close

Enter

Log in using OpenID

"Vjetroelektrane" d.o.o. Glamoč

embedDownload
NETEHNIČKI SAŽETAK
OPIS PROJEKTA
Na području općine Glamoč, udaljeno oko 5 km od Glamoča, planira se izgradnja VE
Dževa sa 23 instalirana vjetroagregata.
Vjetroelektrana Dževa namijenjena je za proizvodnju električne energije iz
obnovljivog izvora (energije vjetra) i predaju elektroenergetskom sustavu Bosne i
Hercegovine, u skladu sa zakonskim propisima koji uređuju područje energetike i
obnovljivih izvora energije.
Vjetroelektrana se sastoji od 23 zasebnih, optimalno prostorno raspoređenih
proizvodnih jedinica – vjetroagregata sa površinom obuhvata 19 km2
Svaki vjetroagregat je autonomna proizvodna jedinica, nazivne jedinične
snage do/i 3 MW, koja kinetičku energiju vjetra pretvara u mehaničku energiju
za pogon električnog generatora.
pristupni put do same lokacije i interni pristupni putevi do pozicija svakog od
vjetroagregata,
podzemna kablovska trasa za međusobno povezivanje vjetroagregata,
transformatorska stanica za priključak vjetroparka na elektro mrežu,
priključak na postojeći elektroenergetski sistem.
Vjetroagregati (konačan odabir glavne opreme vjetroagregata biti će poznat nakon
sprovedenog međunarodnog javnog poziva za dostavljanje ponuda za isporuku,
instaliranje, puštanje u pogon i održavanje vjetoagregata) će biti istog tipa, u klasi
instalisane snage do/i 3 MW i međusobno će biti povezani i priključeni na
elektroenergetski sistem, preko odgovarajućeg priključnog voda.
Područje lokaliteta Dževa je tipično vodooskudno područje. Nema stalnih izvorskih i
riječnih voda. Zbog propusnosti krša, nagnutog i strmog reljefa, oborinske vode se ne
zadržavaju i postupno procjeđuju, već brzo nestaju u vidu bujica u doline, ili poniru u
kraško podzemlje. Potrebe za pitkom vodom stanovništva i stoke podmiruje se
sakupljanjem oborinskih voda u čatrnje.
Emisije zagađujućih materija u zrak
Jedna od najvažnijih prednosti energije vjetra je u činjenici da njeno korištenje ne
uzrokuje emitovanje zagađujućih materija u zrak, u odnosu na konvencionalne
metode proizvodnje električne energije.
Računajući s potrošnjom fosilnog goriva prosječnog kvaliteta u generatoru iste
instalirane snage, proizvodnjom elektične energije navedenim vjetroagregatom može
se smanjiti emisije zagađujućih materija, i to:
1.750.000 kg CO2
44.000 kg SO2
7.500 kg NOx.
Buka
Pri radu vjetroagregata nastaju šumovi uslijed opstrujavanja zraka oko lopatica i
stuba (aerodinamička buka), te šumovi pri gibanju zupčanika (mehanička buka).
Jakost šuma koji nastaje pri radu vjetroagregata zavisi od:
izvedbi i veličini stroja,
brzini vjetra,
udaljenost od stroja,
šumova u prostoru (pozadinski šumovi).
Intenzitet buke se generalno kvantificira izražavanjem u jedinici decibela, dB (A), a
što predstavlja logaritamsku vrijednost kvocijenta pritiska emitiranog zvuka i zvučnog
pritiska na granici čujnosti. Prilikom izrade predmetnog dokumenta izvršeno je
modeliranje buke preko programskog paketa u vlasništvu poduzeća
ZAGREBINSPEKT d.o.o. Mostar. Na osnovu proračunatih vrijednosti, može se
zaključiti da emisija buke iz predmetnog postrojenja neće imati negativan utjecaj na
najugroženije stambene prostore, kao ni na floru i faunu na širem području zahvata.
Elektromagnetne smetnje
Vjetroagregat može prouzročiti smetnje kod prijema radio i mikro valova, koji se
koriste za prijenos radio - televizijskih, komunikacijskih i navigacijskih signala. Zbog
refleksije elektromagnetskih signala na lopaticama vjetroagregata, može doći do
neželjene pojave interferencije.
Vizualna degradacija prostora
Zbog svoje vertikalne dimenzije i rotirajućih lopatica, vjetroagregati su vrlo uočljivi i
kao takvi predstavljaju novi dominirajući element prostora, koji je potrebno sagledati u
postupku planiranja zahvata. Prilikom projektovanja i postavljanja objekata
vjetroelektrane treba posvetiti pažnju specifičnim aspektima uklapanja vjetroagregata
u krajolik. Boju stubova prilagoditi boji okolnog kamenjara, a samo vrhove lopatica
obojiti crveno, ukoliko to zahtijevaju propisi o sigurnosti zračnog prometa.
