close

Enter

Log in using OpenID

1 GlasGrada - 459 - petak 3. 1. 2014.

embedDownload
GlasGrada - 459 - petak 3. 1. 2014.
1
PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA / PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆEN
DUBROVAČKI IDENTITET POPUT SANTE
LEDA U TROPSKOME MORU, OTAPA SE
Bok Grade
Što se dogodilo Gradu!? Stoljećima
prepoznatljiv svojim govorom,
podloga i uzor suvremenom
hrvatskom, u zadnjih dvadesetak
godina kao nikada u svojoj
povijesti, od Venecije, Pešte, Beča
i Beograda nije tako perfidno ali i
brutalno izvlašten iz vlastitog bića
prepoznatljivosti
Blještavilo izlizanog pločnika, generacijama nestašnih koraka uztreptale mladosti
ostaje svjedočanstvom životnosti najljepšega doba. A sada poput svjetlucavog korita presušene rijeke i presahlih pritoka svojih
ulica osjećaj pustoši u beznađu napuštenosti prožima rijetkog prolaznika. A ne baš
tako davno, uprtim pogledima na Mara i
Bara brojila se je zimska, sedma
ura i skori završetak šestoga sata.
I onda, kroz bujicu žamora u radoznalosti pogleda dugih šetnji
zatreptale bi prve iskre prisnosti,
često i odabira životnog zajedništva. Sramežljivi razgovori o školskome danu, prepričavanju zgoda i
nezgoda profesura i profesurica uz
zajedničko oslovljavanje; gospođa
i gosparu. Sada zatrto. Taj izdanak kulture milenijske civilizacije đe
se s dubokim poštovanjem isključivala svaka različitost od vrtića
do diplome, bili oni mladi, vremešni, ženske, muški, udate, neudate,
oženjeni, neoženjeni, tete, učitelji
ili profesuri, svima i vazda se
obraćalo; gospođa i gosparu. I to
samo u nas u Gradu. Učtivost stoljetne socijal demokracije ophođenja skasana je. Munjevito. Štoviše i
zabranjena na valovima lokalnog
radija . U “interesu“ standardnog
jezika, (gospodina) ili bolje rečeno RTV
proizvoljnosti svaštarenja na plodnom tlu
poniznosti i kulturne apatičnosti. Ta prepoznatljivost, taj dubrovački identitet poput
sante leda u tropskome moru, otapa se. I
mijenja klimu stoljećima ukorijenjenu u
osobitosti našega bića. K’o vrhunsko
raslavljeno vino ostaje bez bukea, draži i
osobitosti. Usiljenom nametljivošću jezičnih
nakaradnosti gubimo svoje a osjećajem
nemoći prihvaćamo tuđe. Povijesni
pozdrav Adio uobličen u prisnost, poznanstvo i dobru želju biva potisnut od kontinentalnog dogona „Bog“ inercijom ponavljanom i po nekoliko puta , utiskivanjem
Svemogućeg u društvene, duboke pore
„čestitog“ hrvatstva. I dakako iskupljenjem
grijeha struktura, a žrtvom profaniranosti
Uzvišenog. Jer druga zapovijed Božija „ne
izusti ime Božije isprazno “ biva ignorirana, pretočena u podobnost političkog
podzemlja, postaje suprotnost svetinje
2
GlasGrada - 459 - petak 3. 1. 2014.
„kako rijetko tako sveto“. Jer piše se Velikim slovom. A Grad u svojoj obamrloj
svijesti samosvojnosti ponizno ponavlja
studiozno nametnut žargon jezičnog
neokolonijalizma i u bunilu neosviještenosti
papagajskim porivom ustrajava postati
ne’ko drugi. I tako smo postali „ Gruntovčani“. Derivatom višestoljetnog nenasilja, finece i ustupaka, savijene kralježnice
manirom Dudeka bivamo pokršteni.
A kako ni tu ne prestaje „gostoprimstvo“
pozdrava „Bog, Bog“ kojem se etimologija nagađa, naklonom na bok (navodno)
rađa se deminutiv Bok. Pa kako nam je bez
turcizama teško sastaviti rečenicu, možda
su nam baš Turci podvalili ljepotu pozdrava Bok što doslovce znači sranje. A tek naš
vjekovni, najsadržajnji, najhumaniji pozdrav
zdravo (zdravi bili, zdravi i veseli, nazdravlje ...) iz straha recidiva prošlosti ostaje
skriven u prikrajku rječnika. Kako im samo
do sada nije uspjelo promijeniti molitvu
Zdravomarijo u Bokmarijo?
U gubitku sveopće samobitnosti, pljačkom
i rasprodajom, prezirom vlastitog jezika i
uvođenjem stranog, kompleksom inferiornosti hrlimo prigrlili što više tuđeg i stvoriti
dojam učenosti, pameti, mudrosti i ravnopravnosti pa tako povijesno priželjkivana
autocesta Zg – St umjesto Dalmatinka postaje Dalmatina (Op.N.O.), a da je išla na
stranu Trsta bila bi Triestina, odredište postaje destinacija, nema više trgovačkih centara već su to agresivni West Gate Shopping City, raznovrsni top šopinzi, Downtown donji (poslovni, središnji, novi) grad?),
Cheap shop, flash vijesti. I tako s više anglicizama nego vlastitih riječi ulazimo u EU
kao 24. jezik. I to nam, naravno, jako imponira jer ćemo se služiti tuđim a objašnjavati da znamo i hrvatski.
A kako sve pada u zaborav, naročito kada
se ne uspijeva materijalizirati, dobro se prisjetiti 60-tih god. prošlog stoljeća i erupcije
nacionalne svijesti uz želju za neovisnošću
za što nam je glavni razlog bio jezik. Zasitili smo se belog i lepog, vesti i inostranstva, otadžbine i čaršije, jugoslovenstva,
dadakanja,... Pa 1967. Deklaracijom o nazivu i položaju hr. jezika upaljena je iskra
za samobitnošću, neovisanoću i identitetu.
Pred rat raspaljena, sada prigušena.
Nasuprot ulazu u izložbeni prostor o 300
godišnjici rođenja Ruđera Boškovića moglo se pročitati: Član Rimske Arkadije od
18 god. Marko Faustin Galjuf, dvadesetogodišnjak, učitelj retorike u Urbinu te nakon dvije godine u Rimu stalno je tvrdio da
nikada neće prezreti domaći hrvatski govor, potvrđujući mjesto koje su u afirmaciji
i čuvanju hrvatskog (dubrovačkog) jezika
imali.
I tako kad bilo koji okupator, ratom ili
mirom, zaposjedne stanovitu državu, zemlju ili područje, uspostavom jurisdikcije
nameće svoj jezični pečat. Ako se ne’ko
želi pohvaliti svojim podrijetlom nastoji to
učiniti jezikom zavičaja. A što se dogodilo
Gradu!? Stoljećima prepoznatljiv
svojim govorom, podloga i uzor suvremenom hrvatskom, u zadnjih
dvadesetak godina kao nikada u
svojoj povijesti, od Venecije, Pešte, Beča i Beograda nije tako perfidno ali i brutalno izvlašten iz vlastitog bića prepoznatljivosti. Dugo
očekivana, vlastita Metropola kao
bumerang želje i zanosa maćehinski nam se vratila. Ravno u dušu. I
ne prepoznavamo više sebe. Nastojanja da se nešto učini
pregaženim rječnikom zabavno je
ali od male praktične koristi.
Mlađim generacijama spefičnost
„naškoga“ od prije samo tridesetak
godina muzejski je bliska. A i nastojanja da se nešto učini pohvalna
su ali nijesu baš na pravome putu.
Jer posebnost naglaska je upravo
ono što oblikuje govorni tonalitet
koji se upečatljivo prepoznava i u
upotrebi drugoga jezika.
Iskompleksirani malom sredinom postajemo poslušnici i ovisnici moćnih, često bez
potrebe. Kako jedna nevolja ne dolazi
sama, tako i standardni hrvatski ustupa
mjesto televizijskom i njihovim gostima;
uglavnom iz ZG područja. Nama posebno
zanimljivo jer dolazi iz “centra učenosti“ pa
je prihvatljivo bez razmišljanja; projekt, program, proces, planiran, gospodarski, koncert, festival, milion, i td. Mađarizacija postaje pravilnija od pravilnoga, a mi pokondireni u kamenoj narcisoidnosti mijenjamo
imena pa odjednom nije više ni kazalište
ni škola Marína Držića nego Marina Držića,
Getaldića. Da Bog sačuva! I to baš od onih
koji nastoje podučavati po dubrovački.
Nakon stoljeća i Libertas prelazi u Libčrtas, a da ne govorimo o tumačenju akcenta vl.imena; Medović, Beusan, Murati..., ili
sklanjanja Franje, Ive, Vlahe,...pa naziva
pijace umjesto place i td. i td. Pa tako svi
oni na športskom ili političkom polju bez
Mišljenja, stavovi i gledišta objavljena u rubrici Pisma čitatelja i reagiranja nisu stav Uredništva.
NJA /PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA / PISMA / REAGIRANJA / PISMA
grižnje govorne savjesti mogu sve
proizvoljnosti slobodno koristiti bez
bojazni nadležnih. Prošetamo li se Gradom lutrijskom srećom naići ćemo na
domaći naziv kafića i restorana,
konobe, i to pokondireno; mirakul,
skandal, festanjul, karneval, mul,
umjesto mirakuo, skando festanjuo,
karnevo, muo, i td. A sve ostalo zapljuskuje nas stranim pohabanim nazivima suvenirnica i lokala, bilo kako samo
da nije naše: Anima, Nautica servo,
Rea Silvia, Leather shop, Reply, Croatian designer room, Baracuda, Mirakul,
Spaghetteria, Queen, O’ Neill, Gold
coral, Excess, Skiny shop, La scarpa,
Kult magic line, Bello fascion, Beauty,
Quest house Peter, La Luna, Pax, Art
Gallery, Moby Dick, Gift and art shop,
Familys tradition 1929, Sciabecco,
Dalmatino, Cohiba, Paradiso, Culto,
Buono... i tako u nedogled. A što o
silnim štafelajima i predstavljenim ponudama; Hrvati zapravo nijesu dobrodošli. Njihovog jezika nema. U cijelom
materijaliziranom ozračju, rasprodanom, iseljenom, poniženom, bez iole
ponosa, dodvoravamo se manirom
gejše. U napuštenom Gradu kupimo
snagu za ljeto; slušamo „naš“ radio,
njegove spikere i voditelje koji janjičarskom poslušnošću usrećuju dalekog
gazdu, a na DuTv Trojanskim se konjem zatire identitet onoga čije se ime
nosi. Pa tako nemamo više matematike, medicinske (škole, sestre), republike, turizma, trgovine, razine, doprinosa a niti proizvoda nego proizvoda
iako je i jedan i drugi izgovor pravilan
ali je nama prvi bliži i izvorniji. I tako u
krivulji vjekovne skladnosti, u euforiji
neovisnosti bivamo pregaženi monetizacijom identiteta. Bez otpora,
sužanjskom poslušnošću kao da nikada nijesmo bili svoji. Ognjem ugaslog
plamena dignemo glas na „Zoru dubrovačku“, a nesvijesni da smo i ranije
Bulajićevim „Marinom Držićem“ bili
iskarikirani. I sve šutke progutali. A to
što nam se Zora dešava, je li to usud
ponora milenijske civilizacije poput
Asteka i Maja!? Za sjetiti se naše sugrađanke (V.Š.) u emisiji „Građani o
Gradu“ koja je suzama, u nemoći želje
da ostanemo svoji, prizivala to brdo
znanosti i struke dubrovačke. A za zapitati se kakva je to učenost, intelektualnost, znanost i stručnost, kakva je to
zavičajna ljubav koja se mirno utapa u
nestajanje identiteta svoga grada? A
malo bi nam trebalo da se održimo.
Usprkos svemu. Jer zbog letargije
svijesti i savjesti već vrlo skoro brojiti
će se bogat ljetni utržak pred ulazom
u divni kameni sarkofag izgnane duše.
I sa zahvalnošću ga pozdraviti: bok
Grade!
Davor Mage
NAKNADNI BLAGOSLOV
Trebamo i mi u Dubrovniku
uvesti dvojezičnost
odnosno dvopismenost!
U našem specifičnom brdsko-primorskom slučaju, stiješteni između
Popovoga polja (čuli ste onu: Čuvaj se muslimana iz Gackoga, pravoslavca
iz Nevesinja, katolika iz Širokoga, a Popovca bilo koje vjere!) i mora, dovoljno
će biti na dva mjesta, na dva glavna, praktično jedina (cestovna) ulaza u
Grad postaviti natpise: DUBROVNIK – GRAD PRIJATELJ DJECE, A
NEPRIJATELJ USTAŠA / ÄÓÁÐÎÂÍÈÊ –ÃÐÀÄ ÏÐÈJÀÒÅŠ ÄJÅÖE, À ÍÅÏÐÈJÀÒ Å Š
×ÅÒÍÈÊÀ.
Novinar Slobodne Dalmacije g. Ivica Dubrovniku, gradu prijatelju Vukovara (i SaNevešćanin uvodi nas u svoj udarni rajeva, i djece itd.), a koji je pred dvadeset i
(pred)božićni intervju sa zadarskim nadbisk- nešto godina bio izložen sličnoj, ne baš u
upom i predsjednikom Hrvatske biskupske svim detaljima, „ćiriličnoj“ agresiji s istoka;
konferencije dr. Želimirom Puljićem, očigled- a u posljednjih dvadesetak godina puzećoj
no zadovoljan urađenim, završnim komen- okupaciji ideološkog latiniteta sa zapada
tarom intervjuiranoga: „E, jeste me dobro (Hercegovine) i od strane „domaćih izdajniispovjedili…“. I stvarno rečeni je novinar ka“, a pod generalnim patronatom „Crkve u
pokazao za naše pojmove neuobičajenu Hrvata“? A završne nadbiskupove naputke:
„drskost“ ne bi li iščeprkao što konkretnije „Ne trebaju podjele, nego zajednička akciodgovore o deboto svim škakljivim temama ja, zajednički programi, zajedničko dobro.“
koje se kao lavina množe u odnosima tzv. shvatio sam, pun strahopoštovanja prema
„Crkve u Hrvata“ (nadbiskup, rodom neprikosnovenom nadbiskupovu autoritetu,
dabome Hercegovac, nije ni u ovom interv- kao izravno meni upućene zapovijedi. Cijeli
juu propustio /zlo/upotrijebiti taj termin) i Božić me progonio dobro poznati glas i indržave odnosno hrvatskog društva u cjeli- tonacija moga donedavnoga dugogodišnni. Osim o jednoj, po meni (ma zar je stvar- jeg biskupa i preteška zadaća koju mi je nano moguće da samo po meni!?) najškakl- tovario na leđa. I baš u po don Tomine propjivijoj: skandaloznom priopćenju Komisije ovijedi na božićnoj podnevnici u Svetoga
„Iustitia et pax“ HBK (Hrvatske biskupske Vlaha mi je sinulo: iz solidarnosti prema
konferencije, a ne Herceg-bosanske ko- bratskom Vukovaru trebamo i mi u Dubrovnimisije, kako bi se nekim zlobnicima moglo ku uvesti dvojezičnost odnosno dvopisomaknuti) od 10.06.2013.povodom nepra- menost! U našem specifičnom brdsko-privomoćnih osuđujućih haških presuda „her- morskom slučaju, stiješteni između Popocegovačkoj šestorci“, a kojim priopćenjem, voga polja (čuli ste onu: Čuvaj se muslimapotpisanim od predsjednika Komisije, no- na iz Gackoga, pravoslavca iz Nevesinja, katornog i u samom intervjuu tretiranog si- tolika iz Širokoga, a Popovca bilo koje vjere!)
sačkog biskupa msgr.Vlada Košića, HBK ni i mora, dovoljno će biti na dva mjesta, na
od koga izazvana daje svoj bezuvjetni dva glavna, praktično jedina (cestovna) ulaAPOSTERIORNI (hrvatski: NAKNADNI) bla- za u Grad: sa zapadne strane na mostu pregoslov po mnogo čemu (neo) fašističkoj ko Rijeke dubrovačke, koji se još uvijek
(hrvatski: /novo/ustaškoj) tvorevini tzv. Hr- službeno zove po gore spomenutom
vatskoj zajednici Herceg-Bosni i njezinim ne(o)suđenom ratnom zločincu, te na vidikčelnicima, a kojim presudama samo iz bio- ovcu iznad Parka Orsula, dokle je gospar
loških razloga nisu, i to kao idejni tvorci i Andro (Vidak, ne Vlahušić!) proširio istočne
predvodnici osuđeni na najduže kazne, obu- kulturološke granice Grada. A natpis preko
hvaćeni i Franjo Tuđman i Gojko Šušak, te cijele magistrale bi glasio: DUBROVNIK –
GRAD PRIJATELJ DJECE, A NEPRIJATELJ
Mate Boban.
U bloku pitanja o recentnim događanjima u USTAŠA / ÄÓÁÐÎ Â Í È Ê – Ã ÐÀ Ä
i oko Vukovara, nadbiskup apelira: „Potreb- Ï Ð È J ÀÒ Å Š Ä J Å Ö E , À Í Å Ï Ð È J ÀÒ Å Š
no je da svi učinimo nešto da Vukovar osje- ×ÅÒÍÈÊÀ.
ti kako smo s njima i da smo im spremni Mrš fašizmu (ustaštvu), sloboda (hrvatskom)
pomoći u ovoj krizi. Vukovar je simbol Hr- narodu!
vatske pa ne smije ostati sam.“ Pa me dot- PS
uče s „Obliti privatorum, publica curate“, jer Ceterum censeo…uostalom mislim da tre„Vukovar je zajednička briga svih stanovni- ba ukinuti: 1) hrvatsko državljanstvo svima
ka Hrvatske. Jer, Vukovar je zadužio Hr- koji ne prebivaju u Hrvatskoj; 2) Ministarstvatsku“. I tko će bolje razumjeti ove vo turizma; 3), a mostu preko Rijeke dup(r)osv(ij)ećene riječi od nas Dubrovčana i brovačke vratiti njegovo časno, izvorno ime
gdje će one pasti na plodnije tlo nego u – Most Dubrovnik.
Darko Kaciga Dubrovčanin
Uredništvo pridržava pravo kraćenja i opreme tekstova. Rukopisi i fotografije se ne vraćaju.
GlasGrada - 459 - petak 3. 1. 2014.
3
PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA / PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆEN
SVEČANA AKADEMIJA U POVODU 145.OBLJETNICE DOMOBRANSTVA (2)
Koji su ciljevi i pobude spomena poraženim
postrojbama poražene vojske?
Članak gospodina Kulišića promašio je nakanu, da sve one koji su bili u postrojbama NOV-e i POJ-e,
okarakterizira i obilježi kao krvnike, jer nisu pripadali Domobranskim postrojbama koje su nosile ustaška
obilježja
Svečana Akademija u povodu 145.obljetnice domobranstva - naslov je članka u
vašemu cijenjenom listu, od 13.prosinca
2013.g. autor članka je uvaženi gospodin
Željko Kulišić, predsjednik, a u ime
UDRUGE HRVATSKI DOMOBRAN.
Čitajući citirani članak, malo dublje sam
ušao u postojanje, osnivanje i djelovanje
te vojske „hrvatskih domobrana“ od osnivanja 1868.g. do kraja Domovinskog
rata 1996.g. Moram biti iskren i priznati da
sam o Domobranima malo ili nimalo znao,
osim onoga što sam u školi učio i onoga
što sam u knjigama: „Sve naše Dakse“
(Joško Radica) i „Hercegovina u NOB-u“
(Vojno-izdavački zavod, JNA „VOJNO
DELO“ Beograd 1961.g.) pročitao. Ideološki dva autora koja, kada sam pročitao,
nikako nisu na istim političkim stajalištima, pa je normalno da sam bio u nedoumici, što je stvarna istina.
Nakon pročitanog citiranog članka, pogledao sam na „Wikipediji“,koja je posljednji put nadopunjena i izmijenjena 18.
aprila 2013.g., što tamo piše o toj vojsci.
U pročitanim podatcima dostupnim svima,
na stranicama Wikipedije piše nešto, što
se nikako ne uklapa u pogrešna razmišljanja, iskazana na gore spomenutoj Akademiji. Svi oni kojima je dostupan Internet, mogu se uvjeriti u slijedeće: Ta vojska, osnovana gore navedenim dogovorom (Hrvatsko-Ugarska nagodba iz
i868.g.) nije bila ni hrvatska ni samostalna niti je osnovana da brani i obrani hrvatske prostore, koji su tada bili politički
razjedinjeni (divide et impera), pa mi nije
jasno što se uopće ovom zgodom imalo
„svečano slaviti“
Historija hrvatskog domobranstva dijeli se
na nekoliko dijela i to:
1. Hrvatsko domobranstvo u Austro-Ugarskoj,
2. Hrvatsko domobranstvo u Državi SHS
(Srba, Hrvata i Slovenaca),
3. Hrvatsko domobranstvo u NDH (Nezavisnoj Državi Hrvatskoj),
4. Hrvatsko domobranstvo u toku ratova
u Hrvatskoj i BiH.
Pomno sam pročitao, a preporučujem i
drugima da isto to naprave, te sam saznao
da je nagodbom hrvatsko-mađarskog
dogovora iz 1868.g., Hrvatski Sabor 5.
Decembra iste godine, donio odluku o
formiranju posebne hrvatske vojske u sastavu oružanih snaga Austro-Ugarske
Monarhije. Službeni naziv te vojske bio je
Carsko Hrvatsko domobranstvo. Vojnici
4
GlasGrada - 459 - petak 3. 1. 2014.
su nosili sive uniforme sa carskim znacima i sudjelovali su u zauzimanju BiH 1878.
g., te u I svjetskom ratu, naravno u sastavu snaga, koje su se borile na strani Austro-Ugarske koalicije.
Postavlja se pitanje? Gdje se u tim akcijama spominje slobodna i demokratska
država Hrvatska? Nigdje, jer se ta vojska
borila za antihrvatske interese na strani
agresorske vojske. Potrebno je naglasiti,
da je Eugen Kvaternik bio zagovornik neovisne Hrvatske, ali za takav podvig nije
imao dovoljno snage, a niti saveznika. U
pokušaju ostvarenja toga sna poginuo je
u poznatoj RAKOVAČKOJ BUNI: Sve se
to događalo prije 1868.g.
Nakon poraza Austro-Ugarske Monarhije,
u oktobru mjesecu 1918.g. dana 29.
studenoga Hrvatski Sabor prekinuo sve
veze Hrvatske, Srbije, Slovenije BiH i
Vojvodine sa Austro-Ugarskom i od njih
je stvorena država SHS (opet bez samostalne Hrvatske države). Domobranstvo je
bilo službena i jedina vojska te države
(SHS) Nakon pokušaja Mađarske da okupira Međimurje, domobranska vojska,
pod zapovjedništvom Slavka Kvaternika
(Vrlo poznati ustaški ideolog i državnik
ustaške NDH) potukla je Mađare i natjerala ih na povlačenje.Doduše, domobranska vojska je pokušala demonstrirati protiv ujedinjenja u državu SHS, ali ih je srpska žandarmerija oružano i uz velike žrtve
(9 poginulih) odvratila. Tada nova vlast
raspušta domobranske postrojbe i to ljudstvo „utapa“ u nove jedinice jugoslavenske vojske, sa srpskim komandnim
kadrom. Opet se postavlja pitanje? Gdje
se u svoj toj gunguli nalazi slobodna i
demokratska država Hrvatska?
Hrvatsko domobranstvo u NDH, bila je
regularna vojska te, takozvane, države.
Imala je mornaricu, pješadiju i zrakoplovstvo, a nosili su stare uniforme iz AustroUgarske, ali sa oznakama NDH. Podatci
kažu, da ih je 1943.g. bilo oko 100.000, a
bili su regrutirani (novačeni) od vojnih
obveznika sa prostora današnje Hrvatske,
BiH, i Srijema. Početkom 1944.g. domobranstvo i Ustaška vojska su ujedinjeni u
jedinstvenu vojsku , Hrvatske oružane
snage(HOS).
Hrvatsko domobranstvo, početkom ratova u Hrvatskoj i BiH (Ovdje se misli na
Domovinski rat), od civilnog hrvatskog,
samoinicijativno (što nije istina, jer u tim
postrojbama bilo je i pripadnika drugih
naroda i narodnosti) stanovništva stvara
jedinice Narodne zaštite uz već postojeće
regularne jedinice Zbora narodne garde
(ZNG). Narodna zaštita tretirala se kao
rezervna vojska, koja bi stupila u akciju u
slučaju da jedinice ZNG-a budu poražene
Narodna zaštita je 1991. g. poprimila ime
u Hrvatsko domobranstvo i postala dio
Hrvatske vojske kao njen rezervni sastav.
I u toku rata u BiH neke jedinice HVO-a
su nosile naziv „domobranske“.
Iz svega napisanog, a što piše i u citiranoj
Wikipediji, koju nitko do sad nije ispravio,
može se zaključiti, da su domobrani nosili jedno vrijeme i ustaška obilježja, da su
se borili i u postrojbama drugih država,
da su novačeni sa prostora drugih država
i da su se borili i pobjeđivali na tuđim prostorima i za tuđe ciljeve. (Što je sa slobodnom i demokratskom državom Hrvatskom?)
Sve napisano, ne bi imalo nikakvog smisla jer je već javno objavljeno, da se u
spomenutom članku ne govori rječnikom
sličnim“Šimunićevom pozivu“. Stoga čudi
izlaganje gospodina Kulišića, koji uz pomoć dr. Jurčevića (osvjedočenog protivnika NOB-e i antifašizma u NOB-i), pokušava sotonizirati dubrovački, i ne samo dubrovački antifašizam, koji je oslobodio
svijet velikoga fašističkog zla. Poznato je,
da su neke činjenice iz NOB-a, i nakon
kraja II svjetskog rata, nepobitne. Te činjenice su u, zbilja nepotrebnoj osveti,
ponekada nad nedužnim ljudima (ona
mladost pogubljena na Orsuli pravi je
primjer osvetničkog bijesa i samovolje divljaka, kakvih smo i u Domovinskom ratu
na žalost imali.) bacile ljagu na humanost
partizanske oslobodilačke epopeje, koja
se ne bi smjela ničim pravdati .
Ne amnestirajući počinitelje, opet se postavlja piranje, koje glasi? Ima li u ljudskoj
povijesti ratovanja bar jedan slučaj, da sa
pobjednička vojska nije osvećivala za sve
ono što su joj protivnici radili tokom boja,
ma koliko je taj boj trajao? Nema. Iz tih
razloga članak gospodina Kulišića promašio je nakanu, da sve one koji su bili u
postrojbama NOV-e i POJ-e, okarakterizira i obilježi kao krvnike, jer nisu pripadali
Domobranskim postrojbama koje su nosile ustaška obilježja. Borbene jedinice u
NOB-i, imale su u svojim postrojbama,
jako puno Hrvata, bez kojih se fašizam nije
mogao pobijediti. Uostalom i Prvi partizanski odred, osnovan je u Hrvatskoj, što je
Hrvatsku uvrstilo u antifašističke zemlje.
Pa bar iz pijeteta prema tim ljudima, nije
NJA /PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA / PISMA / REAGIRANJA / PISMA
potrebno, a ni moralno, napadati njihovo djelo, kao što nije lijepo veličati
djelo organizatora DOMOBRANSTVA
U HRVATSKOJ, jer ga Hrvati i nisu
organizirali, već su „Hrvatsko-Ugarskom nagodbom“, bili prisiljeni na
takav čin. Iz iznesenog je razvidno, da
je i u tim postrojbama bilo zločinaca,
iako domobranska vojska nikada nije
imala većih vojnih uspjeha, jer joj je
članstvo bilo većinom naklonjeno
NOB-u, ili su bili dezerteri.Gdje je snaga i moć hrvatske gospode 1868.g.
da osnuju svoju vojsku u borbi za samostalnost demokratske Hrvatske, jer
je već onda u svijetu bilo
demokratskih režima? Naravno, u vrijeme centralističke, strane vlasti, u
razjedinjenoj Hrvatskoj, nije bilo lako
službeno politički slobodno djelovati,
ali zato je postojao način, da se ilegalnim radom bori za samobitnost i
jedinstvo hrvatske države. Te snage
nije bilo, pa je taj domoljubni zadatak
preuzela KPJ-e, na čelu sa Titom, koji
jest bio komunist, ali se na spomenutoj Akademiji, ne objašnjava što je to
uopće komunizam, kao filozofski pojam, koji jest kasnije jednim dijelom u
SSSR-u, revolucijom, prešao u Staljinizam, koji je bio neprihvatljivo tumačenje i provođenje komunizma
onakvog kakvog ga je Marx u svojim
filozofskim djelima zamislio.
U nakani da nikoga ne povrijedim ili
da utičem na njegova uvjerenja, želio
sam, koristeći podatke iz već napisanog, podsjetiti zainteresirane, da postoje i neki drugi podatci, različitih od
javno iznesenih na Akademiji u povodu 145. Obljetnice domobranstva,
koje je imalo i odlikovanje VOJNI RED
ŽELJEZNOG TROLIST I. STUPNJA,
jedno od najvažnijih odlikovanja NDH.
Na toj „akademiji“uglavnom se napadala, a ne kritizirala vlast od 1941.
do danas. Moguće da joj je to i bio
primarni cilj, „zaboravljajući“ vlastita
zlodjela, naročito ona koja su počinjena nakon stvaranja HOS-a.
Nakon svega iznesenoga, a preuzetog iz dostupnih javnih izvora, javnost
se sa pravom pita? Koji su ciljevi i
pobude da se održi ovakav spomen
poraženim postrojbama poražene
vojske, te da se oplakuju i vojnici okupatorskih snaga (Jakljan, i tko zna
koliko još iskopanih ostataka okupatorske vojske na području Hrvatske)
? Možda sam u ovomu izlaganju dao
odgovor i na to pitanje.
Da zaključim: Domobrani su službena
vojske genocidne NDH, a od 1944.g.
potpuno su spojeni u HOS, tako da
se često ne može te dvije vojne formacije u svakom slučaju jasno razlikovati.
S poštovanjem,
Jozo Marčinko
ZAŠTO SMO TU GDJE JESMO (2)
Žalopojka uvrijeđene „veličine“
Zašto smo tu gdje jesmo? - pita se ili pak
konstatira autor (ili autori) članka KLGB Srđ
je Grad. Ne znam tko ga je pisao i da li svi
članovi stranke stoje iza napisanoga, ali,
članak neodoljivo podsjeća na žalopojku
uvrijeđene „veličine“ (da ne rečem –babe
narikače) nesposobne izboriti se za toliko
željene ciljeve. Prevladava pritajeni bijes
zbog neuspjelog uklapanja u uhodane mehanizme uhljebljenja svojih članova, ali
nema ni riječi o poduzimanju mjera za uklanjanje tih, svima nam odavno poznatih nakaznosti.
Ali ono što me posebno neugodno iznenadilo u tekstu, a i na neki način natjeralo komentirati članak, jest uvredljivi način pisanja i to u 2 navrata: 1. kad se radi o predsjedniku Odbora za izbor i imenovanje, oni kažu:
„ipak je on umirovljenik-koga će znat ako
ne liječnike!„ Drugim riječima, autori
omalovažavaju umirovljenike i smatraju ih
manje vrijednim građanima, i 2. kad kažu:
„...DDS-ova zubarica Katica Falkoni“! -Dr
Katica Falkoni-Pedrini, stomatolog, nije nikakva „DDS-ova zubarica“, već ima svoje
stečeno akademsko zvanje, s kojim se
službeno oslovljava, i onaj tko o njoj piše,
trebao bi to znati, ne radi nje nego radi sebe
i svoje pristojnosti, jer tekst najviše govori o
samom piscu.
