Jedra Boke MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE KOTOR Novembar 2013. POVODOM DANA FAKULTETA ZA POMORSTVO KOTOR I 80. GODIŠNJICE ŠKOLSKOG BRODA JADRAN OD 19. DO 30. NOVEMBRA U POMORSKOM MUZEJU ODRŽANA IZLOŽBA Ikona našeg mora u objektivu Stevana Kordica ` rugi sprat Pomorskog muzeja u Kotoru posljednjih 10 dana novembra bio je prostor u kome je održana izložba dvadeset fotografija velikog formata mr Stevana Kordića posvećena školskom brodu Jadran. Izložba je otvorena 19. novembra i trajala je do 30. istog mjeseca ove godine. Povod za njeno organizovanje je 19. novembr – dan Fakulteta za pomorstvo Kotor i 80. godišnjica školskog broda Jadran. Izložbu čiju postavku čine fotografije nastale tokom Plovidbe 2012 (Kotor Bigova - Bar - Kumbor - Kotor) i Plovidbe 2013 (Tivat - Barletta Bari - Kotor) specijalnog vida praktične obuke studenata Fakulteta za pomorstvo Kotor na školskom brodu Jadran – otvorio je dekan Fakultet za pomorstvo Kotor prof. dr Danilo Nikolić. U programu otvaranja je, pored samog autora – mr Stevana Kordića – učestvovala i direktorica Pomorskog muzeja, mr Mileva Pejaković Vujošević. Program otvaranja je pjesmom obogatila kotorska klapa Bokeljski mornari. Organizatori izložbe su bili Fakultet za pomorstvo Kotor, Mornarica Vojske Crne Gore i Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru. D Mr Stevan Kordić, profesor matematike na Fakultetu za pomorstvo u Kotoru i vrstan fotograf, dugogodišnji saradnik kotorske Biskupije, doživotni član prestižne pan-Evropske federacije EUROPA NOSTRA koja se bavi arhitektonskom kulturnom baštinom, ekološki je aktivista – ispred fotografije U plavom III školskog broda Jadran koja je bila dio izložbene postavke u Pomorskom muzeju u Kotoru Jedra Boke Ekipa producentske kuce´ iz Sarajeva u Muzeju snimala film o mitovima i legendama MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE Jedra Boke je mjesečna publikacija Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru Novembar 2013. godine Direktor Pomorskog muzeja mr Mileva Pejaković Vujošević Prijatelji i saradnici Prof. dr Anton Sbutega Prof. dr Gracijela Čulić Prof. dr Milja Radulović mr Stevan Kordić Don Anton Belan Prof. dr Milenko Pasinović Antun Tomić Milan Sbutega Zoran Radimiri Željko Brguljan Petar Palavršić Radojka Janićijević Ilija Mlinarević Jelena Karadžić Slavko Dabinović Milica Vujović Smiljka Strunjaš otorski Pomorski muzej 16. novembra posjetila je tročlana ekipa producentske kuće Mebius film iz Sarajeva, a razlog njihovog dolaska u naš muzej bila je namjera da snime film o kotorskim mitovima i legendama i uopšte u čuvanju tradicije i baštine. Film sa ovom temom iz našeg grada je samo dio šireg poduhvata, odnosno snimanja serije filmova na istu temu po regionu, koji zasad ima radni naslov Mitovi i legende - kazivanja. Ovaj filmski serijal sarajevska producentske kuća relizuje u saradnji sa RTV Budva. U projekat je uključena i Organizacija za obrazovanje, nauku i kulturu Ujedinjenih nacija - UNESKO. U ekipi Mebius filma bili su autor Šuhreta Duda Sokolović, reditelj Faruk Sokolović i snimatelj MIlan Jokić. Sagovornica gospođe Sokolović na temu kotorskih mitova, legendi, običaja i čuvanja baštine bila je direktorica Pomorskog muzeja mr Mileva Pejaković Vujošević. Ona je pričala o legendama o vili Alkimi i Tre sorele, te o istoriji nastanka Bokeljske mornarice, dobrotskoj čipki, katedrale Sv. Tripuna i zavjetnom radu Peraštanke Jacinte Kunić. Gospođa Sokolović interesovala se i za stanje kulturne baštine u Kotoru i njeno očuvanje, posebno kako na tom planu radi Pomorski muzej. Snimanje sa direktoricom mr Pejaković Vujošević obavljeno je u biblioteci našeg muzeja. K Dogovor pre snimanja gospođe Šuhrete Dude Sokolović i mr Mileve Pejaković Vujošević; Priprema snimanja sa