Pouke iz Biblije SIJE»ANJ VELJA»A OÆUJAK 2014. UËeniπtvo KR©∆ANSKA ADVENTISTI»KA 1 CRKVA Dan Solís UËeniπtvo Pouke iz Biblije SijeËanj, veljaËa i oæujak 2014. Sadræaj 01. UËenici i Sveto pismo 02. PouËavanje putem usporedbi 03. UËeniπtvo i molitva 04. PouËavanje djece 05. PouËavanje bolesnih 06. PouËavanje “obiËnih” 07. Isus i druπtveno odbaËeni 08. S bogatima i poznatima 09. PouËavanje moÊnih 10. PouËavanje naroda 11. PouËavanje duhovnih voa 12. Æetva i æeteoci 13. Cijena uËeniπtva 2 UVOD UËitelj sljedbeniπtva Bog je u poËetku stvorio savrπen, bezgreπan svijet. Ljudska biÊa uæivala su u prednosti da proslavljaju i slijede svojeg Stvoritelja. Æivot je tako trebao izgledati kroz svu vjeËnost. Meutim, Sotona je zaveo prve ovozemaljske roditelje, oduzimajuÊi na taj naËin ljudima iskonsku svrhu, namjeru i znaËenje. Pobuna se raπirila i zahvatila Ëitav planet. Kristova ærtva pruæila nam je jedinu nadu. Otkupljenje s Golgote nudi nam slobodu i naπ je jedini izlaz iz besmisla i beznaa. Greπnim ljudima ponuena je sloboda, oprost i prilika da obnove svoje prvotno stanje. Bog poziva vjernike πirom svijeta da postanu vjesnici ove neprocjenjive milosti, poslanici koji Êe o tom boæanskom otkupljenju govoriti onima koji su u Sotoninoj vlasti upuÊujuÊi im poziv da slijede, hvale i slave svojeg Stvoritelja. U izvrπavanju Velikog naloga (Matej »im netko doe 28,19.20) vjernici trebaju slijediti Kristu, u njegovu se primjer koji nam je Krist ostavio u srcu raa æelja da pouËavanju uËenika. Stoga je teobjavi drugima ma pouke ovog tromjeseËja sljedbeniπtvo odnosno uËeniπtvo. Iako kakvog je ovaj izraz ima viπestruko znaËenje, dragocjenog mi Êemo se baviti onim aspektom Prijatelja stekao u uËeniπtva u kojem postajemo Isusovi sljedbenici, i kao takvi postaIsusu. jemo bolji u radu na zadobivanju drugih ljudi za Krista, bolji u stvaranju novih uËenika. Isus nam daje primjer na koji se svaki krπÊanin treba ugledati, posebno u misijskom radu. Zar je bolje kljuË za uspjeπan evaneoski rad traæiti u popularnoj psihologiji, tehnikama masovnog marketinga, razraenim promotivnim programima nego u prihvaÊanju jednostavnog Kristovog primjera? Kako je Isus privlaËio svoje sljedbenike? ©to moæemo nauËiti iz Kristovog primjera πto Êe nas osposobiti da joπ uspjeπnije povedemo druge k Njemu? Kako moæemo ispuniti Veliki nalog? Na koji se naËin Isus pribliæio razliËitim skupinama ljudi: bogatima i siromaπnima, vjernima i nevjernima, onima koji su imali vlast i koji nisu? Kako je Isus omekπavao tvrda srca, odbaËene nadahnjivao nadom, njeæno budio dje- 3 Ëja osjetljiva srca i prelazio preko etniËkih i druπtvenih prepreka da bi ljude uËinio svojim uËenicima? Kako je probijao bedeme bogatstva i sile, otvarao Ëahure duhovne oholosti vjerskih voa ili obnavljao nadu meu onima koji su se borili s boleπÊu? Ovo nisu samo pitanja za razgovor koja potiËu razmjenu miπljenja, veÊ kljuËne teme za prouËavanje za krπÊane koji imaju æarku æelju da slijede Isusov primjer u voenju zalutalih ovaca voljenom Pastiru. Pavao je takoer upuÊivao izazov vjernicima da ga slijede kao πto je on slijedio Krista. Nezamislivo je da vjernici u dvadeset prvom stoljeÊu prihvate neko niæe mjerilo od onog koje je Pavao postavio u prvom stoljeÊu. Slijediti Isusa u velikoj mjeri nadilazi ograniËeno stajaliπte da je uËeniπtvo isto πto i metoda za ispravljanje pogreπnog ponaπanja i navika, koliko god te promjene bile vaæne. Sveobuhvatno razumijevanje uËeniπtva je nepotpuno sve dok ne obuhvaÊa snaænu æelju da slijedimo Isusa i, kao nadnaravni rezultat, snaænu æelju da druge takoer vodimo Kristu. Ili, kao πto je snaænim rijeËima opisala Ellen G. White: “»im netko doe Kristu, u njegovu se srcu raa æelja da objavi drugima kakvog je dragocjenog Prijatelja stekao u Isusu. Spasonosna i posveÊujuÊa istina ne moæe ostati zatvorena u njegovu srcu. Ako smo odjeveni u Kristovu pravednost, ako smo ispunjeni radoπÊu Njegova Duha koji u nama prebiva, ne moæemo ostati na miru. Ako smo iskusili i vidjeli kako je dobar Gospodin, imat Êemo o Ëemu govoriti. ... U nama Êe plamtjeti æelja da idemo putem kojim je Isus proπao.” (Ellen G. White, Put Kristu, str. 82) Dan Solís roen je u Teksasu u SAD-u, unuk je zakupca i farmera. Ima diplomu Teoloπkog fakulteta sa SveuËiliπta Andrews. Radi u crkvi kao pastor, tajnik konferencije i profesor na fakultetu. Sa suprugom Cindy, uËiteljicom u osnovnoj πkoli, ima troje odrasle djece koja sluæe Gospodinu u Tennesseeju, Washinghtonu i Kaliforniji. 4 Pouka 1 28. prosinca—4. sijeËnja 2014. UËenici i Sveto pismo “Vi istraæujete Pisma u kojima mislite da ima æivot vjeËni, i upravo ona svjedoËe za me.” (Ivan 5,39) Biblijski tekstovi: Luka 4,1-12; 24,13-32; Matej 5,17-39; 12,38; Djela 1,16-20. PomoÊu detektora za metal kupljenog na trænici polovne robe, Englez Terry Herbert pronaπao je pozlaÊeno anglosaksonsko oruæje i ruËno izraeni predmet na njivi jednog farmera. Procijenjena vrijednost pronaenih predmeta premaπila je pet milijuna ameriËkih dolara. Neki ljudi traæe blago u polju, moæda meu kamenjem i otpadcima, ali mi ne smijemo dopustiti da nam iπta stane na put i tako propustimo pravo blago koje se nalazi gore: Isusa Krista. U potrazi za vjeËnim bogatstvima, farizeji i saduceji “iskopali su” drevne svete spise. IroniËno je bilo to πto je njihova karta s blagom, Sveto pismo, do te mjere bila pogreπno tumaËena da su potpuno promaπili cilj, Isusa. Jasno i nedvosmisleno Isus je ukljuËio Sveto pismo u svoju metodologiju stvaranja uËenika. Osnovna “potraga za blagom” bila je utemeljena u proroËkim spisima koji su ukazivali na Njega. Zato promaπiti Isusa znaËi promaπiti cilj. Sve ovo ukazuje na Ëinjenicu da svi naπi napori u vezi sa stvaranjem novih uËenika moraju biti vezani uz Isusa i ono πto je On uËinio za nas. OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo knjigu Ellen G. White, Misli s Gore blaæenstava, Znaci vremena, Zagreb 2013., str. 7—15 5 NEDJELJA 29. prosinca ISUS I BIBLIJA BuduÊi da je Isus primjer svim vjernicima, Njegova posveÊenost Svetom pismu puno je viπe od prolaznog zanimanja. »itajte Luka 4,1-12; 16-21. ©to ovi tekstovi govore o Kristovom stavu prema Bibliji? .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. Izvjeπtaj o Isusovoj kuπnji u pustinji pokazuje da je Isus, citirajuÊi Sveto pismo, odbacio sve Sotonine kuπnje i pozive. Svitci Mu nisu bili dostupni tijekom Ëetrdesetodnevnog boravka u pustinji. To jasno ukazuje da je Krist velik dio Svetog pisma znao napamet. U pustinji je citirao biblijske tekstove iz Mojsijevih knjiga, a na drugim mjestima navodio je druge dijelove Pisma (Matej 21,42; 22,44). Jasno je da je Isus imao πiroko biblijsko znanje. Zapazite, meutim, da Krist smatra da je Pismo viπe od sredstva kojim se moæe nadvladati kuπnja i postiÊi osobna svetost. On uvia da Pismo ukazuje na Njega. Tijekom posjeta sinagogi zabiljeæenog u Luki 4,16-30, Isus citira tekstove iz Izaije, a zatim izjavljuje da taj tekst ukazuje na Njega kao Pomazanika koji Êe osloboditi potlaËene i proglasiti slobodu. Isus je razumio da se u Njemu ispunjava proroËanstvo o Mesiji. Tako On ne samo da je razumio da Biblija ukazuje na Njega, veÊ se od samog poËetka svoje sluæbe koristio Biblijom da drugima ukaæe na sebe. Iako je vaæno poznavati Bibliju, to nije dovoljno. Neki od najpoznatijih biblijskih poznavatelja nisu Ëak ni bili vjerni krπÊani. Upitajmo se kako moæemo biti sigurni da nam prouËavanje i Ëitanje Biblije pomaæe da bolje upoznamo Isusa i ono πto je On uËinio za nas. Odnosno, kako prouËavanje Biblije moæe promijeniti naπ æivot? 6 PONEDJELJAK 30. prosinca AUTORITET SVETOG PISMA ProËitajte sljedeÊe biblijske tekstove: Matej 5,17-20; 12,3-8; 15,3-11; Ivan 10,34-37; 17,14-19; Luka 24,44. ©to nam oni govore o Isusovom stavu prema Bibliji? .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. Kad god je Isus ulazio u rasprave s vjerskim voama, nije se oslanjao na apstraktnu filozofiju, niti na vlastiti autoritet, veÊ na nauk Svetog pisma. Kada je razluËivao dobro od loπeg, Isus je temeljio svoje zakljuËke na Svetom pismu. Kada su protivnici dovodili u pitanje ËistoÊu Njegovog nauka, usmjeravao ih je na odreena poglavlja Svetoga pisma. Kada su u pitanju bile praktiËne stvari, Isus je upuÊivao svoje sluπatelje na boæansko otkrivenje. Krist je razumio da Njegova od Boga odreena zadaÊa treba ispuniti ono πto su proroci u proπlosti prorokovali. Usporedite Kristovo uzviπeno razumijevanje Svetog pisma s opÊim stavom koji Ëesto prevladava Ëak i meu onima koji se izjaπnjavaju kao krπÊani. »itave denominacije smatraju Bibliju zanimljivim, ali u osnovi nepouzdanim povijesnim spisima. ©estodnevno stvaranje, izlazak, Ëak i Isusovo uskrsnuÊe (kao i doslovan drugi dolazak) — sve je dovedeno u pitanje ili svedeno na razinu mita. Povezanost s uËeniπtvom je jasna. Zaπto bi itko æelio posvetiti svoj æivot cilju koji se ne temelji ni na Ëemu drugom osim na mitu? Umjesto toga, ljudima optereÊenim stvarnim problemima potreban je Spasitelj. U suprotnom, Evanelje postaje blago bez sjaja ili, metaforiËki reËeno, plastiËni novËiÊ obloæen laænim zlatom. Netko bi mogao biti prevaren izdaleka, ali nakon pomnog ispitivanja plastiku bi svatko bacio. Jedini siguran put je slijediti Kristov primjer, koji je uzdizao, poπtovao i bio posluπan Bibliji. Smrt nije mit, zar ne? Niti je samo simbol. To je jedna od najokrutnijih stvarnosti s kojom se svi suoËavamo. Razmislite kakve posljedice donosi glediπte da su biblijske doktrine, kao πto su Isusovo uskrsnuÊe ili Njegov drugi dolazak, samo simbol ili mit. Zaπto ne smijemo, ni kao pojedinci ni kao Crkva, nikada dopustiti da budemo uhvaÊeni u tu sotonsku zamku? 7 UTORAK 31. prosinca JAVNO OBRA∆ENJE Isus je privlaËio ljude k sebi u razliËitim prigodama, izmeu ostalog i u javnosti. Sveto pismo je zauzimalo istaknutu ulogu u Kristovom javnom obraÊanju narodu. Jasni citati i pouke iz Svetog pisma bili su dio Njegovih propovijedi i govora u javnosti. ProËitajte Matej 5,17-39. ©to nam ovi redci govore o tome kako se Krist koristio Svetim pismom u javnoj sluæbi? .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. Tijekom Kristovog boravka na Zemlji, uobiËajen pristup Izraelaca Svetom pismu bio je u velikoj mjeri legalistiËki. U njemu su traæili propise i etiËke smjernice. Vladalo je miπljenje da se ispravnim ponaπanjem moæe zadobiti vjeËni blagoslov. Meutim, Isus je pobio njihovo legalistiËko glediπte i sustav vanjske kontrole zamijenio je vjerom utemeljenoj na onome πto je u srcu. KristocentriËna vjera u temelju je promjene srca koja vodi etiËkom ponaπanju. Meutim, neki farizeji zaobilazili su æivi odnos s Bogom u svojoj æurbi da postignu moralno savrπenstvo. Isus je prepoznao te nedostatke i ponudio lijek pozivajuÊi sluπatelje da prihvate Njega kao Spasitelja i UËitelja. S Isusom kao unutarnjom silom koja upravlja, mjerila ponaπanja nisu bila sniæena, veÊ uzdignuta na viπu razinu. Sve πto trebamo uËiniti jest da proËitamo propovijed na Gori i vidimo kako su Isusova moralna mjerila bila uzviπena. “U uπima iznenaenog mnoπtva te su rijeËi odjeknule kao neπto strano i novo. Takvo uËenje bilo je suprotno svemu πto su dotad Ëuli od sveÊenika ili rabina. U njemu nisu mogli naÊi niπta πto bi laskalo njihovoj uznositosti ili poticalo njihove slavoljubive nade. Ali iz toga novog UËitelja zraËila je snaga koja ih je oËaravala. Sáma Njegova nazoËnost πirila je miomiris boæanske ljubavi, poput cvijeta πto πiri svoj miris. ... Svi su osjeÊali da je pred njima Onaj koji Ëita tajne duπe, a ipak im pristupa s njeænim suosjeÊanjem.” (Ellen G. White, Misli s gore blaæenstava, Znaci vremena, Zagreb 2013., str. 13) Biti legalist i sklon osuivanju lakπe je nego πto moæemo i pomisliti, zar ne? Kako se moæemo saËuvati da to ne postane naπa uobiËajena praksa? 8 SRIJEDA 1. sijeËnja OSOBNA SLUÆBA Ima mnoπtvo primjera Kristove javne sluæbe. Isto su tako zadivljujuÊi i Njegovi susreti s pojedincima, s obiËnim i elitnim Ëlanovima druπtva. SljedeÊi dodaaji nude jedinstveni uvid u Kristovu sluæbu u Ëijem se srediπtu nalazi Sveto pismo. ProËitajte Ivan 13,18-20; Luka 10,25-28; 24,13-32. Koju ulogu Sveto pismo igra u ovim tekstovima? ©to je Isus imao za cilj kada je citirao odreene tekstove? ©to je bila posljedica susreta tih malih skupina sa Svetim pismom? .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. Krist je stalno citirao Sveto pismo kada je upuÊivao poziv na uËeniπtvo. To jasno ukazuje da su Isusov autoritet i vjerodostojnost poËivali na Pismu, a ne samo na privlaËnosti Njegove Osobe. To se posebno vidi u naËinu na koji se Isus koristio Svetim pismom kada je pouËavao dva uËenika na putu u Emaus. “PoËevπi od Mojsija, pravog poËetka biblijske povijesti, Krist je iz cijelog Pisma izlagao ono πto se odnosilo na Njega. Da im se odmah otkrio, njihova srca bila bi zadovoljna. U punini svoje radosti ni za Ëim viπe ne bi teæili. Meutim, bilo je nuæno da shvate sve ono πto se odnosilo na Njega u slikama i svjedoËanstvima Starog zavjeta. Na tome treba biti zasnovana njihova vjera. Krist nije uËinio nikakvo Ëudo da bi ih osvjedoËio, jer je Njegov prvi posao bio da objasni Pismo. Njegovu smrt smatrali su uniπtenjem svih svojih nada. Sad im je iz proroka pokazao da je to upravo najjaËi dokaz za njihovu vjeru. PouËavajuÊi ove uËenike, Isus je pokazao vaænost Starog zavjeta kao svjedoËanstva o Njegovoj misiji.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 658,659) Razmiπljajte o tekstu u Luki 24,32, posebno o izrazu da su “njihova srca gorjela u njima”. ©to to znaËi? Kada je posljednji put vaπe srce gorjelo u vama zbog istine koja vam je otkrivena? Ako vam se to dugo nije dogodilo, je li to moæda zbog toga πto je vaπe srce ohladnjelo? Ako jest, kako to moæete promijeniti? 9 »ETVRTAK 2. sijeËnja SLJEDE∆I NARA©TAJ Isus je, kako smo dosad vidjeli, bez sumnje stavljao veliki naglasak na Bibliju. On nikada nije dovodio u pitanje autoritet, vjerodostojnost i autentiËnost ni jednog jedinog biblijskog teksta. Pa ipak, stoljeÊima, Ëak i danas, mnogi Ëine upravo to. ProËitajte Matej 12,15-21; Marko 1,1-3; Djela 1,16-20; 3,2224; Rimljanima 10,10.11. ©to nam ti tekstovi govore o stavu prvih krπÊana prema Bibliji? Koje pouke moæemo primijeniti na nas kada je u pitanju naπ odnos prema Bibliji? .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. Najraniji krπÊanski pisci takoer su se koristili Pismom da bi dokazali istinitost mesijanske uloge Isusa iz Nazareta. Oni su tvrdili da je krπÊanstvo neraskidivo povezano s Boæjim samootkrivenjem u hebrejskom Pismu. Isus se osobno pozivao na te svete spise. Sada su Kristovi uËenici Ëinili isto. Pozivanje na osobna iskustva, Ëuda i druge svjedoke za Krista bilo je vaæno i imalo je svoje znaËenje, meutim, oËigledno je da niπta nije moglo istisnuti Sveto pismo s mjesta glavnog svjedoka za Isusa. Kristovi prvi sljedbenici traæili su smjernice u Svetom pismu u vezi s crkvenim poslanjem, svakidaπnjom praksom i duhovnom disciplinom. Ljudska nagaanja i pretpostavke bili su svedeni na najmanju moguÊu mjeru; Pismo se posebno isticalo. Poboæna razmiπljanja o Boæjem otkrivenju bila su iznoπena i na crkvenim saborima (vidi Djela 15). Pismo je utjecalo na svaki aspekt æivota prve Crkve. Kako bi onda bilo nepromiπljeno s naπe strane, posebno na svrπetku vremena, da imamo drugaËiji stav prema Bibliji! Kako Bibliju moæemo uËiniti srediπtem svoje vjere? Kako nam ona ukazuje na Isusa? Na koje praktiËne naËine biblijske doktrine mogu izvrπiti istinski utjecaj na naπ æivot i odnos prema drugima? 10 PETAK 3. sijeËnja ZA DALJNJE PROU»AVANJE ProËitajte sljedeÊa poglavlja iz djela Ellen G. White: “Biblijska nastava i prouËavanje Biblije”, u knjizi Odgoj str. 170—172; “Put u Emaus”, u knjizi Isusov æivot, str. 657—801; “Solun”, u knjizi Djela apostolska, str. 139—144. “Krist je tijekom svoje sluæbe otvorio um uËenika za ova proroËanstva kad je poËeo ‘od Mojsija te, slijedeÊi sve proroke, protumaËi im πto se za njega odnosilo u svim Pismima’ (Luka 24,27). PropovijedajuÊi Krista, Petar se pozvao na dokaze iz Starog zavjeta. Stjepan je postupio na isti naËin. A i Pavao se u svojoj sluæbi pozivao na Pisma koja su prorekla Kristovo roenje, stradanje, smrt, uskrsnuÊe i uzaπaπÊe. Nadahnutim svjedoËanstvom Mojsija i proroka jasno je dokazao da je Isus iz Nazareta bio Mesija i pokazao da je od Adamova doba Kristov glas govorio preko patrijarhâ i prorokâ.” (Ellen G. White, Djela apostolska, str. 139) PITANJA ZA RAZGOVOR 1. Na koje praktiËne naËine moæete ukljuËiti Sveto pismo u svakidaπnji æivot? Kako moæete upotrijebiti Bibliju u osobnom svjedoËenju? 2. Zaπto je Isus pridavao veÊe znaËenje tumaËenju Pisma nego Ëudima i svojem osobnom utjecaju? ©to se dogaa ako glazba, zdravstvene teme, druπtveni odnosi ili bilo πto drugo, zauzmu srediπnje mjesto koje Biblija treba imati u naπoj vjeri? 3. Koliko se danaπnji krπÊanin mora oslanjati na Bibliju? Razmislite o vaænosti Svetog pisma u crkvenom æivotu kad je u pitanju utvrivanje prioriteta, rasporeivanje sredstava, vjernost misijskom radu. 4. Razmislite o Ëinjenici da u Bibliji ne postoji nijedan nagovjeπtaj da je ijedan biblijski pisac ikada doveo u pitanje vjerodostojnost ili autentiËnost bilo kojeg teksta. Zaπto je to vaæno za nas danas, u vrijeme kada je mnogim ljudima, meu kojima su i dobri poznavatelji Biblije, na prvom mjestu da na svakoj razini dovedu u pitanje istinitost Biblije? 11 Dnevnik posredniËke molitve Moj molitveni popis: .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. Moja molitvena iskustva: .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. “Razvijajte naviku da razgovarate sa Spasiteljem. ... Neka se vaπe srce uvijek diæe u tihoj molitvi za pomoÊ, za svjetlost, za snagu, za mudrost. Neka svaki vaπ dah bude molitva.” (Ellen G. White, Put u bolji æivot, str. 328) 12 POUKA 2 4.—11. sijeËnja 2014. PouËavanje putem usporedbi “Sve je to Isus govorio narodu u usporedbama i niπta mu nije rekao bez usporedaba, da se ispuni proroËka rijeË: ’U usporedbama Êu progovoriti: otkrit Êu sakriveno od postanka svijeta.’” (Matej 13,34.35) Biblijski tekstovi: 2. Samuelova 12,1-7; Izaija 28,24-28; Matej 7,24-27; 13,1-30; Luka 20,9-19. KrπÊanstvo je razumno i logiËno. Intelekt treba njegovati. Meutim, sam intelekt ne izraæava u potpunosti ljudsku osobnost. Za razliku od robota koji su programirani da se bave razumom i logikom, ljudi imaju sposobnost da vole, osjeÊaju, plaËu, brinu se, smiju i zamiπljaju. Zato je Isus izraæavao vjeËne istine na naËin koji nadilazi sam intelekt. Isus se koristio konkretnim slikama iz svakidaπnjeg æivota da bi dopro do ljudi tamo gdje se nalaze. Djeca i odrasli mogli su razumjeti duboke istine iznesene putem usporedbi protkanih slikama i metaforama. Istodobno, sloæeni pojmovi poput opravdanja, pravednosti i posveÊenja bili su lako razumljivi zahvaljujuÊi umijeÊu vjeπtog PripovjedaËa. Drugim rijeËima, pojmovi koje je Ëesto teπko razumjeti kada se iznose obiËnim jezikom, mogu biti prikazani simbolima i metaforama. OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo knjigu Ellen G. White, Misli s Gore blaæenstava, Znaci vremena, Zagreb 2013., str. 16—25 13 NEDJELJA 5. sijeËnja PRIMJERI IZ STAROG ZAVJETA ProËitajte 2. Samuelova 12,1-7; Izaija 28,24-28; Jeremija 13,12-14; Ezekiel 15,1-7. Kako ovi kratki dogaaji i slikoviti prikazi proπiruju naπe razumijevanje Boæjeg odnosa prema ljudima? Koji se predmeti ili okviri radnje upotrijebljeni od strane proroka, poslije pojavljuju u Kristovim usporedbama? .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. Kao πto moæemo zapaziti, Natan priËa priËu da bi prikrio pravi razlog svojeg posjeta. David prepoznaje sebe kao prijestupnika i izriËe sebi presudu. KoristeÊi se literarnim sredstvom (parabolom — usporedbom), Natan je postigao neπto πto bi inaËe izazvalo suprotstavljanje, a moæda Ëak i pogubljenje (vlastito). Izaijina poetska priËa potjeËe iz ratarskog okruæenja poznatog njegovim sluπateljima. StoljeÊima poslije Isus je upotrijebio istu pozadinu u svojim usporedbama. Izaijina priËa uËi nas o Boæjoj neograniËenoj milosti tijekom razdoblja kaænjavanja. I u Hebrejima 12 Boæja se kazna prikazuje kao sredstvo za popravljanje, a ne oruæje kojim se ostvaruje osveta. Boæje kazne odraæavale su svoju otkupiteljsku svrhu, imale su silu da potaknu na pokajanje, buenje i obnovu. Ipak, u sluËaju joπ veÊe tvrdoglavosti i pobune, uslijedile bi veÊe kazne. Jeremijina slikovita priËa iznosi zastraπujuÊu ilustraciju suda. Kad god ljudska biÊa osujete Boæji cilj otkupljenja, Bog ih na kraju prepuπta posljedicama puta koji su izabrala. Krist je takoer svojim sluπateljima putem usporedbi govorio o sudu. Ezekiel se koristi razliËitim simbolima da prenese sliËnu poruku. ©to iznoπenju usporedbi daje takvu snagu u izraæavanju istine? Koje su vaπe omiljene usporedbe i priËe i zaπto ih volite? Iznesite svoje miπljenje pred subotnjoπkolskim razredom. 14 PONEDJELJAK 6. sijeËnja MUDRE POUKE IZ ARHITEKTURE ProËitajte Matej 7,24-27. Kako ti redci doprinose razumijevanju krπÊanskog sljedbeniπtva? ©to mislite zaπto je Isus upotrijebio taj primjer iz prirode da bi nas nauËio vaænim istinama? .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. Suvremena pismena druπtva prihvaÊaju pismenost kao gotovu Ëinjenicu. Meutim, Ëak i danas postoje brojne nepismene zajednice. U davnoj proπlosti pismenost je bila viπe izuzetak nego pravilo. VladajuÊe klase, knjiæevni struËnjaci (pisari), stjecali su moÊ zahvaljujuÊi svojem umijeÊu Ëitanja. Stoga je Isus iznosio vijest u obliku koji su obiËni, nepismeni ljudi mogli razumjeti. (Naravno, obrazovani su Ga sluπatelji takoer mogli razumjeti.) Prije Gutenbergovog izuma tiskarskog stroja, u veÊini mjesta na svijetu spisi su se ruËno prepisivali. Bio je to postupak koji je zahtijevao dosta vremena. Bilo je razmjerno malo onih koji su si mogli priuπtiti tako vrijednu robu. Stoga je usmena komunikacija u obliku priËanja legendi, slikovitih priËa i sliËno, bila naËin prenoπenja informacija. Bog nudi spasenje cijelom ËovjeËanstvu. Zar nas onda treba iznenaditi to πto se Isus koristio onim oblicima komunikacije kojima je mogao doprijeti do πto veÊeg broja ljudi? Usmena predaja, prenoπena s naraπtaja na naraπtaj putem jednostavnih priËa, postala je naËin prenoπenja misli o otkupljenju. ProËitajte Luka 14,27-33. Koje pouke moæemo izvuÊi iz ovih usporedbi? Kako nam upotrijebljene metafore pomaæu da bolje razumijemo pojam uËeniπtva? .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. Gradnja zahtijeva pripremu. Procjena troπkova pravi se puno prije samog poËetka graevinskih radova. Tako i uËeniπtvo zahtijeva pripremu. »udesno hranjenje mnoπtva, nevjerojatna iscjeljenja i oËigledan uspjeh mogli su djelovati na buduÊe uËenike da pomisle kako je lako slijediti Isusa. Isus je, meutim, poticao svoje sluπatelje da sagledaju cijelu sliku. Samopoærtvovnost, patnja, poniæenje i odbacivanje bili su u velikoj mjeri cijena uËeniπtva. Zapazite ponovno da je Isus prenosio vijest metaforiËkim jezikom, kada je jednostavno mogao ponuditi listu odreenih poteπkoÊa s kojima Êe se Njegovi uËenici susresti. 15 UTORAK 7. sijeËnja POUKE IZ RATARSTVA ProËitajte Matej 13,1-30. ©to je Isus ovdje govorio svojim sluπateljima o uËeniπtvu? Koje pouke suvremeni krπÊani mogu izvuÊi iz tih metafora? .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. Kristova usporedba o sijaËu poznata je mnogim Ëitateljima. Pozadina usporedbe bila je svakidaπnja stvar za druπtvo koje se bavilo ratarstvom, neπto s Ëim su se Isusovi sluπatelji lako mogli poistovjetiti. Povezanost s uËeniπtvom je oËita. Isus pruæa izazov sluπateljima da procijene svoj poloæaj uËenika. Umjesto da se suoËava sa svakom osobom pojedinaËno, On govori u usporedbama, pozivajuÊi uËenike da se suoËe sami sa sobom. GledajuÊi u ogledalo svoje duπe, oni su mogli ocijeniti svoju sklonost prema materijalnim stvarima, ispitati svoju ËvrstoÊu i stalnost u vjeri, analizirati povezanost sa svjetovnoπÊu i izabrati æivot nepokolebljivog uËeniπtva. Istodobno, pravo uËeniπtvo stavlja sud u ruke UËitelja, a ne uËenika. Ljudsko prosuivanje je nepotpuno i ljudsko znanje djelomiËno. Samo Bog posjeduje besprijekorno razumijevanje. Isus takoer upozorava na utjecaj Sotone. UËenici ne mogu prepustiti svoj sud ostalim vjernicima zato πto ti vjernici mogu biti kukolj a ne pπenica, a oboje raste zajedno do vremena æetve. “U Kristovom naËinu pouËavanja uz pomoÊ usporedbi otkrivamo isto naËelo kojim se rukovodio u cijelom svojem poslanju na Zemlji. Da bi nam pomogao upoznati se s Njegovim karakterom i æivotom, On je uzeo naπu narav i boravio meu nama. Boæansko se objavilo u ljudskome; nevidljiva slava u vidljivom ljudskom obliku. Ljudi su o nepoznatome mogli uËiti na temelju poznatoga; nebesko se objavljivalo preko zemaljskoga.” (Ellen G. White, Isusove usporedbe, str. 7) U usporedbi o sijaËu, Isus je govorio o “varavom bogatstvu”. ©to je time æelio reÊi? Kako “bogatstvo” moæe zavesti Ëak i one koji ga ne posjeduju? 