I na kraju, svakako je dobro i korisno
obraćati se javnosti i ukazivati na nepravilnosti, ali - nedovoljno, ukoliko se ne iznalaze
načini i ne poduzimaju mjere za uklanjanje
istih. Od samih zajedljivih njorgetanja –nema
ništa! I, naravno, za sve to treba imati neku
formu, dostojnu jedne mlade perspektivne
političke stranke, koja ima pretenzije biti
drugačija, poštenija, efikasnija od onih -uniformiranih već prisutnih na političkoj sceni.
Dr Dorina Mitić-Šoša
DUBROVAČKE SLIKE I (NE)PRILIKE
U Gradu, a u mraku…
Butiga Bambole u Lapadu, Ulica Iva Vojnovića, kao i druge butige u blizini, su unatoč
svojoj osvijetljenosti u mraku. Reći ćete kako? Lijepo! Kada se odlučite poći tamo, proći
ćete parkingom koji je u mraku, tako da je i vozačima teško parkirati svoje vozilo a ne
samo pješacima. Rješenje je ili obrezati grane borova koje priječe da svjetlost s Ulice Iva
Vojnovića prodre i pred ove stambene zgrade, ili da se postavi par stupova s javnom
rasvjetom na sami parking. Ne vjerujem da bi puno koštalo, pa da i ovaj kvart Grada bude
dostojan predio Lapada i Grada. Zdravko Trojanović Trojo
PS
Kabel u Pilama, Ulica Frane Antice 2, još leži na ulici. Mjeseci prolaze, a odgovorni spavaju. Hoće li se probuditi kada se, ne daj Bože, dogodi kakva nesreća s neželjenim posljedicama?
GlasGrada - 459 - petak 3. 1. 2014.
5
MIRISI BOŽIĆA U KONAVLIMA
foto: dubrovniknet.hr
Županijski dogovor pobjednik
Festivala zelene menestre i vina
Koncertom Dubrovačkog simfonijskog orkestra u Crkvi sv. Nikole
u Čilipima, u nedjelju 22.prosinca je otvorena šesta po redu manifestacija ruralnog turizma, Mirisi Božića u Konavlima 2013. Dirigenti su bili Harutyun Arzumanyan i Đelo Jusić, a mezossoprani
Marta Babić i
Laura Hladilo.
U ponedjeljak
23.prosinca
održana je humanitarna akcija
„Nek’ nam je
svijem Božić“ za
Marijin dom u
Cavtatu, kao i
prezentacija dokumentarnog filma HRT-a „Agroturizam: Istra,
U danima otvorenih vrata sudjelovale u su četiri konobe (Agroturizam Carevina, Agroturizam Kameni Dvori, Konoba Konavle i Seosko domaćinstvo Brautović), zatim četiri kušaonice vina i likera (Izletište Klaić, Malvasija Karaman, OPG Nikša Bratoš, i Vinarija Crvik),
kušaonica ulja OPG Glavinja i tri baštinska lokaliteta (Sokol Grad,
Zavičajni muzej Konavala i Konavoska kuća – Etnozbirka Bokarica). Posebnost ovogodišnjih Dana otvorenih vrata konavoskih
Konavle, Baranja“ u kinu Sloboda u Dubrovniku.
Uz niz zanimljivih sadržaja 26.prosinca je održan i konavoski zabavni kviz Konoteka, dok su u petak 27. i 28. prosinca i subotu , u
Danima otvorenih vrata, posjetitelji mogli uživati u gastronomskoj
ponudi i drugim sadržajima konavoskih agroturizama.
6
GlasGrada - 459 - petak 3. 1. 2014.
agroturizama bio je i „program plus“ u većini
domaćinstava, koji je uključivao živu muziku
od 18 do 21 sati. Završetak manifestacije bio
je u nedjelju 29.prosinca kada je u Domu kulture na Grudi održan festival Zelene menestre i vina na kojemu je sudjelovalo čak 18 ekipa. A žiriju se najviše svidjela zelena menestra koju je „spravila“ ekipa Dubrovačko neretvanske županije Županijski dogovor Drugo
mjesto osvojila je ekipa Kuhari sportaši a treće
Gulliver.
Dodijeljene su i nagrade u četiri kategorije. U kategoriji očuvanje tradicijskih korijena, nagrade su
dobile ekipe: Štalica,
Škjuk s Poljica, Konavoska dijaspora i Strevuni. Nagrade za najbolji originalni nastup
primili su Župaho, Da
smo bar 100 posto
Konavoke, Županijski dogovor i Kuhari sportaši, dok je kategoriji
„Prekogranična suradnja“, nagradu dobio Agroturizam Marića
Gaj. Nagradu za ‘fer play’ zaslužila
je ekipa Vatrogasci Konavle.
GlasGrada - 459 - petak 3. 1. 2014.
7
GRAD DUBROVNIK
MELBOURNE INICIRAO SURADNJU S GRADOM DUBROVNIKOM
Dubrovnik ulaz u Europsku uniju za
australske goste?
Johna Šipeka, gradonačelnika Moonee Valleya,
predgrađa Melbournea u Australiji, primio je 27.
prosinca u službeni posjet gradonačelnik Grada Dubrovnika
Andro Vlahušić. John Šipek rođeni je Hrvat podrijetlom iz Osijeka. U Melbourneu je istaknuti član hrvatske iseljeničke zajednice, aktivan u političkom, poslovnom i javnom životu Australije.
Šipek je u svoje osobno ime i u ime Billa Shortena, čelnika Laburističke stranke Australije i člana australskog parlamenta čije
je pismo donio gradonačelniku Vlahušiću, izrazio želju za uspostavom suradnje sa Hrvatskom i Gradom Dubrovnikom. Šipek
je ujedno jedan od čelnika nacionalne zrakoplovne tvrtke Qantas kojoj teži proširiti broj destinacija u Europi, uključujući Hrvatsku i Dubrovnik. Gradonačelnik Vlahušić prihvatio je ovu inicijativu za suradnjom, poglavito u vidu povezivanja dva kontinenta prekooceanskim zračnim linijama. Izrazio je zahvalnost na
pismu istaknuvši da je želja gradske uprave i dubrovačke zračne
luke
otvaranje
direktnih prekooceanskih letova.
Predložio je da
Grad Dubrovnik
bude ulaz u Europsku uniju za australske
goste,
s
obzirom na rastući
broj australskih turista u Gradu i
brojnu hrvatsku
zajednicu u Australiji. Razgovaralo se i o mogućnosti tromjesečnih tečajeva jezika i lokalnih običaja u Dubrovniku za mlade Australce hrvatskog
porijekla, s organizacijom izleta po Hrvatskoj i Europi.
19.PROSINCA 2013.
31.PROSINCA 2013.
Razmatraju se nova rješenja za
agencije
Gradski dužnosnici obišli dežurne
službe
Gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro Vlahušić i predsjednik
Gradskog vijeća Niko Bulić održali su 19.prosinca sastanak s
predstavnicima turističkih agencija koje posluju na području Grada. Teme sastanka bile su jedinstvena cijena za muzeje Grada
Dubrovnika i naplata prolaska preko Ilijine glavice autobuserima. Gradska uprava nastoji pronaći najbolje rješenje koje će olakšati rad lokalnih agencija i autobusera na obostranu korist, rekao je gradonačelnik Vlahušić. Predstavnici Grada predložili su
cijenu za deset dubrovačkih muzeja koja bi iznosila 80 kuna za
individualne posjetitelje, odnosno 60 kuna za grupe. Prolazak
preko Ilijine glavice i Pila za autobuse bi stajao 400 kuna bez
obzira voze li posjetitelje ili su prazni, a prije konačne odluke o
ovom pitanju gradska uprava otvorena je za sugestije, naglasio
je gradonačelnik Vlahušić.
DOMOVI UMIROVLJENIKA, DOM MASLINA I JOSIPOVAC
Predstavnici Grada posjetili
štićenike
Predstavnici Grada Dubrovnika su povodom nadolazećih božićnih
blagdana 18.prosinca posjetili dubrovačke domove umirovljenika,
te štićenike dječjeg Doma Maslina i Centra za rehabilitaciju Josipovac, te im uručili prigodne poklone. Gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro Vlahušić i zamjenik gradonačelnika akademik Nenad
Vekarić obišli su domove umirovljenika Domus Christi, Dom umirovljenika Dubrovnik i dom Termoterapija. Dom Maslina i Josipovac
posjetili su potpredsjednica Gradskog vijeća Olga Muratti i pročelnik
Upravnog odjela za poslove gradonačelnika Igor Deranja. Štićenici domova u blagdanskom duhu veselo su dočekali goste i zajedno pjevali božićne pjesme. Predstavnici Grada poželjeli su im sve
najbolje povodom blagdana, te se zahvalili osoblju na dobrom radu
i suradnji s gradskom upravom.
Gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro Vlahušić i zamjenici
gradonačelnika akademik Nenad Vekarić i Željko Raguž obišli
su 31.prosinca javne službe dežurne u novogodišnjoj noći.
Gradska delegacija posjetila je liječnike i medicinske sestre
Hitne pomoći i Opće bolnice Dubrovnik, dispečere centra 112,
Obalnu radio postaju, policajce policijske uprave i prometne
policije te vatrogasce. Tradicionalno, u sklopu obilaska gradonačelnik i zamjenici su posjetili i Hrvatski radio.
PREDAVANJE
Steve Russo u Lazaretima
Udruga za razvoj civilnog društva „Bonsai“ i udruga „Hvala što
postojiš“ pozivaju na predavanje Steve Russo-a, talijanskog predavača i autora koje će se održati u petak 3. siječnja 2014. s
početkom u 17:30 sati u Art radionici Lazareti. Steve Russo je
neovisni istraživač univerzalne duhovnosti, ljudskog potencijala i tzv „principa nove misli“ s 12 godina iskustva u podučavanju i javnom predavanju. Russo je ujedno i organizator različitih
međunarodnih seminara, radionica i predavanja, a Dubrovčani
će, između ostalog, kroz ovo predavanje saznati koje dvije
emocije potiču sve ljudske aktivnosti i koje su najčešće prepreke
u postizanju mira, radosti i blagostanja.
GRAD DUBROVNIK POTIČE I NAGRAĐUJE IZVRSNOST I VRHUNSKE REZULTATE
Nagradno putovanje dubrovačkih učenika u Sarajevo
Veće treću godinu zaredom, Grad Dubrovnik nagrađuje najuspješnije učenike i njihove mentore putovanjem u prijateljske gradove. Nakon Rueil Malmaisona i Venecije, od 27. do 29. prosinca ove godine organiziran je posjet gradu prijatelju Sarajevu.
Četrdesetak učenika i mentora, koji su na državnim natjecanjima osvojili jedno od prva tri mjesta, pored Sarajeva posjetili su
Mostar, Bjelašnicu i Međugorje. Svi sudionici putovanja iskazali su zadovoljstvo što Grad Dubrovnik i na ovaj način potiče i
nagrađuje izvrsnost i vrhunske rezultate. U ime Grada Dubrovnika putovanju su bili nazočni pročelnici Miho Katičić i Milan Perić.
8
GlasGrada - 459 - petak 3. 1. 2014.
SKUPŠTINA TURISTIČKE ZAJEDNICE GRADA
SLATKI TJEDAN USUSRET BOŽIĆU
Dubrovnik - hrvatski turistički šampion
optimistično očekuje 2014.
Nagrade za najbolje
delicije
Druga skupština TZ grada
Dubrovnika na
kojoj je, među
ostalim, usvojen program
rada i financijski plan za
2014., održana
je 19.prosinca u
hotelu Hilton
Imperial.
Financijski plan
za 2014. godinu se temelji na
ostvarenjima
2013.godine,
odnosno realiziranom turističkom prometu prema
statističkim podacima koje prikuplja turistička zajednica. Svi relevantni pokazatelji upućuju na ostvarenje uspješne
2013. turističke sezone uz statistički
porast od 10 posto u noćenjima u prvih
9 mjeseci.
Prihodi Turističke zajednice grada Dubrovnika su planirani u umanjenom
iznosu za 5 posto u odnosu na 2013.,
iznose 17.277.750,00 te su iskazani kroz
sljedeću podjelu: prihodi od boravišne
pristojbe, prihodi od turističke članarine,
prihodi od nautičkog turizma, prihodi iz
proračuna Grada Dubrovnika, uz prihode od drugih aktivnosti. Najviši udio
sredstava odnosi se na prihod od boravišne pristojbe u iznosu 9.800.000,00
kn, te prihod turističke članarine u iznosu od 3.800,000,00 kn., prihode iz proračuna Grada Dubrovnika u iznosu od
3.340.000,00 kn, uz prihode od nautičkog turizma, te prihode od drugih aktivnosti
Prema novom načinu iskazivanja rashoda turističkih zajednica, rashodi TZ grada Dubrovnika su raspoređeni na
slijedeći način: Administrativni rashodi,
Dizajn vrijednosti, Komunikacija vrijednosti, Distribucija i prodaja vrijednosti,
Interni marketing, Marketinška infrastruktura, Posebni programi, Transfer boravišne pristojbe Gradu Dubrovniku
(30%). Od novih projekata za sljedeću
godinu ističemo izradu novog promotivnog DVD –a, te redizajn web-stranice
s obzirom da postojeća nema dovoljan
kapacitet za potrebe destinacije.
Direktorica Romana Vlašić predstavila
je i rezultate ankete provedene u Informativnim uredima TZ grada Dubrovnika u razdoblju od 16.kolovoza do 16.listopada ove godine, na uzorku od 264
osobe. Najviše je ispitanika bilo iz Velike Britanije, potom Španjolaca, Francuza, Talijana, državljana SAD –a ,
Nijemaca i Australaca i Iraca, a većina
ispitanih gostiju (njih 76 posto) mlađa
je od 50 godina. Pitanja su se odnosila
na različite elemente turističke ponude
i zadovoljstvo gostiju tim elementima,
kao i ukupan dojam o destinaciji. Za
ocjenu ukupnog zadovoljstva korištene
su formulacije „Iznad očekivanja“, „u
skladu s očekivanjima“, te „ispod očekivanja“, a za ocjenu ukupnog zadovoljstva ponudom uzimala su se u obzir
prva dva odgovora iz čega proizlazi da
je ponudom destinacije na razini 98, 3
posto ispitanika (58,51% odgovorilo je
da su im očekivanja nadmašena, u
skladu s očekivanjima 39,83 posto).
Među pozivnim ocjenama ističu se sigurnost, povijesno – kulturna baština,
turističke informacije, ponuda izleta te
kulturno - zabavni programi.
Najveći dio ispitanika došao je u Dubrovnik individualno, dok ih svega 17
posto koristi usluge putničkih agencija.
Veliki dio ispitanika boravi u Dubrovniku 4 noći i duže, uz napomenu da su
se pripadnici mlađe generacije izjasnili
da borave 3 noći.
Prosječna dnevna potrošnja gosta u
Dubrovniku (s isključenim troškovima
smještaja) iznosi oko 100 Eur, dok jednodnevni posjetitelji troše do 30 Eura.
Dubrovački gosti su najlošijim segmentima ponude u Dubrovniku ocijenili ukupni odnos cijene I kvalitete (value for
money), javni prijevoz i shopping.
Rezultati ovogodišnjeg istraživanja
zadovoljstva posjetitelja Dubrovnika
pokazuju da su naši gosti zaista
zadovoljni ponudom destinacije, no da
nas ta činjenica ne smije uljuljati , već
da moramo nastaviti dalje raditi I
podizati razinu ponude – naglasio je
gradonačelnik I predsjednik TZ grada
Dubrovnika Andro Vlahušić najavivši niz
novih infrastrukturnih projekata za 2014.
godinu. Jelka Tepšić
Udruga DEŠA već treću godinu za svoje sugrađane pripremila je zanimljive dane ispunjene
radostima predstojećih blagdana. Kao i prethodnih godina Deša – Dubrovnik uložila je
dodatni napor u očuvanju i vrednovanju nematerijalne baštine dubrovačkog kraja, te je pozvala sugrađane u svoje prostorije u Lazaretima kako bi obogatili svoj Božić tradicionalnim
receptima i mirisima.
U manifestaciji pod nazivom „Slatki tjedan
ususret Božiću“ građanke i građani mogli su
sudjelovati na svim radionicama te naučiti
sami praviti božićne delicije dubrovačkog kraja, uz stručnu pomoć vrijednih žena iz dubrovačkih udruga Deše i Dubrovačke naranče.
Kako bi rezultati radionica bili što bolji
pridružile su nam se također i renomirane kuće
delicija iz našeg grada, tako da je Dubrovačka kuća doprinijela uspješnosti radionice
izrade arancina i bruštulanih mjendela, dok je
Nikolina Farčić iz slastičarne Pupica podijelila s nama tajne spravljanja pandišpanj-a. Članice iz udruge Deša i Dubrovačka naranča
pokazale su kako se pravi kontonjata, mantala, prikle i naš nagrađivani džem od dubrovačke ljute naranče.
Ni ova godina nije prošla bez posjete velikog
broja naših sugrađanki i sugrađana, najmilijih nam malih posjetitelja iz osnovne škole
Marin Getaldić i dječjeg vrtića Izviđač koji su
nam ispunili srca svojim iskrenim zanimanjem
za stare ričete i slastice, a za kraj su nam otpjevali skoro zaboravljenu mljetsku kolendu.
Nezaobilazan dio slatkog tjedna bilo je
naravno i natjecanje za najbolju kontonjatu,
mantalu, arancine i bruštulane mjendule.
Ocjenjivački sud, sastavljen od stručnjaka pod
predsjedanjem prof. kulinarstva Josipa
Žuvele, imao je slatki, ali težak zadak izabrati
najbolje od izvrsnih delicija koje su stigle na
ocjenjivanje iz različitih krajeva naše Županije.
U kategoriji kontonjate bilo je 15 različitih proizvoda, u kategoriji mantale 12, u kategoriji bruštulanih mjendula 12, a u kategoriji arancina 9.
Nagrade za najbolje delicije dobile su
slijedeće natjecateljice:
Nagrade za kontonjatu: 1. Zlatna plaketa : Mirjana Handabaka, 2. Srebrena plaketu dijele:
Dubrovačka kuća d.o.o. i Paulina Klokoč, 3.
Brončana plaketa: OPG Đano.
Nagrade za mantalu: 1. Zlatna plaketa: Agroturizam Klaić, 2. Srebrena plaketa: Nike Ivaniš,
3. Brončana plaketa: Terezija Pendo.
Nagrade za bruštulane mjendule:1. Zlatna plaketa: Dubrovačka kuća d.o.o., 2. Srebrena plaketa: Mirjana Handabaka, 3. Brončana plaketa: DEŠA – Dubrovnik.
Nagrade za arancine:1. Zlatnu plaketu dijele:
Dubrovačka kuća d.o.o. i DEŠA – Dubrovnik,
2. Srebrena plaketu dijele: Ani Miletić i Katarina Gaće, 3. Brončana plaketa: Ani Miletić.
Posebno priznanje zaslužili su Eko Omblići za
sudjelovanje na natjecanju za najbolje arancine.
GlasGrada - 459 - petak 3. 1. 2014.
9
GRAD DUBROVNIK
NARODNA KNJIŽNICA GRAD
Tamne priče vremena koje
živimo
Zbirka kratkih priča pod imenom ‘Očitovanja’,
koja je objavljena u nakladi Udruge mladih Orlando, predstavljena je 19.prosinca 2013. u čitaonici Narodne
knjižnice Grad. Riječ je o četrnaest kratkih priča izabranih u sklopu natječaja, a predstavili su ih članovi uredništva Siniša Dragutinović, Renata Zlatković, Igor Knezović i Ana Borić, dok su
svoje objavljene tekstove čitale autorice Lucijana Pendo i Sanja Peršić.
- Priče u našoj zbirci snažno povezuje osobina koju posebno
želim izdvojiti: mračne su postaje vam hladno dok ih čitate. Kako
je istaknuto u predgovoru, nije to ništa iznenađujuće, takvo je i
vrijeme u kojem živimo. Ono se samo zrcali u pričama koje bi,
da su nastale danas, nesumnjivo bile obojane čak i tamnijim
tonovima od ovih koje smo prikupili prije godinu – dvije – kazala
je Renata Zlatković.
Bilo da su to fragmenti istrgnuti iz različitih životnih iskustava i
sudbina, bilo da su ispletene oko motiva posuđenih iz književnih
djela i filmova ili da je riječ o pukom poigravanju spisateljske
mašte, sve priče imaju zajedničku temu – identitet, koja je zadana
natječajem kojem su se odazvali autori iz Dubrovnika i regije,
čije su kratke priče satkale ovu zbirku.
NOVI NATJEČAJ KRATKE PRIČE FANTASTIKE
Upravo je novi Orlandov natječaj predstavljen u drugom dijelu
predstavljanja. Autori su pozvani da pošalju svoje kratke priče
fantastike za zbirku koja će također biti objavljene u sklopu biblioteke ‘Identitet’.
- Zašto fantastika!? Neki pisci poput Williama Gibsona, „crnog
proroka“ cyberpunk žanra objavili su da neće više pisati fantastiku, jer su se radnje njihovih djela ostvarile. Mi već živimo „fan-
tastiku“ koju je autor pojma cybersopace pisao prije dva-tri
desetljeća. Stoga smo u ovim natječajem odlučili otvoriti prostor svim žanrovima i podžanrovima fantastike, od SF-a, preko
futurističkih i distopijskih djela do fantasyija bez nametanja teme,
jer taj žanr ne trpi ograničenja niti zadanu formu – kazao je Siniša
Dragutinović.
Najavio je iskorak prema centrima fantastike, poput zagrebačkog
Sferacona i drugih regionalnih festivala i okupljanja ljubitelja ovog
žanra. Sam natječaj je aktivan na Facebook stranici Udruge
mladih Orlando preko koje možete doznati više o uvjetima
natječaja i slanju svojih tekstova za novu zbirku priča. Neobjavljene priče do 10 kartica teksta autori mogu slati do 14. veljače
2014. godine na e-mail: [email protected]
Ugodno druženje u Saloči od zrcala koje su zajednički organizirali Dubrovačke knjižnice i Udruga mladih Orlando upotpunila
je projekcija ključnih autora i djela svih žanrova fantastike kroz
povijest, kao i glazbeni session Aljoše Lečića, Adema Gušića i
Ivana Kušelja. Marko Giljača
UMJETNIČKA ORGANIZACIJA UMA
Predstava Igre svjetla i ljubavi
Na sceni Studentskog teatra Lero u Lazaretima, umjetnička organizacija UMA predstavila je u ponedjeljak 23.prosinca Igre
svjetla i ljubavi, predstavu koja je završna prezentacija jednogodišnjeg projekta KreMa (Kreativna Mokošica)-Umjetnošću do
ljudskih vrijednosti.
Cilj je projekta bio, kroz jednogodišnje književne radionice, radionice forum teatra i suvremenog plesa, propitivati, razumijevati i usvajati temeljne ljudske vrijednosti kako bi mladima ukazali na mogućnost izbora vrline u svakoj životnoj situaciji, kao i
na posljedice izbora, odnosno neizbora iste.
Kroz radionice je prošlo 40-ak osnovnoškolaca i srednjoškolaca Mokošice, a u završnoj predstavi sudjelovali su Viktorija Bačić,
Ana Blaić,Jordan Čerič Batinić, Kristina Čumbelić, Lukša Fabian, Martina Gunjina, Nikolina Hapan, Nikolina Lučić, Mateo
Ljubišić, Leona Milković, Maris Milković, Ramona Popović, Anamarija Sršen. Majstor svjetla i tona je Antonio Ljubojević.
U predstavi su mladi glumci prikazali ljubav kao temeljnu ljudsku vrijednost koja poništava sve ono što nas sputava u življenju istine. Na kraju su predstave pozvali svoje roditelje i sve gledatelje da odvežu utege strahova, oholosti, posesivnosti, zavisti
i bijesa i da puste balone svojih istina da slobodno lete životom.
S obzirom na to da se predstava odigrala na sceni Teatra Lero,
a ne na prostoru Mokošice, što je bila prvobitna namjera, autorice i voditeljice programa, zajedno sa svim sudionicima, njihovim roditeljima i ostalim građanima Mokošice, upozoravaju
na ozbiljan nedostatak primjerenog prostora za produkciju i
prikazivanje umjetničkih sadržaja u ovom „najmlađem“ i najnaseljenijem dubrovačkom naselju.
Voditeljice projekta su profesorice Marjana Batinić i Mariela Marković i plesna koreografkinja Kristina Bajza Marčinko.
KOMOLAC
CRKVA MALE BRAĆE
Božićni koncert Glazbe Komolac
Adventski koncert
Povodom božićnih i novogodišnjih blagdana KUD Komolac organizirao je
tradicionalni božićni koncert Glazbe Komolac. Koncert se održao u subotu, 21. prosinca 2013. na Tenturiji u prostorijama bivšeg Dubrovačkog
podruma. Osim Glazbe Komolac nastupile su članice klape Skontradura,
kao posebne gošće KUD-a Komolac.
U Crkvi Male braće 21.prosinca je održan Adventski
koncert Folklornog ansambla Linđo i ženske klape folklornog ansambla Linđo, koji je oduševio sve nazočne,
a svojim fotoobjektivom je zabilježio Željko Šoletić.
10 GlasGrada - 459 - petak 3. 1. 2014.
IZ OŠ LAPAD
FORUM MLADIH
Humanitarna večer najmlađih Lapađana Smotra kolendara
Tradicionalno učenici od
1.-4. razreda OŠ Lapad i
područne škole Montovjerna uoči Božića organiziraju sa svojim
roditeljima i učiteljicama
humanitarnu večer na
kojoj se prodavaju
božićni ukrasi nastali u
radionicama na satu
razrednoga odjela, a ove
godine odlučili su s
ljubavlju spraviti domaće
slastice i za ljubav potrebitih, u prigodi ove večeri,
prodavati. Svih nas je
oduševio velik broj spravljenih domaćih kolača, a
još više broj onih koji su
ih željeli kupiti. Cijena nije
bila određena, već je
svatko dao koliko je htio.
Najmlađi Lapađani bili su presretni, jer će prikupljenim novčanih donacijama pomoći najpotrebitijima. Oni su dokazali da znaju da bit Božića
nije u skupim poklonima ni velikim blještavim slavljima, već da Božić
treba ući u naša srca, a darivanje onih koji nemaju najljepši je način da
osjetimo božićnu poruku: Svim na zemlji, mir, veselje / Bog vam do zdravlje, k tomu veselje. S.G.
Treća tematska radionica pod nazivom „Smotra kolendara“ u okviru cjelogodišnje manifestacije stvaralaštva
djece i mladih „Forum mladih“, održala se 18. prosinca
u kinu „Sloboda“, koje je bilo ispunjeno do zadnjeg mjesta. Smotru je otvorio pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Miho
Katičić zahvalivši učenicima i njihovim mentorima na
velikom odazivu, znatno većem nego prošle godine. U
blagdanskoj atmosferi učenici su pokazali svoje
pjevačke i glumačke sposobnosti. Priredba je započela uz vesele tradicionalne božićne pjesme koje su izveli
učenici osnovnih škola Marina Držića i Lapad, nastavljena izvođenjem tradicionalne kolende iz Rijeke dubrovačke i Mljetske kolende uz pratnju gospođe Paule
Dražić Zekić na gitari. Blatsku kolendu izvele su učenice Ženskog đačkog doma Dubrovnik, dok su Primorsku kolendu vjerno pjevajući i glumeći dočarali učenici
iz osnovne škole Antuna Masle. Istu kolendu otpjevala
je klapa iz Ekonomske i trgovačke škole. Posebni pečat
manifestaciji dao je nastup učenika svih dubrovačkih
osnovnih škola koji su sudjelovali u radionici kolende i
Božićne pjesme Matice Hrvatske, pod vodstvom Sanje
Dražić i Paole Dražić Zekić. Smotra kolendara je završila skupnim izvođenjem „Dubrovače kolende“ te se nastavila ispred crkve Sv. Vlaha u veselom ozračju.
Slijedeća radionica Foruma mladih na temu video i filmskog stvaralaštva održat će se koncem siječnja 2014.
KAZALIŠTE MARINA DRŽIĆA
Svečana Božićna priredba
Božićna radost u OŠ Lapad
najsnažnije se osjetila na svečanoj
Božićnoj priredbi. Bilo je lijepo vidjeti velik broj roditelja koji su s veseljem pratili svoju djecu, koja su
pjevala, plesala, recitirala i glumila.
Dio programa bio je ispunjen tradicionalnim božićnim napjevima i
prikazom božićnih običaja našeg
dubrovačkog kraja, što je izazvalo
veliko oduševljenje nazočnih, ali
smo svi podjednako uživali i u suvremenim oblicima kreativnog
izražavanja naših učenika. Velikim
pljeskom je popraćen nastup
državnih prvakinja u kategoriji
street dancea, kao i svih ostalih izvođača. Eksploziju radosti i
oduševljenja kod učenika izazvao
je nastup zbora profesora naše
Škole, koji su svojoj školi i učenici-
ma na taj način čestitali Božić te im
zahvalili za sve lijepe trenutke koje
zajedno žive i dijele u lapadskim
učionicama. Uslijedila je čestitka
ravnateljice Mirjane Kaznačić koja
je svim lapadskim učenicima,
zaposlenicima Škole i roditeljima
zaželjela da ih u božićnoj noći posjeti blagoslov Božji, a nova godina
ispuni sve njihove želje, izrazivši
radost večeras viđenim i ponos jer
je dio tima OŠ Lapad.
Ova naša priredba svjedoči potrebu za zajedništvom i radošću koja
se posebno u svima nama probudi
u božićno vrijeme. Da smo u tome
uspjeli svjedočila su nasmijana lica
nazočnih nakon priredbe, a radost
je potrajala i danima poslije. Ovom
priredbom radost Božića i sretnu i
berićetnu novu godinu zaželjeli smo
i našem Gradu. S.Gašparović
„Sutra (ni)je novi dan“
3. i 4.siječnja
OBILJEŽEN MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV PLASTIČNIH VREĆICA
Teatar Exit gostuje u Kazalištu Marina Držića s predstavom „Sutra (ni)je novi dan“. Autorski projekt redateljice Ivice Boban na tragu uspješnice “Kako misliš mene
nema?!”. Priča u isto vrijeme uspijeva biti otkačena i
vesela, tužna i potresna, smiješna i gorka – jednom riječju - predstava za mlade i stare!
U dva sata virtuozne turbo igre - Iskra Jirsak, Mirela
Videk i Zoran Pribičević pričat će Vam o svojim željama
i promašajima, o susretima, mimoilaženju i razilaženju,
o samoći i čežnjama, o jalovim savjetima, konceptima i
receptima… Predstava je živa vivisekcija problematične
stvarnosti koju živimo i načina kako bježimo od nje…
Ispreplitanjem stvarnog i fikcionalnog, autobiografskog
i izmišljenog predstava propitkuje područja i traume
rodnih, spolnih, seksualnih i tjelesnih identiteta - različite
vrste poniženja, zanemarivanja, zlostavljanja, pedagoške i ljudske diskriminacije... i njihova maskiranja.
Stalnim promjenama perspektive od jednog lika do
drugog, predstava s dirljivom empatijom ispovijeda
djeliće njihovih života, ali i svakoga od nas. Predstava
gostuje u Kazalištu Marina Držića 3. i 4. siječnja u 19:30
sati. Rezervacije na 321 088, ulaznice na www.port.hr
Ž. Dragojević
Plastično nije fantastično
ZA 2014.
U sklopu programa ‘’Obilježavanje značajnih datuma u zaštiti prirode’’,
Upravni odjel za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Grada
Dubrovnika organizirao je akciju obilježavanja Međunarodnog dana borbe
protiv plastičnih vrećica u četvrtak, 19. prosinca 2013. godine. Tom prigodom je ispred Palače Sponza organizirano dijeljenje platnenih vrećica s prigodnim natpisom STOP - plastično nije fantastično. Akciji se
pridružila i Ekološka udruga ‘’Eko centar Zeleno Sunce’’ prodajom vlastitih platnenih vrećica i ostalih prigodnih proizvoda. Prihod od prodaje
istih namijenjen je Udruzi slijepih Dubrovnik.
