Radobojsko - Općina Jesenje

Radobojsko - Jesejanjski list br. 22 /Godina III./25. travnja 2010.
1
ISSN 1846-7857
GLASILO OPĆINA RADOBOJ I JESENJE
SVEČANO I ZABAVNO UZ PRAZNIK RADA
KRENULO UREĐENJE STARE ŠKOLE
RADOBOJSKI PAJDAŠI, ŠTO I KAKO DALJE
ŠIKARA PRETVORENA U VOĆNJAK
Broj 23 /Godina III. / 23. travnja 2010.
DVORANA PRED ZAVRŠETKOM
OPĆINA NA INTERNETU
VATROGASCIMA DODATNA SREDSTVA
79-GODIŠNJAK POKRETAČ AKCIJE
Sretan Vam poštovani čitatelji
praznik rada 1. svibnja!
2
Radobojsko- Jesejanjski list br. 23 /Godina III./25. travnja 2010.
ŠESTA SJEDNICA OPĆINSKOG VIJEĆA
RADOBOJ U ZNAKU URBANISTIČKIH
PLANOVA
SVE ODLUKE JEDNOGLASNO
Pod predsjedanjem predsjednika Općinskog vijeća, Alojza
Sajka, u Radoboju je 26. ožujka 2010. održana šesta sjednica Vijeća. Središnje teme rasprave bile su odluke o Urbanističkom planu
uređenja gospodarske zone proizvodno-poslovne namjene «Brod» i
drugoj izmjeni Prostornog plana Općine Radoboj. Odluka o Urbanističkom planu gospodarske zone sadrži uvjete određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena, smještaja građevina
gospodarskih djelatnosti, uređenja i gradnje prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima, gradnje prometne mreže, uređenja javnih zelenih površina, zaštite okoliša, zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina, postupanja s otpadom te
opremanja zemljišta komunalnom infrastrukturom.
U raspravi o toj Odluci vijećnici su dali nekoliko konkretnih
primjedbi, koje se odnose na uvjete građenja pojedinih objekata,
veličinu pojedinih parcela te izbor materijala od kojih će budući
objekti biti građeni. Kako slijedi niz zakonom predviđenih etapa za
donošenje konačnog rješenja sve ove, kao i ostale primjedbe zainteresiranih bit će dostavljene nositeljima izrade Urbanističkog plana
kako bi eventualno bile ugrađene u konačni tekst.
VIŠE OD DVADESETAK ZAHTJEVA ZA IZMJENU PROSTORNOG
PLANA OPĆINE
RADOBOJ ĆE IMATI KNJIŽNICU
Općinski vijećnici na svojoj 6. sjednici prihvatili su i Odluku o
davanju suglasnosti Gradskoj knjižnici Krapina za osnivanje knjižničnog ogranka u Radoboju. Napravljen je, naime, elaborat o opravdanosti osnivanja knjižničnih ogranaka u kojem Radoboj ispunjava
zakonom određene uvjete. Općina se tako obvezuje da osigura prostorne i tehničke uvjete kao i financijska sredstva za rad knjižničnog
ogranka. Predviđaju se troškovi od oko 80.000 kuna godišnje, a općina Radoboj će tako biti među prvima u Županiji koja će imati uvjete
za posuđivanje knjiga.
SUCI POROTNICI
Vijećnici Općine Radoboj na svojoj su sjednici za suce porotnike Općinskog suda u Krapini imenovali Anicu Šaško i Stjepana
Biškupa, oboje iz Gornje Šemnice.
PITANJA I PRIJEDLOZI
Općinski vijećnici na kraju su sjednice postavili više pitanja.
Na neka su dobili odgovor od općinskog načelnika Anđelka Topolovca, dok će na neka pričekati do održavanja naredne sjednice. Postavljeno je tako pitanje: Što se trenutno odvija na planu komunalnih radova u Općini? Odgovor će vijećnici dobiti na idućoj sjednici.
