ležaja 661, što je s pomoćnim ležajevima gotovo 700 registriranih postelja na području cijele Vinodolske općine. Ovakva statistika posebno dolazi do izražaja u kvalitetnom smještaju, posebice ruralnom (na području cijeloga Vinodola je oko 30 ruralnih objekata) koji bilježi izvrsnu popunjenost i postiže iznimno dobre cijene, te čini 30% od ukupno ostvarenog broja noćenja. Ove godine zabilježen je znatan porast broja Austrijanaca, Francuza i Slovenaca. I dalje stoji činjenica da su gosti zadovoljni smještajem i kvalitetom smještaja u Vinodolu, što se pokazalo u rastu broja noćenja inozemnih gostiju. Razvoj ruralnog turizma na području Vinodola je i dalje u punom cvatu, a autohtono uređene kuće i dalje privlače velik broj turista i zaljubljenika u prirodu. I. Bruketa Glas Vinodola 9 Oko nas 13. Vinodolske ljetne večeri Nikad dulje i nikad s više događaja slavili su Tribaljci listopad 2013. Oko nas Proslava blagdana Jelisaftine 2013. u Triblju 10 Svečanu koncelebriranu misu predvodio je vlč. Ivo Mićić, župnik drivenički TRIBALJ - Na dan mjesta i blagdan svoje župe Pohođenja Blažene Djevice Marije Elizabeti, 2. srpnja, u istoimenoj crkvi održana je jutarnja hodočasnička misa koju je predvodio mons. Željko Slošnjak i na koju su uz Tribaljce pješke hodočastili vjernici iz Drivenika, Križišća, Hreljina. Večernju koncelebriranu misu predvodio je vlč. Ivo Mićić, župnik drivenički. Nakon toga se ispred Doma kulture, uz grupu Point te iće i piće, slavilo do sitnih sati. Među slavljenicima bili su i sudionici turnira u marijašu, a od njih 19 najviše razloga za slavlje imali su prvoplasirani Marijan Kučan, Boris Bruketa drugoplasirani i trećeplasirani Dean Baraba. Uz njih slavilo je i šest natjecateljskih ekipa u kuhanju lovačkoga gulaša u kotliću. Pet ih je kuhalo na vatri na plin, a jedna na drva. Žiri je najboljom ekipom proglasio kulinarsku trojku: Damjan Matić, Jaroslav Knez i Domagoj Mataija, drugo mjesto dao je ekipi u sastavu ni turnir privukao je 16 ekipa. zauzeli su Nedeljko Vidović i Više od stotinu sudionika na sportskim natjecanjima Anton Ficko. Tradicionalni Crikvenice na prvom mjestu, Branko Šubat, Davor Valković i Martin Matković, a treće mjesto malonogomet- Razloga za slavlje imali su Malonogometni klub Duga iz Pobjednici tradicionalnog plovkarskog natjecanja u povodu Jelisaftine 2013 ekipa Konobe Portić iz Bakarca na drugom, ekipa Geo Marin iz Novog Vinodolskog na trećem. Malonogometni klub Tribalj dospio je na četvrto mjesto. Najboljim igračem i strijelcem turnira proglašen je igrač MNK Duga Ivan Butorac, a naslovom najboljeg vratara okitio se član ekipe Konobe Portić Nicolas Bilen. Žene s udicom bile s(p)retnije Članica Sportsko ribolovnog društva Šaran iz Triblja Ivanka Šimunić ukupna je pobjednica tradicionalnog plovkarskog natjecanja održanog na Tribaljskom jezeru. S ulovom 3,705 kilograma ribe nadmašila je ostale sudionike natjecanja te se okitila “dvostrukom krunom” - najbolje seniorke i ukupne pobjednice. Druga među seniorkama bila je članica Bajera iz Fužina Ivana Grgurić, a Nada Mandić članica Šarana iz Triblja bila je treća. U kategoriji seniora njezin klupski kolega Zoran Savić osvojio je prvo mjesto s ulovom 2,565 kilograma. Iza njega su se plasirali član Raka iz Rakitja Tom Reberski te na trećem mjestu član Bajera iz Fužina Drago Kovačić. Devetnaest natjecatelja iz Buzeta, Crikvenice, Čabra, Fužina, Rijeke, Triblja i Zagreba ukupno je ulovilo 28,509 kilograma ribe, najviše babuške, crvenperke i klena. Od juniorki najuspješnija je bila članica Čabranke iz Čabra Nensi Tomac, a najbolji kadet bio je njezin brat Dragutin Tomac. Jelisaftinu uveličali i paraglajderi Oko nas Slijeva: Anton Vidović, Nedeljko Vidović i Mate Bruketa - naoštrija oka i najsigurnije ruke. skoga lovačkog saveza nagrađeni su članovi Medviđaka Željko Hreljac i Zlatan Barac. Zasluge za bogat program ovogodišnjega obilježavanja Dana mjesta i blagdana Jelisaftine pored pokrovitelja Vinodolske općine i Turističke zajednice, pripadaju Udruzi za očuvanje narodnih običaja Vinodola Tribalj, Mjesnom odboru, BK Sloga, SRD Šaran, Malonogometnom klubu Tribalj te LD Medviđak i Klubu za ekstremne sportove Kobac. Tekst i foto Anton Ficko U organizaciji tribaljskoga kluba za ekstremne sportove Kobac održano je 12. natjecanje u preciznom slijetanju paraglidingom. Među 24 letača iz iz Liča, Rijeke i Zagreba te Češke i Njemačke, prvo mjesto osvojio je član Paragliding kluba Draci iz Olomouca u Češkoj Pavel Vrzal koji je sletio na 2 metra od ciljne točke. Za drugo mjesto slijetanjem se izborila članica riječkoga Flumena Valentina Babić Cukrov, dok je treće mjesto pripalo, odnedavno Tribaljcu, Siniši Buviniću. Što je fešta bez pucanja Članovi Lovačke udruge Medviđak Tribalj – Drivenik, njih 21, Jelisaftinu su proslavili natjecanjem u gađanju glinenih golubova. Najoštrijega oka i najsigurnije ruke bio je Anton Vidović, a njegov brat Nedeljko osvojio je drugo mjesto. Treće je mjesto osvojio veteran, Mate Bruketa. Uz njih, ordenom 3. reda za zasluge u lovu Hrvat- U kotliću se kuhalo šest gulaša, a jedino ga je ekipa Nedeljko Vidović Anton Ficko spremala na vatri na drva . Glas Vinodola 11 Reportaža listopad 2013. Vagabundina koliba 12 Č a je lipo ča ste nam prišli, sto