Vjesnik JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB DVADESET USPJEŠNIH GODINA INFORMATIVNO – STRUČNI LIST / Godina XIV. / Broj 49 / Mostar, srpanj 2013. Dragi čitatelji! Pred vama je novi 49. broj Vjesnika JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, informativno – stručnog časopisa ovog poduzeća. U moru informacija koje dobivate preko svih medija, nadamo se da će ovaj časopis namijenjen svim našim uposlenicima, kupcima, poslovnim partnerima i široj društvenoj zajednici biti dio ugodnoga štiva, a sve u cilju što boljega upoznavanja s onim što naše poduzeće radi i čime se bavi. Iako ste putem mrežne stranice EPHZHB upoznati s dosta aktivnosti koje su se zbile u proteklome razdoblju, ovdje ćete naći opširnije informacije vezane za sve sfere poslovanja i djelovanje JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. Ovaj je broj mnogo veći po broju stranica zbog malo duljega vremenskog razdoblja od izlaženja posljednjeg broja do danas. Iako kvantiteta ne mora nužno pratiti kvalitetu, vjerujem kako smo zabilježili sve važne događaje. Uz sve one uobičajene rubrike koje ste navikli vidjeti u prošlim brojevima, u ovome vam izdvajamo kao posebnost predstavljanje članova Nadzornog odbora i Uprave poduzeća, te opširan intervju s generalnim direktorom Nikolom Krešićem. Važan je dio časopisa posvećen obilježavanju 20. obljetnice poduzeća, posjetima članova Uprave proizvodnim objektima, distributivnim i opskrbnim dijelovima poduzeća, te raznim udrugama, kao i informacijama o poslovanju, razvojnim projektima i mnogim drugim temama. Koristim se ovom prigodom pozvati vas da se uključite u kreiranje našega sljedećeg 50. jubilarnog broja. Svi su vaši prijedlozi dobro došli. Do sljedećeg broja Vjesnika, pozivam vas da aktivnosti i informacije vezane za naše poduzeće pratite na mrežnoj stranci www.ephzhb.ba. Uz srdačne pozdrave do sljedećega broja, nadam se da ćete uživati čitajući ovaj časopis. sadržaj 4 29 34 35 INTERVJU S GENERALNIM DIREKTOROM NIKOLOM KREŠIĆEM SVEČANA SJEDNICA U POVODU 20. OBLJETNICE DANI OTVORENIH VRATA IZLOŽBA FOTOGRAFIJA NAŠ INTERVJU s generalnim direktorom Nikolom Krešićem OČEKUJEMO REKORDNU DOBIT U 2013. GODINI........................... 4 USPJEŠAN OSMOGODIŠNJI RAD HE PEĆ MLINI..............................38 PRIMJENA ODLUKE O SUBVENCIJAMA ZA KUPCE ELEKTRIČNE ENERGIJE EP HZ HB..50 POSJETI ELEKTROPRIVREDI HZ HB.......66 MOSTARSKIM MJESNIM ZAJEDNICAMA JASENICI I KRUŠEVU UPLAĆENO 1.050.000,00 KM......................39 ELEKTROENERGETSKE STUDIJE...........51 NAJVEĆE SMANJENJE GUBITAKA ELEKTRIČNE ENERGIJE NA PODRUČJU POGONA LIVNO............................40 NOVI PRISTUP U PRENAPONSKOJ ZAŠTITI ELEKTROENERGETSKIH SREDNJENAPONSKIH MREŽA.............53 ZIMA 2011./2012.......................41 MEĐUNARODNI SAJAM ENERGIJE, INDUSTRIJE I RUDARSTVA U TUZLI.......59 U POSJETU POSLOVNICI ELEKTRO RAVNO.82 KONFERECIJE ZA MEDIJE .................43 KONFERENCIJA O PROBLEMATICI OIE....60 KRATKE VIJESTI............................84 POSLOVANJE U 2013. GODINI ..........44 EDUKACIJA, KONGRESI, PREDSTAVLJANJA..........................61 TRADICIJA..................................88 NOVI ČLANOVI UPRAVE I NADZORNOGA ODBORA JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar...................................... 7 IZ RADA SKUPŠTINE DRUŠTVA............14 POSJET UPRAVE ORGANIZACIJSKIM JEDINICAMA I HIDROELEKTRANAMA.....17 NAŠI PROJEKTI.............................21 17.11.1992.-17.11.2012. 20 godina JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB D.D. MOSTAR......................29 DANI OTVORENIH VRATA..................34 glavni i odgovorni urednik Mario Fofić, mag. IZLOŽBA FOTOGRAFIJA....................35 Informativno-stručni list, Vjesnik JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar Ulica dr. Mile Budaka 106a, Mostar tel.: 036 335 740 faks: 036 335 765 e-mail: [email protected] www.ephzhb.ba POSLOVANJE S ALUMINIJEM D.D. MOSTAR..............................46 FERK I EP HZHB ..........................47 JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB D.D. MOSTAR NA GODIŠNJEM SKUPU SAP WEST BALKANS.................................... 64 IZASLANSTVO ELEKTROPRIVREDE HZHB U MAĐARSKOJ......................75 AKTIVNOSTI SINDIKATA....................76 IZ OPSKRBE ELEKTRIČNOM ENERGIJOM... 79 ZANIMLJIVO I KORISNO...................90 FOTO SAFARI PO RAMSKOME JEZERU....99 UNIŠTAVANJE IMOVINE PODUZEĆA U NOVOME TRAVNIKU I NOVOJ BILOJ.......49 ZAJEDNIČKE SJEDNICE UPRAVA ELEKTROPRIVREDE HZ HB I ELEKTROPRIVREDE BIH ...................65 IN MEMORIAM - DAMIR LEKO, IZVRŠNI DIREKTOR ZA DISTRIBUCIJU EL. ENERGIJE............................101 44 59 82 POSLOVANJE U 2013. MEĐUNARODNI SAJAM ENERGIJE, INDUSTRIJE I RUDARSTVA U TUZLI U POSJETU POSLOVNICI ELEKTRO RAVNO Izdaje Sektor za odnose s javnošću Glavni i odgovorni urednik Mario Fofić, mag. Uredništvo Vlatko Međugorac, Mira Radivojević, mr. sc. Irina Budimir Naklada 2.000 primjeraka Tisak FRAM ZIRAL, Mostar Rukopisi se i fotografije ne vraćaju. Naslovna fotografija predstavlja generalne direktore od osnutka JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar do danas. 2 REVIZIJA MREŽNOGA KODEKSA..........52 UPRAVA U POSJETU NAJPOTREBNIJIMA.. 70 INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB Godina XIV. / Broj 49 / Mostar, srpanj 2013. 3 NAŠ INTERVJU generalni direktor Nikola Krešić OČEKUJEMO REKORDNU DOBIT U 2013. GODINI O trenutačnome stanju u JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, rezultatima poslovanja, projektima, razvojnim planovima, očekivanjima i drugim aktualnostima razgovarali smo s generalnim direktorom Nikolom Krešićem, dipl.ing.el. Gosp. Krešiću, prošlo je nešto više od godinu i pol dana od kako ste preuzeli dužnost generalnoga direktora. Možete li nam reći kakvo ste stanje zatekli i koji su Vam najveći izazovi bili u proteklome razdoblju? Nova Uprava JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar imenovana je na sjednici Nadzornog odbora 18. studenoga 2011. godine i prvi radni dan smo imali 21. studenoga 2011. godine. Od prvoga dana krenuli smo s ozbiljnim poslom jer situacija u to vrijeme nije bila baš zadovoljavajuća. Sagledavajući trenutačno stanje u poduzeću konstatirali smo nekoliko važnih činjenica koje su zahtijevale žurno djelovanje. To se prije svega odnosi na lošu hidrologiju za to doba godine (oko 30%) za razliku od početka 2011. godine kad su hidrološke prilike bile 4 znatno povoljnije. Zatim, nabave nedostajućih količina električne energije vrše se na dnevnoj osnovi i u posljednjem tjednu studenoga prosječna cijena nabavljene energije iznosila je oko 100 EU/MWh. Također, akumulacija HE Rama, koja je najvažnija hidroelektrana u našem sustavu, krajem studenoga dosegla je razinu od 549,50 m n.m. uz dalje padanje kote od 30-40 cm dnevno što bi dovelo do obustave rada bar jednoga agregata. Kota akumulacije HE Rama u to doba godine manja je za 28,5 m, što u energetskome pogledu iznosi oko 150 GWh. Koji su bili Vaši prvi koraci kako bi se prevladala takva situacija? Iako smo se mi u Upravi počeli, uvjetno rečeno, upoznavati, nismo imali mnogo vremena jer smo morali žurno reagirati. Krenuli smo s nabavom nedostatnih količina električne energije na tjednoj i mjesečnoj osnovi, angažirali smo CHE Čapljinu u noćnim satima u crpnom režimu rada kupovinom jeftinije noćne energije, a tijekom dana turbinskim radom pokrivanjem vršnih opterećenja, obustavili smo opadanje kote akumulacije HE Rama. Zatim smo obustavili sve nabave osim onih koje su se odnosile na pogonsku spremnosti postrojenja i sigurnost pogonskoga osoblja. Konkretni rezultati poduzetih mjera tijekom prosinca 2011. godine bili su smanjenje troškova nabave el. energije za 3.000.000 KM, troškovi poslovanja smanjeni su za 1.800.000 KM, prihod od prodaje električne energije povećan je za oko 800.000 KM, izravni financijski efekt crpnog rada CHE Čapljina iznosi 925.000 KM, a radom CHE Čapljina u crpnom režimu rada kota akumulacije HE Rama povećana je za oko 4,5 m. Ukratko, gubitak u odnosu na projekciju krajem studenog manji je za oko 5.600.000 KM i Rebalansom plana za 2011. godinu usvojenim na Skupštini 30. prosinca 2011. godine iznosi 12.267.264 KM. Nažalost, hidrološke se prilike cijelu 2012. godinu nisu poboljšale. Štoviše, vremenske neprilike u veljači 2012. godine dodatno su otežale poslovanje poduzeća. Mnogi kažu kako je prošla godina bila jedna od najtežih od kada postoji Poduzeće u posljednjih 20 godina. Ja sam već 35 godina u Poduzeću, i istina, da se rijetko dogodilo da je bilo takvo stanje, odnosno da su bile tako loše hidrološke prilike. Također, snijeg koji je pao u veljači i sve ono što je s njim prouzročeno, nije registrirano u posljednjih 50 godina. Iako smo u to vrijeme bili suočeni s mnogim problemima, od nabave električne energije po vrlo visokim cijenama, do nedostatka el. energije na tržištu, pa sve do saniranja kvarova prouzročenih nevremenom, moram reći da smo, zahvaljujući naporima naših uposlenika, sve to uspješno prevladali i da su, ono što je najvažnije, naši kupci bili redovito opskrbljeni el. energijom. Dakle, loše hidrološke prilike izravno su utjecale na negativno poslovanje poduzeća za 2012. godinu? INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB Apsolutno! Dugo vremensko razdoblje bez obilnih i očekivanih oborina u 2012. godini izravno je utjecalo na naše negativno poslovanje, odnosno gubitak u iznosu od oko 44 milijuna za 2012. godinu. Reći ću vam samo podatak da smo u prvoj polovici 2012. godine proizveli 62 % planirane proizvodnje. Bez obzira što smo smanjili troškove poslovanja po svim stavkama gdje je to bilo moguće, zbog loše hidrologije nismo mogli izbjeći gubitak u poslovanju. Kao što znate naše je Poduzeće u cijelosti ovisno o hidrološkim prilikama, no unatoč tomu uvelike smo smanjili gubitak koji je bio predviđen Planom poslovanje za 2012. godinu. Unatoč svemu, naglašavam da JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar kroz cijelu 2012. godinu uspješno i redovito izmirivala sve svoje obveze bilo da se radi o državi, dobavljačima, uposlenicima, lokalnoj zajednici i drugim. Znači li da je loša poslovna godina utjecala i na investicije, odnosno na projekte? Kakvo je trenutačno stanje s investicijama u nove proizvodne i druge objekte? Bez obzira na sve navedene poteškoće, kao što sam najavio i prvoga dana, radit ćemo na očuvanju stabilnosti poduzeća i njegovom razvoju koliko god bude moguće u danim okolnostima. Dakle, loša poslovna 2012. godina bitno nije utjecala na investiranje u nove projekte te smo sve započete projekte nastavili bez ikakvih poteškoća, te sve svoje obveze u vezi sa servisiranjem kredita za projekt uredno izmirujemo, tako da tu nema brige. Dakle, investicije i ulaganje u nove projekte nisu niti smiju biti upitni. Na kojim se kapitalnim investicijama danas najviše radi, odnosno koji su to najvažniji projekti završeni u prošloj godini? Konstanto radimo na održavanju i modernizaciji naših već postojećih objekata, bilo proizvodnih ili drugih te usporedo s tim radimo na izgradnji i planiranju novih objekata. Izdvojio bih sada samo završetak odvodnoga kanala na HE Mostarsko blato i radove na revitalizaciji HE Rama. Moram reći da su poslovi na rekonstrukciji agregata 1 i zamjeni bloka transformatora 1 u HE Rama gotovi i očekujemo puštanje u probni rad početkom kolovoza, nakon čega će ubrzo početi rekonstrukcija agregata br. 2. Najintenzivnije se radi na projektu VE Mesihovina, kao prvoj vjetroelektrani u BiH. Također, mnogi su drugi projekti kao što su Crpna HE Vrilo i mala HE Mokronoge u Tomislavgradu u različitim fazama, od pripreme, planiranja ili izhođenja određenih dozvola. Hidrološke prilike u 2013. godini mnogo su povoljnije. Kakvi su financijski rezultati na polovici godine? Već sam rekao kako je 2012. godina bila jako teška, i nekako sam očekivao i vjerovao da će ova godina biti pozitivnija, što se i ostvarilo. Štoviše, rezultati u prvih šest mjeseci 2013. godine mnogo su bolji od onog što smo Godina XIV. / Broj 49 / Mostar, srpanj 2013. priželjkivali. Prema usvojenoj Elektroenergetskoj bilanci za 2013. godinu, planirana je proizvodnja od 1376 GWh, a nabava nedostajućih količina el. energije na tržištu u iznosu od 1400 GWh. Međutim, zahvaljujući povoljnim hidrološkim prilikama, ali i održavanju visoke pogonske spremnosti svih hidroelektrana te maksimalnoj angažiranosti i stručnom radu naših uposlenika, racionalnom upravljanju i vođenju energetskoga sustava, te dobroj kontroli i smanjenju troškova poslovanja na koje se moglo utjecati, 28. travnja smo ispunili Plan proizvodnje za 2013. godinu. Naime, do 28. travnja tekuće godine sedam hidroelektrana u proizvodnome sustavu poduzeća proizvelo je ukupno 1391 GWh električne energije, što je i više nego Planom poslovanja predviđena godišnja proizvodnja za 2013. godinu od 1376 GWh. U šest mjeseci 2013. godine proizvedeno je 1690 GWh električne energije, što je za 22 % više od Plana proizvodnje, a takva proizvodnja je rezultirala i pozitivnim financijskim pokazateljima odnosno dobiti od 72.255.337 KM za prvu polovicu tekuće godine. Samo da još spomenem kako je u proteklome razdoblju bilo dana kada je svih 15 proizvodnih agregata (osim jednoga u Rami koji je u fazi remonta) radilo maksimalnom snagom, što je rijetkost. Također, moram naglasiti da je u ožujku CHE Čapljina ostvarila proizvodnju od 225 GWh što predstavlja maksimalnu mjesečnu proizvodnju od puštanja u pogon 1979. godine. Možemo li već sada najaviti da će ova 2013. godina završiti s dobiti? Uprava će JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar i nadalje poduzimati sve što je u njezinim mogućnostima kako bi se takav trend poslovanja nastavio i u budućnosti. Prema sadašnjem stanju naših akumulacija i prema našim informacijama oko hidroloških prilika do kraja godine, te na osnovu sadašnjeg dobitka možemo očekivati da ćemo ovu poslovnu godinu završiti s pozitivnim ishodom. Čak vjerujem da će ova godina biti rekordna po dobiti. Što možemo očekivati na našim prostorima kada je u pitanju tržište el. energije, potaknuti najnovijim događanjima u susjednoj Hrvatskoj nakon ulaska u EU i otvorene tržišne utakmice? Gotovo se svakodnevno pripremamo za otvoreno tržište el. energije i eventualnu konkurenciju. Najbolji je način da u svim segmentima našega rada stalno osposobljavamo stručne kadrove i primjenjujemo najviše standarde u poslovanju, kao i direktive Europske zajednice. Dakle, činimo što možemo, a na zakonodavnoj i izvršnoj vlasti je da stvore korektne zakonske pretpostavke i jednake uvjete za sve kako bi se svi mogli natjecati u jednoj zdravoj konkurenciji. Ako tako bude, ne trebamo strahovati za naše poslovanje i kupce. U posljednje se vrijeme često spominje spajanje federalnih elektroprivrednih poduzeća. Koji je Vaš komentar? 5 To je u prvome redu političko pitanje koje se povremeno lansira iz različitih interesnih skupina ili pojedinaca kojima nije u interesu opstanak JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, zato nema ni smisla takve špekulacije komentirati. Ono što sa sigurnošću mogu kazati jeste da će ova Uprava raditi sve što je u interesu očuvanja, jačanja i pravnoga subjektiviteta JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, na prostorima gdje djelujemo od samoga osnutka poduzeća. Posljednjih mjeseci problemi Aluminija d.d. Mostar dosegli su vrhunac. Može li to utjecati na odnos Elektroprivrede HZ HB i Aluminija kao najvećega našeg kupaca, odnosno hoće li Elektroprivreda HZ HB osigurati dovoljne količine električne energije za Aluminij? Problema s opskrbom Aluminija električnom energijom nema. Jedini je problem cijena električne energije koja u cijeni proizvodnje aluminija sudjeluje u velikoj mjeri. Podsjećam kako je Aluminij d.d. Mostar kvalificirani kupac, ali je i ove godine iskoristio mogućnost i izabrao JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar za opskrbljivača, pa smo i za 2013. godinu potpisali kupoprodajni ugovor. Ovo će poduzeće osigurati dovoljne količine električne energije za sve svoje kupce proizvodnjom iz vlastitih hidroelektrana i nabavom na tržištu. Nadamo se da je sporazumom između Vlade FBiH i Aluminija dugoročno riješen problem i da će Aluminij opstati kao najveći izvoznik u BiH. Dana 17.11. 2012. godine navršilo se punih 20 godina Poduzeća. Kako gledate na to razdoblje i kako vidite ovo poduzeće u budućnosti? Prije svega, nemoguće je ne prisjetiti se okolnosti u kojima je nastalo ovo poduzeće, u teškim ratnim uvjetima, kada se raspao cijeli politički, a s time i elektroenergetski sustav BiH. U takvim izvanrednim okolnostima trebalo je na prostorima koji su bili pod kontrolom HVO-a, 6 osigurati dovoljne količine električne energije te neprestano brinuti o cijelome sustavu. Uposlenici Elektroprivrede u isto vrijeme radili su na osiguranju proizvodnje i isporuke električne energije tamo gdje je bilo moguće, a kada nisu bili na radnim mjestima, bili su na prvim crtama bojišnice. Stoga, nezaobilazno je prisjetiti se svih naših umrlih uposlenika, posebice onih koji su poginuli obavljajući svoje radne zadatke i tako utkali svoje živote za ono što danas s ponosom zovemo JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. Završetkom rata, nastalo je dosta teško razdoblje jer smo morali sanirati sve ratnim djelovanjem i razaranjem pričinjene katastrofalne štete, kako na proizvodnim tako i na prijenosnim i distribucijskim objektima. I ne samo da smo sanirali sve štete, nego smo krenuli u izgradnju novih objekata. Tako je ova elektroprivreda jedina na prostorima bivše države izgradila i pustila u pogon, prije devet godina, novi proizvodni objekt – HE Peć Mlini, a prije tri godine puštena je u probni rad i HE Mostarsko blato. Danas je JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar respektabilno poduzeće koja ima veliku važnost ne samo za prostore na kojima djeluje nego i šire. Budućnost je ovoga poduzeća neupitna. Naš je strateški cilj nastaviti pozitivni trend, a to je prije svega izgradnja novih proizvodnih objekata, iskorištenje hidroenergije, vjetroenergije i termoenergije, te postati izvoznik električne energije, tj. dovesti ovo poduzeće, koje sada kupuje električnu energiju na tržištu, u poziciju da postane njezin izvoznik. JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar želi ostati osloncem i pokretačem ukupnoga gospodarskog razvitka na područjima svoje djelatnosti, u prvome redu: kroz očuvanje stabilnosti poduzeća, kroz proširenje kapaciteta i kroz razvoj elektroenergetskoga sustava odnosno vlastitim napretkom koji će pridonijeti ukupnome boljitku. Već ste u razgovoru spomenuli važnost uposlenika za sam nastanak i razvoj Poduzeća. Za kraj, koja je Vaša poruka uposlenicima? Mislim da je temelj svakoga poduzeća ljudski potencijal. Posebno je to važno za poduzeća kao što je Elektroprivreda jer je bez stručnoga i obrazovnoga kadra, te odgovornosti samih uposlenika teško održati razinu kvalitete naših usluga i biti konkurentan na tržištu. Što se tiče statusa naših uposlenika oni su gledajući trenutačnu situaciju u cijeloj BiH na visokoj razini. Ono što sigurno mogu potvrditi je to da će se sva prava zajamčena Kolektivnim ugovorom poštivati i da ćemo sigurno biti spremni u svakome segmentu poboljšati uvjete i status uposlenika. Jer, svima nam je cilj da ovo poduzeće bude što stabilnije i što prosperitetnije. Potpuno sam uvjeren da zajedničkim snagama možemo realizirati sve zacrtane ciljeve. razgovarao: Mario Fofić, mag. rukovoditelj Sektora za odnose s javnošću INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB PREDSTAVLJANJE NOVE UPRAVE I NADZORNOGA ODBORA EPHZHB NOVI ČLANOVI UPRAVE I NADZORNOGA ODBORA JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar N a 50. sjednici Vlade FBiH od 14.5. 2012. usvojen je prijedlog Odluke o davanju prethodne suglasnosti Nadzornomu odboru JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar za imenovanje Uprave Društva. Za generalnoga direktora Uprave Društva na razdoblje od četiri godine imenovan je Nikola Krešić, a na isto razdoblje imenovani su i izvršni direktori (članovi Uprave) i to: 1. za Proizvodnju električne energije – mr.sc. Robert Križan 2. za Distribuciju električne energije – Damir Leko 3. za Opskrbu električnom energijom – Robert Majić 4. za ekonomske poslove – Ivana Bunoza 5. za pravne poslove – Mate Pavković 6. za razvoj – Milan Lovrić Na 21. sjednici Nadzornoga odbora JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar od 17. svibnja 2012. dana je suglasnost na predložena imenovanja, a za novoga predsjednika Nadzornoga odbora imenovan je dotadašnji član Nadzornoga odbora, Marinko Ivanković. Uprava Nikola Krešić OSOBNI PODATCI Datum rođenja: 1.1.1952. Mjesto: Sjekose, općina Čapljina, BiH OBRAZOVANJE Osnova škola: Dračevo i Višići Srednja škola: Gimnazija, Čapljina Fakultet: Elektrotehnički fakultet Sarajevo (smjer energetika 1975.) RADNO/PROFESIONALNO ISKUSTVO CC 1975. CHE Čapljina – izgradnja i puštanje u pogon CC do 1991. rukovoditelj Elektro službe CHE Čapljina CC 1991. – 1992. direktor Uprave prihoda općine Čapljina CC 1993. – 2000. pročelnik Odjela za obnovu i graditeljstvo i zamjenik načelnika općine Čapljina CC 2001. – 2005. rukovoditelj radne jedinice CHE Čapljina CC 2006. – studenoga 2011. rukovoditelj samostalnog pogona CHE Čapljina CC od 18. studenoga 2011. v.d. generalnoga direktora JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar CC od 14. svibnja 2012. generalni direktor JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar Bračno stanje: oženjen, otac dvoje djece Godina XIV. / Broj 49 / Mostar, srpanj 2013. 7 Robert Križan Damir Leko Robert Majić Ivana Bunoza OSOBNI PODATCI OSOBNI PODATCI OSOBNI PODATCI OSOBNI PODATCI OBRAZOVANJE OBRAZOVANJE OBRAZOVANJE OBRAZOVANJE Datum rođenja: 17.4.1967. Mjesto: Travnik, BiH Fakultet: Fakultet elektrotehnike strojarstva i brodogradnje – Split – diplomirani inženjer elektrotehnike (smjer energetika) Fakultet elektrotehnike strojarstva i brodogradnje – Split – magistar znanosti, elektrotehnika, energetika RADNO/PROFESIONALNO ISKUSTVO CC 1996.-2011. JP EP HZ HB d.d. Mostar CC samostalni referent za energetiku CC tehnički rukovoditelj RJ Elektro Livno CC rukovoditelj Službe za energetiku i investicije CC rukovoditelj Službe za tehničke poslove CC voditelj projekta 3 – Project Manager EIB CC od 18. studenoga 2011. v.d. izvršnoga direktora za Proizvodnju električne energije JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar CC od 14. svibnja 2012. izvršni direktor za Proizvodnju električne energije JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar OBJAVLJENI RADOVI CC Struktura gubitaka snage i energije u srednjenaponskoj distributivnoj mreži Pogona Livno, dr. sc. Ranko Goić, d.i.e., mr. sc. Eugen Mudnić, d.i.e., Robert Križan, d.i.e, „Vjesnik Elektroprivrede HZ HB“ (12/2002) CC Gubici snage i energije u NN mrežama Distributivnog područja Elektro Livno i Elektro Tomislavgrad, dr. sc. Ranko Goić, d.i.e., Robert Križan, d.i.e, „Vjesnik Elektroprivrede HZ HB“ (02/2005) CC Neki aspekti rada vjetroelektrana u elektroenergetskom sustavu, dr. sc. Ranko Goić, d.i.e., Robert Križan, d.i.e, „Vjesnik Elektroprivrede HZ HB“ (09/2007) Datum rođenja: 20.12.1971. Mjesto: Grude, BiH CC 1999.-2003. Ekonomski fakultet, smjer: financije, računovodstvo i revizija – VSS CC 1994.-1997. Ekonomski fakultet, smjer: poslovna škola – VŠS CC 1986.-1990. Srednja škola, smjer: strojarski tehničar – SSS SEMINARI CC 1999. Leadership for Leaders, Colorado Tehinical University, SAD CC 1999. Seminar za interne i eksterne auditore ISO 9001, RWTUV, Hrvatska CC 1999. Seminar o higijeni živežnih namirnica HACCP, RW TUV Essen, Njemačka RADNO/PROFESIONALNO ISKUSTVO CC Opća gimnazija, Grude CC Ekonomski fakultet, Mostar RADNO/PROFESIONALNO ISKUSTVO CC 2006.-2007. Megalopter d.o.o. Mostar, voditelj informatičkog odjela CC 2007.-2009. MSR d.o.o. Mostar, voditelj komercijalne službe CC 2009.-2012. D.D.D. Zaštita d.o.o. Mostar, direktor CC od svibnja 2012. – izvršni direktor za Opskrbu električnom energijom OSTALO Poznavanje rada na računalu: MS Office Strani jezik: engleski CC 1997.-2006. Lijanovići d.o.o. Široki Brijeg - Služba uvoza i izvora-referent - Odjel plana i analize-referent - PJ Prerada – direktor - MI Lijanovići – član uprave - Društvo Lijanovići d.o.o član uprave CC 2007.- 2010. Pili sh.p.k, Tirana, Albanija - Direktor društva CC od 28. lipnja 2011. do 14. svibnja 2012. predsjednik Nadzornoga odbora JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. CC od 18. svibnja 2012. izvršni direktor za Distribuciju električne energije. OSTALO OSTALO 1998.-2007. – honorarni predavač informatike na Narodnom sveučilištu u Livnu 2001.-2009. – sudski vještak za elektrotehniku (2001.-2009.) Bračno stanje: oženjen, otac dvoje djece Rad na računalu: MS Office paket Strani jezici: engleski jezik (aktivno pisanje, čitanje i govor) njemački jezik (pasivno pisanje, čitanje, govor aktivan) 8 Datum rođenja: 9.12.1979. Mjesto: Mostar, BiH CC 2012. Federalno ministarstvo pravde, Sarajevo, Stalni sudski vještak ekonomske struke, podoblast ekonomija i tržišni odnosi i financije CC 2007. Savez računovođa, revizora i financijskih djelatnika FBiH, Sarajevo, certificirani računovođa CC 1999. Ekonomski fakultet, Zagreb CC 1994. Srednja ekonomska škola, Ljubuški RADNO/PROFESIONALNO ISKUSTVO CC veljača 2000.- lipanj 2000. Interijer d.o.o. Ljubuški, voditelj marketinga CC srpanj 2000.- srpanj 2001. Mališić d.o.o. Čitluk, voditelj marketinga, komercijalist CC srpanj 2001.- rujan 2005. General tobacco industry d.o.o. Ljubuški, direktor nabave CC listopad 2005. – ožujak 2006. T – Šped d.o.o. Ljubuški, računovođa CC rujan 2007. – travanj 2008. Origent d.o.o. Ljubuški, šef računovodstva CC travanj 2008. – kolovoz 2010. Uprava za inspekcijske poslove Županije zapadnohercegovačke, pomoćnik ravnatelja CC kolovoz 2010. – svibanj 2011. Uprava za inspekcijske poslove Županije zapadnohercegovačke, v.d. ravnatelja CC svibanj 2001.– studeni 2011. Uprava za inspekcijske poslove Županije zapadnohercegovačke, pomoćnik ravnatelja CC od 18. studenoga 2011. do 17. svibnja 2012. – v.d. izvršne direktorice za ekonomske poslove JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar CC od svibnja 2012. – izvršna direktorica za ekonomske poslove JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar OSTALO Poznavanje rada na računalu: MS Office paket Strani jezici: engleski, njemački i francuski Bračno stanje: udana, majka sedmogodišnje djevojčice. Umro 2. srpnja 2013. u Zagrebu nakon kratke i neizlječive bolesti. INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB Datum rođenja: 3.7.1976. Mjesto: Mostar, BiH Godina XIV. / Broj 49 / Mostar, srpanj 2013. 9 Nadzorni odbor Mate Pavković Milan Lovrić Marinko Ivanković predsjednik Ervin Vrdoljak član OSOBNI PODATCI OSOBNI PODATCI OSOBNI PODATCI OSOBNI PODATCI OBRAZOVANJE OBRAZOVANJE OBRAZOVANJE OBRAZOVANJE Datum rođenja: 28.4. 1977. Mjesto: Široki Brijeg, BiH CC 1995. Opća gimnazija u Zagrebu CC 2004. Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu CC 2011. pravosudni ispit RADNO/PROFESIONALNO ISKUSTVO CC 2005. – 2006. MUP Zapadnohercegovačke županije CC 2006. – 2007. Unimar d.o.o. Posušje, opći, pravni i kadrovski poslovi CC 2007. – 2011. Skupstina Zapadnohercegovačke županije, profesionalni zastupnik CC 2011. MPT d.o.o. Posušje, pravni poslovi CC od 18.11. 2011. v.d. izvršnoga direktora za pravne poslove JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar CC od 14. svibnja 2012. izvršni direktor za pravne poslove JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar OSTALO Poznavanje rada na računalu: MS Office paket Strani jezici: engleski jezika (aktivno); njemački jezik (pasivno) 10 Datum rođenja: 9.2.1957. Mjesto: Krehin Gradac, općina Čitluk, BiH Srednja škola: Gimnazija Ljubuški Fakultet: Ekonomski fakultet Zagreb Ostalo: Ekonomski fakultet Zagreb – magistar ekonomije Poznavanje stranih jezika: engleski jezik RADNO/PROFESIONALNO ISKUSTVO CC Soko Mostar 1981. – 1989. (ekonomski poslovi) CC Kerametal 1989.-1990. (šef poslovnice) CC Općina Čitluk 1990. – 1992. (predsjednik SO-e), CC Gospodarska komora HR HB/FBiH 1994. – 2001. (direktor sajma Neum / Mostar) CC Ministarstvo civilnih poslova i komunikacija 2001. – 2003. (zamjenik ministra) CC Vanjskotrgovinska komora BiH 2003. – 2010. (potpredsjednik/ predsjednik) CC od 18.11. 2011. v.d. izvršnoga direktora za razvoj JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar CC od 14. svibnja 2012. izvršni direktor za razvoj JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB Datum rođenja: 17.4.1973. Mjesto: Široki Brijeg, BiH Bračno stanje: oženjen, otac dvoje djece CC od 1987.-1991. – Elektrotehnička škola, Široki Brijeg CC 1998. – Rudarsko-geološko-naftni fakultet u Zagrebu CC Strani jezik: engleski CC Microsoft Office paket, Internet i razni seminari iz područja upravljanja i rukovođenja poduzećima. RADNO/PROFESIONALNO ISKUSTVO CC 1999.-2003. – izvršni direktor u društvu Ivanković d.o.o Široki Brijeg CC 2006. – do danas – izvršni direktor za razvoj Modra stijena d.o.o. Široki Brijeg KLJUČNE KVALIFIKACIJE diplomirani inženjer geologije OSTALO CC 2000.-2006. – zastupnik u Skupštini Zapadnohercegovačke županije CC član Odbora za gospodarstvo u Skupštini Zapadnohercegovačke županije Godina XIV. / Broj 49 / Mostar, srpanj 2013. Datum rođenja: 21.6.1949. Mjesto: Livno, BiH Bračno stanje: oženjen CC Srednja škola: Realna gimnazija Livno (1968.) CC Fakultet: Elektrotehnički Sarajevo (1975.) CC Strani jezik: pasivno poznavanje francuskoga i engleskoga jezika RADNO/PROFESIONALNO ISKUSTVO Ukupno radno iskustvo od 36 godina, od kojih je u Elektroprivredi proveo 32 godine. Najveći dio radnoga iskustva stjecao je na poslovima tehničkoga rukovoditelja Elektrodistribucije Livno, a u posljednjih deset godina vodi službu ZNR i PPZ DP Jug Pogon Livno. KLJUČNE KVALIFIKACIJE Elektrotehnički fakultet u Sarajevu i položen stručni ispit u Zagrebu, te se dodatno educirao i stekao kvalifikacije za područja ZNR-a i PPZ-a. OSTALO 2001.- 2003. godine – član Upravnoga odbora JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar 11 Midhat Arpadžić član Ante Kolobarić član Marijo Bencun član Marijan Bunoza član OSOBNI PODATCI OSOBNI PODATCI OSOBNI PODATCI OSOBNI PODATCI OBRAZOVANJE OBRAZOVANJE I RADNO/PROFESIONALNO ISKUSTVO OBRAZOVANJE OBRAZOVANJE Datum rođenja: 16.3.1955. Mjesto: Bosanski Šamac, BiH Bračno stanje: oženjen i otac dvoje djece. CC Srednja škola: Osnovna škola i Gimnazija u Orašju. CC Fakultet: Elektrotehnički fakultet u Sarajevu, VSS CC Strani jezici: tečaj engleskoga jezika, ruski jezik RADNO/PROFESIONALNO ISKUSTVO CC 18.4 1980. – 31.3.1981. RO Elektro-Tuzla – OOUR Elektrodistribucija-Brčko u Brčkom (pripravnički staž) CC 1982. – 1992. RO Elektro Tuzla – OOUR/DP Elektrodistribucija-Orašje (tehnički direktor/direktor) CC 1992. – 1995. JP Elektroprivreda HZ HB Mostar, PJ Elektro Orašje u Orašju (direktor PJ) CC 1995. – 2001. JP Elektroprivreda HZ HB Mostar, Prijenosno-distributivno područje Bosanska Posavina u Orašju (tehnički rukovoditelj) CC 2001. – danas JP Elektroprivreda HZ HB Mostar- Distributivno područje Sjever, (rukovoditelj Sektora za tehničke poslove/Sektora za razvoj DP-a Sjever) KLJUČNE KVALIFIKACIJE diplomirani inženjer elektrotehnike OSTALO CC 2005. godine položen stručni ispit iz područja elektrotehnike u Federalnom ministarstvu uređenja i okoliša. CC 2008. godine certifikat o stručnom usavršavanju iz područja zaštite u elektroenergetskom sustavu distribucije. CC dobro poznavanje informatičke tehnologije 12 Datum rođenja: 14.1.1962. Mjesto: Široki Brijeg, BiH Zvanje: magistar ekonomije CC 1988.- 1992. boravak u inozemstvu i poslijediplomska izobrazba CC 1992.- 1993. Privredna banka Zagreb d.d. Zagrebu - asistent poslovanja s inozemstvom - koordinator osnivanja banke u inozemstvu. CC 1993.- 1998. Hrvatska banka d.d. Mostar u Mostaru (današnja Unicredit Zagrebačka banka d.d. u Mostaru) - rukovoditelj deviznoga i poslovanja s inozemstvom, - direktor Sektora poslovanja s stanovništvom CC 1998.- 1999. Hercegovačka banka d.d. Mostaru - direktor Sektora gospodarstva, poslovne mreže i riznice CC 1999.- 2000. Ministarstvo financija Federacije BiH - pomoćnik federalnoga ministra financija - savjetnik federalnoga ministra financija CC 2002.- 2005. Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. Mostaru - savjetnik Uprave Banke - voditelj Odjela potpore tržištu - voditelj Odjela investicijskog bankarstva CC od 2000. Hypo Alpe-Adria-Invest d.o.o. Mostaru - direktor Društva za upravljanje fondovima Datum rođenja: 27.2.1970. Mjesto: Baden-Baden, Njemačka Bračno stanje: oženjen, otac troje djece CC Srednja škola: Građevinska srednja škola u Mostaru CC Fakultet: Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu CC Strani jezik: njemački RADNO/PROFESIONALNO ISKUSTVO CC tijekom studiranja na Arhitektonskom fakultetu počinje raditi u poduzeću Marben d.o.o. kojem je projektiranje osnovna djelatnost CC do polaganja stručnoga ispita surađivao je s drugim arhitektima, a potom radi samostalno na izradi idejnih i glavnih projekata, izvođenja nadzora, elaborata etažiranja i svega vezano uz projektiranje arhitektonsko-građevinskih objekata KLJUČNE KVALIFIKACIJE diplomirani inženjer arhitekture OSTALO Položen stručni ispit za arhitektonsku i građevinsku struku KLJUČNE KVALIFIKACIJE CC Srednja škola: Srednja strukovna škola Ljubuški CC Fakultet: VSS, Sveučilište u Zagrebu, Geotehnički fakultet Varaždin, CC Ostalo: Seminari i tečajevi: Potecon, kreditne vještine I &II, EBRD, trening za financijske institucije, Hypo – Mentoring, Next Level Consulting – Projektno i multiprojektno upravljanje za voditelje, Korn & Korn Austrija, analiza poslovnoga rizika i financije poduzeća I i II, korištenje računala (Windows,Word, Excel, Internet i dr.). CC Strani jezik: engleski RADNO/PROFESIONALNO ISKUSTVO CC od 1997 godine do danas – bankarstvo i financije (poslovi prodaje kreditnih, garancijskih i drugih proizvoda pravnim osobama, javnom sektoru i sl.). - viši stručni suradnik za obradu kreditnih zahtjeva, - voditelj Pododjela međunarodnih poslova i grupne mreže, - zamjenik voditelja tržišta, - voditelj filijale Mostar - voditelj Pododjela Corporate Finance KLJUČNE KVALIFIKACIJE - diplomirani ekonomist, - magistar ekonomije, - specijalizacije u inozemnim bankama, - specijalizacija međunarodnog platnog prometa, - specijalizacija financija i bankarstva, - specijalizacija korporativnoga financiranja i tržišta kapitala, - pasivno znanje engleskoga i aktivno njemačkoga jezika. INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB Datum rođenja: 26.4.1969. Mjesto: D. Radišići, općina Ljubuški, BiH Bračno stanje: oženjen, otac petero djece Fakultet: - projektiranje i izvođenje geotehničkih radova i konstrukcija, - projektiranje i provođenje terenskih istraživanja i laboratorijskih ispitivanja - opažanje geotehničkih radova i konstrukcija, OSTALO CC član Nadzornog odbora Banja Kiseljak - Hotel Dalmacija d.d., Kiseljak, CC predsjednik Odbora za reviziju PIF CROBiH FOND d.d. Mostar, Godina XIV. / Broj 49 / Mostar, srpanj 2013. 13 IZ RADA SKUPŠTINE DRUŠTVA 13. skupština Društva 15. skupština Društva 13. skupština dioničkog društva JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar održana je 3. studenog 2011. pod presjedanjem Nedžada Nujića, opunomoćenika Federalnoga ministarstva industrije, rudarstva i industrije. Na sjednici su donesene sljedeće odluke: CC na prijedlog NO imenovan je Odbor za reviziju i to: Draško Krišto, dip.oec. iz Livna, Tomislav Galić, dipl. oec. iz Gruda i Nedžad Balavac, dipl. oec. iz Mostara. CC na upražnjeno mjesto preminuloga Živka Marića, člana Nadzornoga odbora koji je bio imenovan ispred državnoga kapitala, imenovan je Mario Bencun, dipl. ing.arh. CC Uprava Društva na čelu s generalni direktorom Matanom Žarićem razriješena je zbog gubitka povjerenja dioničara. 15. sjednica skupštine Društva održana je 28. lipnja 2012. godine. Skupštinom je predsjedavao Darko Pranjić, predstavnik najvećega dioničara FMERI. Na Skupštini je između ostalog: CC donesena Odluka o usvajanju godišnjega izvješća o poslovanju za 2011. godinu, a koje uključuje: Financijsko izvješće, Izvješće revizora, Nadzornoga odbora i Odbora za reviziju. CC donesena je Odluka o načinu pokrića gubitka iskazanoga u Godišnjem izvješću o poslovanju Društva za 2011. godinu u iznosu od 14.994.675 KM koji će se pokriti iz neraspoređene dobiti ranijih godina u iznosu od 8.381.339 KM te iz rezervi Društva u iznosu od 6.613.337 KM. CC usvojen je Plana poslovanja Društva za 2012. godinu. CC donesena je Odluka o razrješenju člana Nadzornoga odbora Društva kojom je Damir Leko, dipl. oec. razriješen članstva u NO Društva, a zbog neopozive ostavke te po osnovi prethodne suglasnosti Vlade FBiH imenovan je za člana Uprave – izvršnoga direktora za Distribuciju el. energije u JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. 14. skupština Društva 14. skupština Društva održana je 30. prosinca 2011. gdje je donesena odluka o Rebalansu (revidiranoga) plana poslovanja za 2011. godinu. Rebalans je rađen na temelju dostavljenih materijala svih organizacijskih dijelova Društava s obrazloženjem izmjena planiranih veličina koje se odnose na: CC Rebalans elektroenergetske bilance za 2011. godinu; CC Rebalans preuzimanja fakturiranja i naplate električne energije; CC Rebalans troškova poslovanja; CC Rebalans prihoda i rashoda i CC Rebalans investicijskih ulaganja za 2011. godinu. 