STATISTIÈKI
LJETOPIS
GRADA
ZAGREBA
2013.
ISSN 1330-3678
62. godište
Nakladnik
REPUBLIKA HRVATSKA
GRAD ZAGREB
GRADSKI URED ZA STRATEGIJSKO PLANIRANJE I RAZVOJ GRADA
Odjel za statistiku
Za nakladnika
JADRANKA VESELIÆ BRUVO, dipl. ing. arh.
Molimo korisnike Ljetopisa da prilikom korištenja podataka
navedu izvor. Pri navodenju izvora predlaže se kratica:
»SLjZ - 2013. str. ...«
STATISTIÈKI LJETOPIS GRADA ZAGREBA
STATISTICAL YEARBOOK OF ZAGREB
Web adresa: www.zagreb.hr
LJETOPIS GRADA ZAGREBA - 2013.
Po svom sadržaju i obuhvatu Statistièki ljetopis Grada Zagreba osnovna
je statistièka publikacija, koja prezentira podatke o Gradu Zagrebu u
višegodišnjem slijedu. To je publikacija koja izlazi kontinuirano i ove
godine bilježi 62. izdanje.
Statistièki podaci koji èine sadržaj Ljetopisa nezaobilazan su izvor
informacija raznim korisnicima. Od poèetka 2007. godine nalazi se i na
web stranicama Grada Zagreba.
Prikazani podaci o Gradu rezultat su statistièkih istraživanja, utemeljena
na Programu statistièkih aktivnosti, koji se provodi na svjetski harmoniziranim metodologijama.
Ljetopis Zagreba najsadržajnija je statistièka publikacija u kojoj se
objavljuju i podaci drugih subjekata kojima zahvaljujemo na kvalitetnoj
suradnji.
GRADSKI URED ZA STRATEGIJSKO PLANIRANJE
I RAZVOJ GRADA
Iva Razumoviæ, dipl. oec.
naèelnica Odjela za statistiku
Jadranka Veseliæ Bruvo, dipl. ing. arh.
proèelnica Gradskog ureda
SADRŽAJ
Zagrebaèki identiteti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19
Majka Božja Kamenitih vrata - zaštitnica Grada Zagreba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19
Zagrebaèki nadbiskupi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21
Zagrebaèki gradonaèelnici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22
Gradska skupština Grada Zagreba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23
Gradonaèelnik Grada Zagreba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25
Upravna tijela Grada Zagreba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26
Podruèni uredi Gradske uprave . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27
Gradske èetvrti Grada Zagreba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28
Gradski zastupnici gradske skupštine prema obrazovanju, starosti i stranaèkoj pripadnosti . . . . . . . 29
Grad Zagreb 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30
Uvodne napomene . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42
Ustrojstvo Grada Zagreba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43
Naselja Grada Zagreba - Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44
Gradske èetvrti Grada Zagreba - Popis 2001. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46
Grafikon - Gradske èetvrti, stanovništvo, Popis 2001. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46
Gradske èetvrti Grada Zagreba - Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47
Grafikon - Gradske èetvrti, stanovništvo, Popis 2011.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47
1. Geografski i meteorološki podaci
1.1. Geografski položaj i visina grada nad morem. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48
2. Površina, stanovništvo i naselja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48
3. Gradske prometnice, važniji prometni pravci - izbor prema dužini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48
4. Temperatura zraka i kolièina oborina u razdoblju 1862.-2010. - prema mjerenju
Meteorološkog opservatorija Zagreb-Griè . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49
5. Mjeseène i godišnje vrijednosti meteoroloških podataka za 30-godišnja razdoblja od 1871. g.
- prema mjerenju Meteorološkog opservatorija Zagreb-Griè . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50
6. Mjeseène i godišnje vrijednosti meteoroloških podataka, u zadnjih 10 godina
- prema mjerenju Meteorološkog opservatorija Zagreb-Griè . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51
7. Broj dana s odreðenim meteorološkim obilježjima u zadnjih 10 godina - prema mjerenju
Meteorološkog opservatorija Zagreb-Griè . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54
8. Uèestalost kiselih kiša na meteorološkim postajama u 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57
9. Godišnje taloženje sumpora iz sulfata i anorganskog dušika iz nitrata i amonijaka u 2012.. . . . . . 57
10. Koncentracije oneèišæenja zraka i kategorizacija kvalitete zraka u 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57
11. Mjeseène i godišnje vrijednosti vodostaja Save, postaja Zagreb . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58
12. Mjeseène i godišnje vrijednosti protoka Save, postaja Zagreb . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59
Grafikon - Karakteristiène vrijednosti godišnjeg vodostaja Save . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60
13. Potresi s epicentrom u okolici Zagreba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61
14. Stajaæe vode . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64
15. Vodotoci i meliorativna kanalska mreža za dio Branjenog podruèja 14 - podruèje Grada Zagreba
- iz programa održavanja u 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64
2. Stanovništvo
Popisi stanovništva
2.1. Stanovništvo Grada Zagreba od najstarijih vremena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65
2. Stanovništvo i kuæanstva prema popisima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65
3. Stanovništvo Grada Zagreba i naselja Zagreb prema popisima 1857.-1991. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66
7
Grafikon - Stanovnici Grada Zagreba i naselja Zagreb 1857.-1991. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66
prema aktualnom teritoriju definiranom 30. sijeènja 1997. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67
Grafikon - Stanovništvo Grada Zagreba prema spolu i starosti, Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67
Grafikon - Privatna kuæanstva prema obiteljskom sastavu, Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67
Grafikon - Obiteljska kuæanstva prema broju èlanova, Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67
4. Stanovništvo prema starosti i spolu, Popis 2011.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68
Grafikon - Dobna struktura stanovnika Grada Zagreba, Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68
5. Osobe stare 95 i više godina prema godinama starosti i spolu, Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69
Grafikon - Dobna struktura stanovnika Grada Zagreba prema Popisu 2001. i 2011. . . . . . . . . . . . . 69
Grafikon - Prosjeèna starost stanovnika Grada Zagreba prema Popisu 2001. i 2011. . . . . . . . . . . . . 69
6. Kontingenti stanovništva, Popis 2011.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 70
Grafikon - Prosjeèna starost stanovnika gradskih èetvrti - rang, Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 70
7. Stanovništvo staro 15 i više godina prema završenoj školi i spolu, Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . 71
8. Stanovništvo staro 10 i više godina prema pismenosti, starosti i spolu, Popis 2011. . . . . . . . . . . . . 71
9. Stanovništvo prema pohaðanju škole i spolu, Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72
10. Stanovništvo staro 10 i više godina prema informatièkoj pismenosti i spolu, Popis 2011. . . . . . . . . 72
11. Stanovništvo staro 15 i više godina prema zakonskome braènom stanju i spolu, Popis 2011. . . . . . 73
12. Stanovništvo staro 15 i više godina prema vrsti zajednice u kojoj osoba živi i spolu, Popis 2011.. . 73
13. Žensko stanovništvo staro 15 i više godina prema broju živoroðene djece, Popis 2011. . . . . . . . . . 73
14. Stanovništvo prema državljanstvu, Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74
15. Stanovništvo prema narodnosti, Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74
16. Stanovništvo prema materinskom jeziku, Popis 2011.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74
17. Stanovništvo prema vjeri, Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75
18. Stanovništvo prema mjestu roðenja i spolu, Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75
19. Stanovništvo prema migracijskim obilježjima i spolu, Popis 2011.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75
20. Stanovništvo staro 15 i više godina prema trenutaènoj aktivnosti i spolu, Popis 2011.. . . . . . . . . . . 76
Grafikon - Stanovništvo staro 15 i više godina prema aktivnosti i spolu, Popis 2011. . . . . . . . . . . . 76
21. Stanovništvo prema glavnim izvorima sredstava za život i spolu, Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . 76
22. Stanovništvo s teškoæama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti
prema vrsti teškoæa i spolu, Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77
23. Stanovništvo s teškoæama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti
prema uzroku teškoæa i spolu, Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77
24. Stanovništvo s teškoæama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti
prema fizièkoj pokretljivosti i spolu, Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 78
25. Stanovništvo s teškoæama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti
prema potrebi za pomoæi druge osobe, korištenju pomoæi druge osobe i spolu, Popis 2011. . . . . . . 78
Grafikon - Stanovnici s teškoæama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti
prema starosti, Popis 2011.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 78
26. Privatna kuæanstva prema obiteljskom sastavu, Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 79
27. Obiteljska kuæanstva prema broju èlanova, Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 79
28. Obitelji prema tipu i broju èlanova, Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 79
Grafikon - Obiteljska i samaèka kuæanstva prema Popisima 2001. i 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 79
29. Obitelji s djecom prema tipu obitelji i broju djece prema starosti, Popis 2011.. . . . . . . . . . . . . . . . . 80
30. Stanovništvo prema spolu, tipu kuæanstva i statusu u obitelji, Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 80
31. Stanovništvo u samaèkim kuæanstvima prema starosti,
zakonskome braènom stanju, trenutaènoj aktivnosti i spolu, Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81
32. Institucionalna kuæanstva prema broju èlanova, Popis 2011.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81
33. Kuæanstva prema osnovi korištenja i vlasništvu stana, Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82
34. Privatna kuæanstva prema broju èlanova i osnovi korištenja stambene jedinice, Popis 2011.. . . . . . 82
35. Privatna kuæanstva prema posjedovanju osobnog raèunala i korištenju interneta, Popis 2011. . . . . 82
8
Vitalna statistika
36. Prirodno kretanje stanovništva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83
37. Stope prirodnog kretanja stanovništva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83
Grafikon - Prirodno kretanje stanovništva. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83
38. Živoroðeni i mrtvoroðeni prema spolu, braènosti roditelja, mjestu poroðaja
i struènoj pomoæi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 84
39. Živoroðeni i mrtvoroðeni prema starosti majke i redu roðenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 84
40. Umrli prema spolu i starosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85
41. Umrli prema spolu, mjestu smrti, lijeèenju bolesti od koje je osoba umrla i prijavi uzroka smrti . . 85
42. Umrli prema uzroku smrti. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 86
43. Nasilne smrti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 86
44. Nasilne smrti prema starosti umrlih i mjesecu dogaðaja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 87
45. Samoubojstva prema starosti umrlih . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 88
46. Umrli u prometnim nesreæama prema starosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 88
47. Sklopljeni brakovi prema starosti ženika i nevjeste . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89
48. Sklopljeni brakovi prema redu braka i ranijem braènom stanju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89
49. Sklopljeni brakovi prema školskoj spremi ženika i nevjeste . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 90
Grafikon - Sklopljeni i razvedeni brakovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 93
50. Razvedeni brakovi. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 91
Migracije stanovništva
51. Doseljeno i odseljeno stanovništvo. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 92
Grafikon - Doseljeno i odseljeno stanovništvo. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 92
3. Zdravstvena zaštita
3.1. Korisnici zdravstvene zaštite . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 93
2. Pregled broja dana izostanaka s posla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 93
3. Zdravstvene ustanove . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 94
4. Zdravstveni djelatnici i suradnici. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 94
5. Zdravstveni djelatnici i suradnici prema struènoj spremi, zanimanju i spolu . . . . . . . . . . . . . . 95
6. Lijeènici prema granama specijalnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 96
7. Djelatnost opæe medicine - primarna zdravstvena zaštita . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 97
8. Djelatnost zaštite dojenèadi i predškolske djece - primarna zdravstvena zaštita . . . . . . . . . . . 97
9. Djelatnost za zdravstvenu zaštitu žena - primarna zdravstvena zaštita . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 98
10. Savjetovalište za planiranje obitelji - primarna zdravstvena zaštita . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 98
11. Djelatnost za zaštitu i lijeèenje usta i zubi - primarna zdravstvena zaštita . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 98
12. Patronažna djelatnost i djelatnost kuæne njege . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 99
13. Hitna medicinska pomoæ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 99
14. Poliklinika za reumatske bolesti, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju "Dr. Drago Èop". . . . . . . . . 100
15. Specijalistièko-konzilijarna djelatnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 100
16. Oboljeli od zaraznih bolesti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 101
17. Bolnièka djelatnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 102
18. Pokazatelji bolnièke djelatnosti u 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 102
19. Postelje i bolesnièki dani u klinièkim bolnièkim centrima, klinièkim bolnicama, klinikama,
opæim i specijalnim bolnicama, po pojedinim odjelima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 103
20. Bolnièka djelatnost u 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 104
21. Hospitalizacija bolesnika prema grupama bolesti i dobi u 2010. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 105
22. Rang uèestalosti hospitalizacija bolesnika starosti 0 - 64 godine,
prema grupama bolesti u 2010. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 106
23. Rang uèestalosti hospitalizacija bolesnika starijih od 65 godina,
prema grupama bolesti u 2010. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 106
9
24. Rang uèestalosti hospitalizacija bolesnika starijih od 65 godina, prema
grupama bolesti u 2011.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 107
25. Rang uèestalosti hospitalizacija bolesnika starijih od 65 godina, prema
grupama bolesti u 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 107
Grafikon - Udjeli hospitalizacija bolesnika starijih od 65 godina u Gradu Zagrebu,
prema najuèestalijim skupinama bolesti. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 107
Grafikon - Broj hospitalizacija bolesnika starijih od 65 godina u gradu Zagrebu,
za najuèestalije skupine bolesti, po dobnim skupinama i spolu bolesnika. . . . . . . . . . . 108
4. Socijalna skrb
4.1. Ustanove socijalne skrbi, stanje 31. prosinca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
2. Maloljetni i punoljetni korisnici socijalne skrbi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
3. Prava, usluge i mjere socijalne skrbi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
4. Društvena davanja za djecu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
5. Djeèji vrtiæi i druge pravne osobe koje ostvaruju programe predškolskog odgoja . . . . . . . . . . . .
6. Domovi uèenika i studenata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
7. Prognanici prema regiji stalnog prebivališta - Popis prognanika ožujak 1992. . . . . . . . . . . . . . .
8. Prognanici prema datumu izbjega - Popis prognanika ožujak 1992. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
9. Prognanici i izbjeglice u 1992. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
10. Prognanici - djeca, uèenici i studenti - Popis prognanika ožujak 1992. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
11. Prognanici prema zdravstvenom stanju - Popis prognanika ožujak 1992. . . . . . . . . . . . . . . . . . .
12. Prognanici i izbjeglice - stanje krajem godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
109
109
110
110
111
111
112
112
112
113
113
113
5. Mirovinsko osiguranje
5.1. Osiguranici prema osnovama osiguranja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 114
2. Osiguranici prema osnovama osiguranja i spolu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 114
Grafikon - Osiguranici prema spolu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 114
3. Korisnici mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju
Grafikon - Struktura korisnika mirovina prema vrstama mirovina, 31. prosinac 2012. . . . . . . . . . 115
Grafikon - Prosjeène mirovine prema vrstama mirovina. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 115
4. Korisnici mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i spolu
Grafikon - Korisnici mirovina prema spolu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 116
5. Korisnici mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i osnovama osiguranja. . . . . . . . . . 117
Grafikon - Struktura korisnika mirovina prema osnovama osiguranja, 31. prosinac 2012. . . . . . . 118
6. Korisnici mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, osnovama osiguranja i spolu . . . . 119
Grafikon - Prosjeène mjeseène mirovine prema osnovama osiguranja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 120
6. Zaposlenost, nezaposlenost i zapošljavanje
6.1. Zaposleni, stanje 31. ožujka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 121
Grafikon - Zaposleni, stanje 31. ožujka 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 121
Grafikon - Zaposleni prema stupnju struènog obrazovanja i spolu, stanje 31. ožujka 2012. . . . . 121
2. Zaposleni prema podruèjima NKD-a 2007. i spolu, stanje 31. ožujka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 122
3. Zaposleni u pravnim osobama prema podruèjima NKD-a 2007. i spolu, stanje 31. ožujka . . . . . 123
4. Zaposleni u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija prema podruèjima NKD-a 2007.
i spolu, stanje 31. ožujka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 124
5. Zaposleni u pravnim osobama prema oblicima vlasništva, 31. ožujka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 125
Grafikon - Udjel broja zaposlenih u pravnim osobama prema oblicima vlasništva,
stanje 31. ožujka.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 125
6. Zaposleni u pravnim osobama prema oblicima vlasništva i podruèjima NKD-a 2007.,
stanje 31. ožujka 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 126
10
Grafikon - Struktura zaposlenih u pravnim osobama prema oblicima vlasništva,
stanje 31. ožujka 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
7. Zaposleni u pravnim osobama prema stupnju struènog obrazovanja i spolu, stanje 31. ožujka . .
8. Zaposleni u pravnim osobama prema stupnju struènog obrazovanja, podruèjima NKD-a 2007.
i spolu, stanje 31. ožujka 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
9. Zaposleni u pravnim osobama prema starosti i spolu, stanje 31. ožujka . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
10. Zaposleni u pravnim osobama prema starosti, spolu i podruèjima NKD-a 2007.,
stanje 31. ožujka 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
11. Zaposleni u pravnim osobama prema vrsti radnog odnosa i spolu, stanje 31. ožujka . . . . . . . . . .
12. Zaposleni u pravnim osobama prema vrsti radnog odnosa i spolu, po podruèjima NKD-a 2007.,
stanje 31. ožujka 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
13. Osobe koje traže zaposlenje prema razini obrazovanja - stanje 31. prosinca . . . . . . . . . . . . . . . .
Grafikon - Nezaposlene osobe, stanje 31. prosinca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
14. Osobe koje traže zaposlenje prema radnom stažu, - stanje 31. prosinca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
15. Osobe koje traže zaposlenje prema vremenu nezaposlenosti - stanje 31. prosinca . . . . . . . . . . . .
16. Osobe koje traže zaposlenje prema godinama starosti - stanje 31. prosinca . . . . . . . . . . . . . . . . .
126
127
128
129
130
131
131
132
132
133
133
134
7. Plaæe
7.1. Prosjeène mjeseène isplaæene neto i bruto plaæe po zaposlenom u pravnim osobama svih
oblika vlasništva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 135
Grafikon - Kretanje prosjeènih mjeseènih neto i bruto plaæa po zaposlenom u pravnim osobama. 135
2. Indeksi nominalnih neto i bruto plaæa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 136
3. Struktura zaposlenih u pravnim osobama prema visini isplaæenih neto plaæa za 160-200
plaæenih sati rada, za ožujak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 136
Grafikon - Struktura zaposlenih u pravnim osobama prema visini isplaæenih neto plaæa
za ožujak 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 136
4. Struktura zaposlenih u pravnim osobama prema visini isplaæenih neto plaæa za 160-200
plaæenih sati rada u ožujku 2012., prema podruèjima NKD-a 2007. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 137
5. Prosjeène mjeseène isplaæene neto plaæe po zaposlenom u pravnim osobama svih oblika
vlasništva, prema podruèjima NKD-a 2007. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 138
Grafikon - Prosjeène mjeseène isplaæene neto plaæe po zaposlenom u pravnim osobama svih
oblika vlasništva, prema podruèjima NKD-a 2007. za 2011. i 2012.. . . . . . . . . . . . 138
6. Prosjeène mjeseène isplaæene bruto plaæe po zaposlenom u pravnim osobama svih oblika
vlasništva, prema podruèjima NKD-a 2007.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 139
Grafikon - Prosjeène mjeseène bruto plaæe po zaposlenom u pravnim osobama svih oblika
vlasništva, prema podruèjima NKD-a 2007. za 2011. i 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 139
7. Indeksi nominalnih neto i bruto plaæa po zaposlenom u pravnim osobama svih oblika
vlasništva, prema podruèjima NKD-a 2007.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 140
Grafikon - Indeksi nominalnih neto i bruto plaæa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 140
8. Prosjeène mjeseène isplaæene neto i bruto plaæe po zaposlenom u pravnim osobama prema
spolu i stupnju struène spreme potrebne za obavljanje odreðenih poslova i zadataka . . . . . . . . . 141
Grafikon - Prosjeène mjeseène neto plaæe po zaposlenom u pravnim osobama,
prema stupnju struène spreme . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 141
9. Prosjeène mjeseène isplaæene neto plaæe po zaposlenom u pravnim osobama prema
spolu i stupnju struène spreme potrebne za obavljanje odreðenih poslova i zadataka za 2012.,
po podruèjima NKD-a 2007. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 142
10. Prosjeène mjeseène isplaèene bruto plaæe po zaposlenom u pravnim osobama
prema spolu i stupnju struène spreme potrebne za obavljanje odreðenih
poslova i zadataka za 2012., po podruèjima NKD-a 2007. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 142
11
8. Cijene
8.1. Lanèani indeksi prodajnih cijena proizvoðaèa industrijskih proizvoda prema glavnim
industrijskim grupacijama i odjeljcima NKD-a 2002. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 144
2. Lanèani indeksi cijena na malo prema grupama proizvoda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 145
3. Lanèani indeksi troškova života prema grupama potrošnje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 145
4. Lanèani indeksi cijena ugostiteljskih usluga prema grupama usluga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 146
5. Prosjeène godišnje stope rasta cijena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 146
6. Indeksi cijena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 147
Grafikon - Kretanje indeksa prodajnih cijena proizvoðaèa industrijskih proizvoda,
cijena na malo i troškova života od 1999. do 2008. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 148
Grafikon - Indeksi cijena na malo i troškova života od 1998. do 2007. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 148
9. Investicije
9.1. Ostvarene investicije u dugotrajnu imovinu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 149
Grafikon - Ostvarene investicije u dugotrajnu imovinu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 149
2. Ostvarene investicije u novu dugotrajnu imovinu prema tehnièkoj strukturi . . . . . . . . . . . . . . . . 150
3. Isplate za investicije u dugotrajnu imovinu prema osnovnim izvorima financiranja. . . . . . . . . . . 151
Grafikon - Isplate za investicije u dugotrajnu imovinu prema osnovnim oblicima
financiranja u 2012.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 151
4. Ostvarene investicije u novu dugotrajnu imovinu prema djelatnosti investitora iz Hrvatske
i namjeni investicija prema NKD-u 2007., u 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 152
5. Investicije u zaštitu okoliša. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 154
Grafikon - Investicije u zaštitu okoliša u 2012.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 154
6. Tekuæi izdaci za zaštitu okoliša . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 155
Grafikon - Investicije i tekuæi izdaci u zaštitu okoliša . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 155
10. Gradski proraèun
10.1. Ostvarenje prihoda gradskog proraèuna . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Grafikon - Struktura prihoda gradskog proraèuna u 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
2. Rashodi gradskog proraèuna. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
3. Raèun financiranja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
156
156
157
157
11. Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
11.1. Oranice i vrtovi prema naèinu korištenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 158
Grafikon - Zasijane površine u 2007. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 158
2. Površina i proizvodnja važnijih usjeva. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 160
3. Voæna stabla i proizvodnja voæa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 161
4. Vinogradi i proizvodnja grožða . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 161
5. Stoka i perad kod poslovnih subjekata (pravne osobe) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 162
6. Stoka na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 162
7. Goveda i proizvodnja mlijeka na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima . . . . . . . . . . . . 163
8. Perad, proizvodnja jaja i proizvodnja meda, na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima 163
9. Površine šumskog zemljišta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 164
10. Šume prema namjeni . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 164
11. Posjeèena bruto drvna masa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 165
12. Proizvodnja šumskih proizvoda prema vlasništvu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 165
12
12. Industrija
12.1. Indeksi fizièkog obujma ukupne industrijske proizvodnje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 166
Grafikon - Prosjeène godišnje stope rasta industrijske proizvodnje
u razdoblju od 2005. do 2009. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 166
2. Indeksi industrijske proizvodnje prema glavnim industrijskim grupacijama
i odjeljcima NKD-a 2007. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 167
3. Vrijednost prodanih industrijskih proizvoda i izvoza (PRODCOM) prema djelatnosti
proizvoda i podruèjima i odjeljcima NKD-a 2007. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 168
4. Elementi raèuna industrijske proizvodnje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 169
Grafikon - Elementi raèuna industrijske proizvodnje 2004. - 2008. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 169
5. Elementi raèuna industrijske proizvodnje prema podruèjima i odjeljcima NKD-a 2007., u 2008.170
6. Zaposleni, bruto plaæe i nadnice - godišnji prosjek, naèelo èiste djelatnosti. . . . . . . . . . . . . . . 171
Grafikon - Prosjeèna godišnja bruto plaæa po zaposlenom u industriji,
prema podruèju NKD-a 2007., u 2008. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 171
7. Zaposleni, bruto plaæe i nadnice - godišnji prosjek prema podruèjima i odjeljcima
NKD-a 2007., naèelo èiste djelatnosti u 2008.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 172
13. Graðevinarstvo
13.1. Stanovi prema naèinu korištenja - Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 173
2. Nastanjeni stanovi prema broju soba i vlasništvu - Popis 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 173
3. Nastanjeni stanovi prema pomoænim prostorijama i instalacijama - Popis 2011. . . . . . . . . . . . 173
4. Stambene jedinice prema broju kuæanstava i èlanova kuæanstava - Popis 2011. . . . . . . . . . . 174
5. Graðevinska djelatnost poslovnih subjekata (pravne osobe) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 174
Grafikon - Struktura vrijednosti izvršenih graðevinskih radova prema vrsti graðevina u 2012. . 174
6. Izdana odobrenja za gradnju prema vrsti graðevine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 175
7. Izdana odobrenja za gradnju za zgrade prema namjeni, velièini i vrsti gradnje . . . . . . . . . . . 175
8. Završene zgrade i stanovi prema broju soba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 176
Grafikon - Završene zgrade, prema vrsti zgrade i vrsti radova. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 176
Grafikon - Završeni stanovi, prema broju soba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 176
9. Završene zgrade i stanovi prema vrsti zgrade i vrsti radova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 177
10. Broj i graðevinske velièine prema vrsti završenih zgrada i vrsti radova . . . . . . . . . . . . . . . . . 178
11. Završeni stanovi prema vrsti zgrade, vrsti gradnje i broju soba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 179
12. Prosjeène cijene prodanih novih stanova. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 180
Grafikon - Prosjeène cijene prodanih novih stanova u kunama, po m2 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 180
Grafikon - Struktura prosjeène cijene prodanih novih stanova u 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . 180
14. Prijevoz, skladištenje i veze
14.1. Motorna vozila, gradski prijevoz i telefonski pretplatnici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Grafikon - Prevezeni putnici u gradskom prijevozu 1930.-2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
2. Registrirana vozila na motorni pogon, stanje 31. prosinca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
3. Javni putnièki cestovni prijevoz . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
4. Cestovni prijevoz robe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
5. Gradski autobus . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
6. Tramvaj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
7. Uspinjaèa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
8. Žièara Sljeme. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
9. Pošte i poštanska oprema . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
10. Poštanske pošiljke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
11. Promet zrakoplova u Zraènoj luci Zagreb . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
181
181
182
182
183
183
183
184
184
185
185
186
13
12.
13.
14.
15.
16.
Domaæi promet i promet s inozemstvom u Zraènoj luci Zagreb. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Promet inozemnih zrakoplova u Zraènoj luci Zagreb . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Sredstva Zraène luke Zagreb . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Prometne nesreæe i nastradale osobe u prometnim nesreæama. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Broj požara prema vrstama objekata i stradale osobe u njima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
186
187
187
188
188
15. Distributivna trgovina i ostale usluge
15.1. Distributivna trgovina - poslovni subjekti (pravne osobe i obrtnici) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 189
Grafikon - Prodavaonice/servisi prema pretežnoj djelatnosti pravne osobe/obrtnika . . . . . . . . . 189
2. Distributivna trgovina prema djelatnosti koju poslovni subjekt obavlja u 2010. . . . . . . . . . . . 190
Grafikon - Struktura prometa u distributivnoj trgovini prema djelatnosti
koju poslovni subjekt obavlja u 2010. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 190
3. Trgovina na malo - pravne osobe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 191
Grafikon - Struktura prometa u trgovini na malo prema trgovaèkim strukama u 2012. . . . . . 191
4. Lanèani indeksi prometa u trgovini na malo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 192
5. Struktura prometa u trgovini na malo prema trgovaèkim strukama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 192
6. Nominalni indeksi prometa uslužnih djelatnosti prema pretežnoj djelatnosti . . . . . . . . . . . . . . . 193
Grafikon - Nominalni indeksi prometa uslužnih djelatnosti u 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 193
7. Nominalni indeksi prometa trgovine na malo prema pretežnoj djelatnosti. . . . . . . . . . . . . . . . . 194
poslovnog subjekta
8. Proljetni i ostali sajmovi i izložbe na prostoru Zagrebaèkog velesajma . . . . . . . . . . . . . . . . . . 195
9. Zagrebaèki meðunarodni jesenski velesajam . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 195
16. Robna razmjena s inozemstvom
16.1.
2.
3.
4.
Ukupan izvoz i uvoz . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 196
Izvoz i uvoz prema sektorima SMTK-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 196
Izvoz i uvoz prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. - proizvodni princip. . . . . . . . 197
Izvoz i uvoz prema ekonomskim grupacijama zemalja u 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 198
Grafikon - Izvoz i uvoz prema ekonomskim grupacijama zemalja u 2012. . . . . . . . . . . . . . . . 198
17. Ugostiteljstvo
17.1. Ugostiteljska poduzeæa/trgovaèka društva.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 199
Grafikon - Promet ugostiteljskih poduzeæa/trgovaèkih društava 2004. - 2010. . . . . . . . . . . . . . 199
2. Promet ugostiteljskih poduzeæa/trgovaèkih društava prema vrstama usluga . . . . . . . . . . . . . . . . . . 200
Grafikon - Struktura prometa ugostiteljskih poduzeæa/trgovaèkih društava
prema vrstama usluga u 2010. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 200
3. Ugostiteljska poduzeæa/trgovaèka društva i ugostitelji obrtnici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 201
4. Poslovne jedinice ugostiteljskih poduzeæa/trgovaèkih društava prema
vrstama ugostiteljskih objekata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 201
5. Ugostitelji obrtnici prema pretežnoj ugostiteljskoj djelatnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 202
18. Turizam
18.1. Kapaciteti za smještaj turista prema vrstama objekata, stanje 31. kolovoza . . . . . . . . . . . . . . . . . . 203
Grafikon - Broj dolazaka turista . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 203
2. Dolasci i noæenja turista prema vrstama objekata za smještaj turista . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 204
Grafikon - Broj ostvarenih noæenja turista . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 204
3. Dolasci i noæenja turista prema zemlji prebivališta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 205
4. Naèin dolaska turista prema vrstama objekata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 206
14
19. Komunalne djelatnosti
19.1. Javna vodovodna i kanalizacijska mreža, te javna toplana po naseljima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 207
2. Javni vodovod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 208
3. Javna kanalizacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 208
4. Opskrba grada toplinskom energijom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 208
5. Elektrièna energija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 209
6. Plin . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 209
7. Parkovi, ostale zelene površine, drvoredi i javna djeèja igrališta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 210
8. Parkovi na gradskom podruèju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 210
9. Tržnice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 210
10. Bazeni . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 211
11. Groblja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 211
12. Groblja: Mirogoj, Miroševac i Krematorij s Gajem urni . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 211
20. Kakvoæa i zaštita prirode i okoliša
20.1. Zaštiæena prirodna podruèja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 212
2. Koncentracije oneèišæenja u zraku na mjernoj postaji u Ðorðiæevoj ulici, u 2012.
- sumarni rezultati . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 213
3. Kolièina i ocjena ukupne taložne tvari i metala u njoj na mjernoj postaji u Ðorðiæevoj ulici,
u 2012. - sumarni rezultati . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 213
4. Kategorizacija podruèja oko mjerne postaje u Ðorðiæevoj ulici u 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 213
5. Koncentracije oneèišæenja u zraku na mjernoj postaji na Ksaverskoj cesti, u 2012.
- sumarni rezultati . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 214
6. Kolièina i ocjena ukupne taložne tvari i metala u njoj na mjernoj postaji
na Ksaverskoj cesti, u 2012. - sumarni rezultati . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 214
7. Kategorizacija podruèja oko mjerne postaje na Ksaverskoj cesti, u 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 215
8. Koncentracije oneèišæenja u zraku na mjernoj postaji na Pešæenici, u 2012. - sumarni rezultati . 215
9. Kolièina i ocjena ukupne taložne tvari i metala u njoj na mjernoj postaji
na Pešæenici, u 2012. - sumarni rezultati . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 215
10. Kategorizacija podruèja oko mjerne postaje na Pešæenici, u 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 216
11. Koncentracije oneèišæenja u zraku na mjernoj postaji u Prilazu baruna Filipoviæa, u 2012.
- sumarni rezultati . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 216
12. Kolièina i ocjena ukupne taložne tvari i metala u njoj na mjernoj postaji u Prilazu baruna
Filipoviæa, u 2012. - sumarni rezultati . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 216
13. Kategorizacija podruèja oko mjerne postaje u Prilazu baruna Filipoviæa u 2012. . . . . . . . . . . . . 217
14. Koncentracije oneèišæenja u zraku na mjernoj postaji u Sigetu, u 2012. - sumarni podaci . . . . . 217
15. Kolièina i ocjena ukupne taložne tvari i metala u njoj na mjernoj postaji u Sigetu, u 2012.
- sumarni rezultati . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 217
16. Kategorizacija podruèja oko mjerne postaje u Sigetu u 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 218
17. Koncentracije oneèišæenja u zraku na mjernoj postaji u Susedgradu, u 2012. - sumarni rezultati . 218
18. Kolièina i ocjena ukupne taložne tvari i metala u njoj na mjernoj postaji
u Susedgradu, u 2012. - sumarni rezultati . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 218
19. Kategorizacija podruèja oko mjerne postaje u Susedgradu u 2012.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 219
20. Opskrba industrije vodom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 220
21. Korištenje vode u industriji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 220
22. Ispuštanje upotrebljene vode iz industrije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 221
23. Otpadne kanalizacijske vode . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 221
24. Odloženi otpad po vrstama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 222
15
25. Primarna reciklaža . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 222
26. Primarna reciklaža u 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 223
27. Rezultati mjerenja razine buke na prometnicama prema mjernim mjestima. . . . . . . . . . . . . . . . 224
21. Obrazovanje
21.1. Osnovno obrazovanje - redovite škole . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 226
2. Srednje obrazovanje - redovite škole . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 226
3. Visoko obrazovanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 227
Grafikon - Osnovno, srednje i visoko obrazovanje, poèetak šk. g. 2011./2012. . . . . . . . . . . . . . . . 227
4. Osnovno obrazovanje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 228
5. Srednje obrazovanje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 230
6. Uèenici koji su završili školovanje, prema vrsti škole. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 233
7. Uèenici gimnazije koji su položili maturu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 233
Grafikon - Uèenici koji su završili školovanje, prema vrsti škole . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 233
8. Uèenici tehnièkih i srodnih srednjih škola koji su položili završni ispit . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 234
9. Uèenici industrijskih i obrtnièkih srednjih škola koji su položili završni ispit . . . . . . . . . . . . . . . . 234
10. Studenti upisani na visoka uèilišta prema nazivu uèilišta i spolu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 235
Grafikon - Studenti upisani na visoka uèilišta prema spolu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 236
11. Studenti upisani na visoka uèilišta prema godinama studija u ak. god. 2011./2012. . . . . . . . . . . . 237
Grafikon - Studenti upisani u ak.g. 2011./2012. prema vrstama visokih uèilišta . . . . . . . . . . . . . . 238
12. Diplomirani studenti prema nazivu visokog uèilišta i spolu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 239
Grafikon - Diplomirani studenti prema spolu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 240
13. Nastavno osoblje visokih uèilišta prema zvanju u šk. g. 2012./2013. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 241
Grafikon - Nastavnici i suradnici prema akademskom nazivu i stupnju, u ak.god. 2012./13. . . . . . 242
14. Magistri znanosti, magistri i sveuèilišni specijalisti prema nazivu visokog uèilišta
na kojem su stekli akademski stupanj/naziv i spolu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 243
15. Doktori znanosti prema nazivu visokog uèilišta na kojem su stekli
akademski stupanj/naziv i spolu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 244
Grafikon - Magistri, magistri znanosti i sveuèilišni specijslisti prema znanstvenom i
umjetnièkom podruèju magistarskog/specijalistièkog rada u 2012. . . . . . . . . . . . . . . . 244
Grafikon - Doktori znanosti prema znanstvenom podruèju doktorske disertacije u 2012. . . . 244
22. Kultura i umjetnost
22.1. Kazališta i kinematografi od 1939. do 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 245
2. Puèka i otvorena uèilišta i domovi kulture . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 245
3. Knjižnice od 1968. do 2010. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 246
4. Knjižnice u 2010. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 246
5. Radio i televizijski pretplatnici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 246
6. Hrvatsko narodno kazalište . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 247
7. Dramsko kazalište Gavella . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 247
8. Teatar ITD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 248
9. Zagrebaèko gradsko kazalište Komedija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 248
10. Satirièko kazalište Kerempuh . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 248
11. Zagrebaèko kazalište mladih . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 249
12. Kazalište Trešnja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 249
13. Zagrebaèko kazalište lutaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 249
14. Amaterska kazališta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 250
15. Filharmonija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 250
16
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
Profesionalni orkestri, ansambli i zborovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 250
Ansambl narodnih plesova i pjesama Lado . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 251
Zbirke u 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 251
Galerije u 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 252
Muzeji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 252
Muzeji u 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 253
Kinematografi. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 254
Zoološki vrt . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 254
23. Šport
23.1.
2.
3.
4.
5.
6.
Športske udruge prema vrstama športa u 2009. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 255
Sudjelovanje športskih udruga na meðunarodnim natjecanjima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 256
Športske, šahovske i lovaèke udruge . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 256
Aktivni èlanovi prema šahovskim zvanjima i kategorijama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 257
Aktivni èlanovi prema bridž kategorijama. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 257
Športski objekti koje koriste graðani . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 257
24. Pravosuðe
24.1. Sudovi, suci i sudaèki vježbenici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 258
Grafikon - Optužene i osuðene punoljetne osobe. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 258
2. Optužene i osuðene punoljetne osobe prema kaznenim djelima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 259
3. Optužene i osuðene punoljetne osobe po sudovima. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 261
4. Osuðene punoljetne osobe po sudovima i grupama kaznenih djela u 2012. . . . . . . . . . . . . . . 261
5. Osuðene punoljetne osobe prema izreèenim sankcijama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 262
6. Maloljetni poèinitelji kaznenih djela prema grupama kaznenih djela, vrsti odluke i
izreèenim sankcijama u 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 262
7. Punoljetni i maloljetni poèinitelji prekršaja prema vrsti prekršaja, postupaka i odluke . . . . . . 263
8. Poèinitelji prekršaja prema izreèenim sankcijama. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 264
25. Poslovni subjekti
25.1.
2.
3.
4.
Poslovni subjekti prema pravno ustrojbenim oblicima i aktivnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Aktivne pravne osobe prema oblicima vlasništva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Pravne osobe prema podruèjima NKD-a i aktivnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Poslovni subjekti prema podruèjima NKD-a i velièini. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
265
265
266
267
Zlatna Bula kralja Bele IV . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Metodološka objašnjenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Kratice i znakovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Pregled redovitih izdanja Odjela za statistiku . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Karte . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
268
269
304
305
309
17
Majka Božja Kamenitih vrata
Zaštitnica Grada Zagreba
31. svibnja - DAN GRADA ZAGREBA
ZAGREBAÈKI NADBISKUPI
Prvi pisani spomen imena Zagreb, vezano za osnutak biskupije (1094.), punih
devet stoljeæa obilježava zagrebaèku povijest.
Zagreb je, kako je napisao jedan od njegovih biografa (A. Benigar) »... grad na
gori, svjetionik iz kojeg prosijava neugasiva i sigurna svjetlost svim ljudima.«
To je Grad snažnih duhovnih vrijednosti i identiteta. U tanane niti njegovih
vrijednosti utkane su, iznad svega, svjetla imena zagrebaèkih nadbiskupa:
1. Juraj HAULIK de Varallya, kardinal
biskup
nadbiskup
1837.-1853.
1853.-1869.
2. Josip MIHALOVIÆ, kardinal
1870.-1891.
3. Juraj POSILOVIÆ
1894.-1914.
4. Antun BAUER
1914.-1937.
5. Alojzije STEPINAC, kardinal
1937.-1960.
6. Franjo ŠEPER, kardinal
1960.-1969.
7. Franjo KUHARIÆ, kardinal
1970.-1997.
8. Josip BOZANIÆ, kardinal
1997.
21
ZAGREBAÈKI GRADONAÈELNICI
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
Janko KAMAUF
Josip F. HAERDTL1)
Svetozar KUŠEVIÆ1)
Johan LICHTENEGGER1)
Vjekoslav FRIGAN
Makso MIHALIÆ
Dragutin pl. CZEKUS2)
Pavao HATZ
Stjepan VRABÈEVIÆ
Ivan VONÈINA
Stanko ANDRIJEVIÆ
Matija MRAZOVIÆ
Josip HOFFMANN
Nikola BADOVINAC
Ignjat SIEBER
Milan AMRUŠ
Adolf MOŠINSKY
Milan AMRUŠ
Janko HOLJAC
Stjepan SRKULJ
Svetozar DELIÆ
Vjekoslav HEINZEL
Stjepan SRKULJ
Ivo KRBEK
Rudolf ERBER
Teodor PEIÈIÆ
1)Vršitelj
2)Sudbeni
22
1851.-1857.
1857.
1858.
1858.-1861.
1861.-1868.
1868.-1869.
1869.-1872.
1872.-1873.
1873.
1873.-1876.
1876.-1879.
1879.-1881.
1881.-1885.
1885.-1887.
1887.-1890.
1890.-1892.
1892.-1904.
1904.-1910.
1910.-1917.
1917.-1919.
1920.
1920.-1928.
1928.-1932.
1932.-1934.
1934.-1936.
1937.-1939.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
Mate STARÈEVIÆ
Jozo DUMANDŽIÆ
Ivan WERNER
Eugen STAREŠINIÆ
Dragutin SAILI
Mika ŠPILJAK
Milivoj RUKAVINA
Mirko PAVLEKOVIÆ
Veèeslav HOLJEVAC
Pero PIRKER
1)
Ratko KARLOVIÆ
Josip KOLAR MATEK
Ivo VRHOVEC
Ivo LATIN
Mato MIKIÆ
Aleksandar VARGA
Zorislav ŠONJE
Tito KOSTY
Mato MIKIÆ
Boris BUZANÈIÆ
Branko MIKŠA
Marina
MATULOVIÆ-DROPULIÆ
49. Milan BANDIÆ
50. Vlasta PAVIÆ
51. Milan BANDIÆ
dužnosti
vijeænik koji je po odredbi bana Raucha vršio dužnost gradonaèelnika.
1939.-1941.
1941.-1942.
1942.-1944.
1944.-1945.
1945.-1949.
1949.-1950.
1950.-1951.
1951.-1952.
1952.-1963.
1963.-1967.
1967.
1967.-1972.
1972.-1978.
1978.-1982.
1982.-1983.
1983.-1984.
1984.-1985.
1985.-1986.
1986.-1990.
1990.-1993.
1993.-1995.
1996.-2000.
2000.-2002.
2002.-2005.
2005.-
GRADSKA SKUPŠTINA GRADA ZAGREBA
(saziv konstituiran 20. lipnja 2013. godine)*
Darinko KOSOR - predsjednik
Jelena PAVIÈIÆ VUKIÈEVIÆ - potpredsjednica
Davor BERNARDIÆ - potpredsjednik
Andrija MIKULIÆ - potpredsjednik
Vesna SUDAR - potpredsjednica
1. Davor BERNARDIÆ
2. Dražan BILOKAPIÆ
3. Zvane BRUMNIÆ
4. Vlado CRKVENAC
5. Ivan ÆELIÆ
6. akademkinja Vida DEMARIN
7. mr. sc. Ante DODIG
8. Vladimir FERDELJI
9. dr. sc. Damir GODEC
10. dr. sc. Vjekoslav JELEÈ
11. mr. sc. Grgo JELINIÆ
12. Martina JOVIÆ
13. mr. sc. Damir JURINOVIÆ
14. Marija KALEBOTA
15. Æazim KARDAŠEVIÆ
16. Darko KATUŠA
17. Darinko KOSOR
18. dr. sc. Dragan KOVAÈEVIÆ
19. Nenad LIVUN
20. Margareta MAÐERIÆ
21. Ratko MARIÈIÆ
22. mr. sc. Nenad MATIÆ
23. Ljubica MATIJEVIÆ-VRSALJKO
24. Andrija MIKULIÆ
25. Saša MOLAN
26. Dragica NIKOLIÆ
27. Ivan OBAD
28. Alen OSTOJIÆ
29. Sanja OŽIÆ
30. Dijana PAVIÈIÆ-HANIŠ
31. Jelena PAVIÈIÆ VUKIÈEVIÆ
32. Tin PAŽUR
33. Sandra PERKOVIÆ
34. Marijan PILAŠ
35. Zoran PILIÈIÆ
36. Ante PLAZONIÆ, dipl. ing.
37. Miroslav POLOVANEC
38. Sunèana RUPNIK BLAŽEKOVIÆ
39. Pero SEMREN
40. Bogdanka SRDIÆ-VULPE
41. Mirsad SREBRENIKOVIÆ
42. dr. sc. Ana STAVLJENIÆ-RUKAVINA
43. Tomislav STOJAK
44. Vesna SUDAR
45. Dan ŠPICER
46. Milivoj ŠPIKA
47. Davor ŠTERN
48. Ivan TEPEŠ
49. Katarina TONKOVIÆ
50. Davorka VUKADIN SAMARDŽIÆ
51. Mario ŽUPAN
Mirjana LICHTNER KRISTIÆ, dipl. iur. - tajnica Gradske skupštine Grada Zagreba
mr. sc. Predrag FLEŠ - zamjenik tajnika Gradske skupštine Grada Zagreba
* podaci sa stanjem 2. listopada 2013.
23
Gradski zastupnici kojima je mandat u mirovanju i njihovi zamjenici
1. Milan Bandiæ, lista grupe biraèa nositelja Milana Bandiæa - zamjenjuje ga
mr. sc. Ante Dodig, lista grupe biraèa nositelja Milana Bandiæa (od 10. lipnja 2013.)
2. dr. sc. Sandra Švaljek, lista grupe biraèa nositelja Milana Bandiæa - zamjenjuje ju
Mirsad Srebrenikoviæ, lista grupe biraèa nositelja Milana Bandiæa (od 10. lipnja 2013.)
3. Vesna Kusin, lista grupe biraèa nositelja Milana Bandiæa - zamjenjuje ju
Bogdanka Srdiæ - Vulpe, lista grupe biraèa nositelja Milana Bandiæa (od 10. lipnja 2013.)
4. Slavko Kojiæ, lista grupe biraèa nositelja Milana Bandiæa - zamjenjuje ga
mr. sc. Damir Jurinoviæ, lista grupe biraèa nositelja Milana Bandiæa (od 13. lipnja 2013.)
5. Višnja Fortuna, HSU - zamjenjuje ju Vesna Sudar, HSU (od 17. lipnja 2013.)
6. prof. dr. sc. Rajko Ostojiæ, SDP - zamjenjuje ga Dan Špicer, SDP (od 20. lipnja 2013.)
7. Sanja Ožiæ, SDP - zamjenjuje je Dijana Pavièiæ-Haniš, SDP (od 20. lipnja 2013.)
Dana 21. kolovoza 2013. prestaje mirovanje mandata gradskoj zastupnici Sanji Ožiæ
Dana 21. kolovoza 2013. Dijana Pavièiæ-Haniš prestaje obnašati dužnost zamjenice gradske zastupnice
8. Ljubica Hrgoviæ, SDP - zamjenjuje ju Æazim Kardaševiæ, SDP (od 20. lipnja 2013.)
9. Željko Kvesiæ, SDP - zamjenjuje ga Marijan Pilaš, SDP (od 20. lipnja 2013.)
10. Prof. dr. sc. Mirna Šitum, lista grupe biraèa nositelja Milana Bandiæa - zamjenjuje ju
Ljubica Matijeviæ-Vrsaljko, lista grupe biraèa nositelja Milana Bandiæa (od 10. kolovoza 2013.)
11. Silva Žele, SDP - zamjenjuje ju Dijana Pavièiæ-Haniš, SDP (od 23. kolovoza 2013.)
12. akademik Ivica Kostoviæ, HDZ - zamjenjuje ga Pero Semren, HDZ (od 26. kolovoza 2013.)
24
GRADONAÈELNIK
GRADA ZAGREBA
Gradonaèelnik
Milan BANDIÆ, dipl. politolog
Zamjenici
dr. sc. Sandra ŠVALJEK, dipl. oec.
Vesna KUSIN, prof.
25
UPRAVNA TIJELA GRADA ZAGREBA
Gradska upravna tijela1)
1. Struèna služba gradonaèelnika
2. Ured gradonaèelnika
3 Ured za programe i projekte Europske unije
4. Ured za javnu nabavu
5. Gradski kontrolni ured
6. Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada
7. Gradski ured za opæu upravu
8. Gradski ured za financije
9. Gradski ured za gospodarstvo, rad i poduzetništvo
10. Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj
11. Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport
12. Gradski ured za zdravstvo
13. Gradski ured za branitelje
14. Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom
15. Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo
16. Gradski ured za prostorno ureðenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i
promet
17. Gradski ured za imovinsko - pravne poslove i imovinu Grada
18. Gradski ured za katastar i geodetske poslove
19. Ured za upravljanje u hitnim situacijama
20. Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode
21. Služba za mjesnu samoupravu
1)
Odluka o ustrojstvu i djelokrugu gradskih upravnih tijela i Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o
ustrojstvu i djelokrugu gradskih upravnih tijela (Službeni Glasnik Grada Zagreba br. 16/09, 22/09 i
17/13)
26
PODRUÈNI UREDI GRADSKE UPRAVE
Za podruèje jedne ili više gradskih èetvrti Grada Zagreba ustrojavaju se
podruèni uredi Gradske uprave kao podruène jedinice Gradske uprave:
Podruèni uredi Gradske uprave
Gradske èetvrti
1. Podruèni ured CENTAR
Gradska èetvrt Donji grad
Gradska èetvrt Podsljeme
2. Podruèni ured ÈRNOMEREC
Gradska èetvrt Èrnomerec
3. Podruèni ured DUBRAVA
Gradska èetvrt Gornja Dubrava
Gradska èetvrt Donja Dubrava
4. Podruèni ured MAKSIMIR
Gradska èetvrt Maksimir
5. Podruèni ured MEDVEŠÈAK
Gradska èetvrt Gornji grad - Medvešèak
6. Podruèni ured NOVI ZAGREB
Gradska èetvrt Novi Zagreb - istok
Gradska èetvrt Novi Zagreb - zapad
Gradska èetvrt Brezovica
7. Podruèni ured PEŠÆENICA
Gradska èetvrt Pešæenica - Žitnjak
8. Podruèni ured SUSEDGRAD
Gradska èetvrt Stenjevec
Gradska èetvrt Podsused - Vrapèe
9. Podruèni ured SESVETE
Gradska èetvrt Sesvete
10. Podruèni ured TREŠNJEVKA
Gradska èetvrt Trešnjevka - sjever
Gradska èetvrt Trešnjevka - jug
11. Podruèni ured TRNJE
Gradska èetvrt Trnje
Izvor: Odluka o ustrojstvu i djelokrugu gradskih upravnih tijela
(Službeni glasnik Grada Zagreba, br. 11/05. i 16/09.)
27
GRADSKE ÈETVRTI GRADA ZAGREBA
Gradska èetvrt1)
Predsjednici i potpredsjednici Vijeæa gradske èetvrti
Broj èlanova
Vijeæa
gradske
èetvrti
1. DONJI GRAD
Srðan SUBOTIÆ
Goran ROJE
predsjednik Vijeæa Gradske èetvrti
potpredsjednik Vijeæa Gradske èetvrti
15
2. GORNJI GRAD
- MEDVEŠÈAK
Luka ŠIMURINA
Tatjana HOLJEVAC
predsjednik Vijeæa Gradske èetvrti
potpredsjednica Vijeæa Gradske èetvrti
15
3. TRNJE
Ivan BARE
Antun ŠALAMUNEC
predsjednik Vijeæa Gradske èetvrti
potpredsjednik Vijeæa Gradske èetvrti
15
4. MAKSIMIR
Stanko GAÈIÆ
Stipan MATOŠ
predsjednik Vijeæa Gradske èetvrti
potpredsjednik Vijeæa Gradske èetvrti
15
5. PEŠÆENICA - ŽITNJAK
Dragan VUÈIÆ
Slavica LOVRINOVIÆ
predsjednik Vijeæa Gradske èetvrti
potpredsjednica Vijeæa Gradske èetvrti
19
6. NOVI ZAGREB - ISTOK
Dinko SUTON
Dragutin LACKOVIÆ
predsjednik Vijeæa Gradske èetvrti
potpredsjednik Vijeæa Gradske èetvrti
19
7. NOVI ZAGREB - ZAPAD
Goran KUTLIÆ
mr. sc. Josip HREN
predsjednik Vijeæa Gradske èetvrti
potpredsjednik Vijeæa Gradske èetvrti
19
8. TREŠNJEVKA- SJEVER
Ivan BUTORAC
Željko GRUPKOVIÆ
predsjednik Vijeæa Gradske èetvrti
potpredsjednik Vijeæa Gradske èetvrti
19
9. TREŠNJEVKA -JUG
Saša MOLAN
Milivoj SIKIRICA
predsjednik Vijeæa Gradske èetvrti
potpredsjednik Vijeæa Gradske èetvrti
19
10. ÈRNOMEREC
Josip JELIÆ
Vesna BREZIÆ
predsjednik Vijeæa Gradske èetvrti
potpredsjednica Vijeæa Gradske èetvrti
15
11. GORNJA DUBRAVA
dr. sc. Miroslav MILIÈEVIÆ
Franjo NOVOSEL
predsjednik Vijeæa Gradske èetvrti
potpredsjednik Vijeæa Gradske èetvrti
19
12. DONJA DUBRAVA
Milan DRAŽENOVIÆ
Siniša HRBIÆ
predsjednik Vijeæa Gradske èetvrti
potpredsjednik Vijeæa Gradske èetvrti
15
13. STENJEVEC
Vladimir ANDRIÆ
Zoran ÈOGELJA
predsjednik Vijeæa Gradske èetvrti
potpredsjednik Vijeæa Gradske èetvrti
19
14. PODSUSED - VRAPÈE
Ivan BIKIÆ
Tomislav JELIÆ
predsjednik Vijeæa Gradske èetvrti
potpredsjednik Vijeæa Gradske èetvrti
15
15. PODSLJEME
Krešimir KOMPESAK
mr. sc. Željko SAÈIÆ, dipl. iur.
predsjednik Vijeæa Gradske èetvrti
potpredsjednik Vijeæa Gradske èetvrti
11
16. SESVETE
Marijan TOMURAD
Dražen MARKOTA
predsjednik Vijeæa Gradske èetvrti
potpredsjednik Vijeæa Gradske èetvrti
19
17. BREZOVICA
Vladimir IVIÈEK
Marina PUCEVIÆ
predsjednik Vijeæa Gradske èetvrti
potpredsjednica Vijeæa Gradske èetvrti
11
1)
Gradske èetvrti osnovane su Statutom Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba, br. 19/99.).
Odluka o granicama podruèja i sjedištima gradskih èetvrti (Službeni glasnik Grada Zagreba, br. 7/09.).
28
GRADSKI ZASTUPNICI GRADSKE SKUPŠTINE
prema obrazovanju, starosti i stranaèkoj pripadnosti
Broj zastupnika
Gradski zastupnici - ukupno
ukupno
51
muškarci žene
35
16
Prema stupnju struènog obrazovanja
visoko - ukupno
od toga:
doktori znanosti
magistri znanosti
više
srednje
niže
39
27
12
5
4
2
10
-
3
4
1
7
-
2
1
3
-
3
9
14
11
14
2
6
11
9
7
1
3
3
2
7
12
8
4
3
2
2
1
1
9
7
4
1
2
2
1
1
3
1
2
-
17
1
7
1
10
-
Prema starosti
do
30
40
50
60
29 godina
- 39 godina
- 49 godina
- 59 godina
i više godina
Prema stranaèkoj pripadnosti
SDP Socijaldemokratska partija Hrvatske
HDZ Hrvatska demokratska zajednica
HSLS Hrvatska socijalno liberalna stranka
HSU Hrvatska stranka umirovljenika
HNS Hrvatska narodna stranka
HSS Hrvatska seljaèka stranka
BUZ Blok umirovljenici zajedno
HSP AS Hrvatska stranka prava dr. Ante Starèeviæ
Nezavisni gradski zastupnici
Nestranaèki
* podaci sa stanjem 2. listopada 2013.
29
GRAD ZAGREB 2012. / CITY OF ZAGREB 2012
GEOGRAFSKI POLOŽAJ
GEOGRAPHIC POSITION
Nadmorska visina
Altitude
15° 59' istoène dužine od Greenwicha
longitude 15°59'E
45° 49' sjeverne širine / latitude 45° 49'N
(mjerna toèka Griè) (Griè reference point)
Griè 158 m; Zrinjevac 122 m; Sljeme 1 035 m
POVRŠlNA / SURFACE AREA, km2
641,32
KLIMA / CLIMATE
Najviša temperatura, °C
Maximum temperature, °C
Najniža temperatura, °C
Minimum temperature, °C
Srednja vrijednost tlaka zraka, hPa
Average air pressure, hPa
Ukupni sunèani sati, h
Total hour of sunshine, h
Oborine (godišnja kolièina), mm
Rainfall (annual), mm
+38,0
-11,6
997,1
2 343,6
812,7
STANOVNIŠTVO - Popis 2011.
POPULATION 2011 Census
Ukupan broj stanovnika
Number of inhabitans
Stanovništvo prema spolu
Population by seks
muškarci
men
žene
women
Stanovništvo prema starosti
Population according to age
do 15 godina
under 15 years
15 do 64 godina
15 - 64 years
65 i više godina
65 years and over
790 017
369 339
420 678
116 059
537 188
136 770
KUÆANSTVA - Popis 2011.
HOUSEHOLD 2011 Census
Broj kuæanstava
Number of households
Prosjeèan broj èlanova u kuæanstvu
Average number of persons per household
30
303 441
2,57
STANOVANJE - Popis 2011.
HOUSING 2011 Census
Stanovi-ukupno
Dwellings - total
- stanovi za stalno stanovanje
- permanent dwellings
- stanovi koji se povremeno koriste
- dwellings used occasionaly
- stanovi u kojima se samo obavljala djelatnost
- dwellings used for an activity
- nastanjeni stanovi
- ocucupied dwellings
- prosjeèna površina nastanjenog stana, m2
- average surface area of occupied dwellings, m2
Kolektivni stanovi
Collective dwellings
384 333
373 538
5 112
5 683
299 977
71,01
209
PRIRODNO KRETANJE STANOVNIŠTVA
NATURAL POPULATION TRENDS
Živoroðeni
Live births
Umrli
Deaths
Prirodni prirast
Population increase
Vitalni indeks
Index of vitality
Sklopljeni brakovi
Marriages
Razvedeni brakovi
Divorces
8 394
na tisuæu stanovnika
per 1000 population
10,6
8 329
10,5
65
0,1
100,8 (živoroðeni na 100 umrlih)
(live births per 100 deaths)
3 725
4,7
1 472
1,9
MIGRACIJE STANOVNIŠTVA
MIGRATION OF POPULATION
Migracijski saldo stanovništva
Migration balance
doseljeni stanovnici
immigrants
odseljeni stanovnici
emigrants
2 152
10 548
8 396
31
ZAPOSLENOST
EMPLOYMENT
Zaposleni, stanje, 31. ožujka
Persons in employment, on March 31st
Zaposleni u pravnim osobama, stanje 31. ožujka
Persons in employment in legal entities, on March 31st
Zaposleni u obrtu i slobodnim profesijama, stanje 31. ožujka
Persons in employment in crafts and trades and free lances,
on March 31st
Zaposleni osiguranici poljoprivrednici, stanje 31. ožujka
Insured private farmers, on March 31st
398 890
362 889
35 426
575
NEZAPOSLENOST
UNEMPLOYMENT
Nezaposlene osobe prijavljene Hrvatskom zavodu za
zapošljavanje, stanje, 31. ožujka
Unemployment persons registered with the Croatian
Employment Service, on March 31st
Stopa nezaposlenosti, %
Unemployment rate, %
41 869
9,5
PLAÆE
WAGES
Prosjeèna mjeseèna isplaæena neto plaæa po zaposlenom
u pravnim osobama svih oblika vlasništva, u kunama
Average monthly paid off net per a person in paid employment in legal
entities, in kunas
Prosjeèna mjeseèna isplaæena bruto plaæa po zaposlenom
u pravnim osobama svih oblika vlasništva, u kunama
Average monthly gross earning per a person in paid employment in legal
entities, in kunas
indeksi nominalnih neto plaæa
nominal earnings net indices
indeksi nominalnih bruto plaæa
nominal earnings gross indices
6 385
9 585
99,8
100,6
MIROVINSKO OSIGURANJE
PENSION INSURANCE
Broj korisnika mirovina (stanje 31. prosinca)
Pension beneficiaries, on December 31st
Prosjeèna mjeseèna mirovina umanjena za porez i prirez, u kunama
Average monthly pension reduced for taxes and surtax, in kunas
32
197 155
2 860
ZDRAVSTVENA ZAŠTITA
HEALTH CARE
Broj doktora medicine
Number of doctors
- od toga specijalisti
whereof specialists
Ostali zdravstveni djelatnici
Other medical workers
Domovi zdravlja
Health centres
Bolnice
Hospitals
- od toga klinike
whereof clinics
Broj bolnièkih postelja
Number of hospital beds
Broj bolesnika u bolnicama
Number of patients in hospitals
Izvanbolnièke poliklinike (samostalne zdravstvene ustanove)
Polyclinics outside hospital premises (autonomous medical institutions)
Ljekarne
Pharmacies
4 153
3 139
10 843
5
14
8
6 878
262 628
162
227
SOCIJALNA SKRB
SOCIAL WELFARE
Djeèji vrtiæi i druge pravne osobe koje ostvaruju
programe predškolskog odgoja
Kindergartens and other legal entities implementing
preschool education programmes
Od toga / whereof
- djeèji vrtiæi
kindergartens
- druge pravne osobe
other legal entities
Broj smještene djece
Number of children
Domovi uèenika
Pupil dormitories
Broj uèenika u domovima
Number of pupils
Studentski domovi
Student dormitories
Broj studenata u domovima
Number of students in student dormitories
Domovi socijalne skrbi za odrasle i starije osobe (2010.)
Social welfare institutions for adult and elderly persons
Broj korisnika (2010.)
Number of recipients
285
271
14
38 175
14
2 449
4
7 260
38
4 657
33
INDUSTRIA
INDUSTRY
Struktura industrije prema podruèjima NKD-a 2007., %
Industry structure according to NKD 2007. sections, %
B Rudarstvo i vaðenje
Mining and quarryng
C Preraðivaèka industrija
Manufacturing
D Opskrba elektriènom energijom, plinom, parom i klimatizacija
Electricity, gas, steam and air conditioning supply
0,25
83,19
16,56
ENERGETIKA, VODOOPSKRBA, ODVODNJA
POWER INDUSTRY, WATER SUPPLY, SEWAGE
Potrošnja elektriène energije (u tisuæama MWh)
Electricity consumption (thousands MWh)
Potrošnja plina (000 000 kWh)
Gas consumption (000 000 kWh)
Potrošnja vode (u tisuæama m3)
Water consumption (thousand m3)
Dužina cjevovoda za dovod vode (u km)
Water distribution pipeline length (kilometers)
Broj prikljuèaka na vodovod
Number of water supply system services
Dužina kanalizacijske mreže (u km)
Sewage network length (kilometers)
Broj uliènih slivnika
Number of gully-holes
Odloženi otpad (u tonama)
Disposed waste quantity (tonne)
Broj vatrogasnih intervencija
Number offire - brigade calls
2 803
3 510
59 854
2 358
81 742
1 835
55 000
462 634
1 387
PRIJEVOZ, SKLADIŠTENJE I VEZE
TRANSPORT, STORAGE AND COMMUNICATIONS
Gradski prijevoz
Public transportation:
tramvaj - prevezeni putnici (u tisuæama)
streetcar - number of passengers (000)
Autobus - prevezeni putnici (u tisuæama)
bus - number of passengers (000)
Broj taxi vozila / Taxis
Broj registriranih vozila na motorni pogon
Number of registered motor vehicles
od toga:
whereof
- osobnih automobila / passenger cars
- teretnih i radnih vozila / trucks
- motocikla / motorcycles
34
167 555
77 077
1 435
342 345
286 742
29 327
8 100
Zraèni promet - otpremljeni i prispjeli putnici
air traffic - transported passengers
Poštanski uredi
Number of post offices
Broj poštonoša
Number of postman
2 342 309
74
424
DISTRIBUTIVNA TRGOVINA
DISTRIBUTIVE TRADE
Prodavaonice/servisi u trgovini na malo (2010.)
Sales outlets - retail trade
Zaposleni (2010.)
Persons in employment
Tržnice
Market-hall
8 635
54 158
22
SAJMOVI / FAIRS
Zagrebaèki velesajam
Zagreb Fair
- broj sajmova
number of fairs
- broj izlagaèa
number of exhibitors
domaæi / domestic
inozemni / foreign
Posjetitelja (u tisuæama)
Visitors, 000
19
2 570
1 586
984
195
TURIZAM / TOURISM
Hoteli / Hotels
- postelja
number of beds
Hosteli / Youth hotels and hostels
- postelja
number of beds
Turisti / Tourists
- od toga inozemni
foreign
Noæenja turista
Tourists nights
- od toga inozemni
foreign
48
6 660
19
1 141
767 366
590 538
1 245 669
963 863
35
OBRAZOVANJE
EDUCATION
Osnovne škole - ukupno, poèetak šk. g. 2012./2013.
Primary school - total, beginning school year 2012/2013
broj uèenika
number of enrolments
broj nastavnika
number of teachers
Srednje škole - ukupno, poèetak šk. g. 2012./2013.
Secondary school - total, beginning school year 2012/2013
broj uèenika
numbers of enrolments
broj nastavnika
numbers of teachers
Visoka uèilišta - ukupno, akademska godina 2011./2012.
Institutions of higher education - total, 2011/2012 academic year
studenti - ukupno
students - total
Fakulteti
University faculties
upisani studenti - ukupno
students enrolled - total
struèni studij - studenti
professional study - students
sveuèilišni studij - studenti
university - students
Umjetnièke akademije
Academies of art
upisani studenti
students enrolled
Visoke škole
Schools of professional higher education
upisani studenti - ukupno
students enrolled - total
Veleuèilišta
Polytechincs
upisani studenti - ukupno
students enrolled - total
Studenti koji su diplomirali na visokim uèilištima u 2012.
Students graduated from institutions of higher education in 2012
138
55 708
4 862
107
40 741
4 385
58
70 295
33
53 822
1 901
51 921
3
1 130
18
5 322
4
10 021
17 727
KULTURA / CULTURE
Kazališta
Theatres
- predstava / perform
- sjedišta / seats
- posjetitelja / attendance
36
60
4 984
6 866
1 044 273
Kino dvorane
Cinemas
- sjedišta / seats
- posjetitelja (u tisuæama) / attendance, 000
Muzeji 2012.
Museums
Zbirke 2012.
Art collections
- posjetitelji muzeja i zbirki
attendance of museums and art collections
Zagrebaèka filharmonija
Zagreb Filharmony
- koncerti u Zagrebu
concerts in Zagreb
- posjetitelji u Zagrebu
visitors in Zagreb
Profesionalni orkestri, ansambli i zborovi
Professional orchestras, team and choirs
Knjižnice (stanje 2010.)
Libraries
- knjige i èasopisi (u tisuæama)
books and magazines, 000
ZOO - broj životinja
ZOO - number of animal species
- posjetitelja
attendane
- od toga djeca
children
Botanièki vrt Prirodoslovno-matematièkog fakulteta
Botanical gardens of Faculty of natural sciences and mathematics
- površina u m2
surface area in m2
- broj biljnih svojti
number of plants taxons
10
9 660
2 110
32
20
512 647
43
60 250
14
371
10 962
3 560
260 769
96 315
47 000
10 000
ŠPORT / SPORT (2009.)
Športski savezi
Sport associations
Klubovi:
Clubs
- nogometni/football
- kuglaèki/bowling
- teniski/tennis, squash
- rukometni/handball
- košarkaški/basketball
Ukupno aktivnih èlanova
Number of active members
53
664
85
23
49
21
31
58 160
37
NEPOKRETNA KULTURNA DOBRA / IMMOVABLE CULTURAL HERITAGE
UPISANA U REGISTAR KULTURNIH DOBARA REPUBLIKE HRVATSKE
REGISTERED IN THE REGISTER OF THE CULTURAL PROPERTY OF THE REPUBLIC
OF CROATIA
- Lista zaštiæenih kulturnih dobara i
List of registered cultural property, and
- Lista preventivno zaštiæenih dobara
List of cultural property under preventive protection
Arheološka baština
Archaeological heritage
Arheološki lokalitet
Archeological site
Arheološko podruèje
Archaeological area
Povijesna graditeljska cjelina
Historical architectural ensemble
Gradska naselja
Urban settlements
Seoska naselja
Rural settlements
Povijesni sklop i graðevina
Historical complex and building
Graditeljski sklop
Architectural complex
Civilna graðevina
Civilian building
Sakralna graðevina
Sacral building
Etnološka baština
Ethnological heritage
Etnološko podruèje
Ethnological area
Etnološka graðevina
Ethnological building
Memorijalna baština
Memorial heritage
Memorijalno i povijesno podruèje
Memorial and historical area
Memorijalni objekt, javna plastika i fontane
Memorial structure, public sculptures and fountains
5
2
7
10
47
405
Izvor: Grad Zagreb, Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode
Source: City of Zagreb, City Institute for the Conservation of Cultural and
Natural Heritage
38
43
4
48
1
34
POKRETNA KULTURNA DOBRA / MOVABLE CULTURAL HERITAGE
UPISANA U REGISTAR KULTURNIH DOBARA REPUBLIKE HRVATSKE
REGISTERED IN THE REGISTER OF THE CULTURAL PROPERTY OF THE REPUBLIC
OF CROATIA
- Lista zaštiæenih kulturnih dobara i
List of registered cultural property, and
- Lista preventivno zaštiæenih dobara
List of cultural property under preventive protection
Pojedinaèni predmeti
Individual objects
Zbirke predmeta (zbirke, muzeji, knjižnice, arhvi i sl.)
Collections of objects
Nematerijalna kulturna dobra
Intangible cultural heritage
78
151
6
Izvor: Grad Zagreb, Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode
Source: City of Zagreb, City Institute for the Conservation of Cultural and
Natural Heritage
ZAŠTIÆENA PRIRODNA PODRUÈJA
PROTECTED NATURAL AREAS
Park prirode
Nature park
Posebni rezervat
Special reserve
Znaèajni krajobraz
Significant landscape
Spomenik prirode
Nature monument
Spomenik parkovne arhitekture
Park architecture monument
1
7
3
2
18
Izvor: Ministarstvo zaštite okoliša i prirode - Uprava za zaštitu prirode
Source: Ministry of Environmental and Nature Protection - Directorate for
Nature Protection
39
THE HONORARY CITIZENS OF CITY OF ZAGREB
Od 1850. - 1918.
Od 1919. - 1934.
Od 1945. - 1990.
1990. Majka Tereza
1992. dr. sc. Franjo Tuðman
1998. barunica Margareth Thatcher
2000. akademik Dragutin Tadijanoviæ
2005. športašica Janica Kosteliæ
2008. Veæeslav Holjevac (posmrtno)
2010. Edo Murtiæ (posmrtno)
26
8
10
NAGRADA ZAGREPÈANKA GODINE1)
ZAGREB WOMAN OF THE YEAR AWARD
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
2013.
gospoða Ana Rukavina Erceg, novinarka (posmrtno)
gospoða Slavica Jakoboviæ Fribec, prof.
gospoða prof.dr.sc. Mirjana Krizmaniæ
gospoða mr. sc. Maja Mamula
Ðurðica Krnjak
gospoða Ljubica Matijeviæ-Vrsaljko, odvjetnica
gospoða Marija Sliškoviæ
NAGRADA LUKA RITZ - NASILJE NIJE HRABROST
ADWARD LUKA RITZ - VIOLENCE IS NOT COURAGE
2010. Pavao Škoko Gavranoviæ, uèenik osnovne škole Lovro pl. Mataèiæ
Kristijan Vincetiæ, uèenik Željeznièke tehnièke škole u Zagrebu
2011. Stjepan Mrganiæ, uèenik I. Osnovne škole Dugave
Dominik Bartoloviæ, uèenik Tehnièke škole Ruðer Boškoviæ
2012. Paula Kadiæ, uèenica osnovne škole Voltino
Marija Gašparoviæ, uèenica Prve gimnazije
2013. Katja Komazec, uèenica osnovne škole Ivana Filipoviæa
Lamia Beloševiæ, uèenica Gornjogradske gimnazije
NAGRADA GRADA ZAGREBA1)
CITY OF ZAGREB AWARD
Broj nagraðenih
Godina
1)
2001.
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
2013.
Ukupno
17
15
13
15
15
15
15
15
16
15
17
15
16
Broj osoba, grupa
Broj
i skupina autora ustanova/udruga
14
11
9
13
11
11
12
12
10
13
13
12
14
2
3
3
3
3
2
2
2
2
4
3
1
Broj
poduzeæa/tvrtki
1
1
1
2
1
1
1
1
4
1
Odluka o javnim priznanjima Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba, br. 4/00., 8/02.,
1/04., 20/04., 18/06., 16/09. i 3/10.)
40
Dobitnici NAGRADE GRADA ZAGREBA u 2013.
1. Dejan Aæimoviæ,
- dramski umjetnik - akademski glumac i redatelj
2. Prof. dr. sc. Mijo Bergovac,
- predsjednik Zavièajnog društva Meðimurje
3. Dunja Brozoviæ Ronèeviæ,
- glavna urednica,
Lana Hudeèek i Milica Mihaljeviæ,
- urednice,
te autori: Matea Birtiæ, Goranka Blagus Bartolec, Lana Hudeèek, Ljiljana Jojiæ, Barbara Kovaèeviæ,
Kristian Lewis, Ivana Matas Ivankoviæ, Milica Mihaljeviæ, Irena Miloš, Ermina Ramadanoviæ i
Domagoj Vidoviæ
4. II. GIMNAZIJA
5. Prof. dr. sc. Vera Garaj-Vrhovac,
- znanstvena savjetnica na Institutu za medicinska
istraživanja i medicinu rada u Zagrebu, redovna
profesorica na Prirodoslovno-matematièkom fakultetu
Sveuèilišta u Zagrebu, predsjednica Hrvatskoga
genetièkog društva
6. Mila Kirinèiæ-Degan,
- sopranistica
7. Orguljaši Ante Knešaurek i Pavao Mašiæ
8. Sonja Manojloviæ,
- pjesnikinja
9. Prof. dr. sc. Boris Pegan,
- otorinolaringolog i otokirurg
10. Sandra Perkoviæ,
- atletièarka, èlanica Atletskog kluba Dinamo - Zrinjevac,
olimpijska pobjednica u bacanju diska
11. Dr. sc. Vlatko Previšiæ,
- znanstveni savjetnik i redoviti profesor u trajnom zvanju
12. Mladen Stilinoviæ
13. Bože Šimleša,
- novinar, publicist, humanist
14. Školska knjiga d. d.
15. Dubravka Vrgoè,
- ravnateljica Zagrebaèkog kazališta mladih (ZKM)
16. Boris Šprem (posmrtno)
GRADOVI S KOJIMA JE POTPISAN DOKUMENT 0 SURADNJI
CITIES THAT THE COOPERATION DOKUMENT HAS BEEN SIGNED WITH
1963.
1966.
1966.
1966.
1967.
1967.
1968.
1971.
1973.
1975.
1975.
1975.
1975.
1980.
1980.
1994.
1994.
1995.
1997.
2000.
Bologna, Italija
Leipzig, Njemaèka
Brno, Èeška Republika
Salzburg, Republika Austrija
Mainz, Njemaèka
Plovdiv, Bugarska
Sankt-Peterburg, Rusija
Tromso/ , Norveška
Kyoto, Japan
Birmingham, V. Britanija
Cluj-Napoca, Rumunjska
Krakow, Poljska
Lisboa, Portugal
Pittsburgh, SAD
Shanghai, NR Kina
Beè, Austrija
Budapest, Maðarska
Beijing, NR Kina
Buenos Aires, Argentina
Dayton, Ohio, SAD
2001.
2001.
2001.
2003.
2004.
2006.
2007.
2008.
2008.
2008.
2008.
2009.
2009.
2009.
2011.
2012.
2012.
2012.
2013.
Ljubljana, Slovenija
Moskva, Ruska Federacija
Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Budapest, Maðarska
Moskva, Rusija
Knin, Hrvatska
Milano, Italija
Nin, Hrvatska
Ludbreg, Hrvatska
Ankara, Turska
Peèuh, Maðarska
Prag, Èeška
Opatija, Hrvatska
Beè, Austrija
Varšava, Poljska
Rim, Italija
Sofia, Bugarska
Priština, Kosovo
Šangaj, Narodna Republika Kina
41
UVODNE NAPOMENE
Zakonom o podruèjima županija, gradova i opæina u Republici Hrvatskoj
(Narodne novine br. 86/2006.) i Zakonom o Gradu Zagrebu (Narodne novine br.
62/2001.), Grad Zagreb je posebna jedinstvena, teritorijalna, upravna i
samoupravna jedinica koja ima svojstvo županije.
Grad Zagreb je tijekom proteklih vremena mijenjao ustroj i teritorij, pa se podaci
za ranija razdoblja koje objavljujemo u serijama odnose na tadašnje teritorijalno
ustrojstvo Grada. Od 1998. godine teritorijalni ustroj Grada Zagreba nije se
mijenjao.
Vrijednosni pokazatelji u serijama prikazani su u kunama, a kuna je novèana
jedinica s kojom je od 30. svibnja 1994. godine ostvarena monetarna suverenost
Republike Hrvatske (Narodne novine br. 37/94.). Uvoðenju kune u financijski
sustav Republike Hrvatske prethodila je monetarna transformacija, kada je 23.
prosinca 1991. godine (Narodne novine br. 71/91.), u monetarni sustav Republike
Hrvatske, nakon dinara, uvedena novèana jedinica hrvatski dinar (HRD).
Statistièki podaci do 1997. godine agregirani su po Jedinstvenoj klasifikaciji
djelatnosti (JKD), a od 1997. godine agregiraju se prema Nacionalnoj
klasifikaciji djelatnosti - NKD (NN, br. 3/97. i 7/97.), prema Nacionalnoj
klasifikaciji djelatnosti - NKD 2002. (NN, br. 13/03.) zatim prema novoj
Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. - NKD 2007. (NN, br. 58/07. i 72/07.)
utemeljenim na europskoj klasifikaciji djelatnosti NACE, - koja je obvezna za
države èlanice Europske unije. Time su podaci iz ovog Ljetopisa postali dio
meðunarodnog informacijskog sustava.
Nacionalna i Jedinstvena klasifikacija djelatnosti nisu usporedivi standardi.
Podatke agregirane na razinama NKD-a 2002., NKD-a 2007. i JKD-a nije moguæe
povezivati osim za »Ukupno«.
Osim promjene klasifikacije u mnogim podruèjima djelatnosti promijenjen je
sustav istraživanja. Kod ovih promjena zbog primjene novih metodologija,
oznaèen je prekid serije znakom #.
42
USTROJSTVO GRADA ZAGREBA
Do 14. studenog
1990. godine
Gradsku zajednicu opæina èine opæine: Centar, Èrnomerec, Dubrava
Maksimir, Medvešèak, Novi Zagreb, Pešèenica, Samobor, Sesvete,
Susedgrad, Trešnjevka, Trnje, Velika Gorica i Zaprešiæ (Zakon o
utvrðivanju podruèja Gradske zajednice opæina Zagreb NN, br. 55/86.
i 13/87.).
od 14. studenog 1990.
do prosinca 1992. godine
Zakonom o spajanju opæina s podruèja Gradske zajednice Zagreb
i prestanku Gradske zajednice Zagreb (NN, 47/90. i 33/92.) ukinuta je
Gradska zajednica opæina i sve opæine i osnovana jedinstvena opæina
Grad Zagreb. U razdoblju od svibnja 1992. god. do kraja prosinca
1992. god. Gradu je bila pripojena i opæina Dugo Selo.
od 31. prosinca 1992.
do 20. rujna 1995. godine
U Županijskom ustroju Republike Hrvatske Grad Zagreb je posebna,
jedinstvena teritorijalna i upravna cjelina, koja ima položaj županije
(Zakon o podruèjima županija, gradova i opæina u Republici
Hrvatskoj, NN, br. 90/92.). Županija Grad Zagreb obuhvaæa bivše
opæine: Centar, Èrnomerec, Dubrava, Maksimir, Medvešèak, Novi
Zagreb, Pešèenica, Sesvete, Susedgrad, Trešnjevka, Trnje, Velika
Gorica i dio (11 naselja) Zaprešiæa. Ukupno Grad Zagreb èini 176
naselja (Zakon o Gradu Zagrebu, NN, br. 90/92.).
od 20. rujna 1995. godine
do 30. sijeènja 1997. godine
Zakonom o Zagrebaèkoj županiji (NN, br. 69/95.) izvršeno je
spajanje Županije Zagrebaèke i Grada Zagreba. Ustrojena je
Zagrebaèka županija koju èine: Grad Zagreb i gradovi: Jastrebarsko,
Samobor, Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica, Vrbovec, Zaprešiæ i 25
opæina: Bedenica, Bistra Brckovljani, Brdovec, Dubrava, Dubravica,
Dugo Selo, Farkaševac, Gradec, JakovIje, Klinèa Selo, Krašiæ,
Kravarsko, Luka, Marija Gorica, Orle, Pisarovina, Pokupsko, Preseka,
Pušæa, Rakovec, Rugvica, Stupnik, Sveta Nedjelja i Žumberak. Grad
Zagreb postaje posebna, jedinstvena teritorijaIna, upravna cjelina
unutar Zagrebaèke županije, a nakon izdvajanja bivše opæine Velika
Gorica, dijela (11 naselja) bivše opæine Zaprešiæ i novoosnovane
opæine Stupnik (koja se izdvojila iz bivše opæine Novi Zagreb i postala
opæina Zagrebaèke županije) èine ga 69 naselja.
od 30. sijeènja 1997. godine
Zakonom o podruèjima županija, gradova i opæina u Republici
Hrvatskoj (NN, br. 10/97., 124/97., 68/98., 22/99., 117/99., 86/06.)
Grad Zagreb je samostalna, jedinstve- na, teritorijalna i upravna
jedinica koja ima položaj županije. U sastavu Grada je 70 naselja
(naselje Horvati iz opæine Stupnik ponovno je postalo naselje Grada
Zagreba).
od 14. prosinca 1999. godine
Statutom Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba br. 19/99.)
osnovane su gradske èetvrti (17) i mjesni odbori kao oblici mjesne
samouprave.
Odluka o granicama podruèja i sjedištima gradskih èetvrti (Službeni
glasnik Grada Zagreba br. 20/00. i 7/09.).
Odlukom o ustrojstvu i djelokrugu gradskih upravnih tijela (Službeni
glasnik Grada Zagreba, br. 11/05.) osnovani su podruèni uredi za
podruèje jedne ili više gradskih èetvrti Grada Zagreba, kao podruène
jedinice Gradske uprave.
43
NASELJA GRADA ZAGREBA - Popis 2011.
Stanovnici
Naselja1)
GRAD ZAGREB - ukupno
Površina,2)
km2
ukupno
Privatna kuæanstva
muškarci
žene
ukupno
641,32
790 017
369 339
420 678
Adamovec
7,78
975
478
497
269
Belovar
3,58
378
179
199
99
Blaguša
5,80
594
281
313
175
Stanovi
od toga
ukupno
obiteljska
303 441 209 430
stanovi za
stalno
stanovanje
384 333
373 538
226
425
287
84
126
118
140
257
213
Botinec
0,35
9
4
5
3
3
3
3
Brebernica
2,52
49
24
25
18
10
36
21
Brezovica
4,50
594
287
307
163
130
180
179
Budenec
2,83
323
161
162
101
76
141
141
Buzin
3,22
1 055
517
538
343
279
414
410
Cerje
1,21
398
194
204
113
99
141
121
Demerje
10,23
721
366
355
221
182
277
268
Desprim
0,50
377
190
187
110
95
128
126
Dobrodol
4,32
1 203
604
599
349
301
608
420
Donji Èehi
1,72
232
112
120
73
58
94
91
Donji Dragonožec
3,35
577
262
315
185
143
312
224
160
Donji Trpuci
10,01
428
204
224
132
103
243
Drenèec
2,09
131
66
65
40
36
46
43
Drežnik Brezovièki
0,70
656
328
328
184
153
200
197
Dumovec
3,27
903
465
438
255
221
285
281
Ðurðekovec
2,80
778
373
405
255
203
392
321
Gajec
2,40
311
140
171
94
86
112
104
Glavnica Donja
6,84
544
255
289
160
124
224
193
Glavnica Gornja
1,59
226
109
117
67
45
131
84
Glavnièica
4,31
229
105
124
61
52
77
77
Goli Breg
2,09
406
187
219
121
99
139
135
Goranec
3,29
449
217
232
138
107
300
166
Gornji Èehi
2,15
363
177
186
104
89
114
111
109
Gornji Dragonožec
3,11
295
159
136
94
67
189
Gornji Trpuci
3,62
87
48
39
35
25
98
42
Granèari
0,94
221
107
114
63
57
69
66
Havidiæ Selo
Horvati
Hrašæe Turopoljsko
1,95
53
24
29
17
12
71
23
20,77
1 490
705
785
419
346
504
451
2,74
1 202
594
608
370
301
438
430
Hrvatski Leskovac
3,33
2 687
1 367
1 320
818
686
951
935
Hudi Bitek
1,93
441
203
238
134
112
150
146
Ivanja Reka
3,37
1 800
874
926
579
475
652
652
Jesenovec
2,72
460
230
230
116
102
170
125
Ježdovec
7,71
1 728
835
893
487
413
612
572
44
Stanovnici
Naselja1)
Površina,2)
km2
ukupno
muškarci
Privatna kuæanstva
žene
ukupno
od toga
obiteljska
Stanovi
ukupno
stanovi za
stalno
stanovanje
Kašina
8,37
1 548
756
792
470
379
596
Kašinska Sopnica
2,15
245
117
128
77
58
173
85
Kuèilovina
2,46
219
104
115
77
64
171
105
Kuæanec
Kupineèki Kraljevec
Lipnica
539
0,22
228
109
119
78
62
127
106
26,02
1 957
972
985
558
483
815
603
3,53
207
98
109
66
53
119
72
1 066
Luèko
2,58
3 010
1 501
1 509
927
767
1 076
Lužan
7,32
719
344
375
191
165
224
222
Mala Mlaka
3,98
636
311
325
153
130
211
204
Markovo Polje
2,35
425
210
215
126
103
139
138
Moravèe
6,91
663
323
340
204
160
302
249
Odra
13,11
1 866
879
987
551
464
931
918
Odranski Obrež
10,91
1 578
753
825
455
387
498
495
Paruževina
3,80
632
319
313
212
157
504
256
Planina Donja
4,86
554
262
292
171
129
261
209
Planina Gornja
6,82
247
127
120
77
65
101
86
Popovec
2,59
937
470
467
296
242
379
369
Prekvršje
2,51
809
392
417
264
209
628
347
Prepuštovec
2,17
332
155
177
113
86
157
133
36,19
54 085
26 027
28 058
17 243
14 107
22 252
22 130
323
Sesvete
Soblinec
2,58
978
493
485
263
239
331
Starjak
2,15
227
117
110
69
58
109
77
Strmec
13,26
645
315
330
191
166
202
200
Šašinovec
10,16
678
325
353
189
152
283
278
2,00
271
124
147
95
69
255
138
Veliko Polje
1,23
1 668
816
852
513
433
742
729
Vuger Selo
1,43
273
134
139
84
67
194
104
Šimunèevec
Vugrovec Donji
0,49
442
215
227
123
106
188
156
Vugrovec Gornji
2,08
357
176
181
112
90
297
139
Vurnovec
0,95
201
95
106
76
58
94
88
Zadvorsko
2,12
1 288
634
654
399
346
442
435
305,96
688 163
319 969
368 194
271 880
183 496
342 028
334 299
2,42
556
266
290
173
140
195
195
Zagreb
Žerjavinec
1)
Naselja Grada Zagreba prikazana su prema Zakonu o podruèjima þupanija, gradova i opãina u Republici Hrvatskoj
(NN, br.10/97.). Promjena podruèja i granica naselja Dobrodol, Markovo polje i Ðimunèevec - Odluka o granicama
naselja u Gradu Zagrebu (Sluþbeni glasnik Grada Zagreba, br. 07/07.).
2)
Podaci o površinama preuzeti su od Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove.
45
GRADSKE ÈETVRTI GRADA ZAGREBA - Popis 2001.
Površina,1)
km2
Gradska èetvrt
Ukupan
broj
stanovnika
Privatna kuæanstva
Stanovi
ukupno
od toga:
obiteljska
ukupno
za stalno
stanovanje
GRAD ZAGREB - ukupno
641,32
779 145
275 464
205 273
312 902
304 163
I. Donji grad
II. Gornji grad - Medvešèak
III. Trnje
IV. Maksimir
V. Pešèenica - Žitnjak
VI. Novi Zagreb - istok
VII. Novi Zagreb - zapad
VIII. Trešnjevka - sjever
IX. Trešnjevka - jug
X. Èrnomerec
XI. Gornja Dubrava
XII. Donja Dubrava
XIII. Stenjevec
XIV. Podsused - Vrapèe
XV. Podsljeme
XVI. Sesvete
XVII. Brezovica
3,02
10,19
7,36
14,97
35,30
16,54
62,64
5,81
9,84
24,23
40,26
10,81
12,18
36,16
59,43
165,25
127,33
45 108
36 384
45 267
49 750
58 283
65 301
48 981
55 358
67 162
38 762
61 388
35 944
41 257
42 360
17 744
59 212
10 884
18 201
14 061
17 519
18 396
20 568
24 592
16 930
21 644
24 938
14 057
19 937
11 126
13 620
14 108
5 600
17 169
2 998
11 549
9 481
12 208
13 269
15 274
18 150
12 949
14 684
18 478
10 231
15 838
9 165
10 893
11 260
4 567
14 710
2 567
21 548
16 437
20 280
21 306
22 899
25 977
18 421
25 639
27 463
16 341
23 206
12 172
14 985
15 378
6 734
20 172
3 944
20 379
15 956
19 920
20 882
22 729
25 894
18 282
25 154
27 266
15 954
21 873
12 107
14 908
15 073
6 363
18 216
3 207
1)Odluka
o granicama podruèja i sjedišta gradskih èetvrti (Sl. gl. Grada Zagreba, br. 7/2009.)
Gradske èetvrti, stanovništvo, Popis 2001.
80 000
ukupno
žene
70 000
60 000
stanovnici
50 000
40 000
30 000
20 000
10 000
46
BREZOVICA
SESVETE
PODSLJEME
PEDSUSEDVRAPÈE
STENJEVEC
DONJA
DUBRAVA
GORNJA
DUBRAVA
ÈRNOMEREC
TREŠNJEVKAJUG
TREŠNJEVKASJEVER
NOVI ZAGREBZAPAD
NOVI ZAGREBISTOK
PEŠÈENICAŽITNJAK
MAKSIMIR
TRNJE
GORNJI GRADMEDVEŠÈAK
DONJI GRAD
gradske èetvrti
GRADSKE ÈETVRTI GRADA ZAGREBA - Popis 2011.
Stanovnici
Površina,1)
km2
ukupno muškarci žene
Gradske èetvrti
GRAD ZAGREB - ukupno
641,32
I. Donji Grad
II. Gornji grad - Medvešèak
III. Trnje
IV. Maksimir
V. Pešèenica - Žitnjak
Privatna kuæanstva
ukupno
Stanovi
stanovi za
od toga:
ukupno
stalno
obiteljska
stanovanje
790 017 369 339 420 678 303 441 209 430 384 333
373 538
3,02
37 024
16 334 20 690
16 616
9 673
23 397
10,19
30 962
14 162 16 800
12 904
8 180
17 088
21 571
16 558
7,36
42 282
19 202 23 080
18 352
11 340
23 366
22 935
14,97
48 902
22 437 26 465
19 098
12 966
24 525
24 104
35,30
56 487
26 381 30 106
21 628
14 723
26 711
26 483
VI. Novi Zagreb - istok
16,54
59 055
27 046 32 009
24 827
16 581
28 966
28 804
VII. Novi Zagreb - zapad
62,64
58 103
27 714 30 389
21 564
15 104
27 343
26 977
VIII. Trešnjevka - sjever
5,81
55 425
25 583 29 842
23 783
14 462
31 345
30 773
IX. Trešnjevka - jug
9,84
66 674
30 932 35 742
28 055
18 277
34 158
33 767
X. Èrnomerec
XI. Gornja Dubrava
XII. Donja Dubrava
24,23
38 546
17 925 20 621
15 175
10 288
19 693
19 290
40,26
61 841
29 332 32 509
21 257
16 004
26 091
24 736
10,81
36 363
17 335 19 028
12 319
9 448
14 736
14 637
XIII. Stenjevec
12,18
51 390
24 435 26 955
18 983
13 893
23 295
22 991
XIV. Podsused - Vrapèe
36,16
45 759
21 584 24 175
16 781
12 455
19 958
19 595
59,43
19 165
XVI. Sesvete
XV. Podsljeme
165,25
70 009
XVII. Brezovica
127,33
12 030
9 215
6 591
5 127
8 810
8 419
21 950
17 951
30 155
27 959
3 558
2 958
4 696
3 939
5 849
6 181
Odluka o granicama podruèja i sjedištima gradskih èetvrti (Službeni glasnik Grada Zagreba, br. 07/2009.).
Gradske èetvrti, stanovništvo, Popis 2011.
80 000
70 000
60 000
50 000
ukupno
žene
40 000
30 000
20 000
10 000
gradske èetvrti
Brezovica
Sesvete
Podsljeme
Podsused - Vrapèe
Stenjevec
Donja Dubrava
Gornja Dubrava
Èrnomerec
Trešnjevka - jug
Trešnjevka - sjever
Novi Zagreb - zapad
Novi Zagreb - istok
Pešèenica - Žitnjak
Maksimir
Trnje
Donji Grad
0
Gornji grad Medvešèak
broj stanovnika
1)
9 950
33 873 36 136
47
1. Geografski i meteorološki podaci
1.1. Geografski položaj i visina grada nad morem
Položaj prema
opservatoriju
na Grièu
,
15o59
Istoèna dužina (Greenwich)
,
45o49
Sjeverna širina
Visina u metrima iznad
površine mora
Zrinjevac (centar grada)
122
Griè
158
1 035
Sljeme
1.2. Površina, stanovništvo i naselja
Površina, km2
Ukupni broj stanovnika
(Stanje Popisa 2011.)
Broj stanovnika na km2
Broj naselja
641,32
790 017
1 232
70
1.3. Gradske prometnice, važniji prometni pravci
- izbor prema dužini
Dužina,1)
um
Slavonska avenija
Ljubljanska avenija
13 120
8 120
Dužina,1)
um
Radnièka cesta
6 040
Avenija Dubrovnik
3 795
Aleja Bologne (do èvora Jarek)
7 800
Dubrava
3 300
Branimirova ulica
7 670
Maksimirska cesta
3 150
Ilica
6 260
Savska cesta
2 610
Avenija Vukovar
6 190
Zvonimirova
1 730
1)podloga
u mjerilu 1:5 000
Izvor: Zagrebaèke ceste d.o.o.
48
1.4. Temperatura zraka i kolièina oborina u razdoblju 1862.-2010.
- prema mjerenju Meteorološkog opservatorija Zagreb - Griè
Srednje dnevne
temperature
zraka (°C)
Dan
Sijeèanj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
0,8
0,8
1,0
0,6
0,2
0,4
0,6
0,2
0,2
0,3
0,6
0,4
0,0
-0,3
-0,2
0,1
0,3
0,2
0,1
0,4
0,3
0,2
0,3
0,1
0,5
0,5
0,6
0,6
0,6
0,6
1,0
1,1
1,6
1,7
1,7
2,0
2,0
1,8
1,8
1,9
2,0
2,3
2,3
1,9
1,8
1,7
2,1
2,6
2,6
2,9
3,0
3,2
3,1
3,5
3,7
4,2
4,3
4,6
4,7
4,8
0,4
2,6
Srednja temperatura zraka (°C)
Velja- Ožuèa
jak
Travanj
Svibanj
Lipanj
Srpanj
Kolovoz
4,7
4,7
4,8
5,0
5,2
5,4
5,7
5,7
5,9
6,2
6,3
6,2
6,1
6,3
6,8
7,1
7,3
7,6
7,8
7,8
8,1
7,8
8,1
8,4
9,0
9,0
9,3
9,4
9,4
9,6
9,9
10,4
10,3
10,8
10,9
10,9
11,0
11,2
10,6
10,6
10,6
10,8
11,1
11,4
11,3
11,8
12,0
11,8
11,6
12,1
12,6
12,5
12,8
13,0
12,9
13,3
13,7
13,5
13,4
13,6
13,9
14,2
14,4
14,8
14,7
14,2
14,9
15,3
15,2
15,4
15,4
15,5
16,0
16,2
16,5
16,6
16,6
16,7
17,0
17,0
16,8
17,0
17,1
17,2
17,3
17,7
17,8
17,8
18,1
18,3
18,5
18,6
18,6
18,7
19,0
19,0
19,0
19,2
19,2
19,6
19,5
19,7
19,3
19,3
19,3
19,3
19,4
19,1
19,0
19,4
19,6
20,1
20,1
20,5
20,4
20,4
20,3
20,6
20,7
20,7
20,6
20,8
21,1
21,3
21,5
21,6
21,5
21,6
21,5
21,5
21,5
21,3
21,3
21,4
21,8
21,9
22,0
22,1
22,1
22,4
21,9
22,2
21,9
22,2
22,2
22,2
21,6
21,9
22,2
22,1
22,0
22,0
22,0
22,3
22,5
22,1
21,8
21,8
21,8
21,7
21,7
21,7
21,6
21,3
21,3
21,4
21,4
21,6
21,2
21,1
21,0
21,0
21,2
20,7
20,5
20,3
20,5
20,1
20,2
19,9
19,8
19,9
19,5
19,1
7,1
11,9
19,7
21,8
21,0
16,4
Rujan
19,1
19,2
19,3
19,1
18,6
18,7
18,6
18,6
18,3
18,0
18,1
17,8
17,3
17,3
17,3
17,1
16,7
16,8
16,6
16,7
16,1
16,0
15,9
15,7
15,7
15,5
15,3
15,2
15,1
15,2
17,2
Listopad
Studeni
Prosinac
15,1
14,7
14,6
14,1
13,8
13,8
13,6
13,4
13,2
13,0
12,7
12,6
12,5
12,4
12,2
11,9
11,5
11,0
10,9
10,8
10,7
10,5
10,7
10,3
10,1
9,9
9,6
9,6
9,6
9,1
9,3
8,9
8,8
8,8
8,7
8,6
8,4
8,2
8,1
7,9
7,7
7,1
7,0
6,9
6,8
6,6
6,4
5,8
5,3
5,2
5,3
5,1
4,8
4,6
4,6
4,5
4,2
4,1
4,0
4,2
4,0
3,9
3,6
3,1
3,2
3,2
3,2
2,9
2,7
2,5
2,1
2,0
2,1
2,2
2,1
1,9
1,7
1,7
1,8
1,8
1,7
1,4
1,2
1,0
1,0
0,9
0,9
0,7
1,0
1,2
1,4
1,1
11,9
6,3
2,0
Najviše temperature (°C) s
danom nastupa
°C
godina
dan
19,0
2001.
7.
21,6 26,1 28,7
1998. 1989. 1947.
16.
31.
28.
33,4 37,0 40,3 37,3 34,2 27,6 25,0 21,5
2008. 1935. 1950. 1952. 1946. 1971. 1963. 1989.
27.
28.
5.
16.
7.
23.
16.
17.
Najniže temperature (°C) s
danom nastupa
°C
godina
dan
-22,2
1942.
24.
-21,7 -17,0 -1,9
1940. 1888. 1929.
15.
5.
6.
0,5
4,6
7,3
7,3
2,3
-6,0
-9,7 -18,7
1953. 1928. 1948. 1894. 1889. 1920. 1884. 1927.
11.
3.
11.
22.
27.
30.
27.
22.
Najveæe 24-satne
kolièine oborina
(mm) s danom
nastupa
mm
godina
dan
40,7
1877.
13.
43,3 53,6 42,1
1942. 1917. 1931.
10.
25.
20.
67,5 57,5 95,8 118,8 81,6 82,8 63,6 50,9
1921. 1986. 1989. 1926. 1987. 1932. 1925. 1868.
31.
15.
4.
9.
28.
4.
12.
9.