16 SRIJEDA 8. sijeËnja RAT REVOLUCIONARA Kristova sluæba bila je revolucionarna, ali se On u njoj nije koristio uobiËajenim oruæjem. Njegovo oruæje bilo je neizmjerno moÊnije od maËeva ili noæeva. RijeËi koje mijenjaju æivot, Ëesto iznesene u usporedbama i metaforama, postale su Njegovo javno oruæje u borbi protiv zla. Kristova taktika i strategija zatekle su mnoge voe nespremne; bili su loπe opremljeni da bi se suprotstavili sili Njegovih poziva upuÊenih mnoπtvu. Mnoge Njegove usporedbe sadræavale su poruke koje nisu iπle u prilog voama. Vjerski voe ispravno su zapazili da je njihov utjecaj u velikoj mjeri smanjen kad god Kristova vijest prodre u srce ljudi. ProËitajte Matej 21,28-32; Luka 14,16-24; 20,9-19. Koje znaËajne poruke pronalazimo u ovim usporedbama? Iako su usporedbe Ëesto bile upuÊivane odreenoj skupini ljudi, koja naËela moæemo primijeniti na nas, bez obzira na to tko smo? .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. “Usporedba o vinogradu ne smije se primijeniti samo na æidovski narod. Ona ima pouku i za nas. Crkva je u ovom naraπtaju dobila od Boga velike prednosti i blagoslove i On od nje oËekuje odgovarajuÊe rodove.” (Ellen G. White, Isusove usporedbe, str. 200) Nema sumnje da nas je Bog obilno blagoslovio: otkupljeni smo Kristovom krvlju, obeÊano nam je spasenje koje se zasniva na Njegovoj pravdi (ne naπoj), dano nam je obeÊanje o vjeËnom æivotu, ponuena nam je sila Svetoga Duha — toliko mnogo smo primili. Meutim, lako je zaboraviti sve to πto imamo, ili uzeti zdravo za gotovo, ili se svemu podsmjehivati. Poput vinogradara u usporedbi, moæda ne shvaÊamo posljedice onoga πto radimo. Na kraju, njihovo neznanje nije im bilo izgovor u dan suda. To neÊe biti ni naπ izgovor. Koliko Ëesto u proπlosti niste bili svjesni svojeg duhovnog stanja? Koliko Ëesto ste u proπlosti obmanjivali sebe u vezi sa svojim duhovnim stanjem? ©to ste nauËili iz tih iskustava πto vam moæe pomoÊi da ponovno ne uËinite iste pogreπke? 17 »ETVRTAK 9. sijeËnja KRISTOVO KREATIVNO NASLIJE–E Nakon zavrπetka Kristove sluæbe, Ëini se da iznoπenje usporedbi kao naËin izraæavanja nestaje iz Svetog pisma. Zaπto je to tako? NajveÊi preostali dio Novog zavjeta povezan je s Pavlom. »etrnaest novozavjetnih knjiga pripisano je njemu, a skoro polovina Lukinog povijesnog pripovijedanja u Djelima bavi se iskljuËivo Pavlom. Iako se nije koristio usporedbama na naËin kako je to Isus Ëinio, Pavao je ipak u velikoj mjeri upotrebljavao metafore, poredbe i druge stilske figure (vidi Rimljanima 7,1-6; 1. KorinÊanima 3,10-15; 2. KorinÊanima 5,1-10). Iako Pavao nije iznosio usporedbe, njegovo izlaganje nije bilo dosadno i beæivotno. Stilska razlika izmeu Kristovog i Pavlovog javnog obraÊanja oËito postoji, ali obojica su pokazala znatnu mjeru kreativnosti u izraæavanju. Drugi novozavjetni pisci pokazuju neπto veÊu sklonost Kristovoj upotrebi usporedbi. Isusov brat Jakov sljedeÊim je rijeËima zapoËeo iznoπenje pouka pomoÊu usporedbe: “Uzmite da doe na vaπ sastanak Ëovjek sa zlatnim prstenom” (Jakov 2,2). Ipak, ni Kristov brat, niti bilo koji drugi uËenik nisu se koristili usporedbama tako mnogo kao Krist. Meutim, upotreba poredbi i simbola πiroko je rasprostranjena: “Jer Êe proÊi kao cvijet od trave.” ( Jakov 1,10 ) “Pogledajte lae!” (Jakov 3,4 ) Petrovo vienje (Djela 10) ima simboliËki oblik. Simbolizam je upotrijebljen u velikom dijelu Otkrivenja. “Kad vidje Zmaj da je zbaËen na zemlju, poËe progoniti Æenu koja je rodila muπko dijete.” (Otkrivenje 12,13) Odaberite neke od sljedeÊih tekstova i pronaite metafore u njima. Koje razliËite poruke sadræe ti tekstovi? Kojim su slikama prenesene poruke? Djela 10,9-16; Jakov 3,3-12; Otkrivenje 12,717; 18,9-20; 19,11-16. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. Kako god ih upotrijebili, naËelo ostaje isto: metafore, poredbe, alegorije i drugi primjeri kreativnog izraæavanja omoguÊuju nam da prenosimo misli na razumljiv naËin. NadograujuÊi se na sluπateljeva iskustva, Krist i Njegovi uËenici koristili su se usporedbama i ilustracijama koje su poticale razumijevanje istine. Mi se u prikladnoj situaciji ne trebamo plaπiti Ëiniti isto. 18 PETAK 10. sijeËnja ZA DALJNJE PROU»AVANJE ProËitajte poglavlje “Usporedbe kao naËin pouËavanja” u knjizi Ellen G. White Isusove usporedbe, str. 7—13. “Isus ih je æelio potaknuti na istraæivanje. Pokuπavao je pokrenuti bezbriæne, utisnuti im istinu u srce. PouËavanje uz pomoÊ usporedbi u Njegovo je doba bilo omiljeno, izazivalo je pozornost i poπtovanje, ne samo meu Æidovima, veÊ i meu pripadnicima drugih naroda. ... Krist je morao objaviti istine koje ljudi nisu bili spremni prihvatiti ili barem razumjeti. Zato ih je i uËio uz pomoÊ usporedbi. PovezujuÊi svoj nauk s prizorima iz æivota, ljudskog iskustva ili iz prirode, privlaËio je njihovu pozornost i utjecao na njihovo srce. Poslije, kad bi promatrali predmete kojima je oslikavao svoje pouke, sjeÊali su se i rijeËi boæanskog UËitelja. ... Isus je traæio pristup svakom srcu. SluæeÊi se raznolikim slikama, On je prikazivao istinu ne samo u njezinim razliËitim oblicima, veÊ se obraÊao i razliËitim sluπateljima.” (Ellen G. White, Isusove usporedbe, str. 9,10) PITANJA ZA RAZGOVOR 1. Sa subotnjoπkolskim razredom podijelite odgovor na pitanje iz odsjeka od nedjelje. Koje pouke moæete izvuÊi iz usporedbi koje ste odabrali? 2. Isus se koristio slikama i metaforama predmeta koji su sluπateljima bili poznati. ©to moæete upotrijebiti iz vlastite kulture πto bi pomoglo u prenoπenju duhovnih istina? 3. Iako se Isus koristio slikama uglavnom iz ratarskog okruæenja, veÊina prvih krπÊana potjecala je iz gradova. Koje “gradske” slike nalazimo u Pavlovim spisima ili nekih drugih novozavjetnih pisaca? 4. Koji elementi Ëine dobru priËu? Kakav utjecaj imaju? Kako se moæemo koristiti tim elementima u osobnom svjedoËenju? 5. ProËitajte Luka 16,19-31. Kakvu je vrstu priËe Isus tu ispriËao? ©to moæemo nauËiti o upotrebi izmiπljenih priËa u prenoπenju duhovnih poruka? 19 Dnevnik posredniËke molitve Moj molitveni popis: .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. Moja molitvena iskustva: .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. “Molbe ponizna srca i skruπena duha On neÊe prezreti. Otvaranje srca naπem nebeskom Ocu, priznavanje naπe potpune ovisnosti, izraæavanje naπih æelja i iskazivanje zahvalne ljubavi — to je prava molitva.” (Ellen G. White, Signs, 1. srpnja 1886.) 20 POUKA 3 11.—18. sijeËnja 2014. UËeniπtvo i molitva “Ne molim samo za njih nego i za one koji Êe po njihovoj rijeËi vjerovati u me, da svi budu jedno. Kao πto si ti, OËe, u meni, i ja u tebi, tako neka i oni u nama budu jedno, da svijet vjeruje da si me ti poslao!” (Ivan 17,20.21) Biblijski tekstovi: Daniel 9,2-19; Matej 14,22.23; 26,36; Ivan 17,6-26; Hebrejima 2,17; 1. Petrova 4,7. ©to god radili u djelu spaπavanja duπa, kakav god misijski rad organizirali, trebamo se usrdno moliti za one koje æelimo pridobiti za Krista. To je sræ onoga πto znaËi biti krπÊanin i Kristov radnik koji stvara uËenike. Do kakvih silnih promjena moæe doÊi ako je u srediπtu naπih teænji stalna, usrdna molitva da stvaramo i zadræimo uËenike! “Neka se radnici uhvate za Boæja obeÊanja govoreÊi: ’Ti si obeÊao: Traæite i primit Êete. Æelim da se ova osoba obrati Isusu.’ Budite uporni u molitvi za one oko kojih se trudite, iznesite njihov sluËaj pred crkvu, neka budu predmet zajedniËke molitve. ... Izaberite joπ jednu, pa onda joπ jednu osobu, svakodnevno traæeÊi Boæje vodstvo, iznoseÊi sve pred Njega u ozbiljnoj molitvi i radeÊi u boæanskoj mudrosti.” (Ellen G. White, Medical Ministry, str. 244,245) OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo knjigu Ellen G. White, Misli s Gore blaæenstava, Znaci vremena, Zagreb 2013., str. 25—33 21 NEDJELJA 12. sijeËnja ISKRENO SUOSJE∆ANJE U molitvi Ëesto izraæavamo sebiËan stav. Vjernici iznose svoju listu æelja pred Boga nadajuÊi se da Êe dobiti ono πto traæe. Iako moæemo slobodno iznositi svoje molbe pred Boga, ponekad nas u molitvi vode pobude koje nisu Ëiste. Uostalom, zar nisu naπa srca pokvarena, zla i puna prijevare? Zar ne mogu naπe molitve ponekad jednostavno odraæavati greπnost koja leæi u srcu? PosredniËka molitva, meutim, usmjerava se na potrebe drugih i tako uklanja vjerojatnost da budemo voeni sebiËnim pobudama. Tijekom povijesti, posredniËke molitve bile su najviπi izraz duhovnog odnosa. Neokaljani æeljom za zadovoljenjem vlastitih potreba, ovi razgovori s Bogom oslikavaju nesebiËnost, suosjeÊanje i iskrenu æelju za spasenjem drugih ljudi. ProËitajte Daniel 9,2-19. ©to muËi Daniela u toj molitvi? Koju ulogu priznanje igra u njoj? BuduÊi da je veÊ bio u poodmaklim godinama, Daniel vjerojatno nije imao osobne koristi od obnavljanja Jeruzalema. ©to ga je stoga pokrenulo na tu molitvu? .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. Proπlo je sedamdeset godina otkako je Jeremija izrekao proroËanstvo o kojem Daniel sada razmiπlja. Nakon toliko godina, Danielovi prijatelji iz Jeruzalema vjerojatno su veÊ pomrli. Obnova Jeruzalema ne moæe obnoviti ni Danielov imetak. Niπta u Danielovoj molitvi ne ukazuje na sebiËne pobude. Stari prorok izriËito moli Boga za buduÊnost izgnanog hebrejskog naroda i Ëast samog Boga. DugaËko ispovijedanje grijeha prethodi njegovoj molbi. Prigodom priznanja grijeha Daniel i sebe ubraja meu neposluπne. Prorok ne æeli razmatrati svoju nevinost. Daniel preuzima odgovornost dok prvenstveno vapi za obnovom u korist drugih. Razmislite o svojem molitvenom æivotu: za πto se molite, zaπto, i za koga. U kojoj je mjeri vaπe “ja” mrtvo u tim molitvama? Kako moæete biti manje okrenuti sebi u molitvenom æivotu? Odnosno, kako vaπe molitve, Ëak i one koje upuÊujete za sebe, mogu biti manje sebiËne? 22 PONEDJELJAK 13. sijeËnja VRIJEME ZA MOLITVU Razmislite o tome πto molitva doista znaËi: pala, greπna biÊa, koja zasluæuju smrt, mogu neprestano imati neposrednu komunikaciju sa Stvoriteljem svemira — naπim svetim Bogom. Takoer, kada je Bog u Kristu sebe odjenuo u ljudsko tijelo, prihvaÊajuÊi ograniËenja ljudske naravi, On je isto tako osjetio potrebu za molitvom. Iako nije bio u istom poloæaju pred Ocem kao mi greπna biÊa, Isus je kao Ëovjek uvidio svoju potrebu za molitvom. ProËitajte Matej 14,22.23; 26,36; Marko 1,35-37; Luka 5,15. 16; 6,12.13. ©to je obiljeæilo Isusov osobni molitveni æivot? Opiπite okolnosti u kojima se Isus molio. Koje pouke moæemo izvuÊi iz pojedinih detalja Isusovog molitvenog æivota u vezi s uËestaloπÊu, mjestom i vremenom molitve? .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. Krist je oblikovao molitveni æivot koji je prenio na svoje uËenike. Ujutro, uveËer, nakon pouËavanja, prije pouËavanja, kad god je bio u moguÊnosti — Isus se molio. U vrtovima, na gorama, na usamljenim mjestima, kada bi utihnulo sve πto Ga je ometalo — Isus se molio. Daleko od OËeve prisutnosti, Isus se sjedinjavao s Ocem putem molitve na duhovni naËin. Kristova duhovna krv tekla je kroz duhovne arterije molitve. Trebaju li se Kristovi suvremeni sljedbenici — oslabljeni greπnim sklonostima, pritisnuti brigama ovoga svijeta, razoËarani neuspjesima — zadovoljiti neËim manjim od Isusovog molitvenog æivota? “Molitva je otvaranje srca Bogu kao prijatelju. Ne zbog toga πto Bogu trebamo otkriti πto smo, veÊ zato da bismo sebe osposobili da Ga primimo. Molitva ne spuπta Boga k nama, veÊ nas uzdiæe k Njemu.” (Ellen G. White, Put Kristu, str. 97; izd. 2012.) ProËitajte Marko 11,22-26; Luka 11,13; Ivan 14,12-14. Kako trebamo razumjeti obeÊanja o molitvi zapisana u ovim tekstovima? Kako ste vi u svojem æivoti iskusili ono πto je Isus ovdje rekao? Kako se suoËavate sa situacijom kada se vaπe molitve ne ostvare na naËin kako ste se nadali? 23 UTORAK 14. sijeËnja BESKONA»NO POU»AVANJE Molitva na Ëudesan naËin povezuje ograniËena ljudska biÊa s beskonaËnim Stvoriteljem. Preko nje dolazi do duhovnog sjedinjavanja. Povezani s nebeskim Ocem, vjernici se uzdiæu iznad svoje zemaljske naravi i greπnih sklonosti. Ta promjena dovodi do odvajanja od svijeta. Ako Sotona uspije u namjeri da naπa molitva bude sebiËna, oduzimajuÊi na taj naËin silu molitvi da izvrπi promjenu u nama, bit Êemo ugroæeni, a naπe svjedoËenje osujeÊeno. ProËitajte Matej 6,7.8; 7,7-11; 18,19.20. ©to nas ti redci uËe o molitvi? .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. Iskreni vjernik ima povjerenje u Boga da Êe On ispuniti svoja obeÊanja. Nitko nikada nije iznio molbu pred kojom je Bog ustuknuo. Njegov autoritet je neograniËen, Njegova snaga neusporediva. Boæji narod pristupa Nebu s povjerenjem da Êe On uËiniti ono πto je najbolje za nas, iako mi to u danom trenutku ne vidimo. Vjera nije samo povjerenje u neπto πto moæemo vidjeti; prava vjera temelji se na povjerenju u Boga i kad ne moæemo vidjeti ishod koji æelimo i oËekujemo (vidi Hebrejima 11,1-7). Bez sumnje, dokle god sluæite Gospodinu, dokle god hodite u vjeri, imat Êete povjerenje u Boga Ëak i kada se stvari ne razvijaju onako kako ste se nadali ili molili. I kratko Ëitanje Biblije pokazat Êe vam da niste sami. ProËitajte Matej 6,9-15; 26,39. ©to nas ovi redci pouËavaju? .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. Povjerenje ne treba mijeπati s oholoπÊu i drskoπÊu. Hrabro pristupanje Boæjem prijestolju ne ukljuËuje osjeÊaj da imamo pravo na to. Ponaπanje vjernika treba karakterizirati hrabrost i poniznost. U Getsemaniju je Krist jasno izrazio πto bi æelio, ali je zavrπio rijeËima: “Neka ne bude moja, nego tvoja volja.” Da bi doπlo do potpune predaje, moramo pokazati duh praπtanja koji je joπ jedan pokazatelj poniznosti. Mi sami, kojima je toliko mnogo oproπteno, moramo isto Ëiniti drugima. Jeste li ljuti na nekoga i teπko vam je da mu oprostite? Iznesite to pred Boga u molitvi. Molite se za to da mu moæete oprostiti. Molite se za tu osobu. ©to mislite πto Êe se dogoditi nakon odreenog vremena? 24 SRIJEDA 15. sijeËnja BESKONA»NO SUOSJE∆ANJE Krist je bio utjelovljenje savrπenstva, sve Boæje savrπenstvo otkrilo se u Njemu. Stoga, je li itko ikada pokazao veÊe suosjeÊanje od Krista? Tko je imao snaæniju æelju od Isusa da olakπa ljudsku patnju? Zato mi postavljamo pitanje: kako su Kristovo suosjeÊanje i posredovanje povezani s uËeniπtvom? ProËitajte Luka 22,31.32; Ivan 17,6-26 (vidi takoer Hebrejima 2,17). Kako je Isusovo poistovjeÊivanje s ljudskom naravi utjecalo na Njegove posredniËke molitve? Koji je krajnji cilj Njegovih posredniËkih molitava? .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. Isus je mogao uspjeπno posredovati za svoje uËenike zato πto je bio aktivno ukljuËen u njihov æivot, u potpunosti ih je razumio i æelio im dobro. Uspjeπno posredovanje danas ne zahtijeva niπta manje. Onaj koji stvara uËenike u dvadeset prvom stoljeÊu, odbacit Êe poslove koji oduzimaju mnogo vremena i ometaju njegov odnos s izgubljenim duπama. Zaraivanje novca, postizanje slave, Ëak i visoko obrazovanje mora biti podreeno viπem cilju otkupljenja izgubljenih. To je vaæna istina koju lako izgubimo iz vida jer smo tako Ëesto zauzeti svakidaπnjim æivotnim poslovima. Isus je ulagao sebe u æivot svojih uËenika. PosjeÊivao ih je, zbliæavao se s njihovom obitelji, provodio slobodno vrijeme u njihovom druπtvu, radio zajedno s njima. Niπta u njihovom æivotu nije promaklo Njegovom oku. Stvaranje uËenika danas zahtijeva mnogo viπe od dijeljenja traktata i biblijskih satova zatvorenog tipa. Molitva proæeta dubokom svijeπÊu o potrebama drugih i snaænom æeljom da olakπamo njihove patnje, i dalje je mjerilo posredniËke molitve u uspjeπnom stvaranju uËenika. Iako moæe zvuËati otrcano, velika istina leæi u izjavi: “Ljudi malo mare za ono πto znaπ dok ne uvide koliko se brineπ.” 25 »ETVRTAK 16. sijeËnja POKAZIVANJE BESKONA»NOG SUOSJE∆ANJA Najiskreniji izraz proslavljanja je oponaπanje. Kristovi prvi uËenici oponaπali su UËiteljev molitveni æivot. Naravno, molili su se i za osobnu sigurnost, svakidaπnje potrebe i za osobno duhovno vodstvo. Ipak, posredniËka molitva postala je vaæan sastavni dio njihovog uËeniπtva. ProËitajte Djela 1,13.14; 1. Timoteju 2,1-4; Jakov 5,13-16; 1. Ivanova 5,16; Juda 20-22; 1. Petrova 4,7. Koju je ulogu molitva imala u prvoj Crkvi? Za koje su se konkretne situacije molili? ©to moæemo nauËiti iz ovih primjera? .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. Stalna molitva uËvrstila je prvu Crkvu. Kad god je Pavao polazio u misionarski rad, bivao je posveÊen za sluæbu putem molitve (Djela 13,3; 14,23). »ak je i njihovo pozdravljanje bilo praÊeno molitvom (Djela 20,36; 21,5). »esto su njihove molitve poprimale oblik posredniËkih. Molili su se za voe, vjernike i, uopÊeno govoreÊi, sve ljude! Pavao je u molitvi posredovao za Publijevog oca, poglavara koji je bolovao od dizenterije. »ak se i Stjepan pred samu smrt pomolio za svoje ubojice. Ne moæemo preuveliËati vaænost molitve koja je zauzimala srediπnje mjesto u æivotu ranih vjernika. Pismo kaæe da je molitva ugodna Bogu jer æeli da se svi spase i da istina napreduje. Putem molitve — zajedno s pouËavanjem apostola, vatrenim propovijedanjem, nevjerojatnim Ëudima i zajednicom ispunjenom ljubavlju — prva Crkva brzo je rasla. Usprkos æestokim progonima, krπÊanstvo se proπirilo carstvom. TisuÊe ljudi prihvatilo je Evanelje. Promijenjeni æivoti gorjeli su kao æive baklje u vrtu careva palaËe. Koliko vremena provodite u posredniËkoj molitvi? Ili bi moæda bilo bolje da pitanje glasi: Koliko viπe vremena trebate provoditi u posredniËkoj molitvi? 26 PETAK 17. sijeËnja ZA DALJNJE PROU»AVANJE “Onaj tko ne Ëini niπta drugo osim πto se moli, uskoro Êe se prestati moliti, ili Êe se njegove molitve pretvoriti u praznu naviku. Kad se ljudi povuku iz druπtvenog æivota, s podruËja svoje krπÊanske duænosti i noπenja kriæa, kad prestanu ozbiljno raditi za svojega UËitelja koji je ozbiljno radio za njih, nemaju se viπe za πto moliti, nemaju viπe poticaja za molitvu. Njihove molitve postaju osobne i sebiËne. Oni se viπe ne mogu moliti za potrebe ËovjeËanstva ili za izgradnju Kristova kraljevstva, niti traæiti snagu za rad.” (Ellen G. White, Put Kristu, str. 107; izd. 2012.) PITANJA ZA RAZGOVOR 1. Zaπto odsutnost posredniËke molitve spreËava rast Crkve? Suprotno tome, kako aktivni posredniËki molitveni æivot utjeËe na stvaranje novih uËenika? ©to je kljuË uspjeπne posredniËke molitve? Kako moæemo znati za πto se trebamo moliti u svojim posredniËkim molitvama? 2. ©to vjernici osim molitve joπ trebaju uËiniti za one za koje se mole? Kako vjernici mogu izgraivati odnose sa susjedima, obitelji, suradnicima za koje se mole? Zaπto osobne molitve za druge uvijek trebaju biti praÊene naporima da se ostvare prijateljski odnosi s tim ljudima? 3. Koje korake trebaju poduzeti krπÊani u dvadeset prvom stoljeÊu kako bi iskusili dinamiËan molitveni æivot? Koja je veza izmeu uspjeπnog stvaranja uËenika i susreta s Bogom putem molitve? Moæe li molitva promijeniti one za koje se netko moli, a da se pritom ne promijene oni koji se mole? 4. Kako vjernici mogu proπiriti kontakte s onima koji nisu prihvatili Krista? ©to krπÊani mogu uËiniti da ne ulaze u povrπna prijateljstva kako bi saznali koje su to posebne potrebe za koje se trebaju moliti? 27 Dnevnik posredniËke molitve Moj molitveni popis: .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. Moja molitvena iskustva: .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. “Moramo provoditi puno vremena na molitvi ako æelimo napredovati u poboænom æivotu. Koliko smo se viπe molili kad je vijest istine prvi put doprla do nas. Kako se Ëesto Ëuo glas posredniËke molitve u sobi, u sjeniku, u voÊnjaku ili u nekom πumarku. »esto smo provodili sate u usrdnoj molitvi, dvoje ili troje zajedno, pozivajuÊi se na obeÊanja; Ëesto se Ëuo glas plaËa, kao i glas zahvalnosti u pjesmi hvale. (Ellen G. White, Testimonies, sv. 5, str. 161,162) 28 POUKA 4 18.—25. sijeËnja 2014. PouËavanje djece “Razljutiπe se pa mu rekoπe: »ujeπ li πto ovi govore? Da — odvrati Isus. — A zar niste nigdje Ëitali: ’Ustima djece i nejaËadi pribavio si sebi hvalu’?” (Matej 21,16) Biblijski tekstovi: Psalam 127,3-5; Ponovljeni zakon / 5. Mojsijeva 6,6.7; Luka 2,40-52; Matej 18,1-6,10-14; Marko 10,13-16. U æelji da propovijedamo svijetu i stvorimo uËenike u svakom narodu, ne smijemo zaboraviti one najmlae — djecu. KrπÊanska prouËavanja u vezi s djecom i mladima razlikuju se po mnogo Ëemu. Ipak, pokraj svih razlika koje postoje meu krπÊanskim denominacijama, jedna stvar im je zajedniËka: veÊina krπÊana posveÊuje svoj æivot Kristu u razmjerno mladom dobu. Manji broj obraÊenika pripada starijoj populaciji. Mnoge crkve oËito previaju tu vaænu Ëinjenicu u svojem evaneoskom planiranju, usmjeravajuÊi najveÊi dio svojih sredstava prema odraslima. Kristovi prvi uËenici takoer su podcjenjivali vrijednost sluæbe djeci. Isus je odbacio takav stav. Napravio je mjesta za djecu i dao im prednost. I mi moramo Ëiniti isto. OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo knjigu Ellen G. White, Misli s Gore blaæenstava, Znaci vremena, Zagreb 2013., str. 33—43 29 NEDJELJA 19. sijeËnja PREDNOST HEBREJSKE DJECE Hebrejska djeca uæivala su poseban poloæaj u usporedbi s vrπnjacima iz okolnih naroda. Ærtvovanje djece kako bi se umilostivili bogovi proæelo je mnoge kulture. InaËe, vrijednost djece Ëesto je bila mjerena na osnovi njihovog ekonomskog doprinosa druπtvu. Radna produktivnost, a ne istinska vrijednost, odreivala je njihov odnos sa svijetom odraslih. Teπko je priznati, ali neki od tih stavova, posebno kada se radi o ekonomskoj vrijednosti, mogu se pronaÊi i u danaπnjem svijetu. Dan gnjeva doista mora doÊi. Otpadniπtvo izraelskog naroda imalo je utjecaja na to kako su se cijenila djeca. Manaπeovo poigravanje s vraËevima i drugim religijama okolnih naroda dovelo je do ærtvovanja njegovih sinova (2. Ljetopisa 33,6). Ipak, Manaπeova vladavina bila je prije izuzetak nego pravilo; za vrijeme vladavine vjernih voa, Izraelci su vrlo cijenili svoje potomstvo. ProËitajte Psalam 127,3-5; 128,3-6; Jeremija 7,31; Ponovljeni zakon / 5. Mojsijeva 6,6.7. ©to nam ovi tekstovi govore o Boæjem odnosu prema djeci? Kako ispravno razumijevanje Svetog pisma utjeËe na naπ odnos prema djeci? .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. Obrazovanje, prava steËena roenjem i mnogi drugi kulturni obiËaji jasno pokazuju kakvu su vrijednost djeca imala u staroj hebrejskoj kulturi. OËekivano, Krist je dao postojeÊem visokom poloæaju djece, u odnosu na okolne kulture, novu dimenziju. Djeca su ljudska biÊa, a Krist je umro za svakoga, bez obzira na uzrast. To je Ëinjenica koju nikada ne smijemo zaboraviti. Teπko je povjerovati da postoje odrasli toliko izopaËeni, toliko zli, toliko pokvareni koji mogu povrijediti djecu, Ëak i svoju vlastitu. Kako moæemo, bez obzira na to u kakvoj se situaciji nalazimo, uËiniti sve da volimo, πtitimo i njegujemo djecu u sferi svojeg utjecaja? 30 PONEDJELJAK 20. sijeËnja ISUSOVO DJETINJSTVO Da je Isus preskoËio razdoblje djetinjstva, da je doπao na Zemlju kao odrasla osoba, mogli bismo postaviti ozbiljno pitanje u vezi s Njegovom sposobnoπÊu da se poistovjeti s djecom. Krist se, meutim, razvijao kao i sva druga djeca ne preskaËuÊi nijedno razvojno doba kad je u pitanju rast i zrelost. On razumije kuπnje tinejdæerskih godina. On je doæivio osjetljivost i nesigurnost djetinjstva. Krist se suoËio s izazovima s kojima se sva djeca suoËavaju. Prolaskom kroz djetinjstvo Spasitelj je otkrio svoju pravu ljudsku narav. ProËitajte Luka 2,40-52. ©to nas ovi redci uËe o Isusovom djetinjstvu? .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. “Dvanaesta godina bila je kod Hebreja prijelomna godina izmeu djetinjstva i mladosti. Navrπivπi tu godinu, hebrejski je djeËak prozvan sinom Zakona, a takoer i Boæjim sinom. Pruæene su mu posebne moguÊnosti za vjersku pouku, a od njega se oËekivalo da uzme udjela u svetim blagdanima i obredima. U skladu s ovim obiËajem, Isus je u svoje djeËaËko doba u vrijeme Pashe posjetio Jeruzalem.