14 16. skupština Društva Na 16. skupštini JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar održanoj 20. studenoga 2012. donesena je Odluka o Rebalansu (revidiranoga) plana poslovanja za 2012. godinu. Rebalans je rađen na temelju dostavljenih materijala svih organizacijskih dijelova Društava s obrazloženjem izmjena planiranih veličina koje se odnose na: Rebalans elektroenergetske bilance za 2012 godinu; Rebalans preuzimanja fakturiranja i naplate električne energije; Rebalans troškova poslovanja; Rebalans prihoda i rashoda; Rebalans investicijskih ulaganja za 2012. godinu; Rebalans plane otplate kredita u 2012. godini i Rebalans plana za uposlenike za 2012. godinu. Nakon što je utvrđen kvorum, Skupština je izabrala radnja tijela pod presjedanjem Nedžada Numića. O Rebalansu (revidiranoga) plana poslovanja za 2012. godinu iscrpno je izvijestila izvršna direktorica za ekonomske poslove Ivana Bunoza istaknuvši nekoliko razloga za Rebalansom plana poslovanja za 2012. godinu. Budući da je zbog izrazito sušnoga razdoblja hidrologija bila nepovoljna, hidroelektrane su ostvarile samo 62,53 % planirane proizvodnje što se pokazalo gubitkom poslovanja u prvih šest mjeseci. Zbog manjka proizvodnje iz vlastitih hidroelektrana, dovoljne količine za potrebe kupaca, nabavljene su na tržištu. Trošak nabave električne energije u odnosu na plan povećan je za 20,8 %, tj. 36,5 milijuna KM, tako da su ti troškovi najveći utjecaj imali na povećanje rashoda. Ostali troškovi poslovanja (bez amortizacije, troškovi nabave el. energije i troškovi plaća) povećani su za 827.100 KM. Direktorica Bunoza pri objašnjenju Rebalansa plana poslovanja za 2012. godinu istaknula je: Rebalansom plana poslovanja za 2012. godinu prikazan je višak rashoda nad prihodima, odnosno gubitak u iznosu od 56,2 milijuna KM. Masa sredstava za plaće smanjena je za 1,1 % . Razlog je toga smanjenja smanjenje obračunske vrijednosti boda za izračun plaća za preostala četiri mjeseca ove godine kao i značajno smanjenje plana prijama uposlenika u tekućoj godini u odnosu na plan, za 68 uposlenika ili za 3,4 %. Rebalans plana investicija urađen je samo za organizacijske jedinice Proizvodnja el. energije i Direkcija Društva čime je ukupan iznos planiranih investicija Rebalansom umanjen za 13,1 milijun KM ili 14,8 % (u Proizvodnji su smanjenje za 12 milijuna KM, a u Direkciji Društva 1,2 milijuna KM). Rebalansom plana uposlenih na dan 31. prosinca 2012. predviđeno je 1928 uposlenih. Za donošenje Odluke o Rebalansu (revidiranoga) plana poslovanja za 2012. godinu glasovalo je 95,35 % nazočnih dioničara, a protiv 4,64 %. 17. skupština Društva 17. sjednica Skupštine Društva održana je 7. svibnja 2013. godine. Na sjednici su bili nazočni dioničari ili njihovi punomoćnici s 92,7 % od ukupnog broja dionica s pravom glasa. U ime Uprave Društva, izvršna direktorica ekonomskih poslova Ivana Bunoza obrazložila je sve stavke predloženoga Plana poslovanja Društva za 2013. godinu, s posebnim osvrtom na elektroenergetsku bilancu, financijske pokazatelje, plan investicijskih ulaganja, preuzimanje, fakturiranje i naplatu električne energije, te mjere za smanjenje troškova poslovanja. Nakon provedene rasprave Plan poslovanja JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar za 2013. godinu je usvojen. Dioničarima su predstavljeni i iznimno dobri rezultati poslovanja Društva za četiri mjeseca tekuće godine, pa su INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB Godina XIV. / Broj 49 / Mostar, srpanj 2013. dioničari izrazili potporu Upravi Društva u njezinu daljnjem radu i poduzimanju svih mjera koje su im na raspolaganju kako bi se takav trend nastavio. 15 18. skupština Društva NADZORNI ODBOR UTVRDIO PRIJEDLOG KANDIDATA ODBORA ZA REVIZIJU ELEKTROPRIVREDE HZ HB 18. skupština Javnog poduzeća Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar održana 27. lipnja 2013. godine usvojila je izvješća o prošlogodišnjem poslovanju poduzeća. Usvojena su financijska izvješća; izvješća revizora i Odbora za reviziju kao i izvješća Nadzornoga odbora. Također, usvojena je Odluka o načinu pokrića iskazanog gubitka u Godišnjem izvješću o poslovanju Društva za 2012. godinu koji iznosi 44.193.812,00 KM. Kako je istaknula izvršna direktorica za ekonomske poslove Ivana Bunoza razlog negativnog poslovnog rezultata je izuzetno nepovoljna hidrološka situacija tijekom obračunskog razdoblja koja je za rezultat imala manju ostvarenu proizvodnju električne energije od bilancirane i znatno manju od proizvodnje za isto razdoblje 2011. godine. Ukupna proizvodnja električne energije za 2012. godine iznosila je 1.229.302 MWh, a dok do 26. lipnja 2013. godine ona iznosi 1.676.702 MWh što pokazuje konstantan rast i poboljšanje poslovanja u 2013. godini. Radi urednog zadovoljenja potreba svih kupaca poduzeće je u 2012. godini bilo primorano nedostatnu električnu energiju nabavljati na tržištu električne energije. Predsjednik Nadzornoga odbora Marinko Ivanković obrazložio je stanje poslovnih rezultata u 2012. godini naglasivši da je 2012. godina bila je dosta složena u pogledu poslovanja Elektroprivrede HZ HB zbog ukupnog stanja u elektroenergetskome sektoru u BiH. Trenutačno stanje osnovnih sredstava, investicija i tržišta el. energije upućuje na optimizam u saniranju postojećeg stanja glede financijskog poslovanja, a za što će biti potrebno i važnije uključivanje i svih odgovornih, zaključio je Ivanković. Šesta sjednica Nadzornoga odbora JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar održana je 10. listopada 2011. godine u prostorijama DP Jug – Pogon Grude, a na dnevnom redu bila je i redovita analiza energije za mjesec kolovoz, kao i razdoblje I. – VIII. mjesec 2011. godine. Hidroelektrane su u proizvodnome sustavu poduzeća proteklih mjeseci ostvarile za 30 % manju proizvodnju od planirane, zbog loše hidrologije. Provedba niza aktivnosti, posebice kontrole mjernih mjesta i priključaka, zamjena i izmiještanje brojila, rezultirale su nastavkom trenda smanjenja gubitaka na distribucijskoj mreži. Održan je visoki stupanj naplate potraživanja za utrošenu električnu energiju i uspješno je izvršen obračun subvencija kupcima koji su to pravo ostvarili za mjesec kolovoz 2011. Nadzorni je odbor nakon ponovljenoga natječaja utvrdio prijedlog kandidata za nove članove Odbora za reviziju JP Elektroprivrede HZ HB d.d. Mostar. Predloženi kandidati su: Draško Krišto, dipl. oec. iz Livna, Tomislav Galić, dipl. oec. iz Gruda i Balavac Nedžad, dipl. oec., iz Mostara. 16 POSJET UPRAVE ORGANIZACIJSKIM JEDINICAMA I HIDROELEKTRANAMA U poslovanju JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar vrlo je važna pogonska spremnost i kvaliteta opskrbe kupaca. Kako bi ta dva vrlo važne poslovna dijela bila ispunjena, neprestano se ulaže u održavanje svih postojećih proizvodnih kao i u razvoj i u izgradnju novih objekata. Svjesni te važnosti Uprava je nastavila praksu održavanja svojih sjednica na terenu, obilaženjem pogona i uposlenika koji su uz dobre prirodne i tehničke preduvjete uvelike zaslužni za održavanje zavidnoga stupnja pogonske spremnosti elektrana. Pripravnost i odgovornost uposlenika posebice u situacijama elementarnih nepogoda, u vrijeme velikih oborina ili oštrih zima još je i veća, a potpora Uprave i Nadzornoga odbora je neupitna. U proteklome poslovnom razdoblju Uprava je boravila izvan upravne zgrade i održala redovite sjednice. mogućnostima izvode se projekti revitalizacije, zamjene dotrajale opreme i modernizacija opreme na HE Jajce I i HE Jajce II. HE PEĆ MLINI U povodu obilježavanja 8. godina od puštanja u rad HE Peć Mlini, Uprava je Društva održala 6. rujna 2012. godine redovitu sjednicu na toj hidroelektrani. HE NA SLIVU VRBAS Hidroelektrane na Slivu Vrbas u Jajcu posjetila je Uprava 4. svibnja 2012. Bila je to prva sjednica Uprave koja je u skoro 20 godina osnutka poduzeća prvi put održana u Jajcu. Članovi su Uprave nakon posjeta pogonskim postrojenjima razgovarali s uposlenicima toga organizacijskoga dijela kako bi se izravno upoznali s uvjetima rada i njihovim potrebama. Osim redovitoga održavanja i godišnjih remonta, sukladno INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB Godina XIV. / Broj 49 / Mostar, srpanj 2013. 17 HE MOSTAR POSLOVNICA ELEKTRO POSUŠJE Dana 20. rujna 2012. godine Uprava je boravila u radnome posjetu Posušju. Rukovoditelji posuških poslovnica Opskrbe i Distribucije električne energije, Martina Čutura i Veselko Penava iscrpno su predstavili ukupnu problematiku vezanu za organizaciju, funkcioniranje i uvjete u kojima rade. Prema riječima generalnog direktora Nikole Krešića, poseban naglasak stavljen je na stalno poboljšanje suradnje i kvalitete usluga kupcima, ne samo u Posušju gdje danas imamo 6.350 aktivnih kupaca, nego u svim drugim općinama konzumnog područja Elektroprivrede HZ HB. POSLOVNICA ELEKTRO NOVI TRAVNIK Nakon prigodne svečanosti otvorenja Poslovnice Dobretići, 7. listopada 2012. godine generalni direktor Nikola Krešić s ostalim članovima Uprave posjetio je sjedište 18 Distribucijskog i Opskrbnog područja Centar u Novom Travniku. Rukovoditelji su tih organizacijskih dijelova detaljnije predstavili stanje, trenutačne aktivnosti i planove, kao i problematiku s kojom se susreću u svakodnevnom radu na terenu, s ciljem pronalaska adekvatnih rješenja za njihovo otklanjanje. Uprava je posjetila i naše poslovnice u općini Gornji Vakuf-Uskoplje. CHE ČAPLJINA Radni posjet u CHE Čapljina, gdje je održana i redovita sjednica Uprave, upriličen je 11. ožujka 2013. Naglašeno je zadovoljstvo pogonskom spremnošću CHE Čapljina koja je u veljači 2013. godine ostvarila rekordnu mjesečnu proizvodnju od 187 GWh, od njezina puštanja u pogon davne 1979. godine. Inače, od siječnja 2013. godine do ožujka 2013. godine proizvela je 400 GWh, i tako najviše doprinijela ostvarenoj dobiti od oko 42 milijuna KM u prva dva mjeseca 2013. Osim za ogroman doprinos u proizvodnji el. energije, veliku korist od rada te elektrane ima i lokalna zajednica, budući da su nakon njezina puštanja u pogon, poplave u Popovome polju znatno smanjene, dok su vode rijeke Trebišnjice ostale na površini u izgrađenom kanalu dugom 65 km. K tomu u prilog govori i činjenica kako je samo za protekla dva mjeseca (siječanj i veljaču) tekuće godine na ime naknada za hidroakumulaciju, općinama Čapljina, Neum i Ravno uplaćen prihod od Elektroprivrede HZ HB u visini od 3.390.000 KM. Prema važećim propisima, najveći dio pripada općini Čapljina, a obveza je svih općina najmanje 50 % tih sredstava investirati u eventualno saniranje oštećenja na područjima gdje se hidroakumulacijski objekti nalaze. INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB Od početka 2013. godine HE Mostar proizvela je 30% više električne energije od plana i bila je to prigoda zbog koje je 14. ožujka 2013. godine Uprava bila u radnome posjetu toj hidroelektrani. Na sjednici članova Uprave i rukovodstva HE Mostar naglašena je važnost kvalitetnoga održavanja, nadzora i upravljanja hidroelektranom koju redovito obavljaju uposlenici u suradnji s dispečerima u Centru za upravljanje proizvodnjom (CUP). Stručnost i odgovoran pristup uposlenika kako te, tako i drugih hidroelektrana, uz povoljne hidrološke prilike svakako su najvažniji čimbenik koji je pridonio ostvarenju dobrih poslovnih rezultata u 2013. godini. Inače, ta je hidroelektrana rekordnu godišnju proizvodnju ostvarila 2010. godine a iznosila je 320 GWh električne energije, dok su od siječnja 2013 godine do ožujka 2013. agregati HE Mostar već proizveli 74 GWh što je za oko 30 % više od planiranih količina za to razdoblje. Kako i na drugim hidroelektranama tako su i na ovoj hidroelektrani dosada osim kontinuiranih poslova redovitog održavanja, izvedeni i brojni revitalizacijski poslovi na modernizaciji opreme elektrane i samog rada pogona, a uskoro slijedi i remont agregata broj 3, te rekonstrukcija mostnog krana 125/25/5 tona u strojarnici. Godina XIV. / Broj 49 / Mostar, srpanj 2013. HE RAMA U okviru radnog posjeta 4. travnja 2013. godine općini Prozor Rama, Uprava je prvo posjetila branu HE Rama zbog jako velike razine vode u akumulaciji uzrokovane velikim oborinama u tome razdoblju. Na svu sreću plimnoga vala na rijeci Neretvi nije bilo. Nakon uvida u ozbiljne moguće probleme uslijed velikih voda, Uprava je nastavila obilazak strojarnice HE Rama u kojoj je završna faza rekonstrukcije agregata br. 1 i zamjena bloka transformatora 1. Istaknuto je kako unatoč činjenici da ta hidroelektrana već dulje vrijeme radi s jednim agregatom zbog rekonstrukcije, uspjela je premašiti planiranu proizvodnju el. energije od siječnja 2013. do travnja 2013. za 45 GWh. O stanju pogonske spremnosti i tijeku trenutne faze revitalizacije HE Rama Upravu su detaljno upoznali rukovoditelj pogona Ivo Dedić i rukovoditelj projekta revitalizacije HE Rama Ivan Brizar. Svi predviđeni poslovi uglavnom teku prema planiranoj dinamici, a rekonstrukcija agregata br. 1 je završena krajem srpnja 2013., sada se očekuje njegovo puštanje u probni pogon, a potom bi započela rekonstrukcija i agregata br. 2. Inače, ovo je drugi poslovni posjet Uprave koja je na početku svoga mandata još 20. siječnja 2012. godine posjetila kada je stručno povjerenstvo Elektroprivrede HZ HB predstavilo detaljno izvješće o revitalizaciji elektrostrojarske opreme, kao i aktivnosti koje se trebaju obaviti na sanaciji uzvodnoga dijela armirano-betonskoga ekrana brane. Ukupna vrijednost projekta revitalizacije HE Rama iznosi oko 80.000.000 KM, koji se financira najvećim dijelom iz kreditnih, i vlastitih sredstava poduzeća. 19 mještani u području Popova polja, i obećano je da će se sve učiniti što je u nadležnosti JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar da ne dođe do neželjenih situacija u budućnosti. U sklopu toga posjeta upriličen je i radni sastanak članova Uprave i predstavnika općine Ravno. Razgovaralo se o unaprjeđenju suradnje između te dvije institucije. Zaključeno je kako korektan poslovni i partnerski odnos nema alternative što je u obostranom interesu, jednako kada je u pitanju proizvodnja električne energije, kao i suradnja na projektima od zajedničkoga interesa za sve građane općine Ravno. DISTRIBUCIJSKO I OPSKRBNO PODRUČJE SJEVER OPĆINA RAVNO Članovi Uprave JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar posjetili 10. travnja 2013. područje općina Ravno, Neum i Čapljina gdje se nalaze objekti CHE Čapljina te su boravili u radnom posjetu općini Ravno, gdje su održali i redovitu sjednicu. Izvrsni su rezultati CHE Čapljina najviše doprinijeli ostvarenoj dobiti, u prvome tromjesječju 2013. godine, od oko 60 milijuna KM, ostvarenom proizvodnjom od 564,386 GWh, što je višestruko od plana proizvodnje za to razdoblje. Posjećeno je i područje Popova polja, koje je zbog obilnih oborina bilo djelomično ugroženo poplavama, te su članovi Uprave u razgovoru s mještanima izrazili zabrinutost zbog takvih nekontroliranih situacija. Naime, JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar nije u mogućnosti utjecati na dotok vode rijekom Trebišnjicom iz područja Republike Srpske koji dovodi do 20 plavljenja pojedinih poljoprivrednih područja. Naglašeno je apsolutno razumijevanje poteškoća u kojima su se našli Radni posjet Posavini počeo je 20. svibnja 2013. u okviru kojeg su posjećeni budući poslovni objekti poduzeća u izgradnji na području općine Orašje. Prema već ustaljenoj praksi članovi su Uprave u Orašju održali i redovitu sjednicu, a razgovarali su i s uposlenicima o njihovim poteškoćama i uvjetima rada. Osim članova Uprave u radnom posjetu bio je i Midhat Arpadžić, član Nadzornoga odbora JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, inače uposlenik poduzeća iz Orašja. INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB NAŠI PROJEKTI IZ DISTRIBUCIJE ELEKTRIČNE ENERGIJE U sklopu se redovitoga poslovanja JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar u organizacijskoj jedinici Distribucija el. energije redovito obavlja rekonstrukcija i izgradnja novih distributivnih objekata kao i elektrifikacija područja na kojima djeluje u cilju kvalitetne i sigurne isporuke el. energije. Za bolje poslovne uvjete kako za uposlenike tako i za kupce otvoreni su novi poslovni objekti. POSLOVNICA ELEKTRO DOBRETIĆI U Dobretićima je 3. listopada 2012. godine otvorena nova poslovna zgrada. Poslovnica Elektro Dobretići sve potrebne poslovne aktivnosti obavljala je do sada u sklopu poslovnoga prostora i uz pomoć Poslovnice Elektro Jajce u Jajcu, što je stvaralo uz veće troškove poslovanja i dodatne napore kupcima s toga područja. Zgradu Poslovnice svečano su otvorili generalni direktor JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar Nikola Krešić i predsjednik Općinskoga vijeća Dobretići, Marko Idžanović, uz nazočnost članova Uprave, predsjednika i članova Nadzornoga odbora, Sindikata, uposlenika poduzeća i mještana Dobretića, rukovoditelja Poslovnica Distribucije i Opskrbe distribucijskoga i opskrbnog područja Centar, te predstavnike izvođača radova. O važnosti Poslovnice za općinu Dobretići govorio je predsjednik Općinskoga vijeća Dobretići, Marko Idžanović i pri tome posebnu zahvalnost izrazio Upravi Elektroprivrede HZ HB koja je istoga dana u novim prostorijama održala i redovitu sjednicu. Okupljene je pozdravio i rukovoditelj Distribucijskoga područja Godina XIV. / Broj 49 / Mostar, srpanj 2013. Centar Ivo Tadić, koji je osim ostaloga naglasio kako naše poduzeće u kontinuitetu ulaže bitna financijska sredstva u obnovu i izgradnju distribucijske mreže i objekata, ali i za sanacije, opremanje i izgradnju novih poslovnih objekata, na cijelom prostoru toga područja. U svom je obraćanju generalni direktor Elektroprivrede HZ HB Nikola Krešić istaknuo: Dosada smo obnovili i izgradili brojne objekte, a kada su u pitanju uvjeti za rad naših uposlenika i pružanje usluga našim kupcima, nastavljamo raditi. U različitim su fazama pripreme ili izgradnje objekti u Busovači, Fojnici i Novom Travniku. Cilj nam je u svim općinama gdje obavljamo djelatnosti imati adekvatne prostore i stalno poboljšavati kvalitetu naših usluga. JP Elektroprivreda HZ HB i dalje nastoji ostati dosljedna svojoj razvojnoj strategiji, koja se pored ostaloga ogleda kroz pokretanje i realizaciju različitih projekata i investiranja na području svih segmenata 21 našega djelovanja, koliko god smo to u mogućnosti, a sve s ciljem daljnjega poboljšana sigurnosti i kvalitete opskrbe električnom energijom, zaključio je Krešić i poželio uposlenicima Dobretića ostvarenje još boljih poslovnih rezultata. Financijska sredstva uložena u izgradnju objekta Poslovnice iznosila su 135.000 KM, uz dodatnih 18.000 KM za namještaj i opremu. Zgrada je građena godinu dana, a radove je izvodila tvrtka Komotin d.o.o. Jajce. U njoj su osigurani uvjeti za smještaj kako uposlenika, tako i svih potrebnih poslovnih sadržaja i Distribucije električne energije i Opskrbe električnom energijom. Sa 100 m² uredskoga prostora i uređenim vanjskim prostorom s natkrivenim parkiralištem, na lokaciji od 1000 m², oko 400 kupaca toga konzumnog područja dobilo je bolju i kvalitetniju uslugu. Preseljenjem Poslovnice iz Jajca, osim poboljšavanja uvjeta za rad postigla i bolja iskorištenost radnoga vremena. Prostorije novoizgrađenoga objekta Poslovnice Elektro Dobretići, blagoslovio je mjesni župnik fra Krešimir Vukadin. U ORAŠJU USKORO NOVO SKLADIŠTE ZA DISTRIBUCIJSKO PODRUČJE SJEVER I NOVA POSLOVNA ZGRADA ZA OPSRBNO PODRUČJE SJEVER (natkrivenog) skladišnoga prostora. To je velika prednost za sigurniji i operativniji rad jer se trenutačno sva oprema i rezervni dijelovi čuvaju u improviziranome skladištu. Budući da su uposlenici Opskrbe smješteni u zajedničkim prostorijama s Distribucijom, izgradnjom nove poslovne zgrade, prema riječima rukovoditelja OP Sjever Pave Dujmenovića stvorit će se puno bolji uvjeti za pružanje još kvalitetnije usluge svim kupcima Elektroprivrede HZ HB s ovoga područja, te poboljšati uvjeti za rad uposlenika. Vrijednost je investicije oko 980.000 KM. IZGRADNJA I ADAPTACIJA POSLOVNIH PROSTORA U DISTRIBUCIJI Tijekom 2011. godine, prema planu, a i ukazanim potrebama, izvršena je izgradnja (u manjem opsegu) te sanacija i adaptacija poslovnih zgrada na cijelom prostoru koji pokriva JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. U nastavku je kraće izvješće o vrsti radova i uloženim sredstvima (vlastitim) uz nemalo zadovoljstvo zbog poboljšanih uvjeta rada, ali i ugodnijoj i uvjetnijoj atmosferi za kupce koji su u čestom kontaktu s našim uposlenicima. Poslovnica Elektro Čapljina Radovi na sanaciji zgrade i partera Poslovnice Elektro Čapljina izvedeni su od rujna do prosinca 2011. godine. Radovi su unutar zgrade obuhvatili sanaciju prvoga kata oko 280 m2 zgrade koji je bio neuvjetan i devastiran. Kompletan je prostor preuređen tako da su urađeni novi gips-kartonski zidovi, nove podne obloge i potpuno preuređeni mokri čvorovi kao i sanacija prostora boravka montera. Radovi na parteru obuhvatili su ograđivanje parcele s urađenim ogradnim zidom i ogradom, proširenje armiranobetonskoga parkinga, sanaciju dijela krovišta i fasade garaža te izrada rampe za prilaz invalidnih osoba. Vrijednost je ugovorenih radova iznosila oko 157.953,58 KM. Poslovnica Elektro Glamoč Rekonstrukcija krovišta, sanacija ureda i uvođenje grijanja u poslovni objekt Poslovnica Elektro Glamoč izvedeni su od rujna 2010. do travnja 2011. godine. Urađena je rekonstrukcija oko 290 m2 dotrajaloga krova s drvenom konstrukcijom tko da je postavljena krovna folija, sloj termoizolacije i crijep. Postojeća je stolarija zamijenjena novim PVC otvorima, a urađena je i fasada na objektu kao i gromobranska instalacijama čime je zgrada dobila na funkcionalnom i vanjskom izgledu. Urađeno je i grijanje u zgradi poslovnice i u objektu boravka montera uz njegovu potpunu sanaciju. Vrijednost je ugovorenih radova iznosila oko 108.943,38 KM. Za potrebe kupaca i uposlenika JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar u Orašju u tijeku je izgradnja novoga centralnog skladišta za Distribucijsko područje Sjever u Orašju i nove zgrade za Opskrbno područje Sjever. Rukovoditelj DP Sjever Mato Madžarević predstavljajući projekt izgradnje centralnoga skladišta čija je financijska vrijednost oko 350.000 KM, naglasio je kako će se njegovom realizacijom za Poslovnice Elektro Orašje, Odžak i Domaljevac-Šamac osigurati adekvatan prostor od 162,9 m2 zatvorenoga i 285,8 m2 otvorenoga 22 Poslovnica Elektro Grahovo Vrijednost ugovorenih radova za ovu poslovnicu iznosila oko 60.699,22 KM. Zamijenjeni su vanjski otvori, izrađena je fasade, zamijenjena su unutarnja vrata, ugrađena je nova podna obloga i čajna kuhinja. Preuređen je i skladišni prostor. Na parteru je ugrađen ogradni zid s pripadajućom ogradom i kliznom kapijom, a dio je partera asfaltiran. Poslovnica Elektro Jajce Vrijednost ugovorenih radova na sanaciji zgrade Poslovnice jajce iznosi oko 126.976,59 KM. Zamijenjeni su vanjski otvori, izrada fasade, uređen je jedan dio ureda i izgrađena je pristupne rampa za osobe s posebnim potrebama. prostor u potkrovlju preuređen. Rekonstrukcijom potkrovlja dobio se novi radni prostor oko 350 m2. U potkrovlju se objekta sada nalazi 5 novih ureda, dispečerski centar, arhiv. Vrijednost je ugovorenih radova iznosila oko 158.744,95. Poslovnica Elektro Vitez Sanacija poslovne zgrada i transformatorske stanice Poslovnice Elektro Vitez trajali su 2 mjeseca i završeni su 15. prosinca 2011. godine. Sanacijom je obuhvaćena zamjena svih vanjskih otvora na zgradi, uređivanje unutarnjih prostorija objekta, ograđivanje parcele te sanacija ulegnuća krovišta na trafostanici. Vrijednost je ugovorene investicije oko 62.816,13 KM. Poslovnica Elektro Novi Travnik Radovi na sanaciji krova i uređenju potkrovlja objekta Poslovnice Novi Travnik trajali su 2 mjeseca i završeni su 26. listopada 2011. godine. U potkrovlju postojeće upravne zgrade DP Centar nalazio se skoro neiskorišten prostor koji se katkad koristio i kao arhiv. Radovi na sanaciji postojećega krovišta obuhvatili su ugradnju nove termoizolacije krova kao i hidroizolacije krovišta i oluka. Izvedene su nove električne i vodovodne instalacije kao i instalacije grijanja, a kompletan je INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB Godina XIV. / Broj 49 / Mostar, srpanj 2013. 23 Poslovnice Elektro Rama IZ PROIZVODNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE Radovi na izgradnje garaže i asfaltiranju unutarnje prometnice otvorenoga skladišta Poslovnice Rama izvedeni su od svibnja do listopada 2011.godine. VE MESIHOVINA – PROJEKT DANAS ZA BOLJE SUTRA Urađena je zatvorena garaža dimenzija 13,25 x 8,00 m s drvenom podkonstrukcijom krova i pokrivena LTP trapeznim limom. Sanirano je i uređeno otvoreno skladište površine 500 m2. Vrijednost ugovorenih radova iznosila je oko 70.636,89 KM. Na Međunarodnoj konferenciji Energa, kao programsko – stručnom dijelu Sajma energetike u Tuzli, u sklopu sudjelovanja JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar 6. lipnja 2013. godine predstavljen je i projekt VE Mesihovina. Voditelj je toga projekta Dalibor Marinčić predstavio osnovne karakteristike VE Mesihovina, rezultate analiza vjetropotencijala, tijek i dinamiku realizacije Projekta s naglaskom na izradu dokumentacije, ishođenje dozvola i trenutačne aktivnosti. Istaknuo je i određene prepreke s kojima se susreće JP Elektroprivreda Poslovnica Elektro Nova Bila U radove su na sanaciji poslovne zgrade u Novoj Biloj uključeni radovi na sanaciji ureda, sanaciji krovišta, izradi pročelja, izradi nadstrešnice, ograđivanju i uređenju partera, kao i izradi sustava grijanja u dijelu poslovne zgrade. Obloženo je stubište i uređen je pristupni prilaz poslovnici. Vrijednost je ugovorenih radova oko 104.995,22 KM. Poslovnica Elektro Usora Izgradnja poslovne zgrade i skladišta Poslovnice Elektro Usora trajala je šest mjeseci i svi radovi završeni su 23. kolovoza 2011. godine. Ugovorna je cijena svih radova iznosila oko 464.023,22 KM. Poslovna se zgrada sastoji od 2 etaže, ukupne korisne površine 370,2 m2. Bruto izgrađena površina pod objektom iznosi 205,6 m2 i 85,7 m2 ispod skladišta. Preostali je dio parcele, od oko 1088 m2, parter objekta, većim dijelom iskorišten za skladište krupnoga elektromaterijala i parkirališnim prostorom. Poslovnica Elektro Orašje Građevinski radovi u DP Sjever obuhvatili su dogradnju upravne zgrade DP Sjever u Orašju. Radovi su započeli u travnju 2010. god. izvodili su se u nekoliko faza i obuhvaćali su sljedeće radove: dogradnja prostora prijamne (šalter) sale s odgovarajućom čekaonicom, dogradnja arhiva, dogradnja novoga poslovnog dijela zgrade s uredskim prostorima i opremanje uredskim namještajem spomenutih poslovnih prostora. Radovi su završeni u studenom 2011. god. Ukupna je vrijednost svih radova na adaptaciji poslovne zgrade DP Sjever bila oko 150.000 KM. 24 Revitalizacija HE Rama HZ HB d.d. Mostar tijekom izvođenja projekta, kao i prijedlog mjera za povećanje stupnja realizacije te iznimno važne investicije kada su u pitanju obnovljivi izvori energije. Za potpuniji uvid i još kvalitetniju predstavljanje pripremljen i stručni rad pod nazivom VE Mesihovina – Projekt danas za bolje sutra, koji je uvršten u prigodnu sajamsku publikaciju Energa 2013. REVITALIZACIJOM PROIZVODNIH OBJEKATA DO VEĆE PROIZVODNJE JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar s ciljem održavanja visoke pogonske spremnosti i kvalitetne opskrbe svojih kupaca kontinuirano ulaže u održavanje svih svojih postojećih proizvodnih objekata, ali i u razvoj i INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB izgradnju novih elektrana. U 2011. godini izvršena je u većoj mjeri revitalizacija HE Rama, HE Mostar i CHE Čapljina. Većina je projekta revitalizacije složena i zahtjeva, stoga je svakim godišnjim planom poslovanja planirano ulaganje u objekte po stupnju važnosti. Godina XIV. / Broj 49 / Mostar, srpanj 2013. Revitalizacija se HE Rama provodi zbog produljenja njezina radnoga vijeka, budući da je u pogonu od 1968. godine. Ukupna investicija revitalizacije HE Rama iznosi 39 milijuna eura od čega se najveći dio odnosi na kredit i grant sredstava KfW-a i Svjetske banke, a ostalo na vlastita sredstva Elektroprivrede i sredstva iz proračuna FBiH. Svi bi predviđeni poslovi trebali biti dovršeni do kraja 2014. godine. Revitalizacija HE Rama obuhvaća realizaciju sljedećih projekata: 1. revitalizacija turbina, generatora i ugradnja monitoringa za turbinu, generatore i blok transformatore; 2. ugradnja novih blok transformatora i 3. proširenje 220 kV GIS postrojenja sa sekundarnom opremom i kabelima. Sanacija lijevoga boka i injekcijske zavjese U razdoblju od 1. ožujka do 15. listopada 2011. godine na brani je izvršena sanacija injekcijske zavjese – II faza. Osim injekcijske zavjese izvršena je i sanacija lijevoga boka brane. Glavni je cilj radova smanjenje propusnosti brane u što je moguće većoj mjeri, budući da je proteklih godina, u više navrata, upravo na lijevom boku brane, zabilježeno značajno propuštanje vode. Izvršeno je 26.650 metara bušenja, a ovisno o mjestu dubina bušotina iznosila je 81 do 150 metara. Vrijednost je te sanacije oko tri milijuna eura. Izvođači radova u toj fazi rekonstrukcije bili su zagrebačka Geotehnika kao glavni nositelj i podizvođač radova zenička Geosonda. Sanacija AB ekrana brane U 2012. planirana je sanacija ekrana brane, prema projektu Sanacija AB ekrana brane. Urađen je glavni projekt, odabran način sanacije (geomehaničke folije), raspisan međunarodni natječaj i prikupljene ponude. Evaluacija je ponuda završena međutim iz poslovnih razloga postupak je obustavljen. Rekonstrukcija agregata 1 i zamjena blok tansformatora 1 Početkom rujna 2012. godine započeli su radovi na rekonstrukciji agregata 1 te zamjeni blok transformatora 1. Planirana je zamjena: statora generatora, zamjena uzbudnoga sklopa generatora, zamjena nosećeg ležaja agregata te zamjena pratećih sklopova 25 generatora. Na rotoru je izvršena demontaža i preizoliranje polova rotora, zamjena ventilatorskih sklopova, te zamjena ili dorada još nekih dijelova. Na turbini se mijenja: turbinski ležaj, servomotori sprovodnog aparata, brtveni sklop sa sustavom hlađenja uz još neke sitnije dijelove. Ostali se dijelovi turbine demontiraju, a nakon kontrole i obrade u hidroelektrani ili tvornici, ponovno ugrađuju. Planirana je ugradnja i novoga zajedničkog on-line monitoring agregata i blok transformatora. Stari je blok transformatora zamijenjen novim i izrađena je nova uljna jama. Uz nazočnost izvršnoga direktora za Proizvodnju el. energije mr.sc. Roberta Križana izvršen je najsloženiji dio posla pri velikim remontima, vađenje rotora generatora teškog 220 tona. Vađenje (spuštanje) izvršeno je uz najveće moguće mjere pripreme, te dobru koordinaciju svih sudionika koristeći specijalne naprave. Voditelj projekta za poslove rekonstrukcije HE Rama Ivan Brizar potvrdio je da svi poslovi na rekonstrukciji 26 agregata 1 i zamjeni blok transformatora 1 u HE Rama idu prema planu. Radovi na agregatu br. 1. trebaju biti završeni do kolovoza 2013. kada se očekuje puštanje agregata br. 1. u probni pogon, nakon čega će početi rekonstrukcija agregata br. 2. Sukladno ugovorima radove na agregatu 1 izvodi konzorcij KončarKET Zagreb & Litostroj Power Ltd Ljubljana sa svojim podizvođačima: SPIN d.o.o. Posušje i Brinell d.o.o. Sinj, dok radove na zamjeni blok transformatora izvodi tvrtka Končar energetski transformatori d.o.o. Zagreb, sa svojim podizvođima: HELB d.o.o. Dugo Selo i Nevistić Commerce d.o.o. Tomislavgrad. Integracija sekundarnih sustava i primarne opreme Usporedo s realiziranjem navedenih ugovora obavlja se integracija sekundarnih sustava i primarne opreme, koja obuhvaća rekonstrukciju sustava uzbude, zamjenu i rekonstrukciju sustava električnih zaštita generatora i blok transformatora te dogradnju sustava upravljanja. Prema Ugovoru urađen je i odobren dio tehničke dokumentacije, te izvršena izrada, tvorničko ispitivanje i isporuka na elektranu dijela opreme. Sukladno provedenim procedurama javnih natječaja tvrtke koje izvode radove i isporučuju opremu sa svojim podizvođačima su: Končar – KET-a Zagreb, Litostroj Ljubljana, Končar Power transformators, Geotehnika i Energocontrol iz Zagreba, Simens Sarajevo, Lahmeyer international GmbH – Njemačka i Stucky iz Švicarske. Revitalizacija CHE Čapljina Na objektima dovodnoga sustava CHE Čapljina u koje se ubraja i dovodni kanal, tijekom vremena nastala su znatna oštećenja obloge, kosine i dna kanala. Uzrokom su tih oštećena izrazito nepovoljni hidrološki uvjeti u proteklom razdoblju. Zaštita korita dovodnoga kanala izvršena je mlaznim betonom debljine 5 cm s armiranom mrežastom armaturom. Obloga je od mlaznoga betona usidrena u obalne betonske zidove i betonske blokove u dnu korita. Većina je oštećenja nastala za vrijeme poplava koje su se dogodile početkom i krajem 2010. godine. Veća se oštećenja obloge pojavljuju u obliku kidanja većih komada obloge od prskanoga betona i ispiranja podloge, betonske obloge i odnošenje većih količina pijeska i šljunka te podlokavanje postojeće obloge kanala. Takva se oštećenja odnose uglavnom na dionicu kanala od ulaza kanala Strujići u dovodni kanal pa do cca 1.000 m nizvodno od mosta u Veljoj Međi. Dio je tih oštećenja saniran tijekom mjeseca svibnja i lipnja 2011. godine. Sanirana su oštećenja ispod naseljenoga mjesta Orašje, sanirano je 625 m² betonske obloge dna i kosine kanala. Tijekom poplava 2010. i početka 2011. godine došlo je do znatnoga oštećenja pristupnoga puta uz INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB dovodni kanal. Takva je vrsta oštećenja najizraženija na dionici most Velja – Međa. Sanacija toga dijela transportnoga puta uz kanal i većih oštećenja obloge dna kanala na toj dionici, predviđena je u sljedećem razdoblju. Građevinska služba poduzeća vršila je čišćenje pokosa dovodnoga kanala i GKB-a od raslinja i korova, a vršene su i manje sanacije obloge dovodnoga kanala i GKB tijekom izvođenja radova za vrijeme trajanja redovnoga godišnjeg pregleda na objektima i postrojenjima CHE Čapljina. Tijekom kolovoza 2011. godine izvršena je sanacija obloge dovodnoga kanala neposredno iznad tunela Klek kao i sanacija ponorne zone i lokalnih oštećenja dovodnoga kanala od Orašja do Velje Međe. Izvršeno je čišćenje nanosa iz dovodnoga kanala od mosta u Turkovićima do ulaza u tunel Klek. Očišćeno je i izvezeno oko 8.000 m³ pijeska i šljunka. Također je izvršeno čišćenje, nanosa smeća i raznoga otpadnog materijala, iz taložnice ispred ulazne građevine Hutovo. Na području gornjega Godina XIV. / Broj 49 / Mostar, srpanj 2013. kompenzacijskog bazena izvršeno je zatrpavanje niza manjih ponora evidentiranih nakon pražnjenja i pregleda akumulacije kao i sanacija jednoga većeg ponora koji se pojavio tijekom izvođenja radova, na sanaciji obloge dovodnoga kanala. Izvršena je i obnova hidrometerološke postaje u Ravnom, na dovodnom kanalu CHE Čapljina. Nasipi i donji kompenzacijski bazan Redovno su vršeni obilasci nasipa uz donji kompenzacijski bazan, kao i praćenje postojećih oštećenja na istim. Geodetska služba u poduzeću vršila je redovita snimanja svih nasipa. Na nasipu uz rijeku Krupu čija je ukupna duljina 1860 m, sanirana je dionica u duljini od 615 m, nastavak sanacije na tome nasipu. Na tome dijelu nasipa za vrijeme poplava 2011. došlo je do preljevanja vode iz DKB-a u rijeku Krupu i to na dvije dionice. Cijela je sanirana dionica nadvišena zemljanim materijalom do kote 6,20 m n.m., kao i sanirana dionica iz 2011. godine, te obložena složenim kamenom debljine 40 cm. Na nasipu uz obodni kanal također je vršena sanacija ispod naseljenoga mjesta Bajevci. Ta je dionica nasipa bila kotom i najniža dionica, gdje je za vrijeme poplava dolazilo do preljevanja vode iz obodnoga kanala u bazen. I na tom nasipu primijenjen je isti način sanacije kao i na nasipu uz rijeku Krupu. Na preglednom nasipu rijeka Krupa – Obodni koji spriječava prodor vode prema naselju Ovanj uz prometnicu Dračevo-Ustava Krupa vršena je sanacija u duljini od 320 m, gdje je nasip samo nadvišen i nije obložen kamenom zbog blagih pokosa pregradnoga nasipa. Revitalizacija HE Mostar HE Mostar nije važna samo kao energetski objekt, nego i kao vodogospodarski objekt jer regulira razinu rijeke Neretve kroz grad Mostar. Relativno nova, HE Mostar puštena je u pogon 1987. godine, međutim znatna oštećena zadobila je tijekom rata. Najveći je dio opreme bio uništen, obnova je počela 1996. godine i ponovo je puštena u pogon 1997. godine s ugrađenom najmodernijom opremom koja je u to vrijeme postojala na tržištu. Uz jako dobru pogonsku spremnost, najveću godišnju proizvodnju preko 320 GWh ostvarila je u 2010. godini. Iako je sanirana od ratnih oštećena s ugrađenom modernom opremom, da bi nastavila kontinuiranu dobru proizvodnu potrebna su njezina pravodobna održavanja. Tako su u 2011. godini izvršeni su poslovi na remontu turbine i sanaciji kavitacijskih oštećenja na turbini br. 3. Ugovor Remont turbine i sanacija kavitacijskih oštećenja turbine br.3 u vrijednosti od 287.000 eura dodjeljen je poduzeću Litostroj Power d.o.o Ljubljana koji je i proizvođač turbine. U sklopu izvođenja remonta turbine obavljeni su sljedeći radovi: CC kontrole i ispitivanja prije zaustavljanja agregata, prije i tijekom demontažnih radova; CC demontažno – montažni radovi, kontrole i mjerenja na sljedećoj opremi: 27 17.11.1992.-17.11.2012. - gornji vodeći ležaj i hladnjak ležaja -donji vodeći ležaj i hladnjak ležaja - noseći ležaj i hladnjak ležaja - zračni ventili (4 kom.) -servomotori brave privodnog kola (2 kom.) - ventil brave i ventil za zaštitu brave - turbinska brtva - privodno kolo CC mehaničke kontrole (stator generatora, rotor generatora, kočioni sustav generatora, križni nosač gornjeg vodećeg ležaja, vratilo agregata); CC sanacija kavitacijskih oštećenja turbinske opreme u protočnom traktu i CC završne kontrole i puštanje u pogon. 