Izvor: Državni hidrometeorološki zavod
49
1.5. Mjeseène i godišnje vrijednosti meteoroloških podataka za 30-godišnja
razdoblja od 1871. godine, prema mjerenju Meteorološkog opservatorija
Zagreb - Griè
Sije- Velja- Ožuèanj
èa
jak
Travanj
Svibanj
Lipanj
Sr- Kolo- Rupanj voz
jan
1871.-1900.
1881.-1910.
1891.-1920.
1901.-1930.
1911.-1940.
1921.-1950.
1931.-1960.
1941.-1970.
1951.-1980.
1961.-1990.
12,4
12,6
12,5
12,1
10,6
10,6
10,6
10,9
10,3
10,9
21,7
21,1
22,2
20,7
21,2
19,8
18,8
17,7
17,0
17,3
35,9
33,8
33,6
32,3
31,7
31,8
32,2
31,9
32,4
31,8
44,5
43,8
43,8
42,5
41,7
42,4
43,0
44,3
44,3
44,2
56,4
56,4
55,1
55,0
52,7
52,9
54,1
57,2
58,0
57,7
63,7
62,4
62,5
60,9
60,4
59,2
59,6
60,0
60,9
59,7
68,3
67,4
65,4
64,7
65,3
65,7
65,0
64,2
64,4
65,5
59,6
60,1
58,7
57,3
55,9
57,2
57,2
57,3
55,8
55,3
44,5
43,3
42,8
40,6
40,4
40,8
41,1
41,0
40,5
40,8
25,6
24,8
24,7
23,9
32,2
24,3
24,2
25,5
24,9
25,3
13,8
14,0
13,2
12,8
11,6
11,1
11,0
11,1
11,7
12,5
10,6
9,4
9,2
8,5
8,3
8,3
8,1
8,0
8,1
8,8
457,0
449,1
443,7
431,3
423,0
424,1
424,9
429,1
428,3
429,9
1871.-1900.
1881.-1910.
1891.-1920.
1901.-1930.
1911.-1940.
1921.-1950.
1931.-1960.
1941.-1970.
1951.-1980.
1961.-1990.
1971.-2000.
1981.-2010.
-0,8
-0,8
-0,0
0,6
0,9
0,2
0,2
-0,3
0,5
0,5
1,5
1,7
1,7
1,8
2,2
2,2
2,2
2,2
2,2
2,5
3,0
3,1
3,6
3,7
6,3
6,5
7,2
7,5
7,4
7,1
6,8
6,8
7,0
7,3
7,8
8,0
11,5
11,2
11,3
11,3
11,6
12,0
12,0
12,4
11,7
11,8
11,9
12,6
15,5
16,0
15,9
16,2
16,3
16,5
16,4
16,4
16,1
16,3
16,7
17,3
19,3
19,1
19,2
19,3
19,5
19,7
19,9
19,8
19,7
19,4
19,6
20,2
21,7
21,4
21,2
21,5
21,8
22,1
22,0
21,6
21,3
21,3
21,7
22,4
20,6
20,4
20,4
20,7
20,8
21,4
21,3
21,2
20,6
20,6
21,3
21,9
17,0
16,7
16,6
16,8
17,0
17,7
17,7
17,7
16,9
17,0
17,0
17,3
11,7
11,7
11,7
11,7
11,6
11,9
11,8
12,1
11,7
11,9
11,7
12,4
5,6
5,6
3,8
6,2
6,7
6,8
6,6
6,8
6,7
6,4
6,2
6,9
0,7
1,5
2,5
2,8
2,3
1,8
2,4
2,2
2,1
2,0
2,6
2,7
10,9
10,9
11,2
11,4
11,5
11,6
11,6
11,6
11,4
11,5
11,8
12,3
1871.-1900.
1881.-1910.
1891.-1920.
1901.-1930.
1911.-1940.
1921.-1950.
1931.-1960.
1941.-1970.
1951.-1980.
1961.-1990.
1971.-2000.
1981.-2010.
7,1
6,9
6,9
7,1
7,8
7,8
7,6
7,4
7,6
7,6
7,4
7,2
6,1
6,3
5,9
6,4
6,3
6,7
6,8
6,9
7,0
6,9
6,5
6,4
5,5
5,9
5,9
6,2
6,4
6,4
6,4
6,5
6,6
6,6
6,5
6,5
5,8
5,9
5,9
6,3
6,6
6,5
6,3
6,1
6,3
6,4
6,6
6,5
5,4
5,4
5,6
5,7
6,1
6,1
6,1
5,9
6,0
6,1
6,0
5,8
5,0
5,1
5,1
5,4
5,6
5,7
5,6
5,5
5,6
5,8
5,9
5,8
3,9
4,0
4,3
4,4
4,5
4,4
4,4
4,4
4,7
4,8
4,9
4,8
3,7
3,6
3,8
4,1
4,5
4,3
4,2
4,3
4,7
4,8
4,7
4,8
4,3
4,4
4,6
5,2
5,3
5,2
4,9
4,7
4,9
4,9
5,2
5,4
5,7
5,9
5,8
6,2
6,6
6,4
6,3
5,8
5,9
5,8
6,2
6,2
7,0
6,9
7,0
7,2
7,7
7,9
7,9
7,8
7,7
7,5
7,5
7,3
7,1
7,5
7,5
7,9
8,1
8,1
7,9
7,9
7,7
7,7
7,5
7,7
5,6
5,6
5,7
6,0
6,3
6,3
6,2
6,1
6,2
6,2
6,2
6,2
1871.-1900. 46
1881.-1910. 45
1891.-1920. 50
1901.-1930. 46
1911.-1940. 50
1921.-1950. 49
1931.-1960. 56
1941.-1970. 56
1951.-1980. 57
1961.-1990. 53
1971.-2000. 47,3
1981.-2010. 48,6
44
39
39
53
44
55
54
53
45
47
43,2
43,9
53
55
58
58
59
47
47
48
54
58
53,8
56,4
71
73
70
73
69
64
59
64
70
65
59,8
60,2
91
77
78
80
89
88
86
84
85
83
77,2
73,5
104
101
98
92
92
89
95
100
101
101
93,6
94,0
80
78
90
84
82
70
79
87
98
87
84,5
81,7
87
85
80
78
79
76
74
79
88
91
87,4
92,1
79
80
90
99
93
75
80
73
82
81
87,1
94,6
110
103
98
100
110
98
88
65
69
70
83,5
81,8
75
71
72
80
80
95
89
96
86
85
82,3
78,2
Razdoblje
Globalno
sunèevo
zraèenje
(kJ/cm2)
Srednja
mjeseèna
i godišnja
temperatura
zraka (°C)
Srednja
mjeseèna
i godišnja
naoblaka
(desetine
zastrtog
neba)
Mjeseène
i godišnje
kolièine
oborine
(mm)
Listo- Stu- Prosi- Gopad deni nac dina
58
898
64
871
68
891
67
900
62
909
59
865
67
864
71
876
68
903
62
883
62,0 861,6
65,1 870,0
Izvor: Državni hidrometeorološki zavod
50
1.6. Mjeseène i godišnje vrijednosti meteoroloških podataka u zadnjih 10 godina
- prema mjerenju Meteorološkog opservatorija Zagreb - Griè
Sijeèanj Veljaèa Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Godina
Srednje mjeseène i godišnje temperature zraka, °C
2003.-2012.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
2,2
0,5
0,9
2,0
-0,1
7,5
3,8
0,0
0,3
3,1
3,8
3,2
-0,1
4,0
-0,1
2,8
8,1
6,8
4,1
3,6
2,9
-0,2
2003.-2012.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
999,5
996,6
993,3
1 001,2
1 006,3
999,9
1 003,6
997,3
995,1
1 001,1
1 000,8
998,1
1 002,5
999,2
996,9
995,4
994,4
1 007,5
993,2
987,8
1 000,3
1 003,4
2003.-2012.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
76
81
79
74
74
73
78
80
79
76
67
69
70
75
76
67
70
59
67
75
67
64
2003.-2012.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
7,2
7,4
7,0
5,3
7,4
6,0
7,5
8,8
9,2
8,0
5,2
6,8
5,4
7,5
7,2
7,2
7,0
5,1
7,3
8,0
7,0
6,6
8,8
8,9
6,7
6,8
6,4
10,2
8,3
8,4
7,8
8,7
11,5
13,7
11,9
12,5
12,7
13,5
15,9
13,0
15,8
13,3
14,9
13,3
17,9
20,4
15,6
17,5
16,7
18,8
18,2
19,2
16,7
18,1
17,5
21,6
24,5
19,6
20,5
21,2
22,7
21,6
20,2
21,0
21,6
22,9
23,4
23,6
21,7
22,1
24,7
23,8
22,8
23,2
24,1
22,9
25,0
22,6
25,8
21,7
19,2
19,3
22,1
22,5
23,6
21,7
24,3
25,4
17,8
17,0
17,0
17,5
18,8
15,5
16,5
19,7
15,9
21,4
18,9
12,5
10,1
13,9
13,1
14,6
11,2
14,0
12,7
10,6
11,7
12,9
8,2
9,4
7,7
6,0
9,9
6,1
8,8
9,3
9,9
4,3
10,0
3,3
3,0
2,9
2,6
5,2
1,4
4,3
4,1
1,7
4,8
2,8
12,9
12,9
12,0
11,7
12,8
13,6
13,4
13,4
12,2
13,2
13,7
995,6 998,8 998,8 998,2
996,5 1 000,7 995,0 1 000,6
995,1 1000,9 996,9 999,3
995,9 999,2 1 003,1 999,3
992,5 998,2 998,7 1 000,4
995,0 998,6 1 002,1 998,5
995,2 997,6 999,6 996,9
997,6 999,3 997,2 994,7
995,0 996,3 997,7 989,0
995,9 998,1 1 002,5 1 006,5
997,0 997,1 995,3 996,8
999,1
1 001,3
1 001,8
997,3
1 007,8
1 005,0
999,7
990,5
993,1
998,3
996,3
997,3
998,5
997,5
997,9
998,4
997,5
997,2
995,5
994,2
999,2
997,1
79
82
76
82
73
74
78
80
80
84
80
80
81
83
77
80
83
81
79
78
80
80
68
66
73
71
68
67
68
68
71
66
64
7,3
6,4
7,7
8,6
6,9
7,4
6,8
7,0
7,0
7,3
7,9
7,6
6,3
7,8
7,7
7,8
8,7
8,3
8,5
7,4
7,3
6,7
6,2
5,5
6,6
6,3
6,4
6,2
6,3
6,5
7,0
6,1
5,3
Srednji tlak zraka, hPa (visina barometra 162,5 m)
997,7 995,0 995,8
1 002,9 996,4 997,5
1 001,4 994,0 994,2
997,2 995,4 996,9
992,1 993,9 997,2
995,9 1 000,0 992,4
988,9 991,5 995,8
993,0 994,9 998,3
997,9 998,1 991,5
1 003,1 997,3 998,8
1 004,4 988,4 995,5
995,7
996,2
997,1
997,9
998,9
993,8
995,4
994,1
993,1
996,2
994,9
995,5
995,6
996,6
994,9
999,1
994,9
995,0
995,8
995,9
992,0
995,2
Srednja relativna vlažnost zraka, %
62
56
68
63
64
62
69
61
65
59
51
59
54
72
58
62
49
61
60
60
55
60
61
53
62
32
63
62
60
61
67
57
60
64
60
71
31
61
63
69
64
63
63
62
61
59
67
38
57
56
63
63
61
59
56
63
54
68
76
73
66
63
61
69
58
46
69
66
70
77
72
71
66
65
76
60
68
76
80
85
75
73
76
73
70
76
72
78
Srednja mjeseèna i godišnja naoblaka, (desetine zastrtog neba)
6,6
5,3
7,1
6,3
7,4
6,7
7,6
7,5
7,2
6,4
4,1
6,2
6,2
7,8
5,8
7,0
4,4
6,7
6,4
6,1
6,1
5,9
5,7
4,8
5,3
5,4
6,5
5,4
5,5
5,7
7,7
4,9
5,4
5,6
4,3
6,1
5,3
6,0
5,8
6,4
6,1
6,4
5,8
4,2
4,9
4,7
5,4
5,1
4,2
4,1
5,7
4,2
5,8
6,2
3,5
4,9
3,8
4,9
6,4
7,2
6,2
4,1
4,7
5,8
3,9
2,6
5,5
4,3
5,8
6,1
4,4
5,7
6,6
5,6
6,9
4,0
5,7
6,3
6,6
7,2
6,2
5,2
6,9
5,6
6,2
7,2
5,8
6,1
51
1.6. Mjeseène i godišnje vrijednosti meteoroloških podataka u zadnjih 10 godina
- prema mjerenju Meteorološkog opservatorija Zagreb - Griè (nastavak)
Sijeèanj Veljaèa Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Godina
2003. - 2012. 17,0
dan
19.
godina 2007.
2003.
15,5
dan
3.
2004.
13,6
dan
14.
2005.
14,3
dan
8.
2006.
10,0
dan
21.
2007.
17,0
dan
19.
2008.
15,0
dan
12.
2009.
13,2
dan
20.
2010.
10,7
dan
1.
2011.
15,5
dan
9.
2012.
12,4
dan
23.
20,8
25.
2008.
13,5
28.
18,0
5.
9,0
12.
15,6
18.
16,8
22.
20,8
25.
15,9
6.
15,5
25.
15,5
7.
17,6
29.
23,6
18.
2004.
23,0
30.
23,6
18.
23,0
18.
20,6
27.
20,0
14.
21,0
2.
18,6
28.
21,2
29.
23
25.
23,5
29.
Apsolutne maksimalne temperature zraka, °C
29,8
33,4
36,2
38,2
38,0
33,0
29.
27.
30.
20.
24.
11.
2012.
2008. 2012. 2007. 2012. 2011.
25,0
32,6
35,9
35,6
36,7
27,8
26.
8.
24.
21.
13.
22.
24,5
28,0
33,0
34,7
31,9
27,0
23.
20.
11.
22.
19.
14.
24,4
32,5
32,0
33,7
29,6
28,7
27.
30.
25.
29.
2.
2.
26,3
29,2
35,2
34,0
30,1
29,1
25.
23.
26.
27.
19.
4.
26,9
31,0
35,1
38,2
31,8
26,9
29.
25.
21.
20.
16.
17.
23,4
33,4
33,5
33,3
32,8
31,9
20.
27.
23.
3.
4.
6.
25,0
31,6
34,0
35,0
34,9
30,5
8.
26.
19.
23.
2.
3.
27
29,2
33,7
35,6
31,7
24,2
30.
25.
12.
23.
27.
15.
26,2
31,8
33,3
37,6
36,3
33,0
7.
27.
22.
14.
24.
11.
29,8
30,1
36,2
35,9
38,0
30,0
29.
12.
30.
1.
24.
11.
25,9
7.
2009.
24,5
3.
22,5
7.
22,6
23.
25,0
3.
22,5
3.
23,7
29.
25,9
7.
20,8
5.
25,5
2.
24,3
6.
22,0
5.
2012.
21,7
1.
18,0
1.
18,8
5.
19,7
17.
15,5
23.
20,7
2.
18,0
16.
19,7
5.
19,1
5.
22,0
5.
19,1
38,2
25. 20.VII.
2009.
2007.
13,5
36,7
6. 13. VIII.
14,0
34,7
4. 22. VII.
12,1
33,7
3. 29. VII.
18,0
35,2
6. 26. VI.
12,0
38,2
3. 20. VII.
12,6
33,5
1 . 23. VI.
19,1
35,0
25. 23. VII.
16,6
35,6
8. 23. VII.
16,2
37,6
4. 14. VII.
14,5
38,0
25. 24. VII.
2003. - 2012. -11,3
dan
13.
godina 2003.
2003.
-11,3
dan
13.
2004.
-8,4
dan
24.
2005.
-10,5
dan
31.
2006.
-11,0
dan
23.
2007.
-4,3
dan
27.
2008.
-4,5
dan
5.
2009.
-9,4
dan
10.
2010.
-8,0
dan
21.
2011.
-5,2
dan
1.
2012.
-7,4
dan
31.
-12,5
10.
2005.
-8,0
15.
-4,6
13.
-12,5
10.
-8,8
7.
-0,4
5.
-5,9
17.
-3,7
18.
-5,6
2.
-5,8
24.
-11,6
9.
-9,7
2.
2005.
-1,5
23.
-4,0
6.
-9,7
2.
-4,5
1.
1,4
20.
-0,5
19.
0,4
25.
-3,2
6.
-2,9
9.
-1,0
7.
Apsolutne minimalne temperature zraka, °C
-0,4
3,5
8,7
11,4
8,4
7,0
7.
10.
1.
31.
31.
29.
2003.
2005. 2010. 2007. 2010. 2008.
-0,4
9,5
15,0
14,8
13,4
8,6
7.
16.
3.
14.
31.
27.
2,0
5,8
12,1
11,6
13,7
9,1
8.
24.
3.
12.
28.
24.
2,5
3,5
9,2
12,0
10,5
10,0
22.
10.
10.
6.
8.
19.
2,2
6,4
9,1
15,7
9,2
10,9
7.
1.
3.
5.
31.
1.
4,0
8,8
12,6
11,4
13,4
8,2
6.
1.
1.
31.
1.
20.
4,5
9,4
12,0
13,2
13,1
7,0
6.
8.
15.
23.
25.
29.
8,2
9,3
10,1
13,0
13,5
12,5
25.
3.
1.
11.
31.
7.
3,4
8,2
8,7
13,6
8,4
8,4
3.
19.
1.
26.
31.
20.
5,5
5,2
11,4
12,2
12,9
12,5
14.
4.
20.
3.
11.
20.
1,7
6,8
10,3
14,2
13,1
7,6
10.
18.
6.
23.
12.
21.
-2,0
26.
2003.
-2,0
26.
4,4
18.
3,4
19.
2,0
31.
2,4
20.
5,4
18.
2,8
20.
1,5
28.
1,4
18.
0,3
30.
-3,8
21.
2011.
0,1
13.
-2,6
26.
-1,8
25.
-1,2
4.
-3,1
29.
-3,6
28.
0,6
1.
-0,4
28.
-3,8
21.
2,1
30.
-15,6
20.
2009.
-6,6
26.
-4,5
23.
-7,0
31.
-2,8
28.
-4,9
22.
-4,4
31.
-15,6
20.
-9,6
19.
-4,5
21.
-10,5
13.
52
-15,6
20. XII.
2009.
-11,3
13.I.
-8,4
24.I.
-12,5
10.II.
-11,0
23.I.
-4,9
22. XII.
-5,9
17.II.
-15,6
20.XII.
-9,6
19. XII.
-5,8
24. II.
-11,6
9. II.
1.6. Mjeseène i godišnje vrijednosti meteoroloških podataka u zadnjih 10 godina
- prema mjerenju Meteorološkog opservatorija Zagreb - Griè (nastavak)
Sijeèanj Veljaèa Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Godina
Mjeseène i godišnje kolièine oborine, mm
2003.-2012.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
47,4
73,1
63,4
22,0
39,4
62,8
8,2
88,0
86,1
13,6
17,3
41,8
30,5
53,2
71,7
42,3
42,2
9,1
38,9
74,9
13,3
42,2
50,7
8,1
67,3
47,9
56,4
75,0
104,5
43,4
60,3
39,6
4,3
58,4
28,9
126,0
62,2
110,9
4,2
33,9
66,3
65,7
40,5
45,6
62,4
19,8
55,5
73,1
84,6
64,6
48,1
27,5
124,0
37,1
89,8
2003. - 2012. 31,6
dan
22.
godina
2009.
2003.
17,9
dan
7.
2004.
17,8
dan
15.
2005.
7,6
dan
25.
2006.
23,4
dan
2.
2007.
26,7
dan
27.
2008.
3,2
dan
14.
2009.
31,6
dan
22.
2010.
20,6
dan
1.
2011.
8,4
dan
20.
2012.
4,7
dan
3.
27,0
5.
2003.
27,0
5.
16,9
24.
12,9
14.
12,9
25.
25,8
5.
7,7
3.
12,4
8.
15,9
27.
6,6
17.
10,7
13.
39,5
20.
2007.
3,5
4.
27,6
24.
21,2
28.
22,9
11.
39,5
20.
31,6
24.
13,9
30.
21,0
11.
15,6
17.
2,6
13.
34,3
30.
2009.
15,9
11.
18,9
6.
23,6
10.
22,8
4.
1,8
6.
11,6
13.
34,3
30.
24,4
5.
15,1
13.
12,1
6.
32,2
5.
2007.
13,7
21.
13,8
5.
17,7
18.
24,0
31.
32,2
1.
27,4
22.
13,8
1.
29,1
16.
12,1
16.
15,2
22.
2003. - 2012. 76,9
2003.
87,3
2004.
87,5
2005.
120,1
2006.
59,0
2007.
127,4
2008.
51,5
2009.
32,7
2010.
26,4
2011.
54,0
2012.
123,1
99,1
117,8
91,8
85,1
89,1
97,7
145,2
86,3
63,1
98,1
117,1
147,8
183,8
127,7
166,2
127,6
135,8
110,1
115,8
120,7
164,4
225,8
193,8
180,8
121,5
203,3
185,6
283,9
175,5
196,5
194,3
200,6
195,6
251,3
272,5
256,2
253,2
234,7
257,3
257,9
250,3
178,8
288,6
263,6
88,3
75,2
91,7
68,1
36,7
86,1
123,5
81,9
90,1
85,3
144,0
85,9
78,6
102,5
164,4
38,3
66,5
92,0
80,1
122,0
75,0
39,8
84,8
17,4
60,4
175,7
183,8
109,7
58,3
97,3
113,9
16,4
14,7
94,2
106,6
81,7
72,0
63,2
160,2
48,3
28,3
192,8
57,3
131,1
80,7
103,2
195,8
31,7
17,8
109,7
69,7
72,2
38,9
72,0
96,3
68,6
54,4
45,4
86,9
46,4
57,5
75,8
87,8
119,7
0,7
111,1
67,6
28,6
50,0
112,4
34,1
57,4
97,1
83,1
66,7
70,0
76,5
830,7
624,4
992,9
988,1
753,9
895,9
768,5
794,8
1 155,1
520,8
812,7
55,0
25.
2004.
26,1
1.
55,0
25.
29,3
30.
19,1
17.
33,5
20.
13,7
8.
10,7
11.
40,6
26.
29,9
20.
54,4
13.
62,4
31.
2004.
28,1
5.
62,4
31.
16,8
5.
13,0
5.
25,7
20.
23,8
4.
23,1
13.
11,0
6.
25,7
21.
26,3
28.
37,6
30.
2012.
18,4
18.
17,0
14.
25,3
27.
18,5
23.
18,8
29.
24,7
8.
24,6
3.
22,2
29.
0,3
24.
37,6
30.
30,7
62,4
6.
31. X.
2005.
2004.
18,9
30,7
22. 10. VI.
12,5
62,4
27.
31. X.
30,7
31,3
6. 9. VII.
13,1
27,0
10. 25.VIII.
14,1
39,5
22.
20.III.
18,6
33,1
18.
7. VI.
22,0
45,3
9. 27.VI.
19,5
61,2
3. 18. VII.
22,8
29,9
17. 20. IX.
18,5
54,4
5. 13. IX.
189,5
214,1
163,5
166,8
224,7
193,7
139,9
200,9
142,2
258,3
190,6
133,0
122,4
96,8
153,5
175,3
109,5
145,0
150,6
106,0
137,5
133,0
75,6
86,9
80,4
35,7
108,2
84,6
84,7
79,9
83,2
55,1
57,0
Maksimalne dnevne kolièine oborine. mm
45,3
27.
2009.
30,7
10.
16,0
13.
16,7
16.
13,5
3.
19,0
1.
33,1
7.
45,3
27.
17,5
20.
24,7
10.
40,2
2.
61,2
18.
2010.
22,0
2.
32,4
2.
31,3
9.
17,0
8.
24,1
31.
25,2
24.
22,7
19.
61,2
18.
17,7
29.
19,1
25.
36,5
4.
2009.
5,2
2.
25,1
27.
30,4
12.
27,0
25.
32,4
1.
22,2
9.
36,5
4.
34,1
6.
13,8
9.
13,2
27.
Trajanje sijanja sunca, sati
258,0
287,3
220,4
282,6
267,3
267,9
228,6
224,4
254,3
243,0
304,4
287,5
297,0
260,6
254,5
319,6
339,6
263,0
305,1
280,3
245,5
310,3
271,4
303,3
289,0
178,5
187,3
235,1
300,4
293,4
260,5
317,0
349,4
54,2
98,3
43,5
62,0
52,1
24,0
39,4
39,4
52,6
57,4
73,7
2 038,1
2 251,5
1 838,9
1 961,5
2 030,5
2 156,5
1 941,2
1 975,3
1 762,4
2 119,5
2 343,6
53
1.6. Mjeseène i godišnje vrijednosti meteoroloških podataka u zadnjih 10 godina
- prema mjerenju Meteorološkog opservatorija Zagreb - Griè (nastavak)
Sijeèanj Veljaèa Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Godina
Srednja jaèina vjetra, Bouf
2003. - 2012.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
1,4
0,8
1,5
1,7
1,3
1,7
1,1
1,3
1,3
1,6
1,7
1,5
1,2
1,6
1,3
1,6
1,4
1,6
1,6
1,6
1,4
1,8
1,7
1,6
1,7
1,5
1,8
1,6
1,7
1,8
1,9
1,6
1,5
1,6
1,8
1,6
1,8
1,4
1,6
1,6
1,7
1,6
1,5
1,8
1,6
1,4
1,6
1,5
1,5
1,6
1,6
1,5
1,7
1,4
1,6
1,5
1,5
1,5
1,5
1,4
1,5
1,4
1,4
1,7
1,5
1,4
1,4
1,4
1,3
1,6
1,3
1,4
1,5
1,3
1,3
1,5
1,5
1,3
1,2
1,4
1,3
1,4
1,2
1,3
1,4
1,3
1,3
1,2
1,3
1,4
1,5
1,3
1,2
1,4
1,4
1,3
1,2
1,5
1,2
1,3
1,5
1,3
1,3
1,2
1,4
1,3
1,4
1,1
1,2
1,1
1,4
1,4
1,6
1,3
1,4
1,4
1,3
1,3
1,5
1,0
1,3
1,4
1,3
1,3
1,5
1,1
1,1
1,5
1,5
1,5
1,4
1,4
1,4
1,4
1,5
1,5
1,4
1,4
1,4
1,5
1,5
1,4
1,5
Izvor: Državni hidrometeorološki zavod
1.7. Broj dana s odreðenim meteorološkim obilježjima u zadnjih 10 godina
- prema mjerenju Meteorološkog opservatorija Zagreb - Griè
Godina
Sije- Velja- Ožuèanj
èa
jak
Travanj
Svibanj
Lipanj
Sr- Kolo- Rupanj voz
jan
Listo- Stu- Prosi- Gopad deni nac dina
Broj toplih
dana
(maksimalna
temperatura
veæa ili
jednaka
25,0 °C)
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
-
-
-
1
1
2
1
1
4
22
4
12
9
11
11
17
6
14
12
29
17
21
18
23
18
20
19
27
23
28
22
23
29
28
27
28
27
24
28
30
27
12
13
23
26
28
23
29
31
5
7
8
5
3
11
13
21
13
1
4
2
-
-
-
115
77
76
76
90
93
110
76
118
111
Broj vruæih
dana
(maksimalna
temperatura
veæa ili
jednaka
30,0 °C)
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
-
-
-
-
5
3
4
2
3
1
1
19
4
6
13
10
11
5
7
11
13
12
8
19
16
11
11
8
12
18
26
5
1
4
7
12
15
15
21
3
1
3
9
1
-
-
-
63
21
17
33
34
34
32
26
44
52
54
1.7. Broj dana s odreðenim meteorološkim obilježjima u zadnjih 10 godina
- prema mjerenju Meteorološkog opservatorija Zagreb - Griè (nastavak)
Godina
Sije- Velja- Ožuèanj
èa
jak
Travanj
Svibanj
Lipanj
Sr- Kolo- Rupanj voz
jan
Listo- Stu- Prosi- Gopad deni nac dina
Broj
vedrih dana
(srednja
dnevna
naoblaka
manja od
2 desetine)
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
1
2
6
1
3
3
2
4
7
3
2
1
5
1
4
2
5
1
1
1
4
2
7
10
2
2
3
3
8
2
1
3
4
5
4
4
6
3
2
5
1
5
3
6
2
1
2
1
2
4
4
8
4
6
7
8
9
2
11
6
4
12
9
5
3
1
3
6
3
3
8
16
12
3
2
6
2
1
4
4
9
5
1
2
5
3
4
4
3
3
8
5
4
3
1
2
4
1
3
5
1
3
2
5
58
28
38
30
40
35
26
27
62
76
Broj
oblaènih
dana
(srednja
dnevna
naoblaka
veæa od
8 desetina)
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
17
13
8
16
8
18
26
25
21
6
11
13
15
14
11
6
11
17
16
11
10
16
11
12
13
15
14
11
13
2
9
19
10
13
3
11
9
11
7
8
4
6
7
8
7
5
6
15
5
7
1
11
3
6
4
9
8
10
8
4
3
7
9
2
2
5
2
9
7
4
4
2
12
10
6
2
4
8
3
-
7
11
9
4
6
11
10
13
1
9
12
15
10
2
16
5
8
13
15
13
11
18
22
12
14
14
12
12
17
17
13
20
15
18
23
20
20
13
14
16
102
151
131
117
113
121
130
157
127
97
Broj
studenih
dana
(maksimalna
temperatura
manja od
0,0 °C)
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
8
1
4
5
2
12
5
3
1
3
6
5
2
13
2
-
-
-
-
-
-
-
-
2
-
3
8
3
5
7
2
11
4
12
10
8
5
17
14
5
16
Broj hladnih
dana
(minimalna
temperatura
manja od
0,0 °C)
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
19
20
20
20
5
12
18
18
16
14
24
9
17
14
1
7
10
13
13
20
3
8
11
10
3
7
6
2
1
-
-
-
-
-
-
3
-
4
6
1
5
3
2
12
-
15
14
13
9
18
6
8
20
11
11
65
55
67
54
29
31
36
60
58
47
55
1.7. Broj dana s odreðenim meteorološkim obilježjima u zadnjih 10 godina
- prema mjerenju Meteorološkog opservatorija Zagreb - Griè (nastavak)
Godina
Sije- Velja- Ožuèanj
èa
jak
Travanj
Svibanj
Lipanj
Sr- Kolo- Rupanj voz
jan
Listo- Stu- Prosi- Gopad deni nac dina
Broj dana
s oborinom
(kolièine
oborina
veæe ili
jednake
0,1 mm)
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
15
11
9
8
9
11
14
13
6
9
7
10
15
12
10
5
12
15
6
13
7
9
13
11
14
19
11
10
8
5
8
18
11
15
8
13
16
13
9
13
4
14
10
13
13
10
11
18
12
16
10
13
11
9
14
15
14
13
13
10
13
12
16
10
9
12
12
9
12
9
7
11
16
21
13
7
9
9
4
4
13
8
10
6
12
11
11
18
8
11
12
12
8
6
15
6
9
9
9
14
11
11
19
8
12
14
11
16
3
15
9
12
15
7
15
18
19
13
11
13
116
141
153
126
144
141
149
156
101
132
Broj dana
sa snijegom
(oborina
veæa ili
jednaka
1 cm)
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
20
4
10
5
2
9
19
8
6
-
22
6
23
2
2
15
1
18
6
12
4
2
5
1
-
-
-
-
-
-
-
-
2
2
-
5
17
8
13
8
42
16
52
11
21
11
29
41
8
26
Broj dana
s tuèom
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
-
-
1
-
-
2
-
1
-
-
1
-
-
-
-
-
2
2
1
-
Broj dana
s olujnim
vjetrom
(8 ili više
po Beafortu)
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
2
2
-
1
1
2
1
1
-
1
1
1
-
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
2
4
2
1
2
3
-
1
2
-
1
1
-
2
1
-
1
2
1
1
1
3
5
4
5
11
11
4
3
6
1861. g. poèinje s radom Zagrebaèka meteorološka postaja na Grièu
»Grièki top« pucnjem oznaèava podne od 1. sijeènja 1877. godine. Uveo ga je gospodin IVAN STOŽIR motritelj
meteorološke postaje Griè.
Izvor: Državni hidrometeorološki zavod
56
1.8. Uèestalost kiselih kiša na meteorološkim postajama u 2012.
Zagreb - Maksimir
Puntijarka - Medvednica
RRA
NA
N
RRA
NA
743,3
1 028,4
99
117
N - jako
N - srednje
N - slabo
Udio kiselih
kiselih kiša kiselih kiša kiselih kiša
kiša u %
3,0 pH 4,0 4,1 pH 5,0 5,1 pH 5,6
kolièine
0
1
1
11
- analizirana kolièina oborine, L/m2
- broj analiziranih uzoraka
- broj kiselih oborina
0
18
0
29
Izvor: Državni hidrometeorološki zavod
Služba za kvalitetu zraka
1.9. Godišnje taloženje sumpora iz sulfata i anorganskog dušika iz nitrata
i amonijaka u 2012.
kg/ha
SO42- - S
Zagreb-Maksimir
Puntijarka-Medvednica
3,60
3,50
NO3- - N
NH4+ - N
3,60
3,16
4,36
3,47
Izvor: Državni hidrometeorološki zavod
Služba za kvalitetu zraka
1.10. Koncentracije oneèišæenja zraka i kategorizacija kvalitete zraka u 2012.
Parametar
Zagreb-1
Zagreb-2
kategorija
3
dušikov dioksid, NO2 (µg/m )
Zagreb-3
kategorija
kategorija
Csr.
CM
45,07
137,35
II
30,70
100,58
I
26,36
85,46
I
sumporov dioksid, SO2 (µg/m )
Csr.
CM
3,61
21,85
I*
3,89
26,55
I
1,47
11,15
obuhvat
podataka
66%
ugljikov monoksid, CO (mg/m3)
Csr.
CM
0,56
2,46
I
0,52
2,66
I
0,51
2,52
I
3
Csr.
CM
-
-
50,50
105,10
II
benzen, C6H6 (µg/m )
Csr.
CM
2,14
11,56
I*
-
-
èestice aerosola
promjera do 10 mikrona, PM10 (µg/m3)
Csr.
CM
30
139
II
27,68
129,68
kadmij, Cd u PM10 (ng/m )
Csr.
CM
0,125
0,865
I
-
-
nikal, Ni u PM10 (ng/m3)
Csr.
CM
0,499
4,796
I
-
-
arsen, As u PM10 (ng/m3)
Csr.
CM
0,330
3,177
I
-
-
živa, Hg (µg/m3)
Csr.
CM
0,017
0,219
I
-
-
benzo(a)piren, B(a)P u PM10 (ng/m3)
Csr.
CM
1,085
11,535
II
-
-
3
ozon, O3 (µg/m )
3
3
I
27,94
123,45
I
Zagreb-1: Vukovarska-Miramarska; Zagreb-2: Maksimirska-Mandlova; Zagreb-3: Sarajevska-Kauzlariæev prilaz
Csr. – srednja godišnja koncentracija iz 24-satnih koncentracija CM – maksimalna 24-satna koncentracija
* – obuhvat podataka manji od 85 %, provedena uvjetna kategorizacija
Kategorija I – èist ili neznatno oneèišæen zrak; II –oneèišæen zrak
Izvor: Državni hidrometeorološki zavod
Državna mreža za trajno praæenje kvalitete zraka
57
1.11. Mjeseène i godišnje vrijednosti vodostaja Save, postaja Zagreb
Sijeèanj Veljaèa Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Godina
Maksimalne vrijednosti vodostaja (cm)
2003.-2012.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
213
-74
46
-36
-42
0
-59
213
8
-34
-138
273
-155
-71
-146
55
99
-61
237
273
-209
-168
331
-125
243
-68
210
18
107
331
91
236
-215
221
-138
221
105
40
-109
157
206
-5
-184
-55
2003.-2012.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
-173
-152
-159
-204
-191
-196
-188
-124
-134
-145
-235
-184
-215
-190
-252
-179
-135
-205
-61
-107
-230
-260
-144
-197
-71
-189
-56
-111
-136
-139
-102
-179
-258
-135
-203
-30
-106
-92
-200
-74
-61
-147
-226
-205
2003.-2012.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
-275
-210
-242
-264
-246
-259
-257
-230
-227
-223
-275
-286
-249
-245
-282
-264
-215
-256
-189
-236
-250
-286
-280
-248
-209
-279
-181
-205
-256
-226
-167
-262
-280
-282
-243
-143
-226
-167
-247
-159
-167
-211
-253
-282
321
-224
37
70
321
-179
-28
-26
-16
-143
-17
240
-249
67
-209
240
-207
97
-29
10
9
2
112
-209
80
-15
-216
-42
8
112
-154
-41
-178
234
-266
-177
234
-60
-213
62
-133
-127
-115
-253
468
-176
2
213
33
331
-218
-49
468
-134
46
397
-46
293
256
-91
145
10
-136
47
202
397
432
177
320
183
-63
-49
60
-58
246
-155
432
370
40
167
295
20
-89
292
370
363
187
161
468
177
320
295
321
331
292
370
468
236
432
-166
-211
-74
-103
-230
-124
-239
-247
-113
-205
-114
-144
-130
-58
-202
-246
-183
-143
-191
-44
-243
-4
-107
-184
-140
-80
-197
-188
34
-66
21
-199
-69
-172
-225
-136
-165
-175
-190
-153
-156
-121
-217
-188
-286
-280
-262
-236
-270
-223
-280
-278
-198
-286
-256
-284
-232
-196
-260
-284
-233
-224
-260
-188
-278
-208
-281
-254
-223
-226
-262
-249
-189
-226
-153
-281
-188
-309
-309
-276
-282
-284
-287
-280
-278
-269
-291
-298
Srednje vrijednosti vodostaja (cm)
-180
-262
-121
-159
-110
-240
-162
-161
-150
-235
-198
-192
-285
-159
-250
-145
-242
-118
-179
-172
-175
-198
-220
-284
-174
-168
-256
-243
-174
-170
-248
-235
-251
-229
-299
-231
-113
-199
-261
-183
-243
-219
-253
-286
-197
-277
-227
-157
-198
-151
-246
-228
-34
-272
-181
Minimalne vrijednosti vodostaja (cm)
-289
-289
-194
-230
-209
-270
-220
-214
-227
-259
-246
-298
-298
-227
-273
-245
-269
-219
-234
-240
-237
-256
-304
-304
-242
-256
-278
-286
-243
-239
-269
-269
-277
-309
-309
-263
-262
-274
-287
-236
-272
-256
-286
-298
-299
-299
-276
-238
-268
-268
-269
-276
-248
-291
-281
Izvor: Državni hidrometeorološki zavod - Služba za hidrologiju
1849. godina je osnutka hidrološke postaje Zagreb
Postaja Zagreb: kota "0" 112,26 m n/m; površina sliva 12 450 km2
Maksimalna do sada zabilježena vrijednost vodostaja je 514 cm (26. listopada 1964.) dok je minimalna -338 cm (23. kolovoza 1993.).
58
1.12. Mjeseène i godišnje vrijednosti protoka Save, postaja Zagreb
Sijeèanj Veljaèa Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Godina
Maksimalne vrijednosti protoka (m3/s)
2003.-2012.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
1 418
483
811
578
562
654
500
1 418
676
563
334
1 714
295
490
316
839
966
495
1 533
1 714
183
268
2 024
367
1 563
497
1 404
705
994
2 024
938
1 528
176
1 456 1 969
335
159
1 456
784
1 004
887
793 1 969
382
237
1 182
579
1 385
584
641
611
228
308
548
651
2003.-2012.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
265
305
296
204
227
216
229
378
336
308
146
256
177
228
117
269
336
197
529
447
148
107
339
213
525
241
546
385
345
358
406
268
108
354
199
615
422
444
202
473
517
307
155
201
2003.-2012.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
82,3
183
130
97,1
124
104
107
149
153
160
82,3
69,2
120
126
73,8
97,1
173
109
218
139
118
69,2
76,2
121
185
77,4
239
190
109
155
260
100
76,2
73,8
129
323
155
269
123
276
260
180
114
73,8
1 548
120
877
185
1 548
187
959
576
682
679
702
1 012
185
920
634
172
543
676
1 012
286
545
247
1 519
94
247
1 519
517
176
841
329
342
368
114
2 851
249
681
1 418
772
2 024
168
525
2 851
327
822
2 242
552
1 818
1 627
443
1 135
682
323
793
1 366
2 242
2 484
1 267
1 964
1 290
510
525
835
502
1 578
284
2 484
2 246
793
1 228
1 829
733
428
1 813
2 246
2 206
1 303
1 137
2 851
1 267
1 964
1 829
1 969
2 024
1 813
2 246
2 851
1 528
2 484
302
194
536
450
157
362
142
125
381
219
453
350
374
553
227
133
234
318
222
560
130
746
445
246
347
516
219
227
806
566
791
221
513
282
174
362
299
275
234
315
314
399
183
263
69,2
76,2
100
139
88,9
160
76,2
78,6
202
69,2
109
71,5
146
209
103
71,5
144
158
103
220
78,6
189
75,0
112
160
155
100
120
218
155
288
75
227
47,4
47,4
81,1
73,8
71,5
68,1
76,2
78,6
90,2
63,8
56,9
Srednje vrijednosti protoka (m3/s)
253
102
376
293
424
134
274
275
300
143
214
230
70,7
294
119
338
130
376
241
259
253
219
177
72,9
267
277
109
135
254
268
123
145
118
167
56,5
148
421
213
103
239
130
170
115
70,0
245
82,6
164
307
220
344
124
157
709
89.3
256
Minimalne vrijednosti protoka (m3/s)
65,9
65,9
213
149
185
88,9
165
175
153
104
125
56,9
56,9
154
84,9
126
90,2
166
142
133
138
109
51,5
51,5
130
109
78,6
69,2
129
135
90,2
90,2
79,8
47,4
47,4
98,6
100
83,6
68,1
139
86,2
109
69,2
56,9
55,9
55,9
81,1
136
91,6
91,6
90,2
81,1
121
63,8
75,0
Izvor: Državni hidrometeorološki zavod - Služba za hidrologiju
1849. godina je osnutka hidrološke postaje Zagreb
Postaja Zagreb: kota "0" 112,26 m n/m; površina sliva 12 450 km2
Maksimalna do sada zabilježena vrijednost protoka je 3 126 m3/s (26. listopada 1964.) dok je minimalna 46,5 m3/s (23. kolovoza 1993.).
59
60
1.13. Potresi s epicentrom u okolici Zagreba1)
Najjaèi potres u godini
Ukupan broj
potresa
Intenzitet2)
oMCS
epicentar
datum
1900.
12
IV-V
Kašina
19.I.
1901.
23
VII
Zagreb, Šestine
19.XII.
1902.
31
VI
Kraljev vrh, Èuèerje
24.X.
1903.
19
1904.
9
1905.
89
1906.
300
1907.
61
V-VI
Pisarovina
19.VIII.
VI
Lasinja
2.III.
VII-VIII
Planina, Èuèerje
17.XII.
VIII
Planina, Kašina
2.I.
V
Kašina
18.VI.
1908.
26
VI-VII
Zabok
22.II.
1909.
47
VIII-IX
Pokuplje
8.X.
1910.
40
VI-VII
Pokuplje
28.I.
1911.
26
V-VI
Bistra, Kraljev vrh
18.X.
1912.
24
VI
Pokuplje
29.VI.
1913.
23
VI
Pokuplje
31.VII.
1914.
22
(VI)
Metlika
24.III.
1915.
11
V
Sv. Jana
7.XI.
1916.
18
VII
Globoko
18.IX.
1917.
86
VII-VIII
Stojdraga, Brežice
29.I.
1918.
25
VI
Petrovina, Slavetiæ
29.I.
1919.
18
(V)
Žumberaèka gora
28.XI.
1920.
65
VI
Videm-Krško
17.X.
1921.
5
IV
Brežice
25.XII.
1922.
10
VI
Kalnik
22.II.
1923.
19
(V)
Kalnik
27.II.
1924.
6
(VI)
Kostanjevica
3.XII.
1925.
25
(VI)
Brežice
1.VII.
1926.
8
VII
Kašina
12.V.
1927.
4
IV
Pokuplje
28.V.
1928.
28
VII-VIII
Stojdraga, Brežice
25.VIII.
1929.
16
V
TuropoIje
25.III.
1930.
16
IV
Remete
31.VIII.
1931.
17
(V)
Gorjanci
13.IV.
1932.
11
(V)
Ivanèica
2.III.
1933.
26
V-VI
Kašina, Markuševac
10.VI.
1934.
10
(V)
Zagrebaèka gora
13.IX.
1935.
14
(V)
Žumberaèka gora
31.III.
1936.
17
V-VI
Oroslavlje, Zabok
1.XI.
61
1.13. Potresi s epicentrom u okolici Zagreba1) (nastavak)
Najjaèi potres u godini
Ukupan broj
potresa
62
Intenzitet2)
oMCS
epicentar
datum
1937.
23
VI
Pokuplje
10.III.
1938.
17
VIII
Bilogora
27.III.
1939.
15
(V)
Èrnomelj
18.IX.
1940.
22
VII
Kostanjevica
9.III.
1941.
16
(V)
Žumberaèka gora
9.XII.
1942.
5
IV
Sv. Ivan Zelina
12.VI.
1943.
4
(IV)
Nepoznat
30.VII.
1944.
-
-
-
-
1945.
1
(III)
Nepoznat
22.IX.
1946.
11
(IV)
Zagrebaèka gora
22.I.
1947.
14
(V)
Sv. Ivan Žabno
16.VIII.
1948.
8
(VI)
Nepoznat
27.IX.
1949.
15
VI
Videm
10.VI.
1950.
25
V
Pisarovina
1.XI.
1951.
14
V
Krašiæ, Èrnomelj
1.II.
1952.
9
VI
Kalnik
16.IX.
1953.
8
VII
Artièe, Globoko
1.X.
1954.
9
VI
Zlatar
7.VII.
1955.
14
VI
Ozalj, Krašiæ
19.VII.
1956.
11
V
Kašina
4.X.
1957.
9
(V)
Nepoznat
15.XI.
1958.
6
(IV)
Nepoznat
11.I.
1959.
6
(IV)
Slovenija
1.I.
1960.
5
(V-VI)
Slovenija
21.III.
1961.
4
1962.
14
IV
Kašina
27.XI.
(III)
Zagrebaèka gora
7.VI.
1963.
17
(VI)
Okolica Karlovca
23.VI.
1964.
19
VII
Bilogora
25.V.
1965.
16
IV
Vlahoviæ, Sisak
7.IV.
1966.
25
VI-VII
Topusko
11.XI.
1967.
12
V
Krapinske Toplice
24.X.
1968.
9
V
Petrinja
7.VIII.
1969.
18
IV-V
Veliko Trgovišæe
18.IX.
1970.
25
V
Vidovec, Planina
8.IV.
1971.
9
1972.
18
IV-V
Desiniæ
3.XII.
IV
Varaždin
11.IV.
1973.
36
VI-VII
Ivanec
11.VI.
1974.
51
IV
Petrinja
25.VII.
1.13. Potresi s epicentrom u okolici Zagreba1) (nastavak)
Najjaèi potres u godini
Ukupan broj
potresa
Intenzitet2)
oMCS
epicentar
datum
1975.
30
V-VI
Zagreb
7.IX.
1976.
39
V-VI
Draganiæi
28.XI.
1977.3)
95
V-VI
Sv. Ivan Zelina
16.II.
1978.
70
V-VI
Novi Marof
23.XI.
1979.
27
V
Sunja
19.I.
1980.
73
V
Lasinja
17.VIII.
1981.
52
V-VI
Zrinska gora
29.I.
1982.
31
VII
Ivanèica
16.III.
1983.
45
V
Sv. Ivan Zelina
21.IV.
1984.
51
VI
Kostanjevica ob Krki
11.III.
1985.
65
IV-V
Krško
20.VI.
1986.
38
IV-V
Glina
10.I.
1987.
39
V
Sv. Nedjelja
22.III.
1988.
66
V
Ludbreg
12.VI.
1989.
103
V
Samobor
7.IX.
1990.
259
VII
Kraljev Vrh
3.IX.
1991.
92
V
Veliko Trojstvo
4.III.
1992.
52
IV-V (2,8)
Gornja Rijeka
22.IV.
1993.
185
VII
Ludbreg
1.VI.
1994.
157
V-VI
Pokupsko
7.VIII.
1995.
167
V
Donja Stubica
16.II.
1996.
140
VI
Petrinja
10.IX.
1997.
176
1998.
20
VI
Sveti Matej (Kašina)
30.IV.
V-VI
Sigetec (Koprivnica)
2.VI.
1999.
182
V
Glina
16.V.
2000.
147
V-VI
Kraljev Vrh
16.VI.
2001.
19
V
Špièkovina
31.XII.
2002.
209
V
Samobor
18.VIII.
2003.
520
VI
Miljana
13.V.
2004.
464
IV
Zagreb
8.I.
2005.
458
IV-V
Varaždinske Toplice
7.XII.
2006.
586
VI-VII
Plešivica
28.X.
2007.
404
V
Ozalj
18.XII.
2008.
375
V-VI
Gornji Èehi
5.III.
2009.
435
V
Malunje
10.II.
2010.
493
V
Galgovo
03.XI.
2011.
611
V
Budaševo
17.IV.
2012.
515
IV
Draganiæi
08.IX.
1)Podaci se odnose na podruèje oko 80 km, uokolo Zagreba.
2)Podaci u zagradama znaèe da intenzitet dotiènog potresa nije mogao
3)Uzeti su u obzir i podaci seizmološke postaje Puntijarka na kojoj se
biti sa sigurnošæu utvrðen.
nalazi seizmograf velike osjetljivosti
što je uzrok poveæanog broja ukupno registriranih potresa u odnosu na prethodne godine.
Izvor: PMF, Geofizièki zavod
Seizmološka služba
63
1.14. Stajaæe vode
Vrsta stajaæe vode
2012.
Ukupno
aktivne
šljunèare
napuštene
šljunèare
rukavci
Save
umjetna
jezera
jame i ostalo
Površina
ha
141
-
10
3
6
126
264,5
Izvor: Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za slivno podruèje grada Zagreba,
Služba za zaštitu od štetnog djelovanja voda
1.15. Vodotoci i meliorativna kanalska mreža za dio Branjenog podruèja 14
- podruèje Grada Zagreba - iz programa održavanja u 2012.
Pripadna Dužina, Održavano,
površina,
km
km
km2
Vodotoci -ukupno
Podsusedsko Dolje
Dubravica
Medpotoki
Vrapèak
Èrnomerec
Kustošak
Kunišèak
Jelenovec I i II
Zelengaj
Kraljevec I i II
Kraljevaèki potok
Graèanski potok
Pustodol
Ribnjak
Èrna voda
Dotršèina
Bliznec
Štefanovec
Dešæevec
Trnava
Bidrovec
Vidovec
480,00
Meliorativna kanalska mreža
(osnovna i detaljna) - ukupno
Vode 1. reda
Vode 4. reda
496,22
4,10
6,50
2,70
14,60
10,00
8,50
3,90
4,20
1,80
2,71
3,90
2,90
2,60
1,50
4,80
2,20
16,60
11,60
2,00
17,00
4,80
6,50
304,01
3,50
4,50
1,00
10,50
7,50
7,50
1,50
1,20
0,50
1,80
0,50
2,50
1,50
1,00
2,80
0,50
8,60
8,50
1,00
11,00
1,80
2,50
123,30
22,92
100,38
108,75
19,12
89,63
Pripadna
površina,
km2
Kašina s pritocima
Èuèerska reka s pritocima
Vuger s pritocima
Lomnica
Lipnica
Ograja
Gustelin
Moèirad
Skupni Èreti
Bukovica
Kikeljnjak
Malièevac
Èrnec s pritocima
Starèa
Goštiraj
Glavnièica s pritocima
Branovec
Moravšèak
Goranec
Blaguša
Rijeka Sava
Dužina, Održavano,
km
km
55,50
25,80
42,20
8,50
16,70
4,00
3,60
3,75
4,76
6,00
3,20
2,50
36,30
2,00
5,50
35,80
7,00
7,00
8,50
8,00
74,20
22,20
13,50
17,00
8,50
6,10
4,00
3,60
3,75
4,76
6,00
3,20
2,50
14,50
2,00
3,00
14,50
2,50
4,50
4,00
5,00
74,20
U svrhu izgradnje sustavne obrane od poplave (bujica Medvednice), do sada je izgraðeno 19 brana i retencija
s retencionim volumenom od 2 035 150 m3.
Izvor: Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za gornju Savu,
Služba zaštite od štetnog djelovanja voda
64
2. Stanovništvo
Popis stanovništva
2.1. Stanovništvo Grada Zagreba od najstarijih vremena
1368. godina 2 810 stanovnika (prema popisu kuæa),
1742. godina 5 600 stanovnika (prema popisu kuæa kanonika Pepelka),
1805. godina 7 706 stanovnika (popis stanovništva bez sveæenstva i plemstva),
1850. godina 16 036 stanovnika
2.2. Stanovništvo i kuæanstva prema popisima1)
Broj stanovnika
1)
2)
žene
Broj
kuæanstava
Površina
u km2
ukupno
muškarci
1857.
16 657
...
...
...
...
1869.
19 857
9 724
10 133
...
...
1880.
30 830
16 591
14 239
...
...
1890.
40 268
20 816
19 452
...
3,33
1900.
61 002
30 976
30 026
...
64,37
1910.
79 038
39 737
39 301
...
64,37
1921.
108 674
55 016
53 658
...
64,37
1931.
185 581
92 105
93 476
44 231
64,37
1948.
279 623
129 669
149 954
109 800
74,99
1953.
350 829
162 721
188 108
126 679
235,74
1961.
430 802
201 195
229 607
156 580
495,60
1971.
602 205
285 530
316 675
213 628
497,95
1981.
768 700
361 513
407 187
265 521
1 261,54
1991.
933 914
441 120
491 794
319 997
1 715,55
2001.2)
779 145
363 992
415 153
275 464
641,36
2011.2)
790 017
369 339
420 678
303 441
641,32
Podaci su prikazani prema važeæoj upravno-teritorijalnoj podjeli u vrijeme popisa.
Prekid serije, vidjeti Metodološka objašnjenja.
65
2.3. Stanovništvo Grada Zagreba i naselja Zagreb prema popisima 1857. - 1991.1)
Grad Zagreb
broj
stanovnika
1857.
Broj stanovnika
na km2
48 266
Naselje Zagreb
lanèani
indeksi
75
-
broj
stanovnika
Broj stanovnika
na km2
32 203
105
lanèani
indeksi
-
1869.
54 761
85
113,5
37 001
120
114,9
1880.
67 188
105
122,7
48 136
156
130,1
1890.
82 848
129
123,3
60 910
198
126,5
1900.
111 565
174
134,7
87 239
283
143,2
1910.
136 351
213
122,2
109 029
354
125,0
1921.
167 765
262
123,0
140 815
458
129,2
1931.
258 024
402
153,8
227 838
740
161,8
142,7
1948.
356 529
556
138,2
325 223
1 057
1953.
393 919
614
110,5
361 564
1 175
111,2
1961.
478 076
745
121,4
442 768
1 439
122,5
131,0
1971.
629 896
982
131,8
579 899
1 884
1981.
723 065
1 127
114,8
656 325
2 133
113,2
1991.
777 826
1 213
107,6
706 770
2 296
107,7
1)Podaci
popisa svedeni na upravno-teritorijalnu podjelu odredenu Zakonom o podruèjima županija, gradova i opæina u
Republici Hrvatskoj (NN, br. 10 od 30. sijeènja 1997.). Površina Grada Zagreba 641,36 km2, naselje Zagreb 307,41 km2.
Stanovnici Grada Zagreba i naselja Zagreb 1857.-1991.
- prema aktualnom teritoriju definiranom 30. sijeènja 1997.
800 000
700 000
Grad Zagreb
600 000
Naselje Zagreb
500 000
400 000
300 000
200 000
100 000
66
1991.
1981.
1971.
1961.
1953.
1948.
1931.
1921.
1910.
1900.
1890.
1880.
1869.
1857.
0
Stanovništvo Grada Zagreba prema spolu i starosti, Popis 2011.
godine
muškarci
žene
- 90 - 80 - 70 - 60 - 50 - 40 - 30 - 20 - 10 -
40 000
30 000
20 000
10 000
0
Privatna kucanstva
prema obiteljskom sastavu, Popis 2011.
obiteljska
kuãanstva
69,0%
samaèka
kuãanstva
28,6%
0
10 000
20 000
30 000
40 000
Obiteljska kucanstva
prema broju èlanova, Popis 2011.
4-èlana
23,0%
3-èlana
27,6%
5 i više
èlanova
14,0%
neobiteljska
višeèlana
kuãanstva
2,4%
2-èlana
35,4%
67
2.4. Stanovništvo prema starosti i spolu, Popis 2011.
Broj stanovnika
Ukupno
Struktura, %
ukupno
muškarci
žene
ukupno
muškarci
žene
790 017
369 339
420 678
100
100
100
0-4 godine
41 093
21 026
20 067
5,2
5,7
4,8
5-9
35 654
18 305
17 349
4,5
4,9
4,1
10-14
39 312
20 283
19 029
5,0
5,5
4,5
15-19
40 842
20 866
19 976
5,2
5,6
4,8
20-24
46 680
23 276
23 404
5,9
6,3
5,6
25-29
58 404
28 768
29 636
7,4
7,8
7,0
30-34
62 626
30 565
32 061
7,9
8,3
7,6
35-39
58 375
28 344
30 031
7,4
7,7
7,1
40-44
54 948
26 535
28 413
6,9
7,2
6,8
45-49
53 705
25 378
28 327
6,8
6,9
6,7
50-54
55 435
25 153
30 282
7,0
6,8
7,2
55-59
56 383
25 728
30 655
7,1
7,0
7,3
60-64
49 790
21 911
27 879
6,3
5,9
6,6
65-69
39 419
16 529
22 890
5,0
4,5
5,4
70-74
37 025
15 721
21 304
4,7
4,2
5,1
75-79
29 258
11 348
17 910
3,7
3,1
4,3
80-84
18 995
6 362
12 633
2,4
1,7
3,0
85-89
9 334
2 555
6 779
1,2
0,7
1,6
90-94
2 259
572
1 687
0,3
0,2
0,4
95 i više godina
1) Podatak
480
114
366
1)
0,1
0,0
manji od 0,05%
Dobna struktura stanovnika Grada Zagreba,
Popis 2011.
65 i više godina,
17,3%
0 - 14 godina,
14,7%
15 - 24 godine,
11,1%
25 - 64 godine,
56,9%
68
0,1
2.5. Osobe stare 95 i više godina prema godinama starosti i spolu, Popis 2011.
Osobe stare 95 i više godina
Udjeli, %
ukupno
muškarci
žene
480
114
366
100
100
100
95 godina
107
21
86
22,3
18,4
23,5
96
131
36
95
27,3
31,6
26,0
97
91
20
71
19,0
17,5
19,4
13,1
Ukupno
ukupno
muškarci
žene
Navršene godine starosti:
98
68
20
48
14,2
17,5
99
40
10
30
8,3
8,8
8,2
100
23
5
18
4,8
4,4
4,9
101
9
-
9
1,9
-
2,5
102
6
1
5
1,3
0,9
1,4
103
3
1
2
0,6
0,9
0,5
104 godine
2
-
2
0,4
-
0,5
Dobna struktura stanovnika Grada Zagreba,
prema Popisu 2001. i 2011.
%
60
2001.
2011.
50
40
30
20
10
0
0 - 14 godina
15 - 24 godine
25 - 64 godine
65 i više godina
dobne skupine
Prosjeèna starost stanovnika Grada Zagreba,
prema Popisu 2001. i 2011.
43,3
žene
41,3
37,8
2001.
41,6
ukupno
34
2011.
39,6
muškarci
39,7
36
38
40
42
44
godine
69
2.6. Kontingenti stanovništva, Popis 2011.
Broj stanovnika
Udjeli, %
ukupno
muškarci
žene
Ukupno
790 017
369 339
420 678
0
0
0
0
56
116
140
156
-
6 godina
14
17
19 godina
048
059
060
901
28
59
71
80
699
614
920
480
27
56
68
76
ukupno
muškarci
žene
100
100
100
349
445
140
421
7,1
14,7
17,7
19,9
7,8
16,1
19,5
21,8
6,5
13,4
16,2
18,2
-
-
45,6
12,6
Žene u fertilnoj dobi
svega:15 - 49 godina
od toga: 20 - 29 godina
-
-
191 848
53 040
Radno sposobno stanovništvo
(15-64 godine)
537 188
256 524
280 664
68,0
69,5
66,7
60 i više godina
65 i više godina
75 i više godina
186 560
136 770
60 326
75 112
53 201
20 951
111 448
83 569
39 375
23,6
17,3
7,6
20,3
14,4
5,7
26,5
19,9
9,4
Prosjeèna starost
Indeks starenja
Koeficijent starosti
41,6
39,6
43,3
-
-
-
118,9
93,3
145,8
-
-
-
23,6
20,3
26,5
-
-
-
Prosjeèna starost stanovnika gradskih èetvrti - rang, Popis 2011.
godine
48
47,2
46,0
46
43,5
44
42,2
42,4
43,8
44,2
42,7
Grad Zagreb
(41,6)
40,9
40,9
41,1
PODSUSED
VRAPCE
40,4
PODSLJEME
37,8
40,0
GORNJA DUBRAVA
39,3
38
39,8
NOVI ZAGREB
ZAPAD
40
PEŠCENICA
ŽITNJAK
42
38,0
70
DONJIGRAD
GORNJIGRAD MEDVEŠCAK
NOVI ZAGREB
ISTOK
TRNJE
MAKSIMIR
CRNOMEREC
TREŠNJEVKA
SJEVER
TREŠNJEVKA-JUG
BREZOVICA
DONJA DUBRAVA
STENJEVEC
SESVETE
36
2.7. Stanovništvo staro 15 i više godina prema završenoj školi i spolu,
Popis 2011.
Broj stanovnika
ukupno
Ukupno
Bez škole
1-3 razreda osnovne škole
4-7 razreda osnovne škole
Osnovna škola (8 razreda)
Srednje škole - ukupno
Industrijske i obrtnièke strukovne škole,
škole za zanimanje u trajanju 1-3 godine
i škole za KV i VKV radnike
Tehnièke i srodne strukovne škole,
škole za zanimanje u trajanju
od 4 godine ili više
Gimnazije
Visoko obrazovanje - ukupno
Struèni studij1)
Sveuèilišni studij2)
Doktorat znanosti
Nepoznato
1)
2)
673
4
2
26
91
352
muškarci
958
926
285
094
587
791
309 725
1 050
373
5 608
35 674
177 538
144 383
Struktura, %
žene
žene
233
876
912
486
913
253
100
0,7
0,3
3,9
13,6
52,3
100
0,4
0,1
1,8
11,5
57,3
100
1,1
0,5
5,6
15,4
48,1
88 208
56 175
21,4
28,5
15,4
150 277
67 796
82 481
22,3
21,9
22,6
58
195
48
140
6
21
89
21
63
3
8,6
29,0
7,1
20,9
1,0
0,2
6,9
28,8
7,0
20,5
1,3
0,1
10,1
29,1
7,2
21,1
0,8
0,2
131
326
015
379
932
949
534
147
718
432
997
335
364
3
1
20
55
175
ukupno muškarci
36
106
26
76
2
597
179
297
947
935
614
Obuhvaæene su sve više škole, I. (VI.) stupnjevi fakulteta te struèni studiji po Bologni.
Obuhvaæeni su svi fakulteti, umjetnièke akademije, svi sveuèilišni studiji po Bologni te magistarski znanstveni,
struèni i umjetnièki studij.
2.8. Stanovništvo staro 10 i više godina prema pismenosti, starosti i spolu,
Popis 2011.
Stanovništvo staro 10
i više godina
Ukupno
10 - 19 godina
ukupno muškarci
ukupno
muškarci
713 270
330 008 383 262 2 166
80 154
41 149
žene
Broj nepismenih
39 005
žene
Postotak
Struktura nepismenih, %
nepismenih
u ukupnom ukupno muškarci žene
542
1 624
0,30
100
100
100
183
106
77
0,23
8,4
19,6
4,7
20 - 34
167 710
82 609
85 101
298
165
133
0,18
13,8
30,4
8,2
35 - 49
167 028
80 257
86 771
216
95
121
0,13
10,0
17,5
7,5
50 - 64
161 608
72 792
88 816
246
76
170
0,15
11,3
14,0
10,5
65 i više godina 136 770
53 201
83 569 1 223
100
1 123
0,89
56,5
18,5
69,1
71
2.9. Stanovništvo prema pohaðanju škole i spolu, Popis 2011.
Broj stanovnika
Struktura, %
ukupno
muškarci
žene
ukupno
muškarci
žene
Ukupno
790 017
369 339
420 678
100
100
100
Stanovništvo koje pohaða školu
181 725
89 489
92 236
23,0
24,3
21,9
Predškolsko obrazovanje
23 623
12 092
11 531
3,0
3,3
2,7
Osnovna škola - ukupno
1 -4. razred
5 -8. razred
59 897
27 799
32 098
30 887
14 354
16 533
29 010
13 445
15 565
7,6
3,5
4,1
8,4
3,9
4,5
6,9
3,2
3,7
Srednja škola - ukupno
industrijske i obrtnièke škole
tehnièke i srodne škole
umjetnièke škole
gimnazije
31 775
4 481
13 073
655
13 566
16 329
2 661
7 774
231
5 663
15 446
1 820
5 299
424
7 903
4,0
0,6
1,6
0,1
1,7
4,4
0,7
2,1
0,1
1,5
3,7
0,4
1,3
0,1
1,9
Visoko obrazovanje - ukupno
66 430
30 181
36 249
8,4
8,2
8,6
Struèni studij1) - ukupno
14 588
12 754
1 834
7 269
6 304
965
7 319
6 450
869
1,8
1,6
0,2
2,0
1,7
0,3
1,7
1,5
0,2
struèni
specijalistièki
Sveuèilišni studij2) - ukupno
preddiplomski
diplomski i integrirani
poslijediplomski, specijalistièki,
magistarski
doktorski
1)
2)
51 842
22 912
28 930
6,6
6,2
6,9
20 163
19 407
9 300
8 400
10 863
11 007
2,6
2,5
2,5
2,3
2,6
2,6
7 208
5 064
3 008
2 204
4 200
2 860
0,9
0,6
0,8
0,6
1,0
0,7
Obuhvaæene su sve više škole, I. (VI.) stupnjevi fakulteta te struèni studiji po Bologni.
Obuhvaæeni su svi fakulteti, umjetnièke akademije, svi sveuèilišni studiji po Bologni te magistarski znanstveni,
struèni i umjetnièki studij.
2.10. Stanovništvo staro 10 i više godina prema informatièkoj pismenosti i spolu,
Popis 2011.
Broj stanovnika
Ukupno stanovništvo staro 10 i više godina
Osobe koje znaju obavljati aktivnosti
na osobnom raèunalu:
obrada teksta
tablièni izraèuni
korištenje elektronièkom poštom
korištenje internetom
72
Udjel, %
ukupno
muškarci
žene
713 270
330 008
383 262
100
100
100
451
401
465
486
219
197
227
238
232
203
237
247
63,4
56,3
65,2
68,3
66,6
60,0
69,1
72,4
60,6
53,1
61,9
64,7
970
306
315
870
793
950
960
954
177
356
355
916
ukupno muškarci
žene
2.11. Stanovništvo staro 15 i više godina prema zakonskome braènom stanju
i spolu, Popis 2011.
Broj stanovnika
muškarci
Ukupno
braèno stanje
neoženjen/ neudana
oženjen/ udana
udovac/ udovica
razveden/ razvedena
nepoznato
žene
Struktura, %
muškarci
žene
309 725
364 233
100
100
110
174
10
13
103
177
56
26
35,8
56,3
3,3
4,4
0,2
28,3
48,7
15,6
7,2
0,2
798
365
148
814
600
208
312
657
144
912
2.12. Stanovništvo staro 15 i više godina prema vrsti zajednice u kojoj osoba živi
i spolu, Popis 2011.
Broj stanovnika
muškarci
Ukupno
žene
Struktura, %
muškarci
žene
309 725
364 233
100
100
Nije u braènoj/ izvanbraènoj/ istospolnoj zajednici
131 213
185 725
42,3
51,0
Braèna zajednica
165 924
165 924
53,6
45,5
12 588
12 584
4,1
3,5
Izvanbraèna i istospolna zajednica
2.13. Žensko stanovništvo staro 15 i više godina prema broju živoroðene djece,
Popis 2011.
Broj žena
Udjel, %
Žene koje su rodile prema broju živoroðene djece
èetvero
ukupno
jedno
dvoje
troje
i više
Ukupno
Žene koje
nisu rodile
364 233
116 263
242 617
86 341
117 299
27 663
11 314
5 353
100
31,9
66,6
23,7
32,2
7,6
3,1
1,5
Nepoznato
73
2.14. Stanovništvo prema državljanstvu, Popis 2011.
Hrvatsko državljanstvo
Ukupno
Broj stanovnika
Struktura, %
ukupno
Strano
državljanstvo
hrvatsko i drugo
Bez
državljanstva
790 017
784 415
15 586
4 871
135
596
100,00
99,29
1,97
0,62
0,02
0,08
2.15. Stanovništvo prema
2.16. Stanovništvo prema materinskom
narodnosti, Popis 2011.
jeziku, Popis 2011.
Broj
Struktura,
stanovnika
%
Ukupno
Hrvati
Nacionalne manjine1) - ukupno
Albanci
Austrijanci
Bošnjaci
Bugari
Crnogorci
Èesi
Maðari
Makedonci
Nijemci
Poljaci
Romi
Rumunji
Rusi
Rusini
Slovaci
Slovenci
Srbi
Talijani
Turci
Ukrajinci
Vlasi
Židovi
Ostali
Regionalna pripadnost
Izjasnili se u smislu vjerske
pripadnosti
Nerasporeðeno
790 017
735 824
41 550
4 292
104
8 119
120
1 191
835
825
1 194
364
166
2 755
94
331
134
207
2 132
17 526
399
106
332
7
317
100
93,14
5,26
0,54
0,01
1,03
0,02
0,15
0,11
0,10
0,15
0,05
0,02
0,35
0,01
0,04
0,02
0,03
0,27
2,22
0,05
0,01
0,04
2)
0,00
0,04
Ukupno
hrvatski
hrvatsko-srpski
0,03
bosanski
3 361
0,43
bugarski
118
0,01
crnogorski
235
0,03
èeški
517
0,07
maðarski
makedonski
495
0,06
155
0,02
romski
1 711
0,22
98
0,01
ruski
rusinski
slovaèki
Prema Ustavnom Zakonu o ljudskim pravima i slobodama
i o pravima etnièkih i nacionalnih zajednica ili manjina u
Republici Hrvatskoj (NN, br. 105/2000.).
2)
Podatak manji od 0,05%
438
0,06
78
0,01
146
0,02
slovenski
1 581
0,20
srpski
2 472
0,31
srpsko-hrvatski
667
0,08
talijanski
303
0,04
turski
ukrajinski
0,25
0,21
0,08
0,14
njemaèki
rumunjski
ostali jezici
Nepoznato
1)
641
1 067
poljski
1 953
1 682
97,17
0,51
hebrejski
Nepoznato
767 630
4 054
vlaški
0,78
100
albanski
0,30
6 135
790 017
220
0,03
Ne izjašnjavaju se
Struktura,
%
Materinski jezik
214
0,04
74
Broj
stanovnika
2 368
291
1)
Nepoznato
državljanstvo
Podatak manji od 0,05%
90
0,01
189
0,02
1
0,001)
26
0,001)
1 998
0,25
1 726
0,22
Broj
stanovnika
Struktura, %
790 017 656 571 15 960 2 553
100
83,11
2,02
0,32
3 070 18 044
0,39
Nepoznato
Ne izjašnjavaju
se
Nisu vjernici
i ateisti
Agnostici i
skeptici
Ostale religije,
pokreti i
svjetonazori
Istoène religije
Židovi
Muslimani
Ostali kršæani
Protestanti
Pravoslavci
Katolici
Ukupno
2.17. Stanovništvo prema vjeri, Popis 2011.
327 1 084 1 055 11 800 49 784 27 290 2 479
2,28 0,04
0,14
0,13
1,49
6,30
3,45
0,31
2.18. Stanovništvo prema mjestu roðenja1) i spolu, Popis 2011.
Broj stanovnika
Ukupno
Roðeni u Republici Hrvatskoj
u naselju stanovanja
u drugom naselju Grada Zagreba
u drugoj županiji
nepoznato naselje u Republici Hrvatskoj
Roðeni u inozemstvu
Bosna i Hercegovina
Srbija
Njemaèka
Kosovo
Slovenija
Makedonija
Ostale zemlje
Nepoznato
ukupno
muškarci
790
650
406
20
222
369
302
204
9
88
138
98
10
6
6
4
3
9
1
017
356
598
721
661
376
553
579
184
764
819
067
025
115
108
66
47
4
3
3
1
1
4
339
801
731
369
535
166
053
472
463
282
545
478
497
316
485
Struktura, %
žene
420
347
201
11
134
72
51
5
3
3
2
1
4
678
555
867
352
126
210
500
107
721
482
274
589
528
799
623
ukupno muškarci
100
82,3
51,5
2,6
28,2
0,0
17,5
12,5
1,3
0,8
0,9
0,5
0,4
1,1
0,2
100
82,0
55,4
2,5
24,0
0,1
17,9
12,8
1,2
0,9
1,0
0,4
0,4
1,2
0,1
žene
100
82,6
48,0
2,7
31,9
0,0
17,2
12,1
1,4
0,8
0,8
0,6
0,4
1,1
0,2
1)Odnosi se na naselje stanovanja majke u vrijeme roðenja osobe.
2.19. Stanovništvo prema migracijskim obilježjima i spolu, Popis 2011.
Broj stanovnika
Ukupno
Od roðenja stanuju u istom naselju
Doseljeni u naselje stanovanja
s podruèja Republike Hrvatske
iz drugog naselja Grada Zagreba
iz druge županije
nepoznato naselje u Republici Hrvatskoj
iz inozemstva
Bosna i Hercegovina
Njemaèka
Srbija
Slovenija
Kosovo
Ostale zemlje
Nepoznato
ukupno
muškarci
790
384
404
260
35
224
369
194
174
104
15
88
144
74
22
9
5
5
25
017
760
602
487
393
768
326
115
457
984
750
202
906
816
655
69
35
11
4
2
3
13
339
570
476
740
830
771
139
736
036
932
242
234
071
221
293
Udjel, %
žene
335
104
230
155
19
135
74
39
11
5
2
2
12
228
740
126
747
563
997
187
379
421
052
508
968
835
595
362
ukupno muškarci
100
48,7
51,2
33,0
4,5
28,5
0,0
18,2
9,4
2,9
1,2
0,7
0,7
3,3
0,1
100
52,7
47,2
28,3
4,3
24,0
0,0
18,9
9,5
3,2
1,2
0,6
0,8
3,6
0,1
žene
100
31,2
68,7
46,5
5,8
40,6
0,1
22,2
11,8
3,3
1,6
0,9
0,8
3,8
0,1
75
2.20. Stanovništvo staro 15 i više godina prema trenutaènoj aktivnosti i spolu,
Popis 2011.
Broj stanovnika
Ukupno
Zaposleni
Nezaposleni
nezaposleni, traže prvo zaposlenje
nezaposleni, traže ponovno zaposlenje
Ekonomski neaktivni
umirovljenici
osobe koje se bave obavezama
u kuæanstvu
uèenici ili studenti
ostale neaktivne osobe
Nepoznato
ukupno
muškarci
673
322
43
7
36
309
157
24
4
20
958
256
447
429
018
307 802
194 050
725
683
582
008
574
127 227
77 536
Struktura, %
žene
364
164
18
3
15
ukupno muškarci
žene
233
573
865
421
444
100
47,8
6,4
1,1
5,3
100
50,9
7,9
1,3
6,6
100
45,2
5,1
0,9
4,2
180 575
116 514
45,7
28,8
41,1
25,0
49,6
32,0
16 371
808
15 563
2,4
0,3
4,3
66 272
31 109
453
32 223
16 660
233
34 049
14 449
220
9,9
4,6
0,1
10,4
5,4
0,1
9,3
4,0
0,1
Stanovništvo staro15 i više godina prema aktivnosti i spolu, Popis 2011.
350 000
300 000
broj stanovnika
ukupno
muškarci
žene
250 000
200 000
150 000
100 000
50 000
0
zaposleni
nezaposleni
ekonomski
neaktivni - ukupno
umirovljenici
uèenici ili studenti ostale neaktivne
osobe
2.21. Stanovništvo prema glavnim izvorima sredstava za život i spolu, Popis 2011.
Broj stanovnika
1)
Ukupno
Izvori sredstava za život
Prihodi od stalnog rada
Prihodi od povremanog rada
Prihodi od poljoprivrede
Starosna mirovina
Ostale mirovine
Prihodi od imovine
Socijalne naknade
Ostali prihodi
Povremena potpora drugih
Bez prihoda
Nepoznato
1) Zbroj
Struktura, %
ukupno
muškarci
žene
ukupno muškarci
žene
790 017
369 339
420 678
100
100
100
311 076
19 196
957
130 085
69 152
4 227
20 045
17 189
14 521
224 410
514
152 684
10 633
586
52 240
27 561
2 195
8 444
8 292
6 979
109 362
275
158 392
8 563
371
77 845
41 591
2 032
11 601
8 897
7 542
115 048
239
39,4
2,4
0,1
16,5
8,8
0,5
2,5
2,2
1,8
28,4
0,1
41,3
2,9
0,2
14,1
7,5
0,6
2,3
2,2
1,9
29,6
0,1
37,7
2,0
0,1
18,5
9,9
0,5
2,8
2,1
1,8
27,3
0,1
podataka po stupcima veæi je od podatka „Ukupno“ (ukupan broj stanovnika) jer su osobe mogle dati i dva
odgovora (dva razlièita prihoda).
76
2.22. Stanovništvo s teškoæama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti prema
vrsti teškoæa i spolu, Popis 2011.
Broj stanovnika
Ukupno
Vrsta teškoæe
Teškoæe s vidom
Teškoæe s vidom i teškoæe sa sluhom
ili govorno-glasovnom komunikacijom
Teškoæe s vidom i teškoæe s pamæenjem,
koncentracijom ili u sporazumijevanju s drugima
Teškoæe s vidom i teškoæe s kretanjem
Teškoæe s vidom i ostale teškoæe
Teškoæe sa sluhom ili
govorno-glasovnom komunikacijom
Teškoæe sa sluhom ili govorno-glasovnom
komunikacijom i teškoæe s pamæenjem,
koncentracijom ili u sporazumijevanju s drugima
Teškoæe sa sluhom ili govorno-glasovnom
komunikacijom i teškoæe s kretanjem
Teškoæe sa sluhom ili govorno-glasovnom
komunikacijom i ostale teškoæe
Teškoæe s pamæenjem, koncentracijom
ili u sporazumijevanju s drugima
Teškoæe s pamæenjem, koncentracijom ili u
sporazumijevanju s drugima i teškoæe s kretanjem
Teškoæe s pamæenjem, koncentracijom ili u
sporazumijevanju s drugima i ostale teškoæe
Teškoæe s kretanjem
Teškoæe s kretanjem i ostale teškoæe
Ostale teškoæe
1)
Struktura, %
ukupno
muškarci
žene
ukupno muškarci
žene
114 483
51 485
62 998
100
100
100
5 129
2 196
2 933
4,5
4,3
4,7
1 707
842
865
1,5
1,6
1,4
700
337
363
0,6
0,7
0,6
5 596
2 867
3 507
1 882
1 220
1 951
3 714
1 647
1 556
4,9
2,5
3,1
3,7
2,4
3,8
5,9
2,6
2,5
855
533
322
0,7
1,0
0,5
3 153
1 408
1 745
2,8
2,7
2,8
1 362
778
584
1,2
1,5
0,9
3 628
2 064
1 564
3,2
4,0
2,5
3 232
1 298
1 934
2,8
2,5
3,1
1 487
826
661
1,3
1,6
1,0
33 444
10 236
37 111
13 314
4 083
18 504
20 130
6 153
18 607
29,2
8,9
32,4
25,9
7,9
35,9
31,9
9,8
29,5
U Popisu su osobe s teškoæama mogle dati najviše dva odgovora na pitanja o vrsti teškoæa. Stoga su u tablici
prikazane sve moguæe kombinacije odgovora (jedan odgovor ili kombinacija dvaju odgovora).
2.23. Stanovništvo s teškoæama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti prema
uzroku teškoæa i spolu, Popis 2011.
Broj stanovnika
Ukupno
Uzrok teškoæa
Od roðenja
Domovinski rat ili njegove posljedice
Profesionalno ošteæenje (profesionalna
bolest/ozljeda na radu)
Bolest
Prometna nesreæa
Ostalo
Struktura, %
ukupno
muškarci
žene
114 483
51 485
62 998
100
100
100
6 917
8 131
3 772
7 542
3 145
589
6,0
7,1
7,3
14,6
5,0
0,9
12,2
54,7
3,4
15,7
13,9
45,7
4,1
13,6
11,0
62,1
2,8
17,3
14
62
3
17
030
627
843
946
7
23
2
7
135
507
107
020
6
39
1
10
895
120
736
926
ukupno muškarci
žene
77
2.24. Stanovništvo s teškoæama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti prema
fizièkoj pokretljivosti i spolu, Popis 2011.
Broj stanovnika
Ukupno
Fizièka pokretljivost
Sasvim pokretni
Trajno ogranièeno pokretni uz pomoæ štapa,
štaka ili hodalice
Trajno ogranièeno pokretni uz pomoæ
invalidskih kolica
Trajno nepokretni
Ostalo
Nepoznato
Struktura, %
ukupno
muškarci
žene
ukupno muškarci
žene
114 483
51 485
62 998
100
100
100
71 028
34 479
36 549
62,0
67,0
58,0
23 418
8 171
15 247
20,5
15,9
24,2
2 022
2 431
14 983
601
909
802
6 878
246
1 113
1 629
8 105
355
1,8
2,1
13,1
0,5
1,8
1,5
13,3
0,5
1,8
2,6
12,8
0,6
2.25. Stanovništvo s teškoæama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti prema potrebi
za pomoæi druge osobe, korištenju pomoæi druge osobe i spolu, Popis 2011.
Broj stanovnika
Ukupno
Struktura, %
ukupno
muškarci
žene
ukupno
muškarci
žene
114 483
51 485
62 998
100
100
100
30 809
26 910
11 440
10 192
19 369
16 718
26,9
23,5
22,2
19,8
30,7
26,5
od toga:
Osoba treba pomoæ druge osobe
Osoba koristi pomoæ druge osobe
Stanovnici s teškoæama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti prema starosti, Popis 2011.
14 000
12 000
broj stanovnika
10 000
8 000
6 000
4 000
2 000
0
0-4
godine
5-9
10-14
15-19
20-24
25-29
30-34
35-39
40-44
45-49
50-54
55-59
60-64
ukupno - osobe s teškoãama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti
trajno ogranièeno pokretne i trajno nepokretne osobe
78
65-69
70-74
75-79
80-84
85i više
2.26. Privatna kuæanstva prema obiteljskom sastavu, Popis 2011.
Broj
kuæanstava
Privatna kuæanstva - ukupno
Obiteljska kuæanstva
Neobiteljska kuæanstva
samaèka
višeèlana
303
209
94
86
7
Broj
osoba
441
430
011
827
184
781
679
102
86
15
Prosjeèan broj
èlanova u
kuæanstvu
Struktura
kuæanstava,
%
2,57
3,24
1,09
1,00
2,12
100
69,0
31,0
28,6
2,4
272
186
086
827
259
2.27. Obiteljska kuæanstva prema broju èlanova, Popis 2011.
Obiteljska kuæanstva prema broju èlanova
Ukupno
Broj kuæanstava
Broj osoba
Struktura
kuæanstava, %
3
2
5
4
7
6
209 430 74 165 57 918 48 179 18 364 6 671 2 416
679 186 148 330 173 754 192 716 91 820 40 026 16 912
100
35,4
27,6
23,0
8,8
3,2
9
8
1,2
906
7 248
0,4
10
401
3 609
177
1 770
0,2
0,1
11 i više
233
3 001
0,1
2.28. Obitelji prema tipu i broju èlanova, Popis 2011.
Broj obitelji
Broj èlanova obitelji
Prosjeèan broj èlanova
Struktura broja obitelji, %
%
Obitelji s djecom
IzvanBraèni par
braèni par
Ukupno
bez djece
bez djece
Ukupno
55 020
110 040
2
24,8
159 089
530 641
3,34
71,7
221 875
656 213
2,96
100
7 766
15 532
2
3,5
IzvanBraèni par
Majka s
braèni par
s djecom
djecom
s djecom
110 769
412 508
3,72
49,9
4 766
16 831
3,53
2,1
37 162
86 547
2,33
16,8
Otac s
djecom
6 392
14 755
2,31
2,9
Obiteljska i samaèka kuãanstva,
prema Popisima 2001. i 2011.
80
2001.
70
2011.
60
50
40
30
20
10
0
obiteljska kuãanstva
samaèka kuãanstva
79
2.29. Obitelji s djecom prema tipu obitelji i broju djece prema starosti, Popis 2011.
Obitelji s djecom
Majka
s djecom
Otac
s djecom
4 766
37 162
6 392
077
879
523
412
878
2 975
1 315
331
89
56
27 037
8 465
1 351
238
71
4 732
1 406
212
31
11
190 970
7 299
49 385
8 363
2 666
1 051
1 154
567
1 061
800
4
3
5
3
9
22
607
391
657
583
1 884
4 241
Ukupno
Braèni par
s djecom
Broj obitelji
obitelji prema broju djece:
s jednim djetetom
s dvoje djece
s troje djece
s èetvero djece
s petero i više djece
159 089
110 769
Broj djece - ukupno
djeca prema starosti:
0 - 5 godina
6 - 9 godina
10 -14 godina
15 -17 godina
18 -24 godina
25 i više godina
256 017
84
57
13
2
1
48
28
38
23
51
65
821
065
417
770
016
434
024
972
527
528
532
50
45
11
2
40
23
31
18
39
37
495
153
752
611
017
942
Izvanbraèni par
s djecom
666
429
409
766
566
549
2.30. Stanovništvo prema spolu, tipu kuæanstava i statusu u obitelji, Popis 2011.
Broj stanovnika
Ukupno
Osobe u privatnim kuæanstvima
prema statusu u obitelji - ukupno
dijete
suprug/supruga
izvanbraèni drug/družica
majka s djecom
otac s djecom
samac (samaèko kuæanstvo)
ostalo (nisu èlanovi obitelji)
Osobe u institucionalnim
kuæanstvima - ukupno
institucije za umirovljenike
ili starije osobe
zdravstvene i institucije za skrb
vjerske institucije
ostale institucije
80
Struktura, %
ukupno
muškarci
žene
ukupno muškarci
žene
790 017
369 339
420 678
100
100
100
781 272
366 177
415 095
98,9
99,1
98,7
256
331
25
37
6
86
38
017
578
064
162
392
827
232
137 701
165 789
12 532
6 392
31 480
12 283
118
165
12
37
316
789
532
162
55 347
25 949
32,4
42,0
3,2
4,7
0,8
11,0
4,8
37,3
44,9
3,4
1,7
8,5
3,3
28,1
39,4
3,0
8,8
13,2
6,2
8 745
3 162
5 583
1,1
0,9
1,3
4 595
1 122
3 473
0,6
0,3
0,8
1 221
1 495
1 434
664
420
956
557
1 075
478
0,1
0,2
0,2
0,2
0,1
0,3
0,1
0,3
0,1
2.31. Stanovništvo u samaèkim kuæanstvima prema starosti, zakonskome braènom
stanju, trenutaènoj aktivnosti i spolu, Popis 2011.
Broj stanovnika
Ukupno
Struktura, %
ukupno
muškarci
žene
ukupno muškarci
žene
86 827
31 480
55 347
100
100
100
215
527
256
613
017
403
255
841
190
166
927
625
462
886
361
521
82
0,5
3,3
7,4
8,4
7,0
5,7
5,2
6,1
7,9
9,0
9,2
9,9
9,3
6,9
3,3
0,8
0,1
0,6
4,4
9,9
11,7
9,7
8,0
7,3
7,9
8,5
8,5
6,5
6,2
5,2
3,5
1,6
0,4
0,1
0,4
2,8
5,9
6,5
5,5
4,3
4,1
5,1
7,6
9,3
10,7
12,0
11,7
8,8
4,3
0,9
0,1
269
615
120
012
331
43,6
6,6
32,9
16,2
0,7
55,9
9,9
14,2
19,3
0,7
36,6
4,7
43,6
14,5
0,6
starost
15-19
20-24
25-29
30-34
35-39
40-44
45-49
50-54
55-59
60-64
65-69
70-74
75-79
80-84
85-89
90-94
95 i više godina
2
6
7
6
4
4
5
6
7
7
8
8
5
2
braèno stanje
neoženjen/neudana
oženjen/ udana
udovac/udovica
razveden/ razvedena
nepoznato
37
5
28
14
aktivnost
zaposleni
nezaposleni
umirovljenici
osobe koje se bave obavezama
u kuæanstvu
uèenici ili studenti
ostale neaktivne osobe
nepoznato
394
906
386
303
056
928
541
323
872
845
982
580
099
981
867
652
112
865
735
582
084
561
1
3
3
3
2
2
2
2
2
2
1
1
1
17
3
4
6
179
379
130
690
039
525
286
482
682
679
055
955
637
095
506
131
30
596
120
462
072
230
1
3
3
3
2
2
2
4
5
5
6
6
4
2
20
2
24
8
34 270
3 766
42 764
15 970
2 325
10 065
18 300
1 441
32 699
39,5
4,3
49,3
50,7
7,4
32,0
33,1
2,6
59,1
504
2 552
2 946
27
47
1 197
1 864
12
457
1 355
1 082
15
0,6
2,9
3,4
0,0
0,2
3,8
5,9
0,0
0,8
2,4
2,0
0,0
2.32. Institucionalna kuæanstva prema broju èlanova, Popis 2011.
Institucionalna kuæanstva prema broju èlanova
Ukupno
Broj kuæanstava
Broj osoba
100 manje
10 - 19 20 - 29 30 - 39 40 - 49 50 - 99
149
od 10
150 199
200 249
215
55
59
35
22
11
14
2
4
3
8 745
305
779
807
735
477
959
220
707
716
250 299
5
300 i
više
5
1 331 1 709
81
2.33. Kuæanstva1) prema osnovi korištenja i vlasništvu stana, Popis 2011.
Osnova korištenja stana
Ukupno
Srodstvo s
Ostale
Najam
Vlasništvo Slobodno vlasnikom
ugovorena ili najmo- Zaštiæena dijela stana osnove
ili
najamnina
(podstanar) korištenja
suvlasništvo najamnina primcem
Ukupno
broj kuæanstava
broj èlanova kuæanstava
303 191
780 957
260 947
677 599
14 999
32 673
15 369
41 215
6 617
17 313
3 327
7 588
1 932
4 569
260 947
677 599
13 238
27 903
15 252
40 945
1 571
3 388
3 096
7 006
920
1 915
-
1 761
4 770
117
270
5 046
13 925
231
582
1 012
2 654
u stanovima u vlasništvu fizièkih osoba
broj kuæanstava
broj èlanova kuæanstava
295 024
758 756
u stanovima u vlasništvu pravnih osoba
broj kuæanstava
broj èlanova kuæanstava
8 167
22 201
1) Osim privatnih, ukljuèena su i institucionalna kuæanstva koja stanuju u stanovima
2.34. Privatna kuæanstva prema broju èlanova i osnovi korištenja stambene jedinice,
Popis 2011.
Osnova korištenja stana
Privatno
Privatna
kuæanstva vlasništvo
ili
ukupno
suvlasništvo
Ukupno
Najmoprimac
sa slobodno
ugovorenom
najamninom
Srodstvo s NajmopriNajam
mac sa
vlasnikom
dijela
stana
ili najmo- zaštiæenom
primcem najamninom (podstanar)
Ostale
osnove
korištenja
Beskuænik
303 441
259 833
15 010
16 325
6 589
3 478
2 160
46
broj èlanova kuæanstva
1
86 827
2
80 600
3
58 568
4
48 254
5
18 378
6
6 676
7
2 419
8
907
9
401
10
178
11 i više
233
70 822
70 563
50 646
41 921
16 186
5 978
2 192
805
359
156
205
6 207
3 773
2 576
1 601
537
211
53
32
7
6
7
5 320
3 452
3 158
3 047
985
238
72
29
13
7
4
1 975
1 564
1 274
1 039
450
159
65
31
16
5
11
1 492
797
568
419
129
48
19
2
2
2
967
451
345
226
91
42
18
8
4
4
4
44
1
1
-
2.35. Privatna kuæanstva prema posjedovanju osobnog raèunala i korištenju
interneta, Popis 2011.
Ukupno
Ukupno
82
303 441
Kuæanstvo posjeduje osobno raèunalo
(stolno ili prijenosno)
Kuæanstvo se koristi internetom
da
ne
nepoznato
da
ne
nepoznato
200 929
97 677
4 835
189 422
108 636
5 383
Vitalna statistika
2.36. Prirodno kretanje stanovništva
Živoroðeni
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
7
7
7
7
7
8
8
8
8
8
134
160
585
563
900
345
792
792
411
394
Mrtvoroðeni
Mrtvoroðeni
na 1000
živoroðenih
32
34
37
32
22
32
33
27
22
26
4,5
4,7
4,9
4,2
2,8
3,8
3,8
3,1
2,6
3,1
Broj umrlih
ukupno
8
7
8
8
8
8
8
8
8
8
380
890
442
214
631
319
471
465
396
329
od toga
dojenèadi
52
51
37
37
46
43
65
42
57
27
Umrla
Brakovi
dojenèad
Prirodni
razvedeni
na 1000
prirast sklopljeni razvedeni na 1000
živosklopljenih
roðenih
7,3
7,1
4,9
4,9
5,8
5,2
7,4
4,8
6,8
3,2
-1 246
-730
-857
-651
-731
26
321
327
15
65
3
4
3
3
4
4
4
3
3
3
912
022
824
919
209
183
122
990
711
725
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
131
204
170
137
082
125
030
270
413
472
289,1
299,4
306,0
290,1
257,1
268,9
249,9
318,3
380,8
395,2
2.37. Stope prirodnog kretanja stanovništva
Na 1000 stanovnika
živoroðeni
umrli
prirodni prirast
9,1
9,1
9,7
9,6
10,0
10,6
11,1
11,1
10,6
10,6
10,7
10,1
10,8
10,5
11,0
10,6
10,7
10,7
10,6
10,5
-1,6
-1,0
-1,1
-0,8
-0,9
0,03
0,4
0,4
0,0
0,1
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
sklopljeni brakovi razvedeni brakovi
5,0
5,1
4,9
5,0
5,4
5,3
5,2
5,0
4,7
4,7
1,4
1,5
1,5
1,4
1,4
1.4
1,3
1,6
1,8
1,9
Prirodno kretanje stanovništva
9 500
9 000
broj osoba
8 500
8 000
7 500
Broj živoroðenih
7 000
Broj umrlih
6 500
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
83
2.38. Živoroðeni i mrtvoroðeni prema spolu, braènosti roditelja,
mjestu poroðaja i struènoj pomoæi
Spol
Ukupno
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
7
7
7
7
7
8
8
8
8
8
134
1601)
585
563
900
345
792
792
411
394
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
32
34
37
32
22
32
33
27
22
26
muški
ženski
3
3
3
3
4
4
4
4
4
4
3
3
3
3
3
4
4
4
4
4
766
703
972
899
003
247
487
529
369
367
17
18
12
23
12
19
18
14
12
15
368
457
613
664
897
098
305
263
042
027
Braènost
izvanbraèno
braèno
6
6
6
6
6
7
7
7
7
7
15
16
25
9
10
13
15
13
10
11
Živoroðeni
375
759
410
749
819
766
749
814
952
948
309
1 036
655
1 137
666
1 126
200
1 211
115
1 279
Mrtvoroðeni
24
8
27
7
29
8
29
3
17
5
25
7
29
4
21
6
17
5
19
7
Mjesto poroðaja i struèna pomoæ
na drugom mjestu
u zdravstvenoj ustanovi uz struènu pomoæ bez struène pomoæi
7
7
7
7
7
8
8
8
8
8
132
159
581
563
899
340
790
786
402
391
1
4
3
2
2
5
2
1
1
1
2
4
4
1
32
34
37
32
22
32
32
27
22
26
1
-
-
2.39. Živoroðeni i mrtvoroðeni prema starosti majke i redu roðenja
Starost majke
Ukupno ispod
15 g.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
1)Razlika
7 134
1)
7 160
7 585
7 563
7 900
8 345
8 792
8 792
8 411
8 394
32
34
37
32
22
32
33
27
22
26
15-19
20-29
30-39
1
1
2
1
1
160
127
140
135
149
145
135
138
155
124
3 663
3 562
3 642
3 583
3 537
3 702
3 802
3 548
3 249
3 146
3 145
3 277
3 601
3 626
3 972
4 263
4 568
4 864
4 728
4 776
-
1
1
1
1
-
11
14
17
11
8
15
8
9
7
6
15
18
17
19
11
15
23
16
12
19
Red roðenja
40 i nepoviše g. znato
Živoroðeni
155
11
172
21
187
15
212
6
237
4
231
4
281
4
239
2
275
4
342
5
Mrtvoroðeni
5
2
2
2
3
1
1
2
3
1
-
èetvrto
peto i
više
nepoznato
681
759
791
794
828
853
905
923
832
822
182
174
212
170
213
223
210
242
201
198
117
100
113
104
107
94
102
101
100
81
32
104
92
88
84
62
71
72
92
164
1
4
4
4
2
3
6
1
-
5
1
3
1
1
1
1
4
2
2
2
2
2
3
1
2
-
1
3
3
4
3
5
1
-
prvo
drugo
treæe
3 733
3 665
3 810
3 881
4 010
4 270
4 440
4 392
4 326
4 200
2 389
2 358
2 567
2 526
2 658
2 843
3 064
3 062
2 860
2 929
18
16
19
14
11
11
10
19
15
16
3
8
9
9
2
13
8
5
4
6
izmedu ukupnog broja živoroðene djece i zbroja podataka o živoroðenoj djeci prema obilježjima u tabelama 2.40.
i 2.41. (osim spola i mjesta poroðaja i struènoj pomoæi) odnosi se na jedno naðeno dijete u Gradu Zagrebu.
84
2.40. Umrli prema spolu i starosti
Navršene godine starosti
Spol Ukupno ispod
1. god.
2007. muški
ženski
2008. muški
ženski
2009. muški
ženski
2010. muški
ženski
2011. muški
ženski
2012. muški
ženski
4
4
4
4
4
4
4
4
4
4
4
4
240
391
053
266
102
369
006
459
036
360
073
256
21
25
27
16
34
31
23
19
31
26
14
13
1-4
5-9
5
1
5
6
2
4
1
3
3
3
4
1
2
2
2
3
2
2
1
2
-
10-14 15-19
3
1
2
2
2
5
3
1
2
1
15
5
11
3
8
9
8
2
12
4
3
3
20-29 30-39 40-49 50-59 60-69 70 i više
49
13
51
16
37
14
34
17
33
12
27
8
67
35
77
35
57
21
56
29
63
30
58
19
164
78
186
77
149
71
144
72
133
86
125
65
522
266
511
258
483
215
454
236
413
243
419
242
863
467
785
479
820
473
769
506
791
444
847
478
2
3
2
3
2
3
2
3
2
3
2
3
nepoznato
526
497
397
371
506
524
514
570
549
508
571
421
4
1
3
1
4
2
1
1
3
2
2
2
2.41. Umrli prema spolu, mjestu smrti, lijeèenju bolesti od koje je osoba
umrla i prijavi uzroka smrti
Lijeèeni od bolesti od
koje su umrli
na drugom
mjestu
da
ne
nepoznato
mrtvozornik
doktor medicine
mrtvozornik drugi
zdravstveni djelatnik
obducent
doktor medicine
koji je lijeèio
uzrok smrti
neutvrðen
2 664
1 377
1 287
260
204
56
7 448
3 580
3 868
321
248
73
862
412
450
2 083
833
1 250
4
3
1
1 689
1 039
650
4 845
2 360
2 485
10
5
5
8 319 4 352
4 053 2 200
4 266 2 152
35
16
19
1 202
372
830
2 503
1 300
1 203
227
165
62
7 327
3 479
3 848
303
223
80
689
351
338
2 146
840
1 306
8
5
3
1 432
882
550
4 730
2 323
2 407
3
3
-
8 471 4 555
4 102 2 333
4 369 2 222
34
23
11
1 302
397
905
2 377
1 216
1 161
203
133
70
7 630
3 630
4 000
328
226
102
513
246
267
2 080
839
1 241
10
4
6
1 484
856
628
4 891
2 401
2 490
6
2
4
8 465 4 466
4 006 2 171
4 459 2 295
27
15
12
1 395
441
954
2 342
1 206
1 136
235
173
62
7 754
3 544
4 210
293
217
76
418
245
173
2 150
843
1 307
20
8
12
1 337
783
554
4 950
2 369
2 581
8
3
5
8 396 4 561
4 036 2 290
4 360 2 271
26
17
9
1 321
402
919
2 298
1 190
1 108
190
137
53
7 761
3 643
4 118
286
198
88
349
195
154
2 072
786
1 286
10
5
5
1 430
819
611
4 880
2 423
2 457
4
1
3
8 329 4 541
4 073 2 315
4 256 2 226
42
24
18
1 388
462
926
2 144
1 115
1 029
214
157
57
7 902
3 773
4 129
277
199
78
150
101
49
2 094
795
1 299
10
9
1
1 083
696
387
5 140
2 573
2 567
2
2
u ustanovi za
smještaj
1 180
370
810
u drugoj zdravstvenoj ustanovi
28
14
14
u bolnici
8 631 4 499
4 240 2 275
4 391 2 224
Ukupno
2007.
ukupno
muški
žene
2008.
ukupno
muški
žene
2009.
ukupno
muški
žene
2010.
ukupno
muški
žene
2011.
ukupno
muški
žene
2012.
ukupno
muški
žene
Podatke o uzroku smrti dao je
u stanu
Mjesto smrti
85
2.42. Umrli prema uzroku smrti
2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.
