ENERGETSKI SISTEMI - Sustainable Energy BiH

Implemented by
giz
Deutsche Gasellschaft
fϋr Internationale
Zusammenarbeit (GIZ) GmbH
KONSULTACIJE ZA ENERGETSKU EFIKASNOST
ENERGETSKI SISTEMI
22-23-24 januar 2015
ŠTA ĆEMO RADITI ?
DAN 3
7. Rasvjeta (interijer i eksterijer)
8. Integralni pregled objektata
9. Osnovne EE mjera u zgradarstvu
MOGUĆNOSTI POBOLJŠANJA ENERGETSKE EFIKASNOSTI
ENERGETSKI SISTEMI
OPŠTA NAČELA ANALIZE POTENCIJALA UŠTEDE ENERGIJE U ZGRADI
Grijanje prostora
• najveći potencijal na strani tehničkih sistema zgrada
• Grejna tijela - birati najefikasnija prema vrsti grijanog prostora,
• paziti na njihov optimalan raspored
• posvetiti pažnju lociranju toplotne stanice obzirom na trošila i dobro izolovati
razvod cjevovoda
• iskorištavati otpadnu toplotu iz drugih izvora za predgrijavanje medija ili samo za
grijanje
• ugraditi odgovarajuću regulaciju i po mogućnosti automatizaciju
• kotlovi/kotlovnice/redukcijske stanice - izvedbom, kvalitetom, odabirom goriva,
eksploatacijom i održavanjem imaju odlučujući utjecaj na racionalno korištenje
toplotnee energije.
MOGUĆNOSTI POBOLJŠANJA ENERGETSKE EFIKASNOSTI
ENERGETSKI SISTEMI
Povećanju energetske efikasnosti mogu doprinjeti:
1
2
Poboljšanje energetskih svojstava sistema grijanja, kao i njihovih specifičnih
podsistema, kao npr.:
 zamjena standardnih kotlova niskotemperaturnim ili
kondenzacijskim kotlovima uz uvođenje niskotemperaturnog
grijanja
 ugradnja termostatskih ventila i različitih termostatskih glava
 poboljšanje sistema regulacije i upravljanja
 povrat toplotne energije iz otpadnog vazduha u sisteme ventilacije
 uvođenje prirodnog provjetravanja
zamjena energenta i korištenje obnovljivih izvora energije, kao npr.:
 prelazak na daljinsko/blokovsko grijanje ili hlađenje,
 Decentralizovani sistemi za snabdjevanje energijom iz obnovljivih izvora
energije,
 Toplotne pumpei korištenje okoline kao toplotnog izvora,
 kogeneracija i trigeneracija,
 sunčani sistemi za grijanje, pripremu potrošne tople vode i hlađenje
 biomasa, proizvodnja bioplina
MOGUĆNOSTI POBOLJŠANJA ENERGETSKE EFIKASNOSTI
Alternativni sistemi snabdjevanja energijom su na primjer:
 decentralizirani sistemi koji koriste obnovljive izvore (sunčeva energija, geotermalna
energija, energija okoline i otpadna energija, energija vjetra i drugih obnovljivih
izvora)
 kogeneracija i trigeneracija
 sistemi daljinskog ili blokovskog grijanja i hlađenja toplotne pumpe
 kondenzacioni i niskotemperaturni kotlovi drugi sistemi s povratom toplote
Pojam alternativni sustavi terminološki se često poistovjećuje s obnovljivim izvorima
energije. Međutim moguće je i šire tumačenje termina alternativni u smislu
nekonvencionalni, drugi, drugačiji, koji nije u uobičajenoj primjeni.
MOGUĆNOSTI POBOLJŠANJA ENERGETSKE EFIKASNOSTI
Primjer: Zamjena standardnog kotla niskotemperaturnim ili kondenzacijskim
Pri zamjeni starog kotla i odabiru novog izvora toplotne energije u sistemu grijanja,
svakako treba razmotriti mogućnosti ugradnje niskotemperaturnog ili kondenzacionog
kotla radi što boljeg iskorištenja izvora energije.
Na račun povećanog stepena korisnosti novog izvora toplote, takvom se zamjenom može
postići povećanje energetske efikasnosti (odnosno ušteda u potrošnji goriva) koje se
može odrediti prema sljedećem izrazu:
∆E = (Es – En) / Es = 1 – (En / Es) = 1 – (ηs / ηn )
Uz pretpostavku da je stari kotao imao korisnost ηs =68%, a novi niskotemperaturni
ηn = 89,5% , ušteda goriva, odnosno povećanje energetske efikasnosti samog toplotnog
izvora će iznositi 24%.
Ako se isti stari kotao zamijeni novim kondenzacionim kotlom prosječnog stepena
korisnosti 95,4% ušteda goriva može iznositi čak 29%.