20 godina JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB D.D. MOSTAR Ugovorom je predviđeno da na svim navedenim poslovima remonta aktivno sudjeluju uposlenici pogona HE Mostar te su tako bitno smanjili troškove remonta. Važno je spomenuti da na slivu Neretve od svih elektrana koje imaju instalirane Kaplan-turbine, HE Mostar je prva izvršila remont na spomenutom tipu turbine. Aktivnosti za obavljanje remonta generatora agregata br. 3, remonta agregata br. 1 i agregata br. 2, još uvijek čekaju realizaciju. Revitalizacija hidroelektrana na Silvu Vrbas Veliki posao na revitalizaciji hidroelektrana na Slivu Vrbas obavljen je od siječnja 2011. do lipnja 2013. godine. U 2013. godine izvršena je dogradnja određenih funkcije slivnog Centra upravljanja Vrbas u vrijednosti od oko 70.000 eura. Na HE Jajce I izvršena je ugradnja novih regulacijskih transformatora 110/35 kV pouzdanosti i sigurnosti rada jer su zamijenjeni stari transformatori od 1957. godine, a zbog dotrajalosti izvršena je i sanacija krana 100+5t. Zbog velikih oštećena pristupnoga mosta čime je bila ugrožena njegova nosivost na HE Jajce II izvršena 28 je njegova sanacija te je zamijenjen stabilni sustav za gašenje požara. Vrijednost svih radova iznosi oko 2,5 milijuna KM. Tijekom cijeloga razdoblja vršena su i redovita godišnja ispitivanja, sanacija opreme i agregata, istražni i drugi radovi na projektu revitalizacije HE Jajce II. USPJEŠNO ZAVRŠENA PROCJENJIVAČKA MISIJA KfW-a PROJEKTA CHE VRILO U razdoblju od 3. do 6. listopada 2011. godine izaslanstvo KfW banke pod vodstvom Olafa Zymelka, direktora Odjela za energetski sektor za jugoistočnu Europu i Tursku izvršilo je procjenjivačku misiju Projekta Crpne HE Vrilo. Nakon obilazaka lokacija izgradnje VE Mesihovina i Crpne HE Vrilo, predstavnici poduzeća i izaslanstvo banke sastali su se i s načelnikom općine Tomislavgrad Ivanom Vukadinom na lokaciji buduće crpne hidroelektrane. Projektna procjenjivačka misija projekta CHE Vrilo na obostrano zadovoljstvo uspješno je provedena, što je još jedna potvrda vrlo kvalitetne i dugogodišnje poslovne suradnje Elektroprivrede HZ HB i KfW banke. INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB J ubilarnih dvadeset godina postojanja JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar obilježeno je nizom prigodnih manifestacija u mjesecu studenome 2012.: održavanjem Okrugloga stola pod nazivom Uloga, razvoj i perspektiva JP Elektroprivrede HZ HB d.d. Mostar; otvaranjem manifestacije Dani otvorenih vrata i posjetom prvih učeničkih stručnih ekskurzija proizvodnim objektima, druženjem jubilaraca, otvorenjem izložbe fotografija objekata JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar koja je gostovala u svim županijskim centrima na prostoru djelovanja poduzeća, promocijom publikacije 20 godina JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar i nezaobilaznom svečanom sjednicom Uprave Društva. Manifestacije Godina XIV. / Broj 49 / Mostar, srpanj 2013. su to kojima je ovo poduzeće obilježilo svoja dva desetljeća postojanja, a kako je bilo počnimo redom: OKRUGLI STOL – ULOGA, RAZVOJ I PERSPEKTIVA JP ELEKTROPRIVREDE HZ HB D.D. MOSTAR Okrugli stol Uloga, razvoj i perspektiva JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar održan je 5. studenoga 2012. u mostarskom hotelu Ero. Na toj manifestaciji sudjelovalo je 150 sudionika, međunarodnih i domaćih stručnjaka iz područja elektroenergetike, predstavnika zakonodavne i izvršne vlasti, regulatornih agencija u BiH i Federaciji BiH, partnerskih tvrtki poduzeća i brojnih drugih. Moderator Okrugloga stola Vlado Marić, savjetnik generalnoga direktora u uvodnoj najavi podsjetio je da 20 godina djelovanja elektroprivrede znači samo nastavak elektroprivredne djelatnosti, čiji početak na ovim prostorima datira još od 1899. godine puštanjem u rad male elektrane u gradu Jajcu. Od tada pa do danas elektroprivreda je doživjela veliki broj transformacija, da bi posljednjih dvadeset godina djelovala kao JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. Predsjednik Nadzornoga odbora Marinko Ivanković, u pozdravnom obraćanju sudionicima izrazio je opredijeljenost ka ostvarenju misije i vizije ovoga poduzeća i usvojene srednjoročne strategije poslovanja. Posebno je istaknuo usmjerenost na projekte obnovljivih izvora energije, smanjenje uvoza el. energije i stalnu modernizaciju poslovanja. Generalni direktor Nikola Krešić u svome izlaganju ukratko je predstavio današnje kapacitete poduzeća, podcrtao najvažnije probleme s kojima se u radu susreće i temeljne odrednice poslovne politike. 29 JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar želi postati temeljnim pokretačem ukupnoga gospodarskog razvitka na područjima svoje djelatnosti, a u Bosni i Hercegovi želi biti konstruktivni čimbenik ukupnoga razvitka. Svi programi razvoja moraju otvarati vizije ukupnoga razvoja drugih djelatnosti, a time i boljitka građana Bosne i Hercegovine, prvenstveno kroz viđenje svoga napretka razvojem elektroenergetskoga sustava(...) Naša misija ostaje kvalitetna, pouzdana i sigurna proizvodnja, distribucija i opskrba električnom energijom te razvoj novih elektroenergetskih kapaciteta prema razvojnim potrebama korisnika, a u skladu s planovima razvoja Bosne i Hercegovine, naglasio je generalni direktor. Miroslav Nikolić, rukovoditelj za razvoj obnovljivih izvora energije i energetsku učinkovitost u Elektroprivredi HZ HB, detaljno je predstavio elemente razvojne politike poduzeća u svim organizacijskim jedinicama. Konstatirao je kako Održivi razvoj mora ostati strateško opredjeljenje Elektroprivrede HZ HB, koje podrazumijeva promicanje temeljnih vrijednosti EU na području energetike, uključujući sigurnost opskrbe i rad prema načelima održivog razvoja. Održivi razvoj je razvoj koji zadovoljava sadašnje potrebe, a istodobno ne ugrožava mogućnost budućih generacija da zadovolje svoje potrebe, te doprinosi uspješnom poslovanju Društva. Na korist je prostoru, društvenoj zajednici u kojoj djelujemo, posebice lokalnoj zajednici gdje se projekt realizira, i prihvatljiv je za okoliš, zaključio je svoje predstavljanje Nikolić. Doc. dr. sc. Mladen Zeljko, zamjenik direktora Instituta Hrvoje Požar iz Zagreba, govorio je o ulozi Elektroprivrede HZ HB u energetskoj zajednici Jugoistočne Europe u svjetlu reforme elektroenergetskoga sustava. Podsjetio je kako su osnovni ciljevi utemeljenja energetske zajednice stvaranje stabilnoga regulatornog i tržišnog okvira sposobnoga da privuče ulaganja u mreže i proizvodne energetske objekte, kako bi sve stranke imale pristup stabilnoj i stalnoj opskrbi električnom energijom koja 30 je bitna za gospodarski razvoj i socijalnu stabilnost. Budućnost energetskoga sektora će biti moguće samo malim dijelom kreirati vlastitim aktivnostima, jer će najvećim dijelom ona biti definirana čimbenicima izvan naše kontrole, ali Elektroprivreda HZ HB kao najbolje organizirano poduzeće na ovim prostorima, treba gdje je to moguće, aktivno upravljati procesima, a ne biti samo njihov pasivni promatrač, naglasio je Zeljko, kao i to da se stalno mora biti na usluzi građanima, ne dovoditi u pitanje financijsko stanje tvrtke, optimalno koristiti postojeće resurse, a kod investicija u nove projekte voditi se logikom pozitivnih financijskih učinaka. Nakon izlaganja otvorena je rasprava u kojoj se moglo čuti dosta korisnih i konstruktivnih prijedloga i sugestija. Zaključujući rad Okrugloga stola Vlado Marić naglasio je: Bez obzira na sve transformacije i teškoće u proteklome razdoblju, možemo sa sigurnošću i ponosom reći da je JP Elektroprivreda HZ HB d.d Mostar ispunila svoju ulogu u obnovi, proizvodnji, prijenosu i distribuciji el.energije, u osiguranju uvjeta za povratak raseljenih, u obnovi i razvoju uništenoga gospodarstva, odnosno u osiguranju normalnoga života na prostoru svoga djelovanja i u BiH u cjelini. Jednako tako moramo pronaći odgovore na izazove koji su pred nama kako bismo sačuvali stabilnost poslovanja poduzeća i njegov daljnji razvoj. U ime poduzeća Marić je zahvalio sudionicima na brojnim čestitkama upućenim za 20. obljetnicu rada. SVEČANA SJEDICA UPRAVE Kao i svake godine održana je i svečana sjednica Uprave Poduzeća. Na sjednici održanoj 16. studenoga 2012. koja je upriličena u mostarskome hotelu Ero uz članove Uprave, Nadzornoga odbora, Odbora za reviziju, trojicu bivših generalnih direktora, poslovne partnere, predstavnike Nezavisnoga sindikata JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar i ostale goste nazočili su: predsjednik FBiH, Živko Budimir, ministar energije, industrije INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB i rudarstva FBiH, Erdal Trhulj, izaslanik i savjetnik dopremijera Vlade FBiH Jerke Lijanovića Ivankovića, Vjekoslav Domljan, ministar financija FBiH, Ante Krajina kao i drugi mnogobrojni gosti. Sjednicu je otvorio predsjednik Nadzornoga odbora, Marinko Ivanković naglasivši: svjesni smo i dobro nam je poznato kako svjetska ekonomska kriza, koja je nastupila prije nekoliko godina, nije zaobišla niti elektroprivrednu djelatnost pa tako i Elektroprivredu HZ HB. Hidrološka situacija 2012. godine ne ide nam na ruku, ali sam siguran kako ćemo i dalje uspješno provoditi srednjoročnu strategiju razvoja, te osigurati normalan rad i financijsku stabilnost JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. U svom obraćanju svečanom skupu generalni direktor, Nikola Krešić vratio se na ratne godine, osnutak poduzeća i njegov razvoj do danas istaknuvši: naš je cilj da izgradnjom novih proizvodnih objekata, iskorištenjem hidroenergije, vjetroenergije i termoenergije, ovo poduzeće, koje sada kupuje električnu energiju na tržištu, dovedemo u poziciju da postane njezin izvoznik. Nakon domaćina prepunoj dvorani obratili su se i gosti iz izvršne vlasti. Tako su svoje čestitke uputili i ministar financija FBiH, Ante Krajina i izaslanik i savjetnik dopremijera Vlade FBiH Jerke Lijanovića Ivankovića, Vjekoslav Domljan, koji je naglasio da u budućnosti cijena električne energije treba biti komercijalna što je i želja budućem poslovanju JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. Ministar energije, industrije i rudarstva FBiH, Erdal Trhulj izrazio je zadovoljstvo radom Elektroprivrede koja je u svom 100 % iskorištenju obnovljivih izvora ispred zemalja Europske unije, a obveze pristupanju EU nametnule su i promjene energetske legislative na kojima ministarstvo trenutno radi. Upravljati jednom ovakvom kompanijom nije lako, isključivo zbog toga što se radi o obnovljivim izvornima energije, JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar ima sto posto instaliranu snagu iz obnovljivih izvora energije i to je nešto Godina XIV. / Broj 49 / Mostar, srpanj 2013. 31 čemu teži Europa, naglasio je ministar. Resorni ministar je istaknuo da je JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar temelj energetskoga sektora FBiH i BiH. BiH je malo tržište električne energije, ona je nešto što nije nužno za Europu, ali Europska zajednica nužna je nama ako želimo ostati u ovom okruženju. Mi ćemo unutar ministarstva učiniti sve da ispunimo sve svoje obaveze i da kao do sada pružimo punu podršku Upravi i Nadzornom odboru Elektroprivrede HZ HB da ova kompanija ostane likvidna i da u budućnosti poveća broj svojih kupaca, zaključio je ministar Truhulj. Predsjednik FBiH, Živko Budimir u svom obraćanju čestitavši 20. obljetnicu pohvalio je ovo poduzeće, njegov rad i napore te zalaganje Uprave u upravljanju poduzećem dodavši kako je lijepo u okvirima BiH imati nešto čemu teži Europa. Imati obnovljive izvore u 100 postotnom kapacitetu jako je dobro. Danas nije dan kada trebamo govoriti o problemima. Cilj svima treba biti da se ima kontinuitet jedne uzlazne putanje i uvjeren sam kako će se rukovodstvo društva voditi tim ciljem. Nije rijetkost da je politika svojim djelovanjem činila i ovom poduzeću i mnogima drugima suprotno od onoga što je njezina uloga, a to je stvaranje uvjeta za razvoj gospodarstva, istaknuo je predsjednik FBiH apelirajući na utjecajne institucije FBiH da svoje djelovanje usmjere na realizaciju gospodarskih projekata i osiguranju uvjeta za rast i razvoj ovakvih grana gospodarstva. Tijekom sjednice pristigle su mnogobrojne čestitke pozvanih, a spriječenih gostiju kao što je čestitka premijera Federacije BiH Nermina Nikšića i predsjedavajućega Vijeća ministara BiH Vjekoslava Bevande. Za glazbeni predah na svečanoj sjednici pobrinula se mostarska klapa Hrvoje, a još mnoga desetljeća ovome važnom poduzeću poželjeli su svi gosti, posebice uposlenici JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. DRUŽENJE JUBILARACA U povodu 20. godina JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar 14. 32 INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB studenoga 2012. godine 32 jubilaraca s 35 godina radnoga staža sastali su se s generalnim direktorom Nikolom Krešićem i ostalim članovima Uprave Društva na tradicionalnome skupu. U ugodnome razgovoru o iskustvu i dugogodišnjem radu s kolegama generalni direktor, Nikola Krešić, koji je i sam prošle godine slavio taj jubilej, istaknuo je: Vaše radno iskustvo i znanje dio je značajnoga kadrovskog kapitala ovoga poduzeća koje respektiramo i cijenimo, a dodatno je dragocjeno jer ste ga prenosili i prenosite na naše mlađe uposlenike. Proizvodnja električne energije: Jelena Lasta (Sektor za ekonomskofinancijske poslove, Mostar), Ilija Bošnjak (HE Rama), Berislav Jović (CHE Čapljina), Đure Krešić (CHE Čapljina), Rade Krešić (CHE Čapljina), Martin Pavlović (CHE Čapljina), Srećko Raić (CHE Čapljina), Nikica Šutalo (CHE Čapljina), Željko Vego (CHE Čapljina), Marko Kalinić (HE Jajce), Mateo Leovac (HE Jajce), Niko Leovac (HE Jajce). Distribucija električne enrgije: Tomislav Džidić (DP Jug); Zorana Šaravanja (DP Jug); Mladen Pehar (Poslovnica Elektro Čitluk); Drago Tolj (Poslovnica Elektro Čitluk); Ivica Đevnica (Poslovnica Elektro Čapljina); Jozo Ivanković (Poslovnica Elektro Čapljina); Cmiljko Jurić (Poslovnica Elektro Čapljina); Krešo Galić (Pogon Grude), Miro Perić Godina XIV. / Broj 49 / Mostar, srpanj 2013. (Pogon Grude), Svetoslav Karamatić (Poslovnica Elektro Posušje); Jozo Mihalj (Poslovnica Elektro Posušje); Ante Pervan (Poslovnica Elektro Livno); Snježana Jurčević (DP CentarNovi Travnik), Žarko Marković (DP Centar- Novi Travnik), Vinko Pecirep (Poslovnica Elektro Kiseljak) Niko Delać (Poslovnica Elektro Uskoplje). Opskrba električnom energijom: Žarko Ostojić (Poslovnica Elektro Čitluk), Zdenka Miloš (Pogon Grude, Služba za obračun), Anto Barešić (OP Centar, Poslovnica Novi Šeher). Pravni poslovi: Mara Topalović Budući da je 35 godina rada gotovo cijeli radni vijek i od posebne važnosti za svakoga uposlenika, prostor u ovim novinama kao i sama prigoda, dopušta nam da predstvimo proslavu toga jubileja i za 19. godina Elektroprivrede HZ HB. U 2011. najviše jubilarca bilo je iz Distribucije i Proizvodnje električne energije. Proizvodnja električne energije: Srećko Vučina (Ured izvršnoga direktora); Janjko Antunović, (Pogon HE Rama); Vinko Mišura (Pogon HE Rama); Jagoda Bukmir (Pogon CHE Čapljina); Nikica Curić (Pogon CHE Čapljina); Đure Kević (Pogon CHE Čapljina); Nikola Krešić (Pogon CHE Čapljina); Josip Gavrić (HE Sliv Vrbas); Hrvoje Ljubez (HE Sliv Vrbas); Milan Pilić (HE Sliv Vrbas); Frano Jurić (HE Sliv Vrbas); Distribucija električne energije: Alojz Radoš (DP Jug); Mirko Sivrić (DP Jug); Blaženka Šoljić (DP Jug); Zdravko Krešić (DP Jug); Davorin Bevanda (DP Jug); Drago Jovanović (DP Jug); Drago Antunović (DP Jug); Srećko Bulić (DP Jug); Muharem Gasal (DP Jug); Krešimir Varešković (DP Jug); Niko Mrkonjić (DP Jug); Sead Kapetanović (DP Jug). Opskrba električnom energijom: Ivica Štrkalj (Poslovnica Jajce) Ekonomski poslovi: Branka Denda PROMOCIJA PUBLIKACIJE 20 GODINA EPHZHB U sklopu svečane sjednice Vlado Marić, savjetnik generalnoga direktora JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar predstavio je publikaciju 20 godine JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar koja ukratko prikazuje najvažnije smjernice rada u posljednjih 20 godina. 33 DANI OTVORENIH VRATA IZLOŽBA FOTOGRAFIJA U JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB D.D U FOTOGRAFIJI PRIKAZANA JAVNOSTI sklopu obilježavanja 20 godina JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar u razdoblju od prosinca 2012. do srpnja 2013. godine održana je manifestacija Dani otvorenih vrata. Tko je tom prigodom posjetio Elektroprivredu pročitajte.... UČENICI SREDNJE STRUKOVNE ŠKOLE IZ TOMISLAVGRADA U POSJETU CHE ČAPLJINA Učenici trećih razreda budućih elektrotehničara i elektromehaničara Srednje strukovne škole Tomislavgrad, njih 50-ak, upriličili su 12. studenoga 2012. godine posjet CHE Čapljina u Svitavi kod Čapljine. U pratnji profesorā Vinka Banovića, Ivice Papca i Ivana Delača učenici su sa zanimanjem pratili što su im govorili: Rafo Jovanović dipl. ing. stroj., rukovoditelj Stojarske službe, te inženjeri Katica Bulum, Mario Dodik, Zoran Matić, Pavle Kapular i Robert Zrnić. Kako škola surađuje s poduzećem Armature iz Čapljine Cvijetko Martić direktor toga poduzeća, također je nazočio posjetu hidroelektrani. Učenici su obišli pristupni tunel, plato strojarnice, komandnu sobu, postrojenja na koti -26,90 m.n.m. (ispod morske razine) i koti -18 m.n.m. i sa zanimanjem su pratili izlaganje o radu i funkcioniranju hidromehaničke i elektro opreme. 34 Dani otvorenih vrata počeli su ovim posjetom. PREDSTAVNICI EUFORA Nakon posjeta učenika iz Srednje strukovne škole iz Tomislavgrada, 19. prosinca 2012. godine proizvodne objekte Elektroprivrede HZ HB posjetili su predstavnici Eufora, kontingenta švicarske vojske. Naši gosti posjetili su Centar za upravljanje proizvodnjom i HE Mostarsko blato. Vidno zainteresirani i oduševljeni htjeli su kao misija u Bosni i Hercegovini s boravištem u Mostaru, osim kulture i tradicije, upoznati se i s gospodarskim subjektima, tako da je upravo ova manifestacije bila prilika i za to. Najavljen je i drugi posjet, u većem broju, pripadnika Eufora čija je uloga osiguranje stabilnosti i mira u Bosni i Hercegovini. NAJMLAĐI GRUĐANI U Distribuciji el. energije u Pogonu Grude 25. travnja 2013. godine bilo je bučno i veselo. Naime, grudski pučkoškolci iz Osnovne škole Ruđera Boškovića, posjetili su taj organizacijski dio i pogledali su izložbu fotografija. Okupljenim učenicima (šest odjela sedmih i osmih razreda) i njihovim nastavnicima na čelu s ravnateljicom Ružicom Mikulić, prigodno se obratio rukovoditelj Odjela za održavanje u Službi za tehničke poslove Ivo Zovko, osvrnuvši se ukratko na 20. obljetnicu Elektroprivrede, njezinu djelatnost kao i važnost u društvenoj zajednici. Mlade i zainteresirane posjetitelje pozdravio je kratko i rukovoditelj Pogona Grude Josip Pezer, a učenici su nakon izložbe ostali na malom, njima primjerenom slatkom domjenku. BLJESAK.INFO NA HE MOSTAR Dan 26. travanj 2013. godine obilježili su novinari i urednici portala Bljesak.info koji su posjetili posljednju elektranu na toku rijeke Neretve, HE Mostar. Razlog je gostovanja te novinarske ekipe specifičnosti hidroelektrane na kojoj su domaćini bili rukovoditelj HE Mostar, Božo Krstanović i rukovoditelj Službe za održavanje Draženko Rajić. Vidno zainteresirana ekipa Bljeska.info upoznala se s glavnim tehničkim karakteristikama elektrane, njezinoj pogonskoj spremnosti, ulozi na tok rijeke Neretve, utjecaju na okoliš i ostalim zanimljivim podatcima. Rukovoditelj HE Mostar, Božo Krstanović upoznao je novinare s podatcima vezanim za proizvodnju električne energije, a novinari su snimili sam pogon, krunu brane, akumulaciju i dio strojarnice. Kako bi njihova priča o HE Mostar bila objavljena i široj javnosti, obećali su pripremiti i video zapis o HE Mostar. INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB Poseban događaj za 20. jubilej bila je izložba fotografija JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar koja se publici predstavila u Mostaru 15. studenoga 2012. i tijekom cijele 2013. godine putovala je po Bosni i Hercegovini kako bi se fotografije iz rada poduzeća prikazale široj javnosti. Desetljećima skupljan radni materijal u svrhu redovitoga objavljivanja i upoznavanja javnosti, kroz takav tip manifestacije, prikupljen je i najbolji radovi našli su mjesto u maloj kolekciji koja je prikazana javnosti u devet gradova. Mnogobrojne fotografije proizvodnih i distribucijskih objekata, prikazani radnici na poslovnim zadatcima u raznim klimatskim uvjetima i situacijama često opasnim po život samo su dio svakodnevnoga života Elektroprivrede u posljednjih 20 godina. Kamo je izložba putovala i kako je bilo na njezinom otvaranju po svim županijskim centrima koje opskrbljuje Elektroprivreda, u nastavku. Orašje, 9. prosinca 2012. Izložbu su 9. prosinca 2012. godine otvorili najstariji uposlenik Distribucijskoga područja i Opskrbnoga područja Sjever Đuro Marković i član Nadzornoga odbora Midhat Arpadžić. U ime domaćina (Uprave Društva) okupljene je na otvaranju izložbe pozdravio Mato Madžarević, rukovoditelj DP Centar u Orašju, te je prenio pozdrave i ispriku generalnoga direktora Nikole Krešića koji, kao i ostali članovi Uprave Društva, nisu mogli doći zbog vremenskih neprilika. Midhat Arpadžić, u ime Nadzornog odbora zahvalio Godina XIV. / Broj 49 / Mostar, srpanj 2013. je Upravi kao organizatoru izložbe, što je omogućila da se ona upriličili najprije u Orašju, odnosno u Posavskoj županiji, dok je najstariji uposlenik Đuro Marković u svome obraćanju podsjetio na izgradnju kapaciteta i zavidan razvojni put Elektroprivrede HZ HB kroz proteklih 20. godina. Novi Travnik, 3. veljače 2013. U predivnoj bosanskoj zimskoj večeri uz izvrsnu atmosferu na otvorenju izložbe u DP Centar u Novom Travniku okupilo se dosta gostiju i znatiželjnika, ali i travničkih akademskih slikara i kipara. Izložbu je otvorio rukovoditelj DP Centar Ivo Tadić, a počasni govor održao je i najstariji radnik toga područja Anto Fiščić koji se zahvalio što pred svoje uskoro umirovljeničke dane može dati svoj skromni doprinos u podršci jedne takve hvalevrijedne manifestacije. Jajce, 17. veljače 2013. U kraljevskome je gradu Jajcu izložbu otvorio rukovoditelj HE Sliv Vrbas Davorin Đaković zahvalivši se što je upravo njegov odjel u Proizvodnji el.energije dobio mogućnost 35 da se kupcima i svim zainteresiranim predstavi ovo javno poduzeće na malo drugačiji način. Počasne je riječi zahvale uputio svim nazočnima najstariji uposlenik Milan Pilić koji nije krio oduševljenje zbog izravnoga sudjelovanja u ovoj izložbi. Livno, 27. veljače 2013. U prostorijama franjevačkoga muzeja i galerije Gorica među brojnim posjetiteljima osim uposlenika poduzeća, predstavljanju fotografija nazočili su i načelnik općine Livno Luka Čelan, gvardijan franjevačkoga samostana Gorica Livno, fra Miroslav Ištuk i brojni drugi. U ulozi domaćina bio je Belizar Križan, rukovoditelj Pogona Livno koji je objasnio povod organiziranja izložbe. U svom se izlaganju fra Miroslav Ištuk zahvalio Elektroprivredi HZ HB na suradnji i zalaganju pri održavanju elektroenergetskoga sustava u toj općini, te za susretljivost i brzu reakciju u otklanjanju bilo kakvih kvarova na mreži i osiguravanju uredne opskrbe električnom energijom. Izložbu su zajednički otvorili Ante Pervan, jedan od najstarijih uposlenika u Livnu i Robert Križan izvršni direktor za Proizvodnju električne energije Elektroprivrede HZ HB. U svom izlaganju direktor Križan posjetio je na važnost poduzeća za cijeli prostor na kojem djeluje, te je naglasio da se kroz izložene fotografije može pratiti njegov razvoj kao i nastojanja JP Elektroprivrede HZ HB d.d. Mostar da prati trendove iz elektroenergetskog područja. Poseban doprinos ugodnoj atmosferi otvorenja izložbe dali su članovi Kulturno umjetničkog društva Rudine. Tomislavgrad, 26. ožujka 2013. gospodarskoga, kulturnog i političkoga života Zapadnohercegovačke županije, odnosno općina Grude, Ljubuški, Posušje i Široki Brijeg, te uposlenici JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar imali su prigodu vidjeti fotografije koje prikazuju djelatnosti poduzeća i uposlenike u izvršavanju različitih radnih zadataka. Kao i do sada u drugim općinama gdje je gostovala, izložbu je otvorio najstariji radnik, operativni dispečer u Dispečerskome centru Pogona Grude, Stipe Miličević zajedno s izvršnim direktorom za Opskrbu električnom energijom Robertom Majićem. Čapljina, 10. svibnja 2013. U zgradi Poslovnice Čapljina otvorena je izložba za čapljinsku publiku. Okupljenima su dobrodošlicu uputili Berislav Jović, rukovoditelj pogona CHE Čapljina i Vide Bošković, rukovoditelj Poslovnice Elektro Čapljina izrazivši zadovoljstvo organizacijom izložbe u Čapljini, što je izvrsna prilika široj javnosti kroz fotografije predstaviti djelatnosti poduzeća. Kao domaćin mnogobrojnim građanima, predstavnicima izvršne i zakonodavne vlasti općine Tomislavgrad i viših razina vlasti kao i predstavnicima vjerskih zajednica obratio se, rukovoditelj Pogona Livno, Belizar Križan, a svečano je izložbu otvorio najstariji uposlenik u OP Jug, Pogon Livno Poslovnica Elektro Tomislavgrad, Ante Bagarić. U ime Uprave otvorenju je nazočio izvršni direktor za Opskrbu el. energijom Robert Majić. Rama, 4. travnja 2013. U zgradi HE Rama, uz članove Uprave i mnogobrojne posjetitelje otvorena je izložba u Rami. Zajedno s generalnim direktorom Elektroprivrede HZ HB Nikolom Krešićem izložbu su na prigodnoj svečanosti otvorili naši ramski uposlenici s najviše radnoga staža Tomo Vukoja, tajnik Društva i Ivo Beljo, čuvar. Grude, 22. travnja 2013. U prostorijama Pogona Grude brojni okupljeni gosti iz Generalni direktor Elektroprivrede HZ HB Nikola Krešić također je pozdravio nazočne istaknuvši kako će osim redovitoga izvršavanja svih obveza koje poduzeće ima prema društvenoj zajednici, uvijek biti na raspolaganju, podupirati i graditi kvalitetnije odnose na načelima transparentne i korektne poslovne suradnje, posebice s lokalnom zajednicom. Čast da izložbu proglasi otvorenom imala je Cmiljka Matić uposlenica s najviše radnoga staža iz Čapljine. franjevačke nazočnosti u Sarajevu. Generalni direktor Nikola Krešić istaknuo je da Uprava svakodnevno nastoji raditi kako bi poduzeće kontinuirano podizalo razinu svoje društvene odgovornosti i otvorenosti prema javnosti. Smatrali smo kako je i ova izložba jedan od zgodnih načina unapređenja odnosa s ukupnom društvenom zajednicom i približavanja Elektroprivrede HZHB svima koji su za to zainteresirani, što se pokazalo ispravnim, zaključio je Krešić. Članovi Uprave nisu propustili prigodu razgledati i crkvu Sv. Ante koja je s umjetničkoga aspekta jedna od najbogatijih franjevačkih (i ne samo franjevačkih) crkava u Bosni i Hercegovini. Osim Dulčićevih djela, u njoj se nalaze i različita djela Sedera, Kršinića, Michielia, Kesera, Vulasa i Lovrenčića. Svoj sadašnji izgled dobila je prije 100 godina, a izgrađena je na mjestu nekadašnje crkve posvećene istoimenom svecu 1881. godine. Sarajevo, 20. lipnja U galeriji Franjevačkoga samostana Sv. Ante na Bistriku upriličena je od 20. lipnja do 23. lipnja 2013. Gvardijan samostana fra Ivan Šarčević na početku svečanosti pozdravio je okupljene i izrazio zadovoljstvo što se ta specifična i zanimljiva izložba jednoga važnog gospodarskog subjekta kakva je JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, održava u galeriji samostana koji je simbol 36 INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB Godina XIV. / Broj 49 / Mostar, srpanj 2013. 37 MOSTARSKIM MJESNIM ZAJEDNICAMA JASENICI I KRUŠEVU UPLAĆENO 1.050.000,00 KM USPJEŠAN OSMOGODIŠNJI RAD HE PEĆ MLINI U rujnu 2012. godine obilježeno je 8. godina od službenoga puštanja u rad HE Peć Milini u elektroenergetski sustav JP Elektroprivrede HZ HB d.d. Mostar. Kao prva hidroelektrana izgrađena na prostoru bivše Jugoslavije nakon ratnih djelovanja, u svojih osam godina rada ukupnim prihodom dostigla je uloženo. Oko 500 GWh proizvedene električne energije (70 GWh srednje godišnje proizvodnje) s dva agregata od 15,3 MW ta hidroelektrana opravdala je projektna rješenja stara više od pola stoljeća. Izgradnja je počela 2001. godine prema projektu Elektroprojekta Zagreb 38 i trajala je dvije i pol godine. Elektrana je financirana kombiniranjem vlastitog kapitala i kredita u omjeru 50/50. Godine 2012. otplaćen je kredit za investiciju koja je ukupno iznosila 62 milijuna maraka, istaknuo je rukovoditelj hidroelektrane Živko Mikulić. U povodu svega danas je obilježen uspjeh HE Peć Mlini skromnom svečanošću. Pozitivan utjecaj na okoliš, višenamjensko korištenje objekta, mogućnost korištenja velike obradive površine za poljodjelstvo te pouzdan doprinos sustavu zaštite od poplava i razvoju turizma, odrednice su HE Peć Mlini, koji taj dio Hercegovine, grudski kraj, nedvojbeno zaslužuje. O sim primarnih djelatnosti JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, od svog osnutka pa do danas, veliku brigu posvećuje i razvoju lokalnih zajednica, posebice onih gdje se nalaze proizvodni pogoni poduzeća. Sufinanciranje projekata u mostarskim mjesnim zajednicama Jasenica i Kruševo koje se nalaze na području novoizgrađene HE Mostarsko blato samo je jedna u nizu aktivnosti Elektroprivrede HZ HB prema lokalnoj zajednici. Izravnim kontaktima i razgovorima s predstavnicima i relevantnim osobama iz kulturnoga, obrazovnoga, sportskoga i crkvenoga života tih mjesnih zajednica, JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar definirala je konkretne projekte za financiranje i s gradom Mostarom, koji zastupa navedene mjesne zajednice, potpisani su sporazumi za njihovu realizaciju. Naime, prema Sporazumu između Elektroprivrede HZ HB i grada Mostara definirano je između ostaloga da grad Mostar u cijelosti provede postupke rješavanja imovinsko-pravnih odnosa potrebnih za dovršenje izgradnje odvodnoga kanala u Jasenici i dovršenje izgradnje akumulacije na platou Mostarsko blato, odnosno za dio koji pripada MZ Kruševo. S druge strane obveza je Elektroprivrede HZ HB uplatiti sredstva u iznosu od 700.000 KM kako bi financijski sudjelovala u sljedećim aktivnostima grada Mostara u MZ INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB Jasenica: uraditi novi asfaltni zastor na putu u duljini od oko 4.000 m habajućim slojem asfalta debljine 3 cm; izgraditi most preko rijeke Jasenice (Kožulov most) raspona od 10 do 12 m; izvršiti sanaciju crpnih stanica za navodnjavanje; izgraditi bazen za kupanje uz donji bazen HE Mostarsko blato; urediti korito rijeke Jasenice od izvora do ušća; staviti u funkciju oštećeni kanal za natapanje vodama Mostarskog blata i drugim projektima usuglašenim između MZ Jasenica i grada Mostara. Budući da je odvodni kanal prema rijeci Neretvi dovršen, gradu Mostaru je Elektroprivreda HZ HB u cijelosti uplatila predviđena sredstva na ime sudjelovanja u realizaciji navedenih projekta u MZ Jasenica. Kada je u pitanju MZ Kruševo, također je potpisan Sporazum koji podrazumijeva iste obveze grada Mostara kod rješavanja imovinskopravnih odnosa, i obvezu Elektroprivrede HZ HB da uplati isti iznos od 700.000 KM za sudjelovanje: u sanaciji putova oko akumulacije; u premještanju nogometnoga igrališta iz neposredne blizine akumulacije; u izgradnji tri mosta za prijelaz preko dovodnoga kanala i u drugim projektima usuglašenim između MZ Kruševo i grada Mostara. Kako je izgradnja akumulacije na platou Mostarskoga blata u tijeku, Elektroprivreda HZ HB, sukladno naknadno potpisanom aneksu Sporazuma, uplatila je avansno 350.000 KM gradu Mostaru, budući da je plaćanje ukupnoga iznosa predviđeno nakon završetka svih radova. Dakle, JP Elektroprivreda HZ HB Godina XIV. / Broj 49 / Mostar, srpanj 2013. d.d. Mostar gradu Mostaru za sudjelovanje u navedenim aktivnostima odnosno projektima mjesnih zajednica Kruševo i Jasenica uplatila ukupno 1.050.000 KM. Podsjećamo da je sukladno zakonskoj obvezi plaćanja naknada na ime hidroakumulacija gradu Mostaru samo od novoizgrađene HE Mostarsko blato (bez HE Mostar) od početka njezina rada (od svibnja 2010. do prosinca 2012. godine) uplaćeno oko 550.000 KM unatoč tomu što je u protekle dvije godine proizvodnja el. energije znatno smanjenja zbog nepovoljnih hidroloških prilika. Prema istome zakonu i zaključku Doma naroda Federacije BiH ta su sredstva, u minimalnome iznosu od 50 %, lokalne zajednice dužne ulagati u sanaciju oštećene infrastrukture na područjima gdje se nalaze hidroakumulacijski objekti, što u konkretnome slučaju znači na područje spomenutih mostarskih mjesnih zajednica. Iz svega navedenoga razvidno je kako Uprava Elektroprivrede HZ HB ispunjava svoje predviđene financijske obveze za nabrojane projekte, čija je realizacija u nadležnosti grada Mostara. S ciljem daljnjega razvijanja dobrih odnosa s lokalnom zajednicom, članovi su Uprave Elektroprivrede HZ HB u više navrata i posjećivali mjesne zajednice kako bi se upoznali s dinamikom realizacije projekata, kao što je to bio slučaj za nedavnoga posjeta MZ Kruševo generalnoga direktora Nikole Krešića, izvršne direktorice za ekonomske poslove Ivane Bunoze i izvršnoga direktora za Proizvodnju el. energije mr. sc. Roberta Križana. 39 NAJVEĆE SMANJENJE GUBITAKA ELEKTRIČNE ENERGIJE NA PODRUČJU POGONA LIVNO P roteklih godina u organizacijskoj jedinici Distribucija električne energije JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar bilježi se trend smanjenja ukupnih gubitaka električne energije na mreži. Osim tehničkih posebice je vidljivo smanjenje netehničkih gubitaka prouzročenih najvećim dijelom zbog neovlaštene potrošnje električne energije. Tomu je svakako pridonijela ugradnja brojila za mjerenje i daljinsko očitanje na svim trafostanicama poduzeća, ali i druge poduzete mjere. Tako je najizraženije smanjenje gubitaka na mreži u protekle dvije godine zabilježeno na području organizacijskoga dijela Distribucije električne energije Pogon Livno, u prosjeku za oko 3%. To se postiglo zahvaljujući mjerenjima ukupne potrošnje u trafostanicama čime su detektirana trafo područja s najvećim gubitcima. Prema riječima rukovoditelja Pogona Livno Belizara 40 S tručnjaci koji se bave analizom i praćenjem meteoroloških pojava, zimu već daleke 2012. godine često su definirali s mnogo “rekorda”. Rekordno niske temperature i visina snijega, a neposredno prije toga rekordno niska razina vode u akumulacijskim jezerima, travanj s rekordno lošim kišnim danima… No, vratimo li se na zimske uvjete rada, teško je ne prisjetiti se svih onih, samo oku ugodnih prizora s terena. Silni kvarovi na niskom naponu: Mostar, Čapljina, Stolac, Rama, Doljani, Neum (preko 9 stupova DV 110 kV porušeno), Tomislavgrad i Livno. Najteže je, svakako, bilo u Neumu i uloženi su, bez pretjerivanja, nadljudski napori da se, zajedno s uposlenicima Elektroprijenosa OP Mostar saniraju velika oštećenja i stanovništvu osigura električna energija. Situacija je gotovo na cijelom teritoriju koji pokriva naša Elektroprivreda, službeno i neslužbeno bila izvanredna, a po svemu najgore stanje bilo je na području DP Jug. Stoga, uz dužno poštovanje svima koji su uložili dodatne napore ZIMA da električne energije bude za sve, navodimo imena uposlenika Pogona Elektro Mostar, koji su, što bismo rekli, “iznijeli” tu situaciju: Jozo Miškić, Jure Vidović, Krešo Goluža, Ante Nikolić, Dalibor Rosić, Mirko Mikić, Zoran Mršić i Mario Topalović i uposlenika Poslovnice Elektro Neum, gdje su se posebno istaknuli: Stojan Bogdanović, Vidan Leženić, Marinko Obradović i Ivica Bogdanović, Ivica Franić iz Poslovnice Elektro Ravno je također bio na ispomoći, kao i ekipa iz Prijenosa električne energije: Zoran Raič, Darko Prce, Mario Pavlović, Vinko Golemac (svi pod vodstvom Darke Škota). Oni su pomogli na otklanjanju kvara na DV 35 kV CHE Čapljina – TS Hutovo. Od velike pomoći bila je i ekipa iz Stona (HEP Hrvatska), predvođena Antunom Krajićem. 2011./2012. Križana, u prvome je koraku analizirana nelogična potrošnja kupaca s obzirom na veličinu kućanstva i načina grijanja prostorija, pa su takvima ugrađivana kontrolna brojila i otkrivena eventualna neregistrirana potrošnja. Zatim su ciljano izmještena mjerna mjesta gdje je uočena razlika između stvarno utrošene i fakturirane električne energije, što je novina u odnosu na dotadašnji način rada. Osim toga vršene su redovite kontrole i zamjene mjernih mjesta prema planu za smanjenje gubitaka. Sva su „sumnjiva“ trafo područja sustavno kontrolirana po nekoliko mjeseci što je u konačnici i polučilo dobre rezultate. Na trafo područjima koja su pokrivena daljinskim očitanjem (u Pogonu Livno je oko 3100 mjernih mjesta koja se daljinski očitavaju) i kontrolna mjerenja uvrštena su u sustav tako da je moguće u realnom vremenu pratiti potrošnju kupaca, naveo je rukovoditelj Križan. Uz rad na smanjenu spomenutih netehničkih gubitaka kontinuirano se radi na poboljšanju i unaprjeđenju niskonaponske i srednjonaponske mreže, kao i na optimizaciji snage distribucijskih transformatora u cilju smanjenja tehničkih gubitaka. Trend ulaganja u distribucijsku mrežu osim povećane sigurnosti opskrbe kupaca donosi na taj način i bitne uštede, a s obzirom na planove investicija za očekivati je i daljnji pad gubitaka. INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB Godina XIV. / Broj 49 / Mostar, srpanj 2013. 41 ELEKTROPRIVREDA HZ HB OSIGURALA GORIVO ZA HERCEGOVAČKU GORSKU SLUŽBU SPAŠAVANJA Osim napora koji su se činili kako bi svi potrošači u zimskim okolnostima 2012. imali električnu energiju, JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar nastojala je podupirati i one koji su svojim nesebičnim radom na različite načine pomagali našim brojnim sugrađanima u nevolji. Tako je osigurana određena količina goriva za potrebe Hercegovačke gorske službe spašavanja, kako bi se podržao plemeniti rad na spašavanju ljudskih života s nepristupačnih terena, po teškim vremenskim prilikama odnosno u svim situacijama kod kojih treba primijeniti posebno stručno znanje i opremu. To nije bio prvi put da Elektroprivreda HZ HB pomaže HGSS-u, ali i brojnim drugim udrugama i organizacijama, koje nemaju osigurane stabilne izvore financiranja za svoje aktivnosti. KONFERECIJE ZA MEDIJE U proteklome razdoblju od preuzimanja dužnosti generalni direktor Nikola Krešić s ostalim članovima Uprave Društva upriličio je dvije konferencije za medije, kako bi izravno upoznao javnost s poslovanjem poduzeća i aktualnostima iz toga razdoblja. Prva konferencija za medije održana je 14. veljače 2012. godine u povodu vremenskih nepogoda koje su prouzročile ogromne poteškoće u opskrbi električnom energijom na području djelovanja Elektroprivrede HZHB. Zbog vremenskih nepogoda izazvanih velikim snježnim oborinama te niskim temperaturama EP BiH i Rundap obustavile se isporuku el.energije i ozbiljno je bila ugrožena stabilnost EES-a BiH i sigurnost opskrbe kupaca koje opskrbljuje JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. Samo izuzetnim naporima u ovoj više nego složenoj situaciji te nabavom električne energije na tržištu po vrlo nepovoljnim uvjetima spriječen je kolaps, naglasio je tada v.d. generalnoga direktora Nikola Krešić. V.d. izvršnoga direktora za Distribuciju električne energije Miroslav Galić upoznao je sve nazočne da je najviše problema izazvalo urušavanje 110 kV DV na području Neuma i Mostara. Konferencija za medije održana 7. ožujka 2013. godi- ne bila je povodom negativnih napisa u medijima o poslovanju Poduzeća. Generalni direktor predstavio je vrlo uspješno poslovanje u prvome tromjesečju 2013. godine, osvrnuvši se na podatke o proizvodnji u 2010. i 2012. godini, te planiranom i ostvarenom planu proizvodnje u 2013. godini. Pozitivan poslovni trend i rast proizvodnje može se zahvaliti dobroj hidrologiji i redovitom održavanju i visokoj pogonskoj spremnosti proizvodnih objekata. Generalni je direktor istaknuo: Uz navedene razloge, takav samo rezultat ostvarili i racionalnim korištenjem svih naših kapaciteta, smanjenjem troškova poslovanja gdje god smo mogli, posebice smanjenjem troškova nabave električne energije na tržištu te dobrim upravljanjem i dobrim financijskim efektima trgovanja na tržištu el. energije. 