put lipše neg da ste prošli“. S takvom dobrodošlicom napisanom na komadu drveta dočekuju vas domaćini, Draženka i Vladimir Savić, u Vagabundinu kolibu, slikovito izletište, planinarski dom i gastronomsku bajku smještenu na visini od 864 metra, podno Viševice u planinskom zaleđu Bribira. Vagabundina koliba udaljena je od Fužina 15 kilometara, od Novog Vinodolskog 22, a od Crikvenice 28 kilometara. Nakon planinarskog izleta, Vagabundina je koliba savršen izbor za odmor i boravak u prirodi uz čaroliju specijaliteta, uglavnom od namirnica nabranih u prirodi. „Oboje smo strastveni ljubitelji prirode, planinari, doista živimo s prirodom. Odluka sazrela prije sedamnaest godina da napustimo svoja sigurna radna mjesta u Bribiru i Rijeci bila je konačna i mi smo se odlučili da zajedno, tada s malom djecom, napustimo gradski komfor i sve ono što grad pruža“, kaže nam Draženka. „Dignuli smo kredit, djeca su bila mala, u početku je doista bilo teško. Ponekad sam imala napade grižnje savjesti jesam li dobro postupila prema djeci, jesu li ona ‘žrtve’ naših želja? No, sad vidim da je odluka bila prava, sada znam da Draženka i Vladimir Savić smo na pravom putu.“ U društvu odabranih Kvarner food „Volim kuhati, uživam u pripremanju delicija od samoniklog bilja i divljači. Možda u početku naši gosti i nisu znali što jedu, no ako sam im u početku i ne- što ‘podvalila’, brzo su shvatili da je riječ o pravim šumskim delicijama“, govori nam Draženka, koja je načas napustila svoje mjesto u kuhinji. S mnogo strasti govori nam o receptima pripremanja jelovnika iz prirode. I uistinu, onaj tko nije probao polpete od kopriva zakinut je za izvanredan gurmanski doživljaj. Treba odmah spomenuti da je Vagabundina koliba prije nepunih sedam godina u akciji Volim Hrvatsku, u kategoriji najoriginalnije turističke ponude Primorsko-goranske županije osvojila prvo mjesto. No, nagrada ima još, a posebno je priznanje to da se Vagabundina koliba našla u su za nas, neki su njihovi djelatnici provjerili valjda mišljenje ljudi o nama, od kojih njih 80% pozdravlja našu ponudu i draga im je.“ „Ma nema tu nikakve reklame“, kaže Vladimir, „letaka i šta ti ja znam, nego samo usmena predaja. Mi smo u ambijentu u kojemu volimo, ljudi nas traže, žele doći ovamo i ovamo se vraćaju.“ Polpete od koprive i zobi društvu 55 ugostiteljskih objekata na području TZ Kvarenra koji su zadovoljili stroge kriterije projekta Kvarner Gourmet i Kvarner Food. Riječ je o projektu poticanja izvrsnost u dva segmenta gastro ponude. Cilj projekta je brendiranje, odnosno stvaranje Kvarnera kao eno-gastro destinacije u čemu svoj veliki doprinos daju Draženka i Vladimir Savić. Na pitanje kako su dospjeli u društvo odabranih, skromno će Draženka: „Oni su me zvali, čuli Reportaža Veprove i jelenje kobasice sa namazom od medveđeg luka nezaobilazni na jelovniku svakako su: polpete od koprive, sir u ulju i začinskim travama, čičkove stabljike na salatu, sirni namaz od medvjeđeg luka, divljač u oblozi od aromatičnih trava, kolač od zobi i prženih pšeničnih klica. Dolaze Riječani, Istrani, Zagrepčani, lokalno stanovništvo, dolaze stari gosti koji su nekad zalazili u „stari“ Vagabudno, prije nego li su se Savići odlučili za ovaj oblik turističke ponude. Dolaze njihova djeca, dođu pa kažu ja se sjećam kada sam bio ovdje s mojim tatom i mamom. Potpora u radu i naporima koje ulažu da opravdaju priznanja i još više privuku i zadovolje putnika namjernika koji se iz Gorskoga kotara spušta šumskim područjem do mora, od Turističke zajednice i Općine vinodolske nije izostala. Dapače, od samog početka kretanja u poslovne vode znali su prepoznati kvalitetu i podupirali su ih. I to daje vjetar u leđa obitelji Savić, ali najviše činjenica da rade ono što vole i u čemu uživaju. I to se, kada dođete u Vagabundinu kolibu, vidi i osjeća. Stoga je zadovoljstvo k njima doći utoliko veće. Tekst i foto: Zdravko Kleva Vagabundinih pedeset let Bezveze je da čovik napravi 100 kilometara da bi jeo ćevape Obitelj Savić bere sezonsko samoniklo jestivo bilje, Vladimir jako dobro poznaje biljke i zna to iskoristiti. Uz divljač mariniranu u aromatičnom bilju stvaraju svojim gostima nezaboravan doživljaj za nepce i oči, koje se prve angažiraju pokušavajući prepoznati što je što na tanjuru. A samo neki od specijaliteta kuće, koji su „Prvi ki je otvoril Vagabundu, odnosno ovdje gostionu bil je Mladen Antonić. On je bil iz Bribira i šal je delat nekamo van, Austrija, Švicarska, ne znam točno“, pripovijeda Draženka. „Vratil se simo sa idejom da tu napravi gostionu. Onda su njemu si rekli - pa ti si Mladene lud, ki će ti va šumu u gostionu hodit. Čak je i cesta tu završavala, ni dalje hodila, neasfaltirana je“, dodaje Draženka, „i on je na kraju rekal - ne, ja ću je ipak otvoriti. Otvorio je tu gostionu i htel je da se zove „Kod tete Mare“, jer mu je baba bila Mara. Međutim onda mu je došal, navodno, čuveni naivac Ivan Lacković Croata i rekal mu je - čuješ Mladen, nemoj da to bude Kod tete Mare , neka to bude „Poj vagabundi“, pa će onda samo ime zvati goste.