Ukupno
8 380 7 890 8 442 8 214 8 631 8 319 8 471 8 465 8 396 8 329
Zarazne i parazitarne bolesti
117
Novotvorine
71
73
92
96
80
99
89
80
72
2 210 2 185 2 369 2 321 2 330 2 425 2 383 2 446 2 466 2 497
Bolesti krvi i krvotvornog sustava te odreðene
bolesti imunološkog sustava
17
8
6
7
7
8
8
4
12
10
Endokrine bolesti, bolesti prehrane i metabolizma
182
166
186
180
233
191
199
245
190
194
Duševni poremeæaji i poremeæaji ponašanja
59
75
78
57
58
66
87
136
158
172
Bolesti živèanog sustava
85
101
108
131
144
132
145
135
153
156
Bolesti oka i oènih adneksa
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
Bolesti uha i mastoidnog nastavka
-
-
1
1
-
-
-
-
-
-
Bolesti cirkulacijskog sustava
4 264 3 825 4 072 4 056 4 256 4 040 4 125 3 998 3 943 3 827
Bolesti dišnog sustava
381
455
480
379
445
390
399
341
385
386
Bolesti probavnog sustava
346
365
371
370
351
327
332
317
286
316
Bolesti kože i potkožnog tkiva
3
2
5
2
6
2
2
2
5
-
Bolesti mišiæno-koštanog sustava i vezivnog tkiva
7
6
15
11
22
11
14
17
18
23
121
124
152
148
173
164
159
196
193
156
-
1
1
-
2
1
1
1
1
-
Bolesti sustava mokraænih i spolnih organa
Trudnoæa, porodaj i babinje
Odreðena stanja nastala u perinatalnom razdoblju
36
35
18
20
28
26
40
35
38
14
Kongenitalne malformacije, deformiteti i
kromosomske abnormalnosti
23
20
26
24
19
22
27
18
20
17
Simptomi, znakovi i abnormalni klin. i lab. nalazi
neuvršteni drugamo
120
63
71
51
56
30
32
53
60
69
Ozljede, otrovanja i neke druge posljedice
vanjskih uzroka
409
388
410
364
405
404
419
432
388
420
2.43. Nasilne smrti
Ukupno nasilnih
smrti
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
86
Nesretni sluèaj
Ubojstvo
Samoubojstvo
Ratno stradanje i
posljedice rata
Nepoznata,
nerazjašnjena
nasilna snrt
ukupno
žene
ukupno
žene
ukupno
žene
ukupno
žene
ukupno
žene
ukupno
žene
409
388
410
364
405
404
419
432
388
420
139
136
142
142
105
140
162
169
164
154
241
237
263
261
281
290
300
312
275
309
91
97
92
106
73
107
134
142
132
127
13
6
15
13
8
16
7
12
13
12
4
3
7
3
1
7
2
5
3
4
143
141
130
88
116
94
109
107
99
96
42
36
43
33
31
26
24
22
29
22
-
-
12
4
2
2
4
3
1
3
2
2
1
2.44. Nasilne smrti prema starosti umrlih i mjesecu dogaðaja
Ukupno nasilne smrti
Prema starosti umrlih
0
1-4
5-9
10-14
15-19
20-24
25-29
30-34
35-39
40-44
45-49
50-54
55-59
60-64
65-69
70-74
75-79
80 i više
nepoznata starost
Prema mjesecu dogaðaja
sijeèanj
veljaèa
ožujak
travanj
svibanj
lipanj
srpanj
kolovoz
rujan
listopad
studeni
prosinac
Udjel nasilnih smrti u ukupnom
broju umrlih osoba, %
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
409
388
410
364
405
404
419
432
388
420
1
3
2
22
15
16
34
15
25
23
22
27
33
33
39
30
68
1
3
2
2
8
22
16
17
13
21
22
36
23
24
28
39
35
76
1
2
1
15
19
19
19
20
27
24
30
30
24
23
42
35
80
-
2
3
5
24
31
16
16
20
21
24
26
19
21
18
41
74
3
2
1
13
21
19
29
22
18
21
30
29
26
21
34
46
71
2
2
1
9
21
30
22
20
19
23
28
31
27
22
30
32
85
2
2
1
7
12
25
17
14
15
22
37
27
13
34
33
43
116
1
2
1
6
12
17
10
19
20
23
21
30
19
28
34
51
139
-
1
1
10
10
16
20
19
19
23
16
23
25
22
34
39
107
3
3
2
1
4
14
10
19
19
17
25
29
27
36
28
33
31
121
1
23
31
36
31
30
37
43
32
41
34
37
34
42
25
33
34
39
34
25
27
37
36
30
26
33
43
33
38
37
40
40
29
32
34
23
28
25
33
31
21
35
32
33
29
29
39
26
31
31
22
25
37
33
39
40
32
39
34
34
39
27
27
21
46
35
36
45
35
33
35
33
31
34
32
33
30
36
35
49
41
41
31
22
35
27
41
27
30
40
26
46
37
36
47
32
43
35
33
34
30
34
28
28
31
34
38
33
30
31
32
24
39
35
36
44
43
37
45
26
28
4,88
4,92
4,86
4,43
4,69
4,86
4,95
5,1
4,6
5,0
Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske
87
2.45. Samoubojstva prema starosti umrlih
Samoubojstva - ukupno
Starost umrlih
do 14 godina
15-24
25-39
40-54
55-69
70 i više
nepoznata starost
Udjel samoubojstava u ukupnom
broju umrlih osoba, %
Udjel samoubojstava u ukupnom
broju nasilnih smrti, %
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
143
141
130
88
116
94
109
107
99
96
11
25
32
37
38
-
12
21
37
33
38
-
10
18
39
29
34
-
6
14
21
25
22
-
5
16
30
28
36
1
3
16
27
22
26
-
7
15
25
25
37
-
6
15
22
33
31
-
6
17
17
29
30
-
3
11
27
34
21
-
1,71
1,79
1,54
1,07
1,34
1,13
1,29
1,26
1,18
1,15
34,96 36,34
31,71
24,18
28,64
23,27
26,01
24,77
25,52
22,9
Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske
2.46. Umrli u prometnim nesreæama prema starosti
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
84
18
88
26
81
25
89
26
91
13
95
29
74
27
64
20
62
20
61
13
2
1
9
7
6
11
5
7
3
5
4
6
5
7
3
2
1
2
2
1
3
11
5
6
1
9
3
11
5
4
6
7
6
5
1
1
1
12
4
11
6
4
4
5
5
5
5
3
4
5
6
-
1
3
2
12
10
6
4
5
6
10
6
4
6
3
3
7
1
1
6
16
8
14
7
5
5
7
3
3
2
4
5
4
1
2
1
4
14
9
7
7
4
7
8
8
7
2
6
4
4
1
1
1
5
6
3
4
5
3
4
8
6
9
4
8
7
-
3
3
4
1
4
6
3
5
4
2
4
7
8
10
-
1
1
4
3
8
4
4
3
6
4
4
3
3
6
4
3
1
1
1
7
3
7
6
3
4
5
4
5
3
5
5
2
-
1,00
1,12
0,96
1,08
1,05
1,14
0,87
0,76
0,74
0,73
Udjel umrlih u prometnim nesreæama
u ukupnom broju nasilnih smrti, %
20,54
22,68
19,76
24,45
22,47
23,51
17,66
14,81
15,98
14,5
Ukupno umrli
od toga žene
Starost umrlih
0-4
5-9
10-14
15-19
20-24
25-29
30-34
35-39
40-44
45-49
50-54
55-59
60-64
65-69
70-74
75-79
80 i više
nepoznata starost
Udjel umrlih u prometnim nesreæama
u ukupnom broju umrlih osoba, %
Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske
88
2.47. Sklopljeni brakovi prema starosti ženika i nevjeste
Sklopljeni
brakovi
ukupno
Navršene godine
15-19
20-24
25-29
30-34
985
099
034
118
160
243
261
243
196
207
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
3
4
3
3
4
4
4
3
3
3
912
022
824
919
209
183
122
990
711
725
17
21
21
15
15
23
20
19
9
11
479
503
487
402
419
425
356
303
329
300
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
443
416
332
397
525
483
500
375
182
197
1
1
1
1
1
1
1
1
1
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
3
4
3
3
4
4
4
3
3
3
912
022
824
919
209
183
122
990
711
725
131
109
90
113
115
106
88
89
74
58
1 017
952
914
823
857
832
751
660
622
624
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
472
594
531
594
712
743
762
614
456
496
733
794
747
818
883
938
917
1 030
955
968
35-39
ženika
457
455
452
482
518
485
481
539
475
519
nevjeste
233
235
245
264
313
252
298
291
311
301
40-44
45-49
50-54
55-59 60 i više nepoznat
199
172
175
180
214
210
192
195
211
194
100
106
103
91
103
104
92
110
112
94
66
86
75
63
76
53
65
57
51
61
43
44
48
70
59
53
42
47
38
50
120
120
97
101
119
104
113
102
107
92
3
1
1
-
97
100
104
95
100
112
104
127
99
99
84
82
76
67
70
50
60
47
53
47
56
60
38
54
60
66
42
48
52
57
36
36
36
48
51
29
38
35
37
27
51
51
41
37
47
50
61
46
50
47
2
9
2
6
1
5
1
3
2
2
2.48. Sklopljeni brakovi prema redu braka i ranijem braènom stanju
Sklopljeni
brakovi
ukupno
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
3
4
3
3
4
4
4
3
3
3
912
022
824
919
209
183
122
990
711
725
Brak prema redu
ženika
prvi
3
3
3
3
3
3
3
3
3
3
487
571
500
587
777
834
750
618
403
413
Ranije braèno stanje
nevjeste
drugi i više
425
451
324
332
432
349
372
372
308
312
prvi
3
3
3
3
3
3
3
3
3
3
549
656
542
622
886
877
838
684
437
442
ženika
nevjeste
drugi i više neoženjen udovac razveden neudata udovica razvedena
363
366
282
297
323
306
284
306
274
283
3
3
3
3
3
3
3
3
3
3
487
571
500
587
777
834
750
618
403
413
55
64
44
49
58
46
49
40
39
38
370
387
280
283
374
303
323
332
269
274
3
3
3
3
3
3
3
3
3
3
549
656
542
622
886
877
838
684
437
442
44
41
30
35
42
30
34
38
22
30
319
325
252
262
281
276
250
268
252
253
89
2.49. Sklopljeni brakovi prema školskoj spremi ženika i nevjeste
Školska sprema
nepoznato
fakulteti, više i visoke škole,
magisterij i doktorat
škole za zanimanja u trajanju 4
godine i gimnazije
škola za zanimanja u trajanju
1-3 godine i škole za KV i
VKV radnike
osnovna škola
4-7 razreda osnovne škole
bez škole i 1-3 razreda osnovne
škole
nepoznato
fakulteti, više i visoke škole,
magisterij i doktorat
škole za zanimanja u trajanju 4
godine i gimnazije
nevjeste
škola za zanimanja u trajanju
1-3 godine i škole za KV i
VKV radnike
osnovna škola
4-7 razreda osnovne škole
Sklopljeni brakovi ukupno
bez škole i 1-3 razreda osnovne
škole
ženika
2003. 3 912
-
7
68
780
1 661
1 076
320
2
6
115
476
1 816
1 201
296
2004. 4 022
5
8
82
667
1 756
1 204
300
7
15
109
406
1 935
1 277
273
2005. 3 824
1
1
49
767
1 620
1 163
223
3
4
94
457
1 743
1 295
228
2006. 3 919
4
-
50
803
1 572
1 251
239
4
1
84
481
1 757
1 380
212
2007. 4 209
2
4
55
743
1 818
1 409
178
6
7
89
426
1 947
1 574
160
2008. 4 183
2
3
53
698
1 870
1 365
192
2
3
66
429
1 866
1 635
182
2009. 4 122
2
2
40
718
1 715
1 417
228
5
4
52
437
1 737
1 657
230
2010. 3 990
1
2
29
603
1 681
1 417
257
-
5
78
353
1 673
1 636
245
2011. 3 711
2
1
27
535
1 570
1 359
217
2
4
46
340
1 539
1 579
201
2012. 3 725
1
-
37
597
1 504
1 373
213
4
3
52
370
1 445
1 640
211
Sklopljeni i razvedeni brakovi
5 000
broj brakova
4 000
3 000
2 000
1 000
0
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
Sklopljeni brakovi
90
2008.
2009.
2010.
Razvedeni brakovi
2011.
2012.
2.50. Razvedeni brakovi
2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.
Razvedeni brakovi - ukupno
1 131 1 204 1 170 1 137 1 082 1 125 1 030 1 270 1 413 1 472
Prema starosti muža
do19
20-24
25-29
30-39
40-49
50-59
60 i više
nepoznato
17
87
391
350
205
81
-
17
106
422
368
204
85
2
18
87
385
376
204
99
1
1
12
87
390
332
224
84
7
13
86
374
320
215
71
3
10
94
388
337
215
74
7
15
74
377
323
177
56
8
10
74
469
395
227
92
3
17
102
435
508
244
104
3
1
16
84
487
503
290
89
2
Prema starosti žene
do 19
20-24
25-29
30-39
40-49
50-59
60 i više
nepoznato
52
143
405
344
149
37
1
1
44
144
479
337
150
45
4
1
40
158
408
325
182
55
1
1
34
147
413
317
158
52
15
1
26
145
391
312
161
37
9
38
137
420
315
158
50
7
28
132
399
288
137
32
14
25
146
513
332
194
52
8
1
38
142
537
415
212
50
18
1
32
144
567
446
212
53
17
Prema trajanju braka
do 1 godine
1-4
5-9
10-14
15-19
20 i više
16
194
261
197
147
316
16
215
259
222
176
316
17
187
267
185
178
336
20
214
260
189
149
305
19
185
249
177
151
301
20
185
282
196
131
311
15
205
266
164
126
254
16
241
297
225
150
341
16
241
305
266
213
372
26
261
318
249
219
399
Prema broju uzdržavane djece roðene
u braku koji se razvodi
0
1
2
3 i više
nepoznato
453
394
245
39
-
501
396
267
40
-
463
409
250
48
-
484
382
226
45
-
483
332
226
41
-
518
355
215
37
-
445
344
205
36
-
613
382
236
39
-
615
442
299
57
-
623
480
304
65
-
Prema uzdržavanoj djeci roðenoj u braku koji
se razvodi dodijeljenoj na èuvanje i odgoj
nema uzdržavane djece
mužu
ženi
mužu i ženi
drugoj osobi, ustanovi, ostale kombinacije
453
48
603
22
5
501
54
630
16
3
463
65
620
16
6
484
49
581
12
11
483
46
533
16
4
518
44
548
11
1
445
34
532
16
3
613
55
587
13
2
615
58
715
22
3
623
69
756
23
1
91
Migracija stanovništva
2.51. Doseljeno i odseljeno stanovništvo
2003.
Doseljeni stanovnici - ukupno
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
12 764 12 621 10 413 11 421 11 279 10 498
iz druge županije
8 783
iz inozemstva
Odseljeni stanovnici - ukupno
8 294
8 102
8 791
8 841
8 233
2009.
2010.
2011.
2012.
9 737
8 858 10 926 10 548
8 000
7 746
8 883
8 241
3 981
4 327
2 311
2 630
2 438
2 265
1 737
1 112
2 043
2 307
10 016
9 545
9 299
9 252
8 818
8 113
7 571
7 491
8 787
8 396
u drugu županiju
8 483
8 413
8 255
8 117
7 684
7 201
6 664
6 126
6 788
6 409
u inozemstvo
1 533
1 132
1 044
1 135
1 134
912
907
1 365
1 999
1 987
2 748
3 076
1 114
2 169
2 461
2 385
2 166
1 367
2 139
2 152
300
-119
-153
674
1 157
1 032
1 336
1 620
2 095
1 832
Saldo ukupne migracije
Saldo migracije meðu županijama
2 448
3 195
1 267
1 495
1 304
1 353
830
-253
44
320
Doseljeni iz drugog naselja1)
Saldo migracije s inozemstvom
2 541
2 582
2 527
2 656
2 632
2 696
4 135
3 955
3 378
2 646
Odseljeni u drugo naselje1)
2 550
2 580
2 539
2 665
2 632
2 696
4 135
3 955
3 378
2 646
1)
Podaci se odnose na preseljenje izmedu naselja unutar Grada Zagreba
Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske
Doseljeno i odseljeno stanovništvo
broj stanovnika
15 000
14 000
Doseljeni stanovnici
13 000
Odseljeni stanovnici
12 000
11 000
10 000
9 000
8 000
7 000
6 000
2003.
92
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
3. Zdravstvena zaštita
3.1. Korisnici zdravstvene zaštite1)
Korisnici-nosioci osiguranja
Ukupno
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
1)
1 080 093
1 085 104
1 093 441
1 103 309
1 108 929
1 115 799
1 114 936
1 115 578
1 123 474
1 125 346
Èlanovi
obitelji
korisnikanosioca
osiguranja
ukupno
aktivni
korisnici
umirovljenici
privremeno
nezaposleni
ostali
769 232
779 799
792 527
806 475
815 600
825 287
826 848
827 851
835 628
838 899
409 431
418 119
427 289
441 729
453 218
463 108
456 560
441 866
437 032
434 514
258 800
259 117
259 528
261 363
263 608
267 323
264 620
265 325
269 533
267 824
71 296
72 678
75 874
73 832
69 407
66 479
72 952
88 403
96 230
103 323
29 705
29 885
29 836
29 551
29 367
28 377
32 716
32 257
32 833
33 238
Korisnicipoljoprivrednici
298 102
293 721
290 423
287 294
284 559
282 498
281 066
281 644
282 393
281 670
12 759
11 584
10 491
9 540
8 770
8 014
7 022
6 083
5 453
4 777
Podaci se odnose na korisnike s podruèja Grada Zagreba i Zagrebaèke županije - Podruèni ured Zagreb
Izvor: Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
3.2. Pregled broja dana izostanaka s posla1)
Uzrok nesposobnosti - sprijeèenosti za rad
ukupno
bolest
broj dana
broj dana
u tisuæama
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
1)
6 208
6 237
6 577
6 815
7 409
7 240
6 597
6 365
6 269
5 865
nesreæa na poslu
njega èlana
trudnoæa i
i profesionalno
obitelji i
obvezni porodni
oboljenje
izolacija i pratnja
dopust
broj dana
broj dana
broj dana
komplikacija
u vezi s
trudnoæom
broj dana
po jedpo jedpo jedpo jedpo jedpo jednom ak- u tisu- nom ak- u tisu- nom ak- u tisu- nom ak- u tisu- nom ak- u tisu- nom aktivnom
æama tivnom æama tivnom æama tivnom æama tivnom æama tivnom
korisniku
korisniku
korisniku
korisniku
korisniku
korisniku
15
15
15,4
15,4
16,3
15,6
14,4
14,4
14,3
13,5
3 599
3 539
3 739
4 018
4 392
4 631
4 292
3 755
3 878
3 697
9
8
8,8
9,1
9,7
10,0
9,4
8,5
8,9
8,5
530
457
506
537
585
494
398
457
402
344
1
1
1,2
1,2
1,3
1,1
0,9
1,0
0,9
0,8
260
251
250
231
271
269
282
253
272
263
1
1
0,6
0,5
0,6
0,6
0,6
0,6
0,6
0,6
1 282
1 365
1 432
1 371
1 437
1 577
1 237
1 166
1 026
893
3
3
3
3,1
3,1
3,4
2,7
2,6
2,3
2,1
537
625
650
658
724
763
786
734
691
668
1,3
1,5
1,5
1,5
1,6
1,6
1,7
1,7
1,6
1,5
Podaci se odnose na izostanke s posla na teret pravnih i fizièkih osoba i Hrvatskog zavoda za
zdravstveno osiguranje - Podruèni ured Zagreb
Izvor: Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
93
3.3. Zdravstvene ustanove
2003.
Zavodi za javno zdravstvo
Bolnice - ukupno
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
17
17
17
17
17
17
17
15
10
14
Klinièki bolnièki centar
1
1
1
1
1
1
1
1
1
2
Klinièke bolnice
5
5
5
5
5
5
5
4
4
3
3
Klinike
4
4
4
4
4
4
4
1
2
Opæe bolnice
1
1
1
1
1
1
1
-
-
-
Specijalne bolnice
6
6
6
6
6
6
6
9
3
6
79
127
134
140
145
147
153
155
160
162
5
5
5
5
5
5
5
5
5
5
Izvanbolnièke poliklinike
(samostalne zdravstvene ustanove)
Domovi zdravlja
22
22
21
21
21
21
21
23
25
31
Ostale zdravstvene ustanove
Ustanove za njegu
7
7
16
32
55
55
10
8
9
11
Trgovaèka društva za obavljanje
zdravstvene zaštite
1
6
12
27
47
74
99
120
133
150
Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo
3.4. Zdravstveni djelatnici i suradnici
2003.
Zdravstveni djelatnici i
suradnici - ukupno
Doktori medicine - ukupno
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
14 418 14 779 14 911 15 015 15 809 16 090 16 089 16 639 16 759 16 854
3 350
3 478
3 520
3 597
3 872 3 874
3 908
4 080 4 082
4 153
od toga:
2 521
2 559
2 591
2 642
2 664 2 720
2 719
2 787 2 845
3 139
doktori medicine
specijalisti
829
919
929
955
1 208 1 154
1 189
1 293 1 237
1 014
Doktori dentalne medicine
953
971
967
970
1 002
990
971
943
926
948
Farmaceuti
775
760
787
805
828
826
837
898
907
910
9 340
9 570
9 637
Ostali zdravstveni djelatnici i
suradnici - ukupno
9 643 10 102 10 400 10 373 10 718 10 844 10 843
prema struènoj spremi:
338
330
322
331
383
388
446
482
viša
visoka
2 199
2 251
2 278
2 347
2 438 2 554
2 552
2 645 2 734
2 877
srednja
6 677
6 869
6 921
6 841
7 193 7 339
7 309
7 554 7 563
7 358
126
120
116
124
niža
355
121
124
124
399
120
101
126
Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo
94
3.5. Zdravstveni djelatnici i suradnici prema struènoj spremi, zanimanju i spolu
2008.
2009.
Ukupno žene
2010.
Ukupno žene
2011.
Ukupno žene
2012.
Ukupno žene
Ukupno žene
Zdravstveni djelatnici
i suradnici - ukupno
16 093 13 009 16 089 12 985 16 639 13 362 16 759 13 469 16 854 13 413
Visoka struèna sprema
6 073 4 048 6 104 4 065 6 320 4 222 6 361 4 271 6 493 4 387
5 690 3 708 5 716 3 721 5 921 3 873 5 915 3 885 6 063 4 013
Zdravstveni djelatnici
Doktori medicine - ukupno 3 874 2 243 3 908 2 269 4 080 2 379 4 082 2 405 4 153 2 480
Specijalisti
2 720 1 483 2 719 1 493 2 787 1 548 2 845 1 612 3 139 1 793
Doktori medicine
bez specijalizacije
280
214
275
212
256
192
220
170
191
153
Na specijalizaciji
665
416
722
443
821
499
846
518
640
416
Stažisti
209
130
192
121
216
140
171
105
183
118
Doktori dentalne medicine
990
676
971
656
943
646
926
623
948
628
Farmaceuti
826
789
837
796
898
848
907
857
910
861
Ostali zdravstveni
djelatnici VSS1)
52
44
Zdravstveni suradnici
383
340
388
344
399
349
446
386
430
374
Viša struèna sprema
Zdravstveni djelatnici
Medicinske sestre
Zubari
Laboratorijski inženjeri
Sanitarni inženjeri
Fizioterapeuti
Radiološki inženjeri
Farmaceutski inženjeri
Zubotehnièari
Radni terapeuti
Zdravstveni suradnici
2 554
2 521
1 211
3
338
65
496
337
1
29
41
33
2 203
2 175
1 156
2
317
46
426
164
1
24
39
28
2 552
2 519
1 204
3
338
65
497
342
1
28
41
33
2 197
2 169
1 148
2
317
46
428
165
1
23
39
28
2 645
2 615
1 219
1
349
65
530
381
1
26
43
30
2 245
2 221
1 156
1
324
47
446
183
1
22
41
24
2 734
2 703
1 275
2
360
65
531
396
27
47
31
2 315
2 291
1 204
2
334
46
448
191
22
44
24
2 850
2 820
1 422
2
336
69
539
380
26
46
30
2 426
2 402
1 333
2
315
50
453
182
22
42
24
Srednja struèna sprema
7 339
Zdravstveni djelatnici
7 236
Medicinske sestre
5 760
Laboratorijski tehnièari
575
Sanitarni tehnièari
48
Fizioterapeutski tehnièari
182
Radiološki tehnièari
1
Farmaceutski tehnièari
325
Zubotehnièari
324
Radnoterapeutski tehnièari
3
Djeèje njegovateljice
5
Maser kupeljar
13
Zdravstveni suradnici
103
6 662
6 571
5 280
533
31
156
1
319
232
3
5
11
91
7 309
7 211
5 735
577
48
180
1
322
328
3
5
12
98
6 630
6 544
5 258
533
31
155
1
316
232
3
5
10
86
7 554
7 457
5 937
582
49
185
1
373
308
6
5
11
97
6 805
6 720
5 396
536
33
153
1
364
218
5
5
9
85
7 563
7 464
5 968
570
48
183
1
371
302
6
5
10
99
6 811
6 724
5 420
525
34
153
1
361
212
5
5
8
87
7 358
7 258
5 823
542
45
174
1
373
285
5
10
100
6 499
6 486
5 240
496
33
143
1
362
199
4
8
13
96
28
1
25
2
68
124
43
1
39
3
81
93
26
1
23
2
67
120
38
1
35
2
82
90
22
1
19
2
68
101
34
1
31
2
67
72
19
1
16
2
53
126
32
1
30
1
94
101
15
1
13
1
71
Niža struèna sprema
Zdravstveni djelatnici
Djeèje njegovateljice
Bolnièari
Zubarski asistenti
Zdravstveni suradnici
1)
127
45
1
41
3
82
Diplomirane medicinske sestre, fizioterapeuti, sanitarni inženjeri
Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo
95
3.6. Lijeènici prema granama specijalnosti
Specijalisti
Grane specijalnosti
2008. 2009.
Ukupno
2 720 2 719
Opæa medicina
118
115
Interna medicina
362
370
Kardiologija
Pulmologija
Gastroenterologija
Hematologija
Endokrinologija i dijabetologija
Pneumofiziologija
42
42
Infektologija
47
47
Neurologija
86
92
Psihijatrija
172
174
Neuropsihijatrija
33
31
Dermatologija i venerologija
54
55
Pedijatrija
191
189
Opæa kirurgija
172
174
Neurokirurgija
28
28
Djeèja kirurgija
19
19
Maksilofacijalna kirurgija
10
10
Plastièna i rekonstrukcijska kirurgija
1
1
Urologija
42
41
Ortopedija
42
44
Otorinolaringologija
85
84
Oftalmologija
98
97
Opstetricija i ginekologija
189
185
Anesteziologija i reanimacija
133
130
Transfuziologija
31
32
Radiologija
135
135
Radioterapija i onkologija
35
34
Nuklearna medicina
31
30
Fizikalna medicina i rehabilitacija
83
84
Medicina rada
102
97
Školska medicina
49
47
Socijalna medicina s organ. zdr. zaštite
9
9
Epidemiologija
44
41
Med. mikrologija s parazitologijom
56
54
Patološka anatomija
44
44
Patologija
Medicinska citologija
28
28
Klinièka farmakologija
3
4
Javno zdravstvo
7
7
Obiteljska medicina
66
70
Klinièka citologija
16
18
Anesteziologija, reanimacija
i intezivno lijeèenje
46
47
Klinièka farmakologija s toksikologijom
7
6
Medicina rada i sporta
3
3
Pomorska medicina
1
1
Hitna medicina
...
...
1)
2010.
Na specijalizaciji
2011. 2012.
2 787 2 845
100
94
386
391
42
40
49
45
92
97
177
193
22
14
51
51
181
186
173
173
31
26
19
19
10
9
1
1
43
44
41
41
80
82
111
112
189
194
124
118
32
33
143
142
35
34
30
29
92
92
82
80
44
43
9
8
46
43
56
59
49
50
26
24
5
5
7
8
118
132
20
22
57
6
7
1
...
66
6
9
1
29
2008. 2009.
2010.
2011.
2012.
640
111
1
4
2
2
1
3 139
92
459
35
48
112
210
12
57
208
214
30
22
13
1
50
43
89
109
205
111
37
158
41
32
95
74
41
8
40
63
55
24
5
8
146
24
665
132
5
25
32
11
40
69
9
4
3
16
6
16
22
35
4
46
17
9
14
2
6
5
9
14
1
17
10
722
145
8
28
38
12
47
73
13
5
3
17
6
21
20
37
4
48
18
10
13
2
6
5
10
17
1
14
9
821
160
10
36
38
13
52
83
16
8
5
17
7
23
36
34
6
56
18
9
12
1
3
4
11
15
1
35
9
846
160
14
38
56
15
42
81
17
8
5
18
11
22
35
34
9
58
18
12
13
1
3
5
9
13
1
36
10
12
25
49
10
36
40
15
5
1
1
11
13
16
36
26
6
38
13
7
9
3
5
6
9
1
28
8
111
8
12
1
36
81
5
...
87
5
...
91
1
11
...
88
2
12
-
66
2
9
13
Od 2011. godine doktori medicine poèinju izobrazbu prema novom Pravilniku o specijalistièkom usavršavanju
Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo
96
3.7. Djelatnost opæe medicine - primarna zdravstvena zaštita
2008.
Broj domova zdravlja
Broj timova u zdravstvenim
ustanovama - ukupno
Ordinacije s ugovorom s HZZO-om
Ordinacije bez ugovora s HZZO-om
Ordinacije u domovima zdravlja
Zdravstveni djelatnici
Lijeènici opæe medicine
Specijalisti opæe medicine i dr. spec.
Ostali zdravstveni djelatnici
Posjete - ukupno
od toga: u ordinaciji
u kuæi
Broj posjeta po dobnim skupinama:
0-6 g.
7-19 g.
20-64 g.
65 i više godina
Pregledi - ukupno
od toga: u ordinaciji
u kuæi
Broj pregleda po dobnim skupinama:
0-6 g.
7-19 g.
20-64 g.
65 i više godina
2009.
2010.
2011.
2012.
5
4
4
4
4
438
318
13
107
434
305
12
117
427
288
12
127
423
265
11
147
439
270
11
158
193
255
434
4 739 873
4 689 732
50 141
138
296
428
5 873 890
5 803 166
70 724
168
259
415
6 082 355
6 016 268
66 087
168
256
418
5 843 706
5 794 418
49 288
167
272
433
5 953 855
5 909 848
44 007
13 039
295 486
2 801 079
1 630 269
13 027
419 170
3 395 790
2 045 903
12 311
424 221
3 516 785
2 129 038
18 893
361 888
3 325 728
2 137 197
9 840
375 052
3 316 187
2 252 776
2 377 426
2 338 391
39 035
2 888 042
2 864 355
23 687
2 848 984
2 787 621
61 363
2 314 710
2 269 893
44 817
2 397 472
2 353 822
43 650
8 681
183 301
1 420 273
765 171
9 569
263 025
1 665 129
950 319
8 077
249 006
1 618 245
973 656
10 387
208 585
1 309 104
786 634
5 260
222 521
1 349 219
820 472
Izvor: Zavod za javno zdravstvo »Dr. Andrija Štampar«
3.8. Djelatnost zaštite dojenèadi i predškolske djece - primarna zdravstvena zaštita
Timovi
Lijeènici: specijalisti pedijatri
Ostali zdravstveni djelatnici
Posjete - ukupno
Od toga: u ordinaciji
u kuæi
Pregledi - ukupno
Od toga: u ordinaciji
u kuæi
2006.
2007.
2008.
61
61
61
611 877
611 846
31
496 063
496 032
31
62
62
62
619 537
618 309
1 228
489 749
488 521
1 228
60
60
58
564 814
564 742
72
400 583
400 536
47
2009.
60
60
56
628 777
628 701
76
407 356
407 302
54
2010.
2011.
2012.
62
62
58
638 042
633 919
4 123
412 451
412 422
29
61
61
60
555 484
555 453
30
343 609
343 571
38
62
62
61
597 679
597 628
51
357 000
356 949
51
Izvor: Zavod za javno zdravstvo »Dr. Andrija Štampar«
97
3.9. Djelatnost za zdravstvenu zaštitu žena - primarna zdravstvena zaštita
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
Timovi
Lijeènici specijalisti
Ostali zdravstveni djelatnici
Preventivni pregledi
63
62
50
92 825
64
64
52
96 610
64
63
55
97 407
62
62
54
113 238
62
62
59
101 577
65
65
48
107 008
58
58
54
117 328
Posjeti i pregledi u ordinaciji
posjeti
pregledi
384 612
254 720
398 564
284 675
378 562
251 975
425 618
233 662
494 466
183 566
387 513
144 962
421 015
135 240
Posjete trudnica savjetovalištu
ukupno
patološka stanja u trudnoæi
58 067
4 853
60 342
5 200
71 896
6 489
66 527
9 798
80 717
35 371
63 343
33 929
58 918
39 045
Izvor: Zavod za javno zdravstvo »Dr. Andrija Štampar«
3.10. Savjetovalište za planiranje obitelji - primarna zdravstvena zaštita
Broj posjeta - ukupno
Broj prvih posjeta - ukupno
Broj propisanih
kontracepcijskih sredstava
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
22 340
8 643
25 720
8 711
27 597
9 011
22 078
8 250
15 863
6 291
12 362
4 402
11 386
4 154
...
...
...
...
...
16 241
18 337
Izvor: Zavod za javno zdravstvo »Dr. Andrija Štampar«
3.11. Djelatnost za zaštitu i lijeèenje usta i zubi - primarna zdravstvena zaštita
2006.
Timovi
Zdravstveni djelatnici
Stomatolozi specijalisti
Doktori stomatologije
Zubni tehnièari
Zubni asistenti
Broj pregleda - ukupno
prema dobnim skupinama
0-6 godina
7-19
20 -64
65 i više godina
Broj sistematskih pregleda
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
720
626
573
566
568
565
585
141
579
73
571
45
531
34
532
42
526
32
533
36
549
602
551
425
428
439
413
459
1 086 411
1 073 252
1 045 809
922 464
1 049 546
982 531
945 193
48 695
273 698
47 508
261 794
29 192
217 004
28 949
191 674
764 018
763 950
799 613
701 841
107 413
106 311
155 180
76 572
25 613
206 131
666 486
153 795
120 575
23 468
161 563
565 946
129 315
102 239
24 660
157 512
601 686
161 335
176 980
Izvor: Zavod za javno zdravstvo »Dr. Andrija Štampar«
98
3.12. Patronažna djelatnost i djelatnost kuæne njege
Patronaža
2011.
Kuæna njega
2012.
2011.
2012.
149
154
228
207
148
1
149
6
26
202
31
176
227 595
218 503
86 248
118 881
48
1 498
79 200
5 502
2 031
112 196
4 654
Broj timova - ukupno
Zdravstveni djelatnici1)
Medicinske sestre VSS
Više medicinske sestre patronažnog smjera
Medicinske sestre SSS
Broj posjeta - ukupno
posjete po odgovarajuæim skupinama:
trudnicama
rodiljama
ostalim ženama
novoroðenèadi
dojenèadi
školi
maloj djeci
ostaloj djeci
zbog socijalnih prilika
zbog higijenskih prilika
kroniènim bolesnicima
ostalima
1)
3
30
8
35
13
5
1
1
120
6
004
314
468
701
312
214
326
665
472
707
497
915
3
30
7
37
3
5
1
1
1
121
4
060
617
280
501
286
552
731
516
109
054
804
993
Prema zakonskom normativu viša medicinska sestra patronažnog smjera skrbi za 5 100 stanovnika.
Prema zakonskim standardima djelatnost zdravstvene njege u kuæi provodi medicinska sestra za 3 500 osiguranika.
Izvor: Zavod za javno zdravstvo »Dr. Andrija Štampar«
3.13. Hitna medicinska pomoæ
Broj intervencija
Hitna medicinska pomoæ
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
ukupno
na
terenu
67 716
73 628
76 266
77 109
77 904
77 686
78 946
76 907
81 815
86 979
57 285
63 447
63 433
66 307
67 160
67 393
68 363
66 615
69 784
74 566
Broj zaposlenih
Zdravstveni djelatnici
Nemedicinsko
Broj
osoblje
Doktori medicine
Viši
i
Sanitetski sanitetskih
u
srednji
vozila
prijevoz
od toga
ambulanti
zdravstv.
ukupno
vozaèi
ostali
specijalisti
djelatnici
10 431
10 181
12 833
10 802
10 744
10 293
10 583
10 292
12 031
12 413
93 499
116 943
126 512
118 330
122 257
121 732
121 882
120 694
121 301
117 924
56
81
98
108
111
106
103
99
95
103
59
82
84
82
82
82
82
82
82
79
4
4
4
4
4
4
4
4
4
3
109
147
148
149
157
156
158
158
162
160
95
125
122
121
121
129
121
119
115
115
50
48
48
48
48
44
51
51
51
51
Izvor: Zavod za hitnu medicinu Grada Zagreba
99
3.14. Poliklinika za reumatske bolesti, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju »Dr. Drago Èop«
Ambulante
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
8
8
8
8
8
8
8
8
7
6
ukupno
90
87
79
77
80
80
77
78
75
73
Zaposleni
zdravstveni djelatnici
lijeènici
ostali
specijalisti
8
8
8
8
8
8
8
8
7
6
Posjeti u ordinaciji
ostalo
nemedicinsko
osoblje
58
55
50
48
53
53
51
52
51
50
24
24
21
21
19
19
18
18
17
17
ukupno
prvi
Fizioterapeutske
procedure
39 231
34 041
35 070
34 274
33 085
32 634
33 074
33 526
29 420
24 488
16 874
18 021
20 934
21 046
23 848
19 093
15 329
14 797
13 209
13 208
492 779
489 222
471 056
467 851
475 825
462 195
493 825
487 483
493 842
496 531
Izvor: Poliklinika za reumatske bolesti, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju »Dr. Drago Èop«
3.15. Specijalistièko-konzilijarna djelatnost
Broj posjeta u ordinaciji1)
2006.
Interna
Kirurgija
Urologija
Neurologija
Psihijatrija
Pedijatrija
Ginekologija i porodiljstvo
Dermatovenerologija
Otorinolaringologija
Oftalmologija
Infektologija
Ortopedija
Onkologija i radioterapija
Fizikalna medicina i rehabilitacija
Anesteziologija
Hemodijaliza
Maksilofacijalna kirurgija
Neurokirurgija
Nuklearna medicina
Pulmologija
1)
2)
428
354
65
73
131
97
119
120
147
235
74
100
27
291
164
018
211
908
654
328
046
570
236
355
619
527
614
943
...
...
...
...
...
...
2007.
437
362
66
74
135
99
120
126
150
241
75
102
28
293
154
811
432
396
708
914
351
626
318
180
169
241
658
649
...
...
...
...
...
...
2008.
395
333
54
102
188
89
134
145
167
295
30
79
18
213
688
361
012
406
234
820
932
564
691
957
202
935
094
680
...
...
...
...
...
...
2009.
326
379
86
99
162
122
199
95
156
251
65
107
37
307
609
255
488
839
507
704
026
216
517
153
051
157
456
098
...
...
...
...
...
...
2010.
340
195
53
100
202
264
115
132
106
205
56
45
105
178
204
556
290
711
846
978
231
813
324
130
758
575
119
201
...
...
...
...
...
...
2011.
389
167
62
80
154
249
139
89
129
250
48
19
20
212
21
1
675
756
897
012
512
743
056
300
049
514
652
176
071
615
700
612
198
11 757
94 506
35 242
2012.
434
240
99
127
240
311
201
172
150
368
52
65
33
445
33
18
15
25
185
87
191
913
030
780
611
147
544
538
447
498
699
450
909 2)
755
525
000
613
710
304
944
Ukljuèuje ordinacije s ugovorom s HZZO kao i ordinacije bez ugovora s HZZO.
Ukljuèuje i fizikalnu terapiju i rehabilitaciju.
Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo
100
3.16. Oboljeli od zaraznih bolesti
Typhus abdominalis
Dysenteria bacillaris
Enterocolitis
Toxiinfectio alimentaris
Salmonellosis
Hepatitis virosa
Hepatitis virosa A
Hepatitis virosa B
Hepatitis virosa C
Poliomyelitis (postvakcinalni)
Pertusis
Tetanus
Morbilli
Rubeola
Varicellae
Herpes zoster
Scarlatina
Angina streptococcica
Erysipelas
Parotitis epidemica
Meningitis epidemica
Meningitis purulenta
Meningitis virosa
Encephalitis
Mononucleosis infectiosa
Pneumonia-Bronchopneumonia
Enterovirosis
Gonorrhoea
Syphillis
Scabies
Pediculosis
Malaria
Leptospirosis
Lyme borel.
Kala-azar
Toxoplasmosis
Legionellosis
Tularemia
Trichinellosis
TBC pulmonum
Febris haemorrhagica
Psitacosis-ornithosis
AIDS
2003.
2004.
2005.
6
704
66
715
3
8
52
84
30
1
17
3
614
935
091
344
609
24
13
24
62
5
405
429
204
14
2
51
107
4
9
132
5
6
327
2
3
8
843
56
658
1
8
63
73
84
3
58
301
122
713
123
648
19
4
26
89
2
533
157
36
9
22
86
88
2
8
101
7
10
15
244
1
-
1
3
617
61
051
1
32
58
53
52
1
1
200
923
499
521
452
15
26
110
3
520
267
21
5
12
116
83
3
11
58
11
13
1
213
8
5
3
1
5
1
3
1
3
1
4
1
1
4
2
3
2
3
2
2
2006.
3
1
3
1
3
1
3
764
30
595
2
7
35
61
26
2
141
924
037
177
565
11
29
11
191
4
284
375
45
4
15
89
35
1
7
117
3
18
185
2
7
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
5
947
22
824
6
28
78
40
2
1
517
740
598
155
406
10
23
8
121
1
270
276
36
10
17
45
84
3
5
97
7
11
1
137
1
10
3
134
18
996
6
26
56
24
17
1
938
786
790
140
362
12
21
13
60
1
300
159
33
5
12
48
91
1
2
146
3
9
111
6
9
1
177
17
857
5
21
23
39
1
1
461
817
417
811
331
8
21
37
53
4
304
742
15
2
14
30
75
2
3
178
3
4
96
4
1
107
47
379
2
24
40
21
651
751
731
266
304
4
8
24
30
267
211
2
11
9
38
95
4
166
1
18
1
110
1
8
2
884
42
422
2
18
43
38
309
726
679
680
342
17
15
41
26
6
573
000
2
5
9
39
53
2
2
172
3
9
55
3
11
2
611
40
257
1
22
31
17
115
854
573
048
261
12
10
41
103
6
492
990
1
2
14
77
117
2
122
2
16
63
54
-
2
4
2
1
3
1
2
1
2
3
1
2
1
2
2
2
2
2
3
2
2
2
4
3
1
Izvor: Zavod za javno zdravstvo »Dr. Andrija Štampar«
101
3.17. Bolnièka djelatnost
2003.
Bolnice - ukupno
Klinièki bolnièki centar
Klinièke bolnice
Klinike
Opæe bolnice
Specijalne bolnice
Broj postelja1)
Broj bolesnika-ukupno
od toga: umrli
Bolnièki dani, u tisuæama
Zdravstveni djelatnici i suradnici - ukupno
Lijeènici2)
Ostali po struènoj spremi - ukupno
Visoka3)
Viša
Srednja
Niža
1)
2)
3)
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
17
17
17
17
17
17
17
7
10
14
1
1
1
1
1
1
1
2
1
2
5
5
5
5
5
5
5
3
4
3
4
4
4
4
4
4
4
1
2
3
1
1
1
1
1
1
1
6
6
6
6
6
6
6
1
3
6
6 713 6 700 6 676 6 571 6 713
6 586 6 562 6 805 7 512 6 878
226 928 225 951 223 719 232 754 228 613 246 849 237 251 239 039 248 967 262 628
5 708 5 687 5 891 5 591 6 040
5 849 5 945 5 412 5 811 5 952
2 391 2 349 2 276 2 253 2 210
2 233 2 224 2 064 2 134 2 108
8 634
2 117
6 517
419
1 561
4 434
103
8 864
2 207
6 657
440
1 599
4 555
63
8 885
2 231
6 654
414
1 616
4 527
97
8 941
2 274
6 667
423
1 641
4 505
98
9 505
2 536
6 969
437
1 715
4 712
105
9 676
2 532
7 144
450
1 796
4 789
109
9 759
2 574
7 185
429
1 865
4 782
109
9 998 10 134 10 297
2 701 2 701 2 811
7 297 7 433 7 486
467
496
520
1 828 1 899 2 048
4 895 4 948 4 801
107
90
117
Podaci se odnose na ukupni broj postelja, a ne samo ugovorenih s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje.
U broj lijeènika su ukljuèeni i lijeènici specijalisti-nastavno osoblje Medicinskog i Stomatološkog fakulteta te specijalizanti.
Zdravstveni djelatnici i zdravstveni suradnici visoke struène spreme.
3.18. Pokazatelji bolnièke djelatnosti u 2012.
Ukupno
Broj postelja
Broj postelja na 1000 stanovnika
Broj doktora
Broj postelja po jednom doktoru
Broj ispisanih bolesnika
Broj dana bolnièkog lijeèenja
Prosjeèna dužina lijeèenja
Godišnja zauzetost postelja
Lijeèenje
akutnih
bolesnika
Lijeèenje
subakutnih
i kroniènih
bolesnika
KBC,
klinièke
bolnice
i klinike*
Specijalne
bolnice*
6 878
5 476
1 402
6 042
836
8,67
6,91
1,77
7,62
1,05
2 013
1 951
62
1 917
96
3,42
2,81
22,61
3,15
8,71
262 628
251 634
10 994
248 699
13 929
2 108 281
1 722 446
385 835
1 857 233
251 048
8,03
6,85
35,10
7,47
18,02
307
315
275
307
300
% iskorištenosti postelja
83,98
86,18
75,40
84,22
82,27
Broj pacijenata po krevetu
38,18
45,95
7,84
41,16
16,66
* Ustanove koje su poèele sa samostalnim radom: Psihijatrijska bolnica "Sveti Ivan", Djeèja bolnica "Srebrnjak",
Specijalna bolnica za pluãne bolesti, Psihijatrijska bolnica za djecu i mladeþ, Specijalna bolnica za zaðtitu djece
s neurorazvojnim smetnjama
Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo
102
3.19. Postelje i bolesnièki dani u klinièkim bolnièkim centrima, klinièkim bolnicama,
klinikama, opæim i specijalnim bolnicama, po pojedinim odjelima
Postelje1)
Bolesnièki dani, u tis.
2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.
Ukupno
6 586 6 562 6 805 7 512 6 878 2 233 2 224 2 064 2 134 2 108
Interna
906
906
942 1 007 1 014
338
343
313
342
340
Pulmologija
359
345
286
115
104
38
72
64
Pedijatrija
346
338
413
353
437
123
120
119
119
128
Kirurgija i traumatologija
915
911 1 009
829
759
273
271
267
231
226
194
161
Ortopedija
173
175
176
176
169
45
48
43
40
36
Urologija
143
143
133
149
149
51
48
49
46
46
Neurokirurgija
104
104
107
107
105
35
35
33
37
35
Onkologija
268
268
258
262
233
101
94
90
72
68
178
Ginekologija i rodilište
595
595
604
768
747
190
197
170
170
Otorinolaringologija
192
192
206
210
190
65
64
61
60
58
Oftalmologija
154
154
154
154
134
44
43
35
37
39
Neuropsihijatrija
Dermatovenerologija
Zarazne bolesti
Èeljusna kirurgija
Fizikalno-medicinska rehabilitacija
1 848 1 848 1 908
-
-
665
676
682
-
-
92
92
92
92
92
28
23
24
24
21
224
224
232
212
196
69
69
61
60
60
72
72
72
-
-
20
18
16
-
28
144
144
144
96
82
52
53
50
27
Nuklearna medicina
27
27
17
-
-
11
11
5
-
-
Plastièna kirurgija
24
24
52
23
23
8
7
8
5
5
Psihijatrija*
…
…
…
785
368
…
…
…
214
212
Maksilofacijalna kirurgija*
…
…
…
77
77
…
…
…
17
16
Neurologija*
…
…
…
272
217
…
…
…
75
75
Djeèja kirurgija*
…
…
…
130
127
…
…
…
33
31
Anesteziologija, rean.i intenzivno lijeè.*
…
…
…
214
196
…
…
…
72
55
349
Kroniène duševne bolesti*
…
…
… 1 262 1 262
…
…
…
343
Kroniène djeèje bolesti*
…
…
…
40
40
…
…
…
15
15
Kroniène pluæne bolesti*
…
…
…
100
100
…
…
…
23
22
1)
Podaci se odnose na ukupni broj postelja, a ne samo ugovorenih s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje
*djelatnosti iz Izvješæa o radu stacionarne zdravstvene ustanove (obrazac 3-21-60), prema HZZO-ovom šifrarniku
Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo
103
3.20. Bolnièka djelatnost u 2012.
Bolnice
- po lokacijama
Ukupno
Broj Broj
bol- postenica lja1)
Zdravstveni djelatnici i suradnici
Bolnièki
dani u
ostali po struènoj spremi
tisu- lijeè2)
nici
ukupno umrli æama
ukupno visoka3) viša srednja
Broj
bolesnika
144) 6 878 262 628 5 952
Klinièki bolnièki centar
2
KBC Zagreb
KBC Zagreb (Rebro, Šalata,
Petrova, Božidareviæeva)
KBC Zagreb - Klinika Jordanovac
KBC Sestre milosrdnice
KBC Sestre milosrdnice
KBC Sestre Milosrdnice
- Klinika za tumore
KBC Sestre Milosrdnice
- Klinika za traumatologiju
Klinièke bolnice
KB Dubrava
KB Sveti Duh
KB Merkur
KB Merkur
KB Merkur
- Klinika "Vuk Vrhovac"
3
Klinike
Klinika "Dr. Fran Mihaljeviæ"
Klinika za psihijatriju Vrapèe
Klinika za djeèje bolesti
3
520
2 048 4 801
117
604 1 225
57
122
13
-
1 788 80 723 1 217
219 8 259
499
492
74
910
267
2 942
80
190
8
871 42 285 1 188
308
459
1 654
67
332
790
6
180
6 237
82
53
85
333
15
94
139
-
178
6 332
35
52
68
328
9
94
157
-
630 28 576 1 034
574 23 445
770
205
153
355
227
1 131
914
57
24
158
180
490
483
71
-
303
76
190
622
17
107
308
-
1 877
5
9
36
127
13
34
44
-
214 7 026
881 19 786
215 11 569
232
351
25
66
306
62
80
73
102
399
425
443
19
34
19
72
52
97
228
266
225
-
100
1 249
104
22
19
99
2
25
47
6
60
75
551
1 533
2 285
7 743
107
21
8
185
11
25
47
137
130
223
22
5
10
52
40
36
51
59
111
1
1
19
37
807
-
12
16
56
7
10
23
-
...
...
13
...
...
312
...
...
...
...
...
1
1
21
6
1
41
25
-
2
2
18
15
-
257 12 584
35
Specijalne bolnice
64)
Specijalna bolnica za pluæne bolesti
Specijalna bolnica za zaštitu djece
s neurorazvojnim smetnjama
Djeèja bolnica "Srebrnjak"
Psihijatrijska bolnica "Sveti Ivan"
Specijalna bolnica za psihijatriju
djece i mladeži
Specijalna bolnica "Hipokrat
Dr. Ivaniševiæ"
Specijalna bolnica Svjetlost
Specijalna bolnica Podobnik
2 108 2 811 10 297
niža
2
1)
Podaci se odnose na ukupni broj postelja, a ne samo ugovorenih s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje.
2)
U broj lijeènika su ukljuèeni i lijeènici specijalisti - nastavno osoblje Medicinskog i Stomatološkog fakulteta te specijalizanti.
3)
Zdravstveni djelatnici i zdravstveni suradnici visoke struène spreme. Administrativno i tehnièko osoblje nije ukljuèeno.
4)
Podatak iz Godišnjeg izvješæa o radu stacionarnih zdravstvenih ustanova (obrazac 3-21-60)
Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo
104
3.21. Hospitalizacija bolesnika prema grupama bolesti i dobi u 2010.
Broj hospitalizacija
Grupe bolesti1)
Ukupno
Zarazne i parazitarne bolesti (A00-B99)
dobne skupine
Ukupno
0 - 64
godine
243 901 168 221
dobne skupine
64 i više
godina
Ukupno
0 - 64
godine
64 i više
godina
75 680
100,0
100,0
100,0
9 767
7 651
2 116
4,0
4,5
2,8
46 123
29 128
16 995
18,9
17,3
22,4
Bolesti krvi i krvotvornog sustava te odreðene
bolesti imunološkog sustava (D50-D89)
2 841
1 793
1 048
1,2
1,1
1,4
Endokrine bolesti, bolesti prehrane
i metabolizma (E00-E90)
5 552
4 287
1 265
2,3
2,5
1,7
20 330
17 769
2 561
8,3
10,6
3,4
Bolesti živèanog sustava (G00-G99)
5 670
4 571
1 099
2,3
2,7
1,4
Bolesti oka i oènih adneksa (H00-H59)
8 291
3 155
5 136
3,4
1,9
6,8
Bolesti uha i mastoidnog nastavka (H60-H95)
1 294
1 177
117
0,5
0,7
0,2
Bolesti cirkulacijskog sustava (I00-I99)
23 142
10 533
12 609
9,5
6,3
16,7
Bolesti dišnog sustava (J00-J99)
20 843
15 100
5 743
8,6
9,0
7,6
Bolesti probavnog sustava (K00-K93)
13 772
9 756
4 016
5,6
5,8
5,3
Bolesti kože i potkožnog tkiva (L00-L99)
2 742
2 271
471
1,1
1,3
0,6
Bolesti mišiæno-koštanog sustava
i vezivnog tkiva (M00-M99)
8 577
6 650
1 927
3,5
4,0
2,5
34 007
20 449
13 558
14,0
12,1
17,9
Trudnoæa, poroðaj i babinje (O00-O99)
2 555
2 555
-
1,0
1,5
-
Odreðena stanja nastala u perinatalnom
razdoblju (P00-P96)
1 800
1 800
-
0,7
1,1
-
Priroðene malformacije, deformiteti
i kromosomske abnormalnosti (Q00-Q99)
3 714
3 663
51
1,5
2,2
0,1
Simptomi, znakovi i abnormalni klinièki
i laboratorijski nalazi neuvršteni drugamo (R00-R99)
9 159
7 207
1 952
3,8
4,3
2,6
Ozljede, otrovanja i neke druge posljedice
vanjskih uzroka (S00-T98)
11 373
8 383
2 990
4,7
5,0
3,9
Èimbenici koji utjeèu na stanje zdravlja
i kontakt sa zdravstvenom službom (Z00-Z99)
12 349
10 323
2 026
5,1
6,1
2,7
Novotvorine (C00-D48)
Duševni premeæaji i poremeæaji ponašanja (F00-F99)
Bolesti genitourinarnog sustava (N00-N99)
1)
Udjel hospitalizacija, u %
Grupe bolesti klasificirane su prema Meðunarodnoj klasifikaciji bolesti - X. revizija 1995.
Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo
CGZ ZJZ "Dr. Andrija Štampar"
105
3.22. Rang uèestalosti hospitalizacija bolesnika starosti 0 - 64 godine,
prema grupama bolesti u 2010.
Broj
hospitalizacija
Udjel
hospitalizacija,
%
168 221
100
Novotvorine (C00-D48)
29 128
17,3
1
Bolesti genitourinarnog sustava (N00-N99)
20 449
12,1
2
Duševni premeæaji i poremeæaji ponašanja (F00-F99)
17 769
10,6
3
Bolesti dišnog sustava (J00-J99)
15 100
9,0
4
Bolesti cirkulacijskog sustava (I00-I99)
10 533
6,3
5
Ostale bolesti
75 242
44,7
6-20
Grupe bolesti1)
Ukupno
1)
Rang
Grupe bolesti klasificirane su prema Meðunarodnoj klasifikaciji bolesti - X. revizija 1995.
Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo
CGZ ZJZ "Dr. Andrija Štampar"
3.23. Rang uèestalosti hospitalizacija bolesnika starijih od 65 godina,
prema grupama bolesti u 2010.
Grupe bolesti1)
Ukupno
Udjel
hospitalizacija,
%
Rang
75 680
100
Novotvorine (C00-D48)
16 995
22,4
1
Bolesti genitourinarnog sustava (N00-N99)
13 558
17,9
2
Bolesti cirkulacijskog sustava (I00-I99)
12 609
16,7
3
Bolesti dišnog sustava (J00-J99)
5 743
7,6
4
Bolesti oka i oènih adneksa (H00-H59)
5 136
6,8
5
21 639
28,6
6-20
Ostale bolesti
1)
Broj
hospitalizacija
Grupe bolesti klasificirane su prema Meðunarodnoj klasifikaciji bolesti - X. revizija 1995.
Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo
CGZ ZJZ "Dr. Andrija Štampar"
106
3.24. Rang uèestalosti hospitalizacija bolesnika starijih od 65 godina, prema
grupama bolesti u 2011.
Grupe bolesti1)
Ukupno
Novotvorine (C00-D48)
Bolesti cirkulacijskog sustava (I00-I99)
Bolesti oka i oènog adneksa (H00-H59)
Bolesti probavnog sustava (K00-K93)
Bolesti dišnog sustava (J00-J99)
Ostale bolesti
1)
Broj
hospitalizacija
Udjel
hospitalizacija, %
61 503
100
14
13
5
4
3
20
23,1
21,4
8,4
7,7
5,7
33,7
230
158
163
726
509
717
Rang
1
2
3
4
5
6-20
Grupe bolesti klasificirane su prema Meðunarodnoj klasifikaciji bolesti - X. revizija 1995.
Izvor: Zavod za javno zdravstvo
CGZ ZJZ "Dr. Andrija Štampar"
3.25. Rang uèestalosti hospitalizacija bolesnika starijih od 65 godina, prema
grupama bolesti u 2012.
Grupe bolesti1)
Ukupno
Novotvorine (C00-D48)
Bolesti cirkulacijskog sustava (I00-I99)
Bolesti oka i oènog adneksa (H00-H59)
Bolesti probavnog sustava (K00-K93)
Ozljede, otrovanja i neke druge posljedice vanjskih
uzroka (S00-T98)
Ostale bolesti
1)
Broj
hospitalizacija
Udjel
hospitalizacija, %
Rang
54 817
100
12
10
5
4
980
811
369
059
23,7
19,7
9,8
7,4
1
2
3
4
3 337
6,1
5
18 261
33,3
6-20
Grupe bolesti klasificirane su prema Meðunarodnoj klasifikaciji bolesti - X. revizija 1995.
Izvor: Zavod za javno zdravstvo
CGZ ZJZ "Dr. Andrija Štampar"
%
Udjeli hospitalizacija bolesnika starijih od 65 godina u Gradu Zagrebu,
prema najuèestalijim skupinama bolesti
25
20
2010.
2011.
15
2012.
10
5
0
Novotvorine (C00-D48) Bolesti cirkulacijskog
sustava (I00-I99)
Bolesti oka i oènog
adneksa (H00-H59)
Bolesti probavnog
sustava (K00-K93)
skupine bolesti
107
Broj hospitalizacija bolesnika starijih od 65 godina u gradu Zagrebu,
za najuèestalije skupine bolesti, po dobnim skupinama i spolu bolesnika
Skupina bolesti: II. Novotvorine
broj
hospitalizacija
6 000
broj
hospitalizacija
5 000
2011.
5 330
muškarci
žene
5 000
4 024
2012.
4 545
4 000
muškarci
žene
3 791
4 000
3 000
3 000
2 186 1 999
2 267 2 092
2 000
2 000
1 000
194
1 000
323
191
0
268
0
65 - 74 godine
75 - 84 godine 85 i više godina
godine starosti
65 - 74godine
75 - 84 godine
85 i više godina
godine starosti
Skupina bolesti: IX. Bolesti cirkulacijskog sustava
broj
hospitalizacija
4 000
2011.
3 773
3 500
3 500
3 000
broj
hospitalizacija
2 730
2 808
muškarci
žene
2 535
2 500
muškarci
žene
2 500
2 156
2 030
2 242
1 500
1 500
917
1 000
395
817
1 000
407
500
0
0
65 - 74 godine 75 - 84 godine 85 i više godina
godine starosti
108
3 159
3 000
2 000
2 000
500
2012.
65 - 74godine
75 - 84 godine
85 i više godina
godine starosti
4. Socijalna skrb
4.1. Ustanove socijalne skrbi, stanje 31. prosinca
Domovi socijalne
skrbi za djecu
Ukupno
Domovi za tjelesno
ili mentalno
ošteæene osobe
(djecu/odrasle)
Centri
socijalne
skrbi
Domovi socijalne
skrbi za odrasle
i starije osobe
2006. 2008. 2010. 2006. 2008. 2010. 2006. 2008. 2010. 2006. 2008. 2010. 2006. 2008. 2010.
38
11
11
11
-
-
Broj korisnika
Ustanove
6 188 6 667 6 772 1 789 2 151 716 4 399 4 516 4 657
70
73
73
22
24
14
37
38
-
-
-
-
- 1399
10
Zaposleni
2 880 3 010 3 039 1 095 1 117 310 1 470 1 583 1 616 315 310 318
-
-
795
-
-
61
od toga:
- odgajatelji
250
224
205
250
224 144
-
-
-
-
-
-
320
-
-
-
-
-
61
68 189 184 190
-
-
17
-
-
423
- zdravstveno osoblje
382
410
423
93
105
42
289
305
- socijalni radnici
272
282
287
26
29
12
57
69
- ostali struèni djelatnici1)
858
884
958
419
394
29
361
408
- administrativno osoblje
168
164
163
52
46
10
86
87
88
30
31
28
-
-
37
- ostali
950 1 046 1 003
255
319
73
677
714
717
18
13
17
-
-
196
1)
423
78
82
83
Ostali struèni djelatnici su: pedagozi, profesori, psiholozi, terapeuti, njegovatelji, defektolozi, pravnici i instruktori
4.2. Maloljetni i punoljetni korisnici socijalne skrbi
2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.
Maloljetni korisnici - ukupno
2010. 2011.
14 132 15 590 16 781 16 725 18 283 19 036 19 054 18 320 18 736 19 315
Djeca i mladež prema kojima je primijenjena mjera obiteljsko-pravne zaštite
6 059 6 545 5 551 5 703 6 069 6 611 6 663 6 775 7 118 7 518
Djeca i mladež društveno neprihvatljivog
ponašanja
1 719 2 024 2 042 2 222 2 835 2 740 2 906 2 410 2 337 2 248
Tjelesno ili mentalno ošteæena djeca i mladež
3 691 3 886 3 834 3 754 4 318 4 753 4 251 3 879 3 652 3 749
Psihièki bolesna djeca i mladež te ovisnici
Djeca i mladež u stanju razlièitih potreba
socijalne skrbi
Punoljetni korisnici - ukupno
428
267
431
400
493
472
395
261
316
269
2 235 2 868 4 923 4 646 4 568 4 460 4 839 4 995 5 313 5 531
32 636 33 117 36 426 37 049 37 594 37 476 38 514 39 674 41 161 4 250
Osobe koje nemaju dovoljno sredstava za život 13 065 12 812 13 265 13 229 12 911 7 412 7 394 7 504 7 875 8 253
Osobe koje nemaju dovoljno prihoda za
uzdržavanje
Osobe društveno neprihvatljivog ponašanja
-
-
-
-
- 5 947 5 830 6 123 6 841 7 046
1 897 1 982 2 074 2 152 2 445 3 394 3 559 3 714 3 873 4 010
Tjelesno ili mentalno ošteæene osobe
3 361 3 737 4 737 4 782 5 173 5 625 5 672 5 964 6 276 6 455
Psihièki bolesne osobe i ovisnici
3 141 3 210 3 462 3 771 3 758 3 843 3 816 3 794 3 829 3 783
Odrasle osobe u stanju razlièitih potreba
socijalne skrbi
11 172 11 376 12 888 13 115 13 307 11 255 12 243 12 575 12 467 13 043
109
4.3. Prava, usluge i mjere socijalne skrbi
Prava, usluge i mjere socijalne skrbi
Skrbništvo i
posvojenje
Skrb izvan
vlastite obitelji
Odgojne
mjere zaštite
i sigurnosti
Novèane
Pomoæ za
pomoæi i drugi
osposobljavanje materijalni oblici
pomoæi
Ostali oblici
skrbi i usluge
2002.
3 595
3 646
1 215
581
36 661
81 726
2003.
3 633
3 827
1 175
572
29 700
79 208
2004.
3 808
4 099
1 538
569
27 597
81 022
2005.
4 030
4 379
1 814
570
28 301
79 916
2006.
4 283
4 655
1 569
602
33 711
79 242
2007.
5 148
4 275
1 327
622
32 821
78 512
2008.
4 729
4 503
1 435
475
26 772
77 570
2009.
4 443
4 639
1 389
411
30 561
71 220
2010.
4 701
4 781
1 547
385
34 252
70 543
2011.
4 576
4 818
1 454
402
32 285
78 304
4.4. Društvena davanja za djecu
Korisnici
doplatka za djecu
(prosjek)
1)
Broj djece
(prosjek)
Isplaæeni doplatak
za djecu
u tis. kuna
Prosjeèan godišnji
doplatak po djetetu
u kunama
Broj sluèajeva
isplate za opremu
djeteta1)
2003.
29 367
54 587
172 618
3 162
10 050
2004.
27 085
50 426
160 154
3 176
10 388
2005.
25 237
47 262
160 340
3 393
10 777
10 475
2006.
23 758
43 644
150 368
3 445
2007.
22 831
42 492
181 908
4 281
11 022
2008.
24 992
46 990
214 547
4 566
11 227
2009.
23 055
43 556
203 220
4 666
11 894
2010.
22 275
42 200
202 616
4 801
12 203
2011.
22 428
41 957
195 505
4 660
11 726
2012.
24 264
45 429
217 650
4 791
11 570
Podaci se odnose na broj isplata za podruèje Grada Zagreba i Zagrebaèke županije - Podruèni ured Zagreb.
Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
110
4.5. Djeèji vrtiæi i druge pravne osobe koje ostvaruju programe
predškolskog odgoja
poèetak pedagoške godine
2003./04. 2004./05. 2005./06. 2006./07. 2007./08. 2008./09. 2009./10. 2010./11. 2011./12. 2012./13.
Djeèji vrtiæi i druge
pravne osobe1)- ukupno
prema osnivaèu
državni
206
218
218
220
226
235
260
271
278
285
180
182
182
184
189
191
205
210
216
223
privatni
vjerskih zajednica
Djeca - ukupno
9
20
20
20
21
28
40
47
48
48
17
16
16
16
16
16
15
14
14
14
32 169 32 884 34 713
36 833
28 243 29 663 30 003 31 274
37 209 38 175
prema godinama života
6 871
7 861
8 808
9 843
od 3 do 5 godina
do 3 godine
11 488 11 807 11 581
6 438
11 987
12 369 13 040 13 839
14 297
14 715 15 120
od 5 do 7 i stariji od
7 godina
10 317 11 252 11 551
11 426
11 517 11 495 12 066
12 693
12 520 13 178
Zaposleni - ukupno
6 604
8 283
8 349
9 974
9 877
4 296
4 367
4 299
4 694
4 964
5 104
5 331
5 466
5 550
5 720
odgojitelji i uèitelji
2 403
2 490
2 411
2 718
2 899
2 932
3 062
3 148
3 233
3 347
zdravstveno osoblje
281
258
247
249
240
236
237
220
216
202
1 612
1 619
1 641
1 727
1 825
1 936
2 032
2 098
2 101
2 171
u tome:
ostali
1)
Svaka teritorijalno odvojena jedinica (podruèni odjel) smatra se vrtiæem.
4.6. Domovi uèenika i studenata
Uèenièki domovi
2003.
domovi
uèenici ukupno
15
2 594
Studentski domovi
uèenice
1 244
domovi
studenti ukupno
studentice
5
7 171
4 406
2004.
15
2 561
1 253
5
7 274
4 415
2005.
15
2 696
1 325
5
7 245
4 442
2006.
15
2 830
1 379
5
7 007
4 315
2007.
15
2 635
1 324
5
7 196
4 426
2008.
15
2 792
1 406
5
7 152
4 035
2009.
15
2 702
1 424
5
7 087
4 414
2010.
15
2 703
1 411
4
7 143
4 504
2011.
15
2 612
1 406
4
7 368
4 620
2012.
14
2 449
1 340
4
7 260
4 531
111
4.7. Prognanici prema regiji stalnog prebivališta - Popis prognanika ožujak 1992.
Grad Zagreb
Slavonska
regija
Bilogorsko-podravska
regija
Karlovaèka
regija
Lièka
regija
Dalmatinska
regija
Sisaèka
regija
Ostalo
25 823
2 354
5 480
2 380
4 189
12 717
4 469
Izvor: Ured za prognanike, povratnike i izbjeglice
4.8. Prognanici prema datumu izbjega - Popis prognanika ožujak 1992.
Ukupno
Grad Zagreb
57 539
Od 17.8.1990.
Od Uskrsa 1991. Od lipnja 1991.
do Uskrsa 1991.
do lipnja 1991. do 8.10.1991.
(Plitvice)
494
1 306
33 881
Od 8.10.1991.
do 15.1.1992.
Od 15.1.1992.
do dolaska
UNPROFOR-a
19 909
1 949
- 17. kolovoza 1990. prve barikade na cestama u okolici Knina i Graèaca
- 31. ožujka 1991. dogaðaji na Plitvicama, napadnute policijske snage MUP-a
- lipanj 1991. proširenje napada na Hrvatsku od strane bivše JNA i srpskih pobunjenika. 25. lipnja, Sabor RH
donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske
- 8. listopada 1991. proglašenje nezavisnosti Republike Hrvatske
- 15. sijeènja 1992. priznanje samostalnosti Republike Hrvatske od Europske zajednice
- 10. ožujka 1992. dolazak prethodnice UNPROFOR-a sa zapovjednikom i stožerom
Izvor: Ured za prognanike, povratnike i izbjeglice
4.9. Prognanici i izbjeglice u 1992.1)
Prognanici i izbjeglice
Ukupno
ožujak
94 539
prognanici
izbjeglice
57 539
37 000
travanj
100 785
62 080
38 705
svibanj
126 760
64 700
62 060
lipanj
142 707
68 434
74 273
srpanj
141 079
65 642
75 437
kolovoz
153 680
64 298
89 382
rujan
153 334
65 837
87 497
listopad
151 036
65 738
85 298
studeni
147 768
65 307
82 461
prosinac
145 627
65 283
80 344
1)
Prikazani podaci odnose se na prognanike i izbjeglice, koji su bili evidentirani u Centrima za socijalni rad od mjeseca
ožujka 1992. god. kada je izvršen Popis prognanika.
Izvor: Ured za prognanike, povratnike i izbjeglice
112
4.10. Prognanici - djeca, uèenici i studenti - Popis prognanika ožujak 1992.
Djeca predškolske dobi
u jaslicama
u vrtiæu
Uèenici
osnovne škole
Studenti
srednje škole
studenti
apsolventi
Grad Zagreb
1 820
4 312
8 117
4 713
2 289
Muški
Ukupno
916
2 191
4 135
2 172
750
339
81
Ženski
904
2 121
3 982
2 541
1 539
258
Izvor: Ured za prognanike, povratnike i izbjeglice
4.11. Prognanici prema zdravstvenom stanju - Popis prognanika ožujak 1992.
Bolesni
Ukupno
Zdravi
Invalidnost
Ranjeni
akutno
kronièno
teška
Potrebna
Trudnice
stalna
njega
nepokretan
Grad Zagreb
Ukupno
57 539
39 508
489
2 768
11 737
1 405
539
863
Muški
21 701
14 980
339
1 001
4 164
770
166
281
230
-
Ženski
35 838
24 528
150
1 767
7 573
635
373
582
230
Izvor: Ured za prognanike, povratnike i izbjeglice
4.12. Prognanici i izbjeglice - stanje krajem godine
Ukupno
1993.
1994.
1995.
1996.
1997.
1998.
1999.
2000.
2001.
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
119
78
83
72
20
15
12
9
8
4
2
1
1
428
876
366
370
487
504
730
870
071
255
847
670
130
914
481
377
292
209
175
119
Prognanici
51
27
29
23
10
10
8
5
4
2
2
1
242
857
980
557
347
903
376
688
047
716
123
017
595
426
273
196
140
109
90
58
Izbjeglice
68
51
53
48
10
4
4
4
4
1
188
019
386
813
140
601
354
182
024
539
724
653
535
488
208
181
152
100
85
61
Izvor: Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje
113
5. Mirovinsko osiguranje
5.1. Osiguranici prema osnovama osiguranja
stanje 31. prosinca
Broj osiguranika
2003.
Ukupno
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
445 582 453 675 471 661 491 583 468 230 478 189 461 908 445 363 443 100 436 472
Radnici i s njima izjednaèene osobe 424 065 432 200 450 123 470 382 447 387 457 885 442 585 427 111 425 345 419 413
Obrtnici i profesionalne djelatnosti
20 102 20 347 20 554 20 323 20 073 19 598 18 684 17 657 17 161 16 503
Poljoprivrednici
1 415
1 128
984
878
770
706
639
595
594
556
Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
5.2. Osiguranici prema osnovama osiguranja i spolu
2008.
muškarci
2009.
žene
muškarci
stanje 31. prosinca
2010.
žene
muškarci
2011.
žene
muškarci
2012.
žene
muškarci
žene
259 403 218 786 247 432 214 476 237 043 208 320 234 538 208 562 229 929 206 543
Ukupno
Radnici i s njima izjednaèene
osobe
Obrtnici i profesionalne
djelatnosti
Poljoprivrednici
246 884 211 001 235 532 207 053 225 836 201 275 223 631 201 714 219 499 199 914
12 140
379
7 458
327
11 553
347
7 131
292
10 868
339
6 789
256
10 554
353
6 607
241
10 097
333
6 406
223
Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
Osiguranici prema spolu
stanje 31. prosinca
600 000
broj osiguranika
500 000
400 000
300 000
200 000
100 000
0
2008.
2009.
ukupno
114
2010.
muškarci
2011.
žene
2012.
5.3. Korisnici mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju
stanje 31. prosinca
Ukupno
Broj korisnika
Prosjeèan staž
Prosjeèna mjeseèna
mirovina u kunama1)
Starosna
Broj korisnika
Prosjeèan staž
Prosjeèna mjeseèna
mirovina u kunama1)
Invalidska
Broj korisnika
Prosjeèan staž
Prosjeèna mjeseèna,
mirovina u kunama1)
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
194 478
30
193 788 192 593 191 985 191 893 192 929 194 190 197 085 197 554 197 155
30
30
31
31
31
31
31
31
31
2 157,16 2 268,92 2 345,07 2 432,32 2 567,51 2 745,53 2 795,65 2 811,17 2 810,15 2 859,62
121 131
33
120 452 119 944 119 559 119 521 120 211 120 803 123 974 124 759 125 649
33
33
34
34
34
34
34
34
34
2 343,92 2 465,62 2 545,81 2 638,00 2 795,86 2 995,64 3 045,60 3 063,10 3 064,16 3 109,79
42 202
23
42 195
24
41 678
24
41 638
26
41 970
24
42 547
24
43 286
24
43 369
24
43 034
24
41 959
24
1 827,73 1 919,34 1 973,30 2 042,46 2 140,62 2 276,43 2 321,73 2 323,98 2 312,75 2 352,21
2)
Obiteljska
Broj korisnika
31 145
31 141 30 971 30 788 30 402 30 171 30 101 29 742 29 765 29 547
Prosjeèan staž
28
28
28
30
30
30
30
30
31
31
Prosjeèna mjeseèna ,
1
877,17
1
981,69
2
067,73
2
160,85
2
259,12
2
410,50
2
473,99
2
471,46
2
464,66
2
516,36
1)
mirovina u kunama
2)
Prosjeène mjeseène mirovine umanjene su za porez i prirez. Od mirovine za srpanj 2009. mirovine su umanjene za
poseban porez prema Zakonu o posebnom porezu na plaãe, mirovine i druge primitke (NN, br. 94/09.), koji se
primjenjivao do 1. studenoga 2010. (NN, br. 91/10.).
Kod obiteljskih mirovina staž se odnosi na korisnika od kojeg je odreðeno pravo na mirovinu.
Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
Struktura korisnika mirovina prema vrstama mirovina,
stanje 31. prosinca 2012.
obiteljska
15,0%
invalidska
21,3%
starosna
63,7%
Prosjeène mirovine prema vrstama mirovina
stanje 31. prosinca
3 500
3 000
2 500
kune
1)
2 000
1 500
1 000
500
0
2008.
2009.
ukupno
2010.
starosna
invalidska
2011.
obiteljska
2012.
115
5.4. Korisnici mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i spolu
2008.
muškarci
žene
2009.
muškarci
žene
2010.
muškarci
2011.
žene
muškarci
žene
stanje 31. prosinca
2012.
muškarci
žene
Ukupno
Broj korisnika
76 866 116 064 76 801 117 389 77 323 119 762 76 664 120 890 76 413 120 742
Prosjeèan staž
33
30
33
30
33
30
33
30
33
30
Prosjeèna mjeseèna
mirovina u kunama1) 3 069,45 2 531,01 3 113,28 2 587,84 3 135,15 2 602,00 3 131,80 2 606,17 3 177,49 2 658,46
Starosna
Broj korisnika
50 610 69 602 50 491 70 312 51 155 72 819 51 317 73 438 51 653 73 996
Prosjeèan staž
37
32
37
32
37
32
37
32
37
32
Prosjeèna mjeseèna
mirovina u kunama1) 3 430,35 2 679,56 3 475,86 2 736,64 3 503,83 2 753,49 3 495,91 2 762,46 3 534,63 2 813,23
Invalidska
Broj korisnika
22 318 20 229 22 748 20 538 22 918 20 451 22 727 20 307 22 141 19 818
Prosjeèan staž
26
23
25
23
25
23
25
23
25
23
Prosjeèna mjeseèna
mirovina u kunama1) 2 409,75 2 129,34 2 454,40 2 174,78 2 455,15 2 177,00 2 444,78 2 164,98 2 485,34 2 203,46
Obiteljska2)
Broj korisnika
3 938 26 233
3 562 26 539
3 250 26 492
2 620 27 145
2 619 26 928
Prosjeèan staž
26
31
25
31
25
31
24
31
24
31
Prosjeèna mjeseèna
mirovina u kunama1) 2 170,09 2 446,59 2 181,62 2 513,23 2 127,16 2 513,70 1 959,63 2 513,40 1 985,14 2 568,02
1)
2)
Prosjeène mjeseène mirovine umanjene su za porez i prirez. Od mirovine za srpanj 2009. mirovine su umanjene za
poseban porez prema Zakonu o posebnom porezu na plaæe, mirovine i druge primitke (NN, br. 94/09.), koji se
primjenjivao do 1. studenoga 2010. (NN, br. 91/10.).
Kod obiteljskih mirovina spol se odnosi na naslovnika, a staž na korisnika od kojeg je odreðeno pravo na mirovinu.
Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
Korisnici mirovina prema spolu
stanje 31. prosinca
200 000
180 000
broj korisnika
160 000
140 000
120 000
100 000
80 000
60 000
40 000
20 000
0
2008.
2009.
2010.
ukupno
116
muškarci
2011.
žene
2012.
5.5. Korisnici mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i osnovama
osiguranja
stanje 31.prosinca
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
Radnici i s njima izjednaèene osobe
Ukupno
Broj korisnika
187 429 186 615 185 309 184 522 184 317 185 221 186 309 188 987 189 364 188 943
Prosjeèan staž
30
30
30
31
31
31
31
31
31
32
Prosjeèna mjeseèna
2 182,07 2 296,00 2 373,74 2 463,04 2 600,33 2 780,85 2 831,66 2 848,12 2 847,39 2 897,37
mirovina, u kunama1)
Starosna
Broj korisnika
117 429 116 655 116 056 115 591 115 500 116 094 116 621 119 610 120 302 121 116
Prosjeèan staž
33
33
33
34
34
34
34
34
34
34
Prosjeèna mjeseèna
mirovina, u kunama1) 2 370,59 2 494,63 2 576,59 2 670,48 2 830,26 3 032,57 3 082,72 3 101,14 3 102,68 3 148,69
Invalidska
Broj korisnika
40 117 40 042 39 478 39 339 39 558 40 072 40 678 40 696 40 356 39 331
Prosjeèan staž
23
24
24
24
24
24
24
24
24
24
Prosjeèna mjeseèna
mirovina, u kunama1) 1 841,96 1 935,74 1 990,48 2 061,74 2 162,10 2 300,13 2 346,92 2 350,45 2 338,74 2 378,23
Obiteljska2)
Broj korisnika
29 883 29 918 29 775 29 592 29 259 29 055 29 010 28 681 28 706 28 496
Prosjeèan staž
28
28
28
30
30
31
31
31
31
31
Prosjeèna mjeseèna
mirovina, u kunama1) 1 897,88 2 003,67 2 091,22 2 186,22 2 285,17 2 438,05 2 502,00 2 499,09 2 492,60 2 545,75
Obrtnici
Ukupno
Broj korisnika
4 882
4 986
5 083
5 235
5 350
5 497
5 687
5 929
6 084
6 173
Prosjeèan staž
29
29
29
29
29
29
29
29
29
29
Prosjeèna mjeseèna
mirovina, u kunama1) 1 798,97 1 875,14 1 927,23 1 979,76 2 084,87 2 218,85 2 250,86 2 234,70 2 214,56 2 245,04
Starosna
Broj korisnika
2 138
2 227
2 313
2 389
2 460
2 567
2 663
2 850
2 982
3 112
Prosjeèan staž
34
31
34
34
34
34
34
34
34
34
Prosjeèna mjeseèna
mirovina, u kunama1) 1 997,74 2 077,32 2 122,34 2 180,53 2 317,91 2 478,00 2 509,36 2 481,06 2 445,63 2 462,33
Invalidska
Broj korisnika
1 671
1 727
1 768
1 850
1 946
2 005
2 122
2 199
2 222
2 188
Prosjeèan staž
24
24
24
24
24
24
24
24
24
24
Prosjeèna mjeseèna
mirovina, u kunama1) 1 733,41 1 795,00 1 843,37 1 881,81 1 953,06 2 055,56 2 081,03 2 058,92 2 047,83 2 088,71
Obiteljska2)
Broj korisnika
1 073
1 032
1 002
996
944
925
902
880
880
873
Prosjeèan staž
29
29
28
28
28
28
27
24
27
27
Prosjeèna mjeseèna
1
504,78
1
572,62
1
624,72
1
680,13
1
749,29
1
853,62
1
887,20
1
876,06
1
852,56
1
862,27
mirovina, u kunama1)
1)
2)
Prosjeène mjeseène mirovine umanjene su za porez i prirez. Od mirovine za srpanj 2009. mirovine su umanjene za
poseban porez prema Zakonu o posebnom porezu na plaãe, mirovine i druge primitke (NN, br. 94/09.), koji se
primjenjivao do 1. studenoga 2010. (NN, br. 91/10.).
Kod obiteljskih mirovina staž se odnosi na korisnika od kojeg je odreðeno pravo na mirovinu.
Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
117
5.5. Korisnici mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i osnovama
osiguranja (nastavak)
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
Poljoprivrednici
Ukupno
Broj korisnika
Prosjeèan staž
Prosjeèna mjeseèna
mirovina, u kunama1)
Starosna
Broj korisnika
Prosjeèan staž
Prosjeèna mjeseèna
mirovina, u kunama1)
Invalidska
Broj korisnika
Prosjeèan staž
Prosjeèna mjeseèna
mirovina, u kunama1)
Obiteljska2)
Broj korisnika
Prosjeèan staž
Prosjeèna mjeseèna
mirovina, u kunama1)
1)
2)
2 167
18
2 187
18
2 201
18
2 228
19
2 226
19
2 211
19
2 194
19
2 169
20
2 105
20
2 039
20
806,35
855,44
896,49
1 564
19
1 570
19
1 575
19
811,29
861,64
899,99
414
16
828,15
426
16
880,41
432
449
466
470
486
474
456
440
16
17
17
18
18
18
18
19
935,18 1 015,38 1 100,13 1 198,13 1 264,41 1 281,16 1 303,19 1 336,52
189
14
191
14
194
14
200
14
199
14
191
14
189
14
181
15
717,93
748,84
781,87
800,81
848,36
916,73
975,15
987,29
951,68 1 010,05 1 095,96 1 150,08 1 167,60 1 181,43 1 222,23
1 579
20
1 561
21
1 550
20
1 519
20
1 514
21
1 470
21
1 421
21
952,67 1 003,78 1 087,07 1 135,27 1 153,60 1 166,59 1 212,37
179
15
178
15
993,12 1 018,42
Prosjeène mjeseène mirovine umanjene su za porez i prirez. Od mirovine za srpanj 2009. mirovine su umanjene za
poseban porez prema Zakonu o posebnom porezu na plaãe, mirovine i druge primitke (NN, br. 94/09.), koji se
primjenjivao do 1. studenoga 2010. (NN, br. 91/10.).
Kod obiteljskih mirovina staž se odnosi na korisnika od kojeg je odreðeno pravo na mirovinu.
Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
Struktura korisnika mirovina prema osnovama osiguranja,
31. prosinca 2012.
Radnici i s njima
izjednaèene osobe
95,9%
197 155
Obrtnici i
profesionalne
djelatnosti
3,1%
Poljoprivrednici
1,0%
118
5.6. Korisnici mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, osnovama
osiguranja i spolu
2008.
muškarci
2009.
žene
muškarci
2010.
žene
muškarci
stanje 31.prosinca
2012.
2011.
žene
muškarci
žene
muškarci
žene
Radnici i s njima izjednaèene osobe
Ukupno
Broj korisnika
Prosjeèan staž
Prosjeèna mjeseèna
mirovina, u kunama1)
Starosna
Broj korisnika
Prosjeèan staž
Prosjeèna mjeseèna
mirovina, u kunama1)
Invalidska
Broj korisnika
Prosjeèan staž
Prosjeèna mjeseèna
mirovina, u kunama1)
Obiteljska2)
Broj korisnika
Prosjeèan staž
Prosjeèna mjeseèna
mirovina, u kunama1)
72 805 112 417
33
30
72 639 113 670
33
30
73 068 115 919
33
30
72 389 116 976
33
30
72 135 116 808
33
31
3 118,96 2 561,88 3 163,74 2 619,44 3 187,52 2 634,18 3 185,12 2 638,39 3 231,18 2 691,23
48 392
37
67 703
32
48 245
37
68 376
32
48 846
37
70 764
32
48 966
37
71 337
32
49 270
37
71 846
32
3 481,25 2 711,88 3 526,77 2 769,43 3 556,27 2 786,98 3 549,48 2 796,00 3 588,44 2 847,12
20 643
26
19 429
23
20 986
26
19 692
23
21 104
26
19 592
23
20 912
25
19 444
23
20 365
25
18 966
23
2 438,38 2 153,24 2 484,75 2 200,03 2 487,23 2 203,12 2 476,26 2 190,84 2 516,41 2 229,86
3 770
26
25 285
31
3 408
25
25 602
31
3 118
25
25 563
31
2 511
24
26 195
31
2 500
24
25 996
31
2 195,25 2 474,25 2 205,70 2 541,45 2 150,70 2 541,59 1 983,62 2 541,39 2 012,97 2 596,99
Obrtnici
Ukupno
Broj korisnika
Prosjeèan staž
Prosjeèna mjeseèna
mirovina, u kunama1)
Starosna
Broj korisnika
Prosjeèan staž
Prosjeèna mjeseèna
mirovina, u kunama1)
Invalidska
Broj korisnika
Prosjeèan staž
Prosjeèna mjeseèna
mirovina, u kunama1)
Obiteljska2)
Broj korisnika
Prosjeèan staž
Prosjeèna mjeseèna
mirovina, u kunama1)
1)
2)
3 407
30
2 090
27
3 527
30
2 160
27
3 648
30
2 281
27
3 695
30
2 389
27
3 717
30
2 456
27
2 376,01 1 962,67 2 410,55 1 990,10 2 397,51 1 974,31 2 376,99 1 963,34 2 411,88 1 992,53
1 764
36
803
30
1 817
36
846
30
1 901
36
949
30
1 961
36
1 021
30
2 008
36
1 104
31
2 628,96 2 146,38 2 668,69 2 167,18 2 655,98 2 130,67 2 615,14 2 120,04 2 636,51 2 145,51
1 490
25
515
21
1 570
25
552
21
1 627
25
572
21
1 637
25
585
21
1 604
25
584
21
2 148,54 1 786,57 2 174,83 1 814,24 2 152,81 1 791,84 2 146,38 1 772,05 2 193,57 1 800,70
153
23
772
28
140
22
762
28
120
22
760
28
97
19
783
28
105
19
768
28
1 674,83 1 889,05 1 703,78 1 920,90 1 620,68 1 916,38 1 454,10 1 901,93 1 451,08 1 918,49
Prosjeène mjeseène mirovine umanjene su za porez i prirez. Od mirovine za srpanj 2009. mirovine su umanjene za
poseban porez prema Zakonu o posebnom porezu na plaæe, mirovine i druge primitke (NN, br. 94/09.), koji se
primjenjivao do studenoga 2010. (NN, br. 91/10.).
Kod obiteljskih mirovina spol se odnosi na naslovnika, a staž na korisnika od kojeg je odreðeno pravo na mirovinu.
Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
119
5.6. Korisnici mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, osnovama
osiguranja i spolu (nastavak)
2008.
muškarci
2009.
žene
muškarci
2010.
žene
muškarci
2011.
žene
muškarci
2012.
žene
muškarci
žene
Poljoprivrednici
Ukupno
Broj korisnika
654
1 557
Prosjeèan staž
21
18
Prosjeèna mjeseèna
mirovina, u kunama1) 1 170,35 1 064,72
Starosna
Broj korisnika
454
1 096
Prosjeèan staž
21
19
Prosjeèna mjeseèna
mirovina, u kunama1) 1 118,68 1 073,98
Invalidska
Broj korisnika
185
285
Prosjeèan staž
19
17
Prosjeèna mjeseèna
mirovina, u kunama1) 1 319,25 1 119,51
Obiteljska2)
Broj korisnika
15
176
Prosjeèan staž
16
14
Prosjeèna mjeseèna
mirovina, u kunama1) 897,81 918,34
1)
2)
635
21
1 559
18
607
27
1 562
19
580
22
1 525
19
561
23
1 478
19
1 244,72 1 111,54 1 263,41 1 130,37 1 285,22 1 141,96 1 346,19 1 175,17
429
22
1 090
20
408
22
1 106
20
390
23
1 080
20
375
23
1 046
21
1 169,51 1 121,80 1 176,62 1 145,11 1 199,48 1 154,72 1 274,73 1 190,01
192
20
294
17
187
20
287
17
178
21
278
17
172
21
268
17
1 423,45 1 160,55 1 464,81 1 161,50 1 490,65 1 183,15 1 528,43 1 213,36
14
16
1 098,36
175
14
12
17
169
14
12
18
965,29 1 075,59 981,02 1 027,61
167
14
14
18
164
15
990,85 1 021,45 1 018,16
Prosjeène mjeseène mirovine umanjene su za porez i prirez. Od mirovine za srpanj 2009. mirovine su umanjene za
poseban porez prema Zakonu o posebnom porezu na plaæe, mirovine i druge primitke (NN, br. 94/09.), koji se
primjenjivao do studenoga 2010. (NN, br. 91/10.).
Kod obiteljskih mirovina spol se odnosi na naslovnika, a staž na korisnika od kojeg je odreðeno pravo na mirovinu.
Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
Prosjeène mjeseène mirovine prema osnovama osiguranja
stanje 31. prosinca
3 000
2 500
Ukupno
kune
2 000
Radnici i s njima
izjednaèene osobe
1 500
Obrtnici i profesionalne
djelatnosti
1 000
Poljoprivrednici
500
0
2008.
120
2009.
2010.
2011.
2012.
6. Zaposlenost, nezaposlenost i zapošljavanje
6.1. Zaposleni, stanje 31. ožujka
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
Ukupno
348 957 369 569 371 525 388 581 406 711 421 585 424 263 408 864 397 365 398 890
Zaposleni u pravnim osobama svih
oblika vlasništval)
301 389 321 3424) 323 090 339 802 358 457 374 108 378 938 367 764 359 430 362 889
Zaposleni u obrtu i djelatnostima
slobodnih profesija 2)
46 039 46 998
47 354 47 838 47 415 46 725
44 635 40 479 37 348
35 426
Poljoprivrednici3)
1 529
1 229
1 081
941
839
752
690
621
587
575
žene
...
...
519
444
395
350
318
283
249
228
1)
Ukljuèen je procijenjeni broj zaposlenih u pravnim osobama koji imaju manje od 10 zaposlenih, a za koje nije primljen
izvještaj (procjena prema podacima godišnjih financijskih statistièkih izvještaja koje prikuplja i obraðuje FINA).
2)
Podatak preuzet od Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
3)
Podatak preuzet od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje
4)
Podaci o zaposlenima u pravnim osobama od 2004. nisu direktno usporedivi s podacima iz prethodnih godina. Do 2003. godine
u podatke nisu ukljuèene zaposlene osobe u ministarstvima obrane i policije.
Zaposleni, stanje 31. ožujka 2012.
Zaposleni u
obrtu i u
djelatnostima
slobodnih
profesija
8,9%
Poljoprivrednici
0,1%
Zaposleni u
pravnim
osobama svih
oblika vlasništva
91,0%
Zaposleni prema stupnju struènog obrazovanja i spolu,
stanje 31. ožujka 2012.
180 000
broj zaposlenih
160 000
140 000
ukupno
120 000
žene
100 000
80 000
60 000
40 000
20 000
0
VSS
VŠS
SSS
NSS
VKV
KV
PKV
NKV
stupanj struènog obrazovanja
121
6.2. Zaposleni prema podruèjima NKD-a 2007. i spolu, stanje 31. ožujka
Broj zaposlenih1)
2009.
ukupno
UKUPNO
A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
B Rudarstvo i vaðenje
2010.
žene
ukupno
2011.
žene
ukupno
2012.
žene
ukupno
žene
424 263 201 448 408 838 196 094 397 365 191 671 398 890 194 643
1 727
727
1 621
666
1 701
677
1 734
682
628
1 642
488
1 229
310
18 408 47 003
16 814
46 652
16 837
3 117
1 129
1 947
54 355
19 804
50 318
D Opskrba elektriènom energijom,
plinom, parom i klimatizacija
3 643
1 002
3 502
966
3 633
1 011
3 650
1 016
E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih
voda, gospodarenje otpadom te
djelatnosti sanacije okoliša
4 074
687
4 117
742
4 011
651
3 980
619
C Preraðivaèka industrija
F Graðevinarstvo
35 823
4 548
31 203
4 210 27 334
3 817
25 146
3 518
G Trgovina na veliko i na malo; popravak
motornih vozila i motocikala
81 782
40 842
77 415
38 609 74 572
36 998
73 570
37 150
H Prijevoz i skladištenje
21 481
5 818
20 686
5 463 20 689
5 464
21 533
5 593
14 922
7 542
14 783
7 368 14 264
7 012
14 428
7 091
J Informacije i komunikacije
21 762
9 203
21 668
8 949 21 656
8 757
21 779
8 854
K Financijske djelatnosti
i djelatnosti osiguranja
19 376
13 090
19 624
13 038 19 680
13 141
20 247
13 392
I
Djelatnosti pružanja smještaja te
pripreme i usluživanja hrane
2 992
1 336
3 211
2 917
1 332
2 829
1 367
M Struène, znanstvene i tehnièke djelatnosti
L Poslovanje nekretninama
32 932
15 737
32 414
15 410 32 302
1 385
15 289
32 744
15 932
N Administrativne i pomoæne
uslužne djelatnosti
15 769
6 857
16 127
7 034 15 718
7 047
16 803
7 689
O Javna uprava i obrana; obvezno
socijalno osiguranje
34 184
17 455
34 290
17 840 34 186
17 723
34 911
17 860
P Obrazovanje
26 981
20 037
27 372
20 433 27 714
20 744
27 987
20 975
Q Djelatnosti zdravstvene zaštite
i socijalne skrbi
27 878
22 116
28 116
22 272 28 441
22 414
29 408
23 221
R Umjetnost, zabava i rekreacija
10 048
5 502
9 420
5 067
9 107
4 820
9 295
4 944
S Ostale uslužne djelatnosti
10 327
7 024
10 055
6 740
9 911
6 678
10 167
6 882
1 043
969
916
848
853
778
772
697
47
23
33
18
31
16
26
14
T Djelatnosti kuæanstava kao poslodavaca;
djelatnosti kuæanstava koja proizvode
razlièitu robu i pružaju razlièite usluge
za vlastite potrebe
Nerazvrstani prema djelatnostima
1)
Ukljuèen je procijenjeni broj zaposlenih u pravnim osobama koji imaju manje od 10 zaposlenih, a za koje nije primljen
izvještaj (procjena prema podacima godišnjih financijskih statistièkih izvještaja koje prikuplja i obraðuje FINA).
Podaci o osobama zaposlenim u obrtu i slobodnim profesijama preuzeti su od Državnog zavoda za statistiku Republike
Hrvatske, a broj poljoprivrednika od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
122
6.3. Zaposleni u pravnim osobama prema podruèjima NKD-a 2007. i spolu,
stanje 31. ožujka
Broj zaposlenih1)
2009.
ukupno
UKUPNO
A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
B Rudarstvo i vaðenje
C Preraðivaèka industrija
2010.
žene
ukupno
2011.
žene
ukupno
2012.
žene
ukupno
žene
378 938 179 584 367 764 176 240 359 430 173 379 362 889 177 248
910
346
910
350
972
367
1 015
394
3 097
1 125
1 927
623
1 627
486
1 218
309
43 976 15 612
41 212
14 240
41 176
14 357
47 305
16 675
D Opskrba elektriènom energijom,
plinom, parom i klimatizacija
3 643
1 002
3 502
966
3 633
1 011
3 650
1 016
E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih
voda, gospodarenje otpadom te
djelatnosti sanacije okoliša
4 067
685
4 106
739
4 001
648
3 968
616
27 341
3 833
24 126
3 515
22 282
3 262
71 342 35 516
69 207
34 362
68 665
34 841
18 610
18 710
5 365
19 585
5 494
F Graðevinarstvo
30 921
4 072
G Trgovina na veliko i na malo; popravak
motornih vozila i motocikala
74 812
37 157
H Prijevoz i skladištenje
19 218
5 678
I
Djelatnosti pružanja smještaja te
pripreme i usluživanja hrane
5 346
8 442
4 410
8 924
4 582
8 925
4 519
9 444
4 779
J Informacije i komunikacije
21 289
9 078
21 211
8 842
21 218
8 659
21 356
8 753
K Financijske djelatnosti
i djelatnosti osiguranja
19 293
13 047
19 551 13 000
19 608
13 107
20 173
13 358
2 883
1 269
M Struène, znanstvene i tehnièke djelatnosti
L Poslovanje nekretninama
28 030
13 056
1 335
2 815
1 271
2 736
1 312
27 707 12 832
N Administrativne i pomoæne
uslužne djelatnosti
14 903
6 401
O Javna uprava i obrana; obvezno
socijalno osiguranje
33 732
P Obrazovanje
Q Djelatnosti zdravstvene zaštite
i socijalne skrbi
3 119
27 667
12 725
28 151
13 333
15,299
6 622
14 939
6 651
16 085
7 345
17 206
33 779 17 563
33 678
17 482
34 366
17 599
26 889
20 021
27 283 20 412
27 620
20 715
27 888
20 940
24 992
19 775
25 290 19 988
25 752
20 258
26 788
21 127
R Umjetnost, zabava i rekreacija
8 407
4 888
7 804
4 466
7 614
4 291
7 866
4 433
S Ostale uslužne djelatnosti
6 105
3 693
6 083
3 613
6 106
3 707
6 477
3 980
1)
Ukljuèen je procijenjeni broj zaposlenih u pravnim osobama koji imaju manje od 10 zaposlenih, a za koje nije primljen
izvještaj (procjena prema podacim godišnjih financijskih statistièkih izvještaja koje prikuplja i obraðuje FINA).