Vijećnik Mirko Kunštek pitao je zašto se u Općini Radoboj plaća
vodna naknada, a navodno u drugim sredinama to nije slučaj. Odgovor je da to pitanje regulira zakon i svi ga moraju poštovati. Zdenko
Vidović se interesirao za mogućnost uređenja ulaza na groblje kod
zgrade pošte i rješavanje problema signala za mobilne telefone na
području Općine. Načelnik je odgovorio da je tražena suglasnost za
otkup potrebnog zemljišta od strane crkvenih vlasti, ali nije dobivena pa otpada zamišljena izgradnja prometnice oko groblja s izlazom
kod pošte, dok za izgradnju odašiljača za mobilnu telefoniju ima
interesa od strane pojedinih mreža i da su u toku pregovori o otkupu zemljišta i dobivanja potrebnih suglasnosti. Zvonko Pavrlišak je
imao primjedbu na plaćanje naknade za prilaze na javne prometnice
te dao prijedlog da Radobojski list više pažnje pokloni uvjetima poslovanja i uspjesima radobojskih poduzetnika.
Prostorni plan Općine Radoboj do sada je već jednom dopunjavan, a sada se predlaže II. izmjena jer je više od dvadesetak zainteresiranih to predložilo. Općinski vijećnici su podržali prijedlog, a
samom su Odlukom između ostalog određeni i rokovi za izradu pojedinih faza izmjena i dopuna. Tako je predviđeno da se zahtjevi za
izradu izmjena i dopuna trebaju dostaviti u roku od 15 dana. Nakon
toga slijedi rok također od 15 dana za izradu Nacrta prijeloga izmjena i dopuna, pa rok od 15 dana za javni uvid, a potom slijedi izrada
konačnog prijedloga izmjena i dopuna, javna rasprava te konačno
donošenje Odluke. Prema tome, svi zainteresirani imaju više mogućnosti da se uključe u davanje prijedloga i ostvarivanje svojih interesa. I jedna i druga Odluka prihvaćene su jednoglasno, što je dokaz
zainteresiranosti općinskih vijećnika da se određena problematika
iz nadležnosti Općine rješava, bez obzira na stranačku pripadnost.
Za mještane Radoboja svakako će biti zanimljiva informacija
da se izmjenom i dopunom Prostornog plana između ostalog predviđa i prostor za izgradnju benzinske crpke, a da će troškovi koje će
snositi Općina za izradu izmjena iznositi oko 40.000 kuna.
IMPRESSUM:
RADOBOJSKI LIST: Nakladnik: Općina Radoboj. Za nakladnika: Anđelko Topolovec, UREDNIŠTVO: mr.sc. Luka Čuljak,
Dragutin Gerić, Ivan Horvat, Marija Pernjek, Darko Potočki, grafički urednik, Snježana Rihtar, Vinko Rihtar, glavni i odgovorni
urednik, Ivan Šemnički, Zdenko Vidović. Lektor: Jasenka Marmilić, Adresa uredništva: Radoboj 8, 49232 Radoboj, tel: 049/349110, fax: 049/349-109, e-meil:[email protected], www.radoboj.hr. TISAK: Papir market Krapina.
List je besplatan i izlazi mjesečno.
Radobojsko - Jesejanjski list br. 22 /Godina III./25. travnja 2010.
DVORANA PRED DOVRŠETKOM
Radovi na izgradnji sportske dvorane u Gornjem
Jesenju polako se privode kraju. Unutrašnji dio dvorane je dovršen i sada su u tijeku radovi na uređenju
okoliša.
Ovih dana zabilježili smo «presvlačenje» igrališta
novim asfaltnim slojem, jer je izgradnjom dvorane stari
sloj oštećen. Uz novi sloj asfalta igralište će biti ograđeno mrežom visine 6 metara, a bit će postavljena i nova
javna rasvjeta (reflektori). Kako je izgradnja dvorane
potrajala poprilično dugo, a pri tom je korištenje igrališta bilo ograničeno, učenici i djeca vesele se završetku
radova, jer će ponovno moći koristiti igralište za lijepog vremena. Završetkom sportske dvorane dobit će
pak mogućnost, kao i svi ostali zainteresirani, odvijanja
sportskih aktivnosti i u vrijeme nepovoljnih vremenskih uvjeta na otvorenom. Inače cijeli kompleks na kojem se nalazi škola, dvorana i igralište bit će ograđen,
pa će mladi Gornjeg Jesenja imati siguran prostor za
svoje sportske aktivnosti.