režiserom Farukom Sokolovićem; Detalj sa snimanja Jedra Boke sadržajno i tehnički oblikuje Drago Brdar Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru Trg Bokeljske Mornarice 391 Kotor, 82000 Telefon: +382 (0) 32 304 720 Fax: +382 (0) 32 325 883 Website: www.museummaritimum.com e-mail: [email protected] Misija Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru je da čuva sjećanje naše zajednice na bogatu pomorsku istoriju Boke Kotorske, njeno izuzetno kulturno nasleđe kroz prikupljanje, čuvanje i predstavljanje naše bogate pomorske tradicije i kulturne baštine. Pomorstvo je u Kotoru počelo da se razvija za vrijeme srednjeg vijeka. Pomorski muzej sa dužnim poštovanjem čuva uspomene na te davne dane, na uspjehe slavnih kotorskih moreplovaca, umjetnika, brodograditelja, zanatlija, državnika i diplomata, posrednika između istoka i zapada. Pomorski muzej je institucija kulture Republike Crne Gore. 2 Jedra Boke - novembar/2013. Fotografije: D. Brdar Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru nastao je postepenim razvitkom prvobitne zbirke Bratovštine "Bokeljska mornarica", utemeljene oko 1880. godine, koja je od 1900. godine otvorena za javnost, a 1938. godine preuređena i otvorena na prvom spratu sadašnje muzejske zgrade, barokne palate plemićke porodice Grgurina iz početka XVIII vijeka, koja je od 19491952. godine kompletno restaurirana i adaptirana za potrebe Muzeja. naš Kantun Posjeta prijatelja s Krka gostima Pomorskom muzeju od12. do 15. novembra bili su naši dragi prijatelji sa Krka Maja Parentić, direktorica Centra za kulturu grada Krka, i njen saradnik Saša Lončarić. Razlog njihovog dolaska u Kotor bila je potreba da se detaljnije dogovorimo o organizaciji izložbe Krk - otok vila. Ta izložba bi trebalo da se održi slijedeće godine u našem gradu. Radnom sastanku na kome su utanačeni brojni detalji ove izložbe prisustvovali su i prof dr Gracijela Čulić, te reditelj Petar Pejaković koji bi trebalo da bude imenovan za novog direktora Centra za kulturu Kotora (F 1). Naši prijatelji su imali ugodnu priliku da se upoznaju sa mr Stevanom Kordićem (F 2) koji je tih dana pripremao izložbu fotografija o školskom brodu Jadran. Sa Majom i Sašom oprostili smo se prije podne 15. novembra, a trag o njihovom odlasku iz Muzeja ostao je zabilježen na zajedničkoj fotografiji ispred Palate Grgurina sa don Antonom Belanom (F 3). U F1 Muzej u akciji Mladi za zelenu Crnu Goru ridružujuži se akciji Foruma MNE direktorica Pomorskog muzeja mr Mileva Pejaković Vujošević je 30. novembra u kotorskom gradskom parku zasadila mladicu magnolije. Time se naš muzej uključio u projekat Mladi za zelenu Crnu Goru koji Forum MNE realizuje u partnerstvu sa Opštinom Kotor i Javnim komunalnim preduzećem Kotor. U ovoj značajnoj građanskoj akciji zasađeno je 80 sadnica. Akcija se odvijala uplatama donacija za sadnice i sadnjom istih u kotorskom gradskom parku. Donacije su uplaćivali isključivo firme i institucije promovišući društvenu odgovornost. Pored Pomorskog muzeja, među njima su bili: Daido metal, Crnogorska plovidba, Autoboka, Kotorska suvenirnica, Bar kod, Tujko, Expo Commerce, Lučka uprava, Opština Kotor, TO Kotor, Dentalab Labović, Montenegro Adventures, Mondo Verde, Građanska alijansa, Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Resursni centar za sluh i govor, Porto Montenegro, Jugopetrol, Institut za crnogorski jezik i književnost, Vaterpolo klub Primorac. U ime Opštine Kotor jednu sadnicu je posadila gradonačelnica našeg grada Marija Maja Ćatović. F2 P F3 Završili smo dotjerivanje dijela prostora u Muzeju očetkom novembra domar Pomorskog muzeja i naš majstor za sve Vicko Milutin završio je dotjerivanje radne sobe u kojoj rade kustosi Radojka Abramović, Jelena Karadžić i Ilija Mlinarević, te konzervator