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 48) Na osnovi biblijskog teksta saznajemo da je Isus bio ispunjen mudroπÊu i da je na Njemu poËivala Boæja milost. Iz Kristovog posjeta hramu u vrijeme Pashe, kada je joπ bio djeËak, vidimo da je imao veliku mudrost iz Pisma. Isusova pitanja i odgovori ostavili su snaæan dojam na rabine. Bog se sigurno koristio raznovrsnim iskustvima iz djetinjstva da oblikuje taj privlaËni, besprijekorni karakter. Moæda su stega prigodom uËenja stolarskog zanata, paænja posveÊenih roditelja, redovna izloæenost Svetom pismu i Njegov odnos sa stanovnicima Nazareta oblikovali temelj Njegovog ranog odrastanja. Koliko god je bio izuzetno dijete, Isus je ipak bio, kao i svi mi, samo dijete. “Dijete Isus nije primalo pouke u πkolama pod okriljem sinagoga. Njegova je majka bila Njegov prvi zemaljski uËitelj. S njezinih usana i iz proroËkih svitaka On je nauËio nebeske istine. One iste rijeËi πto ih je sam izgovorio Mojsiju za Izraela, sad je usvajao na krilu svoje majke.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 42). Razmiπljajte o nevjerojatnom znaËenju ovih rijeËi. ©to nas one uËe o Kristovoj ljudskoj naravi? 31 UTORAK 21. sijeËnja ISCJELJIVANJE DJECE ProËitajte sljedeÊe tekstove: Matej 9,18-26; Marko 7,24-30; Luka 9,37-43; Ivan 4,46-54. »ija su djeca u ovim dogaajima vraÊena u æivot? Po Ëemu je sliËno podrijetlo te djece? Koje razlike primjeÊujete? Koje pouke moæemo izvuÊi iz ovih tekstova koje nam danas mogu pomoÊi? .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. U svim ovim priËama, nevjerojatna sliËnost je ta πto oËajan roditelj dolazi k Isusu traæeÊi pomoÊ za svoje dijete. Koji se roditelj ne moæe poistovjetiti s njima? Koji roditelj ne osjeÊa bol, patnju, strah i pravi uæas kada mu je dijete bolesno ili kada umire? Za one koji su to doæivjeli, ne postoji niπta gore. Iako Isus nije bio roditelj, On se u svojoj ljudskoj naravi povezao s njima i izlijeËio njihovu djecu. U sluËaju svakog djeteta doπlo je do iscjeljenja. Nikoga nije odbio. Tako se Njegova ljubav jasno pokazala ne samo prema roditeljima, veÊ i prema djeci. Naravno, to nas dovodi do mnogih pitanja u vezi sa sluËajevima kada roditelji vape Isusu u molitvi, pa ipak njihova djeca ne budu iscijeljena. Sigurno nema straπnijeg iskustva od sahranjivanja djeteta. Smrt bi se trebala odnositi na starije generacije. Neprirodan redoslijed da roditelji oplakuju smrt svoje djece u srcu izaziva revolt. Na tim sahranama skoro svaki roditelj pita: “Zar nije bio prvo red na mene?” Æaliti za tjelesnom smrÊu i promatrati duhovnu propast moæe biti podjednako bolno. Koliko je roditelja propatilo promatrajuÊi svoju djecu ovisnu o drogama i pornografiji ili u adolescentnoj ravnoduπnosti? Kakva god nedaÊa bila u pitanju, moramo imati povjerenje u Gospodina, Njegovu dobrotu i ljubav, Ëak i kada stvar ne zavrπi sretno, kao u prethodno spomenutim biblijskim priËama. Ellen G. White, Boæja proroËica, sahranila je svoje dvoje djece. Naπ svijet je okrutno mjesto. Naπ Bog je Bog ljubavi, i te istine trebamo se dræati bez obzira na sve. 32 SRIJEDA 22. sijeËnja STRA©NO UPOZORENJE Analizirajte sljedeÊe tekstove: Matej 11,25.26; 18,1-6,10-14. Koje istine, ne samo o djeci, veÊ o vjeri uopÊe, moæemo nauËiti iz ovih redaka? Razmislite koliko je ovo Isusovo upozorenje bilo strogo. Zaπto trebamo zadrhtati pred njim? .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. Djeca posjeduju jedinstvenu iskrenost na koju se Isus Ëesto poziva kada oslikava svoje kraljevstvo. Njihova iskrenost, poniznost, ovisnost i nevinost sræ su krπÊanskog æivota. Svi trebamo teæiti za tom jednostavnoπÊu i povjerenjem u ispovijedanju svoje vjere. Oni koji stvaraju uËenike u danaπnje vrijeme trebaju primiti joπ jednu pouku: djeca nikada ne trebaju ostaviti svoju djetinju ovisnost iza sebe. Odgojena na odgovarajuÊi naËin, djeca trebaju ponijeti svoju nevinost i povjerenje u odraslo doba. Ona Êe sigurno, kako sazrijevaju i postaju starija, postavljati pitanja, imat Êe borbe, sumnje i pitanja na koja neÊe dobiti odgovor, kao i mi. Ali djetinja vjera nikada ne moæe biti prevladana. Kao roditelji, ili kao odrasli opÊenito, trebamo uËiniti sve πto je u naπoj moÊi da u djecu usadimo znanje o Bogu i Njegovoj ljubavi, a u tome im moæemo najviπe pomoÊi pokazivanjem te ljubavi u vlastitom æivotu, dobroti, suosjeÊanju i brizi. Moæemo propovijedati i pouËavati koliko god æelimo, ali, kao i u sluËaju odraslih, najbolji naËin za pouËavanje djece jest pokazati Boæju ljubav u svojem æivotu. Kao potpuna i straπna suprotnost, kriminalne radnje protiv djece — posebno tijekom aktivnosti koje podupire crkva — mogu uniπtiti djeËje povjerenje u crkvu, a obiËno i u Boga. Kakav pravedni gnjev Ëeka one koji Ëine takve zloËine i one koji πtite poËinitelje! Krist i Njegova vijest bude povjerenje. Kako se bilo koja ljudska organizacija usuuje svojom nepaænjom ugroziti djetinju vjeru? ©to Ëini vaπa crkva, ne samo kad je u pitanju briga o djeci, veÊ i kad je rijeË o sigurnosti da su zaπtiÊena na svaki moguÊi naËin? Razmislite πto znaËi kada Isus kaæe da njihovi aneli “na nebesima neprestano gledaju lice Oca moga nebeskog” (Matej 18,10)? Zaπto svatko tko povreuje djecu treba drhtati pred tim rijeËima? 33 »ETVRTAK 23. sijeËnja PATNJA MALE DJECE ProËitajte Marko 10,13-16. Kako Kristovo prihvaÊanje djece pridonosi da ona prihvate Njega? Kako treba razumjeti Njegov prijekor upuÊen uËenicima? ©to iz ovog izvjeπtaja moramo primijeniti na nas i na naπ odnos prema djeci? .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. Kristovi uËenici sigurno su imali dobre namjere, ali bili su u neznanju. Oni su pokuπali zaπtititi Isusovo dragocjeno vrijeme, ËuvajuÊi Njegovu energiju za neπto “vaænije”. Kako su pogreπno razumjeli ono πto je Isus æelio da shvate! Pomislite kako je to kada vas grube odrasle osobe odbace, a onda vas Isus, pun ljubavi i brige, prihvati i zagrli. Nije ni Ëudo πto su djeca zagrlila Njega. Ovaj dogaaj nam pruæa dragocjeni primjer o tome kako se prema djeci trebaju odnositi oni koji sebe nazivaju Kristovim slugama. “U djeci koja su doπla u dodir s Njim, Isus je vidio muπkarce i æene koji Êe postati baπtinici Njegove milosti i podanici Njegova kraljevstva, a neki od njih muËenici za Njega. On je znao da Êe Ga ova djeca sluπati i prihvatiti kao svog Otkupitelja mnogo spremnije nego odrasli ljudi, od kojih su mnogi imali svjetovnu mudrost i tvrdo srce. U svome pouËavanju On se spustio na razinu njihova razumijevanja. On, VeliËanstvo Neba, nije s prijezirom odgovarao na njihova pitanja i pojednostavio je svoje vaæne pouke da bi odgovarale njihovom djeËjem razumijevanju. On je u njihove umove posijao sjeme istine, koje Êe u godinama πto dolaze izniknuti i donijeti rod za vjeËni æivot.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 420,421) Koliko smo Ëesto bili u prilici da upoznamo odrasle osobe koje su doæivjele veliku bol i patnju zbog onoga πto im se dogodilo u djetinjstvu? ©to nam to govori s koliko se njeænosti, brige, molitve i ljubavi trebamo ophoditi prema djeci? 34 PETAK 24. sijeËnja ZA DALJNJE PROU»AVANJE ProËitajte sljedeÊa poglavlja iz knjiga Ellen G. White: “Blagoslivljanje djece”, str. 419—423, i “Ponovno oËiπÊenje Hrama”, str. 482—493, u knjizi Isusov æivot; “Biblijska nastava i prouËavanje Biblije”, str. 166 i 167 u knjizi Odgoj. “Joπ uvijek je toËno da su djeca najprijemËivija za pouke iz Evanelja; njihova srca otvorena su boæanskom utjecaju, snaæna da zadræe primljene pouke. Mala djeca mogu biti krπÊani s iskustvom koje je u skladu s njihovim godinama. Trebaju se odgajati u duhovnosti i roditelji im trebaju pruæiti svaku prednost kako bi mogla oblikovati karakter po uzoru na Kristov. OËevi i majke svoju djecu trebaju smatrati mlaim Ëlanovima Gospodnje obitelji koja su im povjerena da ih odgajaju za Nebo. Pouke koje sami uËimo od Krista trebamo prenijeti svojoj djeci onako kako ih mladi umovi mogu prihvatiti, otkrivajuÊi im, malo-pomalo, ljepotu nebeskih naËela.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 421) PITANJA ZA RAZGOVOR 1. Slaæete li se da mnogi koji prihvaÊaju Krista to prije Ëine u mladosti nego kada su stariji? Skeptici mogu tvrditi da je razlog tome πto su odviπe naivni i neiskusni da uvide ludost onoga πto Ëine. S druge strane, nije li to moæda zato πto joπ uvijek nisu otvrdnuli i ispunili se cinizmom i skepticizmom kao odrasli? Odnosno, ne Ëini li ih njihova nevinost otvorenijima za utjecaj Svetoga Duha? Porazgovarajte o tome. 2. Kako se danaπnja crkva moæe organizirati da bude poput Krista u svojem odnosu prema djeci? ©to svaki vjernik osobno moæe uËiniti da bi bio viπe prijateljski raspoloæen prema mladima koji moæda eksperimentiraju s Ëudnom modom, neobiËnim glazbenim ukusima ili ponekad Ëudnim ponaπanjem? Kako crkva moæe postati energiËnija i tako privuÊi aktivnu mladeæ? 3. Koje korake vjernici mogu poduzeti da bi pomogli zainteresiranim mladima koji se æele krstiti i promijeniti svoj æivot slijedeÊi Krista? 4. Razmislite o osobinama djece zbog kojih je Isus rekao: “Ako ponovno ne postanete kao mala djeca, sigurno neÊete uÊi u kraljevstvo nebesko.” (Matej 18,3) Kakvo znaËenje imaju te rijeËi? U isto vrijeme, kakvo znaËenje nemaju? 35 Dnevnik posredniËke molitve Moj molitveni popis: .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. Moja molitvena iskustva: .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. “Molitva dopire do SvemoguÊega i donosi nam pobjedu.” (Ellen G. White, The Bible Echo, 1. listopada 1889.) 36 POUKA 5 25. sijeËnja—1. veljaËe 2014. PouËavanje bolesnih “Tu mu pristupi silan narod vodeÊi sa sobom ste, slijepe, nijeme i mnoge druge, te ih spusti nogu, a on ih ozdravi. Divio se narod kako nijemi sti ozdravljaju, hromi hodaju, a slijepi vide, te Boga Izraelova.” (Matej 15,30.31) hrome, kljado njegovih govore, kljapoËe slaviti Biblijski tekstovi: Izaija 53,4; Matej 8,17; Marko 2,1-12; Filipljanima 4,4-9; 1. Ivanova 3,20-22; Ivan 11,37-44. “Tijekom svoje sluæbe Isus je viπe vremena posveÊivao lijeËenju bolesnih nego propovijedanju. Njegova su Ëuda svjedoËila o istinitosti onoga πto je govorio, ona su svjedoËila da On nije doπao uniπtiti, veÊ spasiti. Gdje god se kretao, pred Njim se pronosio dobar glas o Njegovoj milosti. Gdje bi prolazio, oni koji su primali Njegovu suÊut radovali su se zdravlju i iskuπavali svoje novootkrivene moÊi. Mnoπtvo se sakupljalo oko njih da s njihovih usana Ëuje o djelima πto ih je Gospodin uËinio. Njegov je glas bio prvi zvuk πto su ga mnogi ikada Ëuli, Njegovo ime prva rijeË koju su ikada izgovorili, Njegovo lice prvo koje su ikada ugledali. Kako onda ne bi ljubili Isusa i uzvikivali Njemu hvalu? Dok je prolazio kroz male i velike gradove, bio je kao rijeka æivota πireÊi zdravlje i radost.” (Ellen G. White, Put u bolji æivot, str. 8) OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo knjigu Ellen G. White, Misli s Gore blaæenstava, Znaci vremena, Zagreb 2013., str. 44—52 37 NEDJELJA 26. sijeËnja MESIJA ISCJELITELJ ProËitajte Izaija 53,4; Matej 8,17; Ivan 9,1-3. Kako trebamo razumjeti ove tekstove? Koja pitanja pokreÊu? Kakvu nam nadu nude? .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. U proπlosti je bolest smatrana posljedicom odreenih grijeha. (Tko se Ëak i danas nije ponekad — makar samo za trenutak — zapitao je li bolest, njegova ili voljenih osoba, doπla kao kazna za grijeh?) U knjizi o Jobu, njegovi prijatelji su smatrali da su njegove nevolje, meu kojima je bila i bolest, posljedica skrivenih grijeha. SliËno tome, Kristovi uËenici su smatrali da je sljepilo kazna zbog neËijih grijeha. Po tome bolest ne zahtijeva dijagnozu ili lijeËenje, veÊ ispaπtanje. Matej navodi Izaijino proroËanstvo o Mesiji, objaπnjavajuÊi da je Krist ispunio to proroËanstvo i da u Njemu moæemo pronaÊi iscjeljenje. RazliËite stare poganske tradicije imale su bogove koji su lijeËili, ali nijedna nije imala bogove koji su na sebe preuzimali bolesti. Izaija je prorekao Otkupitelja koji Êe uzeti na se naπe bolesti i grijehe. U drugim starim tradicijama postojala je zamjenska ærtva pomirenja koja se prinosila u korist vladara. Zamjene su ærtvovane da bi se uklonile boæanske namjere protiv kralja, prebacujuÊi tako kaznu s jedne osobe na drugu. Nigdje, meutim, nije postojala tradicija u kojoj kralj umire kao zamjena za svoje podanike. Upravo je to, meutim, Izaija rekao i apostol Matej potvrdio: nebeski kralj ponio je ljudske bolesti (Izaija 53,4; Matej 8,17). Isus je znao da je Njegova zadaÊa da propovijeda o izbavljenju i da lijeËi slomljene u srcu (Luka 4,17-19). PrivlaËio je mnoge silom svoje ljubavi i karaktera. Ljudi su Ga slijedili zato πto su se divili Njegovom lako razumljivom propovijedanju. Drugi su opet postali Njegovi uËenici zbog naËina na koji se ophodio prema siromaπnima. Mnogi su, meutim, slijedili Krista zato πto ih je dotaknuo i izlijeËio njihove slabosti. Svi mi imamo svoje slabosti. Kako moæemo pouËavati druge tako πto Êemo suosjeÊati u njihovim slabostima — slabostima koje tako dobro moæemo razumjeti iz vlastitog iskustva? 38 PONEDJELJAK 27. sijeËnja ISCJELJENJE TIJELA ProuËite tekst u Marku 2,1-12. ©to moæemo nauËiti o vezi izmeu fiziËke bolesti i grijeha? Koje zakljuËke ne bismo trebali donijeti na osnovi ove priËe? .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. Suprotno biblijskoj doktrini, starogrËka filozofija razdvajala je duhovnu (duπa) i fiziËku (tijelo) dimenziju ljudskog postojanja. VjerujuÊi da je ljudska duπa besmrtna, mnogi Grci su podcijenili vaænost svojeg tijela. BuduÊi da je tijelo privremeno i da s vremenom umire, smatrano je manje vaænim od vjeËne duπe. U jednom od najpoznatijih antiËkih tekstova, Platon opisuje svojeg uËitelja Sokrata koji je na samrti, kako dugo i rjeËito govori o tome kako je tijelo iskvareno i zlo, i da Êe prigodom smrti njegova besmrtna duπa konaËno biti slobodna i moÊi Êe Ëiniti sve ono πto ju je tijelo dotada spreËavalo. Biblijski je nauk, naravno, radikalno drugaËiji. Ljudsko tijelo je posebno Boæje djelo stvaranja. Bog ga je divno sazdao (Psalam 139,14). Zatim, tijelo nije razdvojeno od duπe. Tijelo, um i duh razliËiti su aspekti ljudske osobnosti ili postojanja, a ne neovisni entiteti. Iz toga slijedi da sve πto utjeËe na tijelo, utjeËe na um i duh, druga dva meusobno povezana aspekta osobnosti. Stoga, kad god je Krist lijeËio, On nije samo uklanjao rak ili lijeËio srËane bolesti; On je mijenjao tjelesno, mentalno i duhovno ljudsko postojanje. Isus nije lijeËio samo tijelo, veÊ cjelokupnu osobu. Njegov cjelovit pristup pokazivao je da je tjelesno zdravlje bilo nedjeljivo od duhovnog zdravlja. Putem fiziËkog iscjeljenja on je utjecao na duhovnu promjenu. To je u velikoj mjeri bila konaËna svrha. Zaπto bi lijeËio ljude koji bi nakon odreenog vremena ionako umrli i suoËili se s vjeËnim uniπtenjem na svrπetku vremena? Iako bolest moæe biti izravna posljedica greπnih navika, ljudi tako Ëesto, Ëak i bebe, obolijevaju bez vidljivog razloga, osim da smo svi ærtve palog svijeta. Zaπto je vaæno da ne zaboravimo ovu tuænu istinu kada æelimo sluæiti bolesnima ili onima koji prolaze kroz bolno razdoblje zbog voljenih koji su bolesni? 39 UTORAK 28. sijeËnja ISCJELJENJE UMA I TIJELA Putem fiziËkog iscjeljenja i umnog obnovljenja Isus je stvarao uËenike. »esto su oni koji su se obraÊali Isusu za pomoÊ bolovali i od duπevnih i tjelesnih bolesti. FiziËka obnova sama za sebe nikada nije bila krajnji cilj. KonaËni cilj uvijek je bio uËeniπtvo. IzljeËenje moæe pruæiti dvadeset, pedeset, moæda i sedamdeset pet dodatnih kvalitetnih godina æivota. UËeniπtvo nudi vjeËni æivot s Kristom. U Luki 8,26-39, opsjednuti Ëovjek iz geraskog kraja molio je da se pridruæi Isusu. Umjesto toga, Krist mu je naloæio da evangelizira svojoj obitelji i sugraanima. Poπto je bio tako Ëudesno izlijeËen, bio je moÊan svjedok za Isusa. ProuËite tekstove u Mateju 6,19-34; 1. Petrovoj 5,7; 2. KorinÊanima 4,7-10; Filipljanima 4,4-9; 1. Ivanovoj 3,20-22. Kako naËela spomenuta u ovim tekstovima olakπavaju nemir, krivnju i sramotu koji su uzroci mnogih duπevnih bolesti? .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. Tjelesna bolest ponekad je prouzroËena mentalnim stimulansima. Veza izmeu uma i tijela dobro je utvrena od strane medicinske znanosti. Nemir izaziva æeluËane probleme. Briga izaziva poremeÊaje u spavanju. Nekontrolirani gnjev dovodi do srËanih bolesti. PouËavanje ljudi o naËelima mentalnog zdravlja naglaπava vaænost povjerenja u Boga, koji ih vodi u osobnu duhovnu posveÊenost i puninu uËeniπtva. “Svaki dan donosi svoje terete, brige i nedoumice; i kad se sretnemo — kako li smo samo spremni priËati o svojim poteπkoÊama i nevoljama! OptereÊuje nas toliko nepotrebnih briga, prepuπtamo se tolikim strahovima, govorimo o takvom bremenu muka — da bi netko mogao pomisliti kako nemamo milosrdnog njeænog Spasitelja, spremnog da Ëuje naπe molbe i odmah nam pruæi pomoÊ u vrijeme potrebe.” (Ellen G. White, Put Kristu, str.129,130; izd. 2012.) Iako hodanje s Gospodinom nije jamstvo dobrog zdravlja, nema sumnje da mir u umu koji proizlazi iz poznavanja Gospodina ima pozitivan utjecaj na nas, Ëak i u tjelesnom smislu. Na koje praktiËne naËine moæemo usvojiti naËela iz danaπnje pouke i primijeniti ih u vlastitom æivotu, osobito ako smo skloni brizi? 40 SRIJEDA 29. sijeËnja USKRSNU∆E I ÆIVOT U svijetu u kojem smrt uvijek ima posljednju rijeË, bar zasad, koju veliku nadu pronalazimo u sljedeÊim redcima? Luka 7,11-17; Marko 5,21-43; Ivan 11,37-44. .................................................................................................................................. PolitiËari, zabavljaËi i sportaπi moraju obvezno neπto pokazati kako bi stekli odobravanje ljudi. PolitiËari daju prazna i nevjerojatna obeÊanja kojima hipnotiziraju mnoπtvo. ZabavljaËi se koriste svojim sposobnostima da probude emocije i ostvare povezanost s publikom. Sportaπi zadivljuju mnoπtvo svojim tjelesnim sposobnostima. A onda su tu zavidni promatraËi koji æele posjedovati takve vjeπtine. ©to Isus nudi? Smanjenje nezaposlenosti? VeÊe plaÊe? ZadivljujuÊe vjeπtine? Nevjerojatne glasovne moguÊnosti? Izvedbe koje dovode gledatelje do suza? Umjesto toga, Isus nudi neπto πto nitko na svijetu ne moæe: vjeËni æivot u novom svijetu. ©to je vaænije u usporedbi s tim? Dok nam reklame na televiziji vrijeaju razum svojim predobrim da bi bilo istinitim ponudama, Isus nadmaπuje njihova pretjerivanja svojom najboljom æivotnom ponudom: besplatnim vjeËnim æivotom bez apsolutno ikakve naplate za transport i dostavu! Skeptici bi nesumnjivo ismijali takvu neponovljivu ponudu. Konkurenti bi proizveli jeftinu imitaciju (Sotonin koncept besmrtne duπe). Potencijalni kupci oprezno bi provjerili je li sve πto se tvrdi u ponudi toËno. Isus je pruæio tri poznata dokaza da doskoËi skepticima, raskrinka imitacije i zadovolji iskrene tragaËe. Jairova kÊi, udoviËin sin i Lazar dokazali su da je ta predobra ponuda prava. Bolest i nesreÊe mogu u poËetku nadvladati, ali Êe vjeËni æivot na kraju odnijeti pobjedu. Iscjeljenje neÊe doÊi svaki put kada zatraæimo, ali je vjeËni æivot zajamËen svima koji prihvate Isusa za svojeg Spasitelja. Isto je i s nama danas. Kao πto znamo, izljeËenje se mnogo puta jednostavno ne ostvari onako kako mi to æelimo. Ljudi pate, ponekad i godinama, od iscrpljujuÊih i bolnih bolesti koje ne samo da ne budu izlijeËene, veÊ se i pogorπaju. Ljudi umiru od bolesti, usprkos pomazanju i molitvi. Mi nemamo odgovor zaπto u nekim sluËajevima doe do izljeËenja, a u drugima ne. Ono πto imamo mnogo je bolje Ëak i od Ëudesnog iscjeljenja, a to je obeÊanje o uskrsnuÊu u vjeËni æivot na svrπetku vremena, kada doe Isus, a “Sveci Sveviπnjega ... Êe ga posjedovati za vijeke vjekova” (Daniel 7,18). Zaπto je to obeÊanje — obeÊanje o vjeËnom æivotu — tako bitno i vaæno za nas? Gdje bismo bili bez njega? Bismo li imali ikakvu nadu bez njega? 41 »ETVRTAK 30. sijeËnja KRISTOVO NASLIJE–E ProuËite Djela 3,1-19; 5,12-16; 9,36-42; 20,7-10; 1. KorinÊanima 12,7-9, 28-31; Jakov 5,13-16. Kako bi suvremeni krπÊani trebali cijeniti vaænost iscjeliteljske sluæbe u novozavjetnoj Crkvi? .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. UËenici u prvom stoljeÊu bili su neposredni svjedoci ispunjenja Kristovog obeÊanja da Êe vidjeti “joπ veÊe od toga” (Ivan 1,50, usporedi Ivan 5,20; 14,12). »udesna izljeËenja i uskrsnuÊa pratila su sluæbu prvih, najistaknutijih krπÊanskih uËenika Petra i Pavla. Ti dogaaji odigrali su znaËajnu ulogu u rastu prve Crkve. Boæja vjeËna prisutnost, oËitovana Ëudesnim izljeËenjima, utjecala je na tisuÊe vjerskih voa da prihvate Isusa. Njihovi su ih vjernici u tome Ëesto slijedili. Ponekad su novi uËenici pogreπno shvaÊali boæanske namjere. ©imun je pokuπao kupiti Ëudesnu silu otkrivajuÊi tako sebiËne pobude (Djela 8,9-25). VeÊina je, meutim, prepoznala da je vaænost tih nevjerojatnih Ëuda u tome πto otkrivaju Boæju prisutnost meu njima. Ovi prikazi boæanske sile pruæali su dokaz da Bog postoji i da je dostojan njihove hvale. Iako se Krist uznio na Nebo, mnoπtvo Ga je i dalje slijedilo preko sluæbe Njegovih uËenika. Oni su nastavili poslanje koje je Isus zapoËeo. Ispunjavali su viziju koju je Krist podijelio s njima. Zdravlje je bez sumnje bilo stalna briga, a sluæba iscjeljenja stalna obveza Kristove crkve. Iscjeljenje je nabrojeno meu duhovnim darovima. U Svetom su pismu zapisane upute za pruæanje Boæje iscjeljujuÊe milosti onima koji su pogoeni boleπÊu. Ti Êe darovi koristiti vjernicima do Kristovog drugog dolaska, kada Êe ih Njegova osobna prisutnost uËiniti nepotrebnim. Crkvena povijest biljeæi posveÊenost vjernika zdravstvenoj sluæbi tijekom razliËitih vremenskih razdoblja. Ublaæavanje ljudske patnje bila je vaæna pobuda. Meutim, drugi su prepoznali sluæbu iscjeljenja kao prvi korak u upoznavanju Ëitavog Evanelja. 42 PETAK 31. sijeËnja ZA DALJNJE PROU»AVANJE ProËitajte tekstove u Luki 18,35-43; 13,10-17; 14,1-6; Ivanu 6,1.2; Marku 6,5-7; 6,54-56; 7,31-37; 8,22-26; Mateju 8,1-19; 12,15-23; poglavlja “Naπ Primjer”, str. 7—9, i “Iscjeljenje duπe”, str. 37—43, u knjizi Ellen G. White, Put u bolji æivot. “Uzeti je u Kristu naπao izljeËenje za duπu i tijelo. Trebao je prvo steÊi zdravlje duπe kako bi mogao osjetiti dragocjenost tjelesnog zdravlja. Da bi mogao ukloniti tjelesnu bolest, Krist je morao osloboditi um i oËistiti duπu od grijeha. Ovu pouku ne smijemo olako primiti. Danas ima na tisuÊe onih koji boluju od tjelesnih bolesti i koji, kao ovaj uzeti, Ëeznu da im se upute rijeËi: ‘Ohrabri se, sinko! Oproπteni su ti grijesi.’ Uzrok njihovim bolestima je teret grijeha, s nemirom πto ga donose nezadovoljene æelje. Oni neÊe primiti spasenje sve dok ne dou k velikom LijeËniku duπe. Mir πto ga samo On moæe dati povratit Êe snagu umu i zdravlje tijelu. ... U domu uzetog zavladala je velika radost kad se ovaj vratio svojoj obitelji, s lakoÊom noseÊi leæaj na kojem je prije kratkog vremena oprezno bio odnesen. ... Iz ovog su se doma podigle rijeËi zahvalnosti, a Bog je bio proslavljen preko svog Sina koji je povratio nadu onima koji su je bili izgubili i snagu onima koji su bili klonuli. Ovaj je Ëovjek zajedno sa svojom obitelji bio spreman poloæiti svoj æivot za Isusa.” (Ellen G. White, Put u bolji æivot, str. 39,40) PITANJA ZA RAZGOVOR 1. Kako zdravstvena sluæba moæe otvoriti srca i umove koji su inaËe zatvoreni za Evanelje? Kako se krπÊani mogu saËuvati od pogreπnog razumijevanja da je izljeËenje krajnji cilj? 2. Kako crkve koje nisu povezane s bolnicama mogu sudjelovati u sluæbi iscjeljenja? Kako krπÊani ukljuËeni u sluæbu iscjeljenja mogu izbjeÊi zamku da u javnosti budu povezani s takozvanim iscjeliteljima vjerom? 3. ©to moæemo reÊi potencijalnim uËenicima koji, ËitajuÊi o izljeËenjima u Bibliji, dou u naπu crkvu ili bolnicu u potrazi za iscjeljenjem koje se ne dogaa? Koje bismo im odgovore dali? Koje odgovore moæemo dati sebi dok pokuπavamo razumjeti takve situacije? Koje odgovore moæemo pronaÊi u Bibliji koji nam mogu pomoÊi u takvim sluËajevima? 43 Dnevnik posredniËke molitve Moj molitveni popis: .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. Moja molitvena iskustva: .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. “Nakon πto iznesemo svoje molbe, na njih trebamo odgovoriti sami koliko god je to moguÊe i ne Ëekati na Boga da uËini za nas ono πto moæemo sami. Boæja pomoÊ Ëeka u priËuvi za sve koji je traæe.” (Ellen G. White, The Bible Echo, listopad 1887.) 44 POUKA 6 1.—8. veljaËe 2014. PouËavanje “obiËnih” “ProlazeÊi pokraj Galilejskog mora, opazi ©imuna i Andriju, ©imunova brata, kako bacaju mreæu u more — bijahu oni ribari. Isus im reËe: ‘Hajdete za mnom, i uËinit Êu vas ribarima ljudi!’ Oni odmah ostaviπe mreæe i pooπe za njim.” (Marko 1,16-18) Biblijski tekstovi: Luka 2,21-28; 12,6.7; 13,1-5; Matej 15,3239; 16,13-17; Jakov 2,1-9. Kristova nas je smrt sve uËinila jednakima: pokazala je da smo svi greπnici kojima je potrebna Boæja milost. U svjetlu kriæa ruπe se etniËke, politiËke, ekonomske i druπtvene barijere. Mada katkad u radu za druge zaboravljamo tu vaænu istinu i nastojimo doprijeti do onih koje smatramo “vrijednima poπtovanja” ili “velikima” u oËima svijeta. To nije sluËaj s Isusom, koji je uvidio besmisao i prazninu svjetovne veliËine i Ëasti. U mnogo sluËajeva upravo su “najuspjeπniji” ljudi — farizeji na visokim poloæajima, bogati saduceji i pripadnici rimske aristokracije — bili ti koji su Mu zadavali najviπe problema. Za razliku od njih, “obiËni” ljudi — stolari, ribari, ratari, kuÊanice, pastiri, vojnici i sluge — okupljali su se oko Njega i prihvaÊali Ga. OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo knjigu Ellen G. White, Misli s Gore blaæenstava, Znaci vremena, Zagreb 2013., str. 52—60 45 NEDJELJA 2. veljaËe SKROMNI PO»ETCI ProËitajte Luka 2,21-28; Marko 6,2-4 i Levitski zakonik / 3. Mojsijeva 12,8. ©to nam ovi redci govore o ekonomskom poloæaju obitelji u kojoj je Isus roen? Kako je taj poloæaj utjecao na Njegovu sluæbu? .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. Josipova i Marijina ærtva paljenica i ærtva za grijeh jasno ukazuju da su pripadali siromaπnoj skupini ljudi. Ova tradicija potjeËe iz zakona zabiljeæenog u Levitskom zakoniku 12,8, prema kojem se od roditelja zahtijevalo da prinesu janje na ærtvu. Meutim, zbog suosjeÊanja prema siromaπnima, bili su moguÊi izuzetci. Ako su roditelji bili siromaπni, kao zamjena su mogle biti prinesene grlice ili golubovi. Tako je od samog poËetka — od roenja u πtalici do prinesenih ærtava u Hramu od strane Njegovih roditelja — Isus prikazan kao netko tko je prihvatio ljudsku narav u domu siromaπnih i “obiËnih” ljudi. Arheoloπki dokazi takoer ukazuju da je grad Nazaret, gdje je Isus proveo svoje djetinjstvo, bio priliËno siromaπan i nevaæan. Iako je drvodjelja bilo Ëasno zanimanje, ono ga sigurno nije svrstavalo meu “elitu”. “Isusovi roditelji bili su siromaπni i ovisili su o svakidaπnjem mukotrpnom radu. Upoznao je siromaπtvo, samoodricanje i oskudicu. Ovo je iskustvo bilo Njegova zaπtita. U Njegovom marljivom æivotu nije bilo trenutaka dokolice da prizovu kuπnju. Nije bilo besciljnih sati koji bi otvarali vrata poroËnom druæenju. Koliko je god bilo moguÊe, On je zatvarao vrata kuπaËu. Ni zarada, ni zadovoljstvo, ni odobravanje ni prijekor nisu Ga mogli navesti da pristane na zlo djelo. Bio je mudar da prepozna zlo, a jak da mu se odupre.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 45) Stvoritelj svega stvorenog (vidi Ivan 1,1-3) doπao je meu ljude, ne samo kao ljudsko biÊe, djeteπce, πto je samo po sebi zadivljujuÊe, veÊ kao Ëlan siromaπne obitelji! Kakav stav trebamo imati prema neËemu tako nevjerojatnom? Koji jedini stav trebamo zauzeti? 46 PONEDJELJAK 3. veljaËe PROMJENA “OBI»NIH” LJUDI ProËitajte Ivan 2,1-11; Matej 15,32-39. Kako se Isus koristio jednostavnim, svakidaπnjim æeljama i potrebama u stvaranju novih uËenika i mijenjanju njihovog æivota? .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. “ObiËni” ljudi imaju iste tjelesne, emocionalne i druπtvene potrebe. Potrebna im je tjelesna hrana, vrijednost vlastite osobnosti i prijateljstvo. Isus je razumio te potrebe. RazliËite druπtvene situacije pruæale su Mu priliku da dopre do ljudi preko tih univerzalnih æelja. Bilo da je Isus pretvarao vodu u bezalkoholno vino, ili ribare u propovjednike (Marko 1,16-18), bio je struËnjak za pretvaranje obiËnog u izuzetno. Prisutni su, meutim, u takvim prigodama Ëesto dovodili u pitanje Njegovo podrijetlo i obrazovanje (Marko 6,3). Bilo im je Ëudno πto je Isus sve Ëinio bez ikakvog razmetanja. BuduÊi da su Ëeznuli samo za neËim posebnim, zanemarili su ono πto su smatrali obiËnim i tako pretrpjeli vjeËni gubitak. Isus je Ëesto pozivao ljude koji su bili smatrani obiËnima, zato πto nisu osjeÊali samodovoljnost i bili su se u potpunosti spremni osloniti na Boga. Ljudi Ëesto zbog svojih talenata, sposobnosti i postignuÊa ne osjeÊaju potrebu za neËim veÊim od njih samih. Kakva uæasna obmana! Mnogi meu Kristovim suvremenicima posjedovali su visoko obrazovanje, druπtveni poloæaj ili bogatstvo. Ipak, njihova imena davno su zaboravljena. ZapamÊeni su obiËni ljudi — ratari, ribari, stolari, pastiri, lonËari, kuÊanice, sluge — oni koji su bili preobraæeni u nevjerojatne svjedoke za Krista. Svi smo katkad oduπevljeni vrlo bogatim i uspjeπnim ljudima, zar ne? Je li se i vama to dogodilo? Kako moæete cijeniti sve ljude, bez obzira na njihov poloæaj, slavu ili bogatstvo? 47 UTORAK 4. veljaËe POZIV RIBARA S MNO©TVOM MANA U Novom zavjetu Petar se istiËe kao jedan od najutjecajnijih uËenika. On je postao jedan od najutjecajnijih ljudi u Ëitavoj ljudskoj povijesti. I ovdje je rijeË o promjeni “obiËnog” u izuzetno! ProËitajte sljedeÊe tekstove. Kako nam oni pomaæu da razumijemo kako je Petar, usprkos velikim pogreπkama, doæivio tako korjenitu promjenu? Luka 5,1-11. ©to je Petar ovdje rekao πto pokazuje da je bio svjestan svoje potrebe za Isusom? Zaπto je vaæno da tu osobinu njegujemo u vlastitom æivotu? .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. Matej 16,13-17. ©to nam ovi redci govore o Petru i njegovoj otvorenosti za utjecaj Svetoga Duha? .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. Matej 26,75. ©to nam ovdje takoer daje uvid u Petrov æivot i kako ga je Bog mogao upotrijebiti? .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. Isus je, bez sumnje, proveo dosta vremena s Petrom, koji je doæivio mnoga velika iskustva s Njim. Iako je bio samo “obiËan” ribar s mnoπtvom slabosti, nakon vremena provedenog s Isusom, Petar je doæivio korjenitu promjenu — Ëak i nakon nekih teπkih pogreπaka, kao kada se Isusa odrekao triput, baπ kao πto mu je Isus rekao da Êe uËiniti. Iako se u priËi o Petru javljaju mnogi sporni trenutci, u trenutku kada je shvatio tko je Isus, postao je svjestan svojih slabosti i priznao ih je. Tako je Isus strpljivim radom promijenio Petrov karakter pun mana u osobu koja je utjecala na tijek povijesti. Zaπto moramo biti oprezni u donoπenju suda o onima za koje smatramo da ne mogu biti spaπeni? Zaπto to tako lako radimo? 48 SRIJEDA 5. veljaËe NEBESKA PROCJENA Jedan se evanelist jednom prigodom hvalisao πto su na njegovim predavanjima prisustvovali ljudi iz viπeg druπtvenog staleæa. (Nadamo se da bi isto tako slavio i zbog prisutnosti “obiËnih” ljudi.) Meutim, Krist nije pravio nikakve klasne razlike; nikoga nije smatrao “obiËnim“; svi su bili izuzetni. Zato nas ne iznenauje πto je Isus privukao mnoπtvo svakidaπnjim ilustracijama i jednostavnim govorom. Niπta u Njegovom ponaπanju nije ukazivalo da je itko iskljuËen iz Njegove brige. Oni koji u danaπnje vrijeme stvaraju uËenike, moraju isto tako paziti da u radu za Boga ne odaju dojam da nekoga cijene viπe od drugih. ProËitajte Luka 12,6.7; 13,1-5; Matej 6,25-30. ©to nas ovi tekstovi uËe o vrijednosti svake osobe? Lako je reÊi da vjerujemo u to, ali kako ipak moæemo praviti razlike koje je univerzalnost kriæa zauvijek izbrisala? .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. Najjeftinije ptice koje su se prodavale na trænici bile su vrapci. Par vrabaca se mogao kupiti za jedan assarion, najmanji bakreni novËiÊ, koji je imao vrlo malu vrijednost. Ali beznaËajni vrapci nisu bili zaboravljeni na Nebu. Koliko su onda vredniji ljudi za koje je Isus umro? Krist je umro za nas, ne za ptice. Kriæ potvruje beskrajnu vrijednost svakog ljudskog biÊa, πto nadilazi naπu moÊ shvaÊanja, bez obzira na njegov status u æivotu — status koji Ëesto nije niπta viπe do ljudska zamisao koja se temelji na idejama i karakteristikama koje su na Nebu beznaËajne, ili Ëak suprotne nebeskim naËelima. Ellen G. White je zapisala: “Krist bi umro za jednu duπu da bi æivjela u vjeËna vremena.” (Testimonies for the Church, sv. 8, str. 73) Za jednu duπu! Razmiπljajte o ovoj nevjerojatnoj misli. Kako ona treba utjecati na to kako vidimo ne samo druge, veÊ i sebe? 49 »ETVRTAK 6. veljaËe NEPODIJELJENO DRU©TVO Moæda je najprivlaËnija druπtvena karakteristika ranog krπÊanstva bila odsutnost klasnih razlika. Zidovi koji su razdvajali ljude sruπili su se pod utjecajem Evanelja. ObiËna osoba odnosila je pobjedu u Kristu. Krist je mijenjao obiËno u izuzetno. Stolari, carinici, kamenoklesari, kraljice, sluge, sveÊenici, Grci, Rimljani, muπkarci, æene, bogati, siromaπni, svi su postali jednaki u Kristovom kraljevstvu milosti. KrπÊanska zajednica je trebala biti pravo “besklasno druπtvo”. ©to nas sljedeÊi tekstovi uËe o jednakosti? UzimajuÊi u obzir kulturnu pozadinu vremena u kojem su æivjeli biblijski pisci, zaπto nije bilo lako razumjeti taj osnovni koncept? GalaÊanima 3,28.29 .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. Jakov 2,1-9 .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. 1. Petrova 1,17; 2,9 .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. 1. Ivanova 3,16-19 .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. ProËitajte Djela 2,43-47; 4,32-37. Kako su prvi krπÊani u praksi primjenjivali naËela univerzalnog prihvaÊanja? Kako je misao da Bog voli obiËne, svakidaπnje ljude utjecala na veliko πirenje ranog krπÊanstva? Upitajmo se takoer koliko uspjeπno, pojedinaËno i zajedniËki, primjenjujemo ta naËela u sluæbi svijetu? ©to nas spreËava da budemo joπ bolji u tom vaænom podruËju rada? 50 PETAK 7. veljaËe ZA DALJNJE PROU»AVANJE ProËitajte u knjizi Ellen G. White Odgoj poglavlje “Æivotno djelo”, str. 239,240, i u knjizi Evangelizam poglavlje “U radu za srednje slojeve”, str. 425—427. “U ovom zavrπnom radu na propovijedanju Evanelja, pred nama je nepregledno polje koje treba obraditi; i viπe nego ikada prije, djelo mora zadobiti pomagaËe iz redova obiËnih ljudi. I mladi i stari bit Êe pozvani s polja, iz vinograda i radionica, i UËitelj Êe ih poslati da objave Njegovu vijest. Mnogi meu njima su imali malo moguÊnosti da se obrazuju, ali Krist vidi u njima osobine koje ih Ëine sposobnima da ispune Njegovu namjeru. Ako oni od srca pregnu na rad i nastave uËiti, On Êe ih osposobiti da rade za Njega.” (Ellen G. White, Odgoj, str. 240) PITANJA ZA RAZGOVOR 1. Zaπto je Isus bio tako uspjeπan u stvaranju uËenika meu obiËnim ljudima? Zaπto Njegova vijest nije bila isto tako spremno prihvaÊena meu bogatima i pripadnicima druπtvene elite? Kako je Isusovo skromno podrijetlo doprinijelo Njegovom uspjehu u zadobivanju srca i umova obiËnih ljudi? Koliko bi uspjeπan Isus bio u zadobivanju obiËnih ljudi da je æivio na Zemlji kao kraljeviÊ ili bogati posjednik? 2. ProËitajte zajedno u razredu 1. KorinÊanima 1,26-29. Koje su misli kljuËne? ProËitajte pozorno tekst u kojem Pavao kaæe: “©to je slabo u oËima svijeta, izabra Bog da posrami jake.” ©to to znaËi? Kako kao krπÊani trebamo razumjeti tu nevjerojatnu misao? ©to nam ovi redci govore o izokrenutosti i izopaËenosti ovoga svijeta? Kako moæemo biti sigurni da i sami neÊemo imati udjela u njegovoj pokvarenosti? 3. ©to kao razred moæemo uËiniti da budemo od koristi obiËnim ljudima? Zaπto se oni koji πire Evanelje meu ljudima trebaju viπe posvetiti praktiËnim temama od teorijskih, posebno kada æele privuÊi ljude koji pate i kojima je potrebna pomoÊ? 51 Dnevnik posredniËke molitve Moj molitveni popis: .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. Moja molitvena iskustva: .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. “Aneli zapisuju svaku ozbiljnu i iskrenu molitvu. ... Moramo izdvojiti vrijeme za molitvu. Ako svojim mislima dopustimo da ih zaokupe svjetovni interesi, Gospodin nam moæe dati vremena oduzimajuÊi naπe idole od zlata, kuÊa ili plodne zemlje.” (Ellen G. White, Velika borba, str. 489,490) 52 POUKA 7 8.—15. veljaËe 2014. Isus i druπtveno odbaËeni “Tada æena ostavi svoj krËag i ode u grad pa rekne ljudima: ‘Doite da vidite Ëovjeka koji mi reËe sve πto sam uËinila! Da on nije Mesija?’” (Ivan 4,28.29) Biblijski tekstovi: Matej 21,28-32; Ivan 8,1-11; Marko 5,1-20; Ivan 4,5-32; Matej 9,9-13. Mlada æena — s vrlo tuænom i teπkom æivotnom priËom (izmeu ostalog, dvoje izvanbraËne djece rodila je do svoje petnaeste godine) — bila je u zatvoru, ËekajuÊi suenje zato πto je ubila socijalnog radnika koji joj je doπao oduzeti bebu, jedinu osobu Ëiju je ljubav dotad mogla osjetiti. Bez majke, oca, supruga, roaka, Ëak i prijatelja, sama se suoËavala sa straπnom buduÊnoπÊu. Meutim, tijekom nekoliko posjeta pastora ova beznadna mlada æena nauËila je da je — usprkos svim pogreπkama, usprkos oËajnoj situaciji u kojoj se naπla, i usprkos svemu πto ju je Ëekalo — Krist ljubi i praπta joj. Bez obzira na to kako je druπtvo gledalo na ovu mladu æenu, ona je upoznala Boæju vjeËnu ljubav. Ova druπtveno odbaËena osoba otkrila je smisao i cilj u Gospodinu, Ëija ljubav i prihvaÊanje nadilazi sve druπtvene norme i obiËaje, Ëak i one “dobre”. OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo knjigu Ellen G. White, Misli s Gore blaæenstava, Znaci vremena, Zagreb 2013., str. 60—69 53 NEDJELJA 9. veljaËe LJUDI S DNA DRU©TVENE LJESTVICE Druπtva su uspostavila hijerarhiju. Bogati ili obrazovani ljudi obiËno zauzimaju najviπe poloæaje. Normalni graani, “obiËni” ljudi, obiËno zauzimaju mjesta u sredini druπtvene ljestvice. Zatim su tu ljudi s druπtvenog dna kao πto su prostitutke, ovisnici, kriminalci, beskuÊnici i drugi. U Kristovo vrijeme toj skupini pripadali su gubavci i carinici. ProËitajte Matej 21,28-32; Luka 15,1-10. ©to nam ti tekstovi govore o Kristovom stavu prema druπtveno odbaËenim osobama? .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. ©to se dogodilo da su druπtveno odbaËene osobe dobile prednost pred samopravednima? ©to su ljudi s dna druπtvene ljestvice shvatili πto druπtvena elita Ëesto nije uspijevala? Zaπto je Isus imao viπe uspjeha u radu s niæim nego s viπim slojevima druπtva? Iako otvrdnuli od greπnih zadovoljstava i ponekad grube vanjπtine, ipak je bilo lakπe doprijeti do druπtveno odbaËenih nego do ponosne, ohole, samopravedne elite. Ispod hvalisanja odbaËenih Ëesto leæi emocionalna praznina zbog nedostatka samopoπtovanja. Osobito tijekom tinejdæerskih godina, takvi ljudi se otvoreno bune uporno pokuπavajuÊi izgraditi osobni identitet kako bi nadoknadili nesigurnost koju osjeÊaju. Taj identitet se izgrauje u suprotnosti sa æeljama onih koji su autoritet (Ëesto roditelji) toj osobi. Isus nije nastojao do kraja uniπtiti njihov veÊ umanjen osjeÊaj samopoπtovanja. Umjesto toga, On je obnavljao osjeÊaj vlastite vrijednosti. Izgradio je taj temelj stalnim pruæanjem ljubavi i prihvaÊanjem druπtveno odbaËenih, Ëija su se srca topila zbog Kristovog toplog i njeænog prihvaÊanja. Kakav je vaπ stav prema onima koje druπtvo smatra izopÊenima? Budite poπteni: zar ne osjeÊate katkad odreenu superiornost u odnosu na njih? Ako je tako, razmislite o posljedicama takvih osjeÊaja. 54 PONEDJELJAK 10. veljaËe “NA DJELU” ProËitajte tekst u Ivanu 8,1-11. ©to nas ovaj tekst uËi o Isusu i osobama koje je druπtvo odbacilo? .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. Nakon duhovnog osvjeæenja koje je primio na skrovitom mjestu na Maslinskoj gori, Isus se vratio u Hram. Mnoπtvo se okupilo u Njegovoj blizini. Dok je propovijedao, farizeji su pred Njega na silu doveli preljubnicu. PoËeli su Mu postavljati pitanja u vezi s Mojsijevim zakonom koji govori o preljubu i za taj Ëin propisuje smrtnu kaznu. Isus je znao da je to ispitivanje bilo neiskreno. Æeljeli su Mu postaviti zamku, njih nije zanimala istina. Glavno podruËje sudske vlasti (smrtna kazna) bilo je povuËeno iz æidovskih sudnica. Æidovski su voe smatrali da Êe Kristovo poπtovanje æidovskih zakona biti kompromitirano ako se javno usprotivi kamenovanju æene. U suprotnom, ako podupre pogubljenje, optuæit Êe Ga da je prekrπio rimski zakon. Ova bespomoÊna i kriva æena bila je ærtva politiËke urote æidovskih voa. BuduÊi da nije bila upoznata s Isusovom sluæbom, nije mogla znati za Njegovu milosrdnu narav. Iako se Ëinilo da Êe izgovoriti smrtnu presudu, On je zapoËeo svoju izjavu nezaboravnim rijeËima: “Tko je od vas bez grijeha...” Ove su rijeËi stavile obje strane u isti poloæaj. Bezgreπni ljudi mogli su imati autoritet da bez milosti izvrπe kaznu. Greπni su ljudi na neki naËin imali obvezu da budu milostivi. Meutim, osim Isusa, meu prisutnima nije bilo Ëovjeka bez grijeha. Vjerski voe polako su se raziπli, a ova druπtvena izgnanica, kriva koliko je mogla biti, primila je milost. “U Ëinu opraπtanja ovoj æeni i ohrabrenju da æivi boljim æivotom, Isusov karakter odsjajuje ljepotom savrπene pravde. Premda ne prikriva grijeh, niti smanjuje osjeÊaj krivnje, On ipak ne æeli osuditi, veÊ spasiti. Svijet je za ovu zabludjelu æenu imao samo podsmijeh i prijezir, ali Isus je izgovorio rijeËi utjehe i nade.” (Ellen G. White, Isusov æivot, 379) Iako Ellen G. White iznosi detalje o uroti u kojoj se naπla ova æena, ona je ipak bila preljubnica, uhvaÊena “na djelu”. Spletkarenje voa nije promijenilo tu Ëinjenicu. Pa ipak, bilo joj je oproπteno. Kako moæemo i mi pokazati milost, Ëak i prema krivcima, a da pritom ne “prikrivamo” grijeh? 55 UTORAK 11. veljaËe ONI KOJI SU NAJNIÆE PALI ProËitajte Marko 5,1-20. Usporedite situaciju u kojoj se naπao ovaj Ëovjek s poloæajem beskuÊnika u danaπnjem svijetu. Usporedite njegov opis s duπevno oboljelim osobama. Koje su sliËnosti i razlike? Kako se suvremeno druπtvo ophodi prema ljudima koji boluju od neke duπevne bolesti? Kako objaπnjavate Isusov nalog da javno govori o ovom dogaaju, iako je stalno savjetovao drugima da sve zadræe u tajnosti? .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. GledajuÊi iz naπeg kuta danas, teπko je zamisliti da se netko nalazio u tako teπkom stanju i da je æivio na groblju. Iako neki tvrde da je Ëovjek bio samo lud, tekst nam govori drugaËije. (Osim toga, kako se ta ideja uklapa u ono πto se dogodilo sa svinjama?) KljuËno je u ovoj priËi da nitko, bez obzira na to koliko je degradiran — zato πto je obuzet demonima, duπevno bolestan, ovisnik o drogama ili bilo πto drugo — ne treba biti odbaËen. U nekim sluËajevima potrebna je struËna pomoÊ i treba je pruæiti kad god je to moguÊe. Kao krπÊani ne smijemo zaboraviti da je Krist umro za sve, i da Ëak i oni za koje smatramo da im ne moæemo pomoÊi ipak zasluæuju milosre, poπtovanje i ljubaznost. Osim toga, tko smo mi da nekoga proglasimo beznadnim sluËajem i da smatramo da je izvan dosega Boæje sile? S naπega glediπta stvari mogu izgledati loπe, ali s Boæje svako ljudsko biÊe ima bezgraniËnu vrijednost. Da nije bilo kriæa, svi naπi sluËajevi bili bi beznadni, πto je vrlo vaæno zapamtiti kada se susreÊemo s bolesnim i poremeÊenim osobama. Poznajete li neke ljude koji se nalaze u loπem duπevnom, duhovnom ili tjelesnom stanju i zbog Ëega? Pokuπajte ih promatrati onako kako ih promatra Bog pun bezuvjetne ljubavi. Osim molitve, πto joπ moæete uËiniti da im pomognete u njihovim potrebama i pokaæete im Boæju ljubav? 56 SRIJEDA 12. veljaËe ÆENA NA ZDENCU ProuËite Ivan 4,5-32, a zatim odgovorite na sljedeÊa pitanja. 1. Koje je druπtvene obiËaje Isus prekrπio i zaπto? ©to nam to govori o “druπtvenim obiËajima” i kakav stav trebamo zauzeti prema njima kada ometaju svjedoËenje? Koji vas druπtveni obiËaji spreËavaju u svjedoËenju drugima? .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. 2. Na koji je naËin Isus suoËio æenu s njezinim greπnim æivotom? Koje pouke moæemo izvuÊi iz Njegovog pristupa? .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. 3. ©to nam ova priËa otkriva o predrasudama Isusovih uËenika? Zapitajmo sebe Ëinimo li i mi istu pogreπku? .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. 4. Iako je na nju ostavila dubok dojam Ëinjenica da Isus zna da je vodila promiskuitetan æivot, πto je æena rekla u svojem svjedoËenju πto je pokazalo da je i dalje imala neke nedoumice u vezi s Isusom? Koje pouke moæemo izvuÊi iz toga o naπoj potrebi za strpljenjem u radu za druge? .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. 57 »ETVRTAK 13. veljaËe CARINICI I GRE©NICI Teπko je zamisliti kako bi naπ svijet izgledao da nije doπlo do pojave grijeha. Ljepota prirode, Ëak i nakon toliko tisuÊa godina, i dalje svjedoËi o Boæjoj veliËini, sili i dobroti. Naπ grijehom zamagljeni um teπko moæe shvatiti kakvo bi ËovjeËanstvo i meuljudski odnosi bili da naπ svijet nije pao. Sigurno je samo to da klasnih razlika, predrasuda, kulturnih i etniËkih prepreka, koje utjeËu na svako druπtvo i kulturu, ne bi bilo. Æalosno je to πto te granice neÊe nestati prije Kristovog povratka. Naprotiv, kako svijet u kojem æivimo bude postajao sve gori, nema sumnje da Êe i te prepreke takoer postajati sve veÊe. Kao krπÊani, meutim, mi moramo uËiniti sve πto je u naπoj moÊi da nadvladamo te granice koje su prouzroËile tako mnogo boli i patnje u svijetu, posebno onima koje druπtvo odbacuje kao najveÊe izopÊenike. ProËitajte Matej 9,9-13. Na koji je naËin ovdje u Kristovim rijeËima i djelima prikazano pravo krπÊanstvo? Posebno se usredotoËite na Njegove rijeËi, uzete iz Starog zavjeta: “Jer ljubav mi je mila, ne ærtve.” (Hoπea 6,6) Zaπto moramo paziti da ne usvojimo neke stavove koje Isus ovdje oπtro osuuje — posebno zato πto smo svi do nekog stupnja pripadnici odreenog druπtva i ujedno pod utjecajem njegovih predrasuda i druπtvenih prepreka? .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. “Farizeji su promatrali Krista kako sjedi i jede s carinicima i greπnicima. Bio je smiren, pribran, ljubazan, uËtiv i prijateljski raspoloæen. Iako su se mogli samo diviti takvom prizoru, oni ga nisu mogli podnijeti, jer je takvo ponaπanje bilo toliko razliËito od onoga πto bi oni uËinili. Oholi farizeji veliËali su sami sebe, a prezirali one koji nisu bili blagoslovljeni takvim prednostima i svjetlom kao oni. Njegovali su mrænju i netrpeljivost prema carinicima i greπnicima. Ipak, u Boæjim je oËima njihov grijeh bio veÊi. Nebesko svjetlo obasjavalo je njihov put govoreÊi: ‘Ovo je put, idite njim’, ali oni su odbili taj dar.” (Ellen G. White, The SDA Bible Commentary, sv. 5, str. 1088) 58 PETAK 14. veljaËe ZA DALJNJE PROU»AVANJE ProËitajte sljedeÊa poglavlja u knjizi Ellen G. White Isusov æivot: “Na Jakovljevu zdencu”, str. 135—145; “Utiπaj se, umukni”, str. 267— 274; “Meu zamkama”, str. 376—379; i u knjizi Put u bolji æivot, poglavlja “PomoÊ iskuπanima”, str. 93—98; “Rad za neumjerene”, str. 99—107; “PomoÊ nezaposlenima i beskuÊnicima”, str. 108—120. “Skupina koju On nikada nije bio spreman braniti i podræavati bili su oni koji su stajali po strani, diveÊi se sami sebi i gledajuÊi s visine na druge. ... Moramo pomoÊi onima koji su pali, kako bi razumjeli da za njih nije prekasno da budu ljudi. Krist je ukazao Ëast Ëovjeku i time u njemu samome pobudio osjeÊaj Ëasti. On je s puno poπtovanja postupao i s onima koji su najniæe pali. Kristu je svaki dodir s neprijateljstvom, pokvarenoπÊu i neËistoÊom priËinjavao trajnu bol, ali On nikada nije izgovorio nijednu rijeË kojom bi pokazao da su Njegovi osjeÊaji bili uæasnuti, ili Njegova profinjena osjetila povrijeena. On je svima prilazio s njeænoπÊu punom suÊuti. PostajuÊi sudionicima Njegova Duha, mi Êemo sve ljude smatrati svojom braÊom sa sliËnim kuπnjama i nevoljama, koji Ëesto padaju i trude se da ponovno ustanu, koji ratuju s razoËaranjima i teπkoÊama i Ëeznu za suÊuti i pomoÊi. Tada Êemo im priÊi na takav naËin kojim ih neÊemo ni razoËarati ni odbiti, veÊ Êemo u njihovim srcima probuditi nadu.” (Ellen G. White, Put u bolji æivot, str. 94,95) PITANJA ZA RAZGOVOR 1. Koje osobne stavove trebate promijeniti da biste postali uspjeπni svjedoci odbaËenima od druπtva? ©to u praktiËnom smislu vjernici trebaju promijeniti da bi crkva bila uspjeπnija? Kako suvremeni krπÊani trebaju izgraditi razumna oËekivanja kada rade za one koji se smatraju najteæim sluËajevima? 2. Kako je Isus izbjegao opravdavanje grijeha i osudu greπnika? Na koji je naËin Krist ulijevanjem povjerenja i pruæanjem ohrabrenja promijenio smjer silazne putanje onih koje je druπtvo odbacilo? BuduÊi da su druπtveno odbaËene osobe bile sumnjiËave prema vjerskim voama, kako je Isus uspio da se ti potencijalni uËenici osjeÊaju ugodno u Njegovom druπtvu? 3. Koje prepreke stoje izmeu druπtveno izopÊenih ljudi i vaπe crkve? Kako te granice mogu biti sruπene? 