“ I tako je 1963. godine Mladen Antonić otvorio malu gostionu i time postao začetnikom privatnoga planinskog turizma na širem ovom području. Bio je osobenjak, ali dobar čovjek, sjeća se Vladimir, i držao je gostionu do 1991. kada ju je dao braći Stipeć iz Bribira. Nakon njih preuzela ju je obitelj Miškulin iz Delnica, a prije 17 godina naši sugovornici - supružnici Draženka i Vladimir Savić. Njoki s divljači začenjenoj samoniklim biljem Glas Vinodola 13 govati da ne padne u zaborav. Intervju Što planirate u tom pravcu? Želja mi je s obzirom na opsežan materijal da se objavi jedna knjiga ili barem pjesmarica bribirsko – vinodolskih pjevanih i sviranih pjesama. Taj melos i pjevanje uveli ste i u osnovne škole? listopad 2013. - Da. Uveli smo to i u škole i na prigodnim manifestacijama izvodimo izvorni melos i pjevanje. Tradicionalno nastupamo i na Proljeću u Ronjgima te na Glazbenoj čaroliji u Guvernerovoj palači u Rijeci. U Osnovnoj školi u Bribiru realizirali smo projekt „Evo j’ kola, koga j’ volja“ u kojemu smo saželi pučke običaje i melos, a namjera nam je taj projekt uvesti u školu putem sekcije kako bi ga učenici kasnije mogli prenijeti u KUD Bribir. Vodili ste i klape s ovog područja? Koje klape vodite danas? 14 Pavao Kombol – glazbenik i sportaš BRIBIR – Spoj glazbe i sporta oduvijek je dobitna kombinacija. Da je tome tako pokazuje i Bribirac Pavao Kombol, profesor glazbe i aktivni sportaš – maratonac, trkač, biciklist, planinar, skijaš… Od djetinjstva svira trubu. Svira klavir, tambure, sopile. Završio je Muzičku akademiju u Zagrebu. Posebna specijalnost mu je vokalna glazba, vođenje zborova i klapa. Voditelj je velikoga školskog zbora u Bribiru, malog zbora u Triblju te školskog orkestra. S tim iznimno zanimljivim glazbenikom i sportašem razgovarali smo u popularnom bribirskom kafiću „Vrba“. Doznali smo da mu je glazba životna ljubav, koju ravnopravno dijeli sa sportom, kojim se počeo ba- viti već od najranije mladosti, najprije nogometom, a kasnije su i drugim sportovima. Kako i kada je sve to počelo? Kao profesor glazbene kulture u Osnovnoj školi dr. Ivana Pančića u Bribiru i Osnovnoj školi Jurja Klovića u Triblju počeo sam raditi 1974. godine. Te godine počeo sam voditi i mušku klapu „Bribir“, koja će sljedeće godine proslaviti četrdesetu obljetnicu. Bio sam osnivač te klape, koja već dugo ne djeluje i namjera mi je ponovo je aktivirati. Te godine prestao sam igrati nogomet u NK Bribiru i počeo se baviti trčanjem i maratonom. Uz to, počeo sam se baviti i melografskim radom, odnosno istraživanjem autohtonoga vinodolskog melosa. Dosta sam toga zabilježio na vrpcu, montirao i te stvari smo izvodili. Napravili smo snimke sa starim pjevačicama i sopcima. Tako su baština i melos sačuvani pa se i danas izvodi ‘po starinsku’. To se osobito odrazilo kad smo osnovali žensku klapu „Fijolice“, čiji je repertoar bio isključivo vezan uz bribirski melos. „Fijolice“ su nastupale na festivalima klapskog pjevanja u Omišu i Senju. Ta klapa, nažalost, danas nije aktivna. Što se tiče sopila, veliku stvar napravili smo kad smo otišli u Zavod za folkloristiku i posudili videosnimke koreografije Bribirskoga kola i nošnje. Na osnovu tog tonskog zapisa notirao sam melodije tih plesova koji su se izvodili na sopilama. To je trajni zapis koji treba nje- - Deset godina sam vodio novljansku Klapu „Vinčace“ i redovito smo svake godine bili na festivalima u Omišu i brojnim drugim manifestacijama, na kojima klapa nastupa i danas. Također, deset godina vodio sam i Klapu „Mareta“ iz Bakra. Ona također više ne djeluje, iako su bile vicepobjednice Festivala klapa u Omišu. Danas vodim žensku Klapu „Kirice“ iz Grižana i mušku Klapu „Kala“ iz Dramlja. Žao mi je što vodim klape iz okolnih mjesta, a u Bribiru, izgleda, nema potrebe da djeluje ženska ili muška klapa. Sljedeća godina važna je jer obilježavate niz obljetnica. - Sljedeće godine bit će 10 godina vođenja Klape „Kirice“, 40 godina mojeg vođenja klapskoga pjevanja i 40 godina mojeg maratonskog trčanja. Na kojim ste maratonima trčali? - Pet godina zaredom sam trčao ultramaraton u Varaždinu, koji se inače trči po sto kilometara, trčao sam ultramaraton i u Švicarskoj u Bielu, na dionici od njemačkog do francuskog kantona. Na maratonima i dalje trčim i treniram, a želja mi je, s obzirom da sam sve maratone istrčao, da odradim i triatlon. Stoga ‘učim plivati’ sportski da bih mogao ostvariti tu želju. Treniram u moru svaki dan. Inače, u moru, na Bribirskoj obali u Novom Vinodolskom, se kupam svaki dan cijele godine, pa tako i zimi već pet godina, što je pridonijelo tomu da nikad nisam bio prehlađen. Osvajao sam na trkama i maratonima mnoge medalje i pehare, a 1992. godine na maratonu u Zagrebu bio sam drugi u svo- nas to budu zahtijevali turisti i gosti. U školi je djelovala atletska sekcija čiji ste bili voditelj? - U Osnovnoj školi u Bribiru osnovali smo atletsku sekciju 1984. godine. Postizali smo jako dobre rezultate na natjecanjima na atletskoj stazi i cesti. Iz tog kluba, koji je prošlo mnogo djece, danas su mnogi aktivni sportaši, koji postižu iznimne rezultate. Tada djeca, danas odrasli ljudi. Nastupali su na bezbroj utrka i osvojili mnogo medalja i pehara. Iz moje atletske škole u OŠ ponikao je i Blaž Barac, koji je nedavno sudjelovao na triatlonu. Odavde su još poniknuli Zoran Tonković, Marko Stipeč, Marinko Barac i još mnogi drugi sportaši. Bili ste inicijator osnivanja Kluba cestovnog