Milica Vujović, a dotjerao je takođe i radni prostor restauratorke Muzeja Smiljke Strunjaš. U akciji dotjerivanja pojedinih dijelova Palte Grgurina popularni Vicko ofarbao je i salon u kome je smješteno Odjeljenje školstva i pomoćno stepenište. Vicko je uradio kompletnu popravku brava na vratima u radnom prostoru našeg osoblja. Spoljni majstori su obavili jedino hoblovanje parketa u sobi za kustose. P Jedra Boke - novembar/2013 3 IZLO BE Ikona našeg mora u objektivu Stevana Kordica’ (Nastavak sa prve strane) Fotografija Delfin - Plovidbi 2013. (Kb 6). MR MILEVA PEJAKOVIĆ VUJOŠEVIĆ, direktorica našeg muzeja, je na početku programa izložbe pozdravila sve posjetioce i goste. Ona je rekla: Večeras su zidovi palate Grgurina koje u stalnoj postavci krase portreti slavnih pomoraca i kapetana, ustupili svoje mjesto umjetničkim fotografijama autora našeg uvaženog sugrađanina mr Stevana Kordića. Po vokaciji izvrstan matematičar vještom rukom i oštrim okom on je snimio i zabilježio događaje tokom dvije uspješne plovidbe studenata Fakulteta za pomorstvo 2012. i 2013. godine na školskom brodu Jadran. Jadran i dalje će biti ploveća učionica koja će ploviti svim morima, noseći poruku mira i blagostanja, a u našoj instituciji narednih deset dana publika će moći da vidi ove umjetničke fotografije. Dragom prijatelju i saradniku naše Institucije g-dinu Stevanu Kordiću želimo da nas uskoro ponovo obraduje sa nekim novim projektom na zadovoljstvo svih nas koji ga dobro poznajemo kao vrsnog tvorca umjetničkih fotografija, dobrog matematičara i uvaženog profesora. Na ovoj putujućoj učionici tokom 2012. godine plovilo je 40 studenata, a tokom 2013. bilo je 49 studenata. Profesori kao predavači bili su sa jedne strane, a sa druge strane bili su ljudi sa broda koji su im pružali praktičnu i teoretsku nastavu na njihovoj prvoj plovidbi. Sa tih uspješnih edukativnih putovanja uradio je autor Kordić veliki broj fotografija, a ovdje izloženo je samo 20 velikog formata 100x70 cantimetara. Ovom izložbom pokazali smo da veoma usješno mogu da rade i sarađuju tri institucije Fakultet za pomorstvo, Mornarica Vojske Crne Gore i Pomorski muzej koje su povezane zajedničkom niti – pomorstvom i time pokažemo da obrazovanje, nauka i kultura mogu da grade zajedničku piramidu u gradu koji je od vjekova bio poznat kao pomorska destinacija gdje se prožima pomorsko i kulturno nasljedje minulih epoha. Naša saradnja će se nastaviti na obostrano zadovoljstvo za dobrobit studenata, budućih pomoraca, kapetana, školski brod 4 Jedra Boke - novembar/2013 Mr Mileva Pejaković Vujošević i mr Stevan Kordić Fotografija: D. Brdar Podario ih je on svom Fakultetu za pomorstvo u povodu njegovog dana 19. novembra, kao i jubileja koji je za poštovanje i pamćenje 80-godišnjici uspješne plovidbe školskog broda »Jadran«. što je prepoznala obostrani značaj organizovanja obuke studenata na š/b Jadran. Zbog toga, posebno se zahvaljujemo komandantu Mornarice Vojske Crne Gore, kapetanu bojnog broda Darku Vukoviću, kapetanu školskog broda Jadran, poručninku bojnog broda Goranu Pajoviću i načelniku Odsjeka za logistiku u Komandi Mornarice, pukovniku Seadu Cvrku. Naš zajednički cilj je da nastavimo sa organizovanjem obuke studenata na školskom brodu Jadran, na obostrano zadovoljstvo, planirajući i ostvarujući nove plovidbe u godinama koje su pred nama. Ideja da se naši studenti praktično obučavaju na školskom brodu Jadran imala je od početka potpunu i nepodijeljenu podršku rukovodstva Fakulteta. U tom cilju Fakultet je finansijski podržao i zadužio svoje saradnike da sprovode pripreme i organizuju plovidbe. U njihovoj organizaciji posebno su se založili saradnici: Igor Stanovčić, mr Draško Kovač, Željko Pekić i mr Stevan Kordić. PROF. DR DANILO NIKOLIĆ, govorio je o godišnjici Fakulteta