MOGUĆNOSTI POBOLJŠANJA ENERGETSKE EFIKASNOSTI
Pri uvođenju niskotemperaturnog ili kondenzacionog kotla potrebna je i adaptacija
dimnjaka. Poželjna je koaksijalna izvedba dimovodnih kanala i kanala za dovod vazduha u
postojeće vertikale kako bi se vanjski zrak predgrijavao izlaznim dimnim gasovima.
Također, uvođenjem kondenzacijskog kotla potrebna je promjena i u sistemu grijanja
odnosno uvođenje niskotemperaturnog grijanja. Naime, da bi se postigao puni
kondenzacijski efekt s iskorištenjem gornje ogrjevne vrijednosti goriva, temperatura
polazne vode u krugu grijanja ne smije prelaziti 55 °C.
Grejna tijela moraju zadovoljiti potrebe grijanja uz medij niže temperature.
Potrebna grejna površina može se odrediti uz poznavanje temperaturne razlike
površine radijatora i sobnog vazduha prema izrazu
Δt = [(tV + tR )/2] - tO
gdje su: tV temperatura polazne, a tR povratne vode i tO temperatura okoline.
Za tipičan standardni radijator i jednaku grejnu snagu pri režimu kondenzacije
potrebna je 2,5 do 3 puta veća površina radijatora. Pored izmjena radijatora, preporučuje
se da se razmotre i druge opcije korištenja medija niže temperature, kao što je podno
grijanje, priprema dodatnih količina PTV i drugo. Uz ovaj zahvat se podrazumijeva i
ugradnja kvalitetnog regulacijsko-upravljačkog sistema.
MOGUĆNOSTI POBOLJŠANJA ENERGETSKE EFIKASNOSTI
Ugradnja termostatskih ventila i različitih termostatskih glava
Najčešći problem u sistemima grijanja je što ne postoji regulacija temperature prostora
po pojedinim prostorijama. Takav sistem dovodi do toga da se zgrada jednako grije bez
obzira na stvarno potrebnu temperaturu u pojedinim prostorijama. Posljedica je
pregrijavanje pojedinih prostorija, a zbog nemogućnosti jednostavnog regulisanja
temperature osim provjetravanjem prisutni su veliki gubici topline.
Jedno od najjednostavnijih rješenja je postavljanje termostatskog ventila koji s
termostatskom glavom čini termostatski set. On reguliše temperaturu prostorije na način
da upravlja protokom grejne vode kroz dotični radijator.
Ušteda u potrošnji energenta koju može ostvariti adekvatni termostatski set, prosječno
iznosi oko 10 %, premda u nekim slučajevima većih pregrijavanja prostora ušteda može
iznositi i do 20 %.
Kako bi se postigla maksimalna efikasnost termostatskog seta, potrebno je provjeriti ili
osigurati optimalan hidraulički balans cijevne mreže koji se postiže ugradnjom ventila za
hidraulično balansiranje.
PRIMJER – VJEZBA U ENMASOFT-U
Mjere koje su definisane u Enmasoftu:
EE MJERE:
MJERA 1:
MJERA 2:
MJERA 3:
MJERA 4:
MJERA 5:
MJERA 6:
MJERA 7:
MJERA 8:
MJERA 9:
MJERA 10:
MJERA 11:
MJERA 12:
MJERA 13:
MJERA 14:
Toplotna izolacija spoljašnjeg zida ili zida ka negrijanom prostoru
Toplotna izolacija krova
Zamjena postojećih prozora I vrata sa EE prozorima I vratima
Zamjena starog konvencionalnog kotla sa novim
Intervencije na cijevnoj mreži (popravljanje/izolacija/balansiranje)
Automatski regulacioni sistem sa PI regulacijom
Postavljanje termostatski ventila
Uvođenje solarnog Sistema za grijanje tople vode
Ugradnja toplotne pumpe za grijanje prostora I tople vode
Ugradnja EE split Sistema
Zamjena rasvjetnih tijela sa EE rasvjetnim tijelima – unutrašnja rasvjeta
Regulacija – unutrašnja rasvjeta
Zamjena rasvjetnih tijela sa EE rasvjetnim tijelima – vanjska rasvjeta
Regulacija – vanjska rasvjeta
PRIMJER – VJEZBA U ENMASOFT-U
ZADATAK:
1.
2.
3.
4.
Kreirati objekat – porodičnu kuću jednog od učesnika
Analizirati Energetski izvještaj prije EE mjera
Usvojiti najmanje tri mjere (u zavisnosti od kreiranog objekta
Analizirati Energetski izvještaj nakon EE mjera
DISKUSIJA
Hvala na pažnji!!
Aleksandra Stanivuković
Branimir Kalanj