123
6.4. Zaposleni u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija prema podruèjima
NKD-a 2007. i spolu, stanje 31. ožujka
Broj zaposlenih1)
2009.
UKUPNO
A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
B Rudarstvo i vaðenje
C Preraðivaèka industrija
D Opskrba elektriènom energijom,
plinom, parom i klimatizacija
E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih
voda, gospodarenje otpadom te
djelatnosti sanacije okoliša
2010.
ukupno
2011.
žene
ukupno
2012.
ukupno
žene
44 635
21 546
40 479
127
63
116
60
142
61
144
60
20
4
20
5
15
2
11
1
7 050
3 129
6 342
2 796
5 791
2 574
5 476
2 480
-
-
-
-
-
-
-
-
7
2
11
3
10
3
12
3
19 598 37 348
žene
ukupno
18 043
žene
35 426 17 167
F Graðevinarstvo
4 902
476
3 862
377
3 208
302
2 864
256
G Trgovina na veliko i na malo; popravak
motornih vozila i motocikala
6 970
3 685
6 073
3 093
5 365
2 636
4 905
2 309
H Prijevoz i skladištenje
2 263
140
2 076
117
1 979
99
1 948
99
6 480
3 132
5 859
2 786
5 339
2 493
4 984
2 312
473
125
457
107
438
98
423
101
I
Djelatnosti pružanja smještaja te
pripreme i usluživanja hrane
J Informacije i komunikacije
K Financijske djelatnosti i
djelatnosti osiguranja
83
43
73
38
72
34
74
34
L Poslovanje nekretninama
109
67
92
50
102
61
93
55
4 902
2 681
4 707
2 578
4 635
2 564
4 593
2 599
N Administrativne i pomoæne
uslužne djelatnosti
M Struène, znanstvene i tehnièke djelatnosti
866
456
828
412
779
396
718
344
O Javna uprava i obrana; obvezno
socijalno osiguranje
452
249
511
277
508
241
545
261
92
16
89
21
94
29
99
35
Q Djelatnosti zdravstvene zaštite
i socijalne skrbi
2 886
2 341
2 826
2 284
2 689
2 156
2 620
2 094
R Umjetnost, zabava i rekreacija
1 641
614
1 616
601
1 493
529
1 429
511
S Ostale uslužne djelatnosti
4 222
3 331
3 972
3 127
3 805
2 971
3 690
2 902
1 043
969
916
848
853
778
772
697
47
23
33
18
31
16
26
14
P Obrazovanje
T Djelatnosti kuæanstava kao poslodavaca;
djelatnosti kuæanstava koja proizvode
razlièitu robu i pružaju razlièite usluge
za vlastite potrebe
Nerazvrstani prema djelatnostima
1)
Podaci o osobama zaposlenim u obrtu i slobodnim profesijama preuzeti su od Državnog zavoda za statistiku Republike
Hrvatske.
124
6.5. Zaposleni u pravnim osobama prema oblicima vlasništva,
stanje 31. ožujka
2005.
Ukupno
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
303 292 320 037 331 823 346 612
359 140
343 194
330 104
330 103
Državno vlasništvo
javno komunalno i slièno
pretvorba u tijeku
pretvorba nije zapoèela
117 442 124
116 294 121
399
749
2
484 124 018 129 223
512 122 211 128 003
508
1 043
537
464
764
683
127 895
126 890
636
369
127 375
-
127 572
-
135 610
-
Privatno vlasništvo
od osnivanja
nakon pretvorbe
154 783 169 044 177 330 187 466
117 715 132 703 146 828 155 136
37 068 36 341 30 502 32 330
201 873
173 101
28 772
192 961
-
179 298
-
176 626
-
Zadružno vlasništvo
196
198
142
146
152
141
105
83
Mješovito vlasništvo
pretežno privatno
pretežno državno
30 871
15 177
15 694
26 311
10 727
15 584
30 333
16 122
14 211
29 777
13 256
16 521
29 222
21 047
8 173
22 717
-
23 129
-
17 784
-
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
Državno vlasništvo
javno komunalno i slièno
pretvorba u tijeku
pretvorba nije zapoèela
38,7
38,3
0,1
0,3
38,9
37,9
0,2
0,8
37,4
36,9
0,3
0,2
37,3
36,9
0,2
0,2
35,6
35,3
0,2
0,1
37,1
-
38,7
-
41,1
-
Privatno vlasništvo
od osnivanja
nakon pretvorbe
51,0
38,8
12,2
52,8
41,5
11,3
53,4
44,2
9,2
54,1
44,8
9,3
56,2
48,2
8,0
56,3
-
54,4
-
53,5
-
Zadružno vlasništvo
0,1
0,1
0,0
0,0
0,0
0,0
0,0
0,0
Mješovito vlasništvo
pretežno privatno
pretežno državno
10,2
5,0
5,2
8,2
3,4
4,8
9,2
4,9
4,3
8,6
3,8
4,8
8,2
5,9
2,3
6,6
-
6,9
-
5,4
-
Ukupno
Udjel broja zaposlenih u pravnim osobama prema oblicima vlasništva,
stanje 31. ožujka
%
60
50
40
30
20
10
0
2003.
2004.
2005.
2006.
Državno vlasništvo
2007.
2008.
Privatno vlasništvo
2009.
2010.
2011.
2012.
Mješovito vlasništvo
125
6.6. Zaposleni u pravnim osobama prema oblicima vlasništva i podruèjima
NKD-a 2007., stanje 31.ožujka 2012.
Ukupno
Ukupno
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
Rudarstvo i vaðenje
Preraðivaèka industrija
Opskrba elektriènom energijom, plinom, parom
i klimatizacija
Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda,
gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša
Graðevinarstvo
Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih
vozila i motocikala
Prijevoz i skladištenje
Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme
i usluživanja hrane
Informacije i komunikacije
Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja
Poslovanje nekretninama
Struène, znanstvene i tehnièke djelatnosti
Administrativne i pomoæne uslužne djelatnosti
Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje
Obrazovanje
Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi
Umjetnost, zabava i rekreacija
Ostale uslužne djelatnosti
Oblici vlasništva
Državno
Privatno
Zadužno
330 103
817
1 196
38 474
135 610
421
3910
176 626
396
283
29 918
83
13
17 784
913
4 633
3 568
3 312
100
-
156
3 860
19 191
2 870
3 318
985
15 756
18
5
99
59 626
18 692
967
10 813
53 067
6 493
22
-
5 570
1 386
7 095
19 011
19 577
1 977
22 182
15 130
34 179
27 409
26 206
7 117
4 796
1 687
7 331
3 690
752
3 756
2 817
34 132
25 318
23 909
4 890
1 717
5 160
11 593
12 745
1 174
17 417
12 096
27
2 083
2 261
2 150
2 922
11
1
18
248
87
3 131
51
1 009
217
20
7
36
77
139
Struktura zaposlenih u pravnim osobama prema oblicima vlasništva,
stanje 31. ožujka 2012.
Mješovito vlasništvo
5,4%
Privatno vlasništvo
53,5%
126
Mješovito
Zadružno vlasništvo
0,0%
Državno vlasništvo
41,1%
6.7. Zaposleni u pravnim osobama prema stupnju struènog obrazovanja i
spolu, stanje 31. ožujka
2005.
Ukupno
Visoko struèno obrazovanje
doktori znanosti
magistri znanosti
ostali
Više struèno obrazovanje
Srednje struèno obrazovanje
Niže struèno obrazovanje
Visokokvalificirani
Kvalificirani
Polukvalificirani
Nekvalificirani
302
72
4
4
63
22
137
12
7
26
7
17
Žene
Visoko struèno obrazovanje
doktori znanosti
magistri znanosti
ostali
Više struèno obrazovanje
Srednje struèno obrazovanje
Niže struèno obrazovanje
Visokokvalificirani
Kvalificirani
Polukvalificirani
Nekvalificirani
145
38
1
1
34
12
67
7
2006.
787
035
133
029
873
841
560
097
519
418
068
249
319
76
4
4
68
24
148
11
7
27
6
18
677
222
600
967
655
911
390
061
832
7 326
3 589
8 346
152
40
1
2
36
13
71
6
2007.
627
652
269
291
092
019
529
303
270
211
598
045
331
80
3
4
72
25
157
11
6
26
6
17
791
705
653
134
918
323
930
433
811
7 629
3 319
8 641
158
43
1
2
39
14
76
6
823
355
997
134
224
495
805
074
768
073
889
364
2008.
346
85
4
4
76
26
166
11
6
25
7
17
2009.
612
195
555
356
284
727
802
580
335
337
343
293
359
89
4
4
80
27
175
10
5
25
6
17
927
121
617
075
429
425
051
365
710
7 162
3 142
7 951
166 294
46 236
1 827
2 193
42 216
15 072
80145
6 556
720
6 687
2 922
7 956
172
48
1
1
44
15
83
6
2010.
140
772
502
398
872
602
323
814
998
332
512
787
343
90
4
4
81
27
164
10
5
22
5
16
677
852
878
904
770
543
764
246
790
6 400
2 910
8 172
167
49
2
2
45
15
79
6
2011.
2012.
194 327 988 329 635
434 90 466 93 126
717
5 176
5 726
295
4 318
4 408
422 80 972 82 992
274 27 130 27 756
888 157 601 158 667
268
8 340
8 887
591
5 258
4 994
779 19 617 17 869
884
5 096
4 740
076 14 480 13 596
598 161 851 164 148
575 50 148 52 147
000
2 268
2 635
200
2 189
2 265
375 45 691 47 247
546 15 646 16 055
094 75 418 75 738
259
5 062
5 636
666
774
625
5 933
5 039
4 695
2 705
2 336
2 246
7 820
7 428
7 006
Ukupno
Visoko struèno obrazovanje
Više struèno obrazovanje
Srednje struèno obrazovanje
Niže struèno obrazovanje
Visokokvalificirani
Kvalificirani
Polukvalificirani
Nekvalificirani
100,0
23,8
7,5
45,5
4,0
2,5
8,7
2,3
5,7
100,0
24,0
7,5
46,5
3,5
2,3
8,5
2,1
5,6
100,0
24,2
7,7
47,6
3,3
2,0
7,9
2,1
5,2
100,0
24,6
7,7
48,1
3,4
1,8
7,3
2,1
5,0
100,0
25,0
7,7
48,8
3,0
1,7
7,1
1,8
4,9
100,0
26,4
8,0
48,0
3,0
1,6
6,6
1,7
4,7
100,0
27,6
8,3
48,1
2,5
1,6
6,0
1,5
4,4
100,0
28,3
8,5
48,1
2,7
1,5
5,4
1,4
4,1
Žene
Visoko struèno obrazovanje
Više struèno obrazovanje
Srednje struèno obrazovanje
Niže struèno obrazovanje
Visokokvalificirani
Kvalificirani
Polukvalificirani
Nekvalificirani
48,1
12,6
4,3
22,2
2,3
0,3
2,4
1,2
2,8
47,8
12,7
4,2
22,5
2,0
0,3
2,4
1,0
2,7
47,9
13,0
4,4
22,9
1,9
0,2
2,2
0,9
2,4
48,0
13,3
4,4
23,1
1,9
0,2
1,9
0,9
2,3
48,1
13,6
4,3
23,3
1,8
0,2
1,8
0,8
2,3
48,8
14,5
4,5
23,0
1,8
0,2
1,7
0,8
2,3
49,3
15,3
4,8
23,0
1,5
0,2
1,5
0,7
2,3
49,8
15,8
4,9
23,0
1,7
0,2
1,4
0,7
2,1
127
6.8. Zaposleni u pravnim osobama prema stupnju struènog obrazovanja,
podruèjima NKD-a 2007. i spolu, stanje 31. ožujka 2012.
Polukvalificirani
Nekvalificirani
Kvalificirani
Niže
Srednje
Više
ostali
magistri
doktori
znanosti
ukupno
Ukupno
Visokokvalificirani
Stupanj struènog obrazovanja
Visoko
Ukupno
ukupno 329 635 93 126 5 726 4 408 82 992 27 756 158 667 8 887 4 994 17 869 4 740 13 596
žene 164 148 52 147 2 635 2 265 47 247 16 055 75 738 5 636 625 4 695 2 246 7 006
Poljoprivreda, šumarstvo
i ribarstvo
ukupno
žene
817
369
292
112
4
1
25
9
263
102
24
11
311
159
74
30
1
-
45
14
15
4
55
39
Rudarstvo i vaðenje
ukupno
žene
1 196
300
444
154
6
2
24
5
414
147
70
25
465
106
16
8
75
-
111
4
2
1
13
2
Preraðivaèka industrija
ukupno
žene
38 474 7 064
13 811 2 962
100
52
Opskrba elektriènom
energijom, plinom, parom i
klimatizacija
454 6 510 2 073 19 333 1 588 1 284 3 830
215 2 695 634 6 860 944 115
848
937 2 365
390 1 058
ukupno
žene
3 568
1 011
860
340
12
2
85
38
763
300
269
92
1 427
465
64
43
575
4
210
14
51
4
112
49
Opskrba vodom; uklanjanje
otpadnih voda,
ukupno
gospodarenje otpadom te
žene
djelatnosti sanacije okoliša
3 860
602
279
119
3
-
22
10
254
109
130
38
1 872
302
192
45
213
1
298
13
141
18
735
66
ukupno
žene
19 191 2 101
2 836
693
5
1
58 2 038 1 241
15
677 346
8 224
1 408
427
67
705 3 758
26
101
880 1 855
55 140
ukupno
žene
59 611 9 751
31 400 5 294
41
16
247 9 463 3 466 39 392 1 189
121 5 157 1 645 20 953 667
476 3 191
199 1 663
336 1 810
120
859
ukupno
žene
18 637 2 224
5 289
969
6
1
99 2 119 1 406 11 374
35
933 568 3 188
779
170
423 1 590
10
95
134
33
707
256
469
273
3
-
18
11
Graðevinarstvo
Trgovina na veliko i na
malo; popravak motornih
vozila i motocikala
Prijevoz i skladištenje
Djelatnosti pružanja
smještaja te pripreme i
usluživanja hrane
ukupno
žene
6 963
3 994
448
262
192
102
4 276
2 291
375
306
140
62
697
312
214
191
600
457
Informacije i komunikacije
ukupno
žene
19 011 8 436
7 825 3 778
76
34
386 7 974 1 622
170 3 574 576
8 209
3 280
150
77
270
16
196
41
27
10
101
47
Financijske djelatnosti i
djelatnosti osiguranja
ukupno
žene
19 525 8 586
13 093 5 379
25
6
424 8 137 2 123
253 5 120 1 393
8 471
6 112
153
111
55
31
93
38
6
3
38
26
Poslovanje nekretninama
ukupno
žene
196
92
1 034
492
113
42
19
2
125
32
16
4
99
42
Struène, znanstvene i
tehnièke djelatnosti
ukupno
žene
22 044 11 696 1 196
10 489 5 792 610
467 10 033 1 611
199 4 983 661
7 782
3 707
234
145
105
14
320
47
77
24
219
99
Administrativne i pomoæne
uslužne djelatnosti
ukupno
žene
15 052 1 238
6 617
732
1
-
9 410
3 179
869
671
128
43
762
290
328 1 703
128 1 306
Javna uprava i obrana;
ukupno
obvezno socijalno osiguranje
žene
34 179 13 746
17 339 8 106
195
79
787 12 764 3 019 15 328
379 7 648 1 445 6 982
355
288
161
10
953
240
181
93
Obrazovanje
ukupno
žene
27 409 15 297 3 117
20 727 10 542 1 345
609 11 571 5 058
344 8 853 4 592
880
833
160
46
546
323
190 1 267
138 1 224
Djelatnosti zdravstvene
zaštite i socijalne skrbi
ukupno
žene
26 206 6 667
20 586 4 595
870
448
471 5 326 3 834 11 608 1 035
323 3 824 3 163 9 574 880
140
34
679 1 143 1 100
402 992
946
Umjetnost, zabava
i rekreacija
ukupno
žene
7 119 2 205
4 151 1 273
49
30
121 2 035
88 1 155
446
222
3 788
2 236
311
243
44
11
177
77
21
12
127
77
Ostale uslužne djelatnosti
ukupno
žene
4 796 1 396
2 802
833
15
7
62 1 319
33
793
362
182
2 352
1 415
83
66
20
1
288
141
41
26
254
138
128
1 977
907
375
201
2
1
12
-
361
200
37 1 200
17
715
614
268
4 011
3 029
436
175
6.9. Zaposleni u pravnim osobama prema starosti i spolu, stanje 31. ožujka
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
Ukupno
do 18 godina
19 - 24
25-29
30-34
35-39
40-44
45-49
50-54
55-59
60-64
65 i više godina
302 787
140
18 387
42 319
46 641
44 807
43 585
43 329
36 810
19 807
6 092
870
319 627
215
20 243
45 562
50 244
46 068
44 719
43 893
38 498
22 348
6 929
908
331 823
314
21 058
48 009
52 156
47 840
46 072
43 994
39 507
24 087
7 666
1 120
346 612
289
22 898
50 834
55 150
49 684
46 755
44 957
40 430
25 640
8 696
1 279
359 140
184
22 451
52 555
57 175
51 978
48 331
45 194
41 409
28 017
10 501
1 345
343 194
124
17 242
47 652
55 535
51 756
46 145
43 432
40 132
28 230
11 661
1 285
327 988
109
14 438
42 459
53 683
50 417
44 621
42 340
38 912
27 853
11 881
1 275
329 635
115
13 114
40 938
53 639
51 330
45 189
42 715
39 066
28 820
13 275
1 434
Žene
do 18 godinal)
19 - 24l)
25-29
30-34
35-39
40-44
45-49
50-54
55-59
60-64
65 i više godina
145 677
63
7 917
20 177
22 656
21 933
22 168
23 120
17 816
7 699
1 930
198
152 791
89
8 453
21 474
24 019
22 360
22 654
23 163
19 076
8 957
2 337
209
158 927
111
9 034
22 664
25 159
23 262
22 935
23 216
19 835
9 651
2 783
277
166 294
105
9 783
24 211
26 639
24 182
23 457
23 544
20 517
10 195
3 339
322
172 677
78
9 553
24 996
27 719
25 404
24 121
23 567
21 237
11 634
4 010
358
167 598
60
7 589
22 956
27 272
25 508
23 495
22 626
21 097
12 094
4 533
368
161 851
58
6 436
20 748
26 528
24 957
22 839
22 198
20 845
12 168
4 674
400
164 150
57
5 711
20 098
26 674
25 699
23 123
22 576
21 185
13 245
5 324
458
Ukupno
do 24 godine
25-29
30-34
35-39
40-44
45-49
50-54
55-59
60-64
65 i više godina
100,0
6,1
14,0
15,4
14,8
14,4
14,3
12,2
6,5
2,0
0,3
100,0
6,4
14,3
15,7
14,4
14,0
13,7
12,0
7,0
2,2
0,3
100,0
6,4
14,5
15,7
14,4
13,9
13,3
11,9
7,3
2,3
0,3
100,0
6,7
14,7
15,9
14,3
13,4
13,0
11,7
7,4
2,5
0,4
100,0
6,3
14,6
15,9
14,5
13,5
12,6
11,5
7,8
2,9
0,4
100,0
5,1
13,9
16,2
15,1
13,4
12,6
11,7
8,2
3,4
0,4
100,0
4,4
12,9
16,4
15,4
13,6
12,9
11,9
8,5
3,6
0,4
100,0
4,0
12,4
16,3
15,6
13,7
13,0
11,9
8,7
4,0
0,4
Žene
do 24 godine
25-29
30-34
35-39
40-44
45-49
50-54
55-59
60-64
65 i više godina
48,0
2,6
6,7
7,5
7,2
7,3
7,6
5,9
2,5
0,6
0,1
47,8
2,7
6,7
7,5
7,0
7,1
7,2
6,0
2,8
0,7
0,1
47,9
2,8
6,8
7,6
7,0
6,9
7,0
6,0
2,9
0,8
0,1
48,0
2,9
7,0
7,7
7,0
6,7
6,8
5,9
2,9
1,0
0,1
48,1
2,7
7,0
7,7
7,1
6,7
6,6
5,9
3,2
1,1
0,1
48,8
2,2
6,7
8,0
7,4
6,9
6,6
6,1
3,5
1,3
0,1
49,3
2,0
6,3
8,1
7,6
6,9
6,8
6,4
3,7
1,4
0,1
49,8
1,8
6,1
8,1
7,8
7,0
6,9
6,4
4,0
1,6
0,1
129
6.10. Zaposleni u pravnim osobama prema starosti, spolu i podruèjima NKD-a 2007.
stanje 31. ožujka 2012.
Godine starosti
do 18
65 i
Ukupno godi- 19-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64 više
na
Ukupno
ukupno 329 635 115 13 114 40 938 53 639 51 330 45 189 42 715 39 066 28 820 13 275 1 434
žene 164 150 57 5 711 20 098 26 674 25 699 23 123 22 576 21 185 13 245 5 324 458
Poljoprivreda, šumarstvo
i ribarstvo
ukupno
žene
817
369
-
30
12
70
32
103
47
108
51
116
46
137
69
120
63
92
37
40
12
1
-
Rudarstvo i vaðenje
ukupno
žene
1 196
300
-
16
2
126
30
169
42
134
46
156
39
190
57
194
64
161
18
49
2
1
-
Preraðivaèka industrija
ukupno
žene
38 474
13 811
9
2
1 612 4 528 5 670 5 526 4 704 5 500 5 539 4 089 1 236
432 1 469 1 962 2 082 1 984 2 306 2 280 1 112 176
61
6
Opskrba elektriènom
energijom, plinom, parom
i klimatizacija
ukupno
žene
3 568
1 011
-
33
6
229
75
376
135
410
123
412
116
503
140
581
176
636
176
384
64
4
-
Opskrba vodom; uklanjanje
otpadnih voda, gospodarenje ukupno
otpadom te djelatnosti
žene
sanacije okoliša
-
3 860
602
-
107
7
338
44
457
69
562
92
596
90
587
81
486
103
483
91
242
25
2
-
Graðevinarstvo
ukupno
žene
19 191
2 836
5
2
832 2 267 2 935 2 799 2 547 2 484 2 439 2 116
60 287 467 499
419 404 390 242
709
61
58
5
Trgovina na veliko i na
malo; popravak motornih
vozila i motocikala
ukupno
žene
59 611
31 400
27
14
3 875 9 628 11 866 10 244 8 030 6 495 5 107 3 266
2 086 5 230 6 192 5 255 4 329 3 619 2 973 1 442
975
248
98
12
Prijevoz i skladištenje
ukupno
žene
18 637
5 289
3
1
559 1 612 2 236 2 868 2 955 2 997 2 637 1 968
85 423 596 956
924 920 829 457
783
94
19
4
Djelatnosti pružanja
smještaja te pripreme i
usluživanja hrane
ukupno
žene
6 963
3 994
4
-
563 1 026 1 020
254 481 543
504
286
169
65
15
4
Informacije i komunikacije ukupno
žene
Financijske djelatnosti i
ukupno
djelatnosti osiguranja
žene
19 011
7 825
19 525
13 093
10
2
-
409
174
436
281
2 612
1 014
3 147
2 073
3 910
1 617
4 142
2 671
3 929
1 631
3 649
2 485
3 023 1 998 1 493 1 076
1 271 854 695 431
2 654 1 883 1 891 1 258
1 834 1 272 1 434 840
527
130
443
198
24
6
22
5
42
13
164
86
327
155
304
165
190
70
87
22
4
2
878
486
959
618
ukupno
žene
1 977
909
3
1
Struène, znanstvene
i tehnièke djelatnosti
ukupno
žene
22 044
10 489
2
-
675 3 435 4 586 3 689 2 600 2 112 1 976 1 786
221 1 700 2 346 1 850 1 327 1 063 939 719
954
283
229
41
Administrativne i pomoæne ukupno
uslužne djelatnosti
žene
15 052
6 617
28
19
1 126 2 006 2 379 2 240 1 854 2 101 1 785 1 147
375 835 972 995
856 1 116 884 471
362
93
24
1
Javna uprava i obrana;
ukupno
obvezno socijalno osiguranje žene
34 179
17 339
3
-
809 2 440 4 554 5 560 5 950 5 156 4 598 3 064 1 773
231 1 016 2 462 2 779 2 765 2 581 2 636 1 790 966
272
113
Obrazovanje
ukupno
žene
27 409
20 727
7
6
199 2 742 3 708 3 608 3 681 4 181 3 776 3 037 2 111
148 2 036 2 795 2 760 2 918 3 421 2 945 2 221 1 335
359
142
Djelatnosti zdravstvene
zaštite i socijalne skrbi
ukupno
žene
26 206
20 586
7
3
1 125 3 116 3 359 3 153 3 142 3 756 3 944 2 773 1 677
831 2 333 2 578 2 512 2 549 3 053 3 233 2 217 1 192
154
85
Umjetnost, zabava
i rekreacija
ukupno
žene
7 119
4 151
4
4
437
333
815 1 122
520 598
988
527
896
523
830
502
791
482
705
397
477
248
54
17
Ostale uslužne djelatnosti
ukupno
žene
4 796
2 802
3
3
229
160
637
414
681
405
607
364
563
333
577
343
469
228
277
110
33
15
130
290
127
873
599
Poslovanje nekretninama
720
427
307
151
952
658
259
117
6.11. Zaposleni u pravnim osobama prema vrsti radnog odnosa i spolu,
stanje 31. ožujka
2005.
2006.
2007.
2008.
ukupno
žene
302 787
145 677
319 627
152 791
331 823
158 927
Zaposleni na
ukupno
neodreðeno vrijeme
žene
270 686
129 743
282 841
134 700
Ukupno
2009.
2010.
2011.
2012.
346 612
166 294
359 140
172 677
343 194
167 598
327 988 329 635
161 851 164 150
293 155
139 290
305 497
144 606
318 811
151 967
306 187
148 246
292 135 290 266
142 918 143 499
Zaposleni na
odreðeno vrijeme
ukupno
žene
28 903
14 027
33 105
15 869
35 186
17 555
37 463
19 561
37 117
18 751
34 618
17 925
33 464
17 517
36 967
19 256
Pripravnici i
vježbenici
ukupno
žene
3 198
1 907
3 681
2 222
3 482
2 082
3 652
2 127
3 212
1 959
2 389
1 427
2 389
1 416
2 402
1 395
6.12. Zaposleni u pravnim osobama prema vrsti radnog odnosa i spolu,
po podruèjima NKD-a 2007., stanje 31. ožujka 2012.
Ukupno
žene
Zaposleni na
neodreðeno vrijeme
ukupno
Ukupno
329 635
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
817
Rudarstvo i vaðenje
1 196
Preraðivaèka industrija
38 474
Opskrba elektriènom energijom,
plinom, parom i klimatizacija
3 568
Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih
voda, gospodarenje otpadom
3 860
te djelatnosti sanacije okoliša
Graðevinarstvo
19 191
Trgovina na veliko i na malo;
popravak motornih vozila i motocikala 59 611
Prijevoz i skladištenje
18 637
Djelatnosti pružanja smještaja te
pripreme i usluživanja hrane
6 963
Informacije i komunikacije
19 011
Financijske djelatnosti i
djelatnosti osiguranja
19 525
Poslovanje nekretninama
1 977
Struène, znanstvene i tehnièke
djelatnosti
22 044
Administrativne i pomoæne
uslužne djelatnosti
15 052
Javna uprava i obrana; obvezno
socijalno osiguranje
34 179
Obrazovanje
27 409
Djelatnosti zdravstvene zaštite
i socijalne skrbi
26 206
Umjetnost, zabava i rekreacija
7 119
Ostale uslužne djelatnosti
4 796
164 150 290 266
369
714
300
1 160
13 811 34 315
Zaposleni na
odreðeno vrijeme
Pripravnici i
vježbenici
žene
ukupno
žene
ukupno
žene
143 499
320
295
12 449
36 967
98
11
3 930
19 256
45
1
1 275
2 402
5
25
229
1 395
4
4
87
1 011
3 512
989
51
19
5
3
602
3 561
553
273
41
26
8
2 836
16 997
2 622
2 155
207
39
7
31 400
5 289
49 343
16 798
25 093
4 952
10 153
1 752
6 225
309
115
87
82
28
3 994
7 825
5 931
17 826
3 410
7 293
996
1 139
564
517
36
46
20
15
13 093
909
18 094
1 826
12 214
820
1 292
149
806
89
139
2
73
-
10 489
19 582
9 174
2 281
1 226
181
89
6 617
10 585
3 824
4 364
2 760
103
33
17 339
20 727
32 027
24 074
16 529
18 428
1 925
2 815
683
1 938
227
520
127
361
20 586
4 151
2 802
23 579
6 080
4 262
18 573
3 519
2 442
2 047
1 027
509
1 590
623
338
580
12
25
423
9
22
131
6.13. Osobe koje traže zaposlenje prema razini obrazovanja - stanje 31. prosinca
Nezaposlene osobe
ukupno žene
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
39
39
35
28
26
34
39
38
45
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
447
841
761
124
184
112
900
900
388
23
24
21
16
15
18
20
19
22
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
Razina obrazovanja
Srednja škola
Srednja škola
Viša škola,
za zanimanja
Fakulteti,
osobe Bez škole i
za zanimanja
I. stupanj
koje prvi nezavršena Osnovna u trajanju do u trajanju od Gimnazija fakulteta i akademije,
škola
3 godine i
magisterij,
puta traže osnovna
4 i više
struèni
škola za KV i
doktorat
zaposlenje
škola
godina
studij
VKV radnike
492
037
602
886
546
421
541
835
934
59,6
60,3
60,4
60,0
59,4
54,0
51,5
51,0
50,5
10
10
9
6
6
6
8
7
9
878
817
803
944
073
929
061
939
428
1
1
1
1
1
1
1
1
1
345
408
495
383
328
380
344
323
279
27,6
27,2
27,4
24,7
23,2
20,3
20,2
20,4
20,8
6
7
6
5
5
6
7
6
7
3,4
3,5
4,2
4,9
5,1
4,1
3,4
3,4
2,8
436
13 192
189
11 948
739
9 494
411
7 306
184
6 724
347
8 687
190
10 348
875
9 855
220
11 766
Struktura, %
16,3
33,4
18,0
30,0
18,8
26,6
19,2
26.0
19,8
25,7
18,6
25,5
18,0
25,9
17,7
25,3
15,9
25,9
9
10
9
7
6
8
10
10
12
608
163
133
027
452
927
496
305
137
3
3
3
2
2
2
3
2
2
24,4
25,5
25,5
25,0
24,6
26,2
26,3
26,5
26,7
693
778
715
929
592
941
047
624
805
1
1
1
1
1
1
2
2
3
9,4
9,5
10,4
10,4
9,9
8,6
7,7
6,7
6,2
535
814
643
313
307
961
406
566
532
3
3
3
2
2
3
5
5
6
3,9
4,6
4,6
4,7
5,0
5,7
6,0
6,6
7,8
638
541
542
755
597
869
071
352
649
9,2
8,9
9,9
9,8
9,9
11,3
12,7
13,8
14,7
Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje - Podruèni ured Zagreb
Nezaposlene osobe, stanje 31. prosinca
60 000
55 000
ukupno
50 000
žene
broj nazaposlenih
45 000
40 000
35 000
30 000
25 000
20 000
15.000
10 000
5 000
132
2012.
2011.
2010.
2009.
2008.
2007.
2006.
2005.
2004.
2003.
2002.
2001.
2000.
1999.
1998.
1997.
1996.
1995.
1994.
1993.
0
6.14. Osobe koje traže zaposlenje prema radnom stažu - stanje 31. prosinca
Ukupno
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
39
39
39
35
28
26
34
39
38
45
573
447
841
761
124
184
112
900
900
388
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
Radni staž
Bez
radnog
staža
do 1
godine
1-2 g.
2-3 g.
11
10
10
9
6
6
6
8
7
9
3
3
3
3
2
2
2
3
3
4
2
2
2
2
1
1
2
2
2
3
1
1
1
1
1
535
878
817
803
944
073
929
061
939
428
29,1
27,6
27,2
27,4
24,7
23,2
20,3
20,2
20,4
20,8
687
535
514
373
591
406
907
280
312
084
9,3
9,0
8,8
9,4
9,2
9,2
8,5
8,2
8,5
9,0
424
519
632
325
737
673
483
551
513
105
3-5 g.
574
2
585
2
596
2
324
1
035
1
962
1
1 585
2
1 895
2
1 722
2
1 893
3
Struktura, %
4,0
4,0
4,0
3,7
3.7
3,7
4,7
4,8
4,4
4,2
6,1
6,4
6,6
6,5
6,2
6,4
7,3
6,4
6,5
6,8
5-10 g.
249
288
258
997
561
546
455
988
939
356
3
3
3
3
2
2
3
4
4
6
5,7
5,8
5,7
5,6
5,6
5,9
7,2
7,5
7,6
7,4
10-20 g.
786
920
835
272
592
443
937
953
949
281
5
5
5
4
4
3
5
6
6
8
9,6
9,9
9,6
9,2
9,2
9,3
11,5
12,4
12,7
13,8
20-30 g.
594
531
584
880
003
797
361
561
674
026
6
6
6
5
5
4
5
6
5
5
14,1
14,0
14,0
13,6
14,2
14,5
15,7
16,4
17,2
17,7
332
532
622
993
083
666
489
062
656
956
16,0
16,6
16,6
16,8
18,1
17,8
16,1
15,2
14,5
13,1
preko 30
god.
2
2
2
2
2
2
2
3
3
3
392
659
983
794
578
618
966
549
196
259
6,1
6,7
7,5
7,8
9,1
10,0
8,7
8,9
8,2
7,2
Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje - Podruèni ured Zagreb
6.15. Osobe koje traže zaposlenje prema vremenu nezaposlenosti
- stanje 31. prosinca
Èekanje na zaposlenje u mjesecima
Ukupno
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
39
39
39
35
28
26
34
39
38
45
573
447
841
761
124
184
112
900
900
388
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
do 1
mjesec
2
1
1
1
1
1
2
3
3
3
036
996
771
559
356
699
690
091
492
214
5,2
5,0
4,4
4,4
4,8
6,5
7,8
7,8
9,0
7,1
1-3
4
5
4
4
3
3
5
5
6
7
986
023
725
512
215
446
475
905
153
843
12,6
12,7
11,9
12,6
11,4
13,2
16,1
14,8
15,8
17,3
3-6
4
4
4
4
2
2
5
5
4
7
6-9
482
2 523
813
2 368
612
2 473
393
1 834
907
1 336
810
1 346
302
2 952
561
3 455
772
3 072
097
3 871
Struktura, %
11,3
6,4
12,2
6,0
11,6
6,2
12,3
5,1
10,3
4,8
10,7
5,2
15,6
8,7
13,9
8,7
12,3
7,9
15,6
8,5
9-12
2
2
3
2
1
1
2
3
2
3
382
629
247
037
407
449
573
689
987
981
6,0
6,7
8,2
5,7
5,0
5,5
7,5
9,2
7,7
8,8
12-24
6
6
6
5
4
3
4
7
7
7
565
238
388
960
138
064
050
434
284
615
16,6
15,8
16,0
16,7
14,7
11,7
11,9
18,6
18,7
16,8
24-36
preko 36
mjeseci
6
3
3
3
2
2
1
2
3
4
10
12
12
12
10
10
9
8
7
7
315
925
880
378
952
167
880
548
813
152
15,9
10,0
9,7
9,4
10,5
8,2
5,5
6,4
9,8
9,1
284
455
745
088
813
203
190
217
327
615
26,0
31,6
32,0
33,8
38,5
39,0
26,9
20,6
18,8
16,8
Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje - Podruèni ured Zagreb
133
6.16. Osobe koje traže zaposlenje prema godinama starosti - stanje 31. prosinca
Godine starosti
Ukupno
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
39
39
39
35
28
26
34
39
38
45
573
447
841
761
124
184
112
900
900
388
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
15-19
20-24
25-29
30-34
2
2
2
1
1
1
1
1
1
1
6
6
5
5
3
2
4
4
4
5
5
5
5
4
3
3
4
5
5
7
3
3
3
3
2
2
3
4
4
5
286
118
039
820
166
014
506
662
557
970
5,7
5,4
5,1
5,1
4,2
3,9
4,4
4,1
4,0
4,3
369
040
898
023
271
896
066
779
517
499
16,1
15,3
14,8
14,1
11,6
11,1
11,9
12,0
11,6
12,1
252
296
293
949
549
227
895
967
904
218
13,3
13,4
13,3
13,8
12,6
12,3
14,4
15,0
15,2
15,9
35-39
954
3 907
860
3 829
714
3 551
126
2 804
374
2 086
149
2 015
462
2 952
413
3 443
329
3 624
559
4 419
Struktura, %
10,0
9,9
9,8
9,7
9,3
8,9
8,7
7,8
8,4
7,4
8,2
7,7
10,1
8,7
11,1
8,6
11,1
9,3
12,2
9,7
40-44
45-49
50-54
55-59
3
3
3
3
2
2
2
3
3
4
5
4
4
3
3
2
3
3
3
4
5
5
5
5
5
4
5
5
4
4
2
3
3
3
3
3
4
4
4
5
925
766
831
276
466
207
991
590
535
224
9,9
9,5
9,6
9,2
8,8
8,4
8,8
9,0
9,1
9,3
056
828
632
951
049
678
262
928
805
346
12,8
12,2
11,7
11,1
10,8
10,2
9,5
9,8
9,8
9,6
200
544
984
764
106
719
070
400
728
746
13,1
14,1
15,0
16,1
18,2
18,0
14,9
13,5
12,1
10,5
833
299
917
974
902
934
420
941
969
198
7,2
8,4
9,8
11,1
13,9
15,0
13,0
12,4
12,8
11,5
60 i više
godina
1
1
1
1
1
1
2
791
867
982
074
155
345
488
777
932
209
2,0
2,2
2,5
3,0
4,1
5,2
4,3
4,5
5,0
4,9
Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje - Podruèni ured Zagreb
134
7. Plaæe
7.1. Prosjeène mjeseène isplaæene neto i bruto plaæe po zaposlenom u
pravnim osobama svih oblika vlasništva
2003. 2004.
2005. 2006.
2007. 2008.
2009.
2010.
2011. 2012.
Prosjeène mjeseène isplaæene
neto plaæe
4 680 4 929
5 239
5 516
5 806
6 145 6 229
6 291 6 395 6 385
Prosjeène mjeseène isplaæene
bruto plaæe
6 930 7 378
7 789
8 316
8 829
9 338 9 423
9 402 9 528 9 585
Lanèani indeksi
nominalnih plaæa
neto plaæe
107,0
105,3
106,3
105,3
105,3
105,8
101,4
101,0
101,7
99,8
bruto plaæe
105.7
106,5
105,6
106,8
106,2
105,8
100,9
99,8
101,3
100,6
104,2
102,7
103,5
102,1
101,5
...
...
...
...
...
Lanèani indeksi realnih plaæa
neto plaæe
Kretanje prosjeènih mjeseènih neto i bruto plaãa
po zaposlenom u pravnim osobama
12 000
10 000
plaãe u kunama
8 000
6 000
4 000
Prosjeène mjeseène isplaãene neto plaãe - ukupno
2 000
Prosjeène mjeseène isplaãene bruto plaãe - ukupno
0
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
135
7.2. Indeksi nominalnih neto i bruto plaæa1)
1)
2003.
2004.
2005.
100,0
94,9
89,3
84,8
80,6
76,2
75,1
74,4
73,2
105.3
100,0
94,1
89,4
84,9
80,2
79,1
78,4
77,1
111,9
106,3
100,0
95,0
90,2
85,3
84,1
83,3
81,9
100,0
93,9
89,0
83,3
78,5
74,2
73,5
73,7
72,7
106,5
100,0
94,7
88,9
83,6
79,0
78,3
78,5
77,4
112,4
105,6
100,0
93,7
88,2
83,4
82,7
82,8
81,7
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
Indeksi nominalnih neto plaæa
124,1
131,3
133,1
117,8
124,7
126,4
110,8
117,3
118,9
105,3
111,4
112,9
100,0
105,8
107,3
94,5
100,0
101,4
93,2
98,7
100,0
92,3
97,7
99,0
90,8
96,1
97,4
Indeksi nominalnih bruto plaæa
120,0
127,4
134,7
136,0
112,7
119,7
126,6
127,7
106,8
113,4
119,9
121,0
100,0
106,2
112,3
113,3
94,2
100,0
105,8
106,7
89,1
94,5
100,0
100,9
88,3
93,7
99,1
100,0
88,4
93,9
99,3
100,2
87,3
92,7
98,0
98,9
117,9
111,9
105,3
100,0
95,0
89,8
88,6
87,7
86,3
2011.
2012.
134,4
127,6
120,1
114,1
108,4
102,4
101,0
100,0
98,4
136,6
129,7
122,1
115,9
110,1
104,1
102,7
101,7
100,0
136,4
129,5
121,9
115,8
110,0
103,9
102,5
101,5
99,8
135,7
127,4
120,7
113,1
106,5
100,7
99,8
100,0
98,7
137,5
129,1
122,3
114,6
107,9
102,0
101,1
101,3
100,0
138,3
129,9
123,1
115,3
108,6
102,6
101,7
101,9
100,6
Indeksi se èitaju samo vodoravno.
7.3. Struktura zaposlenih u pravnim osobama prema visini isplaæenih
neto plaæa za 160-200 plaæenih sati rada, za ožujak
do
1 900
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
5,7
4,9
4,1
3,4
2,0
0,8
0,8
0,8
0,9
Struktura zaposlenih prema visini isplaæenih neto plaæa
1 901- 2 201- 2 501- 2 801- 3 101- 3 701- 4 001- 4 501- 5 001- 6 001- 8 001- 12 0012 200 2 500 2 800 3 100 3 700 4 000 4 500 5 000 6 000 8 000 12 000 i više
4,4
3,6
3,5
3,0
3,0
3,4
2,6
2,0
0,5
6,3
5,7
5,2
4,1
3,5
3,4
4,0
3,8
4,9
5,8
5,6
5,9
5,0
4,4
4,1
4,0
3,8
3,6
6,8
6,6
6,1
5,7
5.4
5,1
5,6
4,8
4,6
12,6
12,1
11,4
11,3
10.1
9,7
9,3
8,5
8,6
6,5
5,8
5,8
6,1
5,6
5,0
4,9
4,6
4,5
11,7
10,5
9,6
9,5
9,1
8,3
8,2
7,8
8,5
9,8
10,2
10,0
9,7
8,8
8,1
7,7
7,3
8,0
12,7
13,7
14,7
15,7
16,3
15,5
16,6
16,3
15,6
10,1
11,8
12,6
13,9
16,6
19,3
18,8
20,6
20,5
Struktura zaposlenih u pravnim osobama prema
visini isplaãenih neto plaãa za ožujak 2012.
8 001 i više kn
19,8%
do 1 900 kn
0,9%
1 901 - 2 800 kn
9,0%
2 801 - 4 000 kn
17,7%
6 001 - 8 000 kn
20,5%
136
5 001 - 6 000 kn
15,6%
4 001 - 5 000 kn
16,5%
5,5
6,9
8,0
8,8
10,6
11,9
11,9
13,3
13,7
2,0
2,6
3,1
3,8
4,6
5,4
5,6
6,4
6,1
7.4. Struktura zaposlenih u pravnim osobama prema visini isplaæenih neto plaæa za
160-200 plaæenih sati rada u ožujku 2012. prema podruèjima NKD-a 2007.
do
12 0011 901- 2 201- 2 501- 2 801- 3 101- 3 701- 4 001- 4 501- 5 001- 6 001- 8 0011900
i više
2 200 2 500 2 800 3 100 3 700 4 000 4 500 5 000 6 000 8 000 12 000
kuna
kuna
Ukupno
0,9
0,5
4,9
3,6
4,6
8,6
4,5
8,5
8,0
15,6
20,5
13,7
6,1
0,9
0,3
9,9
3,9
5,3
14,1
2,0
4,7
8,4
14,2
14,9
14,7
6,7
-
-
0,6
0,3
0,1
1,2
-
1,4
5,0
18,6
27,3
33,6
11,9
0,4
0,6
5,9
3,7
4,6
10,5
5,6
9,7
9,9
15,7
15,6
11,8
6,0
-
-
0,1
-
-
0,1
0,1
1,2
5,1
17,7
49,7
22,6
3,4
Opskrba vodom; uklanjanje
otpadnih voda, gospodarenje
3,6
otpadom te djelatnosti
sanacije okoliša
0,1
0,6
0,5
0,9
2,6
1,8
9,6
15,6
26,4
28,1
8,7
1,5
Graðevinarstvo
1,2
1,3
12,5
5,1
6,2
12,6
6,2
9,9
9,2
12,9
12,8
7,4
2,7
Trgovina na veliko i na malo;
popravak motornih vozila
1,4
i motocikala
0,5
6,5
6,3
8,4
13,5
6,1
9,7
7,5
11,9
12,4
9,9
5,9
Prijevoz i skladištenje
0,4
0,5
3,0
2,5
3,2
7,2
3,6
9,3
10,9
16,3
27,7
11,8
3,6
Djelatnosti pružanja smještaja
te pripreme i usluživanja hrane
1,5
0,8
14,0
9,3
7,6
15,1
7,2
12,3
9,1
12,7
6,5
2,8
1,1
Informacije i komunikacije
0,2
0,2
2,1
1,0
1,5
2,8
2,0
5,4
7,6
17,2
25,4
23,7
10,9
Financijske djelatnosti
i djelatnosti osiguranja
0,4
0,1
2,0
0,5
0,8
2,1
1,1
4,8
6,6
15,8
25,5
25,6
14,7
Poslovanje nekretninama
0,5
0,2
5,2
2,4
4,0
5,8
3,1
8,1
10,9
20,7
21,2
12,7
5,2
Struène, znanstvene i
tehnièke djelatnosti
0,6
0,6
5,3
2,4
4,0
6,0
3,5
7,8
7,1
14,8
18,6
19,6
9,7
Administrativne i pomoæne
uslužne djelatnosti
1,1
1,7
20,0
14,7
13,7
11,7
4,2
6,8
5,7
9,8
6,8
2,7
1,1
Javna uprava i obrana;
obvezno socijalno osiguranje
1,3
0,1
0,3
1,7
1,4
6,0
5,9
9,0
7,5
13,4
27,3
19,6
6,5
Obrazovanje
0,3
0,1
0,7
0,7
2,9
6,0
3,1
7,4
6,7
23,6
33,3
10,7
4,5
Djelatnosti zdravstvene
zaštite i socijalne skrbi
0,9
0,2
1,0
1,0
4,2
9,4
4,6
9,5
7,6
21,0
23,5
11,5
5,6
Umjetnost, zabava i rekreacija
0,5
0,1
2,5
1,9
3,1
7,6
3,6
7,9
8,6
19,6
25,8
16,8
2,0
Ostale uslužne djelatnosti
0,7
0,6
9,5
6,4
4,0
6,7
3,6
8,8
8,4
15,6
18,7
13,4
3,6
Poljoprivreda, šumarstvo
i ribarstvo
Rudarstvo i vaðenje
Preraðivaèka industrija
Opskrba elektriènom
energijom, plinom, parom
i klimatizacija
137
7.5. Prosjeène mjeseène isplaæene neto plaæe po zaposlenom u pravnim
osobama svih oblika vlasništva, prema podruèjima NKD-a 2007.
Prosjeèna mjeseèna isplaæena neto plaæa
po zaposlenom, u kunama
2008.
Ukupno
2009.
2010.
2011.
2012.
6 145
6 229
6 291
6 395
6 385
A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
6 476
6 465
6 637
6 355
6 560
B Rudarstvo i vaðenje
7 500
7 617
7 939
7 966
8 130
C Preraðivaèka industrija
5 960
5 983
6 184
6 278
6 350
D Opskrba elektriènom energijom, plinom, parom i klimatizacija
6 853
7 404
7 322
7 374
7 325
E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje
otpadom te djelatnosti sanacije okoliša
5 919
6 155
5 972
6 164
5 938
F Graðevinarstvo
5 389
5 344
5 171
5 200
5 245
G Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala
5 429
5 399
5 519
5 726
5 767
H Prijevoz i skladištenje
6 424
6 513
6 624
6 655
6 537
I
Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane
4 677
4 723
4 824
4 641
4 663
J
Informacije i komunikacije
7 529
7 738
7 788
7 988
8 089
K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja
8 136
8 475
8 545
8 764
8 554
L Poslovanje nekretninama
5 995
6 019
5 881
6 408
6 146
M Struène, znanstvene i tehnièke djelatnosti
8 334
8 552
8 611
8 403
8 473
N Administrativne i pomoæne uslužne djelatnosti
3 955
3 791
3 716
3 587
3 490
O Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje
6 446
6 529
6 518
6 661
6 554
P Obrazovanje
5 886
6 070
6 169
6 340
6 382
Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi
6 108
6 283
6 300
6 344
6 414
R Umjetnost, zabava i rekreacija
5 907
6 065
6 028
6 182
6 049
S Ostale uslužne djelatnosti
5 831
5 995
6 025
6 073
6 143
Prosjeène mjeseène isplaãene neto plaãe po zaposlenom u pravnim osobama svih
oblika vlasništva, prema podruèjima NKD-2007. za 2011. i 2012.
kuna
10 000
9 000
2011.
2012.
8 000
7 000
6 000
5 000
4 000
3 000
2 000
1 000
0
Ukupno A
138
B
C
D
E
F
G
H
I
J
K
L
M
N
O
P
Q
R
S
7.6. Prosjeène mjeseène isplaæene bruto plaæe po zaposlenom u pravnim
osobama svih oblika vlasništva, prema podruèjima NKD-a 2007.
Prosjeèna mjeseèna isplaæena bruto plaæa
po zaposlenom, u kunama
2008.
Ukupno
A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
B Rudarstvo i vaðenje
C Preraðivaèka industrija
D Opskrba elektriènom energijom, plinom, parom i klimatizacija
2009.
2010.
2011.
2012.
9 338
9 423
9 402
9 529
9 585
9 959
9 525
9 660
9 252
9 685
15 580
11 546
11 976
11 882
12 272
9 058
8 964
9 193
9 282
9 476
10 206
11 130
11 235
11 191
10 996
E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje
otpadom te djelatnosti sanacije okoliša
8 483
8 820
8 409
8 674
8 304
F Graðevinarstvo
7 925
7 774
7 411
7 432
7 489
G Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala
8 227
8 144
8 213
8 539
8 661
H Prijevoz i skladištenje
9 526
9 611
9 681
9 698
9 552
I
Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane
6 680
6 722
6 809
6 471
6 478
J
Informacije i komunikacije
11 915
12 199
12 043
12 356
12 668
12 948
13 722
13 586
13 802
13 619
8 933
9 059
8 611
9 280
8 830
13 608
13 892
13 853
13 422
13 690
K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja
L Poslovanje nekretninama
M Struène, znanstvene i tehnièke djelatnosti
N Administrativne i pomoæne uslužne djelatnosti
5 657
5 315
5 143
4 922
4 729
O Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje
9 765
9 828
9 673
9 823
9 757
P Obrazovanje
8 811
9 021
9 080
9 345
9 507
Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi
9 153
9 351
9 284
9 273
9 515
R Umjetnost, zabava i rekreacija
8 823
8 999
8 795
8 985
8 844
S Ostale uslužne djelatnosti
8 715
8 948
8 886
8 956
9 113
Prosjeène mjeseène bruto plaãe po zaposlenom u pravnim osobama svih oblika vlasništva,
prema podruèjima NKD-2007., za 2011. i 2012.
kuna
16 000
2011.
14 000
2012.
12 000
10 000
8 000
6 000
4 000
2 000
0
Ukupno A
B
C
D
E
F
G
H
I
J
K
L
M
N
O
P
Q
R
S
139
7.7. Indeksi nominalnih neto i bruto plaæe po zaposlenom u pravnim osobama
svih oblika vlasništva, prema podruèjima NKD-a 2007.
Nominalne neto plaæe
Nominalne bruto plaæe
2009. 2010. 2011. 2012. 2009. 2010. 2011. 2012.
2008. 2009. 2010. 2011. 2008. 2009. 2010. 2011.
Ukupno
101,4 101,0 101,7
A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
99,8 102,7
99,8 100,9
95,8 103,2
99,8 101,3 100,6
98,2 101,4
95,8 104,7
B Rudarstvo i vaðenje
101,6 104,2 100,3 102,1 100,2 103,7
99,2 103,3
C Preraðivaèka industrija
100,4 103,4 101,5 101,1
D Opskrba elektriènom energijom, plinom,
parom i klimatizacija
108,0
98,9 100,7
99,3 109,1 100,9 100,3
98,3
E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda,
gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša
104,0
97,0 103,2
96,3 104,0
95,7
F Graðevinarstvo
99,2
G Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih
vozila i motocikala
99,4 102,2 103,8 100,7
H Prijevoz i skladištenje
I
J
96,8 100,6 100,9
101,4 102,6 100,5
Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme
i usluživanja hrane
101,0 102,1
Informacije i komunikacije
99,6 102,6 101,0 102,1
98,1
95,3 116,6
95,3 100,3 100,8
99,0 100,8 104,0 101,4
98,2 100,9 100,7 100,7
96,2 100,5 100,6 101,3
98,5
95,0 100,1
100,6 100,6 102,6 101,3 102,4
98,7 102,6 102,5
K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja
104,2 100,8 102,6
97,6 106,0
99,0 101,6
98,7
L Poslovanje nekretninama
100,4
95,9 101,4
95,1 107,8
95,2
M Struène, znanstvene i tehnièke djelatnosti
102,6 100,7
N Administrativne i pomoæne uslužne djelatnosti
95,9
O Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje
101,3
97,7 109,0
98,0
97,6 100,8 102,1
99,7
96,9 102,0
96,5
96,8
95,7
96,1
98,4 101,6
99,3
99,8 102,2
97,3
94,0
98,4 100,6
P Obrazovanje
103,1 101,6 102,8 100,7 102,4 100,7 102,9 101,7
Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi
102,9 100,3 100,7 101,1 102,2
99,3
R Umjetnost, zabava i rekreacija
102,7
97,7 102,2
S Ostale uslužne djelatnosti
102,8 100,5 100,8 101,2 102,7
99,4 102,6
97,8 102,0
Indeksi nominalnih neto i bruto plaãa
106
neto plaãe
indeksi
bruto plaãe
102
100
98
2003.
140
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
98,4
99,3 100,8 101,8
108
104
99,9 102,6
7.8. Prosjeène mjeseène isplaæene neto i bruto plaæe po zaposlenom u pravnim
osobama prema spolu i stupnju struène spreme potrebne za obavljanje
odreðenih poslova i zadataka
Spol
Stupanj struène spreme
Ukupno
muškarci
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
4
4
5
5
5
6
6
6
6
6
698
987
264
600
927
294
454
447
601
590
5
5
5
5
6
6
6
6
7
6
011
350
606
962
332
737
861
813
014
972
u kunama
žene
4
4
4
5
5
5
6
6
6
6
377
616
903
214
500
826
021
068
177
214
Visoka
struèna
sprema
Viša
struèna
sprema
7
7
7
8
8
9
9
9
9
9
5
5
5
5
6
6
6
6
7
6
077
398
887
381
799
354
516
532
779
587
Neto
126
370
633
964
341
800
901
827
010
931
Srednja
struèna
sprema
Niža
Visoko
Kvalifi- Polukva- Nekvastruèna
kvacirani lificirani lificirani
sprema lificirani
plaæa
4 086
4 325
4 519
4 753
4 954
5 234
5 287
5 265
5 351
5 317
3
3
3
3
3
3
4
4
3
4
141
292
499
638
789
954
090
026
997
280
4
4
4
5
5
5
6
6
6
6
473
696
961
323
679
802
106
018
115
236
3
3
3
4
4
4
4
4
4
4
526
736
908
068
354
691
556
647
701
698
3
3
3
3
3
3
4
4
4
4
068
160
220
471
755
914
106
112
360
240
2
3
2
3
3
3
3
3
3
3
765
006
949
243
336
620
626
606
610
527
4
4
4
5
5
5
5
5
5
5
277
459
798
029
256
466
625
491
416
811
6
6
6
7
8
8
8
8
8
8
378
694
987
670
222
315
763
529
608
874
4
5
5
5
6
6
6
6
6
6
868
185
436
720
150
607
380
447
452
472
4
4
4
4
5
5
5
5
5
5
142
299
375
752
186
386
611
568
882
688
3
4
3
4
4
4
5
4
4
4
760
122
997
456
597
985
002
915
924
708
Bruto plaæa
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
6
7
7
8
9
9
9
9
9
9
943
424
819
449
035
589
804
702
880
943
7
8
8
9
9
10
10
10
10
10
470
015
371
058
714
313
515
335
568
578
6
6
7
7
8
8
9
9
9
9
401
811
235
799
319
823
046
044
174
316
11
11
12
13
14
15
15
15
15
15
083
839
558
589
404
338
477
408
739
596
7
7
8
8
9
10
10
10
10
10
567
962
275
873
590
249
323
178
380
311
5
6
6
6
7
7
7
7
7
7
818
172
437
846
198
587
644
495
558
532
Prosjeène mjeseène neto plaãe po zaposlenom, prema stupnju struène spreme
12 000
2008.
neto plaãa u kunama
10 000
2009.
2010.
2011.
2012.
8 000
6 000
4 000
2 000
0
VSS
VŠS
SSS
NSS
VKV
KV
PKV
NKV
stupanj struène spreme
141
7.9. Prosjeène mjeseène isplaæene neto plaæe po zaposlenom u pravnim osobama
prema spolu i stupnju struène spreme potrebne za obavljanje odreðenih poslova
i zadataka za 2012. po podruèjima NKD-a 2007.
u kunama
Spol
žene
6 590
6 972 6 214
9 587 6 931 5 317 4 280 6 236 4 698 4 240 3 527
6 743
7 309 6 026
8 942 6 129 4 918 4 811
9 857 9 388 6 648 5 976 6 412 5 172 3 641 5 823
Ukupno
Ukupno
A Poljoprivreda, šumarstvo i
ribarstvo
Stupanj struène spreme
Visoka Viša Srednja Niža VisokoPolu
KvalifiNekvastruèna struèna struèna struèna kvalikvalificirani
lificirani
sprema sprema sprema sprema ficirani
cirani
muški
- 3 324 4 422 4 618
B Rudarstvo i vaðenje
8 340
8 503 7 986
C Preraðivaèka industrija
6 617
6 896 6 127 10 784 7 177 5 522 4 312 5 853 5 087 4 404 3 696
D Opskrba elektriènom
energijom, plinom, parom
i klimatizacija
7 340
7 420 7 119
9 544 7 230 5 991 4 002 6 931 6 122 4 820 5 073
E Opskrba vodom; uklanjanje
otpadnih voda, gospodarenje
otpadom te djelatnosti
sanacije okoliša
6 043
6 082 5 811
9 137 6 975 6 063 4 489 6 635 5 867 4 945 4 754
F Graðevinarstvo
5 487
5 363 6 178
9 381 7 212 5 070 4 568 5 507 4 276 4 342 3 683
G Trgovina na veliko i na malo;
popravak motornih vozila i
motocikala
6 005
6 812 5 284 11 364 7 340 4 975 4 854 5 200 3 785 3 362 3 612
H Prijevoz i skladištenje
6 526
6 731 6 021
9 743 9 281 5 934 4 921 7 605 6 604 4 932 3 606
I Djelatnosti pružanja
smještaja te pripreme
i usluživanja hrane
4 766
5 270 4 434
8 194 7 272 4 561 3 662 5 912 4 307 4 243 3 287
8 949 7 928 10 375 8 203 7 023 5 347 7 276 4 907 5 056 5 022
J Informacije i komunikacije
8 552
K Financijske djelatnosti i
djelatnosti osiguranja
8 714 10 039 8 026 10 987 7 760 6 335 5 524 6 337 6 674 5 106 5 742
L Poslovanje nekretninama
6 151
6 191 6 092
M Struène, znanstvene i
tehnièke djelatnosti
8 402 6 949 5 800 5 002 6 220 5 394 4 773 5 938
8 602
9 154 7 990 10 485 7 536 5 890 3 735 10 622 5 066 3 588 5 177
N Administrativne i pomoæne
uslužne djelatnosti
3 640
3 685 3 563
6 858 5 434 3 395 2 881 4 745 3 852 4 139 2 547
O Javna uprava i obrana;
obvezno socijalno osiguranje
6 491
7 097 6 175
8 400 5 623 4 725 3 351 5 170 4 718 4 668 3 354
P Obrazovanje
6 488
7 388 6 120
7 634 6 008 4 990 3 851 5 598 4 685 4 001 3 517
Q Djelatnosti zdravstvene
zaštite i socijalne skrbi
6 555
7 614 6 262 10 044 6 532 5 663 3 574 4 853 4 225 3 543 3 219
R Umjetnost, zabava i rekreacija 6 257
6 737 5 893
4 992 6 739 5 135 4 405 6 006 5 680 4 806 4 605
S Ostale uslužne djelatnosti
6 957 6 053
8 356 7 254 5 506 4 025 6 839 4 853 4 384 3 297
142
6 480
7.10. Prosjeène mjeseène isplaæene bruto plaæe po zaposlenom u pravnim osobama
prema spolu i stupnju struène spreme potrebne za obavljanje odreðenih poslova
i zadataka za 2012. po podruèjima NKD-a 2007.
u kunama
Spol
Ukupno
Ukupno
A Poljoprivreda, šumarstvo i
ribarstvo
B Rudarstvo i vaðenje
C Preraðivaèka industrija
D Opskrba elektriènom
energijom, plinom, parom i
klimatizacija
muški
žene
Stupanj struène spreme
Visoka Viša Srednja Niža VisokoPolu
KvalifiNekvastruèna struèna struèna struèna kvalikvalificirani
lificirani
sprema sprema sprema sprema ficirani
cirani
9 943 10 578 9 316 15 596 10 311 7 532 5 811 8 874 6 472 5 688 4 708
9 623 10 303 8 762 13 166 8 757 6 578 6 687
- 4 312 5 988 6 237
12 763 13 062 12 115 15 582 14 359 9 665 8 572 9 581 6 866 4 965 8 637
9 971 10 391 9 232 17 922 10 841 7 833 5 857 8 207 7 049 5 948 4 972
10 864 10 929 10 684 15 018 10 552 8 478 5 229 9 884 8 640 6 542 7 036
E Opskrba vodom; uklanjanje
otpadnih voda, gospodarenje
otpadom te djelatnosti
sanacije okoliša
8 532
8 548 8 438 14 282 10 048 8 538 6 080 9 387 8 070 6 611 6 444
F Graðevinarstvo
7 910
7 666 9 282 15 029 10 803 7 128 6 352 7 567 5 778 5 903 4 931
G Trgovina na veliko i na malo;
popravak motornih vozila i
motocikala
9 085 10 447 7 866 19 369 11 303 7 086 6 950 7 417 5 106 4 484 4 824
H Prijevoz i skladištenje
9 523
9 827 8 773 15 715 14 785 8 352 6 724 11 125 9 506 7 004 4 836
I Djelatnosti pružanja smještaja
te pripreme i usluživanja
6 642
hrane
7 516 6 067 12 762 11 006 6 222 4 822 8 386 5 843 5 649 4 292
J Informacije i komunikacije
13 556 14 162 12 603 17 140 12 586 10 565 7 402 10 574 6 951 7 324 7 084
K Financijske djelatnosti i
djelatnosti osiguranja
14 040 16 528 12 749 18 622 11 941 9 275 7 934 9 031 10 378 7 081 8 116
L Poslovanje nekretninama
8 899
8 965 8 797 13 048 10 163 8 265 6 771 8 503 7 578 6 695 8 758
M Struène, znanstvene i tehnièke
13 908 14 886 12 826 17 564 11 641 8 651 5 058 17 836 7 042 4 665 7 758
djelatnosti
N Administrativne i pomoæne
uslužne djelatnosti
5 005
O Javna uprava i obrana;
obvezno socijalno osiguranje
9 647 10 627 9 134 13 134 7 898 6 429 4 341 7 273 6 430 6 456 4 334
P Obrazovanje
9 623 11 244 8 961 11 668 8 553 7 023 5 118 7 792 6 508 5 597 4 641
Q Djelatnosti zdravstvene
zaštite i socijalne skrbi
9 744 11 825 9 166 16 438 9 403 7 880 4 686 6 615 5 639 4 628 4 165
R Umjetnost, zabava i rekreacija 9 197
S Ostale uslužne djelatnosti
5 044 4 941 10 600 7 908 4 581 3 778 6 479 5 225 5 528 3 333
9 990 8 597 12 240 9 952 7 250 6 001 8 660 8 030 6 639 6 201
9 678 10 393 9 037 13 123 10 941 7 892 5 507 9 784 6 659 5 857 4 377
143
8. Cijene
8.1. Lanèani indeksi prodajnih cijena proizvoðaèa industrijskih proizvoda
prema glavnim industrijskim grupacijama i odjeljcima NKD-a 2002.
1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.
1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.
Industrijski proizvodi - ukupno
102,5 105,1 98,6 101,4 100,7 104,1 103,3 103,8 105,5 107,0
PREMA GLAVNIM INDUSTRIJSKIM
GRUPACIJAMA (GIG-u)
Energija
Intermedijami proizvodi, osim energije
100,9 102,9 103,9 107,3 104,2 102,1 102,2 105,8 101,2 106,7
99,2 111,3 95,3 97,9 99,3 105,0 103,9 104,6 105,1 103,6
Kapitalni proizvodi
105,4 106,7 87,1 98,0 95,2 96,9 102,7 102,3
98,9 99,4
Trajni proizvodi za široku potrošnju
104,5 101,9 98,3 99,0 100,0 98,8 99,7 100,5
99,8 100,9
Netrajni proizvodi za široku potrošnju
103,7 102,4 102,3 101,5 101,4 100,0 101,0 101,9 103,6 107,2
PREMA PODRUÈJIMA I ODJELJCIMA NKD-a 2002.
Preraðivaèka industrija
102,5 105,8 98,1 99,9 100,0 101,2 102,2 103,2 103,5 105,3
Proizvodnja hrane i piæa
103,5 101,8 102,8 101,9 102,3 99,9 101,2 102,2 104,5 108,9
Proizvodnja duhanskih proizvoda
111,5 111,0 97,0 100,0 100,0 101,6 103,1 100,0
Proizvodnja tekstila
106,5 105,0 103,0 98,0 95,8 101,8 97,6
-
-
98,8 100,9 103,4
Proizvodnja odjeæe; dorada i bojenje krzna
101,3 98,3 97,7 99,2 99,2 102,5 99,9 100,0 100,0 101,7
Štavljenje i obrada kože; proizvodnja kovèega i torbi,
ruènih torbica, sedlarskih i remenarskih proizvoda i obuæe
102,0 102,1 100,2 99,5 96,6 93,4 100,0 100,0 100,0 100,0
Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira
106,5 114,8 95,9 94,4 97,8 96,1 91,8
Izdavaèka i tiskarska djelatnost,
te umnožavanje snimljenih zapisa
98,5 104,1 102,6
101,7 102,6 108,0 100,7 99,0 100,0 98,6 100,5 102,2 102,5
Proizvodnja koksa, naftnih deriv. i nuklearnog goriva
100,3 119,9 104,0 101,3 102,8 105,6 109,7 130,9 106,1 117,8
Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda
97,8 117,5 92,1 98,8 100,1 107,9 106,8 103,2 101,8 103,6
Proizvodnja proizvoda od gume i plastike
98,1 94,5 96,7 97,4 99,9 99,1 103,3 102,0 103,5 101,0
Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda
100,7 102,7 109,0 99,4 99,3 99,7 102,9 101,2 101,4 111,9
Proizvodnja metala
101,7 100,5 98,9 99,9 100,0 100,0 110,8 100,0 106,0 114,7
Proizvodnja proizvoda od metala, osim strojeva i opreme
100,6 95,5 98,6 95,8 99,2 101,5 100,5 100,6 100,2 100,5
Proizvodnja strojeva i ureðaja, d. n.*
104,0 102,0 99,1 99,1 100,0 100,7 108,3 103,3 100,1 100,9
Proizvodnja elektriènih strojeva i aparata, d.n.*
101,8 100,9 98,0 98,5 97,4 100,3 101,2 115,3 113,1 101,3
Proizvodnja RTV i komunikacijskih aparata i opreme
110,4 116,5 67,7 94,2 85,1 89,9 98,8
Proizvodnja medicinskih, preciznih i opt. instrumenata
te satova
105,7 102,2 102,0 100,4 101,8 95,9 107,9 100,9 103,8 103,1
98,4
91,7 91,6
Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica
106,4 101,7 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 102,8 101,9 100,0
Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava
102,3 101,2 100,1 100,2 100,3 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0
Proizvodnja namještaja, ostala preraðivaèka industrija, d. n.* 100,1 100,3 96,6 97,1 98,6 98,5 98,4 103,6 100,9 100,9
Opskrba elektriènom energijom, plinom i vodom
102,6 99,7 103,3 113,1 106,0 123,8 109,6 106,9 115,9 114,4
Opskrba el. energijom, plinom, parom i toplom vodom
100,9 100,4 103,9 108,4 104,4 101,6 101,0 101,2 100,0 103,9
Skupljanje, proèišæavanje i distribucija vode
106,4 98,2 102,0 124,0 109,2 166,7 120,0 112,8 129,0 122,0
* drugdje nespomenuto
144
8.2. Lanèani indeksi cijena na malo prema grupama proizvoda
1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.
1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
Cijene na malo - ukupno
104,4 105,3 103,2 105,0 105,0 103,0 102,3 102,4 101,6 102,7 103,1
Roba
103,8 103,6 103,1 105,1 103,9 100,5 102,2 102,2 101,1 102,4 103,2
Poljoprivredni prehrambeni proiz.
Industrijski proizvodi - ukupno
- prehrambeni
114,4 105,8
99,1 105,2 101,8
96,8 118,0
94,2
98,3 100,9 106,1
103,4 103,5 103,2 105,1 103,9 100,6 101,6 102,6 101,3 102,2 103,0
102,3 106,8 100,0
98,5 100,8
99,1
98,5 102,3 103,7 101,8 103,3
- neprehrambeni
104,2 103,1 103,8 105,5 104,8 101,2 102,5 102,3 100,3 102,5 102,6
- piæa
104,0
- duhan
Prehrambeni proizvodi - ukupno
Usluge
99,6 103,8 110,2 105,7 100,1 103,2 104,7 100,8 103,8 102,1
100,0 100,0 109,0 120,3 103,3 100,0 100,0 103,2 104,3 100,1 105,4
104,1 106,6
99,9
99,6 101,0
98,7 101,9 101,1 103,0 101,8 103,8
108,8 116,9 103,7 104,3 110,2 114,0 102,9 102,6 102,8 103,5 102,6
8.3. Lanèani indeksi troškova života prema grupama potrošnje
1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.
1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
Troškovi života - ukupno
105,3 107,8 102,4 104,3 104,4 102,2 102,7 102,1 102,3 103,1 103,7
Po namjeni potrošnje
Prehrana
106,7 106,1
Piæa
103,7
99,1 101,2 101,8
98,0 102,2 100,2 103,5 101,3 104,2
99,5 104,3 108,3 104,6 100,8 103,0 104,6 101,1 104,8 102,0
Duhan
100,0 100,0 108,9 120,2 103,4 100,0 100,0 103,3 104,4 100,1 105,4
Odjeæa, obuæa i usluge
107,9 103,7 104,6 104,6 102,7 101,5 104,8 102,8
Stanovanje i usluge
104,6 195,7 112,6 104,5 102,2 105,5 103,0 110,1 105,1 110,4 110,2
Ogrjev, osvjetljenje i usluge
107,7 105,8 100,7 103,5 109,1 106,2 104,8 101,7 102,3 104,1
Oprema stana i usluge
99,0 100,4 101,9 102,5 102,0
96,6 103,8 103,4
99,4
99,1 100,0 101,2 102,4 101,4 103,3
Higijena, njega zdravlja i usluge
102,3 106,3 101,5
Obrazovanje, kultura, razonoda
i usluge
104,9 112,0 102,4 101,9 106,5 101,5 101,0 101,8 101,1 101,6 102,2
Prometna sredstva, usluge i
ptt usluge
104,7 104,2 105,4 114,1 114,4 112,7 102,2 102,8 103,8 102,2 101,7
Administrativne i ostale usluge
-
99,5 101,8 104,2 105,4 102,1 102,3 105,2 105,5
- 101,3 101,2 100,0 100,0 100,0 101,7 101,4 100,0 100,0
U tome:
Robe
105,2 104,1 101,5 104,4 103,6
Usluge
106,2 130,7 106,2 104,3 107,8 111,8 103,3 104,3 103,3 105,1 103,8
99,7 102,5 101,7 102,2 102,6 103,5
145
8.4. Lanèani indeksi cijena ugostiteljskih usluga prema grupama usluga
1994.
1993.
1995.
1994.
1996.
1995.
1997.
1996.
1998.
1997.
1999.
1998.
2000.
1999.
2001.
2000.
2002.
2001.
2003.
2002.
Ugostiteljske usluge - ukupno
210,6
107,0
106,6
103,0
103,4
99,6
101,1
105,5
102,1
103,0
Hladna i topla predjela i juhe
206,3
103,9
106,6
103,9
103,2
102,1
101,9
100,8
99,8
102,3
Gotova jela
196,2
106,5
103,5
104,5
101,0
99,9
100,4
107,3
100,6
101,1
Peèenja i jela po narudžbi
215,4
102,1
99,2
101,0
102,9
100,9
100,4
107,8
99,9
101,0
Variva i prilozi
214,3
103,5
102,8
108,0
102,9
99,2
101,7
100,6
98,3
100,2
Salate
200,5
101,9
99,4
106,3
104,1
101,3
102,0
100,7
98,4
102,6
Kruh
215,9
117,5
104,2
112,6
109,1
97,3
95,7
101,7
101,0
100,0
Kolaèi
200,2
102,6
101,8
109,1
101,3
97,6
100,8
102,9
98,7
98,8
Alkoholna piæa
220,0
111,5
105,8
103,8
102,5
96,0
99,0
102,2
101,8
103,2
Bezalkoholna piæa i napici
232,9
119,1
105,9
100,3
105,2
99,1
101,5
105,6
104,4
104,0
Noæenja
167,5
93,0
148,3
103,5
105,7
104,5
106,5
112,8
109,0
107,7
8.5. Prosjeène godišnje stope rasta cijena
u%
1953.- 1956.- 1961.- 1966.- 1971.- 1976.- 1981.- 1986.- 1991.- 1996.- 2001.1955. 1960. 1965. 1970. 1975. 1980. 1985. 1990. 1995. 2000. 2005.
Prodajne cijene proizvoðaèa
industrijskih proizvoda
...
...
...
...
15,2
10,7
46,2
289,2 266,1
2,46
1,60
Cijene na malo
2,9
5,4
11,9
10,5
20,9
17,9
48,4
317,1 261,1
4,13
2,85
Troškovi života
4,9
4,0
13,9
10,6
20,7
18,8
47,7
316,7 257,3
4,83
2,74
...
...
...
...
21,8
20,4
43,5
327,1 266,9
2,69
...
Cijene ugostiteljskih usluga
146
8.6. Indeksi cijena1)
1999.
2000.
2001.
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
Indeksi prodajnih cijena proizvoðaèa industrijskih proizvoda
100,0
105,1
103,6
105,1
105,8
110,1
113,7
118,0
124,5
133,2
95,1
100,0
98,6
100,0
100,7
104,8
108,3
112,4
118,6
126,9
96,5
101,4
100,0
101,4
102,1
106,3
109,8
114,0
120,3
128,7
95,2
100,0
98,6
100,0
100,7
104,8
108,3
112,4
118,6
126,9
94,5
99,3
97,9
99,3
100,0
104,1
107,5
111,6
117,7
125,9
90,8
95,4
94,0
95,4
96,1
100,0
103,3
107,2
113,1
121,0
87,9
92,4
91,0
92,4
93,0
96,8
100,0
103,8
109,5
117,2
84,7
89,0
87,7
89,0
89,6
93,3
96,3
100,0
105,5
112,9
80,3
84,4
83,1
84,4
84,9
88,4
91,3
94,8
100,0
107,0
75,0
78,9
77,7
78,9
79,3
82,6
85,3
88,6
93,5
100,0
120,9
124,2
128,1
-
Indeksi cijena na malo
100,0
105,0
110,3
113,6
116,2
119,0
95,2
100,0
105,0
108,2
110,7
113,4
115,2
118,3
122,0
-
96,5
101,4
100,0
103,0
105,4
107,9
109,6
112,6
116,1
-
88,1
92,4
97,1
100,0
102,3
104,8
106,5
109,4
112,8
-
86,1
90,3
94,9
97,8
100,0
102,4
104,0
106,8
110,1
-
84,1
88,2
92,7
95,5
97,7
100,0
101,6
104,3
107,5
-
82,8
86,8
91,2
94,0
96,2
98,4
100,0
102,7
105,9
-
80,6
84,5
88,8
91,5
93,7
95,8
97,4
100,0
103,1
-
78,2
82,0
86,1
88,7
90,9
92,9
94,5
97,0
100,0
-
Indeksi troškova života
1)
100,0
104,3
108,9
111,3
114,3
116,7
119,4
123,1
127,7
-
95,9
100,0
104,4
106,7
109,6
111,9
114,5
118,0
122,4
-
96,5
101,4
100,0
102,2
105,0
107,2
109,7
113,1
117,3
-
89,9
93,7
97,8
100,0
102,7
104,9
107,3
110,6
114,7
-
87,5
91,2
95,2
97,4
100,0
102,1
104,4
107,6
111,6
-
85,7
89,3
93,2
95,4
97,9
100,0
102,3
105,5
109,4
-
83,8
87,3
91,1
93,3
95,7
97,8
100,0
103,1
106,9
-
81,3
84,7
88,4
90,5
92,8
94,9
97,0
100,0
103,7
-
78,4
81,7
85,2
87,3
89,5
91,5
93,5
96,4
100,0
-
Podaci se èitaju samo vodoravno
147
Kretanje indeksa prodajnih cijena proizvoðaèa industrijskih proizvoda,
cijena na malo i troškova života od 1999. do 2008.
indeksi
108
106
104
102
100
98
96
1999.
2000.
2001.
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
Prodajne cijene proizvoðaèa industrijskih proizvoda
Cijene na malo
Troškovi života
Indeksi cijena na malo i troškova života
od 1998. do 2007.
1997.=100
145
140
135
indeksi
130
125
120
Cijene na malo
115
Troškovi života
110
105
100
1998.
148
1999.
2000.
2001.
2002.
godine
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
9. Investicije
9.1. Ostvarene investicije u dugotrajnu imovinu
u tisuæama kuna
Tehnièka struktura
Ukupno
graðevinski
radovi
oprema s montažom
ostalo
ukupno
domaæa
uvozna
Ostvarene investicije u dugotrajnu imovinu
2008.
50 425 288
21 704 660
22 733 104
6 706 954
16 026 150
5 987 524
2009.
42 418 488
21 778 260
16 915 182
4 665 174
12 250 008
3 725 046
2010.
30 386 214
16 174 048
10 173 065
3 628 651
6 544 414
4 039 101
2011.
26 921 347
12 594 030
11 230 285
3 499 948
7 730 337
3 097 032
2012.
25 902 753
11 990 941
10 792 005
4 042 904
6 749 101
3 119 807
Ostvarene investicije u novu dugotrajnu imovinu
2008.
25 296 039
9 035 828
14 732 389
3 983 058
10 749 331
1 527 822
2009.
20 085 077
8 569 505
10 219 884
2 876 536
7 343 348
1 295 688
2010.
13 691 606
5 546 442
6 606 616
2 181 467
4 425 149
1 538 548
2011.
13 876 433
4 984 371
7 546 154
2 059 256
5 486 898
1 345 908
2012.
13 239 278
4 892 425
6 815 702
2 204 647
4 611 055
1 531 151
Ostvarene investicije u dugotrajnu imovinu
60 000
milijuni kuna
50 000
Ostvarene investicije u dugotrajnu imovinu
Ostvarene investicije u novu dugotrajnu imovinu
40 000
30 000
20 000
10 000
0
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
149
9.2. Ostvarene investicije u novu dugotrajnu imovinu prema tehnièkoj strukturi
u tisuæama kuna
Tehnièka struktura
Ukupno
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012. Ukupno
oprema s montažom
graðevinski
radovi
svega
domaæa
uvozna
14 985 801
16 019 156
17 821 789
21 324 846
24 208 919
25 296 039
20 085 077
13 691 606
13 876 433
5 432 395
6 577 980
6 531 619
8 511 811
8 552 202
9 035 828
8 569 505
5 546 442
4 984 371
8 585 004
8 320 138
9 897 987
11 451 483
14 138 050
14 732 389
10 219 884
6 606 616
7 546 154
2 686 611
2 126 926
2 335 188
2 880 563
3 690 964
3 983 058
2 876 536
2 181 467
2 059 256
5 898 393
6 193 212
7 562 799
8 570 920
10 447 086
10 749 331
7 343 348
4 425 149
5 486 898
968 402
1 121 038
1 392 183
1 361 552
1 518 667
1 527 822
1 295 688
1 538 548
1 345 908
13 239 278
4 892 425
6 815 702
2 204 647
4 611 055
1 531 151
ostalo
Djelatnost investitora prema NKD 2007.
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
12 569
5 918
3 246
930
2 316
3 405
Rudarstvo i vaðenje
44 382
3 409
38 875
8 601
30 274
2 098
1 321 136
378 773
878 313
337 192
541 121
64 050
Opskrba elektriènom energijom,
plinom, parom i klimatizacija
Preraðivaèka industrija
988 543
219 975
731 693
683 540
48 153
36 875
Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih
voda, gospodarenje otpadom te
djelatnosti sanacije okoliša
120 307
60 714
36 213
11 883
24 330
23 380
Graðevinarstvo
634 643
499 555
101 942
7 844
94 098
33 146
1 448 558
668 415
612 454
201 528
410 926
167 689
Prijevoz i skladištenje
680 642
236 980
418 170
283 990
134 180
25 492
Djelatnosti pružanja smještaja te
pripreme i usluživanja hrane
116 080
64 607
47 246
29 748
17 498
4 227
Trgovina na veliko i na malo; popravak
motornih vozila i motocikala
Informacije i komunikacije
1 816 657
139 810
890 299
233 474
656 825
786 548
Financijske djelatnosti i
djelatnosti osiguranja
2 912 580
671 097
2 011 094
151 540
1 859 554
230 389
Poslovanje nekretninama
1 521 096
1 483 572
35 234
15 510
19 724
2 290
Struène, znanstvene i tehnièke
djelatnosti
232 284
95 642
101 238
44 922
56 316
35 404
Administrativne i pomoæne uslužne
djelatnosti
284 183
13 850
264 943
5 925
259 018
5 390
Javna uprava i obrana; obvezno
socijalno osiguranje
433 456
64 489
281 575
67 964
213 611
87 392
Obrazovanje
208 107
130 450
69 729
29 710
40 019
7 928
Djelatnosti zdravstvene zaštite
i socijalne skrbi
267 381
75 731
184 763
36 414
148 349
6 887
Umjetnost, zabava i rekreacija
129 925
38 238
85 265
44 209
41 056
6 422
66 749
41 200
23 410
9 723
13 687
2 139
Ostale uslužne djelatnosti
150
9.3. Isplate za investicije u dugotrajnu imovinu prema osnovnim izvorima
financiranja
u tisuæama kuna
Isplate za investicije u dugotrajnu imovinu
Djelatnost investitora prema NKD-2007.
Ukupno
iz sredstava
iz
iz vlastitih iz udruženih
financijskih fondova i
sredstava
sredstava
proraèuna
kredita
2007.
47 773 081
21 965 174
1 085 977
17 472 135
7 249 795
2008.
50 371 154
25 197 200
1 409 409
17 027 841
6 736 704
2009.
41 861 386
18 979 931
656 688
16 513 126
5 711 641
2010.
32 119 315
16 831 706
510 555
10 638 273
4 138 781
2011.
27 108 622
13 897 417
492 192
8 996 316
3 722 697
25 135 889
13 936 027
485 531
7 429 944
3 284 387
524 090
1 090 666
1 478 815
498 086
1 090 221
1 238 329
9 383
8 690
445
228 015
17 314
3 088
2 649 924
1 643 085
117 447
889 392
-
18 658
3 823 026
17 001
710 409
1 657
18 607
2 149 837
944 173
2 091 370
1 804 459
1 659 573
965 517
1 515
112 005
424 840
294 526
5 442
432 411
150 414
2 156 998
3 857 201
924 191
701 563
557 495
2 751 726
128 340
152 954
204 600
69 399
115 136
2 032 019
2 334 392
392 557
524 588
79 752
289 471
75 716
82 110
127 797
60 268
10 352
1 495
116 452
267
13 089
29 693
674
2 780
50 115
-
24 831
112 056
1 405 643
388 153
131 627
470 554
827 503
34 497
28 448
8 890
1 997
95
11 428
714
143 214
32 259
7 189
1 605 059
17 453
39 616
17 798
7 134
2012. Ukupno
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
Rudarstvo i vaðenje
Preraðivaèka industrija
Opskrba elektriènom energijom, plinom,
parom i klimatizacija
Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda,
gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije okoliša
Graðevinarstvo
Trgovina na veliko i na malo; popravak
motornih vozila i motocikala
Prijevoz i skladištenje
Djelatnost pružanja smještaja te pripreme
i usluživanja hrane
Informacije i komunikacije
Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja
Poslovanje nekretninama
Struène, znanstvene i tehnièke djelatnosti
Administrativne i pomoæne uslužne djelatnosti
Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje
Obrazovanje
Djelatnost zdrastvene zaštite i socijalne skrbi
Umjetnost, zabava i rekreacija
Ostale uslužne djelatnosti
Isplate za investicije u dugotrajnu imovinu
prema osnovnim oblicima financiranja u 2012.
sredstva fondova i
proraèuna
13,1%
financijski krediti
29,6%
vlastita sredstva
55,4%
udružena sredstva
1,9%
151
9.4. Ostvarene investicije u novu dugotrajnu imovinu prema djelatnosti
NAMJENA
Djelatnost investitora
Ukupno
Poljoprivreda, šumarstvo i
ribarstvo
Rudarstvo i vaðenje
Preraðivaèka industrija
Ukupno
opskrba
opskrba vodom;
trgovina
elektri- uklanjanje
na veliko i
poljoènom otpadnih
na malo;
privreda, rudarstvo preraðienergijom, voda, graðevinarprijevoz i
i
vaèka
popravak
šumarstvo
plinom,
skladištenje
gosp.
stvo
vaðenje
industrija
motornih
i
parom i otpadom
vozila i
ribarstvo
klima- te djelat.
motocikala
tizacija sanacije
okoliša
13 239 278 12 569 44 382 1 321 136 988 543 120 307
12 788 12 569
140 525
634 643 1 448 558
680 642
-
-
-
-
-
-
-
- 44 219
52 824
-
-
-
43 482
-
-
-
-
1 953
-
-
-
92
-
1 242 301
-
- 1 237 366
Opskrba elektriènom
energijom, plinom, parom i
klimatizacija
988 695
-
-
- 988 543
Opskrba vodom; uklanjanje
otpadnih voda,
gospodarenje otpadom te
djelatnost sanacije okoliša
5 304
-
-
-
-
5 280
-
24
-
Graðevinarstvo
1 070 156
-
163
174
-
-
218 383
-
-
Trgovina na veliko i na
malo; popravak motornih
vozila i motocikala
1 384 875
-
-
2 714
-
-
- 1 376 016
-
Prijevoz i skladištenje
623 762
-
-
-
-
-
149
88
623 306
Djelatnost pružanja
smještaja te pripreme i
usluživanja hrane
78 163
-
-
-
-
-
-
-
-
Informacije i komunikacije
1 818 839
-
-
2 554
-
-
-
8
-
Financijske djelatnosti i
djelatnosti osiguranja
2 910 897
-
-
-
-
-
-
-
-
Poslovanje nekretninama
630 143
-
-
-
-
-
-
-
-
Struène, znanstvene i
tehnièke djelatnosti
564 587
-
-
-
- 115 027
33 302
26 895
57 336
Administrativne i pomoæne
uslužne djelatnosti
278 201
-
-
-
-
-
-
-
-
1 044 568
-
-
23 715
-
-
382 809
-
-
Javna uprava i obrana;
obvezno socijalno
osiguranje
Obrazovanje
131 710
-
-
-
-
-
-
-
-
Djelatnost zdravstvene
zaštite i socijalne skrbi
156 350
-
-
1 789
-
-
-
-
-
Umjetnost, zabava i
rekreacija
100 923
-
-
-
-
-
-
-
-
56 491
-
-
-
-
-
-
-
-
Ostale uslužne djelatnosti
152
investitora iz Hrvatske i namjeni investicija prema NKD-u 2007., u 2012.
u tisuæama kuna
INVESTICIJA
djelatnost
javna
administrapružanja
djelatnost
struène,
uprava i
informacije financijske
ostale
tivne i
smještaja
zdravstvene umjetnost,
poslovanje
znanstvene
obrana; obrazovai
djelatnosti
uslužne
pomoæne
zabava i
te
zaštite i
nekretnii tehnièke
nje
obvezno
komuni- i djelatnosti
uslužne
pripreme i
socijalne rekreacija djelatnosti
nama
djelatnosti
socijalno
kacije
osiguranja
djelatnosti
usluživanja
skrbi
osiguranje
hrane
116 080 1 816 567 2 912 580 1 521 096
232 284
284 183
433 456
208 107
267 381
129 925
66 749
36
24
-
-
2 982
-
36
183
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
818 492
4
-
-
32 940
-
-
-
2 347
-
-
3 798
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
219
-
-
-
-
-
-
-
-
78 144
-
-
-
-
-
-
-
-
-
- 1 816 277
-
-
-
-
-
-
-
-
-
- 2 907 565
3 332
-
-
-
-
-
-
-
232
-
5 015
624 896
-
-
-
-
-
-
-
35 286
380
-
44 630
230 507
8 026
9 222
-
-
602
3 374
-
-
-
2 227
-
275 974
-
-
-
-
-
-
-
-
20 427
1 718
-
424 234
43 427
112 850
28 400
6 988
-
-
-
-
-
-
-
131 710
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
30
154 531
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
100 923
-
11
-
-
93
-
-
-
-
-
-
56 387
153
9.5. Investicije u zaštitu okoliša
Ukupno
u tisuæama kuna
Gospodarenje
otpadnim
vodama
Zaštita
zraka i
klime
Zaštita i
Zaštita
sanacija tla
Zaštita
Smanjenje biološke
Gospodate
od
buke i raznolikosti
renje
podzemnih
zraèenja
i
vibracija
otpadom
i
krajolika
površinskih
voda
Ostale
djelatnosti
zaštite
okoliša
2005.
867 382
68 856
401 175
60 205
242 041
49 994
19 544
153
2006.
1 020 352
56 793
624 154
52 180
253 152
15 516
9 268
619
25 414
8 670
2007.
2 025 097 136 994
506 405
91 771 1 247 904
2 576
31 391
115
7 941
39 714
2008.
832 873 232 362
256 158
45 278
221 234
11 786
26 122
219
2009.
227 117
8 223
147 123
14 652
31 203
12 078
10 227
-
3 611
2010.
469 357
25 738
132 810
24 562
177 728
97 537
8 455
1 227
1 300
2011.
1 357 461
68 866
410 466 721 977
140 723
1 995
4 353
-
9 081
2012. Ukupno
256 789
21 985
100 794
11 197
96 511
1 178
2 771
-
22 353
Investicije na koncu
proizvodnog procesa
200 902
2 556
95 854
7 001
72 647
48
1 460
-
21 336
Iz vlastitih financijskih
sredstava
125 020
2 556
42 505
6 961
50 154
48
1 460
-
21 336
Iz udruženih sredstava
25
-
-
25
-
-
-
-
-
75 847
-
53 349
5
22 493
-
-
-
-
10
-
-
10
-
-
-
-
-
Iskorišteni financijski
krediti
Iz sredstava fondova
i proraèuna
Investicije u integrirane
tehnologije
55 887
19 429
4 940
4 196
23 864
1 130
1 311
-
1 017
Iz vlastitih financijskih
sredstava
54 412
19 176
4 530
3 890
23 611
877
1 311
-
1 017
Iz udruženih sredstava
krediti
50
1 318
253
50
253
306
253
253
-
-
-
107
-
107
-
-
-
-
-
-
Iz sredstava fondova
i proraèuna
-
-
-
-
-
-
-
-
-
Iz ostalih izvora
-
-
-
-
-
-
-
-
-
Iskorišteni financijski
krediti
Investicije u zaštitu okoliša 2012.
Investicije na koncu
proizvodnog procesa
78,2%
Investicije u
integrirane tehnologije
21,8%
154
9.6. Tekuæi izdaci za zaštitu okoliša
Ukupno
Zaštita
zraka i
klime
u tisuæama kuna
Gospodarenje
otpadnim
vodama
Zaštita i
Zaštita
sanacija tla
Zaštita
Smanjenje biološke
Gospodate
od
buke i raznolikosti
renje
podzemnih
i
zraèenja
vibracija
otpadom
i
krajolika
površinskih
voda
Ostale
djelatnosti
zaštite
okoliša
2005.
900 825
8 484
121 983 586 119
124 687
184
17 983
2 361
39 024
2006.
727 888 19 807
185 319 297 658
122 732
197
23 711
1 491
76 973
2007.
770 980 82 798
121 190 288 258
88 219
1 607
25 466
2 008
161 434
2008.
526 050 39 516
108 259 117 279
26 900
1 650
36 009
3 866
192 571
138 842
2009.
580 175 25 094
170 408 184 319
23 650
634
35 909
1 319
2010.
560 889 11 974
166 309 169 985
79 276
142
37 306
1 511
94 386
2011.
846 012 94 640
305 045 182 540
119 558
145
26 679
1 558
115 847
1 255 455 38 279
151 631 907 362
55 434
129
3 528
4 128
94 964
2012. Ukupno
Interni tekuæi izdaci nastali
u izvještajnoj jedinici
53 260
4 103
7 848
25 218
3 884
117
1 479
91
10 520
Izdaci za rad i održavanje
ureðaja za zaštitu okoliša
(upotreba materijala,
energije)
10 482
1 857
1 853
5 749
131
1
82
-
809
Izdaci za zaposleno osoblje
koje radi na zaštiti okoliša
37 559
2 020
3 563
18 137
3 712
116
1 367
91
8 553
Izdaci za upravljanje,
informiranje i izobrazbu te
ostali izdaci povezani sa
zaštitom okoliša
5 219
226
2 432
1 332
41
-
30
-
1 158
143 783 882 144
51 550
12
2 049
4 037
84 444
142 310 874 637
43 429
-
975
621
23 218
Eksterni tekuæi izdaci plaæeni
drugima u svezi sa zaštitom
okoliša
1 202 195 34 176
Plaæanje naknada za zaštitu
okoliša (za proèišæavanje
otpadnih voda, uklanjanje 1 091 700
otpadaka itd )
6 510
Izdaci za monitoring
13 833
1 705
621
1 000
5 556
12
168
3 416
1 355
Ostali tekuæi izdaci
96 662 25 961
852
6 507
2 565
-
906
-
59 871
Investicije i tekuãi izdaci u zaštitu okoliša
u mil.kuna
2 500
2 000
investicije u zaštitu okoliša
tekuãi izdaci za zaštitu okoliša
1 500
1 000
500
0
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
155
10. Gradski proraèun
10.1. Ostvarenje prihoda gradskog proraèuna
u tisuæama kuna
Ostvarenje
2008.
UKUPNI PRIHODI
2009.
2010.
2011.
2012.
7 431 521 6 742 447 6 306 718 6 158 730
6 251 728
PRIHODI
7 107 578 6 677 071 6 184 236 6 006 203
6 194 187
PRIHODI OD POREZA
Porez i prirez na dohodak
Porezi na imovinu
Porezi na robu i usluge
4 877 303 4 870 087 4 410 894 4 336 628
4 472 154 4 518 154 4 101 454 4 009 320
260 781
204 264
170 387
195 213
144 368
147 669
139 053
132 095
4 594 849
4 301 043
160 759
133 047
POMOÆI
PRIHODI OD IMOVINE
Prihodi financijske imovine
Prihodi od nefinancijske imovine
32 239
511 311
30 889
480 422
PRIHODI OD ADMINISTRATIVNIH PRISTOJBI
I PO POSEBNIM PROPISIMA
Administrativne (upravne) pristojbe
Prihodi po posebnim propisima
OSTALI PRIHODI
57 467
413 055
12 921
400 134
45 036
399 926
4 520
395 406
1 677 306 1 238 409 1 288 467 1 160 061
84 595
56 256
62 141
50 372
1 592 711 1 182 153 1 226 326 1 109 689
994 473
47 374
947 099
9 419
55 480
505 618
33 595
472 023
39 010
435 328
13 631
421 697
7 477
10 537
38 992
159 903
PRIHODI OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE
323 943
65 376
122 482
152 527
57 541
PRIHODI OD PRODAJE NEPROIZVEDENE IMOVINE
Prihodi od prodaje materijalne imovine-prirodna bogatstva
Prihodi od prodaje nematerijalne imovine-u obliku prava
98 173
97 821
352
33 751
32 823
928
90 905
89 695
1 210
37 380
37 048
332
27 752
27 476
276
PRIHODI OD PRODAJE PROIZVEDENE IMOVINE
Prihodi od prodaje graðevinskih objekata
Ostali prihodi od proizvedene imovine
VLASTITI IZVORI
225 770
31 625
31 577
115 147
29 789
225 659
111
31 621
4
31 562
15
114 612
535
29 781
8
-
-
-
-
-
Izvor: Službeni glasnik Grada Zagreba, br. 9/09., 10/10., 11/11., 13/12., 16/13.
Struktura prihoda gradskog proraèuna u 2012.
156
10.2. Rashodi gradskog proraèuna
u tisuæama kuna
Ostvarenje
UKUPNI RASHODI
RASHODI
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
7 318 592
7 493 208
6 202 890
6 284 912 6 281 720
5 706 107
5 945 978
5 420 452
5 487 810 5 713 107
Rashodi za zaposlene
1 409 744
1 487 878
1 482 010
1 487 644 1 429 099
Materijalni rashodi
1 964 999
2 109 131
1 910 607
2 031 893 2 156 678
Financijski rashodi
Subvencije
59 552
56 168
48 950
51 805
62 514
869 679
950 924
933 996
717 897
718 167
15 437
59 035
59 074
62 534
46 099
Pomoæi
Naknade graðanima i kuæanstvima na temelju osiguranja
i druge naknade
274 569
284 963
263 860
318 812
371 232
1 112 127
997 879
721 955
817 225
929 408
1 612 485
1 547 230
782 438
797 102
568 613
40 973
69 917
52 522
83 318
18 949
1 475 143
1 361 782
699 024
655 637
506 525
96 369
115 531
30 892
58 147
43 139
Ostali rashodi
RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE
Rashodi za nabavu neproizvedene imovine
Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine
Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini
Izvor: Službeni glasnik Grada Zagreba, br. 9/09., 10/10., 11/11., 13/12., 16/13.
10.3. Raèun financiranja
u tisuæama kuna
Ostvarenje
PRIMICI OD FINANCIJSKE IMOVINE I ZADUŽIVANJA
Primljene otplate (povrati) glavnice danih zajmova
Primici od zaduživanja
Primici od prodaje dionica i udjela u glavnici
IZDACI ZA FINANCIJSKU IMOVINU I OTPLATE ZAJMOVA
Izdaci za otplatu glavnice
Izdaci za dane zajmove
Izdaci za dionice i udjele u glavnici
NETO ZADUŽIVANJE / FINANCIRANJE
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
114 340
157 496
202 524
12 220
6 589
1 579
100 000
150 000
200 000
2 120
907
945
169 454
123 753
174 750
179 717 149 948
162 390
123 030
174 110
179 146 143 948
7 034
723
640
568
6 000
30
-
-
3
-
-55 114
33 743
27 774
-18 837
1 747
160 880 151 695
10 246
1 093
150 000 150 000
634
602
Izvor: Službeni glasnik Grada Zagreba, br. 9/09., 10/10., 11/11., 13/12., 16/13.
