NETEHNIČKI SAŽETAK OPIS PROJEKTA Na području općine Glamoč, udaljeno oko 5 km od Glamoča, planira se izgradnja VE Dževa sa 23 instalirana vjetroagregata. Vjetroelektrana Dževa namijenjena je za proizvodnju električne energije iz obnovljivog izvora (energije vjetra) i predaju elektroenergetskom sustavu Bosne i Hercegovine, u skladu sa zakonskim propisima koji uređuju područje energetike i obnovljivih izvora energije. Vjetroelektrana se sastoji od 23 zasebnih, optimalno prostorno raspoređenih proizvodnih jedinica – vjetroagregata sa površinom obuhvata 19 km2 Svaki vjetroagregat je autonomna proizvodna jedinica, nazivne jedinične snage do/i 3 MW, koja kinetičku energiju vjetra pretvara u mehaničku energiju za pogon električnog generatora. pristupni put do same lokacije i interni pristupni putevi do pozicija svakog od vjetroagregata, podzemna kablovska trasa za međusobno povezivanje vjetroagregata, transformatorska stanica za priključak vjetroparka na elektro mrežu, priključak na postojeći elektroenergetski sistem. Vjetroagregati (konačan odabir glavne opreme vjetroagregata biti će poznat nakon sprovedenog međunarodnog javnog poziva za dostavljanje ponuda za isporuku, instaliranje, puštanje u pogon i održavanje vjetoagregata) će biti istog tipa, u klasi instalisane snage do/i 3 MW i međusobno će biti povezani i priključeni na elektroenergetski sistem, preko odgovarajućeg priključnog voda. Područje lokaliteta Dževa je tipično vodooskudno područje. Nema stalnih izvorskih i riječnih voda. Zbog propusnosti krša, nagnutog i strmog reljefa, oborinske vode se ne zadržavaju i postupno procjeđuju, već brzo nestaju u vidu bujica u doline, ili poniru u kraško podzemlje. Potrebe za pitkom vodom stanovništva i stoke podmiruje se sakupljanjem oborinskih voda u čatrnje. Emisije zagađujućih materija u zrak Jedna od najvažnijih prednosti energije vjetra je u činjenici da njeno korištenje ne uzrokuje emitovanje zagađujućih materija u zrak, u odnosu na konvencionalne metode proizvodnje električne energije. Računajući s potrošnjom fosilnog goriva prosječnog kvaliteta u generatoru iste instalirane snage, proizvodnjom elektične energije navedenim vjetroagregatom može se smanjiti emisije zagađujućih materija, i to: 1.750.000 kg CO2 44.000 kg SO2 7.500 kg NOx. Buka Pri radu vjetroagregata nastaju šumovi uslijed opstrujavanja zraka oko lopatica i stuba (aerodinamička buka), te šumovi pri gibanju zupčanika (mehanička buka). Jakost šuma koji nastaje pri radu vjetroagregata zavisi od: izvedbi i veličini stroja, brzini vjetra, udaljenost od stroja, šumova u prostoru (pozadinski šumovi). Intenzitet buke se generalno kvantificira izražavanjem u jedinici decibela, dB (A), a što predstavlja logaritamsku vrijednost kvocijenta pritiska emitiranog zvuka i zvučnog pritiska na granici čujnosti. Prilikom izrade predmetnog dokumenta izvršeno je modeliranje buke preko programskog paketa u vlasništvu poduzeća ZAGREBINSPEKT d.o.o. Mostar. Na osnovu proračunatih vrijednosti, može se zaključiti da emisija buke iz predmetnog postrojenja neće imati negativan utjecaj na najugroženije stambene prostore, kao ni na floru i faunu na širem području zahvata. Elektromagnetne smetnje Vjetroagregat može prouzročiti smetnje kod prijema radio i mikro valova, koji se koriste za prijenos radio - televizijskih, komunikacijskih i navigacijskih signala. Zbog refleksije elektromagnetskih signala na lopaticama vjetroagregata, može doći do neželjene pojave interferencije. Vizualna degradacija prostora Zbog svoje vertikalne dimenzije i rotirajućih lopatica, vjetroagregati su vrlo uočljivi i kao takvi predstavljaju novi dominirajući element prostora, koji je potrebno sagledati u postupku planiranja zahvata. Prilikom projektovanja i postavljanja objekata vjetroelektrane treba posvetiti pažnju specifičnim aspektima