59 Dnevnik posredniËke molitve Moj molitveni popis: .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. Moja molitvena iskustva: .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. “Prava molitva iznesena u vjeri, za molitelja je sila. Bilo da je moljena na javnom skupu, na obiteljskom oltaru ili u tajnosti, molitva dovodi molitelja u izravnu Boæju prisutnost. Stalnom molitvom mladeæ moæe steÊi tako Ëvrsta naËela da ih ni najsnaænije kuπnje neÊe odvuÊi od zajedniπtva s Bogom.” (Ellen G. White, The Youth’s Instructor, 15. veljaËe 1900.) 60 POUKA 8 15.—22. veljaËe 2014. S bogatima i poznatima “Jer je pohlepa za novcem izvor svih zala. BuduÊi da su joj se neki predali, zalutali su od vjere i proboli sami sebe mnogim teπkim mukama.” (1. Timoteju 6,10) Biblijski tekstovi: Ponovljeni zakon / 5. Mojsijeva 8,17.18; Postanak / 1. Mojsijeva 13,5.6; Ivan 3,1-15; Luka 19,1-10; Marko 4,18.19; Matej 19,16-26. Kaæe se da ljudi troπe novac koji nemaju za stvari koje im nisu potrebne, da bi ostavili dojam na ljude koje ne vole. Moæemo raspravljati o tome koliko je ova izjava istinita, ali ono πto je sigurno jest da novac ima snaæan utjecaj na sve nas. BuduÊi da osobne navike u vezi s novcem predstavljaju vrijednosti neke osobe, novac je zapravo pitanje duhovnosti. Nesumnjivo je to razlog πto Biblija mnogo govori o tome. Bogatstvo Ëesto prati slava. Filmske zvijezde, poznati sportaπi i politiËari Ëesto imaju i jedno i drugo. Poznate liËnosti vrπe utjecaj, πto je jedan oblik moÊi. Isus, meutim, nije bio impresioniran niËijim bogatstvom i moÊi. On je jednostavno æelio doprijeti do takvih ljudi iz istih razloga kao i do svih ostalih: æelio je da imaju ono bogatstvo koje se novcem ne moæe kupiti. OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo knjigu Ellen G. White, Misli s Gore blaæenstava, Znaci vremena, Zagreb 2013., str. 70—81 61 NEDJELJA 16. veljaËe OBILNO BLAGOSLOVLJENI Kao pala ljudska biÊa, skloni smo ljubomori, posebno prema onima koji imaju viπe novca od nas (bez obzira na to koliko novca mi veÊ imamo). Biblija, meutim, ne omalovaæava bogatstvo ili bogate ljude. Kao i s mnogim stvarima u æivotu, problemi se ne javljaju zbog samih stvari, veÊ zbog naËina na koji se odnosimo prema njima. Koji nam savjet u vezi s bogatstvom nudi Sveto pismo? Ponovljeni zakon / 5. Mojsijeva 8,17.18; Postanak / 1. Mojsijeva 13,5.6; 41,41-43; Job 1,1-3; Daniel 4,28-31. Zaπto je bilo vaæno da Izraelci ne zaborave odakle potjeËu njihovi blagoslovi? .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. Nema sumnje da su ljudi poput Abrahama, Josipa, Mordokaja, Estere, Ezekije, Hoπee i Joπafata bili bogati, ali i duhovni ljudi. Nabukodonozorov primjer nam, meutim, pokazuje koja opasnost vreba kada od bogatstva naËinimo idola, πto se moæe lako dogoditi svakome od nas. Suprotno tome, starom Izraelu je priznavanje Boæje velikoduπnosti kad je u pitanju bilo njihovo bogatstvo, donosilo duhovne i materijalne blagoslove. Bilo im je izriËito zapovjeeno da ne zaborave odakle ti blagoslovi dolaze. Ovo je dobra pouka za sve nas, zar ne? Ukratko, bogatstvo samo po sebi ne ukazuje na duhovno siromaπtvo ili ravnoduπnost. Bilo je nekih vrlo poboænih i vjernih bogatih ljudi, ali i opakih i zlih. U svakom sluËaju, potrebu za novcem ne smijemo pretvoriti u opsjednutost, niti smijemo prezirati one koji su bogati. Njima je potrebno spasenje kao i svakome od nas. Kakav je vaπ stav prema bogatim ljudima? Lako je postati ljubomoran, zar ne? Kako moæete pobijediti te osjeÊaje i bogatu osobu promatrati kao i sve ostale, kao duπu kojoj je potrebno spasonosno znanje o Isusu? 62 PONEDJELJAK 17. veljaËe NO∆NI SUSRET Bogati, poznati ljudi na dobrim poloæajima nisu plaπili Isusa. On nije prezirao niti se divio ljudima na visokim druπtvenim poloæajima. Spasitelj je znao da materijalni napredak ne moæe pruæiti mir, osobno zadovoljstvo, dobre meuljudske odnose ili pravi æivotni smisao. Lako se moæe dogoditi da bogati budu usamljeniji, nezadovoljniji ili razdraæljiviji od najjednostavnijih, najsiromaπnijih i najponiznijih krπÊanskih vjernika. Analizirajte Isusov razgovor s Nikodemom (Ivan 3,1-15). Koji su dogaaji vjerojatno pokrenuli Nikodemovo zanimanje za Isusovu vijest? (vidi 2,13-25) Kakvo je znaËenje imala tama? Koju je vaænu poruku uputio Krist Nikodemu? .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. Nikodem je bio svjedok Boæje sile i autoriteta koji se otkrio u Isusovoj sluæbi i zato se æelio s Njim susresti, ali u tajnosti. Isus je mogao odbiti taj tajni sastanak, ali ne æeleÊi da itko pogine, spremno je prihvatio tu priliku da dovede Nikodema korak bliæe nebeskom kraljevstvu. Nikodemovo siromaπtvo je bilo duhovne, a ne materijalne naravi. Iako bogat ovozemaljskim dobrima i na visokom druπtvenom poloæaju, bio je gladan duhovne hrane. Nikodem se protivio bilo kakvom nagovjeπtaju da je uËenim Izraelcima poput njega potrebno obraÊenje. Isus je, meutim, bio uporan suoËavajuÊi Nikodema s vjeËnim izborom izmeu suda i spasenja. StrahujuÊi da Êe biti odbaËen i ismijan, Nikodem je odbio Isusov poziv. Razgovor je naizgled proπao bezuspjeπno. Meutim, duhovno sjeme bilo je posijano i polako je poËelo nicati na tlu njegovog srca. “Nakon Gospodnjeg uzaπaπÊa, kad su se uËenici rasijali zbog progonstva, Nikodem je vaæno istupio naprijed. Upotrijebio je svoje bogatstvo podupiruÊi mladu crkvu za koju su Hebreji oËekivali da Êe biti uniπtena Kristovom smrÊu. U vrijeme opasnosti on, koji je bio tako obazriv i sumnjiËav, bio je Ëvrst kao stijena, hrabreÊi vjeru uËenika i dajuÊi sredstva za napredak djela Evanelja. Oni koji su ga ranije poπtovali, sad su mu se rugali i progonili ga. Postao je siromaπan u zemaljskim dobrima, ali se nije pokolebao u vjeri koja se u njemu rodila za noÊnog razgovora s Isusom.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 130) 63 UTORAK 18. veljaËe BOGATI I NE»ASNI »ast i bogatstvo ne idu uvijek zajedno. Iako mnogi zarauju dosta novca poπtenim, napornim i marljivim radom, primajuÊi Boæje blagoslove, drugi se opet bave nepoπtenim poslovima. Neki zarauju novac na legalan ali nemoralan naËin, jer kao πto svi znamo, nije sve nemoralno i nelegalno. Usporedite Matej 9,10-13 i Luka 5,27-32; 19,1-10. ©to je pokrenulo kritike s kojima se Isus suoËio? ©to nas Njegova reakcija na kritike uËi o milosti? .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. Jerihon, mjesto u kojem je Zakej æivio, bio je znaËajno trgovaËko srediπte, gdje se nalazila i Herodova palaËa. Zbog svojega geografskog poloæaja, postao je mjesto okupljanja carinske vlasti. Zakej se lako mogao obogatiti na legalan naËin kao glavni podruËni carinik. Meutim, priËa nam kaæe da ga je pohlepa nagnala da prekoraËi zakonske granice. Domoljubni zeloti prezirali su Ëak i poπtene carinike, jer su ih gledali kao orue u rukama rimskih tlaËitelja, a s posebnim su prijezirom gledali na nepoπtene carinike kao πto je bio Zakej. Matej (Levi) zauzimao je sliËan poloæaj u Kafarnaumu, koji je bio pod vlaπÊu Heroda Antipe. BuduÊi da su bili orua rimske vlasti, smatrani su izdajicama, ili joπ gore, izdajicama i lopovima. Ipak, Krist se nije dao odvratiti. SuprotstavljajuÊi se druπtvenim ograniËenjima, Isus je veËerao s njima primajuÊi oπtre kritike od sveÊenika i obiËnih graana. Isusovim djelovanjem u njihovom æivotu, ovi su prezreni ljudi na kraju bili privuËeni Evanelju, dok Matej ne samo da je postao jedan od dvanaestorice uËenika, veÊ i pisac dijela Novog zavjeta! Moramo biti oprezni kada donosimo sud o duhovnom stanju nekih ljudi. Iako nisu svi grijesi isti, a neki su sigurno druπtveno gori (s dobrim razlogom) od drugih, svi smo isti pred Bogom jer nam je svima potrebna Isusova pravda. Razmislite o nekim poznatim, ali prezrenim (moæda s pravom) osobama iz vaπe sredine. Kako bi to izgledalo da imate priliku svjedoËiti toj osobi. Biste li uopÊe to æeljeli? ©to biste joj rekli? 64 SRIJEDA 19. veljaËe PRIJEVARA BOGATSTVA Analizirajte sljedeÊe tekstove: Marko 4,18.19; Luka 1,51-53; 6,22-25; 12,16-21; 16,13. Koje praktiËne savjete sadræe ti redci? Koja duhovna upozorenja nalazimo u njima? Kako vjernicima mogu pomoÊi ovi tekstovi da meu bogatima stvaraju nove uËenike? .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. Vlada miπljenje da ne posjedujemo mi stvari, veÊ da stvari posjeduju nas. BuduÊi da je lako biti obuzet materijalnim dobrima, Isus je u prethodnom tekstu uputio opomenu o “prijevari bogatstva”. Razmislite o tome kako je lako moguÊe da zbog novca ili utrke za njim postanemo slijepi za prednosti duhovnog æivota. Vrlo je vaæno da ne zaboravimo tu istinu dok nastojimo doprijeti do onih koji su veÊ zaslijepljeni svojim bogatstvom. U isto vrijeme, trebamo preispitivati svoj æivot. Neki ljudi æive kao da Êe im na sudu biti postavljeno samo jedno pitanje: Koliko si novca zaradio? Krist mijenja naπe pogreπno postavljene prioritete. Materijalna dobra nisu zabranjena, ali moraju biti stavljena na pravo mjesto. Ona su Boæje orue na korist ljudima. Ona postaju blagoslov kada se dijele s drugima, a prokletstvo kada se sebiËno gomilaju. Materijalisti, bilo da su bogati ili siromaπni, u opasnosti su da ærtvuju vjeËna dobra zbog trenutaËnih zadovoljstava. VjeËno zadovoljstvo se mijenja za prolazne hirove, koji s vremenom slabe i postaju nezanimljivi. Ljudi sluæe ili Bogu ili novcu, nikada oboma. Svatko, bio bogat ili siromaπan, ne smije zaboraviti: “Jer kakva je korist Ëovjeku ako zadobije sav svijet a duπi svojoj naudi?” (Marko 8,36) Ova opomena u vezi s materijalizmom vaæna je za sve vjernike, ne samo radi njih samih, veÊ i onih kojima svjedoËe. Jer kako bismo mogli upozoriti bogate o moguÊim duhovnim opasnostima koje bogatstvo moæe donijeti ako i sami imamo isti problem? 65 »ETVRTAK 20. veljaËe IZLAGANJE OPASNOSTI ProuËite Matej 19,16-26. Koje su duhovne opasnosti otkrivene u tom tekstu? Kako vjernici mogu biti od koristi danaπnjim “bogatim mladiÊima”? .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. Posjedovao je obrazovanje, sposobnosti, velika materijalna sredstva, nespornu moralnost i neograniËeno samopoπtovanje! Mladi potencijalni uËenik iskreno je traæio UËiteljevu formulu za spasenje. Je li to Isusu trebalo laskati? “KonaËno se obraÊaju pripadnici viπe klase!” Takvo oduπevljenje oËito nije pomutilo Kristovo razmiπljanje. Da je ovaj mladiÊ oËekivao pohvalu, bio bi duboko razoËaran. Umjesto toga, Krist je postavio Deset zapovijedi kao minimalno mjerilo posluπnosti. Moæda je bogati mladi knez Ëestitao sam sebi. Prema vlastitim mjerilima, on je preπao prvu prepreku. Krist je, meutim, zahtijevao pravednost koja je nadilazila ono πto su posjedovali drugi vjerski voe. HoÊe li ta mjerila biti sniæena kako bi se iziπlo ususret ovom kandidatu? Juda bi bio oduπevljen. Svatko tko se bavio odnosima s javnoπÊu bio bi presretan. Zamislite πto bi znaËilo imati potporu bogatog mladiÊa! Meutim, preko duhovnih nedostataka ne moæe se prijeÊi niti se moæe umanjiti njihov utjecaj, jer je Isusova sluæba sveta. Kompromis se ne moæe tolerirati. Treba se osloboditi svake sebiËne sklonosti. Krist je naglasio tri vaæna koraka: prodaj sve πto imaπ, daj sve siromasima, slijedi me. Ovo je bila duhovno opasna teritorija. Iako mlad, buduÊi uËenik je posjedovao priliËno veliko bogatstvo. Luksuzne kuÊe, predivni vinogradi, plodna polja, moderna odjeÊa, kolekcije nakita, sluge, stoka, moæda brze koËije — sve ovo je moæda proletjelo njegovim umom. Boæji uvjeti bili su nepromjenjivi. Ni cjenkanje, ni pregovaranje ne bi smanjilo cijenu: sve za Isusa; zemaljska veliËina u zamjenu za nebesko blago. “Koliko ih je doπlo Kristu, spremnih da svoje probitke predaju u Njegove ruke, s iskrenom æeljom, poput bogatog mladog kneza, da baπtine vjeËni æivot! Ali kada im se predoËi cijena — kada saznaju da se moraju svega odreÊi, kuÊe i zemlje, æene i djece, i da svoj æivot viπe ne mogu smatrati svojim, odlaze tuæni. Oni æele nebeska blaga i æivot koji je sliËan Kristovom, ali se nisu spremni odreÊi ovozemaljskog blaga. Nisu spremni predati sve kako bi dobili vijenac æivota.” (Ellen G. White, The Advent Review and Sabbath Herald, 9. travnja 1898.) 66 PETAK 21. veljaËe ZA DALJNJE PROU»AVANJE ProËitajte sljedeÊa poglavlja u knjizi Ellen G. White Isusov æivot: “Nikodem”, str. 123—130, “Levi — Matej”, str. 211—219, “Jedno ti nedostaje”, str. 424—428, “Zakej”, str. 450—454; i u knjizi Put u bolji æivot poglavlje “Rad s imuÊnima”, str. 127—132. “Mnogo je reËeno o naπoj duænosti prema prezrenim siromasima; zar ne bismo trebali pokloniti malo paænje i prezrenim bogataπima? Ovakve ljude mnogi smatraju beznadnima, i malo Ëine da otvore oËi onih koji su, zaslijepljeni i oπamuÊeni sjajem zemaljske slave, izgubili vjeËnost sa svog obzorja. TisuÊe bogatih su otiπli u grob a da ih nitko nije opomenuo. Ali ma kako izgledali ravnoduπni, mnogi od bogatih imaju teret na duπi. ‘Tko novce ljubi, nikad ih dosta nema; tko bogatstvo ljubi, nikad mu dosta probitka.’ Onaj tko kaæe dobrom zlatu: ‘Sigurnost moja!’ ‘odrekao se Boga odozgor’, ‘ta nitko sebe ne moæe otkupit ni za se dati Bogu otkupninu: æivotu je cijena previsoka, i nikada je neÊe platiti.’ (Propovjednik 5,9; Job 31,24.28; Psalam 49,8.9) Bogatstvo i svjetovna Ëast ne mogu zadovoljiti duπu. Mnogi od bogatih ljudi Ëeznu za nekom boæanskom sigurnosti, za nekom duhovnom nadom. Mnogi Ëeznu za neËim πto Êe uËiniti kraj jednoliËnosti njihovog besciljnog æivota. Mnogi od onih iz javnog æivota osjeÊaju potrebu za neËim πto nemaju. Mali broj njih odlazi u crkvu; jer misle da tu nalaze malo dobiti. Nauk koji Ëuju ne dolazi do srca. Zar im se ne bismo trebali osobno pribliæiti?” (Ellen G. White, Put u bolji æivot, str. 127,128) PITANJA ZA RAZGOVOR 1. Bogati obraÊenici igrali su vaænu ulogu u financijskoj potpori mladog krπÊanskog pokreta. Iako su postojali izuzetci, poærtvovno davanje bilo je karakteristika dobrostojeÊih vjernika. Boæje kraljevstvo Ëine iskreni ljudi iz svih druπtvenih slojeva. KrπÊani se ne trebaju plaπiti niti se diviti bogatim ljudima, ali im trebaju neustraπivo objavljivati Boæju vijest da bi se spasili. Uz upozorenje da nikada ne smijemo Ëiniti kompromis izmeu teologije i naËela, koje promjene vaπa crkva moæe uËiniti kako bi se bogati ljudi lakπe ukljuËili meu vjernike? Kako vaπa crkva u svojem evaneoskom radu odgovara na potrebu stvaranja uËenika meu bogatima? ©to konkretno vaπa crkva moæe uËiniti da privuËe bogate ljude? 2. ProËitajte biblijske retke koje je Ellen G. White upotrijebila u tekstu od petka. Koja je njihova bit? Kako onima koji smatraju da Êe pronaÊi sreÊu u bogatstvu i materijalnim dobrima, moæemo pomoÊi da shvate da su na pogreπnom putu? 67 Dnevnik posredniËke molitve Moj molitveni popis: .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. Moja molitvena iskustva: .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. “Nema vremena niti mjesta koje ne bi bilo prikladno za upuÊivanje molitve Bogu. Ne postoji niπta πto bi nas moglo sprijeËiti da podignemo svoje srce u duhu iskrene molitve. U mnoπtvu na ulici, zaokupljeni poslovnim obvezama, moæemo uputiti molitvu Bogu i zatraæiti boæansko vodstvo.” (Ellen G. White, Put Kristu, str. 86.) 68 POUKA 9 22. veljaËe—1. oæujka 2014. PouËavanje moÊnih “RijeË se Boæja πirila bez prestanka, a broj je uËenika u Jeruzalemu silno rastao. I mnogi su sveÊenici prihvaÊali vjeru.” (Djela 6,7) Biblijski tekstovi: Rimljanima 13,1-7; Marko 2,23-28; Matej 8,5-13; 26,57-68; 27,11-14; Djela 4,1-12. “UËenici nisu bili obdareni hrabroπÊu i postojanoπÊu muËenika, sve dok im takva milost nije bila potrebna. Tada se ispunilo Spasiteljevo obeÊanje. Kada su Petar i Ivan svjedoËili pred savjetom Velikog vijeÊa, ljudi se ‘poËnu diviti. Prepoznali su u njima Isusove pratioce.’ (Djela 4,13) O Stjepanu stoji napisano da ‘svi koji su sjedili u Velikom vijeÊu upru pogled u Stjepana i opaze da mu je lice poput lica aneoskoga’. ‘Ljudi ne mogoπe odoljeti mudrosti i Duhu kojim je govorio.’ (Djela 6,15.10) PiπuÊi o svom suenju na carskom sudu, Pavao kaæe: ‘Za prve moje obrane nitko mi nije pritekao u pomoÊ; πtoviπe, svi su me ostavili. ... Ali mi je Gospodin pritekao u pomoÊ i jaËao me da se mojim posredstvom propovijedanje potpuno izvrπi i da ga Ëuju svi pogani. I izbavljen sam od lavljih usta.’ (2. Timoteju 4,16.17)” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 285) OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo knjigu Ellen G. White, Misli s Gore blaæenstava, Znaci vremena, Zagreb 2013., str. 81—88 69 NEDJELJA 23. veljaËe PO©TOVANJE VLASTI Tijekom stoljeÊa ljudi su nastojali razumjeti ulogu i funkciju vlasti i kako se graani trebaju odnositi prema njoj. ©to vladarima daje pravo da vladaju? Koji je najbolji oblik vlasti? Treba li narod uvijek poπtovati vlast? Ako ne, zaπto ne? S nekim se pitanjima borimo do danaπnjeg dana. ProËitajte Rimljanima 13,1-7. Koju vaænu poruku nalazimo u tim redcima za nas? Kako, meutim, ti redci i poruka koju nose mogu biti zloupotrijebljeni? Koje primjere u povijesti imamo da se takvo πto dogodilo? Kako mi kao Crkva moæemo uËiti iz pogreπaka krπÊanske crkve uopÊe? .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. TlaËenje i okrutnost bili su karakteristiËni za Rimsko Carstvo u Kristovo vrijeme. Rimske legije tlaËile su i pokoravale civilizirane narode, na silu ih ËineÊi dijelom svojeg Carstva. Stotine tisuÊa ljudi bilo je liπeno imetka, zatvarano i ubijano. Marionetski organi vlasti koje je Rim postavljao bili su moæda i gori od same rimske vlasti. Ipak, zanimljivo je zapaziti da Isus nikada nije bio zagovornik bilo kakve pobune protiv te vlasti, ili uskraÊivanja poreza (Luka 20,25). Jedinim Ëinom druπtvenog neposluha — prevrtanjem stolova mjenjaËima novca — Isus je pokazao gnuπanje koje je osjetio zbog zloupotreba sveÊenika. To nije bilo usmjereno protiv Rimljana. “Boæji narod priznaje ljudsku vlast kao uspostavljenu boæanskom zapovijeu, i nauËava da je pokoravanje toj vlasti u njezinoj zakonitoj sferi sveta duænost. Ali ako njezini zahtjevi dou u suprotnost s Boæjim zahtjevima, Boæja rijeË mora biti iznad svih ljudskih zakona. ‘Tako govori Gospod’ ne smije se odbaciti radi nekog ‘tako govori crkva ili dræava’. Kristovu krunu treba uzdiÊi iznad dijadema zemaljskih vladara.” (Ellen G. White, Testimonies for the Church, sv. 6, str. 402) 70 PONEDJELJAK 24. veljaËe “ZAR NISTE »ITALI ...?” Neki od najmoÊnijih i najutjecajnijih ljudi Kristovog vremena s kojima se Isus susretao bili su vjerski voe, od kojih su mnogi otvoreno pokazivali neprijateljstvo prema Njemu. Ipak, Ëak i prigodom tih susreta, Isus se uvijek postavljao kao Otkupitelj. On nije ulazio u rasprave, veÊ je tim ljudima æelio pruæiti spasenje, tim moÊnim i utjecajnim ljudima koji su Ga na kraju osudili na smrt. ProËitajte Marko 2,23-28; 3,1-6; Matej 12,1-16. Kako je Isus prigodom tih susreta, usprkos otvorenom neprijateljstvu prema Njemu — pokuπavao doprijeti do tih ljudi? ©to je govorio i Ëinio da bi dotaknuo njihova srca? .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. Zanimljivo je da se u dodiru s tim ljudima Isus pozivao na Sveto pismo i svetu povijest, izvore koji su trebali dirnuti vjerske voe. Isus se dræao onoga πto im je bilo zajedniËko. Na primjer, citirao je Bibliju kada je govorio o vaænosti milosti u odnosu na obiËaje. Na taj je naËin æelio pribliæiti voama dublje znaËenje Zakona za koji su tvrdili da ga tako gorljivo i sa æarom dræe i poπtuju. Kad je govorio o izvlaËenju æivotinje iz jame u subotu, Isus se dotaknuo najosnovnijih pojmova dobrote i ljubaznosti, neËega πto je tim ljudima trebalo biti blisko. Problem je, meutim, bio u tome πto je njihova gorËina i mrænja prema Isusu pomraËila Ëak i to. Na kraju su sama Ëuda glasno govorila tim utjecajnim voama o izuzetnom »ovjeku koji je bio meu njima. S naπega danaπnjeg glediπta, mi s Ëuenjem Ëitamo kako su ti ljudi bili tako slijepi i tvrdokorni. Kako moæemo biti sigurni da, u æelji da saËuvamo neπto Ëega se ne æelimo odreÊi, ne spreËavamo dotok joπ veÊeg svjetla od Boga? Zaπto se to moæe lakπe dogoditi nego πto moæda mislimo? 71 UTORAK 25. veljaËe RIMSKI STOTNIK Iako je nekoliko Kristovih susreta s moÊnim ljudima gorko zavrπilo, bilo je i znaËajnih izuzetaka, kao πto je bio susret s Nikodemom i rimskim stotnikom. ProËitajte Matej 8,5-13; Luka 7,1-10. ©to moæemo nauËiti iz ovih izvjeπtaja o svjedoËenju ljudima koji posjeduju moÊ? .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. Kada je do rimskog stotnika stigao glas da se Isus pribliæava, poslao je nekoliko prijatelja da Ga odvrate od dolaska. Duboko poπtujuÊi hebrejsku vjeru i Isusa, smatrao je sebe nedostojnim Kristove osobne paænje. KonaËno, pred sam Isusov dolazak, skupio je hrabrosti i priπao Mu. Objasnio Mu je situaciju izraæavajuÊi vjeru da i sama Kristova rijeË moæe povratiti bolesnog slugu. OslanjajuÊi se na iskustvo steËeno u vojsci, razumio je πto znaËi autoritet. On je sluπao svoje nadreene, a njegovi podreeni sluπali su njega. Kako je zadivljujuÊe πto je taj Ëovjek, koji je imao moÊ i utjecaj (joπ je k tome bio i Rimljanin), pokazao tako duboku vjeru, kada su mnogi koji su uæivali toliko prednosti u duhovnom smislu prezrivo odbacili Isusa. Iskreno samoispitivanje je korisno. Trebamo se upitati jesmo li postali samozadovoljni i prihvaÊamo li samo ispravnu doktrinu umjesto da iskusimo æivu vjeru? Pokazuju li novi, manje osposobljeni vjernici veÊu vjeru od onih koji su odrasli u krπÊanstvu? PoËinjemo li se zbog duhovnih prednosti oslanjati samo na sebe? Prolaze li duhovne moguÊnosti neopaæene? Na koje god od ovih pitanja odgovorimo potvrdno, Krist je rjeπenje problema. Svatko moæe doæivjeti iskustvo rimskog stotnika. Ovaj dogaaj treba ohrabriti one koji πire Evanelje meu ljudima koji imaju moÊ. Koliko rimskih stotnika ima u dvadeset prvom stoljeÊu? Moæe li njihova vjera nadahnuti i ojaËati naπu? U sluæbi nesebiËnosti i samoodricanja vlada sila koja moæe dotaknuti svakoga bez obzira na poloæaj ili staleæ. Koje od ovih osobina pokazujemo u vlastitom æivotu i svjedoËenju? 72 SRIJEDA 26. veljaËe SU–ENJE ISUSU ProËitajte Matej 26,57-68; 27,11-14; Luka 23,1-12; Ivan 18,1923, 31-40; 19,8-12. ©to moæemo nauËiti iz Isusovog svjedoËenja tim moÊnim ljudima? .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. Tijekom posljednjih dogaaja Isusovog ovozemaljskog putovanja, Njegovi sljedbenici mogli su uvidjeti bolnu cijenu postojane vjere. Od uhiÊenja do raspeÊa, Krist je svjedoËio pred najmoÊnijima u zemlji: kraljevima, upraviteljima i sveÊenicima, onima koji su bili zatrovani svjetovnom vlaπÊu. Oni su naizgled imali vlast nad Njim. Vojnici su vodili Isusa od njihovih sudnica do njihovih vijeÊa velikih sveÊenika i njihovih palaËa, nesvjesni da je to zapravo Njegov svijet. Svaka presuda donesena protiv Krista bila je presuda donesena protiv njih samih. Katkad je rezultat Kristovog svjedoËenja bio znatno drugaËiji nego πto je On æelio. Kako bi se Krist radovao da su Pilat, Kaifa, Herod i drugi predali svoje srce i pokajali se. Tvrdoglavo su odbijali Njegove usrdne molbe. Okorjelog srca odbijali su Njegov konaËni poziv za spasenje. I Kristovi sljedbenici u dvadeset prvom stoljeÊu trebaju uvidjeti da Êe rezultati njihovog rada u stvaranju uËenika Ëesto biti potpuno razliËiti od onoga πto bi æeljeli i za πto se mole. Njihove napore neÊe uvijek pratiti odgovarajuÊi uspjeh. To ih ne treba obeshrabriti, niti utjecati na daljnje svjedoËenje. Pravi uËenik je, poput Krista, vjeran do smrti, a ne do prvog razoËaranja. UpuÊivanje poziva sluπateljima odvaja pπenicu od kukolja. Pπenica donosi radost, kukolj donosi æalost, æetva se nastavlja. Usprkos Kristovom oËito neuspjeπnom svjedoËenju tim moÊnim ljudima, poslije se neπto dogodilo Ëudesno, o Ëemu Ëitamo u Djelima 6,7, jer se nije umnoæio samo broj uËenika, veÊ su “i mnogi sveÊenici prihvaÊali vjeru”. Samo Bog zna koliko je tih sveÊenika sluπalo i gledalo Isusa u tim posljednjim satima. 