157
11. Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
11.1. Oranice i vrtovi prema naèinu korištenja1)
Zasijane površine u hektarima
2005.
2006.
2007.
4 872
3 213
97
399
883
21
259
Ukupno
Žitarice
Krumpir
Uljano sjemenje i plodovi
Šeæema repa
Krmno bilje
Cvijeæe, aromatièno i ostalo bilje
Mahunasto i ostalo povræe
6 011
4 855
166
49
616
33
292
Ukupno
6 702
4 827
69
492
4
840
97
373
Ukupno
Žitarice
Krumpir
Uljano sjemenje i plodovi
Šeæema repa
Krmno bilje
Cvijeæe, aromatièno i ostalo bilje
Mahunasto i ostalo povræe
193
97
49
21
8
18
Pravne osobe i dijelovi pravnih osoba
187
81
52
23
5
26
Ukupno
Žitarice
Krumpir
Uljano sjemenje i plodovi
Šeæema repa
Krmno bilje
Cvijeæe, aromatièno i ostalo bilje
Mahunasto i ostalo povræe
5 818
4 758
166
595
25
274
1)
Obiteljska poljoprivredna gospodarstva
6 515
4 683
4 746
3 125
69
97
440
341
4
817
876
92
13
347
240
Vidjeti Metodološka objašnjenja
Zasijane površine u 2007.
Krumpir
2,0%
Žitarice
66,0%
Uljano sjeme i plodovi
8,2%
Krmno bilje
18,1%
Mahunasto
i ostalo povræe
5,3%
158
189
88
58
16
8
19
Cvijeãe, aromatièno
i ostalo bilje
0,4%
11.2. Površina i proizvodnja važnijih usjeva1)
Požnjevena
površina, ha
Prirod po ha, t
Proizvodnja, t
Požnjevena
površina, ha
Prirod po ha, t
Pšenica
Proizvodnja, t
Kukuruz
Ukupno
2005.
2006.
2007.
682
671
511
2,87
3,05
2,36
2005.
2006.
2007.
39
28
48
4,23
4,28
4,83
2005.
2006.
2007.
643
643
463
2,79
3,00
2,10
1 956
2 047
1 206
3 422
3 011
2 171
3,64
3,86
3,46
12 442
11 629
7 510
Pravne osobe i dijelovi pravnih osoba
165
7
119
18
232
53
8,00
7,89
5,02
56
142
266
Obiteljska poljoprivredna gospodarstva
1 791
3 415
1 928
2 993
974
2 118
3,63
3,84
3,42
12 386
11 487
7 244
Jeèam
Zob
Ukupno
2005.
2006.
2007.
372
680
560
2,51
3,20
3,22
2005.
2006.
2007.
9
11
10
3,78
4,27
4,40
2005.
2006.
2007.
363
669
550
2005.
2006.
2007.
19
89
70
2,89
2,12
1,81
2005.
2006.
2007.
19
17
16
2,89
2,65
3,00
2005.
2006.
2007.
72
54
2,00
1,46
2,47
3,18
3,20
Uljana repica
932
2 178
1 804
307
251
255
2,26
2,51
1,32
693
631
366
3,56
2,47
0,60
114
47
3
2,11
2,52
1,33
Soja
579
584
333
2,59
2,50
1,97
83
507
594
Pravne osobe i dijelovi pravnih osoba
55
32
45
33
48
43
2,59
2,48
1,65
83
82
71
Obiteljska poljoprivredna gospodarstva
144
170
79
259
2,50
2,02
425
523
Pravne osobe i dijelovi pravnih osoba
34
32
47
19
44
5
Obiteljska poljoprivredna
898
2 131
1 760
gospodarstva
275
232
250
Ukupno
1)
55
189
127
32
203
302
Vidjeti Metodološka objašnjenja
159
11.2. Površina i proizvodnja važnijih usjeva (nastavak)1)
Požnjevena
površina, ha
Prirod po ha, t
Proizvodnja, t
Požnjevena
površina, ha
Prirod po ha, t
Krumpir
Proizvodnja, t
Kupus i kelj
Ukupno
2005.
2006.
2007.
166
88
97
11,30
12,50
12,79
2005.
2006.
2007.
-
-
2005.
2006.
2007.
166
88
97
11,30
12,50
12,79
1 876
1 100
1 241
Pravne osobe i dijelovi pravnih osoba
2
2
Obiteljska poljoprivredna gospodarstva
1 876
22
1 100
23
1 241
57
Luk crveni i èešnjak
2005.
2006.
2007.
14
15
-
11,71
7,53
-
2005.
2006.
2007.
-
-
2005.
2006.
2007.
14
15
-
11,71
7,53
-
80
108
-
3,41
4,52
-
2005.
2006.
2007.
8
8
-
3,38
2,25
-
2005.
2006.
2007.
72
100
-
3,42
4,70
-
1)
160
Vidjeti Metodološka objašnjenja
16,76
30,04
17,58
402
691
1 037
50,00
72,50
100
145
13,73
30,04
15,65
302
691
892
Grah - suho zrno
Ukupno
164
27
113
18
53
Pravne osobe i dijelovi pravnih osoba
3
4
Obiteljska poljoprivredna gospodarstva
164
24
113
14
53
Lucerna - sijeno
2005.
2006.
2007.
24
23
59
2,30
2,28
0,70
62
41
37
1,67
1,25
-
5
5
-
2,38
2,57
0,70
57
36
37
Djetelina - sijeno
Ukupno
273
166
488
220
Pravne osobe i dijelovi pravnih osoba
27
18
Obiteljska poljoprivredna gospodarstva
246
166
470
229
-
2,61
4,93
-
433
1 085
-
-
-
2,61
4,93
-
433
1 085
-
11.3. Voæna stabla i proizvodnja voæa1)
Šljive
Jabuke
stabla
prirod po proizvodnja,
stablu, kg
t
stabla
ukupno
rodna
prirod po proizvodnja,
stablu, kg
t
ukupno
rodna
2005.
231 000
213 182
17,1
3 640
100 200
82 322
4,4
363
2006.
228 000
210 460
11,0
2 312
103 200
84 785
10,5
888
2007.
303 267
258 457
12,7
3 289
109 202
84 785
9,6
812
Ukupno
Pravne osobe i dijelovi pravnih osoba
2005.
2 000
300
-
-
200
180
-
-
2006.
2 000
300
-
-
200
180
-
-
2007.
72 997
48 297
29,8
1 440
200
180
-
-
Obiteljska poljoprivredna gospodarstva
2005.
229 000
212 882
17,1
3 640
100 000
82 142
4,4
363
2006.
226 000
210 160
11,0
2 312
103 000
84 605
10,5
888
2007.
230 270
210 160
8,8
1 849
109 002
84 605
9,6
812
11.4. Vinogradi i proizvodnja grožða1)
Trsovi, tis.
Ukupna površina
vinograda, ha
ukupno
rodni
Prirod po trsu,
kg
2005.
549
2 167
1 987
1,3
2 542
14 000
2006.
459
1 811
1 765
1,5
2 654
16 000
2007.
466
1 850
1 802
1,3
2 381
15 000
Proizvodnja
grožða, t
Proizvodnja
vina, hl
Ukupno
Pravne osobe i dijelovi pravnih osoba
2005.
11
37
36
1,9
71
1 000
2006.
10
33
24
1,8
43
1 000
2007.
17
72
61
1,9
118
1 000
Obiteljska poljoprivredna gospodarstva
1)
2005.
538
2 130
1 951
1,3
2 471
13 000
2006.
449
1 778
1 741
1,5
2 611
15 000
2007.
449
1 778
1 741
1,3
2 263
14 000
Vidjeti Metodološka objašnjenja
161
11.5. Stoka i perad kod poslovnih subjekata (pravne osobe)
stanje 1. prosinca
Goveda
krave i steone
junice
ukupno
1)
Svinje
ukupno
Perad
krmaèe i
suprasne
nazimice
ukupno
piliæi za tov
2000.
-
-
-
-
236 584
-
2001.
-
-
-
-
130 441
1 655
2002.
38
38
-
-
120 821
2003.
-
-
-
-
126 238
938
2004.
-
-
-
-
261 086
3 590
2005.
-
-
-
-
186 210
343
2006.1)
-
-
-
-
108 392
330
2007.
-
-
-
-
145 283
309
2008.
-
-
-
-
164 021
293
2009.
75
40
36
-
95 554
471
Do 2006. stanje 31. prosinca
11.6. Stoka na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima
stanje 1. prosinca
Svinje
Konji
krmaèe, nazimice
i suprasne
nazimice
prasad i nazimad
2000.
74
5 195
14 026
2 410
11 376
37
4 494
12 339
1 880
10 411
2002.
74
4 739
11 327
2 072
9 207
2003.
129
4 534
14 487
1 757
12 680
2004.
161
4 953
13 265
2 164
11 101
2005.
161
4 639
11 457
2 164
9 216
2006.
129
4 847
9 776
1 833
7 918
2007.
708
4 639
9 420
1 859
7 434
2008.
-
4 813
9 064
1 909
7 078
2009.
-
4 151
9 242
1 808
7 394
Do 2006. stanje 15. sijeènja
162
ukupno
2001.
1)
1)
Goveda
11.7. Goveda i proizvodnja mlijeka na obiteljskim poljoprivrednim
gospodarstvima
Goveda
krave i junice
za rasplod
ukupno
Muzene krave
Namuženo mlijeka u
tisuæama litara
2000.
5 195
4 598
4 107
9 098
2001.
4 494
3 967
3 686
8 406
2002.
4 739
4 036
3 650
8 705
2003.
4 534
3 139
3 279
8 929
2004.
4 953
3 383
3 314
9 174
2005.
4 639
3 663
3 209
9 603
2006.
4 847
3 488
3 244
11 358
2007.
4 639
3 453
3 279
11 510
2008.
4 813
3 313
2 895
10 865
2009.
4 151
3 069
2 860
9 512
11.8. Perad, proizvodnja jaja i proizvodnja meda, na obiteljskim
poljoprivrednim gospodarstvima
Perad
ukupno
kokoši nesilice
proizvedeno jaja
tis. kom.
Košnice
proizvodnja
meda, u kg
2000.
136 177
90 573
9 063
2 890
30 634
2001.
117 276
69 880
6 372
2 601
52 020
2002.
115 080
62 135
5 600
2 139
32 079
2003.
92 214
64 540
5 493
9 558
289 690
2004.
89 287
60 353
5 306
12 036
142 780
2005.
82 411
64 472
5 868
12 980
244 850
2006.
73 822
54 422
5 452
10 974
168 150
2007.
76 579
52 993
5 309
12 921
165 200
2008.
66 028
46 288
3 866
-
-
2009.
63 714
43 735
3 576
-
-
163
11.9. Površine šumskog zemljišta1)
u hektarima
Šumsko zemljište prema vlasništvu, stanje 31. prosinca
2010.
2011.
2012.
državne privatne
državne privatne
državne privatne
Ukupno
Ukupno
Ukupno
šume šume
šume šume
šume šume
Šumsko zemljište - ukupno
Šume - ukupno
Bjelogorica
Obièna bukva
Hrast lužnjak
Hrast kitnjak
Hrast medunac
Hrast crnika
Hrast cer
Poljski jasen
Obièni grab
Ostale tvrde bjelogorice
Crna joha
Nasadi topole i vrbe
Ostale meke bjelogorice
Crnogorica
Jela s bukvom (mješovito)
Obièna smreka
Obièna jela
Crni bor
Ostale crnogorice
Degradirane sastojine
15 848
9 965
5 883 15 537
9 654
5 883 15 545
9 662
5 883
15 456
9 573
5 883 15 166
9 283
5 883 15 168
9 285
5 883
14 374
2 844
2 534
2 229
38
220
6 178
104
208
19
8 491
2 844
2 534
2 229
38
220
295
104
208
19
5 883 14 072
- 2 619
- 2 534
- 2 183
1
28
214
5 883 6 200
104
183
6
8 189
2 619
2 534
2 183
1
28
214
317
104
183
6
5 883 14 076
- 2 579
- 2 540
- 2 215
1
28
209
5 883 6 206
104
183
11
8 193
2 579
2 540
2 215
1
28
209
323
104
183
11
5 883
5 883
-
1 076
865
17
55
139
6
1 076
865
17
55
139
6
-
1 074
17
865
41
151
20
1 074
17
865
41
151
20
-
1 072
17
865
39
151
20
1 072
17
865
39
151
20
-
217
217
-
218
218
-
221
221
-
58
159
58
159
-
67
151
67
151
-
70
151
70
151
-
175
175
-
153
153
-
156
156
-
Ostalo šumsko zemljište - ukupno
Neobraslo:
Proizvodno (èistine, blage kamenjare i sl.)
Neproizvodno (prosjeke, rudine, plan i sl.)
Neplodno zemljište - ukupno
(šumske prometnice, vodotoci, kanali i sl.)
11.10. Šume prema namjeni1)
u hektarima
Šume prema vlasništvu, stanje 31. prosinca
Ukupno
državne šume
privatne šume
2011.
2012.
2011.
2012.
2011.
2012.
Šume - ukupno
15 166
Gospodarske šume
9 773
Zaštitne šume
39
Šume s posebnom namjenom
5 354
- šume i dijelovi šuma za proizvodnju šumskog sjemena
- zaštiæena podruèja
4 925
- šume namijenjene znanstvenim istraživanjima, nastavi,
429
potrebama obrane Republike Hrvatske
15 168
9 773
39
5 356
4 925
431
9 283
3 890
39
5 354
4 925
429
9 285
3 890
39
5 356
4 925
431
5 883
5 883
-
5 883
5 883
-
1)
Vidjeti metodološka objašnjenja.
164
11.11. Posjeèena bruto drvna masa
2003.
Ukupno
2004.
u m3
2005.
2006.
2007.
2008.
54 045 52 813 84 298 101 041 47 726 60 132
Bjelogorica
2009.
2010.
2011.
50 235 60 771 98 096 57 309
50 415 49 723 74 940 88 975 41 541 57 947
45 772 55 629 85 170 50 658
Hrast
19 482
16 911 25 095 30 928 16 535 21 475
15 650 18 730 25 666 17 725
Bukva
23 399 23 335 34 704 39 652 16 383 26 163
22 351 15 607 39 612 24 713
Topola
41
Ostale bjelogorice
Crnogorica
144
1 697
7 493
8 002 14 297 17 221
8 623 10 294
7 679 21 292 19 748
6 523
1 475
844
1 174
-
15
92
-
3 630
3 090
9 358 12 066
6 185
2 185
4 463
5 142 12 926
6 651
Jela, smreka
i duglazije
3 306
2 457
6 659
8 119
4 758
1 382
3 266
4 416 10 519
5 377
Borovi i ariš
324
633
2 699
3 947
1 427
8 031
197
220
481
984
-
-
-
-
-
-
-
506
1 926
290
Ostale crnogorice
11.12. Proizvodnja šumskih proizvoda prema vlasništvu1)
2010.
Ukupno
Ukupno posjeèeno drvo
Crnogorica
Bjelogorica
Ogrijevno drvo
u m3
2011.
2012.
Državne Privatne
Državne Privatne
Državne Privatne
Ukupno
Ukupno
šume
šume
šume
šume
šume
šume
45 215 45 017
198
79 992 79 377
615
54 521 52 258 2 263
4 361 4 361
40 854 40 656
198
11 238 11 238
68 754 68 139
615
7 099 7 073
26
47 422 45 185 2 237
12 783 12 685
98
37 082 36 848
234
26 953 26 496
457
Crnogorica
Bjelogorica
12 783 12 685
98
37 082 36 848
234
2 330 2 324
24 623 24 172
6
451
Industrijsko drvo
32 432 32 332
100
42 910 42 529
381
27 568 25 762 1 806
Crnogorica
Bjelogorica
4 361 4 361
28 071 27 971
100
11 238 11 238
31 672 31 291
381
4 769 4 749
20
22 799 21 013 1 786
20 703 20 603
100
35 986 35 605
381
27 568 25 762 1 806
3 516 3 516
17 187 17 087
100
9 566 9 566
26 420 26 039
381
4 769 4 749
20
22 799 21 013 1 786
Trupci (pilanski i furnirski)
Crnogorica
Bjelogorica
Celulozno drvo
5 259
5 259
-
2 905
2 905
-
-
-
-
Crnogorica
Bjelogorica
717
4 542
717
4 542
-
1 672
1 233
1 672
1 233
-
-
-
-
6 470
6 470
-
4 019
4 019
-
-
-
-
128
6 342
128
6 342
-
4 019
4 019
-
-
-
-
Ostalo industrijsko drvo
Crnogorica
Bjelogorica
1)
2012.
Od 2010. šumski proizvodi prikazani prema šiframa koje su preuzete iz Klasifikacije proizvoda po djelatnostima
Republike Hrvatske - KPD 2008. (NN, br. 108/08).
165
12. Industrija
12.1. Indeksi fizièkog obujma ukupne industrijske proizvodnje1)
1)
2001.
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
100,0
106,2
112,7
115,5
120,9
123,6
132,6
132,6
125,2
...
94,2
100,0
106,1
108,8
113,9
116,4
124,9
124,9
117,9
...
88,8
94,3
100,0
102,5
106,8
109,1
117,1
117,1
110,5
...
86,6
92,0
97,6
100,0
104,7
107,0
114,8
114,8
108,4
...
82,7
87,9
93,2
95,5
100,0
102,2
109,7
109,7
103,6
...
80,9
86,0
91,2
93,4
97,8
100,0
107,3
107,3
101,3
...
75,4
80,1
85,0
87,0
91,1
93,2
100,0
100,0
94,4
...
75,4
80,1
85,0
87,0
91,1
93,2
100,0
100,0
94,4
...
79,9
84,9
90,0
92,2
96,5
98,7
105,9
105,9
100,0
...
Podaci se èitaju samo vodoravno
Prosjeène godišnje stope rasta industrijske proizvodnje
u razdoblju od 2005. do 2009.
%
12,0
10,0
8,0
6,0
4,0
2,0
0,0
-2,0
-4,0
Ukupno
166
Energija
Intermedijarni
proizvodi, osim
energije
Kapitalni
proizvodi
Trajni proizvodi
Netrajni
za široku
proizvodi za
široku potrošnju
potrošnju
12.2. Indeksi industrijske proizvodnje prema glavnim industrijskim grupacijama i
odjeljcima NKD-a 2007.
Struktura
2008.
Industrijski proizvodi - ukupno
2009.
2008.
100,00
94,4
16,62
16,57
31,87
1,03
33,91
79,5
99,9
101,9
100,9
91,8
0,25
0,06
0,19
93,0
67,1
99,3
PREMA GLAVNIM INDUSTRIJSKIM GRUPACIJAMA (GIG-u 2009.)
AE
AI
BB
CD
CN
Energija
Intermedijarni proizvodi, osim energije
Kapitalni proizvodi
Trajni proizvodi za široku potrošnju
Netrajni proizvodi za široku potrošnju
PREMA PODRUÈJIMA I ODJELJCIMA NKD-a 2007.
B Rudarstvo i vaðenje
08 Ostalo rudarstvo i vaðenje
09 Pomoæne uslužne djelatnosti u rudarstvu
C Preraðivaèka industrija
10
11
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
Proizvodnja prehrambenih proizvoda
Proizvodnja piæa
Proizvodnja tekstila
Proizvodnja odjeæe
Proizvodnja kože i srodnih proizvoda
Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja;
proizvodnja proizvoda od slame i pletarskih materijala
Proizvodnja papira i proizvoda od papira
Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa
Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda
Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda
Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka
Proizvodnja proizvoda od gume i plastike
Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda
Proizvodnja metala
Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme
Proizvodnja raèunala te elektronièkih i optièkih proizvoda
Proizvodnja elektriène opreme
Proizvodnja strojeva i ureðaja, d. n.
Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica
Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava
Proizvodnja namještaja
Ostala preraðivaèka industrija
Popravak i instaliranje strojeva i opreme
83,19
97,4
11,80
6,28
0,29
1,18
0,11
98,1
94,3
66,9
81,2
63,6
0,00
3,45
9,63
0,06
4,37
4,06
1,09
1,14
0,02
1,68
2,02
6,58
1,16
0,26
2,01
0,10
0,85
25,05
45,6
106,4
94,8
84,8
94,7
64,9
108,2
96,7
62,9
77,9
89,4
101,5
64,7
71,9
92,5
307,7
62,7
107,3
D Opskrba elektriènom energijom, plinom, parom i klimatizacija
16,56
79,5
35 Opskrba elektriènom energijom, plinom, parom i klimatizacija
16,56
79,5
167
12.3. Vrijednost prodanih industrijskih proizvoda i izvoza (PRODCOM) prema
djelatnosti proizvoda i podruèjima i odjeljcima NKD-a 2007.
Vrijednost industrijskih proizvoda, u tisuæama kuna
2010.
Ukupno
UKUPNO
B Rudarstvo i vaðenje
08 Ostalo rudarstvo i vaðenje
09 Pomoæne uslužne djelatnosti u rudarstvu
CPreraðivaèka industrija
10 Proizvodnja prehrambenih proizvoda
11 Proizvodnja piæa
12 Proizvodnja duhanskih proizvoda
13 Proizvodnja tekstila
14 Proizvodnja odjeæe
15 Proizvodnja kože i srodnih proizvoda
16 Prerada drva i proizvoda od drva i pluta,
osim namještaja; proizvodnja proizvoda
od slame i pletarskih materijala
17 Proizvodnja papira i proizvoda od papira
18 Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa
19 Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda
20 Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda
21 Proizvodnja osnovnih farmaceutskih
proizvoda i farmaceutskih pripravaka
22 Proizvodnja proizvoda od gume i plastike
23 Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih
proizvoda
24 Proizvodnja metala
25 Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda,
osim strojeva i opreme
26 Proizvodnja raèunala te elektronièkih i
optièkih proizvoda
27 Proizvodnja elektriène opreme
28 Proizvodnja strojeva i ureðaja, d. n.
29 Proizvodnja motornih vozila, prikolica
i poluprikolica
30 Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava
31 Proizvodnja namještaja
32 Ostala preraðivaèka industrija
33 Popravak i instaliranje strojeva i opreme
2011.
od toga u
inozemstvu
Ukupno
2012.
od toga u
inozemstvu
Ukupno
od toga u
inozemstvu
25 702 072 8 678 228 26 387 853 8 961 583 26 894 682 9 289 926
246 092
-
86 114
-
149 831
-
5 958
240 134
-
836
85 278
-
744
149 087
-
21 125 905 8 678 228 21 202 104 8 961 583 21 144 442 9 289 926
4 784 225
1 826 931
72 389
206 588
18 133
894 162 4
179 681 1
18 380
28 991
1 064
809 967
885 964
76 714
180 177
25 401
60 202
29 088
55 729
876 201 127 195
816 571
1 215 552
30 752 1 467 311
103 074
16 153
103 343
1 453 344 1 000 163 1 043 518
934 431 4
193 058 1
24 915
43 208
2 696
732 715
852 942
961 582
212 419
62 944
160 069
17 386
22 121
29 676
3 747
38 898 117 402
123 205 715 516
33 664 1 615 289
16 836
91 655
688 745
570 698
94 702
128 353
39 215
20 526
239 396
1 754 317 1 326 760 2 253 376 1 842 775 2 218 238 1 902 431
468 688 242 105
465 064
245 476 428 363 224 807
349 886
29 289
50 583
6 425
354 181
40 422
72 440
9 898
439 505
42 642
133 451
10 108
486 756
123 433
462 281
157 346
521 045
209 906
1 017 508 637 474
886 768 617 224 1 519 990 1 238 902
3 639 825 2 765 432 3 628 283 2 675 494 3 459 978 2 429 117
321 743 215 736
322 096 227 783 317 423 239 732
206
279
170
164
1 621
226
165
593
231
039
177
15
35
30
725
273
487
351
869
671 1
197
126
169
161
669
332
856
789
870
091
171
11
39
21
769
078
120
816
643
834 1
178
91
200
152
638
405
376
019
041
801
171
30
45
29
871
657
934
979
972
193
D Opskrba elektriènom energijom, plinom,
parom i klimatizacija
3 932 360
- 4 725 819
- 5 253 839
-
35 Opskrba elektriènom energijom, plinom,
parom i klimatizacija
3 932 360
- 4 725 819
- 5 253 839
-
E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih
voda, gospodarenje otpadom te
djelatnosti sanacije okoliša
36 Skupljanje, proèišæavanje i opskrba vodom
168
397 715
-
373 816
-
346 570
-
397 715
-
373 816
-
346 570
-
12.4. Elementi raèuna industrijske proizvodnje
u 000 kuna
Broj
lokalnih prihod od
prodaje
JVD-a
proizvoda
intermedijarna potrošnja
bruto
reproostala interdodana
dukcijski medijarna
ukupno
vrijednost
materijal
potrošnja
ostali
prihod
2004.
838
31 508 875
668 436
18 621 813 12 642 743
5 979 070
13 473 234
2005.
837
32 338 497
312 845
19 798 785 12 894 391
6 904 394
13 072 084
2006.
932
33 940 988
260 981
22 040 453 13 790 956
8 249 497
12 736 556
2007.
933
36 714 658
375 284
24 261 658 15 039 860
9 221 798
13 067 740
840
36 220 515
281 762
23 632 876 16 104 700
7 528 176
12 935 831
4
1 856 931
216
105 952
1 241 330
509 865
804
28 711 722
277 119
18 555 083 13 242 878
5 312 205
10 495 733
D Opskrba elektriènom
energijom, plinom, parom
i klimatizacija
12
3 725 898
1 435
2 613 209
2 032 651
580 558
1 114 124
E Opskrba vodom; uklanjanje
otpadnih voda, gospodarenje
otpadom te djelatnosti
sanacije okoliša
20
1 925 964
2 992
1 117 302
723 219
394 083
816 109
2008. Ukupno
Prema podruèjima NKD-a 2007.
B Rudarstvo i vaðenje
C Preraðivaèka industrija
1 347 282
Elementi raèuna industrijske proizvodnje 2004. - 2008.
mil.kuna
40 000
2004.
35 000
2005.
30 000
2006.
2007.
25 000
2008.
20 000
15 000
10 000
5 000
0
prihod od prodaje proizvoda
intermedijarna potrošnja
bruto dodana vrijednost
169
12.5. Elementi raèuna industrijske proizvodnje prema podruèjima i odjeljcima
NKD-a 2007., u 2008.
prihod od
prodaje
proizvoda
u 000 kuna
interostali
medijarna
prihod
potrošnja
840
36 220 515
281 762
4
1
1
2
1 856 931
1 376 211
13 357
467 363
216
216
-
804
85
8
1
9
46
7
28 711 722
5 411 094
2 132 366
10 690
70 167
441 669
26 643
277 119
53 607
20 957
17
2 286
-
9
24 045
268
58
129
4
38
786 839
1 915 501
1 037 078
1 865 340
818
3 278
13 607
44 079
8
2 323 945
3 486
1 412 801
883 491
45
31
6
712 575
621 878
37 859
6 289
15 457
180
440 427
441 495
23 334
276 540
219 761
14 614
80
1 060 117
8 368
751 921
299 860
Broj
lokalnih
JVD-a
Ukupno
B Rudarstvo i vaðenje
06 Vaðenje sirove nafte i prirodnog plina
08 Ostalo rudarstvo i vaðenje
09 Pomoæne uslužne djelatnosti u rudarstvu
C Preraðivaèka industrija
10 Proizvodnja prehrambenih proizvoda
11 Proizvodnja piæa
12 Proizvodnja duhanskih proizvoda
13 Proizvodnja tekstila
14 Proizvodnja odjeæe
15 Proizvodnja kože i srodnih proizvoda
16 Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim
namještaja; proizvodnja proizvoda od slame
i pletarskih materijala
17 Proizvodnja papira i proizvoda od papira
18 Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa
19 Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda
20 Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda
21 Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda
i farmaceutskih pripravaka
22 Proizvodnja proizvoda od gume i plastike
23 Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda
24 Proizvodnja metala
25 Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda,
osim strojeva i opreme
26 Proizvodnja raèunala te elektronièkih
i optièkih proizvoda
27 Proizvodnja elektriène opreme
28 Proizvodnja strojeva i ureðaja, d.n.
29 Proizvodnja motornih vozila, prikolica
i poluprikolica
30 Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava
31 Proizvodnja namještaja
32 Ostala preraðivaèka industrija
33 Popravak i instaliranje strojeva i opreme
D Opskrba elektriènom energijom, plinom, parom
i klimatizacija
35 Opskrba elektriènom energijom, plinom, parom
i klimatizacija
E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda,
gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša
36 Skupljanje, proèišæavanje i opskrba vodom
37 Uklanjanje otpadnih voda
38 Skupljanje otpada, djelatnosti obrade
i zbrinjavanje otpada; oporaba materijala
39 Djelatnosti sanacije okoliša te ostale djelatnosti
gospodarenja otpadom
170
bruto
dodana
vrijednost
23 632 876 12 935 831
1 347
918
7
420
282
803
982
497
509
457
5
46
865
624
375
866
18 555 083 10 495 733
3 671 737 1 841 558
1 347 752
795 340
5 780
5 155
48 363
21 547
274 902
184 997
14 588
11 328
13 181
443
1 035
715
1 603
383
448
355
732
11 235
352
885
325
310
019
310
869
190
24
1 537 760
31 650
1 141 924
378 143
39
31
3 907 947
538 020
41 920
7 052
2 910 950
379 755
1 109 464
182 123
6
89 744
824
68 080
18 976
13
31
26
70
777
298
195
2 888
494
368
867
716
1 365
142
3 833
17 636
505
172
102
1 028
323
967
947
938
270
131
102
1 864
218
562
216
217
12
3 725 898
1 435
2 613 209
1 114 124
12
3 725 898
1 435
2 613 209
1 114 124
20
1
2
1 925 964
285 693
126 746
2 992
-
1 117 302
97 281
46 891
816 109
188 412
79 855
13
1 423 848
2 992
940 239
491 056
4
89 677
-
32 891
56 786
12.6. Zaposleni, bruto plaæe i nadnice - godišnji prosjek, naèelo èiste djelatnosti
Broj
lokalnih
JVD-a
Broj
zaposlenih
osoba
Bruto
plaæe i
nadnice,
u tis. kuna
Prosjeèna
godišnja bruto
plaæa po
zaposlenom
u kunama
2004.
838
53 674
4 319 630
80 479
2005.
837
50 781
4 593 465
90 456
2006.
932
52 355
4 970 643
94 941
2007.
933
53 214
5 329 167
100 146
840
50 761
5 416 680
106 709
2008. Ukupno
Prema podruèjima NKD-a 2007.
B Rudarstvo i vaðenje
C Preraðivaèka industrija
4
1 483
239 308
161 367
804
42 858
4 504 510
105 103
12
2 993
339 327
113 374
20
3 427
333 535
97 326
D Opskrba elektriènom energijom, plinom, parom
i klimatizacija
E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje
otpadom te djelatnosti sanacije okoliša
Prosjeèna godišnja bruto plaãa po zaposlenom u industriji,
prema podruèjima NKD-a 2007., u 2008.
kuna
180 000
160 000
140 000
120 000
100 000
80 000
60 000
ukupno
B
C
D
E
171
12.7. Zaposleni, bruto plaæe i nadnice - godišnji prosjek, prema podruèjima
i odjeljcima NKD-a 2007., naèelo èiste djelatnosti u 2008.
Broj
lokalnih
JVD-a
UKUPNO
B Rudarstvo i vaðenje
06 Vaðenje sirove nafte i prirodnog plina
08 Ostalo rudarstvo i vaðenje
09 Pomoæne uslužne djelatnosti u rudarstvu
C Preraðivaèka industrija
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
Proizvodnja prehrambenih proizvoda
Proizvodnja piæa
Proizvodnja duhanskih proizvoda
Proizvodnja tekstila
Proizvodnja odjeæe
Proizvodnja kože i srodnih proizvoda
Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja;
proizvodnja proizvoda od slame i pletarskih materijala
Proizvodnja papira i proizvoda od papira
Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa
Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda
Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda
Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda
i farmaceutskih pripravaka
Proizvodnja proizvoda od gume i plastike
Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda
Proizvodnja metala
Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim
strojeva i opreme
Proizvodnja raèunala te elektronièkih i optièkih proizvoda
Proizvodnja elektriène opreme
Proizvodnja strojeva i ureðaja, d.n.
Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica
Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava
Proizvodnja namještaja
Ostala preraðivaèka industrija
Popravak i instaliranje strojeva i opreme
Broj
zaposlenih
osoba
Bruto
plaæe i
nadnice,
u tis. kuna
Prosjeèna
godišnja bruto
plaæa po
zaposlenom
u kunama
840
50 761
5 416 680
106 709
4
1 483
239 308
161 367
1
1
2
682
20
781
134 143
903
104 262
196 691
45 150
133 498
804
42 858
4 504 510
105 103
85
8
1
9
46
7
7 345
1 293
15
265
2 964
148
669 421
162 621
2 016
16 353
137 257
7 921
91 140
125 770
134 400
61 709
46 308
53 520
9
92
5 530
60 109
58
129
4
38
1 595
3 095
2 572
1 374
124 371
299 009
426 733
149 280
77 976
96 610
165 915
108 646
8
2 939
490 507
166 896
45
31
6
1 298
880
87
93 100
66 306
5 537
71 726
75 348
63 644
80
1 666
135 909
81 578
24
39
31
6
13
31
26
70
2 877
4 942
1 190
207
874
696
674
3 770
439 405
512 222
107 522
18 086
85 895
49 050
46 709
453 750
152 730
103 647
90 355
87 372
98 278
70 474
69 301
120 358
D Opskrba elektriènom energijom, plinom,
parom i klimatizacija
12
2 993
339 327
113 374
35 Opskrba elektriènom energijom, plinom,
parom i klimatizacija
12
2 993
339 327
113 374
20
3 427
333 535
97 326
1
2
648
420
78 529
31 509
121 187
75 021
13
2 136
187 699
87 874
4
223
35 798
160 529
26
27
28
29
30
31
32
33
E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje
otpadom te djelatnosti sanacije okoliša
36 Skupljanje, proèišæavanje i opskrba vodom
37 Uklanjanje otpadnih voda
38 Skupljanje otpada, djelatnosti obrade i zbrinjavanje
otpada; oporaba materijala
39 Djelatnosti sanacije okoliša te ostale djelatnosti
gospodarenja otpadom
172
13. Graðevinarstvo
13.1. Stanovi prema naèinu korištenja i druge nastanjene prostorije
- Popis 2011.
Stanovi koji
se koriste
povremeno
Stanovi za stalno stanovanje
Stanovi
ukupno
ukupno
Broj stanova
Površina, m2
384 333
privremeno
nenastanjeni
nastanjeni
69 870
3 691
4 878
234
59
5 624
203 681
260 635
5 492
2 905
435 565
Udjel broja
stanova, %
299 977
u vrijeme
za odmor sezonskih iznajmljiostale
vanje
i rekreaciju radova u
djelatnosti
poljoprivr. turistima
26 494 590 25 789 993 21 299 986 4 286 326
m2 po stanu
373 538
napušteni
Stanovi u kojima se
samo obavljala
djelatnost
68,94
69,04
71,01
61,35
55,18
53,43
23,47
49,24
77,45
100
97,2
78,0
18,2
1,0
1,3
0,1
0,0
1,4
13.2. Nastanjeni stanovi prema broju soba i vlasništvu - Popis 2011.
Nastanjeni stanovi
prema broju soba
Ukupno
1-soba
broj
stanova
299 977
2-sobe
38 887
3-sobe
105 985
4-sobe
96 450
prema vlasništvu
5-soba
38 802
6-soba
13 099
7 i više
soba
5 045
1 709
privatno
ostalo
291 854
8 123
Površina, m2 21 299 986 1 322 482 5 682 157 7 134 017 4 006 099 1 821 149 872 611 461 471 20 858 416 441 570
m2 po stanu
Udjel broja
stanova, %
71,01
34,01
53,61
73,97
103,24
139,03
172,97
270,02
71,47
54,36
100
13,0
35,3
32,1
12,9
4,4
1,7
0,6
97,3
2,7
13.3. Nastanjeni stanovi prema pomoænim prostorijama i opremljenosti
instalacijama - Popis 2011.
Nastanjeni stanovi
299 977 299 239 298 267 299 529 299 398 299 354 299 871 198 700 297 891 932 488 592
780 957 779 524 777 672 780 392 779 847 779 764 780 752 519 193 777 152 1 732 881 1 118
Stanovi s
klimatizacijom
bez kuhinje,
kupaonice i zahoda
ostale kombinacije
pomoænih prostorija
samo kuhinja
kuhinja i zahod
kuhinja, zahod i
kupaonica
plina
kanalizacije
vodovoda
kuhinju
kupaonicu
zahod
Ukupno
Stanovi
Osobe
stanovi sa sljedeæim kombinacijama
pomoænih prostorija
stanovi s instalacijama
elektriène energije
stanovi koji imaju
74 108 375
99 298 336
173
13.4. Stambene jedinice prema broju kuæanstava i èlanova kuæanstava
- Popis 2011.1)
broj kuæanstava
broj èlanova
kuæanstava
ukupan broj
86
88
188
209
broj èlanova
kuæanstava
ukupan broj
Ukupno 300 272 303 610 789 966 299 977 303 191 780 957
broj institucionalnihj i
privatnih kuæanstava
Kolektivni stanovi2)
Ostale stambene jedinice
broj èlanova
kuæanstava
broj kuæanstava
Nastanjeni stanovi
ukupan broj
broj èlanova
kuæanstava
broj kuæanstava
broj stambenih jedinica
Ukupno stambene jedinice
331
8 821
1)
Razlika do ukupnog broja kuæanstava i broja èlanova kuæanstava odnosi se na beskuænike popisane izvan
stambene jedinice.
2) Ukljuèuje i beskuænike popisane u prihvatilištu.
13.5. Graðevinska djelatnost poslovnih subjekata (pravne osobe)1)
2008.
Vrijednost izvršenih radova prema vrsti graðevina - ukupno
2010.
2011.
5 151 838 3 787 086 2 968 005 2 704 863 2 205 927
- stambenim
- nestambenim
2 933 836 1 791 251 1 050 827 1 099 730 817 682
2 218 002 1 995 835 1 917 178 1 605 133 1 388 245
Na ostalim graðevinama
1 436 091 1 522 315
- prometna infrastuktura
- cjevovodni, komunikacijski i elektrièni vodovi
- složene graðevine na industrijskim prostorima
- ostale nespomenute gradevine
882 061
465 751
53 712
34 567
989 396
483 048
20 131
29 740
948 056
778 328
880 458
555 734
327 837
39 565
24 920
505 535
192 032
40 737
40 024
519 991
280 912
52 598
26 957
Prikazani izvršeni radovi pravnih osoba s 5 i više zaposlenih.
Struktura vrijednosti izvršenih graðevinskih radova
prema vrsti graðevina u 2012.
složene graðevine na
industrijskim
prostorima
cjevovodni,
ostale nespomenute
1,7%
komunikacijski i
graðevine
elektrièni vodovi
0,9%
9,1%
prometna infrastruktura
16,8%
174
2012.
6 587 929 5 309 401 3 916 061 3 483 191 3 086 385
Na zgradama
1)
2009.
u tis. kuna
nestambene zgrade
45,0%
stambene zgrade
26,5%
13.6. Izdana odobrenja za gradnju prema vrsti graðevine
2008.
Broj izdanih odobrenja - ukupno
zgrade
ostale graðevine
Predviðena vrijednost radova - ukupno, u tis. kuna
zgrade
ostale graðevine
Stanovi
broj
korisna površina u m2
2009.
2010.
2011.
2012.
1 438
1 342
96
857
757
100
805
726
79
646
554
92
496
412
84
8 403 588
7 901 769
501 819
3 068 374
2 527 446
540 928
4 471 643
4 127 712
343 931
2 807 234
2 403 716
403 518
1 854 257
1 532 530
321 727
8 005
561 820
2 605
226 153
2 283
198 153
2 272
175 820
1 605
120 549
13.7. Izdana odobrenja za gradnju za zgrade prema namjeni, velièini i vrsti gradnje
2008.
Zgrade - ukupno
broj odobrenja
Stambene zgrade
broj odobrenja
prema velièini
s 1 stanom
s 2 stana
s 3 i više stanova
zgrade za stanovanje zajednica
prema vrsti gradnje
izgradnja
broj odobrenja
površina, m2
zapremnina, m3
dogradnja
broj odobrenja
površina, m2
zapremnina, m3
broj odobrenja za prenamjene i ostale rekonstrukcije
Nestambene zgrade
broj odobrenja
prema vrsti gradnje
izgradnja
broj odobrenja
površina, m2
zapremnina, m3
dogradnja
broj odobrenja
površina, m2
zapremnina, m3
broj odobrenja za prenamjene i ostale rekonstrukcije
2009.
2010.
2011.
2012.
1 342
757
726
554
412
1 179
616
619
462
348
217
152
630
1
205
67
224
5
245
84
182
2
169
70
147
1
151
38
114
-
1 000
921 192
2 726 755
501
324 160
935 608
513
288 688
856 214
387
237 085
728 727
303
158 585
492 629
87
21 122
62 727
92
38
10 708
32 084
77
46
10 663
31 320
60
32
6 588
19 961
43
19
4 502
13 557
26
163
141
107
92
64
110
695 457
2 713 811
64
156 313
686 384
41
616 389
2 508 155
45
149 661
564 196
36
96 830
400 967
14
12 203
45 546
39
20
17 004
74 101
57
9
16 699
85 801
57
13
30 371
140 483
34
11
7 667
128 565
17
175
13.8. Završene zgrade i stanovi prema broju soba
Broj zgrada/stanova
Završene zgrade - ukupno
Stambene
s 1 stanom
s 2 stana
s 3 i više stanova
zgrade za stanovanje zajednica
Nestambene
Završeni stanovi - ukupno
prema broju soba
1-sobni
2-sobni
3-sobni
4-sobni
5 i više sobni
Indeksi
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
2008.
2007.
2009.
2008.
2010.
2009.
2011.
2010.
2012.
2011.
1 286
1 181
314
177
689
1
922
835
233
123
476
3
769
692
246
116
326
4
447
393
168
58
167
-
359
303
135
45
123
-
83,9
83,7
84,2
76,0
86,1
20,0
71,7
70,7
74,2
69,5
69,1
300,0
83,4
82,9
105,6
94,3
68,5
133,3
58,1
56,8
68,3
50,0
51,2
-
80,3
77,1
80,4
77,6
73,7
-
105
87
77
54
56
86,1
82,9
88,5
70,1 103,7
8 744
4 923
3 939
2 388
2 729
98,3
56,3
80,0
60,6 114,3
1 121
2 846
2 667
1 580
530
467
1 856
1 634
674
292
416
1 439
1 119
613
352
270
958
609
384
167
700
1 067
560
284
118
127,1
86,0
94,4
133,1
76,8
41,7
65,2
61,3
42,7
55,1
89,1
77,5
68,5
90,9
120,5
64,9 259,3
66,6 111,4
54,4 92,0
62,6 74,0
47,4 70,7
Završene zgrade, prema vrsti zgrade i vrsti radova
1 400
2008.
1 200
2009.
broj zgrada
1 000
2010.
2011.
800
2012.
600
400
200
0
Ukupno
Stambene
Nestambene
Novogradnja
Dogradnja i
nadogradnja
Završeni stanovi, prema broju soba
10 000
9 000
8 000
broj stanova
7 000
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
6 000
5 000
4 000
3 000
2 000
1 000
0
Ukupno
176
1-sobni
2-sobni
3-sobni
4-sobni
5 i više sobni
13.9. Završene zgrade i stanovi prema vrsti zgrade i vrsti radova
Završene zgrade
Broj
zgrada
Površina
m2
Zapremnina
m3
Završeni stanovi
Korisna
Prosjeèna
Broj
površina
korisna
stanova
m2
površina, m2
2008. Ukupno
Prema vrsti zgrade
Stambene zgrade
Nestambene zgrade
1 286
1 454 747
4 939 122
8 744
656 919
75,1
1 181
105
1 074 594
380 153
3 318 038
1 621 084
8 694
50
654 162
2 757
75,2
55,1
Prema vrsti radova
Novogradnja
Dogradnja i nadogradnja
Prenamjena nestamb. prostora u stamb.
1 200
86
-
1 419 416
35 331
-
4 823 209
115 913
-
8 610
113
21
644 078
11 378
1 463
74,8
100,7
69,7
2009. Ukupno
Prema vrsti zgrade
Stambene zgrade
Nestambene zgrade
922
865 432
3 161 855
4 923
369 361
75,0
835
87
542 083
323 349
1 635 629
1 526 226
4 910
13
368 030
1 331
75,0
102,4
Prema vrsti radova
Novogradnja
Dogradnja i nadogradnja
Prenamjena nestamb. prostora u stamb.
816
106
-
737 135
128 297
-
2 442 036
719 819
-
4 780
138
5
354 930
13 875
556
74,3
100,5
111,2
2010. Ukupno
Prema vrsti zgrade
Stambene zgrade
Nestambene zgrade
769
852 595
3 355 023
3 939
302 757
76,9
692
77
446 088
406 507
1 343 522
2 011 501
3 918
21
301 267
1 490
76,9
71,0
Prema vrsti radova
Novogradnja
Dogradnja i nadogradnja
Prenamjena nestamb. prostora u stamb.
687
82
-
707 198
145 397
-
2 607 925
747 098
-
3 820
97
22
292 268
8 537
1 952
76,5
88,0
88,7
2011. Ukupno
Prema vrsti zgrade
Stambene zgrade
Nestambene zgrade
447
555 965
1 954 196
2 388
177 008
74,1
393
54
282 254
273 711
909 864
1 044 332
2 384
4
176 631
377
74,1
94,3
Prema vrsti radova
Novogradnja
Dogradnja i nadogradnja
Prenamjena nestamb. prostora u stamb.
404
43
-
537 693
18 272
-
1 895 628
58 568
-
2 328
56
4
171 340
5 206
462
73,6
93,0
115,5
2012. Ukupno
Prema vrsti zgrade
Stambene zgrade
Nestambene zgrade
359
740 870
2 495 001
2 729
177 736
65,1
303
56
246 046
458 824
743 631
1 751 370
2 725
4
177 389
347
65,1
86,8
Prema vrsti radova
Novogradnja
Dogradnja i nadogradnja
Prenamjena nestamb. prostora u stamb.
321
38
-
679 698
25 172
-
2 398 578
96 423
-
2 686
40
3
174 081
3 418
237
64,8
85,5
79,0
177
13.10. Broj i graðevinske velièine prema vrsti završenih zgrada i vrsti radova
2010.
2011.
Broj Površina,
zgrada
m2
Ukupno
Zapremnina, m3
2012.
Broj Površina,
zgrada
m2
Zaprem- Broj Površina,
m2
nina, m3 zgrada
Zapremnina, m3
769
852 595 3 355 023
447
555 965 1 954 196
359
704 870 2 495 001
692
246
116
326
446 088 1 343 522
59 171 174 866
34 635 104 709
343 009 1 035 242
393
168
58
167
282 254
37 722
17 134
227 398
909 864
116 022
51 424
742 419
303
135
45
123
246 046
29 463
11 857
204 726
743 631
89 754
34 723
619 154
-
-
-
-
-
273 711 1 044 332
-
56
2
prema vrsti zgrade
Stambene zgrade
s 1 stanom
s 2 stana
s 3 i više
Zgrade za stanovanje
zajednica
Nestambene zgrade
Hoteli i sliène zgrade
Restorani, barovi i sl.
ugost. radnje
Ostale zgrade za
kratkotrajni boravak
Uredske zgrade
Zgrade za trgovinu na
veliko i malo
Garaže
Industrijske zgrade
Zatvorena skladišta
Natkrivena skladišta
Zgrade za kulturnoumjetnièku djelatnost
Muzeji i knjižnice
Zgrade djeèjih vrtiæa i
osnovnih škola
Zgrade srednjih i
ostalih škola
Zgrade visokih uèilišta
(fakulteti i dr.)
Ostale zgrade za
zdravstvenu zaštitu
Zgrade bolnica i klinika
Sportske dvorane
Poljoprivredne
gospodarske zgrade
Zgrade za obavljanje
vjerskih obreda
Zgrade za znanstvenoistraživaèku djelatnost
Ostale zgrade, drugdje
neklasificirane
4
77
2
28 705
-
406 507 2 011 501
1 739
5 788
9 273
54
-
458 824 1 751 370
12 464
44 685
4
449
1 644
4
1 038
3 789
2
631
2 890
1
19
130
56 481
390
172 082
11
133 664
452 935
13
132 131
429 276
262 019 1 306 046
1 984
17 199
53 930 332 897
12 343 104 934
1 640
8 222
14
7
9
3
-
70 954
4 789
28 615
4 873
-
288 978
13 306
155 175
48 361
-
13
5
7
6
1
243 738
403
15 019
10 910
1 280
934 546
1 252
66 167
82 184
3 840
17
7
9
6
1
-
-
-
1
1 062
3 186
-
-
-
2
781
2 363
1
393
1 440
1
397
1 192
1
332
1 374
2
1 520
3 768
2
31 963
143 460
2
12 122
48 520
-
-
-
-
-
-
3
1
2 024
349
6 747
2 542
1
-
26 466
-
71 459
-
1
1
2 268
4 220
8 200
20 049
1
64
153
-
-
-
-
-
-
1
120
600
1
337
1 935
-
-
-
-
-
-
-
-
-
1
3 152
13 133
-
-
-
-
-
-
1
248
496
707 198 2 607 925
457 529 1 288 145
279 676 1 319 780
404
361
43
537 693 1 895 628
275 456 889 853
262 237 1 005 775
321
276
45
prema vrsti radova
Novogradnja
Stambene zgrade
Nestambene zgrade
687
638
49
Dogradnja
Stambene zgrade
Nestambene zgrade
82
54
28
178
145 397
18 566
126 831
747 098
55 377
691 721
43
32
11
18 272
6 798
11 474
58 568
20 011
38 557
38
27
11
679 698 2 398 578
241 061 728 922
438 637 1 669 656
25 172
4 985
20 18
96 423
14 709
81 714
13.11. Završeni stanovi prema vrsti zgrade, vrsti gradnje i broju soba
Korisna
Broj
površina
stanova
m2
Stanovi prema broju soba
1sobni
2sobni
3sobni
4sobni
5sobni
6sobni
7 - 8 i višesobni sobni
2009. Ukupno
Stanovi u novim zgradama
Stambene zgrade
s 1 stanom
s 2 stana
s 3 stana i više
Nestambene zgrade1)
Stanovi dobiveni dogradnjom
i nadogradnjom
Stanovi dobiveni prenamjenom
nestambenog prostora u stambeni
4 923
4 780
4 769
189
210
4 370
11
369 361
354 930
353 851
36 083
21 337
296 431
1 079
467
456
456
1
455
-
1 856
1 837
1 830
4
17
1 809
7
1 634
1 583
1 581
10
83
1 488
2
674
640
640
32
78
530
-
168
154
154
54
27
73
-
88
75
74
54
5
15
1
24
24
23
23
1
12
11
11
11
-
138
13 875
10
18
51
33
14
11
-
1
5
556
1
1
-
1
-
2
-
-
2010. Ukupno
Stanovi u novim zgradama
Stambene zgrade
s 1 stanom
s 2 stana
s 3 stana i više
Nestambene zgrade1)
Stanovi dobiveni dogradnjom
i nadogradnjom
Stanovi dobiveni prenamjenom
nestambenog prostora u stambeni
3 939
3 820
3 802
216
206
3 380
18
302 757
292 268
291 063
40 172
22 821
228 070
1 205
416
403
403
2
9
392
-
1 439
1 407
1 399
1
21
1 377
8
1 119
1 087
1 084
9
44
1 031
3
613
590
585
30
75
408
5
220
205
203
79
46
78
2
94
90
90
61
8
21
-
20
20
20
16
3
1
-
18
18
18
18
-
97
8 537
13
23
26
19
12
4
-
-
22
1 952
-
9
6
4
3
-
-
-
2011. Ukupno
Stanovi u novim zgradama
Stambene zgrade
s 1 stanom
s 2 stana
s 3 stana i više
Nestambene zgrade1)
Stanovi dobiveni dogradnjom
i nadogradnjom
Stanovi dobiveni prenamjenom
nestambenog prostora u stambeni
2 388
2 328
2 325
149
97
2 079
3
177 008
171 340
171 063
25 371
10 670
135 022
277
270
266
266
266
-
958
943
943
4
10
929
-
609
590
589
8
34
547
1
384
375
374
36
35
303
1
101
90
89
46
12
31
1
33
33
33
30
3
-
21
19
19
14
2
3
-
12
12
12
11
1
-
56
5 206
4
14
19
9
8
-
2
-
4
462
-
1
-
-
3
-
-
-
2012. Ukupno
Stanovi u novim zgradama
Stambene zgrade
s 1 stanom
s 2 stana
s 3 stana i više
Nestambene zgrade1)
Stanovi dobiveni dogradnjom
i nadogradnjom
Stanovi dobiveni prenamjenom
nestambenog prostora u stambeni
2 729
2 686
2 682
121
68
2 493
4
177 736
174 081
173 734
19 828
6 999
146 907
347
700
692
692
1
691
-
1 067
1 053
1 053
4
5
1 044
-
560
552
549
6
27
516
3
284
275
274
37
26
211
1
72
69
69
37
8
24
-
36
36
36
29
1
6
-
5
4
4
3
1
-
5
5
5
5
-
40
3 418
7
13
8
8
3
-
1
-
3
237
1
1
-
1
-
-
-
-
1)
Pretežno nestambene zgrade (vidjeti metodološka objašnjenja)
179
13.12. Prosjeène cijene prodanih novih stanova
2004.1)
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
1 389
1 501
Prodani stanovi
broj stanova - ukupno
978
površina u m2
57 861
prosjeèna površina u m2
59,16
1 816
1 247
72 636 127 475 112 784 102 695 113 515
1 158
73 044
62,73
1 855
68,72
1 767
63,83
1 664
61,7
62,5
58,6
12 308 14 222
79 782 91 500
57,4
61,0
Prosjeèna cijena po 1m2, kuna
ukupno
1)
10 450
9 228
9 159
12 809
12 219
graðevinsko zemljište
2 000
1 813
1 152
1 925
2 290
2 117
2 154
12 265 12 268
2 487
2 563
gradnja i dobit izvodaèa
6 189
5 998
5 680
7 066
8 428
7 723
6 932
7 276
7 281
ostali troškovi
2 261
1 417
2 327
3 317
3 504
2 969
3 132
2 502
2 424
Od 2004. ukljuèeni su i podaci Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama - APN (Zakon o društveno
poticajnoj stanogradnji, NN, br. 109/01.).
Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske
Prosjeène cijene prodanih novih stanova u kunama, po m 2
16 000
prosjeèna cijena, kuna
14 000
12 000
10 000
8 000
6 000
4 000
2 000
0
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
Struktura prosjeène cijene prodanih novih stanova u 2012.
gradnja i dobit
izvoðaèa
59,3%
gra ðevinsko
zemljište
20,9%
ostali troškovi
19,8%
180
2012.
14. Prijevoz i skladištenje
14.1. Motorna vozila, gradski prijevoz i telefonski pretplatnici
Registrirana vozila
stanje 31. prosinca
1930.
1939.
1945.
1950.
1955.
1960.
1965.
1970.
1975.
1980.
1985.
1990.
1995.
2000.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
Tramvaj
ukupno
u privat- prometna
prevezeni
vozila
nom vla- dužina liputnici
sništvu nija u km motorna prikljuèna u tis.
...
...
2 991
3 482
4 374
18 798
38 373
81 497
117 064
179 523
192 680
224 039
176 970
284 308
367 098
384 512
399 283
414 353
408 127
400 906
395 391
342 345
...
...
...
1 172
2 045
12 510
29 060
71 135
103 503
161 011
173 048
203 406
152 699
232 983
275 528
284 224
290 739
296 724
294 010
291 796
291 568
251 554
17
22
25
36
34
36
39
38
38
43
47
51
51
58
58
58
58
58
58
58
58
58
64
86
87
97
100
129
135
136
144
190
225
248
256
253
261
270
273
288
296
297
289
284
Telefonski pretprevezeni platnici broj
putnici nepokretautobusa
na mreža
u tis.
Gradski autobus
43
47
63
88
90
100
138
173
174
226
226
238
183
162
149
133
122
114
91
82
77
70
30 533
49 871
65 262
101 981
142 980
174 070
196 919
184 126
171 627
187 128
230 514
231 119
167 360
164 694
174 878
176 352
216 895
204 543
189 529
177 609
166 772
167 555
dužina
linija
u km
...
7
4
13
69
395
564
525
646
1 378
1 660
1 805
1 240
1 304
1 412
1 352
1 389
1 353
1 383
1 379
1 350
1 351
...
20
6
20
33
79
155
192
230
336
451
462
331
337
314
301
308
323
466
457
429
430
...
744
483
4 523
11 450
39 734
67 587
79 003
91 672
111 425
139 088
139 414
101 425
99 346
80 421
81 857
99 739
94 060
87 155
81 688
76 713
77 077
...
...
...
...
5 553
...
32 979
52 800
70 156
106 551
167 157
242 586
359 656
...
...
...
...
...
...
...
...
...
Prevezeni putnici u gradskom prijevozu
1930. - 2012.
broj putnika
u tisuãama
400 000
350 000
300 000
autobus
250 000
tramvaj
200 000
150 000
100 000
50 000
0
1930.
1960.
1980.
2000.
2002.
2004.
2006.
2008.
2010.
2012.
181
14.2. Registrirana vozila na motorni pogon, stanje 31. prosinca
Ukupno
Moped
Motocikl
Osobni
automobil
Autobus
Teretno i Kombiniraradno vozilo na vozila2)
Ostala
vozila1)
2008.
Ukupno
Fizièka osoba
Pravna osoba
414 535
296 724
117 629
15 571
12 783
2 788
9 922
8 440
1 482
334 067
261 448
72 619
951
39
912
42 086
9 118
32 968
2 201
1 000
1 201
9 555
3 896
5 659
2009.
Ukupno
Fizièka osoba
Pravna osoba
408 127
294 010
114 117
15 521
12 750
2 771
10 052
8 618
1 434
331 751
259 924
71 827
1 013
39
974
40 122
8 612
31 510
...
...
...
9 668
4 067
5 601
2010.
Ukupno
Fizièka osoba
Pravna osoba
400 906
291 796
109 110
15 012
12 333
2 679
9 901
8 576
1 325
327 612
258 818
68 794
972
38
934
37 881
8 012
29 869
...
...
...
9 528
4 019
5 509
2011.
Ukupno
Fizièka osoba
Pravna osoba
395 391
291 568
103 823
14 741
12 141
2 600
9 917
8 641
1 276
324 538
259 208
65 330
970
33
937
35 863
7 592
28 271
...
...
...
9 362
3 953
5 409
2012.
Ukupno
Fizièka osoba
Pravna osoba
342 345
251 554
90 791
10 154
8 209
1 945
8 100
7 085
1 015
286 742
228 433
58 309
864
23
841
29 327
5 052
24 275
...
...
...
7 158
2 752
4 406
1)
Do 2004. grupa ostala vozila obuhvaæa: radne strojeve, radna vozila, traktore i prikljuèna vozila, a od 2007. i èetverocikle.
Od 2005. radna vozila iskazuju se zajedno sa teretnim vozilima.
2) Od 2009. kombinirana vozila iskazuju se zajedno s osobnim vozilima.
Izvor: MUP-RH, Odjel za analitiku
14.3. Javni putnièki cestovni prijevoz1)
Autobusi
1)
Broj mjesta
Prijeðeni
kilometri u tis.
Putnièki
kilometri u tis.
2002.
233
11 216
23 492
4 766
707 144
2003.
226
10 879
23 669
4 878
749 689
2004.
214
10 308
22 738
5 263
548 789
2005.
206
10 011
22 380
4 858
472 485
2006.
188
8 958
21 651
4 952
528 138
2007.
183
8 646
22 177
4 424
643 609
2008.
173
8 199
20 397
3 644
487 385
2009.
129
5 924
20 268
3 389
476 329
2010.
163
7 994
18 704
3 357
417 329
2011.
164
7 866
18 550
3 183
418 015
Nije ukljuèen gradski autobus Zagrebaèkog elektriènog tramvaja.
182
Prevezeni
putnici u tis.
14.4. Cestovni prijevoz robe
Prevezena roba u tis. tona
Ukupno
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
Tonski kilometri u tis.
unutrašnji meðunarodni prijevoz za
prijevoz
prijevoz treæe zemlje
12 335
12 597
17 312
18 812
22 649
39 980
28 024
16 499
16 464
14 220
11 325
11 397
15 751
17 114
20 006
37 351
26 089
15 276
15 231
12 933
859
1 066
1 429
1 502
2 392
2 384
1 649
1 051
1 080
1 027
151
134
132
196
251
245
286
172
153
260
unutrašnji meðunarodni prijevoz za
prijevoz
prijevoz treæe zemlje
Ukupno
1 634 371
1 900 731
2 411 941
2 879 920
3 700 500
4 372 056
2 992 931
1 965 905
1 816 867
1 953 327
799 685
911 286
1 235 593
1 508 317
1 758 799
2 541 768
1 616 252
979 149
957 017
843 713
638 198
796 644
1 052 885
1 176 909
1 626 136
1 560 402
1 085 226
767 520
697 084
785 338
196 488
192 801
123 463
194 694
315 565
269 886
291 453
219 236
162 766
324 276
14.5. Gradski autobus1)
Dužina linija u km
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
1) Podaci se odnose na
Broj autobusa
Broj mjesta
Prijeðeni km u tis. Prevezeni putnici u tis.
1 375
328
38 812
1 378
336
38 627
1 412
314
35 250
1 352
301
30 510
1 389
308
33 170
1 353
323
33 808
1 383
466
48 701
1 379
457
47 720
1 350
429
44 541
1 351
430
44 604
autobuse Zagrebaèkog elektriènog tramvaja u cjelini, tj. na
26 146
26 058
25 975
25 563
26 348
27 077
28 689
29 540
28 473
27 676
sve njegove linije.
87 108
79 704
80 421
81 857
99 739
94 060
87 155
81 688
76 713
77 077
14.6. Tramvaj
Stanje 31. prosinca
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
dužina
linija u km
motorna
kola
prikljuèna
vozila
broj mjesta
Prijeðeni km
u tis.
Prevezeni
putnici u tis.
58
58
58
58
58
58
58
58
58
58
255
255
261
270
273
288
296
297
289
284
157
156
149
133
122
114
91
82
77
70
48 775
48 661
49 282
51 444
53 751
57 620
58 474
58 645
57 089
55 788
22 532
22 342
22 200
21 010
18 699
17 683
16 776
15 596
14 847
13 608
180 230
173 298
174 878
176 352
216 895
204 543
189 529
177 609
166 772
167 555
Tramvaj s konjskom zapregom pušten je u promet 5. rujna 1891. Prevozio je graðane Zagreba sve do 8. kolovoza 1910.
godine kada poèinje voziti elektrièni tramvaj.
183
14.7. Uspinjaèa
Dužina linije u m
Broj mjesta
Prevezeni putnici
u tisuæama
Efektivni sati rada
2003.
60
56
514
678
2004.
60
56
503
567
2005.
60
56
484
575
2006.
60
56
589
597
2007.
60
56
580
722
2008.
60
56
576
671
2009.
60
56
650
625
2010.
60
56
657
609
2011.
60
56
621
558
2012.
60
56
491
413
Uspinjaèa Zagrebaèkog elektriènog tramvaja puštena je u promet 8. listopada 1890. godine.
14.8. Žièara Sljeme
Dužina linije
um
Broj mjesta
Efektivni sati
rada
Broj prevezenih
putnika
Zaposleni 31.
prosinca
2003.
4 017
340
2 170
97 632
37
2004.
4 017
340
2 195
94 236
37
2005.
4 017
340
2 135
101 033
36
2006.
4 017
340
2 184
102 328
34
1
2007.
4 017
340
784
44 801
2008.
4 017
340
-
-
-
2009.
4 017
340
-
-
-
2010.
4 017
340
-
-
-
2011.
4 017
340
-
-
-
2012.
4 017
340
-
-
-
Žièara Sljeme puštena je u pogon 27. srpnja 1963. Visinska razlika koju savladava je 670 metara, kapacitet 450 putnika
na sat, a dužina vožnje 23 minute.
Od 2007. žièara nije u pogonu.
184
14.9. Pošte i poštanska oprema
2003.
Poštanski uredi
Šalteri
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
78
79
79
78
77
74
74
75
74
74
313
355
355
325
324
320
320
324
320
320
Poštanski kovèeziæi
453
452
452
477
477
406
406
470
473
448
Dostavni rajoni
424
429
433
516
516
435
435
445
432
428
Poštonoše
437
474
478
547
547
435
435
445
428
424
Izvor: Hrvatska pošta d.d., Odjel statistike
14.10. Poštanske pošiljke
2005.
Pismovne pošiljke, tis.
Unutrašnji promet, primljene
Inozemni promet, primljene/otpremljene
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
197 870 206 330 203 926 186 136 191 321 173 788 160 921 171 635
187 568 194 993 192 086 174 285 183 640 166 634 154 679 164 443
10 302
11 337
11 840
11 851
7 681
7 154
6 242
7 192
EMS pošiljke i pošiljke s dodanom
vrijednosti, tis.
38
115
157
155
142
866
1 066
1 567
Unutrašnji promet, primljene
27
104
141
139
126
848
1 049
1 552
Inozemni promet, primljene/otpremljene
11
11
16
16
16
18
17
15
Paketi, tis. kom.
Unutrašnji promet, primljeni
Inozemni promet, primljeni/otpremljeni
774
783
807
861
746
635
593
543
725
748
764
813
706
595
551
503
49
35
43
48
40
40
42
40
Izvor: Hrvatska pošta d.d., Odjel statistike
185
14.11. Promet zrakoplova u Zraènoj luci Zagreb
Promet
zrakoplova
(otpremljeni i prispjeli)
putnika
(otputovali i doputovali)
teret, t
(otpremljeno i prispjelo)
...
...
1 430
2 556
2 188
4 198
7 694
20 462
32 548
43 648
30 512
33 096
25 628
27 116
39 676
40 884
44 562
44 542
40 684
39 812
42 360
39 038
1 248
4 003
11 016
13 646
21 723
49 173
172 712
640 168
1 484 964
1 599 531
1 558 864
1 629 998
894 980
1 149 564
1 583 676
1 728 439
2 012 653
2 192 453
2 062 242
2 071 561
2 319 098
2 342 309
32
51
30
151
166
241
1 151
6 101
11 731
12 778
17 065
14 112
8 508
7 573
13 951
10 393
11 094
11 967
11 231
9 386
9 480
9 491
1930.
1934.
1947.
1950.
1955.
1960.
1965.
1970.
1975.
1980.
1985.
1990.
1995.
2000.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
14.12. Domaæi promet i promet s inozemstvom u Zraènoj luci Zagreb
Promet zrakoplova
Promet putnika
Ukupno
domaæih
inozemnih
Ukupno
2008.
Ukupno
Domaæi promet
Promet s inozemstvom
44 542
12 146
32 396
27 096
12 146
14 950
17 446
17 446
2 192 453
537 459
1 654 994
1 418 107
537 459
880 648
774 346
774 346
11 967
1 713
10 254
2009.
Ukupno
Domaæi promet
Promet s inozemstvom
40 684
9 646
31 038
24 500
9 646
14 854
16 184
16 184
2 062 242
484 299
1 577 943
1 367 968
484 299
883 669
694 274
694 274
11 231
1 283
9 948
2010.
Ukupno
Domaæi promet
Promet s inozemstvom
39 812
8 538
31 274
23 932
8 538
15 394
15 880
15 880
2 071 561
439 346
1 632 215
1 326 475
439 346
887 129
745 086
745 086
9 386
1 087
8 299
2011.
Ukupno
Domaæi promet
Promet s inozemstvom
42 360
11 144
31 216
26 820
11 144
15 676
15 540
15 540
2 319 098
506 169
1 812 929
1 471 289
506 169
965 120
847 809
847 809
9 450
1 157
8 293
2012.
Ukupno
Domaæi promet
Promet s inozemstvom
39 038
9 128
29 910
25 012
9 128
15 884
14 026
14 026
2 342 309
496 533
1 845 776
1 509 672
496 533
1 013 139
832 637
832 697
9 491
909
8 582
186
inozemnim
zrakoplovima
Promet robe
i pošte u
tonama
domaæim
zrakoplovima
14.13. Promet inozemnih zrakoplova u Zraènoj luci Zagreb
Promet
zrakoplova,
otpremljeni
i prispjeli
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
Roba i pošta
otpremljena
i prispjela u
tonama
Putnici
otpremljeni
prispjeli
u tranzitu
Ukupno
Redoviti promet
Izvanredni promet
Ostali inozemni zrakoplovi i nekomercijalni
17 446
12 352
1 874
386 056
371 170
12 348
377 962
362 536
12 932
10 328
8 351
1 750
7 103
5 004
2 099
3 220
2 538
2 494
227
-
Ukupno
Redoviti promet
Izvanredni promet
Ostali inozemni zrakoplovi i nekomercijalni
16 184
11 126
2 666
343 753
329 539
8 444
341 436
328 597
7 811
9 085
3 868
1 364
7 461
4 318
3 137
2 392
5 770
5 028
3 853
6
Ukupno
Redoviti promet
Izvanredni promet
Ostali inozemni zrakoplovi i nekomercijalni
15 880
12 552
1 076
370 215
349 479
19 318
372 021
350 105
20 592
2 850
1 199
1 454
6 148
6 001
147
2 252
1 418
1 324
197
-
Ukupno
Redoviti promet
Izvanredni promet
Ostali inozemni zrakoplovi i nekomercijalni
15 540
12 606
1 014
422 361
414 194
6 946
422 855
415 089
6 531
2 593
675
1 735
8 293
6 808
1 484
1 920
1 221
1 235
183
1
Ukupno
Redoviti promet
Izvanredni promet
Ostali inozemni zrakoplovi i nekomercijalni
14 026
11 204
253
416 601
401 144
13 061
412 714
396 635
13 133
3 322
1 173
935
8 582
...
...
2 569
2 396
2 946
1 214
...
14.14. Sredstva Zraène luke Zagreb
Poletno-sletna
staza
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
dužina,
m
širina,
m
3 250
3 250
3 250
3 250
3 250
3 250
3 250
3 250
3 250
3 250
45
45
45
45
45
45
45
45
45
45
Sredstva za rad na platformi
Ostalo
autobusi vozila za vuèna
autokolica
vatrou
opskrbu vozila liftovi i stube za
za
gasna
zraènoj (cater- (trak- "cargo" putnike prijevoz
vozila
luci
ing)
tori) platforme
prtljage
9
9
7
7
7
7
7
9
9
9
4
4
5
5
3
3
3
4
4
4
36
31
31
31
23
19
19
19
19
19
7
11
10
10
11
10
10
10
10
10
25
30
28
28
30
20
20
20
180
180
180
180
160
152
152
152
4
4
4
4
5
5
4
4
4
4
autocisterne i
snjegoagregati teretna
èistaèi
vozila
8
7
7
7
8
8
8
8
18
18
18
18
10
10
10
10
15
15
15
15
13
13
13
13
13
13
187
14.15. Prometne nesreæe i nastradale osobe u prometnim nesreæama
Prometne nesreæe
Ukupno
s materijalnom štetom
Nastradale osobe
s nastradalim
osobama
Ukupno
poginule
ozlijeðene
2003.
21 011
18 324
2 687
3 799
50
3 749
2004.
16 799
14 107
2 692
3 932
50
3 882
2005.
12 706
10 323
2 383
3 244
64
3 180
2006.
12 829
10 242
2 587
3 481
54
3 427
2007.
14 126
11 494
2 632
3 557
48
3 509
2008.
12 366
10 073
2 293
3 108
62
3 046
2009.
11 473
9 021
2 452
3 377
50
3 327
2010.
10 221
8 219
2 002
2 694
50
2 644
2011.
9 792
7 727
2 065
2 717
31
2 686
2012.
8 830
6 867
1 963
2 609
34
2 575
Izvor: MUP-RH - Služba za strateško planiranje
analitiku i razvoj
14.16. Broj požara prema vrstama objekata i stradale osobe u njima
Objekti i otvoreni prostori
Ukupno industrij- stambeni poslovno ugosti- zdravstve- odgojne i
i gospoteljski i ne ustano- obrazovne
ski
prodajni
darski
turistièki
ve
ustanove
1)
ostalo1)
Smrtno Teže postradali vrijeðeni
2003.
1 693
7
408
59
20
1
7
1 191
7
14
2004.
1 356
4
372
62
46
4
6
862
4
18
2005.
1 390
10
353
35
29
5
12
946
2
15
2006.
1 547
5
364
43
11
3
9
1 112
2
12
2007.
1 518
3
333
40
30
4
17
1 091
3
21
2008.
1 467
4
393
35
14
7
21
993
3
17
2009.
1 553
6
345
41
15
4
10
1 132
3
9
2010.
1 162
7
300
48
8
1
8
790
3
23
2011.
1 589
2
354
35
16
6
4
1 172
6
19
2012.
1 387
1
313
33
14
2
8
1 016
3
12
Obuhvaæeni: motorna vozila, elektr. stupovi, šume, parkovi, livade, šikare, suha trava, kontejneri za smeæe i ostalo.
Izvor: MUP-RH - Služba za strateško planiranje
analitiku i razvoj
188
15. Distributivna trgovina i ostale usluge
15.1. Distributivna trgovina - poslovni subjekti (pravne osobe i obrtnici)
Promet s PDV-om
u tisuæama kuna
Stanje 31. prosinca
Zaposleni
Poslovni
subjekti
Prodavaonice/
servisi
ukupno
na 1
prodavaonicu
ukupno
po
zaposlenom
Lanèani
indeksi
prometa
2006.
Ukupno
Pravne osobe
Obrtnici
7 878
4 887
2 991
9 809
7 433
2 376
84 985
78 785
6 200
9
11
3
133 596 570
131 960 320
1 636 250
1 572
1 675
264
109,4
109,5
103,3
2007.
Ukupno
Pravne osobe
Obrtnici
10 717
6 724
3 993
12 632
9 409
2 223
106 341
98 740
7 601
8
10
2
161 694 038
159 549 186
2 144 852
1 520
1 616
282
121,0
120,9
131,1
2008.
Ukupno
Pravne osobe
Obrtnici
10 204
6 145
4 059
12 724
9 228
3 496
108 506
100 663
7 843
9
11
2
173 304 119
171 070 217
2 233 902
1 597
1 699
285
107,2
107,2
104,2
2009.
Ukupno
Pravne osobe
Obrtnici
8 691
5 070
3 621
11 282
8 138
3 144
97 732
90 233
7 499
9
11
2
146 256 482
144 447 279
1 809 203
1 497
1 601
241
84,4
84,4
81,0
2010.
Ukupno
Pravne osobe
Obrtnici
8 933
5 177
3 756
11 745
8 815
2 930
98 933
91 159
7 774
8
10
3
151 828 392
150 097 778
1 730 614
1 535
1 647
223
103,8
103,9
95,7
Prodavaonice /servisi
prema pretežnoj djelatnosti pravne osobe/obrtnika
10 000
9 000
prodavaonice/servisi
8 000
7.000
6 000
Pravne osobe
Obrtnici
5 000
4 000
3 000
2 000
1 000
0
2001.
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
189
15.2. Distributivna trgovina prema djelatnosti koju poslovni subjekt obavlja u 2010.
Stanje, 31. prosinca 2010.
ProdavaoZaposleni
nice/servisi
Ukupno
Posredovanje u trgovini na veliko
Trgovina na veliko ukljuèujuæi izvoz
Trgovina na malo
Popravci i održavanje motornih vozila i motocikla
Ostale djelatnosti
Pravne osobe
Posredovanje u trgovini na veliko
Trgovina na veliko ukljuèujuæi izvoz
Trgovina na malo
Popravci i održavanje motornih vozila i motocikla
Ostale djelatnosti
Obrtnici
Posredovanje u trgovini na veliko
Trgovina na veliko ukljuèujuæi izvoz
Trgovina na malo
Popravci i održavanje motornih vozila i motocikla
Ostale djelatnosti
Zalihe,
tis. kuna
Promet s
PDV-om,
tis. kuna
11 745
98 933
18 629 794
151 828 392
10 986
759
-
613
32 480
60 223
2 779
2 838
10 460 770
7 936 126
46 858
186 040
342 602
83 350 940
62 403 566
1 040 747
4 690 537
8 815
91 159
18 070 091
150 097 778
8 635
180
-
462
32 108
54 158
1 823
2 608
10 430 246
7 420 036
34 849
184 960
296 505
83 123 685
61 164 484
888 211
4 624 893
2 930
7 774
559 703
1 730 614
2 351
579
-
151
372
6 065
956
230
30 524
516 090
12 009
1 080
46 097
227 255
1 239 082
152 536
65 644
Struktura prometa u distributivnoj trgovini
prema djelatnosti koju poslovni subjekt obavlja u 2010.
Trgovina na veliko
ukljuèujuãi izvoz
54,9%
Posredovanje u trgovini
na veliko
0,2%
Popravci i održavanje
motornih vozila i
Ostale djelatnosti
motocikla
3,1%
0,7%
190
Trgovina na malo
41,1%
15.3. Trgovina na malo - pravne osobe
2001.
Broj
prodavaonica/
servisa
Broj
zaposlenih
Promet
u tisuæama kuna
Promet
na jednog
zaposlenog
u tis. kuna
6 440
27 581
17 896 680
649
Broj
zaposlenih
na jednu
prodavaonicu
4
2002.
6 616
30 344
22 861 223
753
5
2003.
6 540
33 906
25 832 739
762
5
2004.
6 099
33 681
28 235 190
838
6
2005.
6 099
36 189
32 172 674
889
6
2006.
6 281
38 719
34 064 761
880
6
2007.
8 239
50 384
41 330 697
820
6
2008.
8 016
51 571
44 432 467
862
6
2009.
7 964
52 166
59 526 522
1 141
7
2010.
8 635
54 158
61 164 484
1 129
6
Struktura prometa u trgovini na malo
prema trgovaèkim strukama u 2012.
Ostale trgovaèke struke
23,0%
Kozmetièki i toaletni
proizvodi
3,9%
Željezna roba, boje i
staklo
4,4%
Tekstil, odjevni predmeti,
obuãa i kožni proizvodi
10,6%
Motorna vozila
3,2%
Motorna goriva i maziva
22,7%
Nespecijalizirane
prodavaonice pretežno
živežnim namirnicama
29,4%
Ostale nespecijalizirane
prodavaonice
2,8%
191
15.4. Lanèani indeksi prometa u trgovini na malo
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
u tekuæim cijenama
118,4
109,9
114,9
108,2
114,0
108,6
86,2
95,0
97,1
101,1
u stalnim cijenama
116,3
107,4
113,5
105,7
110,1
-
-
-
-
-
Lanèani indeksi prometa
15.5. Struktura prometa u trgovini na malo prema trgovaèkim strukama1)
Ukupno
2010.
2011.
2012.
100,0
100,0
100,0
100,0
Motorna vozila
5,0
4,9
4,6
3,2
Dijelovi i pribor za motorna vozila
1,2
1,2
0,9
0,8
29,4
Nespecijalizirane prodavaonice pretežno živežnim namirnicama
23,3
24,4
30,4
Ostale nespecijalizirane prodavaonice
7,9
1,9
3,3
2,8
Ostale živežne namirnice u specijaliziranim prodavaonicama
0,5
0,7
0,7
1,5
Kruh, pecivo, tjestenine i slatkiši
0,6
0,6
0,5
0,5
Alkoholna i druga piæa
0,0
0,1
0,7
0,5
Duhanski proizvodi
Motorna goriva i maziva
1)
2009.
1,5
1,6
1,3
3,2
22,2
24,5
22,3
22,7
Raèunala, periferne jedinice i softveri
0,0
0,0
0,3
0,2
Telekomunikacijska oprema, audio i video oprema
0,5
0,1
0,7
1,0
Tekstil, odjevni predmeti, obuæa i kožni proizvodi
10,6
10,9
13,8
11,2
Željezna roba, boje i staklo
5,5
6,1
5,0
4,4
Sagovi, prostiraèi, zidne i podne obloge
0,2
0,1
0,2
0,1
Elektrièni aparati za kuæanstvo
2,1
1,9
1,2
1,0
Namještaj, oprema za rasvjetu i drugi proizvodi za kuæanstvo
2,5
2,2
2,8
4,1
Knjige
1,3
1,2
0,9
0,7
Novine, papirnata roba i pisaæi pribor
3,8
3,7
1,7
1,8
Glazbeni i video zapisi
0,0
0,0
0,0
0,0
Sportska oprema, pribor i oprema za ribolov i kampiranje
0,2
0,4
0,8
0,8
Ostala trgovina na malo u specijaliziranim prodavaonicama
1,9
1,7
1,4
1,4
Ljekarne, medicinski i ortopedski proizvodi
2,9
3,0
3,0
3,2
Kozmetièki i toaletni proizvodi
4,0
3,9
4,0
3,9
Cvijeæe, sadnice, sjemenje, gnojivo, kuæni ljubimci
0,7
0,7
0,6
0,7
Rabljena roba i prodaja izvan prodavaonica
1,3
1,3
1,5
1,5
Podaci su prikazani prema trgovaèkim strukama bez obzira na djelatnost u kojoj je poslovni subjekt registriran.
192
15.6. Nominalni indeksi prometa uslužnih djelatnosti prema pretežnoj djelatnosti
poslovnog subjekta
Indeksi
2012.
2011.
Djelatnosti NKD-a 2007.
Ukupno usluge1)
98,0
G 45+46+47
Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala
H 49+50+52 +53
Prijevoz i skladištenje
I 55+56
97,9
101,5
Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane
J 58+59+60 +61+62+63
98,6
Informacije i komunikacije
97,6
M 69+70+71 +73+74
Struène, znanstvene i tehnièke djelatnosti
94,6
N 78+79+80 +81+82
Administrativne i pomoæne uslužne djelatnosti
1)Vidjeti
103,5
metodološka objašnjenja
Nominalni indeksi prometa uslužnih djelatnosti u 2012.
106
104
indeksi
102
100
98
96
94
92
Ukupno
usluge
G
H
I
J
M
N
djelatnosti NKD 2007.
193
15.7. Nominalni indeksi prometa trgovine na malo prema pretežnoj djelatnosti
poslovnog subjekta
Ukupan promet
Promet od trgovine na malo
2009. 2010. 2011. 2012. 2009. 2010. 2011. 2012.
2008. 2009. 2010. 2011. 2008. 2009. 2010. 2011.
Ukupno
-
-
-
-
87,0
96,2
99,3 101,1
97,1 102,4
47
Trgovina na malo, osim trgovine motornim
vozilima i motociklima
80,9
97,4 103,1
96,9
86,2
95,0
47.11
Trgovina na malo u nespecijaliziranim
prodavaonicama pretežno hranom, piæima
i duhanskim proizvodima
98,2
95,1 109,6 101,1
97,8
94,0 109,2 102,3
47.19
Ostala trgovina na malo u
nespecijaliziranim prodavaonicama
76,7 103,9
47.2
Trgovina na malo hranom, piæima i
duhanskim proizvodima u specijaliziranim
prodavaonicama
101,7
57,1
97,1
77,0 114,8
55,9 100,7
99,6 100,9
99,1
98,8
90,9
99,9
99,5
47.3
Trgovina na malo motornim gorivima i mazivima
70,4 140,7 128,6
97,7
81,6 112,6 116,6 120,1
47.73
47.74
47.75
Ljekarne, trgovina na malo medicinskom i
ortopedskom robom, kozmetièkim i toaletnim
proizvodima u specijaliziranim prodavaonicama
99,9
94,9
98,1
98,1
99,5
94,9
98,0
98,1
47.51
47.71
47.72
Trgovina na malo tekstilom, odjeæom,
obuæom i proizvodima od kože u
specijaliziranim prodavaonicama
121,0
89,3
95,2 101,8
86,0
90,2
88,6
99,0
47.43
47.52
47.54
47.59
47.63
Trgovina na malo audio i video opremom,
željeznom robom, bojama i staklom,
elektriènim aparatima za kuæanstvo, namještajem,
opremom za rasvjetu, glazbenim i video
zapisima itd. u specijaliziranim prodavaonicama
64,1
83,5
92,3 106,6
89,0
87,0
88,1 104,0
47.41
47.42
47.53
47.61
47.62
47.64
47.65
47.76
47.77
47.78
Trgovina na malo raèunalima, perifernim
jedinicama i softverom,
telekomunikacijskom opremom, sagovima,
zidnim i podnim oblogama, knjigama,
novinama, papirnatom robom, sportskom
opremom, igrama i igraèkama, cvijeæem,
sadnicama, sjemenjem, gnojivom, kuænim
ljubimcima, satovima i nakitom te ostala
trgovina na malo u specijaliziranim
prodavaonicama
70,5
89,7 103,9
79,3
99,8
90,2
97,7 101,8
-
90,1
98,4 106,1
Ostale djelatnosti (izvan odjeljka 47)
194
-
-
-
98,7
15.8. Proljetni1) i ostali sajmovi i izložbe na prostoru Zagrebaèkog velesajma
Broj
sajmova
Korišteni
izložbeni
prostor,
u tis. m2
27
28
24
21
23
19
17
16
22
18
147
149
147
113
104
108
51
33
34,5
26
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
1)
Izlagaèi
Ukupno
domaæi
inozemni
6 787
6 711
6 091
4 930
5 193
4 540
3 264
2 413
2 573
2 071
3 754
3 458
3 044
2 619
2 732
2 263
1 821
1 376
1 499
1 147
3 033
3 253
3 047
2 311
2 461
2 277
1 443
1 037
1 074
924
Posjetitelji
u tisuæama
433
574
325
409
217
399
191
198
197
181
Obuhvaæa veæi broj raznih specijaliziranih sajmova
15.9. Zagrebaèki meðunarodni jesenski velesajam
Stalne
prostorije
sajma
tis. m2
2003.
120
Korišteni izložbeni prostor
u tisuæama m2
Ukupno
po izlagaèima
domaæi
36
Izlagaèi
30
Ukupno
domaæi
1 558
918
inozemni
Posjetitelji
u tisuæama
inozemni
6
640
99
2004.
120
31
25
6
1 372
643
729
88
2005.
120
31
26
5
1 307
642
665
76
2006.
90
26
22
4
1 162
570
592
69
2007.
90
19
15
4
820
399
421
56
2008.
90
10
8
2
566
245
321
45
2009.
90
4
3
1
402
190
212
30
20
2010.
90
4
3
1
254
167
87
2011.
90
1,5
1
0,5
204
155
49
8
2012.
90
3,5
3
0,5
499
439
60
14
195
16. Robna razmjena s inozemstvom
16.1. Ukupan izvoz i uvoz
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
26 499 553
IZVOZ
u tisuæama kuna
22 349 548
23 562 472
24 440 919
20 645 486
22 782 647
23 673 608
u tisuæama EUR
…
…
…
2 812 794
3 127 053
3 184 872
3 525 484
u tisuæama USD
3 835 460
4 413 462
5 004 474
3 924 522
4 135 377
4 442 105
4 520 983
72 708 720
UVOZ
u tisuæama kuna
72 603 987
79 546 550
88 037 728
66 975 961
64 922 092
70 564 672
u tisuæama EUR
…
…
…
9 122 247
8 910 948
9 491 920
9 672 077
u tisuæama USD
12 459 739
14 888 780
17 995 334
12 715 546
11 824 111
13 233 955
12 418 319
-50 254 439 -55 984 078
Saldo robne razmjene
u tisuæama kuna
-63 596 809
-46 330 475
-42 139 445
…
…
-6 309 453
-5 783 895
-6 307 048
-6 146 593
-8 624 279 -10 475 318
-12 990 860
-8 791 024
-7 688 734
-8 791 850
-7 897 336
u tisuæama EUR
u tisuæama USD
…
-46 891 064 -46 209 167
16.2. Izvoz i uvoz prema sektorima SMTK-a1)
u tisuæama EUR
2011.
Ukupno
Hrana i žive životinje
Piæa i duhan
Uvoz
Izvoz
Uvoz
3 184 872
9 491 920
3 525 484
9 672 077
193 765
672 269
208 208
711 190
117 737
58 108
107 789
63 477
230 375
60 663
269 189
56 827
1 152 198
3 249 746
1 317 998
3 572 960
17 333
56 474
16 137
55 707
Kemijski proizvodi
486 373
1 331 796
480 848
1 345 679
Proizvodi svrstani po materijalu
128 913
1 064 360
134 842
980 441
Strojevi i transportni ureðaji
687 696
1 923 907
767 212
1 840 688
Razni gotovi proizvodi
202 738
1 024 660
182 255
990 414
27 373
256
85 318
434
Sirove materije, osim goriva
Mineralna goriva i maziva
Životinjska i biljna ulja i masti
Proizvodi i transakcije, nespomenuti
1)
2012.
Izvoz
Standardna meðunarodna trgovinska klasifikacija
196
16.3. Izvoz i uvoz prema NKD-u 2007. - proizvodni princip
u tisuæama EUR
IZVOZ
2010.
Ukupno
A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
B Rudarstvo i vaðenje
2011.
UVOZ
2012.
2010.
2011.
2012.
3 127 053 3 184 872 3 525 484 8 910 948 9 491 920 9 672 077
83 284
63 705
73 722
200 473
190 993
207 504
128 930
83 142
95 521 1 775 803 1 933 151 1 982 737
C Preraðivaèka industrija
2 727 222 2 818 512 3 084 068 6 578 527 6 883 130 6 914 578
Proizvodnja prehrambenih proizvoda
171 187 184 324 188 196 568 349 576 354 599 872
Proizvodnja piæa
56 677
57 769
63 018
60 241
67 481
71 721
Proizvodnja duhanskih proizvoda
515
340
462
36 204
41 343
46 339
Proizvodnja tekstila
7 911
10 156
9 975
87 926
91 799
81 408
Proizvodnja odjeæe
30 939
27 614
23 083 263 590 275 199 262 059
Proizvodnja kože i srodnih proizvoda
8 988
10 589
8 612 115 628 122 325 121 871
Prerada drva i proizvoda od drva i pluta,
60 939
70 375
83 660
56 266
62 669
57 301
osim namještaja; proizvodnja proizvoda
od slame i pletarskih materijala
Proizvodnja papira i proizvoda od papira
23 597
26 227
26 968 263 263 255 287 244 019
Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa
140
72
329
653
433
712
Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda 933 696 1 017 343 1 128 674 534 171 904 239 1 091 189
Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda
215 910 168 092 125 021 730 618 724 414 722 015
Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda
285 080 331 396 377 517 491 062 534 303 547 519
i farmaceutskih pripravaka
Proizvodnja proizvoda od gume i plastike
27 773
27 384
26 838 253 910 276 842 263 490
Proizvodnja ostalih nemetalnih
16 131
15 082
13 772 121 709 117 904 104 175
mineralnih proizvoda
26 901
39 865
92 157 297 508 295 554 284 301
Proizvodnja metala
Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda,
50 416
65 193
68 669 234 357 217 232 186 980
osim strojeva i opreme
Proizvodnja raèunala te elektronièkih
123 044 115 510 183 642 754 439 663 587 692 306
i optièkih proizvoda
443 502 455 092 460 168 434 243 395 747 393 050
Proizvodnja elektriène opreme
68 294
72 222
77 743 483 733 487 254 446 516
Proizvodnja strojeva i ureðaja, d. n.
Proizvodnja motornih vozila, prikolica
32 651
27 616
34 495 404 314 431 052 354 741
i poluprikolica
110 517
63 675
57 735 123 458
68 781
79 817
Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava
14
799
15
362
17
632
88
850
88
062
80
642
Proizvodnja namještaja
17
615
17
214
15
702
174
035
185
269
182
535
Ostala preraðivaèka industrija
D Opskrba elektriènom energijom, plinom,
parom i klimatizacija
E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda,
gospodarenje otpadom te djelatnost
sanacije okoliša
J Informacije i komunikacije
M Struène znanstvene i tehnièke djelatnosti
R Umjetnost, zabava i rekreacija
33 507
37 924
71 442
284 165
414 039
501 213
114 138
144 650
171 114
3 602
4 121
1 928
35 627
32 352
29 146
68 005
66 230
63 775
4 064
3 990
134
52
46
143
281
597
337
321
210
199
197
16.4. Izvoz i uvoz prema ekonomskim grupacijama zemalja u 2012.
u tis. EUR
Ukupno
Zemlje EU
struktura, %
IZVOZ
UVOZ
IZVOZ
UVOZ
3 525 484
9 672 077
100,0
100,0
1 604 672
5 578 754
45,5
57,7
Zemlje EFTA-e
19 135
311 827
0,5
3,2
Zemlje CEFT-e
1 005 120
391
28,5
4,0
Zemlje OPEC-a
102 753
131 844
2,9
1,4
Ostale europske zemlje
316 669
1 329 639
9,0
13,7
Ostale azijske zemlje
121 908
1 578 803
3,5
16,3
Ostale afrièke zemlje
194 248
21 812
5,5
0,2
Ostale amerièke zemlje
149 618
324 643
4,3
3,4
Ostale oceanijske zemlje
11 361
3 188
0,3
0,1
Izvoz i uvoz prema ekonomskim grupacijama zemalja u 2012.
IZVOZ
Ostale zemlje
22,6%
Zemlje OPEC-a
2,9%
Zemlje CEFT-e
28,5%
Zemlje EU
45,5%
Zemlje EFTA-e
0,5%
UVOZ
Ostale zemlje
33,7%
Zemlje EU
57,7%
Zemlje OPEC-a
1,4%
Zemlje CEFT-e
4,0%
198
Zemlje EFTA-e
3,2%
17. Ugostiteljstvo
17.1. Ugostiteljska poduzeæa/trgovaèka društva
Poduzeæa/
trgovaèka
društva1)
Zaposleni
Sjedala
Promet u
tisuæama
kuna
2004.
269
7 053
43 973
1 250 986
2005.
248
6 672
43 205
1 383 114
2006.
238
7 395
45 867
1 547 666
2007.
233
6 968
46 500
1 656 761
2008.
241
6 923
44 105
1 677 682
2009.
251
6 949
46 879
1 645 050
Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i
usluživanja hrane i piæa prema NKD 2007. - ukupno
254
6 710
-
1 694 033
98
3 310
-
912 533
156
3 400
-
781 500
2010.
I
55 Smještaj
56 Djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i piæa
Vidjeti Metodološka objašnjenja
Promet ugostiteljskih poduzeãa/trgovaèkih društava 2004. - 2010.
1 800
1 600
1 400
1 200
u mil. kuna
1)
1 000
800
600
400
200
0
2004.
2005.
2006.
Ukupan promet
2007.
Hrana i napici
2008.
2009.
2010.
Smještaj (noãenja)
199
17.2. Promet ugostiteljskih poduzeæa/trgovaèkih društava prema vrstama usluga
u tisuæama kuna
Ukupno
Hrana i
napici
Alkoholna i
Smještaj
bezalkoholna
(noæenja)
piæa
Ostali
promet
2004.
1 250 986
541 849
209 640
428 240
71 257
2005.
1 383 114
603 599
216 484
491 402
71 629
2006.
1 547 666
644 748
242 629
568 572
91 717
2007.
1 656 761
700 493
254 729
605 532
96 007
2008.
1 677 682
733 999
251 536
589 588
102 559
2009.
1 645 050
757 580
261 504
529 822
96 144
1 694 033
796 198
265 508
536 884
95 443
55 Smještaj
912 533
219 022
88 005
525 624
79 882
56 Djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i piæa
781 500
577 176
177 503
11 260
15 561
2010.
I
Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i
usluživanja hrane i piæa prema NKD 2007. ukupno
Struktura prometa ugostiteljskih poduzeãa/trgovaèkih društava prema
vrstama usluga u 2010.
Ostali promet
5,6%
Smještaj (noãenja)
31,7%
Alkoholna i bezalkoholna
piãa
15,7%
200
Hrana i napici
47,0%
17.3. Ugostiteljska poduzeæa/trgovaèka društva i ugostitelji obrtnici
Poslovne
jedinice
Zaposleni
Sjedala
Promet u
tisuæama kuna
2005. Poslovne jedinice ugostiteljskih
poduzeæa / trgovaèkih društava
Poslovne jedinice ugostitelja obrtnika
338
1 973
5 168
6 021
28 434
66 715
1 101 625
817 238
2006. Poslovne jedinice ugostiteljskih
poduzeæa / trgovaèkih društava
Poslovne jedinice ugostitelja obrtnika
341
2 043
5 815
6 488
30 639
76 971
1 210 817
854 197
2007. Poslovne jedinice ugostiteljskih
poduzeæa / trgovaèkih društava
Poslovne jedinice ugostitelja obrtnika
329
1 871
5 456
5 454
32 329
66 086
1 310 673
767 826
2008. Poslovne jedinice ugostiteljskih
poduzeæa / trgovaèkih društava
Poslovne jedinice ugostitelja obrtnika
307
1 977
5 321
5 619
31 004
68 209
1 348 413
859 117
2009. Poslovne jedinice ugostiteljskih
poduzeæa / trgovaèkih društava
Poslovne jedinice ugostitelja obrtnika
327
2 191
5 526
5 622
33 478
82 032
1 316 542
850 897
17.4. Poslovne jedinice ugostiteljskih poduzeæa/trgovaèkih društava prema
vrstama ugostiteljskih objekata
2009.
Poslovne
jedinice
Zaposleni
Promet u
tisuæama
kuna
1 316 542
313
4 855
1 246 769
1 814
643 698
39
1 686
616 837
82
19 254
10
76
14 158
Poslovne
jedinice
Zaposleni
327
5 526
Objekti iz skupine hoteli
40
Kampovi i druge vrste
ugostiteljskih objekata za
smještaj
11
Ukupno
Ostali objekti za smještaj
2010.
Promet u
tisuæama
kuna
9
66
12 996
7
44
11 239
Objekti iz skupine restorani
101
1 391
405 673
99
1 326
393 356
Objekti iz skupine barovi
122
417
81 781
152
1 271
120 274
44
1 037
153 140
6
35
90 905
-
719
-
-
417
-
Ketering objekti
Uprava i pomoæne službe
201
17.5. Ugostitelji obrtnici prema pretežnoj ugostiteljskoj djelatnosti
Promet u
tisuæama kuna
Radnje
Zaposleni
Sjedala
2 161
1 973
2 043
1 871
1 977
5 983
6 021
6 488
5 454
5 619
73 804
66 715
76 970
66 086
68 209
736 678
817 238
854 197
767 826
859 117
2 191
2 135
56
5 622
5 565
57
82 032
82 032
-
850 899
845 009
5 890
56.1 Djelatnosti restorana i ostalih objekata
za pripremu i usluživanje hrane
Ukupno
Djelatnost u ugostiteljstvu
Ostale djelatnosti
584
554
30
1 711
1 680
31
26 161
26 161
-
246 525
244 666
1 859
56.3 Djelatnosti pripreme i usluživanja piæa
Ukupno
Djelatnost u ugostiteljstvu
Ostale djelatnosti
1 530
1 504
26
3 707
3 681
26
55 173
55 173
-
575 721
571 690
4 031
77
77
204
204
698
698
28 653
28 653
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja
hrane i piæa prema NKD 2007. - ukupno
Djelatnost u ugostiteljstvu
Ostale djelatnosti
Ostalo1)
Ukupno
Djelatnost u ugostiteljstvu
1)
Ostalo: 55.1 Hoteli i slièan smještaj; 55.2 Odmarališta i slièni objekti za kraæi odmor; 55.3 Kampovi i prostori za
kampiranje; 55.9 Ostali smještaj; 56.2 Djelatnosti keteringa i ostale djelatnosti pripreme i usluživanja hrane
202
18. Turizam
18.1. Kapaciteti za smještaj turista prema vrstama objekata, stanje 31. kolovoza
2010.
Objekti Sobe1)
Ukupno
Kolektivni smještajni kapaciteti
Hoteli - ukupno
Hoteli *****
Hoteli ****
Hoteli ***
Hoteli **
2011.
2012.
PosteljePosteljePosteljeObjekti Sobe1)
Objekti Sobe1)
ukupno2)
ukupno2)
ukupno2)
68
6 045
12 207
69
6 110
11 888
88
5 189
11 000
68
45
3
12
21
9
5 856
3 759
806
1 510
936
507
11 801
6 696
1 588
2 370
1 685
1 053
69
45
3
11
23
8
5 868
3 866
864
1 463
1 074
465
11 356
6 829
1 501
2 405
1 963
960
88
48
3
11
27
7
4 828
3 831
864
1 473
1 228
266
10 217
6 660
1 501
2 409
2 226
524
Sobe za iznajmljivanje
3
35
68
3
35
66
8
48
97
Hosteli
9
232
716
9
246
760
19
326
1 141
11
1 830
4 321
12
1 721
3 701
13
623
2 319
-
189
406
-
242
532
-
361
783
-
189
406
-
242
532
-
361
783
Ostali objekti za smještaj3)
Privatni smještajni kapaciteti
Kuæanstva - sobe, apartmani,
kuæe za odmor
1)
Ukljuèeni apartmani i mjesta za kampiranje
Stalne i pomoæne postelje
3)
Turistièki apartmani, pansioni, kampovi, apartmani, studio apartmani, prenoèišta, uèenièki i studentski domovi,
spavaæi i kušet-vagoni.