za pomorstvo Kotor, organizaciji plovidbe studenata ovog fakulteta na školskom brodu Jadran, te o saradnicima Fakulteta i drugim ličnostima koji su zaslužni za realizaciju plovidbi. Profesor Nikolić je rekao: Fakultet za pomorstvo Kotor danas slavi svoj Dan, u kojem obilježava 54 godine od osnivanja. Namjera nam je da ove godine podijelimo svoj praznik sa Mornaricom vojske Crne Gore, koja proslavlja 80 godina školskog broda Jadran, a sve to u Pomorskom muzeju Crne Gore - Kotor, čiji smo večeras gosti. Tim povodom priredili smo fotografsku izložbu posvećenu školskom brodu Jadran i studentima našeg Fakulteta, autora mr Stevena Kordića. Ova izložba je ujedno i naš poklon građanima Kotora, koji 21. novembra slave Dan Opštine Kotor, te koristimo priliku da im čestitamo predstojeći praznik. Njega doživljavamo kao svoj praznik, jer upravo u Kotoru naš fakultet djeluje već 54 godine, predstavljajući visokoškolsku osnovu razvoja pomorstva, kako u Kotoru, tako i u Crnoj Gori. Fakultet za pomorstvo Kotor i Mornarica Vojske Crne Gore, već dvije godine zaredom organizuju praktičnu obuku-plovidbu studenata na š/b Jadran. Plovidba 2012 je organizovana od 11. do 13. maja 2012. godine na ruti: Kotor-Bigova-Bar-Kumbor-Kotor. Na njoj je učestvovalo 40 studenata i 8 profesora i saradnika Fakulteta. Ove godine, Plovidba 2013 organizovana je od 8. do 11. maja 2013. godine na ruti: Tivat-Barletta-Bari-Kotor, na kojoj je učestvovalo 49 studenata i šest profesora i saradnika Fakulteta. Opšti je stav, kako organizatora, tako i studenata koji su učestvovali na plovidbama, da su one bile veoma uspješne! U prvom redu bile su to prilike da se steknu nova znanja, ali i da se okusi zajednički život na moru i stekne jedno lijepo životno iskustvo. Član posade tokom obije plovidbe bio je saradnik Fakulteta mr Stevan Kordić, afirmisani fotograf čije su fotografije kulturne baštine Crne Gore, a posebno Boke Kotorske, našle mjesto u brojnim publikacijama i izložbama, kako kod nas, tako i u inostranstvu. On je u postavci koju čine 20 fotografija velikog formata zabilježio prizore i događaje sa plovidbi. Izložba prikazuje kako samog školskog broda Jadran, tako i boravak naših studenata na njemu. Posebnu čast nam čini to što je postavku izložbe preuzeo Pomorski muzej Crne Gore - Kotor, koji, na čelu sa direktoricom mr Milevom Pejaković Vujošević, predano radi na čuvanju i predstavljanju pomorske tradicije Crne Gore. Nakon palate Grgurina fotogrfije sa ove izložbe krasiće zidove našeg Fakulteta. Ostaće tamo kao trajno svjedočanstvo boravka naših studenata na školskom brodu Jadran u godini velikog jubileja - 80 godina od uplovljvanja u njegovu matičnu luku Tivat. Proglašavam izložbu otvorenom i još jednom čestitam svima praznike i jubileje koje večeras zajedno slavimo. Fotografije: D. Brdar Mr Stevan Kordić i prof. dr Danilo Nikolić Izuzetnu pomoć za organizovanje Plovidbe 2013 dugujemo Njegovoj Ekselenciji Lujiđiju Morfiniju (Luigi Morfini), počasnom konzulu Crne Gore za regiju Pulja. Bez njegove nesebične pomoći organizacija Plovidbe 2013 bila bi puno teži poduhvat. Takođe zahvalnost dugujemo i kapetanu Rajku Čavoru iz Tivta, koji nam je pomogao da organizujemo Plovidbe 2013. Fakultet za pomorstvo Kotor zahvaljuje Mornarici Vojske Crne Gore na tome Nastup klape Bokeljski mornari u programu otvaranja izložbe Jedra Boke - novembar/2013 5 IZLO BE MR STEVAN KORDIĆ, profesor Fakulteta za pomorstvo, na kraju programa otvaranja izložbe posebno je pozdravio članove posade i studente, učesnike ekspedicije. On je govorio tome kako su nastale fotografije i svojim novim iskustvima stečenim za vrijeme plovidbe. Rad na Fakultetu za pomortvo Kotor doveo me dva puta u priliku da učestvujem na organizovanju obuke naših studenata na školskm brodu Jadran. Svakom