Nakon završetka izvođenja građevinskih radova, iskope načinjene tokom radova
poravnati sačuvanom zemljom i humusnim tlom, do oblika koji odgovara primarno
zatečenom reljefu i ostaviti prirodnoj rekultivaciji.
Zasjenjivanje i treperenje
Prilikom izrade projektne dokumentacije, odabir pozicija vjetroagregata se vršio na
osnovu modela zasjenjenja pomoću programskog paketa u vlasništvu poduzeća
ZAGREBINSPEKT d.o.o. Mostar. Pravodobnim formiranjem stručnog tima za izradu
navedenog projekta sa jasno podijeljenim ulogama, Investitor je stvorio pretpostavke
za kvalitetno rješavanje problema zasjenjenja i treperenja u idejnoj fazi projekta.
Prilikom izračuna zasjenjenja na lociranim objektima uzete su sljedeće pretpostavke
u obzir:
Turbine vjetroagregatga su u pogonskom stanju,
Turbine su okrenute prema objektiva (receptorima),
Uzet je model sunca kao jedne točke
Proračunom je dobiveno da će najduže zasjenjenje u najgorem slučaju biti
dana 21. veljače na najugroženijem objektu i to u trajanju od 20 minuta. Ukupno
zasjenjenje na ovom objektu na godišnjoj razini će iznositi 4 sata.
30 sati / god u najgorem slučaju (tj. uz pretpostavku da sunce sja tijekom
dana),
maksimum 30 minuta po danu, za najgori slučaj.
Utjecaj na zrak i mikroklimu
Faza izgradnje
Prilikom izvođenja građevinskih radova, na lokaciji vjetroelektrane, može doći do
povremenog prašenja, usljed rada građevinske mehanizacije i pojačanog prometa na
cestama oko lokacije. Građevinska mehanizacija i transportna sredstva će ispušnim
plinovima, dimom i dignutom prašinom privremeno smanjiti kvalitet zraka, u užem
području planiranih zahvata. Ovi utjecaji su lokalnog karaktera, ograničenog trajanja i
bez trajnijih posljedica.
Faza eksploatacije
U fazi eksploatacije vjetroelektrane ne utiču na zagađivanje zraka. Utjecaj na
mikroklimu je zanemariv.
Utjecaj na vodu
Faza izgradnje
U neposrednom okruženju vjetroelektrane nema otvorenih izvora vode niti vodotoka
– površinskih voda, te nema utjecaja. Međutim, do utjecaja eventualno na podzemne
vode može doći usljed isticanja otpadnih ulja i maziva iz mehanizacije i vozila, a
posebno prilikom rada i za vrijeme mirovanja mehanizacije i vozila na parkirnim
površinama, pogotovo ukoliko dođe do spiranja po utjecajem oborinskih voda.
Faza eksploatacije
Nakon postavljanja vjetroagregata i puštanja u rad vjetroelektrane, eventualno
incidentno zagađenje podzemnih voda je moguće očekivati prilikom remonta
vjetroagregata, te u slučaju neadekvatnog odlaganja otpada, suprotno Planu o
upravljanju otpadom.
Utjecaj na tlo
Faza izgradnje
Na planiranim mikrolokacijama za vjetroagregate nema kvalitetnog poljoprivrednog
tla, a pristupne ceste prolaze kamenjarom. Konfiguracija terena i postojeća prilazna
cestovna infrastruktura smanjuju moguće utjecaje tokom izgradnje pristupnih cesta.
Vjetroelektrane fizički zauzimaju nekoliko postotaka površine na kojoj su situirane,
dok se ostatak površine između postolja vjetroagregata i oko internih prometnica
može koristiti za ostale svrhe, bez ograničenja i opasnosti za tradicionalnu namjenu.
Trajno se gubi tlo izgradnjom betonskih temelja za vjetroagregate i manipulativne
radnje.
Faza eksploatacije
Ukoliko vjetroagregat nije dobro konstruiran, ili nije dobro održavan, može doći do
curenja fluida direktno na tlo ili rasprskivanja od strane lopatica na okolni prostor.
Utjecaj na ornitofaunu
Faza izgradnje
Kod izgradnje vjetroelektrane posebne analize vrše se na ornitofaunu - ptičje vrste,
koje imaju vrlo specifična staništa i ne rijetko su osjetljive na promjenu staništa,
odnosno njegove uvjete.