2)
Broj dolazaka turista
800 000
700 000
dolasci turista
600 000
500 000
400 000
300 000
200 000
100 000
0
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
Ukupno
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
Inozemni
203
18.2. Dolasci i noæenja turista prema vrstama objekata za smještaj turista
2011.
noæenja
dolasci
ukupno inozemni ukupno inozemni
Ukupno
Kolektivni smještajni kapaciteti
Hoteli - ukupno
Hoteli *****
Hoteli ****
Hoteli ***
Hoteli **
Sobe za iznajmljivanje
Hosteli
1)
2012.
noæenja
dolasci
ukupno inozemni ukupno inozemni
730 945
551 043 1 183 125 884 055
767 366
590 538 1 245 669 963 863
716 254
540 222 1 141 435 854 553
748 832
576 972 1 185 374 920 422
587 581
116 428
242 744
166 810
61 599
460 633
105 113
198 995
117 081
39 444
611 192
120 469
254 646
183 065
53 012
491 502
109 687
214 299
132 155
35 361
955 651
187 852
408 029
254 765
105 005
745 024
171 740
340 380
179 578
53 326
989 030
199 182
428 812
287 893
73 143
803 861
183 437
364 243
209 786
46 395
5 001
2 088
7 724
4 157
5 781
2 590
9 158
5 205
49 727
34 423
90 601
53 317
53 326
36 794
97 708
57 827
Ostali objekti za smještaj1)
73 945
43 078
87 459
52 055
78 533
46 086
89 478
53 529
Privatni smještajni kapaciteti
Kuæanstva - sobe, apartmani,
kuæe za odmor
14 691
10 821
41 690
29 502
18 534
13 566
60 295
43 441
14 691
10 821
41 690
29 502
18 534
13 566
60 295
43 441
Turistièki apartmani, pansioni, kampovi, apartmani, studio apartmani, prenoèišta, uèenièki i studentski domovi
spavaæi i kušet-vagoni.
Broj ostvarenih noãenja turista
1 400 000
noãenja
1 200 000
1 000 000
800 000
600 000
400 000
200 000
0
2003.
2004.
2005.
2006.
Ukupno
204
2007.
2008.
Inozemni
2009.
2010.
2011.
2012.
18.3. Dolasci i noæenja turista prema zemlji prebivališta
2009.
noæenja
dolasci
2010.
noæenja
dolasci
2011.
noæenja
dolasci
2012.
noæenja
dolasci
UKUPNO
633 517
1 047 937 666 106
1 085 597
730 945 1 183 125 767 366
1 245 669
Domaæi
184 670
292 016 177 252
284 556
179 902
299 070 176 828
281 806
Inozemni
448 847
755 921 488 854
884 055 590 538
963 863
801 041
551 043
Austrija
31 093
44 990
29 795
42 544
29 435
43 019
32 282
46 119
Belgija
6 426
11 100
6 997
11 869
7 196
11 486
8 085
13 777
Bosna i Hercegovina
19 427
31 642
20 360
30 862
21 102
32 932
21 099
35 028
Bugarska
16 001
20 466
14 323
18 135
17 915
22 427
17 467
22 625
Crna Gora
2 016
3 771
2 945
5 979
3 423
6 342
3 580
7 178
Èeška
6 130
11 066
6 185
10 669
6 393
11 093
6 533
11 190
Danska
4 095
7 749
4 074
7 830
4 397
7 609
4 122
7 319
Francuska
23 118
37 303
23 075
35 598
26 987
42 511
26 080
42 024
Italija
28 365
47 917
29 306
47 916
31 833
53 491
32 701
56 583
Maðarska
9 779
16 322
10 304
16 986
10 389
15 536
10 794
17 108
Makedonija
7 231
11 684
7 064
11 554
7 286
11 340
6 010
10 589
Nizozemska
11 437
20 317
11 673
20 439
12 256
19 496
14 370
23 254
Norveška
2 316
4 431
3 517
6 020
3 447
6 473
3 521
6 236
Njemaèka
43 542
79 754
43 414
71 855
48 022
76 412
52 514
81 084
Poljska
9 194
13 907
12 411
17 304
15 287
21 249
16 236
22 403
Portugal
5 961
9 529
5 473
8 134
6 634
9 482
5 342
8 975
Rumunjska
6 465
10 516
6 482
10 265
8 015
13 053
7 820
13 289
Rusija
6 949
15 004
10 755
20 947
11 581
20 886
12 488
23 387
Slovaèka
3 000
5 763
3 507
6 214
3 811
6 668
3 726
6 439
Slovenija
12 336
17 852
12 693
17 802
15 458
22 189
15 499
22 644
Srbija
16 650
28 126
17 741
29 385
18 950
31 336
19 359
32 966
Španjolska
38 641
25 271
39 313
28 915
44 841
30 309
47 761
25 328
Švedska
5 851
10 503
6 389
10 455
6 694
11 040
7 004
11 945
Švicarska
16 117
21 099
17 168
21 956
17 949
23 511
19 103
24 320
5 072
9 356
6 295
11 230
8 498
14 494
9 978
18 053
Ujedinjena Kraljevina
Turska
16 724
34 355
18 703
36 768
22 807
42 895
23 732
46 061
Ostale europske zemlje
16 514
32 391
20 405
41 581
22 834
42 800
24 338
46 982
7 661
13 981
8 927
15 549
11 928
21 036
12 061
21 561
25 507
31 911
22 253
28 860
20 852
27 720
23 403
31 387
18 356
Australija
Japan
6 749
12 523
8 030
14 252
8 539
15 097
9 949
SAD
Kanada
24 321
48 721
31 427
57 652
31 820
57 951
33 693
64 056
Ostale izvaneuropske zemlje
27 529
52 559
38 248
69 590
58 996
94 720
82 321
132 284
205
18.4. Naèin dolaska turista prema vrstama objekata
2009.
dolasci noæenja
2010.
dolasci noæenja
2011.
dolasci noæenja
2012.
dolasci noæenja
Ukupno
633 517 1 047 937 666 106 1 085 597 730 945 1 183 125 767 366 1 245 669
Individualno
528 387
866 464 550 462
874 465 554 775
892 335 567 521
911 406
Kolektivni smještajni kapaciteti 518 163
836 429 538 713
840 463 540 342
851 377 549 842
852 636
Privatni smještajni kapaciteti
Domaæi turisti
30 035
11 749
34 002
14 433
40 958
17 679
58 770
164 080
241 034 156 094
230 870 154 150
243 142 144 159
215 961
Kolektivni smještajni kapaciteti 160 779
231 953 152 613
219 864 150 325
231 210 139 265
199 292
Privatni smještajni kapaciteti
Inozemni turisti
3 301
9 081
3 481
11 006
3 825
11 932
4 894
16 669
364 307
625 430 394 368
643 595 400 625
649 193 423 362
695 445
Kolektivni smještajni kapaciteti 357 384
604 476 386 100
620 599 390 017
620 167 410 577
653 344
Privatni smještajni kapaciteti
Organizirano
6 923
20 954
8 268
22 996
10 608
29 026
12 785
42 101
105 130
181 473 115 644
211 132 176 170
290 790 199 845
334 263
Kolektivni smještajni kapaciteti 105 054
181 198 115 580
210 861 175 912
290 058 198 990
332 738
Privatni smještajni kapaciteti
Domaæi turisti
Kolektivni smještajni kapaciteti
Privatni smještajni kapaciteti
Inozemni turisti
Kolektivni smještajni kapaciteti
Privatni smještajni kapaciteti
206
10 224
76
275
64
271
258
732
855
1 525
20 590
50 982
21 158
53 686
25 752
55 928
32 669
65 845
20 578
50 954
21 130
53 587
25 707
55 672
32 595
65 660
12
28
28
99
45
256
74
185
84 540
130 491
94 486
157 446 150 418
234 862 167 176
268 418
84 476
130 244
94 450
157 274 150 205
234 386 166 395
267 078
64
247
36
172
213
476
781
1 340
19. Komunalne djelatnosti
19.1. Javna vodovodna i kanalizacijska mreža, te javna
toplana po naseljima
Naselja
Javna
Javna
vodovodna kanalizamreža cijska mreža
Javna
toplana
Naselja
Naselje ili dio naselja ima (+) ili nema (-)
Adamovec
Belovar
Blaguša
Botinec
Brebernica
Brezovica
Budenec
Buzin
Cerje
Demerje
Desprim
Dobrodol
Donji Èehi
Donji Dragonožec
Donji Trpuci
Drenèec
Drežnik Brezovièki
Dumovec
Ðurðekovec
Gajec
Glavnica Donja
Glavnica Gornja
Glavnièica
Goli Breg
Goranec
Gornji Èehi
Gornji Dragonožec
Gornji Trpuci
Granèari
Havidiæ Selo
Horvati
Hrašæe Turopoljsko
Hrvatski Leskovac
Hudi Bitek
Ivanja Reka
1)
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
-
stanje krajem 2012.
Javna
Javna
Javna
vodovodna kanalizatoplana
mreža cijska mreža
Naselje ili dio naselja ima (+) ili nema (-)
Jesenovec
Ježdovec
Kašina
Kašinska Sopnica
Kuèilovina
Kuæanec
Kupineèki Kraljevec
Lipnica
Luèko
Lužan
Mala Mlaka
Markovo Polje
Moravèe
Odra
Odranski Obrež
Paruževina
Planina Donja
Planina Gornja
Popovec
Prekvršje
Prepuštovec
Sesvete
Soblinec
Starjak
Strmec
Šašinovec
Šimunèevec
Veliko Polje
Vuger Selo
Vugrovec Donji
Vugrovec Gornji
Vurnovec
Zadvorsko
Zagreb1)
Žerjavinec
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
-
+
-
Naselje Zagreb èini gotovo 90% stanovnika Grada Zagreba
Izvor: Gradski ured za prostorno ureðenje, zaštitu okoliša,
izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet
i Zagrebaèki holding d.o.o. Podružnica Vodoopskrba i odvodnja
207
19.2. Javni vodovod
Rezervoari
Dužina
cjevovoda
u km
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
2 136
2 164
2 185
2 203
2 264
2 328
2 341
2 343
2 349
2 358
broj
zapremina
u tis. m3
24
29
29
30
33
23
28
28
29
30
Broj prikljuèaka
Ukupno
dignuto
vode
Gubitak
u mreži
Isporuèeno vode
kuæanUkupno
stvima
gospo- ostalim kodarstvu risnicima
u tisuæama m3
106,5
106,6
108,9
109,3
112,1
106,7
112,6
112,6
116,5
116,7
71 803
73 376
74 056
77 533
77 615
78 822
79 601
80 234
80 742
81 742
127 626
122 201
118 057
117 220
115 954
114 082
112 628
112 891
113 549
113 289
52 374
49 768
48 170
51 143
50 067
47 376
47 107
52 416
53 888
53 435
75 252
72 433
69 887
66 077
65 887
63 078
61 883
60 475
59 661
59 854
48 196
46 711
45 633
45 512
46 232
44 408
44 560
44 635
44 698
43 901
23 306
21 148
19 535
19 366
18 287
17 274
16 105
14 468
13 667
14 652
3 750
4 574
4 719
1 199
1 368
1 396
1 218
1 372
1 296
1 301
19.3. Javna kanalizacija
Dužina kanalizacijske mreže, u km
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
Ukupno
kolektori
ostala kanaliz.
mreža
1 504,5
1 520,2
1 533,4
1 564,8
1 601,0
1 631,0
1 648,0
1 798,0
1 818,0
1 835,0
190,7
193,4
195,9
197,3
205,0
205,0
213,0
213,0
223,0
223,0
1 313,8
1 326,8
1 337,5
1 367,5
1 396,0
1 426,0
1 435,0
1 585,0
1 595,0
1 612,0
Kanalizacijski
prikljuèci
Broj uliènih
slivnika
60 753
61 550
62 482
63 826
65 375
68 023
69 007
69 007
69 017
69 480
45 197
45 497
45 830
45 900
46 800
47 580
50 000
50 000
54 500
55 000
19.4. Opskrba grada toplinskom energijom
2006.
Tehnološka para - ukupno, isporuèeno u tonama
Ogrjevna toplina - ukupno, isporuèeno u MWh
Grijanje stanova preko toplana i kotlovnica u
stambenim èetvrtima
- broj stanova
- površina stanova u m2
- isporuèena ogrjevna toplina, u MWh
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
440 038 436 396 483 056 436 713 439 492 421 442 423 592
1 476 211 1 382 243 1 450 319 1 467 511 1 541 188 1 480 396 1 421 100
90 673
91 273 92 146
92 476 92 793
92 998
93 389
4 958 610 4 988 700 5 038 332 5 060 119 5 079 093 5 094 071 5 116 191
1 098 828 1 028 404 1 072 378 1 082 687 1 127 910 1 084 142 1 039 351
Izvor: HEP - Toplinarstvo d.o.o.
208
MWh
reflektor
natrij
javna
rasvjeta
reflektor
gospodarstvo
natrijevih
kuæanstva
fluorescentnih
Broj rasvjetnih mjesta na
ulicama i trgovima
Potrošeno
Broj potrošaæa
zraènih
podzemnih
kabela
Dužina elektriènih vodova
u km
Proizvedeno el. energ.
u MWh
19.5. Elektrièna energija
2003.
4 943
4 597
1 786 701
897 292
1 416 025
78 152
352 126
312
69 534 14
572
2004.
4 978
4 619
1 967 756
964 986
1 467 993
83 282
358 843
312
69 900 14
610
2005.
4 992
4 811
1 753 874
989 275
1 551 762
85 428
365 537
312
70 200 14
640
2006.
5 071
4 815
1 745 411
1 064 925
1 671 999
87 985
374 134
312
95 000 14
686
2007.
5 316
4 820
1 975 521
1 002 752
1 773 012
86 904
383 584
312
115 000 14
704
2008.
5 477
4 821
1 945 680
986 827
1 774 537
85 586
385 013
312
120 000 14
710
2009.
5 490
3 684
1 963 068
1 022 805
1 793 267
97 199
408 891
312
121 100 14
721
2010.
5 584
3 672
2 432 016
1 041 659
1 781 478
88 172
414 150
312
122 250 14
750
2011.
4 993
3 658
2 455 031
1 024 869
1 767 275
84 923
416 075
328
122 500 14
785
2012.
4 994
3 648
2 333 638
1 016 819
1 700 151
85 663
417 664
338
123 000 14
810
19.6. Plin
Distributivna mreža
plinovoda,
u km
Broj prikljuèenih potrošaèa plina
Distribucija plina
kuæanstva
Ukupno
poduzetništvo
Ukupno
kuæanstva
Broj
javnih
poduzetništvo rasvjetnih
mjesta
u 000 m3
2003.
2 225
384 082
233 361
150 721
172 195
163 488
8 707
189
2004.
2 412
374 562
235 558
139 004
182 915
173 805
9 110
231
2005.
2 553
400 601
252 123
148 478
193 808
183 788
10 020
232
2006.
2 701
383 635
237 468
146 167
205 758
194 632
11 126
239
2007.
2 773
366 080
227 949
138 131
219 289
206 748
12 541
239
2008.
2 868
396 781
249 502
147 279
231 291
219 307
11 984
239
2009.
2 893
410 455
268 321
142 134
243 492
231 160
12 332
239
2010.
2 904
427 467
267 510
159 957
248 393
235 925
12 468
247
2011.
2 929
392 793
249 189
143 604
253 626
232 182
21 444
239
1 259
255 588
234 126
21 462
239
u 000 000 kWh
2012.
2 945
3 510
2 251
Od 1. sijeènja 2012. koristi se mjerna jedinica kWh, prema odredbama Pravilnika o organizaciji tržišta prirodnog plina
(NN, 126/10., 128/11.) i Opæih uvjeta za opskbu prirodnim plinom (NN, 43/09.).
209
19.7. Parkovi, ostale zelene površine, drvoredi i javna djeèja igrališta
Travnate
površine1)
Parkovi1)
površina,
tis. m2
broj
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
1) Podaci se
površina,
tis. m2
Botanièki
vrtovi
površina,
broj
tis. m2
Zoološki vrt
površina,
tis. m2
broj
52
670
8 857
2
72
51
657
8 995
2
72
44
573
9 126
2
72
44
573
9 334
2
72
44
573
9 839
2
72
45
592
9 977
2
72
45
592
10 108
2
72
45
592
10 285
2
72
45
592
10 285
2
72
45
592
10 319
2
72
odnose na površine koje održava "Zrinjevac" d.o.o.
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
70
70
70
70
70
70
70
70
70
70
Drvoredi1)
Javna djeèja
igrališta1)
dužina,
km
broj
156
156
159
163
164
176
180
193
200
206
368
380
440
442
454
467
529
570
570
580
19.8. Parkovi na gradskom podruèju1)
Naziv parka
Površina
u m2
Park mladenaca
Park V. Majera
Ribnjak
Cerje
Krešimirov trg
Park stara Trešnjevka
Prisavlje - Boæarski dom
Kašina
Park Brezje
Tomislavov trg
Park ispred Mirogoja
Rapski park
Vugrovec
Maksimirska - Hondlova park
Strossmayerov trg
69 313
45 593
41 709
29 926
23 057
22 100
21 347
20 626
18 000
17 755
16 131
16 024
15 646
14 499
14 102
1)
stanje krajem 2012.
Površina
u m2
Naziv parka
Park Dubec
13 000
OŠ Sesvete
12 600
Trg N. Š. Zrinskog
12 540
Park Dubrava
12 166
Maruliæev trg
12 135
Rokov perivoj
10 878
Park naselje Trnovèica
10 078
Poljanice park
10 000
Park Mladosti
9 459
Trg Francuske republike
9 006
Svaèiæev trg
8 605
Mažuraniæev trg
7 715
Švarcova - Petrova - Rendiæeva 7 557
Jurjevska
6 957
SŠC Sesvete
6 234
Površina
u m2
Naziv parka
Trg Dragutina Domjaniæa
Park Kapucinska - Pljevljanska
Moravèe
Hercegovaèka
Starèeviæev trg
Zeleni trg
Avenija Vukovar 235
Domagojeva 17-19
Bosanska
Žerjavinec
Moslavaèki trg
Joševski park
Trešnjevaèki trg
Park Bartola Kašiæa
Jagiæeva
5 620
5 537
4 861
3 953
3 920
3 915
3 785
3 618
3 500
3 473
3 421
3 272
3 237
3 095
1 884
Parkovi koje održava Zrinjevac d.o.o.
19.9. Tržnice
2003.
Broj tržnica
22
2
Površina u m - ukupno
2004.
2005.
22
22
2006.
22
2007.
2008.
2009.
22
22
22
2010.
22
2011.
22
2012.
22
124 099 124 099 124 099 124 099 124 099 124 099 124 099 124 099 124 099 124 099
Obraðena površina u m2 124 099 124 099 124 099 124 099 124 099 124 099 124 099 124 099 124 099 124 099
Pokrivena površina u m2
Broj klupa (stolova)
2
Površina klupa u m
Prodavaonice na tržnicama
210
38 648 38 648
38 648
38 648
38 648
38 648
38 648
38 648
38 648
38 648
4 092
4 128
4 076
2 823
4 105
4 105
4 116
4 116
4 116
4 116
8 184
8 256
8 152
8 138
8 210
8 210
8 232
8 232
8 232
8 232
626
626
626
584
584
584
584
584
584
584
19.10. Bazeni
2003.
2004.
2005.
14
17
17
6 698
8 297
258
255
Broj bazena
2
Površina bazena u m
Broj kupaèa u tisuæama
1)
2006.
2007.
2008.
2009.
17
17
16
16
8 297
8 297
8 297
8 247
353
357
359
373
2010.
2011.
2012.
16
16
16
8 247
8 247
8 247
8 247
311
320
330
313
Od 2003. godine 2 bazena nisu u funkciji
19.11. Groblja
Groblja
Groblja koja
su opskrbljena
vodom
pod parkom
pod grobnim mjestima
pod stazama, putovima
Grobna mjesta
s rashladnim ureðajem
bez rashladnih ureðaja
broj odara
Broj odara u krematoriju
Crkve
Kapele
javni vodovod
pumpe
povezanu s javnom
kanalizacijskom mrežom
povezanu sa septièkom jamom,
otvorenim kanalom, rijekom
Groblja
koja imaju
kanalizaciju
broj
Mrtvaènice
25
28
28
28
28
28
28
323 900
360 015
406 305
393 071
398 311
398 709
394 009
832 064
859 113
860 383
883 620
907 658
912 914
917 314
359 825
363 081
387 952
390 762
399 927
401 504
401 804
149 306
152 526
166 408
171 533
178 162
179 622
181 022
7
6
14
24
19
19
20
15
20
7
3
1
1
1
48
52
47
48
40
40
41
2
2
2
2
2
2
2
21
22
22
22
22
22
22
2
2
2
2
2
2
2
17
18
20
20
22
22
22
2
2
1
1
3
3
1
8
8
10
10
13
13
13
11
11
10
10
7
7
7
površina, m2
1997.
2001.
2004.
2007.
2010.
2011.
2012.
19.12. Groblja: Mirogoj, Miroševac i Krematorij s Gajem urni
1970.
1980.
1990.
2000.
2005.
2010.
2011.
2012.
Broj groblja
Površina, ha
Broj grobova
Pokopani od
osnivanja groblja
Kremirani od
osnivanja groblja
2
2
3
3
3
3
3
3
92,1
99,1
118,6
126,8
129,8
131,8
131,8
131,8
51 533
74 379
91 362
108 682
115 592
119 974
120 701
121 450
246 307
293 978
345 379
404 947
431 882
460 330
465 671
471 118
...
...
...
35 063
51 738
72 088
76 432
80 884
Groblje Mirogoj otvoreno je 1. XI. 1876. godine, a prvi ukopani bio je pokojnik Miroslav Singer,
Krematorij je otvoren 30. I. 1986. godine, a ukop u Gaju urni zapoèeo je 4. IV. 1986. godine.
Gradsko groblje Miroševac otvoreno je 1953. godine.
211
20. Kakvoæa i zaštita prirode i okoliša
20.1. Zaštiæena prirodna podruèja
Kategorija/
potkategorija
zaštite1)
Naziv zaštiæenog podruèja
Površina,
ha
Godina proglašenja Nacionalna
zaštiæenim
ekološka
podruèjem
mreža2)
Park prirode
Medvednica 3)
8 439,00
1981.
dio
130,00
175,73
23,41
90,93
186,79
101,01
20,00
1963.
1963.
1963.
1963.
1963.
1963.
1963.
dio
dio
dio
dio
dio
dio
dio
262,69
477,45
75,00
1975.
1977.
1991.
dio
dio
dio
-
1979.
dio
-
1964.
-
2,49
4,70
1969.
1971.
-
0,86
3,11
0,50
316,00
3,50
0,146
3,02
5,00
2,08
2,50
0,01
2,40
0,69
0,85
2,10
1948.
1960.
1963.
1964.
1970.
1970.
1970.
1970.
1970.
1971.
1998.
2000.
2000.
2000.
2000.
-
-
1998.
-
Posebni rezervat
-šumske vegetacijeBabji zub - Ponikve (dio PP Medvednica)
Bliznec - Šumarev Grob (dio PP Medvednica)
Graèec - Lukovica - Rebar (dio PP Medvednica)
Mikuliæ potok - Vrabeèka gora (dio PP Medvednica)
Pušinjak - Goršèica (dio PP Medvednica)
Rauchova lugarnica - Desna Trnava (dio PP Medvednica)
Tusti vrh - Kremenjak (dio PP Medvednica)
Znaèajni krajobraz
Lipa na Medvednici (dio PP Medvednica)
Goranec na obroncima Medvednice
Savica
Spomenik prirode
- geomorfološki Spilja Veternica (dio PP Medvednica)
- rijetki primjerak drveæa Javor - klen (Acer campestre), Cerje
Spomenik parkovne arhitekture
- botanièki vrt Botanièki vrt Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta
Botanièki vrt Prirodoslovno-matematièkog fakulteta
- park Park u Jurjevskoj ulici 27
Mallinov park
Leustekov park
Park Maksimir
Park kralja Tomislava
Park u Jurjevskoj ulici 30
Park Zrinjevac
Park Ribnjak
Park Josipa Jurja Strossmayera
Park uz dvorac Junkoviæ
Vrt zgrade u Prilazu Gjure Deželiæa
Park kralja Petra Krešimira IV
Park kralja Petra Svaèiæa
Park Opatovina
Perivoj srpanjskih žrtava
- pojedinaèno stablo -
Obalni mamutovac (Sequoia sempervirens)
na Paunovcu 7
1)
2)
3)
Temeljem zakona o zaštiti prirode (NN, 70/05. i 139/08.)
Temeljem Uredbe o proglašenju ekološke mreže (NN, 109/07.)
Ukupna površina Medvednice 17 938 ha
Izvor: Ministarstvo zaštite okoliša i prirode - Uprava za zaštitu prirode
212
2
Oneèišæenje
N
OP(%)
C
SO2 (µg/m3)
366
100,0
Dim (µg/m3)
366
100,0
NO2 (µg/m3)
366
100,0
50
48
6
171
92
O3 (µg/m3)
347
94,8
36
29
6
108
91
32
26
2
139
90
1,1
16
C50
Cm
CM
0,5
0
18,6
1
84
11
C98
6,6
56
PM10 (µg/m3)
365
99,7
Pb u PM10 (µg/m3)
358
97,8
0,008
0,006
0,001
0,058
0,029
Mn u PM10 (µg/m3)
358
97,8
0,008
0,007
0,002
0,032
0,016
Cd u PM10 (ng/m3)
358
97,8
0,252
0,184
0,026
1,443
1,036
3
As u PM10 (ng/m )
358
97,8
0,689
0,407
0,084
5,521
2,927
Ni u PM10 (ng/m3)
358
97,8
1,282
1,197
0
4,306
3,624
Cu u PM10 (µg/m3)
358
97,8
0,019
0,017
0,006
0,088
0,042
Fe u PM10 (µg/m3)
358
97,8
0,473
0,437
0,106
1,447
0,943
Zn u PM10 (µg/m3)
358
97,8
NH3 (µg/m3)
366
100,0
PM2,5 (µg/m3)
361
98,6
0,029
0,024
0,007
7,2
5,9
0,6
21
15
0,120
0,091
31,4
4
20,0
108
68
2
Oneèišæenje
N
OP(%)
C
CM
72
136
C>GV
Ukupna taložna tvar (UTT) (mg/m2 d)
12
100,0
As u UTT (µg/m2 d)
12
100,0
0,43
0,86
Pb u UTT (µg/m2 d)
12
100,0
4,97
7,73
Cd u UTT (µg/m2 d)
12
100,0
0,66
6,78
Ni u UTT (µg/m2 d)
12
100,0
2,33
3,65
Tl u UTT (µg/m2 d)
12
100,0
0,014
0,023
Tl u UTT
Ni u UTT
Cd u UTT
Pb u UTT
As u UTT
UTT
PM2,5
NH3
Ni u PM10
As u PM10
Cd u PM10
Mn u PM10
Pb u PM10
PM10
O3
NO2
SO2
Oneèišæenje
Dim
2
I kategorija C<GV
II kategorija C>GV
1)
Vidjeti oznake i kratice iza tablice 20.19 (str. 219)
213
20.5. Koncentracije oneèišæenja u zraku na mjernoj postaji na Ksaverskoj cesti
u 2012.1) - sumarni rezultati
Oneèišæenje
N
OP(%)
C
C50
Cm
CM
C98
SO2 (µg/m3)
366
100,0
5,7
5,1
0
25,3
14,8
Dim (µg/m3)
366
100,0
5
4
1
22
16
NO2 (µg/m3)
366
100,0
36
34
2
107
79
43
40
1
186
135
O3
(µg/m3)
366
100,0
CO (mg/m3)
366
100,0
PM10 (µg/m3)
366
100,0
0,5
27
0,4
0,2
22
2,1
4
143
1,3
89
Pb u PM10 (µg/m3)
364
99,5
0,007
0,004
0,001
0,056
0,026
Mn u PM10 (µg/m3)
364
99,5
0,005
0,005
0,001
0,072
0,013
Cd u PM10 (ng/m3)
364
99,5
0,177
0,133
0,020
0,985
0,741
As u PM10 (ng/m3)
364
99,5
0,518
0,305
0,064
3,839
2,303
Ni u PM10 (ng/m3)
364
99,5
0,895
0,766
0
8,050
3,552
Cu u PM10 (µg/m3)
364
99,5
0,014
0,010
0,002
0,314
0,058
Fe u PM10 (µg/m3)
364
99,5
0,279
0,249
0,066
0,877
0,620
Zn u PM10 (µg/m3)
364
99,5
0,021
0,016
0,005
0,308
0,062
Sulfati u PM10 (µg/m3)
364
99,5
3,15
2,12
0,43
20,45
12,47
Nitrati u PM10 (µg/m3)
364
99,5
2,60
1,38
0,01
17,82
10,96
Kloridi u PM10 (µg/m3)
364
99,5
0,14
0,07
0
2,25
0,79
(ng/m3)
364
99,5
1,039
0,201
0,004
12,171
6,608
Flu u PM10 (ng/m3)
364
99,5
0,803
0,104
n.d.
21,303
4,532
BaP u PM10
Pir u PM10 (ng/m3)
364
99,5
0,696
0,062
0,001
25,573
3,664
BbF u PM10 (ng/m3)
364
99,5
1,264
0,215
0,005
13,709
7,517
BkF u PM10 (ng/m3)
364
99,5
0,592
0,104
0,002
5,807
3,725
3
DahA u PM10 (ng/m )
364
99,5
0,107
0,058
n.d.
BghiP PM10 (ng/m3)
364
99,5
1,654
0,381
0,014
Ind u PM10 (ng/m3)
364
99,5
PM2,5 (µg/m3)
366
100,0
1,136
21
0,280
0,009
14
0,802
0,460
14,440
10,598
11,736
2
121
6,778
79
20.6. Kolièina i ocjena ukupne taložne tvari i metala u njoj na mjernoj postaji na
Ksaverskoj cesti u 2012.1) - sumarni rezultati
Oneèišæenje
N
OP(%)
C
CM
68
128
Ukupna taložna tvar (UTT) (mg/m2 d)
12
100,0
As u UTT (µg/m2 d)
12
100,0
0,53
1,09
Pb u UTT (µg/m2 d)
12
100,0
2,64
5,86
Cd u UTT (µg/m2 d)
12
100,0
0,10
0,37
Ni u UTT (µg/m2 d)
12
100,0
4,78
30,45
Tl u UTT (µg/m2 d)
12
100,0
0,012
1)
Vidjeti oznake i kratice iza tablice 20.19 (str. 219)
214
0,035
C>GV
Tl u UTT
Ni u UTT
Cd u UTT
Pb u UTT
As u UTT
UTT
PM2,5
BaP u PM10
Sulfati u PM10
Ni u PM10
As u PM10
Cd u PM10
Mn u PM10
PM10
O3
NO2
Dim
SO2
Oneèišæenje
Pb u PM10
20.7. Kategorizacija podruèja oko mjerne postaje na Ksaverskoj cesti u 2012.1)
I kategorija C<GV
II kategorija C>GV
20.8. Koncentracije oneèišæenja u zraku na mjernoj postaji na Pešæenici
u 2012.1) - sumarni rezultati
Oneèišæenje
N
OP(%)
C
C50
Cm
CM
C98
SO2 (µg/m3)
366
100,0
Dim (µg/m3)
364
99,5
NO2 (µg/m3)
366
100,0
31
28
8
87
70
O3 (µg/m3)
337
92,1
44
38
8
164
108
26
20
1
202
80
1,1
0,6
0
36,9
6
5
1
50
6,5
19
PM10 (µg/m3)
358
97,8
Pb u PM10 (µg/m3)
366
100,0
0,009
0,007
0,001
0,064
0,032
Mn u PM10 (µg/m3)
366
100,0
0,006
0,005
0,002
0,021
0,013
Cd u PM10 (ng/m3)
366
100,0
0,262
0,189
0,029
1,686
0,999
As u PM10 (ng/m3)
366
100,0
0,632
0,389
0,089
5,387
2,977
Ni u PM10 (ng/m3)
366
100,0
1,189
1,038
0
6,111
3,475
Cu u PM10 (µg/m3)
366
100,0
0,012
0,010
0,002
0,049
0,032
Fe u PM10 (µg/m3)
366
100,0
0,295
0,262
0,082
1,233
0,704
Zn u PM10 (µg/m3)
366
100,0
0,026
0,019
0,005
0,241
0,094
20.9. Kolièina i ocjena ukupne taložne tvari i metala u njoj na mjernoj postaji na
Pešæenici u 2012.1) - sumarni rezultati
Oneèišæenje
N
OP(%)
C
CM
Ukupna taložna tvar (UTT) (mg/m2 d)
12
100,0
As u UTT (µg/m2 d)
12
100,0
0,41
0,86
Pb u UTT (µg/m2 d)
12
100,0
3,17
5,71
57
94
Cd u UTT (µg/m2 d)
12
100,0
0,66
7,11
Ni u UTT (µg/m2 d)
12
100,0
2,13
3,40
Tl u UTT (µg/m2 d)
12
100,0
0,015
0,034
1)
C>GV
Vidjeti oznake i kratice iza tablice 20.19 (str. 219)
215
Tl u UTT
Ni u UTT
Cd u UTT
Pb u UTT
As u UTT
UTT
NH3
Ni u PM10
As u PM10
Cd u PM10
Mn u PM10
Pb u PM10
PM10
O3
NO2
SO2
Oneèišæenje
Dim
20.10. Kategorizacija podruèja oko mjerne postaje na Pešæenici u 2012.1)
I kategorija C<GV
II kategorija C>GV
20.11. Koncentracije oneèišæenja u zraku na mjernoj postaji u
Prilazu baruna Filipoviæa u 2012.1) - sumarni rezultati
Oneèišæenje
N
OP(%)
C
C50
Cm
CM
C98
SO2 (µg/m3)
348
95,1
0
17,2
11,3
Dim (µg/m3)
347
94,8
19
15
1
91
64
NO2 (µg/m3)
366
100,0
44
43
7
122
85
1,4
0,5
(µg/m3)
352
96,2
31
29
0
97
91
PM10 (µg/m3)
363
99,2
35
26
1
180
138
O3
Pb u PM10 (µg/m3)
362
98,9
0,011
0,007
0,001
0,081
0,048
Mn u PM10 (µg/m3)
362
98,9
0,009
0,008
0,002
0,057
0,020
Cd u PM10 (ng/m3)
362
98,9
0,336
0,219
0,025
4,207
1,724
As u PM10 (ng/m3)
362
98,9
0,859
0,486
0,065
7,723
4,633
Ni u PM10 (ng/m3)
362
98,9
1,819
1,440
0
14,044
5,696
3
Cu u PM10 (µg/m )
362
98,9
0,019
0,016
0,003
0,282
0,055
Fe u PM10 (µg/m3)
362
98,9
0,467
0,415
0,101
3,245
0,942
Zn u PM110 (µg/m3)
362
98,9
0,041
0,030
0,004
NH3 (µg/m3)
350
95,6
6,2
0,1
7,2
0,482
51,8
0,146
17,0
20.12. Kolièina i ocjena ukupne taložne tvari i metala u njoj na mjernoj postaji u
Prilazu baruna Filipoviæa u 2012.1) - sumarni rezultati
Oneèišæenje
N
OP(%)
C
CM
Ukupna taložna tvar (UTT) (mg/m2 d)
12
100,0
As u UTT (µg/m2 d)
12
100,0
0,45
0,94
Pb u UTT (µg/m2 d)
12
100,0
4,50
10,17
Cd u UTT (µg/m2 d)
12
100,0
0,48
4,85
Ni u UTT (µg/m2 d)
11
91,7
2,57
3,87
Tl u UTT (µg/m2 d)
12
100,0
0,016
0,032
1)
Vidjeti oznake i kratice iza tablice 20.19 (str. 219)
216
68
114
C>GV
20.13. Kategorizacija podruèja oko mjerne postaje u Prilazu baruna Filipoviæa
Tl u UTT
Ni u UTT
Cd u UTT
Pb u UTT
As u UTT
UTT
NH3
Ni u PM10
As u PM10
Cd u PM10
Mn u PM10
Pb u PM10
PM10
O3
NO2
SO2
Oneèišæenje
Dim
u 2012.1)
I kategorija C<GV
II kategorija C>GV
20.14. Koncentracije oneèišæenja u zraku na mjernoj postaji u Sigetu u 2012.1)
- sumarni rezultati
Oneèišæenje
N
OP(%)
C
C50
Cm
CM
C98
(µg/m3)
361
98,6
Dim (µg/m3)
365
99,7
NO2 (µg/m3)
366
100,0
42
39
9
108
76
O3 (µg/m3)
348
95,1
42
37
0
151
109
39
30
7
201
120
SO2
PM10 (µg/m3)
366
100,0
Pb u PM10 (µg/m3)
366
100,0
1,2
20
0,6
17
0,009
0,006
0
17,7
1
99
0,001
0,044
6,4
49
0,034
(µg/m3)
366
100,0
0,008
0,007
0,002
0,023
0,017
Cd u PM10 (ng/m3)
366
100,0
0,262
0,183
0,026
1,516
0,947
Mn u PM10
As u PM10 (ng/m3)
366
100,0
0,639
0,414
0,086
5,248
3,002
Ni u PM10 (ng/m3)
366
100,0
1,304
1,204
0
4,910
3,493
Cu u PM10 (µg/m3)
366
100,0
0,021
0,019
0,004
0,086
0,045
3
Fe u PM10 (µg/m )
366
100,0
0,551
0,518
0,150
1,939
1,144
Zn u PM10 (µg/m3)
366
100,0
0,034
0,028
0,006
0,143
0,110
PM2,5 (µg/m3)
361
98,6
30
20
3
182
99
20.15. Kolièina i ocjena ukupne taložne tvari i metala u njoj na mjernoj postaji u
Sigetu u 2012.1) - sumarni rezultati
Oneèišæenje
N
OP(%)
C
CM
75
156
Ukupna taložna tvar (UTT) (mg/m2 d)
12
100,0
As u UTT (µg/m2 d)
12
100,0
0,40
0,78
Pb u UTT (µg/m2 d)
12
100,0
3,20
5,63
Cd u UTT (µg/m2 d)
12
100,0
0,35
3,22
2
Ni u UTT (µg/m d)
12
100,0
2,32
4,91
Tl u UTT (µg/m2 d)
12
100,0
0,014
0,030
1)
C>GV
Vidjeti oznake i kratice iza tablice 20.19 (str. 219)
217
Tl u UTT
Ni u UTT
Cd u UTT
Pb u UTT
As u UTT
UTT
PM2,5
Ni u PM10
As u PM10
Cd u PM10
Mn u PM10
Pb u PM10
PM10
O3
NO2
SO2
Oneèišæenje
Dim
20.16. Kategorizacija podruèja oko mjerne postaje u Sigetu u 2012.1)
I kategorija C<GV
II kategorija C>GV
20.17. Koncentracije oneèišæenja u zraku na mjernoj postaji u Susedgradu
u 2012.1) - sumarni rezultati
Oneèišæenje
N
SO2 (µg/m3)
354
3
OP(%)
96,7
C
C50
1,4
0,8
Cm
0
CM
C98
11,7
8,0
Dim (µg/m )
353
96,4
16
13
1
81
48
PM10 (µg/m3)
354
96,7
35
30
2
147
108
Pb u PM10 (µg/m3)
354
96,7
0,010
0,007
0,002
0,088
0,036
Mn u PM10 (µg/m3)
354
96,7
0,010
0,009
0,003
0,057
0,022
Cd u PM10 (ng/m3)
354
96,7
0,329
0,225
0,0038
7,426
1,318
3
As u PM10 (ng/m )
354
96,7
0,739
0,515
0,139
4,755
2,711
Ni u PM10 (ng/m3)
354
96,7
1,567
1,376
0
4,809
4,067
Cu u PM10 (µg/m3)
354
96,7
0,020
0,017
0,007
0,127
0,047
Fe u PM10 (µg/m3)
354
96,7
0,554
0,498
0,198
1,613
1,210
Zn u PM10 (µg/m3)
354
96,7
0,062
0,046
0,013
0,534
0,216
20.18. Kolièina i ocjena ukupne taložne tvari i metala u njoj na mjernoj postaji u
Susedgradu u 2012.1) - sumarni rezultati
Oneèišæenje
N
OP(%)
C
CM
109
224
Ukupna taložna tvar (UTT) (mg/m2 d)
11
91,7
As u UTT (µg/m2 d)
11
91,7
0,58
0,99
Pb u UTT (µg/m2 d)
11
91,7
14,84
36,18
Cd u UTT (µg/m2 d)
11
91,7
0,36
1,88
Ni u UTT (µg/m2 d)
11
91,7
5,35
17,04
Tl u UTT (µg/m2 d)
11
91,7
0,022
1)
Vidjeti oznake i kratice iza tablice 20.19 (str. 219)
218
0,049
C>GV
Tl u UTT
Ni u UTT
Cd u UTT
Pb u UTT
As u UTT
UTT
Ni u PM10
As u PM10
Cd u PM10
Mn u PM10
Pb u PM10
PM10
Dim
Oneèišæenje
SO2
20.19. Kategorizacija podruèja oko mjerne postaje u Susedgradu u 2012.1)
I kategorija C<GV
II kategorija C>GV
1)
Vidjeti oznake i kratice iza tablice 20.19
Oznake i kratice upotrijebljene u tablicama 20.2. - 20.19.
N - broj rezultata
OP (%) - obuhvat podataka
C - srednja 24-satna koncentracija za navedeno razdoblje
C50- medijan ili centralna vrijednost, tj. vrijednost od koje je 50% rezultata manje ili veæe
CM- najveæa 24-satna koncentracija u navedenom razdoblju
Cm- najmanja 24-satna koncentracija u navedenom razdoblju
C98- koncentracija od koje je 98% izmjerenih vrijednosti niže
GV- graniène vrijednosti
Izvor: Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada
219
20.20. Opskrba industrije vodom
u tisuæama m3
Opskrba vodom
iz vlastitih vodozahvata
ukupno
iz podzemnih voda
i izvora
iz vodotoka i
akumulacijskih jezera
Iz javnog vodovoda
i drugih sistema
2003.
94 601
11 039
74 420
9 142
2004.
80 393
10 240
62 221
7 932
2005.
74 498
6 313
60 806
7 379
2006.
69 253
5 687
60 061
3 505
2007.
78 868
6 947
67 955
4 966
2008.
76 659
5 832
66 764
4 063
2009.
66 250
1 653
60 551
4 046
2010.
76 012
4 505
68 480
3 027
2011.
100 101
3 924
93 496
2 681
2012.
99 064
3 104
93 395
2 565
20.21. Korištenje vode u industriji
ukupno
ukupno
220
u tisuæama m3
Za tehnološki proces
za proizvodnju
za hlaðenje
Za sanitarne
potrebe
Za ostale
namjene
2003.
153 265
150 030
11 675
138 355
2 000
2004.
146 859
144 066
11 249
132 817
1 896
1 235
897
2005.
125 028
122 430
8 809
113 621
1 595
1 003
2006.
125 100
123 508
5 607
117 901
1 144
448
2007.
135 825
134 126
7 019
127 107
1 216
483
2008.
127 179
125 742
5 363
120 379
1 150
287
2009.
123 333
121 935
10 681
111 254
1 050
348
2010.
126 154
124 881
5 008
119 873
929
344
2011.
100 071
98 985
4 518
94 467
794
292
2012.
99 025
97 918
4 078
93 840
717
390
20.22. Ispuštanje upotrebljene vode iz industrije
u tisuæama m3
proèišæene
Ukupno
2003.
89 044
malo
zagaðene i
zagaðene
81 458
mehanièki
kemijsko
biološkim
naèinom
U javnu
kanalizaciju
U zemlju,
u vodotoke i
akumulacijska
jezera
5 330
2 256
12 576
76 468
2004.
75 437
70 102
3 792
1 543
12 138
63 299
2005.
71 668
68 160
1 864
1 644
9 850
61 818
2006.
66 523
64 085
1 295
1 143
5 636
60 887
2007.
76 543
73 997
1 319
1 227
6 456
70 087
2008.
73 859
69 878
-
3 981
6 520
67 339
2009.
63 534
60 685
-
2 849
6 145
57 389
2010.
73 275
70 260
-
3 015
4 493
68 782
2011.
97 318
94 906
38
2 374
3 846
93 472
2012.
96 831
94 626
54
2 151
3 766
93 065
20.23. Otpadne kanalizacijske vode
u tisuæama m3
Otpadne vode
2003.
2004.
1)
1)
Ispuštanje otpadnih voda u kanalizaciju
Ukupno
iz kuæanstva
iz gospodarstva
79 603
45 014
34 589
-
iz oborina
ukupno
neproèišæene
vode
79 603
79 603
proèišæene
vode
-
97 096
43 521
30 320
23 255
97 096
-
97 096
2005.
126 998
42 658
26 499
57 841
126 998
-
126 998
2006.
108 390
42 639
25 276
40 475
108 390
-
108 390
2007.
104 864
43 168
23 809
37 887
104 864
-
104 864
2008.
103 238
40 178
21 981
41 079
103 238
-
103 238
2009.
135 744
40 929
20 137
74 678
135 744
-
135 744
2010.
181 000
41 287
18 518
121 195
181 000
-
181 000
2011.
174 320
40 684
16 914
116 722
174 320
-
174 320
2012.
168 922
41 283
15 301
112 338
168 922
-
168 922
Pušten u rad ureðaj za proèišæavanje otpadnih voda.
221
20.24. Odloženi otpad po vrstama
Kolièine, u tonama
Vrsta otpada
2008.
Ukupno odloženi otpad
2009.
2010.
2011.
2012.
387 927 394 628 398 829 433 125 462 634
Glomazni otpad
62 513
Miješani komunalni otpad
48 779
40 292
36 685
24 712
292 497 321 475 303 460 271 356 272 532
Otpad s tržnica
3 170
5 358
3 916
3 021
3 102
Ostaci od èišæenja ulica
9 097
5 719
5 575
4 125
3 715
Neopasni/inertni otpad
9 119
5 097
6 397
9 550
7 333
11 531
8 200
5 837
6 290
6 906
...
...
Komunalni otpad koji nije specificiran na
drugi naèin - otpad s divljih deponija
Èisti iskop + interni materijal za prekrivku
33 352 102 098 144 334
Izvor: Zagrebaèki holding d.o.o.
Podružnice Èistoæa i ZGOS
20.25. Primarna reciklaža
Broj
2001.
Postavljeni spremnici - ukupno
Sakupljeno otpada, t
2002. 2003. 2004. 2005. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.
6 057
5 804
5 572 5 917 5 980
9 973 11 388 11 400 11 790 10 272
od toga:
za staklo (zeleni spremnici)
2 040
2 002
1 965 1 979 1 980
3 883 4 662 4 646
4 931
3 310
za papir (plavi spremnici)
2 100
1 990
1 919 2 038 2 002
5 775 6 490 6 467
6 322
6 323
362
371
9
11
za baterije (crveni spremnici)
za otpadna ulja
325
381
337
-
-
12
11
8
80
-
-
66
-
-
-
-
za PET ambalažni otpad (žuti spremnici)
928
939
987 1 381 1 523
203
212
275
526
622
za metalni ambalažni otpad (sivi spremnici)
547
502
376
138
138
34
13
4
2
6
6 430
2 022
2 022
982
977
302
255
214
182
187
6 420
2 012
2 012
965
975
253
215
186
166
...
10
10
10
12
15
49
40
28
14
...
Hotel Sheraton
-
-
-
5
5
-
-
-
3
...
Reciklažna dvorišta (oporabišta)
7
7
6
6
5
2 440 2 277 2 347
2 421
2 235
Odvojeno sakupljeno otpada - sveukupno
-
-
-
-
- 12 715 13 921 13 962 14 393 12 694
Postavljene bioposude - ukupno
od toga:
kuæanstva
Hotel Westin
Posjetitelji na reciklažnim dvorištima
240 000 144 655 79 469 90 211 80 841
-
-
-
-
-
Izvor: Èistoæa d.o.o.
Sektor razvoja zaštite okoliša i AOP-a
222
20.26. Primarna reciklaža u 2012.
Vrsta otpada
Mjesto nastanka
PET ambalaža - ukupno
Tvrtke
Trgovine
Ostala plastika - ukupno
Graðani
Ambalažno staklo - ukupno
Reciklažna dvorišta
Trgovine
Spremnici
Tvrtke
MET/AL ambalaža - ukupno
Trgovine
PE folija - ukupno
Reciklažna dvorišta
Tvrtke
Stiropor - ukupno
Reciklažna dvorišta
Tvrtke
Ambalažni karton - ukupno
Reciklažna dvorišta
Tvrtke
Ostalo
Kolièina u t
343,28
3,81
339,46
176,85
176,85
1 807,20
32,32
908,66
775,26
90,96
19,00
19,00
33,33
20,82
12,52
4,97
3,95
1,02
2 162,68
149,81
994,35
1 018,53
Vrsta otpada
Mjesto nastanka
Kolièina u t
Papir - ukupno
1 610,01
Reciklažna dvorišta
37,77
Tvrtke
4,97
Spremnici
1 567,2
Odbaèena opasna elektrooprema - ukupno
123,07
Reciklažna dvorišta
123,07
Odbaèena elektrooprema - ukupno
103,61
Reciklažna dvorišta
103,61
Baterije - ukupno
1,46
Reciklažna dvorišta
1,46
Drvo - ukupno
568,65
Reciklažna dvorišta
547,35
Tvrtke
0,00
Glomazni otpad i divlja odlagališta 21,30
Gume - ukupno
138,91
Reciklažna dvorišta
20,26
Tvrtke
32,92
Glomazni otpad i divlja odlagališta 85,74
Biorazgradivi otpad - ukupno
18 227,64
Graðevinski otpad i otpad od rušenja
objekata - ukupno
Otpadni metali - ukupno
94 239,94
0,42
Ostali odvojeno skupljeni otpad
Reciklažna dvorišta
17,22
17,22
Izvor: Zagrebaèki holding d.o.o.
Podružnice: Èistoæa, ZGOS, Zrinjevac
i Zagrebaèke ceste
223
20.27. Rezultati mjerenja razine buke na prometnicama prema mjernim mjestima
Mjerne postaje buke u gradu
Godina
Ekvivalentna
razina buke danju dBa
Grupa
Jadranska avenija
1980.
57
6
Kaèiæeva ulica 36
1980.
71
9
Klaiæeva ulica
1980.
74
9
Masarykova ulica (Miškecov prolaz)
1980.
72
9
Podsused
1980.
68
8
Trg maršala Tita (s južne strane kazališta)
1980.
71
9
Ulica Baruna Trenka
1980.
69
8
Ulica kneza Branimira
1980.
75
9
Grižanska ulica 41
1981.
67
8
Medvešèak, Svibovec stube
1981.
69
8
Teslina ulica 8
1981.
71
9
Vlaška ulica 70 B
1981.
72
9
Ulica Andrije Hebranga
1981.
75
9
Aleja Dubrava
1981.
75
9
Ulica kralja Zvonimira
1981.
73
9
Jadranska avenija Lanište
1986.
72
9
Ilica broj 197
1986.
72
9
Maksimirska ulica
1986.
72
9
B. Magovca 16
1987.
61
7
Blato (sjeverozapadni rub naselja)
1987.
53
5
Gajnice
1987.
68
8
Klara (nova stanica)
1987.
64
7
Savska Opatovina
1987.
53
5
Zaprešiæ Mickovo (35 m od željeznièke pruge)
1987.
63
7
Antunovac 1
1988.
69
8
Èaniæeva ulica 10
1988.
68
8
Ilica 169
1988.
76
10
Ilica 197
1988.
72
9
Ilica 228
1988.
80
10
Meðimurska ulica
1988.
63
7
Prilaz baruna Filipoviæa
1988.
67
8
224
20.27. Rezultati mjerenja razine buke na prometnicama prema
mjernim mjestima (nastavak)
Godina
Ekvivalentna
razina buke danju dBa
Grupa
Prilaz baruna Filipoviæa 6
1988.
65
8
Prilaz baruna Filipoviæa 24
1988.
67
8
Prilaz baruna Filipoviæa 39
1988.
71
9
Prilaz baruna Filipoviæa 42
1988.
69
8
Reljkoviæeva ulica
1988.
69
8
Slovenska ulica 7
1988.
69
8
Vodovodna ulica 4
1988.
68
8
Vodovodna ulica 15
1988.
63
7
Mjerne postaje buke u gradu
Avenija Hrvatske bratske zajednice
1989.
63
7
Kranjèeviæeva ulica 24
1990.
69
8
Petrova ulica 60
1990.
71
9
- Izmjerena razina buke ne mijenja se tokom 19 sati u danu (od 5 sati do 24)
- Najmanja razina buke je izmeðu 2 i 3 sata noæu
225
21. Obrazovanje
21.1. Osnovno obrazovanje - redovite škole
Škole
1938./39.
1945./46.
1951./52.
1955./56.
1960./61.
1965./66.
1970./71.
1975./76.
1980./81.
1985./86.
1990./91.
1995./96.
2000./01.
2005./06.
2006./07.
2007./08.
2008./09.
2009./10.
2010./11.
2011./12.
37
38
54
66
95
95
96
143
141
181
182
122
124
128
128
126
126
126
125
125
- kraj školske godine
Uèenici
Ukupno
uèenice
16 815
17 431
30 448
37 157
53 753
55 671
53 512
66 129
73 979
96 466
95 961
70 889
64 080
63 525
62 828
60 877
59 973
58 384
57 090
55 755
...
9 011
...
18 392
26 394
27 194
26 346
32 533
36 112
47 425
46 759
34 475
31 145
30 865
30 625
29 537
29 202
28 483
27 655
27 141
21.2. Srednje obrazovanje - redovite škole
Škole
1938./39.
39
14 329
1951./52.
67
24 927
1955./56.
63
25 043
1960./61.
70
27 995
1965./66.
80
35 901
1970./71.
86
36 436
1975./76.1)
154
39 372
1980./81.
73
38 527
1985./86.
86
45 576
1990./91.
53
51 026
1995./96.
80
51 163
2000./01.
87
43 465
2005./06.
97
38 933
2006./07.
98
38 430
2007./08.
98
37 978
2008./09.
98
37 906
2009./10.
97
37 618
2010./11.
98
37 707
2011./12.
100
39 002
1) Godina u kojoj je izvršena jedna od reformi srednjeg obrazovanja
226
520
510
734
1 208
2 043
2 285
2 648
3 134
3 719
4 629
4 872
3 871
3 918
4 367
4 427
4 492
4 636
4 662
4 627
4 614
- kraj školske godine
Uèenici
Ukupno
Uèitelji
uèenice
...
...
10 698
11 975
16 526
17 490
19 533
19 325
22 164
25 440
25 705
21 762
19 503
19 407
19 031
19 205
19 054
19 111
19 660
Nastavnici
1 083
1 621
1 574
1 625
1 348
2 201
2 368
3 251
3 394
3 445
3 657
3 944
3 945
4 003
3 888
3 935
4 189
4 150
4 213
21.3. Visoko obrazovanje
Diplomirani studenti
od 1946. do 2012. (kumulativno)
Studenti
1939./40.
1945./46.
1950./51.
1955./56.
1960./61.
1965./66.
1970./71.
1975./76.
1980./81.
1985./86.
1990./91.
1995./96.
2000./01.
2005./06.
2006./07.
2007./08.
2008./09.
2009./10.
2010./11.
2011./12.
2012./13.
Ukupno
studentice
Ukupno
studentice
6 886
8 630
15 679
15 506
26 616
27 984
39 212
46 884
38 071
32 268
44 397
53 149
55 683
64 366
66 700
67 304
60 892
65 064
67 675
70 295
...
1 792
2 913
5 273
5 274
9 083
11 483
16 772
19 697
18 475
15 065
21 725
25 104
27 653
33 881
34 907
35 743
32 391
35 909
38 204
39 497
...
...
168
2 981
14 127
26 908
46 087
68 863
99 204
137 304
184 644
216 975
244 281
285 052
331 480
341 672
352 396
365 611
381 368
396 173
414 642
432 369
...
...
...
3 125
4 329
10 318
19 448
32 132
48 934
70 421
86 436
100 902
122 429
148 354
154 035
159 958
167 525
176 436
185 427
196 045
206 204
Nastavnici
380
302
540
687
981
1 668
1 847
2 003
3 192
3 344
4 176
3 986
4 419
5 220
4 547
4 651
5 017
5 061
5 222
8 373
8 562
Osnovno, srednje i visoko obrazovanje,
poèetak školske godine 2011./2012.
uèenice/studentice
Broj upisanih uèenika/studenata
80 000
ukupno
70 000
60 000
50 000
40 000
30 000
20 000
10 000
0
osnovne škole
srednje škole
visoka uèilišta
227
21. 6 . Učenici koji su završili školovanje, prema vrsti škole
Redovite škole
Osnovne škole
Srednje škole
Gimnazije
Tehničke škole
Industrijske i obrtničke škole
Umjetničke škole
Glazbene škole
Baletne škole
Likovna umjetnost i dizajn
Škole za djecu i mladež s teškoćama u razvoju
Osnovne škole
Srednje škole
Škole za obrazovanje odraslih
Osnovne škole
Srednje škole
Škole za osnovno posebno obrazovanje
Osnovne glazbene i baletne škole
kraj školske godine
2007./08.
2008./09.
2009./10.
2010./11.
2011./12 .
7 440
8 766
3 438
3 613
1 448
7 639
9 324
3 696
3 879
1 469
7 734
9 118
3 638
3 814
1 393
8 134
8 852
3 520
3 838
1 246
7 731
9 121
3 589
3 667
1 406
75
20
172
89
22
169
102
22
149
86
21
141
105
18
158
100
186
94
170
84
163
107
134
87
178
17
1 042
18
876
47
563
18
646
147
900
502
524
538
502
514
21. 7. Učenici gimnazije koji su položili maturu
2007./2008.
2008./2009.
kraj školske godine
2009./2010.
2010./2011.
2011./2012.
ukupno učenice ukupno učenice ukupno učenice ukupno učenice ukupno učenice
Ukupno
3 438
2 080
3 696
2 227
3 638
2 169
3 520
2 141
3 589
2 174
Opća gimnazija
1 974
Prirodoslovno-matematička
gimnazija
594
Jezična gimnazija
466
Klasična gimnazija
265
Međunarodna matura (IBDP)
27
Umjetnička gimnazija
14
Prirodoslovna gimnazija
37
Sportska gimnazija
61
1 283
2 142
1 375
2 070
1 292
2 045
1 337
2 085
1 351
263
342
126
13
8
24
21
640
509
256
24
23
41
61
274
376
125
15
15
24
23
643
504
267
28
22
45
59
291
369
141
13
11
27
25
622
467
236
30
20
46
54
264
341
123
20
12
25
19
633
459
250
21
22
54
65
252
340
142
9
13
34
33
Učenici koji su završili školovanje, prema vrsti škole
ukupno - srednje škole
broj učenika
10 000
gimnazije
8 000
tehničke i srodne
6 000
industrijske i obrtničke
4 000
2 000
0
2007./2008.
2008./2009.
2009./2010.
2010./2011.
2011./2012.
233
21.4. Osnovno obrazovanje (nastavak)
Škole
Razredni
odjeli
kraj školske godine
Uèenici
Ukupno
Uèitelji - nastavnici
uèenice
Ukupno
žene
Škole za djecu i mladež s teskoæama u razvoju
2002./03.
12
99
695
277
230
186
2003./04.
12
101
692
278
227
182
2004./05.
12
105
734
274
276
228
2005./06.
12
104
704
267
289
248
2006./07.
12
106
706
254
320
278
2007./08.
12
106
696
244
323
281
2008./09.
11
105
657
225
319
277
2009./10.
11
103
629
206
324
277
2010./11.
10
101
623
194
331
287
2011./12.
13
104
597
181
244
199
448
317
POSEBNO OSNOVNO OBRAZOVANJE
Osnovne umjetnièke škole - ukupno
2002./03.
12
-
3 431
2 204
2003./04.
12
-
3 656
2 288
443
317
2004./05.
11
-
3 703
2 421
441
317
2005./06.
11
-
3 693
2 396
453
321
2006./07.
11
-
3 775
2 435
455
329
2007./08.
11
-
3 833
2 458
497
347
2008./09.
11
-
3 908
2 507
481
347
2009./10.
11
-
3 984
2 574
506
354
2010./11.
11
-
4 006
2 554
515
345
2011./12.
12
-
4 095
2 652
515
356
9
6
Osnovne škole - obrazovanje odraslih
2002./03.
1
10
243
32
2003./04.
1
14
151
56
8
5
2004./05.
1
17
204
63
7
5
2005./06.
1
13
169
57
7
5
2006./07.
1
11
101
27
6
4
2007./08.
1
6
99
30
5
3
2008./09.
1
5
91
31
5
3
2009./10.
1
10
103
37
5
3
2010./11.
1
9
95
27
5
3
2011./12.
2
12
160
47
19
10
229
21.5. Srednje obrazovanje
Škole
kraj školske godine
Razredni
odjeli
Uèenici
Ukupno
Nastavnici
Ukupno
žene
19 310
19 472
19 306
19 367
19 925
3 996
4 041
4 295
4 254
4 315
2 798
2 814
2 973
2 944
2 993
19 031
19 205
19 054
19 111
19 660
3 888
3 935
4 189
4 150
4 213
2 719
2 738
2 896
2 868
2 918
8 765
8 887
8 795
8 946
9 164
1 171
1 197
1 287
1 290
1 292
923
937
999
1 004
1 011
7 416
7 392
7 331
7 287
7 450
1 594
1 595
1 674
1 673
1 783
1 081
1 075
1 142
1 138
1 193
707
719
733
678
652
409
415
422
396
392
uèenice
SREDNJE ŠKOLE - ukupno
2007./08.
2008./09.
2009./10.
2010./11.
2011./12.
102
102
101
102
104
1 476
1 489
1 494
1 494
1 517
38 594
38 482
38 179
38 257
39 605
Srednje škole - redovite
2007./08.
2008./09.
2009./10.
2010./11.
2011./12.
98
98
97
98
100
1 401
1 414
1 419
1 420
1 443
37 978
37 906
37 618
37 707
39 002
Gimnazije
2007./08.
2008./09.
2009./10.
2010./11.
2011./12.
34
34
33
34
34
524
533
532
544
552
14 618
14 823
14 761
15 048
15 618
Tehnièke i srodne škole
2007./08.
2008./09.
2009./10.
2010./11.
2011./12.
37
37
37
38
39
624
634
638
630
648
16 458
16 424
16 114
16 109
16 564
Industrijske i obrtnièke škole
2007./08.
2008./09.
2009./10.
2010./11.
2011./12.
230
17
17
17
16
16
231
225
225
222
218
5 451
5 185
5 182
4 970
5 141
1 816
1 875
1 843
1 793
1 900
21.5. Srednje obrazovanje (nastavak)
Škole
Razredni
odjeli
kraj školske godine
Uèenici
Ukupno
Nastavnici
Ukupno
žene
1 034
1 051
1 085
1 085
1 146
416
424
495
509
486
306
311
333
330
322
397
427
466
494
463
282
281
336
351
330
209
209
222
220
220
125
127
117
138
151
47
46
67
67
63
35
34
48
48
46
512
497
502
494
532
87
97
92
91
93
62
68
63
62
56
108
106
106
104
102
79
76
77
76
75
uèenice
Srednje umjetnièke - ukupno
2007./08.
2008./09.
2009./10.
2010./11.
2011./12.
10
10
10
10
11
22
22
24
24
25
1 451
1 474
1 561
1 580
1 679
Glazbene škole
2007./08.
2008./09.
2009./10.
2010./11.
2011./12.
6
6
6
6
7
-
661
706
789
653
817
Baletne škole
2007./08.
2008./09.
2009./10.
2010./11.
2011./12.
2
2
2
2
2
-
135
131
124
144
158
Likovna umjetnost i dizajn
2007./08.
2008./09.
2009./10.
2010./11.
2011./12.
2
2
2
2
2
22
22
24
24
25
655
637
648
653
704
Srednje škole za mladež s teškoæama u razvoju
2007./08.
2008./09.
2009./10.
2010./11.
2011./12.
4
4
4
4
4
75
75
75
74
74
616
576
561
550
603
279
267
252
256
265
231
21.5. Srednje obrazovanje (nastavak)
Škole
Razredni
odjeli
kraj školske godine
Uèenici
Ukupno
Nastavnici
uèenice
Ukupno
žene
265
270
369
368
377
144
159
203
199
211
246
270
369
368
377
140
159
203
199
211
19
-
4
-
SREDNJE ŠKOLE - OBRAZOVANJE ODRASLIH ukupno
2007./08.
2008./09.
2009./10.
2010./11.
2011./12.
14
12
10
11
11
144
113
88
96
92
2 816
2 733
1 967
2 167
1 937
1 333
1 457
976
1 043
1 105
Tehnièke i srodne škole - obrazovanje odraslih
2007./08.
2008./09.
2009./10.
2010./11.
2011./12.
13
12
10
11
11
140
113
88
96
92
2 775
2 733
1 967
2 167
1 937
1 333
1 457
976
1 043
1 105
Industrijske i obrtnièke škole - obrazovanje odraslih
2007./08.
2008./09.
2009./10.
2010./11.
2011./12.
232
1
-
4
-
41
-
-
21. 6 . Učenici koji su završili školovanje, prema vrsti škole
Redovite škole
Osnovne škole
Srednje škole
Gimnazije
Tehničke škole
Industrijske i obrtničke škole
Umjetničke škole
Glazbene škole
Baletne škole
Likovna umjetnost i dizajn
Škole za djecu i mladež s teškoćama u razvoju
Osnovne škole
Srednje škole
Škole za obrazovanje odraslih
Osnovne škole
Srednje škole
Škole za osnovno posebno obrazovanje
Osnovne glazbene i baletne škole
kraj školske godine
2007./08.
2008./09.
2009./10.
2010./11.
2011./12 .
7 440
8 766
3 438
3 613
1 448
7 639
9 324
3 696
3 879
1 469
7 734
9 118
3 638
3 814
1 393
8 134
8 852
3 520
3 838
1 246
7 731
9 121
3 589
3 667
1 406
75
20
172
89
22
169
102
22
149
86
21
141
105
18
158
100
186
94
170
84
163
107
134
87
178
17
1 042
18
876
47
563
18
646
147
900
502
524
538
502
514
21. 7. Učenici gimnazije koji su položili maturu
2007./2008.
2008./2009.
kraj školske godine
2009./2010.
2010./2011.
2011./2012.
ukupno učenice ukupno učenice ukupno učenice ukupno učenice ukupno učenice
Ukupno
3 438
2 080
3 696
2 227
3 638
2 169
3 520
2 141
3 589
2 174
Opća gimnazija
1 974
Prirodoslovno-matematička
gimnazija
594
Jezična gimnazija
466
Klasična gimnazija
265
Međunarodna matura (IBDP)
27
Umjetnička gimnazija
14
Prirodoslovna gimnazija
37
Sportska gimnazija
61
1 283
2 142
1 375
2 070
1 292
2 045
1 337
2 085
1 351
263
342
126
13
8
24
21
640
509
256
24
23
41
61
274
376
125
15
15
24
23
643
504
267
28
22
45
59
291
369
141
13
11
27
25
622
467
236
30
20
46
54
264
341
123
20
12
25
19
633
459
250
21
22
54
65
252
340
142
9
13
34
33
Učenici koji su završili školovanje, prema vrsti škole
ukupno - srednje škole
broj učenika
10 000
gimnazije
8 000
tehničke i srodne
6 000
industrijske i obrtničke
4 000
2 000
0
2007./2008.
2008./2009.
2009./2010.
2010./2011.
2011./2012.
233
21.8. Uèenici tehnièkih i srodnih srednjih škola koji su položili završni ispit
kraj školske godine
2007./2008.
2008./2009.
2009./2010.
2010./2011.
2011./2012.
ukupno uèenice ukupno uèenice ukupno uèenice ukupno uèenice ukupno uèenice
Ukupno
3 613
Strojarstvo
199
Elektrotehnika
858
Geologija, rudarstvo i nafta
30
Ekonomija
844
Ugostiteljstvo i turizam
198
Poljoprivreda
76
Prehrana
42
Veterina
59
Šumarstvo
21
Obrada drva
20
Graditeljstvo i geodezija
192
Cestovni promet
134
Pomorski, rijeèni i luèki promet
29
PT promet
53
Željeznièki promet
100
Kemijska tehnologija
48
Grafika
103
Tekstil
18
Zdravstvo
543
Optika i obrada stakla
20
Podruèje meðustrukovnih programa1)
26
1)
1 596
4
26
14
564
129
48
27
43
1
5
47
27
15
48
11
40
54
16
450
13
14
3 879
193
890
26
919
228
79
60
77
35
35
194
90
52
66
88
70
100
22
604
28
23
1 744 3 814
5
178
29
813
10
23
605
960
156
218
43
78
48
65
55
72
3
24
10
30
34
210
9
86
17
52
59
73
8
73
52
65
50
99
18
13
496
630
22
25
15
27
1 777
1
29
13
625
140
52
48
50
2
6
50
15
22
64
6
41
42
12
521
23
15
3 838
188
807
26
936
250
81
66
66
22
30
203
110
29
100
92
65
105
15
588
28
31
1 801 3 667
2
184
23
817
13
29
588
873
166
228
52
74
56
66
49
67
3
20
2
19
45
186
33
79
10
22
83
78
25
93
47
77
54
105
14
23
504
571
18
28
14
28
1 705
2
28
12
578
150
42
47
54
1
7
42
25
6
64
23
47
47
23
470
20
17
Meðustrukovni programi: ekološki tehnièar, meteorološki tehnièar i agroturistièki tehnièar
21.9. Uèenici industrijskih i obrtnièkih srednjih škola koji su položili završni ispit
kraj školske godine
2007./2008.
2008./2009.
2009./2010.
2010./2011.
2011./2012.
ukupno uèenice ukupno uèenice ukupno uèenice ukupno uèenice ukupno uèenice
Ukupno
Strojarstvo
Elektrotehnika
Trgovina
Ugostiteljstvo i turizam
Poljoprivreda
Prehrana
Obrada drva
Graditeljstvo i geodezija
Cestovni promet
Željeznièki promet
Grafika
Tekstil
Obrada kože
Osobne usluge (i kozmetièari)
Ostale usluge
Optika i obrada stakla
234
1 448
276
131
204
204
37
52
50
58
86
24
29
36
6
185
68
2
506
6
132
47
32
24
1
6
5
35
5
182
31
-
1 469
315
125
179
202
47
58
33
71
98
24
21
33
12
175
75
1
516
3
122
47
42
49
1
3
9
6
33
8
171
22
-
1 393
242
100
149
176
44
105
54
71
86
20
32
28
11
196
76
3
495
4
100
47
39
38
2
4
8
27
10
191
25
-
1 246
233
62
107
211
26
60
35
71
94
23
33
49
175
67
-
451
5
65
53
22
31
1
5
10
48
173
38
-
1 406
305
65
112
142
35
100
49
71
103
16
27
48
18
212
102
1
543
14
83
44
28
50
1
1
8
13
48
13
210
30
-
21.10. Studenti upisani na visoka uèilišta prema nazivu uèilišta i spolu
2007./08.
2008./09.
2009./10.
2010./11.
2011./12.
studenstudenstudenstudenstudenukupno
ukupno
ukupno
ukupno
ukupno
tice
tice
tice
tice
tice
VISOKA UÈILIŠTA
FAKULTETI
STRUÈNI STUDIJ
Ekonomski fakultet
KBF-Institut za teološku kulturu
Šumarski fakultet
Uèiteljski fakultet
SVEUÈILIŠNI STUDIJ
Prirodosl -matemat fakul - matemat. odjel
Prirodosl -matemat. fakul - prirodosl. odjeli
Arhitektonski fakultet
Graðevinski fakultet
Grafièki fakultet
Geodetski fakultet
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Fakultet prometnih znanosti
Fakultet elektrotehnike i raèunarstva
Rudarsko-geološko-naftni fakultet
Fakultet kemijskog inženjerstva
i tehnologije
Tekstilno-tehnološki fakultet
Medicinski fakultet
Stomatološki fakultet
Farmaceutsko-biokemijski fakultet
Veterinarski fakultet
Prehrambeno-biotehnološki fakultet
Agronomski fakultet
Šumarski fakultet
Ekonomski fakultet
Pravni fakultet
-pravo
-socijalni rad
Fakultet politièkih znanosti
Filozofski fakultet
Hrvatsko katolièko sveuèilište
Hrvatski studiji
Uèiteljski fakultet
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet
Kineziološki fakultet
KBF-Institut za kršæansku duhovnost
Katolièki bogoslovni fakultet
KBF-Katehetski institut
Filozofsko-teološki institut
Družbe Isusove
Filozofski fakultet Družbe Isusove
KBF-Institut za crkv glazbu
"Albe Vidakoviæ"
67 304
52 960
2 294
1 427
39
828
50 666
1 325
2 112
1 027
1 535
658
699
1 769
4 076
3 576
532
35 743 60 892 32 391 65 064 35 909 67 675 38 204 70 295 39 497
29 632 47 920 26 812 49 702 28 974 51 250 30 738 53 822 31 579
1 749 1 441 1 118 1 316 1 035 1 401 1 091 1 901
902
940
888
592
672
439
822
537
608
382
26
35
25
70
51
66
47
948
181
25
5
783
518
501
549
540
513
507
345
339
27 883 46 479 25 694 48 386 27 939 49 849 29 647 51 921 30 677
854 1 103
701 1 317
840 1 490
961 1 562 1 036
1 298 1 768 1 092 2 067 1 261 2 286 1 407 2 257 1 353
650
845
554
886
582
983
645 1 020
656
386 1 578
434 1 185
332 1 386
425 1 435
487
380
591
348
637
409
747
458
809
457
222
669
207
606
215
602
221
509
188
184 1 954
206 2 166
221 2 190
233 2 095
226
772 3 312
653 2 746
557 2 072
450 2 157
470
581 3 704
608 3 361
629 2 821
550 3 315
641
134
527
139
634
150
741
171
772
185
675
848
1 610
644
973
578
909
1 741
866
7 835
5 746
4 800
946
1 821
4 607
1 143
448
582
1 359
9
391
227
488
741
1 052
405
811
312
744
1 029
244
5 060
4 254
3 365
889
1 183
3 418
826
400
538
395
8
148
201
682
794
1 608
737
975
589
784
1 628
773
5 933
5 907
4 978
929
1 712
3 984
1 118
568
516
1 284
383
164
503
696
1 067
483
810
330
660
973
234
3 864
4 355
3 487
868
1 130
2 971
837
522
485
397
155
149
705
782
1 640
732
934
571
750
1 592
874
7 095
6 129
5 110
1 019
1 946
4 546
1 184
683
607
1 089
396
207
514
691
1 085
490
774
346
625
973
276
4 741
4 542
3 576
966
1 291
3 403
915
629
578
347
158
187
747
826
1 784
726
932
606
813
1 721
983
6 471
6 664
5 550
1 114
2 074
5 304
40
1 306
664
720
1 173
385
216
533
726
1 161
507
767
384
694
1 046
324
4 376
4 926
3 873
1 053
1 414
3 987
25
1 008
621
688
372
160
193
805
823
2 143
731
934
600
837
1 969
1 090
6 662
6 709
5 647
1 062
1 932
5 568
77
1 246
826
762
1 253
382
221
577
719
1 379
525
775
403
724
1 209
362
4 400
4 915
3 927
988
1 332
4 199
36
950
783
729
388
143
143
49
276
4
147
50
228
6
117
31
275
7
161
39
320
4
200
65
337
14
210
20
14
11
8
13
10
17
10
18
11
235
21.10. Studenti upisani na visoka uèilišta prema nazivu uèilišta i spolu (nastavak)
2007./08.
2008./09.
2009./10.
2010./11.
2011./12.
studenstudenstudenstudenstudenukupno
ukupno
ukupno
ukupno
ukupno
tice
tice
tice
tice
tice
UMJETNIÈKE AKADEMIJE
Muzièka akademija
Akademija likovnih umjetnosti
Akademija dramske umjetnosti
VELEUÈILIŠTA
Tehnièko veleuèilište
Društveno veleuèilište
Veleuèilište Vern
Zdravstveno veleuèilište
VISOKE ŠKOLE
Visoka politehnièka škola
Visoka škola za primijenjeno raèunarstvo
Visoka škola za sigurnost1)
Visoka škola za informacijske tehnologije
Visoka škola meðunarodnih odnosa
i diplomacije
Zagrebaèka škola za menadžment
Zagrebaèka škola ekonomije
i managementa
Visoka policijska škola
Visoka poslovna škola Zagreb
Visoka novinarska škola
Visoka škola tržišnih komunikacija Agora
Visoka poslovna škola Libertas
Visoka poslovna škola za turizam
i management Utilus
RRiF Visoka škola za financijski
menadžment
Meðunarodna diplomska škola
za poslovno upravljanje
Visoka poslovna škola za ekonomiju Zrinski
Visoka škola za odnose s javnošæu
i studij medija Kairos
Visoka škola za financije i pravo Effectus
Teološki fakultet"Matija Vlaèiæ-Ilirik"
(evangelièki)
1)
921
416
301
204
9 271
3 843
2 295
1 179
1 954
4 152
735
166
527
233
194
100
3 972
449
1 417
538
1 568
1 612
129
20
880
405
289
186
7 635
2 798
2 336
1 120
1 381
4 457
23
50
663
277
515
243
183
89
3 255
281
1 426
492
1 056
1 809
3
4
108
26
998
450
332
216
9 268
3 261
2 340
1 234
2 433
5 096
39
103
676
366
596 1 102
272
500
222
377
102
225
4 279 10 241
378 3 441
1 434 2 609
552 1 277
1 915 2 914
2 060 5 082
8
43
9
115
112
715
36
408
657 1 130
295
463
255
391
107
276
4 788 10 021
365 3 454
1 492 1 988
600 1 483
2 331 3 096
2 021 5 322
7
56
5
144
121
947
30
460
411
253
459
291
78
396
34
257
72
358
43
223
70
-
42
-
910
713
220
50
95
542
424
127
132
30
50
271
988
498
196
75
130
669
494
73
114
46
70
322
1 076
537
385
104
111
729
533
101
220
66
60
325
1 083
529
153
73
148
851
522
111
95
51
75
426
1 096
701
145
53
120
895
514
151
72
38
58
498
86
46
82
46
82
44
80
40
77
40
126
84
162
111
166
114
122
84
112
78
18
-
7
-
18
30
7
17
18
88
4
46
35
96
11
51
18
88
6
46
-
-
46
-
20
-
42
-
24
-
55
52
42
29
137
147
104
91
80
39
91
57
100
67
94
55
56
37
Do 2005./2006. pod nazivom Visoka škola za sigurnost na radu
Studenti upisani na visoka uèilišta prema spolu
45 000
40 000
upisani studenti
35 000
30 000
25 000
20 000
15 000
10 000
5 000
ak. god.
0
2007./2008.
2008./2009.
2009./2010.
muškarci
236
žene
2010./2011.
2011./2012.
663
276
261
126
5 241
366
1 629
749
2 497
2 014
11
7
181
40
21.11. Studenti upisani na visoka uèilišta prema godinama studija u
ak. godini 2011./2012.
Studenti
Redoviti
studenstudenukupno
ukupno
tice
tice
Studenti po godinama studija
I
II
III
VISOKA UÈILIŠTA
70 295 39 497 56 329 31 835 27 231 21 573 15 031
FAKULTETI
53 822 31 579 47 061 27 696 20 184 16 384 11 405
STRUÈNI STUDIJ
1 901
902
494
385
732
703
466
Ekonomski fakultet
608
382
320
212
397
211
Uèiteljski fakultet
345
339
174
173
182
163
KBF-Institut za teološku kulturu
948
181
335
310
303
SVEUÈILIŠNI STUDIJ
51 921 30 677 46 567 27 311 19 452 15 681 10 939
Prirodosl. -matemat. fakul. - matemat. odjel
1 562 1 036 1 562 1 036
799
465
285
Prirodosl. -matemat. fakul. - prirodosl. odjeli
2 257 1 353 2 257 1 353
812
787
403
Arhitektonski fakultet
1 020
656 1 020
656
363
364
293
Graðevinski fakultet
1 435
487 1 435
487
567
608
260
Grafièki fakultet
809
457
772
444
305
311
193
Geodetski fakultet
509
188
509
188
189
189
131
Fakultet strojarstva i brodogradnje
2 095
226 2 095
226 1 012
728
355
Fakultet prometnih znanosti
2 157
470 1 462
337
985
765
407
Fakultet elektrotehnike i raèunarstva
3 315
641 3 315
641 1 393 1 277
645
Rudarsko-geološko-naftni fakultet
772
185
772
185
409
236
126
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije
805
577
805
577
484
217
104
Tekstilno-tehnološki fakultet
823
719
823
719
404
313
106
Medicinski fakultet
2 143 1 379 2 143 1 379
498
398
357
Stomatološki fakultet
731
525
731
525
150
165
99
Farmaceutsko-biokemijski fakultet
934
775
934
775
169
245
178
Veterinarski fakultet
600
403
600
403
162
120
108
Prehrambeno-biotehnološki fakultet
837
724
837
724
325
340
172
Agronomski fakultet
1 969 1 209 1 969 1 209
965
752
252
Šumarski fakultet
1 090
362 1 090
362
513
409
168
Ekonomski fakultet
6 662 4 400 5 328 3 562 2 635 1 196 1 646
Pravni fakultet
6 709 4 915 3 689 2 731 2 025 1 159 2 022
- pravo
5 647 3 927 3 021 2 104 1 625
970 1 703
- socijalni rad
1 062
988
668
627
400
189
319
Fakultet politièkih znanosti
1 932 1 332 1 782 1 230
661
626
462
Filozofski fakultet
5 568 4 199 5 540 4 177 1 823 2 512 1 138
Hrvatsko katolièko sveuèilište
77
36
77
36
41
36
Hrvatski studiji
1 246
950 1 246
950
435
525
286
Uèiteljski fakultet
826
783
765
722
300
127
135
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet
762
729
762
729
265
352
145
Kineziološki fakultet
1 253
388 1 253
388
388
218
255
Katolièki bogoslovni fakultet
382
143
382
143
116
68
73
KBF-Katehetski institut
221
195
221
195
65
47
42
Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove
65
14
58
11
39
12
8
Filozofski fakultet Družbe Isusove
337
210
315
200
149
108
80
KBF-Institut za crkv. glazbu "Albe Vidakoviæ"
18
11
18
11
6
6
5
UMJETNIÈKE AKADEMIJE
1 130
663 1 130
663
421
318
226
Muzièka akademija
463
276
463
276
186
85
96
Akademija likovnih umjetnosti
391
261
391
261
145
112
65
Akademija dramske umjetnosti
276
126
276
126
90
121
65
IV
V
VI
4 422 1 536 502
3 845 1 502 502
3 845 1 502 502
7
6
112 143
1
312 269 309
92
88 137
136 206
89
65 56
1 185
1 140 363
986 363
154
183
95
137 127
254 138
66
59
29
38
6
1
141
24
96
45
24
-
237
21.11. Studenti upisani na visoka uèilišta prema godinama studija u
ak. godini 2011./2012. (nastavak)
Studenti
Redoviti
Studenti po godinama studija
studenstudenukupno
ukupno
tice
tice
VELEUÈILIŠTA
10 021
Tehnièko veleuèilište
3 454
Društveno veleuèilište
1 988
Veleuèilište Vern
1 483
Zdravstveno veleuèilište
3 096
VISOKE ŠKOLE
5 322
Visoka politehnièka škola
56
Visoka škola za primijenjeno raèunarstvo
144
Visoka škola za sigurnost
947
Visoka škola za informacijske tehnologije
460
Zagrebaèka škola za menadžment
0
Zagrebaèka škola ekonomije i managementa
1 096
Visoka policijska škola
701
Visoka poslovna škola Zagreb
145
Visoka novinarska škola
53
Visoka škola tržišnih komunikacija Agora
120
Visoka poslovna škola Libertas
895
Visoka poslovna škola za turizam
i management Utilus
77
RRiF Visoka škola za financijski menadžment
112
Meðunarodna diplomska škola za poslovno
upravljanje
18
Visoka škola meðunarodnih odnosa i diplomacije
70
Visoka poslovna škola za ekonomiju Zrinski
88
Visoka škola za odnose s javnošæu i studij
medija Kairos
137
Visoka škola za financije i pravo Effectus
147
Teološki fakultet"Matija Vlaèiæ-Ilirik"
(evangelièki)
56
5 241
366
1 629
749
2 497
2 014
11
7
181
40
5 660 2 378
2 531
274
809
656
1 190
576
1 130
872
2 478 1 098
36
9
77
4
160
11
I
II
III
IV
4 423
1 421
1 211
453
1 338
2 203
33
59
482
159
3 380 2 115
1 165
868
628
149
512
415
1 075
683
1 491 1 285
8
15
56
29
243
222
118
99
V
103
103
333
-
VI
84
10
-
-
514
151
72
38
58
498
996
93
66
53
99
454
461
19
29
38
53
218
312
274
134
15
42
424
241
253
6
15
51
275
300
174
5
23
27
196
243
-
-
-
40
78
61
48
29
29
20
32
25
37
32
43
-
-
-
6
42
46
18
62
52
6
38
24
69
27
18
1
30
31
-
-
-
104
91
91
56
68
25
51
53
51
54
35
40
-
-
-
37
56
37
17
9
14
6
10
-
Studenti upisani u ak.g. 2011./12.
prema vrstama visokih uèilišta
fakultet - sveuèilišni
studij
73,8%
70 295
umjetnièke akademije
1,6%
fakultet - struèni studij
2,7%
238
visoke škole
7,6%
veleuèilišta
14,3%
21.12. Diplomirani studenti prema nazivu visokog uèilišta i spolu
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
studenstudenstudenstudenstudenukupno
ukupno
ukupno
ukupno
ukupno
tice
tice
tice
tice
tice
VISOKA UÈILIŠTA
FAKULTETI
STRUÈNI STUDIJ
Šumarski fakultet
Tekstilno-tehnološki fakultet
Ekonomski fakultet
Kineziološki fakultet
KBF-Institut za teološku kulturu
KBF-Institut za kršæansku duhovnost
Filozofsko-teološki institut
Družbe Isusove
Uèiteljski fakultet
Pravni fakultet
13 215
9 924
7 567 15 757
8 911 14 805 8 991 18 469 10 618 17 727 10 159
6 125 12 189 7 440
11 894 7 527 14 393 8 680 13 860
8 429
682
104
499
45
24
-
473
95
355
7
15
-
464
4
46
319
68
18
-
302
39
236
12
15
-
440
23
47
320
36
-
306
5
45
225
28
-
813
53
323
23
690
48
230
16
895
25
200
-
798
21
144
-
10
-
1
-
9
-
-
14
-
3
-
414
-
396
-
1
522
147
502
131
SVEUÈILIŠNI STUDIJ
9 242
Prirodosl -matemat fakul
296
- matemat. odjel
Prirodosl -matemat fakul
497
- prirodosl. odjeli
Arhitektonski fakultet
66
Graðevinski fakultet
233
Grafièki fakultet
103
Geodetski fakultet
119
Fakultet strojarstva i brodogradnje
317
Fakultet prometnih znanosti
575
Fakultet elektrotehnike i raèunarstva 875
Rudarsko-geološko-naftni fakultet
59
Fakultet kemijskog inženjerstva
i tehnologije
106
Tekstilno-tehnološki fakultet
49
Medicinski fakultet
233
Stomatološki fakultet
113
Farmaceutsko-biokemijski fakultet
124
Veterinarski fakultet
119
Prehrambeno-biotehnološki fakultet
149
Agronomski fakultet
308
Šumarski fakultet
94
Ekonomski fakultet
1 231
Pravni fakultet
577
-pravo
474
-socijalni rad
103
Fakultet politièkih znanosti
429
Filozofski fakultet
1 162
Hrvatski studiji
205
Uèiteljski fakultet
724
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet
211
Kineziološki fakultet
134
Katolièki bogoslovni fakultet
48
KBF-Katehetski institut
33
KBF-Institut za crkv glazbu
"Albe Vidakoviæ"
6
Filozofski fakultet Družbe Isusove
45
KBF-Institut za kršæansku duhovnost
2
Filozofsko-teološki institut
Družbe Isusove
Teološki fakultet "M Vlaèiæ Ilirik"
-
5 652
11 454 7 221 13 580 7 990 12 965
7 631
204
11 725 7 138
373
256
399
264
381
261
907
614
356
666
451
582
415
635
437
-
-
46
69
73
46
38
100
148
20
179
348
204
177
377
663
1 137
94
106
103
138
81
38
161
202
18
268
436
198
177
302
641
345
121
180
103
136
56
34
131
39
34
383
448
198
210
504
614
1 304
158
255
138
124
85
67
135
224
60
274
442
228
225
496
546
1 151
141
175
121
135
82
47
126
222
34
83
43
151
84
104
48
131
218
26
826
433
334
99
311
939
150
672
201
51
21
27
143
108
201
190
219
141
95
66
160
128
81
38
129
106
299
195
121
36
1 875 1 297
630
459
479
313
151
146
608
432
1 252 1 009
427
340
685
644
256
238
190
77
51
15
44
40
162
122
157
151
271
172
91
60
167
137
100
52
186
152
521
311
209
62
2 421 1 687
649
504
438
304
211
200
795
528
1 533 1 207
490
369
278
253
244
232
243
72
84
34
45
36
184
213
298
125
175
77
217
548
221
2 232
609
938
1 184
486
263
266
303
102
46
130
195
189
78
156
41
188
345
68
1 508
486
666
935
387
233
249
99
42
42
200
150
132
122
242
180
89
59
220
185
104
59
136
110
417
260
233
72
2 093 1 476
582
461
391
280
191
181
800
530
1 072
878
491
364
608
568
221
207
198
58
66
25
44
38
5
28
-
39
2
24
1
3
30
4
2
21
4
2
10
2
2
2
12
-
1
-
-
-
-
-
-
82
3
59
-
49
7
32
5
239
21.12. Diplomirani studenti prema nazivu visokog uèilišta i spolu (nastavak)
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
studenstudenstudenstudenstudenukupno
ukupno
ukupno
ukupno
ukupno
tice
tice
tice
tice
tice
UMJETNIÈKE AKADEMIJE
Muzièka akademija
Akademija likovnih umjetnosti
Akademija dramske umjetnosti
VELEUÈILIŠTA
Tehnièko veleuèilište
Društveno veleuèilište
Veleuèilište Vern
Zdravstveno veleuèilište
VISOKE ŠKOLE
Visoka škola za sigurnost
Zagrebaèka škola za menadžment
Zagrebaèka škola ekonomije
i managementa
Visoka policijska škola
Visoka škola tržišnih komunikacija
Agora
RRiF Visoka škola za financijski
menadžment
Visoka poslovna škola Zagreb
Visoka poslovna škola Libertas
Visoka poslovna škola Utilus
Meðunarodna diplomska škola
za poslovno upravljanje
Visoka politehnièka škola
Visoka škola za informacijske
tehnologije
Visoka škola za primijenjeno
raèunalstvo
Visoka škola za odnose s javnošæu
i studij medija Kairos
239
108
81
50
141
63
52
26
257
125
100
32
158
72
69
17
398
215
134
49
247
127
89
31
2 301
1 113
265
195
728
991
153
149
104
585
1 922
816
272
230
604
875
87
197
125
466
1 491
429
314
223
525
751
175
96
310
44
62
1 389
272
90
438
42
61
124
171
62
40
193
580
19
8
140
8
384
189
125
70
221
112
74
35
425
189
139
97
257
123
99
35
798
77
210
100
411
2 405 1 205
774
110
352
157
379
208
900
730
2 232
978
67
388
799
988
134
13
211
630
1 022
278
91
419
65
58
1 287
426
-
512
106
-
1 210
242
-
485
46
-
89
108
166
209
91
39
228
206
128
56
317
131
181
20
30
12
32
23
35
14
41
21
78
5
6
70
126
10
3
46
67
8
30
50
149
12
22
36
76
7
19
104
170
17
13
63
107
11
9
112
210
37
4
58
107
19
18
-
11
-
12
-
2
-
5
-
2
-
8
1
3
1
4
-
2
-
-
-
-
-
-
-
73
10
28
2
-
-
-
-
-
-
-
-
33
-
-
-
-
-
-
-
-
-
46
25
Diplomirani studenti prema spolu
20 000
18 000
diplomirani studenti
16 000
14 000
12 000
10 000
8 000
6 000
4 000
2 000
0
2008.
2009.
2010.
ukupno
240
2011.
žene
2012.
21.13. Nastavno osoblje visokih uèilišta prema zvanju u ak. godini 2012./2013.
Nastavnici i suradnici u nastavi1)
Struèni
i drugi
Izvansuradnici
Profesori
UmjetniRedoviti
Ukupno profesori redni Docenti visoke Predavaèi Lektori
èki Asistenti i gostujuæi
profesori
profesori
škole
suradnici
ili
nastavnici
VISOKA UÈILIŠTA
8 562
1 502
997
1 150
245
1 102
80
26
2 832
628
FAKULTETI
Prirodoslovno-matematièki fakultet
Arhitektonski fakultet
Arhitektonski fakultet - studij dizajna
Graðevinski fakultet
Grafièki fakultet
Geodetski fakultet
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Fakultet prometnih znanosti
Fakultet elektrotehnike i raèunarstva
Rudarsko-geološko-naftni fakultet
Fakultet kemijskog inženjerstva
i tehnologije
Tekstilno-tehnološki fakultet
Prehrambeno-biotehnološki fakultet
Medicinski fakultet
Stomatološki fakultet
Farmaceutsko-biokemijski fakultet
Agronomski fakultet
Šumarski fakultet
Veterinarski fakultet
Ekonomski fakultet
Pravni fakultet
Uèiteljski fakultet
Fakultet politièkih znanosti
Filozofski fakultet
Hrvatski studiji
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet
Kineziološki fakultet
Filozofski fakultet Družbe Isusove
Katolièki bogoslovni fakultet
6 172
638
94
68
132
70
74
320
173
359
96
1 268
119
21
19
32
9
16
65
20
83
22
842
103
13
16
15
12
6
40
18
49
16
988
127
23
11
15
8
7
38
23
60
20
7
2
-
313
20
29
13
10
5
4
11
21
1
1
73
-
-
2 147
230
8
9
58
35
37
150
66
159
34
534
37
2
1
4
16
25
7
3
150
123
225
509
200
117
266
153
173
248
267
140
117
774
256
121
173
53
83
34
28
46
121
52
28
65
40
50
68
43
17
18
110
52
37
22
18
13
21
9
40
108
46
23
49
19
30
21
27
11
6
57
33
16
13
4
21
17
17
33
92
40
29
53
23
23
23
36
28
27
88
54
27
16
13
17
1
1
2
1
-
4
10
4
4
2
2
4
8
2
16
12
58
6
20
9
6
22
9
1
70
2
-
-
69
51
99
181
57
35
61
58
56
120
81
11
9
268
101
34
38
9
23
5
7
2
3
3
34
5
12
67
13
51
161
5
62
9
-
461
198
116
147
117
54
30
33
100
43
25
32
90
34
24
32
1
1
39
26
5
8
-
26
22
2
2
85
19
27
39
3
3
-
1 152
171
757
224
76
9
35
32
27
6
21
-
41
5
31
5
138
31
94
13
394
62
215
117
1
1
-
457
48
353
56
18
10
8
-
UMJETNIÈKE AKADEMIJE
Muzièka akademija
Akademija likovnih umjetnosti
Akademija dramske umjetnosti
VELEUÈILIŠTA
Tehnièko veleuèilište u Zagrebu
Zdravstveno veleuèilište
Veleuèilište Vern
241
21.13. Nastavno osoblje visokih uèilišta prema zvanju u
ak. godini 2012./2013. (nastavak)
Nastavnici i suradnici u nastavi1)
Struèni
i drugi
Izvansuradnici
Profesori
UmjetniRedoviti redni
Ukupno profesori
Docenti visoke Predavaèi Lektori
èki Asistenti i gostujuæi
profesori
profesori
škole
suradnici
ili
nastavnici
VISOKE ŠKOLE
Visoka škola za sigurnost
Visoka škola tržišnih komunikacija Agora
Visoka politehnièka škola u Zagrebu
Zagrebaèka škola ekonomije
i managementa
Visoka policijska škola
Visoka poslovna škola Libertas
Visoka poslovna škola Utilus
Visoka škola za informacijske tehnologije
Visoka poslovna škola
Visoka novinarska škola
Visoka škola za ekon. poduz.
i uprav. Zrinski
Visoka škola za primijenjeno raèunalstvo
Visoka škola meðunarodnih odnosa
i diplomacije
Visoka škola za financije i pravo Effectus
Teološki fakultet "Matija Vlaèiæ Ilirik"
-evang
RRiF Visoka škola za financijski
menadžment
Meðunarodna diplom. škola za poslovno
upravljanje
Visoka škola za odnose s javnošæu
i stud. medij Kairos
730
42
43
52
32
1
1
3
16
1
1
5
19
3
3
99
12
9
3
354
18
29
20
6
-
-
134
9
17
70
1
1
99
40
55
27
58
22
-
2
4
5
-
1
-
3
1
1
-
19
6
3
1
1
-
66
28
34
18
32
13
-
-
-
9
1
14
2
16
5
-
5
10
1
-
30
61
-
1
1
20
4
31
-
-
10
24
-
37
56
7
1
2
1
3
-
6
9
3
34
6
-
-
8
11
2
-
34
5
1
2
-
-
-
-
2
24
29
1
1
-
4
17
-
-
-
6
20
-
-
-
-
-
-
-
-
20
25
2
2
2
2
11
-
-
6
-
INSTITUT
Filozofsko-teološki institut
Družbe Isusove
19
4
4
3
-
-
-
-
6
2
19
4
4
3
-
-
-
-
6
2
SVEUÈILIŠTE
Hrvatsko katolièko sveuèilište
28
28
5
5
8
8
9
9
-
2
2
-
-
3
3
1
1
1)
Vidjeti metodološka objašnjenja
Nastavnici i suradnici prema akademskom nazivu i stupnju,
u ak.god. 2012./13.
bez akademskog
naziva i stupnja
33,7%
8 562
doktori znanosti
53,0%
magistri znanosti i
magistri/specijalisti
13,3%
242
21.14. Magistri znanosti, magistri i sveuèilišni specijalisti prema nazivu
visokog uèilišta na kojem su stekli akademski stupanj/naziv i spolu
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
ukupukupukupukupukupžene
žene
žene
žene
žene
no
no
no
no
no
Ukupno
Visoka škola za sigurnost
587
336
620
360
733
411
919
504 1 175
694
13
3
-
-
-
-
-
-
-
-
Prirodosl -matemat. fakul. - matemat. odjel
2
2
9
4
6
5
-
-
-
-
Prirodosl -matemat. fakul. - prirodosl. odjeli
3
49
31
70
54
108
74
4
3
3
Arhitektonski fakultet
-
-
-
-
-
-
1
1
-
-
Graðevinski fakultet
7
1
4
1
19
6
25
8
2
-
Grafièki fakultet
1
-
2
1
1
-
13
5
-
-
Geodetski fakultet
1
-
2
-
2
2
4
2
7
3
9
-
4
-
3
-
13
1
3
-
Fakultet prometnih znanosti
Fakultet strojarstva i brodogradnje
13
1
21
2
20
2
17
1
64
9
Fakultet elektrotehnike i raèunarstva
40
6
29
7
42
7
137
19
5
-
2
1
2
-
2
1
12
5
-
-
Rudarsko-geološko-naftni fakultet
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije
12
8
-
-
-
-
-
-
-
-
Medicinski fakultet
15
10
44
23
38
29
52
39
7
7
Stomatološki fakultet
19
14
11
8
19
12
33
26
31
20
2
1
3
2
4
4
10
8
13
11
Veterinarski fakultet
12
5
10
3
10
4
17
9
46
15
Prehrambeno-biotehnološki fakultet
19
16
13
12
13
8
42
33
10
9
Agronomski fakultet
10
3
6
3
6
1
17
12
-
-
7
3
16
8
2
-
15
4
16
4
351
Farmaceutsko-biokemijski fakultet
Šumarski fakultet
167
94
206
122
282
158
292
175
608
Pravni fakultet
Ekonomski fakultet
21
11
24
19
21
14
27
19
58
42
Fakultet politièkih znanosti
28
13
36
18
30
14
46
25
82
49
Filozofski fakultet
84
67
59
43
34
25
33
30
112
101
Uèiteljski fakultet
19
18
7
7
10
9
47
40
-
-
6
6
4
3
8
8
4
3
14
13
4
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet
Kineziološki fakultet
2
-
-
-
6
-
8
4
11
Katolièki bogoslovni fakultet
6
3
1
-
6
1
6
4
6
-
Filozofski fakultet Družbe Isusove
2
2
4
1
1
-
7
4
9
3
Muzièka akademija
7
5
20
12
11
8
1
1
-
-
12
12
13
7
29
19
36
23
68
50
Centar za poslijediplomske studije
Sveuèilišta u Zagrebu
243
21.15. Doktori znanosti prema nazivu visokog uèilišta na kojem su stekli
akademski stupanj/naziv i spolu
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
ukupukupukupukupukupžene
žene
žene
žene
žene
no
no
no
no
no
Ukupno
401
Prirodosl -matemat. fakul. - matemat. odjel
10
Prirodosl -matemat. fakul. - prirodosl. odjeli 81
Arhitektonski fakultet
3
Graðevinski fakultet
3
Geodetski fakultet
1
Grafièki fakultet
4
Fakultet strojarstva i brodogradnje
11
Fakultet elektrotehnike i raèunarstva
22
Fakultet prometnih znanosti
5
Rudarsko-geološko-naftni fakultet
7
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije
1
Tekstilno-tehnološki fakultet
3
Medicinski fakultet
53
Stomatološki fakultet
15
Farmaceutsko-biokemijski fakultet
4
Veterinarski fakultet
23
Prehrambeno-biotehnološki fakultet
14
Agronomski fakultet
5
Šumarski fakultet
4
Ekonomski fakultet
10
Pravni fakultet
10
Fakultet politièkih znanosti
7
Filozofski fakultet
95
Hrvatski studiji
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet
6
Kineziološki fakultet
1
Katolièki bogoslovni fakultet
1
Filozofski fakultet Družbe Isusove
2
Centar za poslijediplomske studije
Sveuèilišta u Zagrebu
Muzièka akademija
Akademija likovnih umjetnosti
-
202
6
48
1
2
2
1
2
1
3
24
7
4
9
10
1
4
5
2
64
5
1
437
11
88
4
9
4
1
8
32
4
8
14
4
42
11
5
16
7
16
6
9
12
4
100
3
8
5
4
1
214
7
52
2
3
2
5
2
8
3
19
6
4
6
5
8
1
4
11
55
1
6
2
1
-
647
13
141
7
12
5
7
10
49
11
8
16
3
82
16
2
21
15
15
8
11
13
10
146
10
2
8
2
4
334
5
86
4
3
1
4
1
9
2
3
9
3
46
6
2
13
13
8
6
6
2
90
4
2
4
1
1
816
196
3
4
5
5
20
2
28
19
10
121
27
10
21
23
40
13
21
40
8
157
10
7
14
1
6
478
139
2
1
2
2
5
8
9
73
15
9
9
16
22
5
12
21
4
101
6
7
2
1
4
880
192
497
112
9
11
2
5
18
27
6
16
19
6
61
14
6
21
22
39
12
24
34
29
245
23
12
9
4
1
7
4
2
3
8
1
5
13
5
34
9
4
9
18
16
2
11
20
10
167
13
8
4
1
-
-
1
-
1
-
-
-
2
2
1
1
2
-
5
4
4
5
3
3
Magistri, magistri znanosti i sveuèilišni specijalisti
prema znanstvenom i umjetnièkom podruèju
magistarskog/specijalistièkog rada u 2012.