Stalni programi Udruge Luža
Programi se održavaju u prostoru Udruge u sklopu Art
radionice Lazareti. Raspored stalnih programa Udruge
Luža u 2014. godini: STUDIO ANIMACIJE: ponedjeljak
11.00 – 13.00 utorak 13.00 – 15.00 FILMSKI PETAK:
petak 20.00 – 23.00 FILMSKE RADIONICE: subota 10.00
– 14.00 Programi se prekidaju u periodu srpanj-kolovoz.
GlasGrada - 459 - petak 3. 1. 2014. 11
DUBROVAČKO PRIMORJE - SLANO
OŠ SLANO
TZ OPĆINE
DUBROVAČKO PRIMORJE
Božićna priredba učenika
Svoj Božićni program su
učenici OŠ Slano započeli
već u jutarnjim satima 20.prosinca. Odlučili su prvo kolendati načelniku Općine
Dubrovačko primorje gospodinu Nikoli
Knežiću. Školski zbor s profesorom Laszlom Tothom pokucao je na općinska
vrata i razveselio načelnika i ostale
općinare. Bio je to pravi mali dječji koncert kojim su pokazali svoja pjevačka
umijeća, ali prvenstveno čuvanje tradicije
i običaja. Među malim Slanjanima bio je i
učenik iz OŠ Mokošica Bruno Gverović
,u tradicionalnoj salačkoj nošnji, koji je na
oduševljenje svih, načelnika pozdravio „
Božićnom zdravicom“ i „Blagoslovom
badnjaka“.
A drugi dio programa održan je u školskom holu.
Bogatstvo dječje kreativnosti, talenta i ljubavi za
dramski i scenski izričaj pokazali su okupljenim
roditeljima, bakama, djedovima, djelatnicima škole
i svima koji su došli na njihovu priredbu. Svojim
programom su pokazali i kako znaju slijediti moderno i čuvati tradiciju, veseliti se i kroz svoje zadane
i odabrane uloge pokazati razumijevanje značenja Božića u katoličkom svijetu. Svaki je razred imao
svoju točku koju su pomno pripremali sa svojim
učiteljicama. Jer, ako ćemo pravo, nisu svi uspjesi zapisani u izvješćima na kraju prvoga polugo-
Održana
Izborna
skupština
dišta koja su sa sobom ponijeli doma. Pa i oni
koji su roditelje, eventualno, razočarali svojim
ocjenama, svojim su talentom i nastupom na priredbi oduševili prisutne, a na žalost u izvješćima
niti u školskom imeniku ne postoji rubrika za takvu ocjenu.
A na priredbi su, između ostaloga, na duhovit
način pokazali i dočarali i jedno primorsko Badnje veče i u igrokaz ukomponirali jednu staru, ali
na sreću, nezaboravljenu kolendu koju su
zabilježili u Majkovima u sklopu projekta „Sačuvali smo od zaborava“. I tako istražujući primorsku baštinu, čuvajući svoju tradiciju,
njegujući svoj talent i slaveći Božić svima su pokazali kako su ovi mali ljudi u
mnogočemu puno „veći“ od nas odraslih koji smo skloni sve vrednovati brojkama i novcem. Ono što učenici i njihovi
učitelji u OŠ Slano rade na vannastavnim
aktivnostima, nema cijenu ni ocjenu. Djeca i učitelji su i ovoga puta pokazali što
može ljubav i na kraju poručili:
„Čestito vam Božić bio, puče slanjski!
Sve vas zdrave pohodio Sin božanski.
Tu na zemlji pradjedova i unuka i
sinova,
Nek’ s’ ostvare vaše želje!
Svima vama: Mir! Veselje!“
Lj.Šimunović
ZAKLADA BRAĆE MIHANOVIĆ
Novčana potpora Udruzi „Blage ruke“
Kako se rad i dobra djela uvijek prepoznaju, i ne iznenađuje odluka Zaklade braće Mihanović iz Dola u Dubrovačkom primorju da one koji svojom kvalitetom rada i djelatnosti i
budu novčano potpomognuti. Naime u ponedjeljak je u prostorima Dobrotvorne udruge
„Blage ruke“ u Slanomu gospodin Pero Brbora, predsjednik uprave Zaklade braće Nikole i
Miha Mihanović iz Dola, uručio novčanu potporu za rad Udruge. Imajući u vidu program
rada Blagih ruku i njezinu djelatnost kao i njezine neporecive aktivnosti na zakladnom području, Uprava Zaklade izražavajući svoje poštovanje cijenjenoj Udruzi, pruža novčanu potporu u iznosu od 10 000 kuna, kako stoji u obrazloženju odluke o potpori. Na zadovoljstvo
djelatnica i voditeljice Udruge Blage ruke, ovo prepoznavanje njihovoga rada i potpora Udruzi
došli su kao najljepša božićna čestitka i dar. Voditeljica Programa Dnevni boravak i pomoć
u kući starijim osobama na području Općine Dubrovačko primorje gospođa Ančica Milković
je kazala kako će ovu novčanu potporu svakako iskoristiti u podizanje kvalitete njihovoga
rada i usluga na radost i zadovoljstvo njihovih korisnika. Lj.Šimunović
12 GlasGrada - 459 - petak 3. 1. 2014.
Redovita Izborna skupština TZO Dubrovačko primorje održana je u četvrtak 19. prosinca 2013.godine. Nakon četiri godine
rada dosadašnje Skupštine TZO u četvrtak su za
neredni period od četiri
godine izabrani novi članovi Skupštine, Vijeća i
Nadzorni odbor TZO.
Nakon što su sve turističke djelatnosti: hoteli,
privatni smještaj, kampovi, ugostitelji, i ostale
djelatnosti ponudile svoje
predstavnike. U novom
Vijeću TZO su Nikola
Knežić,Igor Vlahović, Marijo Glumac, Marko Smrdelj, Ingrid Dobroslavić,
Mato Kmetović,Marijana
Kovačević,Nikša Brbora i
Ivo Ševelj.U Nadzorni odbor TZO izabrani su članovi Odbora Josip Burić
i Ante Kraljić, a Mato Kmetović izabran je za Skupštinu TZŽ. Sljedeće četiri
godine turizam i svi koji se
na bilo koji način bave turističkim djelatnostima, od
gore navedenih imena i
njihovoga rada te direktora TZO, očekuju poboljšanje i napredak u razvoju turizma u Općini Dubrovačko primorje. Uz
potpuno povjerenje i čestitke, nadamo se da će
turizam u Općini Dubrovačko primorje podignuti na još višu razinu.
Lj.Šimunović
KONAVLE
21.PROSINCA 2013. – POVIJESNI DAN ZA KONAVLE
Voda potekla kroz sela u Konavoskim brdima
U Stravči je 21.prosinca
2013., u jutarnjim satima,
svečano otvoren vodovod kroz
sela u Konavoskim brdima. Mjesta koja su
ovim projektom dobila tekuću vodu su
Stravča, Duba, Brotnice, Jesenice i Šilješci.
Izgradnja vodovoda kroz Konavoska brda
obećava se desetljećima, a načelnik Općine
Konavle Luka Korda nebrojeno puta istaknuo je da mu je voda u Konavoskim brdima,
ne samo općinski nego životni projekt.
- Ovo nije mali dan ili neka šala kao da otvaramo 100 metara ceste. Ovo je nešto za povijest. Vjekovima su ljudi
živjeli ovdje, ali nisu imali najosnovnije poput vode. Stanovnici su
ovo zaslužili. Uvijek smo nosili svoj
križ, ali pod njim smo znali da ćemo
doći do cilja. Prošli smo golgotu
1991. godine, bilo smo uništeni,
opljačkani i ubijani. Iz tog pepela
Konavle su izrasle i evo što smo
postigli za kratko vrijeme. - kazao
je Korda na otvaranju vodovoda.
Emocije nije mogao sakriti ni bivši predsjednik Općinskog vijeća Općine Konavle Božo
Martinović, koji inače porijeklom iz Brotnica,
malog sela u Konavoskim brdima. On je kroz
suze istaknuo kako je „završetak radova na
izgradnji vodovoda spomenik Luki Kordi”.
Sam Korda najavio je kako bi nakon realizacije netom završenog projekta kroz Kona-
voska brda vrijednog 10 milijuna kuna želio
realizirati još jedan, a to je navodnjavanje
Konavoskog polja. Taj projekt, nada se Korda, mogao bi biti završen do kraja njegova
četverogodišnjeg mandata, a realizirat će se,
ako projekt bude kvalitetan, sredstvima iz
fondova Europske unije.
- Hvala svima koji su pomogli, a najviše izvođaču koji nije zaradio nego izgubio. Znam
da iz Banskih dvora njih 90 posto ne zna
gdje su Konavoska brda, ali svaka ova kuća
su za nas Banski dvori. - zaključio je načelnik
Korda, zaželjevši sretan Božić svim mještanima. Inače, projekt je financiran sredstvima Ministarstva regionalnog razvoja i same
Općine Konavle.
30.PROSINCA 2013.
Načelnik Korda potpisao ugovore o stipendiranju studenata
Načelnik Općine Konavle Luka Korda u ponedjeljak
30.prosinca je u općinskoj vijećnici u Cavtatu potpisao ugovore o stipendiranju studenata. Ugovore
o stipendijama potpisalo je dvadeset nadarenih studentica i studenata te devetnaestero iz obitelji slabijeg
imovinskog stanja. Kako je tijekom potpisivanje ugovora naglasio načelnik Luka Korda, stipendije su
dodijeljene sukladno trenutnim mogućnostima
Općine.
- Svi vi trebate znati da uvijek možete računati na
Općinu koju danas imamo. Vi ste mladi, ja sam stariji, dobro se sjećam vremena kad smo svi zajedno
bili u jednoj općini, a Konavljani nikad nisu imali priliku vidjeti predsjednika općine iz Dubrovnika jer nikad nije dolazio ovdje. Danas imamo svoju općinu i
kad god budete imali problema u životu znate gdje
možete doći potražiti pomoć. – poručio je mladim
Konavokama i Konavljanima Luka Korda.
GlasGrada - 459 - petak 3. 1. 2014. 13
ŽUPA DUBROVAČKA
SVEČANI PRIJEM
Potpisani ugovori o stipendijama
Općinski načelnik Silvio Nardelli 23.prosinca
je u konferencijskoj dvorani zgrade Općine Župa dubrovačka primio ovogodišnje stipendiste koji su tom
prigodom pristupili svečanom potpisivanju
ugovora o stipendiranju. Prema zapriml-
jenim prijavama 145 učenika i studenata
s područja Općine Župa dubrovačka za
školsku, odnosno akademsku godinu
2012./2013. odobreno je čak 89 stipendija. Stipendija za učenika iznosi 400,00
kuna mjesečno, za studenta koji se školuje
u Dubrovniku 600,00 kuna, a za one koji
studiraju izvan Dubrovnika stipendija iznosi
1.000,00 kuna. Ove godine u stipendiranje učenika i studenata s područja
Općine Župa dubrovačka
uključila se OTP banka,
koja je u okviru projekta
„Zeleno svjetlo za znanje“ donirala sredstva za
stipendiranje učenika i
studenata slabijeg imovnog stanja. Na svečani
prijem načelnik je ove
godine pozvao i sve one
učenike i studente koji su
IZBOR NAJBOLJIH ŠPORTAŠA U ŽUPI DUBROVAČKOJ PO
IZBORU PORTALA ZUPCICA.HR
Anđela Telesmanić i Maro Joković
Anđela Telesmanić, državna prvakinja u judu i Maro Joković
vaterpolski reprezentativac najbolji su sportaši Općine
Župa dubrovačka u izboru kojeg je organizirao Župski
portal - zupcica.hr, u suradnji s Općinom Župa dubrovačka. Najbolja ženska ekipa Općine je Judo klub
Župa dubrovačka, a najbolja momčad Škola nogometa
“Astarea” Nogometnog kluba Župa dubrovačka. Na
prigodnoj svečanosti održanoj 27.prosinca u Srebrenom, novčane nagrade koje je osigurala Općina, najboljima je dodijelio načelnik Silvio Nardelli. Uz čestitke nagrađenim sportašima, Nardelli je zahvalio Župskom portalu - zupcica.hr na inicijativi i pokretanju ovog
izbora kao i svim članovima žirija i čitateljima portala
koji su njemu sudjelovali, te izrazio želju da ova
svečanost postane tradicija koja će iz godine u godinu okupljati najbolje sportaše i sportske djelatnike
Župe dubrovačke. Nazočnima se obratio i urednik Župskog portala - zupcica.hr Nikša Duper zahvalivši na
pomoći Općini Župa dubrovačka i svim članovima žirija, a nagrađenim sportašima uz čestitke poželio da se
nakon još boljih rezultata u narednoj godini, na istom
mjestu nađu i dogodine. Odluku koja sportašica, sportaš, momčad ili ženska ekipa je bila najbolja u 2013.
14 GlasGrada - 459 - petak 3. 1. 2014.
imali odličan uspjeh, a zbog velike
konkurencije nisu ostvarili pravo na stipendiju. 14 odlikaša dobilo je jednokratni
novčani poklon u iznosu od 1.000,00
kuna. Lijepo je bilo vidjeti više od stotinu
perspektivnih mladih osoba iz Župe.
Načelniku Nardelliu posebno je drago što
Općina svake godine sve više ulaže u njihov uspjeh i obrazovanje.
godini, donijeli su sportski treneri, istaknuti sportaši i sportski
djelatnici članovi žirija ovog izbora u sastavu; Franjo Herman,
Slavica Kuzmanić Ivanišević, Ivan Oberan, Miran Miloslavić,
Siniša Zonić, Made Popović Kitin, Pasko Barović i Ivica
Karabogdan, te čitatelji portala koji su glasovali putem Facebook ankete. Zupcica.hr
DUBROVACKABISKUPIJA.HR - POHOD DOMU ZA STARIJE I NEMOĆNE OSOBE DUBROVNIK
U tom Ivanu možete se prepoznati
Na blagdan sv. Ivana apostola u petak, 27. prosinca dubrovački biskup mons. Mate
Uzinić pohodio je štićenike i djelatnike starije osobe i djelatnici Doma te ukazao
Doma za starije i nemoćne osobe Du- je na tri dimenzije sveca čiji se blagdan
brovnik gdje je, u koncelebraciji sa slavio u liturgiji dana. „Bitno je primijetiti
dušebrižnikom doma fr. Markom Bo- kako je Isus prema apostolu Ivanu, zbog
bašem, služio misno slavlje. Biskupa su njegove mladosti, imao jedan poseban
dočekali štićenici i djelatnici na čelu s odnos.
ravnateljicom Maricom Miletić. U pratnji U toj dimenziji vidim dolazak ovih naših
biskupa bili su i animatori dubrovačke mladih danas u ovaj vaš Dom i to bi trebiskupije koji su pjesmom animirali misu. balo, u ovoj Godini mladih, stvoriti jedan
U propovijedi biskup Uzinić rekao je kako poseban odnos prema njima. Nadalje, taj
je sv. Ivan apostol zanimljiv svetac pogo- isti Ivan, kako nam tradicija kaže, doživio
tovo za ovo današnje okupljanje u kojem je duboku starost i u toj dimenziji starosti
su se susreli mladi Dubrovačke biskupije, želim prepoznati sve vas koji boravite ovd-
je. U tom Ivanu možete se prepoznati kao
oni koji nose životnu mudrost i koju ste
pozvani predavati drugima, baš kao Ivan
preko svojih zapisa, preko evanđelja i
svojih poslanica.“- rekao je biskup Uzinić
i nastavio s trećom dimenzijom sv. Ivana.
Naglasio je kako se djelatnici Doma mogu
prepoznati u slici Ivan pod križem kojemu
Isus povjerava svoju Majku da se skrbi o
njoj te ih je potakao da se s ljubavlju
ophode i skrbe o štićenicima Doma. Po
završetku misnog slavlja mladi su izveli
prigodan skeč u kojem su pozvali nazočne
starije osobe da se i oni uključe u organizaciju Susreta hrvatske katoličke
mladeži u Dubrovniku i to na način da
svojim molitvama prate mlade i čitavu organizaciju.
BISKUP NA MISI ZA TRAGIČNO PREMINULE:
Pokušajmo večeras uprijeti prstom u sebe!
Dubrovački biskup mons. Mate Uzinić predvodio je,
u prepunoj crkvi sv. Mihajla u Dubrovniku, u četvrtak,
26. prosinca, misu za poginule mladiće u prometnoj
nesreći na Božić u Župi Dubrovačkoj i poginulog
mladića na Lastovu na Badnji dan, istovremeno
moleći za teško ozlijeđene. U propovijedi biskup je
na početku kazao: „Ovdje sam da bih zajedno s vama
molio za Luku i Danijela, da bih izrazio sućut obiteljima Tolj i Sentić. Želim u ovo misno slavlje uključiti i
Antonija Maričevića s Lastova i obitelj Maričević, želim
moliti i za četvoricu ozlijeđenih, osobito za Božidara
Hladila koji je još u bolnici.“
Božić je blagdan radosti. Ali ta radost je nasilno prekinuta u životima ovih mladih ljudi. Zapravo, to je stvarnost Božića. Božić nije samo ispunjen radošću, nego
je i u onom prvom Božiću i u onim prvim jaslama već
prisutno otajstvo križa. U otajstvu križa koje čitamo s
lica božićnog djeteta, očitavam i ovu drugu stranu
našeg dubrovačkog Božića. Božića koji nas je sve
zatekao. Ali mi znamo da križ i Kalvarija nisu kraj.
Znamo da se dogodio i Uskrs – istaknuto je u propovijedi. Biskup je ukazao i na odgovornost svakoga
od nas: „Njihova smrt nam se s pravom čini besmislenom i s pravom se večeras svi zajedno, propitkujući vlastitu
savjest, trebamo pitati do kad će to tako biti? Dokad će naši mladi na ovaj način ginuti i jesmo li, i što smo mogli napraviti, da se
ovakve stvari ne ponavljaju? Jer se ponavljaju - zadnje vrijeme,
zadnjih mjeseci, sve češće i češće. Nemojmo upirati prstom u
druge. Pokušajmo večeras uprijeti prstom u sebe. Jer svaki put
kad sjednem u automobil, a nisam spreman za to jer sam možda
pio alkohol, svaki put kad se ne pridržavam pravila na cesti, svaki
put kad sam u automobilu posegnuo za mobitelom, svaki put
kad sam prekoračio brzinu, pa čak svaki put kad sam signalizirao drugom vozaču da je policija na cesti, i ja sam pridonio
ovakvim nesrećama. (…) Ne želimo više samo plakati i tugovati.
Ne želimo više samo rješavati posljedice, želimo riješiti uzroke. I
to počinjući svatko do sebe. Od svog načina ulaska u automobil.
Od svog ponašanja u prometu. Od svoje odgovornosti.“ Tragično
preminuli Luka Tolj i Danijel Sentić bili su pripravnici za sakrament krizme u Župi sv. Mihajla, a osim toga bili su i volonteri
Susreta hrvatske katoličke mladeži koji će se iduće godine održati
u Dubrovniku. Crkva sv. Mihajla na Lapadu, premalena da bi stali
svi njihovi kolege volonteri i ostali mladi, ispunjena plačem, tugom
i molitvom, pokazala je suosjećanje i pogođenost svih ovim
tragičnim prekidom mladih ljudskih života, ali i vjeru u ponovni
susret u vječnosti.
Šime Zupčić
BISKUPSKI ORDINARIJAT
Susret sa stipendistima Caritasa Dubrovačke biskupije
U prijepodnevnim satima 27.prosinca u Biskupskom ordinarijatu biskup mons. Mate Uzinić primio je stipendiste koje Dubrovačka biskupija stipendira preko Caritasa. U razgovoru s njima doznao je što studiraju i kakvi su im planovi za dalje. Biskup
je primijetio kako je danas kod mnogim studentima važnija ocjena nego one vrijednosti koje bi trebali usvojiti na studiju. Također, ustvrdio je kako su mnogi studenti uspjeli, pogotovu u znanstvenim studijima, postići visoka znanstvena dostignuća, ali su
nažalost zakazali na ovim općim ljudskim vrednotama. Biskup
Uzinić je stoga pozvao stipendiste da tijekom studija razvijaju
brigu za svoje ljudsko sazrijevanje i naravno, budući da su svi
katolici, da se brinu i za svoju duhovnu dimenziju. Susretu je
nazočila i zamjenica ravnatelja Caritasa Marija Đurović koja je
stipendistima poručila da se ne boje otkriti dimenziju volontiranja koja im je dostupna, pogotovo u studentskim danima. „Volontiranjem ćete steći vještine i sposobnosti te dodatno izgraditi
sebe kao cjelovitu osobu. Jedno je sigurno- ništa nećete izgubiti.“ -poručila je Đurović.
GlasGrada - 459 - petak 3. 1. 2014. 15
DUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJA
PARTNERSKO VIJEĆE ZA TRŽIŠTA
RADA I RAZVOJ LJUDSKIH
POTENCIJALA
Najtraženija
zanimanja iz turističkog
sektora
4. glavna sjednica Partnerskog vijeća za tržišta rada i
ljudskih potencijala Dubrovačko-neretvanske županije,
održana je 20.prosinca. Sjednicu je otvorila predsjednica Partnerskog vijeća zamjenica župana Marija Vučković, te se poslije usvajanja zapisnika sa 3. glavne sjednice Partnerskog vijeća krenulo s ostalim točkama
dnevnog reda.
U 2. točki dnevnog reda, zamjenik predsjednice Partnerskog vijeća i pročelnik Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područne službe Dubrovnik Dasen Jasprica
iznio je izvješće o stanju i procesima na tržištu rada na
području Dubrovačko-neretvanske županije u 2013.
godini. Jasprica je tom prigodom istaknuo da je u periodu od siječnja do studenog 2013. godine zabilježen
prosječan rast nezaposlenosti od 6% na području županije, ali da se bilježi porast zapošljavanja osoba iz
evidencije HZZ-a za 12,3%. Najtraženija zanimanja na
našem području u protekloj godini bila su iz turističkog
sektora; konobar/ica, čistač/ica, itd. Također, prema
podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područne službe Dubrovnik na području Dubrovačkoneretvanske županije zabilježen je porast sezonskog
zapošljavanja od 5,8% u prvih 11 mjeseci 2013. godine u odnosu na 2012. godinu.
Potom je u 3. točki dnevnog reda (Izvješće o projektnim aktivnostima članova Partnerskog vijeća za tržišta
rada Dubrovačko-neretvanske županije) Lukša Hladilo, stručni savjetnik Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, prezentirao 16 projekata u raznim fazama pripreme
i provedbe, kojima su nositelji i partneri članovi Partnerskog vijeća. Predsjednica Partnerskog vijeća Marija Vučković, predložila je usvajanje odluke o produljenju roka važenja Strategije razvoja ljudskih potencijala Dubrovačko-neretvanske županije do 31. prosinca 2014. slijedom istovjetnog produljenja rokova
primjene drugih strateških dokumenata na razini države
i županije. Članovi Partnerskog vijeća su odluku prihvatili jednoglasno.
Također, najavljena je i 5. glavna sjednica Partnerskog
vijeća koja će se održati u prvom tromjesečju 2014.
godine. Na sjednici će se, između ostalog, raspravljati
o detaljnom planu aktivnosti vijeća za 2014. godinu te
o organizaciji info dana, raznih radionica i edukacija u
suradnji s članovima Partnerskog vijeća u cilju ostvarivanja strateških prioriteta za razvoj ljudskih potencijala.
ŽUPANOVA NOVOGODIŠNJA ČESTITKA
2014. godinu dočekujemo s vjerom u
sebe i s umjerenim optimizmom
„Poštovani žitelji Dubrovačko-neretvanske županije,
iza nas je jedna složena i zahtjevna
godina, s kojom unatoč svemu
možemo biti zadovoljni. Obilježili su
je brojni događaji.
Na državnoj razini to su svakako ulazak Republike Hrvatske u EU i referendum o braku. Prvi znači povratak
Hrvatske u modernu europsku zajednicu naroda, a drugi svjedoči o
privrženosti hrvatskog naroda tradicionalnim vrijednostima koje su nas
kroz stoljeća i održale.
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji ćemo ovu godinu pamtiti po izborima na kojima su nam građani dali veliko povjerenje, po rekordnoj turističkoj sezoni, donošenju Strategije razvoja turizma županije, Predstudiji
o najboljem načinu povezivanja hrvatskog juga u korist Pelješkog mosta.
Pamtimo je i po Deklaraciji kojom tražimo regionalni status Županije i
Dubrovnika kao regionalnog središta, uspjesima u korištenju EU fondova kao i Međunarodnom investicijskom forumu Dubrovnik 2013.
U idućoj godini očekujemo nastavak gradnje Pelješkog mosta, uspjeh u
borbi za regionalni status i rješavanje pitanja granica s BiH i Crnom Gorom. Očekujemo veliki investicijski val za koji smo ispunili sve pretpostavke,
početak realizacije projekta Centra za gospodarenje otpadom te daljnje
uspjehe u korištenju fondova EU. Čeka nas i borba za produženje autoceste od Ploča do Dubrovnika.
Novu godinu dočekujemo s vjerom u sebe i s umjerenim optimizmom.
Poštovani sugrađani, želim vam u Novoj godini puno zdravlja i neka vam
godina bude dobra na obiteljskom i uspješna na poslovnom planu!
ŽUPAN Nikola Dobroslavić“
POVODOM BOŽIĆNIH I NOVOGODIŠNJIH BLAGDANA
Korčulanski HDZ-ovci darovali Dom za
starije i nemoćne osobe
Izaslanstvo Zajednice žena HDZa „ Katarine Zrinski“ iz Korčule i
predsjednik Temeljnog ogranka
HDZ-a Korčule Silvano Kapor povodom božićnih i novogodišnjih
blagdana posjetili su Dom za
starije i nemoćne osobe Korčula. Tom su prilikom štićenicima
Doma uručili prigodne pokolone
te su im čestitali nadolazeće
blagdane. Štićenici su se zahvalili na darovima, pa su s donatorima otpjevali par prigodnih
pjesama.
UPRAVNI ODJEL ZA MEĐUGENERACIJSKU SOLIDARNOST, BRANITELJE I OBITELJ
1,1 milijun kuna umirovljeničkog dodatka
Dubrovačko-neretvanska županija, Upravni odjel za međugeneracijsku solidarnost, branitelje i obitelj isplatit će 1,1 milijun kuna umirovljeničkog dodatka za
3242 umirovljenika s područja Županije, kojima mirovina nije veća od 1500 kuna.
Županijski umirovljenički dodatak dostavit će se na kućne adrese umirovljenicima
na području gradova Korčula, Metković, Ploče i Opuzen te općina Konavle, Ston,
Janjina, Orebić, Trpanj, Lumbarda, Smokvica, Blato, Vela Luka, Kula Norinska,
Slivno, Pojezerje i Zažablje. Umirovljenicima s područja Grada Dubrovnika ovaj
dodatak se isplaćuje iz gradskih proračunskih sredstava, a umirovljenicima iz
općina Dubrovačko primorje, Župa dubrovačka, Mljet i Lastovo umirovljenički do16 GlasGrada - 459 - petak 3. 1. 2014.
datak isplaćuju izravno njihove općine, provodeći
tako, u suradnji s DNŽ, Županijski umirovljenički
standard. Županijski umirovljenički dodatak isplaćuje se umirovljenicima sukladno podacima
dobivenim od Hrvatskog zavoda za mirovinsko
osiguranje za studeni 2013. godine. Dubrovačko-neretvanska županija provodi Program izrade
i provedbe izjednačavanja umirovljeničkog standarda od 2010. godine kada je u proračunu Županije bilo osigurano 700 tisuća kuna . U međuvremenu proračunska sredstva su povećana te
se u 2013. godini za umirovljenički standard izdvaja 1,1 milijun kuna.
U KORČULI
SAVJET MLADIH
VIJEĆE ZA PREVENCIJU DNŽ
Prve žive jaslice
Božićne košarice
Prve žive jaslice u Korčuli, načinjene u
gradskom parku inicijativom i donacijom predsjednice Gradskog vijeća Grada Korčule Ivone Kapor, privukle su više
od pet stotina Korčulana. Uz žive jaslice organizirana je i humanitarna akcija, pa su tako za simboličan iznos od 5
kuna, Korčulani mogli uživati u bakalaru i tradicionalnim makarunima te kolačima i vinima. Sav prihod namijenjen je
za Ligu protiv raka Korčula-LastovoPelješac-Mljet. Tijekom programa nastupio je i tamburaški sastav „Kućerak u
Srijemu“.
Savjet mladih Dubrovačko-neretvanske županije i ove je godine, 20.prosinca, organizirao
humanitarnu akciju „Božićne košarice“. Humanitarna akcija provela se u sklopu akcije
Udruge DOBRA u suradnji s Crvenim Križem
Metković – „Uljepšaj BAKI Božić“. Cilj ove
akcije bio je prikupiti hranu i/ili higijenske potrepštine za starije i nemoćne osobe, korisnike programa Ministarstva socijalne politike i
mladih „Pomoć u kući starijim osobama“ kojeg
provodi udruga DOBRA na području naše
županije, odnosno općina Kula Norinska,
Pojezerje i Zažablje.
Konstituirajuća
sjednica
Župan u
posjetu
domu
„Maslina“
Povodom božićnih i novogodišnjih blagdana
župan Nikola Dobroslavić i pročelnica za
međugeneracijsku solidarnost, branitelje i
obitelj Nina Skurić posjetili su 20.prosinca Dom
za djecu i mlađe punoljetnike „Maslina“. Tom
su prilikom župan i
pročelnica uručili prigodne darove osoblju i štićenicima Doma te su im čestitali nadolazeće blagdane. Ravnateljica Doma Iliana Stojanović zahvalila se županu na potpori
koju Županija daje Domu te mu je uručila sliku na dar.
ZAŽELJELI SRETNE I UGODNE BLAGDANE
Mali kolendari pohodili Županiju
Četrdesetak malih kolendara polaznika Radionice kolenda i božićnih pjesama koju vode
sestre Paola i Sanja Dražić, primili su 19.prosinca župan Nikola Dobroslavić, njegov
zamjenik Davorko Obuljen te pročelnici Marijeta Hladilo i Blaž Pezo. Mali su kolendari
po peti put došli kod župana kako bi njemu i njegovim suradnicima kolendama i božićnim
pjesmama zaželjeli sretne i ugodne blagdane. Župan im se zahvalio na tradicionalnom
posjetu te im je čestitao nadolazeće blagdane. Inače, sestre Dražić prije šest godina
započele su s radionicom kojoj je cilj očuvanje tradicionalnih kolendi iz različitih dijelova
nekadašnje Dubrovačke Republike, pa tako kolendari pjevaju kolende od Cavtata, Rijeke
dubrovačke, Mljeta, Zatona do samoga Grada.
Na konstituirajućoj sjednici Vijeća za
prevenciju Dubrovačko-neretvanske
županije, održanoj 20. prosinca, a na
kojoj se raspravljalo o prijedlogu Programa rada Vijeća, sudjelovao je i župan
Nikola Dobroslavić.
Načelnik Policijske uprave DNŽ Tonći
Radibratović zahvalio se županu što je
prepoznata inicijativa PU DNŽ za osnivanjem jednog ovakvog tijela te je dodao
kako se Vijeće ne osniva zbog neke aktualne i hitne situacije ili nekih posebnih zahtjeva jer je područje DNŽ jedno
od najsigurnijih u državi.
- Glavna svrha vijeća je prevencija i utjecanje na javnost prije počinjenja kaznenih djela, umjesto da policija djeluje
samo represivno i uhićuje počinitelja.
Potrebno je proaktivno sudjelovati u prepoznavanju problema i područja gdje
se oni javljaju te prema njima djelovati
kroz programe prevencije koji bi trebali
otkloniti uzroke problema. Vijeće predstavlja podršku policiji u djelovanju,
budući da je učinak kada policija prema građanima nastupa samostalno, različit od učinka kada iza tih postupaka
stoji šira zajednica i nadležne ustanove.kazao je Radibratović.