Govoreći o općem utjecaju na životinjske vrste (uključujući i ptice), te uvažavajući
planirani položaj vjetroelektrane, procjenjuje se da taj utjecaj nije značajan. Budući
da ptice selice lete i na visinama iznad proračunatih visina vjetroagregata, procjenjuje
se da neće biti izravno ugrožene. Ostale ptice, čije je prirodno stanište u blizini
vjetroelektrane, s vremenom će se priviknuti na nove prostorne uvjete i rad
vjetroagregata.
Faza eksploatacije
Uzevši u obzir položaj lokacije buduće vjetroelektrane, tehničke osobine i predviđeni
raspored vjetroagregata, te karekteristike vegetacije i šireg okruženja, ptičije
populacije, odnosno njihove dnevne i noćne aktivnosti, može se procjeniti da
planirana izgradnja postrojenja neće imati značajnije negativne utjecaje na autohtonu
ornitofaunu, kao ni na selice u vrijeme jesenske i proljetne selidbe. Nakon izgradnje
vjetroenergetskih postrojenja i uspostavljenog monitoringa, raspolagat će se sa
egzaktnim pokazateljima mogućeg negativnog utjecaja vjetroelektane na ornitofaunu.
Utjecaj na floru i faunu
Faza izgradnje
Planirani građevinski radovi u toku izgradnje zbog pojave buke, povećane
koncentracije prašine i boravka ljudi na lokaciji zahtjevat će, na pojedinim dijelovima,
uklanjanje zemljišta sa biljnim i životinjskim sadržajem (živi organizmi pri i u tlu).
Uvažavajući vremenski interval i činjenicu da je proces izgradnje vjetroelektrane
ograničen, kao i da sama izgradnja temelja stubova vjetroagregata zauzima manji
postotak površine, većina životinja će privremeno migrirati sa tog područja, odnosno
nakon izgradnje će se vratiti na to područje. Također, neke životinjske vrste će se
trajno premjestiti sa lokacije vjetroelektrane u okruženje i formirati nova staništa.
Izgradnja vjetroelektane, uzimajući u obzir navedeno neće bitno utjecati na
bioraznolikost flore i faune koncesijskog područja.
Generalno, utjecaj montaže vjetroagregata na živi svijet će biti vremenski i lokacijski
ograničen u toku izgradnje vjetroelektrane.
Faza ekspolatacije
Sanaciju devastiranih zemljanih površina, pod pašnjacima i degradiranom
vegetacijom treba uraditi sa autohtonom vegetacijom, koja će se vremenom prirodno
rasijavati i obrastati površine sa skromnim slojem zemljišta. Većina faune koja je
migrirala, nakon izgradnje će se postepeno vratiti na područje, gdje su situirani
vjetroagregati i adaptirati se novim životnim uvjetima. Očekuje se zaobilaženje
neposredne zone vjetroagregata i manje pomjeranje staništa, odnosno skloništa i
prebivališta faune.
Vizuelna degradacija prostora
Faza izgradnje
Prostor lokacije planirane vjetroelektrane karakterišu prirodni sistemi krša i niskog
rastinja. Izvedba pristupnih puteva, temelja i kablovskih koridora uzrokovat će
neznatnu vizualnu degradaciju, odnosno degradaciju površinskog pokrova. Međutim,
postavljanje vjetroagregata uzrokovat će vizualnu promjenu predmetnog područja.
Faza eksploatacije
Suvremeni vjetroagregati su proizvodne jedinice velikih dimenzija, a zbog svoje
vertikalne dimenzije i rotirajućih lopatica, vjetroagregati su uočljivi i kao takvi
predstavljaju novi dominirajući element prostora.
Utjecaj na prirodne i kulturne vrijednosti
Lokacija planirane vjetroelektrane, u svojoj neposrednoj blizini, nema zaštićenih niti
evidentiranih prirodnih i kulturnih vrijednosti.
Otpad
Planom upravljanja otpadom, koji je dio ova dokumentacije, propisane su mjere za
sprječavanje nastanka otpada, kao i korištenja otpadnih materija ili zbrinjavanje
otpada koji se generira u postrojenjima.
Mjere ublažavanja utjecaja
Sprječavanje emisija u zrak
Faza izgradnje
Redovnim i vanrednim tehničkim pregledima građevinskih strojeva i opreme osigurati
tehničku ispravnost sistema za sagorijevanje pogonskog goriva. Prevoz opreme i
materijala vršiti van prometne špice, uz maksimalno korištenje alternativnih puteva,
kako bi se rasteretila glavne prometnice. Po potrebi, prskati prometnice u okviru
naselja, da se ublaži utjecaj prašine koja se može dizati prilikom tranzita gradilišne
mehanizacije na materijalna dobra stanovnika.