fotografu je čim zakorači na palubu ovog broda jasno da se našao na mjestu kao stvorenom za fotografiju. Imao sam na raspolaganju školski brod Jadran, kompletnu njegovu posadu, šezdesetak studenata i svojih kolega, te fenomenalne prirodne uslove koji su se 'pogodili' na moru 11. maja ove godine. U takvim perfektnim okolnostima teško da ne možete da napravite dobre fotografije, to je prosto materijal od kojeg se pravi dobra izložba. Prvobitni plan je bio da se napravi set dokumentarnih fotografija o boravku studenata na školskom brodu Jadran, i djelom ova izložba ima takav karakter. Međutim, ono što nije moguće planirati u fotografiji, desilo se 11. maja 2013. godine, na našem povratku iz Barija u Kotor. Razapeta su jedra, vjetra tek malo da budu puna, morska površina malčice naborana, dok se sunce probijalo kroz oblake, tek toliko da dâ plavetnila nebu, oblacima i moru. Fotografska barka, praćena delfinima, odmakla se od broda i tako su nastali snimci, koji svojom vizuelnom poetikom liče na marinistička platna velikog Vasilija Ivankovića. Vraćajući nas tako u epohu, iako vremenski prošlu, ali još uvjek živu u predstavama i kolektivnoj svijesti mnogih Bokelja. Dugujem ogromnu zahvalnost cjelokupnoj posadi školskog broda Jadran. Ambiciozan fotograf na brodu je veoma zahtjevan član posade u svakom pogledu. Nadam se da će ova izložba biti bar malo opravdanje za brojne zahtjeve koje sam imao. Tim prije, što imam osjećaj da ću se školskm brodu Jadran rado vraćati. Bićemo ponovo zajedno na proljeće, jer ploviti se mora... Na kraju, iskustvo školskog broda Jadran mi je omogućilo da upoznam svoje studente na sasvim drugačiji način od onog na Fakultetu — jedan dan na brodu poveže ljude više, nego godine u učionici! Ta povezanost ostaje i nakon zajedničke plovidbe, ne samo na fotografijama, već i u životu koji nastavljamo po povratku na kopno. Sve to zahvaljujući školskom brodu Jadran, čijih 80 godina svjedoče o moru, mornarima, kapetanima, studentima, profesorima... Otvaranje izložbe: Puna sala na drugom spratu Pomorskog muzeja 6 Jedra Boke - novembar/2013. F1 F2 F3 F4 F5 F6 F7 F8 F9 F 10 Jadran poručnikom bojnog broda Goranom Pajovićem (F 8 ). Gospodin Pajović se ljubazno odazvao i našoj molbi da ga fotografišemo zajedno sa mr Kordićem ispred jedne od izloženih fotografija (F 8). To nije bilo lako izvesti zbog zauzetosti autora koji je sve do samog razilaska posjetilaca davao intervjue predstavnicima medija. Na fotografiji broj 11 zabilježili smo kako mr Kordić daje intervju novinarki Radio-televizije Crne Gore (RTCG) Nevenki Macan. Pred kameru RTCG morala je da stane i direktorica našeg muzeja (F 12). Scena kada posjetioci razgledaju izložene fotografije dok fotoreporteri iste fotografišu prikazana je na našoj fotografiji broj 10. Među brojnim gostima na otvaranju izložbe, pored ostalih, bili su: gradonačelnica Kotora Marija Maja Ćatović, predsjednik Skupštine opštine Kotor Nikola Bukilica, biskup kotorski monsinjor Ilija Janjić, predsjednik Borda direktora Luke Kotor Nikola Konjević, direktor Luke Vasilije Kusovac, publicista Siniša Luković, autor knjige Pomorska lica Boke Kotorske, koja je prvi put promovisana u našem muzeju, i drugi. Na ovom mjestu navodimo da je mr Stevan Kordić autor i kataloga, pozivnice i plakata izložbe. Katalog i ostali prateći materijal štampala je štamparija Biro Konto, Herceg Novi a izložbene fotografije FotoGrafika d.o.o, Podgorica. F 11 F 12 Fotografija: D. Brdar DNEVNIK IZLOŽBE ŠKOLSKI BROD JADRAN: Nije nam poznato kada je naš prijatelj mr Stvena Kordić tačno počeo pripreme za održavanje izložbe fotografija pod nazivom Školski brod Jadan, ali znamo da je dogovor o njenom održavanju u Pomorskom muzeju uslijedio u septembru. Uramljene fotografije mr Kordić je u Muzej donio 13. novembra. U