Predsjednik Vijeća, župan Nikola Dobroslavić složio se s konstatacijom da je
bitno da se stvorilo jedno takvo okružje
u kojima je vrlo mali broj kaznenih dijela, što onda može samo pozitivno utjecati na pravilan odgoj djece i mladeži.
-Vijeće bi trebalo doprinijeti da se pojača pozitivna klima i da se djeluje pozitivno prvenstveno na mlađe, ali i na
druge, kako bi se spriječilo nastajanje
djela- kazao je župan i predložio da se
za sljedeću sjednicu pokuša utvrditi koje
su to sredine koje bi mogle biti kritične,
pa da se potakne imenovanje ovakvih
vijeća i u tim sredinama.
Goran Violić, predstavnik Državne uprave za zaštitu i spašavanje, Županijski
centar 112, pohvalio je PU na inicijativi
za osnivanje ovoga Vijeća. Napomenuo je da se možda mogu koristiti i iskustva drugih županija koje su već osnovale ovakva tijela.
-Vijeće bi moglo posredovati u komunikaciji sa lokalnim zajednicama, s prijedlozima na uklanjanje potencijalnih mogućnosti za izvršenje kaznenih dijela u
boljem osvjetljavanju pojedinih trgova,
brzom otklanjanju posljedica vandalizma, uređivanju okoliša i slično. Na taj
se način prostor za izvršenje kaznenih
djela smanjuje i gura prema rubnim
područjima, čime se smanjuje broj
počinjenih djela, a povećava razina sigurnosti, što nam je svima cilj- zaključio
je Violić.
GlasGrada - 459 - petak 3. 1. 2014. 17
ZANIMLJIVOSTI IZ POVIJESTI
Topovi (i događaji) iz Molunta - stari i novi
Top izvađen blizu Molunta 10. prosinca 2013. godine na zadnjem dijelu, između ostalih, ima
naznaku: „GIO·BATTA·CEBRANO·FECE·L·ANNO·1758“. Drugim riječima, izradio ga je Giovanni
Battista Cebrano 1758. godine. Za jedan top bi značilo dosta „dugo trajanje“ njegova uporaba
i početkom XIX. stoljeća
Piše: Đivo Bašić
Ribari su još prije II. svjetskog
rata u zapadnoj luci Molunta u mrežama slučajnošću vadili razne metalne i drvene predmete
povučene s morskog dna. Radovi na sustavnom prikupljanju materijala nalaza, inače
prekrivenih muljem, započeli su ljeti 1949. godine. Tamo se izgledno potopio neki (zapaljeni)
brod. Brodski top na kojemu je bila vidljiva 1788.
godina izrade, engleska kruna (ispod nje slovo
„P“) pronađen je 1950. godine. Top je od lijevanog željeza, duljine 2 m, promjera izlazne
cijevi 10 cm, a težine oko 800-900 kg. Ovaj top
bio je izložen u izložbenoj prostoriji (stalnom
postavu) Pomorskog muzeja, a sada se nalazi
na taraci ispred Pomorskog muzeja Dubrovačkih
muzeja (treći od ulaza u Pomorski muzej). Ta
zapravo prva sustavna podvodna istraživanja na
istočnojadranskoj obali u organizaciji Pomorskog muzeja u Dubrovniku nastavljena su i 1958.
godine. (Josip Luetić, Brodski top iz 1788. godine, Jugoslovenski mornar, god. VII, br. 1,
Split, 1951, str. 95; Josip J. Luetić, Moluntska iskapanja na II. međunarodnom kongresu podmorske arheologije, Pomorstvo, god.
XIII, br. 10, Rijeka, 1958, str. 285-286).
Zanimljivo je da su neki topovi ponovno uporabljeni (uspravno ukopani) u svrhu bitvi
(priveznika) za brodove, kao što je to bilo na
rivi u Senju i Karlobagu, a dr. Vjekoslav Maštrović angažirao se oko vađenja dvaju topova ukopanih u obalu zadarskog brodogradilišta. (Josip Luetić, Stare topove u muzeje suvremene vezove za brodove, Pomorstvo,
god. XVI, br. 1, Rijeka, 1961, str. 54).
Tako je npr. tvrđava Sv. Ivana u Dubrovniku,
jedna od tri glavne za obranu Grada, 1786.
godine imala naoružanje od 22 topa, a Revelin 19 topova, kalibra od 3 do 160 funti. (Lukša Beritić, Izgradnja i utvrđivanje gradske
luke, Zbornik Dubrovačko pomorstvo, Dubrovnik, 1952, str. 288-289, 291).
Faze u nastanku razvoja topova ukratko bi se
mogle podijeliti na prvotne ujedno drvene i metalne bombarde (bombardele), zatim brončane
topove i kasnije „željezne“ topove (zbog jeftinosti). Legura (bronca) imala je samo 8% kositra, isto toliko koliko su imali posljednji i najmoderniji brončani topovi Austro-Ugarske početkom
XX. st. (prije su imali 10-11% kositra). (Lukša Beritić, Brodsko naoružanje kod nas od dolaska
Slavena do konca XVIII. st., Pomorski zbornik, I,
JAZU, Zagreb, 1962, str. 168).
Najstariji poznati organizirani muzej umjetnički
lijevanih i kasnije obrađenih topova osnovan je
u Veneciji 1772. godine. Francuzi su taj muzej,
nakon zauzeća Venecije 1797. potpuno uništili,
te preko 130 takvih primjeraka pretopili i iskoristili kao broncu. U okršaju na Brgatu 17. lipnja
1806., Rusi i Crnogorci su zaplijenili Francuzima 13 topova koji su sigurno bili dubrovački.
Francuski general Lauriston, koji je 20 dana
ranije zauzeo Dubrovnik, došao je gotovo bez
ikakve artiljerije. Nakon toga, Rusi su u Gružu, s
18 GlasGrada - 459 - petak 3. 1. 2014.
položaja na Kantafigu, zaplijenili 2 brončana
topa od 18 litara težine kugle i 57 topova od lijevanog željeza, različitog kalibra. Ovi posljednji
bili su u privatnom vlasništvu. Njima su bili
naoružani trgovački brodovi. Isto tako navodi se
da su prema sjećanju ljudi bila skinuta s Minčete
dva mala topa, te da su 1768. rastopljene za
potrebe kovnice novca dvije sumnjive kolubrine,
od kojih se jedna nalazila na Lovrijencu, a druga
na Sv. Petru. Zatim da su 1784. rastopljene dvije
brončane pedrijere, koje su bile na predziđu, za
izradu brončanih prstenova za luku (moguće za
lučki lanac). Za topove (kanone) kaže se i “komadi”. (Lukša Beritić, Brodska artiljerija, Posebno izdanje Vojnog muzeja JNA, Beograd, 1960,
str. 21, 96, 169-170).
Prema Appendiniju, Francuzi su našli u Dubrovniku 133 brončana i više željeznih topova,
a u Stonu nekoliko brončanih cijevi. (F. M. Appendini, Ratovanje oko Dubrovnika godine
1806., Dubrovnik, 1906, str. 8). Uz pomoć ratnih jedinica, ruska vojska 13. rujna 1806. zauzima sve baterije u tjesnacu Oštro i zapljenjuje 38
topova i nekoliko manjih brodova. (Stjepan
Vekarić, Eskadra admirala Senjavina na
Jadranu, Jugoslavenski mornar, god. IV, br. 5,
Split, 1948, str. 211).
Peraški jedrenjak patruna Petra Batalušića napalo je kod Molunta šest turskih fusta iz Herceg-Novog 14. travnja 1685. godine. Od 18 članova posade na peraškom jedrenjaku poginuli su Peraštani Vicko Ercegović i Zuane Kosović, a od 10 putnika Nikola Lovo iz Budve. (Miro
Montani, Pomorstvo Perasta u portretima brodova, Pomorski zbornik, II, JAZU, Zagreb, 1962,
str. 1864).
U lazaretu Hercegnovog 15. listopada 1707. prijavljena je nezgoda marsilijane patruna Roka
Penza kojom je upravljao patrun Luka Lisović i
kojoj je pružena nužna pomoć, te je otplovila to
jutro iz Molunta za Veneciju. Nezgoda na moru
tartane “Madonna del Rosario e S. Antonio“
patruna Luke (Stjepana) Tripkovića iz Dobrote
prijavljena je na Hvaru 9. svibnja 1741. Tartana
je krenula iz Durrësa (Drača), a teret se sastojao od ulja, duhana, voska i kordovana (fine fože)
u vlasništvu trgovaca iz Vlorë za Veneciju. Nakon 11 dana doživjela je havariju uslijed iznenadno žestokog mora uzrokovanog vjetrom „oštro
garbin“. Patrun Ivan Gavagnin prijavio je nezgodu na moru trabakule “Madonna del Rosario“ 24. prosinca 1773. koja je prevozila teret vune
i pšenice iz Bunë i koju je pretrpjela tijekom plovidbe između luke Molunat i “Porto Dojle“.
Patrun Juraj Dabinović iz Dobrote krenuo je brodom “La Santa Famiglia e S. Antonio di Padova“ 20. prosinca 1790. iz Mesólongiora (Missolungi), a teret se sastojao od 140 miljara suhog
grožđa, 112 kutija (kašeta) sapuna i 120 stara
kukuruza, te je stigao 8. siječnja 1791. u vode
Bunë. Spašeni su barkom iz luke “Ganiz“ osam
dana nakon što su nastavili putovanje ususret
burnom (uzburkanom) moru i suprotnom vjetru
izvan Molunta gdje su se i sklonili, te prijavili havariju 23. siječnja 1791. (Cavtat). (Nikola Čolak, Regesti marittimi croati /
Hrvatski pomorski regesti/, Settecento, I Parte, Navigazione nell’Adriatico,
/Osamnaesto stoljeće, I dio, Plovidba
na Jadranu/, Centro di studi storici
Croati - Venezia /Središnjica za
proučavanje hrvatske povijesti –
Venecija/, Fonti, Vol I, Fonti documentarie, Vol. I, /Vrela, sv. I, Dokumentarna vrela, sv. I/, Padova, 1985, str. 92,
57, 52, 55; br. 1323, 877, 829, 855).
Senjski gusari su 1734. godine kod
uvale Molunta zaplijenili robu engleske
nave “Nostra Signora della Misericordia“ (zapovjednik kap. Benedict Areco
iz Gibraltara). (Josip Luetić, O pomorstvu Dubrovačke Republike u XVIII. stoljeću, Građa za pomorsku povijest Dubrovnika, knj. 2, JAZU u Zagrebu - Pomorski
muzej-Dubrovnik, Dubrovnik, 1959, str. 118).
Pod mletačkom zastavom plovio je iz Venecije
u Boku kotorsku i Lisabon pelješki jedrenjak „Sv.
Josip i Poštar Amerike“ (kap. Vice Bonfiol). Nakon izlaska iz Boke kotorske 15. kolovoza 1749.
uslijedila je četverodnevna bitka protiv mora i
vjetra, te su se 20. kolovoza vratili u Boku, nakon čega ni 22. kolovoza 1749. nisu imali sreće
jer se brod znatno oštetio uslijed „garbinade“
što je sanirano improviziranim jedrom i jarbolom. Udaljeni dvije milje od rta Oštro, izgledna
luka spasa bila je Herceg Novi, ali ih je struja
bacila „do visine Molunta“ i usidrili su se oko 02
h (dubina 60 sežanja = oko 123 m). Mjesto gdje
su ostavili sidro (zbog nemogućnosti vađenja)
obilježili su plovkom, a oko 16 h „paljbom iz topova“ signalizirali su potrebitu pomoć blizu Cavtata nakon čega ih je šest čamaca dovuklo u
Cavtat. (Stjepan Vekarić, Pelješki jedrenjaci, u
knjizi: Naši jedrenjaci, Pomorska biblioteka 1,
Književni krug, Split, 1997, str. 238).
U izvješću generalnog providura za Dalmaciju
za mletačkog dužda 28. lipnja 1770. spominju
se četiri broda koja su u svrhu korsarenja protiv
Turaka isplovila iz Trsta, a na dva broda
zapovjednici su bili Ivan Knežević i Ivan Bijelić.
Namjera im je bila novačiti mornare za rusku flotu, te su imali patent admirala Orlova i početno
vijali englesku zastavu zbog zavaravanja. Uspjeli
su skupiti 100 ljudi (turskih podanika iz Spiča i
Hercegovine) u Moluntu i blizu Budve, a
zapovjednik mletačkog nadzornog broda spriječio je daljnje novačenje mornara. (Vinko
Foretić, Udio naših ljudi u stranim mornaricama
i općim pomorskim zbivanjima kroz stoljeća, Pomorski zbornik, I, JAZU, Zagreb, 1962, str. 307).
Ulcinjanin Hasan Zotto nije mogao 1781. prodati u Gružu teret drva koji je dopremio iz Albanije, a ostavio ga je Ivanu Valjalu za prodati
ga. Oko te prodaje drva nastaje spor koji se vodi
još 1785. godine. Valjalo nije bio u dobrim odnosima s Ulcinjanima jer mu prijete da će ga „ubiti
kao zeca“, a tu je i pašin nalog da se Valjalo
uhvati i objesi na stablo, odnosno nagrada od
200 cekina za živog ili 100 cekina za njegovu
glavu koja je pronosila vijest (i u Korčuli) da paša
gradi brodove. Valjalo je pak prodao nekom pašinom neprijatelju 2 topa. (Vinko Ivančević, Dubrovački brodograditelji u Ulcinju u drugoj polovini 18. stoljeća, Godišnjak Pomorskog muzeja u
Kotoru, XXII, Kotor, 1974, str. 52.).
Dubrovačka vlada je zamolila generala Tommasa de Bradyja, zapovjednika Boke kotorske i
kasnijeg opunomoćenika (austrijskog namjesnika) za Dalmaciju, da joj stavi na raspolaganje
mali naoružani brodić u blizini Molunta, kako bi
se spriječio svaki bijeg glavnih vođa i začetnika
konavoske pobune. (Stjepan Antoljak, Konavoska buna u središtu jednog dijela evropske diplomacije /1799-1800/, u: Hrvati u prošlosti, Izabrani radovi, Split, 1992, str. 626).
Dubrovački brigantin “La societŕ fedele” kap.
Miha Gojana zaplijenio je ruski korsar u Moluntu i odveo u Boku kotorsku. Đuro Gojan i Abraham Salamon Pardo ponudili su ruskom konzulu u Dubrovniku Fontonu dar od 500 kolonata
po uspijeću oslobađanja tog broda. Zapovjedniku dubrovačkog brika “Il corriere del Mediterraneo” (98 kara nosivosti) kap. Josipu Zlošilu
na putu i teretom iz Izmira za Trst, zaustavili su
brik kod Rovinja 4. lipnja 1806. dva ruska ratna
broda, od kojih se jedan zvao “Sv. Petar”. Ruski
zapovjednik je uzeo Zlošilu zdravstveni list i isprave koje su se odnosile na teret, te mu dao
do znanja da će ga odvesti u Boku kotorsku po
nalogu admirala. Kapetanovi protesti bili su uzaludni. Ruski zapovjednik je poslao na brod 16
svojih mornara i 3 časnika koji su zaplijenili sve
oružje na brodu i krenuli prema Boki kotorskoj
stigavši tamo 9. lipnja 1806. Rusi su oduzeli 4
topa kojima je bio naoružan taj dubrovački brod,
te istovarili teret u tamošnjim lazaretima. Malo
iza toga kapetanu je uručena odluka o zapljeni
broda i onog dijela tereta dubrovačkih vlasnika.
Bokeljski korsar kap. Špiro Lipovac brodom “La
franchezza” pod ruskom zastavom 19. lipnja
1806. zaplijenio je kod Molunta dubrovački brigantin “Madonna del rosario” (103 kara nosivosti) kap. Miha Russi. (Vinko Ivančević, Ruske zapljene dubrovačkih brodova g. 1806-7., Godišnjak Pomorskog muzeja u Kotoru, V, Kotor, 1956,
str. 127, 129, 131).
Moguće iz vojnih razloga, Francuzi su u luci Moluntu u kolovozu 1806. potopili tri dubrovačka
broda puna njihovog tereta na putu iz Dubrovni-
ka u Boku kotorsku, a u rujnu 1806. tako je
skončao i četvrti brod koji je prevozio topove i
strjeljivo za Rt Oštro. To bijahu plovila: trabakul
“S. Antonio di Padova“ (patrun Antun Lovrijenović), pelig “S. Vincenzo Martire“ (patrun Luka
Pušić), trabakul “Madonna del Rosario“ (patrun
Nikola Kralj) i trabakul “L’Anime del Purgatorio“
(patrun Petar Koporčić). Časnik zaslužan (zajedno s dvojicom mornara) za ta potapljanja odgovorio je patrunima da je to učinio po nalogu
„glavnog generala“. Garagnina su 4. svibnja
1809. izvijestili da su neprijateljski ratni brik i korsarski brod (obojica pod engleskom zastavom)
nastojala ući u luku Molunat, pa je naloženo
nadležnim u Cavtatu poduzimanje potrebitog u
sprječavanju iskrcavanja posade uporabom
vatrenog oružja i sile Narodne straže i pučanstva. Iz Korčule je u Boku kotorsku vino prevozio
na prčanjskoj braceri patrun Marko Miletić, ali
ih je 8. lipnja 1809. napao neprijateljski korsar u
Moluntu, pa su pet mornara i tri putnika (uz manji
dio tereta) pobjegli na kopno. Zapaljenjem broda korsar ga je onesposobio za plovidbu (vatra
ga je „pretvorila u kostur“). (Vinko Ivančević,
Prilog poznavanju dubrovačkog pomorstva u
razdoblju francuskog zaposjednuća /1806-1813/
, Anali Zavoda za povijesne znanosti IC JAZU u
Dubrovniku, sv. XVII, Dubrovnik, 1979, str. 368,
390, 392).
Blizu Molunta je Andriju Žigu iz Stoliva i njegova
dva sina koji su bracerom prevozili katran u Ko-
rčulu napao engleski ratni brod, pa su od svog
djelomično nasukanog plovila otvorili vatru na
Engleza, te je uslijed višesatne borbe poginulo
nekoliko engleskih mornara, nakon čega su se
Englezi povukli. Ponovno su ih napali blizu Dubrovnika kada je poginuo njegov sin Petar Žiga
jer su Englezi tada tukli čak i topom. Uhvaćene
su ih namjeravali dovesti na Mljet, ali su ih ovi
prevarili uputivši ih u Zaton, tada pod Francuzima koji su ih i nagradili za taj pothvat uzapćenja
engleskog broda. Englezi su ponekad na moru
djelovali istovremeno ratnim i gusarskim brodovima. Tako su početkom svibnja 1809. istovremeno u luku Molunat uplovili engleski ratni brik
i gusarski brod, a to i okrutno iživljavanje gusara nad bracerom Marka Miletića iz Prčanja prethodno su spomenuti. (Vjekoslav Maštrović,
Posljednji gusari na Jadranskom moru, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1983, str. 87,
103-104).
Pristanište u Malom Moluntu bila je izvozna luka
za brodograđevno drvo iz Konavala, a prilično
drva odvoženo je i preko cavtatske luke. (Josip
Luetić, Doprinos Konavljana u međunarodnom
brodarstvu Dubrovačke Republike 1597-1807.,
Naše more, god. XXXII, br. 1-2, Dubrovnik 1985,
str. str. 53). Bokelji su nabavljali drvo, između
ostalih, i iz Molunta. (Miloš Milošević, Pomorski
trgovci, ratnici i mecene, Studije o Boki Kotorskoj XV-XIX stoljeća, Equilibrium - CID, Beograd
- Podgorica, 2003, str. 93).
Potkralj (milanske) Kraljevine Italije Eugen Beauharnais donio je 2. prosinca 1808. dekret (naredbu) o pravima i dužnostima domaćih brodova u
vrijeme objave rata i mobilizacije ratne mornarice u svezi izvršenih pljenidbi neprijateljskih
brodova i tereta, pa je u čl. 58. predviđena isplata iz mornaričke blagajne pobjedničkom
domaćem brodu: „800 mletačkih lira za svaki
top na neprijateljskom vašelu (‘vasselli di linea’),
600 ml.[etačkih] lira za svaki top na fregati ili na
kojoj drugoj vrsti ratnog broda, a 400
ml.[etačkih] lira za svaki top na uništenom gusarskom brodu“. Iz Dubrovnika u Zadar prenio je
6. ožujka 1809. kap. Mihovil Russo teret topova
i strjeljiva. Tijekom tog austrijsko-francuskog
rata, austrijski gusari zaplijenili su Russov brod
i doveli ga u Lošinj (prethodno je po nalogu zadarske lučke kapetanije morao dopremiti sol iz
Paga u Zadar), nakon čega je vraćen vlasniku.
(Vjekoslav Maštrović, Francuski postupak o
vršenju prava pomorskog plijena u Dalmaciji /
1806.-1813./, Adriatica maritima, sv. III, Zavod
JAZU u Zadru, Zadar, 1979, str. 155, 157, 163).
Top izvađen blizu Molunta 10. prosinca 2013.
godine na zadnjem dijelu, između ostalih, ima
naznaku: „GIO·BATTA·CEBRANO·FECE
·L·ANNO·1758“. Drugim riječima, izradio ga je
Giovanni Battista Cebrano 1758. godine. Za
jedan top bi značilo dosta „dugo trajanje“ njegova uporaba i početkom XIX. stoljeća.
Brodovi su doživljavali razne nezgode na moru
(havarije), eksplozije i dr. Tako je npr. toskanska pulaka “Madonna di Loreto“ doživjela havariju (tal. “prova di fortuna“) 25. listopada 1758.
čije je stradavanje ispod tvrđave Lovrijenac (“la
Fortezza di San Lorenzo“) prijavio kap. Giuseppe
Torrini iz Livorna, a prevozila je drvo, željezo,
platno, češki kristal i raznu drugu robu različitih
trgovaca iz Trsta odakle je i krenula 1. listopada
1758. za Messinu, Maltu, Napulj i Genovu. Jaka
struja i žestoki vjetar skrenuli su s putanje brod
koji je dospio ispod Lokruma (“l’isola di Lacroma“ odnosno “lo Scoglio di Crome“) nasuprot
Dubrovniku. Uslijed pojačanog fortunala (nevremena, oluje) otrgnuta je od priveza i bačena na
stijene ispod tvrđave Lovrijenac gdje se razbila
„na tisuću komada za manje od pola ure“. Kap.
Torrini je prvu prijavu havarije (“prove di fortuna“) izvršio u Dubrovniku, a drugu u Genovi 1.
kolovoza 1759. (vjerojatno zbog nedovršenog
spora oko tereta i dr.), ali je nova prijava nezgode na moru bila „suprotna“ i „kontradiktorna“ onoj danoj u Dubrovniku. U Livornu je izdan
iskaz o teretu kojeg je potvrdio tamošnji dubrovački konzul tek 1763. i koji je (po)složio
razilaženja između spašavatelja Biagia Bucha i
kap. Giuseppe Torrinija s jedne i s druge strane
patruna Giovannija Battiste Toresana, Jakova
Vlahušića, Andrea de Beloa i Vlaha Filipovića
koji su spasili trgovačku robu i opremu broda.
(Vinco Ivancevic [Vinko Ivančević], Il naufragio
nelle acque di Ragusa di una pollacca toscana
nel 1758 e la sentenza dei Consoli del Mare di
Pisa, Estratto dal N. 10 - Anno IIș della ‘Rassegna periodica di informazioni del Comune di
Pisa’, Tipografia Comunale, Pisa, 1966, str. 4546, 48).
GlasGrada - 459 - petak 3. 1. 2014. 19
IZ POLINEZIJE SPECIJALNO ZA GLAS GRADA
Hawaii – pedeseta savezna država SAD-a
Ne možete imati nizak stupanj javne pristojnosti i visoku kvalitetu života! Ekonomski teoretičari u SAD-u su
od dolaska austrijskog ekonomista Friedricha Augusta von Hayeka na Sveučilište Chicago 1950. posebno
ustrajni u načelu kako se radi o upravnoj proporcionalnosti - čemu uči i hawajski slučaj
Let iz Los Angelesa s LAX-a na Hawaje,
trajao je preko pet sati, jer se radi o udaljenosti od 3.989 km. Na otok Maui, sletjeli
smo tri dana pred Božić, uz razdraganu
atmosferu zaposlenika, obučenih u hawajske košulje. U tradicionalnom hawajskom
stilu, turiste su kitili oko vrata tradicionalnim girlandama svježe ubranog šarenog
cvijeća, na što su im znalci hawajskog jezika odgovarali s “Mahalo!”, što znači –
hvala. I to uz glazbu nadaleko poznatih
hawajskih melodija. Ali, osupnutost vrelinom zraka te pomisao na nadaleko
poznate krasne pješčane plaže i toplo
more, svakog turista kao da odmah tjera
što dalje od zračne luke Kahului i što prije u zgrljaj Pacifika.
Inače, Hawaji, popularno nazvani Aloha
State (aloha na hawajskom znači: ljubav,
mir, dobar dan, dovidjenja), s površinom
od 28,311 km2 (N. B. Republika Hrvatska
– 56, 311 km2), posljednja je američka
savezna država, koja je njezinom pedesetom članicom postala 1959. Jedina se sastoji od
arhipelaga s preko stotinu otoka, koji se prostiru na površini
od preko 2,400 km i nalaze u
sjevernom dijelu Pacifičkog
oceana, na području Polinezije, subregije Oceanije, gdje
danas živi oko milijun i pol
stanovnika. Hawaji, skupa s Aljaskom, jedine su dvije
američke savezne države koji
nisu izravno povezane s maticom-zemljom. Pored toga, Hawaji jedini imaju predominantnu azijsku populaciju. Raznolikost krajobraza, topla tropska
klima s bujnom vegetacijom s
endemskom florom i faunom,
aktivnim vulkanima, s tri nacionalna parka, s glasovitim USS Arizona Memorial u
Pearl Harboru na otoku O’ahuu podignutim u spomen na podli japanski napad
od 7. prosinca 1941., kao i drugim važnim
muzejima, originalnom kulturom, umjetnošću, glazbom, folklorom te liberalnim
zakonodavstvom u pogledu LGBT zajednice, privlači turiste iz cijeloga svijeta.
Najveći vrh je Mauna Kea, visine 4,205 m,
ali je veći od Mount Everesta, ako se računa baza planine, jer se ona nalazi na dubini od 6,295 m. Glavni grad je Honolulu,
koji se nalazi na spomenutom O’ahuu,
jednom od osam glavnih otoka. Ponovo i
ovaj put zahvaljujući našoj Izabeli, “naš”
otok je bio prelijepi Maui, drugi po veličini, koji se prostire na površini od 1,883
km2, smješten između Velikog otoka i
O’ahua. Prema Ustavu države Hawaji (The
Hawaii State Constitution), dva su
službena jezika, engleski i hawajski. Dje20 GlasGrada - 459 - petak 3. 1. 2014.
luje pet sveučilišta, od kojih je naznačajnije Sveučilište Hawaji.
OD ANTIKE DO AMERIKE
U antici, hawajsko društvo se temeljilo na
kastinskom sustavu. Hawajsko otočje otkrili su španjolski moreplovci sredinom 16.
stoljeća. Godine 1778. na Hawaje se
iskrcao britanski istraživač James Cook,
koji je arhipelag nazvao Sendvičjim
otočjem. Rani britanski utjecaj nad
otočjem i danas je vidljiv preko službene
hawajske zastave koja u kutu ima britanski Union Jack. Inače, u prvom valu nakon 1778. prvo su se na Hawaje počeli
useljavati Kinezi, a poslije njih su 1789.
počeli dolaziti američki trgovci. Prvi hawajski kralj je bio Kamehameha, koji je
utemeljio dinastiju koja je vladala otočjem
do 1872. Pod pritiskom američkih i britanskih trupa, 1887. kralj iz nove dinastije
imenom Kalakua, prisiljen je donijeti Ustav
Lahaina je Mauiju ono - što je Stradun Gradu
kraljevine Hawaji, koji je poznat pod nazivom “Ustav od bajuneta”, jer su suverenu bile oduzete mnoge ovlasti. Aktivno
pravo glasa dobili su oni bijelci koji su
prelazili određeni imovinski census, dok
Azijcima nije bilo dopušteno glasati čak i
ako su zadovoljavali census. Kraljeva
sestra Lili’uokalani je posljednja monarhistkinja Hawaja. Naime, u siječnju 1893.
američki i britanski rezidenti izvršili su prevrat, zatraživši intervenciju i aneksiju SADa. Uspostavljena je Republika Hawaji, kojoj je na čelu bio postavljen američki
pravnik Stanford B. Dole, a koja je prethodno bila subjektom medjunarodnih
odnosa od 1884. do te aneksija SAD-a, tj.
do 1898. No, tek 1959. Hawaji su službeno
postali 50. sastavnica SAD-a. Uzgred, Clintonova administracija se 1993. ispričala
Hawajcima na - prevratu i aneksiji!
Danas na Hawajima živi preko 1.4 milijuna stanovnika. O toga su podrijetlom: Filipinci 13,6%, Japanci 12,6%, Polinežani
9.0 %, Nijemci 7.4 %, Irci 5,2%, Englezi
4,6%, Portugalci 4,3%, Kinezi 4,1%, Korejanci 3,1%, Meksikanci 2,9%, Puertorikanci 2,8%, Talijani 2,7%, tzv. Afrikanci 2,4%,
Francuzi 1,7%, Samoanci 1,3%, Škoti
1,2%. Dakle, predominantna je populacija azijskih naroda, kao što su Kinezi, Japanci i Filipinci. Hawajski jezik je u razdoblju od 2006. do 2008. govorilo preko 24,000
stanovnika. Neki lokalci govore tzv. Hawaiian Pidgin, koji sadrži riječi iz hawajskog, kineskog, japanskog, portugalskog, španjolskog iločanskog i tagaloškog jezika. Što se tiče religije, stvar stoji
ovako: kršćana (protestanata i katolika) je
28,9%, budista, 9%, Židova 0,8%, ostalih
je 10%, dok je neopredijeljenih 51,1%, a
u tu skupinu spadaju: ateisti, tzv. humanisti i deisti.
LGBT ZAJEDNICA, LJUDSKA
PRAVA I GOSPODARSKI RAST
Prema Gallupovom istraživanju
iz 2012. Hawaji su imali najveću
lezbijsku, homoseksualnu,
biseksualnu i transseksualnu
zajednicu u SAD-u, koja je obuhvaćala 53,966 stanovnika.
Godine 2010. bila su registrirana 3,239 istospolna domaćinstva, što je bio porast od
35,45% u odnosu na prethodno desetljeće. Ove, 2013. Hawaji su postali petnaesta savezna država SAD-a koja je legalizirala istospolne brakove, nakon čega su profesori s katedre za političku ekonomiju sa
Sveučilišta Hawaji procijenili
kako će samo ta činjenica povećati godišnju zaradu od turizma za cca 220 milijuna dolara. Uzgred,
Honolulu je grad-domaćin državnog LGBT
filmskog festivala, koji je u svijetu poznat
pod nazivom Rainbow Film Festival, a
održava se od 1989. Pored toga, smatra
se da su Hawaji američka savezna država
u kojoj se optimalno skrbi, dakako, i o
nacionalnim manjinama te da je to područje koje najmanje “boluje” od šest kroničnih bolesti suvremene civilizacije, a to
su: rasizam, ksenofobija, antisemitizam,
netolerancija, homofobija i seksizam. Inače, pored turističke industrije, najvažnije
su gospodarske grane: obrada sandalovine, kitolovstvo, prerada šećerne trske i
ananasa te prihodi od vojnih baza i visokog školstva. Od 1959. turizam sudjeluje u BDP s 24,5%. Bruto izvoz je još 2003.
donosio 47 milijardi dolara, dok je
dohodak per capita iste godine iznosio
33,441 dolara. Koncem ove godine,
procjenjivao se na cca 42.000 dolara,
čemu su u mnogome doprinijeli skladni
rodni, međuetnički i međurasni
odnosi, koji su rezultirali izuzetnom penetracijom kapitala iz inozemstva. Aktivisti za ljudska
prava s kojima smo razgovarali,
s velikim zadovoljstvom ističu
činjenicu kako su Hawaji
otvoreno društvo utemeljeno na
najvišim
standardima
demokracije i ljudskih prava te
kako su ciljevi prve, druge i treće
generacije ljudskih prava odavno
realizirani. To je razlog zbog
čega je, prema izvještaju Skupine Svjetske banke (WBG) za
2012., kvaliteta života na svijetu
“u državama i teritorijima” bila
najveća na Hawajima, u Danskoj
i Novom Zelandu. Sve se to uklapa u koncept koji je davno osmislio Amartia Sen, indijski profesor ekonomije i filozofije na
Sveučilištu Harward - laureat
Nobelove nagrade za ekonomiju za 1998. - a koja glasi: ”Izravna je korelacija izmedu ljudskih
prava s jedne i gospodarskog
rasta i društvenog razvoja s
druge strane.” Mi bi dodali: ideološki konzervativne i medjunarodno-pravno prevladane kao
netolerantne i anticivilizacijske
floskule, još od Opće deklaracije
o ljudskim pravima, koja je 10.
prosinca 1948. prihvaćena na
zasjedanju Opće skupštine UNa u Parizu, kod zdravih i inteligentnih naroda više nije - in.