i brdskog trčanja u Bribiru? - Osnovali smo taj klub, čiji sam bio i predsjednik. Klub ima dvadesetak članova. U Klubu smo ponosni na svog ironmana – ‘željeznog čovjeka’ Blaža Barca, koji je u triatlonu plivao dvije milje, biciklom vozio 180 kilometara, 42 kilometra trčao. Mira KRAJNOVIĆ ZELJAK A ostali sportovi? Zimi se bavim skijanjem i skijaškim trčanjem. Idem na Memorijal mira u Mrkopalj, gdje se trči na skijama deset kilometara. Pored toga, volim planinariti i boraviti u prirodi. Bavim se i biciklizmom. No, nažalost za biciklizam, trčanje i rolanje nema baš puno terena i staza za treniranje. Vjerujem da će i to jednoga dana doći kada od Nastup orkestra u Slovačkoj Nakon Ulma u Njemačkoj, zapaženo gostovanje i u Slovačkoj N a poziv Hrvatskoga kulturnog saveza u Republici Slovačkoj, sa sjedištem u Bratislavi, tamburaški orkestar i klapa „Kirice“ KUD-a dr. Antun Barac svojim su nastupima uveličali obilježavane dana Hrvatske manjine u Slovačkoj. Na veliko zadovoljstvo domaćina, Grižanci su održali nekoliko koncerata za Hrvate u Hrvatskom Jandrofu i Hrvatskom Grobu, gdje su ih pozdravili žitelji još dvaju hrvatskih mjesta, Hrvatskoga Novog Sela i Čunova. Između koncertnih nastupa, u društvu predsjednika Hrvatskoga kulturnog saveza Radoslava Jankovića, predsjednika Hrvatskoga kulturnog društva Rudolfa Stecka te Hilde Miterpachove, članice Intervju joj kategoriji. Borba među nama je velika kao da smo na olimpijskim igrama, kao da imam dvadeset godina. Upravo se spremam na polumaraton u Zagrebu 13. listopada i pripreme su mi u punom jeku, a vrhunac ove godine bit će mi Crikvenički maraton 1. prosinca kada se trče 42 kilometra. Dogodine, nadam se, sudjelovat ću i na jednom triatlonu. KUD Dr. Antuna Barca promotor hrvatske kulture izvan domovine Komisije za hrvatsku manjinu pri Vladi Slovačke, članovi Kluba su se susretali i družili s tamošnjim Hrvatima. Slovačku su Hrvati naseljavali sredinom i koncem 16. te u 17. stoljeću, doznali su Grižanci. Danas ih, procjenjuje se, u Slovačkoj živi između tri i četiri tisuće. Za goste iz Vinodola iznenađenje je bilo čuti kako njihovi domaćini i danas dobro govore hrvatski, čakavi- com, ikavicom i kajkavicom, te čuvaju i njeguju hrvatsku kulturu, običaje i folklor, prenoseći ih stalno na nove, mlade naraštaje. Srdačno ugošćeni od sunarodnjaka u državi čiji je prvi čovjek Glas Vinodola 15 Kultura listopad 2013. 16 Uskršnji koncert tamburaškog orkestra predsjednik Ivan Gašaprović podrijetlom Grižanac, ansambl KUD-a posjetio je Muzej kulture Hrvata. Posebno ističu svoj koncert održan nakon mise na hrvatskom jeziku u crkvi Sv. Mikulaša, na kojemu je bio i Jakša Muljačić, hrvatski veleposlanik u Slovačkoj. Za uspješno predstavljanje KUD-a Dr. Antun Barac u Slovačkoj i nezaboravne trenutke provedene u društvu Na godinu KUD Dr. Antun Barac održi više od 30 koncerata i nastupa. Pozive iz hrvatskih krajeva i inozemstva moraju odbijati jer sredstava za putovanja i vremena - nikada dovoljno. Ipak nastupi na festivalima, smotrama klapa, samostalni koncerti u sklopu obilježavanja važnih datuma diljem Primorsko-goranske županije, događanja su na kojima kad god mogu rado sudjeluju. Ono o čemu u KUD-u trenutačno razmišljaju jest osnivanje sekcije pisane riječi na čakavskom jer ima u Grižanama i Vinodolu već znanih pisaca i pjesnika koji bi u tom dijelu mogli dati svoj doprinos. Škola tambure - mladi orkestar slovačkih Hrvata, članovi zahvaljuju inicijatoru posjeta Marijanu Karliću, direktoru K a r l ova č ko g odmarališta u Crikvenici, načelniku Općine vinodolske Ivici Crniću te komunalnim društvima „Ivanj“ i „Žrnovnica“ i Turističkoj zajednici Općine, na materijalnoj potpori. Susret s veleposlanikom i domaćinima u Slovačkoj Uoči jubileja Kulturno-umjetničko društvo Dr. Antun Barac osnovano je u studenom 1979. godine. Istim žarom, entuzijazmom i željom za postizanjem rezultata već 34 godine djeluje u društvu nadaleko poznata tamburaška sekcija i ženska klapa Kirice. Klapu vodi maestro Pavao Kombol dok tamburaškim orkestrom i malom školom tambure, sve godine postojanja Kluba, ravna maestro Vladimir Pergjun. Na pitanje koliko je tamburaša do sada prošlo kroz orkestar, odgovara: 5, 6 generacija, i pojašnjava da isto toliko generacijskih uzrasta i svira u orkestru. Od osnovnoškolaca do odraslih. „Imamo i jednu udanu gospođu koja ima dvoje djece i od osnutka svira u orkestru.“ Na upit kako osigurava kontinuitet sastava ansambla, Pergjun nam odgovara: „Nažalost kada stasaju do fakulteta ili srednje škole koja ih odvede iz Vinodola, moramo ih nadoknaditi drugim članovima. U konačnici to je veća šteta za njih, koji prestaju svirati, dalje raditi na sebi u glazbenom smi- Nastup tamburaškog orkestra u Hrvatskom Grobu slu, što meni osobno, posebno teško pada.