42 INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB Godina XIV. / Broj 49 / Mostar, srpanj 2013. 43 POSLOVANJE U 2013. GODINI MJESEČNA PROIZVODNJA HIDROELEKTRANA JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB d.d. Mostar od 1.1.2013. do 30.6.2013. godine (GWh) HE Rama CHE Čapljina HE Mostar HE Jajce I HE Jajce II HE Peć Mlini Siječanj 38, 35 151,69 30, 83 27, 35 19,22 9,56 HE Mostarsko blato 18,76 Veljača 50,60 187,57 28,86 25,24 18,08 14,85 28,84 354,07 Ožujak 57,07 225,11 39,05 30,72 20,47 19,55 43,64 435,63 Travanj 56,86 115,28 40,34 32,06 19,64 17,30 40,10 321,61 Svibanj 57,95 1,66 35,81 23,94 19,15 9,06 6,20 153,79 Lipanj 56,77 2,88 23,98 17,64 14,52 8,17 5,56 129,55 UKUPNO 317,62 684,22 198,90 156,98 111,10 78,50 143,12 1.690,46 UKUPNO 295,78 foto Rekordna polugodišnja proizvodnja električne energije od osnutka poduzeća! UPLAĆENE NAKNADNE ZA HIDROAKUMULACIJE OPĆINAMA Sukladno izmjenama i dopunama Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduzeća ostvarenoga korištenjem hidroakumulacijskih objekata, (temeljni tekst Službene novine FBiH br. 44/02 i izmjene i dopune Službene novine FBiH br. 57/09) na ime te naknade u razdoblju od 1. siječnja 2013. do 30. lipnja 2013. godine, JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar u općinske proračune uplatila je 16.904.668,71 KM. Na temelju zaključka Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (DN broj 02-02-874/09 od 30. srpnja 2009. godine) prigodom usvajanja izmjena i dopuna navedenoga Zakona, općine su dužne od prikupljenih sredstava u iznosu od minimalno 50% tih naknada investirati u infrastrukturne projekte područja koja su oštećena hidroakumulacijom. Od početka primjene izmjenama i dopunama Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduzeća ostvarenoga korištenjem hidroakumulacijskih objekata od 30. srpnja 2009. godine do 30. lipnja 2013. godine, JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar u općinske proračune uplatila je oko 81 milijun KM. PREGLED UPLAĆENIH NAKNADA (KM) od 1.1.2013. do 30.6.2013. r.br. Pogon Općina/grad Ukupno (KM) 1. HE Rama Rama 3.176.206,50 2. CHE Čapljina Čapljina 3.006.472,48 3. CHE Čapljina Neum 1.964.402,03 4. CHE Čapljina Ravno 1.871.347,80 5. HE Peć Mlini Grude Grude 785.079,90 6. HE Mostar i HE Mostarsko blato Mostar 2.655.411,62 7. HE Mostarsko blato Široki Brijeg 8. Sliv Vrbas (HE Jajce I i II) Jajce 764.850,38 2.680.898,00 UKUPNO: 16.904.668,71 44 INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB ISPUNJEN PLAN PROIZVODNJE ZA 2013. GODINU Plan proizvodnje za 2013. godinu JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar ispunila je 29. travnja 2013. godine u prvom redu zahvaljujući povoljnoj hidrologiji u prvome tromjesečju kao i jako dobrome stanju proizvodnih objekata. Naime, do 30. lipnja 2013. godine sedam hidroelektrana u proizvodnome sustavu poduzeća proizvelo je ukupno 1690 GWh električne energije, što je i više nego Planom poslovanja predviđena godišnja proizvodnja za 2013. godinu od 1376 GWh. Tako iznimno dobrom rezultatu, osim navedenih razloga svakako je u velikoj mjeri pridonijela maksimalna angažiranost i stručan rad naših uposlenika, racionalno upravljanje i vođenje energetskoga sustava, te dobra kontrola i smanjenje troškova poslovanja na koje se moglo utjecati. Ostvarena proizvodnja rezultirala je dobiti od 72.255.337 KM. Uprava će i nadalje poduzimati sve što je u njezinoj mogućnosti kako bi se takav trend poslovanja nastavio i u budućnosti. I OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM BILJEŽI IZVRSNE REZULTATE POSLOVANJA U 2013. GODINI Od početka tekuće 2013. godine JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar ostvaruje zavidne rezultate poslovanja u svim segmentima svoga djelovanja. Godina XIV. / Broj 49 / Mostar, srpanj 2013. To najbolje potvrđuje ostvarena proizvodnja električne energije budući je već krajem mjeseca travnja ispunjen godišnji plan za 2013. godinu. Osim toga, i Opskrba električnom energijom kao jedna od organizacijskih jedinica JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, kontinuirano iz godine u godinu uspješno ostvaruje svoje poslovne ciljeve, nastojeći pružati svim svojim kupcima što kvalitetniju i pouzdaniju uslugu opskrbe električnom energijom. Središnja aktivnost Opskrbe poslovi su naplate električne energije što je jedan od ključnih pokazatelja kvalitete i učinkovitosti cjelokupnog poslovanja JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. Kroz primjenu jedinstvenih i obvezujućih postupaka koji su sukladno važećim zakonskim propisima u danim trenutcima bili provedivi, u razdoblju od I. do IV. mjeseca 2013. godine ostvaren je iznimno dobar ukupan stupanj naplate električne energije fakturirane na distribucijskim naponskim razinama, koji uvelike premašuje postotak naplate predviđen Planom poslovanja Društva. Uspoređujući isto razdoblje prošle godine, postotak je naplate u 2013. godini znatno veći na cijelom području koje opskrbljuje poduzeće. Takav je uspjeh rezultat jasno postavljene strategije, koja se učinkovito provodi kroz maksimalno zalaganje, koordiniran rad i međusobnu suradnju svih uposlenika kako na poslovima naplate električne energije, tako i na ostvarivanju ostalih poslovnih ciljeva. 45 POSLOVANJE S ALUMINIJEM D.D. MOSTAR POTPISANI KUPOPRODAJNI UGOVORI ZA ELEKTRIČNU ENERGIJU S KVALIFICIRANIM KUPCIMA Prema Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilniku o stjecanju statusa kvalificiranoga kupca koji je donio FERK (23. prosinca 2011. godine), produženo je prijelazno razdoblje u kojem se do 31. svibnja 2012. kupci na 110 kV naponskoj razini imaju pravo opskrbljivati po tarifnim stavovima FERK-a. Budući da je Vlada FBiH donijela Zaključak 22. prosinca 2011. kojim je suglasna da se u cilju osiguranja sigurne i kontinuirane opskrbe električnom energijom svih kupaca potpišu ugovori o nabavi el. energije sukladno provedenim zakonskim procedurama za nabavu, JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar je za sve svoje kupce osigurala dostatne količine el. energije za 2012. godinu. Dva velika kupca Aluminij d.d. Mostar i B.S.I. d.o.o. Jajce izrazili su, u utvrđenim rokovima, svoje potrebe za električnom energijom u 2012. godini i svoje su zahtjeve uputili EPHZHB-u kao opskrbljivaču, što prema propisima Općih uvjeta za isporuku el. energije znači da je potrebno s kupcima potpisati ugovore. Tako da je 30. prosinca 2011. godine potpisan kupoprodajni ugovor između Aluminija i JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar za isporuku električne energije u ukupnom iznosu od 1.098.000 MWh godišnje i 125 MW vršne snage po svakom mjesecu. Isti 46 FERK I EP HZHB dan ugovor je potpisao i B.S.I. d.o.o. Jajce u iznosu od 237.168 MWh, vršne snage 27 MW po mjesecu. Cijene su za isporučenu električnu energiju usklađene prema mjesecima za tekuću godinu, a za prvih pet mjeseci obračunavaju se prema važećim tarifnim stavovima koje je donio FERK za kupce na 110 kV naponskoj razini. Za ostale se mjesece cijene obračunavaju prema, u trenutku obračuna, važećim tarifama JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar za kvalificirane kupce na 110 kV naponskoj razini. NAPLATA DUGOVANJA ZA ELEKTRIČNU ENERGIJU OD ALUMINIJA MOSTAR Nepovoljne okolnosti poslovanja JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar u 2012. godini dodatno su otežane neredovitim izmirenjem obveza za preuzetu električnu energiju od strane Aluminija d.d. Mostar. Aluminij d.d. Mostar ima status kvalificiranoga kupca električne energije (prema Pravilniku FERK-a), što znači da može samostalno kupovati el. energiju na tržištu i tako birati dobavljača. Koristeći tu mogućnost Aluminij d.d. Mostar kao i svih prethodnih godina odabrao je ovo poduzeće za opskrbljivača, a time se obvezao i izvršavati sve predviđene ugovorne obveze (ugovor od 30. prosinca 2011. godine). Neizvršavanje obveza plaćanja računa za utrošenu el. energiju od strane Aluminija počelo je ozbiljno narušavati stabilnost ukupnog poslovanja JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, a time i ugrožavati i opskrbu svih ostalih naših kupaca koji redovito izmiruju svoje obveze. Razlog je to što je, sukladno odredbama kupoprodajnoga ugovora za isporuku električne energije Uprava bila primorana upotrijebiti sve ugovorene mehanizme u svrhu osiguranja naplate dugovanja. Krajem studenoga 2012. godine, a zbog ukupnoga duga do oko 31.951.000 KM JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar je putem aktiviranja mjenica blokirala račun Aluminija d.d. Mostar. Uslijedila je konferencija za tisak u Aluminiju, a neposredno nakon deblokade računa i konferencija u JP Elektroprivredi HZ HB d.d. Mostar. Na istoj je član Uprave i izvršni direktor za Distribuciju električne energije Damir Leko napomenuo kako Aluminij smatra jako bitnim za razvoj gospodarstva Hercegovine, te je izrazio razumijevanje za sve poteškoće s kojima se Aluminij susreće. Osim toga, napomenuo je da Uprava Elektroprivrede HZ HB nema mogućnosti zaštiti Aluminij d.d. Mostar, nego joj je primarni zadatak zaštiti svoje poduzeće. Rezultat nastojanja Uprave za prevladavanjem nastale situacije je i usmeni sporazum oko naplate preostalog duga za utrošeni el. energiju, a prema kojem je i deblokiran račun Aluminija d.d. Mostar. Izvršni direktor za Distribuciju el. energije Damir Leko posebno je istaknuo da će u mogućem novom tarifnom postupku tražiti samo poskupljenje za 110 kV kupce te učiniti sve da se zaštite kućanstva. INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB PROVEDBA PETOGA TARIFNOG POSTUPKA Zbog objektivnih okolnosti koje su poslovanje poduzeća dovele u iznimno nepovoljan položaj dana 30. prosinca 2011. godine JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar podnijela je Regulatornoj komisiji za električnu energiju u Federaciji BiH (FERK) Zahtjev za pokretanje 5. tarifnog postupka za djelatnost opskrbe električnom energijom prvoga reda i odobrenje troška nabave nedostajućih količina električne energije, te je zatraženo odobrenje potrebnoga godišnjeg prihoda u iznosu od 352.610.928,00 KM. Poštujući Zaključke Vlade Federacije BiH koji su Elektroprivredu HZ HB d.d. Mostar obvezali da izvrši potrebnu nabavu nedostajućih količina električne energije za sve svoje kupce i preporuku Nadzornoga odbora Društva, FERK-u je predložena izmjena samo za kategoriju kupaca priključenih izravno na prijenosnu mrežu (tzv. veliki kupci), dok je za ostale kategorije kupaca predloženo da tarifni stavovi ostanu isti, odnosno na razini iz 2010. godine. Naime, zbog uvjeta i cijena električne energije na tržištu električne energije, kao i ekstremno loših hidroloških prilika kroz cijelu 2011. godinu, JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar našla se u teškoj situaciji. Dodatni je razlog i produljenje „u zadnji čas“ prijelaznoga razdoblja statusa kvalificiranih kupaca s 1. siječnja 2012. godine na 31. svibnja 2012. godine, a omogućeno je FERK-ovim donošenjem Pravilnika o izmjenama Godina XIV. / Broj 49 / Mostar, srpanj 2013. i dopunama Pravilnika o stjecanju statusa kvalificiranog kupca, po kojemu je JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar i nadalje bila obvezana nabaviti velike količine električne energije. Poteškoće je prouzročilo i proglašenje stanja elementarne nepogode u Federaciji BiH, početkom veljače 2012. godine, te otkazivanje već ugovorene isporuke električne energije od dobavljača, pa je JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar bila primorana kupovati i dodatne količine električne energije na tržištu po jako visokim cijenama koje su se kretale i do 135 EUR/MWh. Budući da posjeduje dozvolu za rad – licenciju za obavljanje elektroprivredne djelatnosti opskrba električnom energijom prvog reda JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar ima obvezu vršenja javne usluge opisane u stavcima 4.2.1. i 4.1.1. u kojima stoji: Imatelj dozvole je obvezan obavljati opskrbu električnom energijom prvog reda za nekvalificirane (tarifne) kupce kao javnu uslugu na svom geografskom području, kako je propisano važećim zakonima, podzakonskim aktima, propisima i pravilima FERK-a i sukladno direktivama EU i međunarodnim ugovorima koje je prihvatila BiH. Zato je i učinjeno sve kako bi svi naši kupci bili kontinuirano opskrbljeni električnom energijom tijekom cijele godine, a posebice za vrijeme stanja elementarne nepogode, izuzev nekoliko dana reducirane isporuke energije velikim kupcima. FERK je na temelju svojih ovlasti utvrđenih Zakonom o električnoj energiji, suprotno prijedlogu našega poduzeća, na 4. redovitoj sjednici održanoj 24. veljače 2012. godine osim Odluke o tarifnim stavovima za korisnike distributivnog sustava Javnog poduzeća „Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne“ dioničko društvo Mostar, donio i Odluku o tarifnim stavovima za prodaju električne energije nekvalificiranim (tarifnim) kupcima Javnog poduzeća „Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne“ dioničko društvo Mostar, te Rješenje o odobrenju potrebnoga godišnjeg prihoda od nekvalificiranih (tarifnih) kupaca uključujući i trošak nabave električne energije za potrebe nekvalificiranih (tarifnih) kupaca. Tako su tarifni stavovi za nekvalificirane (tarifne) kupce po kategorijama i grupama potrošnje određeni na osnovu ukupnoga potrebnog godišnjeg prihoda u iznosu od 337.262.146,00 KM, što je manje od traženoga za 15.348.782,00 KM. Struktura odobrenih prihoda: za djelatnost proizvodnje 80.512.628,00 KM, za trošak nabave energije 160.270.896,00 KM, potreban prihod distribucije u iznosu od 54.162.000,00 KM, dok je potreban prihod opskrbe električnom energijom prvog reda u iznosu od 14.763.893,00 KM. Za troškove prijenosa odobren je iznos od 23.139.287,00 KM, a za troškove rada NOSBIH-a 1.112.128,00 KM uključujući i troškove usluga sekundarne i tercijarne regulacije u iznosu od 5.563.194,00 KM i umanjeno za 2.261.880,00 KM. To se odnosi na iznos prijenosnih gubitaka kvalificiranih kupaca kojima je JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar balansno odgovorna strana, što odgovara troškovima koje te kategorije i skupine potrošnje stvaraju svojim načinom i vremenom korištenja električne energije, uvažavajući načelo postupnosti promjena. Odlukom o tarifnim stavovima za prodaju električne energije nekvalificiranim (tarifnim) kupcima, na području opskrbe JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, povećanje cijene električne energije iznosi u prosjeku 9,72%. 47 Tarifni stavovi za prodaju električne energije za nekvalificirane (tarifne) kupce JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar s primjenom od 1. ožujka 2012. godine. UNIŠTAVANJE IMOVINE PODUZEĆA U NOVOME TRAVNIKU I NOVOJ BILOJ N Tarifni stavovi za korisnike distribucijskoga sustava JP Elektroprivreda HZ HB d.d.Mostar s primjenom od 1. ožujka 2012. godine. 48 INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB a području Poslovnicā Novi Travnik i Nova Bila 2. rujna 2011. nepoznati počinitelji zapalili su dva teretna vozila koja su se nalazila u krugu navedenih poslovnica, a uništeno je i 20-ak mjernih mjesta, odnosno ormara s brojilima. Pričinjena šteta iznosi oko 300.000 KM. Zanimljivo je da se to vandalsko uništavanje imovine JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar događalo u vrijeme akcije smanjenja gubitaka i sprječavanja krađa električne energije na prostorima djelovanja poduzeća, odnosno izmiještanja mjernih mjesta – brojila. Do smanjenja ilegalne potrošnje električne energije, zbog koje je JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar godinama imala ogromne gubitke, došlo se uvođenjem novoga sustava očitanja brojila, ali i obveze kupaca da omoguće slobodan pristup brojilu el. energije. Najčešći su slučajevi zloporabe potrošnje električne energije u Središnjoj Bosni i u općini Čitluk, gdje je veliki broj objekata ilegalno spojen na el. mrežu. Maštovitosti neodgovornih i krajnje nemoralnih pojedinaca/lopova el. energije nema granica - razdvajaju kabele prije brojila, koriste snažne magnete ili elektromagnete koji imaju za cilj usporiti ili jednostavno blokirati mjerenje brojila. Ugradnjom sustava daljinskoga očitovanja i ostale suvremene opreme na transformatorima, te su manipulacije potpuno smanjenje, pa ogorčenost pojedinaca ide dotle da se uništava imovina JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. Nekoliko dana nakon paljena Godina XIV. / Broj 49 / Mostar, srpanj 2013. kamiona u Novom Travniku, 2. listopada 2011. meta vandalizma bila su dva vozila i poslovna zgrada u Novoj Biloj i 20-ak ormarića s mjernim instrumentima. Iz MUP-a i Tužilaštva SBK-a potvrđena je ogromna materijalna šteta, a do danas se traga za počiniteljima tih barbarskih djela koji se ponavljaju skoro svaki mjesec. JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar pozvala je nadležne organe unutarnjih poslova i institucije vlasti da žurno reagiraju i poduzmu sve nužne mjere i aktivnosti u zaštiti imovine poduzeća, jer se izravna šteta nanesena i krađom bakarnih dijelova transformatorskih stanica i ostaloga materijala procjenjuje na više od 330.000 KM u 2011. godini. 49 PRIMJENA ODLUKE O SUBVENCIJAMA ZA KUPCE ELEKTRIČNE ENERGIJE EP HZ HB R eforme u elektroenergetskome sektoru usmjerene su na postizanje ekonomskih cijena električne energije za sve kategorije kupaca, odnosno na to da svaka kategorija kupca treba plaćati troškove koje prouzrokuje u elektroenergetskom sustavu. Činjenica je da su još uvijek cijene za kategoriju kućanstva ispod ekonomskog troška i da socijalno ugroženi kupci imaju teškoća pri redovnom izmirivanju obaveze za električnu energiju. Budući da je jedna od odgovornosti Vlade u okvirima socijalne politike briga o kućanstvima sa malim prihodima Vlada F BiH je donijela Odluku o provedbi mjera za ublažavanje porasta cijena električne energije građanima i kućanstvima i stimulaciji energetske učinkovitosti. Kako je vidljivo iz naziva odluke pored ublažavanja cijena cilj Odluke je i stimulacija energetske učinkovitosti, odnosno stimuliranje racionalne potrošnje električne energije. Na 14. sjednici održanoj 19. srpnja 2011. godine Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donijela je Odluku o provedbi mjera za smanjenje troškova električne energije kućanstvima i stimulaciji energetske učinkovitosti. Odluka se Vlade FBiH trebala primjenjivati u razdoblju od 1. kolovoza 2011. do 31. prosinca 2012. U listopadu 2012. godine na zahtjev Saveza udruženja umirovljenika Federacije BiH, a na osnovi prijedloga koji je napravilo Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, Vlada FBiH je, produžila važenje Odluke i u 2013. godini. Također, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je u siječnju 2012. godine proširila broj potencijalnih korisnika subvencije i na umirovljenike korisnike zajamčene mirovine. Nakon donošenja Odluke Vlade FBiH u srpnju, 24. kolovoza 2011. godine Uprava Elektroprivrede HZ HB donijela je Odluku o njezinoj primjeni. Odluka se odnosi na kupce električne energije (nositelje računa) iz kategorije kućanstvo, a osnovni preduvjeti 50 za ostvarivanje prava na subvenciju su: CC da kupac ostvaruje pravo na najniži iznos mirovine i zajamčene mirovine počevši od siječnja 2012. godine, a koje je u tekućem mjesecu isplatio Federalni Zavod za MIO/PIO ili da ostvaruje pravo na stalnu novčanu pomoć s izdanim rješenjem od nadležnog centra za socijalni rad i CC da kupac ima potrošnju električne energije u tekućem obračunskom razdoblju (mjesec) manju od 348 kWh. Kupac pravo na subvenciju stječe na temelju popisa korisnika najniže mirovine/stalne novčane pomoći koji Zavod za MIO/PIO i Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH dostavlja JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. Dostavljaju se za svaki mjesec posebno, a najkasnije desetog dana u tekućem mjesecu, a za subvencije koje će se iskazivati na računima za sljedeći mjesec. Moramo naglasiti da smo zadovoljni dosadašnjom suradnjom na realizaciji tih aktivnosti sa Zavodom MIO/PIO i Federalnim ministarstvom rada i socijalne politike. Kupci električne energije mogu provjeriti nalaze li se na popisima koje je dostavio Federalni Zavod za MIO/PIO i Federalno ministarstvo rada i socijalne politike u poslovnicama Opskrbe električnom energijom (pozivom na broj telefona koji je naznačen na računu za utrošenu električnu energiju ili na blagajnama/ šalterima), kao i pozivom na besplatan broj telefona 080 080 001 u Informativnome centru za kupce. Odlukom Uprave Društva utvrđen je i način obračuna subvencije ovisno o potrošnji električne energije s minimalnim iznosom od 1,5 KM i maksimalnim iznosom od 7 KM. Ona se posebno naznačava na računu za utrošenu električnu energiju. Iznos subvencije ovisi o mjesečnoj potrošnji, a obračunava se na sljedeći način: 1. za iznos utrošene električne energije od 0 do 50 kWh – 1,50 KM 2. za iznos utrošene električne energije od 51 do 100 kWh – 2,50 KM 3. za iznos utrošene električne energije od 101 do 150 kWh – 3,50 KM 4. za iznos utrošene električne energije od 151 do 200 kWh – 4,50 KM 5. za iznos utrošene električne energije od 201 do 250 kWh – 5,50 KM 6. za iznos utrošene električne energije od 251 do 300 kWh – 6,50 KM 7. za iznos utrošene električne energije od 301 do 347 kWh – 7,00 KM Utvrđeno je također da kupci, koji imaju više mjernih mjesta, subvenciju mogu ostvarivati samo na jednome mjernom mjestu. Od ukupnoga broja kupaca iz kategorije kućanstvo oko 14% kupaca su potencijalni korisnici subvencije, a pravo na subvenciju ostvari od 6% do 8% kupaca ovisno o obračunskome mjesecu. Broj kupaca potencijalnih korisnika subvencije oscilira iz mjeseca u mjesec u ovisnosti o podacima koje nam dostavljaju Zavod za MIO/PIO i Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH, a obračunavanje subvencija potencijalnom korisniku određuje ekonomičnost u potrošnji električne energije. Prosječno umanjenje računa po kupcu koji ostvaruje to pravo u razdoblju od kolovoza 2011. do lipnja 2013. godine iznosi 4,40 KM. Najveći je broj, čak 93% kupaca – korisnika subvencije, kupaca koji to pravo imaju po osnovi najniže i zajamčene mirovine. Pravo na subvenciju u lipnju 2013. godine ostvario je 14.281 kupac, te je time umanjen fakturirani iznos tim kupcima za 67.183,50 KM. U razdoblju od kolovoza 2011. godine do lipnja 2013. navedeni su kupci subvencionirani u iznosu od 1.257.927 KM, a to se potraživanje posebno iskazuje u poslovnim knjigama Društva kao potraživanja od Vlade FBiH. Tihana Farac, dipl.oec. rukovoditeljica obračuna u Uredu izvršnoga direktora za Opskrbu el. energijom JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB ELEKTROENERGETSKE J P Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar u posljednjih nekoliko godina pristupila je izradi studija iz područja elektroenergetike, koje su osnova dugoročnih planiranja i ulaganja u mrežu i postrojenja. ELEKTROENERGETSKE STUDIJE RAZVOJA OPĆINA Protekle se dvije godine intenzivno radi na izradama elektroenergetskih studija razvoja općinskih područja, koje osim za poduzeće predstavljaju i vrlo važne razvojne općinske projekte. Studije analiziraju postojeće stanje mreže i postrojenja, daju prijedlog za kratkoročno i dugoročno planiranje razvoja mreže s ciljem poboljšanja postojećega stanja naponskih prilika i kvalitete opskrbe električnom energijom. Samom izradom studija općine imaju puno jasniju predodžbu o mogućim smjerovima svoga budućeg razvoja. Kroz neposrednu suradnju i sudjelovanje općinskih predstavnika tijekom njihove izrade, vodilo se računa o planovima lokalnih zajednica, posebice planovima razvoja gospodarskih zona. Bilo kakav gospodarski napredak nije moguć bez planske i sustavne izgradnje infrastrukture u kojoj važno mjesto ima i elektroenergetska infrastruktura. Te su studije zapravo strateški energetski dokumenti i dobra podloga za izradu novih ili izmjenu postojećih prostornih planova u općinama, a imaju i svoju praktičnu primjenu kod priključivanja na elektroenergetski sustav potrošača i sve većega broja proizvodnih objekata iz obnovljivih izvora energije. Godina XIV. / Broj 49 / Mostar, srpanj 2013. STUDIJE Dosada su završene elektroenergetske studije za grad Mostar i općine: Tomislavgrad, Posušje, Grude, Široki Brijeg, Ljubuški, Čitluk i Čapljinu, Livno, Prozor-Ramu, Stolac, Neum i Ravno. U sljedećem se razdoblju planira i izrada studija razvoja za ostala općinska područja čime bi se završila izrada dokumenata elektroenergetskoga razvoja za sve općine na području djelovanja Elektroprivrede HZ HB. STUDIJA PRIJELAZA DISTRIBUCIJSKE MREŽE S 10 NA 20 KV POGONSKI NAPON JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar osim elektroenergetskih studija razvoja za pojedinačna općinska područja radi i sveobuhvatnu studiju za Distribuciju u cjelini: Prijelaz distribucijske mreže u EP HZ HB s 10 na 20 kV pogonski napon i perspektiva prelaska distribucijske mreže na 20 kV pogonski napon. Rezultat će te studije biti analiza procesa prijelaza distribucijske mreže koja radi s 10 kV pogonskim naponom na pogonski napon 20 kV, te utvrđivanje perspektive i strategije prijelaza na 20 kV naponsku razinu, s redoslijedom i dinamikom prelaska po poslovnicama Distribucije električne energije. STUDIJA UTJECAJA DISTRIBUIRANE PROIZVODNJE (ELEKTRANA) NA DISTRIBUCIJSKU MREŽU Osim navedenoga u tijeku je i izrada studije: Utjecaj distribuirane proizvodnje (elektrana) na distribucijsku mrežu. Pod pojmom „distribuirana proizvodnja“ podrazumijevaju se svi proizvodni objekti (elektrane) koji se u pravilu grade na lokalitetima potrošnje električne energije, odnosno u distribucijskoj razdjelnoj mreži ili u njezinom bliskom okruženju. Budući da distribucijska mreža inicijalno nije izgrađena za prihvat proizvodnih objekata, logično je očekivati tehničke probleme koji se u dosadašnjoj praksi nisu javljali kod priključenja potrošača na istu. S obzirom na to da je sve veći interes potencijalnih investitora za izgradnju proizvodnih objekata manje snage koja se u pravilu priključuju na distribucijsku mrežu, nametnula se potreba za izradom jedne takve studije, koja treba dati analizu pozitivnih i negativnih utjecaja distribuiranih izvora (elektrana) na mrežu, zatim definirati tehničke i pogonske uvjete za priključenje elektrana. Očekujemo da će taj dokument biti potencijalna osnova za djelomičnu izmjenu postojećih akata koji trenutačno uređuju tehničke i pogonske uvjete za priključenje elektrana na mrežu. Konačno, izradom navedenih elektroenergetskih studija JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar dobit će dokumentaciju koja će svojim sadržajem definirati strateške smjernice i koncepte razvoja distribucijske mreže u cjelini. Milenko Bekavac, dipl.ing.el. rukovoditelj za razvoj elektroenergetskih mreža (organizacijska jedinica Razvoj) JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar 51 N akon što je DERK sredinom 2006. godine usvojio prvi Mrežni kodeks, uspostavljena su pravila prema kojima su se svi sudionici u elektroenergetskom sustavu dužni ponašati u uvjetima dereguliranoga okruženja. Krajnji su ciljevi bili osigurati pouzdano funkcioniranje elektroenergetskog sustava Bosne i Hercegovine u skladu s definiranim standardima kvalitete te osiguranje priključka na elektroenergetski sustav potencijalnih korisnika na objektivan, nediskriminirajući i ujednačen način. Naime, daljnjim razvojem tržišta, novih procedura u vođenju sustava te rastućim brojem zahtjeva za izgradnju objekata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, javila se potreba za nadopunom, revizijom i prilagodbom postojećega Mrežnoga kodeksa kako bi se spomenute stvari definirale ili jasnije precizirale. Radna skupina i Tehničko povjerenstvo Za realizaciju je navedene zadaće formirana Radna skupina za pripremu prijedloga izmjena i dopuna Mrežnoga kodeksa od predstavnika Elektroprijenosa BiH i NOS-a BiH. Potom je revidirani prijedlog dostavljen Tehničkom povjerenstvu sastavljenom od licenciranih sudionika na tržištu (elektroprivrede u BiH, kvalificirani kupci, proizvođači, trgovci…) na raspravu i mišljenje. Usuglašeni je prijedlog dokumenta poslan DERKu koji ga je usvojio u svibnju 2011. godine. Bitne su izmjene i dopune u poglavljima Indikativnoga plana proizvodnje i Dugoročnoga razvoja prijenosne mreže, a dodano je i novo poglavlje o tehničkim zahtjevima za priključak vjetroelektrana. Izmjene i dopune Izmjene su dokumenta dijelom prilagođene trenutačnoj praksi, te su uvedena poboljšanja gdje je to bilo moguće. Uz poboljšanja i pojašnjenja teksta (prilagodba definicija i kratica u uvodnom dijelu dokumentu, korekcija naziva relevantnih zakona i naziva subjekata odgovornih za provedbu 52 REVIZIJA MREŽNOGA KODEKSA Mrežnog kodeksa), navedene su u nastavku važnije izmjene i dopune Mrežnog kodeksa. CC U indikativni se plan razvoja proizvodnje bilančno uključuju samo projekti koji imaju Ugovor o koncesiji i Elaborat tehničkog rješenja priključka na mrežu. Skraćeni su rokovi za dostavu podataka zainteresiranih strana i samu njegovu izradu. U kodeksu planiranja i razvoja prijenosne mreže ažurirani su kriteriji za izradu dugoročnoga plana, korigirana procedura planiranja i sadržaja u smislu skraćenja roka njegove izrade i uvođenja dodatnih kriterija o načinu priključka novoga objekta, te poboljšana razmjena podataka između relevantnih subjekata pri njegovoj izradi. CC U Poglavlju Priključenje korisnika na prijenosnu mrežu izostavljen je dio Zahtjev za priključenje budući da je DERK, krajem 2008. godine, donio Pravilnik o priključku (izmjene i dopune dokumenta odobrene 2010 odnosno 2012 godine), u kojem je jasnije definirana procedura priključenja korisnika na prijenosnu mrežu. Izostavljena je također stavka Ugovor o korištenju prijenosnoga sustava budući da se kroz Ugovor o priključku mogu definirati svi relevantni odnosi između Elektroprijenosa i budućega korisnika mreže. S obzirom na sve veći broj zahtjeva za izgradnjom proizvodnih objekata koji koriste obnovljive izvore energije, pogotovo vjetar, dodano je i novo poglavlje o vjetroelektranama, kako bi se definirao minimum tehničkih uvjeta za njihovo priključenje na mrežu. CC U poglavlju Kodeks operativnoga planiranja produžen je rok za dostavu godišnjeg plana isključenja korisnika sustava u funkciji detaljnijeg planiranja radova u sustavu i poštivanja planiranih termina u godini izvršenja. Ažurirana je stavka Balansna odgovornost licenciranih strana u smislu ispunjavanja ugovornih obveza, te stavka Aktivnosti dan unaprijed u pogledu dostavljanja, provjere i odobravanja dnevnih rasporeda. CC U poglavlju Kodeks mjerenja izostavljena su pomoćna mjerenja na točkama razgraničenja, detaljnije su definirane mjerne točke između Elektroprijenosa i korisnika kao i obveze pojedinoga subjekta, detaljnije uređen registar mjerenja i baza podataka obračunskih mjerenja na mjestima razgraničenja. Nove revizije Donošenje Mrežnoga kodeksa BiH bio je prvi korak ka uređenju odnosa između subjekata u dereguliranom okruženju. Opisana revizija dokumenta, drugi je korak prilagođen uvjetima daljnjeg razvoja tržišta i liberalizacije energetskog sektora. Naravno, u procesu revizije Mrežnog kodeksa bilo je i primjedaba koje su razmatrane, ali nisu usvojene ili su definirane kao izdvojena mišljenja, a vezana su za organizaciju i način upravljanja EES-om. Međutim, daljnjim razvojem tržišta i izmjenom uvjeta ili odnosa između subjekata u energetskom sektoru kao i sve većim porastom zahtjeva za izgradnju elektrana na obnovljive izvore, mogu se skoro očekivati nove i sve češće revizije dokumenta. mr.sc. Dalibor Jarak, dipl. ing. el. rukovoditelj Sektora za upravljanje Elektroprijenos BiH – OP Mostar INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB NOVI PRISTUP U PRENAPONSKOJ ZAŠTITI ELEKTROENERGETSKIH SREDNJENAPONSKIH MREŽA UVOD Oprema distribucijskih elektroenergetskih mreža izložena je brojnim naprezanjima. Jedna od glavnih opasnosti su prenaponi. Visoki troškovi onemogućuju da električni strojevi i oprema budu projektirani za podnošenje po volji visokih napona. Priroda spomenutih opasnosti općenito znači da se one ne mogu eliminirati, već samo umanjiti. Iz tih razloga obično se slijedi pristup ugradnje zaštitnih uređaja u mreže. To se pokazalo troškovno djelotvornom i pouzdanom metodom radi postizanja ekonomičnog i pouzdanog pogona mreža. To vrijedi za visokonaponske, srednjenaponske i niskonaponske mreže. U prijenosu i distribuciji električne energije kroz elektroenergetski srednjenaponski distribucijski sustav, neodgovarajuća prenaponska zaštita i koordinacija izolacije mogu za posljedicu imati smanjenje kvalitete isporučene električne energije, u svim aspektima koje kvaliteta električne energije podrazumijeva, nepouzdanost elektroenergetskih nadzemnih mreža i jako velike materijalne štete, kao i indirektne štete, uslijed atmosferskih prenapona. Problemi, kao posljedice djelovanja atmosferskih prenapona, ne mogu biti u potpunosti riješeni, pogotovo ako se radi o područjima s izuzetno velikim vrijednostima specifičnih otpora, koji u nekim područjima mogu dostizati vrijednosti preko 1000 Ωm, pa i nekoliko tisuća Ωm. Pored toga, potrebno je naglasiti da neka područja pripadaju izokerauničkim zonama s 30 do 45 grmljavinskih dana godišnje, što se smatra izuzetno velikom izloženošću utjecaju atmosferskih prenapona. PRENAPONI OPĆENITO Električna oprema distribucijskih elektroenergetskih postrojenja je tijekom pogona, izložena dielektričnim naprezanjima različitih oblika, trajanja i učestalosti, koja se prema uzroku nastajanja mogu podijeliti u dvije osnovne kategorije: CC napon pogonske frekvencije u redovnom pogonu: radni ili pogonski napon; CC prenaponi. Radni ili pogonski napon je efektivna vrijednost linijskog napona pogonske frekvencije (50 Hz) u redovnom Godina XIV. / Broj 49 / Mostar, srpanj 2013. pogonu, a koji ne prelazi određenu vrijednost definiranu kao najviši napon opreme, Um. Najviši napon opreme, Um, je najveća efektivna vrijednost linijskog napona za koji je oprema dimenzionirana obzirom na njenu izolaciju i na neke druge karakteristike koje se odnose na taj napon, a čiji je iznos utvrđen važećim standardima. Prenapon je svaki vremenski ovisan napon između jedne faze i zemlje ili između faza, čija tjemena vrijednost premašuje odgovarajuće tjemene vrijednosti utvrđene na osnovu najvišeg napona opreme. Pogonski naponi i prenaponi se sa gledišta naprezanja izolacije razlikuju utoliko što je u prvom slučaju naprezanje trajno, dok prenaponi imaju ograničeno trajanje, nastupaju kao događaji i mogu se brojati. Prenaponi se mogu definirati kao naponska prijelazna pojava, tijekom koje njihova tjemena vrijednost poprima iznose veće od pogonskog napona mreže. Djelovanje prenapona na izolaciju je različito, ovisno o tijeku prijelazne pojave, odnosno, obliku prenaponskog vala. Tri glavne kategorije prenapona su: CC privremeni (dugotrajni) prenaponi; CC sklopni prenaponi; CC atmosferski prenaponi. Prema porijeklu, dakle mjestu i uzroku nastanka, prenaponi se mogu podijeliti u dvije osnovne grupe: CC vanjski prenaponi; CC unutarnji prenaponi. Vanjski ili atmosferski prenaponi su oni, kojima je uzrok, a time i izvor energije izvan elektroenergetske mreže u kojoj se javljaju, te njihova veličina ne ovisi o pogonskom naponu mreže. Unutarnji prenaponi su oni, kojima je uzrok i izvor energije sama mreža u kojoj se javljaju, iz čega slijedi da njihova veličina ovisi o pogonskom naponu mreže i najčešće se mogu izraziti njegovim višekratnikom. Javljaju se uslijed prijelaznih pojava čiji je uzrok u samoj mreži, a vrijednost im je ovisna o elektrostatičkoj i elektromagnetskoj energiji koja se nalazi u sustavu. Privremeni (dugotrajni) i sklopni prenaponi su po mjestu i uzroku nastajanja unutarnji prenaponi. 53 Prema duljini trajanja prijelaznih pojava, unutarnji prenaponi mogu biti: CC tranzijentni; CC dinamički; CC stacionarni. Vanjski prenaponi se dijele u dvije grupe: CC atmosferski prenaponi; CC vanjski prenaponi koje uzrokuje druga mreža višeg napona od promatrane. Osnovne vrste naponskih naprezanja izolacije opisane su s dva temeljna parametra: CC veličina napona, U (p.u.); CC trajanje prijelazne pojave, t (s). Glavne karakteristike prenapona su: CC amplituda; CC oblik ili strmina čela vala. Strmina čela vala je brzina njegove promjene izražena u kV/μs. Vrijeme trajanja, kao karakteristika prenapona je važno zbog termičkog djelovanja na izolaciju. Podaci o vjerojatnosti pojave prenapona omogućuju ekonomičniji pristup dimenzioniranju izolacije. Pri tom treba uzeti u obzir da na ponašanje unutarnje izolacije može utjecati njezino starenje, a na vanjsku izolaciju bitno utječe stupanj atmosferskog zagađenja. Amplituda prenapona se najčešće izražava koeficijentom prenapona K, koji je definiran odnosom amplitude prenapona, U, i amplitude faznog napona koji odgovara najvišem naponu opreme prema sljedećem izrazu: K= U Um ⋅ 2 3 (1) gdje su: U – tjemena vrijednost prenapona; Um – najviši napon opreme. KARAKTERISTIKE MO ODVODNIKA PRENAPONA – OSNOVNE U-I I U(T) KARAKTERISTIKE Jedno od osnovnih svojstava MO odvodnika je to da oni ne sadrže iskrišta već jedino slog MO otporničkih blokova vrlo nelinearnih karakteristika. Usporedbe radi, koeficijent nelinearnosti SiC otporničkih blokova je približno 6, a za MO ta vrijednost prelazi 20, s tim da u području struja od desetak kA doseže vrijednost 50. Upravo je taj vrlo visok stupanj nelinearnosti MO blokova omogućio izvedbu odvodnika prenapona bez serijskih iskrišta, jer u redovnom pogonu kroz MO odvodnik teče vrlo mala struja (manja od 1 mA, kapacitivnog karaktera), koja ne napreže odvodnik prenapona i predstavlja zanemariv gubitak energije. Iz gore navedenog slijedi, da se kod MO odvodnika ustvari ne može govoriti o proradnom naponu, već je zaštitna razina MO odvodnika određena preostalim naponom, koji je u funkciji amplitude i oblika vala odvodne struje. 