A spomenute floskule u povijesti
naše civilizacije nikad nisu imale
nutritivnu vrijednost, nikad se
nisu nalazile na – meniju.
Naprosto, ne možete imati nizak
stupanj javne pristojnosti i visoku
kvalitetu života! Ekonomski teoretičari u SAD-u su od dolaska
austrijskog
ekonomista
Friedricha Augusta von Hayeka
na Sveučilište Chicago 1950. laureata Nobelove nagrade za
ekonomiju za 1974. - posebno
ustrajni u načelu kako se radi o
upravnoj proporcionalnosti čemu ući i hawajski slučaj.
U mislima na Grad, Glas Grada,
na našega aktualnog urednika g.
Antuna Švaga, kao i na našega
prvog urednika od kojega smo
učili novinarstvo - velikog
gospara Nikolu Isufija - te na studente treće godine Odjela za
komunikologiju Sveučilišta u
Dubrovniku na čelu s doc. dr. sc.
Đorđem Obradovićem, kojima
smo ostali dužni na kolegiju
Demokracija i ljudska prava, završavamo ovaj tekst s čestitkom za
sretan Božić i sretnu Novu godinu na hawajskom jeziku koja
glasi: “Mele Kalikimeka me ka
Hau’oli Makahiki Hou!“*
Zdravko Bazdan
DRUŠTVO DUBROVAČKIH PISACA
PREDSTAVILO SVOJ GODIŠNJI ZBORNIK
Četvrti Literat u zimskom
izdanju
U četvrtoj godini svog djelovanja Društvo dubrovačkih pisaca
20. prosinca, predstavilo je u Art Radionici Lazareti četvrti broj
svog godišnjaka, Revije za književnost i publicistiku Literat. Literat 4. nudi iznova veliki broj stilom i temom raznolikih tekstova,
pjesama, proze i esejistike dubrovačkih autora, od predstavnika poznatije, starije i srednje generacije, do ponovnog predstavljanja nekoliko novih mladih autora. Poseban dio Literata
posvećen je sjećanjima na znana imena pisane riječi u Dubrovniku; Terezu Gović, Nikolu Ivanišina, Jozu Lovrić Jadrijeva, Nikolu B. Stražičića i Ernesta Katića. Ovaj, četvrti po redu Literata
priredili su Mariela Marković, Davor Mojaš i Boris Njavro,
naslovnicu je i ovaj put osmislila Nora Mojaš, prijelom je učinio
Nedim Meco, a Literat 4 tiskan je u dubrovačkoj tvrtki Fotostar.
Zanimljivo, ovo je prvo predstavljanje Literata u zimskom
okruženju i dugim rukavima, a ne kao do sada, u ljetnom dubrovačkom điru i ‘u kratkim rukavima’, kako je naglašeno na
promociji. .
- Ovom smo Literatu zadržali šarmantnost raznolikosti, svjesni
smo da nam je to najveća prednost, ali i nedostatak - istaknula
je Mariela Marković, dok je Boris Njavro istaknuo kako je prije
četiri godine, u prvom Literatu objavljeno 29 autorskih priloga,
u drugom Literatu 28 autora, a u trećem Literatu 43 autora.
- U četvrtom Literatu objavljena su 34 autora. To je razlog zašto
je Društvo dubrovačkih autora osnovano i zašto je pokrenut
Literat!
Promocija novog Literata, ujedno je označila i predstavljanje
knjige Else Lasker Schuler Lirika u prijevodu i izboru Maria Kopića, koju je Društvo dubrovačkih pisaca objavilo sredinom
godine. Uz ugodno druženje članova i prijatelja, ovo je bila i
blagdanska proslava četvrte godine postojanja ove udruge.
UDRUGA NAZBILJ ZA DJECU KARMENA
I OSTALIH DIJELOVA GRADA
Bijeli Božić u Karmenu
UČIMO HRVATSKI
Često
‘često
puta’…
Gospodin Alemko Gluhak
iz Zavoda za lingvistička
istraživanja HAZU, objavio je pod gore navedenim
naslovom u knjizi Govorimo hrvatski sljedeći tekst:
“ Pridjev čest znači, kako
možemo pročitati u
>Rječniku hrvatskoga jezika< Vladimira Anića, ‘koji
se ponavlja ili na koji nailazimo u kratkim vremenskim razmacima’. Možda
bi nešto bolje, određenje
bilo ovako: ‘koji se ponavlja više puta u kratkim vremenskim razmacima’.
Prilog često odgovara na
pitanje ‘kako’ pa bismo
mogli reći da znači: na
čest način, ili, kako piše u
Anićevu rječniku, ‘tako da
se ponavlja u kratkim vremenskim razmacima’.
Uzmemo li takva određenja, što bi značilo često
puta? Pitamo: koliko puta?
Odgovor: često puta. Dakle, dolazimo do toga da
prilog koliko možemo
zamijeniti prilogom često.
No prilog koliko odnosi se
na količinu. Prilog često ne
odnosi se na količinu
ponavljanja, nego na stupanj ponavljanja, na jakost
ponavljanja.
Količinu opisuje prilog
mnogo. On se u Anićevu
rječniku opisuje pomoću
količine ovako: ‘u velikom
broju, u velikoj količini’.
Riječ put, puta u priloškoj
službi označava, ‘u vezi s
glavnim brojevima, većima
od dva, i s drugim riječima za količinu pokazuje
ponavljanje radnje’, pa
imamo, recimo, dva puta,
deset puta, sto puta, svaki
put, više puta, mnogo
puta.
Ne dogodi mi se često da
se zapetljam u objašnjavanju, ali mi se to možda
dogodilo i mnogo puta.
Srećom nije bilo često.
Dakle, preciznije je –
umjesto nejasna često
puta – reći mnogo puta i
to može značiti da je nešto bilo i često”. T.K.
U nedjeljno popodne, 22. prosinca, na znanoj placeti u Karmenu, koju zovu i Kerina, ispod
samim Zidina, djeci ovog znanog kvarta, ali i ostaloj djeci iz
svih dijelova Grada, Udruga
Nazbilj priredila je ugodno
iznenađenje! Kad se već nitko
od gradskih otaca ni ove godine nije prisjetio organizirati
dolazak Djeda Mraza na Stradun, susret s njim i podjelu
darova, ekipa iz Karmena, predvođena Srđanom Kerom to je
učinila za djecu Grada. Bilo je
to pravo iznenađenje, zimski
ugođaj i pravi Bijeli Božić usred
Karmena. Prelijepa kučica,
vilenjaci, vile i ostali likovi iz bajki, uz dolazak Djeda Mraza uz pravi snijeg, privukli su veliki
broj mališana s roditeljima, slijedila je podjela darova, te pjesma sa svih strana. Kučica kao iz bajke, još je tamo, na placeti u
Karmenu, netko bi iz gradske uprave možda mogao i prošetati
se do nje, te vidjeti bar kakav ugođaj su imala djeca Karmena
ove nedjelje. Podsjećamo tek kako su još do prije koju godinu
udruge Porporela i Nazbilj organizirale ovakve dolaske na Stradun, ali očito je kao razumijevanja za to nije bilo od nadležnih,
te oni već drugu godinu ovako lijepe događaje organiziraju samo
za djecu svog kvarta, Karmena. Nj.B.
GlasGrada - 459 - petak 3. 1. 2014. 21
POLJOPRIVREDNO SAVJETODAVNA SLUŽBA -NACIONALNI PROGRAM POMOĆI SEKTORU VINA 2014. -2018. (2)
Mjera investicije u vinarije i marketing vina
U prethodnom broju tjednika je bila dana uvodna
riječ o Nacionalnom programu pomoći sektoru
vina te osnovne inforPiše:
Marijo Car, macije o mjeri restrukturi
konverzije
dipl.inž.agr. iranja
(zamjene)
vinograda,
jedviši stručni
noj od tri mjere koje su
savjetnik
ušle u program potpora u
vinogradarsko-vinarskom sektoru poljoprivredne proizvodnje. U ovom broju će
pak biti govora o drugoj mjeri koja će
vjerojatno privući veliku zainteresiranost
proizvođača vina s obzirom na skromnu,
a u dosta slučajeva i zastarjelu te neadekvatnu tehničko tehnološku opremljenost
naših vinarija za proizvodnju kvalitetnih i
vrhunskih vina, a za što postoje preduvjeti s obzirom na kakvoću grožđa kao sirovine (dubrovačka malvasija, plavac mali,
pošip, merlot i dr.) Naravno, Pravilnik o
ovoj mjeri (Pravilnik o provedbi mjere investicija u vinarije i marketing vina NN 146/
13) je zakonski dokument koji propisuje
uvjete njene provedbe što znači da ga potencijalni korisnici moraju detaljno proučiti
žele li osmisliti kvalitetan projekt koji će
proći na natječaju za ovu mjeru.
Sama tehnička provedba ove mjere od
strane Agencije za plaćanje u poljoprivredi je skoro istovjetna provedbi ostalih
mjera. To znači da natječaj za mjeru
raspisuje prije navedena Agencija, na njemu mogu konkurirati proizvođači vina bilo
pravne ili fizičke osobe s tim da fizičke
moraju biti obveznici poreza na dohodak/
dobit. Također, prijava na natječaj obuhvaća propisanu dokumentaciju među kojom je i skraćeni plan projekta kojim se
dokazuje poboljšanje učinkovitosti poslovanja i ostvarenje ciljeva projekta nakon
realizacije ulaganja. U slučaju prijave
većeg broja pravovaljanih projekata čiji su
iznosi za potporama viši od predviđenih
sredstava za ovu mjeru, tada će se vršiti
rangiranje projekata prema određenim
kriterijima. I kod ove mjere postoji mo-
gućnost korištenja predujma koji može
iznositi najviše 20 % od odobrenih sredstava, a iznimno i do 50 % ukoliko je projekt odobren u financijskoj 2014. odnosno 2015. godini.
Zakonodavac u ovoj mjeri dijeli pravne osobne na mikro, mala srednja i velika. Vinarije (poduzeća) u našoj županiji spadaju u prve tri nabrojane te ona imaju pravo
na potporu od 50 % od prihvatljivih troškova s tim da ona ne može biti manja od 5
000 odnosno veća od 1.500.000 EUR.
Svakako su potencijalnim korisnicima najzanimljivije informacije koje su to aktivnosti/ulaganja obuhvaćene ovom mjerom te
ostali objekata vezanih za poslovanje gospodarstva. Zaista, ogromna je paleta prihvatljivih troškova u ovoj mjeri nacionalnog programa pomoći sektoru vina. Čak
su prihvatljivi i troškovi aktivnosti razvoj
novih proizvoda, procesa i tehnologija.
Vinarijama koje kronično „pate“ u ovim
gospodarski nepovoljnim uvjetima poslovanja pruža se prilika da kroz ovu mjeru
potpore, promišljenim i svrsishodnim ulaganjem poboljšaju svoje tehničko tehnološku uvjete proizvodnje čime bi postali
konkurentniji na zahtjevnom tržištu EU te
možda na taj način osigurali svoj opstanak.
što spada u prihvatljive i ne prihvatljive
troškove. Aktivnosti izgradnja/rekonstrukcija/financijski leasing nepokretne
imovine dozvoljava cijeli niz troškova za
infrastrukturno uređenje vinarija, izgradnju/opremanje laboratorija za kontrolu
kvalitete, izgradnju prezentacijskih i prodajnih objekata, za uspostavu skladišta, logističkih centara i poslovnih ureda
poduzeća te za ulaganja povezana s gospodarstvom u cjelini. Veliki će odjek među
korisnicima imati i aktivnost kupnja/zakup novih strojeva i opreme. Tu su prihvatljivi troškovi takoreći za svu opremu
cjelokupnog proizvodnog procesa počevši od prerade grožđa preko vinifikacije pa
do punjena vina u boce, zatim opremanje
laboratorija, skladišta, prodajnih centara i
U ova dva broja tjednika su informativno
obrađene dvije mjere iz Nacionalnog program pomoći sektoru vina jer će prioritet
interesa naših proizvođača sigurno biti na
njima. Ukoliko postoje proizvođači s osmišljenom ili već ugovorenom izvoznom
aktivnosti, tada svoj interes mogu usmjeriti
na Mjeru promidžba na tržištima trećih zemalja (većina država van EU te neke
prekomorske). Sam naziv mjere govori
kako ona ima za cilj poticanje marketinških aktivnosti kao što su reklamiranje u
medijima, izrada promotivnih materijala,
sudjelovanje na međunarodnim sajmovima i slično. Zainteresirani korisnici mogu
naći podrobnije informacije u istoimenom
Pravilniku u već spominjanom broju Narodnih novina.
REGIONALNI URED AGENCIJE ZA PLAĆANJA U POLJOPRIVREDI
Obavijest vinogradarima
Sukladno Uredbi Komisije EZ-a broj 436/2009 i Pravilniku o registru vinograda, obveznim izjavama, pratećim dokumentima i podrumskoj evidenciji, do 15. siječnja 2014. Godine Izjavu o berbi
trebaju podnijeti svi proizvođači čija gospodarstva imaju više od
0,1 hektara površine pod vinovom lozom. Izjavu o proizvodnji
trebaju podnijeti svi proizvođači koji imaju više od 0,1 hektara površine pod vinovom lozom i proizvedu više od 1000 litara (10 hektolitara) vina, kao i proizvođači koji proizvedu manje od 1000 litara
vina, ali će biti stavljeno na tržište u bilo kojem obliku. Izjave (potpisane i biljegovane s 20,00 kuna upravne pristojbe) se podnose
osobno ili poštom Regionalnom uredu Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, čiji se uredi nalaze u Dubrovniku, Vukovarska 2 (telefon 01 644 6041 i 020 311 896), Korčuli, A. i S. Radića 1 (telefon 020 711 704) i Metkoviću, S. Radića
3 (telefon 020 683 667, 020 640 486 i 020 640 485).
22 GlasGrada - 459 - petak 3. 1. 2014.
DUBROVAČKI ANTIFAŠISTI
Ugašen „Gluhi telefon“!?
U pred blagdanskom ozračju, župan Dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić primio je u ponedjeljak, 23 prosinca
2013 godine, delegaciju Zajednice udruga antifašističkih
boraca i antifašista Dubrovačko-neretvanske županije, koju
je predvodio Branko Grošeta, predsjednik Zajednice. Čestitavši županu Dobroslaviću dolazeće božićne blagdane uz
želje za uspješnu Novu godinu, istakao je da proteklih nekoliko godina nije bilo ni očekivane suradnje ni komunikacije
između Županije i Zajednice županijskim antifašista naročito
je potpuno izostalo sufinanciranje programa Zajednice od
strane županijskih organa. No, složili su se sugovornici s
obje strane, nema koristi od vraćanja u prošlost i preispitivanje razloga „gluhog telefona“, već se treba okrenuti
budućnosti i pokušati normalizirati odnose i unaprijediti
suradnju, sve, prije svega u interesu promicanja antifašizma i tekovina NOB-e. Branko Grošeta je naglasio da Dubrovačko-neretvanska županija treba sudjelovati u sufinanciranju i stvaranju mogućnosti za ostvarivanje temeljnih potreba Zajednice udruga antifašističkih boraca i antifašista
na svome području. Tim prije jer je u Zajednici udruženo
desetak udruga i društava s preko tisuću članova. Pored
toga krajem ove godine u Dubrovniku će se organizirati
obilježavanje sedamdesete obljetnice oslobođenja Dalmacije od fašizma u Drugom svjetskom ratu. Očekujemo
da će i posebna donacija Dubrovačko-neretvanske županije za tu prigodu doprinijeti da se taj značajan jubilej dostojno obilježi na ponos i diku Dubrovnika i Dubrovačkoneretvanske županije. Župan Nikola Dobroslavić se složio
da je nužno uspostaviti i unapređivati suradnju Zajednice
antifašističkih boraca i antifašista i organa Županije, pozvao da Zajednica uputi Županiji svoje programe i potrebe i
da će ih Županija odgovarajuće financijski pratiti u okvirima svojim mogućnosti. Znači li to da je ugašen „gluhi telefon“ Županije Dubrovačko-neretvanske prema Zajednici antifašističkih boraca i antifašista i da će budućnost ponuditi
nužnu komunikaciju i suradnju i donijeti Zajednici do sada
izostali odgovarajući županijski financijski temelj, vrlo skoro će pokazati vrijeme. Vjerujemo u pozitivne učinke ovog
predblagdanskog primanja kog župana. kl
Tribina o zbjegu u El Shattu
Koncem siječnja Udruga antifašista Dubrovnik će obilježiti Međunarodni
dan sjećanja na Holokaust i naročito sedamdesetu obljetnicu Zbjega u
El Shattu u sjevernoj Africi. Tu je tridesetak tisuća ljudi, pretežno žena
djece i starijih iz mnogih dalmatinskih područja pa i sa šireg dubrovačkog
područja, Pelješca i Korčule, u surovo vrijeme Drugog svjetskog rata,
izbjeglo pred terorom i zločinima fašističkih okupatora i umjesto svojih
domova, oko godinu i pol dana živjelo pod šatorima u sinajskoj pustinji.
Unatoč teškim uvjetima ostvarili su vrijednosti koje se mogu zamisliti samo
u stvarnom životu u miru. Njih oko osamsto u Zbjegu je i završilo svoj
život, zauvijek ostavši u pustinjskom pijesku. Na tribini Udruge tim je povodom planirano predavanje Nataše Mataušić, muzejske savjetnice Hrvatskog povijesnog muzeja u Zagrebu, koja je, baveći se s tom temom,
uz iskustvo ostvarila i zapažene rezultate. Prikazat će se i dokumentarni
filmovi na temu Zbjega u El Shattu.
Program izleta
I Programom aktivnosti Udruge antifašista Dubrovnik u 2014. godini
planirano je nekoliko izleta. Uobičajeno prvi je vezan uz početak proljeća, u subotu, 22. ožujka, se organizira pohod na Vrelo u Župi dubrovačkoj i komemoracija i odavanje počasti uz spomenik povodom
sedamdesete obljetnice pogibije župskog tribuna i prvoborca Marka
Marojice. Potom slijedi odlazak u Boku Kotorsku i posjeta Tivtu i Dobroti
uz druženje i ručak. Za početak svibnja planiran je jednodnevni izlet u
Jablanicu na obilježavanje 71. obljetnice “Bitke na Neretvi“, a u okviru
proljetnog izleta tokom svibnja planiran je trodnevni odlazak na Vis u
okviru obilježavanja 70. obljetnice osnivanja NK Hajduk-NOVJ i dolaska
maršala Tita i Vrhovnog štaba NOVJ i na taj srednjojadranski otok, odakle su vođene operacije oslobođenja od okupatora i gdje je Tito pred
strojem boraca Prve dalmatinske proleterske narodnooslobodilačke
udarne brigade izgovorio povijesnu rečenicu: „Tuđe nećemo, a svoje ne
damo!“ Sredinom lipnja planiran je jednodnevni izlet u Tjentište na
obilježavanja 71. obljetnice “Bitke na Sutjesci“. Četverodnevni izlet koncem rujna vodi u Vukovar i obilazak spomen obilježja te odavanje počasti žrtvama Grada heroja, te posjete Subotici i Novom Sadu. U subotu, 18.
listopada, je jednodnevni izlet na Šipan i pored ostataka spomenika NOBi sjećanje na 70 obljetnicu oslobođenja Dubrovnika i južnodalmatinskog
područja od okupatora i fašizma u Drugom svjetskom ratu, odavanje
počasti i polaganje vijenca, šetnja, druženje, ručak.
ULICAMA
MOGA GRADA
Irish pub
"The Gaffe"
KINO
SLOBODA
JURAJ I HRABRI
Marende
VITEZOVI 3D,
ponedjeljakŠETNJA S
petak
cijena 35.00kn DINOSAURIMA 3D,
od
BATLER,
10.00h-15.00h
VUK S WALL STREETA,
NIKO 2 : MALI BRAT,
ŽELITE LI SE I VI REKLAMIRATI
NA OVIM STRANICAMA, NAZOVITE
VELIKA FRKA,
MARKETING GLASA GRADA: 358 980 / 311 992,
RONIN 47,
ILI SE JAVITE MAILOM:
[email protected]
BLUE JASMINE
GlasGrada - 459 - petak 3. 1. 2014. 23
NA SILVESTROVO
Mise zahvalnice
Mise zahvalnice za proteklu 2013. godinu
slavljene su na Silvestrovo 31. prosinca u
župama i samostanima diljem biskupije,
a dubrovački biskup mons. Mate Uzinić
predvodio je zahvalno misno slavlje u dubrovačkoj katedrali.
Uz zahvalnost Bogu za sve ono što je učinio za ljude u povijesti spasenja, biskup
Uzinić je, uz ostalo, potaknuo vjernike na
zahvalnost i na ono što je Bog učinio u
njihovom osobnom životu, životu zajednica, naroda i čovječanstva općenito jer,
kako piše Ivan, „doista, od punine njegove
svi mi primismo, i to milost na milost.“
Biskup je spomenuo neke događaje na
razini opće i mjesne Crkve za koje, među
ostalim, treba biti zahvalan: „Spomenut ću
na razini opće Crkve tek papu Franju kojega mnogi proglašavaju osobom godine,
ali ne želim iz tog pogleda izdvojit niti papu
Benedikta XVI. i njegov hrabri čin povlačenja s papinske službe u otvorenosti
Duhu Svetome koji je sam po sebi promijenio lice Crkve. Na općoj razini želim još
spomenuti Godinu vjere, Biskupsku sinodu u novoj evangelizaciji i dva važna dokumenta pape Franje, a oni su enciklika
Lumen fidei (Svjetlo vjere), koju u velikoj
mjeri možemo zahvaliti papi Benediktu
XVI., i apostolska pobudnica Evangelii
gaudium (Radost evanđelja)
u kojoj je papa Franjo, na
neki način, sažeo glavne
naglaske svoje papinske
službe i pokazao novi smjer
Katoličkoj Crkvi. Godina
vjere bila je na različite
načine obilježena i u našoj
mjesnoj Crkvi. Osobito smo
zahvalni što se ta godina
poklopila s 300. godišnjicom
naše katedrale i 10. godišnjicama dolaska bl. Ivana Pavla II., počasnog građanina
našeg Grada u naš Grad i proglašenje bl.
Marije Propetog Isusa Petković. Uz Godinu vjere spomenimo tek vrlo uspjele tribine Otvoreno o vjeri koje su nas obogatile
iskustvom vjere nekih poznatih osoba, a
njima bih pridružio i svjedočanstvo vjere
dviju poznatih osoba iz naše dubrovačke
prošlosti koje su također obilježile godinu za nama, a te su osobe poznatiji i
zaslužniji Stjepan Gradić i manje poznat,
ali također zaslužan Ignacija Amerling.
Osobito smo Gospodinu zahvalni za Godinu mladih koju smo ove godine započeli
i one bogate plodove koje iz te godine već
ubiremo u životu ove naše mjesne Crkve.
Neka to Gospodin obilno blagoslovi kako
bismo mu slijedeće godine još radosnije
mogli zahvaljivati.“
Uz iskazivanje zahvalnosti Bogu za proteklu godinu dubrovački biskup je pozvano i na molitvu za oproštenje „jer nismo na pravi način iskoristili, a često niti
cijenili, sve one milosti koje smo od Boga
primili.“
Generalni vikar Dubrovačke biskupije
mons. Petar Palić i katedralni zborovi pod
ravnanjem Margit Cetinić na kraju mise
predvodili su pjevanje pjesme zahvalnice
Bogu za sva primljena dobra.
Izvor: www.dubrovackabiskupija.hr,
Angelina Tadić
Živim u stanu, zgradi novogradnje u koju sam uselio prije tri mjeseca. Primjetio
sam pukotinu na vanjskom zidu prizemlja, iza kojeg je moj stan. Pukotina se
okomito proteže od prizemlja do prvog kata, visine 3,5 metara i širine je od
0,1-1,00 mm. Pozvali smo stručnjaka za zidne konstrukcije koji nam je
objasnio da se ne radi o konstrukcijskoj pukotini, već o pukotini koja „diše“,
pogotovo pod utjecajem različitih temperatura vanjske atmosfere, te da je
pukotinu potrebno samo kvalitetno sanirati. Kakvu mi sanaciju preporučujete.
Pošto ste dobili stručnu prosudbu da pukotina ne ugrožava nosivost građevine, te ne
prijeti opasnost od rušenja, onda je valja
smatrati samo manjim estetskim nedostatkom koji se može riješiti vrlo kvalitetno. Treba napomenuti da pukotine u zidanoj građevini mogu nastati i u samom tijeku gradnje.
No, tek izvedeni zid svoj konačni oblik ipak
poprima nakon duljeg vremena. Čest su
uzrok pojavi pukotina i navedene promjene
temperature. Takve pukotine neprekidno
“dišu”, tj., povećavaju se i smanjuju, zavisno o temperaturnim promjenama. Za ilustraciju navodim da se 10,0 m dugi i 10,0 m
visoki zid pri promjeni temperature od -10
°C do +30 °C produlji u vodoravnom i okomitom smjeru za 3,2 mm. Kad ovakva naprezanja premaše čvrstoću materijala javit će
se i pukotine. Jednom stvorena pukotina
mjesto je na kojem se događaju pomaci pri
daljnjim temperaturnim promjenama. Pukotina širine do nekoliko milimetara neprihvatljiva se za ljude koji borave u njezinu okolišu,
jer daje dojam nesigurnosti građevine, pa je
24 GlasGrada - 459 - petak 3. 1. 2014.
nužno nastojati da se takvo oštećenje i popravi. Sanaciju Vašeg problema počnite sa
čišćenjem dijela fasade oko pukotine u širini
od po 60-ak cm sa svake strane pukotine.
Premažite očišćenu površinu sa RD-UNIFIXom, temeljnim premazom, te nakon sušenja
(cca.-1 sat), na vrh pukotine postavite RDMUR MREŽU širine 1,00 metar, tako da
pukotina ostane po sredini mreže. Pri postavljanju mreže odmah premazujete preko nje
prvi sloj RD-ELASTOMUR-a, pazeći da se
elastična mreža ne zgužva pri premazivanju.
Nakon minimalno 6 sati premažite i drugi sloj
RD-ELASTOMUR-a. Po sušenju drugog sloja mreža se ne smije vidjeti. Ovakav načinRD-MUR SISTEM-om sanacije fasadnih
pukotina riješit će Vaš problem, jer je sistem
vodonepropusan, trajno elastičan-preko
400%, paropropusan, ne stari, ton boje ne
blijedi pod utjecajem vremenskih prilika/neprilika, te garantira trajnu zaštitu Vaše fasade.
RD-MUR SISTEM: PROFESIONALNA
ZAŠTITA & DEKORACIJA!!!
KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA
Jedini spas je u otrežnjenju
Ministar Prometa i veza je najavio i najveći pos’o stoljeća. Rasprodaju auto-cesta. Otkrio
nam je, da je njegova sreća nemjerljiva, baš zato, što to nije rasprodaja, nego monetizacija
ili prodaja državnoga duga...ili kako bi bilo jasno i neupućenima, to ti ga dođe, k’o da prodaš
susjedu svoj frižider i televiziju, kako bi platio račun od struje i telefona. A onda u tega susjeda,
hladiš pivu i gledaš vijesti
Naš predsjednik Vlade bi, kažu, progovorio na donju, kad’ ne bi mog’o na gornju.
Tako je, da bi smirio ustrašene Hrvate,
objavio vijest, kako je, ne nama, nego Italiji
dopala ‘čast’ prekrcavanja onih Sirijskih
otrova. I to u njihovoj luci. A lijepo su mu
tamo rekli da šuti, dok talijanski Premijer
tu radosnu vijest ne otkrije svojima doma,
i to kad’ već sve bude gotovo. Tako su ga
ukorili i rekli, da ne zna ni osnovna pravila
u diplomaciji, iako je on uvjeren, da je
meštar tega zanata. Poslije tega je pokaz’o
i svoje trgovačko umijeće. Blagoslovio je
prodaju najuspješnije hrvatske osiguravajuće kuće. Govore neki, da su dobili za
malo dosta, za tri mjesečne plaće.
A slavni kupac, umoran od raznih
svjetskih anti - pušačkih smicalica i prorijeđenoga duhanskoga
dima, pa tako i profita, odlučio je
prodavat’ nešto zdraviji proizvod.
A Ministar Prometa i veza je, nakon ove, spasonosne trgovine,
najavio i najveći pos’o stoljeća.
Rasprodaju auto-cesta? Nikako!
Otkrio nam je, da je njegova sreća
nemjerljiva, baš zato, što to nije
rasprodaja, nego monetizacija ili
prodaja državnoga duga...ili kako
bi bilo jasno i neupućenima, to ti
ga dođe, k’o da prodaš susjedu
svoj frižider i televiziju, kako bi platio račun od struje i telefona. A
onda u tega susjeda, hladiš pivu i
gledaš vijesti. Otprilike.
Hrvati, skeptični prema svemu, a nekako
neskloni velikom biznisu, nadaju se, da
se najveći pos’o stoljeća, neće pretvorit’,
u najveću pljačku stoljeća.
Zasjedanje Sabora je prestalo cijelu setemanu prije Božića. Da se iscrpljeni zastupnici odmore od teških obaveza i
pripreme za blagdane. Njima će Blagdani
trajat’ nešto više, nego ostalima godišnji
odmor. Tako nagrađeni za svoj uspješno
odrađen pos’o, imat’ će, deboto mjesec
dana za vijađanje, skijanje ili blagdansko
opuštanje u krugu obitelji. Ankete govore,
da se prosječan Hrvat ne buni, što naši
izabrani zastupnici i ostali politički velikani, stalno neđe putuju. Jedino ih smeta, što se o’tamo - vraćaju.
Bila kriza ili ne bila, nije pošteno, da se
Uprava Hrvatske elektroprivrede vozi u
starim i nesigurnim autima. Šefovi znaju
razliku. Većini tih petogodišnjih olupina,
sjedišta nisu grijana na struju, a i konja je
malo ispod haube, ili su ostarili, pa slabo
trče. Tako su vrijedni državni trgovci strujom, prvo naumili kupit’ tisuću i po’ novih
auta, ali su iz solidarnosti s potrošačima, i
svijesni potrebe za štednjom, taj broj prepolovili. Tako će potrošit’ samo stotinjak
milijuna kuna. Pretvoreno u kilovate, prava sitnica, jedva 2 i po milijuna kilovata
skupe struje, ili duplo više, one noćne jeftine.
Eto će naši doktori opet u štrajk. Ustavni
Sud im je to dopustio, a Ministarstvu zdravlja objasnio, da država nije u ratu. Zato
nema radne obaveze. Pa onda, ovim njihovim sindikatima, ne da vrag mira, nego
govore, da Vlada, traži alternativu medicini, pa poseže za vremeplovom. Tjera
doktore u pečalbu, a Crkvi ugađa i u
bolnice uvodi dušobrižničke ambulante.
Za to ima solada, a za doktore nema.