poslu njihovog unošenja autoru je pomagao bibliotekar Muzeja Slavko Dabinović (F 1 i 2), a isti dvojac, zajedno sa kustosom Ilijom Mlinarevićem, 17. novembra je na zid i na štafelaje postavio 20 eksponata (F 3). Kustos Mlinarević je istovremeno zamjenio sijalice da sve daju istu bijelu svjetlost (F 4). Nešto prije 19 sati posjetioci i gosti počeli su da pristižu u Muzej, a na ulazu drugog sprata dočekivali su ih direktorica muzeja mr Mileva Pejaković Vujošević i autor mr Stevan Kordić (F 5). Program otvaranja izložbe počeo je oko 19 sati. Taj trenutak su pred mikrofonom iščekivala tri besjednika: mr Kordić, mr Pejaković Vujošević i dr Danilo Nikolić (F 6). Program otvaranja vodila je naša česta saradnica u toj vrsti posla, vrsna Dolores Fabian (F 7). Po završetku programa otvaranja napravili smo zajednički portret mr Pejaković Vujošević sa kapetanom š/b Jedra Boke - novembar/2013. 7 IZLO BE ˇ IZLOZENE FOTOGRAFIJE 1. U PLAVOM I |Plovidba 2013 Između Italije i Crne Gore 2. U PLAVOM II | Plovidba 2013 Između Italije i Crne Gore 3. U PLAVOM III | Plovidba 2013 Između Italije i Crne Gore 4. SUTON | Plovidba 2013 :: Između Italije i Crne Gore 5. JARBOLI |Plovidba 2013 Između Italije i Crne Gore 6. DELFIN |Plovidba 2013 Između Italije i Crne Gore Š/b Jadran u objektivu ’ mr Stevana Kordica 7. DELFINI |Plovidba 2013:: Između Italije i Crne Gore 8. U PLAVOM IV |Plovidba 2013 Između Italije i Crne Gore 9. NA PROVI |Plovidba 2013 Između Italije i Crne Gore 10. NA BOKU |Plovidba 2013 :: Između Italije i Crne Gore 11. ČAS NA PALUBI |Plovidba 2013 Na povratku iz Bara u Kotor 12. SIESTA NA PALUBI |Plovidba 2013 Na putu od Bigove ka Baru Kb 5 13. JUTRO |Plovidba 2013 Između Italije i Crne Gore 14. VESLANJE |Plovidba 2012 Na sidru kod Bigove 15. DIZANJE SIDRA | Plovidba 2012 Na sidru kod Kumbora 16. FREGANJE PALUBE | Plovidba 2012 | Na sidru kod Kumbora 17. KONOPI |Plovidba 2013 18. BESKONAČNOST | Plovidba 2013 19. MAKINA | Plovidba 2013 20. IL NUOVO VIAGGIO | Plovidba 2012 Kb 8 Kb 19 Kb 2 8 Jedra Boke - novembar/2013 Kb 4 Kb 14 Kb 15 Kb 7 Kb 16 Kb 17 Kb 9 Kb 12 Kb 13 Plovidba 2013 Plovidba 2012 Studijski program Nautika Kotor—Bigova—Bar—Kumbor—Kotor 11. maj — 13. maj 2012. godine Studijski program Nautika Radivoje Sekulić, Dražen Backović, Pavle Radović, Miloš Mijanović, Dražen Perkolić, Tanasije Jelić, Nikša Kovačević, Ivan Božović, Adnan Dešić, Predrag Bujišić, Miško Kontić, Goran Božović, Marko Karanikić, Aleksa Karanikić, Blažo Polović, Marijana Koska, Armend Šaptahović, Gojko Mrkajić, Aleksa Čepić, Vojo Vukojičić, Pavle Stevanović, Nikola Šojić, Srđan Bujišić, Jovica Bajčeta i Damir Pejčinović Novak Radović, Petar Lukšić, Stefan Pekić, Jovica Bajčeta, Ognjen Ilić, Petar Stanišić, Simo Unkašević, Vladimir Kralj, Aleksandar Vukašinović, Darko Masoničić, Ivan Đokić, Ivan Radošević, Kenan Kolar, Nemanja Perović, Stevan Ivetić, Igor Oliverović, Stefan Nišavić, Sava Zeković, Ivan Eraković, Strahinja Jevtić, Leonard Kokora, Petar Veličković i Predrag Sakarević Studijski program Brodomašinstvo Studijski program Brodomašinstvo Simo Radonić, Mirko Čobrenović, Vidak Lalević, Željka Mrdak, Bogdan Kovačević, Željko Krivokapić, Goran Nešković, Aleksa Barać, Boris Dedejić i Jovan Božović Ranko Jovanović, Mirko Palalić, Nemanja Božić, Zoran Đurović, Nikola Savićević, Milija Kekić, Slaviša Šćekić, Marko Magdalenić, Jovan Mirković, Igor Zamahajev, Ivan Rašković i Nikola Mrđen Tivat—Barletta—Bari—Kotor 8. maj — 11. maj 2013. godine Studijski program Pomorske nauke Veselin Banićević, Gordan Nikolić, Dragomir Bošković, Ivan Kastratović, Patrik Pajor, Miloš Krivokapić, Stanka Milović, Jelena Šćekić, Boris Karanović, Goran Vidović, Đokaš Zečević Profesori i saradnici Fakulteta za pomorstvo Kotor mr Sead Cvrk, mr Draško Kovač, mr Martin Ćalasan, mr Radoje Džankić, Stevan Kordić, Igor Stanovčić i Željko Pekić Studijski program Pomorske nauke Vedran Šantić, Dragan Vujadinović, Stefan Đurčić, Bogdan Lakić i Blagota Đukanović Profesori i saradnici Fakulteta za pomorstvo Kotor dr Sanja Bauk, mr Tatijana Dlabač, mr Sead Cvrk, mr Draško Kovač, mr Stevan Kordić, Igor Stanovčić, Željko Pekić i Vera Popović Fotografija Na boku (10) snimljena na Plovidbi 2013 Jedra Boke - novembar2013. 