(I. H.)
UZ PRAZNIK RADA SVEČANO
Međunarodni praznik rada 1. svibnja ove će godine na području Općine Radoboj biti u znaku sportskih i zabavnih sadržaja. Županijska organizacija Hrvatske narodne stranke organizira proslavu Praznika
rada na području Općine Radoboj. U subotu 1. svibnja s početkom u 10 sati počet će sportska natjecanja
koja će se odvijati na školskim igralištima u Jazvinama, Radoboju i Gornjoj Šemnici.
Središnja proslava održat će se s početkom u 16
sati u Jazvinama. Organizatori uz zabavni program
u kojem će sudjelovati ansambl Zagorje i popularni
Ivan Benc za sve koji će se tu naći pripremaju posebnu
atrakciju: zagorskog purana na ražnju, a kuhat će se
i grah sa kobasicama i suhim mesom u dva kotla, a
uz to pijača u neograničenim količinama je besplatna.
I na kraju, ali ne i najmanje značajno, priprema se i
Rock show Karaoke.
E pa svi vi koji imate zašto slaviti Praznik rada
ili ste ga nekada slavili ili bi trebali negodovati zbog
toga što ste bez posla, dođite na školska igrališta u
jutarnjim satima, a popodne vas HNS-ovci očekuju
na proslavi u Jazvinama. Svi ste dobro došli.
ZAŠTO JE U OPĆINI RADOBOJ ZAPOSLEN
DJELATNIK NA ODRŽAVANJU JAVNIH
POVRŠINA?
ZAPOŠLJAVANJE NEZAPOSLENIH
Ljudi k’o ljudi, vide novog zaposlenika u Općini i
odmah kreću nagađanja. Čiji je to interes, koliko to košta
3
U JESENJU ODRŽANA SEDMA SJEDNICA
OPĆINSKOG VIJEĆA
DODATNA SREDSTVA VATROGASCIMA
Sedma sjednica Općinskog vijeća Općine Jesenje
održana je 30. ožujka 2010. a na dnevnom se redu našlo
sedam točaka. Prihvaćen je tako obračun Proračuna za
2009. godinu koji je u potpunosti realiziran i iznosio je
5.088.180,00 kuna. Donijete su smjernice za organizaciju
i razvoj sustava zaštite i spašavanja te Odluka o osnivanju
Stožera zaštite i spašavanja Općine Jesenje. Smjernice se
donose sukladno razmjeru opasnosti, prijetnji i posljedica nesreća, većih nesreća i katastrofa utvrđenih procjenom ugroženosti ljudi, okoliša, materijalnih i kulturnih
dobara, a s ciljem zaštite i spašavanja ljudi, materijalnih
dobara, okoliša, kao i razvoja sustava zaštite i spašavanja.
Općinski su vijećnici za suce porotnike s područja
Općine Jesenje predložili Marijana Katalenića i Mirka
Buzinu, dok su shodno zahtjevu DVD-a Gornje Jesenje
odobrena dodatna financijska sredstva za sufinanciranje
kupnje novog vatrogasnog navalnog vozila u iznosu od
60.000,00 kuna.
(I.H.)
i tome slično. Ovih su dana tako učestala pitanja o zapošljavanju djelatnika na održavanju javnih površina na
području Općine Radoboj. S namjerom da se izbjegnu
daljnje nedoumice evo prave informacije.
Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područna služba
Krapina, provodi mjere iz Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja za 2010. godinu. Jedna od provedbenih
mjera je sufinanciranje zapošljavanja nezaposlenih osoba
na javnim radovima. Cilj ove mjere je društveno korisnim
radom potaknuti socijalnu uključenost i ublažiti socijalne
posljedice nezaposlonosti kroz suradnju s jedinicama lokalne samouprave, općinama i gradovima.
Za osobe koje su prijavljene duže od godinu dana
na Zavodu za zapošljavanje troškove plaće u iznosu od
75% snosi Zavod, dok za osobe koje su Zavodu za zapošljavanje prijavljene tri godine, Zavod u cijelosti snosi
troškove plaće.