Opozicija oprezno predbacuje Crkvi, da
sklapaju paktove s bezbožnim političarima i time postaju još gori od njih. Samo
što nisu rekli, da se i jedni i drugi dobro
rugaju ovemu narodu, koji im je i dao toliki utjecaj i moć. Pa mu sad’ to ovako vraćaju.
Ma jes’ roga. Ko im u to vjeruje! Odma’ je
doš’o demant iz Vlade. Jasno su istakli,
da te ‘ambulante’ neće zamijenit’
službenu medicinu, nego su potrebite
samo za ono, kad’ ti dođe, stani - pani.
Kad’ ti je palijativno! Jer ti je onda Očenaš, jedina terapija. I ne treba ti za to ni
dodatno zdravstveno osiguranje. Eee! I
nema nikakve skupe medicinske opreme,
a o nabavi, spomenutoga vremeplova, za
povratak u četrnaesto stoljeće, govore,
ni’ko ništa nije ni pit’o. Samo doktorsku
plaću dušobrižniku, i tu... dušobrižničku
ambulantu. Mada to naoko izgleda, da ni
zadnje pomazanje nije mukte, to nije baš
tako. Sve se financira iz državnoga proračuna.
Srpski političari zabavljaju svoju naciju
rugajući se na Twitteru Piše: Mario Klečak
našim političarima. Pa
govore, onako Balkanskim rječnikom,
kako je naša Ministrica, primila gospara
Kurza. Tako se bome zove, njezin mladi
austrijski kolega, što mu je naša ministrica bila prva, koju je susreo na svome prvome diplomatskom putu. A čovjek se
tako zove po Njemački, ništa čudno. Osim
što znači - kratak. Ali prezimena se i tako
ne prevode. Ma, o’kle to Balkanci znaju.
Naša Vlada nije uopće obadala njihov
Twitter, jer je imala pametnija posla. Tako
je donijela uredbu o izmjenama Zakona
o uskrati isplate pojedinih materijalnih
prava zaposlenima u javnim
službama. Drugim riječima, nema
više Božićnice i regresa u 2014.
godini. Jer, ove godine treba
vratit’ puste milijarde kuna kredita. Kažu, srce ih boli, ali do nekih
sretnijih vremena, ništa od
Božićnice, regresa za godišnji,
dara za djecu. Slični problemi k’o
i Vladini, ometali su i Djeda Mraza, i bilo je upitno, hoće li uopće
doć’ ovega puta. I on se mučio s
rebalansom proračuna. A i kriza
ga je napala. Pa su i ovi njegovi
domaći pomagači, sindikalni djedovi božičnjaci ili mrazovi, ostali polupraznih vreća. Zato su morali radit’ u fušu po trgovačkim lancima velikih gradova. K’o klauni
su zvonili u sva zvona i vikali hoho-ho. Za TV reklame su se, k’o cirkusanti, vozili rolama, letili balonima, avionima,
nebeskim sanjkama, i blještavim kamionima, pijući crvene gazirane napitke.
A naši poštanski sandučići, prepuni su
reklama, obavijesti, opomena za
neplaćene račune. A nekad’, rado očekivane čestitke za Božić i Novu godinu?
Tek po koja, ili ih uopće nema. Zamijenile
su ih elektronske čestitke, robotskoga
izričaja. Bez osobnosti i bez duše.
Bilo kako bilo, i to je - bilo. I prošlo, k’o i
luda Novogodišnja noć. K’o i vazda, kad’
su se kazaljke poklopile, neko je mislio na
nas, mi na njega, on na sebe. I opet smo
zaželjeli svojim najbližima više od onega
što se može ostvarit’. Nismo ni političare
zaboravili. Bili oni lijevi ili desni, poželjeli
smo im, da se ne dijele na ljevičare i
desničare, samo na osnovu tega, koja im
polovina mozga radi.
A ostatku Hrvata, dobromisleći su
poželjeli, da se svi probudimo prije nego
ostanemo bez snova. Jer, jedini spas je
u otrežnjenju... Ne onih koji piju, nego
onih koji plaćaju.
GlasGrada - 459 - petak 3. 1. 2014. 25
mali OGLASI
STANOVI
Nova Mokošica; prodaje se
stan od 64m2. 091 1503 473.
Mijenjam stan 33,5 m2 u Zadru za Dubrovnik. 095 1980 659
IZNAJMLJIVANJE
Iznajmljuje se namješteni stan
na Montovjerni 80 m2 + 25 m2
tarace (2 sobe, dnevni boravak, kuhinja) na duži period.
Cijena 500 Eura + režije. 098
285 582.
Iznajmljujem stan u Mokošici,
Vinogradarska (kraj butige
Pemo), na duže vrijeme. 091
502 9119, 454 766.
Iznajmljujem jednosobni stan
od 01.01.2014., na duže vrijeme u staroj Mokošici s parkingom, blizina autobusa. 020
419 574.
APARTMANI
KUPRES; iznajmljujemo i
prodajemo kompletno opremljene i namještene apartmane
u centru Kupresa. 091 584
3184.
GARAŽE
Srebreno, iznajmljujemo
garažu. 099 793 5050.
Iznajmljujem garažu za skladište, a može i za poslovni
prostor 35m2 sa sanitarijama
u Župi-Mlini. 098 344 630.
ZEMLJIŠTA
Hitno prodajem građevinsko
zemljišta u Čibaći - Mišići,
Mali oglasi za sljedeći broj, primaju se zaključno s UTORKOM DO 12:00 SATI i objaviti će se samo jednom. PREDAJTE MALI OGLAS SMS-om
NA BROJ 66248 (upišite GLAS, vaš tekst), (cijena poruke 3,72kn, PDV uključen). GLAS GRADA NE ODGOVARA ZA SADRŽAJ MALIH OGLASA.
Externus d.o.o. B. Bušića 16, 10000 Zagreb, OIB: 55605263245; podrška: 8-16h, 01 888 7109 ili [email protected]
odmah ispod autobusne stanice. Cijena 50 eura/m2. 098
747 107.
Prodajem zemljište, 2-3 parcele od Stona do Hodilja. 321
515.
AUTOMOBILI
MERCEDES E 200 cdi, ‘99.g.
model 2000.g., reg. do 06/
’14.g. 199500km. 8600 Eura.
091 5400 137
Alfa Romeo GTV, 1995.g., registriran do 04/2014., prešao
160 000 km, atestiran plin, 110
kw, uredno održavan za 23 000
kn. 098 192 7649.
Kia Pride 2000 god., reg. do 6/
14, prešla 95 000 km. 091 755
3230.
Seat Cordoba, crni, 2005 g.,
17700 km, klima, centralno
zaklj. Prvi vlasnik potrošnja oko
5l, za 33 000 kn. 098 138 8391.
MOTORI
BEVERLY 350S, 2 god. garancije, 2012, 8000 km, 1 vl. orig.
kufer i tenda, servisna,
garažiran, prodaja zbog kupnje drugog motora, 32000 kn.
099 210 2706.
POSAO
Uređujem vrtove i đardine,
dipl.ing.agr. 098 958 1993.
Oštrim lance za motorne pile,
ručne pile, noževe, kosjeriće,
sjekire, te pravim sprave za
izbijanje koštica iz zelenih
maslina. 091 755 2589.
OBAVIJEST O PROMJENI POSTUPKA PREDAJE MALIH OGLASA
Prilikom predaje oglasa, u SMS-u je potrebno priložiti sljedeće podatke:
- pravne osobe: ime tvrtke, sjedišta, OIB, ime i prezime odgovorne osobe
- fizičke osobe: ime i prezime naručitelja, OIB, njegovo prebivalište, odnosno boravište.
Molimo Vas da prilikom predaje oglasa navedete svoje identifikacijske podatke kako bi oglasi bili
objavljeni, u protivnom, Zakon nam zabranjuje objavu Vaših oglasa. Identifikacijski podaci neće
nigdje biti objavljeni, neće biti dostupni drugim korisnicima, niti će se koristiti u druge svrhe od
strane Tele 5 d.o.o.
Izrađujem portret u olovci za
samo 200 kn i u ugljenu za 250
kn. Svakako dostaviti fotografiju 091 894 1866.
Hitno tražim peć na drva. Ako
netko ima za pokloniti ili kupnja uz povoljnu cijenu. 099 416
6787.
RAZNO
Prodajem suha drva. 091 597
7520
Prodajem povlasticu za plivaricu i sve mreže stajačice, Dubrovnik, zona G, 5000 eura fiksno. 098 930 0575.
Vanbrodski motor Tomos 4 u
super stanju s tankom 1500 kn.
098 138 8391.
Sudoper dvodjelni 100 kn. 098
138 8391.
Dva akvarija od 380 lit. Jedan
novi sa stalkom-kabinetom
metal-halid rasvjeta tajmer co2
boce pune sa reg. Filteri, grijaci 300w prodajem 11500 kn.
Gratis drvo mopan i granit sivi
50kg 098 138 8391.
Letilica za ptice 80x150x100
nova oprema 15 australskih
zeba 3 gold amidale za 1200
kn 098 1388391 GLAS Volvo
V50 2006 g. dizel karavan
167000 km 60000kn. 098 138
8391.
Role ženske marke FILA br. 40,
skoro nove za 150 kn. 098 138
8391.
Komplet strojeva za izradu aluminijskih otvora, vrlo povoljno
prodajem uz mogućnost iznajmljivanja radione. 098 699
655.
mARKETIN
T: 020 358 980 F: 020 311 992
26 GlasGrada - 459 - petak 3. 1. 2014.
Prodajem al felge 16.col.sa 5
rupa original za mercedes. 098
888 231.
POMOĆ I NJEGA
Radim masažu, pedikuru,
manikuru, šminku... Cijena
jako povoljna. Dolazim na
kućnu adresu. Zvati od 10-18h
na 095 3944 755.
Ako trebate izrazito pedantnu
čistoću stana zovite 097 7808
919
Roditelji, nema vam tko čuvati
djecu? Nazovite 097 780 8919
Medicinska sestra, njegovala
bi stariju osobu popodne. 098
912 8097.
Trebam pomoć za slabo
pokretnu osobu mjesto obavljanja pomoći Stara Mokošica.
091 894 6130.
Nudim uslugu čišćenja skala,
pomoć u kući ili njegovanje
starije pokretne osobe. 098
971 7412.
OSOBNI ODNOSI
Muškarac traži poznanstvo sa
parom biseksualnim iz Dubrovnika. 099 679 8416.
Tražim ženske osobe za
druženje i vezu. 099 684 6578.
[email protected]
POLICIJSKA UPRAVA DUBROVAČKO NERETVANSKA
Prometna nesreća s teško
ozlijeđenom osobom u Metkoviću
U prometnoj nesreći koja se, 1. siječnja, oko 5.30 sati, dogodila u Mlinskoj ulici u
Metkoviću, 21-godišnji pješak je teže ozlijeđen. Naime, 28-godišnji policijski službenik
koji je bio izvan službe, upravljao je automobilom, dubrovačkih registracijskih oznaka, krećući se kolnikom navedene ulice kada je naletio na pješaka koji se kretao uz
rub kolnika. Ozlijeđeni pješak je prevezen u splitsku bolnicu gdje je zadržan na daljnjem liječenju. Nakon prometne nesreće vozač je napustio mjesto događaja, a potom
je u Ulici Matice Hrvatske prouzročio prometnu nesreću s materijalnom štetom, udarivši
u parkirani automobil, dubrovačkih registracijskih oznaka. 28-godišnji vozač je ubrzo
pronađen, a izvršenim alkotestiranjem izmjerena mu je koncentracija alkohola od
1,99 g/kg. Policijski službenik će do okončanja disciplinskog postupka bit udaljen iz
službe. Očevid ove prometne nesreće obavio je nadležni državni odvjetnik u suradnji
s policijskim službenicima.
Teška prometna nesreća na Božić
u Župi dubrovačkoj
U teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila 25. prosinca, oko 22.35 sati, na D-8, u
blizini mjesta Kupari u Župi dubrovačkoj, dvije osobe su smrtno stradale, jedna je
teže, a tri su lakše ozlijeđene. Naime, 18-godišnjak je upravljao automobilom, dubrovačkih registracijskih oznaka, krećući se iz smjera zapada prema istoku, kada je
dolaskom na predio Blato u blizini Kupara, izgubio nadzor nad upravljačem, prešao u
suprotnu kolničku traku te udario u drvo i metalni nosač reklame, nakon čega se
vozilo zaustavilo na zemljanoj površini van kolnika. U automobilu se nalazilo ukupno
šest osoba, u dobi od 15 do 18 godina. U ovoj teškoj prometnoj nesreći smrtno su
stradala dvojica putnika, u dobi od 15 i 16 godina, jedna osoba je teže, dok su vozač
i dvojica putnika lakše ozlijeđeni. Svi ozlijeđeni su nakon pružene liječničke pomoći
zadržani na daljnjem liječenju u dubrovačkoj bolnici. Očevid ove prometne nesreće
obavio je nadležni državni odvjetnik u suradnji s policijskim službenicima. U policijskim
izvješćima nisu spomenuta imena smrtno nastradalih mladića Luke Tolja (rođ. 1997.)
i Danijela Sentića (rođ. 1997.), čija je smrt potresla ne samo njihove najbliže već cijeli
Dubrovnik. dubrovacko-neretvanska.policija.hr
Zaplijenjeno više od
35 kg marihuane
Ulaznoj graničnoj kontroli na međunarodnom cestovnom graničnom prijelazu Karasovići, 29. prosinca, pristupio je automobil, albanskih nacionalnih oznaka kojim je upravljao 54-godišnji državljanin Albanije. Tijekom
granične kontrole u suradnji policijskih
službenika Policijske postaje Gruda i djelatnika carine uočene su preinake u podvožju
automobila, odnosno posebno izrađen
spremnik u kojem je primijećen paket karakterističan za pakiranje opojnih droga. Zbog
sumnje u počinjenje kaznenog djela neovlaštene proizvodnje i promet drogama vozač
je uhićen i doveden u prostorije policije na
kriminalističko istraživanje, a temeljem naloga
Županijskog suda u Dubrovniku je obavljena
detaljna pretraga automobila. Pretragom su
u posebno prerađenom prostoru u podvožju
automobila pronađena 23paketa marihuane,
ukupne težine 35 656 gr. Sveukupna tržišna
vrijednost zaplijenjene marihuane procjenjuje
se na oko 525 tisuća kuna, dok bi ova količina u uličnoj preprodaji na području Republike Hrvatske dosegla iznos od oko 1 750 000
kuna. Nakon dovršenog kriminalističkog
istraživanja 54-godišnji državljanin Albanije će
uz kaznenu prijavu bit predan pritvorskom
nadzorniku PU dubrovačko-neretvanske. Od
početka ove godine na graničnom prijelazu
Karasovići ostvareno je 128 zapljena raznih
vrsta droga, a sveukupno je zaplijenjeno preko 327 kg marihuane, više od 26 500 raznih
tableta s liste opojnih droga i dr.
Što raditi s bolovima i deformacijama
prstiju na stopalima?
To su najčešće tegobe na stopalima koje se više javljaju
kod ženskog spola. Deformacije prstiju nastaju kao posljedica postupnog spuštanja svodova stopala pri čemu stopala postaju duža, a tetive prstiju postaju kraće tako da se
prsti grče i savijaju. Uz to jako važan čimbenik je neadekvatna obuća. Elegantna ženska cipela mora biti visoke pete
i jako uska u prednjem dijelu. To dovodi do bržeg deformiranja osobito prednjeg dijela stopala i prstiju. Nad
pojedinim izbočenim dijelovima prstiju dolazi do iritacije
kože koja traje dugotrajno, pa je obrambeni mehanizam
kože stvaranje rožnatih naslaga koje dodatno pojačavaju
bolove i povećavaju deformitet. Osim toga, na pojedinim
djeloivima prstiju postoje pojedina anatomska izbočenja
na kostima koja se s vremenom povećavaju, a još ako na
njih djeluje vanjska sila, tj. pritisak obuće, to dovodi do
drugih deformacija na koži uvidu dubokih natisaka. Jed-
no od najčešćih deformacija stopala je deformacija palca
ustranu ili poznatiji kao hallux valgus deformacija, koja je
također uzrokovana pored genetskih predispozicija i neadekvatnom obućom. Iz samog ovog proizlazi jasna terapijska činjenica, a to je treba nositi adekvatnu obuću. Ako se
mora nositit elegantna obuća to svako ne treba nositit dugo.
Daljnja terapijska mjera su ortopedski ulošci po otisku, a
za mnoge deformacije neophodno su pojedine operativne
korekcije. Kod nas pacijenti jako dugo trpe ponekad vrlo
jake tegobe, a ne poduzimaju nikakvi korake u rješavanju
tih tegoba. Osobito pacijenti izbjergavaju operativne zahvate, koji u pojedinim slučajevima definitivno rješavaju problem. Svakako je neophodno konzultirati ortopeda, koji će
možda predložiti pored ostalog i ev. operaciju, ali toga se
ne treba bojati , jer nitko nema pravo natjerati nekoga na
op. ako taj ne želi.
GlasGrada - 459 - petak 3. 1. 2014. 27
U REVELINU
Nezaboravni koncert komorne glazbe
Na prvi dan zime 21. prosinca u slanici
Revelina, održan je koncert komorne
glazbe pod nazivom „Zimska bajka“ organiziran u suradnji s hrvatsko – ruskim
društvom „Umjetnost bez granica“, iz Dubrovnika. Na koncertu su nastupili mladi
glazbenici: Helena Tomašković, klavir,
Mladena Lasić, violončelo, Elvira
Galioulline, klavir, Damir Butigan, trublja i
dvije mlade ruske sopranistice Natalija
Demyanova i Valerija Potselueva. Slanicu
Revelina sa svojim prostranim balkonom
posjetitelji su ispunili do posljednjeg mjesta, a nekoliko ljubitelja komorne glazbe,
nažalost morali su stajati. To veće komorne glazbe mladi glazbenici proveli su
nas kroz čarolije zimske bajke, i na kraju
zime nagovijestili proljeće. Na programu
je bilo deset djela od: Vivaldia, Puccinia,
Bizeta, Rimski – Korsakova, Čajkovskog,
Sibeliusa, Banevichia, Piazzolla, Delibesa
do mladog dubrovačkog skladatelja
Damira Butigana koji je stalni član dubrovačkog simfonijskog orkestra gdje je
zaposlen na mjestu druge trublje. Koncert
je uspješno uz humor vodila pijanistica
Helena Tomašković koja je nadareno
ispričala kolaž običaja, bajki i zimskih idila daleke Rusije. Nadarene mlade ruske
sopranistice koje su do sada osvajale prve
nagrade na mnogim glazbenim natjecanjima; Valerija Potselueva iz Petersburga
kojoj je ovo bio prvi nastup u Dubrovniku
i Natalia Demyanova iz Moskve koja je u
Dubrovniku uspješno nastupala već nekoliko puta, svojim glasom i vrhunskom interpretacijom bile su to veće nagrađene
dugim aplauzom i ovacijama, zadovoljne
publike. Zajedno pjevajući izvele su „Duet
Cvijeća“ iz opere Lakme, Delibesa i iz
hladne zime najavile skoro toplije proljeće.
Pošto su jedan cijeli red u publici ispunili
turisti iz Engleske, svi mladi glazbenici na
kraju programa su u kapama djeda mra-
za, dodali vanrednu 11. točku i na engleskom jeziku su u duetu Valerija i Natalija veoma uspješno otpjevale „Merry
Christmas“, u Butiganovoj obradi, čime su
svim prisutnima čestitali nadolazeće
blagdane Božić i Novu Godinu, na veliko
oduševljenje prisutnih i gromki aplauz engleskih turista koji su razdragano pjevali
zajedno sa sopranisticama. Zbog dugog
i gromoglasnog aplauza zadovoljne publike, mlade glazbenice dodale su još jedno iznenađenje večeri. U potpunoj tami
izašle su sa upaljenim voštanicama i uspješno izveli „Tihu noć“ na hrvatskom jeziku što je oduševljena publika nagradila
ovacijama. Poslije završetka upriličenog
domjenka, na zamolbu prisutnih, mlade
glazbenice su još jednom sa zadovoljstvom izvele „Merry Christmas“. Bio je to
ove godine drugi koncert komorne glazbe
koje je organiziralo hrvatsko – rusko društvo koje osnovano ovog ljeta u Dubrovniku. Za nadati se da će nam ovo društvo i
sljedeće 2014. godine u našem Gradu
prirediti još ovakvih uspješnih koncerata.
Nikša Violić
U PRIRODOSLOVNOM MUZEJU DUBROVNIK
Izložba „Tko su lesepsijski migranti?“
Izložba „Tko su lesepsijski
migranti?“ otvorena je u
ponedjeljak, 23. prosinca
2013. u Prirodoslovnom
muzeju Dubrovnik. Autori
izložbe su Jadranka Sulić
Šprem, kustosica Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik, Frane Čizmić,
ravnatelj Državnog arhiva
Dubrovnik i Tatjana Dobroslavić, znanstvena novakinja sa Sveučilišta u Dubrovniku.
Kontakt između subtropskog Sredozemnog i tropskog Crvenog mora dogodio se otvaranjem Sueskog
kanala 1869. Vrste koje su prodrle iz Crvenog
u Sredozemno more prema inženjeru Ferdinandu de Lessepsu koji je planirao i nadgledao gradnju Sueskoga kanala naziva se
lesepsijskim migrantima. Iako je kanal
otvoren u oba smjera, više vrsta migrira u
smjeru Mediterana. Tako je do danas u Sredozemnom moru zabilježeno više od 300 akvatičnih organizama različitih taksonomskih
skupina – istaknula je na otvorenju Jadranka Sulić Šprem. Frane Čizmić naglasio je
kako se u razradi izvorne ideje ove izložbe
ukazala potreba obraditi i povijest izgradnje
Kanala, zatim da se ovaj grandiozni graditeljski pothvat smjesti u širi geopolitički i gos-
Humanitarna
akcija
Lions Club Dubrovnik-Sveti Vlaho organizirao je u subotu 21.prosinca
ispred Pemo Centra tradicionalnu
akciju prikupljanja hrane i higijenskih
potrepština za naše sugrađane
slabijeg imovinskog stanja. Istog
dana ispred robne kuće SRĐ nastavili su s akcijom prodaje vina koja
su donirali hrvatski vinari, a sredstva prikupljena prodajom će se
usmjeriti u humanitarne namjene.
GIMNAZIJA DUBROVNIK
podarski kontekst zbivanja u drugoj polovini
19. st. Napose je istaknut i doprinos Hrvata
u njegovu ostvarenju. Tako osobitu zanimljivost na izložbi predstavlja lopata koju je sa
Sueza donio Pelješčanin Vicko Antičević, a
za ovu prigodu je posuđena iz Pomorskog
muzeja u Orebiću.Tatjana Dobroslavić
istaknula je daje u Sredozemnom moru do
sada zabilježeno najmanje 82 vrste riba
lesepsijskih migranata koje imaju ozbiljan
utjecaj na njegovu ekologiju te ugrožavaju
mnoge lokalne i endemične vrste. U Jadranu
je zabilježeno 14 vrsta koje još uvijek nisu
znatno utjecali na alohtone vrste no povećanje njihovog broja može ugroziti ravnotežu unutar ihtiofaune.
Izložba je ostvarena
uz potporuMinistarstva kulture i Grada
Dubrovnika, a bit će
otvorena do studenoga 2014.
mARKETIN
28
LIONS CLUB DUBROVNIK-SVETI
VLAHO
[email protected]
T: 020
3583. 980
GlasGrada
- 459 - petak
1. 2014.F: 020 311 992
9. Rock
šalabahter
U organizaciji Gimnazije Dubrovnik,
u Klubu Lazareti, 27.prosinca je
održan deveti po redu ROCK ŠALABAHTER. Riječ je o, sada već tradicionalnoj svirci humanitarnog karaktera na kojoj nastupaju školske i
dubrovačke grupe. Prihod od
prodaje ulaznica ove godine namijenjen je Društvu za zaštitu životinja
Dubrovnik. Nastupili su Mihael Klaić,
Stanka Vodopić te sastavi Neverin,
Grr, Bjelouška, Lucvampendu, Materijalna šteta i Two of us. Autor ovog
projekta Toni Prusina te ovogodišnji
organizatori Katija Matijašević i Patricia Tudeško ističu kako su
zadovoljni velikim odazivom publike
koja je vjeruju doista mogla uživati u
izvrsnim nastupima svih izvođača.
GlasGrada - 459 - petak 3. 1. 2014. 29
ZANIMLJIVOSTI IZ TISKA PRVE POLOVICE XX. STOLJEĆA
Napoleon Bonaparte branitelj dubrovačke
slobode (1797.)
Pravno gledajući Dubrovačku Republiku ukinula je Austrija, a ne Francuska, jer se strana
okupacija izvršena vojnom silom ne priznaje kao prestanak postojanja države, što je regulirano
međunarodnim pravnim aktima. (Ilija Mitić: Dubrovačka država u međunarodnoj zajednici)
Priredio:
Damir Račić
(„Jadranska straža“ od
1938. godine, broj 8-9)
Poslije sklopljenog primirja u Ljubnu (18.
aprila 1797..) spremala se je Austrija da po
prvom članu tajnog ugovora, zauzme Dalmaciju i Istru. Dne 10. juna izdao je Franjo
II. proglas, u kojemu je dokazivao neosporna prava Austrije na obje ove zemlje. Nakon brze okupacije Istre, slijedila je i okupacija Dalmacije, te je na mjesto venecijanskog generalnog providura u Zadru postavljen austrijski guverner grof Rajmund
Thurn. Uzalud je nova provizorna vlada u
Veneciji protestirala protiv te okupacije, Austrija ju je ipak provela u djelo.
U takvoj eto situaciji započeli su mirovni
pregovori u Udinama između Francuske i
Austrije.
Francuski su opunomoćenici bili: mladi i
pobjedonosni vojskovođa u Italiji general
Napoleon Bonaparte i general Clarke, kojega mu je pridijelio pariski direktoriji, a austrijski markiz Gallo, grof Merveldt i kasnije
barun Degelmann.
Dok su ovi još pregovarali došla je vijest
da je austrijska vojska ušla u Dubrovnik. Ova
stvar nije bila nevjerojatna, jer, kako se činilo, austrijski general Rukavina imao je proći
kroz dubrovački teritorij da zauzme Boku
Kotorsku.
Bonaparte i Clarke čuvši ovo, smjesta su
28. jula energično protestirali. Oni su kazali
Austrijancima, da su već austrijske čete
posjele Istru i Dalmaciju protiv sadržaja preliminara u Ljubnu i prije zaključenja definitivnog mira, ali je to doista čudno, da su te
iste čete zauzele i Dubrovačku republiku.
Oni protestuju protiv te okupacije i nadaju
se da će austrijski car uvidjeti da je nemoguće da Francuska i Turska indiferentno
gledaju okupaciju jedne neutralne i nezavisne države.
Istovremeno su kazali Napoleon i Clarke,
da se nadaju, da će austrijski opunomoćenici učiniti sve da se ove čete povuku sa teritorija Dubrovačke republike.
Dne 5. augusta obavijestio je Bonaparte
direktorij da su Austrijanci zauzeli Dubrovnik
i Boku Kotorsku i da su on i Clarke protestirali radi okupacije jednog i drugog.
Na notu francuskih opunomoćenika od
28. jula odgovorili su austrijski opunomoćenici vrlo oštro. Oni su izjavili da se njihov vladar čudi noti francuskih opunomoćenika i ovlastio ih je da izjave, da on
30 GlasGrada - 459 - petak 3. 1. 2014.
nikada nije dao nalog svojim četama i generalima da zauzmu Dubrovnik i nije mu
poznato da su njegove čete ušle u taj grad.
Ako se preko njegove volje takova nešto
dogodilo, krivci će biti kažnjeni. Šta više, car
je spreman da uspostavi staro stanje u Dubrovniku, ako se je išta dogodilo. A kad su
već francuski oponumoćenici protestirali
radi okupacije Dubrovnika, car protestira
radi francuske okupacije otoka Krfa. Austrijski su opunomoćenici izjavljivali dalje, da
su oni dobro upućeni u careve namjere i da
on neće nikada dozvoliti da Dubrovačka
republika prestane da postoji i pripadne
nekoj drugoj državi. Ali dok ovo izjavljuju,
oni protestiraju protiv okupacije otoka Krfa i
nadaju se da će Francuska republika evakuirati taj otok.
U to je i general Sanfermo u ime nove
venecijanske vlade (municipaliteta), 5. augusta, upozorio francuskog ministra vanjskih poslova Talleyranda da Austrijanci
okupiraju Dalmaciju i svraćao mu pozornost
na opasnost, ako bi austrijski car postao
gospodar Jadrana. U tom slučaju – isticao
je Sanfermo – „bile bi ugrožene u svojoj trgovini i u svojoj egzistenciji: cijela Albanija,
sve do Krfskog kanala, a Dubrovnik bi nužno
postao plijen austrijske kuće“.
I turski je ambasador u Parizu uputio Direktoriju protestnu notu ističući opasnost, ako
bi car imao Dalmaciju „s kojom bi bez sumnje bile prisajedinjene i Dubrovačka republika i Albanija“.
Videći opasnost koja bi mogla da nastane,
austrijski je ministar vanjskih poslova, barun
Thugut, pisao 27. augusta, da pazi da ne bi
(general) Rukavina ušao u teritorij Dubrovačke republike. Jedino može da to učini u slučaju unutrašnjih nereda i ako ga sam
dubrovački senat pozove.
Svejedno Bonaparte nije vjerovao Austriji, pa je u prvom francuskom projektu za
mirovne pregovore, pod točkom 2) tražio
da se „Dubrovačka republika garantuje“.
Thugut je uputio austrijske opunomoćenike da odgovore na tu tačku Bonapartova
projekta, da namjera Nj. Vel. Cara nije nikad bila da se domogne ni Dubrovačke republike ni ikakova posjeda koji nije unesen
u zaključke primirja. Sva galama, koja se
digla o okupaciji Dubrovnika po carskim
četama, bila je uvijek potpuno lažna. Ta je
Republika u neku ruku pod vrhovnom vlašću
Porte i teško je razumjeti kako mogu dvije
države garantirati posjed jedne treće u ugovoru u kojem ona uopće ne ulazi.
Ta će se garancija nadomjestiti formalnom deklaracijom, koju će dati obje ugovarajuće strane, u kojoj će se obavezati da će
ostaviti Dubrovnik u sadašnjem stanju.
Bonapartu kao da ni ova izjava nije bila
dovoljna, te zatraži ponovo i u drugom projektu, da se „Dubrovačke republika garantuje“.
Na ovaj projekt odgovorili su austrijski
opunomoćenici isto kao i prije.
Da bi osigurao još jače slobodu Dubrovnika, naredi on, iz Passeriana 27. septembra
1797. g., admiralu Bruyasu da ode u Dubrovnik u audijenciju knezu i da mu izjavi
da je pariski Direktorij čvrsto odlučio, da će
braniti Dubrovačku republiku protiv bilo
koga, koji bi ju htio osvojiti i da joj Francuska republika garantuje nezavisnost.
To je Bruyes i učinio.
Knez primi vrlo ljubezno admirala i zahvali mu se na ovoj pažnji Francuske republike.
Dne 22. oktobra saopći dubrovačka vlada u jednoj noti admiralu Bruyesu da se
nada da neće trebati francusku zaštitu, jer
već ima zaštitu Porte. Bonapartovom
zaslugom spašen je Dubrovnik od austrijske
okupacije. Međutim, kad je on sam dobio
Dalmaciju, u Požunskom miru 26. decembra 1805., on je g. 1806. bez ikakvih skrupula pripojio Dubrovnik svojoj carevini.
Momentalno nije ga mala republika sv.
Vlaha više interesirala, jer u 1798. g. polazi
u zemlju svojih grandioznih snova – Egipat.