9 IZLO BE školski brod Jadran Naslovna strana kataloga sa fotografijom U plavom (Kb 1) snimljenom na Plovidbi 2013. kolski brod Jadran je motorni jedrenjak po tipu barkantin deplasmana 737 tona. Dug je 64 m, širok je na glavnom rebru 8,9 m, ima srednji gaz od 4,05 m. Sagrađen je u hamburškom brodogradilištu H. C. Stulken Sohn, gdje je i porinut u more 25. juna 1931. godine . Inicijator nabavke Š školskog broda bila je Jadranska straža, organizacija koja je njegovala pomorske tradicije i koja je imala jugoslovenski karakter. Tako je i dobio ulogu da služi školovanju pomorskog kadra Kraljevine Jugoslavije, što se kasnije nastavilo i u SFRJ. Svoju obrazovnu misiju sačuvao je do današnjih dana u kojima pod zastavom Mornarice Vojske Crne Gore slavi 80 godina od uplovljavanja u matičnu luku Tivat. Organizacija Jadranska straža je nabavku pokrenula prikupljanjem novčanih sredstava za kupovinu broda, ali i pored svih napora prikupljeno je svega milion dinara, što je činilo tek osminu potrebnog novca. Za nabavku Jadrana trebalo je ukupno prikupiti 8.407.030 dinara ili 622.743 nemačkih maraka. Preostali dio para je obezbijedila mornarica uzimanjem kredita iz ratnih reparacija, pa je ugovor o gradnji broda potpisan 4. septembra 1930. godine. Kako je skoro pun iznos platila RM, znači da su sve republike tadašnje zajedničke države izdvajale procentualno srazmjeran dio novca kroz poreze građana za održavanje ne samo Jadrana već i os- 10 Jedra Boke - novembar/2012. talih brodova bivše JRM. Crnu Goru danas kao vlasnika broda ispred ostalih ističe činjenica da je Tivat bio i ostao nepromijenjena matična luka ovog školskog broda od prvog do zadnjeg dana, te da je Jadran pored toga što se bazirao u Tivtu, zadnjih 76 godina i održavan tu u Crnoj Gori, u nekadašnjem mornaričko-tehničkom remontnom zavodu Sava Kovačević Inače, istorijat gradnje broda govori da je njegovo isplovljavanje prema otadžbini odlagano jer je zbog pada njemačke marke u to vrijeme kasnila isplata dijela sredstava koje je Njemačka trebala da plati brodograilištu iz ratnih reparacija. Zbog toga je brod isplovio tek 27. juna 1933. godine. U Tivat je uplovio 16. jula 1933. godine u 10.00 časova, a u sastav Ratne mornarice Kraljevine Jugoslavije je uvršeten 19. avgusta 1933. godine. Iz propagandnih razloga svečano je predat tek 6. septembra iste godine. Danas je Jadran trening brod otvoren za prijem kadeta iz svih zemalja u regionu. Nakon 22 međunarodna i velikog broja krstarenja u teritorijalnim vodama, Jadran predstavlja najvrijedniju plovnu kulturnoobrazovnu institiciju - instituciju koja mlade pomorce uvodi u svijet mora, pružajući im prva znanja iz pomorstva i navigacije. Dužnost kapetana obavlja poručnik bojnog broda Goran Pajović. Pomorstvo u KOtORu danas Luka Kotor je u novembru, posljednjem mjesecu ovogodišnje kruzing sezone, registrovala 17 dolazaka 12 kruzera u naš grad. Posljednji se uz gradsku rivu vezivao kruzer Pacific Princess. Kako nam je rekao Vasilije Kusovac, od početka godine registrovan je 381 dolazk kruzera i 1.493 dolazaka jahti. Ukupno je na njima bilo 323.948 putnika - 317.463 na brodovima i 6.485 na jahtama. U novembru su dolazili slijedeći kruzeri: Grand Holiday 1. 