73 »ETVRTAK 27. veljaËe ©IRENJE RANOG KR©∆ANSTVA Kristovi prvi uËenici odluËno su πirili Evanelje πirom civiliziranog svijeta. KuÊe, sinagoge, stadioni, sudnice i kraljevske palaËe postali su pozornica na kojoj je objavljivano nebesko kraljevstvo. Isus je, meutim, tim uËenicima prorekao uhiÊenja, suenja, neprijateljski raspoloæene ljude na vlasti (Matej 10,16-20). Oni koji su bili proæeti zemaljskom moÊi bili su najsporiji u prihvaÊanju Krista. ProËitajte sljedeÊe tekstove u Djelima: 4,1-12; 13,5-12.50; 23,1-6; 25,23-26,28. Iako moæemo steÊi dojam da se odjednom toliko mnogo ljudi obratilo niotkuda, nije bilo tako. Ti dramatiËni rezultati bili su vidljivi rezultat prethodnih dogaaja. Vrijeme sjetve prethodi æetvi. Krist je vjerno objavljivao Evanelje. Misionari su svjedoËili πirom Judeje. Prvi obraÊenici nesumnjivo su pomogli πirenju vijesti. Kada je Krist pobijedio smrt, potvrujuÊi time svoju vijest, tisuÊe dotadaπnjih promatraËa pojurile su u nebesko kraljevstvo. Dotad su Ga tajno pratili. Njihova srca odazivala su se na Njegove pozive, ali kulturni Ëimbenici, sigurnost posla i obiteljski pritisci usporili su njihovo otvoreno prihvaÊanje Krista. Njegovo uskrsnuÊe poruπilo je ograde i potaknulo ih da donesu odluku. Zatim je na pozornicu stupio apostol Pavao. Njegovo svjedoËenje, meutim, nije bilo svuda cijenjeno. Ponekad su ga istaknuti muπkarci i æene progonili i odbacivali. Bio je kamenovan, biËevan, zatvaran i na druge naËine muËen — Ëesto na nagovor moÊnih ljudi. »esto su politiËki motivi bili temelj njihovih protukrπÊanskih stavova. Namjesnik Feliks zatvorio je Pavla da bi umirio Pavlove vjerske neistomiπljenike. Njegov nasljednik, Fest, bio je otvorenijeg uma, ali mu je nedostajala politiËka snaga volje da oslobodi Pavla. Tijekom svojeg sluæbenog posjeta, kralj Agripa i njegova sestra Berenika (potomci Herodove dinastije), zatraæili su da se susretnu s Pavlom. Naæalost, poput njihovih prethodnika, odbili su poziv spasenja. Kristovi uËenici u dvadeset prvom stoljeÊu moraju pokazati istu ustrajnost kada se suoËavaju sa sliËnim odbacivanjima i progonstvom. Kako Kristovi radnici koji πire istinu meu svjetovnim i vjerskim vlastima mogu izbjeÊi obeshrabrenje zbog Ëestog odbijanja? Kad god Kristovi sljedbenici rade za ljude na poloæajima, na koga joπ moæe utjecati njihovo svjedoËenje? 74 PETAK 28. veljaËe ZA DALJNJE PROU»AVANJE ProËitajte u knjizi Ellen G. White Isusov æivot poglavlja “Rimski kapetan”, str. 250—253; “Pred Anom i Kaifom”, str. 577—590; “U Pilatovoj sudnici”, str. 598—614; u knjizi Put u bolji æivot, poglavlje “Rad s imuÊnima”, str. 127—132; u knjizi Djela apostolska, poglavlje “Zamalo me uvjeri”, str. 272—275. “ImuÊni, koji ljube svijet i sluæe svijetu, neÊe biti privedeni Kristu nekom sluËajnoπÊu. »esto je ovakvim osobama najteæe priÊi. Neka muπkarci i æene, proæeti misionarskim duhom, koji neÊe klonuti i koji se neÊe obeshrabriti, uloæe osobni napor za ove duπe. Neki su izrazito sposobni za rad s predstavnicima viπih slojeva druπtva.” (Ellen G. White, Put u bolji æivot, str. 130) PITANJA ZA RAZGOVOR 1. Kad god je Isus svjedoËio ljudima na poloæaju, drugi su to primijetili. Neki od njih takoer su bili na visokom poloæaju, neki ne. Poput Nikodema i Josipa iz Arimateje, mnogi meu obrazovanim sveÊenicima postupno su prihvaÊali vjeru. Neki promatraËi Kristovih sukoba s vjerskim voama takoer su povjerovali. Vulkanska podrhtavanja obiËno leæe pritajena ispod Zemljine kore. Odreivanje jaËine golim okom nemoguÊe je. ToËno mjerenje zahtijeva posebne instrumente. SliËno tome, potencijalna snaga Isusovog pokreta ostala je skrivena tijekom Njegove zemaljske sluæbe. Nakon Njegovog uskrsnuÊa doπlo je do erupcije Njegovog kraljevstva, koja se pokazala u masovnim obraÊenjima, Ëak i meu onima na utjecajnim poloæajima. Vjerno sijanje sjemena konaËno je donijelo obilnu æetvu. Te Ëinjenice nam govore o tome da se ne trebamo obeshrabriti kada nam se Ëini da naπe svjedoËenje nije uspjeπno koliko bismo mi æeljeli, posebno meu moÊnom elitom. 2. Ellen G. White je u prethodnom tekstu spomenula da su neki bili posebno osposobljeni za rad s utjecajnim ljudima. Koje osobine oni posjeduju? Zaπto moramo paziti da ne ograniËimo djelovanje onih za koje smatramo da nisu osposobljeni za takav rad? 75 Dnevnik posredniËke molitve Moj molitveni popis: .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. Moja molitvena iskustva: .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. “Kad bi se glasnici koji svijetu objavljuju posljednje sveËano upozorenje molili za Boæji blagoslov — ne hladno, nehajno i lijeno, veÊ gorljivo i s vjerom kao Jakov — imali bi na mnogim mjestima priliku da kaæu: “Vidjeh Boga licem u lice, i na æivotu ostadoh.” (Postanak 32,31) Nebo bi ih ubrojilo meu knezove buduÊi da imaju snage nadvladati u borbi s Bogom i s ljudima.” (Ellen G. White, Velika borba, str. 490) 76 POUKA 10 1.—8. oæujka 2014. PouËavanje naroda “Jer Êe se dom moj zvati dom molitve za sve narode.” (Izaija 56,7) Biblijski tekstovi: Izaija 56,6-8; Matej 11,20-24; Ivan 12,2032; Rimljanima 15,12; Djela 1,7.8. Kristova poruka od samog poËetka bila je upuÊena svima i svuda. Evanelje se zbog svoje univerzalnosti u poËetku πirilo po cijelom svijetu. Ta je ideja nesumnjivo bila izazov naËinu razmiπljanja Isusovih uËenika. Njihova prva reakcija, na primjer, prigodom Isusovog razgovora sa æenom Samarijankom oslikava kako su se suoËili s takvim izazovom. Oni su smatrali da je Isus kao Mesija ispunjenje hebrejskih proroËanstava i nade. Oni su nekako previdjeli ili pogreπno tumaËili proroËke spise, posebno Izaijine, Ëija se vijest odnosila na sve narode. Isus, »eænja svih naroda, nije bio ograniËen na samo jednu skupinu ljudi. Spasenje nije bilo samo za Hebreje, veÊ za sve ljude. Kristovi sljedbenici trebaju nadvladati nacionalne granice, meunarodne sukobe, jeziËne razlike i druge poteπkoÊe, zato πto je On osobno uspostavio model meukulturalnog evangelizma. Kao adventisti, mi prepoznajemo taj poziv u Otkrivenju 14,6: “Uto spazih nekoga drugog anela gdje leti u najviπem dijelu neba noseÊi jednu neprolaznu radosnu vijest koju mu je trebalo navijestiti stanovnicima zemlje: svakom narodu i plemenu, jeziku i puku.” OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo knjigu Ellen G. White, Misli s Gore blaæenstava, Znaci vremena, Zagreb 2013., str. 89—100 77 NEDJELJA 2. oæujka PROROCI SU PROREKLI Stari proroci su prorekli obraÊenje neæidova (neznaboæaca) na vjeru koja se temelji na Svetom pismu. Poganska boæanstva, poganska bogosluæja i destruktivan naËin æivota trebali su biti pobijeeni nepokolebljivom predajom Jahvi i vjerom u Njega. Izraelski neprijatelji trebali su pohrliti u Jeruzalem moleÊi da budu primljeni, æedni duhovnog znanja. ZadaÊa Izraelaca bila je da πire Boæji sveopÊi poziv okolnim narodima. Naæalost, æelju Izraelaca za misionarskim radom uguπile su zemaljske brige. Velika vizija bila je zatrpana ispod samozadovoljstva. Kristov dolazak je oæivio tu viziju, bar za neko vrijeme. ProËitajte Izaija 56,6-8; Mihej 4,1.2; Jona 3,7-10; 4,1. ©to nam ovi redci govore o misionarskom radu meu svim narodima, i koliko je nekima u Izraelu to bilo teπko razumjeti? .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. Izrael je trebao biti svjetlo narodima. Vidjevπi divne prednosti koje su Izraelci uæivali, neznaboæaËki narodi poËeli bi se zanimati za izraelsku monoteistiËku religiju, i tako bi se mnogi obratili pravom Bogu. Naæalost, stvari se nisu tako odvijale buduÊi da je izraelski narod postao usredotoËen na sebe i tako izgubio iz vida svoj viπi cilj, a Ëesto i Boga koji im je pruæao toliko blagoslova. Suvremeni krπÊani suoËavaju se sa sliËnim izazovima. HoÊe li poærtvovno ulagati u πirenje Evanelja, ili Êe postati usredotoËeni na sebe zaboravljajuÊi svoj viπi cilj? Mnogo je lakπe upasti u tu zamku nego πto moæemo i zamisliti. “U ime Gospodnje podignimo svoje glasove hvaleÊi Ga i zahvaljujuÊi se za rezultate rada u inozemstvu. Ali naπ Vojskovoa koji nikada ne grijeπi, joπ uvijek nam nareuje: ‘Naprijed. Stupajte na nova polja. Uzdignite zastavu u svakoj zemlji.’ ‘Ustani, zasini, jer svjetlost tvoja dolazi, nad tobom blista Slava Jahvina.’ (Izaija 60,1) Naπa lozinka treba biti: ‘Naprijed, uvijek naprijed.’ Boæji aneli iÊi Êe ispred nas da bi nam pripremili put. Ne moæemo sa sebe skinuti teret duænosti prema ‘stranim podruËjima’ dok god Ëitava zemlja ne bude obasjana slavom Gospodnjom.” (Ellen G. White, Testimonies for the Church, sv. 6; str. 28,29) 78 PONEDJELJAK 3. oæujka TE©KO VAMA! ProËitajte Matej 11,20-24; Luka 4,25-30; 17,11-19; Ivan 10,16. Koju kljuËnu poruku nalazimo u ovim tekstovima? Kako to moæemo primijeniti na sebe, u naπem vremenu i kontekstu? Koje je naËelo ovdje izneseno zbog kojeg moramo biti vrlo oprezni? .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. Krist je æelio probuditi svoj narod koji je uæivao mnoge prednosti, da uvidi koji je njegov pravi poziv i cilj. Æelio mu je pokazati da se spasenje, Ëak i kad je u pitanju izabran narod, ne dobiva roenjem, ne prenosi genima ili pravom steËenim roenjem. Spasenje se prihvaÊa svjesnim izborom, izborom koji su mogli donijeti Ëak i oni koji nisu bili Izraelci. Treneri ponekad upuÊuju izazov sportaπima usporeujuÊi ih s drugim πkolama ili klubovima koji se natjeËu. “Ako budete vjeæbali predano, energiËno i intenzivno kao oni, doæivjet Êete uspjeh.” Trenerova je motivacija da nadahne, da probudi æelju u njima, a ne da je uniπti. Isus je na isti naËin æelio da Njegov narod dijeli puninu spasenja s drugima kao πto su neki neæidovi to veÊ Ëinili. Nema sumnje da su Njegove rijeËi uæasnule neke, premda su im te istine veÊ trebale biti poznate i razumljive, zato πto je propovijedao ono πto nisu æeljeli Ëuti. Neki ljudi mogu imati mnoge duhovne prednosti koje drugi nemaju, ali u tom sluËaju moraju shvatiti da, πto god da im je darovano, sve je dar od Boga i treba biti upotrijebljeno na Njegovu slavu, a ne vlastitu. Kako je s nama? ©to je sa svim prednostima koje smo kao narod dobili od Boga? Zaπto je kao prvo vaæno da prepoznamo te prednosti, a zatim da u poniznosti uvidimo odgovornosti koje idu uz njih? 79 UTORAK 4. oæujka “GOSPODINE, HTJELI BISMO VIDJETI ISUSA” ProËitajte Ivan 12,20-32. Kako je univerzalnost Evanelja prikazana u ovim redcima? .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. Jeruzalemom su se πirile glasine. Upravo se zbio Kristov pobjedonosni ulazak. PokliËi su, meutim, brzo bili zamijenjeni pitanjima. ©to Êe se sada dogoditi? HoÊe li Isus biti okrunjen za kralja? Meu mnoπtvom koje se okupilo za Pashu bilo je i Grka. Zapazite njihove rijeËi upuÊene Filipu: “Gospodine, htjeli bismo vidjeti Isusa.” Drugim rijeËima, æeljeli su biti s Njim. Æeljeli su uËiti od Njega. Bilo je to veliko svjedoËanstvo za sveopÊi karakter Krista i Njegove vijesti! Ali kako je æalosno πto su Ga se oni koji su trebali reÊi to isto zapravo æeljeli otarasiti. Grci su vjerojatno priπli Filipu zato πto je on imao grËko ime. BuduÊi da je bio iz Betsaide, trgovaËkog i ribarskog srediπta — ujedno i πarolike kulturne sredine, vjerojatno je i govorio njihovim jezikom. Na osnovi teksta vidimo da Isus nije bio prisutan u tom trenutku. Moæda se u blizini molio Bogu na mjestu odreenom za Æidove. Pridruæivπi se uËenicima i Grcima koji su se raspitivali za Njega, Isus im je ispunio æelju. Zapazite πto im je rekao: “Ako tko hoÊe”, misleÊi da Ga bilo koji muπkarac, æena, Æidov ili Grk moæe slijediti ako æeli, ali za to postoji odreena cijena. Koja je cijena bila u pitanju? Kako to moæemo razumjeti? Vidi Ivan 12,25. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. Zatim je, u prisutnosti tih stranaca, doπao glas s Neba potvrujuÊi vijest o sudu i pobjedi. Isus je rekao da se taj glas Ëuo ne zbog Njega, veÊ zbog njih, Æidova i Grka, kako bi njihova vjera bila uËvrπÊena. Kristove rijeËi odmah su potvrdile da je Njegova ærtva trebala biti prinesena za cijeli svijet. 80 SRIJEDA 5. oæujka RU©ENJE PREPREKA ProËitajte Ivan 7,35; 8,48; Luka 10,27-37. Na koji naËin ovi redci pokazuju da meu krπÊanima ne smiju postojati prostorne, etniËke i druge granice dok traæe uËenike meu svim narodima? .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. Prijezir nekih voa prema Isusu nije imao granica. I ovdje se ponavlja velika ironija: upravo oni koji su trebali prvi primiti Njega i Njegovu vijest, najviπe su Mu se suprotstavljali. Izraelski sveÊenici prezreli su Boæjeg Sina, dok su Ga oni koji nisu pripadali izraelskom narodu prihvatili kao Mesiju. To je silna i otreænjavajuÊa pouka za one koji smatraju (moæda i opravdano) da se nalaze u duhovnoj prednosti u odnosu na druge! Kada su izgovarali rijeËi osude, ne samo da su Ga obiljeæavali kao nekoga u kome je avolski duh, veÊ su Ga nazivali i Samarijancem. Ismijavali su Ga πto je propovijedao meu Grcima, pokazujuÊi tako svoj prijezir prema onima koji nisu iz njihovog naroda i njihove vjere. Izraelskim voama bilo je nezamislivo πto Isus pouËava Grke. Isus se suprotstavio takvom miπljenju dajuÊi veÊe znaËenje karakteru nego etniËkom podrijetlu. Takoer je zanimljivo πto je Isus upotrijebio istinitu priËu o Samarijancu da bi im pruæio snaænu duhovnu pouku o tome πto stvarno znaËi ispunjavati Boæji zakon. Vjerski voe su prije bez sumnje suzdræano proπli pokraj ranjenog Ëovjeka zbog pogreπnog razumijevanja levitskog zakona i oskvrnuÊa. Prezreni Samarijanac svjesno je odbacio etniËke predrasude i spasio æivot strancu. Ovo je oπtar prijekor svima koji odbacuju i preziru Ëovjeka u potrebi samo zato πto ne pripada njihovoj kulturi, etniËkoj ili druπtvenoj skupini. Razmislite kada ste posljednji put propustili priliku da pomognete nekome kome je bila potrebna pomoÊ. Koja ste opravdanja naveli kako ne biste morali pomoÊi toj osobi? Kako ste trebali postupiti? 81 »ETVRTAK 6. oæujka VELIKI NALOG ProËitajte sljedeÊe tekstove: Rimljanima 15,12; Djela 1,7.8; Ivan 11,52.53; Matej 28,19.20. Koja je ovdje temeljna vijest i kako se ona uklapa u poruku trojice anela iz Otkrivenja 14? .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. Boæje djelo neÊe biti dovrπeno sve dok vjeËno Evanelje izraæeno u vijesti trojice anela iz Otkrivenja 14 ne nadvlada sve rasne, etniËke, nacionalne i geografske granice. Ne otkrivajuÊi toËno vrijeme, Sveto pismo jasno tvrdi da Êe Evanelje biti navijeπteno cijelom svijetu. ProreËeno je da Êe mnogi narodi prihvatiti tu vijest. To se mora dogoditi, ali tko Êe se ponuditi da bude Boæji kanal milosti? Tko Êe se pridruæiti Kristu u ruπenju rasnih, etniËkih i jeziËnih prepreka koje ometaju napredak Evanelja? Tko Êe isprazniti svoj novËanik i dæepove? Tko Êe ærtvovati ovozemaljsku udobnost i obiteljske veze radi ostvarivanja nebeskog cilja? To su pitanja koja moramo sebi postaviti. ©to Ëinimo kako bismo doprli do drugih ljudi, bez obzira na to tko su i odakle su? Kako je æalosno πto neki vjernici dopuπtaju da ih rasni stereotipi, kulturoloπke predrasude i sotonski osmiπljene druπtvene prepreke odvrate od odluËnog propovijedanja Evanelja, dok su drugi vjernici raπtrkani πirom svijeta spremni da posvete svoj æivot propovijedanju Evanelja. “Naπ misionarski uspjeh bio je potpuno razmjeran naπem samoodricanju i samopoærtvovnosti. Samo Bog moæe procijeniti djelo koje je izvrπeno jasnim i odluËnim objavljivanjem evaneoske vijesti. Prodrli smo u nova polja i borbeno se zalagali. Sjeme istine je posijano, svjetlo je obasjalo umove mnogih donoseÊi jasnije pojmove o Bogu i ispravnije miπljenje o karakteru koji treba izgraditi. TisuÊe su upoznale istinu onakvu kakva je u Kristu, i bile proæete vjerom koja se oËituje ljubavlju i proËiπÊava duπu.” (Ellen G. White, Testimonies for the Church, sv. 6, str. 28) 82 PETAK 7. oæujka ZA DALJNJE PROU»AVANJE ProËitajte u knjizi Ellen G. White Djela apostolska poglavlja “Veliki nalog”, str. 17—22, i “Pedesetnica”, str. 23—29; u knjizi Isusov æivot poglavlja “U predvorju”, str. 513—518 i “Milosrdni Samarijanac”, str. 408—413. “Neki Samarijanac, na svom putu, doπao je do nevoljnika i, kad ga je vidio, saæalio se na njega. Nije pitao je li ovaj stranac Æidov ili mnogoboæac. ... Tako je na pitanje ‘Tko je onda moj bliænji?’ za sva vremena primljen odgovor. Krist je pokazao da naπ bliænji nije samo onaj koji pripada naπoj crkvi i vjeri. To nema nikakve veze s rasom, bojom ili druπtvenom razlikom. Naπ je bliænji svaka osoba kojoj je potrebna naπa pomoÊ. Naπ je bliænji svaka duπa koju je ranio i izmuËio neprijatelj. Naπ je bliænji svatko tko je Boæja svojina.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 412) PITANJA ZA RAZGOVOR 1. ©to naπa financijska potpora crkvene misije πirom svijeta govori o naπoj stvarnoj posveÊenosti evaneoskom nalogu? Zaπto naπa ukljuËenost mora obuhvaÊati viπe od financijske pomoÊi? Na koji naËin sredstva koja su trenutaËno namijenjena crkvenom odræavanju mogu biti preusmjerena u meukulturalni evangelizam? 2. “Ne smijemo misliti da evaneoski rad ovisi uglavnom samo o propovjedniku. Bog je svakom pojedincu povjerio odreeni zadatak u vezi sa svojim kraljevstvom; i svatko tko ispovijeda Kristovo ime, treba biti usrdan i nesebiËan radnik, spreman da brani naËela pravde. Svaka duπa treba aktivno sudjelovati u unapreivanju Boæjeg djela. Ma kakav bio naπ æivotni poziv, mi kao krπÊani moramo upoznati svijet s Kristom. Svi trebamo biti misionari Ëiji je glavni cilj pridobivanje duπa za Krista.” (Ellen G. White, Testimonies for the Church, sv. 6, str. 427) Razmiπljajte u razredu o znaËenju prethodnog teksta i kako kao razred moæete pridonijeti zavrπetku djela na koje smo pozvani. 3. Razmiπljajte o Isusovim rijeËima zapisanim u Ivanu 12,25. ©to znaËi “mrzi svoj æivot na ovome svijetu“? Na koji naËin moæemo pokazati tu “mrænju“? 83 Dnevnik posredniËke molitve Moj molitveni popis: .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. Moja molitvena iskustva: .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. “Svaka usrdna molitva za milost i snagu bit Êe usliπana. ... Kad traæite ono πto je nuæno za dobrobit vaπe duπe, vjerujte da Êete to dobiti i dobit Êete. Prihvatite Njegove darove cijelim svojim srcem jer je Isus umro da biste vi mogli imati dragocjenosti Neba i konaËno naÊi dom s nebeskim anelima u Boæjem kraljevstvu.” (Ellen G. White, The Youth’s Instructor, 7. srpnja 1892.) 84 POUKA 11 8.—15. oæujka 2014. PouËavanje duhovnih voa “U to vrijeme ode Isus na goru da moli. Tu provede cijelu noÊ moleÊi Boga. Kad osvanu dan, dozva svoje uËenike te od njih izabra Dvanaestoricu, koje prozva apostolima.” (Luka 6,12.13) Biblijski tekstovi: Luka 6,12-16; Ivan 16,7-14; Luka 6,20-49; Jeremija 50,31; Izaija 57,15; Djela 1. Isus je aktivno radio na stvaranju i pouËavanju uËenika, ali je znao da je Njegov boravak na Zemlji kratak. Zato je uloæio napore da pripremi uËenike kako bi oni mogli nastaviti rad nakon Njegovog odlaska. On je bio njihov UËitelj. Iako su pouËavanje i priprema povezani, pod pouËavanjem se obiËno podrazumijeva usvajanje znanja, a pod pripremom oblikovanje ili osposobljavanje u praksi i disciplini. U pripremu uËenika za ulogu voa sigurno je bilo ukljuËeno usvajanje znanja, ali je duhovni rast bio najvaæniji. Morali su steÊi iskustva s Bogom u vjeri, nevoljama, posveÊenju, samopoærtvovnosti, kao i intelektualno razumijevanje doktrine i teologije. Samo znanje nije bilo dovoljna priprema za grube izazove koji su slijedili. Isus im je pruæio i jedno i drugo. OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo knjigu Ellen G. White, Misli s Gore blaæenstava, Znaci vremena, Zagreb 2013., str. 100—110 85 NEDJELJA 9. oæujka VODSTVO PO»INJE OVDJE Kristov boravak na Zemlji bio je priliËno kratak. Zato je priprema uËenika bila vrlo vaæna. Tko bi trebao biti izabran? Koliko njih bi trebalo biti izabrano? Isusovih uËenika sigurno je bilo na stotine. Jesu li svi oni trebali biti ukljuËeni u masovno obrazovanje? Krist je znao da se uspjeπno pouËavanje voa vrπi u malim skupinama, a ne na masovnim predavanjima. OgraniËeni broj bio je izabran kao Kristov prvi odjel. ProuËite Luka 6,12-16. ©to je Isus uËinio prije nego πto je izabrao svoje uËenike, i zaπto je to bilo vaæno? .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. Uspjeπan izbor zahtijevao je mudrost odozgo. Isus se u molitvi obratio svojem nebeskom Ocu da primi tu mudrost. I u dvadeset prvom stoljeÊu molitva treba prethoditi odabiru voa. Ako je Isus smatrao da Mu je potrebna usrdna molitva da bi primio potrebnu mudrost, koliko bi viπe danaπnji krπÊani trebali vapiti za boæanskom mudroπÊu kada biraju one koji su zaduæeni za napredak Velikog naloga. Izabravπi dvanaestoricu, Isus ih je nazvao apostolima — svojim opunomoÊenim predstavnicima kojima je udijelio duhovni autoritet. VeÊa skupina uËenika promatrala je ovo odreivanje i pripremanje za sluæbu bez ljubomore ili negativnih osjeÊaja. Poslije je Isus odredio veÊu skupinu od sedamdeset dva uËenika, a moæda i druge koje nisu zabiljeæene u Svetom pismu. Dvanaest uËenika, meutim, ostali su najbliæi Isusu; oni su nosili najveÊe odgovornosti i zato im je bila potrebna sveobuhvatna priprema i posveÊenost. Ovakvo ureenje jasno ukazuje na osmiπljenu organizacijsku strukturu meu ranim krπÊanima. Krist je duhovno opremio voe unutar te organizacije sposobnostima i obrazovanjem razmjerno njihovim dodijeljenim zadatcima. Razmislite o tome koliko je Isus provodio vremena u molitvi. ©to nam to govori o naπem molitvenom æivotu? Koliko vama znaËi molitva? 86 PONEDJELJAK 10. oæujka ZNANJE I ISKUSTVO, I. dio Znanje je bilo nezamjenjivi sastavni dio Isusove vijesti. Znanje samo po sebi ne moæe izvrπiti promjenu, ali svaka promjena ukljuËuje odreeno znanje. OpÊi pojmovi ne posjeduju unutarnju silu koja bi dovela do promjene; Boæji Duh, meutim, svojim djelovanjem u ljudskom srcu stvara nezamjenjivi element koji je potreban za obraÊenje. ProËitajte Ivan 16,7-14. ©to je Isus ovdje rekao πto nam pomaæe da razumijemo koliko je intelektualno znanje ograniËeno u stjecanju iskustava i razumijevanju pravog krπÊanstva? .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. Poznavanje Biblije i utjecaj Boæjeg Duha tvore duhovni spoj koji mijenja pojedince i druπtva. Oni koji rade u Boæjem djelu moraju u vjeri i prouËavanju teæiti i jednom i drugom. KrπÊanstvo visoko cijeni razum, misao i maπtu — misaonu kreativnu sposobnost. Postojanje razumne misli u Svetom pismu, koju su duboko poπtovali uËitelji u judaizmu, i neprocjenjiva pozornost koju su pisci posveÊivali oËuvanju starih spisa, sve to svjedoËi o vaænosti znanja. KrπÊanstvo nije iracionalna vjera. Meutim, odreeni elementi u krπÊanstvu uzdignuli su emocije, osjeÊaje i iskustva iznad znanja. Prema tome, ono πto ljudi vjeruju priliËno je nevaæno zato πto je iskustvo jedino znaËajno. Posluπnost i dræanje odreenih istina smatra se nevaænim; osjeÊaji i vjersko uzbuenje postaju mjerilo za pravu duhovnost. Samo postojanje Svetog pisma suprotstavlja se tom nerazboritom oduπevljavanju iskustvima. Iskustvo bez znanja postaje eksplozivni projektil bez odreenog smjera. Nasuprot tome, znanje bez iskustva postaje beæivotno i Ëesto legalistiËko. Pravi krπÊanski voe razumjeli su potrebu za njegovanjem oba elementa, ne samo u njima samima, veÊ i u onima koje su pouËavali. Razmislite o svim dobrim razlozima koji idu u prilog vaπoj vjeri. Koju ulogu u tome igra iskustvo? Zaπto nam je potrebno i jedno i drugo? 87 UTORAK 11. oæujka ZNANJE I ISKUSTVO, II. dio ProËitajte Luka 6,20-49. Na koji su naËin znanje i iskustvo prikazani u ovim redcima? Kako nam njihova isprepletenost pokazuje da su oba vaæna u naπem hodu s Gospodinom, kao i prigodom stvaranja uËenika? .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. Za duhovnu promjenu potrebno je duhovno znanje. Sam Krist je smatran velikim UËiteljem. U uËionici na otvorenom, okruæenoj obalama jezera, planinama i Boæjim djelima stvaranja, Krist je πirio znanje koje je mijenjalo ljude. Sveti Duh je budio uspavanu savjest koja je prihvaÊala te istine. Stvaranje uËenika nepotpuno je bez iskustva, ali iskustvo mora biti voeno znanjem. Oni koji stvaraju uËenike u dvadeset prvom stoljeÊu moraju se u potpunosti upoznati s Pismom, izvorom pravog duhovnog pouËavanja. Oni trebaju πiriti doktrinu i nauk bez obzira na popularnost ili udobnost. Bog oËekuje od zrelih vjernika da ih niπta ne pokoleba, veÊ da strpljivo vode mlade obraÊenike prema neograniËenom razumijevanju i poπtovanju divnih krπÊanskih istina koje mijenjaju æivot — osobito sadaπnje istine vijesti trojice anela. U kontekst stvaranja uËenika, πto Isus kaæe u Luki 6,39, πto svatko tko æeli dovesti druge Kristu mora imati na umu? Kako moæemo biti sigurni da nismo onakvi na πto nas Isus ovdje upozorava? .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. Na kraju, spoj znanja i iskustva koji stvara nesebiËnu ljubav bit Êe najsnaænija sila koju svaki Kristov radnik treba posjedovati. 