Dr Stjepan Antoljak
Iz navedenog teksta može se saznati zanimljiva povijesna činjenica. Iako međusobno zaraćene zemlje Austrija i Francuska,
na pregovaračkim sastancima i u diplomatskim notama obje države garantirale su
opstojnost Dubrovačke Republike. Može se
samo špekulirati bili Dubrovačka Republika opstala i dulje da Rusija nije poslala svoju eskadru u Jadransko more i time
„poremetila“ ravnotežu među zaraćenim
državama. Rusi su „zauzeli“, Boku Kotorsku 5. ožujka 1806. godine, odnosno
Crnogorci su dobrohotno primili njihovu flotu pod zapovjedništvom viceadmirala Dmitrija Nikolajeviča Senjavina. Tim činom omča
oko Dubrovačke Republike sve više se je
zatezala. U novim vojno-političkim uvjetima
Napoelon je „zaboravio“ svoje pređašnje (iz
1797. g.) garancije dano knezu Dubrovačke
Republike. Na isti način postupila je i Austrija 1815. godine također „zaboravivši“ svoje
garancije o neutralnosti Dubrovačke Republike. Pravno gledajući Dubrovačku Republiku ukinula je Austrija, a ne Francuska, jer
se strana okupacija izvršena vojnom silom
ne priznaje kao prestanak postojanja
države, što je regulirano međunarodnim pravnim aktima. (Ilija Mitić:
Dubrovačka država u međunarodnoj zajednici).
Pojava Napoleona na međunarodnoj političkoj sceni uticala je
na tijek povijesti i političku kartu svijeta barem tijekom jednog
vremenskog razdoblja. Koliko je poznato na Napoleona nije izvršen nikakav atentat tijekom njegovog uspona na vlast i za vrijeme vladavine. Međutim, jedan „banalni“ događaj mogao je biti
koban za Napoleona i međunarodna povijest mogla je krenuti
drugim tijekom, a vjerojatno bi i Dubrovačka (i Mletačka) Republika duže opstojali.
U XVIII. stoljeću neprikosnovena pomorska sila bila je Velika
Britanija koja se je isticala u mornarici, pomorskoj trgovini ali i u
slanju pomorskih ekspedicija radi istraživanja nepoznatih pomorskih područja. Jedan od najpoznatijih engleskih pomorskih
istraživača bio je James Cook (1728-1779). I Francuska je željela
biti u pomorskim istraživanjima „uz bok“ Englezima, te je 1785.
g. angažirala kapetana La Perousea pozvavši ga iz mirovine u 44
godini života. Opremljena su dva jedrenjaka „Busola“ i „Astrolab“. Na brodove je ukrcan provijant za četverogodišnje putovanje (1785-1789).
Slijedi kraći ulomak iz knjige „Velike misterije prošlosti“ u nakladi „Mozaik knjige“ 2004. godine.
„Natjecanje je za 400 ležajeva na dva broda bilo vrlo oštro. Među
kandidatima se našao i 16-godišnji doporučnik iz pariške vojne
akademije: neki Korzikanac imenom Napoleon Buonaparte. Iako
je ušao u uži izbor, na kraju ga ipak nisu izabrali, pa je ostao u
Francuskoj – što će za tu zemlju (i mnoge druge – nap. D.R.)
imati nedoglednih (ili nesagledivih) posljedica.“
Naime, 1788. godine oba broda doživjela su brodolom kod otoka Vanikora, otoka iz arhipelaga Santa Cruz sjeveroistočno od
Australije, nasukavši se na podvodne grebene te su potonula.
Većina posade na oba broda su se utopila, a oni koji su preživjeli,
doplivavši do najbližeg otoka naknadno su umrli od posljedica
gladi, bolesti i iscrpljenosti.
Članovi komisije koji su odbili 16-godišnjeg Napoleona kao člana posade istraživačkih brodova „Busola“ i „Astrolab“ spasila mu
je život!! Sudbina mu je predodredila da bude zapamćen u povijesti kao veliki vojskovođa (strateg) uz veliku cijenu u ljudskim
životima, mjenjanju političke karte Europe i raznih drugih događaja
vezanih za njegovo ime.
Mnoge Napoleonove izjave su zabilježene, pa ću za kraj ovog
teksta citirati jednu, koja mi se osobito sviđa. „Lijepa se žena
sviđa očima, dobra žena sviđa se srcu, jedna je dragulj, druga
riznica.“ – Napoleon. (A, kad u istoj osobi imate lijepu i dobru
ženu, znači li to da za ženu imate „anđela“?! – kom. D.R.)
POPUST ZA
DUBROVČANE
25%
U ORGANIZACIJI DRUŠTVA ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA DUBROVNIK
Mimohod šapica
na Stradunu
Mimohod šapica pod nazivom “Ima li nade za nas u 2014.godini?” održao se 1.siječnja u 16 sati na Stradunu u organizaciji
Društva za zaštitu životinja Dubrovnik. Uz pjesmu klapa, tratamenat, održala se i projekcija povijesti Žarkovice kroz slike.
www.dubrovacki.hr, Željko Tutnjević
POPUST ZA
DUBROVČANE
20%
GlasGrada - 459 - petak 3. 1. 2014. 31
GODINA KATEDRALE (41)- DON MARKO HERENDIJA KANONIK (1916.-1996.)
Dragi Bog nije nas zaboravio, ne smijemo ni mi njega
Kako je don Marko shvaćao svoj svećenički poziv najbolje svjedoče njegove riječi: U mladim
danima stvorio sam čvrstu odluku, neka dragi Bog ravna mojim životom, preko odluka
starješina, a moja je dužnost slušati, jer se ne može ni zamisliti svećenik bez poslušnosti…
Kanonici Dubrovačkog
stolnog kaptola osim
Priredio:
svojih službi i dužnosti u
don Stanko Lasić katedrali upravljali su i
drugim manjim crkvama
u samom Gradu i njezinoj bližoj okolini.
Oni kojima je bilo povjereno upravljanje
crkvom sv. Vlaha smatrali su se posebno
počašćeni i nagrađeni. Rektor crkve sv.
Vlaha u Dubrovniku oduvijek je cijenjen i
poštivan i redovito se bira među najboljim i najsposobnijim klericima. Jedan od
njih bio je i don Marko Herendija koji je tu
službu obnašao od 1968. do 1988.
Don Marko se rodio u Obodu 28. prosinca 1916. od roditelja Ivana i Jele Veramenta. Gimnaziju je polazio u Dubrovniku a
teologiju u Splitu. Svećeničko ređenje primio je u Čilipima 15. lipnja 1941.
Pastoralnu službu započeo je u Mrcinama (Dubravka) gdje ostaje 12 godina, a
onda kroz tri godine upravlja župom Blato na Korčuli odakle odlazi za župnika na
Lastovo gdje ostaje do 1965. godine kad
se vraća u Dubrovnik, biva imenovan
kanonikom i vrši službu ekonoma biskupije i rektora crkve sv. Vlaha i sv. Spasa.
Kako je don Marko shvaćao svoj svećenički poziv najbolje svjedoče njegove riječi:
„U mladim danima stvorio sam čvrstu odluku, neka dragi Bog ravna mojim životom, preko odluka starješina, a moja je
dužnost slušati, jer se ne može ni zamisliti svećenik bez poslušnosti. Crkva je acies
bene ordinata a bez discipline i poslušnosti nema rada kao što ni čovjek nema
zasluga pred Gospodinom Bogom, ako
u svemu želi vršiti svoju volju“.
U Drugom svjetskom ratu partizani su ušli
u istočni dio Konavala organizirali zbor i
pozvali don Marka da
održi govor. Rekao je okupljenima da su čuli predstavnike crvene internacionale pa nek sad čuju i
predstavnika Crkve. Crkvu
je predstavio kao dobro
organiziranu, nepobjedivu
vojsku. Partizanski oficir
nije mogao naći ništa negativno u tom govoru pa je
samo rekao „On je ipak
pop“.
Talijanima je trebao netko
koga će uzeti za taoca i
jednog jutra došli su k don Marku i odveli
ga pred talijanskog oficira koji mu je rekao: „Vi ste sada zarobljenik“. Budući da
nije znao zašto ga uhićuju pitao je i dobio
odgovor: „Vaši osjećaji su izrazito hrvatski“. Don Marko je potom nastavio. Zar Vi
uhićujete ljude radi osjećaja? Odveli su ga
u hercegnovski zatvor gdje je vladala strašna glad. Kad su donijeli jelo upitao je:
Jeste li dali jesti mom narodu. Ako moj
narod umire od gladi umrijet ću i ja s njim
i nije htio jesti. Kad je kapitulirala Italija,
komandu su preuzeli Nijemci a zatvorenici su iskoristili priliku i pobjegli iz zatvora.
U Domovniskom ratu don Marko je u svom
domu na Bunićevoj poljani cijelo jedno
popodne trpio granatiranje. U jednom trenutku rekao je sestri Danki koja ga je kao
teškog bolesnika devet godina
dvorila:“Slutim strašno zlo, bježimo“. Tek
što su izišli iz sobe granata je udarila u
sobu i sve razrušila probivši dva debela
zida a geleri su se prosuli po cijelom stanu.
Don Marko je u stubištu molio kazavši:
„Dragi Bog nije nas zaboravio, ne smijemo
ni mi njega“.
Kad se don Marko nakon
nekog vremena, koje je
proveo u Biskupskom dvoru,
vratio u obnovljeni stan prvi
put je zaplakao jer mu je bio
rođendan pa je osjetio da je
ponovo rođen.
Don Marko Herendija u svim
mjestima u kojima je služio i
u svim službama koje je
obavljao ostavio je dubok
trag svećenika obrazovanog,
kulturnog, duhovnog i vrlo
ozbiljnog i odgovornog u svakom poslu. Ljudima je bio blizak i svakomu je znao pristupiti srdačno i otvoreno,
najprije saslušati a onda savjetovati i pomoći. Crkve i župne kuće u teškim vremenima uspio je obnoviti a župljanima biti
pravi dušobrižnik. Bio je ponosan na deset
lastovskih godina u kojima je taj najudaljeniji otok brojio više tisuća žitelja a don
Marko je brinuo i o onima koji su ostali ali
i onima koji su se iselili u Ameriku i Australiju.
U vremenu u kojem je bio rektor crkve sv.
Vlaha temeljito je obnovljena crkva, postavljeni vitraji Iva Dulčića, oživljena tradicionalnu Trodnevnica i omasovljena procesiju kroz Grad koja je postala privlačna
ne samo domaćima nego i hodočasnicima iz obližnjih krajeva.
Don Marko je pobolijevao na srcu ali je uz
pomoć vrijedne sestre Danke Pejić iz
družbe Kćeri Milosrđa proživio lijepu i
dugu starost okružen pažnjom i ljubavlju
tolikih prijatelja i znanaca. Umro je 3.
siječnja 1996. a pokopan je 5. siječnja na
groblju u Cavtatu.
30.PROSINCA 2013.
Stari i mladi zajedno u “Kristovom domu”
U Domu za starije i nemoćne osobe „Domus Christi“ u Dubrovniku, koji postoji
još od 14. stoljeća, na poziv ravnateljice Mirjane Vujnović i kapelana ove
ustanove don Slavka Grubišića, dubrovački biskup mons. Mate Uzinić predvodio je, u božićnoj osmini, u ponedjeljak, 30. prosinca, euharistijsko slavlje na
kojem su sudjelovali štićenici i djelatnici doma. U propovijedi je biskup Uzinić
rekao kako korisnici doma sada iz drugačije perspektive vide prave vrijednosti
u životu jer mogu vidjeti ono što nije bilo bitno, a što ranije, dok su bili mlađi,
nisu mogli vidjeti. Istaknuo im je primjer starca Šimuna i starice Ane koji su u
svojim životima pod stare dana i dalje činili ono što su mogli, te ih pozvao da i
oni mladima pomažu kako najbolje mogu, svojim savjetima i svojom molitvom.
S biskupom su starije posjetili i dubrovački animatori i volonteri Susreta hrvatske katoličke mladeži u Dubrovniku i pozvali štićenike da se oni u svojim
molitvama mole za uspjeh tog velikog događaja. Na licima starica i staraca
moglo se vidjeti da su počašćeni tim pozivom na molitvu i uključivanjem u
događanja u biskupiji, a srdačnim pljeskom su to i potvrdili.
Biskup je ovom prigodom i blagoslovio dom, te s kapelanom i mladima posjetio i sobe u kojima borave štićenici blagoslivljajući ih i želeći im sve najbolje u
novoj godini. Angelina Tadić
32 GlasGrada - 459 - petak 3. 1. 2014.
BOŽIĆNI BROJ NAŠE GOSPE
Niz zanimljivih tema
Novi broj Naše Gospe u znaku je središnje
liturgijske proslave tristote obljetnice barokne katedrale 13. listopada 2013. kao i svih događanja
unutar Velike devetnice koja joj je prethodila.
Uvodna riječ pod naslovom Katedrala svima na
srcu sažima važnu spoznaju koju je Godina katedrale postigla i najkraću poruku koju ostavlja
budućim pokoljenjima.
Dogodilo se ono što je malo tko očekivao da će
naša katedrala postati zanimljiva tema ne samo
najvećim dubrovačkim i hrvatskim znanstvenicima, filmskim redateljima, nego i đacima i studentima koji su pohrlili da je razgledaju, upoznaju i
zavole.
Jedan od najvećih živućih zaljubljenika u našu
katedralu svakako je svećenik don Miho Demović koji je u najnovijoj svojoj knjizi pod naslovom
„Povijest crkvene glazbe dubrovačke katedrale
kroz vjekove“ znanstveno i stručno opisao ne
samo glazbeno bogatstvo katedrale nego i njezinu važnu ulogu u životu Grada i biskupije.
Foto album središnje proslave naše katedrale s popratnim tekstovima koje je marno prikupio ured za medije Dubrovačke biskupije iz pera Angeline Tadić i Šime Zupčića ostaje zanimljiv i
vrijedan podsjetnik na dane koji će se pamtiti. Prof. Josip Žuvela, koji je izbliza pratio i vrlo aktivno surađivao u programu proslave, osvrnuo se s puno ponosa na jubilarna slavlja.
List Naša Gospa donosi i Božićnu poruku našeg biskupa mons.
Mate Uzinića koja nakon teološkog temelja božićnog otajstva
želi tu radosnu vijest podijeliti sa svima osobito u obiteljima,
crkvenim i društvenim zajednicama. Biskup se veseli velikom
događaju susreta Hrvatske katoličke mladeži u našem gradu i u
molbenom tonu kuca na našu velikodušnost u prihvaćanju
mladih u našim domovima i u našim srcima.
Na neke vrlo aktualne društvene i moralne teme iz naše svakidašnjice i brojne upite dobro je i korisno poslušati kako na njih
odgovara vrhovni učitelj Papa Franjo.
A dubrovački Šimun Cirenac i poznati
humanist dr. Slobodan Lang ne umara se u svom apostolatu izgradnje dobra u Hrvatskoj. Na istom poslu, među
djecom i mladima, osjeća se pozvanom i odgovornom progovoriti i prof.
Mirjana Kaznačić, ravnateljica Osnovne škole Lapad.
Duhovna i sakralna baština predstavljena je u ovom broju člancima o svetom Ilaru i katedralnim zvonima.
Nije zaboravljena rubriku zaslužnih ljudi u kojoj su našli svoje mjesto
svećenik don Mato Rajčević i dubrovački dobročinitelj Ignacije Amerling. Dvadeseta obljetnica smrti don
Antuna Dračevca obilježena je svetom
Misom zahvalnicom u nedjelju 17.
studenoga 2013. u Katedrali.
Ovaj put katedralna župa imala je čast
slaviti i dvije zlatne Mise: don Slavka
Grubišića 15. rujna i don Iva Đanovića
1. prosinca. Puna katedrala rodbine,
prijatelja i vjernika, iz župa u kojima
su oni predano služili, najbolji je dokaz
koliko su cijenjeni, zaslužni i poštovani. A među brojnim građanima koje pamtimo ovaj put našao se pokojni Ivo Pavlina,
poznati i nezaboravni dubrovački urar koji je ostavio dubok trag
među sugrađanima zbog svoje skromnosti, uslužnosti,
vjerničkog i domoljubnog karaktera. Proslava stotog rođendana
uglednog sugrađanina i člana Bratstva Presvetog Sakramenta
Petra Bjelopere 10. kolovoza 2013. ostat će zabilježena ne samo
kao rijetkost nego i kao obiteljsko, crkveno i domoljubno slavlje. A domoljubno je bilo i na blagdan sv. Nikole kad smo u
svečevoj crkvi na Prijekom pozdravili i darovali generala Antu
Gotovinu počasnog našeg građanina i zajedno s njim molili za
sve poginule branitelje i sve domoljubne građane Hrvatske. Nije
slučajno izabrana fotografija Zbora Libertas na zadnjoj stranici
jer ona predstavlja najbrojniji dubrovački pjevački zbor koji rado
i često nastupa u našim crkvama.
Don Stanko Lasić
BLAGDAN NEVINE DJEČICE
Biskup Uzinić u Josipovcu
„Ako je ijedna kategorija u prošlosti, sadašnjosti, a bojim se osobito u budućnosti
bila ugrožena, sa željom da je se ukloni,
da se smjesti negdje sa strane kako ne bi
remetila onaj naš ustaljeni mir i onaj naš
život kojeg mi shvaćamo kao život u kojem
smo mi u središtu i u kojem ćemo živjeti
lagodno bez nekih velikih poteškoća i
problema, onda je to život ove djece koja
su u ovom Centru našli svoje utočište.“riječi su biskupa mons. Mate Uzinića u
propovijedi na misnom slavlju kojeg je na
blagdan Nevine dječice, u subotu 28.
prosinca slavio zajedno sa štićenicima i
djelatnicima Centra za rehabilitaciju Josipovac u Župi dubrovačkoj.
U nastavku propovijedi biskup se obratio
djelatnicima rekavši kako je Bog u
božićnom djetetu došao među nas kako
bi od nas stvorio novog čovjeka. „Biti danas ovdje i raditi u ovom Centru znači imati
od Gospodina posebne milosti. Stoga
pokušajmo, zahvalni Gospodinu za sve
milosti koje nam
daje, biti oni koji
donose svjetlo, u
ovom konkretnom
slučaju da budemo
oni koji poslužuju
ovu djecu, koji u
njihove
živote
donose svjetlo sa
svakim osmijehom, zagrljajem,
posluženom hranom, koji im iskazuju ljubav. Neka nam
Gospodin po zagovoru Nevine dječicemučenika- pomogne da zajedno možemo
biti više ono što smo pozvani biti a to je
postati bolji ljudi.“ – zaključio je biskup
Uzinić. Po završetku misnog slavlja biskup je blagoslovio prostore Centra. Na kraju
se nazočnima obratila i ravnateljica Centra Marina Sambrailo koja je zahvalila biskupu za posjet rekavši kako je ovaj dan
jedan od radosnijih dana u godini. Za us-
pomenu biskup je na poklon dobio sliku
anđela rad jednog od štićenika Centra.
Misno slavlje pjesmom je animirao zbor
župe sv. Marije Magdalene iz Mandaljene
na čijem se teritoriju i nalazi Centar.
Također, u pratnji biskupa bili su i animatori Dubrovačke biskupije koji su pjesmom
zabavili štićenike posebno ih razveselivši
veselom interpretacijom „Zvončića“ uz
koju su neki i zaplesali.
GlasGrada - 459 - petak 3. 1. 2014. 33
ŠPORT
VATERPOLO-KUP HRVATSKE
Primorje EB pobjednik
Vaterpolisti Juga CO su 2013.zaključili porazom u finalu Kupa Hrvatske. U Zagrebu
su 22.prosinca, pred više od tisuću gledatelja, izgubili od riječkog Primorja EB
13:11(3:2, 4:2, 3:4, 3:3). Sudili su Štampalija (Šibenik) i Vlašić (Zagreb).
Primorje EB: Vićan (4 obrane), Radu 2, Rakovac, Krapić, De. Varga, Sukno 1, Muslim,
Petrović, Da. Varga 3, Obradović 2, Šetka
2, Xavi Garcia 2, Jelovina, Buljubašić 1.
Jug CO: Bijač (11 obrana), Vranješ, Bošković, Janović 3, Šutalo 2, Benić, Marković
1, Bušlje, Visković 1, Dobud 3, Marelja,
Macan, Nižić, Ivanković 1.
U polufinalu Jug CO je pobijedio Mladost
12:9, a Primorje EB Jadrana iz Splita 14:6.
JUG CO
Dobud potpisao novi ugovor
Jugov centar Nikša Dobud 24.prosinca
2013. je potpisao novi četverogodišnji
ugovor u Jugu CO, čime je Jugu CO
donio mir u kući, te je potvrda da je ekipa Veselina Đuha i dalje snažna momčad koja će u narednim natjecateljskim nastupima igrati važnu ulogu.
Predsjednik Juga CO Lukša Jakobušić
je istaknuo zadovoljstvo ovim činom te,
uz ostalo, istakao kako će „do kraja
2014. godine Jug CO riješit sva dugovanja prema bivšim i sadašnjim igračima Juga.
- Zgrada u Solitudu će biti završena. To
je zasluga prethodnih uprava Juga, kao
i bivše gradonačelnice Dubravke Šuice
te aktualnog gradonačelnika Andra
Vlahušića – kazao je Jakobušić.
VATERPOLO-PRVA B LIGA
Novi sustav natjecanja
Nova je sustav natjecanja u Prvoj B ligi vaterpolista. Liga se dijeli na južnu i sjevernu skupinu. U južnoj će se natjecati Bellevue,
Galeb iz Makarske, Zadar, Salona i Jadran
iz Kostrene dok sjever čine: Zagreb, Siscia
Sisak, Kruna Osijek ,Delfin Rovinj, Opatija i
ZVK Mladost iz Zagreba. U prvom dijelu
natjecanja igra se dvokružno, svatko sa svakim. U daljnjem dijelu natjecanja, u Ligi za
prvaka, sudjeluju po tri prvoplasirane ekipe
iz svake grupe, dok će ostali igrati u Ligi za
opstanak. Rezultati iz prve faze natjecanja
prenose se u drugu fazu. Prvenstvo počinje 25. siječnja 2014.
MALONOGOMETNI TURNIR SVETI VLAHO
U nedjelju četvrtfinale
Malonogometni turnir Sveti Vlaho nastavlja
se u subotu 4.siječnja, a pobjednici kvalifikacijskih susreta će izboriti četvrtfinale.
Sastaju se:17 sati: Udruga Centrala - Brkati
slonovi, 17.50 sati: Konoba Koloseum - Pizzeria konoba Falcone, 18.40 sati: Pridvorje
- Caffe bar Mihael Cavtat, 19.30 sati: Liber34 GlasGrada - 459 - petak 3. 1. 2014.
A-1 HRVATSKA LIGA KOŠARKAŠICA
PO IZBORU VEČERNJEG LISTA
Ragusa sedma
Nikša Dobud najbolji
vaterpolist Hrvatske
Košarkašice Raguse izgubile su u 11.kolu, u
gostima, od Šibenika 66:44 (37:27) te tako prvi
dio sezone okončale s polovičnim učinkom pet
pobjeda/pet poraza na sedmom mjestu od
jedanaest ekipa. Najviše koševa u redovima
izabranica Zdravka Kitina postigla je Ivona Matić, trinaest. Carmen Miloglav postigla je deset,
Marija Pocrnjić osam Josipa Zovko pet, Katarina Zarač četiri te Ana Tomičić i Anela Matić
po dva. Inače, titula jesenskog prvaka pripala
je košarkašicama Novog Zagreba koje su u
deset susreta zabilježile svih deset pobjeda. U
12.kolu Ragusa je 11.siječnja 2014. je gost
posljednje plasirane ekipe Gospića.
FINALNI TURNIR KUPA HRVATSKE ZA
VATERPOLISTICE
Bura jača od Juga
Vaterpolistice Juga su izgubile u polufinalu
Kupa Hrvatske od splitske Bure 9:7 (2:3, 2:2,
0:2, 5:0. Vodile su izabranice Siniše Zonića
prije posljednje četvrtine 7:4 ali nisu izdržale.
Jug: Mara Tošić, Katarina Čučić, Katarina
Majlat 2, Karmela Tvrdić 1, Nera Budalica, Ana
Cvitanović, Katija Sučić, Nina Božić, Jasna
Peručić 1, Nikolina Klešković, Lucija Topić 3,
Martina Nadilo i Ana Karla Franić. U drugom
polufinalnom susretu Mladost je pobijedila
šibensku Vuiktoriju 24:7. U finalu Mladost je
bila bolja od Bure 14:1. Turnir se održao 21. i
22.prosinca u Zagrebu.
PLIVANJE – B PRVENSTVO HRVATSKE
Veliki uspjeh plivačica Juga u Rijeci
Nakon što su prošle godine bile najbolje na
‘C’ ekipnom prvenstvu, sada su bile najbolje i
na ‘B’ te će ove 2014. godine nastupiti na ‘A’
prvenstvu. Jugašice su osvojile prvo mjesto u
Rijeci na ‘B’ ekipnom PH sa 14630 bodova,
232 boda više od Šibenika, koji je također izborio plasman u veći rang. Jugašice su plivale u
sastavu: Tanja Šmid, Žana Manenica, Vicencia Violić, Paula Garbin, Frane Miloslavić i Ana
Lučić. Nažalost plivači Juga nisu uspjeli izboriti ostanak u ‘A’ razredu. Zauzeli su u Rijeci
sedmo, pretposljednje mjesto sa 16095 bodova, te će se iduće sezone natjecati na ‘B’ prvenstvu Hrvatske. Za Jug su plivali: Ivan Bilić,
Marko Limov, Ivan Zovko, Maro Violić, Mihael
Vidojević i Ilario Radić. Uz plivačice i plivače
su bili treneri Borut Petrič i Joško Turk.
tas inženjering - Majkovi. Četvrtfinalni susreti
su na rasporedu u nedjelju, 5. Siječnja. Sastaju se:17 sati: Caffe bar Zodiac - pobjednik Libertas inženjering / Majkovi, 17.50 sati: Zelena
menestra - pobjednik Pridvorje / Caffe bar Mihael Cavtat, 18.40 sati: Konoba Župaho - pobjednik Konoba Koloseum / Pizzeria konoba
Falcone, 19.30 sati: Konoba Maestral Ston pobjednik Udruga Centrala / Brkati slonovi.
U tradicionalnoj, 26. po redu anketi Večernjeg lista, zta najboljeg igrača Hrvatske je izabran Nikša
Dobud iz Juga CO. Članovi žirija bili
su Vjekoslav Kobeščak (Zagreb),
Ratko Štritof (Zagreb), Marjan Risek
(Rijeka), Zoran Roje (Rijeka), Đuro
Savinović (Dubrovnik), Božo Vuletić
(Dubrovnik) i Milivoj Bebić (Split).
Drugo mjesto je pripalo Sandru
Suknu, igraču riječkog Primorja EB.
Najbolju momčad godine čine Josip Pavić (Mladost), Damir Burić
(Radnički Kragujevac), Andro Bušlje (Jug CO), Nikša Dobud (Jug
CO)Maro Joković(PRO Recco),
Paulo Obradović (Primorje EB) i
Sandro Sukno (Primorje EB).
Dobudu je priznanje uručeno na
svečanosti Hrvatskog vaterpolskog
saveza u subotu 21.prosinca
navečer u hotelu Sheraton u Zagrebu.
STUDENTSKI ŠPORTSKI TURNIR MEMORIJAL „VEDRAN JELAVIĆ“
Odbojkašice Sveučilišta iz
Dubrovnika pobjednice
Pobjednici 17. izdanja međunarodnog studentskog Božićnog turnira,
memorijala ‘Vedran Jelavić’, su
Sveučilište u Dubrovniku u
konkurenciji odbojkašica te
Veleučilište iz Karlovca u konkurenciji košarkaša. Studentice iz Dubrovnika su u finalu s 2:1 pobijedile
studentice Sveučilišta u Zagrebu te
obranile naslov iz prošle godine.
Treće mjesto su osvojile odbojkašice Fakulteta za menadžment u
turizmu i ugostiteljstvu iz Opatije. Za
najbolju odbojkašicu turnira izabrana je Anđela Kalauz, članica
Sveučilišta u Dubrovniku. Sveučilište Dubrovnik: Paulina Bete, Marija Krečak, Petra Kraljević, Anđela
Kalauz, Anamarija Soldo, Petra
Tolić, Sanja Curić, Monika Crvelin,
Ivona Begušić, Pamela Pušić, Petra Barišić i Mara Vujić. Trener: Maro
Budrović. U finalu košarkaša Karlovčani su u finalu pobijedili studente iz Maribora, dok je Sveučilište u Dubrovniku bilo treće. Dubrovnik: Josip Kušt, Antun Koncul,
Dado Miličić, Husnija Habul, Ivica
Crnčević, Alen Rapajić, Maro
Fjorović, Nino Lovrić, Nikša Sentić,
Mateo Kraljević, Demokrat Sufaj,
Domagoj Delalija, Miran Bajramović. Turnir su organizirali Sveučilišni
športski savez Dubrovnika uz pomoć Studentskog zbora Dubrovnik,
Studentskog centra Dubrovnik i
Hrvatskog akademskog športskog
saveza.
DUBROVAČKI SAVEZ ŠPORTOVA
Deset milijuna kuna izdvojeno za
šport
Financijski plan Dubrovačkog saveza
športova veći je za pola milijuna kuna te u
2014. godini iznosi točno deset milijuna
kuna od čega 8.234.400 kuna ide za programe športskih klubova.
PRVA KATEGORIJA
U prvoj kategoriji od klubova je Vaterpolski klub Jug Croatia osiguranje, koji bi trebao dobiti ukupno 1.718.700 kuna (362.400
kuna za stručni rad te 1.356.300 kuna za
redoviti program).
DRUGA KATEGORIJA
U drugoj kategoriji su od momčadskih/
ekipnih športova Košarkaški klub Dubrovnik
s 915.700 kuna (252.000 za stručni rad/
663.700 za redoviti program), Ženski košarkaški klub Ragusa s 364.900 kuna (136.800
kuna za stručni rad/228.100 kuna za redoviti
program), Ženski odbojkaški klub Dubrovnik s 365.500 kuna (136.800 kuna za
stručni rad/228.700 kuna za redoviti program) te Nogometni klub GOŠK s 332.700
kuna (136.800 za stručni rad/195.900 za
redoviti program).
Od pojedinačnih športova u drugoj kategoriji klubova su Auto klub Dubrovnik Racing sa 173.500 kuna (36.000 stručni rad/
137.500 redoviti program), Judo klub Dubrovnik 1966. s 263.200 kuna (136.800
stručni rad/126.400 redoviti program), Stolnoteniski klub Libertas Marinkolor sa
285.300 kuna (136.800 stručni rad/148.500
redoviti program), Šahovski klub Dubrovnik
sa 111.100 kuna (36.000 kuna stručni rad/
71.100 redoviti program), Streljački klub Dubrovnik s 98.000 kuna (36.000 stručni rad/
62.000 redoviti program), Tenis klub Dubrovnik s 233.900 kuna (136.800 stručni rad/
97.100 redoviti program) te od sportova na
vodi i moru Plivački klub Jug s 545.600 kuna
(252.000 stručni rad/293.600 redoviti program), Jedriličarski klub Orsan 299.800
kuna (136.800 stručni rad/163.000 redoviti
program), Veslački klub Neptun s 304.900
kuna (136.800 stručni rad/168.100 kuna redoviti program), Ronilački klub Dubrovnik s
98.700 kuna (36.000 stručni rad/62.700 redoviti program).