“ U razgovoru s dopredsjednicom KUD-a Dr. Antun Barac, Jasnom Gašparović saznali smo da se Društvo priprema za obilježavanje svoje 35. obljetnice. To razdoblje djelovanja bit će označeno mnogobrojnim nastupima kao i izdavanjem prigodne monografije posvećene intenzivnom i predanom radu KUD-a, tom osobitom pothvatu Grižanaca, zaslužnih za zdrav kulturni i društveni život mladih na području Vinodolske općine. Zdravko Kleva Bez slikanja ne može ni na odmoru Susreti GRIŽANE - Grižancu Ivanu Beniću srce je na svom mjestu i udiše zrak punim plućima tek kada je u Vinodolu, na rodnoj grudi za kojom čezne sve od 1962. godine. Tada se, u dobi od 12 godina s majkom Ankom, djevojačkog prezimena Šarar iz Blaškovića, otputio u potragu za boljim životom s jednosmjernom kartom u džepu. Najprije u Pariz, nedugo potom u Kanadu, u kojoj i sada živi. - „Otišli smo živjeti u Pariz, jer se ondje već skrasila majčina sestra. Ubrzo je preselila u Kanadu, pa smo i mi otišli za njom.“ Životni poziv slikara bio mu je, kaže, predodređen rođenjem. „Umjetničku crtu u meni prepoznala je već učiteljica u Rijeci, Dragica Beljan. Valjda me je to u Windsoru u Kanadi u najranijoj mladosti ponukalo da budem model studentima slikarstva i kiparstva, pa sam i sam već u 16. godini crtao naveliko. Najčešće sam slikao pejzaže, i to “iz glave”, motive Hrvatske, napose vinodolski kamenjar. Ne znam zašto, počeo sam oslikavati motore, pa i aute i u tome bio uspješan. Nisam se školovao nego sam samouk“, nastavlja s ispoviješću naš sugovornik. Izlažući na specijaliziranim izložbama I. Benić je stekao svjetsku slavu upravo oslikanim motociklima i automobilima, a oslikava i vjerske objekte, župne domove i klubove Hrvata u Kanadi. Počelo je to kada mu je naša župa u Windsoru naručila sliku Ivan Benić 50 godina živi u Kanadi i čezne za rodnom grudom Srce svaki dan plače za svakim kamenom 12 puta 4 metra. Nakon toga su se narudžbe samo nizale. Prije 10 godina oslikao je i strop crkve sv. Martina u Grižanama. Za vrijeme razgovora nije prestajao nanositi boju na pejzaž primorskog krajolika. Kamenjar mu je vječita tema, kaže, i dodaje: „Srce svaki dan plače za svakim kamenom.“. Otkriva kako bi unatoč gotovo cijelom životu provedenom u Kanadi, starost želio uživati u rodnom Vinodolu. Cosmic-cruiser koji je Ivan Benić sam osmislio, izradio i oslikao. Riječ je o 11 metara dugoj limuzini koja razvija brzinu od 120 milja na sat (oko 150 km/h) i troši 20 litara benzina na 100 kilometara. Unutrašnjost pruža komfor garsonijere površine 16 četvornih metara. Tekst i foto: Anton Ficko Crkva sv. Dujma u Driveniku Obnavljaju se toranj i pročelje u prvoj fazi radova DRIVENIK - Od lipnja ove godine obnavlja se crkva sv. Dujma u Driveniku, sakralni objekt čija je oko 100 godina duga gradnja dovršena 1802. godine. Prema riječima driveničkoga župnika, vlč. Ive Mićića prvom fazom obnove obuhvaćeni su toranj i pročelje, a kada će radovi biti završeni ovisi o priljevu novca potrebnog za izvođenje druge faze. O tome su, doznali smo od I. Mićića razgovarali riječki nadbiskup Ivan Devčić i načelnik Vinodolske općine Ivica Crnić, no hoće li se i kada naći novca za tu namjenu u općinskom proračunu, još je nepoznanica. Tek sadašnju fazu sa 180.000 kuna, na koliko je sklopljen ugovor s najpovoljnijim ponuđačem, tvrtkom MI gradnja iz Viškova u cijelosti financira Riječka nadbiskupija, dok su se manjim dijelom u financiranje, prema riječima predsjednika Vijeća Mjesnog odbora Drivenik Darka Jerčinovića, dobrovoljnim prilozima uključili i sami mještani. Tekst i foto: Anton Ficko Vlč. Ivo Mičić i predsjednika Vijeća mjesnog odbora Drivenik Darko Jerčinović Glas Vinodola 17 Razgovor s povodom: Martina Linarić, doktorica znanosti Martina Linarić Školstvo Želja mi je prenositi svijest i znanje o pravilnoj prehrani i zdravom načinu života GRIŽANE - Mlada Grižanka Martina Linarić (30), obranom doktorata iz inženjerijske kemije na Fakultetu kemijskog inženjerstva u Zagrebu u srpnju ove godine, počela je snove pretvarati u stvarnost. listopad 2013. - Moja velika želja i cilj je prenositi svijest i znanje o zdravom načinu života na ljude oko sebe, istovremeno educirajući o prednostima i načinima provođenja pravilne prehrane. Zbog toga sam osnovala poduzeće Marlin tehnologije d.o.o. koje je, u naravi nutricionističko, dijetetičko savjetovalište, dok u skoroj budućnosti, negdje polovicom sljedeće godine želim na starini u Marušićima otvoriti ruralni zdravstveni centar, odnosno centar zdrave prehrane u kojemu će se objediniti nutricionističke i zdravstvene usluge s kvalitetnim odmorom u mirnoj sredini, rekla nam je M. Linarić. Na 18 pitanje zašto se opredijelila za nutricionizam odgovorila nam je kako ju je uvijek zanimala prehrana u sprezi sa zdravljem i zdravim životom te joj je stoga odabir bio logičan. A doktorat je uslijedio, opet logično, iz želje za daljnjim usavršavanjem. Rezultat svega je pokretanje savjetovališta, jedinog te vrste u okružju, a i šire. - Usluga nutricionističkog savjetovališta namijenjena je svima koji žele dobiti savjet više o tome kako poboljšati svoje prehrambene navike i samim time izravno utjecati na poboljšanje kvalitete života i vlastita zdravlja. Razgovor o centru zdrave prehrane ostavili smo za vrijeme kada se i taj plan počne pretvarati u stvarnost, jer ne sumnjamo da će Martini, poduzetnoj i ambicioznoj kakva jest, i to poći za rukom. Tekst i foto: Anton Ficko Pomoć đacima putnicima i prvašićima V inodolska općina i ove će godine, zajedno s Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, sufinancirati prijevoz za 102 srednjoškolca s područja općine. Izdvajanjem nešto više proračunskog novca u odnosu na prošlu godinu Općina će i te kako pomoći