Faza eksploatacije
U toku normalnog režima rada vjeroagregata, neće biti emisije zagađujućih materija u
zrak.
Sprječavanje i ublažavnje utjecaja na tlo i eventualno podzemne vode
Kod izgradnje pristupne ceste i spojnih cesti između vjetroagregata, maksimalno
koristiti postojeće trase cesta, maksimalno koristiti materijal sa same lokacije ceste,
zasjeke i usjeke planirati na način da se izbjegne pojava erozije, te da se postojeća
vegetacija ne uništave bez potrebe.
Prilikom izvođenja zemljanih radova odvojiti površinski sloj tla bolje kvalitete,
posebno ga odložiti, zaštiti od onečišćenja i po završetku radova upotrijebiti za
sanaciju i vraćanje lokacije u prvobitno stanje.Iskopani materijal koji se neće korisitit
za predmetnu gradnju odlagat će se na određenu lokaciju.
Za sve vrste otpada koji će nastati tokom izgradnje ili incidentne situacije osigurati
postupanje u skladu sa Planom upravljanja građevinskim i otpadom na gradilištu.
Faza eksploatacije
Prilikom normalnog režima rada vjetroelektrane se ne očekuje kontaminacija tla, te
eventualno i indirektno pozemnih voda.
Pri redovnom održavanju postrojenja treba voditi računa da ne dođe do izlijevanja
otpadnih ulja i maziva na tlo. Za slučaj da dođe do izljevanja potebno je sanirati
onečišćenje.
Za sve vrste otpada prilikom servisiranja postupiti u skaldu sa Planom upravljanja
otpadom.
Ublažavanje utjecaja na floru i faunu
Faza izgradnje
Prilikom projektovanja vjetroelektrane i prije početka izvođenja radova, uvažavat će
se zaštite flore i faune.
Strogo ograničiti kretanje mehanizacije, radi što boljeg očuvanja prirodnih staništa i
autohtone vegetacije. Građevinske radove izvoditi u predviđenoj zoni radi manjeg
narušavanja prirodne morfologije staništa i očuvanja autohtonih zajednica vegetacije.
Faza eksploatacije
Na lokaciji vjetroelektrane ne smiju se postavljati ograde, osim ograde oko
trafostanice, kako bi svi prirodni koridori i migracijski putevi kopnene faune ostali
slobodni.
Ublažavanje utjecaja na ornitofaunu
Faza izgradnje
U slučaju pronalaska gnijezda ugroženih vrsta ptica (posebno grabljivica) spriječiti
svako uznemiravanje ovih vrsta za vrijeme gniježđenja, a o pronalasku obavijestiti
nadležnu instituciju za zaštitu prirode. Postupiti po stručnim uputama te institucije.
Faza eksploatacije
Provoditi redovan nadzor i ukoliko se konstatira nepredviđena prekomjerna smrtnost
ptica u određenom vremenskom periodu (periodi sezonskih migracija), poduzeti
objektivno moguće mjere zaštite. Stručna institucija, mora redovno biti obavještena o
smrtnosti ptica i dati upute o adekvatnim mjerama zaštite, odnosno ublažavanju
utjecaja rada vjetroelektrane na ornitofaunu u takvim slučajevima.
Buka
Faza izgradnje
Radove prilikom kojih se može emitirati buka, treba organizirati i obavljati u toku
dana, a samo u izuzetnim slučajevima, kada to zahtjeva tehnologija, u noćnom
periodu. Smanjenje ukupne vanjske buke će se ostvarivati dobrom organizacijom
gradilišta, te korištenjem mašina i uređaja sa amortizerom buke.
Faza eksploatacije
Prilikom probnog rada vjetroagregata provjeriti rezultate modeliranja prostiranja buke,
kod prvih receptora. Rezultate mjerenja buke uporediti sa dopuštenim dnevnim i
noćnim vrijednostima. Vjetroagregati se moraju kontrolisati i održavati prema
uputama proizvođača,
kako pri radu ne bi došlo do povećane nivoa buke izvan tehničkih standarda.
Elektromagnetne smetnje
Ukoliko izgradnjom vjetroelektrane dođe do smetnji u prijemu radijskih ili TV signala
korisnika zajedničkog antenskog sistema, investitor je dužan osigurati prijem radijskih
i TV signala jednakog kvaliteta, kao što su korisnici imali prije izgradnje
vjetroelektrana.