TREĆA KATEGORIJA
U trećoj kategoriji su Atletski klub Dubrovnik sa 168.300 kuna (95.000 stručni rad/
73.300 redoviti program), Rukometni klub
HM Dubrovnik s 239.200 kuna (125.000
stručni rad/114.200 redoviti program), Malonogometni klub Square s 200.100 kuna
(36.000 stručni rad/164.100 redoviti program), Ženski nogometni klub Ombla s
90.600 kuna (36.000 stručni rad/54.600 redoviti program), Badmintonski klub Aedium
sa 125.400 kuna (90.000 stručni rad/35.400
redoviti program), Judo klub Dubrovnik sa
151.600 kuna (110.400 stručni rad/41.200
redoviti program), Ženski odbojkaški klub
Nova Mokošica sa 69.800 kuna (47.500
stručni rad/22.300 redoviti program), Ženski rukometni klub Dubrovnik sa 64.900 kuna
(26.400 stručni rad/38.500 redoviti program), Gimnastički klub Dubrovnik sa
60.800 kuna (36.000 stručni rad/24.200 redoviti program), Ženski vaterpolski klub Jug
sa 68.800 kuna (26.400 stručni rad/42.400
redoviti program), Muški odbojkaški klub
Dubrovnik 2001. s 82.800 kuna (82.800 redoviti program) te Planinarsko društvo Dubrovnik s 35.100 kuna (35.100 redoviti program).
Boćarski klubovi su također u trećoj kategoriji. Za redoviti program Hidroelektrana i
Komolac dobit će po 42.100 kuna, Gromača
30.600 kuna, Dubank, Strijelac, Osojnik i
Ombla po 18.500 kuna te Petka i Bosanka
po 8.600 kuna, a Gradski savez 21.500
kuna.
ČETVRTA KATEGORIJA
U četvrtoj kategoriji je 46 klubova te udruga koje se redovito ili neredovito natječu u
razvijenim i nerazvijenim sustavima natjecanja na nacionalnoj razini, a nisu nositelji
kvalitete u svojoj športskoj grani, športske
škole koje su registrirane kao športske
8.NOĆ GLADIATORA
Pet pobjeda dubrovačkih boraca i tri poraza
Na osmom izdanju Noći Gladiatora, koja je u organizaciji UFC-a Gladiator iz Dubrovnika održana u petak
20.prosinca u športskoj dvorani u Gospinom polju, u
osam mečeva dubrovački borci iz Ultimate fight kluba
Gladiator imali su učinak - pet pobjeda te tri poraza. U
prvim mečevima izgubili su Gordan Lovrić i Pero Kravić,
da bi u trećoj borbi slavio Antonio Kaznačić. Pobjede
su potom zabilježili Karlo Caput i Damir Knego.
Zagrepčanin Marko Igrc, koji je nastupio za Gladiator,
je izgubio a u dvije posljednje borbe Antun Račić je
ostvario svoju četrnaestu pobjedu u svojoj devetnaestoj
profesionalnoj borbi, a Ante Delija devetu pobjedu u
svojoj desetoj profesionalnoj borbi. Lovrić je izgubio od
Ivana Zadra iz Ljubuškog, a Pero Kravić od Domagoja
Pejčinovića (Ljubuški). Antonio Kaznačić je bio bolji od
Višeslava Aračića (Trešnjevka Zagreb), a Karlo Caput
od Boška Mišića. Damir Knego je bio uspješniji od Saše
Samojlovskog iz Makedonije dok je Marko Igrc izgubio
od Dražena Glavaša (Sparta Gym Zagreb). Antun Račić
je bio dominantan protiv Jasmina Ilijaša iz Zagreba, a
Ante Delija od Sergeja Sokte iz Ukrajine. Dodajmo i to
da je u četvrtoj borbi večeri Asmir Sadiković iz Zagreba
savladao Domenika Andreića iz Vrbovca.
STOLNI TENIS-PRVENSTVO
DUBROVNIKA
Marinkolor uspješniji od
Cavtaćana
Rezultati 8.kola 1 A lige: OŠ Cavtat
Konavljanin-Marinkolor 4:6, Geoplan-Kliševo 1:9, ŠampinjoniDr.Čolić 1:9. Poredak 1 A lige:
Marinkolor 24, OŠ Cavtat Konavljanin 20, Kliševo i Dr.Čolić po 17,
Geoplan 12, Šampinjoni 11. Rezultati 8.kola 1 B lige: UmjetniciDubrovnik 5:5, Kapljica-Eurokarbon 10:0, Halo 92-Lapad Kolor
10:0. Poredak 1 B lige: Umjetnici
12, Dubrovnik 11, Halo 92 i Eurokarbon po 7, Kapljica 6, Lapad
Kolor bez bodova. U 9.kolu 11.
siječnja se sastaju, 1 A liga: Šampinjoni-OŠ Cavtat Konavljanin,
Dr.Čolić-Geoplan,
KliševoMarinkolor. 1 B liga: Halo 92-Umjetnici, Lapad Kolor-Kapljica, Eurokarbon-Dubrovnik. J.Sudarević
udruge isključivo za rad sa mlađim uzrastima, novoosnovane članice te klubovi koji
imaju povremene i neobvezne sustave natjecanja (kao što su veteranski športski klubovi, studentska športska društva i sl.). U toj
četvrtoj kategoriji su Vaterpolski klub Bellevue (Dubrovnik), Škola košarke Dubrovnik,
Nogometni klub škola nogometa ‘Božo
Broketa’, ŠK Nogometna škola ‘Jozo Matošić’, Karate klub Kakato, Pomorsko športsko ribarsko društvo Batala, Amatersko ribolovno društvo Orhan, Pomorsko športsko ribolovno društvo Octopus, Ju jutsu klub
Dubrovnik, Stolnoteniski klub Dubrovnik,
Tenis klub Libertas, Judo klub Ura nage,
Hrvatski nogometni klub Dubrovnik 1919.,
Dubrovačko akademsko športsko društvo
Sveučilište, Športski malonogometni klub
Dubrovnik HP, Malonogometni klub Geoplan Dubrovnik, Malonogometni klub Lembo, Malonogometni klub Zaton, Malonogometni klub Ponedjeljak u 16, Amatersko
športsko društvo Du docs, Amatersko
športsko društvo Lopud, Skijaški klub Dubrovnik, Skijaški klub Libertas, Vaterpolo
klub Taurus, Klub za jedrenje na dasci Maka,
Bridge klub Dubrovnik, Vaterpolo klub
Šipan, Ultimate fight club Gladiator, Biljar
klub Dubrovnik, Vaterpolski klub Dubrovački
veterani, Veteranski košarkaški klub Jug,
Hrvatski nogometni klub GOŠK Jug Veteran 79 Dubrovnik, Auto moto klub Ragusa
racing, Škola odbojke Dubrovnik, Hrvatski
jedriličarski klub Busola, Jedriličarski klub
Zaton, Streličarski klub Sagitta libera,
Sportska školica Dubrovnik, Športsko društvo Osojnik, Malonogometni klub Ombla,
Tenis klub Mokošica, NK Nogometna akademija Libertas, Vaterpolska škola Olympic,
Športsko penjački klub Tarantela, Škola
juda Mokošica i Škola bridža Dubrovnik.
Klubovi i udruge iz ove kategorije će se sufinancirati u skladu s financijskim mogućnostima, te će se im se pomoći u korištenju športskih objekata ukoliko za to postoje uvjeti.
dubrovacki.hr
53. PO REDU POJEDINAČNO
PRVENSTVO DUBROVNIKA U ŠAHU
Vlaho Marunčić prvak
Šahovski prvak Grada Dubrovnika za
2013. je prvokategornik Vlaho
Marunčić koji je u konkurenciji 14 igrača u 7 kola po švicarskom sustavu
prikupio 5.5 bodova, bez poraza. Na
drugo mjesto plasirao se također prvokategornik Tomislav Musić s 5 bodova, koliko je imao i najbolje rejtingirani, majstorski kandidat Ivo Ivanković.
Svi oni dobili su prigodne pokale i
novčane nagrade. U krug nagrađenih
ušli su i četvrtoplasirani trećekategornik
Žan Glišović s 4.5 boda i peti četvrtokategornik Tonko Marunčić s 4 boda. Nakon niza godina, Šahovskom klubu
“Dubrovnik” uspjelo je organizirati
prvenstvo Grada po koliko-toliko normalnom tempu igre, pola sata po igraču uz dodatak 30 sekundi za svaki
potez, a i broj sudionika bio je “pristojan”. Inače, bilo je to 53. po redu pojedinačno prvenstvo Dubrovnika u šahu.
Sarić
GlasGrada - 459 - petak 3.Bajro
1. 2014.
35
36 GlasGrada - 459 - petak 3. 1. 2014.
MATO MALI I PERO NJIOV
Iste voje
Nijedno čejade ne zna što ga śutra čeka, pa mu je boje ne mutit bistru
mutnu…
Čejade, govorijo je pokonji Jozo, nigda mu i drugijem… boje ti je o temu ne misne zna ni đe, ni zašto, ni kako ga đavo lit! Kadarke, kaže Mato, za nekoga promtanće. Kuša. Ajde o svemu temu misli, isliš da se preobratijo tek ondarke vidiš
poluđe’ ćeš, a ajde ne misli, isto ćeš koliko je zastranijo. Pokonji je Jozo užo
poluđe’, a ništa učinjet nećeš. Nije lako rijet:
it ni putevima kojima je Bog već prošo. I - Bože, oprosti mi što ovo mislim, ali ja
ostavijo trag. Nigda ne znaš što vragu mislim da ni tebi ne daju mira oni koji vazmore panut na pamet. Pa i kadarke si darke idu iz jedne krajnosti u drugu, koji
sam ko ćuk, ali i ondarke kadarke ne nemaju živa mira… što rastavjaju motor
misliš da iz mire sto vragova vire. Koliko ne zato što ne radi vengo zato što se ne
se puta, kaže Mato, oparijo. S ovijem ili kvari, oni što su, Bože moj, kurijozni zavironijem. S nekijem na koga ne bi nigda jet i u tvoju kamaru đe neđejom počivaš…
promislijo. Za koga bi i ruke u žeravu što ni svoje srce ne poznadu, pa kako će
stavijo. Reko bi andijo Božji, a tamo zla ondarke i u tuđe umjet uć…
sreća…
Naši su stari, kaže Mato, znali i đe je što
- Niko od naske, moj sinko, nije Bogom bilo i zašto je bilo to što je bilo. Znali su i
dan – govorijo bi pokonji Jozo – niti mu đe nešto nije bilo, i zašto nije bilo što je
je Bog do da radi ono što radi. Ili da ne moglo bit. Znali su, ali se nijesu oko tega
radi ono što ne radi. Bog, moj sinko, ne nogo bakćali. Prtjali. Ni nogo propitivali.
dava vengo te pušta da išteš sebe i u A ni pretrgli obaznat. O temu ne bi vojeli
onemu što činiš i u onemu što ne činiš, ni govorit. Ni na glas, ni ispod tiha. Znali
u onemu što misliš i u onemu što ne mis- su ako se ko komu narugo, da to neće na
liš… na tebi je da išteš, a što ćeš nać – dobro izać. Ako ne onemu ko se narugo,
naj ćeš. I ne misli o drugomu, vengo vaz- ili onemu ko se temu nasladijo, ondarke
darke išti.
oće komu njiovomu. Negda se, pripovjeJane Mala kaže da su je vazdarke doma da Mato, znalo gore dogodit onemu ko
učili:
se nasladijo ili naslađivo vengo onemu ko
- Ne misli o zlu vengo radi o dobru. Za se narugo. Nije nevajalo samo nevajalo
dobro. Na dobru. Kadarke činiš dobro, učinjet, vengo se i nevajalomu veselit.
ne radi to zato da neko vidi i obazna… Pokonji je Jozo užo rijet da za judsko srce
radi zato da ti je srce na mjestu. Nema nema ništa gore vengo se narugat ili naslaništa lješve vengo bit u dobre sa sam- dit nevojnomu, i mučit živinu.
ijem sobom. Dok dobro činiš. Kadarke - Bog je svakomu do živjet, i nije u nikoga
ne misliš na drugo. I na druge. Nijedno upro prstom zato što je ovaki ili onaki, zato
čejade ne zna što ga śutra čeka, pa mu što nešto umije ili ne umije, zna ili ne zna,
je boje ne mutit bistru vodu ni bistrit more ili ne more razumjet, viđet ili ne viđet, učinjet ili ne učinjet…, pa okle tebi pramutnu…
I Mato i Pero, a i Jane i Sele, bi bili najs- vo da sudiš i osuđivaš. Ne sudi drugoga,
retniji da sve ovo što je u naske i ne vidu da te njegovi jadi ne osude…da te njei ne čuju. Ne znaju. A kako ne viđet i ne gove suze ne probude…
čut, ne znat, kadarke te svaki Božji, Pokonji je Jozo u njiovoj kući vazdarke čito
bogovjetni dan naćerivaju na to. Ućeriva- Bibliju. Vrtijo se, kaže, i koliko puta, po isju u to. Zapatavaju so tijem. Nije u naske, tomu, jerbo i on, kako je za se zno rijet,
s nama ovakijem, lako znat koga vodi nije svaki dan bijo isti. Iste voje. Pa je voliandijo Božji, a ko s vragom oraje sadi. A jo znat što je pročito prije, a što potje. Kako
nije zato što svako za se misli da je naj- mu je što śelo. I je li mu što priśelo. Promanje što može bit - andijo. Da je i naj- maklo. Je li ga Inpicalo. Zno je on čitat
pametniji, i najboji, i najpravičniji. Ma što piše, ali i pročitat što ne piše. Boga je,
najljevši…A što tek svako misli o drugo- zno bi rijet, volijo, ali je sebe tražijo.
vodu ni bistrit
Piše:
Antun Švago
Govorijo bi: Lijepo je Boga iskat, molit
Mu se, ali prvo treba sebe naj. Oslobodit
se lepušina. Nijesi ga mogo prevarit,
faleći ga. Nije se on do, tek tako. Navuj.
Puštat.
Vazdarke je, Pokonjik đeci spominjo i
pripovijedo onu o Noi, lozi, vinu, o temu
kako je Noa bijo i prvi pjančina u našoj
Vali, „pa se i jon ko mali Jozo đekad
može napit“… Nije Pokonjik zalazijo u
velike priče, ali je najviše volijo pripovijedat onu o Noinom sinu Hamu, koji je
ušo u šator, i vidijo gologa ćaću Nou –
što se opijo; bilo mu je i vruće pa je zbacijo i robu sa sebe… nije od pijanstva
zno što je učinijo... I počeo se Ham smijat. Pošo je braći Šemu i Jafetu, i narugo
se ćaći; reko im što je nova. Što je vidijo. Dva su se brata sažalila, uzeli lincuo
i pokrili ćaću. A u šator su ušli okrenuti,
da ćaćina sramota ne bude veća, jer bi
bila da su ga i oni viđeli u temu stanju.
Šem i Jafet su tako pokrili ćaćinu golotinju, i dobili blagosov. Treći sin, Ham,
svršijo je kako je svršijo. Koga interesa,
reko bi pokonji Jozo, neka čita Bibliju. I
druga libra.
- I u naske se, kaže Pero, čejade po piću
poznaje. U čiju glavu vino uđe, iz nje
razum izađe. Vino u bačvi muči, a u glavi
buči, što oće rijet da prelito miruje, a
popiveno luduje.
I Mato drži da se čejade najboje po piću
poznaje, ali on ne misli da vino, pogotovo dobro, ćera sve iz kuće. Oću rijet iz
glave. Dobro vino i goste čuva, a lošo i
domaću čejad propuva. Proćera. U svemu treba mjera, pa i u vinu, bilo ono
dobro ili lošo. Govorijo je pokonji Jozo
da čejade naprijed nosu samo mjera i
oprez, a ne njegova pamet, mjesto, brijeme, okolnosti. Ili dobra veza. Brez koje
se i danaske, žali Bože, ne moreš ni
popišat. I da u naske neće bit sreće dok
se o radu i rabotanju više pripovijeda i
prdoklači, vengo što se raboće. I s mjerom i oprezom blagosivje. Ne vaja ni začina preko načina.
USPJEŠAN TURISTIČKI POČETAK 2014.
Novu godinu u Dubrovniku dočekalo četiri i po tisuće turista
Bogat novogodišnji zabavno-glazbeni program koji je obuhvaćao petodnevni
program na najljepšoj pozornici – Stradunu te organizirane dočeke u hotelskim
kućama i klubovima, dobro vrijeme i sveukupna ponuda bili su razlozima odličnog
početka nove turističke 2014. u Dubrovniku.
U Dubrovniku je za Novu godinu bilo otvoreno petnaest hotelskih kuća. Blagdanski novogodišnji vikend ukupno je u Dubrovniku provelo četiri i po tisuće turista
od kojih su najbrojniji bili gosti iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Albanije, Bugarske, Turske i Španjolske. Otvoreni hoteli zabilježili su odličnu popunjenost, a bilo je nešto gostiju i u privatnom smještaju. Uvjereni smo da će turistička, nova 2014. biti jednako uspješna kao i 2013. te da će Dubrovnik ponovno
opravdati titulu ukupnog turističkog šampiona. Ana Orlović
foto: dubrovniknet.hr
GlasGrada - 459 - petak 3. 1. 2014. 37
GRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA DUBROVNIK
Otvoren „Klub 65+“
Gradsko društvo Crvenog križa Dubrovnik otvorilo
je u ponedjeljak 30. prosinca 2013. u prostorijama
gradskog kotara Montovjerna na adresi Josipa
Kosora 2, Klub 65+ namijenjen osobama treće životne dobi. U pozdravnom govoru ravnatelj Društva
Živko Šimunović pozdravio je sve prisutne, zahvalio
se Gradu Dubrovniku na ustupljenom prostoru i
Nicollu Smeraldiu iz Milana na vrijednoj donaciji od
5000 eura pomoću koje je opremljen prostor. Također je predstavio Jelenu Žaknić kao voditeljicu Kluba. Okupljenima se obratio i predsjednik GDCK Dubrovnik, Vicko Mihaljević rekavši kako je ovo već
njihov treći klub, uz Klub spasitelja i Klub mladih.
Predsjednik Mihaljević je istaknuo kako puno
očekuje od ovog kluba jer je došlo vrijeme da se
Crveni križ osim svojih osnovnih djelatnosti počne
baviti i slobodnim vremenom starije populacije.
Naglasio je da je to generacija od koje puno
možemo naučiti, koja nam još puno toga možete
pružiti. Od ovoga Kluba zajedno možemo napraviti jednu zdravu jezgru koja će se sve više i više širiti, vrijeme koje će se ovdje
provoditi treba biti sadržajno jer želimo da se u ovom prostoru
osjećate ugodno i da sa radošću dolazite u Klub. Predviđeno je
da Klub djeluje svaki dan, i ujutro i popodne. U prostorijama
Kluba će se odvijati edukativne, kreativne, zabavne, rekreativne,
kulturne i preventivne zdravstvene radionice, te razna predavanja. Organiziranjem slobodnog vremena nastojat će se zaštititi tjelesno i mentalno zdravlje starijih osoba i podići kvalitetu
njihovog života kao preduvjet zdravog i aktivnog starenja. Ž.Š.
CRTICA IZ TOČIONIKA
Malo mjesto za veliki odmor od gradskih gužvi
Po mnogima najbolji košarkaš svih vremena Dubrovnika,
uz to i jedan od najvažnijih i najhrabrijih branitelja našeg
Grada iz jeseni 1991. godine, svima znani, poštivan i omiljen Milan Jejina svoj mir i bijeg iz gužvi svakodnevnice već
nekoliko godina pronašao je u malom skrivenom mjestu
Dubrovačkog primorja, Točioniku. Tako daleko od gradskih gužvi, a opet tako blizu, pojašnjava; „ni 45 minuta
vožnje!“ Kupio je i obnovio staru, napuštenu mlinicu, danas prelijepu kućicu za odmor, „I više nego dovoljno!“ reći
će Milan, a tu je i njegov ljubimac, prelijepi konj Sokol, s
kojim uživa u šetnji zadnjih godina tako napuštenim Primorjem. On i njegov prvi i jedini susjed gospar Mato Grkeš
uživaju u svom miru, u malom Točioniku. Ponekad do njega navrate i njegovi prijatelji u svom bijegu iz gradskih gužvi,
uživajući u ovom miru i ljepoti prirode, ali i u jahanju na
Sokolu, kao što je bilo ovih dana između Božića i Nove! I
nakon ugodna dana, priznali su tek kako im je bilo najteže
vratiti se doma, ali nadajući se novom izletu do Milana i
Točionika. Nj.B.
38 GlasGrada - 459 - petak 3. 1. 2014.
UDRUGA POSEBAN PRIJATELJ - Zahvaljujemo TZ
Dubrovnik, Gradu Dubrovniku, gđi Jelki Tepšić na odabiru naše Udruge za humanitarnu prodaju kolaca Torta party kojim smo prikupili 6350,00 kn. Dm-u i g.
Tihomiru Rakar na donaciji higijenskih potrepština za
članove naše Udruge. Lidl-u i g. Damiru Krištu na
donaciji laptopa i Božićnih poklona za djecu Udruge.
Lučka uprava Dubrovnik 4000,00 kn. Veliko hvala Fotoklubu Marin Getaldic na humanitarnoj prodaji fotografija. Martina Miljević 200,00 kn, Stijepo Brbora 200,00
kn, Zdravko Trojanović 200,00; Vinka Radelj Džono
200,00; Srećko Kriste 200,00 kn.
Svima od srca veliko hvala, želimo Vam sretan Božić i
Novu 2014. godinu.
Udruga za savjetovanje, edukaciju i pomoć roditeljima djece s posebnim potrebama “Poseban prijatelj”
Dubrovnik 098608742
UDRUGA DVA SKALINA - U spomen na pok. Iva Grgurevića, umjesto cvijeća 200,00 kuna prilaže obitelj
Boža Deranje pok. Pava. Umjesto cvijeća za pok. Frana Kolendića,150,00 kuna prilažu Dražen i Katarina
Čaleta. U spomen na Joza Keleza, oca našeg prijatelja, društvo iz Uvale prilaže 600,00 kuna. Pero Perić
donira 500,00 kuna. Marija Zec Tošović donira 150,00
kuna. DV GRUDA - KUĆA MOSTAHINIĆ donira
2000,00 kuna. Obitelj A. i B. Mojaš doniraju 120,00
kuna. Zahvaljujemo klapi “Kaše” i njihovim gošćama
klapi “Neverin” na predivnom koncertu i donaciji od
4.500,00 kuna. P.Š. Brgat donira 100,00 kuna. U
spomen na pok. Anu Mišetić, 300,00 kuna prilaže
obitelj Čurčija. U spomen na dragu tetku, gospođu Anu
Mišetić 300,00 kuna prilaže obitelj Draga Mišetić. U
spomen na dragog susjeda Milivoja Aknađić, umjesto
cvijeća 200,00 kuna prilažu Marija i Romana Nemčić.
U spomen na dragu gospođu Anu Mišetić obitelj Anđelković prilaže 200,00 kuna. U spomen na dragog
gospara Veljka Čučković, umjesto cvijeća 300,00 kuna
prilažu:Vida, Željko i Dijana s obitelji. U spomen na
dragu tetku Mariju i dunda Nikolu Zvone,300,00 kuna
prilažu Vida, Željko i Dijana s obitelji. Kate Miljanović
donira za Božić 200,00 kuna. Mato Prlenda donira za
Božić 400,00 kuna. IGH URBANIZAM d.o.o. donira
1000,00 kuna. Obitelj Pia Kruchten donira 400,00 kuna.
Peter Mauer donira 700,00 kuna. Zahvaljujemo 4.b
razredu na posjetu i donaciji od 760,00 kuna. Zahvaljujemo Festanjulima na posjeti i donaciji od 1000,00
kuna. Zahvaljujemo Građevinskom poduzeću VODOPIJA na igračkama. Zahvaljujemo djeci iz O.Š. Cavtat i
Župa dubrovačka koji su svojom posjetom i pjesmom
unijeli puno radosti srca naše djece. Zahvaljujemo
svima koji su nas posjetili, uveselili poklonima, kupili
naše Božićne ukrase. Svima SRETAN BOŽIĆ I NOVA
GODINA u ime djece, roditelja i djelatnika Udruge DVA
SKALINA.
UDRUZI ZA DOWN SINDROM Dubrovačko – neretvanske županije darovali su: U spomen na dragoga
dunda Joza Keleza umjesto vijenca 300,00 Kn prilažu
obitelj Vukas i Jovančević. Mole se darovatelji koji svoje
priloge uplaćuju na žiro–račun Udruge IBAN: HR
9823400091110343594 kod Privredne banke d.d., da
dostave tekst uplate na: 091 4753 581 ili 091 7848 078.
Roditelji i djeca Udruge iskreno zahvaljuju svim darovateljima.
Obavijest o smrti
ABAZ LAĐAREVIĆ 1943.
KSENIJA SKOWRONEK 1922.
IVO GRGUREVIĆ 1944.
STANE MANDIĆ 1929.
MARIJA ŽITINSKI 1920.
FANITA LALE 1921.
MARKO POŠA 1952.
MATO DERANJA 1944.
IVAN CURIĆ 1962.
NIKE BILIŠ 1951.
ANDRIJA ŠANJE 1933.
CMILJKA BUBALO 1939.
CVIJETO ŠKRABO 1949.
NENAD VASIĆ 1943.
ĐEMAL ŽUŠTRA 1945.
KATE VIDAK 1933.
LUKA TOLJ 1997.
DANIJEL SENTIĆ 1997.
MILAN ĆOSIĆ 1945.
LUCE ĆOROVIĆ 1920.
ANE DIKLIĆ 1927.
FILOMENA DANIČIĆ 1928.
MARIJA LONČAR 1921.
GlasGrada List izlazi tjedno Izdavač: Tele5 d.o.o., Masarykov put 3C, 20000 Dubrovnik Direktor: Katarina Milat Kralj, 020 358 986, [email protected]
Glavni urednik: Antun Švago, 020 358 988, [email protected] Grafička i tehnička priprema: Tele5 d.o.o. Tisak: Tiskara Zagreb Marketing: tel: 020 358 980,
fax: 020 311 992, [email protected] Adresa redakcije: Glas Grada,
Masarykov put 3C, 20000 Dubrovnik, [email protected], www.glasgrada.hr,
arhivu prošlih brojeva pogledajte na linku: http://www.glasgrada.hr/arhiva/
GlasGrada - 459 - petak 3. 1. 2014. 39
PISMO IZ MOKOŠICE
TURISTIČKA ZAJEDNICA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE
Pomognite Anti
Poštovani, zbog prijevremenog poroda naš sin Ante Jović
boluje od spazama-tetrapareze. Ante ima 11 godina, u
kolicima je, ne može samostalno sjedit, ne hrani se sam,
potpuno je ovisan o drugoj osobi. S Antom svakodnevno
vježbamo- uz redovite odlaske u bolnicu Goljak, Igalo,
vodimo ga na jahanje, bazen, dolazi nam fizioterapet i maser, a s Antom rade brojni terapeuti (Nemec, Vrdoljak, Slobodan Kuvalja, dr. Sanja Gošević, Marko Marelić). Sve to
iziskuje velike materijalne troškove, financijski bilo bi to iscrpljujuće i puno bogatijim obiteljima od naše. Trenutačno
radi samo otac Luka i to u poduzeću GP koje je u stečaju.
U proteklih 10 godina uz nas su bili brojni dobri ljudi, i
poznati i nepoznati financijski su nam pomagali. Zahvaljujući njima Ante je postigao vidljiv napredak. Upravo smo
se vratili iz Njemačke gdje su nam u klinici za dječje bolesti u Munchenu preporučili ortoze. Ta posebna ortopedska
pomagala Ante bi nosio 24 sata na dan godinu i pol do
dvije. Nakon toga liječnici preporučuju operaciju stopala.
No ortoze koštaju 10 000 eura, a operacija svake noge
između 10 000 i 15 000 eura. Svakodnevne vježbe Anti su
pomogle, napredak je vidljiv. No ortoze, a kasnije operacija pomogle bi da se digne na noge i bude samostalan.
Stoga Vas molimo ako možete pomoći u sufinanciranju
Antinoga liječenja i oporavka. Dostavit ćemo Vam liječničku
dokumentaciju i predračun troškova u Njemačkoj. Po ortoze bismo trebali ići početkom 2014-te godine. Ante je
veseo dječak, ima puno prijatelja. Svi se veselimo svakom
njegovom napretku, to nam daje snage da se dalje borimo za sinovo zdravlje. Znamo da Ante nikad poput svojih
vršnjaka neće trčati ili igrati nogomet, ali ortoze i operacija
omogućile bi mu samostalnost i kvalitetniji život. No njegov je oporavak nemoguć bez financijske pomoći drugih.
Znamo da je u zemlji teška gospodarska situacija i da je
mnogo potrebitih. Ako ste u mogućnosti sudjelujte financijski u Antinome oporavku kao i mnogi dobri ljudi do sada.
Sama činjenica da postoje ljudi koji razumiju tuđu patnju i
probleme olakšava nam svakodnevnu životnu borbu za
Antin oporavak. Žiro račun OTP Banka 3205489129. Unaprijed zahvaljujemo
Ante, Marija i Luka Jović,
Bartola Kašića 19, Mokošica 098 949 7273
Dodijeljene nagrade
„Perunika Bogiša“
Ovogodišnji
dobitnici nagrada „Perunika
Bogiša“ su Grad
Dubrovnik,
općine Župa dubrovačka i Vela
Luka te Društvo
prijatelja dubrovačke starine. Predsjednik Turističke
zajednice Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić uručio je na prigodnoj svečanosti, održanoj 30.prosinca, ovogodišnje nagrade „Perunika Bogiša“ koje ŽTZ dodjeljuje za unaprjeđenje turizma od 2005.
godine. Za poboljšanje prometne infrastrukture, uređenje Parka Luja
Šoletića i trga pred crkvom Svetog Križa u Gružu s kipom pape Ivana
Pavla II „Bogišu“ je dobio Grad Dubrovnik. Općini Župa dubrovačka
nagrada je pripala za uređenje središta Mlina i tamošnjeg Turističkoinformativnog centra. Istovrsno priznanje zaslužila je Vela Luka za
hortikulturno uređenje mjesta i glavne općinske šetnice do Vele Spilje. Za obnovu i uređenje te pretvaranje u muzej Soko Grada u Konavlima „Bogišu“ je dobilo Društvo prijatelja dubrovačke starine (DPDS)
koje više od šest desetljeća uzorno skrbi o obnovi spomeničke baštine. Nagrade „Perunika Bogiša“ dodijeljene su nakon zasjedanja ŽTZa kojom je prigodom još jednom protekla 2013. s 1, 268.000 dolazaka (9 posto više nego lani) i ostvarenih 6,100.000 noćenja (7 posto
više) ocijenjena najboljom poslijeratnom turističkom godinom na jugu
Hrvatske. dubrovniknet team
PRVA OVOGODIŠNJA BEBA U DUBROVAČKOM RODILIŠTU
Maleni Ante rođen je
u 17 sati i 33 minute
TENIS
Ana Konjuh još jednom
zadivila teniski svijet
misao
tjedna
Nakon što je na staru godinu u 1.kolu WTA turnira ASB
Classica na Novom Zelandu, napravila podvig vrijedan
divljenja te pobijedila prvu nositeljicu Robertu Vinci iz Italije s 2:1 (3:6, 6:4, 6:2), Ana Konjuh je zaustavljena u 2.kolu od
Amerikanke Lauren Davis s 2:1
(2:6, 6:2, 6:2). No, bez obzira na
poraz šesnaestogodišnja Ana
Konjuh je još jednom opravdala
poziv organizatora turnira u Novom Zelandu i potvrdila da je
pred njom velika teniska
budućnost. Sljedeći nastup Ana
Konjuh ima u kvalifikacijama prvog Grand Slam turnira sezone,
Australian Opena u Melbourneu,
koje počinju 8. siječnja.
Prva beba rođena u 2014. godini u dubrovačkom rodilištu je Ante.
Sretni roditelji su Kristina Pendo Tešija i Igor Tešija. Maleni Ante je
rođen carskim rezom 1.siječnja u 17 sati i 33 minute, težak je 4,500
grama i dug 53 centimetara. Na porodu su bili dr. Zoran Tešanović i
dr. Ilija Krmek te medicinske sestre Matea Beatović i Leona Palameta. www.dubrovacki.hr, foto: Željko Tutnjević
ČOVJEK MOŽE IZDATI SAMO VLASTITU SAVJEST
40 GlasGrada - 459 - petak 3. 1. 2014.
Joseph
Conrad
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
43
File Size
14 552 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content