88 SRIJEDA 12. oæujka PRVI VO–E Nije beznaËajno ni nevaæno to πto je prigodom biranja voa, Isus birao skromne, neobrazovane ljude. Krist nije birao uËene, rjeËite pripadnike Velikog vijeÊa. “ZaobilazeÊi samopravedne æidovske uËitelje, veliki je UËitelj izabrao skromne, neuke ljude da objave istine koje Êe pokrenuti svijet. Ove je ljude namjeravao osposobiti i obrazovati za voe svoje Crkve. Oni su, opet, trebali obrazovati druge i poslati ih da navjeπÊuju Evanelje. Da bi u svojem radu mogli uspjeti, trebali su dobiti silu Svetoga Duha. Evanelje se nije trebalo objavljivati ljudskom snagom ili mudroπÊu, veÊ silom Boæjom.” (Ellen G. White, Djela apostolska, str. 12) ©to nam sljedeÊi tekstovi govore o tome zaπto je Krist izabrao upravo te ljude da vode Njegovu Crkvu, a ne one koji su smatrali da imaju osobine potrebne za vou? Sefanija 2,3; Matej 11,29; Jeremija 50,31; Izaija 57,15. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. Moramo paziti da ne donosimo pogreπne zakljuËke o tome zaπto je Isus izabrao za voe upravo one ljude koje je izabrao. On nije imao niπta protiv obrazovanih i uËenih ljudi; On sam je pokazivao joπ kao mlad (Luka 2,46.47) veliko znanje. Problem leæi u tome πto se oni koji imaju visoko obrazovanje, bogatstvo ili moÊ Ëesto nisu spremni poniziti, posebno ako su u ulozi voe, da bi ih Gospodin mogao upotrijebiti. To, naravno, nije uvijek sluËaj; Gospodin je upotrijebio i takve ljude (sjetite se Nikodema, Josipa iz Arimateje; vidi takoer Djela 6,7). »esto takvi ljudi nisu otvoreni za vodstvo Svetoga Duha. ProËitajte 1. KorinÊanima 9,19; Filipljanima 2,3. Koje su osobine ovdje spomenute, i zaπto su one tako vaæne, ne samo za vou, veÊ za svakoga tko æeli slijediti Isusa? Kako i mi moæemo posjedovati te osobine u svojem æivotu? 89 »ETVRTAK 13. oæujka ©TO JE ISUS OSTAVIO BuduÊi naraπtaji svjedoËe na temelju uspjeha prethodno uloæenih napora. Kad god ti napori donesu trajne rezultate, naËela na kojima se temelje ta postignuÊa treba prouËiti i ponovno primijeniti. Je li Kristova metodologija stvaranja uËenika donijela znaËajne rezultate? Naravno da jest. Promijenila je svijet. Nitko od nas sada ne bi Ëitao biblijsku pouku, viπe od dvije tisuÊe godina poslije, da Krist nije bio uspjeπan u pripremanju prvih crkvenih voa. ProËitajte Djela 1. ©to nam ovo prvo poglavlje koje izvjeπtava o nastanku prve Crkve, govori o potrebi za voama koje odreuje sam Bog? ©to je bilo vaæno da bi netko postao voa? (vidi 22. redak) Na πto mi trebamo obratiti pozornost kada æelimo izabrati pravog vou? .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. Isus je uspostavio svoje kraljevstvo i svojim primjerom pokazao naËela kojima je utvrdio njegovo napredovanje. UtiruÊi put kroz tamu do svjetla, Krist je izabrao voe Ëije su slabosti bile prekrivene Njegovom snagom, jer su se u potpunosti oslanjali na Njega. Iako malo cijenjeni od strane vjerskih voa i neobrazovanih ljudi, oni su pokazali veÊu otvorenost, poniznost i ovisnost o Bogu od farizeja. Vrlo je vaæno da svi mi, bez obzira na poloæaj u crkvi, pokaæemo takve osobine. Tijekom vremena, oni koji su posjedovali formalno obrazovanje i ugledne druπtvene poloæaje, pridruæili su se Crkvi. “Kao Kristovi predstavnici, apostoli su trebali ostaviti snaæan dojam na svijet. »injenica da su skromni ljudi, neÊe umanjiti, veÊ poveÊati njihov utjecaj jer Êe misli njihovih sluπatelja biti usmjerene na Spasitelja koji je, premda nevidljiv, i dalje radio s njima. Predivno nauËavanje apostola, njihove rijeËi ohrabrenja i pouzdanja, uvjerit Êe sve da oni ne rade svojom vlastitom snagom, veÊ Kristovom.” (Ellen G. White, Djela apostolska, str. 15) ©to oËekujete od crkvenih voa? Zaπto? Koje tri najvaænije osobine æelite u njima prepoznati? Usporedite svoje odgovore u subotnjoπkolskom razredu. 90 PETAK 14. oæujka ZA DALJNJE PROU»AVANJE ProËitajte u knjizi Ellen G. White Isusov æivot poglavlja: “Prvi evanelisti”, str. 280—289; “Posljednje putovanje iz Galileje”, str. 401—407; “Govor na gori”, str. 235—249; i u knjizi Djela apostolska poglavlja “Veliki nalog”, str. 17—22 i “Sedmorica akona”, str. 55—60. “Na cijelom polju Kristova djelovanja postojale su duπe koje su se probudile i shvatile svoju potrebu — koje su bile gladne i æedne istine. Doπlo je vrijeme da se u ovim srcima proæetim Ëeænjom poπalju vijesti o Njegovoj ljubavi. UËenici su trebali poÊi k svima takvima kao Njegovi predstavnici. Vjernici bi tako bili povedeni da gledaju na njih kao na uËitelje imenovane od Boga. Tako, kad Spasitelj bude uzet od njih, ne bi ostali bez uËitelja. Na ovo prvo putovanje uËenici trebaju poÊi samo tamo gdje je Isus bio prije njih, gdje je veÊ stekao prijatelje. Njihova priprema za put treba biti najjednostavnija. Niπta ne smije skrenuti njihove umove od velikog djela ili na bilo koji naËin izazvati protivljenje i zatvoriti vrata buduÊem radu.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 282) PITANJA ZA RAZGOVOR 1. Razgovarajte u razredu o posljednjem pitanju iz odsjeka od Ëetvrtka. ©to moæete nauËiti iz svojih odgovora? 2. ProËitajte Djela 6,1-6. Kako nam ovaj dogaaj otkriva razlog zaπto su crkvi potrebni dobri voe? 3. Razmislite o potrebi za ravnoteæom izmeu iskustva i znanja u krπÊanskom æivotu. Je li moguÊe da je razliËitim ljudima potreban drugaËiji oblik ravnoteæe? To je stoga πo Êe neki ljudi staviti naglasak na iskustvo prije nego na znanje. Drugi Êe se viπe usmjeriti na znanje nego na iskustvo. Ako je tako, kako moæemo nauËiti biti paæljiviji kad su u pitanju razlike u naπim naporima da stvaramo uËenike? Kako moæemo nauËiti da ono πto je nama potrebno nije πto i drugi trebaju? Pogledajte sljedeÊi tekst: “Dok Æidovi zahtijevaju znakove, Grci traæe mudrost.” (1. KorinÊanima 1,22) Kako nam ovaj redak otkriva razliku izmeu znanja i iskustva? 91 Dnevnik posredniËke molitve Moj molitveni popis: .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. Moja molitvena iskustva: .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. “Dio je Boæjeg plana da nam kao odgovor na molitvu vjere dade ono πto nam ne bi dao da Ga nismo molili.” (Ellen G. White, Velika borba, str. 415) 92 POUKA 12 15.—22. oæujka 2014. Æetva i æeteoci “Otac moj proslavit Êe se time πto Êete roditi mnogo roda i pokazati se moji uËenici.” (Ivan 15,8) Biblijski tekstovi: Ivan 1,40-46; 4,28-30; Luka 15; 24,4-53; Djela 1,6-8; Matej 9,36-38. Ovaj tjedan nastavljamo prouËavati temu iz prethodne pouke. Krist je postavio duhovne voe s odreenim ciljem — da objavljuju Boæje kraljevstvo. NaËela i metodologija koju je Isus primijenio mora ostati duhovni temelj za pripremu danaπnjih krπÊana. Drugim rijeËima, suvremene teorije o vodstvu nikada ne smiju potisnuti temelj koji je postavio Krist osobno. Kad god dajemo prednost pretjeranoj upotrebi propagande i publiciteta pred duhovnim rastom, posljedice su povrπnost i duhovna neplodnost. Kad god uvjeravanje nekoga da dijeli isto vjersko uvjerenje zamijeni pokajanje, obraÊenje i duhovnu promjenu, misija posrÊe. PoduËavanje voa da upravljaju sklonostima vjernika, medijski bombardiraju javnost i vode kampanje, umjesto da budu pripremani za duhovnu bitku, izaziva propast. Pravi evangelizam i stvaranje uËenika bave se 1) priznanjem grijeha, 2) iskrenim pokajanjem, 3) potpunom duhovnom predajom i 4) snaænom æeljom da se Boæja vijest prenese drugima. OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo knjigu Ellen G. White, Misli s Gore blaæenstava, Znaci vremena, Zagreb 2013., str. 110—119 93 NEDJELJA 16. oæujka PROSJAKOV KRUH Kako se bliæio kraj Kristove zemaljske sluæbe, On je svoju pozornost usmjerio na uËenike koje je neizmjerno volio i nesebiËno im sluæio. Oni neÊe biti napuπteni. Iako se Isus vratio na Nebo, Sveti Duh je dobio nalog da im pruæi duhovnu bliskost koju su uËenici uæivali u Njegovoj prisutnosti. Kristove pouke u vezi s radom Svetoga Duha bile su tako dragocjene da im je Ivan posvetio nekoliko poglavlja ne bi li ih saËuvao od zaborava. PraÊeni Duhom, Kristovi uËenici svjedoËili su o Isusovoj sluæbi. Bog je mogao zapovjediti anelima da bez pomoÊi ljudskih biÊa πire Evanelje, ali je umjesto toga odredio greπna, zalutala, nepredvidljiva ljudska biÊa za ovaj sveti poziv. ProËitajte Ivan 1,40-46; 4,28-30; 15,26.27; 19,35.36. ©to nas ovi tekstovi uËe o zajedniËkom radu ljudi i Boga u zadobivanju duπa? .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. Evaneoski rad u svakodnevnom se govoru opisuje na sljedeÊi naËin: “Prosjaci govore drugim prosjacima gdje mogu pronaÊi kruh.” Andrija se u tome sigurno istiËe: spisi njegovog brata Petra uvrπteni su u Sveto pismo, Petrova sluæba zabiljeæena je u Djelima, Krist je izabrao Petra kao jednog od trojice svojih najbliæih pomoÊnika. Andrija nikada nije doæivio takve poËasti. Ipak, on je primio posebno priznanje zato πto je slijedio jednostavan Kristov nalog da vodi ljude Isusu. Koliko su Boæjih izabranih orua — uspjeπnih voa u evaneoskom radu, administraciji i vodstvu — doveli Kristu vjerni uËenici koji su, ljudskim oËima gledano, davno zaboravljeni! Iako se ni po Ëemu posebnom nisu isticali, zamislite koliko bi Boæje djelo bilo manje uspjeπno da oni nisu vjerno svjedoËili o Isusu. Krist je pripremio svoje uËenike za veÊe zadatke tako πto im je prvo davao jednostavne duænosti u njihovom okruæenju. Æena Samarijanka, Filip i Andrija pokazali su silu jednostavnog svjedoËenja i iskreno upuÊenog poziva. Mi smo svi pozvani da Ëinimo tako. 94 PONEDJELJAK 17. oæujka KADA ISUS TRAÆI DA BUDEMO STRPLJIVI ProËitajte Luka 24,47-53; Djela 1,6-8; 16,6-10. Zaπto je Ëekanje na izlijevanje Svetoga Duha bilo nuæno? Koja je bila uloga Svetoga Duha u evaneoskom radu prve Crkve? Kakvo ohrabrenje danaπnji vjernici mogu crpsti iz Pavlovog iskustva kada se suoËe s razoËaranjem? Koje se pouke u vezi sa strpljenjem i Ëekanjem na Boæje vrijeme nalaze u ovim tekstovima? .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. Isus je razgovorom i osobnim primjerom pouËavao uËenike strpljenju. Iako se suoËavao s licemjerstvom, neznanjem, nerazumijevanjem i otvorenim urotama, Krist je ipak strpljivo ustrajavao. Takva ustrajnost zasnivala se na Njegovoj potpunoj ovisnosti o Boæjem Duhu. Isus je znao da Êe napredak Boæjeg kraljevstva, ako uËenici na isti naËin ne iskuse tu ovisnost, biti ozbiljno ugroæen. Ali ako tu lekciju nauËe na poËetku, njihova buduÊa sluæba bit Êe predodreena za nebeska postignuÊa. Zato je Njegova zapovijed pri odlasku bila: “»ekajte.” Krist æeli da danaπnji vjernici takoer usvoje te pouke. Iako mogu imati dobre namjere, krπÊani koji su ispunjeni samopouzdanjem i nisu spremni sa strpljenjem Ëekati vodstvo Svetoga Duha, sramote i sebe i Boæje kraljevstvo. Apostol Pavao je jednom prigodom namjeravao iÊi u Bitiniju, ali je Ëak i tvrdoglavi Pavao bio osjetljiv kad je u pitanju bilo Boæje vodstvo, i radije se pokoravao djelovanju Duha nego da Mu se odupire. Apostol je rado primio nalog Svetoga Duha, koji ga je umjesto u Bitiniju poslao u Makedoniju. Dok je tamo boravio, njegove su napore pratila brojna Ëuda. Da je Pavao bio uporan u namjeri da ostvari svoje planove, misionarski rad u Europi bi moæda stao. Kako moæemo smireno i strpljivo Ëekati na vodstvo Svetoga Duha? Koje praktiËne stvari suvremeni vjernici trebaju Ëiniti da razviju takvo strpljenje? Kako strpljivo povjerenje praÊeno molitvom ukazuje na naπ odnos s Bogom? 95 UTORAK 18. oæujka PRIMJENA AUTORITETA Usporedite sljedeÊe tekstove: Marko 6,7-13; Matej 16,14-19; 18,17-20; 28,18-20; Ivan 20,21-23. ©to nam oni govore o autoritetu Isusovih uËenika? ©to to znaËi za nas danas? .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. “Petar je izrazio istinu koja predstavlja temelj vjere Crkve i Isus ga je poËastio kao predstavnika cijeloga tijela sastavljenog od vjernika. On je rekao: ’Tebi Êu dati kljuËeve kraljevstva nebeskog, pa πto god sveæeπ na zemlji, bit Êe svezano i na nebesima, a πto god razrijeπiπ na zemlji, bit Êe razrijeπeno i na nebesima.’ ‘KljuËeve kraljevstva nebeskog’ Kristove su rijeËi. Sve rijeËi Svetoga pisma Njegove su i ovim su obuhvaÊene. Ove rijeËi imaju silu da otvore i zatvore Nebo. One objavljuju uvjete uz koje se ljudi primaju ili odbacuju. Tako je djelo onih koji propovijedaju Boæju rijeË miris æivotni za æivot ili miris smrtni za smrt. Njihova se misija mjeri vjeËnim rezultatom.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 338) Kao πto je Otac dao nalog Isusu, tako je Krist dao nalog svojim uËenicima. Silom Svetoga Duha Otac je odjenuo Krista boæanskom silom. Isto tako je Isus silom Svetoga Duha odjenuo svoje uËenike boæanskom silom u skladu s njihovim zemaljskim zadatcima. Nijedan sljedbenik ne treba se plaπiti da Êe mu Krist neπto uskratiti. Bit Êe mu darovana svaka potrebna vjeπtina, talent, sposobnost i snaga. Ponekad voe ne prepoznaju ova naËela. Kad god pristupe zadatku bez odgovarajuÊe sile, mogu raËunati na neuspjeh. Nesigurnost voa Ëesto izbija na povrπinu ponaπanjem kojim æele upravljati drugima pokoravajuÊi njihove misli, od Boga odreenu kreativnost i individualnost. Tako oslabljen i podËinjen uËenik ne postiæe uspjeh. Takvo ponaπanje podsjeÊa na dirigenta koji istodobno pokuπava svirati sve instrumente umjesto da dirigira orkestrom. Isusov nam primjer ovdje sve jasno otkriva. Ako je itko ikada imao pravo zadræati vlast za sebe i diktirati neËije ponaπanje, onda je to bio Krist. Meutim, On je drugima dao vlast i naloæio im da rade bez Njegove prisutnosti; utjecao je na njih samo svojim poukama i primjerima, i poslao ih da sluæe i svjedoËe. 96 SRIJEDA 19. oæujka RADNICI POZVANI NA ÆETVU “A kad vidje mnoπtvo naroda, saæali se nad njim, jer bijahu satrveni i zapuπteni kao ovce bez pastira. Tada reËe svojim uËenicima: ‘Æetva je velika, a poslenika malo. Zato molite gospodara æetve da poπalje poslenike u æetvu svoju.’” (Matej 9,36-38) Koju vaænu poruku moæemo izvuÊi iz ovih redaka za nas danas, i za zadaÊu koja je pred nama? .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. Duhovna æetva bila je obilna, ali je æetelaca bilo malo. Tlo srca bilo je pripremljeno, duhovno sjeme posijano; klijanje, mnogo vlage i obilje sunËevog svjetla doveli su do nevjerojatnog rasta. Sazrele duπe Ëekale su æetvu, ali gdje su bili æeteoci? KoristeÊi se jednostavnim, lako razumljivim, slikovitim rijeËima, Isus je prisutne æelio nadahnuti oduπevljenjem koje Êe se nastaviti πiriti. Ponekad se krπÊani tako Ëvrsto dræe zajedno da slijepo prolaze pokraj onih koji su sazreli za æetvu. Ne shvaÊajuÊi moæda boæansku odgovornost za duπe koje ginu, oni su zauzeti crkvenim poslovima, graanskim odgovornostima, gradnjom i drugim vrijednim projektima kojima se samo odræava status quo. To su nesumnjivo dobre stvari. Vjernici s dobrim namjerama ponekad dovode u pitanje vrijednost evaneoskog rada i izraæavaju ovakvo miπljenje: “Pastore, sve ovo u vezi s evaneoskim radom je u redu, ali zar nam nisu potrebni programi za ljude koji su veÊ u crkvi?” To je dobro pitanje, mada se moramo zapitati: “Je li se Isus ikada æalio da nema dovoljno Ëuvara æita?” On se molio za veÊi broj æetelaca. Kako moæemo pronaÊi pravu ravnoteæu izmeu rada za vjernike u crkvi i misionskog rada koji ne smijemo zanemariti? 97 »ETVRTAK 20. oæujka IZGUBLJEN I NA–EN PouËavanjem i osobnim primjerom Isus je uËio svoje uËenike da se druæe s greπnicima, Ëak i omraæenima, kao πto su bile prostitutke i carinici. Kako bi inaËe mogli πiriti Evanelje po cijelom svijetu? Njegovo nauËavanje Ëesto je bilo usmjereno na te greπnike. To πto ih je nazivao “izgubljenima” pokazuje koliko je bilo Kristovo milosre. Mogao ih je nazvati “neposluπnima” (πto su sigurno bili) ili “pokvarenima”. Umjesto toga, On je izabrao izraz “izgubljeni”. Izraz “izgubljen” nema isto negativno znaËenje koje je sadræano u ostalim rijeËima. Umjesto da strogo ukoravamo pale duπe, trebamo slijediti Kristov primjer. “Izgubljen” je velikoduπan opis, jer je odgovornost stavljena na onoga koji traæi. PoniæavajuÊe primjedbe tjeraju izgubljene ljude. Neutralni jezik izraæava prihvaÊanje i moguÊnost za uspostavljanje odnosa. Zato moramo biti oprezni ne samo kad su u pitanju rijeËi koje izgovaramo, veÊ i misli, jer naπe misli u velikoj mjeri utjeËu na naπ stav prema drugima. U evaneljima Isus potiËe vjernike da traæe. On æeli da pokaæemo ljubav i potraæimo izgubljene, bez obzira na to kakvi su ljudi i na kakav naËin æive. “Ovo je sluæba koju je Bog odabrao: ’kidati okove nepravedne, razvezivat spone jarmene, puπtati na slobodu potlaËene, slomiti sve jarmove; podijeliti kruh svoj s gladnima, uvesti pod krov svoj beskuÊnike, odjenuti onog koga vidiπ gola, i ne kriti se od onog tko je tvoje krvi’ (Izaija 58,6.7). Kad sebe promatramo kao greπnike koji su spaπeni jedino ljubavlju svojega nebeskog Oca, tada Êemo osjeÊati njeænu suÊut prema bliænjima koji pate u grijehu. Tada neÊemo viπe bijedu i pokajanje doËekivati s ljubomorom i prijekorima. Kad se led sebiËnosti otopi u vaπem srcu, tad Êete se sloæiti s Bogom i dijeliti s Njim radost spaπavanja izgubljenih.” (Ellen G. White, Isusove usporedbe, str. 138) ProuËite Luku 15. Koja se osnovna poruka provlaËi kroz sve ove usporedbe? ©to nam one govore o Boæjem stavu prema izgubljenima i kakva je naπa odgovornost prema njima? .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. 98 PETAK 21. oæujka ZA DALJNJE PROU»AVANJE ProËitajte u knjizi Ellen G. White Isusov æivot poglavlje “Posljednje putovanje iz Galileje”, str. 401—407; poglavlje “Tko je najveÊi?” str. 357—362; i u knjizi Djela apostolska poglavlja “Osposobljavanje Dvanaestorice”, str. 12—16; “Veliki nalog”, str. 17—22; “Pedesetnica”, str. 23—29; “Dar Svetoga Duha”, str. 30—35. “UËenici su osjeÊali duhovnu potrebu pa su molili Gospodina za posveÊenje koje bi ih osposobilo za djelo spaπavanja duπa. Nisu traæili blagoslov samo za sebe. OsjeÊali su teret spaπavanja duπa. Shvatili su da se Evanelje treba objaviti svijetu i zazivali su silu koju je Krist obeÊao.” (Ellen G. White, Djela apostolska, str. 24) PITANJA ZA RAZGOVOR 1. Koja naËela iz Kristove metodologije pouËavanja trebaju primjenjivati suvremeni uËitelji u stvaranju uËenika? Zamislite kako bi takvo pouËavanje trebalo izgledati u vaπoj crkvi! 2. U odsjeku od Ëetvrtka bavili smo se pitanjem jezika i naËinom na koji se njime koristimo. Razmislite koje rijeËi mi kao adventisti Ëesto upotrebljavamo. Iako ih moæda razumijemo na odreeni naËin, razmislite kako ih drugi mogu razumjeti ako nisu upoznati s terminima kojima se mi koristimo. Koliko trebamo biti oprezni u izboru rijeËi, posebno u razgovoru s onima koje æelimo dovesti Kristu? 3. Razmislite o prije spomenutoj slici: “Prosjaci koji govore drugim prosjacima gdje mogu pronaÊi kruh.” Na koji naËin ona precizno opisuje svjedoËenje i misionski rad? Zaπto je vaæno da ne zaboravimo tu sliku i njezino znaËenje? 4. Kakva je situacija u vaπoj crkvi? Jesu li vjernici viπe usredotoËeni na sebe i svoje potrebe ili na misionstvo? Kako okrenutost prema misiji moæe pomoÊi crkvi? Recimo to na drugi naËin — da je vaπa crkva viπe usredotoËena na svjedoËenje i misionski rad, bi li bila manje optereÊena vlastitim potrebama? Kako misionski rad moæe pomoÊi u rjeπavanju tih problema? 99 Dnevnik posredniËke molitve Moj molitveni popis: .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. Moja molitvena iskustva: .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. “Iskoristite svaku priliku da idete na mjesta odreena za molitvu. Oni koji se doista trude odræavati vezu s Bogom, vidjet Êe se na molitvenim skupovima, vjerni u izvrπavanju svoje duænosti, iskreni i æeljni da poæanju sve blagoslove koji se mogu steÊi. Oni Êe iskoristiti svaku priliku da se izloæe zrakama svjetlosti s Neba.” (Ellen G. White, Put Kristu, str. 85.) 100 POUKA 13 22.—29. oæujka 2014. Cijena uËeniπtva “Naπa je nada za vas Ëvrsta, jer znamo da Êete, kao πto dijelite s nama patnje, tako dijeliti i utjehu.” (2. KorinÊanima 1,7) Biblijski tekstovi: Luka 12,49-53; Ponovljeni zakon / 5. Mojsijeva 21,15; 1. KorinÊanima 9,24-27; Matej 18,8.9; Ivan 14,1-3; Hebrejima 11,32—12,4. Tijekom povijesti nebrojeno mnoπtvo spremno je ærtvovalo svoj æivot za Krista. Bili su zatvarani, muËeni, ubijani. Milijuni su ostali bez posla, bili izrugivani, podnijeli odbacivanje od strane svoje obitelji, ostali Ëvrsti u vjerskim progonima i nisu se odrekli Krista. Samo Bog zna sve patnje koje su podnijeli Njegovi vjerni. Pavao je upozorio: “A i svi koji hoÊe poboæno æivjeti u Kristu Isusu bit Êe progonjeni.” (2. Timoteju 3,12) I Petar je rekao: “Ta na to ste i pozvani, jer je i Krist trpio za vas i ostavio vam primjer da idete njegovim stopama.” (1. Petrova 2,21) Usprkos obeÊanjima takozvanih propovjednika “napretka”, luksuzni automobili i novËana dobit nisu ukras koji vjernici automatski dobivaju. Na kraju, moæemo biti sigurni da je cijena uËeniπtva u usporedbi s konaËnom nagradom mala. OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo knjigu Ellen G. White, Misli s Gore blaæenstava, Znaci vremena, Zagreb 2013., str. 119—128 101 NEDJELJA 23. oæujka IZRA»UNAVANJE CIJENE: PRIORITETI ProuËite Luka 12,49-53; 14,25.26; Matej 10,37. Kako trebamo razumjeti ove snaæne rijeËi? ©to nam Isus ovdje govori? .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. Danaπnji televizijski izvjestitelji napravili bi veliki skandal zbog takvih izjava. “Danas je poznati vjerski voa, Isus iz Nazareta, poticao mrænju meu Ëlanovima obitelji tijekom svojeg poslijepodnevnog obraÊanja. AnalitiËari ga usporeuju s prethodno danim izjavama koje promiËu odnose ispunjene ljubavlju prema susjedima i neprijateljima. UpuÊeni se komentatori pitaju je li u zadnje vrijeme doπlo do promjene Njegovih stavova. Drugi nesluæbeni izvori navode da je uputio poziv ljudima da prodaju sve πto imaju i dobitak predaju Njegovom pokretu. Pratite daljnji razvoj dogaaja.” Dublje prouËavanje Biblije i naËin na koji je rijeË “mrænja” upotrijebljena pomaæe nam da razjasnimo πto je Isus time æelio reÊi. U Ponovljenom zakonu 21,15 govori se o muæevima koji imaju nekoliko æena. U prijevodu Biblije DaniËiÊa i KaradæiÊa ovaj redak glasi: “jednu milu, a drugu nemilu”. U prijevodu rijeËke “Æive RijeËi” ovaj redak glasi ovako: “jednu voljenu, a drugu nevoljenu”, misleÊi na dvije æene. Mojsije æeli reÊi da muæ, ako viπe voli jednu æenu od druge, ne moæe drugu liπiti odreenih prava. U prijevodu “KrπÊanske sadaπnjosti”, rijeË “mila” promijenjena je u rijeË “draga”, a ona druga, “nemila”, u rijeË “mrska”, ona koja mu se ne svia. U ovom kontekstu “mrænju” jednostavno moæemo shvatiti kao “manje voljeti”. Paralelni tekst, Matej 10,37, daje vjerodostojnost ovakvom objaπnjenju. Isusova pouka je jednostavna, a opet puna znaËenja. Kad god je obitelj na prvom mjestu, a Krist na drugom, On gubi vlast. NemoguÊe je sluæiti nekoliko gospodara. Krist je sigurno poticao snaæne obiteljske veze. Takvi odnosi, meutim, crpe snagu iz Ëvrstih temelja. Ti se temelji zasnivaju na naπoj bezrezervnoj ljubavi prema Bogu, koja je prva i najvaænija. Bog ne æeli da se iπta isprijeËi izmeu nas, da nas odvlaËi od Njega ili da prekida naπ odnos. UËeniπtvo zahtijeva najveÊu cijenu: nepodijeljenu odanost Kristu. Kako mi svakoga dana na praktiËan naËin stavljamo Krista ispred svega, ukljuËujuÊi i obitelj? ©to znaËi postupati na takav naËin i koje se posljedice mogu pojaviti? 102 PONEDJELJAK 24. oæujka NO©ENJE KRIÆA “Tko ne nosi svoj kriæ i ne ide za mnom, ne moæe biti moj uËenik.” (Luka 14,27) Pod uËeniπtvom se podrazumijeva prihvaÊanje Krista kao Spasitelja i Gospodina. Slijediti Isusa znaËi biti spreman podnijeti istu patnju kao i On. Zato moramo biti iskreni dok πirimo vijest. Naravno, treba objavljivati veliËanstvene istine kao πto su opravdanje vjerom, Kristovo praπtanje, Isusov sigurni povratak, nebeska neusporediva Ëuda i Boæja nezasluæena milost. Ali ako vjernici æele objaviti cjelokupnu Boæju vijest, onda ne mogu prijeÊi preko noπenja kriæa. Naæalost, neki vjernici imaju pogreπno miπljenje da je propovijedanje bilo koje vijesti u kojoj su ljudi pozvani na akciju legalistiËko. “Boæanska milost je sve ostvarila”, ponosno uzvikuju, “i ljudi ne trebaju Ëiniti niπta osim da je prihvate.” Isus se, meutim, ne slaæe s tim. ProËitajte Matej 16,21-25; Luka 21,12-19; Ivan 15,17-20; 16,1.2. Koje pouke moæemo izvuÊi iz tih tekstova o cijeni sljedbeniπtva? .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. Svaki kandidat prije krπtenja treba razumjeti da mu je Krist osobno dodijelio kriæ, bez kojeg ne moæe postati Njegov uËenik. Umanjuje li to radost obraÊenja? Bi li nerealno obeÊanje o bezbriænom æivotu nekako poveÊalo njihovu radost? ObraÊenje oslobaa vjernike od tereta grijeha, a ne od odgovornosti uËeniπtva. Kada uzme Kristovo ime i javno objavi svoj izbor krπtenjem, svaki vjernik mora biti svjestan da uËeniπtvo ima svoju cijenu. »ime ovaj svijet moæe umanjiti vrijednost onoga πto nudi Krist? NiËim. Kada ste posljednji put ponijeli svoj kriæ? Kakvo je bilo to iskustvo? ©to ste iz toga nauËili πto moæe pomoÊi nekome u borbi s osobnim izazovima? 