uklapanja vjetroagregata u krajolik. Boju stubova prilagoditi boji okolnog kamenjara, a samo vrhove lopatica obojiti crveno, ukoliko to zahtijevaju propisi o sigurnosti zračnog prometa. Nakon završetka izvođenja građevinskih radova, iskope načinjene tokom radova poravnati sačuvanom zemljom i humusnim tlom, do oblika koji odgovara primarno zatečenom reljefu i ostaviti prirodnoj rekultivaciji. Zasjenjivanje i treperenje Prilikom izrade projektne dokumentacije, odabir pozicija vjetroagregata se vršio na osnovu modela zasjenjenja pomoću programskog paketa u vlasništvu poduzeća ZAGREBINSPEKT d.o.o. Mostar. Pravodobnim formiranjem stručnog tima za izradu navedenog projekta sa jasno podijeljenim ulogama, Investitor je stvorio pretpostavke za kvalitetno rješavanje problema zasjenjenja i treperenja u idejnoj fazi projekta. Prilikom izračuna zasjenjenja na lociranim objektima uzete su sljedeće pretpostavke u obzir: Turbine vjetroagregatga su u pogonskom stanju, Turbine su okrenute prema objektiva (receptorima), Uzet je model sunca kao jedne točke Proračunom je dobiveno da će najduže zasjenjenje u najgorem slučaju biti dana 21. veljače na najugroženijem objektu i to u trajanju od 20 minuta. Ukupno zasjenjenje na ovom objektu na godišnjoj razini će iznositi 4 sata. 30 sati / god u najgorem slučaju (tj. uz pretpostavku da sunce sja tijekom dana), maksimum 30 minuta po danu, za najgori slučaj. Utjecaj na zrak i mikroklimu Faza izgradnje Prilikom izvođenja građevinskih radova, na lokaciji vjetroelektrane, može doći do povremenog prašenja, usljed rada građevinske mehanizacije i pojačanog prometa na cestama oko lokacije. Građevinska mehanizacija i transportna sredstva će ispušnim plinovima, dimom i dignutom prašinom privremeno smanjiti kvalitet zraka, u užem području planiranih zahvata. Ovi utjecaji su lokalnog karaktera, ograničenog trajanja i bez trajnijih posljedica. Faza eksploatacije U fazi eksploatacije vjetroelektrane ne utiču na zagađivanje zraka. Utjecaj na mikroklimu je zanemariv. Utjecaj na vodu Faza izgradnje U neposrednom okruženju vjetroelektrane nema otvorenih izvora vode niti vodotoka – površinskih voda, te nema utjecaja. Međutim, do utjecaja eventualno na podzemne vode može doći usljed isticanja otpadnih ulja i maziva iz mehanizacije i vozila, a posebno prilikom rada i za vrijeme mirovanja mehanizacije i vozila na parkirnim površinama, pogotovo ukoliko dođe do spiranja po utjecajem oborinskih voda. Faza eksploatacije Nakon postavljanja vjetroagregata i puštanja u rad vjetroelektrane, eventualno incidentno zagađenje podzemnih voda je moguće očekivati prilikom remonta vjetroagregata, te u slučaju neadekvatnog odlaganja otpada, suprotno Planu o upravljanju otpadom. Utjecaj na tlo Faza izgradnje Na planiranim mikrolokacijama za vjetroagregate nema kvalitetnog poljoprivrednog tla, a pristupne ceste prolaze kamenjarom. Konfiguracija terena i postojeća prilazna cestovna infrastruktura smanjuju moguće utjecaje tokom izgradnje pristupnih cesta. Vjetroelektrane fizički zauzimaju nekoliko postotaka površine na kojoj su situirane, dok se ostatak površine između postolja vjetroagregata i oko internih prometnica može koristiti za ostale svrhe, bez ograničenja i opasnosti za tradicionalnu namjenu. Trajno se gubi tlo izgradnjom betonskih temelja za vjetroagregate i manipulativne radnje. Faza eksploatacije Ukoliko vjetroagregat nije dobro konstruiran, ili nije dobro održavan, može doći do curenja fluida direktno na tlo ili rasprskivanja od strane lopatica na okolni prostor. Utjecaj na ornitofaunu Faza izgradnje Kod izgradnje vjetroelektrane posebne analize vrše se na ornitofaunu - ptičje vrste, koje imaju vrlo specifična staništa i ne rijetko su osjetljive na promjenu staništa, odnosno njegove uvjete. Govoreći o općem utjecaju na životinjske vrste (uključujući