kućnim prora- čunima obitelji čija djeca pohađaju srednje škole u Crikvenici i Rijeci. Cijena mjesečne đačke povlaštene karate, koja u prosjeku prelazi 1.000 kuna, neće se moći podmiri spomenutim sredstvima iz općinskog i državnog proračuna te će i roditelji morati mjesečno izdvajati oko 20% vrijednosti karte. Na subvencije imaju pravo 74 srednjoškolca koji koriste usluge »Autotransa« od kojih 28 učenika do škole putuje »Autotrolejom«. »Autotransom« putuju učenici iz Bribira i Grižana dok »Autotrolej« prevozi đake od Triblja do Rijeke. Kada je riječ o onima koji su prvi put sjeli u školske klupe, za njih je Općina osigurala besplatne knjige. Be- splatne knjige dobilo je 26 učenika prvih razreda, 15 učenika OŠ Juraj Julija Klovića u Triblju i 11 učenika OŠ Josipa Pančića u Bribiru. Pored toga Socijalno vijeće Vinodolske općine također je odvojilo iz proračuna više od 16 tisuća kuna kako bi 8 učenika OŠ J.J. Klovića u Triblju i 9 u OŠ Dr. Josipa Pančića dobivalo učeničku marendu. Z . Kleva Darko Tus: Lov je Bribircima „u krvi“ od 19. stoljeća Tajnik Dario Vlastelić, predsjednik Darko Tus Grgin i blagajnik Josip Tijan BRIBIR - Lovačko društvo Vepar iz Bribira u kolovozu ove godine proslavilo je svoj 90. rođendan. Prema pisanim podatcima, 10. kolovoza 1923. godine u Bribiru je utemeljeno lovačko društvo koje je okupljalo 9 članova i u zakupu na 15 godina imalo lovišta tadašnjih zemljišnih zajednica Bribir i Selce. Među tadašnjim članovima, utemeljiteljima Društva bio je i Juraj Tus, djed sadašnjega višegodišnjeg predsjednika LD Vepar Darka Tusa Grgina, s kojim smo razgovarali o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti lovstva u tom dijelu Vinodolske općine. - Prema fotografijama, početak lovstva na području Bribira može se smjestiti u razdoblje između 1885. i 1890. godine pa nije pretjerano reći da je od tada lov Bribircima „u krvi“. O tome govori i broj članova koji je uvijek između 80 i 100. Sada društvo okuplja 81 člana, a među njima su, na što smo svi neiz- mjerno ponosni i dvije lovkinje. To su Anita Kršul, čiji je suprug Vitomir lovnik i Mirjana Spoja, čiji suprug Zoran nije čak ni član Vepra, rekao nam je Darko Tus. Na pitanje gdje love članovi Vepra kada su doma, na svom terenu, od Tusa smo doznali da je to na 6.472 hektara državnog lovišta VIII/15 Planina koje zajedno s lovcima iz Grižana, Triblja i Drivenika drže u zakupu, te na 5.460 hektara državnog lovišta VIII/8 Košutnjak i 2.249 hektara županijskog lovišta VIII/123 Vinodol. Dva posljednja lovišta LD Vepar drži u zakupu zajedno s Lovačkim društvom Košutnjak iz Novog Vinodolskog s kojim čini LD Vinodol Bribir. - Na području naših lovišta prebivaju jelen, srna, divlja svinja, zec, kuna zlatica, jarebica kamenjarka, šljuka, bena, lisica, čagalj, medvjed, vuk, ris, divlja mačka, tetrijeb i jazavac, nabrojao nam je Darko Tus životinje s kojima se lovci Vepra susreću u prirodi i istaknuo kako su uz lov glavne zadaće lovaca uzgoj i zaštita. Stoga se tijekom godine, a osobito zimi obavlja prihrana i dohrana divljači zrnatom hranom (kukuruzom) uz pomoć pet automatskih hranilica lociranih na državnim lovištima. - Pored toga sadimo remize čičoke (topi tambura), čije sjeme vadimo iz našeg rasadnika površine 1.200 četvornih metara u Lukovu. Zatim zasijavamo i parcele stočnom repom, unosimo sol u solišta te punimo hranilišta sijenom za jelensku i srneću divljač. Sve to radimo kako bi divljač što bezbolnije prebrodila zimsko razdoblje koje u visokoj šumi prate niske temperature i visok snijeg. Ljeti pak kosimo livade i proplanke radi ispaše divljači te za vrijeme suša i visokih temperatura stalno punimo pojilišta vodom, u čemu nam pomažu DVD-ovi Bribir i Novi Vinodolski, naglasio je Darko Tus. Usto, svi su lovci aktivni i na po- dručju uređenja lovno-gospodarskih i lovno-tehničkih objekata, a Tus s ponosom isitiče da LD Vepar u svom vlasništvu u predjelu Lukova ima dvije lovačke kuće. Lovački dom Vepar od kraja prošle godine u zakupu drže Bribirci, bratići Igor i Zoran Tonković, a druga lovačka kuća u susjedstvu prve, koja još nije završena do kraja, služi okupljanju i druženju lovaca i njihovih gostiju. Darko Tus budućnost vidi u razvoju lovnog turizma i foto lova. Upravljanjem Društva uz Darka Tusa Grgina bave se i Igor Kleković (zamjenik predsjednika), Dario Vlastelić (tajnik), Vitomir Kršul (lovnik) i Josip Tijan (blagajnik) te izvršni odbor koji uz navedene čine i Jure Mataija, Željko Blažičević ml., Josip Jurčić, Darko Tus Poštar, Vlatko Dražić i Marko Milivojac. Tekst i foto: Anton Ficko Glas Vinodola 19 Udruge Lovačko društvo Vepar Bribir Udruge listopad 2013. Na području lovišta koje LD Vepar ima u zakupu ima i ne malo medvjeda 20 Željezni Bribirac 5. memorijalna utrka Bribir - Zalužnica Sport Barac Blaž Barac, član KCBT Bribir 1288 i riječkoga Triatlon kluba Rival dokazao se u disciplini namijenjenoj onima koji posjeduju iznimnu snagu, volju i izdržljivost. Riječ je o disciplini Ironman triatlon. U austrijskom Podersdorfu Barac je u vremenu od deset sat i jedne minute preplivao 3,8 kilometara, biciklom je prešao 180 kilometara i istrčao maratonska 42 kilometra. Barac je imao mali peh –puknula mu je guma bicikla, oduzelo mu je 20 minuta dok ju je zamijenio. Da