S obzirom na obim poslova, koji su tijekom ljetnih
mjeseci povećani zbog redovitog održavanja javnih površina i mogućnosti da se zaposli jedan radnik, i Općina
Radoboj uključila se u provođenje Nacionalnog plana za
poticanje zapošljavanja. Za zaposlenog djelatnika, koji će
poslove na održavanju javnih površina obavljati do 6. listopada 2010. godine, napravljen je pogram rada koji je
dostavljen Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, Područna služba Krapina, koji se s planom složio.
Vidljivo je, dakle, da Općina Radoboj nije samostalno zaposlila novog radnika, jer troškove snosi Zavod za
zapošljavanje, a ostvarena je dvostruka korist. Jedna nezaposlena osoba barem nekoliko mjeseci primat će plaću
za svoj rad, a Općina će lakše rješavati poslove oko održavanja javnih površina. (B. O. )
4
Radobojsko- Jesejanjski list br. 23 /Godina III./25. travnja 2010.
ŠIKARA PRETVORENA U VOĆNJAK
Posljednih godina širom Hrvatske pa tako i na području Općine Radoboj, ima sve više neobrađenog zemljišta. Vrijedno je stoga zabilježiti primjere kada se zemljište obraslo grmljem na kojem se množe zmije, pretvara u voćnjak, vrt ili vinograd. Upravo takav slučaj događa se na predjelu Radoboja zvanom Mala Gora. Tu su
već ranije u akciju krenuli Alojz Malogorski i Dragutin
Jurinjak, a slijede ih aktualni općinski načelnik Anđelko
Topolovec i bivši radobojski poštar Stjepan Cerovec. Zatekli smo se na zemljištu Stjepana Cerovca upravo kada
je uz pomoć rodbine, susjeda i prijatelja završavao postavljanje zaštitne mreže nad vinogradom.
Kada bi postavili pitanje ‘’znate li Stjepana Cerovca?’’, vjerojatno bi većina upitanih odgovorila negativno, no kada bismo pitali za bivšeg radobojskog poštara
i mužikaša u radobojskoj limenoj glazbi «Mirna», velika
bi većina upitanih znala o kome se radi. Biti poštar na
jednom području punih trideset godina znači poznavati
svaku kuću, svakog stanovnika, svaki i najudaljeniji zaselak, jer svima njima valjalo je dostavljati poštanske pošiljke, mirovine, dobre i loše vijesti. Stjepan Cerovec otišao
je u mirovinu krajem 2008. godine, ali se još uvijek sjeća
Zaštitna mreža nad vinogradom je postavljena pa nema straha od tuče.
Stjepan Cerovec zadovoljno promatra svoj mladi voćnjak
reagirati. Bilo je slavlja kada se radilo o radosnom događaju, ali i žalosti prilikom prijema tužnih vijesti. No sve
su to sada uspomene na tridesetogodišnji period kada je
Stjepan Cerovec provodio na poslu i po dvanaest sati jer
je bio jedini poštar na cijelom području radobojske pošte.
Zadovoljan što je stekao uvjete za odlazak u mirovinu,
prihvatio se posla o kojem smo na početku ovog teksta
nešto rekli.
Područje Male Gore u prošlim je vremenima uglavnom bilo pokriveno travnjacima i ljudi su ručno kosili i
sušili travu za brojne krave i volove, ali je s vremenom dobar dio toga zapušten i pretvorio se u šikaru. Zahvaljujući
pojedincima ovo se područje nanovo privodi svrsi. Tako
je i naš sugovornik lijepi dio zemljišta uz cestu koja vodi
prema Malogorskima iskrčio i zasadio brojne vrste voćaka. Ima tu krušaka, šljiva, trešanja, jabuka, oraha, a i onih
na koje pomalo zaboravljamo kao što su mušmula (menšprih) ili oskoruš ( po domaće skoruš). Pohvalno je što su
to uglavnom starinske domaće sorte nastale cijepljenjem
na divljim podlogama. Uz vinograd, koji je jedan od rijetkih na našem području štićen od tuče i ptica zaštitnom
mrežom, tu je i zemljište za uzgoj povrća i drugih poljoprivrednih kultura. Sve lijepo uređeno, a kako i ne bi
kada se s ovog terena pruža prekrasan pogled na zagorski
krajolik, a umjesto legla zmija tu rastu voćke i vinograd i
sve to čini ugodno mjesto boravka.