i ptice), te uvažavajući planirani položaj vjetroelektrane, procjenjuje se da taj utjecaj nije značajan. Budući da ptice selice lete i na visinama iznad proračunatih visina vjetroagregata, procjenjuje se da neće biti izravno ugrožene. Ostale ptice, čije je prirodno stanište u blizini vjetroelektrane, s vremenom će se priviknuti na nove prostorne uvjete i rad vjetroagregata. Faza eksploatacije Uzevši u obzir položaj lokacije buduće vjetroelektrane, tehničke osobine i predviđeni raspored vjetroagregata, te karekteristike vegetacije i šireg okruženja, ptičije populacije, odnosno njihove dnevne i noćne aktivnosti, može se procjeniti da planirana izgradnja postrojenja neće imati značajnije negativne utjecaje na autohtonu ornitofaunu, kao ni na selice u vrijeme jesenske i proljetne selidbe. Nakon izgradnje vjetroenergetskih postrojenja i uspostavljenog monitoringa, raspolagat će se sa egzaktnim pokazateljima mogućeg negativnog utjecaja vjetroelektane na ornitofaunu. Utjecaj na floru i faunu Faza izgradnje Planirani građevinski radovi u toku izgradnje zbog pojave buke, povećane koncentracije prašine i boravka ljudi na lokaciji zahtjevat će, na pojedinim dijelovima, uklanjanje zemljišta sa biljnim i životinjskim sadržajem (živi organizmi pri i u tlu). Uvažavajući vremenski interval i činjenicu da je proces izgradnje vjetroelektrane ograničen, kao i da sama izgradnja temelja stubova vjetroagregata zauzima manji postotak površine, većina životinja će privremeno migrirati sa tog područja, odnosno nakon izgradnje će se vratiti na to područje. Također, neke životinjske vrste će se trajno premjestiti sa lokacije vjetroelektrane u okruženje i formirati nova staništa. Izgradnja vjetroelektane, uzimajući u obzir navedeno neće bitno utjecati na bioraznolikost flore i faune koncesijskog područja. Generalno, utjecaj montaže vjetroagregata na živi svijet će biti vremenski i lokacijski ograničen u toku izgradnje vjetroelektrane. Faza ekspolatacije Sanaciju devastiranih zemljanih površina, pod pašnjacima i degradiranom vegetacijom treba uraditi sa autohtonom vegetacijom, koja će se vremenom prirodno rasijavati i obrastati površine sa skromnim slojem zemljišta. Većina faune koja je migrirala, nakon izgradnje će se postepeno vratiti na područje, gdje su situirani vjetroagregati i adaptirati se novim životnim uvjetima. Očekuje se zaobilaženje neposredne zone vjetroagregata i manje pomjeranje staništa, odnosno skloništa i prebivališta faune. Vizuelna degradacija prostora Faza izgradnje Prostor lokacije planirane vjetroelektrane karakterišu prirodni sistemi krša i niskog rastinja. Izvedba pristupnih puteva, temelja i kablovskih koridora uzrokovat će neznatnu vizualnu degradaciju, odnosno degradaciju površinskog pokrova. Međutim, postavljanje vjetroagregata uzrokovat će vizualnu promjenu predmetnog područja. Faza eksploatacije Suvremeni vjetroagregati su proizvodne jedinice velikih dimenzija, a zbog svoje vertikalne dimenzije i rotirajućih lopatica, vjetroagregati su uočljivi i kao takvi predstavljaju novi dominirajući element prostora. Utjecaj na prirodne i kulturne vrijednosti Lokacija planirane vjetroelektrane, u svojoj neposrednoj blizini, nema zaštićenih niti evidentiranih prirodnih i kulturnih vrijednosti. Otpad Planom upravljanja otpadom, koji je dio ova dokumentacije, propisane su mjere za sprječavanje nastanka otpada, kao i korištenja otpadnih materija ili zbrinjavanje otpada koji se generira u postrojenjima. Mjere ublažavanja utjecaja Sprječavanje emisija u zrak Faza izgradnje Redovnim i vanrednim tehničkim pregledima građevinskih strojeva i opreme osigurati tehničku ispravnost sistema za sagorijevanje pogonskog goriva. Prevoz opreme i materijala vršiti van prometne špice, uz maksimalno korištenje alternativnih puteva, kako bi se rasteretila glavne