se to nije dogodilo bio bi gotovo postigao vrijeme koje je sam sebi zadao, a to je devet i pol sati i bio bi među prvih 15 triatlonaca. Svemu unatoč, Blaž Barac je u konkurenciji 400 natjecatelja završio utrku na 43. mjestu i bio najbolji među petoricom Hrvata koji su nastupili. Blaž Barac Z. Kleva U povodu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i na spomen na sve poginule u Oluji članovi, KCBT Bribir 1288 i njihovi gosti istrčali su 5. memorijalnu utrku Bribir - Zalužnica u dužini od 72 km. Startalo se iz Bribira pola sata poslije ponoći, a u Zalužnicu se stiglo u 07:30. Ondje je ispred Spomen obilježja odana počast poginulim braniteljima. Visoka temperatura, viša od 30°C pratila je trkače cijelim putem. Trčalo se rutom Bribir-Bater-Bile-Francikovac-Vratnik-Otočac-Zalužnica. Trčali su: Marko Viduka, Josip Brozičević, Pavao Kombol, Đani Fućak, Ivan Čotra, Marko Stipeč, Danijel Kršul, Mićo Duspara, Velibor Dika i Zoran Tonković. Izaslanstvo Vinodolske općine u sastaavu: načelnik Ivica Crnić, Den Strizić, Željko Markelić, Darko Tus, Mladen Tonković i Ivan Spoja paljenjem svijeće i polaganjem vijenca odalo je počast poginulim braniteljima na ličkom ratištu, među kojima su i dvojica Bribiraca Teo Martinćić i Alen Kapelari. Potporu ovom događaju dali su Vinodolska općina, Udruga branitelja Domovinskog rata Vinodolske općine i DVD Bribir. tekst: Marko Viduka, foto: Dorijan Spoja Sport Turnir je okupio 40-ak boćara i prijatelja boćanja Cerovići, Goričine i Plišići imaju najs(p)retnije boćare Jerčinović i Ivica Grbčić četvrto mjesto. Pobjednik preciznog izbijanja bio je Marin Klarić, član Drivenika centar, a koštanja Darko Jerčinović, član Plišića. Organizatori turnira koji se od 2000. godine redovito održava su Boćarski klub Drivenik i Mjesni odbor. DRIVENIK - Ni 40 stupnjeva u hladu nije predstavljalo ozbiljniju prepreku boćarima s područja Mjesnog odbora Drivenik da u povodu vojno-redarstvene akcije Oluja i Dana pobjede, domovinske zahvalnosti i branitelja 4. kolovoza održe tradicionalni međuselski turnir. Na boćalištu u Driveniku okupilo se oko 40 bo- ćara i prijatelja boćanja, a svoje predstavnike imali su Cerovići, Lazići, Plišići, Drivenik centar, Benkovići, Baćići, Goričine, Bronac, Klarići i prvi put Sv. Jakov - drivenička luka. Jedino Petrinovići ove godine nisu sastavili ekipu za natjecanje. Nakon što se boćalo gotovo cijelo poslije podne prvo je mjesto osvojila ekipa Drivenika centar u sastavu Dževad Bajrović, Marin Klarić i Stanko Klarić. Cerovići za koje su boćali prezimenjaci Knez, Jaroslav, Jaroslav mlađi i Domagoj zauzeli su drugo mjesto, Goričine u sastavu Goran Bakarčić, Damir Klarić i Domagoj Mataija treće, a Plišići s ekipom u kojoj su bili Žarko Jerčinović, Darko GRIŽANE - Turnir u boćanju sela i zaselaka s područja Mjesnog odbora Grižane – Belgrad, što se peto ljeto održava polovicom kolovoza, privukao je na boćalište u Blaškovićima 13 ekipa. Svoje predstavnike na turniru imali su Barci, Karlići, Grižane, Dolinci, Baretići Gornji, Baretići Donji, Mavrići, Miroši, Kamenjak, Blaškovići 1 i 2, Jelenčići i Marušići, a nakon finalnih okršaja ekipe su zauzele sljedeća mjesta: 1. Kamenjak, 2. Barci, 3. Jelenčići i 4. Karlići. Najbolji boćari turnira bili su: Nedeljko Balas, Branko Vidas, Renato Lulić i Darko Balas (Kamenjak), Željko, Mihica, Sebastian i Daniel - svi prezimena Baričević (Barci), Mladen Pilaš, Dušan Citković, Željko Citković i Željko Malinar Čutura (Jelenčići) te Alojz Pokorny, Mišo Ferić, Igor Citković i Vinko Udovičić (Karlići). U bližanju najuspješniji je bio Tomislav Baretić, dok je pobjednik izbijanja Vladimir Budimir. Najuspješniji boćari iz Kamenjaka A. Ficko A. Ficko NK Turbina u sezoni 2013./2014. U konkurenciji za prvi sastav 24 igrača TRIBALJ - Hoće li se nogometašima Turbine posrećiti igranje loptom što ju im je darovao Tribaljac Marin Premeru, pokazat će vrijeme. Tek, 23 godišnji bacač kugle s osobnim rekordom 20,59 metara i osvaja- Turbinašima je Dinamovu loptu na dar dao Marin Premeru, nekada nogometaš Turbine čem srebrne medalje na nedavnim Maditeranskim igrama u Turskoj s 19,72 metara, koji je od 2005. godine člana AK Dinamo Zrinjevac sjetio se svoga bivšeg kluba u kojemu je igrao nogomet i na dar mu donio Dinamovu sponzorsku loptu Pume. - To je sitnica koju sam htio napraviti već godinama i evo sada mi se ukazala prilika. Neka im je sa srećom, kazao je M. Premeru, kojemu su odavno bacačka kugla i disk zamijenili nogometnu loptu. A bez sponzorske Pumine lopte, u prošloj sezoni Turbina je s 15 pobjeda, 5 neodlučenih i 8 izgubljenih utakmica, te omjerom 35 danih i 41 primljeni zgoditak zauzela 5. mjesto. A. Ficko Antonio Zubčić (lijevo) i Dino Belobrajić (desno) najstrijelci Turbine i lige Glas Vinodola 21 Dota od nigda listopad 2013. 