54 S porastom odvodne struje odvodnik postaje sve vodljiviji, pa je daljnji porast napona na priključcima odvodnika sve manji [1]. PRENAPONSKA ZAŠTITA SREDNJENAPONSKIH NADZEMNIH VODOVA DUGIM PRESKOČNIM ODVODNICIMA PRENAPONA S ANTENSKIM MODULIMA Uvodna razmatranja Dugi preskočni odvodnik prenapona (LFA – Long-Flashover arrester) s novim antena-modulom, preporuča se za zaštitu od atmosferskih pražnjenja 35 kV nadzemnih vodova [2]. Model, označen kao LFA-AM, kombinacija je prednosti ranijih izvedbi LFA-Antena i LFA-Modular, te probija dok se kanal atmosferskog pražnjenja približava vodu. Pražnjenje se razvija u nekoliko relativno malih modula, tako da preskok modula čuva izolaciju kabela na odvodniku neoštećenu uslijed pojave prenapona. Učinkovitost izvedbe novog odvodnika, dokazana je njegovim testiranjem na širokoj skali 35 kV naponskog simulatora, uključujući 4 MV pražnjenje 14 m dugog predvodnika iz 6 MV impulsnog generatora. Princip ALFA (Antenna-module Long Flashover Arrester) sustava je u tome da antena, bilo da je spojena na odvodnik ili da je sastavna komponenta odvodnika, okida probijanje odvodnika dok se kanal atmosferskog pražnjenja približava vodu, dakle prije nego atmosfersko pražnjenje udari u vod. Tako je osigurana dobra koordinacija između odvodnika prenapona i štićene izolacije. Modul dugog preskočnog odvodnika prenapona se sastoji od nekoliko modula za pražnjenje [2]. Prenapon uzrokuje ‘’puzajuće’’ širenje pražnjenja preko svih modula istodobno. Nakon što su moduli izvršili proboj, biva formirana duga preskočna staza oko vanjštine dugog preskočnog odvodnika prenapona, sprječavajući razvoj prenapona atmosferskog pražnjenja u izmjenični električni luk. Modularni oblik osigurava ovom modelu odvodnika dobru vremensko-naponsku krivulju i uštedu izolacije na kabelu odvodnika. Dizajn i princip djelovanja dugog preskočnog odvodnika prenapona s antenskim modulom Slika 1. prikazuje princip djelovanja i dizajn dugog preskočnog odvodnika prenapona s antenskim modulom. Prikazana su dva serijski spojena modularna odvodnika. Svaki modul odvodnika uključuje dva prehvatna kabela – kao dijelove s kružnom poluvodljivom jezgrom. Preskočna duljina svakog modula je 0,84 m, a ukupna preskočna du= L 6x0,84 ≈ 5 m . ljina odvodnika prenapona iznosi Početni središnji dijelovi kabela dugog preskočnog odvodnika prenapona s antenskim modulom su izolirani i od stupa i vodiča i vrše funkciju antene. Potencijal antene je induciran elektrostatičkim djelovanjem kanala atmosferskog pražnjenja, dok krajnje sekcije kabela na odvodniku imaju potencijal nula, tj. U p = 0 (stup) i U c ≈ 0 (vodič). INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB Jezgre središnjih sekcija kabela na odvodniku su spojene na terminalne elektrode koje osiguravaju kabel od vanjskih krakova odvodnika. Tako se potencijalna razlika razvija između terminala i kabelske jezgre, što daje porast do puzajućeg površinskog pražnjenja (slika 1.) [3]. U trenutku udara groma u stup ili vodič nadzemnog voda, odvodnik je preskočen u cijelosti (slika 1.). Vodič nadzemnog voda je potpuno spojen na stup preko prilično dugog preskočnog kanala (L = 5 m za 35 kV vod) uzduž odvodnika prenapona. Kao rezultat, atmosferski prenapon ne raste toliko da bi se omogućilo nastajanje električnog luka. Odvodnik prenapona je spojen paralelno s linijskim izolatorom štiteći ga od prenapona i preskoka, osiguravajući tako besprekidan pogon voda bez variranja. Slika 1. Princip djelovanja LFA-AM (Long Flashover Arrester with Antennamodule) – dugog preskočnog odvodnika prenapona s antenskim modulom 1 – grmljavinski oblak; 2 – kanal predvodnika atmosferskog pražnjenja; 3 – prostor naboja predvodnika pražnjenja; 4 – stup; 5 – “puzajuće” (površinsko) pražnjenje; 6 – terminalna elektroda; 7 – poluvodljiva kabelska jezgra, antena; 8 – izolacija kabela; 9 – linijski izolator (izolator na vodu); 10 – linijski vodič (vodič nadzemnog voda). Širokopojasni laboratorijski testovi uz pomoć 6 MV impulsnog generatora Sustav zaštite uslijed atmosferskog pražnjenja u razvoju je dao širokopojasno izvođenje ispitivanja u vanjskim uvjetima obuhvaćeno 6 MV impulsnim generatorom (slike 7. i 8.). Pražnjenje je simulirano predvodnikom pražnjenja u dugoj zračnoj praznini između štapa i modela zračnog voda u prirodnoj veličini u pozitivnom polaritetu okidnog impulsa. Pripreme ispitivanja simulacije udarnog pražnjenja u stup i vodič su prikazane na slikama 7.a i 8.a, za svaki zasebno. Vodič voda je simuliran aluminijskim kabelom promjera 9 mm. U ispitivanju udarnog pražnjenja u stup (slika 2.) vodič je žicom spojen na tornjić ispitnog uređaja Godina XIV. / Broj 49 / Mostar, srpanj 2013. koji je spojen na uzemljenje čiji otpor uzemljenja iznosi Rg = 1 Ω ≈ 0. Za simuliranje udarnog pražnjenja u vodič, koji je povezan s visokim naponom vodiča obzirom na veliku potencijalnu razliku prema zemlji, vodič voda je uzemljen preko dva metalna štapa međusobno razdvojenih 70 cm i zabodenih u dubinu od 70 cm u pješčanu sol. Procjenjuje se da bi u ovom slučaju otpor uzemljenja mogao biti nekoliko kilo-ohma. 10-metarski vodljivi stup u prirodnoj veličini je bio obješen o najlonsko uže ovješeno između vrha impulsnog generatora i tornjića. Stup u prirodnoj veličini je izrađen od četiri bakrena vodiča promjera 6 mm koji su u mjestu držani aluminijskim prstenima. Promjer prstena, udaljenih 1,5 m, umanjivan je od 0,5 m na dnu prema vrhu, dajući stupu istanjeni oblik. Stup u prirodnoj veličini je bio osiguran sa četiri metalna užeta duga 70 cm zabodena u pješčanu sol. Otpor uzemljenja stupa u prirodnoj veličini se procjenjuje na nekoliko kilo-ohma. Izolator nadzemnog voda je bio simuliran 35 kV kompozitnim izolatorom s 52 cm izolacijskog zračnog prostora između metalnih kapica izolatora. Izolator je bio držan u mjestu između vodiča voda i stupa bakrenom žicom. Jedan kraj testiranog odvodnika bio je učvršćen na vrh stupa a drugi na vodič voda. U ovim ispitivanjima su korišteni impulsi pozitivnog polariteta 250/2500 μs i 500/2500 μs. Impulsni napon je bio u rasponu od 3,8 do 4,2 MV. U ispitivanjima atmosferskih pražnjenja u stup (slika 2.) pražnjenja se općenito događaju između užeta i stupa. Kako bi simulirali atmosfersko pražnjenje na vodič voda, neophodan je vodič u prirodnim dimenzijama postavljen prema gore na visinu 0,5 m od vrha stupa (slika 3.). Ovdje se pražnjenja događaju između impulsnog vodiča i stupa ili vodiča voda u prirodnoj veličini. Lučno iskrenje u zračnom prostoru između vodiča impulsnog generatora i vodiča iznad stupa, te preskoci na odvodniku i izolatorima, snimaju se konvencionalnim i digitalnim kamerama, kao i izravnim promatranjem. Snimci kamera se koriste za utvrđivanje zaštitne izvedbe odvodnika prenapona. U prvom prizoru, simuliran je povratni preskok linijskog izolatora tijekom pražnjenja na stupu. Drugim riječima, tijekom ovog pokaznog ispitivanja (slika 2.), nije bilo instaliranog simuliranog odvodnika prenapona. Rezultat ove simulacije bio je preskok na izolatoru voda. U sljedećem prizoru, instaliran je dugi preskočni odvodnik prenapona s antenskim modulom (LFA-AM) (slike 7. i 8.). Od ukupno 50 snimljenih udarnih pražnjenja, polovica je bila simuliranje atmosferskog pražnjenja u stup, a polovica u vodič voda. Nije se dogodio niti jedan preskok na izolatoru. Dugi preskočni odvodnik prenapona s antenskim modulom (LFA-AM) je uspješno štitio izolator voda i kad se radilo o pražnjenju u stup i kad se radilo o pražnjenju na vodič voda. S jako dobrim uzemljenjem ( R=c Rg ≈ 0) , atmosferska pražnjenja u stup praćena su sjajnijim preskocima na površini odvodnika. To proizlazi 55 iz činjenice da struja pražnjenja nije zapravo ograničena otporom uzemljenja vodiča. U slučaju atmosferskog pražnjenja u vodič voda, gledajući preskok na odvodniku, struja pražnjenja je snažno ograničena velikim otporom uzemljenja stupa i intenzitet sjaja preskočnog bljeska je znatno niži. proračun je rađen za struje pražnjenja s minimalnom jakosti od 5 kA. Koristeći metodu ekvivalentnog naboja, kanal pražnjenja je predstavljen kao 5000 m dugi vertikalni cilindrični vodič. Linearni naboj je uzet u iznosu 180 μC/m, a ukupni naboj simuliranog kanala – cilindričnog vodiča je bio 0.9 C. Promjer simuliranog kanala pražnjenja – cilindričnog vodiča je dobiven iz formule: = r1 3.b) fotografija simulacije 2.a) operativna sredstva simulacije Slika 3. Simulacija djelovanja LFA-AM (Long Flashover Arrester with Antenna-module) – dugog preskočnog odvodnika prenapona s antenskim modulom pri udarnom pražnjenju u linijski vodič voda (1 – linijski vodič, 2 – stup, 3 – linijski izolator, 4 – dugi preskočni odvodnik prenapona s antenskim modulom (LFA-AM), 5 – impulsni generator 6 MV, 6 – čelično uže, 7 – štap, 8 – tornjić, 9 – najlonsko uže, 10 – kanal pražnjenja, 11 – žica) Ispitivanja su potvrdila ispravnost operativnog djelovanja dugog preskočnog odvodnika prenapona s antenskim modulom (LFA-AM) i dokazala njegovu učinkovitost. Proračun napona antene induciranog predvodnikom atmosferskog pražnjenja Inducirani napon na anteni (središnji dio odvodnika, slika 1.) je direktno srazmjeran linijskom naboju približavajućeg kanala pražnjenja. Linijski naboj može biti aproksimativno određen strujom pražnjenja po relaciji [4]: 2.b) fotografija simulacije Slika 2. Simulacija djelovanja LFA-AM (Long Flashover Arrester with Antenna-module) – dugog preskočnog odvodnika prenapona s antenskim modulom pri udarnom pražnjenju u stup (1 – linijski vodič, 2 – stup, 3 – linijski izolator, 4 – dugi preskočni odvodnik prenapona s antenskim modulom (LFA-AM), 5 – impulsni generator 6 MV, 6 – čelično uže, 7 – štap, 8 – tornjić, 9 – najlonsko uže, 10 – kanal pražnjenja) 3.a) operativna sredstva simulacije 56 = τ Il ⋅100 (2) 1,56 gdje su Il – struja pražnjenja u kA i τ – linearni naboj u μC/m. Iz ovoga je jasno da što je veća struja pražnjenja, veći je i inducirani napon, i u suprotnom manja struja pražnjenja, manji je i inducirani napon. Prema CIGRE-ovim izvješćima (K. Berger), karakteristika 95% atmosferskih pražnjenja je ta da struja pražnjenja prelazi jakost od 5 kA [5]. Atmosfersko pražnjenje sa strujom takve jakosti uzrokuje na vodiču prenapone u iznosima 800-900 kV, što uvelike prelazi razinu izolacije srednjenaponskog voda. Takav izravan udar atmosferskog pražnjenja na vod spomenutih karakteristika rezultira proboj izolacije i s manjim iznosom jakosti struje. To je razlog zbog kojeg bi učinkovitost djelovanja dugog preskočnog odvodnika prenapona s antenskim modulom (LFA-AM) trebala biti provjerena i s manjim iznosima struje pražnjenja. Ako je odvodnik prenapona dobro izveden za manje struje pražnjenja, biti će još učinkovitiji za veće jakosti struje pražnjenja. Uzimajući sve ovo u obzir, INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB τ 180 ⋅10−6 = ≈ 4m 2 ⋅ π ⋅ ε 0 ⋅ Estr 2 ⋅ 3,14 ⋅ 8,85 ⋅10−12 ⋅ 0,8 ⋅106 (3) gdje je Estr=0,8 MV/m jakost električnog polja negativnog polariteta kanala pražnjenja. Vrh kanala pražnjenja je simuliran 8 m dugim cilindrom promjera 4 m. Pretpostavlja se da naboj vrha kanala iznosi: q1 = 9 ⋅τ ⋅ r1 = 9 ⋅180 ⋅ 4 = 6480 µ C (4) Naboj grmljavinskog oblaka nije uzet u proračun. Uzeto je također da se cilindar giba prema dolje konstantnom brzinom. Proračun je izveden za dvije brzine i to: v1= 3⋅105 m/ s i v1= 3⋅106 m/ s . Visina spuštanja iznad zemlje je određena kao visina pražnjenja, krećući se u granicama od 300 do 30 m. Proračun je pokazao da potencijal kanala varira beznačajno, od 20, 3 MV do 19,7 MV, ili drugim riječima da se kreće oko U l ≈ 20 MV . Kako se kanal pražnjenja približava zemlji, parcijalni kapacitet Cla između kanala i zemlje se povećava (slika 1.). Kapacitet antene prema zemlji (srednji dio odvodnika) Cag uključuje također kapacitet antene prema uzemljenim kabelskim jezgrama na vanjskim dijelovima odvodnika. Kako pražnjenje raste, vrh se povezuje s elektrodom antene, tvoreći antenski sustav većeg kapaciteta. Oba kapaciteta Cla i Cag rastu s porastom i razvojem kanala pražnjenja. Spojen u paralelu s Cag je otpor čija vrijednost je u ovisnosti vlažnih nečistoća na vanjskim površinama odvodnika (slika 1.). Ekvivalentni strujni krug korišten za proračun potencijala antene u vremenu je prikazan na slici 9. Ulazni podaci za proračun strujnog kruga prikazanog na slici 9. su vrijednosti veličina komponenti Cla, Cag i R. Ekvivalentno elektromagnetsko polje se može aproksimirati jednakom potencijalu kanala pražnjenja U l ≈ 20 MV . Slika 4. Ekvivalentni strujni krug korišten za proračun potencijala antene u vremenu Godina XIV. / Broj 49 / Mostar, srpanj 2013. Vrijednosti parcijalnog kapaciteta između kanala pražnjenja i antene Cla, te između antene i zemlje Cag su računate koristeći postupak ekvivalentnog naboja. Proračun je rađen za dva slučaja: 1) atmosfersko pražnjenje u stup, pretpostavljajući spuštajući kanal pražnjenja okomito u vod 2) atmosfersko pražnjenje na vodič u sredinu raspona, s pretpostavljenim pražnjenjem 100 m od stupa. Parcijalni kapacitet između kanala pražnjenja i antene Cla je bio uzet za standard 20 m visokog 35 kV stupa s visinama pražnjenja Hl od 300 do 30 m i duljinom streamer-a lstr = 0 i 0,84 m (što odgovara preskoku vanjskih modula odvodnika, slika 1.). Proračunom kapacitet Cla je iznosio od 0,1 do 3,5 pF za prvi slučaj i od 0,1 do 0,6 pF za drugi slučaj. Kapacitet Cla je rapidno rastao kako se visina pražnjenja Hl smanjivala, ali pokazuje blage promjene s promjenom duljine streamer-a lstr. Proračunate vrijednosti kapaciteta Cla dobro prikazuje funkcija oblika: Cla = a H ln (5) gdje su a i n – parametri, a Hl – visina pražnjenja (m). Parcijalni kapacitet Cla između kanala pražnjenja i antene (bez hvataljki) je aproksimiran izrazom 5 s vrijednostima parametara a = 189 pF i n = 1,26 za prvi slučaj i a = 3,30 pF i n = 0,57 za drugi slučaj. Visina pražnjenja se može prikazati izrazom: (6) gdje je vl brzina pražnjenja. H l= vl ⋅ t Uvrštavanjem izraza 6 u izraz 5, parcijalni kapacitet kanal-antena u relaciji vremena se dobiva kao: Cla ≈ a a = H ln ( vl ⋅ t )n (7) Proračun je također pokazao da parcijalni kapacitet Cag između antene i zemlje raste s duljim streamer-om. To je iz razloga što je potencijal antene u relaciji vremena bio računat na osnovu strujnog kruga pokazanog na slici 9. Račun je izveden uz pomoć programa ‘’Microcup’’. Otpor propuštanja R (slika 4.) se kretao u granicama od 1 do 100 MΩ. Proračuni su pokazali da duljina streamer-a ne utječe zamjetno na konačan računalni rezultat, a to je potencijal antene. Razlog je da dulji streamer-i rezultiraju većom vrijednosti parcijalnog kapaciteta Cla između kanala i antene, što pak uzrokuje veći potencijal antene. U isto se vrijeme kapacitet Cag između antene i zemlje povećava, smanjujući potencijal antene. Ova dva proturječna čimbenika zadržavaju cijeli sustav u ravnoteži. Slika 5. pokazuje izračunati potencijal antene u vremenu za različite vrijednosti otpora propuštanja R pri 57 udarima pražnjenja u stup i u vodič. Pokazuje se činjenica da kako se kanal pražnjenja približava vodu, potencijal antene oštro raste, a odnos porasta se povećava s vremenom. Potencijal antene raste izravno s porastom otpora propuštanja: što je manji otpor, manji je i potencijal. Teoretski, potencijal antene može dostići i 800 kV. Naravno, u stvarnosti se to ne može dogoditi, jer se već pri naponu od oko 80 kV između elektrode i jezgre događa preskok između vanjskih krajeva dugog preskočnog odvodnika prenapona s antenskim modulom (LFA-AM), te antena biva spojena s linijskim vodičem i stupom preko kanala preskoka i potencijal antene oštro pada. Prosječna brzina predvodnika kanala pražnjenja vl je v1= 3⋅105 m/ s , dok je brzina predvodnika širenja u trenutku prelaska u bljesak za red veličine veća i iznosi v1= 3⋅106 m/ s . U cilju proračuna učinka brzine predvodnika na potencijal antene, proračunima su dobivene dvije vrijednosti brzina v1= 3⋅105 m/ s (slika 5.a) i v1= 3⋅106 m/ s (slika 5.b). Kao što se može vidjeti iz slike 10., za veće vrijednosti otpora propuštanja npr. R = 100 MΩ, brzina predvodnika malo utječe na potencijal antene. Međutim, pri malim vrijednostima otpora propuštanja utjecaj brzine kanala pražnjenja je vrlo značajan. Npr. za R = 1 MΩ i udaljenost između dna kanala pražnjenja i vodiča H = 20 m, potencijal antene Ua je 20 kV pri v1= 3⋅105 m/ s i oko 80 kV pri v1= 3⋅106 m/ s , odnosno četiri puta veći. Za odabir izvedbe dugog preskočnog odvodnika prenapona s antenskim modulom (LFA-AM) je oblik pražnjenja koji nastupa na udaljenosti pražnjenje – vod manjoj od 100 m, jer se u tom završnom dijelu predvodnik kanala razvija u oblik bljeska. Zato je pri proračunu potencijala antene potrebno u obzir uzimati brzinu v1= 3⋅106 m/ s , odnosno, promatrati sliku 10.b. Slika 5., također, pokazuje pražnjenje u sredinu raspona, s kanalom pražnjenja udaljenim 100 m od stupa, gdje je potencijal antene nekoliko puta manji nego kod udarnog pražnjenja u stup. Ipak, iako je kanal pražnjenja 100 m udaljen od stupa i udaljenost vodič-pražnjenje je 20 m, potencijal antene iznosi preko 80 kV (slika 5.b), što prelazi napon preskoka pražnjenja izvedbe dugog preskočnog odvodnika prenapona s antenskim modulom (LFA-AM) od 0,84 m duljine vanjskih hvataljki (slika 1.). Potencijal ostaje u najnepovoljnijim kombinacijama faktora koji na njega utječu, kao minimalna struja pražnjenja Il od 5 kA, maksimalna udaljenost točke udarnog pražnjenja i stupa i otpor propuštanja manji od 1 MΩ. S većim vrijednostima struje pražnjenja i otpora propuštanja, te manjim udaljenostima mjesta udara i stupa, potencijal antene postaje veći. Dokazano je da će u stvarnim uvjetima vanjske hvataljke dugog preskočnog odvodnika prenapona s antenskim modulom (LFA-AM) zabljeskati prije udarnog pražnjenja u vod. Na taj je način, usklađenom izvedbom odvodnika i linijskih izolatora, štićenje učinkovito. 58 1 2 3 4 5 6 – R = 100 MΩ – R = 10 MΩ – R = 1 MΩ – R = 100 MΩ – R = 10 MΩ – R = 1 MΩ - udarno pražnjenje u stup - udarno pražnjenje u stup - udarno pražnjenje u stup - udarno pražnjenje u vodič - udarno pražnjenje u vodič - udarno pražnjenje u vodič Slika 5. Inducirani potencijal na anteni LFA-AM (Long Flashover Arrester with Antenna-module) – dugog preskočnog odvodnika prenapona s antenskim modulom ZAKLJUČAK Oprema u elektroenergetskim mrežama i elektroenergetskim postrojenjima, izložena je u svom pogonu mnogim opterećenjima. Jedan od najvećih rizika te izloženosti je nedozvoljeno visoki napon – prenapon. Previsoka cijena unaprijed isključuje mogućnost od samog početka da oprema u elektroenergetskom sustavu bude konstruirana tako da izdrži proizvoljno visoke napone. Stoga ju je potrebno zaštititi optimalnim izborom odgovarajuće prenaponske zaštite. Efikasno provedena prenaponska zaštita i koordinacija izolacije, osnovni su preduvjeti kvalitete isporučene električne energije u svim aspektima kvalitete, kao i pouzdanosti opskrbe preko elektroenergetskih nadzemnih mreža. LFA-AM (Long Flashover Arrester with Antenna-module) dugi preskočni odvodnik prenapona s antenskim modulom, čiji središnji dio obavlja funkciju antene, koja osigurava raniji parcijalni preskok odvodnika prenapona još dok se kanal pražnjenja približava elektroenergetskom nadzemnom vodu, dakle prije nego se uspostavi izravan kontakt kanala pražnjenja s vodom, predstavlja sasvim novi tehnološki pristup u izvedbi odvodnika prenapona. Usklađena primjena preskoka ima za rezultat zaštitno djelovanje za izolatore na vodu, kao najizloženije dijelove elektroenergetskog voda štetnom djelovanju prenapona uslijed atmosferskih pražnjenja, čak i kada je staza preskoka preko odvodnika oko deset puta dulja od staze preskoka preko izolatora. Širokopojasni simulacijski testovi elektroenergetskog voda, uključujući korištenje 14 m dugog, 4 MV predvodnika pražnjenja, kao modela atmosferskog pražnjenja i obrada podataka ispitivanja, pokazuju aktiviranje odvodnika i pri udarnom pražnjenju u stup i u vodič voda na sredini raspona. Predložena zaštita od atmosferskog pražnjenja u velikoj mjeri, perspektivno i ohrabrujuće, iskazuje potrebu za daljnjim istraživanjima i razvojnim studijama. a) brzina kanala pražnjenja v1= 3⋅105 m/ s b) brzina kanala pražnjenja v1= 3⋅106 m/ s INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB mr. sc. Drago Bago, dipl.ing.el. voditelj Projekta SCADA/DMS/OMS u Distribuciji el. energije JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar Godina XIV. / Broj 49 / Mostar, srpanj 2013. MEĐUNARODNI SAJAM ENERGIJE, INDUSTRIJE I RUDARSTVA U TUZLI ELEKTROPRIVREDA HZ HB VEĆ DVIJE GODINE ZAREDOM AKTIVNI SUDIONIK Prije tri godine u organizaciji Tuzlanskog sajma i Vlade Tuzlanske županije pokrenut je projekt Međunarodni sajam energetike Energa Tuzla s ciljem predstavljanja ogromnih energetskih potencijala BiH čijim racionalnim i uspješnim iskorištavanjem uvelike ovisi ukupan gospodarski razvoj. Programskim sadržajem i dosadašnjim izlagačima Sajam je jedinstven u regiji jugoistočne Europe i svake godine predstavlja izvrsno mjesto za povezivanje tvrtki, razmjenu iskustava, predstavljanje proizvoda i mogućnosti, kao i intenziviranje šire međunarodne suradnje. Već dvije godine, skoro tradicionalno JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar predstavlja svoje poslovanje, posebice razvojne projekte iz područja izgradnje novih proizvodnih kapaciteta 80-ak tvrtki – izlagača iz 12 zemalja svijeta predstavilo se prošle godine u Tuzli, a kao prateći stručni sadržaj Sajma bila je dvodnevna konferencija Energa 2012 koja je okupivši različite predstavnike iz sektora energetike bila utemeljena na konceptu integriranoga planiranja i 59 razvoja energetike koji zahtjeva stručno-fokusiranu interakciju svih zainteresiranih sudionika društva kroz transparentan i demokratski proces. Slogan ovogodišnjeg tuzlanskog Sajma održanoga u razdoblju od 4. do 7. lipnja 2013. godine kao i redovite konferencije bio je Thinking the future - misliti na budućnost čime je predstavljena temeljna odrednica toga skupa – posvećenost modernoj, održivoj i efikasnoj energetskoj budućnosti, čemu su prilagođeni svi programski sadržaji. Sajam je svečano otvorio Nermin Nikšić, premijer Vlade Federacije BiH i Erdal Trhulj, federalni ministar energije, industrije i rudarstva, kao pokrovitelj Sajma, te brojni gosti i izlagači iz Bosne i Hercegovine i inozemstva. Energa 2013 promovira razvoj solarnih tehnologija, dok je TUZLASOLAR EXPO posebna izlagačka sekcija ovogodišnjeg sajma koja okuplja projektante, proizvođače opreme, instalatere i druge predstavivši svojim predstavljanjem mogućnosti i prednosti korištenja solarne energije. U središtu Konferencije Energa bila su aktualna pitanja iz područja obnovljivih energetskih izvora i energetske efikasnosti kao što su: energetske politike, obnovljivi izvori energije, energetska efikasnost, suvremeni termoenergetski i rudarski trendovi, te solarna energija. Kao predstavnici JP Elektroprivrede HZ HB d.d. Mostar sudjelovali su: generalni direktor Nikola Krešić, izvršna direktorica za ekonomske poslove Ivana Bunoza, izvršni direktor za opskrbu električnom energijom Robert KONFERENCIJA O PROBLEMATICI OIE N a Mostarskom je sajmu gospodarstva 28. ožujka 2012. održana konferencija pod nazivom Problematika o obnovljivim izvorima električne energije u BiH. Organizator konferencije uz Mostarski sajam bila je tvrtka Končar - Elektroindustrija d.d. koja bilježi brojne referencije na polju obnovljivih izvora energije (OIE). Za razliku od konferencije iz 2011. godine kada se govorilo o ulozi OIE-a, zakonskoj regulativi, primjeni i preprekama, konferencijska izlaganja u 2012. godini bila su usmjerena na konkretne primjere iz prakse kad su u pitanju vjetroelektrane, sustavi za upravljanje vjetroagregatima, pretvorba sunčeve energije u električnu energiju, ali i minihidorelektrane koje čine dugoročni ekonomski cilj energetske održivosti u uvjetima integracije u elektroenergetski sustav BiH. Također, bilo je riječi o mogućnostima financiranja i fondovima EU za energiju u Bosni i Hercegovini. Sudionici konferencije iz Republike Hrvatske predstavili su vlastite projekte koje su do sada realizirali, dok su 60 Majić, izvršni direktor za razvoj Milan Lovrić, te član Nadzornog odbora Midhat Arpadžić i rukovoditelj za razvoj obnovljivih izvora energije i energetsku učinkovitost Miroslav Nikolić. Kao i do sada JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar predstavila se u izložbenom prostoru kao i prigodnim referatima na Međunarodnoj konferenciji u smislu poslovne politike i kapaciteta kao i uvijek zanimljivih razvojnih projekata i novih proizvodnih kapaciteta. Kao što to i priliči na takvim manifestacijama izložbeni prostor Elektroprivrede HZ HB, među prvim gostima, posjetili su federalni premijer Nikšić i resorni ministar Trhulj kao i predsjedavajući Zastupničkoga doma Parlamenta Federacije BiH Fehim Škaljić sa suradnicima. EDUKACIJA, KONGRESI, PREDSTAVLJANJA EDUKACIJA UPOSLENIKA JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB D.D. MOSTAR Poslovođe-nositelji radnih naloga govornici iz BiH uglavnom naglašavali problematiku politika i procedura pri ishodovanju dozvola za realizaciju projekata OIE-a. Sudjelovanje predstavnika Elektroprivrede HZ HB Na konferenciji su sudjelovali i predstavnici organizacijskih jedinica Elektroprivrede HZ HB, a voditelj projekta VE Mesihovina Dalibor Marinčić, dipl.ing.geod., predstavio je iskustva iz prakse i pri tome naglasio kompleksnost realizacije jednoga takva projekta kako kroz realizirane, tako i aktivnosti koje su u tijeku ili tek slijede. Premijerno je prikazana 3D simulacija u realnom vremenu izgleda buduće vjetroelektrane Mesihovina. Mijo Terkeš, dipl.ing.el., kao rukovoditelj u Uredu izvršnoga direktora za Distribuciju električne energije održao je predavanje o solarnim elektranama s naglaskom na procedure za izdavanje prethodne elektroenergetske suglasnosti za proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora energije, čija će postrojenja za proizvodnju električne energije koristiti sunčevu energiju. Konferencija je privukla veliku pozornost, posebice gospodarstvenika zainteresiranih za projekte obnovljivih izvora energije i bila jedna je od najuspješnijih na Sajmu gospodarstva u Mostaru 2012. godine. INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB U Centru za edukaciju u Livnu održana je trodnevna obuka (13., 14. i 15. prosinca 2011. godine) iz ZNRa i ZOP-a za nositelje naloga (poslovođe). Inicijativu za održavanjem obuke potaknuo je voditelja Centra, Marko Blažević, dipl.ing.el. zajedno s nositeljem obuke i predavačem lijom Damjanovićem dipl.ing. sig. Obuku je prošlo oko 300 uposlenika raspoređenih na radna mjesta poslovođe i drugi uposlenici koji redovito ili povremeno obavljaju poslove rukovoditelja radova iz svih organizacijskih dijelova Opskrbe i Distribucije električne energije. Stručni se dio obuke odnosio na temu: Nulovanje – zaštitni sustav koji se primjenjuje u JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. Obuka iz područja zaštite na radu bila je usmjerena na radno mjesto poslovođe koji je ključna karika u lancu provedbe mjera zaštite na radu. Teme iz toga područja bile su: CC opis poslova radnoga mjesta poslovođe; Godina XIV. / Broj 49 / Mostar, srpanj 2013. CC prava, obveze i odgovornosti poslovođe u provođenju mjera zaštite na radu; CC prava, obveze i odgovornosti uposlenika u provođenju mjera zaštite na radu; CC nadzor nad provedbenom mjera zaštite na radu unutarnji i vanjski, ovlasti nadležnoga inspektora, CC sankcije za neprovedbu mjera zaštite na radu pri izvođenju radova, interne-stegovne odgovornosti, mandatne kazne inspektora i odredbe kaznenoga zakona Federacije BiH; CC prijava nesreće na poslu, rokovi i postupak. Osim referata, polaznicima obuke prikazani su video uradci o zaštiti na radu i ponašanju u slučajevima nepridržavanja mjera zaštite na radu. Taj je dio obuke imao za cilj obučiti poslovođe o njihovim zadaćama u provedbi mjera zaštite na radu čiji uspjeh može biti ostvaren samo kontinuiranim nastojanjima u dosljednoj primjeni Naputka i provedbi nadzora od svih uključenih u tehnološki proces. Interes je radnika i više nego velik što pokazuje i njihova želja da se obnavljaju stečena znanja i usvajaju nova koja mogu biti primijenjena u svakodnevnom obavljanju radnih zadataka. Od uspostave vertikalne organizacije u referatu ZNR i ZOP 2009. godine stvorene su pretpostavke za kvalitetniji pristup u tom području kroz proaktivno djelovanje i koordinaciju rada svih referenata ZNR i ZOP. Taj je program jedan primjer kako se može vlastitim snagama osigurati provođenje mjera ZNR na jednoj višoj razini jer zacrtana strategija kontinuiranog unapređivanja zaštite na radu na način da se uposlenike educira-obuči, opremi i nadzire pokazao se kao dobar recept za napredak u ovom području, istaknuo je predavač Damjanović. Do sada provedene aktivnosti u 2009., 2010. i 2011. godini, imaju učinke u stalnom trendu pada broja i težine ozljeda na radu. Broj ozljeda u Distribuciji: Broj Broj ozljeda na Ukupno ozljeda 1000 uposlenih 2008. 22 32,4 2009. 23 27,446 2010. 22 24,747 2011. 11 12,088 Taj edukacijski tim smatra potrebnim u takve programe uključivati i druge grupacije uposlenika jer su ozljede na radu, osim socijalne osjetljivosti, i veliki ekonomski gubitak za Društvo, a provedba preventivnih mjera zahtjeva angažman svih uključenih u tehnološki proces. Usavršavanje pravnika U sklopu redovite edukacije radnika JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, u Mostaru je održano dvodnevno (od 2. do 4. srpnja 2012. godine) usavršavanje pravnika. U organizaciji Sektora za odnose s javnošću i Sektora za kadrovske i opće poslove za to educiranje angažiran je Pravni fakultet Sveučilišta u Mostaru. Poznati 61 SAVJETOVANJA I KONGRESI mogućnosti u obradbi informacija iz energetskoga sustava – od detekcije problema kvalitete električne energije do proračuna mjesta kvara na zračnim dalekovodima ili podzemnim energetskim kabelima. Svake godine na tom skupu naši stručnjaci izlažu referate čime i JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar kao poduzeće daje važan doprinos razvoju elektroenergetske znanosti u regiji. CIGRÈ stručnjaci i znanstveni radnici te ustanove upoznali su 75 pravnika poduzeća o aktualnoj problematici na teme: Implementacija Bolonjskoga procesa u FBiH; Imovinska odgovornost i osiguranje osoba Konvencije i preporuke Međunarodne organizacije rada; Raspoređivanje radnika na radno mjesto; Prestanak radnoga odnosa otkazom; Korporativno upravljanje u javnim poduzeća; Odnos između organa upravljanja; Upravljačka i imovinska prava dioničara; Zaštita manjinskih dioničara; Parnični i ovršni postupak; Odgovornost više osoba za istu štetu; Stjecanje bez osnova. Usavršavanje je organizirano u dvije skupine, a izlagali su: dr.sc. Mile Lasića, dr.sc. Ivo Rozić, dr.sc. Miroslav Džidić, dr.sc. Marko Bevanda i ostali stručnjaci iz svojih područja. SAP - obuka za funkcionalne i tehničke korisnike Obuka za CO-Kontroling SAP konzultante održana je od 14. do 25. svibnja 2012. Obuka je organizirana u dva tjedna, a odnosila se na edukaciju SAP funkcionalnih korisnika za računovodstveno knjigovodstvo FMIS-a i tehničke korisnike za upravljačko računovodstvo FMIS-a. Edukaciju su obavili stručnjaci iz zagrebačke tvrtke B4B. Šest funkcionalnih korisnika za računovodstveno knjigovodstvo i četiri tehnička korisnika educirana su o svim segmentima SAP sustava za: plaćanje, kontni plan, kupce i dobavljače, profitne centre, novčani tok, završni račun i ostale teme o poslovanju. 62 Conseil International des Grands Rèseaux Ėlectriques ili Međunarodno vijeće za velike elektroenergetske sustave je najveća i najpoznatija svjetska stručna udruga elektroenergetičara sa sjedištem u Parizu i članstvom u 92 zemlje na svih pet kontinenata kao nacionalni ogranci toga vijeća. Njezino djelovanje obuhvaća problematiku elektroenergetskih sustava i njihovih komponenti, tj. bavi se razvojem, izgradnjom, pogonom i održavanjem elektroenergetskih postrojenja i njihovih elemenata. BHK CIGRÈ 10. savjetovanje BHK CIGRÈ održano je u Sarajevu od 25. do 29. rujna 2011. Za dvadesetu obljetnicu postojanja, ovom je savjetovanju jedan od sponzora bila i JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. HRO CIGRÈ 10. savjetovanje HRO CIGRÈ održano je u Cavtatu od 6. do 10. studenoga 2011. godine. Tim jubilarnim savjetovanjem proslavila su se i dva jubileja, 60 godina postojanja nacionalnog ogranka (1951. JUKO CIGRÈ), tj. 20 godina postojanja HRO CIGRÈ. Za 10. savjetovanje primljeno je 347 referata, a za objavu su prihvaćena 222 referata. Iz JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar kao i svake godine sudjeluju stručnjaci s referatima. Tako je prihvaćena i prijavljena tema dviju kolegica Zorice Mandarić i Mirone Marjanović pod nazivom Provjera obračuna gubitaka na prijenosnoj mreži za JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. U radu je obrađen obračun gubitaka na prijenosnoj mreži i dan je primjer provjere obračuna gubitaka na prijenosnoj mreži za ožujak 2011. godine za JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. Analizirani su gubitci na prijenosnoj mreži BiH za razdoblje 2006. – 2010. godine i gubitci na prijenosnoj mreži za JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar za razdoblje 2008. – 2010. godine. Drugi rad iz JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar pod nazivom Novi pristup u prenaponskoj zaštiti elektroenergetskih srednjonaponskih mreža predstavio je mr.sc. Drago Bago. U radu je izvršena analiza novoga pristupa u prenaponskoj zaštiti srednjonaponskih elektroenergetskih mreža. Analizirani su nastanci i djelovanja prenapona, te je dan pregled postojećih metoda prenaponske zaštite u srednjonaponskim elektroenergetskim distribucijskim mrežama. Kao novi pristup u prenaponskoj zaštiti, analiziran je dugi preskočni odvodnik prenapona s antenskim modulom, te najnovija saznanja o uzrocima i zaštitnim mjerama na polju prenaponske zaštite uslijed djelovanja prenapona nastalih izravnim udarom atmosferskog pražnjenja u stup ili raspon nadzemnoga elektroenergetskog srednjonaponskog distribucijskog voda ili uslijed djelovanja induciranih prenapona. Predstavljen je princip djelovanja dugog preskočnog odvodnika prenapona s antenskim modulom, te izvršena analiza laboratorijskih testova. Mladi stručnjak iz Elektroprijenosa BiH OP Mostar Alen Bernadić izlagao je o temi Transformacija mjernih veličina EES-a u kompleksnoprostorni fazor – jednodimenzionalni signal koji sadrži sva fizikalna svojstva mjernih veličina koje ga tvore. Valna priroda kompleksno-prostornog fazora čini ga pogodim za primjenu naprednih matematičkih metoda digitalne obrade signala (engl. Digital Signal Processing, DSP) kao što je Hilbert-Huangova transformacija. Primjena DSP-a otvara nove INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB 10. Simpozij o sustavu vođenja EES-a – Opatija U razdoblju od 11. do 14. studenoga 2012. u Opatiji je održan 10. simpozij o sustavu vođenja EES-a koji već tradicionalno priprema HRO CIGRÉ. Sa stručnim referatima iz područja rada JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar sudjelovale su naše kolegice i kolege. Tako je Zorica Mandarić u suautorstvu s Julijanom Falak i Ivanom Tadić referirala o temi Otvaranje tržišta električnom energijom u Bosni i Hercegovini. U radu je obrađena postojeća zakonska regulativa koja određuje okvire poslovanja elektroenergetskoga sektora u BiH, institucije nadležne za provođenje elektroenergetske politike u Bosni i Hercegovini, sudionici na tržištu električne energije i postupak otvaranja tržišta električnom energijom u Bosni i Hercegovini. Rad je obradio DERK-ove Odluke o otvaranju tržišta u prethodnome razdoblju, pravilnike koji su pratili Odluke i provedbu Odluka. Mr.sc. Drago Bago zajedno s kolegama iz Končara - Inženjering za energetiku i transport d.d. izlagao je o temi Sustav za nadzor i upravljanje u DP Jug Mostar. U radu je riječ o prvom projektu izgradnje sustava za nadzor i upravljanje. Nakon niza godina ulaganja u primarnu i sekundarnu opremu distribucijske mreže Elektroprivrede HZ HB, pokrenut je i prvi projekt izgradnje sustava za nadzor i upravljanje. Odlučeno je da to budu sustavi za nadzor i upravljanje rastavnim sklopkama u SN mreži Distribucijskog područja Jug Godina XIV. / Broj 49 / Mostar, srpanj 2013. sa sjedištima u Mostaru, Grudama i Livnu. Ukupno se radi o 50 upravljanih mjesta, koji su sa sustavima nadzora i upravljanja povezani kroz mrežu repetitorskih radioposredničkih postaja i telekomunikacijski SDH sustav (optičku mrežu u vlasništvu JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar i JP Elektroprijenos BiH a.d.), a jedna od najvažnijih karakteristika je da cijeli sustav podržava rad “po događaju”, tj. omogućuje svakom RTU uređaju promptno javljanje alarmnoga događaja u centar, čime je povećana učinkovitost rada i smanjeno opterećenje radiokomunikacijskoga sustava. Referat opisuje tijek cijeloga projekta, konfiguraciju, način rješavanja specifičnih problema vezanih uz komunikaciju i mogućnosti budućeg razvoja sustava. Izlagao je i kolega iz Elektroprijenosa BiH OP Mostar Alen Bernadić o temi Određivanje mjesta kvara na energetskim vodovima s kompleksno-prostornim fazorom i Hilbert-Huangovom transformacijom. PREDSTAVLJANJA Predstavljen program za korporativnu edukaciju i razvoj ljudskih potencijala – EDUSPACE Svjesni aktualnosti cjeloživotnoga obrazovanja i stalne potrebe ulaganja u razvoj kadrovskih potencijala, menadžment JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar osigurao je još jednu prigodu svojim uposlenicima da se pobliže upoznaju s najnovijim trendovima iz područja elektroničkoga učenja. Predstavnici tvrtke AvaCom Group d.o.o. Mostar u suradnji s partnerskom tvrtkom Idego d.o.o. Sarajevo, održali su predstavljanje EDUSPACE programa fokusiranoga na korporativnu edukaciju i razvoj ljudskih potencijala. Prema riječima predstavljača, EDUSPACE program za korporacije optimalni je edukacijski miks formalne i neformalne, klasične i virtualne edukacije, koji nema vremenskih i zemljopisnih ograničenja. Uključuje sve moderne alate telekomunikacija, elektroničkih knjiga, foruma uz formiranje profesionalnih zajednica koje pomažu spiralnom razvitku znanja u korporaciji. Taj program pomaže usklađivanju ritma svakoga pojedinog uposlenika sa strateškim ciljevima poduzeća što dovodi do njihove uspješnije realizacije. Predstavnici tvrtke Idego d.o.o. Sarajevo predstavili su brojne prednosti koje prema njihovim riječima taj program pruža, od učinkovitog modela za svestraniji razvoj uposlenika, uštede vremena i financijskih sredstava, poboljšanje međuljudskih odnosa i interne komunikacije, razvoj timskog duha, pa sve do sigurnosti pri korištenju novih medija, poboljšanju rezultata učenja kombinacijom metoda i primjera iz prakse, i drugih prednosti. Ponuđena je i konkretna provedba informacijskoga sustava za učenje na daljinu i izradu elektroničkih tečajeva prilagođenih potrebama uposlenika Elektroprivrede HZ HB. 63 JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB D.D. MOSTAR NA GODIŠNJEM SKUPU SAP WEST BALKANS S AP (Sistemi, aplikacije i proizvodi u obradi podataka) je vodeća tvrtka na tržištu softvera koja 64 ima za cilj poduzećima iz svih sektora i svih veličina u svim industrijskim granama pomoći da ostvare više. Osnova je 1972. godine, a predstavništva za prodaju i razvoj ima u više od 50 zemalja svijeta. Oko 200.000 klijenata širom svijeta koristeći SAP-ove aplikacije i usluge posluju profitabilno, uz neprekidno prilagođavanje i održivi razvoj. Tradicionalni godišnji skup SAP kompanije u Bosni i Hercegovini održan je u Sarajevu 29. studenog 2012. godine. Od kada je JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar 2009. godine u svoje poslovanje uvela taj program za financijsko upravljanje, stručnjaci za to područje Elektroprivrede HZ HB redovito sudjeluje na Skupu. Okupivši vodeća bosanskohercegovačka poduzeća iz privatnoga i javnoga sektora, stručnjaci iz SAP tvrtke i SAP partnerske tvrtke iz Zagreba b4b, predstavili su i najnovija rješenja iz SAP usluga i SAP portfolija koji obuhvaća tehnologiju i baze, rješenja za poslovno izvješćivanje, rješenja za upravljanje prihodima i naplatom, rješenja za upravljanje stalnim sredstvima, kao i rješenje za upravljanje nekretninama. Na Skupu 2012. godine nazočio je stručni tim iz JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar koji je i prvi put predstavio SAP ERP sustav u JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar – projekt provedbe FMIS (SAP) sustava. Prestavljen je način poslovanja prije uporabe SAP sustava i načini informatičke podrške poslovnim procesima. Predstavljeni su trenutačni SAP moduli i način rada kao i prednosti koje je JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar dobila njegovim uvođenjem kao što su: integriranosti poslovnih procesa nabave, upravljanja materijalima, upravljanje financijama, vođenja stalne imovine, kontrolinga; bolju vidljivosti i usklađenost poslovnih procesa, prikaz bilance stanja, bilance uspjeha, novčanoga toka i itd. JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar je prva od tri javna energetska poduzeća u BiH uvela SAP sustav, a prihvaćajući nova programska rješenja postignut je velik napredak u odnosu na dosadašnji način rada. INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB ZAJEDNIČKE SJEDNICE UPRAVA ELEKTROPRIVREDE HZ HB I ELEKTROPRIVREDE BIH U sjedištu Elektroprivrede HZ HB u Mostaru, sukladno ranije potpisanom Memorandumu o zajedničkim aktivnostima, održan je 13. prosinca 2012. godine radni sastanak Uprava JP Elektroprivreda BiH i JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. Sastankom su predsjedali Nikola Krešić i dr.sc. Elvedin Grabovica, generalni direktori dviju federalnih elektroenergetskih poduzeća, a na dnevnom redu je osim izvješća o realizaciji dosadašnjih zaključaka bila i analiza rada formiranih stručnih timova za suradnju na pojedinim područjima, te predstojećih zajedničkih aktivnosti. Međusobna suradnja dvaju elektroprivrednih poduzeća ima za cilj zajednički nastup prema regulatorima i federalnim institucijama radi Godina XIV. / Broj 49 / Mostar, srpanj 2013. postizanja optimalnih rješenja za funkcioniranje poduzeća, za upravljanje proizvodnim objektima i za suradnju vezanu za trgovinu električnom energijom. Zaključeno je da treba intenzivirati aktivnosti na poboljšanju dalje suradnje i na području distribucije električne energije posebice zbog problema u funkcioniranju Elektroprijenosa BiH, kao i na području pripreme i izgradnje kapitalnih elektroenergetskih objekata. Ocjenjeno je neophodnim zajedničko istupanje prema nadležnim tijelima u cilju usuglašavanja postojećih propisa s aktualnim uvjetima poslovanja. Zajednička je ocjena čelnih ljudi elektroprivrednih poduzeća u FBiH da je nužno nastaviti ovakav vid suradnje i koordinacije poslovnih aktivnosti gdje god je to moguće, s ciljem proširivanja i stalnoga poboljšanja međusobnih odnosa, te iznalaženja adekvatnih rješenja za aktualne probleme s kojima se u radu susreću. Sukladno ranije utvrđenoj dinamici potvrđeno je da će se sastanci na ovoj razini nastaviti održavati tromjesečno, a prvi sastanak je održan 21. ožujka 2013. godine u Sarajevu. 