prometnice. Po potrebi, prskati prometnice u okviru naselja, da se ublaži utjecaj prašine koja se može dizati prilikom tranzita gradilišne mehanizacije na materijalna dobra stanovnika. Faza eksploatacije U toku normalnog režima rada vjeroagregata, neće biti emisije zagađujućih materija u zrak. Sprječavanje i ublažavnje utjecaja na tlo i eventualno podzemne vode Kod izgradnje pristupne ceste i spojnih cesti između vjetroagregata, maksimalno koristiti postojeće trase cesta, maksimalno koristiti materijal sa same lokacije ceste, zasjeke i usjeke planirati na način da se izbjegne pojava erozije, te da se postojeća vegetacija ne uništave bez potrebe. Prilikom izvođenja zemljanih radova odvojiti površinski sloj tla bolje kvalitete, posebno ga odložiti, zaštiti od onečišćenja i po završetku radova upotrijebiti za sanaciju i vraćanje lokacije u prvobitno stanje.Iskopani materijal koji se neće korisitit za predmetnu gradnju odlagat će se na određenu lokaciju. Za sve vrste otpada koji će nastati tokom izgradnje ili incidentne situacije osigurati postupanje u skladu sa Planom upravljanja građevinskim i otpadom na gradilištu. Faza eksploatacije Prilikom normalnog režima rada vjetroelektrane se ne očekuje kontaminacija tla, te eventualno i indirektno pozemnih voda. Pri redovnom održavanju postrojenja treba voditi računa da ne dođe do izlijevanja otpadnih ulja i maziva na tlo. Za slučaj da dođe do izljevanja potebno je sanirati onečišćenje. Za sve vrste otpada prilikom servisiranja postupiti u skaldu sa Planom upravljanja otpadom. Ublažavanje utjecaja na floru i faunu Faza izgradnje Prilikom projektovanja vjetroelektrane i prije početka izvođenja radova, uvažavat će se zaštite flore i faune. Strogo ograničiti kretanje mehanizacije, radi što boljeg očuvanja prirodnih staništa i autohtone vegetacije. Građevinske radove izvoditi u predviđenoj zoni radi manjeg narušavanja prirodne morfologije staništa i očuvanja autohtonih zajednica vegetacije. Faza eksploatacije Na lokaciji vjetroelektrane ne smiju se postavljati ograde, osim ograde oko trafostanice, kako bi svi prirodni koridori i migracijski putevi kopnene faune ostali slobodni. Ublažavanje utjecaja na ornitofaunu Faza izgradnje U slučaju pronalaska gnijezda ugroženih vrsta ptica (posebno grabljivica) spriječiti svako uznemiravanje ovih vrsta za vrijeme gniježđenja, a o pronalasku obavijestiti nadležnu instituciju za zaštitu prirode. Postupiti po stručnim uputama te institucije. Faza eksploatacije Provoditi redovan nadzor i ukoliko se konstatira nepredviđena prekomjerna smrtnost ptica u određenom vremenskom periodu (periodi sezonskih migracija), poduzeti objektivno moguće mjere zaštite. Stručna institucija, mora redovno biti obavještena o smrtnosti ptica i dati upute o adekvatnim mjerama zaštite, odnosno ublažavanju utjecaja rada vjetroelektrane na ornitofaunu u takvim slučajevima. Buka Faza izgradnje Radove prilikom kojih se može emitirati buka, treba organizirati i obavljati u toku dana, a samo u izuzetnim slučajevima, kada to zahtjeva tehnologija, u noćnom periodu. Smanjenje ukupne vanjske buke će se ostvarivati dobrom organizacijom gradilišta, te korištenjem mašina i uređaja sa amortizerom buke. Faza eksploatacije Prilikom probnog rada vjetroagregata provjeriti rezultate modeliranja prostiranja buke, kod prvih receptora. Rezultate mjerenja buke uporediti sa dopuštenim dnevnim i noćnim vrijednostima. Vjetroagregati se moraju kontrolisati i održavati prema uputama proizvođača, kako pri radu ne bi došlo do povećane nivoa buke izvan tehničkih standarda. Elektromagnetne smetnje Ukoliko izgradnjom vjetroelektrane dođe do smetnji u prijemu radijskih ili TV signala korisnika zajedničkog antenskog sistema, investitor je dužan osigurati prijem radijskih i TV signala jednakog kvaliteta, kao što su korisnici imali prije