22 Vridni fantina F rana ko fantina, nigdi početkon trejsetih let prošlog vika, živel je ko i puno njegovih vršnjaki v ono vrime. Kad je finil pučku u Blašković, ni smel nit sanjat da bi šal va kakovu višu školu ili zanat. Bil je dobar školarac, ali ča mu je to vredilo kad je va kući z sih kantuni zvirala potriba. Otac da bi se rešil sirotinje prošal je va Meriku. Uz Franu ko najstarije dite va familiji je ostal mlaji brat Iva, sestri Marica i Ana, mat Marija i stara mat Franka. Stari otac Jakov umrl je valje nikako kad mu je sin Martin prošal va Meriku. Se ako još nejak Frana je moral znat delat se po kući, na gruntu, a bome i gvori. Najteže mu padala košnja aš se moral probudit čin je zakukurikal prvi selski peteh. Kosil je ko kakov veliki, pa bi prije sunca znal pokosit onu velu ravnicu. Pot mu je tekal po celon telu. Mat bi mu prnesla barilčić vode, landicu kruha i to je bilo se do južini. Uz to, ča je moral kosit za sebe, mat ga je bez pitat obećala za težaka susedon. „ Hodi dite… hodi. Bar ćeš malo obrok prominit i doma malo prišparat“. Se ako ni baš rado pristal, ni se smelo materi reć ne. Znal je on da se va težaštvu mora više delat nego doma, ni se smelo počinut, aš kakov bi on bil dečko da ne prati red i da mu otkos ne ostane ravan. Susedi, a med njimi jedan Grga bil mu je najbolji aš ga je semu učil i naučil kako se kljeplje kosa. To mu je i najviše značilo, aš kosit tupun i nenakljepanun kosun bila je više nego pokora. Naučil je da su kljepci kljepci, a isto tako kad se ona jedan del zabije va zemlju da se zove „ babica“, a po koj se kljeplje “ kljepac“. Imel je i drvenu tobolicu od staroga oca Jakova ku je, kad bi nalel va nju vode i stavil brus bila teška više od kila, pa ga je prosto vukla na jednu bandu. Ali ča? Bit kosac bez brusa i tobolice bilo bi isto ko i ne bit. Jedan dan koseć va gustoj travi ni videl panjić va koga je zapel kosun i slomil kosji. -A ča sad striče Grga? -A niš sinko! Kosji ću ti ja načinit, aš iman doma suhoga jesena, a ti ćeš morat sam pronać recalj. Frana se začrljenel va obrazu aš ni znal ča je to recalj. -Ma beno jedna. To ti je ona držač na kosju, to ćeš nać va grmovu. Najbolje je ono načinjeno od drenova drva, aš je čvrsto i trajat će ti let i let… Malo po malo Frana je temeljito zučil ta svoj prvi životni zanat i kad je već fanj porasal ni mu bilo ravna med vršnjaki. Frani ni rabilo boljeg učitelja od strica Grgi od koga je naučil puno toga bolje nego va školi. Naučil se tako zidarit, stolarit, kopat, sadil je po malo trsi, črišnje, cipil … Znal je podbit postoli i prosto rečeno sega se je lovil ko pravi gospodar. Mat je bila više nego srićna š njin. O sen ton pisala je mužu Martinu ki je već se više put po- slal ki dolar pa su počeli malo lahče dihat. Jedan dan prišlo je pismo va kon je Martin napisal da kad je tako Frana dobar neka mu kupi v Riki bicikal da vidi da otac misli na njega. Mat ko mat poslušala je muža i jedan dan šla Franun v Riku i na Sušaku poli Firsta kupili su lipi „ Wanderer“ bicikal. Bilo je to onda ko da bi danas Mercedes. Veselju ni bilo kraja. Brzo je naučil vozit, a onda prva i prava vožnja bila je to leto poć na sajam na Jelisaftinu Napolje. Frana je ta dan bil ko grof. Vesel, štiman, a kako je fakat bil i lip, se divojki su se okrećale za njin. Va crikvi i na sajmu našlo se puno svita, a i fanj toga za kupit na sajmu. Frana je peljal bicikal i se gljedal dal ga si ljudi vide, a onda kad je napravil nikuliko điri odlučil da će bicikal spravit poli tete Marije ka je imela kuću blizu crikve. Kad ga je ostavil na sigurnon, bez brige je prošetal da vidi ča se ima na sajmu. Najprvo ča mu je palo na pamet bil je jedan đir na ringišpilu z nikuliko svojih pajdaši. Mat mu je prvi put va životu dala malo soldi pa je ko pravi dečko šal z dečki popit žmulj vina poli Krmpotića va gostionu ka se zvala „Veselon Hrvatu“. Kad su se malo ofriškali šal je na sajam. Materi je kupil tarvez, staroj materi blagdanji rubac, bratu petešića komu se v rit puše, a sestran prsteni od bonbona. Kad je se to obavil šal je teti Mariji po bicikal. Čin je stupil va dvor videl je kako teta Marija sidi poli bicikla i drži se za timun. -Teta Marija… Ča niste šla spat već je fanj kasno, veli Frana. -Frane moj… a kako ću poć spat kad san celo vrime držala ovo krosno bojeć se da ne pobigne va Mlake. (Mlake su ravnice). -Bila bin ti i kafu skuhala, ali zamisli da je ovo tvoje čudo pobiglo. -Ma ne more teta Marija sam pobignut vidite da bicikal triba prije zajahat, pa pedalat, pa tekar onda počme vozit. -Pa baš zato ča san ga provala zajahat i nis mogla, a on se malo pohuzal, morala san ga dobro držat i molit Boga da čin prije prideš. Učinelo mi se da veli drž me… drž… Frana se nasmel, zagrlil tetu Mariju, zafalil joj se i prošal. Ali ča, ni on ga više ni mogal vozit jerbo je od Polja do Gašparović ona veli brig,.a do Blašković kako je put bil šodrast par puti je pal pa ga od muke ni ni vozil aš se bal da ga ne ogloje. Ni otel da doma pride na železno brdo. Za se to, tu Jelisaftinu nikad ni zaboravel. Zlatica Balas Blagdan Majke Božje Snježne u Belgradu Svetom misom u belgradskoj crkvi vjernici proslavili Gospu Snježnu BELGRAD - U crkvi Majke Božje Snježne u Belgradu i ove je godine 5. kolovoza proslavljen blagdan Gospe Snježne ili, kako se u narodu još zove, Gospe od Snijega, Ledene Gospe ili, kao u nas, Majke Božje Snježne. Tradicionalno okupljanje u Belgrad je privuklo 50-ak vjernika s područja Vinodolske općine, od kojih je njih nekoliko povlačenjem konopa zvona označilo početak svete mise. Ove godine čast služenja mise pripala je vlč. Jakovu Grbiću, župniku jakovarskom. Anton Ficko Križaljka Glas Vinodola 23
© Copyright 2024 Paperzz