Doktori znanosti prema znanstvenom
podruèju doktorske disertacije u 2012.
umjetnièko interdisciplinarno
podruèje
podruèje
1,5%
0,9%
društvene
znanosti
69,9%
humanistièke
znanosti
8,2%
1 175
biotehnièke
znanosti
2,5%
244
umjetnièko
podruèje
0,1%
interdisciplinarna
podruèja
1,2%
prirodne
znanosti
tehnièke
0,3%
znanosti
9,6%
biomedicina i
zdravstvo
8,2%
humanistièke
znanosti
21,5%
880
društvene
znanosti
21,7%
biotehnièke
znanosti
8,3%
prirodne
znanosti
22,4%
tehnièke
znanosti
12,1%
biomedicina i
zdravstvo
11,6%
22. Kultura i umjetnost
22.1. Kazališta i kinematografi od 1939. do 2012.
Kazališta1)
1939.
1946.
1950.
1955.
1960.
1965.
1970.
1975.
1980.
1985.
1990.
1995.
2000.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
1)
2)
broj
predstave
1
1
5
6
5
5
9
10
10
10
11
10
12
27
26
25
25
24
39
53
60
695
498
1 125
1 185
1 278
993
1 381
1 816
2 073
2 475
2 003
2 063
1 853
3 509
3 564
3 592
3 498
3 330
4 928
5 045
4 984
Kinematografi
posjetitelji
broj
predstave
362 846
378 982
707 824
625 389
639 814
505 522
476 011
709 684
782 751
792 769
641 114
614 618
515 842
742 179
773 330
786 649
830 673
789 440
926 134
1 057 846
1 044 273
18
29
33
35
31
30
31
31
29
26
21
13
9
8
7
8
7
9
10
13 602
17 930
27 746
30 973
28 206
26 800
27 100
28 433
26 449
19 470
19 857
32 561
33 629
34 832
41 473
42 341
43 176
53 729
67 495
posjetitelji
u tis.
Radio
pretplatnici
TV
pretplatnici2)
5 753
7 845
10 267
8 794
5 657
5 662
5 908
5 980
3 064
1 534
1 358
1 416
1 693
1 607
1 909
2 009
1 978
1 932
2 110
14 776
59 024
102 947
159 177
152 550
192 583
189 986
232 034
244 614
243 260
226 115
244 311
249 690
249 384
249 961
247 213
249 450
256 049
261 378
5 034
57 772
124 750
169 389
189 479
224 073
235 345
233 688
221 191
221 429
223 914
222 785
221 199
217 215
217 645
219 06
220 377
Podaci o broju predstava i posjetitelja odnose se na sezonu koja završava u prikazanoj kalendarskoj godini.
Od 2002. g. ukljuèena djeèja i amaterska kazališta.
Od 2001. g. ukinuto plaæanje pretplate na drugi TV prijamnik.
22.2. Puèka otvorena uèilišta i domovi kulture
Broj
ustanova
1990./91.
1993./94.
1996./97.
1999./00.
2002./03.
2005./06.
2008./09.
10
18
19
19
27
25
38
Opæe i struèno obrazovanje i
usavršavanje
Kulturno-obrazovna i
umjetnièka djelatnost
Zaposleni
upisani
polaznici
završili
obrazovanje
priredbe
posjetitelji
20 260
14 455
11 422
9 228
32 459
16 025
8 931
18 939
13 541
10 855
8 353
29 872
12 235
9 183
3 073
4 256
1 734
1 461
2 487
1 947
2 787
350 672
341 236
193 705
267 701
387 555
299 797
299 806
1 007
937
1 154
331
615
438
810
245
22.3. Knjižice od 1968. do 2010.
1968. 1971. 1974. 1977. 1980. 1983. 1986. 1989. 1992. 1995. 1998. 2001. 2004. 2007. 2010.
Broj knjižnica
430
Broj knjiga i èasopisa
(svezaka) u tis.
452
429
381
306
276
265
185
283
261
249
238
394
377
371
3 924 4 678 4 702 5 279 6 357 5 951 7 063 6 583 9 437 9 219 9 737 9 768 11 035 10 377 10 962
22.4. Knjižice u 2010.
Obraðena knjižna graða
Broj
knjižnica
Ukupno
Ukupno
371 10 962 287
Nacionalna knjižnica
Korištenje
knjižne graðe
Zaposleni
Ukupno struèni
knjige i
brošure
(svesci)
èasopisi
(svesci)
novine
(godišta)
Aktivni
korisnici
8 533 576
2 072 490
284 615
3 667 892
1 421
1 104
1
2 722 492
2 182 145
335 172
198 078
323 550
313
184
Knjižnice visokog uèilišta
84
2 499 907
1 649 097
768 089
56 987
321 708
189
155
Specijalne knjižnice
80
2 268 799
1 363 055
866 352
15 504
68 820
151
137
2
142 505
107 380
33 361
468
160
5
5
Narodne knjižnice
Samostanske crkvene knjižnice
42
2 077 735
2 038 531
26 851
11 877
2 621 797
574
442
Knjižnice osnovnih škola
99
732 927
705 721
26 017
1 139
191 437
111
109
Knjižnice srednjih škola
63
517 922
487 647
16 648
562
140 420
78
72
22.5. Radio i televizijski pretplatnici
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
Radio pretplatnici1) 232 964 233 444 234 476 244 311 249 690 249 384 249 961 247 213 249 450 256 049 261 378
TV pretplatnici
1)
218 017 218 591 219 253 221 429 223 914 222 785 221 199 217 215 217 645 219 064 220 377
Ne prikazuje se broj radio pretplatnika veæ broj evidentiranih radio prijemnika jer radio pretplatnici ne plaæaju pretplatu za
evidentirani drugi radio prijemnik, a TV pretplatnici ne plaæaju za evidentirani radio prijemnik.
246
22.6. Hrvatsko narodno kazalište
Djela
Predstave
prema mjestu prikazivanja
na gostovanju
Ukupno u stalnoj
dvorani
u
izvan
Zagrebu Zagreba
drama
opera
i balet
Posjetitelji
u
izvan
opereta ostalo Ukupno Zagrebu Zagreba
2002./03.
222
192
-
30
10
21
-
5
138 940 120 030
18 910
2003./04.
226
196
3
27
8
24
2
-
122 160 107 820
14 340
2004./05.
222
205
-
17
7
23
-
2
118 053 111 168
6 885
2005./06.
221
195
2
24
12
21
-
-
119 762 110 976
8 786
2006./07.
224
182
-
42
8
23
-
-
128 738 112 056
16 682
2007./08.
226
202
-
24
10
21
-
-
129 541 118 229
11 312
2008./09.
206
191
-
15
13
23
-
-
114 361 108 311
6 050
2009./10.
219
200
-
19
12
24
-
-
125 812 119 672
6 140
2010./11.
262
223
-
39
12
24
-
1
127 573 108 147
19 426
2011./12.
255
215
1
39
12
25
-
-
129 292 111 643
17 649
1834. god. (4. listopada) dramom »Zriny« otvoreno je kazalište na Gornjem gradu
1835. god. u meðuèinu neke njemaèke predstave pjevana je budnica "Još Hrvatska ni propala" Ljudevita Gaja.
1840. god. (10. lipnja) izvedena je prva predstava na hrvatskom jeziku drama "Juran i Sofija" ili "Turci kod Siska"
I. Kukuljeviæa-Sakcinskog.
1895. god. otvorena je zgrada kazališta na tadašnjem Sveuèilišnom trgu.
22.7. Dramsko kazalište Gavella
Djela
Predstave
prema mjestu prikazivanja
Posjetitelji
na gostovanju
Ukupno
u stalnoj
dvorani
u
Zagrebu
izvan
Zagreba
drama
ostalo
Ukupno
u
Zagrebu
izvan
Zagreba
11 130
2002./03.
236
208
1
27
15
4
51 808
40 678
2003./04.
242
229
2
11
15
8
45 889
43 469
2 420
2004./05.
234
214
-
20
9
7
55 751
49 301
6 450
2005./06.
215
193
1
21
7
8
55 230
48 540
6 690
2006./07.
208
186
-
22
6
8
54 799
48 539
6 260
2007./08.
211
183
-
28
5
10
65 036
51 639
13 397
2008./09.
190
167
-
23
8
7
54 681
44 141
10 540
14 063
2009./10.
186
166
-
20
9
7
61 948
47 885
2010./11.
204
189
-
15
8
9
63 806
58 501
5 305
2011./12.
210
181
1
28
7
7
64 611
55 561
9 050
247
22.8. Teatar ITD
Djela
Predstave
prema mjestu prikazivanja
2002./03.
2003./04.
2004./05.
2005./06.
2006./07.
2007./08.
2008./09.
2009./10.
2010./11.
2011./12.
Ukupno
u stalnoj
dvorani
107
159
140
221
271
166
166
152
220
190
92
131
122
212
237
148
159
140
163
159
na gostovanju
u
Zagrebu
izvan
Zagreba
2
1
1
2
3
3
1
3
11
13
27
17
7
31
18
4
11
54
20
Posjetitelji
drama
ostalo
Ukupno
u
Zagrebu
izvan
Zagreba
11
14
15
17
21
19
9
10
16
12
5
14
6
16
13
20
26
14 675
19 708
10 626
14 744
13 129
8 564
7 822
6 551
14 787
11 062
11 635
13 868
7 126
12 284
10 029
6 364
6 522
4 551
7 837
7 902
3 040
5 840
3 500
2 460
3 100
2 200
1 300
2 000
6 950
3 160
22.9. Zagrebaèko gradsko kazalište Komedija
Djela
Predstave
prema mjestu prikazivanja
2002./03.
2003./04.
2004./05.
2005./06.
2006./07.
2007./08.
2008./09.
2009./10.
2010./11.
2011./12.
na gostovanju
Ukupno
u stalnoj
dvorani
203
191
185
179
189
176
193
179
182
194
158
150
157
158
171
149
168
159
170
179
u
izvan
Zagrebu Zagreba
12
21
8
6
5
10
6
3
4
6
33
20
20
15
13
17
19
17
8
9
drama
1
1
1
1
1
1
1
-
opereta
i opera
3
4
2
1
2
1
1
1
-
Posjetitelji
musical
i ostalo
14
14
13
12
11
17
13
14
15
18
Ukupno
u
izvan
Zagrebu Zagreba
95 768
94 767
77 622
77 507
87 463
79 156
77 677
69 494
69 396
67 571
75 128
76 731
64 382
65 387
76 788
67 726
65 757
56 344
59 246
59 071
20 640
18 036
13 240
12 120
10 675
11 430
11 920
13 150
10 150
8 500
22.10. Satirièko kazalište Kerempuh
Djela
Predstave
prema mjestu prikazivanja
2002./03.
2003./04.
2004./05.
2005./06.
2006./07.
2007./08.
2008./09.
2009./10.
2010./11.
2011./12.
248
na gostovanju
Ukupno
u stalnoj
dvorani
276
247
222
223
211
211
202
263
280
253
248
216
202
197
201
198
183
245
258
237
u
izvan
Zagrebu Zagreba
2
3
2
1
2
1
1
26
31
17
24
10
12
17
18
21
15
Posjetitelji
drama
opereta
i opera
musical
i ostalo
18
11
13
11
13
8
11
16
13
10
-
...
...
1
1
-
Ukupno
103 044
104 164
77 064
73 887
79 817
88 658
73 525
80 188
108 292
97 820
u
izvan
Zagrebu Zagreba
88 044
88 064
68 564
61 887
74 817
83 358
63 825
71 188
97 792
90 320
15 000
16 100
8 500
12 000
5 000
5 300
9 700
9 000
10 500
7 500
22.11. Zagrebaèko kazalište mladih
2002./03.
2003./04.
2004./05.
2005./06.
2006./07.
2007./08.
2008./09.
2009./10.
2010./11.
2011./12.
Predstave
Broj izvedenih
djela
Ukupno
u Zagrebu
Ukupno
49
57
28
76
86
53
17
26
21
27
204
281
294
290
325
328
114
317
257
301
182
253
269
260
290
295
94
278
230
271
30 859
40 714
34 902
51 875
45 333
53 417
47 101
49 526
56 812
57 313
Posjetitelji
u Zagrebu
23 489
29 704
30 832
44 017
36 663
41 789
32 281
35 184
49 344
51 863
22.12. Kazalište Trešnja
2002./03.
2003./04.
2004./05.
2005./06.
2006./07.
2007./08.
2008./09.
2009./10.
2010./11.
2011./12.
Posjetitelji
Predstave
Broj izvedenih
djela
Ukupno
u Zagrebu
Ukupno
u Zagrebu
10
40
30
28
49
68
40
52
64
64
298
325
311
246
326
284
224
283
341
341
275
314
300
240
311
270
222
281
312
312
72 908
83 088
69 695
63 421
82 738
69 723
57 826
72 643
83 435
83 433
65 506
80 281
66 888
61 321
79 038
67 143
56 626
71 843
70 927
70 925
22.13. Zagrebaèko kazalište lutaka
2002./03.
2003./04.
2004./05.
2005./06.
2006./07.
2007./08.
2008./09.
2009./10.
2010./11.
2011./12.
Predstave
Broj izvedenih
djela
Ukupno
u Zagrebu
Ukupno
19
20
14
13
16
17
19
22
23
19
225
243
251
242
242
251
254
260
262
251
191
206
232
224
212
223
231
249
234
231
40 200
48 780
44 940
44 950
45 380
46 973
37 166
34 880
36 100
35 383
Posjetitelji
u Zagrebu
31 610
35 380
38 220
39 550
37 180
40 413
30 979
31 800
30 555
28 513
249
22.14. Amaterska kazališta
Broj
kazališta
2002./03.
2003./04.
2004./05.
2005./06.
2006./07.
2007./08.
2008./09.
2009./10.
2010./11.
2011./12.
5
5
5
5
5
3
3
4
12
13
Posjetitelji
Predstave
Broj izvedenih
djela
u Zagrebu
Ukupno
27
34
27
28
32
8
18
19
36
36
183
180
188
189
149
79
90
118
305
198
136
148
171
147
113
64
66
115
296
190
Ukupno
24 415
21 675
18 650
23 360
18 599
18 132
21 814
18 976
31 165
23 995
u Zagrebu
16 240
15 225
14 850
15 110
11 384
14 326
15 044
15 526
28 715
22 590
22.15. Filharmonija
Posjetitelji
Koncerti
2002./03.
2003./04.
2004./05.
2005./06.
2006./07.
2007./08.
2008./09.
2009./10.
2010./11.
2011./12.
Filharmonija
Ukupno
u
sjedištu
na gostovanju
u zemlji
u
inozemstvu
Ukupno
u
sjedištu
na gostovanju
u zemlji
u
inozemstvu
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
54
68
52
73
60
61
51
48
50
51
40
46
44
42
44
53
41
40
44
43
5
12
7
5
13
3
7
7
3
5
9
10
1
26
3
5
3
1
3
3
74 304
88 649
72 072
103 619
98 873
63 239
59 992
51 348
62 110
64 980
61 884
76 649
68 624
75 013
66 553
56 639
53 422
48 637
57 010
60 250
2 370
3 155
2 448
1 850
30 970
1 350
3 630
1 511
1 600
2 850
10 050
8 845
1 000
26 756
1 350
5 250
2 940
1 200
3 500
1 880
22.16. Profesionalni orkestri, ansambli i zborovi
Broj
orkestara,
amsambala
i zborova
2002./03.
2003./04.
2004./05.
2005./06.
2006./07.
2007./08.
2008./09.
2009./10.
2010./11.
2011./12.
250
19
18
17
17
17
17
15
15
15
14
Posjetitelji
Koncerti
Ukupno
419
471
479
446
478
429
421
440
416
334
u
sjedištu
142
165
208
205
228
198
187
181
189
154
na gostovanju
u zemlji
181
204
170
170
161
157
165
173
150
130
u
inozemstvu
96
102
101
71
89
74
69
86
77
50
Ukupno
187 390
200 223
247 841
199 680
199 084
147 000
158 590
164 000
151 720
137 440
u
sjedištu
80 160
96 120
114 185
112 693
103 574
90 330
81 510
79 750
87 200
83 170
na gostovanju
u zemlji
u
inozemstvu
49 820
43 541
38 184
51 787
40 960
28 120
47 700
44 800
34 830
35 980
57 410
60 562
95 472
35 200
54 550
28 550
29 380
39 450
29 690
18 290
22.17. Ansambl narodnih plesova i pjesama Lado
Èlanovi-izvoðaèi
muškarci
žene
Posjetitelji
Priredbe
za ples i
za
u inou inoUkupno
Ukupno u zemlji
Ukupno u zemlji
pjevanje orkestar
zemstvu
zemstvu
2003.
31
21
52
37
15
95
86
9
54 115
45 315
8 800
2004.
31
21
52
37
15
99
89
10
57 353
46 753
10 600
2005.
31
21
52
37
15
88
58
30
92 960
74 060
18 900
2006.
31
21
52
37
15
89
54
35
92 840
32 990
59 850
2007.
31
23
54
39
15
101
92
9
77 740
70 090
7 650
2008.
31
23
54
39
15
95
94
1
57 840
56 640
1 200
2009.
31
21
52
37
15
102
77
25
98 050
66 250
31 800
2010.
31
23
54
39
15
90
78
12
71 300
60 000
11 300
2011.
31
23
54
39
15
93
86
7
73 916
69 676
4 240
2012.
31
23
54
40
14
99
93
6
49 102
44 102
5 000
22.18. Zbirke u 2012.
Broj predmeta u zbirkama
Zbirke prema vrstama
Godina Broj
osnivanja zbirki
Zbirke - ukupno
Broj
posjetitelja
500 531
42 515
37 468
1
245
245
-
-
2
334
130
204
334
130
204
170
50
120
2
47 343
39 293
8 050
39 293
39 293
-
893
893
-
3
753
90
67
596
-
1 300
-
596
596
1 300
12
1690.
1919.
1920.
1947.
451 856
7 935
347 870
41
93 172
2 292
-
35 105
23
754
724
1967.
1969.
1976.
240
342
8
36
8
280
2 000
1988.
1990.
1993.
1995.
2007.
1 077
827
8
170
166
1 077
827
8
170
166
350
20
2 000
30
28 924
1952.
Etnografske
Funkcionalna kulturološka zbirka Nikole Marèetiæa
Zbirka tradicionalnih afrièkih umjetnina Drage Muvrina
1991.
1999.
Povijesne
Zbirka zemljopisnih karata i atlasa NSK
Zbirka za povijest medicine i farmacije HAZU
1945.
1960.
Umjetnièke
Valvasorova grafièka zbirka Nadbiskupije Zagrebaèke
Grafièka zbirka NSK
Umjetnièka zbirka prof. dr. sc. Ksenije Arko
Zbirka muzikalija i audiomaterijala NSK
Zbirka Drage Magjera, Marge Magjer i
Nade Ostrogoviæ - Magjer
Zbirka i kuæa Joze Kljakoviæa
Zbirka Nade Mirjeviæ
Zbirka " Hrvatske slikarice roðene u 19 st"
dr. Josipa Kovaèiæa
Zbirka Marte i Vilima Sveènjaka
Zbirka Marije Tomljenoviæ Valeèiæ
Zbirka dr. Vere Horvat - Pintariæ
Zbirka skulptura akademskog kipara Zlatka Zlatiæa
od toga
izloženo
20
Arheološke
Zbirka Slivariæ ing Vladimir
Opæe (kompleksne)
Zbirka Marcella Jellaèiæa
Privatna zbirka dr Ivan Mirnik
Zbirka "Majstorska radionica za restauraciju i
gradnju gudaèkih instrumenata pok. Franje Schneidera"
Ukupno
1800.
1892.
1983.
251
22.19. Galerije u 2012.
Vrste galerija
Godina osnutka
Galerije - ukupno
Umjetnièki paviljon u Zagrebu
Likum - Zadruga likovnih umjetnika Hrvatske
Dom Hrvatskih likovnih umjetnika
Galerija Studentskog centra
Galerija Forum
Galerija Vladimir Nazor
Galerija Nova
Galerija Vladimir Bužanèiæ
Galerija Karas
Galerija Puèkog otvorenog uèilišta Zagreb
Izložbeni salon Izidor Kršnjavi
Galerija Mirko Virius
Galerija Miroslav Kraljeviæ
Galerija ULUPUH
Galerija Matice Hrvatske
Broj posjetitelja
Broj izložbi
1898.
1909.
1938.
1962.
1969.
1971.
1975.
1977.
1978.
1981.
1985.
1986.
1986.
1991.
1995.
182
104 256
6
13
27
22
13
13
11
10
8
9
13
2
6
18
11
34 660
6 000
14 542
2 500
2 830
5 180
11 500
1 000
844
2 000
8 000
200
500
13 000
1 500
22.20. Muzeji
2006.
Muzeji - ukupno
Arheološki
Etnografski
Povijesni
Kompleksni
Umjetnièki
Prirodoslovni
Tehnièki i tehnološki
Znanstveni
Zavièajni
Ostalo (memorijalni, biografski i sl.)
252
2009.
2012.
broj
muzeja
broj
predmeta
u zbirkama
broj
posjetitelja
broj
muzeja
broj
predmeta
u zbirkama
broj
broj
broj
posjetipredmeta
muzeja
telja
u zbirkama
broj
posjetitelja
27
3 880 779
321 334
32
4 400 139
461 233
32
2 633 474
475 179
1
1
3
4
11
2
2
1
1
402 232
65 367
344 450
590 833
84 418
2 239 110
24 343
1 903
10 493
23 896
26 600
6 799
89 636
70 896
11 772
91 735
-
1
1
4
2
12
2
2
1
409 862
79 410
204 398
433 358
401 308
2 782 243
20 274
10 493
22 672
18 608
7 170
33 820
239 371
11 088
116 326
-
1
1
4
2
11
2
2
1
381 620
67 885
252 102
433 894
146 391
1 268 803
15 738
4 954
28 556
33 818
9 642
73 586
109 432
37 250
125 889
-
1
7 630
-
7
58 793
12 178
8
62 087
57 006
22.21. Muzeji u 2012.
Broj predmeta
Muzeji prema vrsti muzeja
od toga
izloženo
Broj
posjetitelja
2 632 169
43 169
475 179
381 620
381 620
10 982
10 982
28 556
28 556
1
67 885
67 885
3 600
3 600
33 818
33 818
4
252 102
96 737
104 313
1 052
50 000
2 143
1 293
850
9 642
8 942
700
2
433 894
427 576
6 318
4 332
4 275
57
73 586
70 550
3 036
12
146 544
91 925
766
7 264
19 023
11 261
6 274
1 890
353
3 736
2 021
153
1 878
6 315
2 984
177
650
659
422
97
1 249
77
109 432
8 301
9 330
12 350
2 024
28 785
10 138
22 600
15 904
2
1 268 803
1 266 794
2 009
4 675
2 900
1 775
37 250
32 040
5 210
2
15 738
11 747
3 991
2 571
2 536
35
125 889
125 102
787
1
4 954
4 954
-
-
8
1953.
60 629
37 455
8 551
1 142
57 006
2 875
1953.
1955.
1976.
1997.
1997.
2006.
2010.
518
30
5 298
1 232
13 138
2 132
826
457
30
5 298
1 232
288
104
380
500
660
640
9 000
42 951
Godina
osnivanja
Muzeji - ukupno
Arhelološki - ukupno
Arheološki muzej
1846.
Etnografski - ukupno
Etnografski muzej
1919.
Povijesni - ukupno
Hrvatski povijesni muzej
Hrvatski školski muzej
MUO - Zbirka Anke Gvozdanoviæ
Hrvatski športski muzej
1846.
1901.
1966.
2003.
Kompleksni - ukupno
Muzej grada Zagreba
Tiflološki muzej
1907.
1953.
Umjetnièki - ukupno
Muzej za umjetnost i obrt
Strossmayerova galerija starih majstora HAZU
Moderna galerija
Kabinet grafike HAZU
Gliptoteka HAZU
Muzej suvremene umjetnosti
Hrvatski muzej arhitekture
Muzej Ivana Meštroviæa
Muzej Mimara
Javna ustanova Galerija Klovièevi dvori
Muzejsko kazališna zbirka
Hrv. muzej naivne umjetnosti
1880.
1884.
1905.
1916.
1937.
1954.
1995.
1959.
1980.
1982.
1988.
1994.
Prirodoslovni - ukupno
Hrv. prirodoslovni muzej
Lovaèki muzej
1846.
1952.
Tehnièki i tehnološki - ukupno
Tehnièki muzej
Hrv. željeznièki muzej
1954.
1991.
Zavièajni
Muzej Prigorja
1977.
Ostalo (memorijalni, biografski i sl )
HT muzej
MGZ - Memorijalna zbirka i stan arhitekta
Viktora Kovaèiæa
Muzej klinike za psihijatriju Vrapèe
MGZ - Memorijalna zbirka Miroslava i Bele Krleža
MGZ - Zbirka dr Ivana Ribara i Cate Dujšin Ribar
Vojni muzej
Muzejsko - memorijalni centar Dražen Petroviæ
Muzej prekinutih veza
Broj
muzeja
Ukupno
33
1
253
22.22. Kinematografi
Kinematografi
Dvorane/
ekrani
2003.
18
...
6 337
17 573
1 121
87
2004.
14
...
8 166
33 326
1 719
113
2005.
13
...
7 848
32 561
1 416
96
Sjedala
Predstave
Posjetitelji u
tisuæama
Zaposleni
2006.
9
...
6 780
33 629
1 693
82
2007.
8
...
7 200
34 832
1 607
89
2008.
7
...
7 170
41 473
1 909
63
2009.
8
32
7 181
42 341
2 009
65
2010.
7
31
7 043
43 176
1 978
64
2011.
9
42
8 945
53 729
1 932
78
2012.
10
49
9 660
67 495
2 110
82
22.23. Zoološki vrt
Životinje
1)
Ukupno
2003.
1 622
sisavci
ptice
gmazovi
ribe
ukupni
broj
broj
broj
broj
broj
vrsta Ukupno vrsta Ukupno vrsta Ukupno vrsta Ukupno vrsta
270
472
82
480
102
214
57
125
9
Ukupno
od toga
djeca
322 670
129 373
2004.
1 996
281
479
89
473
103
184
55
71
9
315 284
127 506
2005.
2 272
274
489
88
435
96
180
52
189
12
330 706
137 683
2006.
2 206
276
512
84
360
93
159
48
127
15
346 514
137 114
2007.
2 341
298
527
90
352
96
173
55
130
18
369 197
141 645
110 510
2008.
2 529
282
512
80
323
85
183
50
167
23
283 587
2009.
3 183
278
524
80
307
81
228
53
268
24
264 710
88 556
2010.
3 268
285
520
81
292
77
243
53
343
35
246 686
94 714
2011.
3 335
278
536
78
297
73
242
54
335
36
263 786
96 548
2012.
3 560
301
608
72
293
74
327
79
301
35
260 769
96 315
ZOO poèeo s radom 27. lipnja 1925.
1)
Posjetitelji
Od 2001. godine ukljuèeni vodozemci i beskralježnjaci
254
23. Šport
23.1. Športske udruge prema vrstama športa u 2009.
Broj
Broj aktivnih èlanova
udruga Ukupno žene do 14
Ukupno
Amerièki nogomet
Atletika
Auto-moto
Badminton
Baseball-softball
Biciklizam
Bilijar
Boæanje
Body-building
Boks
Dizanje utega
Džudo
Gimnastika
Golf
Hokej na ledu
Hokej na travi
Hrvanje
Jedrenje
Kajak-kanu
Karate
Kick-boxing
Klizanje
Konjièki sport (jahanje, polo)
Košarka
Kuglanje
Maèevanje
Motonautika, skijanje na vodi
Nanbudo
Nogomet
Odbojka
Orijentacijski sport
Planinarstvo
Plivanje (daljinsko,
sinkronizirano)
Ragbi
Ronilaštvo
Rukomet
Skijanje
Skokovi u vodu
Sportski ples, akrobatski
rock n' roll'
Godine života
15-19 20-27 28-35 36-45 46-55
631 56 307 15 280 17 192 6 735 18 070
1
64
2
16
39
7 1 289
596
647
306
132
22
288
32
8
2
40
6
218
119
51
30
41
8
320
63
88
84
82
13
170
18
11
21
42
3
52
1
2
15
7
12
296
10
45
12
13
10
526
178
72
140
12
549
76
20
102
166
2
118
25
27
26
8
327
86
229
43
15
8 1 284
923
915
96
115
8
864
252
111
69
157
2
129
84
33
7
6
523
71
159
103
75
6
731
25
358
195
90
13
275
88
13
15
57
4
313
46
78
81
85
28 1 168
367
847
106
105
6
501
127
45
106
119
2
55
48
42
10
3
11
269
187
100
31
58
31 3 245
335 2 172
529
279
23
620
115
53
29
40
1
51
27
25
7
4
1
8
2
1
2
56
20
10
14
11
85 8 366
71 3 589 1 690
999
16 1 182
615
593
342
134
2
48
21
10
6
1
13 1 951
862
97
24
393
4 250
6
99
117
37
54
45
14
9
92
103
16
8
56
109
4
57
41
60
38
42
122
25
110
62
3
4
4
624
63
9
282
3 878 3 275
2
1
60
25
83
34
29
27
11
1
21
15
9
4
39
71
89
62
94
62
17
17
14
12
36
29
126
158
1
45
34
26
13
66
51
16
10
33
32
63
34
28
14
81
57
111
140
8
3
2
1
10
6
876
470
38
8
4
7
290
296
56 i
stariji
Struèni
djelatnici
2 907
20
4
3
15
1
107
71
2
15
6
37
134
50
8
13
5
3
12
13
17
185
1
1
118
4
11
569
2 017
2
31
32
11
27
25
5
26
19
25
3
11
39
15
10
32
25
24
5
66
15
3
35
135
39
5
2
8
417
52
5
65
17
5
12
21
7
3
2 097
320
175
1 872
490
75
972
19
51
717
188
32
1 505
86
1
875
131
47
334
124
21
469
61
10
158
50
34
363
64
13
37
29
42
90
91
3
32
12
37
29
88
-
24
11
35
29
38
-
7
8
5
17
17
2
57
24
20
107
15
8
11
785
566
209
183
163
134
65
19
12
32
255
23.1. Športske udruge prema vrstama športa u 2009.(nastavak)
Broj
Broj aktivnih èlanova
udruga
Ukupno žene do 14
Sportski ribolov
Stolni tenis
Strelièarstvo
Streljaštvo
Taekwondo
Tajlandski boks
Tenis, squash
Triatlon, duatlon
Vaterpolo
Veslanje
Zrakoplovstvo
Hrvatski sveuèilišni sportski
savez
Hrvatski savez za sport i
rekreaciju
Hrvatski školski sportski
savez
14
16
2
15
26
7
49
4
7
9
5
1 082
1 755
32
774
1 855
198
2 804
109
810
1 177
64
45
196
7
128
752
48
871
30
39
191
15
143
251
90
1 338
25
833
9
426
481
-
3 12 141
4 040
-
Godine života
56 i
15-19 20-27 28-35 36-45 46-55
stariji
36
119
4
64
253
43
309
7
239
216
-
Struèni
djelatnici
88
348
6
149
104
107
246
31
72
156
15
175
371
7
154
61
15
275
30
30
106
22
231
161
4
78
36
2
355
15
26
81
17
235
224
8
109
37
6
405
10
10
73
6
174
281
3
130
26
381
7
7
64
4
38
44
2
41
105
12
113
15
40
29
9
- 12 113
24
2
1
1
7
25
1 725
906
231
27
314
237
280
300
336
79
1
111
59
109
-
-
2
-
-
-
6
23.2. Sudjelovanje športskih udruga na meðunarodnim natjecanjima
Ekipna
u zemlji
Pojedinaèna
u inozemstvu
u zemlji
u inozemstvu
1994.
1 216
253
1 313
537
1997.
606
375
1 442
878
2000.
2 042
403
2 688
988
1 190
2003.
1 713
500
3 085
2006.
1 916
537
2 674
920
2009.
1 230
428
3 066
913
23.3. Športske, šahovske i lovaèke udruge
2000.
2003.
udruge aktivni èlanovi udruge aktivni èlanovi
2006.
2009.
udruge aktivni èlanovi
udruge aktivni èlanovi
Ukupno
541
58 518
689
63 083
593
63 346
664
58 160
Športske udruge
506
57 092
645
60 539
549
60 991
631
56 307
Šahovske udruge
14
290
22
507
18
348
20
509
Lovaèke udruge
21
1 136
22
2 037
26
2 025
13
1 344
256
23.4. Aktivni èlanovi prema šahovskim zvanjima i kategorijama
Ukupan
II.
III.
IV.
MeðuMajstor- I.
VeleFIDE
FIDE
Izvan
broj
narodni
Majstori ski kan- kate- kate- kate- katemajstori majstorski
kategorije
aktivnih majstori
majstori
didati gorije gorije gorije gorije
kandidati
èlanova
1994.
247
3
4
2
-
2
57
33
48
35
20
43
1997.
284
-
3
9
-
3
65
30
34
24
49
67
2000.
290
9
8
10
-
6
74
30
34
30
29
60
2003.
507
11
16
15
-
13
103
49
50
46
38
166
2006.
348
5
6
14
-
9
103
51
31
20
27
82
2009.
509
12
10
20
6
8
84
63
51
42
42
171
23.5. Aktivni èlanovi prema bridž kategorijama
Ukupan
broj
aktivnih
èlanova
Velemajstori
Meðunarodni
majstori
Majstori
Majstorski
kandidati
2003.
277
3
8
4
15
16
35
102
2006.
173
2
6
5
8
21
14
114
94
3
2009.
56
-
-
4
-
6
4
35
7
23.6. Športski objekti koje koriste graðani
Vrsta objekta
1994.
Ukupno
trim
staze
bazeni
42
1
5
igrališta
klizališta kuglane
vježbališta
27
1
2
športske
dvorane
streljane
atletska
borilišta
skijaške
staze
5
1
-
-
1997.
57
2
2
38
1
-
13
1
-
-
2000.
93
2
11
53
3
1
21
1
1
-
2003.
111
4
12
48
1
6
34
1
1
4
2006.
171
1
13
121
3
-
27
1
1
4
2009.
192
2
13
134
2
-
34
1
2
4
257
24. Pravosuðe
24.1. Sudovi, suci i sudaèki vježbenici
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
Suci
Ukupno
ukupno
žene
406
314
411
319
423
329
447
347
478
383
Županijski sud Zagreb
ukupno
žene
86
58
92
64
91
65
100
70
107
80
Opæinski graðanski sud u Zagrebu
ukupno
žene
142
117
137
112
151
121
157
127
136
113
Opæinski kazneni sud u Zagrebu
ukupno
žene
38
26
39
27
38
27
40
29
40
28
Opæinski sud Sesvete
ukupno
žene
9
7
15
11
15
11
14
11
14
11
Trgovaèki sud Zagreb
ukupno
žene
45
31
44
31
44
31
52
36
56
44
Prekršajni sud Zagreb
ukupno
žene
86
75
84
74
84
74
84
74
84
74
19
Sudaèki vježbenici
Ukupno
Županijski sud Zagreb
Opæinski graðanski sud u Zagrebu
47
22
9
14
6
6
2
-
2
10
10
6
7
10
Opæinski kazneni sud u Zagrebu
3
3
-
4
5
Opæinski sud Sesvete
1
3
1
1
-
Trgovaèki sud Zagreb
10
-
-
-
-
Prekršajni sud Zagreb
17
-
-
2
2
Izvor: Ministarstvo pravosuða RH
Optužene i osudene punoljetne osobe
8 000
7 000
6 000
broj osoba
5 000
4 000
3 000
2 000
1 000
0
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
optuženi
258
2008.
osudeni
2009.
2010.
2011.
2012.
24.2. Optužene i osuðene punoljetne osobe prema kaznenim djelima
Optuženi
Osuðeni
2010.
2011.
2012.
2010.
2011.
2012.
7 244
7 119
5 985
5 081
5 145
4 383
Protiv života i tijela
Ubojstvo
Teško ubojstvo
Tjelesna ozljeda
Teška tjelesna ozljeda
Ostala kaznena djela
274
38
4
61
154
17
289
33
9
95
141
11
264
39
5
48
151
21
180
25
3
34
105
13
176
24
8
42
92
10
180
27
4
30
109
10
Protiv slobode i prava èovjeka i graðanina
Povreda prava na rad i drugih prava iz rada
Narušavanje nepovredivosti doma
Otmica
Prijetnja
Ostala kaznena djela
471
16
19
12
379
45
460
19
22
4
380
35
353
16
12
17
286
22
259
6
11
7
215
20
231
5
7
4
197
18
221
6
4
14
188
9
Protiv vrijednosti zaštiæenih meðunarodnim pravom
Zlouporaba opojnih droga
Protuzakonito prebacivanje osoba preko državne granice
Ostala kaznena djela
742
687
37
18
724
677
40
7
426
384
32
10
672
626
32
14
620
588
25
7
372
344
27
1
79
21
24
16
18
88
25
22
19
22
80
14
27
20
19
54
13
19
11
11
77
21
21
17
18
66
9
22
16
19
Protiv èasti i ugleda
Uvreda
Kleveta
Ostala kaznena djela
142
55
87
-
69
33
35
1
132
59
72
1
35
20
15
-
19
12
6
1
34
23
11
-
Protiv braka, obitelji i mladeži
Povreda dužnosti uzdržavanja
Zapuštanje i zlostavljanje djeteta ili maloljetne osobe
Nasilnièko ponašanje u obitelji
Ostala kaznena djela
357
208
79
59
11
479
290
81
97
11
331
188
67
71
5
266
155
67
39
5
370
228
64
74
4
264
148
54
60
2
2 520
506
706
191
591
38
2 433
525
659
182
609
15
2 063
439
506
144
551
14
1 778
402
570
167
320
23
1 725
425
565
143
297
12
1 460
370
418
127
276
13
58
54
33
42
39
25
72
358
65
324
68
308
62
192
53
191
57
174
443
408
373
345
325
42
41
394
43
31
22
32
367
34
350
17
323
28
322
20
313
10
284
9
Ukupno
Protiv spolne slobode i spolnog æudoreða
Silovanje
Bludne radnje
Podvoðenje
Ostala kaznena djela
Protiv imovine
Kraða
Teška kraða
Razbojništvo
Prijevara
Zlouporaba èeka i kreditne kartice
Nedozvoljena uporaba autorskog djela ili izvedbe
umjetnika izvoðaèa
Prikrivanje
Ostala kaznena djela
Protiv opæe sigurnosti ljudi i imovine i sigurnosti prometa
Dovoðenje u opasnost života i imovine
opæeopasnom radnjom ili sredstvom
Izazivanje prometne nesreæe
Ostala kaznena djela
259
24.2. Optužene i osuðene punoljetne osobe prema kaznenim djelima (nastavak)
Optuženi
Osuðeni
2010.
2011.
2012.
2010.
2011.
2012.
Protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja
Krivotvorenje novca
Krivotvorenje znakova za vrijednost
Zloporaba ovlasti u gospodarskom poslovanju
Prijevara u gospodarskom poslovanju
Nedozvoljena trgovina
lzbjegavanje carinskog nadzora
Ostala kaznena djela
333
22
1
91
103
29
25
62
278
12
4
58
93
15
38
58
324
22
88
125
14
31
44
182
16
1
41
38
28
21
37
157
7
1
29
42
13
34
31
200
12
61
62
14
23
28
Protiv pravosuða
Lažno prijavljivanje kaznenog djela
Davanje lažnog iskaza
Izigravanje zabrana iz sigurnosnih mjera i pravnih
posljedica
Ostala kaznena djela
Protiv vjerodostojnosti isprava
Krivotvorenje isprava
Krivotvorenje službene isprave
Ovjeravanje neistinitog sadržaja
Ostala kaznena djela
454
48
44
537
38
57
433
35
51
377
27
23
411
28
29
362
20
21
346
16
666
577
71
17
1
427
15
565
492
47
25
1
328
19
424
367
35
20
2
319
8
483
446
25
11
1
348
6
448
411
24
12
1
316
5
352
319
15
17
1
Protiv javnog reda
Sprjeèavanje službene osobe u obavljanju službene dužnosti
Napad na službenu osobu
Skidanje i povreda službenog peèata i znaka
Protupravna naplata
Nasilnièko ponašanje
Nedozvoljeno posjedovanje oružja i eksplozivnih tvari
Ostala kaznena djela
320
38
30
31
66
58
55
42
313
39
30
7
63
62
65
47
275
30
22
9
58
52
68
36
210
22
15
29
32
42
49
21
229
26
25
6
43
37
60
32
219
24
18
6
46
34
63
28
Protiv službene dužnosti
Zlouporaba položaja i ovlasti
Nesavjestan rad u službi
Pronevjera
Neovlaštena uporaba
Primanje mita
Davanje mita
Ostala kaznena djela
340
146
13
108
3
15
31
24
285
124
9
72
7
14
39
20
394
151
7
110
24
68
34
180
51
2
81
1
11
20
14
196
69
59
7
12
35
14
265
75
78
19
64
29
Ostala kaznena djela
103
191
92
32
141
63
Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske
260
24.3. Optužene i osuðene punoljetne osobe po sudovima1)
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
optuženi osuðeni optuženi osuðeni optuženi osuðeni optuženi osuðeni optuženi osuðeni
Grad Zagreb - ukupno
6 579
4 430
6 215
4 321
7 244
5 081
7 119
5 145
5 985
4 383
547
432
587
499
663
552
627
548
637
540
Županijski sud:
Zagreb
Opæinski sudovi:
Zagreb
5 677
3 743
5 105
3 438
5 906
4 035
5 020
3 512
4 065
2 902
Sesvete
355
255
523
384
675
494
555
439
556
425
Krapina
...
...
...
...
...
...
237
168
-
-
Zabok
...
...
...
...
...
...
237
148
-
-
Zlatar
...
...
...
...
...
...
443
330
443
516
Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske
24.4. Osuðene punoljetne osobe po sudovima i grupama kaznenih djela u 2012.1)
Ukupno
UKUPNO
Protiv života i tijela
Protiv slobode i prava èovjeka i graðanina
Protiv vrijednosti zašitæenih meðunarodnim pravom
Protiv spolne slobode i spolnog æudoreða
Protiv èasti i ugleda
Protiv braka, obitelji i mladeži
Protiv imovine
Protiv zdravlja
Protiv okoliša
Protiv opæe sigurnosti ljudi i imovine
i sigurnosti prometa
Protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja
Protiv pravosuða
Protiv vjerodostojnosti isprava
Protiv javnog reda
Protiv službene dužnosti
Protiv oružanih snaga Republike Hrvatske
Sporedno kazneno zakonodavstvo (izvan KZ-a)
Opæinski
Županijski kazneni Opæinski Opæinski Opæinski Opæinski
sud u
sud u
sud u
sud u
sud u
sud u
Zagrebu Zagrebu Sesvetama Krapini Zaboku Zlataru
4 383
540
2 902
425
-
-
516
180
221
372
66
34
264
1 460
13
36
14
190
14
60
-
108
153
147
47
27
215
1 131
5
12
19
12
4
11
126
-
-
-
24
35
23
5
3
38
143
8
325
200
362
352
219
265
1
49
9
24
2
2
20
169
-
217
134
189
266
140
79
1
43
45
21
96
39
26
10
4
-
-
54
21
75
45
33
7
2
1)
Zakonom o podruèjima i sjedištima sudova (NN, br. 144/10.), Županijski sud u Zagrebu, a s obzirom na kaznene predmete,
postao je nadležan i za podruèje opæinskih sudova u Krapini, Zaboku i Zlataru.
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o podruèjima i sjedištima sudova (NN, br. 84/11.) Opæinski kazneni sud u Zagrebu
preuzeo je nadležnost za rješavanje u kaznenim predmetima od Opæinskog suda u Zaprešiæu. Takoðer, Opæinski sud u Zlataru
postao je nadležan za rješavanje u kaznenim predmetima koji su do tada bili pod nadležnošæu opæinskih sudova u Krapini i Zaboku.
Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske
261
24.5. Osuðene punoljetne osobe prema izreèenim sankcijama
Izreèene sankcije
Ukupno
2003. 2004.
2005. 2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011. 2012.
4 223
4 430
4 430
4 321
5 081
5 145 4 383
514
5
25
80
126
162
116
708
2
9
36
115
138
243
165
822
3
28
111
177
269
234
875
3
3
31
152
191
291
204
1 056
1
3
27
196
263
327
239
1 236
1
4
39
234
287
388
283
1 195 1 018
3
1
4
5
22
28
211
154
283
240
349
294
323
296
2 359 2 145 2 194
2 953
3 046
3 188
2 920
3 413
3 590 3 134
3 540 3 201 3 256
Zatvor - bezuvjetno
Dugotrajni zatvor
20-40 godina
20 godina
15 godina
10 - 15 godina
5 - 10 godina
2 - 5 godina
1 - 2 godine
6 - 12 mjeseci
do 6 mjeseci
Zatvor - uvjetno
Novèana kazna
bezuvjetna
uvjetna
Proglašeni krivima a osloboðeni kazne
Sudska opomena
Odgojne mjere
Maloljetnièki zatvor i pridržaj
maloljetnièkog zatvora
407
1
9
18
64
79
123
113
409
1
3
13
70
78
136
108
475
19
456
1
402
3
389
2
363
4
235
4
214
4
296
5
224
17
129
11
6
106
101
7
79
53
6
64
32
3
106
19
6
102
55
3
72
29
5
61
35
7
64
30
4
57
34
5
32
25
67
51
41
43
32
24
26
30
24
29
Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske
24.6. Maloljetni poèinitelji kaznenih djela prema grupama kaznenih djela,
vrsti odluke i izreèenim sankcijama u 2012.
Ukupno
Ukupno
života i
tijela
Kaznenih djela protiv
vrijednosti
zaštiæenih
imovine
meðunarodnim
pravom
ostala
kaznena
djela
185
19
16
117
33
30
4
2
23
1
Vrsta odluke
Obustavljen postupak
Izreèene sankcije
155
15
14
94
32
Vrsta izreèene sankcije
155
15
14
94
32
Odgojne mjere1)
1)
Mjere upozorenja
49
6
1
27
15
Mjere pojaèanog nadzora
77
8
11
47
11
Zavodske mjere
19
1
-
13
5
Maloljetnièki zatvor
2
-
1
1
-
Pridržaj maloljetnièkog zatvora
8
-
1
6
1
Stupanjem na snagu novog Zakona o sudovima za mladež (NN, br. 84/11. i 143/12.) prestala je primjena dotadašnje
odgojne mjere upuãivanja u centar za odgoj. U isto vrijeme zapoèela je primjena nove odgojne mjere upuãivanja
u disciplinski centar, koji se iskazuje pod mjerama pojaèanog nadzora.
Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske
262
24.7. Punoljetni i maloljetni poèinitelji prekršaja prema vrsti prekršaja, postupaka
i odluke1)
Punoljetni poèinitelji - ukupno
Vrsta prekršaja iz podruèja
- javnog reda i mira
- sigurnosti prometa na cestama
- javne sigurnosti
- gospodarstva
- financija
- radnih odnosa i zaštite na radu
- obrazovanja, znanosti, kulture i informiranja
- zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, zdravstvenog osiguranja
i zaštite èovjekovog okoliša
- društvene samozaštite
- uprave
Vrsta odluke
Proglašeni krivima
Odbaèen zahtjev
Obustavljen postupak
Oslobaðajuæa presuda
Odbijajuæa presuda
Neubrojiva osoba
Maloljetni poèinitelji - ukupno
Vrsta prekršaja iz podruèja
- javnog reda i mira
- sigurnosti prometa na cestama
- javne sigurnosti
- gospodarstva
- financija
- radnih odnosa i zaštite na radu
- obrazovanja, znanosti, kulture i informiranja
- zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, zdravstvenog osiguranja
i zaštite èovjekovog okoliša
- društvene samozaštite
- uprave
Vrsta odluke
Proglašeni krivima
Odbaèen zahtjev
Obustavljen postupak
Primijenjena odgojna i/ili zaštitna mjera
2009.
2010.
2011.
2012.
31 201
38 827
30 551
39 241
5 168
17 877
939
4 219
2 692
121
4
6 589
24 723
951
3 812
2 443
158
5
6 641
18 330
1 006
1 983
2 232
152
14
6 259
26 993
656
2 348
2 528
169
20
159
22
-
139
6
1
191
1
1
267
1
18 062
792
10 080
1 777
490
-
29 688
689
865
6 796
788
1
23 441
141
472
5 901
596
-
29 219
204
1 207
7 393
1 217
1
764
824
409
748
319
361
61
17
5
-
252
514
45
11
2
-
192
159
54
3
1
-
397
280
63
4
4
-
1
-
-
-
-
11
13
175
565
45
3
82
694
13
1
43
352
7
1
186
554
1)
Temeljem Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva financija (NN, br. 67/12.),
te Odluke o poèetku rada Carinarnice I Zagreb (NN, br. 69/12.), proðirena je nadleþnost Carinarnica I Zagreb.
Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske
263
24.8. Poèinitelji prekršaja prema izreèenim sankcijama1)
Punoljetni poèinitelji - ukupno
Zatvor
Novèana kazna
Opomena
Progl. krivim osloboðen kazne
Zaštitne mjere (uz kaznu)
Maloljetni poèinitelji - ukupno
Maloljetnièki zatvor
od toga uvjetni
Novèana kazna
Odgojne mjere
Sudski ukor
Posebne obveze
Upuæivanje u centar za odgoj
Zaštitne mjere (uz kaznu)
2009.
2010.
2011.
2012.
18 062
29 688
23 441
29 219
2 384
12 780
2 880
18
3 067
18 878
6 847
896
2 934
13 657
6 144
706
2 621
17 888
7 961
749
2 931
3 578
3 048
3 039
11
45
13
7
3
8
16
11
29
6
7
5
3
2
496
57
686
3
338
2
547
139
8
5
2
11
3
19
13
110
1)Temeljem
Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva financija (NN, br. 67/12.),
te Odluke o poèetku rada Carinarnice I Zagreb (NN, br. 69/12.), proðirena je nadleþnost Carinarnica I Zagreb.
Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske
264
25. Poslovni subjekti
25.1. Poslovni subjekti prema pravno ustrojbenim oblicima i aktivnosti
stanje 31. prosinca
Poslovni subjekti
registrirani
2008.
Pravne osobe - ukupno
Trgovaèka društva - ukupno
Dionièka društva
Društva s ogranièenom
odgovornošæu
Ostali oblici
Poduzeæa1) i zadruge2)
Privatna poduzeæa
Društva s ogranièenom
odgovornošæu
Zadruge
Ostali oblici
Ustanove, tijela, udruge,
fondovi i organizacije
2009.
2010.
aktivni
2011.
2012.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
84 370 86 525 89 125 92 196 95 649 42 682 42 717 45 900 43 112 46 585
44 218 46 522 50 551 54 931 57 491 35 015 35 915 39 117 38 229 40 801
568
549
526
525
523
469
429
422
383
381
43 175 45 455 49 498 53 873 56 054 34 199 35 110 38 300 37 467 39 663
475
518
527
533
914
347
376
395
379
757
29 431 28 383 26 155 23 968 23 973 2 722 1 897 1 063
205
209
3 396 3 309 3 178 3 013 3 014
125
76
46
4
4
25 253 24 298 22 197 20 177 20 172
425
430
446
457
466
357
346
334
321
321
2 400
166
31
1 651
153
17
834
171
12
69
130
2
63
140
2
10 721 11 620 12 419 13 297 14 185
4 945
4 905
57 20
4 678
5 575
Subjekti u obrtu i slobodnim
zanimanjima
19 598 18 684 17 657 17 161 16 503
...
...
...
...
...
1)
2)
Pravne osobe koje još nisu usklaðeni sa Zakonom o trgovaèkim društvima.
Pravne osobe registrirane prema Zakonu o zadrugama, pravne osobe koje nisu izvršile usklaðenje sa Zakonom o
zadrugama te štedno-kreditne i stambene zadruge.
Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske
25.2. Aktivne pravne osobe prema oblicima vlasništva
stanje 31. prosinca
Aktivne pravne osobe
broj
2008.
Ukupno
2009.
2010.
struktura, %
2011.
2012.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
42 682 42 717 45 900 43 112
46585
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
Oblici vlasništva
državno
privatno
zadružno
mješovito
nema vlasništva
200
0,5
0,5
0,5
0,5
0,4
36 887 37 000 39 355 37 691 40 250
230
86,4
86,6
85,7
87,4
86,4
0,4
0,4
0,4
0,3
0,3
166
216
153
211
171
195
130
140
454
443
443
418
420
1,1
1,0
0,9
1,0
0,9
4 945
4 905
5 720
4 678
5 575
11,6
11,5
12,5
10,8
12,0
Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske
265
25.3. Pravne osobe prema podruèjima NKD-a i aktivnosti
Pravne osobe - stanje 31. prosinca
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012. - Ukupno
Pravne osobe prema podruèjima NKD-a 2007.
A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
B Rudarstvo i vaðenje
C Preraðivaèka industrija
D Opskrba elektriènom energijom, plinom, parom i klimatizacija
E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje
otpadom te djelatnosti sanacije okoliša
F Graðevinarstvo
G Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila
i motocikala
H Prijevoz i skladištenje
I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane
J Informacije i komunikacije
K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja
L Poslovanje nekretninama
M Struène, znanstvene i tehnièke djelatnosti
N Administrativne i pomoæne uslužne djelatnosti
O Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje
P Obrazovanje
Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi
R Umjetnost, zabava i rekreacija
S Ostale uslužne djelatnosti
T Djelatnosti kuæanstava kao poslodavaca; djelatnosti
kuæanstava koja proizvode razlièitu robu i obavljaju
razlièite usluge za vlastite potrebe
U Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela
registrirane
aktivne
udjel aktivnih u
registriranima, %
65 906
68 834
72 316
76 282
80 599
84 370
86 525
89 125
92 196
29 919
31 683
31 822
36 154
38 809
42 682
42 717
45 900
43 112
45,4
46,0
44,0
47,4
48,2
50,6
49,4
51,5
46,8
95 649
46 585
48,7
659
64
7 175
264
284
39
3 685
238
43,1
60,9
51,4
90,2
221
7 777
131
4 510
59,3
58,0
34 240
2 603
3 346
4 390
1 154
2 061
12 416
2 217
193
992
1 040
4 104
10 699
12 474
1 085
1 947
3 060
699
1 564
8 114
1 458
112
743
600
1 494
4 348
36,4
41,7
58,2
69,7
60,6
75,9
65,4
65,8
58,0
74,9
57,7
36,4
40,6
-
-
-
34
-
-
Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske
266
25.4. Poslovni subjekti prema podruèjima NKD-a i velièini1)
Poslovni subjekti - stanje 31. prosinca
Ukupno
mali
srednji
veliki
2003.
23 170
21 945
848
377
2004.
23 462
22 161
874
427
2005.
24 467
22 999
983
485
2006.
25 973
25 283
474
216
2007.
27 469
26 700
549
220
2008.
29 273
28 582
469
222
2009.
29 305
28 619
470
216
2010.
31 554
30 918
455
181
2011.
2012. - Ukupno
32 144
31 520
453
171
32 026
31 412
452
162
226
221
4
1
31
26
2
3
2 922
2 805
83
34
164
152
3
9
Poslovni subjekti prema podruèjima NKD-a 2007.
A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
B Rudarstvo i vaðenje
C Preraðivaèka industrija
D Opskrba elektriènom energijom, plinom, parom i klimatizacija
E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje
otpadom te djelatnosti sanacije okoliša
F Graðevinarstvo
92
85
5
2
3 242
3 189
38
15
9 343
9 100
192
51
875
847
17
11
1 265
1 253
10
2
2 368
2 324
29
15
G Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila
i motocikala
H Prijevoz i skladištenje
I
Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane
J Informacije i komunikacije
K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja
L Poslovanje nekretninama
295
7
5
1 263
5
3
M Struène, znanstvene i tehnièke djelatnosti
6 839
6 795
38
6
N Administrativne i pomoæne uslužne djelatnosti
1 106
1 096
8
2
O Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje
P Obrazovanje
22
22
-
-
333
332
1
-
Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi
374
370
3
1
R Umjetnost, zabava i rekreacija
291
285
4
2
S Ostale uslužne djelatnosti
863
860
3
-
1
1
-
-
T Djelatnosti kuæanstava kao poslodavaca; djelatnosti
kuæanstava koja proizvode razlièitu robu i obavljaju
razlièite usluge za vlastite potrebe
U Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela
Fizièke osobe bez djelatnosti
1)
307
1 271
-
-
-
-
91
91
-
-
Razvrstavanje poslovnih subjekata prema velièini izvršeno je u skladu sa Zakonom o raèunovodstvu (NN, br. 109/07.),
a na temelju dostavljenih financijskih izvještaja - Vidjeti Metodološka objašnjenja
Izvor: FINA, Centar za registre
267
16. XI. 1242. - Zlatnom bulom kralj Bela IV. podario
zagrebaèkom Gradecu slobodarske
pravice kraljevskog grada
Od 1993. do 2000. godine datum je slavljen kao
DAN GRADA ZAGREBA
268
METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA
1. Geografski i meteorološki podaci
Definicije i objašnjenja
Podaci o geografskom položaju Zagreba, površini, stanovništvu i naseljima Zagreba odnose se na
aktualni teritorijalni ustroj u godini za koju se Ljetopis izdaje. U ovom Ljetopisu objavljeni su podaci
za 2010. i ranije godine.
Podaci o površini preuzeti su od Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove.
Obilje podataka o meteorološkim, hidrološkim i geološkim prilikama na podruèju Grada Zagreba sa
vremenskim serijama koje nas vraæaju u prošlo stoljeæe, bogatstvo su zagrebaèkog Ljetopisa. Podatke
su dali:
- Državni hidrometeorološki zavod, Služba za hidrologiju i Služba za kakvoæu zraka
- Prirodoslovno-matematièki fakultet, Geofizièki zavod, Seizmološka služba, te
- Hrvatske vode - Vodnogospodarski odjel za Gornju Savu.
2. Stanovništvo
a) Popisi stanovništva
Prvi pouzdani podaci o stanovništvu Zagreba su procjene prema popisima kuæa ili nepotpunim
popisima. Procjene stanovnika odnose se na razdoblje do sredine XIX. stoljeæa. Nakon tog razdoblja
podaci su rezultati provedenih popisa, pa su u tabeli 2.2. prikazani prema upravno-teritorijalnoj podjeli
u trenutku popisa. Podaci o stanovništvu i drugim rezultatima popisa (kuæanstva, stanovi) koji su
iskazani u ostalim tabelama u Ljetopisu svedeni su na upravno-teritorijalnu podjelu Zagreba u 1997.
godini i dalje.
Podaci popisa stanovništva 1948., 1953., 1961., 1971., 1981. i 1991., odnose se na stalno
stanovništvo, tj. na osobe s prebivalištem u Republici Hrvatskoj bez obzira na to jesu li u vrijeme
popisa bile prisutne u prebivalištu ili ne i bez obzira na duljinu odsutnosti iz prebivališta.
U Popisu 2001. prvi se put pri definiranju ukupnog stanovništva primjenjuje koncept „uobièajenog
mjesta stanovanja“ i uvodi se razdoblje od jedne godine i dulje kao osnovni kriterij za ukljuèivanje ili
iskljuèivanje osobe iz ukupnog stanovništva.
Popisom su obuhvaæene osobe, i to državljani Republike Hrvatske, strani državljani i osobe bez
državljanstva koje imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, bez obzira na to jesu li u „kritiènom
trenutku“ bile u Republici Hrvatskoj ili inozemstvu, te osobe koje u „kritiènom trenutku“ u Republici
Hrvatskoj imaju boravište.
b) Popis 2011. stanovništva, kuæanstava i stanova
Na temelju Zakona o popisu stanovništva, kuæanstva i stanova 2011. (Narodne novine, br. 92/12),
proveden je Popis 2011. u razdoblju od 1. do 28. travnja 2011. prema stanju 31. ožujka u 24 sata što se
smatra kritiènim trenutkom Popisa.
Popis 2011. usklaðen je s meðunarodnim standardima kako bi se osigurala usporedivost podataka te
su u pripremi primijenjene Preporuke Konferencije europskih statistièara za popise stanovništva i
stanova 2010. godine, odnosno s Uredbama br. 763/2008 i 1201/2009 Europskog parlamenta i Vijeæa
Europske unije kojima se reguliraju popisi stanovništva i stanova u Europskoj uniji.
269
Podaci Popisa 2011. nisu neposredno usporedivi s podacima Popisa 2001. ni s podacima prijašnjih
popisa jer se statistièka definicija ukupnog stanovništva primijenjena u Popisu 2011. razlikuje od onih
koje su primijenjene u prijašnjim popisima.
U Popisu 2011. pri definiranju ukupnog stanovništva primjenjuje se koncept „uobièajenog mjesta
stanovanja“ i prvi se put uvodi namjera odsutnosti/prisutnosti kao dodatni kriterij za ukljuèivanje ili
iskljuèivanje osobe iz ukupnog stanovništva.
Iako se podaci obaju popisa, 2001. i 2011., temelje na konceptu „uobièajenog mjesta stanovanja“,
oni nisu neposredno usporedivi. To je tako najprije zbog namjere odsutnosti/prisutnosti koja se nije
prikupljala u Popisu 2001., a potom i stoga što je Popis 2001. u ukupan broj stanovnika ukljuèivao i
osobe odsutne godinu i dulje koje su se u mjesto stalnog stanovanja vraæale sezonski i mjeseèno (te se
osobe u Popisu 2011. ne ukljuèuju u ukupan broj stanovnika).
Ukupan broj stanovnika
U Popisu 2011., u skladu s meðunarodnim statistièkim standardima, za definiranje ukupnog
stanovništva primjenjuje se koncept uobièajenog mjesta stanovanja (place of usual residence).
Prema tom konceptu ukupnim stanovništvom naselja Popisa odnosno zemlje smatraju se sve osobe
koje u tom naselju odnosno zemlji imaju svoje uobièajeno mjesto stanovanja.
Uobièajenim mjestom stanovanja smatra se ono mjesto gdje osoba provodi veæinu svoga dnevnog
vremena bez obzira na kratkotrajnu odsutnost iz tog mjesta (npr. zbog odlaska na odmor, putovanje,
lijeèenje, u posjet i sl).
U skladu s definicijom uobièajenog mjesta stanovanja, ukupan broj stanovnika obuhvaæa:
- osobe koje uoèi kritiènog trenutka Popisa žive neprekidno u svome uobièajenome mjestu
stanovanja barem 12 mjeseci
- osobe koje su tijekom 12 mjeseci uoèi kritiènog trenutka Popisa došle u svoje uobièajeno mjesto
stanovanja s namjerom da u njemu ostanu barem godinu dana.
Dakle, razdoblje od jedne godine i dulje te namjera prisutnosti/odsutnosti od najmanje jedne godine
osnovni su kriteriji za ukljuèivanje ili iskljuèivanje osoba iz ukupnog stanovništva zemlje odnosno
naselja Popisa.
U skladu s meðunarodnom statistièkom definicijom ukupnog stanovništva zemlje, èlanak 15.
Zakona o Popisu 2011. definira osobe koje neæe biti ukljuèene u ukupan broj stanovnika Republike
Hrvatske. To su:
- osobe koje u Republici Hrvatskoj imaju prebivalište, a u kritiènom trenutku Popisa odsutne su
dulje od jedne godine ili namjeravaju biti odsutne dulje od jedne godine, a u Republiku Hrvatsku ne
dolaze tjedno. Iznimka su diplomatsko i vojno osoblje Republike Hrvatske zajedno s èlanovima
njihovih obitelji, bez obzira na trajanje odsutnosti u inozemstvu
- osobe koje u Republici Hrvatskoj imaju boravište kraæe od jedne godine i ne namjeravaju ostati u
Republici Hrvatskoj dulje od jedne godine
- studenti koji studiraju u inozemstvu bez obzira na uèestalost dolaska u Republiku Hrvatsku s
iznimkom studenata koji svakodnevno prelaze granicu.
Podaci prema starosti objavljuju se prema pojedinaènim godinama starosti te prema petogodišnjim
dobnim skupinama zakljuèno sa skupinom „95 i više“. Starosna skupina obuhvaæa osobe koje su
navršile godine života unutar granica intervala. Tako su npr. u skupini 15 - 19 godina obuhvaæene osobe
koje imaju 15 i više godina, ali još nisu navršile 20 godina života.
- Prosjeèna starost oznaèava srednje godine života cjelokupnog stanovništva odreðenog prostora
(zemlje, grada itd.), a izraèunava se kao aritmetièka sredina starosti stanovništva.
270
- Indeks starenja je postotni udjel osoba starih 60 i više godina u odnosu na broj osoba starih 0 - 19
godina. Indeks veæi od 40% kazuje da je stanovništvo odreðenog podruèja zašlo u proces starenja.
- Koeficijent starosti je postotni udjel osoba starih 60 i više godina u ukupnom stanovništvu.
Osnovni je pokazatelj razine starenja, a kad prijeðe vrijednost 12%, smatra se da je stanovništvo
odreðenog podruèja zašlo u proces starenja.
- Ženama u fertilnoj dobi smatraju se žene u dobi od 15 do 49 godina, što se okvirno smatra
razdobljem tijekom kojeg je žena fiziološki sposobna za raðanje.
Podatak o broju živoroðene djece ukljuèuje svu djecu koju je žena u svom životu rodila ukljuèujuæi i
onu koja u vrijeme popisa više nisu bila živa.
Neoženjenim odnosno neudatom smatraju se sva djeca mlaða od 16 godina i sve osobe koje nikad
nisu sklopile brak prema važeæim popisima.
Braèna zajednica je zajednica dviju osoba razlièitog spola koje su meðusobno zakonski vjenèane i
žive u istom kuæanstvu kao braèni par.
- Radno sposobno stanovništvo odnosi se na osobe u dobi od 15 do 64 godine života.
Državljanstvo je pravno stanje osobe odreðeno pripadanjem državi, što znaèi da uživa prava i snosi
obaveze koje ta država, njezin ustav ili uprava predviðaju za njezine ljude (državljane).
Podaci Popisa 2011. prema državljanstvu prikazuju se za hrvatske državljane (unutar njih i podatak
za dvojno državljanstvo hrvatsko i drugo), strane državljane, osobe bez državljanstva te osobe s
nepoznatim državljanstvom (odgovor nije bio upisan).
Narodnost je obilježje koje oznaèava pripadnost pojedinca narodu ili etnièkoj skupini.
Narodnost se tumaèi i kao osjeæaj pripadnosti društvenoj zajednici (narodu) koju obilježava
etnièko, jezièno i kulturno srodstvo njezinih pripadnika te svijest o cjelovitosti vlastite zajednice i
njezine posebnosti u odnosu prema drugim takvim zajednicama.
Na temelju Zakona o Popisu stanovništva, kuæanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011.
godine, èlanka 7. stavka 2., osoba se na pitanje o nacionalnoj pripadnosti mogla slobodno izjasniti. Ako
se osoba na to pitanje izjasnila u smislu regionalne, vjerske ili bilo koje druge pripadnosti, popisivaè je
bio dužan upisati takav odgovor. Ako se osoba nije željela izjasniti, popisivaè je oznaèio odgovor „ne
izjašnjava se“.
Pod materinskim jezikom podrazumijeva se jezik koji je osoba nauèila govoriti u ranom djetinjstvu
odnosno jezik koji osoba smatra svojim materinskim jezikom, ako se u kuæanstvu govorilo više jezika.
Podaci Popisa 2011. prema materinskom jeziku prikazuju se tako da se najprije ispisuje podatak za
hrvatski jezik, potom za jezike nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, a zatim za ostale jezike.
Vjera je obilježje koje oznaèava pripadnost pojedinca odreðenomu vjerskom sustavu i pritom nije
važno je li osoba upisna u knjigu pripadnika neke crkve odnosno vjerske zajednice niti je li osoba
praktièki vjernik ili nije.
Na temelju Zakona o Popisu stanovništva, kuæanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine
èlanka 7. stavka 2., osoba se na pitanje o vjerskoj pripadnosti mogla slobodno izjasniti. Ako se osoba
nije željela izjasniti, popisivaè je oznaèio odgovor „ne izjašnjava se“.
U Popisu 2011. nije se postavljalo pitanje o pripadnosti pojedinoj vjerskoj zajednici pa se stoga ti
podaci i ne objavljuju (iako se manji broj osoba izjasnio u smislu pripadnosti pojedinoj crkvi odnosno
vjerskoj zajednici).
Pod najvišom završenom školom (postignutim obrazovanjem) podrazumijeva se vrsta škole èijim je
završavanje osoba stekla najvišu razinu obrazovanja. Pritom se nije pravila razlika je li obrazovanje
završeno u redovitoj školi ili u školi koja zamjenjuje redovitu (npr. škole za obrazovanje odraslih).
Bitno je da je škola priznata u formalnom sustavu obrazovanja Republike Hrvatske.
271
Teèajevi organizirani u puèkim uèilištima (prije narodna sveuèilišta), raznim agencijama i sl., koji
nisu priznati u formalnom sustavu obrazovanja Republike Hrvatske (razni teèajevi), nisu se uzimali u
obzir, nego se davao odgovor o prethodno završenoj školi iz formalnog sustava obrazovanja.
Podatak o grupi „bez škole“ odnosi se na osobe koje nikad nisu išle u školu, odnosno nisu završile ni
prvi razred osnovne škole.
Podatak o grupi „1 - 3 razreda osnovne škole“ odnosi se na sve osobe koje su završile jedan od tih
razreda.
Podatak o grupi „4 - 7 razreda osnovne škole“ odnosi se na sve osobe koje su završile jedan od tih
razreda.
Podatak o grupi „osnovna škola“ odnosi se na osobe koje su završile osmogodišnju osnovnu školu,
prijašnju osmoljetku ili sedmoljetku, prijašnju nižu gimnaziju, odnosno niže razrede gimnazije,
prijašnju graðansku školu i ostale sliène škole razine „male mature“.
Podatak o grupi „srednja škola“ odnosi se na osobe koje us završile neku od srednjih škola:
industrijske i obrtnièke strukovne škole, škole za zanimanja, škole za KV i VKV radnike, tehnièke i
srodne strukovne škole i gimnazije.
Podatak o grupi „visoko obrazovanje“ odnosi se na osobe koje su završile struèni studij, sveuèilišni
studij, odnosno, obranile doktorsku disertaciju na nekoj visokoškolskoj ustanovi.
Struèni studij obuhvaæa sve više škole, I. (VI.) stupnjeve fakulteta te struène studije po Bologni koji
se mogu provoditi na veleuèilištima i visokim školama.
Sveuèilišni studij obuhvaæa sve fakultete, umjetnièke akademije, sve sveuèilišne studije po Bologni
te magistarski znanstveni, struèni i umjetnièki studij.
Pismenom se osobom smatra osoba koja može s razumijevanjem proèitati i napisati kratak,
jednostavan sastavak o svome svakidašnjem životu, bez obzira na to na kojem jeziku ili pismu osoba
èita odnosno piše.
Informatièka pismenost podrazumijeva poznavanje rada na raèunalu. U Popisu 2011. ispitanike se
pitalo znaju li na raèunalo obavljati sljedeæe èetiri aktivnosti: obrada teksta, tablièni izraèuni,
korištenje elektronièkom poštom, korištenje internetom.
Ekonomskom aktivnošæu smatra se svaka aktivnost osoba koje pridonose ili su spremne pridonositi
proizvodnji dobara i usluga u odreðenome (referentom) razdoblju radi stjecanja sredstava za život.
Ekonomska aktivnost u Popisu 2011. odnosila se na razdoblje promatranja od tjedan dana, a
referentni tjedan bio je 25. - 31. ožujka 2011. dakle, rijeè je o trenutaènoj aktivnosti u referentnom
tjednu.
Podaci o ekonomskoj aktivnosti prikupljali su se samo za osobe stare 15 i više godina.
Trenutaèno aktivno stanovništvo ili radna snaga su zaposlene i nezaposlene osobe razvrstane prema
ekonomskoj aktivnosti u referentnom tjednu.
Zaposleni su osobe koje su u referentnom tjednu obavljale bilo kakav posao za plaæu u novcu ili
naturi. To su svi zaposlenici, samozaposlene osobe i èlanovi obitelji koji pomažu u poslovnom subjektu
u vlasništvu èlana obitelji (trgovaèko društvo, poduzeæe, obrt, slobodno zanimanje, poljoprivredno
gospodarstvo) ili nekome drugom obliku obiteljske privreðivaèke djelatnosti te osobe koje su radile za
naknadu prema ugovoru o djelu, autorskom ugovoru, na temelju drugoga ugovornog odnosa ili za
neposredno plaæanje u novcu ili naturi.
Zaposleni su i svi zaposlenici ili samozaposlene osobe koje su u referentnom tjednu trenutaèno bile
odsutne s posla, a vratit æe se na rad kod istog poslodavca ili na istu aktivnost nakon prestanka razloga
za odsutnost.
272
Nezaposleni su osobe koje zadovoljavaju sjedeæa tri kriterija:
a) u referentnom tjednu nisu obavljale nikakav posao za novac ili plaæanje u naturi
b) u posljednja èetiri tjedna prije anketiranja aktivno su tražile posao
c) ponuðeni posao mogle bi poèeti obavljati u iduæa dva tjedna
U nezaposlene se ubrajaju i osobe koje su našle posao i u skoroj æe buduænosti nastupiti na posao.
Nezaposlene osobe dijele se na one koje traže prvo zaposlenje, odnosno nikada nisu radile i u
vrijeme Popisa tražile su prvo zaposlenje, bez obzira na to jesu li bile prijavljene službama za
zapošljavanje, te na one koje traže ponovno zaposlenje jer su prekinule rad ili ostale bez posla na
prijašnjemu radnome mjestu, bez obzira na to jesu li bile prijavljene službama za zapošljavanje.
Neaktivno stanovništvo su sve osobe mlaðe od 15 godina te sve osobe stare 15 i više godina koje nisu
zaposlene ili nezaposlene. Neaktivne osobe dijele se na umirovljenike, osobe koje se bave obvezama u
kuæanstvu, uèenike ili studente te ostale neaktivne osobe.
Osobe koje se bave obvezama u kuæanstvu su osobe koje u vrijeme Popisa nisu obavljale nikakav
posao radi zarade i koje su iskljuèivo ili najveæi dio vremena provodile u obavljanju kuæanskih poslova
za potrebe vlastitog kuæanstva, kao što su pospremanje stana, pripremanje hrane, odgoj djece i sl.
Uèenici ili studenti su osobe stare 15 i više godina koje redovito ili izvanredno pohaðaju neku školu
(osnovnu, srednju ili visoko uèilište) i u referentnom tjednu nisu obavljale nikakav posao radi zarade i
ne traže posao.
Ostale neaktivne osobe su osobe koje se ne nogu svrstati ni u jednu od navedenih kategorija. Primjer
je osoba starija od 15 godina koja ne radi, ne traži posao i ne želi raditi, tj. ekonomski je neaktivna, ne
prima mirovinu, ne školuje se i ne obavlja kuæanske poslove.
Glavni izvori sredstava za život
U Popisu su se za svaku osobu prikupljali podaci o glavnim izvorima prihoda kojima osoba
podmiruje životne potrebe.
Prihodi od stalnog rada podrazumijevanu sva redovita primanja i prihode koji se ostvaruju radom,
odnosno obavljanjem zanimanja, bez obzira na to jesu li ostvarena u novcu ili naturi. Ovdje se ubrajaju
primanja zaposlenika, tj. plaæe od nesamostalnog rada (ukljuèujuæi druge vrste dohodaka vezane za
zaposlenje kao prekovremeni rad, napojnice, dodatne naknade i sl.) te primanja od samostalnog rada,
neto dohodak u novcu ili naturi koji poslodavci, vlasnici koji samostalno obavljaju djelatnost,
ostvaruju radom u svojim poduzeæima, radnjama, slobodnim zanimanjima te primanja koja ostvaruju
osobe radeæi poslove na temelju ugovora o djelu, autorskog ugovora ili izravnom pogodbom za
neposredno plaæanje. Stalni rad i redovitost ostvarenih prihoda i primanja od njega podrazumijevaju i
rad s povremenim, ali kraæim prekidima ili zastojima u ostvarivanju naknada, najèešæe prouzroèeni
poremeæajima u poslovanju, teškoæama u naplati prodane robe i usluga ili nedostatkom sredstava u
nabavi repromaterijala i sl.
Prihodi od povremenog rada podrazumijevaju sve vrste novèanih ili nenovèanih prihoda ili
primanja koje se ostvaruju od rada koji nema poznatu ili dogovorenu periodiku i trajanje, vez obzira na
to je li takav rad obavila osoba kao svoju jedinu aktivnost pa je, prema tome, za takvu osobu to i jedini
izvor prihoda za život, ili osoba koja takav rad obavlja kao svoj dodatni posao pa je takav prihod
dodatak, druga vrsta primanja (npr. nadnièar, sezonski radnik kojima je to i jedina aktivnost) ili osoba
koja obavlja posao u radnom odnosu te ima prihod od stalnog rada, a dodatno se bavi i nekim drugim
povremenim poslovima i ostvaruje prihod u novèanome ili naturalnom obliku za potrebe svoga
kuæanstva.
Prihodi od poljoprivrede podrazumijevaju se vrste novèanih ili nenovèanih prihoda ili primitaka
koje osoba ostvaruje radom na obiteljskome (vlastitome ili iznajmljenome) poljoprivrednom
273
gospodarstvu. To je npr. prihod koji je osoba ostvarila prodajom poljoprivrednih proizvoda i stoke u
vlastitom dvorištu i na tržištu ili prihod ostvaren prodajom ulova ribe i ostalih plodova mora i rijeka,
prodajom divljaèi i berbom šumskih plodova ili prihod ostvaren prodajom drva na panju i ogrjevnog
drveta iz vlastite šume. Vrijednost dobara proizvedenih na poljoprivrednom gospodarstvu, okuænici,
vrtu i sl., a utrošenih za potrebe vlastitoga kuæanstva takoðer se smatra prihodom od poljoprivrede.
Mirovina (starosna, invalidska, obiteljska) primanje je koje se odnosi samo na onu osobu na èije ime
glasi rješenje, bez obzira na to je li osoba mirovinu ostvarila u zemlji ili inozemstvu.
Prihodi od imovine odnose se na prihode koje ostvaruju one osobe na èije ime glasi imovina i
imovinska prava steèena prijašnjim radom, a ukljuèuju prihode od iznajmljivanja soba, stana, kuæe,
garaže, poslovnog prostora, pokretne imovine (auto, brod i sl.), zemlje, zatim prihode od dividendi na
dionice ili rasporeðene dobiti poduzeæa (tako æe se npr. za osobe koje su uložile sredstva u poslovanje
poduzeæa ili obrta i samo sudjeluju u raspodjeli dobiti, smatrati da imaju dobit od imovine), prihod od
patenata, licencija, autorskih prava te prihodi od kamata na štedne uloge i kamata na obveznice i druge
vrijednosne papire i sl.
Socijalne naknade podrazumijevaju novèana primanja koja dobivaju osobe prema raznim
osnovama stjecanja kao što su naknade vezane za nezaposlenost, djeèji dodatak, primanja na ime
porodnog dopusta, bolovanja dulja od 42 dana, tjelesno ošteæenje i tuða njega, socijalna pomoæ,
rehabilitacija i zapošljavanje invalidnih osoba.
Ostali prihodi odnose se na prihode od prodaje pokretne i nepokretne imovine, dionica i
vrijednosnih papira, primanja u obliku podignutih kredita te smanjenja ušteðevine, zatim alimentacije,
naknade za uspjeh tijekom školovanja, stipendije te jednokratna primanja, npr. primanja od
osiguravajuæih zavoda na ime ozljede, invalidnosti ili smrti, primanja od osiguravajuæih zavoda na ime
ošteæene ili uništene mirovine, primanja za nacionaliziranu imovinu i sl.
Povremena potpora drugih je neobvezna novèana ili nenovèana pomoæ koju osoba može dobiti od
drugih osoba, srodnika ili nesrodnika i/ili subjekata kao što su udruge, najèešæe humanitarnoga ili
vjerskoga karaktera, Crvenoga križa, Caritasa i sl.
Bez prihoda se smatraju osobe koje nisu ostvarile ni jedan od navedenih prihoda.
Teškoæe u obavljanju svakodnevnih aktivnosti
Za razliku od Popisa 2001. kada se pitalo o postojanju nekog oblika invalidnosti, u Popisu 2011. po
prvi se put postavljalo pitanje ia li osoba teškoæa u obavljanju svakodnevnih aktivnosti zbog neke
dugotrajne bolesti, invalidnosti ili starosti. Namjera je bila dobiti broj osoba kojima je otežano
funkcioniranje u svakodnevnom životu. Odgovor na to pitanje davalo se neovisno o potvrdi
mjerodavnih državnih institucija kojom se potvrðuje teškoæa (invaliditet, ošteæenje, hendikep).
Vrste teškoæa
Teškoæe s vidom odnose se na osobe koje imaju teškoæe s vidom unatoè nošenju naoèala ili leæa.
Teškoæe sa sluhom ili govorno-glasovnom komunikacijom odnose se na osobe koje imaju teškoæe sa
sluhom unatoè korištenju slušnim aparatom ili imaju teškoæe s govorom koje su trajnoga karaktera.
Teškoæe s pamæenjem, koncentracijom ili u sporazumijevanju s drugima odnose se na osobe koje
zaboravljaju ono èega bi se obièno sjetile na dnevnoj bazi (npr. obavljanje raznih sitnih poslova,
kupnje, plaæanje raèuna, dolaženje na ugovorene sastanke, pamæenje imena bližnjih, puta do kuæe i sl.).
Takoðer, taj odgovor daju i osobe koje imaju teškoæe koncentracijom (npr. pri èitanju, pisanju, slušanju
drugih osoba i sl.), kao i osobe s teškoæama u sporazumijevanju s drugim ljudima (npr. osobe koje zbog
bolesti teško ili nikako nisu sposobne komunicirati s osobama iz svoje okoline te osobe s
intelektualnim i/ili mentalnim teškoæama).
274
Teškoæe s kretanjem odnose se na osobe koje imaju teškoæa pri hodanju po ravnome ili penjanjem uz
stepenice, odnosno osobe koje se ne mogu samostalno kretati bez pomoæi druge osobe ili pomagala u
svojoj kuæi, od prostorije do prostorije, u prostorijama, izvan svoje kuæe ili s jednoga na drugi kat.
Ostale teškoæe odnose se na sve ostale teškoæe i ošteæenja drugih organa i organskih sustava (dišni,
cirkulacijski, probavni, endokrini, kože i potkožnog tkiva, urogenitalni i dr.), tj. Na dugotrajne
zdravstvene probleme koji osobi stvaraju teškoæe u svakodnevnom životu 6 mjeseci i više.
Uzrok teškoæa
Podatak u grupi „Ostalo“ daju osobe s ogranièenom pokretljivosti ili nepokretnosti za koju se ne
može reæi je li trajna jer ishod je neizvjestan (izljeèenje ili jedna od trajnih kategorija nepokretljivosti).
Podatak u grupi „Od roðenja“ odnosi se na osobe koje s teškoæom žive od roðenja (npr. sljepoæa,
gluhoæa, nedovoljan duševna razvijenost, tjelesni deformiteti, ošteæenje pri porodu i dr.).
Podatak u grupi „Domovinski rat ili njegove posljedice“ odnosi se na osobe koje imaju teškoæe kao
posljedicu ranjavanja/bolesti ili zbog djelovanja zaostalih eksplozivnih naprava nakon rata.
Podatak u grupi „Profesionalno ošteæenje (profesionalna bolest/ozljeda na radu)“ odnosi se na
osobe koje zbog posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti imaju teškoæe u obavljanju
svakodnevnih aktivnosti.
Podatak u grupi „Bolest“ odnosi se na osobe koje zbog bilo koje bolesti imaju teškoæe u obavljanju
svakodnevnih aktivnosti (osim ako je rijeè o profesionalnoj bolesti/ozljedi na radu).
Podatak u grupi „Prometna nesreæa“ odnosi se na osobe koje zbog posljedica prometne nesreæe
imaju teškoæe u obavljanju svakodnevnih aktivnosti.
Podatak u grupi “Ostalo“ odnosi se na osobe koje zbog neke druge nesreæe (npr. u kuæi, u šetnji, pri
sportu) ili trovanja ili koje zbog starosti imaju teškoæe u obavljanju svakodnevnih aktivnosti.
Ako osoba ima više uzroka teškoæa, odreðuje se ona teškoæa koja osobi stvara najviše problema u
obavljanju svakodnevnih aktivnosti.
Fizièka pokretljivost osobe
Sasvim pokretnom osobom smatra se osoba ako se može kretati sama bez ikakvih pomagala i bez
pomoæi druge osobe.
Trajno ogranièeno pokretnom uz pomoæ štapa, štaka ili hodalice je osoba akoj je trajno ogranièeno
pokretna, i to samo uz neko od navedenih pomagala (ukljuèujuæi protezu ruke ili noge).
Trajno ogranièeno pokretnom uz pomoæ invalidskih kolica je osoba ako je trajno ogranièeno
pokretna i može se kretati samo uz pomoæ invalidskih kolica.
Trajno nepokretna osoba je osoba koja je bez moguænosti samostalnog pokretanja tijela te koja se ne
može kretati ni uz kakvu pomoæ.
Kuæanstvo i obitelj
Kuæanstvom se smatra svaka obiteljska ili druga zajednica osoba koje zajedno stanuju i zajednièki
troše svoje prihode za podmirivanje osnovnih životnih potreba (stanovanje, prehrana i sl.).
Razlikuju se dva tipa kuæanstva: privatno i institucionalno kuæanstvo.
Privatna kuæanstva dijele se na:
a) obiteljska kuæanstva - kuæanstva u kojima postoji barem jedna (uža) obitelj, a mogu imati i
èlanove koji ne pripadaju nijednoj obitelji u kuæanstvu
b) neobiteljska kuæanstva - kuæanstva u kojima ne postoji nijedna (uža) obitelj. Dijele se na
samaèka i višeèlana neobiteljska kuæanstva.
Obitelj je zajednica unutar istoga kuæanstva koje se sastoji od: braènoga /izvanbraènog para bez
djece, braènoga/izvanbraènog para s djecom i jednog roditelja s djecom.
275
Pojam „majka s djecom“ odnosno „otac s djecom“ ne može se izjednaèiti s pojom „samohrani
roditelj“.
Institucionalno kuæanstvo obuhvaæa osobe za èiji smještaj i ishranu skrbi neka ustanova. To su po
pravilu kuæanstva koja je osnovala pravna ili fizièka osoba radi dugotrajnog udomljavanja i brige za
odreðene skupine osoba.
U Popisu 2011. institucionalna kuæanstva dijele se na: obrazovne institucije, zdravstvene i
institucije za skrb, institucije za umirovljenike ili starije osobe, vojne institucije, vjerske institucije i
ostale institucije.
Prosjeèni broj èlanova kuæanstva je omjer broja stanovnika i broja kuæanstva na odreðenom
podruèju (grad/opæina, županija, Republika Hrvatska).
Osnova korištenja stana podrazumijeva osnovu po kojoj se neko kuæanstvo koristi stanom u kojem
stanuje.
Prema osnovi korištenja stana razlikujemo:
- privatno vlasništvo ili suvlasništvo - ako je jedan od èlanova kuæanstva vlasnik ili suvlasnik stana,
bez obzira na to stanuje li kuæanstvo drugog suvlasnika (odnosno kuæanstva drugih suvlasnika,
ako ih ima više) u tom stanu ili ne stanuje.
- Najmoprimac sa slobodno ugovorenom najamninom - za kuæanstva koja se koriste stanom na
temelju pisanog ugovora ili pismenogsporazuma s vlasnikom stana ili najmoprimcem sa
zaštiæenom najamninom.
- Srodstvo s vlasnikom ili najmoprimcem stana - ako kuæanstvo stanuje u stanu na temelju srodstva s
vlansikom odnosno najmoprimcem stana, bez obzira na to stanuje li srodnik koi je vlasnik ili
najmoprimac tog stana sa svojim kuæanstvom u tom istom stanu ili ne.
- Najmoprimac sa zaštiæenom najamninom - ako se kuæanstvo koristi stanom na temelju toga što
jedan od njegovih èlanova ima ugovor o najmu stana prema kojem se plaæa zaštiæena najamnina
(bivši nositelj stanarskog prava ili drugi najmoprimac sa zaštiæenom najamninom).
- Najam dijela stana (podstanar) - ako se kuæanstvo koristi dijelom stana na temelju ugovora
(sporazuma) s vlasnikom stana odnosno s najmoprimcem koji plaæa zaštiæenu ili slobodnu
najamninu- Ostale osnove korištenja stana - ovaj status je upisan za: kuæanstva nastanjena u prostorijama i
objektima koji nisu stanovi prema definiciji stana, samaèka i obiteljska kuæanstva koja su stalno
nastanjena u zgradama za kolektivno stanovanje kao korisnici usluga (npr. hoteli za samce),
institucionalna kuæanstva u kolektivnim stanovima (domovi umirovljenika, samostani itd.) i za
institucionalna kuæanstva u „obiènim“ stanovima u stambenim zgradama.
c) Vitalna statistika
Živoroðenim se smatra svako dijete koje pri roðenju diše i pokazuje druge znakove života kao što su:
kucanje srca, pulsiranje pupèane vrpce i nedvojbeno kretanje voljnih mišiæa.
Mrtvoroðenim se smatra dijete roðeno, odnosno izvaðeno iz tijela majke, bez ikakvih znakova
života, tj. ako nije disalo, niti pokazivalo neki drugi znak života, a nošeno je dulje od 28 tjedana.
Od 2001. godine prema preporukama Skupštine Svjetske zdravstvene organizacije i Meðunarodnog
udruženja ginekologa i porodnièara (FIGO) mrtvoroðenim djetetom smatra se dijete roðeno, odnosno
izvaðeno iz tijela majke, bez ikakvih znakova života tj. ako nije pokazivalo neki drugi znak života, a
nošeno je dulje od 22 navršena tjedna trudnoæe i imalo je 500 grama ili više porodne težine. Izbacivanje
mrtvog ploda koji je nošen manje od 22 tjedna trudnoæe i imao je 499 grama ili manje porodne težine
smatra se pobaèajem (abortusom) bez obzira na to je li rijeè o spontanom ili namjernom prekidu
276
trudnoæe i ne registrira se u državnim maticama niti su ti podaci iskazani u ukupnom broju
mrtvoroðenih.
Braènim se djetetom smatra dijete roðeno u braku sklopljeno prema zakonskim odredbama ili je
roðeno u okviru 300 dana nakon prestanka braka.
Struènom pomoæi kod roðenja smatra se pomoæ doktora medicine ili diplomirane primalje. Da bi se
dobio ukupan broj djece roðene uz struènu pomoæ treba zbrojiti roðene u "zdravstvenoj ustanovi" i
roðene "na drugom mjestu sa struènom pomoæi".
Pri odreðivanju reda roðenja djeteta uzeta su u obzir sva djeca majke (živoroðena i mrtvoroðena),
bez obzira jesu li roðena u braku ili izvan braka.
Prirodni prirast, odnosno prirodni pad stanovništva je razlika izmeðu broja živoroðene djece i
umrlih osoba.
Umrli je svaka živoroðena osoba kod koje je nastupio prestanak svih vitalnih funkcija koje
zapoèinju roðenjem bez moguænosti ponovnog oživljavanja. Ovdje nisu ukljuèeni mrtvoroðeni.
Uzrokom smrti smatraju se bolesti, bolesna stanja ili ozljede koje su prouzrokovale smrt, ili su
izazvale druge komplikacije koje su bile neposredni uzrok smrti. Uzroci smrti razvrstavaju se prema
"Meðunarodnoj klasifikaciji bolesti i srodnih zdravstvenih problema", X. reviziji od 1994. godine.
Sklopljeni brak je zakonski uspostavljena veza muškarca i žene, zakljuèena pred nadležnim tijelom
za voðenje državne matice vjenèanih.
Razvedeni brak je braèna zajednica raskinuta pravomoænom presudom nadležnog suda.
Obuhvat i usporedivost
Podaci za živoroðene i umrle osobe do 1997. g. obraðivani su prema prebivalištu majke, odnosno
umrle osobe, a podaci o sklopljenim i rastavljenim brakovima do 1999. godine prema prebivalištu
mladoženje, odnosno posljednjem zajednièkom prebivalištu muža i žene.
Od 1998. godine podaci vitalne statistike obraðeni su prema prebivalištu u trenutku vitalnog
dogaðaja ukljuèujuæi odsutnost, odnosno prisutnost godinu i više. Naime, podaci vitalne statistike
prikupljaju se i obraðuju u skladu s definicijom iz preporuka UN-a i Eurostata, ESA-e SNA. Prema toj
definiciji prikupljaju se i obraðuju podaci o broju živoroðene djece i o umrlim osobama od 1998., a o
sklopljenim i razvedenim brakovima od 2000. godine.
Kod usporedbe podataka o mrtvoroðenoj djeci potrebno je uzeti u obzir promjenu definicije mrtvoroðenog djeteta.
Izvori i naèini prikupljanja podataka
Izvor podataka o stanovništvu i kuæanstvima su popisi stanovništva koji se provode svakih deset
godina prema jedinstvenoj metodologiji na cijelom podruèju države.
Za živoroðene, mrtvoroðene, umrle i vjenèane izvori su podataka državne matice, a za razvedene
brakove registri i spisi nadležnih sudova.
d) Migracija stanovništva
Migracija ili preseljavanje stanovništva je prostorno kretanje stanovništva iz prijašnjeg mjesta
prebivališta u drugo mjesto s namjerom da se u tom mjestu stalno nastani.
Doseljenim se stanovništvom smatra ono stanovništvo koje je prijavilo prebivalište u nekom naselju
Republike Hrvatske, a njihovo je prethodno prebivalište bilo u drugom naselju u Republici Hrvatskoj
ili u inozemstvu.
277
Odseljenim se stanovništvom smatra ono stanovništvo koje je odjavilo prebivalište iz nekog naselja
u Republici Hrvatskoj s namjerom da ga prijavi u drugom naselju Republike Hrvatske ili u nekoj
stranoj državi.
3. Zdravstvena zaštita
Definicije i objašnjenja
Zdravstvene ustanove se osnivaju na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini.
Definicije
Zdravstvena djelatnost na primarnoj razini obuhvaæa djelatnost opæe medicine, školsku medicinu,
higijensko-epidemiološku zaštitu, zubozdravstvenu zaštitu, hitnu medicinsku pomoæ, medicinu rada,
primarnu zaštitu žena i djece, patronažnu i ljekarnièku djelatnost.
Obavlja se u zdravstvenim ustanovama bez obzira na vrstu vlasništva: domovima zdravlja,
ustanovama za hitnu medicinsku pomoæ, ustanovama za zdravstvenu njegu u kuæi i ljekarnama te
ordinacijama privatne prakse.
Zdravstvena djelatnost na sekundarnoj razini obuhvaæa specijalistièko-konzilijarnu zdravstvenu
zaštitu te bolnièku zdravstvenu zaštitu koja se provodi u opæim i specijalnim bolnicama i ljeèilištima.
Zdravstvena djelatnost na tercijarnoj razini obuhvaæa obavljanje najsloženijih oblika zdravstvene
zaštite iz specijalistièkih djelatnosti u klinièkim ustanovama i državnim zdravstvenim zavodima.
Zdravstveni radnici su osobe koje imaju obrazovanje steèeno na medicinskome, stomatološkome ili
farmaceutsko-biokemijskom fakultetu te na višim i srednjim školama zdravstvenog usmjerenja.
Posebna se pozornost u zdravstvenoj statistici poklanja zaraznim bolestima jer se za svaku osobu
oboljelu od tih bolesti ispunjava prijava, što je propisano Zakonom o zaštiti puèanstva od zaraznih
bolesti.
Obuhvat i usporedivost
Podaci se prikupljaju u skladu s preporukama i definicijama Svjetske zdravstvene organizacije i
redovito objavljuju u meðunarodnim zdravstvenim publikacijama.
Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (NN, br. 75/93., 55/96. i 1/97.) omoguæeno je otvaranje privatne
prakse i osnivanje privatnih ustanova. U tijeku 1994. završena je preobrazba zdravstvenih ustanova i
njihovo organizacijsko prilagoðavanje tom zakonu, što je kao posljedicu imalo prestanak rada
medicinskih centara i njihovu preobrazbu u ustanove primarne i bolnièke zdravstvene zaštite te zavode
za javno zdravstvo.
Od 1995. posebno se prikazuju podaci o radnicima zaposlenima u privatnoj praksi.
Godine 1997. poèinje proces zakupljivanja dijelova zdravstvenih ustanova primarne zdravstvene
zaštite (domova zdravlja i ljekarni) u vlasništvu županija i Grada Zagreba. Od tada su u broj djelatnika
u privatnoj praksi ukljuèeni ne samo oni koji rade u prostoru i privatnom vlasništvu nego i oni koji rade
u prostoru koji je u zakupu domova zdravlja i ljekarni. Podaci o broju privatnih ordinacija od 2001. do
2008. prikazani su prema djelatnostima, bez izdvajanja ukupnog broja specijalistièkih ordinacija
doktora medicine. Iz ostalih jedinica privatne prakse izdvojeni su medicinsko-biokemijski laboratoriji.
Podaci takoðer ukljuèuju ordinacije i druge jedinice privatne prakse u zakupu.
U 2003. poèeo je proces spajanja domova zdravlja i osnivanja županijskih domova i domova
zdravlja Grada Zagreba te se od te godine broj domova zdravlja smanjio.
Prema odluci Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske, u našoj se državi od 1. sijeènja 1995.
primjenjuje deseta revizija Meðunarodne klasifikacije bolesti i srodnih zdravstvenih problema pa je
zbog toga trebalo promijeniti obrasce za primarnu i specijalistièko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu
(NN, br. 4/95.). Propisane obrasce dužne su ispunjavati te dostavljati u propisanim rokovima sve
278
zdravstvene ustanove i zdravstveni radnici privatne prakse. Time je prestalo prikupljanje podataka o
broju mjesta punktova- te izdvojenom broju prvih posjeta doktoru medicine. Do 1994. u djelatnost
opæe medicine bilo je ukljuèeno i zdravstveno osoblje koje radi u djelatnosti hitne medicinske pomoæi,
a od 1995. hitna medicinska pomoæ prikazuje se izdvojeno.