65 POSJETI ELEKTROPRIVREDI HZ HB DEUTSCHE WELLE Direktor KfW banke za Bosnu i Hercegovinu Stephan Leudesdorff sa svojim suradnicima i ekipom njemačke televizijske kuće Deutsche Welle, 17. i 18. listopada 2011. posjetili su HE Rama i gradilište VE Mesihovina kod Tomislavgrada. Reportaža poznatoga njemačkog medija odnosila se na projekte u Bosni i Hercegovini koji su temeljeni na Sporazumu o tehničkoj i financijskoj suradnji između Savezne Republike Njemačke i BiH. U Elektroprivredi HZ HB predstavili su projekte na revitalizaciji generatora, turbina, blok-transformatora i GIS-postrojenja HE Rama koje kreditira KfW banka u iznosu od 10 milijuna eura i 7 milijuna eura grant sredstva. Osim toga, projekt izgradnje prve vjetroelektrane u BiH – VE Mesihovina kod Tomislavgrada kreditira se iz fonda te banke u iznosu od 71 milijun eura i 1 milijun granta. Za taj projekt vlastita sredstva Elektroprivrede HZ HB iznose 6 milijuna eura. Osim postrojenja HE Rama, gradilišta VE Mesihovina, te razgovora s uposlenicima poduzeća koji su na različite načine uključeni u realizaciju navedenih projekata, pozornost njemačkih novinara bila je usmjerena i na zaštitu okoliša, kao i znamenitosti lokalne zajednice u kojoj se projekti izvode. IZASLANSTVO KONČARA U sjedištu je JP Elektroprivreda HZ HB u Mostaru, 28. ožujka 2012. godine, v.d. generalnoga direktora Nikola Krešić sa suradnicima primio izaslanstvo tvrtke Končar d.o.o. iz Zagreba, koje je predvodio predsjednik Uprave Darinko Bago. Na radnome se sastanku razgovaralo o poslovnoj suradnji vezanoj za revitalizaciju HE Rama u okviru koje tvrtke 66 iz te grupacije rade na realizaciji projekata ugradnje novih blok transformatora – Končar Energetski transformatori, te projekt revitalizacije turbina, generatora i ugradnju monitoringa za agregate – Končar KET (inženjering za energetiku i transport). Izražena su obostrana očekivanja za nastavkom višegodišnje uspješne poslovne suradnje. te obećao pomoć u rješavanju nastale situacije. Isto tako, zahvalio se na angažiranju Uprave i svih uposlenika Elektroprivrede HZ HB kako bi održali funkcioniranje sustava i opskrbe električnom energijom svih kupaca u izuzetnom teškim okolnostima. Direktor Krešić izrazio je zadovoljstvo iskazanim razumijevanjem i potporom Vlade Federacije BiH, kao i očekivanja kako će ubrzo doći do stabiliziranja kako vremenskih prilika tako i isporuke električne energije od dobavljača. Predsjednik Federacije BiH Živko Budimir PREDSTAVNICI ZAKONODAVNE VLASTI Izaslanstvo Vlade Federacije Izaslanstvo Vlade Federacije BiH u kojemu su bili premijer Nermin Nikšić, zamjenik premijera i ministar prostornoga uređenja Desnica Radivojević, te ministar financija Ante Krajina bilo je 15. veljače 2012. godine u posjetu JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. Na radnome sastanku na kojemu su bili nazočni svi članovi Uprave, Nikola Krešić v.d. generalnoga direktora toga poduzeća, detaljno je upoznao Vladino izaslanstvo s aktualnom situacijom i problematikom nabave nedostajućih količina električne energije i poteškoćama vezanim za opskrbu svih kupaca, posebice u vrijeme elementarne nepogode. Također je izaslanstvo Vlade Federacije BiH upoznato s jednostranim prekidom isporuke ugovorenih količina električne energije od pojedinih isporučitelja (Rudnap i EP BiH), te skrenulo pozornost na moguće posljedice takvih postupaka po sigurnost opskrbe kupaca i stabilnost elektroenergetskoga sustava. Premijer Nikšić izrazio je punu potporu radu i naporima Uprave koje poduzimaju od kada su preuzeli dužnosti, INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB Predsjednik Federacije BiH Živko Budimir sa svojim suradnicima, posjetio je 31. svibnja 2012. godine JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. Na sastanku s članovima Uprave, Nikola Krešić generalni direktor JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar detaljno je upoznao predsjednika Budimira s aktualnom situacijom u poduzeću, tekućim investicijskim projektima i onima koji se planiraju realizirati u predstojećem razdoblju. Predsjednik je dao punu potporu radu i naporima Uprave koje poduzimaju od kada su preuzeli dužnosti, te istaknuo kako ovo poduzeće mora biti oslonac i pokretač ekonomskoga razvoja na našim prostorima. Zahvalio je i na angažiranju Uprave i svih uposlenika Elektroprivrede HZ HB kako bi održali funkcioniranje sustava, odnosno opskrbu električnom energijom svih kupaca za vrijeme nedavne elementarne nepogode. Direktor Krešić izrazio je zadovoljstvo iskazanim razumijevanjem, te naglasio da će Uprava učiniti sve što je u njezinim mogućnostima, kako bi osigurala stabilnost funkcioniranja i poslovanja poduzeća, te njegov daljnji razvoj u svim segmentima djelovanja. Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Erdal Trhulj U posjetu Elektroprivredi HZ HB 17. listopada 2012. bio je ministar energije, rudarstva i industrije FBiH Erdal Trhulj sa suradnicima. Zajedničkom sastanku s Trhuljom nazočili su: Godina XIV. / Broj 49 / Mostar, srpanj 2013. predsjednik Nezavisnoga sindikata uposlenika Elektroprivrede HZ HB Dubravko Pervan sa suradnicima, te svi članovi Uprave na čelu s generalnim direktorom Nikolom Krešićem. Sudionici sastanka dotakli su se aktualne situacije i poslovanja Poduzeća s naglaskom na tešku hidrološku situaciju koja izravno utječe na poslovanje. Generalni direktor Nikola Krešić zahvalio se Ministru prije svega na podršci Upravi za aktivnosti koje poduzima s ciljem uspješnoga prevladavanja trenutačne situacije u kojoj se JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar nalazi zbog iznimno loše hidrologije u posljednjih nekoliko mjeseci. Izvršna direktorica za ekonomske poslove, Ivana Bunoza detaljno je izvijestila Ministra o poduzetim aktivnostima na smanjenju troškova poslovanja te o daljnjim mjerama za njihovo smanjenje kroz rebalans plana poslovanja koji je u proceduri usvajanja. Ministar Trhulj iskazao je potpuno razumijevanje za situaciju prouzročenu lošim hidrološkim uvjetima i izrazio je vjerovanje da će se hidrološka situacija poboljšati u što skorije vrijeme. Također pozvao je predstavnike Sindikata i članove Uprave da zajednički nastave raditi na očuvanju stabilnosti poduzeća u svim segmentima njegova djelovanja, te ocijenio kako su primjedbe koje je Sindikat iznio minorne i da se uz vrlo malo truda i dobre volje mogu brzo eliminirati na obostrano zadovoljstvo. STUDENTI FAKULTETA ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA IZ ZAGREBA Studenti Fakulteta elektrotehnike i računarstva iz Zagreba 9. i 10. prosinca 2011. u okviru stručnoga izleta boravili su u posjetu JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. Među 60 studenata, popularnih FER-ovaca četvrte i pete godine studija iz raznih krajeva Hrvatske, bilo je i onih iz Bosne i Hercegovine koji studiraju na tome poznatom zagrebačkom fakultetu. Po dolasku u sjedište poduzeća u Mostaru, Nikola Krešić v.d. generalnoga direktora Elektroprivrede HZ HB, izrazio je studentima dobrodošlicu i pohvalio njihovu 67 brzu ponovnu uspostavu usluge nakon prekida isporuke; sustav vrjednovanja najboljih iskustava javnih poduzeća itd. Predstavnici USAID-a i USEA-a sastali su se sa svim odgovornim predstavnicima distribucija javnih energetskih poduzeća u BiH kako bi predstavili navedeni program i dobili njegovu potporu u Bosni i Hercegovini i moguće sudjelovanje u njemu. Cilj je USEA-a predstaviti program Skupine u svim distribucijama regije. nakanu da na licu mjesta upoznaju energetska postrojenja i sustave koje godinama izučavaju. Sa zadovoljstvom prihvaćamo posjete kao što je ova i na različite načine nastojimo podupirati mlade osobe koji žele stjecati nova znanja i iskustva. U Elektroprivredi HZ HB to činimo i kroz politiku stipendiranja, te osiguranje uvjeta za obavljanje pripravničkoga staža kako bi se bolje pripremili za tržište rada. Smatram kako je za vas studente izuzetno važno praktično se upoznati s radom postrojenja kao što je novoizgrađena HE Mostarsko blato ili pak Crpna HE Čapljina, po mnogo čemu jedinstvena hidroelektrana ne samo u proizvodnom sustavu poduzeća, nego i puno šire, zaključio je direktor Krešić. Studenti su upoznali način rada Centra za upravljanje proizvodnjom, a rad je sustava detaljno predstavio rukovoditelj Centra Mario Menalo. Energetsko-građevinski objekti HE Mostarsko blato bili su predmet interesa studenata FER-a. U strojarnici je te hidroelektrane, smještene u naselju Jasenica u blizini Mostara, studentima govorio rukovoditelj HE Mostarsko Blato Ivan Lovrić. Drugoga je dana posjeta odredište bila Crpna HE Čapljina u Svitavi kod Čapljine, koja je izazvala veliko zanimanje studenata posebice za njezin načina rada i proizvodnju električne energije, budući da je reverzibilna crpno-akumulacijska hidroelektrana koja koristi vode vlastitoga slivnog područja rijeke Trebišnjice. Mladi inženjeri s CHE Čapljina Nikola Buljubašić i Mario Dodig, detaljno su informirali svoje goste o ulozi i važnosti elektrane, te im omogućili i uvid u postrojenja smještena 800 metara u unutrašnjosti zemlje, na 30 metara ispod razine mora. Radom dvaju motora – generatora jedinične snage 240 MVA ta elektrana daje svoj doprinos sigurnosti elektroenergetskoga sustava i pokrivanju vršnih opterećenja. CHE Čapljina najveći je kompleks takve vrste u BiH i ponos JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, čija se vrijednost ne može mjeriti samo po proizvedenim kilovat satima. O različitim temama vezanim za rad Elektroprivrede HZ HB i njezinim ukupnim kapacitetima sa studentima i profesorima razgovarali su članovi Uprave v.d. izvršne direktorice za ekonomske poslove Ivana Bunoza, v.d. izvršnoga direktora za pravne poslove Mate Pavković i v.d. izvršnoga direktora za razvoj Milan Lovrić. 68 Prof. dr.sc. Igor Kuzle, u ime Fakulteta elektrotehnike i računarstva, neskrivajući zadovoljstvo srdačnim prijamom i posvećenoj pozornosti, izrazio je iskrenu zahvalnost Upravi poduzeća i uposlenicima koji su kroz dva dana susretljivo i iscrpno predstavljali rad i proizvodne objekte, te odgovarali na brojna studentska pitanja vezana za njihovo funkcioniranje i specifičnosti. Među našim brojnim stručnim i izletničkim obilascima po raznim poduzećima ovaj je zasigurno bio jedan od najsrdačnijih i najbolje organiziranih koji nam je priredila Uprava i uposlenici Elektroprivrede HZ HB. Osim mene i mojih suradnika, te su dojmove izrazili apsolutno svi studenti, što je potvrda da smo došli na pravu adresu, istaknuo je prof. Kuzle i izrazio želju da uskoro ponovno dođu. PREDSTAVNICI AMERIČKE ORGANIZACIJE ZA ENERGIJU (USEA) U SURADNJI S AMERIČKOM AGENCIJOM ZA MEĐUNARODNI RAZVOJ (USAID) Predstavljen program Radne skupina za sigurnost opskrbe distribucije Jugoistočne Europe Predstavnici Američke organizacije za energiju (USEA) u suradnji s Američkom agencijom za međunarodni razvoj (USAID) održali su 6. veljače 2013. godine u JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar predstavljanje novoga regionalnog programa za Jugoistočnu Europu pod nazivom Radna skupina za sigurnost opskrbe distribucije Jugoistočne Europe. Cilj je skupine unaprijediti rad distribucija i upravljanja ukupnim sustavom kroz regionalnu suradnju i razmjenu iskustava. Program bi se te radne skupine usmjerio na odgovaranje potreba distribucijskih poduzeća u regiji, a uključivao bi između ostalog i: pametnu mrežu (smart grid) i druge tehnološke programe za smanjenje gubitaka na mreži, ujedinjavanje obnovljivih izvora energije i provedbu programa za upravljanje imovinom; standarde za sigurnost poduzeća; razvoj planova poslovnoga kontinuiteta poslovanja za pomoć pri planiranju energetskih planova u slučajevima svih kriznih događaja koji mogu utjecati na sigurnu isporuku električne energije krajnjim kupcima; razvoj planova međusobne pomoći kako bi se potaknule distribucije na razmjenu osoblja i potrebnih sredstava za INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB MINISTRU TRHULJU PREDSTAVLJENI IZNIMNO DOBRI REZULTATI POSLOVANJA JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB D.D. MOSTAR Ministar energije, industrije i rudarstva Federacije BiH Erdal Trhulj bio je 18. veljače 2013. godine na sastanku s generalnim direktorom Elektroprivrede HZ HB Nikolom Krešićem, gdje je detaljno informiran o aktualnom stanju u poduzeću po svim segmentima njegova rada. Direktor je posebice predstavio pokazatelje elektroenergetske bilance (EEB) za razdoblje od 1. siječnja 2013. do 17. veljače 2013. godine. Prema njegovim riječima EEB-om za siječanj 2013. godine planirana je proizvodnja od 136,6 GWh, i nabava energije na tržištu od 107,88 GWh. Ostvarena je proizvodnja u ovome mjesecu 295,78 GWh (indeks 217), dok je na tržištu izvršena nabava energije 65,89 GWh (indeks 61). Na tržištu je u ovome mjesecu prodano 125,87 GWh el. energije. Također, za mjesec je veljaču planirana proizvodnja od 140,6 GWh, a do 17. veljače 2013. godine ostvarena je u iznosu od 200,13 GWh (indeks 140,6), dok je na tržištu planirana nabava u veljači od 87,4 GWh do 17. veljače 2013. godine ostvarena s 21,84 GWh. Dakle, u navedenomu razdoblju do 17. veljače 2013. godine ostvarena je proizvodnja od čak 495,95 GWh, a planom za razdoblje siječanj – veljača 2013. bila je predviđena proizvodnja od 277,20 GWh (indeks 179). Za isto je razdoblje na tržištu prodano ukupno 87,73 GWh el. energije, zaključio je direktor Krešić. Godina XIV. / Broj 49 / Mostar, srpanj 2013. Izvršna direktorica za ekonomske poslove Ivana Bunoza informirala je Ministra o Planu poslovanja za 2013. godinu koji je u fazi usvajanja i kojim se predviđa pozitivno poslovanje Društva u ovoj godini. Predstavila je i financijski rezultat za mjesec siječanj 2013. godine po kojemu je Društvo ostvarilo dobit od oko 20 milijuna KM, što je osim povoljne hidrološke situacije rezultat iskorištenja svih resursa i racionalizacije svih troškova poslovanja. Ministar Trhulj izrazio je zadovoljstvo rezultatima poslovanja i stanjem u poduzeću. Okupljenim je novinarima u izjavi za medije osim ostaloga kazao: Prošla je godina zbog nepovoljne hidrologije za ovo poduzeće mogla završiti s puno većim gubitkom. No, kako se pred sam kraj godine situacija nešto popravila, a poduzete su i kvalitetne mjere od strane menadžmenta ukupni gubitak smanjen je za oko 12 milijuna KM. Taj se pozitivan trend rada nastavio, tako da danas imamo ovakve vrlo ohrabrujuće rezultate poslovanja. Ministar je potom u pratnji svih članova Uprave i predsjednika Nadzornoga odbora Društva Marinka Ivankovića posjetio strojarnicu HE Mostarsko blato u naselju Jasenica. AMERIČKI STUDENTI U ELEKTROPRIVREDI HZHB Peggy Retka direktorica Ureda za studiranje izvan USA sa Saint John’s University – College of Saint Benedict iz Minnesote i skupina od 11 studenata posjetili su 29. svibnja 2013. godine Elektroprivredu HZ HB. Američki studenti boravili su u Bosni i Hercegovini u okviru programa stažiranja (program May-Term) tijekom kojega su predviđeni posjeti i predstavljanja različitih segmenata bosanskohercegovačkog društva, od povijesti, ekonomije, socijalnih kretanja, obrazovanja, kulture i drugih. U JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, studenti su posjetili Centar za upravljanje proizvodnjom, a potom i organizacijsku jedinicu Distribucija električne energije. Predstavnici Elektroprivrede HZ HB detaljno su predstavili poduzeće, posebice njegove proizvodne i distribucijske kapacitete, ljudske potencijale, razvojne planove i suvremenu informacijsku tehnologiju koja se u svakodnevnom radu primjenjuje. Naglašena je nezaobilazna uloga poduzeća i izniman doprinos društvenoj zajednici, te ogromna važnost za prostore na kojima uspješno opskrbljuje svoje kupce već 20 godina. Kako bi se i praktično upoznali s procesom proizvodnje električne energije, odnosno radom jedne hidroelektrane, organiziran je odlazak u Čapljinu i razgledavanje strojarnice CHE Čapljina u Svitavi, što je za sve bilo jedinstveno iskustvo bez obzira na različitost znanstvenih područja njihova studiranja. Peggy Ratka u ime Sveučilišta u Minnesoti zahvalila je na srdačnom prijamu i na svemu što su vidjeli u Elektroprivredi HZ HB, a prema njezinim riječima, studentima 69 travnja 2013. godine i Udrugu građana roditelja djece s posebnim potrebama Djeca nade Prozor – Rama. će sigurno biti od velike koristi budući da je osnovni cilj toga stažiranja da više nauče o Bosni i Hercegovini, pa tako i gospodarskim subjektima što će biti i predmetom njihovih akademskih zadataka kad se vrate u Minnesotu. Posjet je realiziran uz posredovanje mostarskoga ureda udruženja građana Nešto više čija je jedna od temeljnih zadaća povezivanje i razmjena iskustava građana BiH s građanima iz Europe i svijeta. UPRAVA U POSJETU NAJPOTREBNIJIMA Udruga radi na povezivanju roditelja djece s posebnim potrebama s ciljem ostvarivanja zaštite prava osoba s invaliditetom i resocijalizacije u društvu. Nastoje poboljšati uvjete i prava na zdravstvenu i socijalnu zaštitu kroz program psihosocijalne podrške, socijalne integracije, edukativne programe i osposobljavanje za samostalno življenje. Predsjednica Udruge Milijana Kuribak upoznala je goste s aktivnostima koje provode i zahvalila Elektroprivredi HZ HB na dosadašnjim donacijama koje su iskoristili za različite vidove pomoći djeci s posebnim potrebama i njihovim roditeljima. 70 DOM ZA STARE I IZNEMOGLE OSOBE DOMANOVIĆI Dom za stare i iznemogle osobe Domanovići u Domanovićima 9. svibnja 2013. godine posjetila je Uprava JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. UDRUGA UTJEHA I DOM MARIJA NAŠA NADA MOSTARSKA PUČKA KUHINJA Članovi Uprave JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar posjetili su 3. travnja 2013. Pučku kuhinju u Mostaru kako bi se izravno upoznali s njezinim radom i problematikom s kojom se svakodnevnu susreću. Osim susreta s ravnateljem i uposlenicima te ustanove, te obilaska prostorija u kojima se svakodnevno priprema nešto više od 200 besplatnih obroka, članovi Uprave najviše su vremena proveli u razgovoru s našim socijalno ugroženim sugrađanima koji su nažalost, zbog socijalne ugroženosti primorani koristiti usluge te ustanove. Ravnatelj Franjo Slišković iskreno je zahvalio na pruženoj potpori u vidu sponzorstva, ali i na svim dosadašnjim donacijama koje je u proteklome razdoblju JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar toj ustanovi dodjeljivala, kao i humanitarnim akcijama u kojima su sudjelovali naši uposlenici. Generalni je direktor Nikola Krešić naglasio kako JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar u svome djelovanju ne zapostavlja odgovornost prema zajednici u kojoj djeluje, prepoznaje potrebe i sukladno mogućnostima podupire različite društveno korisne aktivnosti i projekte, posebice djece s oštećenjem kognitivnog i/ili motoričkog razvoja. Pozivom u posjet, predstavnik Udruge Utjeha Tonćo Glavina i ravnatelj Doma Marija naša nada Slobodan Karačić željeli su iskazati zahvalnost na pruženoj potpori, i podrobnije upoznati goste iz Elektroprivrede HZ HB o svome radu, svakodnevnoj problematici i budućim planovima. Generalni direktor JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar Nikola Krešić, tom je prigodom obećao nastavak suradnje i pomoći ne samo tim nego i drugim udrugama i organizacijama koje se bave plemenitim i društveno korisnim radom u zajednici, a potom je gostujući u programu Radio Gruda govorio i svim ostalim temama vezanim za ukupno djelovanje i poslovanje poduzeća. Ravnateljica te ustanove Ivona Kraljić upoznala je vodstvo Elektroprivrede HZ HB s trenutačnim stanjem i planovima za tekuću godinu, te je u ime štićenika Doma još jednom zahvalila na dosadašnjoj potpori. Prema njezinim riječima, osnovna djelatnost Doma je pružanje socijalne skrbi i smještaja osobama u potrebi kojih je samo u protekloj godini bilo više od 70, i to ne samo iz Čapljine i susjednih općina nego iz cijele Bosne i Hercegovine. CRVENI KRIŽ ORAŠJE socijalno humanitarni rad javnih ustanova kao što je Pučka kuhinja u Mostaru. Članovi su Uprave Elektroprivrede HZ HB osobno za potrebe te ustanove darovali skromne financijske priloge. RAMSKA UDRUGA DJECA NADE U sklopu boravka u općini Prozor Rama članovi Uprave JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar posjetili su 4. INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB Tijekom radnoga posjeta Uprave Zapadnohercegovačkoj županiji 22. travnja 2013. godine upriličen je i posjet Udruzi građana, roditelja, prijatelja i osoba s invaliditetom i posebnim potrebama Utjeha čiji štićenici u vlastitoj zaštitnoj radionici u Knešpolju kraj Širokoga Brijega proizvode plastične potrepštine pretežito za građevinarstvo, a do repromaterijala dolaze prikupljanjem, otkupom i recikliranjem stare plastike. Članovi Uprave obišli su i Dom Marija Naša Nada na Puringaju, koji brine o djeci s poteškoćama u tjelesnom i/ ili psihičkom razvoju, odnosno ustanova za rehabilitaciju Godina XIV. / Broj 49 / Mostar, srpanj 2013. Posjet Crvenome križu Posavske županije Uprava je upriličila 20. svibnja 2013. godine kojemu je potpora Elektroprivrede HZ HB proteklih godina uvelike pomagala svakodnevni humanitarni rad, na čemu je Mijo Mijić, rukovoditelj najiskrenije zahvalio. Mijić je također istaknuo da Crveni križ kroz različite projekte gotovo kontinuirano pomaže osobama u stanju socijalne potrebe i starim osobama koje su izvan drugih oblika pomoći u tri posavske općine. Od generalnoga direktora Nikole Krešića dobio je obećanje kako će i nadalje nastojati pomagati, ne samo toj ustanovi nego i ostalim udrugama i institucijama 71 iz Posavine, koliko god to mogućnosti Poduzeća budu dopuštale. Naravno, sve mora biti u okviru zakonima propisanih okvira i sukladno rezultatima poslovanja JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, koji su proteklih mjeseci iznimno dobri, a vidljivi su i na području djelovanja OP i DP Sjever, zaključio je direktor Krešić. ELEKTROPRIVREDA HZ HB SPONZOR ODRŽAVANJA MANIFESTACIJE JEDAN NARCIS – JEDAN ŽIVOT Udruga Novi Pogled na Španjolskome trgu u Mostaru već tradicionalno obilježava manifestaciju Dan narcisa pod sloganom Jedan narcis – Jedan život, a sve s ciljem podizanja svijesti svih žena da vode brigu o svome zdravlju. U nazočnosti brojnih građana, predstavnika gradskih vlasti i institucija, manifestaciju Dana narcisa 20. ožujka 2013. godine otvorio je Denis Lasić premijer Hercegovačko-neretvanske županije. rizičnoj skupini ili ne, važno je da se educiraju i čim ranije počnu sa samo pregledom dojki i redovitim odlascima na liječničke preglede. Inače, Dan narcisa ima dugogodišnju i međunarodnu važnost, službeno se počeo obilježavati 1961. godine u Montrealu u Kanadi, a pokrenula ga je volonterka iz Toronta koja je 1957. godine dobila 5.000 narcisa od nepoznata donatora. Narcisi su ponuđeni hotelima i restoranima za njihove goste, a iduće godine volonterke su ih počele same prodavati u humanitarne svrhe s ciljem liječenja oboljelih od karcinoma. Od tada pa sve do danas, Dan narcisa obilježava se diljem svijeta. Cvijet narcis predstavlja simbol buđenja proljeća i daje nadu i vjeru u život svim oboljelim od karcinoma. PODRŠKA VOLONTERSKOM RADU Četiri godine zaredom JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar podržava i sudjeluje u zajedničkome projektu Grada Mostara i Udruge građana Infohouse Sarajevo pod nazivom Volontiraj – Kreditiraj – Socijalni dan. Sudjelovanje u tom projektu još je jedan pokazatelj brige i suradnje Uprave JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar s društvenom zajednicom. Projekt kreditiraj-volontiraj-socijalni dan 2012. Dana 18. listopada 2012. ukupno 35 učenika srednjih škola provelo je jedan radni dan u JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. S upravljačkom strukturom, organizacijom i radom poduzeća 15 učenika iz mostarskih srednjih škola, upoznala je Marija Buntić, predstojnica Ureda generalnoga direktora, dok je o načinu stipendiranja učenika govorio Josip Dragić, rukovoditelj zajedničkih poslova u Uredu izvršnoga direktora za pravne poslove. ELEKTROPRIVREDA U ZAJEDNICI… JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar konstantno pomaže rad različitih nevladinih udruga i organizacija, od sportskih, kulturnih, humanitarnih i drugih događaja i manifestacija kroz politiku dodjele donacija, reklamiranja ili sponzorstva. Taj pozitivni trend sukladno mogućnostima nastavljen je i 2012. godine unatoč kriznim vremenima koja su se odrazila i na rad samoga poduzeća. Udruga Novi pogled Mostar U organizaciji Sektora za odnose s javnošću JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar i Udruge Novi pogled iz Mostara, 27. travnja 2012. organizirano je predavanje o prevenciji karcinoma dojke. Projekt kreditiraj-volontiraj-socijalni dan 2011. Dana 7. listopada 2011. godine projekt je realiziran kao posjet i jednodnevni rad učenika iz gimnazija i srednjih škola u 20 gradova Bosne i Hercegovine u državnim i privatnim poduzećima. U Gradu Mostaru sudjelovalo je 11 škola, a Elektroprivredu HZ HB posjetilo je 20 učenika iz mostarskih škola: Gimnazije fra Grge Martića, Srednje građevinske škole, Srednje elektrotehničke škole, Srednje prometne škole, Gimnazije Mostar, Mašinsko-saobraćajne škole, Druge gimnazije, Srednje tekstilno-poljoprivredne škole i Srednje medicinske škole. Jedan dan radnici – volonteri Elektroprivrede HZ HB upoznali su razne poslove u ekonomskim, pravnim, građevinskim i drugim sektorima i službama poduzeća. Osim u Upravi, Centru za upravljanje proizvodnjom i HE Mostarsko blato, mladi volonteri pojedinačno su U podjeli su narcisa i promotivnoga materijala građanima aktivno sudjelovale i predstavnice JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar koja već nekoliko godina, osim brojnih drugih udruga i organizacija, kroz sponzorstvo podupire i rad udruge Novi Pogled iz Mostara. Iz Udruge, koja ove godine obilježava i svoju desetu godišnjicu djelovanja, posebice naglašavaju kako sve to ne čine zbog bolesnih žena, već zdravih bez obzira bile one u 72 imali radne zadatke u Opskrbi i Distribuciji električne energije. Neskrivajući zadovoljstvo srdačnim prijamom i posvećenoj pozornosti, srednjoškolci i gimnazijalci dobili su uvid u raznolikost poslova koji ih možda jednoga dana čekaju čak i u Elektroprivredi. Kao i dosadašnjih godina prikupljena sredstva iz toga projekta (uključena poduzeća plaćaju svakom učeniku dnevnicu od 20 KM) iskoristili su se za financiranje najboljih školskih projekata. INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB Učenici su posjetili i Centar za upravljanje proizvodnjom u sklopu Proizvodnje električne energije gdje im je mentor Mario Menalo, rukovoditelj Centra, predstavio rad i upravljanje procesom proizvodnje električne energije. Srednjoškolci su potom imali priliku vidjeti postrojenja i praktično se upoznati s radom hidroelektrane Mostar, koju im je pokazao mentor Božo Krstanović, rukovoditelj Pogona HE Mostar. Nakon zajedničkoga ručka u upravnoj zgradi, o distribucijskim objektima i mreži, održavanju i drugim poslovima organizacijske jedinice Distribucije el. energije učenike je upoznao mentor Božidar Jovanović, rukovoditelj Distribucijskoga područja Jug. Osim te učeničke skupine u Mostaru, po 10 učenika srednjih škola iz Čapljine i Rame radni dan provelo je na CHE Čapljina i HE Rama. Na kraju je radnoga dana učenicima u prigodne učeničke radne knjižice upisan staž. Godina XIV. / Broj 49 / Mostar, srpanj 2013. Onkologinja i radijologija dr. Desa Bilenjki, profesorica na Medicinskome fakultetu u Mostaru istaknula je važnost prevencije kao i načine i mogućnost u borbi protiv te teške bolesti čiji broj novooboljelih svake godine u svijetu prelazi broj od 800.000. Predavanju o toj teškoj bolesti žena nazočilo je 50-ak uposlenica iz svih organizacijskih jedinica i dijelova našega poduzeća u Mostaru, a koliko je bilo zanimanje za tu temu pokazuju pitanja i diskusija koja se razvila. Nažalost, registar oboljelih u BiH ne postoji, a u susjednoj Hrvatskoj svake se godine u raznim stadijima bolesti bilježi oko 1.500 novih slučajeva. Udruga Novi pogled djeluje skoro 10 godina na području cijele Hercegovine, a svojim iskustvom i volonterskim radom s oboljelima i njihovim obiteljima čini sve da život u bolesti bude podnošljiviji. Danas je karcionom dojke bolest izlječiva ukoliko se otkrije na vrijeme, ali osim kvalitetne medicinske brige i liječenja potrebna je psihološka podrška koju ova udruga u sklopu svoga rada i pruža, istaknula je prof. Bilenjki. Od karcinoma dojke nije ugrožen samo pacijent već je ugrožena cijela obitelj. Dok institucije zdravlja ne prepoznaju ovaj problem, u našoj Udruzi uz pomoć stručnjaka pokušavamo kroz projekte olakšati borbu pacijentica i njihovih najbližih, stoji u poruci Novoga pogleda. Novi pogled samo je jedna u nizu brojnih udruga i organizacija čiji je rad podržalo i pomoglo ovo javno poduzeće. 73 HU Samarita Odžak Filmski festival u Orašju Prema riječima generalnoga direktora Elektroprivrede HZ HB Nikole Krešića osim brojnih festivala, Hrvatski filmski festival u Orašju, u ovome poduzeću, odavno je prepoznat kao vrlo važan kulturni događaj ne samo za Orašje i Posavinu nego i za širu regiju, zato je suradnja i pomoć Festivalu nastavljena. JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar i 2012. godine bila je generalni sponzor 17. filmske smotre u Orašju, što je zasigurno uvelike pridonijelo uspješnijem održavanju manifestacije, na čijem su otvaranju nazočili i članovi Uprave. IZASLANSTVO ELEKTROPRIVREDE HZHB U MAĐARSKOJ Č lanovi Uprave i Nadzornoga odbora našeg poduzeća u okviru službenoga posjeta, od 5. do 8. lipnja 2012. godine boravili su u Mađarskoj. Osim brojnim posjetima proizvodnim pogonima, u Budimpešti su imali poslovne susrete s predstavnicima tvrtki OVIT ZRt, Kiskunfelegyhaza i God. Humanitarna udruga Samarita, Vidovice u općini Odžak već petu godinu djeluje sa svrhom pomoći potrebitima u naseljima Vidovice, Kopanice i Jenjić. Dragovoljci skrbe o siromašnim, bolesnim, starijim, usamljenim i uopće potrebitim osobama, posebice djeci i mladeži. Oblici se pomoći različito realiziraju: novčano, materijalno (nabavom kućnih i osobnih potrepština), posjećivanjem i razgovorom, kroz kućanske poslove (kupovina potrepština u trgovini i kućna dostava; nabava drva za zimu i njihovo skladištenje, povremeno uređivanje dvorišta; briga za liječniku skrb, nabava lijekova i sl.), kupnja školske opreme, obuće, odjeće školskoj djeci. Krijesnica Kupres Na inicijativu Centra za socijalni rad Kupres i roditelja djece s posebnim potrebama, utemeljena je udruga Krijesnica, kako bi lakše ostvarili svoja prava i na taj način pomogli sebi i svojoj djeci. Rad se Udruge najviše ogleda kroz pomoć Odjelu djece s posebnim potrebama u Osnovnoj školi fra Miroslava Džaje u Kupresu, stalnom traženju mogućnosti upošljavanja stručnih kadrova koji bi pomagali djeci, prije svega defektologa, pedagoga i psihologa, uz podršku ravnatelja Osnovne škole Marka Tovila. Sukladno mogućnostima organiziraju akcije darivanja djece uz blagdane, surađuju i razmjenjuju iskustva sa sličnim udrugama u okruženju. Iz jedne od brojnih zahvala Elektroprivredi HZ HB… Cijenjeni prijatelji! U ime HU “SAMARITA “ iz Vidovica, upućujem svima djelatnicima i rukovodstvu Vaše tvrtke ZAHVALU za donaciju koju ste odobrili za potrebe korisnika HU “Samarita”. Ovom donacijom omogućili ste da se lakše prebrodi teška materijalna situacija korisnika pomoći HU Samarita. U nadi da ćemo i dalje raditi i truditi se da pomognemo malenog brata čovjeka, srdačan pozdrav od svih članova i volontera HU Samarita iz Vidovica. S poštovanjem Smiljan Šokić, predsjednik H U “ SAMARITA “ VIDOVICE 74 DODIJELJENE 364 DONACIJE Odlukom Skupštine JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar o raspodjeli dobiti iz poslovanja za 2010. godinu, odobrena su i izdvojena sredstva za dodjelu donacija u visini od 600.000 KM Nakon provedene procedure sukladno Zakonu o donacijama, počevši od raspisivanja javnoga poziva u srpnju 2011. godine, donesena je odluka Nadzornoga odbora o korisnicima donacija br. NO-78/11 od 27. listopada 2011. godine, prema kojoj su dodijeljene ukupno 364. pojedinačne donacije iz područja kulture, sporta, socijalne pomoći, te u humanitarne svrhe. Početkom 2012. godine sa svim korisnicima potpisani su pojedinačni ugovori o dodjeli donacije, a do kraja mjeseca siječnja 2012. godine sredstva su i uplaćena. INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB Godina XIV. / Broj 49 / Mostar, srpanj 2013. 