11. Artania (19), Artemis (5, 15. i 30), Athena (3, 14. i 27), Celebrity Silhouette (6. i 22), Celebrity Equinox (19), Costa Classica (7), Grand Celebration (1), Island Escape (4), La Belle de l'Adriatique (1), Pacific Princess (15. i 25), Seven Seas Mariner (2), Seven Seas Voyager (4) Celebrity Equinox 19. 11. Artania 19. 11. Celebrity Silhouette 10. 10. La Belle De L' Adriatique 1. 11. Athena 4. 11. Island Escape 4. 11. Seven Seas Mariner 2. 11. Artemis 15. 11. Fotografije: D. Brdar Seven Seas Voyager 4. 11. Jahta Reverie 15. 11. Kotor 25. novembra oko osam sati: Pacific Princess zatvara ovogodišnju sezonu dolazaka većih kruzera u naš grad Jedra Boke - novembar/2013. 11 SJEĆANJA PETAR ZAMBELIĆ (1849 - NOVEMBAR 1903): U istoriji pomorstva Boke Kotorske novembar je zauvjek ostao zabilježen kao mjesec u kome je svijet zauvjek napustio strastveni moreplovac, istraživač, avanturista, lovac - Petar Zambelić. Rođen 1849. godine u selu Zambelići na poluostrvu Luštica u Boki, Petar Zambelić se u novembru 1903. godine utopio u blizini mjesta Ušuaja (Ushuay) na jugu Ognjene zemlje u lovu na tuljane. Nesreća se dogodila pošto je iznenadni jaki udarac vjetra prevrnuo omanju jedrilicu iz koje je Zambelić ispao u more iz koga se nije uspio spasiti. Iskusnog pomorca, velikog poznavaoca mora i oblasti kuda je u tom času plovio, zla sudbina je odvela na put bez povrata kao družbenika lovca i trgovca, izvjesnog Bertranda, u svojstvu pilota na jahti Kettie L. M. Uspomenu na ovog izuzetno nadarenog i hrabrog čovjeka koji je mnogo učinio za pomorstvo Čilea, danas njeguju svi tamošnji pomorski muzeji i institucije, a ime Petra Zambelića nosi i jedna od glavnih ulica u glavnom gradu čileanske pokrajine Magelanes – Punta Arenasu. Nošen dugotrajnom porodičnom tradicijom mladi Petar se odlučio za zvanje pomorca u nepunoj 12. godini života kada se kao mali od palube ukrcao na jedan od lošinjskih jedrenjaka. Ne napunivši ni 22 godine života, krenuo je u statusu kapetana duge plovdibe, u Južnu Ameriku. Pristao je u glavnom gradu Argentine Buenos Airesu ploveći na jednom grčkom jedrenjaku. Nemirni duh Zambelića je ubrzo odveo u susjedni Čile, u tada potpuno neistraženu Ognjenu zemlju. Izuzetno opasnim akvatorijem Magelanovog prolaza plovio je do kraja života obavljajući brojna naučna istraživanja i kartografišući gotovo svaki kutak tjesnaca. r o s m tvo o P Rječnik BRODOGRAĐEVINSKI REČNIK - TRUP BRODA: Donji dio i bokovi trupa drvenih brodova je od drvene oplate, a čeličnih brodova izrađeni su od čeličnih limova. Limovi i platice pričvršćeni su na rebra, kojima se, radi postizanja potrebnog oblika broda, daju različiti oblici; razlika spojeva limova i platica na rebrima sastoji se u tome što su limovi i medusobno spojeni, a platice su samo položene jedna do druge bez medusobnog spoja. Spojevi su i kod jednih i kod drugih takvi da osiguravaju nepropusnost i čvrstoću broda. Konačnim polaganjem limova ili platica na rebra različitih zakrivljenja dobija se oko trupa zaobljena i zakrivljena Ijuska, koja brodu daje vanjski oblik. Ljuska je na polovini dužine broda ili blizu nje najšira, a prema krajevima poprima ostriji oblik (s!. 2 i 2b). Vanjski oblik broda određuje se unaprijed, da bi se postigla što bolja svojstva, koja se kod različitih tipova brodova ređaju različitim redoslijedom, i to prema tome da li u prvi red dolazi brzina, čvrstoća, posebni zahtjevi stabilinosti i dr. Oblik broda nije neko geometrijsko tijelo. U ravnini simetrije leži simetrala ili uzdužna brodska os. Osim te ose brod ima još poprečnu i okomnite ose, koje leže u poprečnom presjeku. Taj presjek nije ravnina simetrije, jer pramčani i krmeni dio broda nijesu simetrični. Na sIici su ose broda X, Y, i Z, koje prolaze kroz različita težišta, kako bi se mogli izvršiti potrebni proračuni. Stari jedrenjaci Tartana La Beata Vergine, kap. Ilija Radimir, vlasnik Anton Kamenarović, porinuta u more 28.II 1793.