Služba zdravstvene zaštite školske djece i mladeži reorganizirana je od 1998. Lijeèenje školske
djece obavlja se u sklopu ambulanti opæe medicine, a preventivna zaštita u službama školske medicine
koje su prešle u zavode za javno zdravstvo. Zbog toga je broj radnika i organizacijskih jedinica opæe
medicine veæi od 1998. Radnici i rad službi školske medicine u javno zdravstvu iskazuju se posebno.
Zdravstveno osiguranim osobama smatraju se osiguranici, èlanovi obitelji osiguranika i druge
osobe osigurane u odreðenim okolnostima.
Na temelju Zakona o obveznome zdravstvenom osiguranju svim osiguranim osobama osiguravaju
se prava i obveze iz obveznog zdravstvenog osiguranja koje provodi Hrvatski zavod za zdravstveno
osiguranje.
Od 1. sijeènja 2009. zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN, br. 85/08. i 110/08.) na cjelovit
naèin utvrðuje prava roditelja novoroðene djece, prava posvojitelja i prava roditelja koji njeguju dijete
s težim smetnjama u razvoju te su prema tome, uz terminološke razlike, promijenjeni uvjeti i naèini
korištenja dotadašnjega porodnog dopusta, zbog èega podaci od 2009. nisu potpuno usporedivi s
podacima u prethodnim godinama, kada su navedena prava bila regulirana Zakonom o radu, Zakonom
o porodnom dopustu i Zakonom o zdravstvenom osiguranju.
Izvori i naèin prikupljanja podataka
Podaci za zdravstvenu zaštitu dobiveni su od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje,
Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar", Zavoda za
hitnu medicinu Grada Zagreba te Poliklinike za reumatske bolesti, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju
"Dr. Drago Èop".
4. Socijalna skrb
Definicije i objašnjenja
Centri za socijalnu skrb odnosno službe za socijalnu skrb su ustanove koje prema Zakonu o
socijalnoj skrbi, pružaju struènu i socijalnu pomoæ u raznim oblicima osobama kojima je pomoæ
potrebna.
Korisnikom socijalne skrbi smatra se svaka osoba koja je u toku izvještajne godine, jednom, ili više
puta, koristila neki od oblika socijalne skrbi.
Pravom, mjerom ili uslugom socijalne skrbi smatra se svaki sluèaj provedene socijalne skrbi na
temelju zakona i propisa o socijalnoj skrbi te odgovarajuæih propisa obiteljskog zakonodavstva.
Domovi za socijalnu skrb o djeci i mladeži pružaju smještaj, prehranu, odgoj, zdravstvenu zaštitu,
školovanje, osposobljavanje za rad te odgovarajuæe oblike struène pomoæi djeci i mladeži bez
odgovarajuæe roditeljske skrbi, tjelesno i mentalno ošteæenoj djeci, te djeci i mladeži s poremeæajima u
ponašanju.
Domovi za socijalnu skrb o odraslim i starijim osobama ustanove su koje pružaju organizirano
stanovanje, prehranu, pomoæ i njegu, zdravstvenu zaštitu, odmor i rekreaciju tjelesno i mentalno
ošteæenim, bolesnim te starim i nemoænim osobama.
Ustanove za dnevni boravak djece osiguravaju djeci njegu, ishranu i odgoj, a obuhvaæaju djeèje
jaslice i vrtiæe, ukljuèujuæi i vjerske. Djeèje jaslice ostvaruju potreban odgojni utjecaj na djecu do
navršene treæe godine starosti, a djeèji vrtiæi od tri godine do polaska u školu.
279
Ustanove za smještaj uèenika - studenata obuhvaæaju uèenièke i studentske domove.
Uèenièki dom je ustanova koja pruža smještaj i prehranu uèenika za vrijeme školovanja te organizira
i odgojno-obrazovni rad kulturne i druge aktivnosti uèenika.
Studentski domovi osiguravaju smještaj studentima visokih uèilišta za vrijeme studija, može biti
osigurana i prehrana.
Izvor i naèin prikupljanja podataka
Podaci o ustanovama za socijanu skrb prikupljaju se redovitim statistièkim izvještajima od ustanova
za socijalnu skrb o djeci, mladeži i odraslima, i to svake druge godine, a o korisnicima, pravima,
uslugama i mjerama socijalne skrbi godišnjim izvještajima od Centara za socijalnu skrb, odnosno
Službi socijalne skrbi. Podaci za društvena davanja za djecu dobiveni su od Hrvatskog zavoda za
mirovinsko osiguranje Središnja služba Zagreb, te Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
U ožujku 1992. godine obavljen je popis prognanika u Republici Hrvatskoj, a podaci o prognanima i
izbjeglima dobiveni su od Ureda za prognanike, povratnike i izbjeglice.
5. Mirovinsko osiguranje
Definicije i objašnjenja
Osiguranicima se smatraju osobe (prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, NN br. 102/98.) koje
su obavezno osigurane u skladu s èlancima 10 do 16, osobe kojima je prestalo obvezno mirovinsko
osiguranje, a koje se mogu osigurati na produženo osiguranje (èl. 17) i osobe osigurane u odreðenim
okolnostima (èlanci 18 do 20).
Korisnikom mirovine (invalidske, starosne i obiteljske) podrazumijeva se osoba koja je stekla pravo
na osnovi Zakona o mirovinskom osiguranju. Od sijeènja 1999. u korisnike mirovina ukljuèeni su i
korisnici prava na temelju preostale radne sposobnosti, neposredne opasnosti od invalidnosti i izmjene
radne sposobnosti koji su ta prava ostvarili prema propisima koji su važili do 31. prosinca 1998. Od 1.
sijeènja 1999. ta se prava provode po službenoj dužnosti na invalidsku mirovinu zbog profesionalne
nesposobnosti za rad prema odredbama navedenog Zakona.
Mirovinski staž obuhvaæa staž prema Zakonu o mirovinskom osiguranju na temelju kojeg se
ostvaruju prava iz mirovinskog osiguranja.
U podacima o korisnicima mirovina nisu ukljuèeni podaci o korisnicima mirovina Hrvatske vojske i
hrvatskih branitelja Grada Zagreba.
Izvori i naèin prikupljanja podataka
Podaci o mirovinskom osiguranju dobiveni su od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
6. Zaposlenost, nezaposlenost i zapošljavanje
Definicije i objašnjenja
Zaposleni su osobe koje su zasnovale radni odnos s poslodavcem na odreðeno ili neodreðeno
vrijeme, neovisno o duljini radnog vremena i vlasništvu poslovnog subjekta. U zaposlene ukljuèujemo
pripravnike (vježbenike), osobe na porodnom dopustu, bolovanju i osobe koje su iz bilo kojeg razloga
odsutne s posla, do prekida radnog odnosa. Zaposleni su i osobe koje rade u vlastitom trgovaèkom
društvu, poduzeæu, obrtu ili slobodnoj profesiji.
Stupanj struènog obrazovanja podrazumijeva najvišu obrazovnu razinu koju je zaposleni stekao
završavanjem odgovarajuæe škole, završavanjem teèaja ili polaganjem ispita kojima se dobiva
280
obrazovni stupanj ili provjeravanjem struènosti koju organizira poslovni subjekt. Za svaki stupanj
struènog obrazovanja osoba posjeduje odgovarajuæi službeni dokument (diplomu, svjedodžbu,
rješenje ili uvjerenje). Osobe koje nemaju neki od ovih i njima ravan dokument smatraju se
nekvalificiranim radnicima.
Izvor i naèin prikupljanja podataka
Broj zaposlenih iskazani sa stanjem 31. ožujka, rezultat su redovitog statistièkog istraživanja koje se
provodi jednom godišnje. Podaci su prikupljeni izvještajem (obrazac RAD-1G) koje pravne osobe
popunjavaju na temelju evidencija o zaposlenima.
Zaposleni u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija obraðuju se na temelju podataka matiène
evidencije o osiguranicima mirovinskog osiguranja, a podaci su preuzeti od Državnog zavoda za
statistiku.
Podaci o osiguranicima poljoprivrednicima dobiveni su od Hrvatskog zavoda za mirovinsko
osiguranje - Središnja služba Zagreba.
Od 2009. statistièki podaci o zaposlenima i plaæi obraðuju se i iskazuju prema Nacionalnoj
klasifikaciji djelatnosti 2007. (NKD 2007.), koja je stupila na snagu od 2008.(NN, br. 58/07 i 72/07).
Obuhvat i usporedivost
Istraživanjem o zaposlenima obuhvaæeni su poslovni subjekti (pravne osobe) svih oblika vlasništva
i svih oblika organiziranosti. Obuhvaæeni su zaposleni koji imaju zasnovan radni odnos bez obzira na
vrstu radnog odnosa i duljinu radnog vremena.
U podatke su ukljuèene procjene broja zaposlenih u pravnim osobama koje imaju manje od 10
zaposlenih, a nisu dostavili izvještaj (procjena prema podacima godišnjih statistièkih izvještaja koje
prikuplja i obraðuje FINA). Nisu obuhvaæeni zaposleni u obrtu i slobodnim profesijama ni
poljoprivrednici. Od 2004. godine u podatke su ukljuèeni i zaposleni u ministarstvima obrane i
unutrašnjih poslova.
U zaposlene prema stupnju struènog obrazovanja, starosti i spolu, vrsti radnog odnosa, te obliku
vlasništva, nije ukljuèena procjena broja zaposlenih u poslovnim subjektima (pravne osobe) koje
imaju manje od 10 zaposlenih, a nisu dostavili izvještaj, jer se obrada prema navedenim obilježjima
vrši samo na temelju dostavljenih izvještaja. Zbog toga se razlikuju podaci o broju ukupno zaposlenih u
poslovnim subjektima i broju zaposlenih prema navedenim obilježljima.
U broju zaposlenih u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija, obuhvaæeni su vlasnici i zaposleni
prijavljeni službama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
Nezaposlenost
Definicije i objašnjenja
Nezaposlenim osobama smatra se osoba sposobna za rad, u dobi od 15 do 65 godina, koja je
prijavljena u Zavodu za zapošljavanje kao tražitelj posla, redovito se prijavljuje, a nije u radnom
odnosu, nije vlasnik ili veæinski suvlasnik (više od 51 % udjela u trgovaèkom društvu ili drugoj pravnoj
osobi), ne obavlja samostalno profesionalnu i gospodarsku djelatnost, nije veæinski vlasnik ili
suvlasnik više od 51 % udjela u poljoprivrednom gospodarstvu, te nije redoviti uèenik, student ili
umirovljenik.
Novoprijavljeni radi zaposlenja su nezaposlene osobe koje su se tijekom izvještajnog mjeseca
prijavile Zavodu za zapošljavanje kao tražitelji zaposlenja.
281
Izvor i naèin prikupljanja podataka
Podaci o nezaposlenima preuzeti su od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje - Podruèni ured Zagreb,
a prikupljaju se sa stanjem krajem godine, odnosno zadnjeg dana u godini.
7. Plaæe
Definicije i objašnjenja
Prosjeèna mjeseèna isplaæena neto plaæa obuhvaæa plaæe zaposlenih za obavIjanje poslova po
osnovi radnog odnosa, te naknade za godišnji odmor, plaæeni dopust, državne blagdane i neradne dane
utvrðene zakonom, bolovanje do 42 dana, odsutnost zbog struènog obrazovanja, zastoje na poslu bez
krivnje zaposlenog, obnašanje vojne obveze, naknadu za topli obrok i primitke po osnovi naknada,
potpora i nagrada u iznosima na koje se plaæaju doprinosi, porezi i prirezi.
Prosjeèna mjeseèna bruto plaæa obuhvaæa sve vrste neto isplata po osnovi radnog odnosa i
zakonom propisana obvezatna izdvajanja, doprinose, poreze i prireze.
Podaci o strukturi zaposlenih prema visini ukupnih neto plaæa odnose se na zaposlene koji su za
obraèun plaæa imali najmanje 160, a najviše 200 sati u mjesecu za koji se daje izvještaj.
Nominalni indeksi neto i bruto plaæa dobivaju se iz podataka o prosjeènim mjeseènim iznosima neto
i bruto plaæa za odgovarajuæe mjesece, razdoblja i godine.
Podaci o prosjeènoj plaæi po zaposlenom iskazuju se prema naèelu obavljenih isplata u tekuæem za
prethodni mjesec (što odgovara dinamici isplata u najveæem broju pravnih osoba), te se i prosjek plaæe
po zaposlenom odnosi na mjesec za koji je isplata primljena. Meðutim, kod zakašnjelih isplata za
prethodne mjesece i razdoblja podaci se ukljuèuju u prosjeke isplata za mjesec koji se obraðuje.
U podacima o prosjeènoj isplaæenoj neto plaæi prema stupnju struène spreme za rad na radnom
mjestu pojam struèna sprema podazumijeva opæa i struèna znanja i osposobljenost zaposlenog što
proizlaze iz obujma i složenosti poslova odredenog radnog mjesta, a utvrðeni su aktima koje donosi
poslodavac.
Obuhvat i usporedivost
Istraživanjem su obuhvaæeni zaposleni u poslovnim subjektima (pravne osobe) svih oblika
vlasništva u Gradu Zagrebu, bez obzira na to, da li je radni odnos zaposlenog zasnovan na neodreðeno
ili odreðeno vrijeme, s punim ili skraæenim radnim vremenom.
Istraživanjem o prosjeènim neto i bruto plaæama, nisu obuhvaæeni zaposleni u djelatnostima obrta i
slobodnih profesija, ministarstvima unutrašnjih poslova i obrane, kao ni osobe koje svoju aktivnost
obavljaju na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.
Do 2008. godine statistièki podaci o plaæama iskazani su po NKD-u 2002., a od 2009. iskazuju se po
novoj Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. (NKD 2007., NN, br. 58/07.). Izvršeno je novo
agregiranje podataka, pa podaci iskazani po novoj klasifikaciji nisu usporedivi s podacima po NKD-u
2002., osim na razini: UKUPNO.
Izvor i naèin prikupljanja podataka
Podaci o prosjeènim neto i bruto plaæama zaposlenih u poduzeæima, tvrtkama ili ustanovama i
strukturi zaposlenih prema visini neto plaæa dobiveni su redovitim mjeseènim istraživanjem kojim se
prate plaæe zaposlenih, odnosno, godišnjim istraživanjem kojim se snimaju zaposleni prema visini
ukupnih neto plaæa.
282
Podaci o prosjeènim neto i bruto plaæama prema stupnju struène spreme za obavljanje odreðenih
poslova i zadataka odnose se samo na zaposlene koji su u godini radili svih 12 mjeseci, a dobiveni su
godišnjim istraživanjem.
8. Cijene
Definicije i objašnjenja
Za razinu Grada Zagreba vrši se obrada izvornog materijala i obraèun pokazatelja dinamike i razine
za èetiri kategorije cijena: prodajne cijene proizvoðaèa industrijskih proizvoda, cijene na malo,
troškovi života i cijene ugostiteljskih usluga.
Prodajna cijena proizvoðaèa industrijskih proizvoda je cijena po kojoj industrijska poduzeæa
prodaju svoje proizvode redovitim kupcima na domaæem tržištu u najveæim kolièinama fco. utovareno
u vagon ili kamion u mjestu proizvodaèa. U ovu cijenu se ukljuèuje regres ako ga prodavaè prema
propisima ostvaruje, a od cijene se odbija trgovaèki rabat i popust koji prodavaè odobrava kupcu. U
cijenu ne ulazi porez na dodanu vrijednost (PDV), kao ni poseban porez na promet (trošarina).
Cijene na malo su cijene robe ili usluge u zadnjoj fazi prometa, odnosno to je cijena po kojoj
trgovina na malo, individualni proizvodaèi i vršioci usluga prodaju proizvode i usluge krajnjem
potrošaèu.
Troškovi života, u smislu kategorizacije cijena su posebna modifikacija pokazatelja dinamike i
razine cijena na malo. Dok su indeksnom listom cijena na malo obuhvaæeni proizvodi i usluge osobne
potrošnje, te reprodukcijski materijal i neka sredstva za rad, indeksnom listom troškova života
obuhvaæeni su samo proizvodi i usluge osobne potrošnje. Grupiranje pojedinih proizvoda i usluga
izvršeno je na bazi razlièitih kriterija; kod cijena na malo, grupiranje je izvršeno prema kriteriju
pojavnog oblika proizvoda i vrste usluga (npr.: poljoprivredni prehrambeni proizvodi, industrijski
neprehrambeni proizvodi, prometne usluge itd.), a kod troškova života prema kriteriju svrhe upotrebe
(npr.: hrana, izvori energije i energetske sirovine u kuæanstvu s pripadajuæim uslugama, stanovanje s
pripadajuæim uslugama, itd.). Sustav ponderiranja za obraèun indeksa su takoðer razlièiti. Sustav
ponderiranja za obraèun indeksa cijena na malo bazira se na vrijednosnoj strukturi ukupnog
maloprodajnog prometa, a sustav ponderiranja za obraèun indeksa troškova života bazira se na
vrijednosnoj strukturi osobne potrošnje kuæanstva.
Cijena ugostiteljske usluge je ona cijena po kojoj konzument plaæa odreðenu vrstu usluge.
Obuhvat i usporedivost
Obuhvat pokazatelja dinamike i razine cijena odreðen je kvalitetom izbora izvještajnih jedinica i
mjesta "snimanja" te kvalitetom i kvantitetom indeksnih lista za odreðene kategorije cijena.
Pod kvalitetnim izborom izvještajnih jedinica i mjesta "snimanja", podrazumijeva se provoðenje
istraživanja o velièini vrijednosti naplaæene realizacije u industrijskim poduzeæima, te o velièini
vrijednosti prometa u prometnim i uslužnim poduzeæima i na bazi toga provodenje rangiranja i izbora
potrebnog broja jedinica u kojima æe se evidentirati cijene odreðenih proizvoda i usluga. Na taj se naèin
postiže pouzdana i racionalna reprezentacija u praæenju cijena.
Indeksne liste su liste proizvoda i usluga uz pomoæ èijih se individualnih cijena i odgovarajuæeg
sustava ponderiranja pravi obraèun odreðenog skupnog indeksa cijena. Za svaku kategoriju cijena
postoji posebna, specifièna lista. Elementi indeksne liste, a to su spomenuti proizvodi i usluge, izabrani
su tako da kroz kretanje vlastite cijene reprezentiraju skupni trend kretanja cijena njima srodnih,
najèešæe supstitutivnih proizvoda i usluga. Proces formiranja indeksnih lista vrlo je složen i u
njegovom provodenju potrebno je voditi raèuna o velikom broju parametara, poèevši od valorizacije
283
odreðenih trendova u promjeni tehnologije proizvodnje, pa do istraživanja o velièini i trendu potražnje
za pojedinim proizvodima i uslugama.
9. Investicije
Definicije i objašnjenja
Investicijama u dugotrajnu imovinu smatraju se nabave pravnih osoba radi dobivanja nove imovine,
poveæanja vrijednosti ili zamjene postojeæe dugotrajne imovine (stambene zgrade, ostale zgrade i
graðevine, graðevne opreme itd.). Nabavljena investicijska dobra mogu biti nova ili rabljena, kupljena
od drugih u zemlji i inozemstvu. Dugotrajna imovina može takoðer biti steèena trampom, primljena
kao kapitalni transfer u naturi ili proizvedena u vlastitoj režiji.
Ostvarene investicije predstavljaju vrijednost fizièki realizirane izgradnje, izrade ili nabave
dugotrajne imovine tijekom godine, bez obzira na to jesu li završene i je li i kada izvršena njihova
isplata. Prema tehnièkoj strukturi ulaganja obuhvaæaju graðevinske radove, opremu i ostalo.
Isplatama za investicije smatraju se novèana ulaganja u godini u kojoj su isplate stvarno izvršene,
bez obzira na vrijeme izgradnje ili nabave dugotrajne imovine. Podaci o isplatama dani su prema
sjedištu i osnovnoj djelatnosti investitora.
Obuhvat i usporedivost
Podaci o investicijama prikupljeni su od svih velikih i srednje velikih poduzetnika, javne uprave,
obrane, obveznog socijalnog osiguranja i svih ostalih pravnih osoba koje su prema podacima
Financijske agencije FINA imale isplate za investicije. Podaci su iskazani u tekuæim cijenama.
Istraživanjem nisu obuhvaæene investicije fizièkih osoba.
Od 2008. podaci su obraðeni prema novoj Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. (NKD 2007.)
te na razini podruèja i odjeljaka nisu usporedivi s prethodnim godinama obraðenim prema NKD-u
2002.
Izvor i naèin prikupljanja podataka
Podaci o ostvarenim i isplaæenim investicijama rezultat su godišnjeg istraživanja o investicijama u
dugotrajnu imovinu koje je prilagoðeno meðunarodnim statistièkim standardima i metodologijama.
Podaci o investicijama za zaštitu okoliša prikupljeni su izvještajnom metodom putem obrasca
»Godišnji izvještaj o investicijama u zaštitu okoliša« (INV-OK).
Obuhvat i usporedivost
Izvještajne jedinice su svi poslovni subjekti i dijelovi poslovih subjekata ili obrtnici iz Registra
poslovnih subjekata i prema NKD 2007. razvrstani u jedno od podruèja djelatnosti, koji su imali
investicije u zaštiti okoliša, bez obzira na to jesu li u redovitom ili probnom radu, u osnivanju (gradnji)
ili likvidaciji.
Definicije i objašnjenja
Investicije na koncu proizvodnog procesa (end-of-pipe) koje podrazumijevaju metode, praksu,
tehnologije, procese ili opremu odreðenu za sakupljanje i uklanjanje oneèišæenja (npr. emisije u zrak,
efluente krutog otpada) nakon njihova nastanka. Njima se takoder obraðuju i odlažu oneèišæivala, te
nadzire i mjeri razina oneèišæenja (uglavnom end-of-pipe metode, tehnike i1i oprema npr. filtri za
emisije u zrak, ureðaji za djelatnosti obrade otpadnih voda, sakupljanje i obradu otpada).
284
Investicije u integrirane tehnologije podrazumijevaju investicije za nove ili adaptacije postojeæih
metoda, prakse, tehnologija, procesa ili opreme odreðene za sprjeèavanje ili smanjenje kolièine
oneèišæenja nastalog na izvoru, s time da se smanjenje utjecaja na okoliš udruži s ispuštanjem
oneèišæavala i/ili djelatnostima oneèišæenja (kao dio proizvodnog procesa zove se integrirani).
Sprjeèavanje oneèišæenja može ukljuèiti razlièite tipove djelatnosti, npr.: modifikacije opreme ili
tehnologije, izbor nove poboljšane tehnologije, reformulaciju ili redizajn proizvoda, zamjenu sirovina
do èistijih inputa i/ili obnavljanje promjena u gospodarenju okolišem.
Interni tekuæi izdaci namjenjeni su za rad opreme za konac proizvodnog procesa (materijala,
energije, održavanje); troškove radne snage (samo onih zaposlenih na zaštiti okoliša) i druge interne
tekuæe izdatke (osposobljavanje, informacije, opæu administraciju za zaštitu okoliša). Iskljuèeno je
kupovanje usluga zaštite okoliša od javnog sektora ili specijalnih proizvoðaèa.
Eksterni tekuæi izdaci obuhvaæaju plaæanja treæim stranama za usluge zaštite okoliša iz javnog
sektora ili specijalnim proizvoðaèima koji mogu biti javni ili privatni (za eksterne naknade/kupovanja
za sakupljanje otpada ili obradu otpadnih voda te za ostalo npr. izdaci za dekontaminaciju tla i
podzemnih voda). Iskljuèene su novèane kazne i globe.
10. Gradski proraèun
Definicije i objašnjenja
Gradski proraèun je ostvarenje godišnjih prihoda i primitaka, te izvršenje izdataka i drugih plaæanja
Grada. Proraèun Grada usvaja Skupština Grada, a njegovi korisnici su upravna tijela Grada Zagreba
(uredi, zavodi i službe) te ostali korisnici kojima se sredstva doznaèavaju iz proraèuna.
Prihodi su svi neotplativi i nepovratni tekuæi i kapitalni primici s protuobvezom ili bez protuobveze.
Potpore su primici bez protuobveza neotplativi i neobvezni primici od tuzemenih ili inozemnih
jedinica uprave ili meðunarodnih institucija.
Izdaci su nepovratna tekuæa i kapitalna plaæanja s protuobvezom ili bez, te isplaæene potpore i
transferi drugima. Pozajmljivanje umanjeno za otplate je transakcija neto pozajmljivanja treæim
osobama proizašla iz javne politike.
Izvor i naèin prikupljanja podataka
Podaci o gradskom proraèunu preuzeti su iz Službenog glasnika br. 9/09., 10/10., 11/11. 13/12. i
16/13. godine.
11. Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
Definicije i objašnjenja
Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo je ekonomska jedinica kuæanstva koje se bavi
poljoprivrednom proizvodnjom bez obzira na njenu namjenu, odnosno bez obzira na to jesu li
proizvodi za tržište ili samo za vlastitu potrošnju. Pojam je usklaðen sa statistièkim pojmom
poljoprivrednih kuæanstava EU-a. Pojam obiteljsko poljoprivredno kuæanstvo uveden je u sustav
poljoprivrednih statistika 1998., a do tada se koristio pojam individualno gospodarstvo ili individualni
proizvoðaè.
Poljoprivredna površina obuhvaæa oranice i vrtove, voænjake, vinograde, livade i pašnjake.
Proizvodnja žitarica predstavlja proizvode u spremištu, tj. nakon gubitaka koji nastaju prilikom
žetve i prijevoza. Prirod strnih žitarica procijenjen je s 13% vlage, a kukuruza u zrnu s 14% vlage.
U povræe je ukljuèen krumpir, grašak, grah, oljušteno mahunasto povræe i ostalo povræe.
285
Rodnim stablima voæa i rodnim trsovima vinove loze smatraju se ona stabla i trsovi koji su po svojoj
fiziološkoj zrelosti sposobni za rod, bez obzira na to jesu li u odnosnoj godini rodili ili ne.
Prirod po jedinici površine, (po hektaru) obraèunat je na požnjevenu površinu. Prirod po stablu i
èokotu obraèunat je na rodna stabla odnosno rodne èokote vinove loze.
Vinom se smatra proizvod dobiven alkoholnim vrenjem mošta (kljuka) od svježeg grožða,
plemenite loze i hibrida.
Šumom se smatra zemljište, obraslo šumskim drveæem, u obliku sastojine na površini veæoj od 10 ari
(Narodne novine br. 140/05.).
Površine šumskog zemljišta i površine šuma iskazane su na temelju važeèih šumsko gospodarskih
planova, koji se redovito revidiraju svakih deset godina. Od 2008. godine podaci se odnose na Grad
Zagreb.
Posjeèena bruto drvna masa obuhvaæa posjeèene trupce (bjelogorica i crnogorica), jamsko drvo
(bjelogorica i crnogorica), ostalo dugo drvo (bjelogorica i crnogorica), prostorno drvo (bjelogorica i
crnogorica), ogrjevno drvo (bjelogorica i crnogorica), te ostalo grubo obraðeno drvo. U bruto drvnu
masu ulazi otpadak i gubitak koji nastaje prilikom sjeèe. Podaci za ovu tabelu dobiju se na temelju
izraðene neto drvne mase uveæane za planirani otpad.
Ogrjevno drvo (bjelogorica i crnogorica) namijenjeno je neposredno za ogrjev ili za proizvodnju
drvenog ugljena. To je drvo kojem se iskorištava njegova snaga grijanja. Zato je vrlo važan stupanj
suhoæe, dimenzije i naèin slaganja.Prema vrsti drveta razlikuje se tvrdo ogrjevno drvo ( bukovina,
grabovina, cerovina , hrastovina) i meko ogrjevno drvo (brezovina, topolovina , vrbovina i johovina).
Industrijsko drvo (bjelogorica i crnogorica) obuhvaæa sve vrste drva pogodne za mehanièku
preradu, kao što su trupci (pilanski i furnirski), jamsko drvo, stupovi za elektrovodove i TT vodove,
ostalo dugo drvo , sjeèenica i dr.
Jamsko drvo (bjelogorica i crnogorica) namijenjeno je raznim tehnièkim svrhama jer ima vrlo
povoljna fizièka i kemijska svojstva. To jer drvo koje se upotrebljava za gradnju i održavanje jamskih
rovova i okna , za gradnju u zemlji i pod zemljom.
Trupci (bjelogorica i crnogorica ) su dijelovi debla koji su namijenjeni daljnjoj preradi piljenjem,
ponekad rezanjem ili Iju§tenjem jer imaju povoljna fizièka i kemijska svojstva te su namijenjeni
industrijskoj preradi. To su trupci za rezanje te trupci za furnir i ljuštenje.
Drvo za celulozu je oblo i cijepano drvo crnogorice, bukve i mekih listata. Namijenjeno je
proizvodnji celuloze i umjetnih vlakana.
Ostalo industrijsko drvo (grubo obraðeno drvo ) obuhvaæa sitnotehnièko drvo pogodno za izradu
drvenih motki i kolja , raznih letvi i stupova za ogradu,ruèiæa za alat i sl. lzraðuju se od izbojaka iz
panja, pitomog kestena, hrasta, jasena, drena, trešnje, višnje i dr. Sijeku se zimi.
Obuhvat i usporedivost
Statistièkim istraživanjem obuhvaæeni su svi poslovni subjekti (pravne osobe) i dijelovi poslovnih
subjekata koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom.
Od 2005. za poslovne subjekte (pravne osobe) podaci se prikupljaju izvještajnom metodom, a za
obiteljska poljoprivredna gospodarstva metodom uzorka, anketa (intervju-obrazac) odabranim iz baze
podataka Popisa poljoprivrede 2003.
Za istraživanje o promjenama u šumskim površinama obuhvat je potpun. Izvještajne jedinice su
uprave šuma javnog poduzeæa Hrvatske šume i druge pravne osobe koje su prema NKD-u 2007.
razvrstane u podruèje A poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo. Za šume u privatnom vlasništvu, podaci
se prikupljaju u šumarskoj savjetodavnoj službi.
286
Izvori i naèin prikupljanja podataka
Statistièka istraživanja iz podruèja poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, provode se posebno za
poslovne subjekte (pravne osobe) i dijelove poslovnih subjekata, a posebno za obiteljska gospodarstva
Podaci o preradi voæa i grožða na obiteljskim gospodarstvima ne obuhvaæaju preradu u
specijaliziranim pogonima koji imaju industrijski karakter prerade, te ne predstavljaju ukupnu
proizvodnju vina i drugih proizvoda od voæa.
Podaci o broju stoke kod poslovnih subjekata i dijelova poslovnih subjekata, kao i kod obiteljskih
poljoprivrednih gospodarstava odnosi se na stanje 1. prosinca navedene godine.
Za podruèje šumarstva podaci se prikupljaju tromjeseènim i godišnjim izvještajima, a odnose se na
sjeèu drva i proizvodnju šumskih proizvoda.
Od 1998. god. proizvodnja šumskih proizvoda prikuplja se sukladno nacionalnom i meðunarodno
usklaðenim standardima statistike šumarstva prema zahtjevima Europskog informacijskog i
komunikacijskog sustava za šumarstvo (EFICS European Forestry Information and Communication
System) uspostavljenim u suradnji FAO i UN/ECE.
Izvor podataka o promjenama u šumarskim površinama koriste se šumsko-privredne osnove kao
izvor podataka o površinama državnih i privatnih šuma, razvrstanima prema vrsti drveæa.
12. Industrija
Definicije i objašnjenja
Indeksi fizièkog obujma industrijske proizvodnje skupni su indeksi gotovih proizvoda definiranih
Nomenklaturom industrijskih proizvoda koja je sastavni dio Metodoloških osnova za mjeseèni
izvještaj industrije (IND-1/KPS/M).
Gotovim proizvodom podrazumijeva se svaki proizvod koji je u procesu proizvodnje dostigao
odgovarajuæi stupanj izrade definiran navedenom nomenklaturom.
Indeksi zaposlenog osoblja pokazuju dinamiku broja zaposlenog osoblja u djelatnosti industrije.
Podatkom nisu obuhvaæene osobe u drugim djelatnostima istog poslovnog subjekta.
Indeks proizvodnosti rada izraèunat je kao odnos izmeðu indeksa fizièkog obujma industrijske
proizvodnje od poèetka godine do kraja izvještajnog mjeseca i indeksa nivoa broja zaposlenih u
industrijskim djelatnostima takoðer od poèetka godine do kraja izvještajnog mjeseca.
Indeksi fizièkog obujma industrijske proizvodnje iskazani su prema podruèjima i odjeljcima NKDa 2007. i prema glavnim industrijskim grupacijam - GIG. Indeksi fizièkog obujma za GIG prema
ekonomskoj namjeni industrijske proizvodnje obraèunati su prema Metodologiji za kratkoroène
industrijske pokazatelje, Statistièkog ureda EU-Eurostat.
Obuhvat i usporedivost
Istraživanjem su obuhvaæene sve pravne osobe i njihovi dijelovi s 20 i više zaposlenih koji se bave
jednom ili više industrijskih djelatnosti koje su navedene u podruèjima NKD-2007.;: Rudarstvo i
vaðenje (B), Preraðivaèke industrije (C) i Opskrbe elektriènom energijom, plinom, parom i
klimatizacija (D), tj. njihovim odjeljcima 05-35 (osim skupine 35.3).
Izvori i naèin prikupljanja podataka
Podaci o industrijskoj proizvodnji, utrošku elektroenergije, goriva i osnovnih sirovina i materijala
prikupljeni su putem mjeseènih izvještaja industrije.
287
Elementi raèuna industrijske proizvodnje
Definicije i objašnjenja
Glavna djelatnost poduzeæa je ona djelatnost u kojoj je ostvaren najveæi udjel u bruto dodanoj
vrijednosti prema troškovima èimbenika te jedinice. Grupiranje podataka po organizacijskom naèelu
je grupiranje podataka za poduzeæa prema glavnoj djelatnosti poduzeæa bez obzira što poduzeæe može
obavljati i druge djelatnosti.
Grupiranje podataka po èistim djelatnostima je grupiranje podataka po djelatnosti uz korištenje
podataka dijelova poduzeæa koji obavlja tu djelatnost ili grupiranje podataka samog poduzeæa kao
lokalnog JVD-a (lokalna jedinica prema vrsti djelatnosti) ako obavlja samo tu djelatnost.
Poduzeæe je najmanja kombinacija pravnih jedinica, koja èini organizacijsku jedinicu za
proizvodnju dobara i usluga. Ima odreðen stupanj autonomije pri odluèivanju, obavlja jednu ili više
djelatnosti, a može biti samo jedna pravna jedinica.
Lokalna jedinica je poduzeæe ili dio poduzeæa smješteni na zemljopisno odreðenom mjestu
(županija, grad, opæina ...). Na tim mjestima obavlja se gospodarska djelatnost za koju je zaposlena
jedna ili više osoba.
Jedinica prema vrsti djelatnosti - JVD, èine je dijelovi poduzeæa koji pridonose obavljanju
djelatnosti na razini skupine (troznamenkasta brojèana oznaka) NKD-a 2007. Lokalna jedinica prema
vrsti djelatnosti - lokalni JVD, dio je jedinice koja prema vrsti djelatnosti odgovorna lokalnoj jedinici.
Proizvod je posljedica gospodarske djelatnosti i opæi je naziv koji se koristi za dobra i usluge.
Bazièna cijena je cijena koju prima proizvoðaè od kupca za jedinicu dobra ili usluge koju je
proizveo umanjen za porez, te uveæan za iznos subvencija na tu jedinicu. Transportna usluga za koju
proizvoðaè izdaje zaseban raèun ne ulazi u baziènu cijenu, ali se ukljuèuje transportna usluga koju
proizvoðaè naplaæuje istim raèunom, èak iako je iskazana kao zasebna stavka.
Intermedijarna potrošnja definirana je Europskim sustavom nacionalnih raèuna - ESA 1995.
Intermedijarna potrošnja sastoji se od vrijednosti dobara i usluge potrošenih u procesu proizvodnje
iskljuèujuæi fiksnu aktivu, èija se potrošnja bilježi kao potrošnja fiksnog kapitala. Dobra i usluge mogu
se transformirati ili potpuno utrošiti u procesu proizvodnje.
Prihodi od prodaje proizvoda obuhvaæaju prihode od prodaje proizvoda, robe, usluga, materijala
otpadaka i sl. na domaæa i inozemna tržišta, prihod na temelju uporabe vlastitih proizvoda, roba i
usluga, prihoda od vrijednosti proizvoda za plaæanje u naturi (ukljuèujuæi i naknade zaposlenima u
naturi).
Zaposlenici su osobe koje rade za poslodavca u državnom ili privatnom sektoru i za svoj rad
dobivaju naknadu u novcu ili naturi, a zasnovale su radni odnos na odreðeno ili neodreðeno vrijeme. U
zaposlene su ukljuèene osobe koje povremeno obavljaju posao po ugovoru o djelu, autorskom
ugovoru, kao i osobe koje su po formalnom statusu umirovljenici, nezaposleni ili redoviti studenti. U
zaposlene spadaju i osobe koje rade u vlastitom trgovaèkom društvu, obrtu, kao i pomažuæi èlanovi
obitelji koji nisu zaposlenici, a rade u poslovnom subjektu vlasništva èlana obitelji i za svoj rad ne
primaju naknadu.
Bruto dodatna vrijednost kao poveæanje vrijednosti proizvodnje, jednaka je razlici izmeðu bruto
proizvodnje i intermedijarne potrošnje.
Bruto plaæe i nadnice definirane su kao ukupna naknada u novcu ili u naturi isplaæena svim osobama
na platnom spisku poduzeæa (izvještajne jedinice). U bruto plaæe i nadnice ukljuèene su i sve
povlastice, povišice, nagrade, "13 plaæa", otpremnine, najamnine, prijevozni troškovi i sve druge
izvanredne naknade koje su primili zaposlenici, kao i poreze i doprinose i druge iznose koje plaæaju
zaposlenici, a uplatu tih davanja vrši poslodavac.
288
Obuhvat i usporedivost
Godišnjim izvještajem industrije obuhvaæene su sve pravne osobe razvrstane u industrijsku
djelatnost kao i one koje nisu razvrstane u industrijsku djelatnost, ali imaju dijelove koji se bave
industrijskom djelatnošæu, sa 10 i više zaposlenih (naèelo èiste djelatnosti) i s manjim brojem
zaposlenih do pokrivenosti od najmanje 90% udjela u bruto dodanoj vrijednosti za svaku skupinu
Nacionalne klasifikacije djelatnosti 2007. Dobiveni podaci objavljeni u priopæenju dio su istraživanja
jer se za manja poduzeæa podaci preuzimaju iz Godišnjeg statistièkog izvještaja Financijske agencije FINE.
Podaci o elementima raèuna proizvodnje i zaposlenih (ukljuèivo i prema naèelu èiste djelatnosti)
prvi su put snimljeni za 1998. godinu i nisu usporedivi s podacima iz nekog drugog razdoblja, a niti s
ostalim podruèjima NKD-a 2007., ako nisu snimljeni po ovoj metodologiji.
Izvor podataka
Podaci za elemente raèuna proizvodnje i broja zaposlenih prikupljeni su Strukturno-poslovnim
istraživanjem industrije (IND-21/SPS), prema Statistièkim objavljenim standardima. Za ostala manja
poduzeæa, podaci se preuzimaju iz Godišnjeg statistièkog izvještaja Financijske agencije - FINE.
13. Graðevinarstvo
Definicije i objašnjenja
Popis 2011. obuhvatio je sljedeæe stambene jedinice:
- stanove
- ostale stambene jedinice i
- kolektivne stanove.
Stan je graðevinski povezana cjelina namijenjena stanovanju koja se sastoji od jedne ili više soba s
odgovarajuæim pomoænim prostorijama (kuhinja, smoènica, predsoblje, kupaonica, zahod i sl.) ili bez
pomoænih prostorija i koja ima svoj zaseban ulaz izravno s hodnika, stubišta, dvorišta ili ulice.
Ostale stambene jedinice su prostorije i objekti koji u graðevinskom smislu nisu stanovi, a u vrijeme
Popisa služile su za stanovanje. To mogu biti prostorije u zgradama, npr. nastanjen podrum, spremište,
garaža, nastanjena poslovna prostorija (skladišna prostorija, uredska, hotelska ili bolnièka soba) te
neki pokretni ili nepokretni objekt, npr. vagon, šlep, brod, šator, prikolica, straæara i sl.
Kolektivni stan je skup prostorija koje se koriste za organizirani smještaj i stanovanje veæih skupina
ljudi ili nekoliko kuæanstava. To su npr. domovi umirovljenika, domovi za zbrinjavanje djece i mladeži,
ustanove za trajnu skrb i smještaj osoba s psihofizièkim i drugim bolestima, samostani, zatvori, vojarne
i sl.
Nastanjenim stanovima smatraju se stanovi koji su se u vrijeme Popisa koristili za stalno stanovanje
ili za stanovanje i obavljanje djelatnosti jedne ili više osoba.
Nenastanjeni stanovi su stanovi koji se u vrijeme Popisa nisu koristili za stalno stanovanje. U tu
skupinu ubrajamo privremeno nenastanjene stanove, napuštene stanove te stanove u kojima su
popisane samo privremeno prisutne osobe.
Kao privremeno nenastanjeni stanovi popisani su novi, još neuseljeni stanovi, stanovi koji su
ispražnjeni radi preseljenja ili izvoðenja graðevinskih radova, stanovi koji su privremeno nenastanjeni
jer se trebaju prodati ili iznajmiti te stanovi kuæanstava koja žive u drugom stanu na istoj ili drugoj
adresi u istome ili drugom naselju, a starim se privremeno ne koriste niti ga iznajmljuju.
289
Kao napušteni stanovi popisani su stanovi koji se dulje vrijeme ne koriste jer se vlasnik iselio (ili
preselio) u drugo mjesto, a stanom se više ne koristi ni povremeno niti ga iznajmljuje, ili je vlasnik
umro, a nasljednici ne iznajmljuju stan niti se njime povremeno koriste (npr. kao kuæom za odmor).
Kao stanovi koji se koriste u vrijeme sezonskih radova u poljoprivredi popisane su stambene
prostorije koje odgovaraju definiciji stana, a koriste se samo u vrijeme sezonskih radova u
poljoprivredi (kao salaš, pastirska, vinogradarska kuæa i sl.).
Stanovi za odmor i rekreaciju u svemu odgovaraju definiciji stana, a koriste se iskljuèivo za odmor i
rekreaciju, bilo povremeno bilo više mjeseci u godini. U tu skupinu nisu ukljuèeni stanovi koji se
iskljuèivo koriste za iznajmljivanje u turistièkoj sezoni, nego samo stanovi kojima se vlasnici koriste za
svoje potrebe.
Stan za odmor i rekreaciju može se nalaziti u zasebnoj kuæi, vili i sliènom tipu zgrade sagraðene
samo za korištenje kao vikend-kuæa, zatim u (naslijeðenoj) obiteljskoj kuæi ili u višestambenoj zgradi u
kojoj se mogu nalaziti i stanovi koji se koriste za odmor.
Stanovi u vikend-kuæi su stanovi u zgradama sagraðenima ili kupljenima da bi se koristile samo za
odmor i rekreaciju (vikend-kuæe, vile, ljetnikovci, planinskei lovaèke kuæe).
Stanovi u obiteljskoj kuæi su stanovi koji su se prije koristili za stanovanje nekoga kuæanstva, ali se
zbog preseljenja kuæanstva vlasnika ili nasljednika u drugo mjesto koriste povremeno, tj. za odmor i
rekreaciju.
Stanovi u drugoj vrsti zgrade su stanovi koji se koriste samo za odmor i rekreaciju (apartmani i
manji stanovi), a nalaze se u višestambenim zgradama, u kojima se mogu nalaziti i stanovi u kojima
neka kuæanstva stanuju preko cijele godine.
Stanovi u kojima se iskljuèivo obavlja djelatnost popisani su stanovi koji su svemu odgovaraju
definiciji stana, ali su se u vrijeme Popisa iskljuèivo koristili za obavljanje neke djelatnosti. Pri tome
razlikujemo stanove za iznajmljivanje turistima i stanove u kojima se obavljala neka druga djelatnost.
Stanovi za iznajmljivanje turistima su stanovi (kuæe ili apartmani) u privatnom vlasništvu graðana
koji se koriste iskljuèivo za iznajmljivanje turistima.
Stanovi za ostale djelatnosti su stanovi koji se u cjelini koriste za obavljanje neke djelatnosti (npr.
odvjetnièki ured, stomatološka ordinacija, predstavništvo tvrtke).
Površina stana je podna površina mjerena unutar vanjskih zidova stana.
Soba je prostorija namijenjena stanovanju, koja je od drugih prostorija stana odvojena stalnim
zidovima, visine najmanje 2 m u odnosu na pretežnu površinu stropa, ima izravnu dnevnu svjetlost i
èija površina poda iznosi najmanje 4 m2.
Kuhinja se definira kao prostorija od barem 4 m2 ili 2 m širine, koja je namijenjena i opremljena za
pripravljanje glavnih obroka. Ako se stan sastoji samo od jedne sobe u kojoj se i kuha ili se kuha u nekoj
pomoænoj prostoriji (hodnik, kupaonica i sl.), smatra se da stan nema kuhinje.
Stan ima kupaonicu ako ima prostoriju u kojoj se nalazi kada ili tuš i u kojoj su uvedene instalacije
vodovoda i kanalizacije. Zahod ako se takav sanitarni ureðaj nalazi u posebnoj prostoriji unutar stana
ili u kupaonici.
Stan ima instalacije vodovoda, kanalizacije, elektriène energije i plina ako najmanje u jednoj od
prostorija stana postoje odgovarajuæe instalacije bez obzira na to jesu li vezane za komunalnu mrežu ili
neke kuæne ureðaje i objekte.
Stanovi s klimatizacijom su stanovi u kojima je klimatizacija raspoloživa u stambenoj jedinici, bilo
da je rijeè o neovisnome klimatizacijskom ureðaju instaliranome u stanu bilo o centralnoj klimatizaciji
iz ureðaja u zgradi.
Stan se nalazi u „iskljuèivo ili pretežno stambenoj zgradi“ ako je 50% ili više ukupne korisne
površine zgrade namijenjeno stanovanju.
290
Stan se nalazi u „pretežno nestambenoj zgradi“ ako više od 50% korisne površine zgrade ima
nestambene namjene (npr. trgovine, ugostiteljski objekti, prostorije, banke, pošte, kinodvorane,
lijeènièke ordinacije, poslovna predstavništva itd.).
Stan se nalazi „u zgradi domova, samostana i sl.“ ako se u takvim zgradama nalazi zaseban skup
prostorija koje odgovaraju definiciji stana, a u kojima stanuje privatno kuæanstvo koje ne pripada
institucionalnom kuæanstvu, odnosno nije korisnik usluga kolektivnog stana.
Godina gradnje stana oznaèuje godinu završetka gradnje zgrade u kojoj se stan nalazi. Za završen
stan koji se nalazi u nezavršenoj zgradi upisivala se godina završetka gradnje stana. Za stan koji je
dograðen kao nova stambena cjelina ili je u cijelosti sagraðen prenamjenom nestambenog prostora u
stambeni upisivala se godina dogradnje odnosno prenamjene.
Obuhvat i usporedivost
Prikaz izvršenih graðevinskih radova dat je prema teritorijalnom principu, tj. izvršeni radovi na
podruèju Zagreba, bez obzira na sjedišta izvoðaèa radova i investitora, a obuhvaæene su pravne osobe i
njihovi dijelovi s 5 zaposlenih i više.
Izvori i naèin prikupljanja podataka
Podaci o graðevinskoj djelatnosti dobivaju se redovitim godišnjim istraživanjem. GRAÐ-12
Izvještaje podnose poslovni subjekti koji su prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti razvrstani u
podruèje F graðevinarstvo.
Podaci o stanovima dati su prema Popisu stanovništva, kuæanstava i stanova, 2011.
Završene zgrade i stanovi prema vrsti zgrade i radova iskazani su podaci prikupljeni Godišnjim
izvještajem o završenim zgradama i stanovima (GRAÐ- 10), koji je prvi put (probno) proveden u
2003. za 2002. godinu. Metoda istraživanja je snimanje terena kad se utvrðuje koje su zgrade i stanovi
završeni u izvještajnoj godini. Osnova za obilazak terena je adresar sastavljen na temelju podataka o
izdanim odobrenjima za gradnju na podruèju Grada Zagreba.
Do 2002. godine podaci o ukupnom broju završenih zgrada i stanova prikupljani su iz dva izvora:
- podataka o gradnji u režiji individualnih vlasnika na temelju dokumentacije nadležnih tijela
graditeljstva u županijama, putem obrasca GRAÐ- 11a,
- dokumentacije izvoðaèa radova (pravnih osoba) s 5 i više zaposlenih putem obrasca GRAÐ-11.
Zbog potrebe i obveze da se ovo podruèje metodološki uskladi s odgovarajuæom metodologijom
EUROSTAT-a te moguænosti kontrole obuhvata iz razlièitih izvora podataka, uvedeno je novo
istraživanje, kojim se svi podaci o završenim zgradama i stanovima prate iz jednog izvora primjenom
istih metodologija.
Podaci o izdanim odobrenjima za gradnju dobiveni su na temelju mjeseènog izvještaja o izdanim
odobrenjima za gradnju, prikupljenim od tijela graðevinarstva Grada Zagreba i Ministarstva zaštite
okoliša i prostornog ureðenja i graditeljstva koje izdaje akte kojima se prema Zakonu o prostornom
ureðenju i gradnji (NN, br. 76/07.) odobrava gradnja.
Za cijene prodanih novih stanova izvor podataka su redovita statistièka istraživanja Tromjeseèni
izvještaj o cijenama prodanih novih stanova (GRAÐ-41).
Tromjeseèni izvještaj o cijenama prodanih novih stanova ispunjavaju pravne osobe koje su ujedno i
nositelji cjelokupne gradnje zgrada sa stanovima odnosno koje se bave prodajom stanova, bez obzira
na to izvode li te radove preko vlastitih pogona ili specijaliziranih poduzeæa. Podaci se daju na temelju
realiziranih ugovora u izvještajnom razdoblju. Ugovori se smatraju realiziranim ako je kupac u roku
(koji je odredio prodavalac) stan uplatio u cijelosti ili barem dio cijene stana. Izvještajne jedinice su
291
graðevinska poduzeæa koja grade i prodaju stanove, a koja su prema NKD-u 2007. razvrstana u
djelatnost 41.10, 41.20 i 71.11.
Nisu obuhvaæene pravne osobe koje se bave iskljuèivo posredništvom u prodaji postojeæeg
stambenog fonda tj. starih stanova, kao ni cijene stanova na kojima se izvode samo grubi graðevinski
radovi (Rohbau).
Struktura cijene 1m2 stana sadrži: graðevinsko zemljište, gradnja i dobit izvoðaèa radova i ostali
troškovi.
Od 2004. ukljuèeni su podaci Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama - APN
(Zakon o društveno poticajnoj stanogradnji, NN, br. 109/01.).
14. Prijevoz i skladištenje
Definicije i objašnjenja
Unutrašnji prijevoz obuhvaæa prijevoz izmeðu mjesta ukrcaja i mjesta iskrcaja unutar granica naše
zemlje.
Meðunarodni prijevoz obuhvaæa prijevoz izmeðu mjesta ukrcaja u našoj zemlji i mjesta iskrcaja u
inozemstvu i obratno, te prijevoz obavljen izmeðu dvaju mjesta u inozemstvu.
Prijevoz u inozemstvu podrazumijeva meðunarodni prijevoz rove koji obavljaju domaæi
prijevoznici, a zemlja ukrcaja i iskrcaja je strana zemlja.
Gradski prijevoz putnika obuhvaæa organizirani javni prijevoz putnika (tramvajem i autobusom).
Putnièki kilometar je mjerna jedinica koja izražava prijevoz jednog putnika na udaljenosti od
jednog kilometra.
Tonski kilometar je mjerna jedinica koja izražava prijevoz jedne tone robe na udaljenosti od jednog
kilometra.
U pismonosne i ostale pošiljke ubrajaju se pismonosne pošiljke, preporuèene pošiljke, sekogrami,
izvorna pošta, tiskanice i ostale poštanske pošiljke s oznaèenom vrijednosti.
Paket je poštanska pošiljka koja sadrži robu i predmete.
Paketi obuhvaæaju broj prispjelih paketa u unutrašnji promet, odnosno broj paketni pošiljaka
primljenih iz inozemstva i otpremljenih u inozemstvo.
Promet domaæih zrakoplova podijeljen je na redoviti i izvanredni. Redoviti promet obavlja domaæi
prijevoznik na svojim redovitim linijama po redu letenja. Kao domaæi promet naših zrakoplova obuhvaæeni su i putnici na meðunarodnim linijama, ako ih zrakoplovi prevoze unutar naše zemlje izmeðu
naše dvije zraène luke.
Promet s inozemstvom se odnosi na meðunarodne linije na kojima domaæi zrakoplovi obavljaju
promet izmeðu zraène luke naše zemlje i inozemstva.
Podaci o prometu stranih zrakoplova odnose se na letove inozemnih zrakoplova u redovitom i
izvanrednom prometu na medunarodnim linijama koje inozemne kompanije održavaju s našom zemljom.
Izvor podataka i naèin prikupljanja
Podaci o cestovnom prijevozu rove i poštanskim i kurirskim uslugama prikupljeni su izvještajnom
metodom putem obrasca; Tromjeseèni izvještaj o cestovnom prijevozu robe (obrazac PA/T-11), i
Tromjeseèni izvještaj o poštanskim i kurirskim uslugama (obrazac P-PT/T-11).
Podaci o gradskom prijevozu putnika dobiveni su neposredno od pravne osobe koja se bavi
gradskim prijevozom putnika (tramvajem i autobusom).
292
Obuhvat i usporedivost
Za cestovni prijevoz robe obuhvaæeni su poslovni subjekti (pravne i fizièke osobe) koji se bave
prijevozom robe, a izabrani su metodom uzorka prema nosivosti vozila. Statistièke jedinice
promatranja su cestovna teretna motorna vozila (ukljuèujuæi tegljaèe) nosivosti veæe od 3500 kg
registrirana u Ministarstvu unutarnjih poslova.
Podatke o poštanskim i kurirskim uslugama dostavljaju pravne osobe koje su registrirane ili se bave
djelatnošæu iz odjeljka 53 prema NKD-u 2007. (poštanske i kurirske djelatnosti).
15. Distributivna trgovina i ostale usluge
Definicije i objašnjenja
Promet je vrijednost svih prodanih roba i obavljenih usluga na tržištu tijekom tromjeseèja bez obzira
na to jesu li naplaæene ili ne. Iz prometa je iskljuèen porez na dodanu vrijednost.
Poslovni subjekti iskazuju ukupan promet koji ostvare od glavne i od sporednih djelatnosti koje
obavljaju.
Trgovina na malo je prodaja robe krajnjem potrošaèu za osobnu uporabu ili uporabu u kuæanstvu.
Promet u trgovini na malo, je vrijednost svih prodanih roba i obavljenih usluga na tržištu tijekom
mjeseca, bez obzira na to jesu li naplaæene ili ne, s ukljuèenim porezom na dodanu vrijednost.
Trgovaèke struke predstavljaju stvarni pretežni asortiman prodaje u trgovini na malo gdje su
proizvodi koji se prodaju razvrstani takoðer na osnovi NKD-2007.
Nominalni indeksi prikazuju kretanje prometa u tekuæim cijenama.
Obuhvat i usporedivost
Istraživanjem su obuhvaæeni svi veliki i srednje veliki poslovni subjekti (oni koji imaju više od 50
zaposlenih), dok su vrlo mali i mali poslovni subjekti izabrani stratificiranim uzorkom. Stratifikacija
uzorka radi se prema pretežnoj djelatnosti i velièini poslovnog subjekta. Pretežna djelatnost odreðena
je za svaki poslovni subjekt u skladu s Nacionalnom klasifikacijom djelatnosti 2007. (NN., 58/07. i
72/07.). Kriteriji za odreðivanje velièine poslovnog subjekta je broj zaposlenih.
U trgovini na malo istraživanjem su obuhvaæeni poslovni subjekti (pravne osobe i obrtnici) koji su
prema pretežnoj djelatnosti registrirani u trgovini na malo (odjeljak 47 NKD-a 2007.). Obuhvaæeni su
i izabrani poslovni subjekti iz ostalih djelatnosti koji ostvaruju znatniji promet u trgovini na malo, samo
za taj promet.
Istraživanje se provodi metodom uzorka. Okvir za izbor uzorka su aktivni poslovni subjekti ili
njihovi dijelovi registrirani u Statistièkome poslovnom registru Državnog zavoda za statistiku (SPR).
Poslovni subjekti razvrstani su prema pretežnoj djelatnosti na temelju NKD-a 2007. (NN, br. 58/07.
i 123/08.) i prema velièini na razrede od 1 do 7.
Uzorkom su obuhvaæeni poslovni subjekti s 10 i više zaposlenih te sluèajnim uzorkom izabrani
poslovni subjekti koji imaju manje od 10 zaposlenih.
Poslovni subjekti (pravne osobe i obrtnici) obuhvaæeni istraživanjem, razvrstani su prema velièini
na: velièina 1 od 0 - 4 zaposlenih, velièina 2 od 5 - 9, velièina 3 od 10 - 19, velièina 4 od 20 - 49, velièina
5 od 50 - 99, velièina 6 od 100 - 249 i velièina 7 od 250 i više zaposlenih.
293
Izvor i naèin prikupljanja podataka
Podaci priopæenja Distributivna trgovina i ostale usluge rezultat su statistièkog istraživanja
Tromjeseèni izvještaj trgovine i ostalih usluga (obrazac USL-1). U podatke su ukljuèeni i podaci za
djelatnost trgovine na malo (odjeljak G 47) koji su dobiveni Mjeseènim izvještajem trgovine na malo
(obrazac TRG-1).
Istraživanje je novo, provodi se od prvog tromjeseèja 2011. godine, a zamjenjuje dotadašnja
istraživanja koja su obuhvaæala samo dio uslužnih djelatnosti. Tromjeseèni izvještaj distributivne
trgovine (TRG-2), Tromjeseèni izvještaj ugostiteljstva za pravne osobe (UG-11) i Tromjeseèni
izvještaj ugostiteljstva za obrtnike (UG-11/OBRT).
Metodologija za tromjeseèno istraživanje Tromjeseèni izvještaj trgovine i ostalih usluga (USL-1)
temelji se na Uredbi o kratkoroènim statistikama EU-a br. 1165/98 (Dodatak D) te njezinim izmjenama
i dopunama i potpuno je usklaðena s konceptima i definicijama iz te uredbe. Svrha istraživanja je
mjerenje dinamike kretanja prometa u uslužnim djelatnostima.
Izvor podataka u trgovini na malo je redovito statistièko istraživanje Mjeseèni izvještaj trgovine na
malo (obrazac TRG-1), koje se provodi od poèetka 1998. godine.
Metodologija istraživanja temelji se na Uredbi o kratkoroènim statistikama EU-a br. 1165/98.
(Dodatak C), 1158/05., 1503/06. i 1893/06.
16. Robna razmjena s inozemstvom
Definicije i objašnjenja
Izvoz obuhvaæa svu robu koja se izvozi iz Hrvatske, a potjeèe iz domaæe proizvodnje ili unutrašnjeg
robnog prometa.
Uvoz obuhvaæa svu robu koja je uvezena iz inozemstva u Hrvatsku radi potrošnje u zemlji ili radi
unutarnje proizvodnje.
Obuhvat i usporedivost
Robna razmjena s inozemstvom obuhvaæa svu robu koja se izvozi iz zemlje, odnosno uvozi u
zemlju, kao i izvoz i uvoz po osnovi unutrašnje i vanjske proizvodnje na bruto osnovi.
Iskazuju se stvarno postignute vrijednosti u vrijeme kada su poslovi zakljuèeni (fakturirane
vrijednosti) i preraèunavaju se na osnovi isporuke na hrvatskoj granici. Izvozne vrijednosti obraèunane
su prema paritetu fob, a uvozne vrijednosti prema paritetu cit.
Vrijednost izvoza i uvoza iskazuje se u kunama, amerièkim dolarima i eurima. Iznosi iz stranih
valuta preraèunavaju se u kune primjenom tekuæih dnevnih teèajeva koji vrijede na dan carinjenja robe,
a utvrðuje ih Hrvatska narodna banka. Koristi se srednji valutni teèaj.
U prikupljanju podataka od 1. sijeènja 2002. godine primjenjuje se Nomenklatura Carinske tarife
Republike Hrvatske (NN, br. 113/01., 142/02., 184/03., 165/04., 145/05., 134/06., 124/07., 140/08.
145/09., 138/10. i 143/11.).
U prikazivanju podataka po djelatnostima primjenjuje se Nacionalna klasifikacija djelatnosti 2007.
- NKD 2007. (NN, br. 58/07. i 72/07.) koja je stupila na snagu 01. sijeènja 2008., a utemeljen je na
europskoj klasifikaciji NACE, Rev.2.
Od sijeènja 2000. godine, u primjeni je novi Carinski zakon (NN, br. 78/99., 94/99., 117/99., 73/00.,
92/01., 47/03., 140/05., 138/06., 60/08. 45/09. i 56/10.) koji je u cijelosti usklaðen s europskim
standardima. Tim Zakonom u carinskom postupku propisana je uporaba nove carinske isprave Jedinstvene carinske deklaracije. U odreðenom mjesecu obraðuju se samo one deklaracije koje imaju
294
datum prihvaæanja u carinarnici/ispostavi iz tog mjeseca. Zbog ukljuèivanja u obradu naknadno
pristiglih deklaracija korigiranje podataka obavlja se sve dok se ne zakljuèi konaèna obrada tekuæe
godine (sredinom slijedeæe godine), te se podaci do tada smatraju prethodnima.
Mjeseèni podaci ispravljaju se sve dok se ne zakljuèi konaèna obrada tekuæe godine (sredinom
slijedeæe godine) pa se ti podaci do konaène obrade tekuæe godine i objavljivanja konaènih podataka
smatraju privremenim.
Podaci su iskazani za Grad Zagreb prema važeæem teritorijalnom ustroju temeljem Zakona o
podruèjima županija, gradova i opæina u Republici Hrvatskoj (NN, br. 86/06.).
Izvor i naèin prikupljanja podataka
Istraživanje robne razmjene s inozemstvom provodi Državni zavod za statistiku u suradnji s
Carinskom upravom Ministarstva financija Republike Hrvatske.
Izvor podataka je Jedinstvena carinska deklaracija (JCD) o izvozu i uvozu robe (NN, br. 161/03.).
Državni zavod za statistiku preuzima od Carinske uprave Republike Hrvatske kontrolirane
jedinstvene carinske deklaracije u obliku slogova na magnetskom mediju te ih statistièki obraðuje i
dopunjuje poštujuæi osnovne metodološke preporuke statistièkog ureda UN-a i Eurostata.
17. Ugostiteljstvo
Definicije i objašnjenja
Ugostiteljska djelatnost je djelatnost pripremanja hrane i pružanja usluga prehrane, pripremanja i
usluživanja piæa i napitaka te pružanja usluga smještaja.
Ugostiteljskim objektom smatra se ugostiteljska jedinica koja u poslovnom, graðevinskom i
svrsishodnom pogledu èini cjelinu ili koji u okviru šire graðevne cjeline, ima izdvojeni prostor i
potrebnu svrsishodnost. Klasificiraju se u odgovarajuæu vrstu, a odreðene vrste u odgovarajuæu
kategoriju. Ugostiteljski objekti klasificiraju se kao objekti za smještaj (hoteli, hosteli, pansioni itd.) i
objekti za prehranu (restorani, kavane, snack-barovi itd.). Pod poslovnim jedinicama kod ugostitelja
obrtnika podrazumijeva se broj ugostiteljskih radnji.
Broj zaposlenih obuhvaæa sve zaposlene osobe na neodreðeno i odreðeno vrijeme u ugostiteljskim
objektima.
Promet u ugostiteljstvu èini vrijednost pruženih ugostiteljskih usluga posluživanja hrane i piæa,
usluga smještaja i ostalih usluga koje se uobièajeno pružaju uz osnovne ugostiteljske usluge.
Broj sjedala za stolovima obuhvaæa sjedala u zatvorenim prostorijama, na terasama i drugim
mjestima na kojim se pružaju ugostiteljske usluge.
Obuhvat i usporedivost
Tromjeseènim izvještajem ugostiteljstva obuhvaæene su sve pravne osobe tj. sva poduzeæa/trgovaèka društva i dijelovi poduzeæa/trgovaèkih društava koji obavljaju ugostiteljsku djelatnost u
skladu s odredbom Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 138/06).
Kod poslovnih jedinica ugostiteljskih poduzeæa/trgovaèkih društava podaci se obraðuju prema
teritorijalnom naèelu, što znaèi prema lokaciji ugositeljske poslovne jedinice. Pod ostale poslovne
jedinice se ubrajaju privremeni smještajni objekti, krème i drugo.
295
Tromjeseènim izvještajem ugostiteljstva za obrtnike obuhvaæeni su obrtnici izabrani metodom
sluèajnog uzorka koji su prema pretežnoj djelatnosti registrirani u podruèju I NKD-a 2007.
Stratifikacija uzorka izvršena je na osnovi pretežne djelatnosti obrta prema NKD-u 2007. Kao okvir za
izbor uzorka poslužila je datoteka obveznika poreza na dohodak Porezne uprave Ministarstva
financija.
U podacima o zaposlenima kod ugostitelja obrtnika od 1998. godine ukljuèeni su i vlasnici, kao i
neplaæeni èlanovi njihovih obitelji koji redovito rade u ugostiteljskom obrtu.
Od 2009. u primjeni je nova Klasifikacija djelatnosti 2007. (NKD 2007.). Izmjena klasifikacije kao i
kontinuirano ažuriranje Statistièkog poslovnog registra utjeèe na usporedivost podataka s prethodnim
razdobljima.
Izvor i naèin prikupljanja podataka
Podaci o ugostiteljskoj djelatnosti pravnih osoba prikupljaju se na osnovi Tromjeseènog izvještaja
ugostiteljstva za pravne osobe (UG-11) koji obuhvaæa sva poduzeæa/trgovaèka društva i njihove
dijelove koji obavljaju ugostiteljsku djelatnost.
Podaci o ugostiteljima, obrtnicima (fizièke osobe) od 1999. godine prikupljaju se putem
Tromjeseènog izvještaja ugostiteljstva za obrtnike (UG-11/OBRT).
18. Turizam
Definicije i objašnjenja
Turist je svaka osoba koja u mjestu izvan svog prebivalašta provede najmanje jednu noæ u
ugostiteljskom ili drugom objektu za smještaj gostiju.
Turist je registriran u svakom mjestu i objektu gdje boravi i zbog toga, u sluèaju promjene mjesta ili
objekta dolazi do njegovog ponovnog iskazivanja, a time i do dvostrukosti u podacima. Prema tome
statistika evidentira broj dolazaka turista, a ne broj turista.
Domaæi turist je svaka osoba s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koja u nekom drugom mjestu
Republike Hrvatske izvan mjesta stalnog prebivališta provede najmanje jednu noæ u ugostiteljskom ili
drugom objektu za smještaj gostiju.
Inozemni turist je svaka osoba s prebivalištem izvan Republike Hrvatske koja privremeno boravi u
Republici Hrvatskoj i provede najmanje jednu noæ u ugostiteljskom ili drugom objektu za smještaj
gostiju.
Objekti za smještaj turista podijeljeni su na kolektivne smještajne kapacitete (hoteli, turistièki
apartmani, pansioni, kampovi, sobe za iznajmljivanje, apartmani, prenoæišta, hosteli, gostionice,
planinarski domovi, privremeni smještajni kapaciteti, spavaæi i kušet-vagoni) i privatni smještajni
kapaciteti (kuæanstva - sobe, apartmani, kuæe za odmor).
Oznaka kategorije ugostiteljskog objekta je(*)
Obuhvat i usporedivost
Mjeseènim istraživanjem o dolascima i noæenjima turista (TU-11) obuhvaæene su sve pravne osobe
kao i njihovi dijelovi, fizièke osobe i kuæanstva, koji pružaju odredene usluge smještaja ili se bave
posredovanjem u pružanju tih usluga.
Kapaciteti i razvrstavanje kapaciteta izvršeni su prema:
- Pravilniku o razvrstavanju i minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata (NN, br.
296
88/07., 05/08., 49/08., 58/08., 75/08., 45/9., 44/11. i 118/11.). Obavljena je prekategorizacija
ugostiteljskih objekata na nove vrste i kategorije, a primjenjuje se u obradi podataka od 2001. godine.
Podaci o kapacitetima odnose se na stanje 31. kolovoza u godini.
Izvor i naèin prikupljanja podataka
Podaci se prikupljaju redovitim mjeseènim izvještajem o dolascima i noæenjima turista (TU-11) od
poduzeæa/trgovaèkih društva i obrtnika, te od kuæanstava koja iznajmljuju smještajne objekte (privatni
smještajni kapaciteti).
Izvještaji se sastavljaju na osnovi evidencija u knjigama gostiju.
19. Komunalne djelatnosti
Definicije i objašnjenja
Javni vodovod je skup mehanièkih postrojenja koja služe za opskrbu vodom iz centralnog sistema
pod jedinstvenom kontrolom i upravom.
Pod javnom kanalizacijom podrazumijeva se mreža zatvorenih uliènih kanala i kolektora, koja služi za
odvod atmosferskih i otpadnih voda. U dužinu kanalizacijske mreže ne ulazi dužina kuænih prikljuèaka.
Glavni kolektor je sabirni kanal koji odvodi vode iz jednog dijela ili cijelog grada do recipijenta ili
ureðaja za proèišæavanje.
Tržnica živežnih namirnica je ureðen ili izgraðen prostor koji èini jedinstvenu cjelinu, na kojem se
vrši prodaja (pretežito živežnih namirnica) na malo, kako od strane individualnih proizvodaèa tako i od
strane trgovaèke mreže.
Izvori i naèin prikupljanja podataka
Podaci o javnom vodovodu i o javnoj kanalizaciji prikupljaju se redovitim godišnjim izvještajima
od komunalnih poslovnih subjekata.
Podaci o plinu i elektriènoj energiji dobivaju se izravno od komunalnih poslovnih subjekata.
Podaci za tržnice živežnih namirnica dati su prema rezultatima èetverogodišnje izvještajne službe
statistike komunalne djelatnosti, odnosno izravno godišnje od poslovnog subjekta.
20. Kakvoæa i zaštita prirode i okoliša
Definicije i objašnjenja
Kakvoæa zraka
Pod taložnom tvari - sedimentom i masenom koncentracijom podrazumijevaju se atmosferske
padavine tj. krute, tekuæe i plinovite tvari koje se talože iz zraka ili ih nanosi vjetar ili kiša. Kemijska
analiza sedimenata obuhvaæa ukupne taložne tvari, teške metale, ugljikovodike, te anione i katione koji
su otopIjeni u vodi sedimenata.
Graniène vrijednosti (GV) oznaèuju razinu oneèišæenja ispod koje se ne oèekuje štetno djelovanje
na zdrave osobe, ali pri dugotrajnoj izloženosti postoji rizik utjecaja na osjetljive skupine.
Oznake i kratice upotrijebljene u tablicama 20.2. 20.19.
OP (%) - obuhvat podataka
297
N
- broj rezultata
C
- srednja 24-satna koncentracija za navedeno razdoblje
C50
- medijan ili centralna vrijednost, tj. vrijednost od koje je 50% rezultata manje ili veæe
CM
- najveæa 24-satna koncentracija u navedenom razdoblju
Cm
- najmanja 24-satna koncentracija u navedenom razdoblju
C95
- koncentracija od koje je 95% izmjerenih vrijednosti niže
C98
- koncentracija od koje je 98% izmjerenih vrijednosti niže
GV
- graniène vrijednosti
TV
- tolerantne vrijednosti
Kakvoæa vode
Podatke o otpadnim i proèišæenim vodama daju poslovni subjekti koji upravljaju javnom
kanalizacijom i poduzeæa industrije koja koriste, zagaðuju i ispuštaju vodu.
Korištene vode su sve uzete kolièine vode iz razlièitih izvora kojim su se poslovni subjekti u
promatranoj godini opskrbljivali, bez obzira na to jesu li te kolièine korištene za vlastite potrebe ili
ustupljene drugim korisnicima.
Upotrebljenom vodom podrazumijevaju se kolièine koje su poslovni subjekti upotrijebili za svoje
potrebe.
Otpadne vode su one vode koje se poslije korištenja odvode do uredaja za proèišæavanje ili ih se
ispušta u prostor.
Proèistiti otpadnu vodu znaèi osloboditi je opasnih i štetnih tvari do dozvoljenog stupnja.
Izvori i naèin prikupljanja podataka
Podaci o kakvoæi zraka dobiveni su od Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada.
Podaci o korištenju voda i zaštiti voda od zagaðivanja prikupljaju se redovitim godišnjim izvještajima, koje dostavljaju poslovni subjekti iz podruèja rudarstva, preraðivaèke industrije i opskrbe elektriènom energijom i plinom, koji koriste i zagaðuju vodu.
21. Obrazovanje
Definicije i objašnjenja
Obrazovni sustav Republike Hrvatske ukljuèuje predškolsko, osnovno, srednje i visoko
obrazovanje. Osnovno i srednje obrazovanje organizirano je kao redovito i posebno obrazovanje koje
ukljuèuje obrazovanje djece i mladeži s teškoæama u razvoju, obrazovanje odraslih i osnovno
umjetnièko obrazovanje koje priprema djecu za nastavak školovanja u srednjim umjetnièkim školama.
Školom se smatra skupina uèenika koja prati nastavu odreðene vrste i stupnja prema istovrsnom
nastavnom planu i programu, na odreðenoj lokaciji i svaka teritorijalno odvojena jedinica (razredni
odjel) iste vrste smatra se takoðer školskom (školskom jedinicom).
Visoko uèilište je ustanova visoke naobrazbe, ovlaštene za ustroj i izvedbu studija, te znanstvenoga,
visokostruènoga ili umjetnièkog rada. Visoka uèilišta su sveuèilište, te fakultet, sveuèilišni odjel i
umjetnièka akademija u njegovu sastavu, veleuèilište i visoka škola. Visoka uèilišta mogu biti javna i
privatna.
298
Osnovno obrazovanje traje osam godina i obvezno je za svu djecu po pravilu od 6 do 15 godina života,
cilj je stjecanje općeg znanja potrebnog za život ili daljnje školovanje, a ostvaruje se prema jedinstvenom
nastavnom planu i programu.
Srednje obrazovanje nakon završetka osnovnog školovanja, traje od 1 do 4 godine, a omogućuje
stjecanje znanja i vještina potrebnih za uključivanje na tržište rada ili za nastavak školovanja i
organizirano je kao redovito i posebno obrazovanje.
Redovito obrazovanje uključuje srednje obrazovanje s redovitim obrazovnim programom, a
posebno obrazovanje uključuje obrazovanje odraslih.
Visoko obrazovanje provodi se kroz sveučilišne i stručne studije.
Sveučilišni studij osposobljava studente za obavljanje poslova u znanosti i visokom obrazovanju, u
poslovnom svijetu, javnom sektoru i društvu općenito te ih osposobljava za razvoj i primjenu
znanstvenih i stručnih dostignuća. Sveučilišni studiji ustrojavaju se i izvode na sveučilištu. Sveučilišno
obrazovanje obuhvaća preddiplomski, diplomski i poslijediplomski studij.
Stručni studij pruža studentima primjerenu razinu znanja i vještina koje omogućuju obavljanje
stručnih zanimanja i osposobljava ih za neposredno uključivanje u radnni proces. Stručni studiji
provode se na visokoj školi ili veleučilištu, a mogu se provoditi i na sveučilištu.
Stručni studiji traju dvije do tri godine, završava polaganjem svih ispita, a studijskim se polaganjem
može predvidjeti polaganje završnog ispita ili izrada završnog rada.
Veleučilišta ili visoke škole mogu organizirati specijalistički diplomski stručni studij u trajanju od
jedne do dvije godine za osobe koje su završile stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij.
Poslijediplomski sveučilišni studij traje po pravilu tri godine. Ispunjenjem svih propisanih uvjeta i
javnom obranom doktorskog rada stječe se akademski stupanj doktora znanosti (dr. sc.) ili doktor
umjetnosti (dr. art.) uz naznaku znanstvenog ili umjetničkog polja i grane u skladu s Pravilnikom o
znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN, br. 118/09.).
Posebno obrazovanje
Osnovne glazbene i baletne škole, pripremaju učenike za nastavak školovanja u srednjim glazbenim
i baletnim školama, a učenici te škole pohađaju usporedo s osnovnom školom u kojoj stječu obvezno
osnovno obrazovanje.
Obrazovanje djece i mladeži s teškoćama u razvoju provodi se u osnovnoj školi u posebnim
ustanovama i posebnim odgojno-obrazovnim grupama i odjelima, a provode se prema programu
prilagođenim njihovim posebnim potrebama.
Srednje obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju organizirano je uz primjenu individualnog
pristupa u zasebnim razrednim odjelima ili posebnim ustanovama odgoja i obrazovanja.
Obrazovanje odraslih omogućuje obrazovanje odraslim osobama, koje u dobi za redovito
obrazovanje nisu stekle odgovarajuće obrazovanje. Osnovno i srednje obrazovanje odraslih provodi se
u osnovnim i srednjim školama i drugim ustanovama, a obrazovanje mogu steći pohađanjem nastave ili
polaganjem ispita.
Obuhvat i usporedivost
Podaci o broju osnovnih i srednjih škola obuhvaćaju sve škole , a podaci su usporedivi s podacima
prethodnih godina.
Podaci o visokom obrazovanju odnose se na studente u odjelima koji se nalaze u Zagrebu, a pod
upravom su Zagrebačkog sveučilišta.
299
Izvori i naèin prikupljanja podataka
Podaci o školama, uèenicima i nastavnicima u osnovnim i srednjim školama prikupljaju se
godišnjim izvještajima na poèetku i na kraju školske godine, koje dostavljaju osnovne i srednje škole.
Svi podaci o visokim uèilištima preuzeti su od Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, a
prikupljaju se upitnicima koje ispunjavaju studenati u zimskim semestrima akademske godine, osim
podataka o diplomantima koji se odnose na kalendarsku godinu, kao i podataka o nastavnicima visokih
uèilišta koji se odnose na stanje 31. listopada tekuæe akademske godine.
Podaci o uèenicima s teškoæama u razvoju u osnovnim i srednjim školama, o uèenicima u osnovnim
umjetnièkim školama i o obrazovanju odraslih prikupljaju se na posebnim obrascima na poèetku i na
kraju školske godine.
22. Kultura i umjetnost
Definicije i objašnjenja
Puèka sveuèilišta su ustanove koje u okviru cjelokupnog sustava obrazovanja i odgoja imaju specifiène
zadatke. Kroz razne oblike obrazovanja pružaju graðanima opæe, društveno-ekonomsko i struèno
obrazovanje, struèno-tehnièko usavršavanje, te podizanje razine opæe kulture.
Pod knjižnicom podrazumijeva se sreðena zbirka pisanog, tiskanog i drugim sredstvima umnoženog
materijala, namijenjenog uporabi, odnosno korištenju za širenje opæeg obrazovanja, te za nauèni i struèni rad.
Muzeji i muzjske zbirke su ustanove koje sustavno prikupljaju, nauèno obraðuju, èuvaju i izlažu
predmete iz podruèja prirodnih i društvenih nauka. Umjetnièke galerije tretirane su kao umjetnièki
muzeji.
Profesionalna kazališta su samostalne kulturno-umjetnièke ustanove sa stalnom upravom i stalnim
profesionalnim umjetnièkim ansamblom ili profesionalnim ansamblom koji se angažira za pojedine
predstave prema ugovoru.
Djeèja kazališta su kulturno-umjetnièke ustanove koje redovito daju predstave za djecu.
Amaterska kazališta su kulturno-umjetnièke ustanove èiji se ansambl pretežno sastoji od glumaca
amatera, a organizacijski su samostalna ili u sastavu kulturno-umjetnièkih udruga.
Radijska i televizijska djelatnost obuhvaæa ustanove koje preko odašiljaèa stvaraju i emitiraju
program usmjeren javnosti.
Profesionalni orkestri/zborovi su glazbeni sastavi profesionalnih glazbenika/pjevaèa stalno
zaposlenih ili angažiranih prema ugovoru.
Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske "Lado" je profesionalna ustanova èiji je cilj
prikupljanje izvornog nacionalnog folklora i umjetnièko prikazivanje narodnih plesova, glazbe i
pjesme.
Kinematograf je zatvoren ili otvoren prostor opremljen ureðajima za javno prikazivanje filmova.
Kinematografi mogu imati jednu ili više dvorana/ekrana a rade kao stalni, ljetni (u vrtu ili terasi) i
pokretni. Mogu biti samostalni, u sustavu poduzeæa za prikazivanje filmova, u sustavu druge ustanove,
kulturno-obrazovne ustanove te privatni.
Zološki vrt je ograðeniprostor u kojem se èuvaju, izlažu javnosti, razmnožavaju i istražuju živi
primjerci razlièitih životinjskih vrsta u znanstvene i odgojne svrhe.
Podaci o radu filharmonije prikazani su zasebno.
300
Obuhvat i usporedivost
Obuhvat kulturno-umjetnièkih i kulturno-prosvjetnih organizacija u prikazanom razdoblju je
potpun, a podaci su usporedivi s podacima iz predhodnih godina.
U statistièkom snimanju nacionalnih knjižnica, knjižnica visokoškolskih organizacija i specijalnih
knjižnica obuhvaæaju se samo one koje imaju 500 i više svezaka knjiga i periodike, a narodnih
knjižnica koje imaju 250 i više svezaka knjiga i periodike.
Izvori i naèin prikupljanja podataka
Podaci iz podruèja kulture i umjetnosti prikupljaju se redovitim godišnjim izvještajima osim kod
narodnih sveuèilišta (od sezone 1978/79) i knjižnica gdje se prikupljanje podataka vrši u trogodišnjoj
periodici.
Podaci o Ansamblu narodnih plesova i pjesama "Lado", radio i TV pretplatnicima HTV i
Zoološkom vrtu grada Zagreba, dobivaju se izravno od navedenih organizacija.
23. Šport
Definicije i objašnjenja
Športske organizacije su slobodne udruge graðana koje se osnivaju u svrhu aktivnog bavljenja
športom, a mogu biti organizirane kao športski klubovi ili športska društva te uèenièka i studentska
športska društva pri školama i visokim uèilištima.
Šahovske organizacije su slobodne udruge graðana registrirane kod Hrvatskog šahovskog saveza, a
mogu biti organizirane kao šahovska društva ili šahovski klubovi.
Izvori i naèin prikupljanja
Podaci o športskim organizacijama, šahovskim organizacijama i centrima za šport i rekreaciju
dobivaju se obradom statistièkih izvještaja, a prikupljaju se svake treæe godine.
24. Pravosuðe
Definicije i objašnjenja
Kriminalitet u smislu statistièkih istraživanja obuhvaæa pojavu od podnošenja prijave za poèinjeno
kazneno djelo, prekršaj i gospodarski prijestup do pravomoænog okonèanja postupka od strane
nadležnog tijela.
Jedinice promatranja su poèinitelji kaznenih djela, poèinitelji prekršaja i poèinitelji gospodarskih
prijestupa.
Pod poèiniteljem kaznenih djela smatraju se punoljetni i maloljetni poèinitelji kaznenih djela kao
poèinitelji, supoèinitelji, poticatelji ili pomagatelji.
Pod poèiniteljem prekršaja smatraju se punoljetne i maloljetne osobe, te pravne i odgovorne osobe
kao poèinitelji prekršaja.
Punoljetni poèinitelji kaznenih djela su osobe koje su u vrijeme poèinjenja kaznenog djela imale
navršenih 18 godina života, protiv kojih je kazneni postupak po kaznenoj primjeni i prethodni postupak
završen i optužene osobe protiv kojih je kazneni postupak pravomoæno završen.
Optužena osoba je punoljetna osoba protiv koje je sudu podnesena optužnica, optužni prijedlog ili
privatna tužba, protiv koje je kazneni postupak pravomoæno završen, obustavljen postupak ili optužba
301
odbaèena, poèinitelj osloboðen od optužbe, optužba odbijena ili je poèinitelj proglašen krivim
(proglašen krivim, a osloboðen od kazne ili proglašen krivim uz izricanje kaznenih sankcija).
Osuðena osoba je punoljetna osoba proglašena krivom prema kojoj su izreèene kaznene sankcije:
zatvor, novèana kazna, odgojne mjere, sudska opomena i osoba proglašena krivom, a osloboðena od
kazne.
Punoljetni poèinitelji prekršaja su osobe koje su u vrijeme poèinjenja prekršaja imale navršenih 18
godina života, protiv kojih je prekršajni postupak pravomoæno završen odlukom kojom je odbaèen
zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, obustavljen postupak, izreèena zaštitna mjera bez
izricanja kazne ili se proglašava krivim.
Maloljetni poèinitelji kaznenih djela su osobe koje su u vrijeme poèinjenja kaznenog djela imale
navršenih 14 godina, a nisu navršile 18 godina života, prema kojima postupak po kaznenoj prijavi nije
pokrenut (odbaèena prijava), pripremni postupak je obustavljen ili je podnesen prijedlog za izricanje
sankcija, kazneni postupak pred vijeæem pravomoæno je završen odlukom kojom se postupak pred
vijeæem obustavlja ili se izrièu sankcije.
Maloljetni poèinitelji prekršaja su osobe koje su u vrijeme poèinjenja prekršaja imale navršenih 14
godina, a nisu navršile 18 godina života, protiv kojih je prekršajni postupak pravomoæno završen
odlukom kojom se obustavlja postupak, izrièe zaštitna mjera bez izricanja odgojne mjere ili kazne ili se
proglašavaju krivima.
Optužena osoba je maloljetna osoba prema kojoj je kazneni postupak pred vijeæem pravomoæno
završen odlukom kojom je obustavljen postupak pred vijeæem ili je izreèena sankcija (maloljetnièki
zatvor ili odgojne mjere).
Osuðena osoba je maloljetni poèinitelj kaznenog djela prema kojem je izreèena sankcija
maloljetnièki zatvor ili odgojna mjera (sudski ukor, posebne obveze, upuæivanje u centar za odgoj,
pojaèana briga i nadzor, pojaèana briga i nadzor uz dnevni boravak u odgojnoj ustanovi, upuæivanje u
odgojnu ustanovu, upuæivanje u odgojni zavod i upuæivanje u posebnu odgojnu ustanovu).
Kazneno djelo - Naèelo zakonitosti, èlanak 2. Kaznenog zakona:
1) Kaznena djela i kaznenopravne sankcije mogu se propisivati samo zakonom.
2) Nitko ne može biti kažnjen niti se prema njemu mogu primijeniti druge kaznenopravne sankcije
za djelo koje prije nego je bilo poèinjeno nije bilo zakonom ili medunarodnim pravom odredeno kao
kazneno djelo i za koje zakonom nije bilo propisano kojom se vrstom i mjerom kazne poèinitelj može
kazniti.
Podaci o kaznenim djelima iskazuju se prema glavama Kaznenog zakona odnosno nazivu kaznenog
djela.
Izvor i naèin prikupljanja podataka
Podaci o poèiniteljima kaznenih djela i prekršaja preuzeti su od Državnog zavoda za statistiku, a
podaci o sudovima i sudskim djelatnicima dobiveni su od Ministarstva pravosuða.
302
25. Poslovni subjekti
Definicije i objašnjenja
Temeljem Zakona o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NN, br. 98/94.), Odluke o Nacionalnoj
klasifikaciji djelatnosti (NN, 3/97. i 7/97.) zatim prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti NKD
2002. (NN, br. 13/03.), te prema novoj NKD 2007. (NN, br. 102/97.). Državni zavod za statistiku vodi
Registar poslovnih subjekata (upis prijava, promjena i odjava), koji obuhvaæa poslovne subjekte i
njihove dijelove.
Izvori za Registar poslovnih subjekata su:
1) registri što ih vode:
- trgovaèki sudovi
- ministarstva (npr. Ministarstvo uprave, Ministarstvo rada i socijalne skrbi)
- županijski uredi (npr. uredi za opæu upravu, uredi za rad, zdravstvo i socijalnu skrb)
- druga registarska tijela
2) zakoni, odluke i drugi akti objavljeni u Narodnim novinama.
Danom stupanja na snagu Zakona o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti prestao je važiti do tada
primjenjivan Zakon o jedinstvenoj klasifikaciji djelatnosti, a èlanak 11. Zakona o Nacionalnoj
klasifikaciji djelatnosti propisao je primjenu Odluke o jedinstvenoj klasifikaciji djelatnosti do 31.
prosinca 1996. samo za statistièke i analitièke potrebe.
Nacionalna klasifikacija djelatnosti do razine razreda (èetvrti stupanj agregiranja) osigurava
usporedivost i razmjenu podataka za iste takve poslovne subjekte u zemljama èlanicama Europske
unije i ostalim zemljama koje primjenjuju NACE, Rev. 1, a do razine skupine djelatnosti (treæi stupanj
agregiranja) NKD osigurava kompatibilnost s meðunarodnom standardnom klasifikacijom djelatnosti
Ujedinjenih naroda ISOC, Rev. 3 International Standard Industrial Classification of All Economic
Activities.
Poslovni subjekti su: pravne osobe, tijela državne vlasti, tijela državne uprave i jedinice lokalne
uprave i samouprave, i u Registru poslovnih subjekata razvrstani su prema pretežitoj djelatnosti.
Djelatnost dijelova poslovnog subjekta utvrðuje se prema rješenju o upisu u registar kod nadležnog
tijela ili prema propisu o osnivanju ili temeljnoj namjeni osnivanja, neovisno o djelatnosti poslovnog
subjekta u èijem su sastavu.
Razvrstavanje poslovnih subjekata prema velièini na male, srednje i velike, izvršeno je u skladu s
Zakonom o raèunovodstvu (NN 109/07), a na temelju dostavljenih statistièkih izvještaja. Kriteriji za
utvrðivanje su: zbroj bilance nakon odbitka u aktivi bilance, visina ukupnog prihoda, te prosjeèan broj
zaposlenih.
Izvori i naèin prikupljanja podataka
Podaci o broju poslovnih subjekata u Gradu Zagrebu preuzeti su od Državnog zavoda za statistiku i
FINE - Središnji ured Zagreb.
303
KRATICE
°C
stupanj celzijeve skale
°MCS
stupanj Mercallijeve skale
ef. sati
efektivni sati
J
joul
kJ
kilojoule
GJ
gigajoule
hPa
hektopascal
3
m
kubièni metar
ha
hektar
km
kilometar
km2
kilometar kvadratni
hl
hektolitar
kWh
kilovatsat
MWh
megavatsat
tis.
tisuæa
mil.
milijun
NV
najniži vodostaj
VV
najviši vodostaj
USD
amerièki dolar
šk. g.
školska godina
ak. g.
akademska godina
KBF
katolièko bogoslovni fakultet
NKD 2002. Nacionalna klasifikacija djelatnosti - 2002.
NKD 2007. Nacionalna klasifikacija djelatnosti - 2007.
NSVT
Nomenklatura statistike vanjske trgovine
SMTK
Standardna meðunarodna trgovinska klasifikacija
SLjZ
Statistièki ljetopis Grada Zagreba
ZNAKOVI
-
nema pojave
...
ne raspolaže se podatkom
0
podatak je manji od 0,5 date jedinice mjere
0/
prosjek
1)
oznaka za napomenu ispod tabele
()
nepotpun, odnosno nedovoljno provjeren podatak
#
= prekid serije
304
PREGLED REDOVITIH IZDANJA - ODJELA ZA STATISTIKU
GRADSKOG UREDA ZA STRATEGIJSKO PLANIRANJE I
RAZVOJ GRADA
Ovim pregledom želimo upoznati korisnike s redovitim izdanjima Odjela za statistiku Grada
Zagreba u kojima se numerièki, statistièko-analitièki prezentiraju pojedina podruèja djelatnosti.
Spomenute publikacije izlaze mjeseèno, tromjeseèno i godišnje. Sistematizacija je izvršena prema
problematici koju tretiraju pojedine publikacije. Na kraju svakog naslova u zagradi navedeno je
vrijeme izlaženja.
Stanovništvo
1. Stanovnici, kuæanstva i stanovi (Prvi rezultati Popisa 2001.)
- prema institucionalnim jedinicama aktualnog ustroja (grad, gradske èetvrti), bivšeg
teritorijalnog ustroja Grada (bivše opæine, danas podruèni uredi) i
- prema funkcionalnoj jedinici: naselje
2. Stanovništvo, kuæanstva i stanovi, POPIS 2001.
NAPOMENA: Publikacija prireðena i na CD-u.
3. Stanovništvo, kuæanstva i stanovi po gradskim èetvrtima, POPIS 2001.
NAPOMENA: Publikacija priredena i na CD-u.
4. Stanovništvo Grada Zagreba, POPIS 2001.
- prema dobnoj i spolnoj strukturi
- podaci po institucionalnim i funkcionalnim jedinicama
NAPOMENA: Publikacija priredena i na CD-u
5. Stanovi i kuæanstva Grada Zagreba, POPIS 2001.
- podaci po institucionalnim i funkcionalnim jedinicama
Vitalna statistika
1. Prirodno kretanje stanovništva (godišnje)
2. Prirodno kretanje stanovništva
- podaci po gradskim èetvrtima Grada Zagreba od 2001. do 2010. (povremeno)
Industrija
1. Industrija (mjeseèno)
Graðevinarstvo
1. Graðevinski radovi i stambena gradnja (tromjeseèno)
2. Izdana odobrenja za graðenje (tromjeseèno)
3. Završene zgrade i stanovi (godišnje)
Prijevoz i skladištenje
1. Prijevoz i poštanski promet (tromjeseèno)
Distributivna trgovina
1. Trgovina na malo
2. Distributivna trgovina i ostale usluge
3. Prodajni kapaciteti u trgovini na malo u 2004. i 2009.
Robna razmjena s inozemstvom
1. Robna razmjena s inozemstvom (tromjeseèno)
305
Turizam
1. Turizam - dolasci i noæenja turista (mjeseèno)
2. Poslovni skupovi (tromjeseèno)
Investicije
1. Ostvarene investicije u novu dugotrajnu imovinu (godišnje)
2. Investicije za zaštitu okoliša (godišnje)
Otpad
1. Ukupna kolièina otpada te spaljivanje, odlaganje i oporaba otpada (dvogodišnje)
Obrazovanje
1. Osnovne škole kraj i poèetak školske godine (godišnje)
2. Srednje škole kraj i poèetak školske godine (godišnje)
3. Uèenièki i studentski domovi (godišnje)
Kultura i umjetnost
1. Kinematografi (godišnje)
Zaposlenost i nezaposlenost
1. Zaposleni i nezaposleni na podruèju Grada Zagreba, stanje 31. III u godini, (godišnje)
Plaæe
1. Neto i bruto plaæe zaposlenih u pravnim osobama, struktura zaposlenih prema visini
isplaæenih neto plaæa za 160-200 plaæenih sati rada te prosjeène neto plaæe zaposlenih prema
stupnju struène spreme za obavljanje odreðenih poslova/zadataka (godišnje)
Neto i bruto plaæe
1. Prosjeène neto i bruto plaæe i indeksi nominalnih plaæa (mjeseèno)
Bruto domaæi proizvod
1. Bruto domaæi proizvod (godišnje)
Osobna potrošnja kuæanstva
1. Osobna potrošnja i primanja kuæanstva Republike Hrvatske i Grada Zagreba u 2005. (povremeno)
Statistièki ljetopis
1. Statistièki ljetopis Grada Zagreba izlazi u 2013. godini kao 62. godište
Gospodarska i društvena kretanja u Gradu Zagrebu (tromjeseèno)
Sadržajno numerièka, pregledna i informativna publikacija (redovito izlazi od 1992. g.) sa
statistièkim podacima o Gradu Zagrebu, podacima koji pridonose cjelovitoj statistièkoj slici
Grada.
Informacije i nabava publikacija
Informacije i nabavu možete dobiti: - telefonom
Odjel za statistiku (01) 610-1950
- telefaksom (01) 616-6098
- e-mail: [email protected]
Adresa: 10000 Zagreb, Sv. Æirila i Metoda 5
Publikacije Odjela za statistiku dostupne su korisnicima i na internetskim stranicama Grada
Zagreba (www.zagreb.hr).
306
Glavni urednik:
Iva RAZUMOVIÆ, dipl. oec.
Uredili:
Branka MARKAÈ, viši statistièar
Iva RAZUMOVIÆ, dipl. oec.
Vinjeta: Zagrebaèki identiteti
Boris LJUBIÈIÆ
Podatke pripremili:
Željka BEŠLIÆ, struè. spec. comm.
Karmen FAJDETIÆ,
Jagoda HOLJEVAC
Tomislav JAVOR, inž. poljoprivrede,
Snježana NEVISTIÆ, dipl. oec.,
Ivica PONGRAC, viši statistièar,
Ljiljana PONGRAC, viši statistièar,
Dubravka PENAVA,
Ružica ŠARAVANJA, viši ekonomist
Vanjski suradnici:
Državni hidrometeorološki zavod RH
Služba za hidrologiju
Sektor za kvalitetu zraka
Državni zavod za statistiku RH
FINA - Središnji ured Zagreb
Gradska plinara Zagreb d.o.o. - Odjel ekonomike poslovanja
Gradska skupština Grada Zagreba
Gradski ured za prostorno ureðenje, izgradnju Grada,
graditeljstvo, komunalne poslove i promet
Gradski ured za katastar i geodetske poslove - Odjel za
formiranje zemljišno-katastarskih baza podataka
Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode
Struèna služba gradonaèelnika
HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o., Elektra Zagreb Služba za razvoj i investicije
HEP - Toplinarstvo d.o.o - Odjel za kontroling
HP - Hrvatska pošta d.d., Odjel statistike
Hrvatska ljekarnièka komora
Hrvatska radio-televizija - Odjel pretplate
Hrvatske vode - Vodnogospodarski odjel za gornju Savu
Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
Hrvatski zavod za zapošljavanje - Podruèni ured Zagreb
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje - Direkcija Zagreb
307
Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada - Jedinica za
higijenu okoline
Lado - Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske
Ministarstvo pravosuða RH
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
- Uprava za podruèja posebne državne skrbi
Ministarstvo zaštite okoliša i prirode - Uprava za zaštitu prirode
MUP RH - Odjel za analitiku
Poliklinika za reumatske bolesti, fizikalnu medicinu i
rehabilitaciju "Dr. Drago Èop"
PMF sveuèilišta u Zagrebu, Biološki odsjek
Botanièki zavod s botanièkim vrtom
Prirodoslovno-matematièki fakultet - Geofizièki zavod,
Seizmološka služba
Služba za mjesnu samoupravu
Zagrebaèka nadbiskupija
Zagrebaèki holding d.o.o. - Podružnica Èistoæa
Zagrebaèki holding d.o.o. - Podružnica Gradska groblja
Zagrebaèki holding d.o.o. - Podružnica Tržnice
Zagrebaèki holding d.o.o. - Podružnica Upravljanje športskim
objektima
Zagrebaèki holding d.o.o. - Podružnica Upravljanje športskim
objektima PJ Šalata
Zagrebaèki holding d.o.o. - Podružnica Vodoopskrba i odvodnja
Zagrebaèki holding d.o.o. - Podružnica Zagrebaèki velesajam
Zagrebaèki holding d.o.o. - Podružnica ZGOS
Zagrebaèki holding d.o.o. - Podružnica Zoološki vrt Grada Zagreba
Zagrebaèki holding d.o.o. - Podružnica Zrinjevac
Zavod za hitnu medicinu Grada Zagreba
Zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar"
Centar za gerontologiju
Odjel za zdravstvenu statistiku
Zraèna luka Zagreb d.o.o.
Tisak: Grafo L.AN.D. d.o.o. i Gradska tiskara Osijek
U Zagrebu, prosinac 2013.
308

pokrenuti Vlastiti Posao !?!

pravilnik o djelatnostima koje se mogu obavljati kao sezonski obrti

Preuzmi - Wolf Theiss

Pregled propisa 28.03.2011.

ORaH-ova politika kulture

JAVNI NATJEČAJ - Vodoprivredne uslužne djelatnosti

pravilnik o vezanim obrtima i srodnim djelatnostima koje se mogu

Preuzmi

Upravni odbor - AD "Vetprodukt" Prnjavor

USPOREDBA GRAVIMETRIJSKE I ß-ATENUACIJSKE