izgradnje vjetroelektrana. Vizuelni efekti Prilikom projektovanja i postavljanja objekata vjetroelektrane treba posvetiti pažnju specifičnim aspektima uklapanja vjetroagregata u krajolik. Boju stubova prilagoditi boji okolnog kamenjara, a samo vrhove lopatica obojiti crveno, ukoliko to zahtijevaju propisi o sigurnosti zračnog prometa. Smanjenje rizika nesreće Vjetroagregati će biti instalirati na udaljenost veću od minimalno propisane od najbližih stambenih objekata, kako u slučaju teže havarije (otkidanja lopatice ili drugih dijelova) ne bi bila ugrožena sigurnost ljudi i materijalnih dobara. Vjetroagregate, međusobno, i od lokalnih prometnica i puteva treba smjestiti na dovoljnoj udaljenosti, kako se u slučaju rušenja bilo kojeg vjetroagregata ne bi ugrozila sigurnost drugih vjetroagregata ili sigurnost ljudi i okoliša. Na vjetroagregatu će se uspostaviti cjeloviti sistem zaštite od udara groma i požara, koji će nizom aktivnih i pasivnih mjera osigurati da se posljedice požara svedu na minimum. Svako postolje pojedinog vjetroagregata, biti će betonirano i izvedeno sa obodnim kanalom, kako bi se u slučaju curenja ulja iz postrojenja spriječilo zagađivanje vode i tla. Na temelju dosadašnjih podataka o mjerenjima brzine i trajanja vjetra, može se procijeniti da na području planiranom za izgradnju vjetroelektrane, ne bi trebalo doći do pojave vjetra takve razorne snage, koja bi mogla fizički ugroziti pojedine proizvodne jedinice. Mjere za rad i usklađivanje sa ostalim obavezama operatera, posebno mjere nakon zatvaranja postrojenja Suvremeni vjetroagregati se projektuju za životni vijek od 20 do 25 godina. Nakon toga se jednostavno rastavljaju i uklanjanju, a lokacija se može relativno brzo i jednostavno sanirati. Pri tome jedino temelji vjetroagregata ostaju trajno na lokaciji, ali se isti trebaju prekriti odgovarajućim slojem zemlje i revitalizirati. Nakon prestanka rada vjetroelektrana, buka se može pojaviti samo u toku uklanjanja postrojenja/instalacija i sanacije okoliša. Po prestanku korištenja vjetroagregata, za njihovu demontažu potrebno je uraditi dokumentaciju i pribaviti odobrenja za rušenje, u skladu sa važećim propisima. Monitoring Monitoring buke Tijekom prve godine rada vjetroelektrane, treba obaviti mjerenje razine buke 2 puta godišnje. Pozicije na kojima treba vršiti mjerenje buke trebaju biti odabrane na osnovu modela buke, kako bi se potvrdilo modeliranje buke dobiveno proračunom. Prilikom analize buke potrebno je izvršiti statističku analizu buke, te odrediti statističke percentile (L1%, L10%, L90%, L99%). Prilikom ispitivanja buke potrebito je izvršiti i frekventnu analizu buke sa posebnim osvrtom na buku nižih frekvencija. Ukoliko mjerenja buke potvrde rezultate proračuna (time i prihvatljivost utjecaja na razinu buke), mjerenje buke provodite svake dvije godine, tokom čitavog vijeka rada vjetroelektrane. Monitoring ornitofaune Monitoring utjecaja rada vjetroelektrane Dževa na populacije ptica, potrebno je provoditi tokom cijele godine, u trajanju od minimalno dvije godine. Monitoring treba da obuhvati dvogodišnji ciklus redovitog obilaska terena i pretraživanja prostora oko vjetroagregata, radi utvrđivanja broja eventualno stradalih i uginulih ptica. Rezultate i analizu svih aktivnosti monitoringa ornitofaune treba dostaviti nadležnoj instituciji za zaštitu prirode. Monitoring šišmiša Nakon puštanja vjetroelektrane u rad, pratiti stanje populacija šišmiša od strane stručne osobe (biolog, zoolog) u trajanju od dvije godine, kako bi se utvrdio direktan utjecaj (smrtnost) na postojeću populaciju šišmiša kao i eventualne promjene na širem području, a koje bi mogle nastati stavljanjem vjetroagregata u pogon. Program praćenja treba provoditi minimalno u razdoblju od marta do oktobra, sa najmanje četiri terenska dana mjesečno.