103 UTORAK 25. oæujka DISCIPLINA Analizirajte sljedeÊe tekstove: Luka 14,31-33; 1. KorinÊanima 9,24-27; Hebrejima 12,1-4; 2. Petrova 1,5-11. ©to ovi tekstovi govore o æivotu uËenika? Kako ste vi u svojem æivotu iskusili stvarnost onoga πto nam Biblija ovdje govori? .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. Cijena uËeniπtva podrazumijeva disciplinu. Svaka pobuda, svaka misao, svaka ambicija i svaka æelja moraju biti pokorene Kristu. Sve πto posjedujemo, svaki talent i sposobnost, sve πto je vrijedno mora biti pod Kristovom upravom. Ono πto Mu ne predamo moæe, i neizbjeæno Êe postati idol koji Êe nas povesti pogreπnim putem. Krist nam nudi silu da nadvladamo nedostatke svojega karaktera. Apetit, osjeÊaji, intelektualne sklonosti, sve moæe biti pod utjecajem Njegovog Duha. Zapazite primjer atletiËara kojim se Pavao koristio u nekim tekstovima za danaπnje prouËavanje. Nijedan se atletiËar ne trudi da trËi sporije, skaËe niæe ili baca kraÊe. Tako nijedan vjernik ne treba gledati unatrag, posebno ako je to utrka od vjeËne vrijednosti, nasuprot razliËitim nagradama koje trkaË ovdje na Zemlji moæe osvojiti kao rezultat marljivih napora i vjeæbanja. “SpominjuÊi ove utrke kao sliku krπÊanske borbe, Pavao je istaknuo prijeko potrebnu pripremu za uspjeh natjecateljâ u utrci — stegu, umjerenu prehranu, potrebu za trijeznoπÊu. ‘Svaki se natjecatelj uzdræava u svim stvarima’, izjavio je. TrkaËi su odbacili svako popuπtanje koje bi moglo oslabiti njihovu tjelesnu snagu, a stalnim vjeæbanjem dali su miπiÊima snagu i izdræljivost da bi, kada doe dan natjecanja, mogli izdræati najveÊi napor. Koliko je vaænije da krπÊanin, Ëiji su vjeËni interesi na kocki, pokori apetit i osjeÊaje razumu i Boæjoj volji! On ne smije dopustiti da mu pozornost odvuku zabave, uæitci ili lagodan æivot. Sve svoje navike i osjeÊaje mora pokoriti Ëvrstoj stezi. Razum, prosvijetljen nauËavanjem Boæje rijeËi i voen Boæjim Duhom, mora dræati uzde nadzora.” (Ellen G. White, Djela apostolska, str. 195) 104 SRIJEDA 26. oæujka USPORE–IVANJE TRO©KOVA Korporacije istraæuju odræivost odreenih projekata analizirajuÊi odnos troπkova i dobiti. Sadræe li odreeni projekti sve πto je potrebno kako bi donijeli povrat novca nakon investiranja? HoÊe li dobit biti veÊa od troπkova? Nagrade koje se dobivaju za uËeniπtvo mogu se isto tako usporeivati s troπkovima. Ti troπkovi mogu obuhvaÊati emotivnu patnju, druπtveno odbacivanje, tjelesnu bol, uskraÊivanje financijskih sredstava, zatvaranje, Ëak i smrt. Svatko tko krene putem uËeniπtva treba prvo pozorno razmotriti kakva su tu ulaganja potrebna. ©to nam sljedeÊi tekstovi govore o cijeni uËeniπtva? Matej 18,8.9; Luka 6,35; Filipljanima 2,3. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. ©to nam sljedeÊi tekstovi govore o prednostima? Luka 18,2830; Ivan 14,1-3; Otkrivenje 22,1-5. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. Nema sumnje da cijena sljedbeniπtva moæe biti velika, moæda i najveÊa. Svatko treba preispitati svoju vjeru i posveÊenost ako ga slijeenje Isusa nije skupo stajalo, moæda Ëak i svega. Jedno je sigurno: πto god stekli u ovom æivotu, πto god postigli, πto god uËinili za sebe, sve je samo privremeno. NeÊe dugo trajati. Kada nestane, nestat Êe zauvijek. Nasuprot tome, ono πto dobivamo u Isusu — vjeËni æivot na novom Nebu i novoj Zemlji — mnogo je vrednije od svega πto nam ovaj svijet moæe ponuditi. Razmislite o svim zadovoljstvima, radostima i dobrima ovoga svijeta ovdje i sada. ©to su ako se usporede s vjeËnoπÊu provedenom s Isusom? Kako taj kontrast moæemo uvijek imati na umu? Zaπto je to vaæno? 105 »ETVRTAK 27. oæujka BOLJE USKRSNU∆E ProËitajte Hebrejima 11,32-12,4. ©to ovi redci vama osobno govore o cijeni i nagradi uËeniπtva? .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. Ovdje je izraæena snaæna misao, posebno u retku koji kaæe: “Neke æene ponovo primiπe svoje mrtve zbog uskrsnuÊa. Jedni biπe muËeni na kolu, odbijajuÊi osloboenje da postignu bolje uskrsnuÊe.” (Hebrejima 11,35) Na neki naËin, biti uËenik i onaj koji stvara uËenike moæe se svesti na jedno: “bolje uskrsnuÊe”. Mi slijedimo Isusa zato πto imamo obeÊanje, nadu, otkupljenje, novi æivot na novom svijetu, svijetu bez grijeha, patnje i smrti. U isto vrijeme, zbog te nade i obeÊanja koja su nam dana — zajamËena æivotom, smrÊu, uskrsnuÊem i sluæbom Velikog sveÊenika Isusa — mi æelimo drugima ukazati na tu istu nadu, isto obeÊanje. Na kraju, na zavrπetku velike borbe, doæivjet Êemo ili prvo uskrsnuÊe ili drugo, sa zlima, ako æivi ne doËekamo Krista. Zasigurno znamo koje je uskrsnuÊe bolje. ©to pokraj prvog uskrsnuÊa moæe biti vaæno, osim da Ëinimo sve πto moæemo da i druge vodimo k njemu? Doπlo je vrijeme za æetvu; milijuni ljudi Ëekaju poziv za uËeniπtvo. Mi ne samo da smo blagoslovljeni Evaneljem, veÊ Evaneljem u kontekstu “sadaπnje istine” — poruke trojice anela iz Otkrivenja 14, Boæje posljednje opomene svijetu. ©to Êemo uËiniti s tim istinama koje toliko volimo? Zato se pitamo: gdje su æeteoci? Gdje su ti ljudi koji su spremni priÊi Kristu i preuzeti odgovornost? HoÊete li prihvatiti Boæji poziv da budete uËenici i da stvarate uËenike bez obzira na cijenu? Razmislite o sljedeÊim pojmovima: prvo i drugo uskrsnuÊe. U svjetlu ovog izbora, πto moæe biti vaænije od “boljeg” uskrsnuÊa i pomaganja drugima da ga doæive? 106 PETAK 28. oæujka ZA DALJNJE PROU»AVANJE “Vatra pada od Boga s neba. Zemlja se kida; izvuËena su oruæja skrivena u njezinim dubinama. ProædiruÊi plamenovi izbijaju iz svake razjapljene pukotine. Gore i same stijene. Doπao je dan poput peÊi uæaren. PoËéla se rastapaju u ognju, a Zemlja se sa svojim ostvarenjima viπe neÊe naÊi. (Malahija 3,19; 2. Petrova 3,10) Zemljina povrπina izgleda poput rastaljene mase — golemo kljuËalo ognjeno jezero. Vrijeme je suda i propasti bezboænih ljudi — Gospodnji ‘dan odmazde, godina naplate da Sion osveti’. (Izaija 34,8) Zli primaju svoju plaÊu na Zemlji (Izreke 11,31). ‘Bit Êe kao strnjika: dan koji se bliæi spalit Êe ih — govori Jahve nad Vojskama.’ (Malahija 3,19) Neki su u trenutku uniπteni, dok drugi pate viπe dana. Svi su kaænjeni ‘po djelima njihovim’.” (Ellen G. White, Velika borba, str. 529) PITANJA ZA RAZGOVOR 1. Dietrich Bonhoeffer, koga je krπÊanska vjera odvela u smrt, napisao je poznatu knjigu The Cost of Discipleship (Cijena uËeniπtva). U nastavku slijede neki citati iz te knjige. Kako se oni uklapaju u ono πto smo prouËavali ovog tjedna? “Stari æivot se ostavlja i u potpunosti predaje Bogu. UËenik napuπta svoju relativnu sigurnost i stupa u æivot apsolutne nesigurnosti (bolje je reÊi u apsolutnu sigurnost druæenja s Isusom) ...” (str. 62,63) “Ako æelimo slijediti Isusa, moramo poduzeti odluËne korake. Prvi korak, koji slijedi odmah nakon poziva, odvaja uËenika od njegovog prijaπnjeg æivota.” (str. 66,67) “Kriæ je namijenjen svakom krπÊaninu. Prva patnja koju svaki Ëovjek mora iskusiti jest raskidanje svih veza s ovim svijetom. ... Kada Krist poziva Ëovjeka, On mu nalaæe da doe i umre.” (str. 99) 107 Dnevnik posredniËke molitve Moj molitveni popis: .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. Moja molitvena iskustva: .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. .................................................................................................................................. “Zaπto Boæji sinovi i kÊeri oklijevaju moliti, kad je molitva kljuË u rukama vjere koji otvara nebeske riznice u kojima se Ëuvaju neograniËena bogatstva SvemoÊnoga?” (Ellen G. White, Put Kristu, str. 82) 108 O DOPUNJEN IZDANJE e! Tvrde korvijecrenika ko po NaruËite pre ru u svojoj za literatu o vi ili izravn mjesnoj crk nika kod naklad m vremena.co www.znaci1-920 tel. 01 236 109 JUTARNJI REDCI — SIJE»ANJ 2014. Boæji sinovi i kÊeri 01 02 03 04 S » P S 1. Ivanova 3,1 1. Ivanova 3,3 Ivan 1,12 Psalam 145,18 Nazvani smo sinovima Boæjim Budimo Ëisti kao Krist Snaga da postanemo djeca Boæja Bog je blizu svih koji Ga prizivaju 05 06 07 08 09 10 11 N P U S » P S Ivan 3,36 Izaija 11,2 Hebrejima 1,14 GalaÊanima 5,6 Ivan 15,5 Ivan 13,34 Psalam 46,11 Vjera u Krista znaËi vjeËni æivot Duh donosi mudrost i razumijevanje Aneli sluæe baπtinicima spasenja Vjera koja oËituje snagu ljubavlju Ovisnost o Bogu Obnovljeno srce ljubi poput Krista Vrijeme za razmiπljanje o Bogu 12 13 14 15 16 17 18 N P U S » P S Hebrejima 4,16 Ponovljeni zakon 26,11 Ivan 1,16 2. KorinÊanima 3,18 Efeæanima 5,1.2 Ivan 16,33 Izreke 18,24 Pristupimo slobodno k prijestolju milosti Radujmo se bogatim riznicama milosti Primili smo iz riznice Boæjeg obilja Preobraæeni iz slave u slavu Ljubav prema drugima Moramo pobijediti kao Krist Isus je prijatelj bliæi od brata 19 20 21 22 23 24 25 N P U S » P S Jeremija 30,17 Izreke 8,11 Rimljanima 15,4 Izreke 10,29 Ivan 12,32 Rimljanima 5,10 Luka 1,6 Promiπljene navike donose dobro zdravlje Boæanska mudrost ProuËavajmo Sveto pismo KoraËajmo Njegovim putem Svi su privuËeni uzdignutom Spasitelju Pomirenje Kristovom smrÊu Pravi misionarski napor poËinje u domu 26 27 28 29 30 31 N P U S » P Izreke 3,27 GalaÊanima 3,26 Psalam 104,34 2. Petrova 1,4 Psalam 1,3 Otkrivenje 21,7 Treba Ëiniti dobro naπim susjedima Ujedinjeni s Boæjom djecom Radosni u Gospodinu Ispunjavajte um boæanskim istinama Budite kao drvo zasaeno kraj potoka Baπtinit Êemo sve 110 JUTARNJI REDCI — VELJA»A 2014. Moj æivot danas 01 S Izreke 23,26 Daj Mu svoje srce 02 03 04 05 06 07 08 N P U S » P S Psalam 5,4 1. Petrova 1,23 Ivan 16,14 Otkrivenje 18,1 Ivan 14,27 Ivan 13,35 Psalam 50,23 Molite se ujutro Biblija raa novi æivot Duh proslavlja Krista u meni Cijela Êe Zemlja biti osvijetljena Ne ærtvovati naËela zbog mira Ljubiti kao πto je Krist ljubio Pjevat Êu Gospodinu 09 10 11 12 13 14 15 N P U S » P S Psalam 84,12 Matej 25,21 1. KorinÊanima 3,16 Izreke 17,22 Psalam 100,4 1. Ivanova 4,7 Izreke 25,11 Rast u milosti poËinje u domu Bog umnoæava moje darove SaËuvajte hram svojega tijela Zadovoljno srce je dobar lijek Zahvaljivanje i slavljenje Ljubav lijeËi mnoge rane RijeËi izgovorene u pravo vrijeme! 16 17 18 19 20 21 22 N P U S » P S Ivan 11,5 Isus i Njegovi prijatelji u Betaniji Ivan 4,14 Dajte im vodu æivota GalaÊanima 6,10 SjeÊaj se siromaπnih vjernika crkve Psalam 90,17 Bogu je mio Ëist karakter 2. Petrova 1,4 Dionici po Boæjem obeÊanju Levitski zakonik 19,30 Poπtovanje Boæjeg doma Izaija 41,10 Bogu je stalo do mene 23 24 25 26 27 28 N P U S » P Hebrejima 2,17 Izlazak 23,20 Izaija 27,5 Rimljanima 12,2 2. Petrova 1,10.11 2. Timoteju 4,8 Krist — moj stariji Brat Aneli me pripremaju za vjeËnost U Kristu je snaga Volja je odluËujuÊa snaga UËvrstite svoj poziv i izbor Krist mi predaje krunu i harfu 111 JUTARNJI REDCI — OÆUJAK 2014. Vjera kojom æivim 01 S Ivan 6,54.55 02 03 04 05 06 07 08 N P U S » P S Izlazak 20,8 Ivan 3,16 1. Timoteju 3,16 Rimljanima 8,28 Efeæanima 1,3.4 Rimljanima 3,31 2. KorinÊanima 12,9 Priprema za sveti dan Boæji dar ljudskom rodu Utjelovljeni Stvoritelj Spasonosno djelovanje Providnosti Spasitelj od vjeËnosti Ukida li vjera posluπnost? Isusova spasonosna sila 09 10 11 12 13 14 15 N P U S » P S Rimljanima 8,1 Matej 5,6 Koloπanima 2,6 1. Ivanova 1,9 Ivan 3,3 Hebrejima 12,14 Ponovljeni zakon 32,29 Mir zahvaljujuÊi kriæu Ispunjeni Njegovom pravednoπÊu Pravednik Êe æivjeti od vjere Iskreno ispovijedanje grijeha Potrebna je promjena srca Svetost æivota Strijela smrti 16 17 18 19 20 21 22 N P U S » P S 1. Solunjanima 4,13 Hebrejima 7,24.25 Otkrivenje 3,5 1. Petrova 5,8 Jakov 1,27 Suci 13,12 Ezekiel 20,20 Tugovanje s nadom Spasenje za Boæju djecu Brisanje grijeha Sotonini planovi Ulog u nebesku banku Kakva baπtina? Poseban dan 23 24 25 26 27 28 29 N P U S » P S Izaija 26,2 Otkrivenje 7,2.3 Ivan 13,14.15 Izaija 58,12 Djela 20,19 1. Petrova 3,12 Jakov 1,12 Dobrodoπlica u nebeski dom Tko Êe primiti Boæji peËat? Isus — primjer poniznosti Graditelji, ne ruπitelji Suze i sukob Sigurnost je samo u posluπnosti Kruna za svako svetog 30 31 N 2. KorinÊanima 4,17 112 P Otkrivenje 21,4 Stol postavljen pred nas VjeËna slava Smrti viπe nema — nikada! NaruËite preko povjerenika za literaturu u svojoj mjesnoj crkvi ili izravno kod nakladnika! www.znaci-vremena.com tel. 01 2361-920 113 VE»ERNJE BOGOSLUÆJE U OBITELJI 01. 02. 03. 04. Psalam Psalam Psalam Psalam 1. 2. 3. 4. 05. 06. 07. 08. 09. 10. 11. Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam 5 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam 12. 13 14 15. 16. 17. 18,1-25. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam 18,26-50. 19. 20. 21. 22,1-16. 23,17-31. 24. 26. 27. 28. 29. 30. 31. Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam 25. 26. 27. 28. 29. 30. 114 OÆUJAK VELJA»A SIJE»ANJ 01. Psalam 31. 01. Psalam 56. 02. 03. 04. 05. 06. 07. 08. Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam 32. 33. 34. 35,1-12 35,13-28 36. 37,1-19 02. 03. 04. 05. 06. 07. 08. Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam 57. 58. 59. 60. 61. 62. 63. 09. 10. 11. 12. 13. 14. 15. Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam 37,20-40. 38. 39. 40. 41. 42. 43. 09. 10. 11. 12. 13. 14. 15. Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam 64. 65. 66. 67. 68,1-19 68,20-36 69,1-13 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam 44,1-12 44,13-27 45. 46. 47. 48. 49. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam 69,14-37 70. 71,1-13 71,14-24 72. 73,1-17 73,18-28 23. 24. 25. 26. 27. 28. Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam 50. 51. 52. 53. 54. 55. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam Psalam 74. 75. 76. 77. 78,1-16 78,17-39 78,40-55 30. Psalam 78,56-72 31. Psalam 79. »ITANJE BIBLIJE REDOM VELJA»A SIJE»ANJ 01. 02. 03. 04. 05. Postanak Postanak Postanak Postanak Postanak 1-4 5-7 8-10 11-13 14-16 06. 07. 08. 09. 10. 11. 12. Postanak Postanak Postanak Postanak Postanak Postanak Postanak 17-20 21-23 24-27 28-30 31-33 34-36 37-39 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. Postanak 40-43 Postanak 44-46 Postanak 47-50 Izlazak 1-4 Izlazak 5-7 Izlazak 8-11 Izlazak 12-14 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. Izlazak Izlazak Izlazak Izlazak Izlazak Izlazak Izlazak 27. 28. 29. 30. 31. Izlazak 38-40 Lev. zakonik 1-3 Lev. zakonik 4-7 Lev. zakonik 8-10 Lev. zakonik 11-13 15-17 18-20 21-24 25-27 28-30 31-34 35-37 OÆUJAK 01. Lev. zakonik 14-16 01. Joπua 7-10 02. 03. 04. 05. 06. 07. 08. Lev. zakonik 17-19 Lev. zakonik 20-23 Lev. zakonik 24-27 Brojevi 1-4 Brojevi 5-7 Brojevi 8-11 Brojevi 12-14 02. 03. 04. 05. 06. 07. 08. Joπua 11-14 Joπua 15-18 Joπua 19-22 Joπua 22-24 Suci 1-4 Suci 5-7 Suci 8-11 09. 10. 11. 12. 13. 14. 15. Brojevi Brojevi Brojevi Brojevi Brojevi Brojevi Brojevi 15-17 18-20 21-23 24-27 28-30 31-33 34-36 09. 10. 11. 12. 13. 14. 15. Suci 12-14 Suci 15-18 Suci 19-21 Ruta 1-4 1. Sam. 1-4 1. Sam. 5-7 1. Sam. 8-10 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. Ponov. Ponov. Ponov. Ponov. Ponov. Ponov. Ponov. zakon zakon zakon zakon zakon zakon zakon 1-3 4-6 7-9 10-13 14-16 17-19 20-22 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 1. 1. 1. 1. 1. 1. 2. Sam. Sam. Sam. Sam. Sam. Sam. Sam. 23. 24. 25. 26. 27. 28. Ponov. zakon Ponov. zakon Ponov. zakon Ponov. zakon Joπua 1-3 Joπua 4-6 23-25 26-28 29-31 32-34 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 2. 2. 2. 2. 2. 2. 1. Sam. 4-6 Sam. 7-10 Sam. 11-13 Sam. 14-18 Sam. 19-21 Sam. 22-24 Kralj. 1-3 11-13 14-16 17-20 21-25 26-28 29-31 1-3 30. 1. Kralj. 4-7 31. 1. Kralj. 8-11 115 PO»ECI SUBOTA U SIJE»NJU, VELJA»I I OÆUJKU 2014. MJESTO Beli Manastir Biograd Bjelovar Borovo BraË Cres Crikvenica »akovec Dalj Daruvar Delnice Dubrovnik Dugi Otok –akovo Gareπnica GospiÊ Grubiπno Polje Hvar Ilok Karlovac Knin Koprivnica KorËula Kornat Krapina Kriæevci Krk Kutina Lastovo Lipik Loπinj Makarska Maruπevec MetkoviÊ 116 SIJE»ANJ 3.1. 10.1. 17.1. 24.1. 31.1. 16.16 16.35 16.23 16.16 16.32 16.36 16.33 16.22 16.16 16.22 16.32 16.28 16.35 16.17 16.24 16.33 16.22 16.33 16.14 16.29 16.30 16.22 16.31 16.36 16.25 16.22 16.34 16.25 16.34 16.22 16.37 16.29 16.23 16.29 16.24 16.43 16.31 16.24 16.39 16.43 16.41 16.29 16.23 16.29 16.40 16.35 16.42 16.25 16.31 16.40 16.29 16.40 16.22 16.37 16.37 16.29 16.38 18.43 16.33 16.30 16.41 16.32 16.41 16.29 16.44 16.37 16.31 16.36 16.32 16.51 16.40 16.32 16.47 16.52 16.50 16.38 16.32 16.38 16.49 16.43 16.50 16.34 16.40 16.49 16.38 16.48 16.30 16.45 16.46 16.38 16.46 16.52 16.42 16.39 16.50 16.41 16.49 16.38 16.52 16.45 16.40 16.44 16.42 17.00 16.49 16.42 16.56 17.01 16.59 16.49 16.42 16.47 16.58 16.52 16.59 16.43 16.50 16.58 16.47 16.57 16.40 16.55 16.55 16.48 16.55 17.01 16.52 16.49 16.59 16.50 16.58 16.48 17.02 16.54 16.49 16.53 16.51 17.08 16.59 16.51 17.05 17.10 17.08 16.58 16.51 16.56 17.07 17.00 17.08 16.52 16.59 17.07 16.56 17.05 16.49 17.04 17.04 16.57 17.04 17.09 17.01 16.58 17.08 16.59 17.06 16.57 17.10 17.02 16.58 17.01 7.2. VELJA»A 14.2. 21.2. 28.2. 17.01 17.18 17.09 17.01 17.14 17.20 17.18 17.08 17.01 17.07 17.17 17.09 17.18 17.02 17.09 17.16 17.07 17.15 16.59 17.14 17.13 17.07 17.13 17.19 17.11 17.08 17.19 17.10 17.15 17.07 17.20 17.11 17.09 17.11 17.11 17.28 17.19 17.11 17.23 17.30 17.28 17.19 17.11 17.17 17.28 17.18 17.28 17.13 17.19 17.26 17.17 17.24 17.09 17.24 17.23 17.18 17.22 17.28 17.22 17.19 17.29 17.20 17.24 17.17 17.30 17.21 17.19 17.20 17.22 17.37 17.29 17.21 17.33 17.40 17.38 17.29 17.21 17.27 17.38 17.27 17.37 17.23 17.29 17.36 17.27 17.34 17.19 17.34 17.32 17.28 17.31 17.37 17.32 17.29 17.38 17.29 17.33 17.27 17.40 17.30 17.29 17.29 17.35 17.49 17.42 17.34 17.45 17.52 17.51 17.43 17.34 17.40 17.50 17.39 17.50 17.35 17.42 17.49 17.40 17.36 17.32 17.47 17.45 17.41 17.43 17.49 17.46 17.43 17.52 17.43 17.45 17.40 17.52 17.42 17.43 17.41 OÆUJAK 7.3. 14.3. 21.3. 28.3. 17.44 17.58 17.52 17.44 17.53 18.01 18.01 17.52 17.44 17.49 18.00 17.47 17.59 17.45 17.52 17.58 17.49 17.54 17.41 17.56 17.54 17.52 17.51 17.58 17.55 17.52 18.01 17.52 17.53 17.50 18.01 17.51 17.53 17.50 17.53 18.07 18.01 17.53 18.02 18.10 18.10 18.02 17.53 17.59 18.09 17.55 18.07 17.54 18.01 18.07 17.59 18.02 17.50 18.06 18.02 18.01 17.59 18.07 18.05 18.02 18.10 18.01 18.01 17.59 18.10 17.59 18.02 17.58 18.03 18.15 18.10 18.02 18.10 18.19 18.19 18.11 18.02 18.08 18.19 18.04 18.16 18.03 18.10 18.15 18.08 18.11 17.59 18.15 18.11 18.10 18.07 18.15 18.14 18.11 18.19 18.10 18.10 18.08 18.19 18.08 18.12 18.06 18.12 18.23 18.19 18.11 18.19 18.28 18.28 18.21 18.11 18.17 18.28 18.11 18.25 18.12 18.19 18.24 18.17 18.19 18.08 18.24 18.20 18.20 18.16 18.23 18.24 18.20 18.28 18.19 18.17 18.17 18.28 18.16 18.22 18.14 PO»ECI SUBOTA U SIJE»NJU, VELJA»I I OÆUJKU 2014. MJESTO SIJE»ANJ 3.1. 10.1. 17.1. 24.1. 31.1. Mljet 16.31 Naπice 16.18 Nova Gradiπka 16.22 Novska 16.24 Opatija 16.34 Osijek 16.16 OtoËac 16.32 Pag 16.34 Pakrac 16.22 Peljeπac 16.31 Petrinja 16.26 PloËe 16.29 PoreË 16.37 Poæega 16.21 Pula 16.39 Rab 16.35 Rijeka 16.34 Rovinj 16.38 Sinj 16.31 Sisak 16.25 Slatina 16.20 Slavonski Brod 16.19 Slunj 16.29 Split 16.32 ©ibenik 16.35 Varaædin 16.22 Vinkovci 16.17 Virovitica 16.20 Vis 16.34 Vukovar 16.16 Zadar 16.34 Zagreb 16.27 Æupanja 16.17 16.38 16.26 16.29 16.32 16.41 16.24 16.40 16.41 16.29 16.38 16.33 16.36 16.45 16.28 16.46 16.43 16.41 16.45 16.38 16.33 16.28 16.26 16.37 16.39 16.43 16.30 16.24 16.28 16.41 16.24 16.41 16.35 16.25 16.46 16.34 16.38 16.41 16.50 16.33 16.49 16.50 16.38 16.46 16.42 16.44 16.53 16.37 16.55 16.52 16.50 16.54 16.47 16.41 16.37 16.35 16.46 16.47 16.51 16.39 16.33 16.37 16.49 16.32 16.50 16.44 16.34 16.55 16.44 16.47 16.50 16.59 16.43 16.58 16.59 16.48 16.55 16.52 16.53 17.03 16.47 17.04 17.01 16.59 17.03 16.56 16.51 16.46 16.44 16.55 16.56 17.00 16.49 16.43 16.47 16.58 16.42 16.59 16.53 16.43 17.03 16.53 16.56 16.59 17.08 16.52 17.07 17.08 16.57 17.03 17.01 17.02 17.12 16.56 17.13 17.10 17.08 17.12 17.04 17.00 16.55 16.53 17.04 17.05 17.08 16.58 16.52 16.56 17.07 16.51 17.08 17.02 16.52 7.2. VELJA»A 14.2. 21.2. 28.2. 17.12 17.03 17.07 17.09 17.19 17.02 17.16 17.17 17.07 17.12 17.11 17.11 17.22 17.06 17.23 17.19 17.19 17.22 17.14 17.10 17.05 16.04 17.14 17.14 17.18 17.08 17.02 17.06 17.16 17.01 17.17 17.13 17.02 17.21 17.13 17.17 17.19 17.29 17.11 17.26 17.27 17.17 17.21 17.21 17.20 17.32 17.16 17.33 17.29 17.29 17.32 17.23 17.20 17.16 17.14 17.25 17.24 17.28 17.19 17.11 17.14 17.25 17.11 17.27 17.23 17.12 17.30 17.23 17.25 17.29 17.39 17.22 17.36 17.37 17.27 17.30 17.31 17.29 17.42 17.36 17.43 17.39 17.38 17.42 17.32 17.31 17.26 17.23 17.34 17.33 17.37 17.29 17.22 17.26 17.34 17.21 17.37 17.33 17.22 17.41 17.36 17.40 17.42 17.52 17.35 17.49 17.49 17.40 17.42 17.44 17.51 17.55 17.39 17.55 17.52 17.52 17.55 17.44 17.44 17.38 17.37 17.47 17.45 17.49 17.43 17.35 17.40 17.46 17.34 17.49 17.46 17.35 OÆUJAK 7.3. 14.3. 21.3. 28.3. 17.50 17.46 17.49 17.52 18.01 17.44 17.58 17.58 17.49 17.50 17.53 17.50 18.05 17.48 18.04 18.01 17.01 18.05 17.53 17.53 17.48 17.46 17.56 17.54 17.58 17.53 17.44 17.49 17.55 17.44 17.58 17.56 17.44 17.58 17.55 17.58 18.01 18.10 17.53 18.07 18.07 17.59 17.59 18.02 17.58 18.14 17.58 18.13 18.10 18.10 18.14 18.02 18.02 17.58 17.55 18.06 18.02 18.06 18.02 17.53 17.58 18.03 17.53 18.07 18.05 17.53 18.07 18.04 18.07 18.10 18.20 18.02 18.16 18.16 18.08 18.07 18.11 18.07 18.23 18.07 18.22 18.19 18.19 18.23 18.10 18.11 18.07 18.04 18.15 18.11 18.14 18.12 18.02 18.07 18.11 18.02 18.16 18.14 18.02 18.14 18.13 18.16 18.19 18.29 18.11 18.24 18.25 18.17 18.14 18.20 18.15 18.32 18.16 18.31 18.27 18.28 18.32 18.19 18.20 18.16 18.13 18.24 18.19 18.23 18.21 18.11 18.16 18.20 18.11 18.24 18.23 18.11 (Vremena u ovoj tablici navedena su po zimskom raËunanju.) 117 UPOZNAJTE SE S BIBLIJOM! Dopisnim putem upoznajte njezine junake, proroke, pisce, pjesnike... Dopisni biblijski teËaj BIBLIJA GOVORI 26 lekcija biblijskoga gradiva iz kojih Êete na brz i jednostavan naËin steÊi najosnovnija znanja iz Biblije ili Svetog pisma — najstarije, najviπe Ëitane i najviπe izdavane knjige. ProuËavajte ovu jedinstvenu i svetu Knjigu Boæje objave — dopisnim putem, besplatno i bez obveze, u vrijeme koje Vam odgovara te naËinom i brzinom koju sami odredite. NaruËite joπ danas na naslov: ZNACI VREMENA, DOPISNA BIBLIJSKA ©KOLA Prilaz Gjure DeæeliÊa 75 (p.p. 925), 10001 ZAGREB Dopisna biblijska πkola online: http://biblija-govori.hr/otkrijmo/ www.biblija.hr 118 Svjetski klasik duhovne literature! NaruËite preko povjerenika za literaturu u svojoj mjesnoj crkvi ili izravno kod nakladnika: www.znaci-vremena.com • tel. 01 2361-920 119 POUKE IZ BIBLIJE — izdanje za odrasle — 1/2014. Pouke iz Biblije — izdanje za odrasle priprema Odjel za crkvene sluæbe Generalne konferencije adventista sedmog dana. Pouke se pripremaju pod nadzorom proπirenog odbora za subotnjoπkolske pouke, Ëiji su Ëlanovi konzultativni urednici. Tiskana biblijska pouka pridonos je odbora. Nakladnik: ZNACI VREMENA, Prilaz Gjure DeæeliÊa 77, 10 000 Zagreb, Hrvatska • Odgovorni urednik: Neven KlaËmer • Urednik: Mario ©ijan • Prijevod: Dragana Todoran • Lektura: Marijan MalaπiÊ • Korektura: Ljiljana –idara • Prijelom: Brankica VukmaniÊ • Tisak: Tiskara Velika Gorica znaci-vremena.com adventisti.hr CROATIAN ADULT SSQ — 1/2014 Dan Solís, Discipleship 120 ©PANJOLSKA Zapadna centralnoafriËka divizija TUNIS MAROKO ALÆIR LIBIJA ZAPADNA SAHARA MAURITANIJA Nouakchott MALI NIGER Dakar »AD SENEGAL Niemey GAMBIJA Bamako BURKINA GVINEJA N’Djamena FASO BISAO GVINEJA BENIN NIGERIJA Conakry Abuja SIJERA OBALA Freetown LEONE TOGO BJELOKOSTI SREDNJOAFRI»KA Porto Novo LIBERIJA GANA REPUBLIKA Monrovia KAMERUN Lome Bangui Accra Abidjan Yaounde Liberville Atlantski ocean Unije CentralnoafriËka unija IstoËnonigerijska unija Ganska unija Sjeverozapadna Nigerija Sahelska unija ZapadnoafriËka unija Ukupno GABON Crkve Skupine 997 562 549 523 1.255 1.834 424 702 175 381 123 164 3.523 4.166 Vjernika 99.858 152.853 400.463 73.353 42.786 34.977 804.190 Stanovnika 43.877.000 52.739.000 25.546.000 117.386.000 116.179.000 12.196.000 367.923.000 REPUBLIKA KONGO DEMOKRATSKA REPUBLIKA KONGO ANGOLA ZAMBIJA MISIJSKI PROJEKTI 1. Izgradnja osnovne πkole u Parakou, Benin. 2. Izgradnja osnovne πkole u Dakaru, Senegal. DJE»JI PROJEKT: Knjige za knjiænice u novim πkolama u Beninu i Senegalu. Viπe: www.AdventistMission.org NAMIBIJA BOCVANA 121
© Copyright 2024 Paperzz