Vizuelni efekti
Prilikom projektovanja i postavljanja objekata vjetroelektrane treba posvetiti pažnju
specifičnim aspektima uklapanja vjetroagregata u krajolik. Boju stubova prilagoditi
boji okolnog kamenjara, a samo vrhove lopatica obojiti crveno, ukoliko to zahtijevaju
propisi o sigurnosti zračnog prometa.
Smanjenje rizika nesreće
Vjetroagregati će biti instalirati na udaljenost veću od minimalno propisane od
najbližih stambenih objekata, kako u slučaju teže havarije (otkidanja lopatice ili drugih
dijelova) ne bi bila ugrožena sigurnost ljudi i materijalnih dobara. Vjetroagregate,
međusobno, i od lokalnih prometnica i puteva treba smjestiti na dovoljnoj udaljenosti,
kako se u slučaju rušenja bilo kojeg vjetroagregata ne bi ugrozila sigurnost drugih
vjetroagregata ili sigurnost ljudi i okoliša.
Na vjetroagregatu će se uspostaviti cjeloviti sistem zaštite od udara groma i požara,
koji će nizom aktivnih i pasivnih mjera osigurati da se posljedice požara svedu na
minimum. Svako postolje pojedinog vjetroagregata, biti će betonirano i izvedeno sa
obodnim kanalom, kako bi se u slučaju curenja ulja iz postrojenja spriječilo
zagađivanje vode i tla. Na temelju dosadašnjih podataka o mjerenjima brzine i
trajanja vjetra, može se procijeniti da na području planiranom za izgradnju
vjetroelektrane, ne bi trebalo doći do pojave vjetra takve razorne snage, koja bi
mogla fizički ugroziti pojedine proizvodne jedinice.
Mjere za rad i usklađivanje sa ostalim obavezama operatera, posebno mjere
nakon zatvaranja postrojenja
Suvremeni vjetroagregati se projektuju za životni vijek od 20 do 25 godina. Nakon
toga se jednostavno rastavljaju i uklanjanju, a lokacija se može relativno brzo i
jednostavno sanirati. Pri tome jedino temelji vjetroagregata ostaju trajno na lokaciji,
ali se isti trebaju prekriti odgovarajućim slojem zemlje i revitalizirati. Nakon prestanka
rada vjetroelektrana, buka se može pojaviti samo u toku uklanjanja
postrojenja/instalacija i sanacije okoliša.
Po prestanku korištenja vjetroagregata, za njihovu demontažu potrebno je uraditi
dokumentaciju i pribaviti odobrenja za rušenje, u skladu sa važećim propisima.
Monitoring
Monitoring buke
Tijekom prve godine rada vjetroelektrane, treba obaviti mjerenje razine buke 2 puta
godišnje. Pozicije na kojima treba vršiti mjerenje buke trebaju biti odabrane na
osnovu modela buke, kako bi se potvrdilo modeliranje buke dobiveno proračunom.
Prilikom analize buke potrebno je izvršiti statističku analizu buke, te odrediti
statističke percentile (L1%, L10%, L90%, L99%). Prilikom ispitivanja buke potrebito je
izvršiti i frekventnu analizu buke sa posebnim osvrtom na buku nižih frekvencija.
Ukoliko mjerenja buke potvrde rezultate proračuna (time i prihvatljivost utjecaja na
razinu buke), mjerenje buke provodite svake dvije godine, tokom čitavog vijeka rada
vjetroelektrane.
Monitoring ornitofaune
Monitoring utjecaja rada vjetroelektrane Dževa na populacije ptica, potrebno je
provoditi tokom cijele godine, u trajanju od minimalno dvije godine. Monitoring treba
da obuhvati dvogodišnji ciklus redovitog obilaska terena i pretraživanja prostora oko
vjetroagregata, radi utvrđivanja broja eventualno stradalih i uginulih ptica.
Rezultate i analizu svih aktivnosti monitoringa ornitofaune treba dostaviti nadležnoj
instituciji za zaštitu prirode.
Monitoring šišmiša
Nakon puštanja vjetroelektrane u rad, pratiti stanje populacija šišmiša od strane
stručne osobe (biolog, zoolog) u trajanju od dvije godine, kako bi se utvrdio direktan
utjecaj (smrtnost) na postojeću populaciju šišmiša kao i eventualne promjene na
širem području, a koje bi mogle nastati stavljanjem vjetroagregata u pogon. Program
praćenja treba provoditi minimalno u razdoblju od marta do oktobra, sa najmanje
četiri terenska dana mjesečno.
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
2
File Size
137 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content