75 AKTIVNOSTI SINDIKATA OSNOVANO GLAVNO VIJEĆE UPOSLENIKA JP ELEKTROPRIVREDE HZ HB D.D. MOSTAR Osnivačka sjednica Glavnoga vijeća (GV) uposlenika JP Elektroprivrede HZ HB d.d. Mostar održana je 14. studenoga 2012. godine. Sve obveze i ovlaštenja GV uposlenika predviđenih na temelju Zakona o Vijeću uposlenika (Službene novine FBiH br. 38/04) preuzima Nezavisni sindikat EPHZHB (prema Odluci Skupštine Nezavisnoga sindikata EPHZHB od 6. lipnja 2012. godine). Tako se osnovano GV uposlenika EPHZHB sastoji od članova predsjedništva, predsjednikā sindikalnih podružnica i povjerenika sindikalnih jedinica Nezavisnoga sindikata EPHZHB. Radno tijelo GV uposlenika sastoji se od 11 članova: Dubravko Pervan, Josip Rajić, Josip Dragić, Jozo Ljubas, Josip Bjelopera, Oliver Papac, Ante Repić, Filip Turudić, Ivan Baketarić, Snježana Budeš i Blaženka Novaković. Ispred Uprave Društva nazočnima se obratio izvršni direktor za pravne poslove Mate Pavković poželivši uspješan rad i osnivanje GV-a. Između ostalih prava i obveza definiranih Zakonom o radu GV-a uposlenika, GV uposlenika prati primjenu zakona, kolektivnih ugovora i drugih propisa od interesa za ostvarivanje prava uposlenika; prati postupke poslodavca kada je u pitanju ispunjavanje obveza vezanih za uplate doprinosa za mirovinsko, invalidsko i zdravstveno osiguranje i osiguranje od neuposlenosti. Ograničenja u radu 76 SPORTSKE IGRE RADNIKA U ŠIROKOM BRIJEGU (2011.) I NA VLAŠIĆU (2012.) GV-a odnose se na to da ne može sudjelovati u pripremanju štrajka i isključenju uposlenika s rada. Uskoro se očekuje i izrada Poslovnika GV-a koji bi pripremilo danas izabrano radno tijelo za pripremu sjednica GV-a. Na osnivačkoj sjednici zaključeno je da će se ispred GV-a i Nezavisnoga Sindikata EPHZHB uputiti zahtjev Upravi Društva o izmjenama Pravilnika o radu i njegovim usuglašavanjem s člankom 88. Kolektivnoga ugovora kao i zahtjev za ispunjavanje Rebalansa plana poslovanja za 2012. godinu. osiguranja Croatia-osiguranje dostavljena je Upravi na uvid u cilju upoznavanja toga problema. V.d. generalnoga direktora Nikola Krešić upoznao je Sindikat s problemima u poslovanju uvjetovanih lošom hidrološkom situacijom, a zbog znatnih gubitaka poduzete su i odgovarajuće mjere za smanjenje troškova poslovanja kao što je imenovanje Povjerenstva za predlaganje mjera štednje. Na sastanku su pozvani predstavnici radnika na suradnju i prihvaćen je prijedlog da se u novoosnovano Povjerenstvo imenuju dva predstavnika NSUEPHZHB. Trinaest godina za redom, već tradicionalno, u jesen, održavaju se Sportske igre radnika JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar u organizaciji Nezavisnoga sindikata radnika, a uz financijsku potporu Uprave JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. Svake je godine organizacija sve bolja, a kako su već prošle jubilej, Igre se već uveliko zovu tradicionalnim, tako da svake godine potvrđuju da su opravdano mjesto susreta, prijateljstva i sportskoga duha. 12. sportske igre u Širokom Brijegu Domaćin 12. sportskih igara radnika JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar bio je Široki Brijeg od 14. do 16. listopada 2011. sa 195 sudionika. Natjecanje je bilo u tradicionalnim igrama: malom nogometu, pikadu, stolnom tenisu, šahu i boćanju. Rezultati Igara 2011.: Mali nogomet: 1. momčad DP i OP HBŽ 2. momčad DP i OP HNŽ, br.1 3. momčad Elektroprijenos OP Mostar Fer-play momčad: HE Jajce Najbolji igrač: Božo Crnjak (DP i OP HBŽ) Najbolji strijelac: Damir Zadro (5 golova) (DP i OP HNŽ, br.1) Najbolji vratar: Ivica Prskalo (DP i OP HNŽ, br.1) Boćanje žene: 1. ekipa DP i OP SBŽ 2. ekipa DP i OP HBŽ 3. ekipa Elektroprijenos OP Mostar Šah: 1. Miro Marjanović (DP i OP SBŽ) 2. Marko Jelčić (Uredi i sektori) 3. Željko Lukić (HE Jajce) Pikado: 1. Gordana Batarilo (DP i OP SBŽ) 2. Radmila Perić (DP i OP HNŽ, ekipa 2) 3. Saša Kljajić (DP i OP HNŽ, ekipa 2) Stolni tenis (m): 1. Ivo Čerkez (HE Mostarsko blato) 2. Igor Lacić (HE Jajce) 3.Darko Stjepanović (DP i OP HNŽ) Stolni tenis (ž): 1. Gordana Batarilo (DP i OP SBŽ) 2. Radmila Perić (DP i OP HNŽ, ekipa 2) 3. Zlata Zovko (DP i OP ZHŽ) 13. sportske igre na Vlašiću Uprava je prema Odluci I-5459/12 od 8. kolovoza 2012. za financiranje Igara dodijelila 45.000 KM, što je dosad najveći odobreni iznos. Po treći put od odražavanja, domaćin Igara bila je Srednjobosanska županija. Na Vlašiću se od 21. do 23. rujna 2012. sastalo 205 sudionika. Najtrofejniji bili su domaćini s osvojenih sedam mjesta. U korektnome sportskom ozračju i kvalitetnom druženju plasman sudionika na Igrama 2012.: Žene: Pikado: 1. Vesna Bulić (HNŽ2); 2. Lucija Kovač (SBŽ2); Lucija Jurišić (SBŽ2); Stolni tenis: 1. Marinela Dutina (ZHŽ2); 2. Maja Mihalj (ZHŽ2); 3. Gordana Batarilo (SBŽ1) Boćanje: 1. ekipa Prijenosa; 2. ekipa HBŽ-a 1; 3. ekipa SBŽ-a1 PRVI SASTANAK UPRAVE DRUŠTVA I PREDSTAVNIKA NSU EPHZHB Na inicijativu v.d. generalnoga direktora Nikole Krešića 18. siječnja 2012. godine održan je sastanak Uprave Društva i sindikalnih povjerenika NSUEPHZHB. Dokumentacija koja se odnosi na potraživanja polica životnoga INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB Godina XIV. / Broj 49 / Mostar, srpanj 2013. 77 Muškarci: Stolni tenis: 1. Ivo Čerkez (HE Mostar); 2. Edin Mešić (PŽ); 3. Ivan Malekinušić (HNŽ) Šah: 1. Miroslav Marjanović (SBŽ2); 2. Ilija Damjanović (PŽ); 3. Slavko Rošić (PŽ); Nogomet: 1. ekipa SBŽ-a; 2. ekipa HNŽ-a 1; 3. ekipa Prijenosa Najbolji igrač: Boris Bilješko (SBŽ 1), Najbolji strijelac: Franjo Tokić (Prijenos), Najbolji vratar: Ivan Baršić (HNŽ 1); Fair -play momčadi: Posavska županija RADNI SASTANAK PREDSTAVNIKA UPRAVE I SINDIKATA ELEKTROPRIVREDE HZHB Dana 27. svibnja 2013. godine održan je radni sastanak predstavnika Uprave JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar i Nezavisnog sindikata uposlenika Elektroprivrede HZ Herceg Bosne, na kojem se razgovaralo suradnji i aktualnim temama vezanim za prava i obveze poslodavca i uposlenika Društva, sukladno zakonskim propisima i Kolektivnom ugovoru elektroprivrednih djelatnosti u Federaciji BiH. U ime Uprave Društva nazočni su bili generalni direktor Nikola Krešić i Ivana Bunoza izvršna direktorica za ekonomske poslove, dok je Sindikat predstavljao Dubravko Pervan, predsjednik. 78 Na sastanku je osim ostaloga dogovorena visina i način isplate naknade za godišnji odmor uposlenicima (regres) koja je iznosila 70 % od prosječne plaće u Društvu. Svim uposlenicima neoporezivi dio te naknade isplaćen je do 15. lipnja 2013. godine, dok je preostali oporezivi dio isplaćen najkasnije do 10. srpnja 2013. godine. Usvojen je i zaključak kako će se ukoliko to rezultati poslovanja budu dopuštali, isplaćivati i ostale naknade uposlenicima, posebice naknada za vjerske blagdane (božićnica), a pri odlučivanju o njezinom financijskom iznosu, uzet će se u obzir visina isplaćena regresa u 2013. godini. TRODNEVNI SASTANAK ENERGETSKIH SINDIKATA JUGOISTOČNE EUROPE U KUPRESU 12. okrugli energetski stol za Jugoistočnu Europu održan je od 3. do 5. rujna 2012. godine u Kupresu na kojem su sudjelovali predstavnici 27 energetskih sindikata iz dvanaest zemalja regije. U ime je domaćina i tehničkoga organizatora sudionike pozdravio Dubravko Pervan predsjednik Nezavisnog sindikata uposlenika Elektroprivrede HZ HB. Uz riječi dobrodošlice Pervan je izrazio posebno zadovoljstvo što je Nezavisnog sindikata uposlenika Elektroprivrede HZ HB kao punopravni član Sindikata javnih usluga Europske unije dobio priliku biti domaćinom toga važnog skupa. U nastavku uvodnog dijela nazočnima su se obratili i Dušan Vrhovac predsjednik Sindikata energetike RS BiH, zatim Omer Sikira predsjednik Sindikata elektroenergetskih radnika u R/F BiH, naglasivši dobru suradnju između sindikata u BiH, i spremnost za još aktivnije uključivanje u sve segmente elektroenergetske problematike u BiH. U ime Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Neđo Kapetina, predstavio je ovlasti i nadležnosti toga ministarstva na području elektroenergetskoga sektora. Uz dosadašnju uglavnom koordinirajuću ulogu, još veće značenje ministarstva očekuje se kada BiH bude preuzimala direktive EU u sklopu njezina pristupa Europskoj uniji. Amira Pintur, iz Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije govorila je o ulaganjima i velikim projektima, a na skupu su bili prisutni i predstavnici DERKAa (Saša Šćekić), FERK-a (Sanela Pokrajčić i Risto Mandrapa). Održavanje Okruglog stola podržala je i JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar čiji je generalni direktor Nikola Krešić u prigodnom obraćanju kazao kako Uprava Elektroprivrede HZ HB ima korektnu suradnju sa Sindikatom, a sve sukladno važećim zakonskim propisima, našim internim aktima i Kolektivnim ugovorom. Zajedničkim djelovanjem možemo još više potaknuti ukupan rad Poduzeća, a time poboljšavati uvjete i status naših uposlenika. U vezi s tim želim još reći da sam kao generalni direktor Elektroprivrede HZ HB ponosan na činjenicu da naše poduzeće ima takvu jednu organizaciju kao što je Sindikat koji je vrlo aktivan u svom djelovanju. Stoga, moja nazočnost ovdje vrlo je jasan znak da podržavamo sve aktivnosti Sindikata, a INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB ovaj okrugli stol još jedan je primjer kako se Sindikat može uključiti u poboljšanje energetskog sustava, ne samo u BiH nego i u cijeloj Europi, zaključio je generalni direktor Krešić. Generalni je pokrovitelj i organizator bio Sindikat javnih usluga Europske unije uz podršku Zaklade Friedrich Ebert Stifung. Predstavnici Sindikata javnih usluga Europske unije (EPSU) Jan-Willem Goudriaan, zamjenik glavnog tajnika i Josef Krejbych, predsjedavajući Europske federacija unija javnog servisa (EPSU) bili su koordinatori radnoga dijela Okruglog stola Teme o kojima se raspravljalo bile su: Energetska situacija u Jugoistočnoj Europi, kolektivna kretanja – najnoviji trendovi i položaj BiH; Socijalni akcijski planovi i Follow-up akcije; Socijalni dijalog; Rezultati rada radne skupine o kolektivnom pregovaranju i druge teme vezane za kretanja u energetskoj zajednici. Okrugli stol bio je i priprema, odnosno usuglašavanje stavova Sindikata uoči 5. energetskog socijalnog foruma zemalja potpisnica ugovora o energetskoj zajednici Jugoistočne Europe, koji se održao u Bečićima (Crna Gora) u jesen 2012. godine, a na kojem su sudjelovali predstavnici Europske komisije, predstavnici vlada zemalja potpisnica Ugovora o energetskoj zajednici, regulatori, poslodavci i sindikati. Prema riječima sudionika Okrugloga stola u Kupresu, bila je to idealna prigoda za bolje međusobno upoznavanje i razmjenu iskustava između sindikata, tako da je i jedinstveni zaključak 12. okruglog energetskog stola za Jugoistočnu Europu nužnost intenzivnijega rada na usuglašavanju zakonske regulativne iz područja energetike s direktivama EU. Godina XIV. / Broj 49 / Mostar, srpanj 2013. IZ OPSKRBE ELEKTRIČNOM ENERGIJOM NOVA USLUGA KUPCIMA NA JEDNOM MJESTU – Informativni centar za kupce SMANJEN BROJ PRIGOVORA Kvalitetna komunikacija s kupcima postala je neizostavan dio suvremenoga poslovanja, te se kao imperativ nameće potreba stvaranja novih vidova komunikacije i kontakata s kupcima. S tim je ciljem ustrojen i pušten u rad Informativni centar za kupce. Kako se ne bi radilo samo o pukome informatičkom alatu, rad je Centra koncipiran na izravnom pružanju pomoći i usmjeravanju kupaca, te nastojanjima što bržeg reagiranja na eventualne specifične potrebe. Evidentira se svaki kontakt, bilo da je uspostavljen putem besplatnoga telefona, elektroničke pošte ili telefaksa, analiziraju se podatci o podnesenim i riješenim prigovorima, te se o njima sačinjavaju periodična izviješća. Pozivom na besplatni broj 080 080 001 kupac po prvi put ima mogućnost na jednom mjestu stupiti u izravan kontakt s operaterom, ostaviti poruku i prijaviti neovlaštenu potrošnju. POZITIVNE REAKCIJE Nakon nešto više od pola godine rada i sami su kupci izrazili pozitivan stav prema tomu vidu interakcije, što nam je u konačnici i bio cilj. U nastojanju da se pruži što kvalitetnija usluga, uposlenici su Centra spremni stečena znanja svakim danom usavršavati i usvajati nova sukladno zahtjevima kupaca. Informativni centar po prvi put može pružiti podršku i smjernice kupcima s cijelog područja djelovanja Elektroprivrede HZ HB, pri čemu posebno treba naglasiti odličnu suradnju s uposlenicima iz svih organizacijskih jedinica. Usporedbom i analizom dvaju polugodišnjih razdoblja izvješćivanja utvrđen je sljedeći trend: CC Broj prigovora koji se rješavaju izravno u Informativnome centru bilježi trend rasta, te se tako broj prigovora podnesenih u poslovnicama u drugom izvještajnom razdoblju smanjuje za oko 25 %, što znači da je Centar preuzeo rješavanje većega dijela prigovora. Kupci tako pozivom na besplatni telefon na brz, izravan i vrlo jednostavan način dobivaju odgovore i rješavaju moguće dvojbe i probleme. CC Svi prigovori zaprimljeni u Informativnome centru, od jednostavnih upita informativnog karaktera 79 pa do složenijih zahtjeva kupaca koji su zahtijevali daljnje aktivnosti u poslovnicama, uspješno su rješavani više od 90%. CC Također je evidentan pozitivan pomak kad je riječ o bržem rješavanju prigovora, te se tako isti poboljšava za oko 10%. CC Svakim danom je i sve veći broj kupaca koji rješenje svojih zahtjeva pokušavaju pronaći posredstvom Informativnog centra, te je za istaknuti podatak da je broj poziva u 2013. godini veći za 53 % u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Broj riješenih prigovora kupaca zaprimljenih tijekom 2012. godine putem maila, faksa i besplatnoga telefona. Opskrbno područje Jug – Pogon Livno Broj prigovora po opskrbnim područjima za razdoblje od I-XII 2012. godine: 80 Opskrbno područje Jug – Pogon Mostar Opskrbno područje Centar Opskrbno područje Jug – Pogon Grude Opskrbno područje Sjever INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB Godina XIV. / Broj 49 / Mostar, srpanj 2013. 81 U POSJETU POSLOVNICI ELEKTRO RAVNO Z a izravni povod za posjet Poslovnici Elektro Ravno ovaj put imali smo odlazak u mirovinu Ante Vučičevića, dugogodišnjega, rekli bismo jedinoga rukovoditelja te Poslovnice od njezina utemeljenja, daleke 1992. godine. To što je Ante početkom ožujka 2012. godine ispunio uvjete za odlazak u mirovinu (nije jedini pa i drugi su otišli, rekli bi kritičari) prilika je zapravo da našim uposlenicima, a i šire, damo malo više uvida u način rada, poteškoće i ukupno okruženje u kojem rade naši kolegice i kolege. Uvjeti su to o kojima u Mostaru, Čapljini, Širokom Brijegu ili Orašju ne znamo mnogo, a poteškoće sasvim specifične, svojstvene malim rijetko naseljenim mjestima. Naime, Ante je svoj profesionalni put započeo daleke 1971. godine, u HE Trebinje. Elektrotehničar po struci, a rodom iz obližnjih Pećina, u Poslovnicu Elektro Ravno ušao je Ante pri samom utemeljenju, o čemu slikovito kaže: Imali smo neku otpisanu prikolicu, ništa od potrebnoga materijala i nijedno vozilo na raspolaganju. Znam da zvuči skoro nevjerojatno, ali tako smo radili. Mladen i ja bili smo i poslovođe i monteri i električari, što god je trebalo. Zgrada u kojoj smo sada građena je kad uz gradnju kanala za CHE Čapljina, a nakon ratnoga razaranja sela od ove zgrade ostali su samo goli zidovi. U ratu je gotovo sva elektro mreža bila pokidana, a išla je preko Trebinja jer je njima i pripadala. Iz CHE Čapljina, krajem 1993. godine, većina sela ponovno dobila je električnu energiju, a tek 1995. godine sami centar općine. Početak rata, a i dugo vrijeme nakon toga, rad u Poslovnici Elektro Ravno zvuči gotovo anegdotski, pa je možda vrijeme da nešto kažemo o sadašnjem stanju. Sada je stanje mnogo bolje, uposleno je 5 radnika (3 tehničara i 2 elektromontera) te blagajnica, koja je organizacijski vezana za Opskrbu električne energije. S električnom energijom opskrbljujemo 770 potrošača (675 kućanstava i 53 s tarifom “ostala potrošnja”). Stupanj naplate nam je 96%, a s obzirom na okolnosti – zadovoljni smo. Na koje okolnosti ste mislili? Od prvoga do posljednjega potrošača udaljenost je oko 100 km, u razgovor se uključuje Mladen Pijević, rukovoditelj koji nasljeđuje Antu. Nadalje, struktura potrošača uglavnom staračke populacije, vikend-kuće i kuće izbjeglih i raseljenih s ovoga područja, traže poseban pristup i mnogo strpljenja u radu. Naši potrošači su u rasponu od 0 82 je tu vlastitih sredstava, a dio kredita USAID-a, Fonda za povratak, itd. Još uvijek nemamo korpu, a i dva elektromontera bi nam dobrodošla. Održavamo oko 55 km NN mreže, 70 km DV 10 kV, 8 km DV 35 kV, 25 TS 35/10 te TS 10/0,4 kV. I to bi bilo otprilike sve o Poslovnici Elektro Ravno, na kraju će Ante Vučičević. Nama, na kraju, ostaje poželjeti mu zdravlje i dug umirovljenički staž, Mladenu puno uspjeha u budućem radu, a cijeloj ekipi dati čistu peticu iz skromnosti, radišnosti i ljubavi prema radu od kojega žive. INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB U općini je Ravno Vjetrenica, najveća pećina u BiH, zaštićeni spomenik prirode od 1950. godine, a od 1971. godine geomorfološki rezervat prirode. Iznimno je bogata florom i faunom, unutrašnje temperature 11,4 °C, vode 11,3 °C. Osobito je zanimljiva pojava snažnoga strujanja zraka na ulazu u pećinu, a i na nekoliko mjesta u unutrašnjosti pećine. Na prijedlog je ANUBiH Vjetrenica kandidirana za UNESCO-vu listu prirodne baštine. do 800 m nadmorske visine. Još je jedna zanimljiva činjenica i ta što se Ravno i okolna sela i sada napajaju iz tri izvora: CHE Čapljina, iz Slanoga (HEP) i iz Trebinja (EP RS). Ovo je mala i nenaseljena sredina, te je suradnja s društvenom zajednicom dobra i svakodnevna. Oko 8 milijuna KM utrošeno je na sanaciju mreže i ostalih objekata u Poslovnici Elektro Ravno. Dio Godina XIV. / Broj 49 / Mostar, srpanj 2013. 83 KRATKE PRIJAM ZA PREDSTAVNIKE MEDIJA Uprava JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar u povodu novogodišnjih i božićnih blagdana organizira svečano druženje s rukovoditeljima, urednicima i vlasnicima bosanskohercegovačkih medija kao i predsjednicima udruga i društavā novinara. Svjesni važnosti medija u poslo- VIJESTI informacija, prijedloga i sugestija za daljnju suradnju. Uvijek velikom broju odazvanih dvije godine zaredom riječi dobrodošlice upućuje domaćin, generalni direktor Nikola Krešić, a druženju i razgovoru s predstavnicima medija sudjeluju svi članovi Uprave Društva. Zahvalivši se na dobroj suradnji i korektnom praćenju rada poduzeća u dosta teškim poslovnim okolnostima, generalni direktor je pozvao medije na nastavak još aktivnije i konstruktivnije promocije ovoga važnoga poduzeća posebice u djelu poslovanja vezanih za projekte obnovljivih izvora energije. Svjestan sam, kako je naše planove jako teško uspješno realizirati bez kvalitetne suradnje s različitim medijima, koje predstavljate. U vremenu koje je pred nama trebat će nam puno snažnija promocija posebice energetskih potencijala, kapitalnih investicija, kao i aktualiziranje različitih tema i problematike vezane za rad i razvoj poduzeća. Naše je opredjeljenje održavati i izgrađivati kvalitetne odnose sa svima u poslovnom okruženju, i dakako s vama koji svakodnevno informirate i formirate našu javnost, završio je generalni direktor. iz akcije u akciju prepoznaju kao ljudski čin prema najosjetljivijima – bolesnima, s toga je broj radnika svakom akcijom veći. Osim polugodišnjih redovitih akcija koje se organiziraju u zgradi Uprave poduzeća u Mostaru, radnici-darivatelji odazivaju se i akcijama koje se organiziraju u drugim gradovima, ali i na pojedinačne pozive kad se za njih ukaže potreba. U posljednje je dvije godine organizirano pet akcija i 244 radnika dalo je krv. Udruga dragovoljnih darivatelja krvi JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar osnovana prije više od dvadeset godina, a svakako treba spomenuti i radnike Elektroprijenosa BiH, Operativno područje Mostar, koji su nekada radili u sklopu JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, kao redovite sudionike na dragovoljnim darivanjima. Inače, akcije Udruga organizira za potrebe regionalnih bolnica Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, bolnice dr. fra Mato Nikolić u Novoj Biloj i županjske bolnice u Orašju. U 2011. godini u dvije akcije krv je dalo 116 članova. 22.9.2011. akcija u Mostaru Marko Arapović, Slaven Azinović, Mario Bagarić, Filip Bago, Tomo Baraban, Monika Bilić,Gordana Boras, Melanija Božić, Dragan Brekalo, Zvonimir Bule, Ivica Buntić, Željko Burečić, Dalibor Čović, Marko Čališ, Tomislav Ćorić, Ivan Damjanović, Zoran Drežnjak, Dražen Drmać, Ivica Glavota, Ivana Golemac, Dario Ivanković, Mario Ivanković, Mario Kljajo, Ivica Knezović, Tomislav Krešo, Marko Krezić, Jelena Lasta, Ivan Malekinušić, Mijo Marjanović, Ivan Miletić, Tomislav Milićević, Ivan Milićević, Ivan Murgić, Željko Nikolić, Domagoj Paradžik, Dalibor Perić, Gojko Pinjuh, Ivan Prskalo, Marko Puljić, Davor Raič, Igor Raič, Igor Slišković, Ivan Smoljan, Darko Stjepanović, Bruno Šunjić, Mario Šunjić, Damir Tadić, Mario Topalović, Ivano Topić, Zoran Uložnik, Dragan Zadro, Ivo Zovko, Jurica Zovko, Mario Zovko, Nikola Zovko. 10.11.2011. akcija u Novoj Biloj Anđelko Barić, Bogdan Šantić, Bosiljko Vidović, Bosiljko Zrno, Bruno Žuljević, Dario Miličević, Dejan Taraba, Dragan Dugandžić, Dragan Jevtić, Dragan Martinović, Dragan Vuleta, Ferdo Miočević, Igor Lukić, Igor Miličević, Ivan Čerkez, Ivan Ćosić, Ivan Šarić, Ivana Blaž, Ivica Jelica, Ivica Marić, Ivica Marković, Josip Petrović, Josip Šupukovič, Mario Magerl, Mario Pervan, Milinko Đukić, Mirko Krajinović, Miroslav Cvijetković, Miroslav Strinić, Mladen Grujić, Neda Jukić, Petar Batalija, Ranko Blaž, Robert Perković, Siniša Pecirep, Srećko Bavrka, Stanko Čavara, Tanja Šapina, Tončo Marković, Toni Lekić, Vladimir Gudelj, Vlado Grgić, Zoran Matošević, Zoran Tadić i Željko Lučić. AKCIJE DRAGOVOLJNIH DARIVATELJA KRVI U 2012. GODINI Udruga dragovoljnih darivatelja krvi JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar nastavila je svoju aktivnost i u 2012. godini. Pod istim sloganom organizirane su dvije akcije u Mostaru 22. ožujka 2012. i 13. rujna 2012. Prikupljeno je 128 doza krvi svih krvnih skupina što je velika pomoć u organiziranju rada mostarske bolnice koja, zbog uopće sve manjega broja dragovoljnih darivatelja, ima problema u redovitom zbrinjavanju bolesnika u potrebi. Potrebe su za krvlju velike u ovoj bolnici čiji je Odjel transfuziologije bio i suorganizator svih akcija. Za regionalnu bolnicu dr. fra Mato Nikolić u Novoj Biloj organizirana je akcija 6. prosinca 2012. godine kada se odzvalo 40 uposelnika. Njih 31 darovalo je krv, što potvrđuje da je odziv svakom akcijom sve veći uz sve veći broj mlađih darivatelja. Zbog najvećega broja uposlenika, najviše darivatelja na akcijama dolazi iz organizacijske jedinice Distribucije električne energije, a uredno se pozivu odazovu i uposlenici Elektroprijenosa BiH, Operativno područje Mostar. Broj darivatelja rastao je svakom akcijom. Radnici iz Distribucije svakako su najbrojniji, a na akciji održanoj u rujnu prijavilo se čak 84 dragovoljna darivatelja u čemu su se istaknuli kolege iz Gruda, istaknuo je voditelj Udruge, Ivan Miletić. 22.3.2012. akcija u Mostaru Slaven Azinović, Mario Babić, Mario Bagarić, Filip Bago, Tomo Baraban, Ljubo Bevanda, Luka Biško, Gordana Boras, Frano Borovac, Nikica Božić, Melenija Božić, Dragan Brekalo, Ivica Brekalo, Zvonimir Bule, Ivica Buntić, Marko Čališ, Ivan Damjanović, Zoran Drežnjak, Marko Đelek, Đenan Gosto, Franjo Đolo, Mario Fofić, Josip Gilja, Dražen Glavaš, Ivica Glavota, Ivan Golemac, Mario Ivanković, Zvonimir Ivanković, Marijan Jelčić, Bruno Jovanović, Bosiljko Kramatić, Mario Kljajo, Miroslav Knezović, Dragan Kolobarić, Mirko Kovačević, Marko Krezić, Jelena Lasta, Ivana Ljubić, Ivan Malekinušić, Vido Maslać, Maja Mihalj, Ivan Miletić, Miloš Marko, Jozo Mikšić, UPOSLENICI S VELIKIM SRCEM I LJUDSKOM SOLIDARNOŠĆU vanju ovoga gospodarskoga subjekta, takvi oblici druženja s predstavnicima medija omogućuju bolje upoznavanje i ukazivanje na potrebe koje poduzeće ima prema javnosti, ali i razmjenu obostrano korisnih 84 Udruga dragovoljnih darivatelja krvi JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar broji sve veći broj članova, a već nekoliko godina organizira dragovoljne akcije pod nazivom Kap ljubavi – izvor života. Udruga broji 279 članova, a važnost darivanja krvi radnici Elektroprivrede INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB Godina XIV. / Broj 49 / Mostar, srpanj 2013. 85 Tonio Mlinarević, Ivan Ostojić, Domagoj Paradžik, Dalibor Perić, Gojko Pinjuh, Ivan Primorac, Dajana Prskalo, Ivan Prskalo, Nikola Raguž, Darko Raspudić, Ante Sabljo, Ivica Sičaja, Mario Smoljan, Anto Soldo, Darko Stjepanović, Ivica Šarić, Ivan Šimić, Damir Tadić, Josip Tomić, Ivano Topić, Zoran Uložnik, Mario Zelenika, Ivo Zovko. 13.9.2012. akcija u Mostaru Marko Arapović, Mario Bagarić, Antonio Bašić, Božo Beljo, Boras Gordana, Ante Bošnjak, Dragan Brekalo, Ivica Brekalo, Ivica Buntić, Ivan Čuljak, Zdravko Čuljak, Denis Čuvalo, Zoran Drežnjak, Mirna Džidić, Franjo Đolo, Vladimir Ereš, Goran Falak, Mario Fofić, Gordana Galić, Dražen Glavaš, Ivica Glavota, Boris Grbešić, Mate Gudelj, Marijan Jelčić, Vedran Jeličić, Bosiljko Karamatić, Mario Kljajo, Tomislav Krešo, Marko Krezić, Ervin Kvesić, Josip Kvesić, Toni Leko, Dalibor Marinčić, Mijo Marjanović, Ivan Miličević, Vlatko Međugorac, Vidak Mrvalj, Stojan Nuić, Ivan ostojić, Branko Pandža, Dalibor Perić, Gojko Pinjuh, Marija Raguž, Darko Raspudić, Jure Rupčić, Ante Sabljo, Mario Sesar, Boris Slokar, Pero Soldo, Darko Stjepanović, Ivica Šarić, Boris Šunjić, Damir Tadić, Bratislav Tomić, Josip Tomić, Mario Topalović, Zoran Uložnik, Dario Vekić, Dragan Zadro, Jurica Zovko. 6.12.2012. akcija u Novoj Biloj Ivan Šimić, Miroslav Strinić, Milko Štrbac, Bogdan Šantić, Ranko Blaž, Ivan Čosić, Ljubo Zec, Stanko Čavara, Vlatko Franković, Franjo Cvitan, Slavko Trutina, Igor Miličević, Robert Perković, Dragan Dugandžić, Toni Lekić, Milinko Đukić, Darijo Miličević, Tanja Šapina, Mladen Ančić, Petar Batalija, Dragan Jevtić, Bosiljko Zrno, Bosiljko Vidović, Josip Šupković, Ivica Marković, Marko Čuro, Vlado Gudelj, Srećko Bavrka, Anđelko Barić, Lazar Popović, Ivan Kolak, Zoran Kovač, Slavko Žuljević, Željo Lučić, Josip Jurić, Ivan Čerkez, Dragan Damjanović, Marko Strukar, Dragan Vuleta, Ivica Vuleta, Broj darivatelja raste svakom akcijom. Radnici iz Distribucije svakako su najbrojniji, a kolege iz OP i DP Gruda svakom akcijom, pa i ovom, prednjače. Akcije su prigoda i za druženja, tako da nakon darivanja organiziramo zajednički objed, a darivatelji mogu iskoristi i dva slobodna dana. Jako sam zadovoljan odzivom darivateljica, kojih je ovaj put bilo11. Neki darivatelji trenutačno nisu u mogućnosti dati krv zbog gripe, ali će se sigurno odazvati u sljedećih nekoliko dana u bolnicu, istaknuo je predsjednik Udruge, mr.sc. Ivan Miletić. 7.3.2013. akcija u Mostaru Anja Apleza, Kristijan Aničić, Marko Arapović, Mario Babić, Božo Beljo, Monika Bilić, Ivica Boban, melanija Božić, Dragan Brekalo, Dolores AKCIJE DRAGOVOLJNIH DARIVATELJA KRVI U 2013. GODINI U akciji dragovoljnih darivatelja koja se održala 7. ožujka 2013. godine prikupljeno je 63 doze krvi svih krvnih skupina. Odjel transfuziologije KBC Mostar bio i suorganizator te akcije. Već drugi put vodim akciju darivanja u EPHZHB. Izuzetno smo zadovolji odzivom, a posebice suradnjom s predsjednikom Udruge, istaknula je dr. Zorica Konjevac. 86 INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB Budimir, Dalibor Bukić, Ivan Čuljak, Martina Čuljak, Zdravko Čuljak, Vitomir Dodig, Mirna Džidić, Franjo Đolo, Dražen Glavaš, Ivica Glavota, Mate Gudelj, Dalibor Jarak, Marijan Jelčić, bruno Jovanović, Nikola Jović, Bosiljko Karamatić, Mario Kljajo, Jozo Knezović, Marko Krezić, Ervin Kvesić, Oliver Ladan, Josip Lasta, Oliver Mandarić, Mijo Marjanović, Branka Merdžan, Ivan Miletić, Vidak Mrvelj, Kristijan Musić, Miroslav Pavlović, Gojko Pinjuh, Željko Planinić, Pavle Pranjić, Ivan Prskalo, Martina Prskalo, Marko Puljić, Marija Raguž, Darko Raspudić, Marijana Rašić, Goran Rozić, Marko Rozić, Pero Soldo, Josip Spajić, Boris Šunjić, Bruno Šunjić, Damir Tadić, Ivano Topić, Zoran Uložnik, Dario Vekić, Dragan Zadro, Ivan Zovko, Ivo Zovko, Zlatko Zubac. U ČAMCIMA DO KVAROVA Veliki vodotoci i izlijevanje rijeka stvaraju nemale probleme u opskrbi električnom energijom. Tako je u nedjelju ujutro 7. travnja 2013. nastao kvar na 10 kV dalekovodu Vitorog u mjestu Isakovici koji prelazi preko potpuno poplavljena Glamočkoga polja. Pad faznoga vodiča na dalekovodu izazvao je prekid napajanja trafo područja Raičke i Hasanbegovaca. Velike napore uložila je interventna ekipa Poslovnice Elektro Glamoč koja je učinila sve da 13 kupaca, povratnika bude što kraće bez električne energije. Mjestu kvara moglo pristupiti samo čamcima zbog dubine vode koja doseže oko 2 metra. Zahvaljujući izvrsnoj suradnji Odjela specijalne policije, Policijske uprave Livno, koji su ustupili čamac i tako sudjelujući omogućili pristup kvaru, mještani su dobili električnu energiju Godina XIV. / Broj 49 / Mostar, srpanj 2013. sutra tijekom jutarnjih sati. Još se jednom zahvaljujemo specijalnoj policiji na svesrdnoj pomoći i pružanju potpore u radu naše poslovnice, istaknuo je rukovoditelj Poslovnice Elektro Glamoč Mijo Perković. Iako „električarski“ posao nije nimalo lak, dodatno ga otežavaju pristupačnost terena, vremenski uvjeti i težina kvarova, radnici JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar posebice Distribucije el. energije u takvim nepogodnim uvjetima čine sve kako bi isporuka električne energije kupcima bila sigurna i kvaliteta bez obzira na vremenske (ne)pogodnosti. UPOSELNICI HE RAMA U TRADICONALOJ HUMANITARNOJ AKCIJI Veliko srce i ljudsku solidarnost u dane darivanja pokazali su i uposelnici HE Rama. Svi uposelnici, njih 81, odazvali su se tradicionalnoj božićnoj akciji za pomoć i darivanje najugorženijih ramskih obitelji. Skupivši 2400 KM darovane su tri obitelji bez jednoga roditelja s većim brojem malodobne djece. Inače, svake godine za novogodišnje i božićne blagdane uposlenici se naše najvažnije hidroelektrane sami organiziraju i uz malo odricanje uspiju razveselite i one najpotrebitije sugrađane. To nije prva takva akcija koju su u prosincu organizirali naši uposelnici. Potaknuti dobrim djelom imajući svijesti o općem kriznom stanju u društvu i siromaštvu pojedinih obitelji, samoinicijativne akcije naših uposlenika vrijedne su svake riječi hvale. 87 TRADICIJA USKRSNI OBIČAJI U RAMI KORIZMA I USKRSNI OBIČAJI Korizma započinje na Čistu srijedu. To je vrijeme posta. Sam naziv Čista srijeda označavao je dan kada bi se mrsno posuđe, ono u kojem bi se kuhala čorba s mesom, u lukšiji dobro opralo i u nekim se obiteljima do Uskrsa ne bi jelo meso. Na Čistu srijedu bio je strogi post i nemrs. Mnogi bi žežinjali (postili) na Čistu srijedu i na sve petke u korizmi tako što bi uzimali samo kruh i vodu. Rijetki su bili oni koji bi žežinjali čitavu korizmu pa bi se o njima pričalo po čitavoj Rami kao o velikim pokornicima. Momci iz dobrostojećih kuća, kada bi u korizmi išli na sijelo, morali bi ponijeti veliku cjepanicu i prebaciti je preko ograde nekog siromaha koji nema svojih volova pa sam ne može pribaviti drva za ogrjev. U korizmi bi prestala svaka pjesma. Jedino što bi se pjevalo po kućama, ili u rašćini, ili kod napajanja blaga (ovaca i goveda), ili na prelima bio je Gospin plač. Petkom bi se molile Isusove krunice, a malo je bilo onih koji su imali molitvenik i mogli moliti pobožnosti križnoga puta. Samo bi ponetko imao krunicu (očenaše) pa su mnogi molili na rabož, koji bi napravili od tankog drvenoga štapa, u koji bi urezali desetke krunice. Običavalo se u dugim zimskim noćima na prelima, uz slabi plamičak svijeće, učiti nauk, kako bi jednostavno nazivali vjeronauk. Pratar bi djecu i mlade, a poneki i odraslije, pred korizmenu ispovijed ispitivao nauk i pripuštao bi ispovijedi samo one koji bi ga dobro znali. Tom prigodom bi dobivali ceduljice za korizmenu ispovijed (manja cedulja s rednim brojem i pečatom župe). Za starije bi ceduljice uzeo starišina kuće, prigodom čega 88 bi davao i godižbinu (dar za uzdržavanje župnika). Ove ceduljice bi se vraćale kod ispovijedanja, tako su bile vrlo praktičan način saznavanja broja ispovjeđenih iz obitelji i cijele župe. U korizmi bi se misari odijevali jednostavno: ne bi se nosila šarena košulja i šarena krpa. Djevojke bi čitavo korizmeno vrijeme tkale i šarale nove košulje i ćurdije za Uskrs. U korizmi se ne bi ašikovalo nedjeljom od crkve do kuće, niti bi se pendžeralo. Cvjetnica je nedjelja prije Uskrsa. Subotom uoči Cvjetnice, djeca bi nabrala prvo proljetno cvijeće, najčešće ljubičice, i stavila ga u posudu s vodom do jutra. Sutradan, na Cvjetnicu ujutro svi bi se ukućani umivali tom vodom. Stari je običaj da momci na Cvjetnicu donesu u crkvu desetak metara dugačku mladu jelku, okićenu rupcima, jabukama i cvijećem. Još bolje bi bilo kada bi netko umjesto jelke donio tisovinu. Poslije mise, na kojoj bi se ove grane blagoslovile, momci bi ih vraćali kućama i dijelili ih onima koji nisu imali. Kada su fratri zabranili ovaj običaj, vjerojatno iz praktičnih razloga, onda su misari na Cvjetnicu donosili manje grančice od jelke ili tisovine. Blagoslovljene grančice nosili su kućama, zadijevali ih u zid od brvana ili za križ na zidu, nosili su ih u štale i pojate, na njive, u voćnjake i vinograde i na druga mjesta koja su bila važna za čeljad i mal. Ove bi grančice čuvali kao najveću svetinju. Kada bi zaprijetila opasnost od grada i nevremena, onda bi palili ove blagoslovljene grančice moleći Vjerovanje ili neke druge molitve. Veliki četvrtak je dan Posljednje večere i svećeničkog reda. U čitavoj je Rami bila prisutna Molitva križića. Držalo se da je izuzetno vrijedno pred Bogom do podne izmoliti sto puta ovu molitvicu: Dušice grišna, Bud u viri kripna. Kada poješ putovat, uskim putem, tisnim klancem srišće tebe duh nemili, duh nečisti; Pitat će te: Dušo grišna, “Il si moja il Božja?” “Nisam tvoja, već Božja. Ja sam rekla na blag danak na Veliki četvrtak, sto križića, sto Jezusa, sto Amena, sto se puta prikrstila: U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Amen.” Veliki petak je dan zapovjednog posta i nemrsa. Mnogi su i na ovaj dan žežinjali. U Donjoj Rami dulje se sačuvala tradicija da je izuzetno kreposno i dobro na Veliki petak, kada ljudi ustanu, popiti crnoga vina koliko se može, jer se ono odmah u krv pretvara. Poslije toga, smatralo se pred Bogom izuzetno vrijednim moliti Isusove krunice, koliko se stigne izmoliti. Najbolji je zavjet ako se izmole do podne 33 Isusove krunice (jedna se sastoji od molitve Vjerovanja, tri desetka Očenaša, a nakon svakog desetka se izmoli Zdravomarija i Slava Ocu), što bi rijetkima uspijevalo. Na Veliki petak bi, više nego u druge dane u korizmi, pjevali Gospin plač. Bio je običaj da na Veliki petak, kao i na Markovdan, nitko ne radi na svojoj njivi, nego je bilo poželjno taj dan pomoći siromašnima, posebno u sijanju i oranju. Čak bi se običavalo ponijeti i sjetveno sjeme kojim bi se zasijalo njivu. Za razliku od Molitve križića na Veliki četvrtak, molitva Poje Gospe tužnim putom, što se molila na Veliki petak, kudikamo je ranije nestala iz molitvene prakse ramskoga puka: INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB Poje Gospe tužnim putom, zagrni se crnim skutom. Ona ugleda drven križ. Isus s križa progovara: “Oj Marijo, mati moja, ne velim ti da si moja, već ti velim: budi Božja. Teže su mi suze tvoje, neg po meni rane moje. Teže mi je tvoje uzdisanje, neg na križu moje umiranje.” Ko moju molitvicu molio na blag danak, na Veliki petak, pedeset i pet puta, Bog će mu dati svitli raj na umrli sat. Na Veliki petak, vjerojatno i u Velikom tjednu, pa možda i tijekom čitave korizme, mogla se čuti brojkavica Pivčići pivaše: Pivčići pivaše, Mariju buđaše. Ustaj, Divo Marijo, Sin ti se rodio i po polju hodio, zlatnu krunu nosio. Džudije ga sritoše, zlatnu krunu skidoše, a trnovu staviše. Dokle trnci dopiraše, tuda kapi kapijaše, tuda ruže cvatijaše. Bog posla tri anđela da tu ružu berijaše, u ktice kitijaše, u vinčiće vinijaše i prid Boga donosiše. Velika subota je dan posta u Rami, iako nije prema crkvenoj odredbi. Posebnih tradicijskih obreda oko Isusova groba ovdje nema, kao u nekim bosanskim varošima i gradovima. Na Veliku subotu donosilo se u crkvu posvetališće, jelo za blagoslov koje se blagovalo na uskrsno jutro. Svaka kuća bi morala donijeti posvetališće. Za posvetališće bi donosili pogaču ukrašenu križem ili nekim drugim šarama s križićima, mladih plodova, mesa, sira i jaja. Posvećeno jelo bi se blagovalo na uskrsno jutro, odmah kada čeljad ustanu na jutarnju molitvu. Prije blagovanja posvetališća morali bi svi oprati ruke, jer se blagoslovljeno jelo nije smjelo uzimati neopranih ruku. Prije blagovanja, uz redovitu jutarnju molitvu, molile bi se i neke posebne molitvice koje se samo na Uskrs mole. Jedna, koje se sjećam iz svoga djetinjstva, se molila ovako: Aleluj, aleluj, Gospe pomiluj! Faljen Isus slavna Divo! Daj ti meni dobar dar, ja ću tebi bolji glas od Isusa Sina tvoga. Jutros ti je usrksno. Na nebesa uzašo. Daj mi ga, Gospe daj, na umrli dan, ko što je tebi na jutarnji dan! Na Uskrs je svaka kuća imala bojena jaja. Jaja su se kuhala i bojila dan ranije, najčešće u kuhanoj čađi, ljuski od crvenoga luka i korijenu nekih biljaka. U novije vrijeme jaja se boje kupovnim bojama. U Rami je poznato i šaranje jaja s motivima grančica, cvjetića i sličnih ukrasa. Slični motivi su i drugdje prepoznatljivi, stoga se zaključuje da je to šaranje bez određenih posebnosti ovoga kraja. Posebna čar je bila tucanje uskrsnim jajima. To je znalo biti pravo nadmetanje u kojem su uživali i djeca i stariji, posebno muškarci. Znalo se danima poslije Uskrsa pričati o nečijem jajetu koje je razbilo drugih pedesetak jaja. Baš zato su i pripreme tvrdih jaja trajale za neke i kroz čitavu godinu. Neki su tragali za jajima od posebnih kokoša kojih nema u Rami pa se takvo jaje nazivalo vražje jaje. Govorili su kako su tvrđa jaja za tucanje od kokoši koje nemaju u blizini dovoljno vode. Neki bi tražili pronosak, prvo jaje koje kokoš snese. Neki su po čitavu godinu sušili jaje za tucanje koje su zvali osušak, a neki su raznim tehnikama na neprimjetan način punili jaje katranom, pečatom ili nekim drugim sadržajima. Takvo se jaje nazivalo nalivak. Onaj tko razbije svojim jajetom drugo jaje, dobije ga i može ga odnijeti, pa bi se prije tucanja obično naglasilo da se tuca u nosivo. Na Uskrs se posebno burečilo kada bi se išlo kmisi. Djevojke bi oblačile košulje koje bi tkale i spremale preko čitave korizme. Poslije mise bi bilo kolo, pjesma kraj kola, ašikovanje. Na Uskrs su bile užine kraj crkve koje bi, kao i u drugim prigodama, okupile širu rodbinu, uz blagovanje onoga što bi tko donio. http://www.rama.co.ba/novost/143/ ramski-obicaji-od-cvjetnice-douskrsa#sthash.DRdGwcVk.dpuf Preuzeto iz knjige fra Mate Topića, Ramske starine, Svjetlo riječi – Franjevački samostan Rama-Šćit, Sarajevo-Rama 2005. Godina XIV. / Broj 49 / Mostar, srpanj 2013. 89 ZANIMLJIVO I KORISNO KAKO BITI USPJEŠAN ŠEF? Iako ne postoji jedan univerzalni recept za uspješnost šefa među uposlenicima, postoje određeni savjeti koji mogu pridonijeti tome. Ključ je u držanju emocija, frustracija i ega pod kontrolom te građenju vlastitoga karaktera kao vođe i čovjeka. Držite emocije pod kontrolom Čak i kad ste ljuti, razdraženi ili neraspoloženi vaši uposlenici to ne smiju i ne trebaju znati. Držite svoje privatne stvari dalje od posla jer u suprotnom gubite kredibilitet. Ono što tražite od svojih uposlenih (da svoje privatne probleme ostave kući) primjenjujte i na sebe. Odnosite se prema ljudima kao prema ljudima Ponašajte se prema uposlenima kao šef kojeg biste i sami željeli imati. Vaši će podređeni biti zahvalni ukoliko pokažete poštivanje prema njima. Ono što mnogi šefovi gube iz vida jeste da su oni glavni primjer drugima u ponašanju i odnosu prema tvrtki i poslu. Pazite na poslovne zadatke Nikada nemojte dati uposlenom zadatak koji i sami ne biste željeli uraditi. Kada date zadatak nemojte uhoditi uposlenoga i ispitivati ga što i kako radi. Provjerite kako ide, ali uradite to s entuzijazmom i znatiželjom, a ne kao inspektor. 90 KORISNI SAVJETI ZA MENADŽERE Ne smijete imati miljenike Definicija menadžera Osobno možete cijeniti neke uposlenike više nego druge, ali to nikada nemojte pokazati pred drugima. Ne zaboravite da ste vi primjer drugima pa ako ne želite da stvorite “klanove” unutar tvrtke, onda se suzdržavajte. Menadžer je svaka osoba koja za postizanje željenih ciljeva u svojem životu (osobnom i profesionalnom) treba koristiti barem jednu od upravljačkih funkcija: planiranje, organiziranje, vođenje, upravljanje ljudskim potencijalima, kontrola i unapređenja. Riječ je o funkcijama menadžera, a ne o kvaliteti njihova rada. Napomena: Menadžeri nisu samo osobe koje imaju menadžerske ugovore, nego sve one osobe koje upravljaju ljudima (i sobom) i ostalim resursima. Imajte vremena za uposlene Ne ponašajte se tako zaposleno da nikada nemate vremena za uposlene i njihove probleme. Neki problemi, iako privatni, mogu utjecati na efikasnost radnika stoga obratite pažnju. Ukoliko neki od podređenih doživi smrtni slučaj u obitelji ili doživi neku drugu tešku i problematičnu situaciju, obavezno imajte razumijevanja. Budite čovjek. MANJE POZNATE ČINJENICE O OPĆEPOZNATIM IZUMIMA I OTKRIĆIMA Koji je najneobičniji izum Isaaca Newtona? Znate li čije su gajde? Zašto se na telefon javljamo s ‘halo’ i kada je nastao prvi touch-screen smartphone? Tko je i zašto izmislio lutku na napuhavanje? Donosimo vam manje poznate podatke o općepoznatim izumima i otkrićima. Nagrađujte svoje radnike Time pokazujete svoj (loš) karakter i umanjujete se u očima uposlenika. Konkurencija jeste na neki način vaš protivnik, ali njihovo poslovanje, koliko god bilo protuzakonito ili loše, nema veze s vašom tvrtkom. Tračanjem drugih (uspješnijih) tvrtki pokazujete zavist i slabosti, a podređenima pokazujete da možete nisko pasti. INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB 1. Odaberite odmah jedan savjet koji je za vas najprivlačniji i iskoristite ga za vaše učinkovitije djelovanje u bilo kojem području života. 2. Kada ste savjet pretvorili u trajno ponašanje, nastavite s primjenom preostalih savjeta. Prihvaćanjem ovih savjeta, vaša učinkovitost će biti drastično poboljšana, što će biti vrlo uočljivo i vama i osobama iz vašega okruženja. (preuzeto: www.portalalfa.com) Mnogi šefovi smatraju da sjedeći u fotelji i s titulom ispred imena automatski postaju sveznalice i nesagledivim intelektom obdarene osobe. Shvatite da čovjek uči dok je živ, a pametan šef uči od svojih uposlenika. Vi ste jedan/na od tih koji/a vodi tvrtku pa se tako i ponašajte, ali ne budite uvjereni da sve znate – to će naškoditi samo vama. Ne govorite loše o konkurentskim tvrtkama Praktikum Zaključak Učite od uposlenih i obrazujte se Svi znamo da se radi za novac i vlastito zadovoljstvo pa stoga nagradite unaprjeđenjem ili novcem uposlenike koji su to zaslužili. Iako novac ne mora biti primarna motivacija za bolji rad, vaša namjera će biti itekako dobrodošla. s definiranim rokovima provedbe na koje vam ukazuju osobe iz vašega okruženja. Ključna riječ: negativna stanja 7. Započnite dan sa saznanjem što su vam današnji prioriteti. Bez dnevnog cilja najčešće ćete otići u prošlost, a ona je gotovo uvijek opterećenje i vodi nazadovanju. Ključna riječ: dnevni prioriteti Savjeti za učinkovitost 1. Radite prioritetno poslove više organizacijske razine, a rutinske poslove poslije toga. Cjelina je uvijek važnija od dijelova. Ključna riječ: cjelovita slika 2. Stalno postavljajte pitanje: “Može li se radni zadatak napraviti učinkovitije, brže, lakše, ...?” Uvijek ima prostora za unapređenja. Ključna riječ: inovativnost 3. Što više problematika, zadataka, aktivnosti, ... uz odgovarajuća ovlaštenja delegirajte osobama iz svog okruženja: podređeni, suradnici i nadređeni. Da, i nadređenima možemo delegirati poslove. Bez delegiranja nećete se moći baviti važnijim poslovima, a nećete vjerojatni ni napredovati. Ključna riječ: delegiranje 4. Zastanite i utvrdite s kojim aktivnostima kasnite. Nije ključno radite li, nego što i kako radite. Ključna riječ: kašnjenja 5. Uvijek imajte pripremljena pitanja za osobe iz vašeg okruženja koja će pojedince, skupine i organizaciju usmjeravati k izvrsnosti. Postavljanje pravih pitanja, na pravom mjestu, u pravo vrijeme i pravim osobama često “samo od sebe” daje rješenja. Ključna riječ: poticajna pitanja 6. Analizirajte stanje i utvrdite koja vam negativna stanja zamjeraju: �nadređeni, �suradnici, �podređeni. Napravite planove uklanjanja uočenih negativnih stanja Godina XIV. / Broj 49 / Mostar, srpanj 2013. Rubikova kocka nije zamišljena kao igračka Iako je široko rasprostranjeno mišljenje da je kocka služila Ernu Rubiku da svojim studentima bolje objasni 3D objekte, istina je zapravo nešto drugačija. Svrha Rubikove kocke bila je u shvaćanju rješavanja strukturalnih problema, tj. pomagala je u shvaćanju kako pomaknuti određene dijelove cjeline, a da se cjelina ne raspadne. Sam Rubik nije niti shvatio da je stvorio igračku dok nije prvi put pomiješao boje i pokušao je nanovo složiti, piše BuzzFeed. Pozdrav ‘halo’ izmišljen je jer nitko nije znao započeti telefonski razgovor Telefon je izumio Alexandar Graham Bell, no ‘hello’ (halo 91 je prilagođen pozdrav na hrvatskom) izum je njegovog rivala Thomasa Alve Edisona, koji je razvio telefonski sustav u SAD-u. Bell je inače inzistirao da je ispravan način javljanja na telefon pozdrav ‘Ahoy’! Pušku na vodu izumio je nuklearni inženjer Lonnie Johnson pušku na vodu napravio je od PVC cijevi i boce Coca-Cole. Proizvod je uzela tvrtka Hasbro i uskoro na tržište izašla s jednom od najpoznatijih igračaka za djecu, koju je nazvala Super Soaker. igrač bejzbola Dusty Baker povijesni trenutak koji se dogodio na jednoj utakmici 2. rujna 1977. godine. star oko 30.000 godina, dok najstariji australski bumeranzi imaju ‘samo’ 10.000 godina. Kukuruznim žitaricama protiv „apetita“ Heroin kao lijek za prehladu Amerikanac John Harvey Kellog 1898. po prvi puta je javnosti predstavio novu vrstu zdrave hrane koju je nazvao Corn Flakes. Kukuruzne žitarice od tada su preplavile svijet, a malo je poznato da su prvi put bile predstavljene kao sredstvo čiji je cilj bio suzbijanje seksualnoga apetita. Poznata farmaceutska kompanija proslavila se diljem svijeta nakon izuma Aspirina, no malo je poznato da je ta tvrtka izumila i heroin koji se predstavljao kao lijek za prehladu. Pseća vratašca izumio je Isaac Newton Sir Isaac Newton imao je mačke i navodno je na vratima svoje kuće napravio dva otvora, manji i veći, za mačku i njezine mačiće, iako su mačići jednostavno pratili majku kroz veći otvor. Ta je priča ipak osporavana, pa tako neki tvrde da Newton uopće nije imao mačke. Piñata je izmišljena u Kini Tijekom svojih putovanja u Kinu Marko Polo otkrio je papirnate figure životinja koje su Kinezi ukrašavali i potom spaljivali kako bi imali sreće u sljedećoj godini. ‘Moonwalk’ nije izmislio Michael Jackson Jedan od najpopularnijih plesnih pokreta, koji se gotovo u 99 posto slučajeva povezuje s pokojnim kraljem popa Michaelom Jacksonom, prvi je otplesao Bill Bailey. Gajde su izumili Perzijanci, a ne Škoti Teoriju Velikoga praska prvi je predstavio svećenik U početku je to vjerojatno bio prilično neugledan instrument sastavljen od cijevi napravljenih od trske, zabijenih u vreću od kozje kože. Kako se civilizacija širila s Bliskog Istoka na Sredozemlje, tako su ljudi sa sobom donosili i glazbu i instrumente, piše BuzzFeed. Katolički svećenik iz Belgije Georges Lemaitre tvorac je teorije da je cjelokupna materija prvenstveno bila koncentrirana na jednom mjestu nakon čega se proširila. To je ujedno teorija Velikoga praska. I Graham krekeri za borbu protiv seksa Baš kao i kod kukuruznih žitarica, i Graham krekeri nastali su kao ‘oružje’ protiv seksualnog apetita. Prvi put predstavio ih je jedan prezbiterijanski svećenik. Nacisti osmislili lutku na napuhavanje NUKLEARNA ENEGIJA U SVIJETU Na osnovu podataka dobivenih iz informacijskoga sustava Međunarodne agencije za atomsku energiju (PRIS), tijekom 2005. godine u pogonu ili izgradnji bilo je 467 nuklearnih reaktora u cijelome svijetu. Četiri nuklearna reaktora kapaciteta 3821 MW prošle su godine priključena na električnu mrežu u Južnoj Koreji, Japanu (dva) i Indiji, čime je ukupni broj nuklearnih reaktora u pogonu iznosio 443 u 31 zemlji svijeta. Uz to, u 2005. godini 24 nuklearna reaktora bila su u izgradnji u 11 zemalja svijeta. Udio je električne energije proizvedene u nuklearnim elektranama, u ukupnoj proizvodnji električne energije posebice visok u deset zemalja: Francuskoj (79%), Litvi (70%), Slovačkoj (56%), Belgiji (56%), Ukrajini (49%), Švedskoj (47%), Južnoj Koreji (45%), Bugarskoj (44%), Armeniji (43%) i Sloveniji (42%). Dakle, u 16 zemalja svijeta više od četvrtine ukupnih potreba za električnom energijom zadovoljeno je proizvodnjom u nuklearnim elektranama. Udio nuklearne energije u ukupnoj svjetskoj proizvodnji električne energije iznosio je u 2005. godini 16%. Nuklearni reaktori u pogonu i izgradnji te nuklearni udio u ukupnoj proizvodnji električne energije u pojedinoj zemlji: zemlja broj reaktora nuklearni udio, % u pogonu u izgradnji Argentina 2 1 6,9 Armenija 1 0 42,7 Belgija 7 0 55,6 Brazil 2 0 2,5 U namjeri da se obogati, izumitelj Joe McVicker napravio je plastelin kao sredstvo za čišćenje tapeta. No, ubrzo je otkrio da plastelin može poslužiti i kao igračka za djecu te je odlučio krenuti u tom smjeru. Bugarska 4 0 44,1 Češka 6 0 30,5 Finska 4 1 32,9 Francuska 59 0 78,5 Touch-screen smartphone izmišljen je još 1993. Indija 15 8 2,8 Iran 0 1 0 Japan 56 1 29,3 JAR 2 0 5,5 Kanada 18 0 14,6 Kina 9 2 2,0 Koreja 20 0 44,7 Litva 1 0 69,6 Mađarska 4 0 37,2 Meksiko 2 0 5,0 Košarku je izmislio kanadski liječnik Nizozemska 1 0 3,9 Prva košarkaška utakmica u kojoj su dvije ekipe igrale s po devet igrača održana je 21. prosinca 1891. godine. Konačni je rezultat bio 1-0. Njemačka 17 0 31,0 Pakistan 2 1 2,8 Rumunjska 1 1 8,6 Rusija 31 4 15,8 SAD 104 0 19,3 6 0 56,1 Umjetno srce izumio je trbuhozborac Paul Winchell bio je poznati američki trbuhozborac. Posudio je glas brojnim animiranim likovima, među kojima su i Gargamel iz Štrumfova i Tigar iz Winnieja Pooha. Manje je poznato da je patentirao prototip umjetnoga srca uz pomoć liječnika Henry J. Heimlicha, koji je, pak, slavan po Heimlichovom zahvatu. Aparat za šećernu vunu izumio – stomatolog Jedna od slastica u kojoj uživaju djeca te koja istovremeno uvelike pomaže stvaranju karijesa na zubima nastala je upravo zbog čovjeka čiji je posao bilo ‘spašavanje’ zubiju. Naime, upravo je zubar početkom 20. stoljeća izumio aparat za šećernu vunu. Bejzbol se prvi puta zaigrao u Velikoj Britaniji Iako je riječ o jednom od najpopularnijih sportova u SAD-u, stručnjaci su u pojedinim zapisima iz 18. stoljeća pronašli podatke da se bejzbol u Velikoj Britaniji igrao puno prije nego su Amerikanci postali neovisni. Daj pet nije postojao prije 1977. godine ”Ruka mu je bila u zraku i u trenutku veselja ja sam posegnuo prema njegovoj ruci i pljesnuo”, prepričao je bivši 92 Tijekom Drugog svjetskog rata nacisti su osmislili lutke na napuhavanje kako bi se zadovoljile seksualne potrebe njemačkih vojnika. Cijeli projekt bio je označen kao najstroža tajna, a lutka je nazvana Borghild. Plastelin je sredstvo za čišćenje tapeta Prvi touch-screen smartphone napravljen je u Americi, a uređaj koji se zvao ‘Simon’ izmislio je IBM 1993. godine. Radilo se o dlanovniku, mobitelu, pageru i faks uređaju u jednom. (preuzeto: http://znanosttehnologija.blogger.ba) Prvi bumerang pronađen je u Poljskoj Bumerang je tradicionalni suvenir, oružje, ali i simbol Australije, no arheolozi su u Poljskoj otkrili bumerang koji je INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB Slovačka Godina XIV. / Broj 49 / Mostar, srpanj 2013. 93 Slovenija 1 0 42,4 Španjolska 9 0 19,6 Švedska 10 0 46,7 Švicarska 5 0 32,1 Tajvan 6 2 21,5 Ukrajina 15 2 48,5 Velika Britanija 23 0 19,9 UKUPNO: 443 24 - (preuzeto: www.wikipedia.org) SUNCE NAM DNEVNO PONUDI ENERGIJU ZA CIJELU GODINU Preuzeto iz Slobodne Dalmacije 10. veljače 2012. godine Piše: MARIJAN DŽAMBO Era fosilnih goriva neumitno istječe. Budućnost je u obnovljivim izvorima, a prije svega u solarnoj energiji. Nažalost, u Hrvatskoj ni središnja vlast pa ni pučanstvo toga nisu dovoljno svjesni. I dalje, pod pritiskom moćnih naftnih, nuklearnih i drugih lobija, nismo spremni pogledati u nebo, odakle nam sunce samo u jednom danu pošalje energije dostatne za cjelogodišnju potrošnju na zemlji. I što je osobito važno, ona je na krovu svake naše kuće i potpuno je besplatna. Zvuči patetično, pa čak i otrcano: ljudi moji, osvijestimo se! Kameno doba nije prošlo zato što je nestalo kamena, već zato što su otkriveni bronca, bakar i željezo. Tako je, eto i s fosilnim gorivima. Ilustrativno rečeno, ugljen će biti potrošen u tri generacije, plin u dvije, a nafta u jednoj. Pred nama je solarizacija. Trebamo li se boriti do posljednje kapi nafte? Što prije sami načinimo tranziciju iz fosilne u postfosilnu eru, izbjeći ćemo neminovnu kolonizaciju koju nam spremaju multinacionalne kompanije koje će nam nametnuti da našim novcem skupo plaćamo našu energiju proizvedenu u vlastitoj zemlji i na vlastitim krovovima od “našeg” sunca kojeg imamo besplatno i u izobilju. Baš kao što nam je to već nametnuo vjetroenergetski lobi koji koristi naša brda, naš vjetar da bi nam za naš novac prodavao našu struju. Imamo dvije tvornice A za početak, makar pročitajte ovaj tekst. Bit ćemo nemilosrdni. Gađat ćemo vas “ravno u glavu” činjenicama od kojih boli glava, koje tjeraju na razmišljanje i pomažu da progledamo. U tome nam je nesebično pomogao Vjeran Piršić, prvi čovjek Eko-Kvarnera koji je s tom problematikom na “ti”. Ključno je pitanje: možemo li mi u Hrvatskoj iskoračiti iz fosilnog u postfosilno društvo, točnije upustiti se u solarnu žetvu? Možemo, tvrdi Piršić – jer imamo vlastitu tehnologiju. U Hrvatskoj postoje dvije tvornice fotonaponskih panela i opreme. Jedna je “Solaris” u istarskom Novigradu i druga “Solvis” u Varaždinu. Bio je i “Končar” u Splitu koji je 94 stradao u pretvorbi. Što da se radi?! Logično je da Hrvatska radikalno krene k većem korištenju obnovljivih izvora energije. Pri tome je svakome jasno da je solarizacija Dalmacije u biti test inteligencije bilo koje vlade u Hrvatskoj. Ukazao bih na činjenicu da je najlošije osunčani dio Hrvatske, recimo, Međimurje, izdašniji od najbolje osunčanog dijela Njemačke – Bavarske. Neka naša mjesta, poput Komiže, imaju sunca kao i Dubai. Manje poznat podatak je da i Udbina ima puno sunčanih dana, zbog čega je tamo vojska izgradila aerodrom. Zbog svega toga upravo je nevjerojatan autizam hrvatskih vlasti prema solarizaciji Hrvatske. U svim “normalnim” zemljama svijeta to je i snažna poluga gospodarskog razvoja. Obama više puta govori o green new dealu, a u Njemačkoj su česti slučajevi da radnici iz automobilske industrije prelaze u industriju obnovljivih izvora energije, pri čemu već sada tu radi više radnika nego u automobilskoj industriji. Loša strategija Pravo pitanje je gdje je tu Hrvatska? Naša energetska strategija iz 2009. godine ima jasno prepoznatljiv otisak prstiju svih energetskih lobija, prvenstveno ugljena, ali i plina, nafte i nuklearnog lobija. Zanimljivo je koliko je jak utjecaj lobija vjetroelektrana. Dopušteno im je instaliranje agregata snage čak 1200 MW nasuprot minornih 50 MW solarnih elektrana, pri čemu im je pravilnikom dopušten kumulativno samo jedan MW, dakle 24 puta manje nego vjetroelektranama. Možda tako nešto ima smisla u Škotskoj kojoj manjka sunca, a obiluje vjetrom. Mnogi izvori tvrde da je pravi razlog svojevrsna kolonizacija Hrvatske koja se već dogodila u domeni vjetroelektrana. Svakom je vidljivo da se na našim brdima ne vrte turbine s potpisom našeg “Končara,” već GMBH. U biti, na naša brda dolaze strani investitori sa svojom tehnologijom za koju su već ubrali EU poticaje, zaposlili svoje radnike i sada nam za neku sitnu koncesiju prodaju naš vlastiti vjetar za naš vlastiti novac. Uz to, njima se tako proizvedena zelena energija plaća iz fonda koji pune svi građani Hrvatske tako što na svaki potrošeni kilovat uplaćuju 0,5 lipa. Pri tome se u ta postrojenja ugrađuje strana oprema, čak i stupovi, a samo je naš beton. Ako se to dogodi i sa suncem, očekivano povećanje kvota sa 1 MW na 30 MW, što je sramotno malo, “posisat” će strani investitori, pa će nam pri ovakvom nebuloznom stavu države, ponovno stranci naše sunce prodavati za naš novac. Da bi se to spriječilo, nužno je “probuditi” slobodnomisleće pučanstvo, pri čemu mi je jasno da je lobotomija nad građanima pod najezdom sapunica, reality-showa više-manje učinila svoje. Kakve su nam šanse? Trebamo se ugledati na Dance. Većina vjetroelektrana u vlasništvu je zadruga. Većina nas zna za prekrasne vjetroelektrane ispred Kopenhagena, preko puta Malmoa, ali većina nas ne zna da su vlasnici tih energetskih postrojenja INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB 4300 građana Kopenhagena koji su osnovali zadruge i financirali investiciju. To sada treba napraviti i u Hrvatskoj. Prva zadruga uskoro će biti osnovana na Krku. Preko nje građani zajednički mogu dobiti povoljne uvjete pri nabavi opreme i brže ishođenje potrebnih papira. Izračun za elektranu na krovu Poslije svega, odlučite li se da na svoj krov instalirate mini solarnu elektranu, i tako postanete mali proizvođač električne energije, evo vam izračuna Rolanda Čuline iz tvrtke Worldnewenergy koja među prvim vlasnicima krovova u Hrvatskoj, prije svega u Dalmaciji, nudi instaliranje mini elektrana. – Ako želite na krovu svoje kuće instalirati mini elektranu od 10 kW, potrebno vam je između 20 i 30 tisuća eura. Za taj novac prikupit ćemo sve papire i najdalje za četiri mjeseca instalirati elektranu – kaže Čudina. Prema sadašnjem tarifnom sustavu, 12 godina proizvedenu struju HEP će vam plaćati po kilovatu 3,393 kune. NAJVEĆA KOPNENA VJETROELEKTRANA NA SVIJETU Vjetroelektrana Roscoe bila je u 2011. najveća kopnena vjetroelektrana u svijetu. Nalazi se u blizini mjesta Roscoe, u Teksasu (SAD). Vjetroelektrana Roscoe ima 627 vjetroagregata i ukupnu instaliranu snagu od 781,5 MW, čime je prestigla obližnju vjetroelektranu Horse Hollow, koja ima instaliranu snagu od 735,5 MW. Vjetroelektrana Roscoe gradila se u 4 koraka. Prvi je korak izgrađen 2008., i sastoji se od 209 vjetroagregata (Mitsubishi), od kojih svaki ima snagu od 1 MW. Drugi je korak, koji se naziva i Champion, isto završio gradnju 2008., a sastoji se od 55 vjetroagregata (Siemens), od kojih svaki ima snagu od 2,3 MW. Treći je korak gradnje, koji se naziva i Pyron, sagrađen sredinom 2009., a sastoji se od 166 vjetroagregata (GE), od kojih svaki ima snagu od 1,5 MW. Četvrti je korak, koji se naziva i Inadale, sagrađen krajem 2009., a sastoji se od 197 vjetroagregata (Mitsubishi), od kojih svaki ima snagu od 1 MW. Godina XIV. / Broj 49 / Mostar, srpanj 2013. Sam je projekt iznosio nešto više od milijardu američkih dolara, a proizvedena električna energija dovoljna je za oko 250.000 kućanstava. Vjetroelektrana je smještena oko 320 kilometara zapadno od Fort Wortha, a raširena je na oko 400 km2 zemljišta. Interesantno je da dio vlasništva vjetroelektrane pripada velikom broju lokalnih farmera, na čijem se zemljištu nalaze vjetroagregati, tako da dio zarade pripada i njima, pomažući nešto nerazvijenim dijelovima Teksasa. Glavna elektroenergetska mreža u Teksasu ili ERCOT (engl. Electric Reliability Council of Texas) zabilježila je 7. listopada 2011. najveću trenutačnu proizvodnju energije iz energije vjetra. Riječ je o 15,2%, odnosno 7 400 MW, izvjestilo je Američko udruženje za energiju vjetra ili AWEA (engl. American Wind Energy Association). Teksas je vodeća država unutar Sjedinjenih Američkih Država, a stalan rast novih vjetroagregata i vjetroelektrana u Teksasu i drugim državama, pokazuje uspješnu i stabilnu saveznu poreznu politiku. (preuzeto: www.wikipedia.org) VJETROTURBINE I VJETROELEKTRANE Rotori vjetroturbina, mogu se podijeliti prema nekoliko osnovnih načela: � prema aerodinamičkom djelovanju, � prema položaju vratila, odnosno osi vrtnje i � prema brzini vrtnje. Prema aerodinamičkom djelovanju, rotori vjetroturbina mogu biti: 1. Rotori s otpornim djelovanjem osnivaju se na djelovanju sila otpora na lopatice rotora pri čemu se one okreću sporije od vjetra, što čak smanjuje ukupnu iskoristivost. Brzine su vrtnje pri tome male, a momenti na vratilu rotora razmjerno veliki. Najčešće se koriste u vjetrenjačama, za pogon mlinova ili crpki za vodu. 2. Rotori s uzgonskim djelovanjem osnivaju se na djelovanju sila uzgona na lopatice rotora, pri čemu je njihova linearna brzina nekoliko puta veća od brzine vjetra. Brzine vrtnje pri tome su velike, a momenti na vratilu rotora mali. Zbog većih brzina vrtnje (1.000 do 1.500 min-1) i veće aerodinamičke učinkovitosti u pravilu se koriste u suvremenim vjetroelektranama. Prema položaju vratila, odnosno osi vrtnje, rotori vjetroturbina mogu biti: 1. Rotori su s vodoravnom osi (npr. kao kod propelera) danas mnogo češći u primjeni i u pravilu se koriste u suvremenim vjetroelektranama. 2. Rotori su se s okomitom osi, zapravo, počeli koristiti prvi, ali su do danas pomalo napušteni. Ipak, imaju brojne prednosti: ne ovise o smjeru vjetra, a teški dijelovi postrojenja mogu se smjestiti na samom tlu, no imaju i nekih, osobito pogonskih, nedostataka pa je njihova primjena za sada još ograničena (npr. na tom 95 načelu rade anemometri). Prema brzini vrtnje, rotori vjetroturbina mogu biti: 1. Rotori s promjenjivom brzinom vrtnje najčešće se koriste za pogon crpki za vodu i vjetroelektrana za potrebe punjenja baterija, dok su za primjenu u VE koje se spajaju na električnu mrežu zahtijevaju pretvornik frekvencije. 2. Rotori s konstantnom brzinom vrtnje vrlo su prikladni za primjenu u vjetroelektranama za potrebe elektroenergetskog sustava (mreže) jer se time omogućava primjena jednostavnih generatora čija je brzina vrtnje polova određena frekvencijom mreže. Osnovni dijelovi vjetroturbine: CC rotor vjetroturbine, CC vratila s prijenosnikom, CC električni generator i ostali dijelovi električnog sustava (spoj na mrežu, nužno napajanje i sl.), CC regulacijski sustavi (aerodinamičko i zračno kočenje, zakretanje kućišta, nadzor i komunikacije itd.), CC stup i CC temelj. Shema postrojenja za iskorištavanje energije vjetra s vodoravnom osi vrtnje Rotor vjetroturbine sastoji se od odgovarajućeg broja lopatica spojenih na vratilo preko jedne ili više glavina (posebice kod rotora s okomitom osi). Za primjenu se u vjetroelektranama danas najčešće (u gotovo 90% slučajeva) koriste tzv. propelerski rotori s tri lopatice (‘kraka’) na čijim se vrhovima postižu brzine od 50 do 70 m/s. Osim trokrakih, koji su se pokazali najučinkovitijima, postoje i dvokraki (čiji je stupanj djelovanja tek za 2 do 3% manji), a i jednokraki rotori (koji se moraju dodatno uravnotežavati). Brzohodno vratilo služi za pogon električnog generatora i u pravilu ne prenosi opterećenje. Električni generator služi za pretvaranje kinetičke energije vrtnje brzohodnog vratila u električnu energiju i predstavlja krajnji element pretvorbe energije u vjetroelektrani. Generatori koji se koriste u VE moraju imati posebnu konstrukciju jer se okretni momenti zbog promjene snage vjetra često mijenjaju. Za vjetroelektrane sa snagama većim od 150 kW u pravilu se koriste generatori izmjeničnog napona. Lopatica je dio na kojemu dolazi do pretvorbe kinetičke energije vjetra u kinetičku energiju vrtnje rotora. Broj i izvedba lopatica uvjetovani su ponajprije samom izvedbom rotora, odnosno turbine (s vodoravnom ili okomitom osi i sl.) te brojnim drugim tehničkim i netehničkim čimbenicima. Primjerice, manji broj lopatica znači manje troškove proizvodnje, ali uzrokuje veće brzine vrtnje, a time i veću buku i eroziju ležajeva. Za primjenu se kod vjetroturbina s vodoravnom osi, zbog tehničkih, ali i estetskih razloga, najčešće koriste rotori s tri lopatice. Pretvorba kinetičke energije vjetra u kinetičku energiju vrtnje vratila odvija se pomoću lopatica rotora vjetrene turbine ili vjetroturbine. Pri tome se rotor i električni generator nalaze na zajedničkom vratilu nalaze (točnije, između njih postoji odgovarajući prijenosnik). U generatoru dolazi do pretvorbe kinetičke energije vrtnje vratila u konačnu, električnu energiju pa se cijelo postrojenje često naziva i vjetrogeneratorom. Jedna ili više vjetroturbina s pripadajućom opremom (generator, prijenosnik, kućište, stup, temelji, kućište, regulacija, trafostanica itd) čini vjetroelektranu. Pri tome se pod nazivom vjetroelekrana podrazumijevaju postrojenja za dobivanje električne energije, dok se pod nazivom vjetrenjača podrazumijevaju postrojenja za dobivanje mehaničkog rada (npr. za mlinove, crpke za vodu). Glavina je dio rotora preko kojeg su lopatice kruto ili fleksibilno povezane s vratilom. Kod rotora s vodoravnom osi glavina je samo jedna, dok ih kod rotora s okomitom osi može biti više. U glavini se nalaze ležajevi zakretnih lopatica i sustav za zakretanje lopatica te priključci na instalacije (npr. za električne grijače na vrhu lopatice ili za hidraulički pogon zakretanja vrha lopatica i sl). Dva su osnovna načina smještaja rotora (s vodoravnom osi) u odnosu na smjer strujanja zraka: CC sa zavjetrinske strane CC s privjetrinske strane. Vratilo služi za prijenos okretnoga momenta od glavine do električnoga generatora. Na položaju njegove osi osniva se jedna od najvažnijih podjela vjetroturbina, odnosno njihovih rotora pri čemu vratila mogu biti s okomitom ili s vodoravnom osi. Pri tome se, zapravo, radi o dva vratila: sporohodnom i brzohodnom koja su međusobno povezana prijenosnikom (multiplikatorom). Osnove pretvorbe energije u vjetroturbini (preuzeto: www.solarserdar.blogspot.com) O VODI Prema podacima UNESCO-a, najčistija voda nalazi se u Finskoj. U istraživanju svježe prirodne vode sudjelovale su 122 zemlje. Milijarda ljudi širom svijeta uopće nema pristup pitkoj vodi. Iako je voda jedna od jednostavnijih tvari na Zemlji, istodobno taji mnoštvo zagonetki. Znanstvenici ju još uvijek temeljito istražuju i dolaze do novih, nevjerojatnih podataka, piše Novi standard. Sporohodno vratilo je spojeno izravno na glavinu te preuzima okretni moment i cjelokupno radijalno i aksijalno opterećenje koje se preko ležajeva prenosi na nosivu konstrukciju: stup i temelj. Brzina vrtnje sporohodnoga vratila uobičajeno je manja od 100 min-1. Prijenosnik ili multiplikator se u pravilu izvodi kao zupčanički i služi za dovođenje brzine vrtnje rotora na vrijednost koju zahtijeva električni generator (> 1500 min-1), pri čemu su najčešći prijenosni omjeri od 1 : 30 do 1 : 50. Za prijenosnik je vrlo važno smanjiti vibracije od ležajeva i zupčanika na najmanju moguću mjeru. Uz njega se može nalaziti i spojka, kojom se prema potrebi prekida prijenos okretnoga momenta. 96 INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB Godina XIV. / Broj 49 / Mostar, srpanj 2013. 97 FOTO SAFARI PO RAMSKOME JEZERU VODA JE BLAGO ZBOG KOJEG SE RATUJE VODA JE OSNOVA ŽIVOTA Danas je 70 posto teritorija Zemlje pokriveno vodom. Međutim, od te vode se može piti tek jedan posto. Iz godine u godinu problem pristupa vodenim resursima postaje sve zaoštreniji. U posljednjih 50 godina u svijetu se dogodilo čak 507 sukoba zbog vode, od kojih je 21 prerastao u rat. Voda je osnova života. Sve životinje i biljke sastoje se od vode: životinje od 75 % vode, ribe također 75, meduze od 99 %, krumpir od 76 %, jabuke od 85, rajčice od 90%, krastavci od 95, lubenice od 96 %. Čovjek se također sastoji od vode – 86 % vode u tijelu novorođene bebe i do 50 % kod starijih ljudi. VRUĆA SE VODA ZALEDI BRŽE NEGO HLADNA Koja će se voda brže zalediti – topla ili hladna? Ako razmišljamo logički, pretpostavit ćemo da će se prije zalediti hladna. Međutim, istraživanja su pokazala da se upravo vruća voda zaledi prije od hladne. Preciznoga odgovora na pitanje zašto je to tako, za sada nema. Moguće je da je stvar u razlici u ponovnom hlađenju, isparavanju, formiranju leda, konvekciji, ili je razlog u utjecaju razrijeđenih plinova na toplu i hladnu vodu. EKSTRAHLAĐENJE VODE Svi se dobro sjećamo fizike, kada smo učili da se voda smrzava na 0 stupnjeva, a vrije na 100 stupnjeva. Međutim, postoji i takozvano ekstrahlađenje vode.Takvo svojstvo ima veoma čista voda, bez dodataka. Čak i kada se ohladi ispod 0 stupnjeva, ostaje u tekućem stanju. Ali i u jednom i u drugom slučaju postoje temperature, pri kojima će voda postati ili led ili para. VODA IMA 19 STANJA Još iz škole svi znaju da voda ima tri agregatna stanja – tekuće, čvrsto i plinovito. Međutim, stručnjaci izdvajaju pet različitih stanja vode u tekućem i čak 14 stanja u zaleđenom obliku. VODA KAO STAKLO Prilikom smrzavanja voda će doživjeti čudne transformacije. Pri temperaturi od minus 120 stupnjeva postaje rastezljiva, a pri temperaturi od minus 135 pretvara se u „staklenu“ vodu. „Staklena“ je voda čvrsta tvar u kojoj nema kristalne strukture kao u staklu. 98 VODA JE IZVOR ŽIVOTA, ALI I BOLESTI Voda ne samo da daruje život nego ga može i uzeti. Čak 85 posto svih oboljenja u svijetu prenosi se putem vode. Svake godine 25 milijuna ljudi umire od tih bolesti. ČOVJEK BEZ VODE UMIRE Ukoliko čovjek izgubi dva posto vode od cjelokupne mase svog tijela, kod njega se javlja snažna žeđ. Ako se postotak gubitka vode poveća do 10, čovjek počinje halucinirati. A pri gubitku 12 posto ne može se oporaviti bez hitne pomoći liječnika. Pri gubitku 20 posto vode čovjek umire. Zanimljivo je da je potreba za vodom na drugom mjestu, poslije kisika. Bez jela čovjek može živjeti šest tjedana, a bez vode tek od 5 do 7 dana. Stoga ne čudi podatak da tijekom života čovjek popije otprilike 35 tona vode. J P Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar za novinare i medijske djelatnike organizirala je 28. lipnja 2013. godine foto safari i druženje na Ramskome jezeru, a sve u povodu 45. godina rada najvažnije hidroelektrane u elektroenergetskome sustavu JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. Novinari i fotografi iz različitih medijskih kuća uživali su u ljepotama živopisnoga ramskoga kraja. Nakon obilaska strojarnice HE Rama u Marinoj pećini, novinari su se okupili na brani HE Rama odakle su čamcima krenuli na foto safari po hidroakumulacijskome jezeru, a nakon uživanja u raznolikim prirodnim bojama i ljepotama ramskoga okoliša, naši su se gosti zasluženo okrijepili i nastavili druženje u motelu na brani. NAJSKUPLJA VODA Voda može biti besplatna, a može biti vrlo skupa. Najskuplja voda na svijetu prodaje se u Los Angelesu. Tamo neki proizvođači pakiraju dragocjenu tekućinu u boce s lažnim dijamantima „Swarovski“. Litra takve vode stoji 90 dolara. POSTOJI I VODA KOJA GORI Jeste li znali da postoji i opasna voda? Primjerice, u Azerbejdžanu postoji voda u kojoj ima mnogo metana i zato može gorjeti. A na Siciliji u jednom od jezera postoje podvodni izvori kiseline koji truju svu vodu u tom jezeru. (preuzeto: www.hrsvijet.net) INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB Godina XIV. / Broj 49 / Mostar, srpanj 2013. 99 Ramsko jezero smješteno je u gornjoramskoj kotlini na sjeveru Hercegovine, na području današnje općine Prozor-Rama. Područje rijeke Rame, od vrela pa do ulaza u kanjon ispod Kovačeva Polja, predstavlja prirodnu uvalu koja je danas ispunjena vodama Ramskoga jezera. Dubina jezera je od 70 do 100 metara. Duljina od brane do Varvare je 8 km, a širina 4,6 km. Obujam obale je 29 km. Površina je jezera različita, a ovisi o visini uspora. Tako na maksimalnoj koti uspora 595 metara, površina iznosi 1.550 ha, na koti 581 metar, ona je 1.160 ha, a na minimalnoj koti uspora 536 metara, površina je 245 ha. Količina voda na maksimalnoj koti iznosi 487.000.000 m3. Jezero je polukružnoga oblika s mnogo zaljeva. Blagi pad obala jezero čini pristupačnim gotovo sa svih strana. Jezero se nalazi na nekadašnjim obradivim površinama, njivama i livadama s dosta ilovače i zato su mu obale blatnjave zbog oscilacije površine jezera. Takvo tlo ponekad zamuti jezersku vodu, posebice u popodnevnim satima kada vjetar pravi valove koji udaraju u zemljane obale i tako vrše zamućenje vode. Inače, jezero je ispunjeno čistom i bistrom svijetlozelenom bojom s velikom prozirnošću. U proljeće kada se otapaju velike količine snijega obično se jezero napuni, a stalni dotok vode dolazi s izvora Rame, Buka i Krupića i nekoliko manjih potočića i izvora. Rama je na izvoru dosta hladna, svega 7,5 °C, a zimi se ponekad neki dijelovi jezera zalede. Jezero je bogato raznovrsnom florom i faunom (posebice pastrvom), a za poribljavanje se prema obvezi brine i JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. in memoriam DAMIR LEKO, izvršni direktor za Distribuciju el. energije 2012. obnašao je dužnost predsjednika Nadzornoga odbora JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. Od 18. svibnja 2012. izabran je za izvršnoga direktora za Distribuciju električne energije. Komemoracija Damir Leko, izvršni direktor za Distribuciju električne energije JP Elektroprivrede HZ HB d.d. Mostar, preminuo je u Zagrebu, 2. srpnja 2013. godine nakon kratke i neizlječive bolesti u svojoj 42. godini života. Rođen je 20. prosinca 1971. godine u Grudama. Nakon pučkoškolskoga i srednjoškolskoga obrazovanja u rodnim Grudama, poslovnu školu završava na Ekonomskome fakultetu u Mostaru, a Ekonomski fakultet, smjer: financije, računovodstvo i revizija završava na Univerzitetu u Tuzli. Svoj profesionalni put počinje 1997. godine u privatnome poduzeću Lijanovići d.o.o. Široki Brijeg na poslovima referenta do poslova člana uprave u Društvu Lijanovići, a od 2007. godine obavlja poslove direktora u Pili sh.p.k, Tirana, Albanija. Od 28. lipnja 2011. do 14. svibnja 100 INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB Godina XIV. / Broj 49 / Mostar, srpanj 2013. Komemoracija u povodu smrti izvršnoga direktora za Distribuciju el. energije, Damira Leke održana je 5. srpnja 2013. u Elektroprivredi HZ HB u 11.00 sati. Uz nazočnost najuže obitelji i prijatelja, na komemoraciji je bio veliki broj radnih kolega. Svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi dala je doprinosi i klapa Trebižat iz HKUD Seljačka sloga Trebižat kao i prigodni pjesnički stihovi. Kao prijatelj i radni kolega u bivšem zajedničkom poduzeću Lijanovići d.d. i danas u Elektroprivredi HZ HB, oprostio se i rukovoditelj Sektora za nabave, Daniel Grbešić naglasivši Nemoguće je nabrojati sve one kvalitete, vrijednosti i dobra djela koja je Damir uradio tijekom svoga života. Ono što sigurno kao njegov prije svega dugogodišnji prijatelj i radni kolega mogu reći da je Damir bio čovjek, kako mi ti 101 AUTOR: MARIOFIL SOLDO ODUSTAJANJE SPOJITI, ZDRUŽITI POKOJNIK GALSKI KNEZ ONAJ KOJI KOJI SE I VOJSKO- UNOSI NOOBJESIO VOĐA VOTARIJE ORNELA VIŠTICA LOVITI RIBU RADI PRODAJE NA NAGLUMICA NAVLAKA ZEMLJIŠNA RANG NOZI, URUGVAJ NEIZBJEŽAN, TJECANJA VILENICA GOLOJ SIGURAN MJERA BJEČVA (SPORT) PRIKRIVENOST, MUTNOĆA KOMPJUTOR ZA OSOBNU UPORABU SKLADATELJ SATIE DABROVO KRZNO EBONITA ODMILJA ONO ŠTO JE POSIJANO I IZNIKLO (ŽITARICE) MAKAR GEORGE ORWELL ZARONJAVANJA MASNE NASLAGE (ČOVJEK) ŽIVA BIĆA U DUBINAMA MORA SUŽENJE KANALA I KRVNIH ŽILA to na ovim prostorima znamo reći, bio je ljudina. Čovjek koji je bio spreman sebe žrtvovati za drugoga, čovjek koji je nesebično dijelio optimizam, pozitivnu energiju i ljubav prema drugima. Prijatelj na kojeg si se mogao osloniti. Generalni direktor JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar Nikola Krešić zahvalivši na osobnom doprinosu i ljudskim vrlinama koje je preminuli utkao u Poduzeće istaknuo je Iako Damira nisam dugo poznavao, kroz zajednički rad i vrlo profesionalnu suradnju puno toga nas je zbližilo, brzo smo uspostavili korektan, ali i prijateljski odnos. A s njim to uistinu nije bilo teško. U ime Vlade FBiH kao najvećega dioničara JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, od suradnika i vrsnoga prijatelja oprostio se i ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH i dopremijer Vlade FBiH Jerko Ivanković Lijanović koji je vidno ganut istaknuo Damirovu izuzetnu radnu angažiranost i ljudsku kvalitetu kakvih je malo susretao. Posljednji se ožalošćenom skupu obratio predsjednik FBiH Živko Budimir koji se osvrnuo na težak životni put pokojnoga od djetinjstva do danas, ali s kršćanskom nadom da je njegov put tek počeo. Predsjednik je posebice istaknuo Damirovo sudjelovanje u ratnim 90-ima. 102 INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB TURSKI KAMEN GRČKI JUNAK, AJAKS TURSKA KOVNICA NOVCA “IZNOS” VRSTA KAVE MUŠKI RODITELJ BAGRA, ŠLJAM ZVONJENJE U ČAST MARIJI TO BI BILO … IZNOS NOVCA, SUMA TALIJANSKI SKLADATELJ RIMSKI NAKLADNIK …TIT POMPONIJE ONI KOJI NOSE KIKU ILI PERČIN IRIDIJ DREVNI GRAD NA TIGRISU ARANKA NJIRIĆ “ŠKOLA” ITALIJA NAPRAVA ZA RIBANJE, RIBEŽ (MN.) LANE U STROJARNICI HE RAMA Nije neuobičajeno da se naši uposlenici na terenu svakodnevno susreću s različitim poslovnim izazovima i problemima koje uglavnom uspješno rješavaju, naravno ukoliko su oni u njihovim mogućnostima i djelokrugu rada. Ali s vremena na vrijeme događaju se i nesvakidašnje situacije kakva je bila nedavno nadomak općine Prozor-Rama na lokalitetu Marine pećine u kojoj je smještena strojarnica HE Rama. Na iznenađenje djelatnika osiguranja i uposlenika Elektroprivrede HZ HB, ravno u postrojenje ušetalo je lane. Izgubljeno, iscrpljeno srnino mladunče uhvatili su uposlenici našega poduzeća i smjestili ga na sigurno gdje će ostati do oporavka i dok dovoljno poraste i ojača kako bi moglo samostalno preživjeti u prirodi. Godina XIV. / Broj 49 / Mostar, srpanj 2013. 103
© Copyright 2024 Paperzz