Primjer koji bi valalo slijediti, jer odlaskom u mirovinu ili prestankom radne aktivnosti u tvornici ili na drugom mjestu, ne moramo prestati s aktivnostima koje nam
čine zadovoljstvo, a donose nam i određenu korist. (vir)
niza zanimljivosti koje se odnose na obavljanje poštarske službe. Priča nam tako da je nekada pred Božićne i
Uskrsne praznike u radobojsku poštu stizalo i do deset
tisuća čestitaka, da je noseći mirovine poštarska torba
bila premala da u nju stane dovoljna količina novčanica za podjelu jednog dana, pa se trebao nekoliko puta
dnevno vraćati u poštanski ured po novu količinu novca.
Unatoč tako velikoj količini novca, u prošlim vremenima
nije bilo ni jednog pokušaja napada na poštara i otimanja
novca. U obavljanju poštanskog posla bilo je radosnih ali
i tužnih trenutaka, kaže naš sugovornik. Prije trideset godina nije bilo telefona, a kamoli mobitela i sve su se hitne
informacije prenosile putem telegrama. Tako se u pošti
najprije znalo tko je dobio sina ili kćer u rodilištu, ali i
tko je umro u kojoj bolnici. Sadržaj telegrama stizao je u
poštu putem telefona gdje se upisivao na posebni obrazac
i dostavljao na određenu adresu. Znajući što kome nosi,
često je putem razmišljao kako će primatelj informacije Nakon obavljenog posla, kao što je i red, slijedi okrijepa.
Radobojsko - Jesejanjski list br. 22 /Godina III./25. travnja 2010.
5
RADOBOJSKI VINOGRADARI I VINARI
ODRŽALI REDOVITU GODIŠNJU IZBORNU
SKUPŠTINU
ŠTO I KAKO DALJE?
Udruga vinogradara i vinara «Radobojski pajdaši»
održala je 1. travnja 2010. godine redovitu godišnu skupštinu. Na dan održavanja Udruga je imala točno stotinu
članova, najvećim dijelom iz Općine Radoboj, a ima ih i
sa područja grada Krapine. Kako to statutarne odredbe
nalažu, Skupštini je prezentirano izvješće Upravnog odbora, blagajnika i Nadzornog odbora, te Prijedlog plana
i i financijskog plana za tekuću godinu.
Izvješće o radu Udruge podnio je predsjednik Dragutin Kiseljak, naglasivši činjenicu da su svi planirani
zadaci uspješno realizirani osim organizacije obilaska vinogradara i vinara na drugim područjima, za što članovi
radobojske Udruge nisu pokazali dovoljni interes. Članovi Udruge inače su obilježili takozvane vinske blagdane počevši od Vincekovog, preko postavljanja «klopotca»
do Martinja. Organizirali su više stručnih predavanja i
degustacije mladih vina kao i ocjenjivanje kvalitete vina
svojih članova.
Tako su prošle godine radobojskim vinarima pripale
četiri zlatne medalje za kvalitetna vina, 49 srebrnih i 31
brončana medalja što je dokaz sve veće kvalitete vina proizvedenih na našem području. Vina su prema tome sve
kvalitetnija, ali je sve teže ostvariti uvjete za plasiranje tih
vina na tržište. Radobojski vinogradari i vinari nezadovoljni su činjenicom da se danas u ugostiteljskim objektima na području Općine nude vina s drugih područja,
koja su slabije kvalitete, ali su navodno jeftinija. Članovi
Udruge vinogradara i vinara «radobojski pajdaši» stoga
su na svojoj skupštini iznijeli inicijativu da se razmotri
mogućnost udruživanja kod proizvodnje vina kako bi se
stvorilo prepoznatljivo radobojsko vino u većim količinama što bi omogućilo da vlasnici ugostiteljskih objekata
na radobojskom području i šire nude domaće kvalitetno
vino.
Članovi Udruge pozorno su pratili stručno predavanje.
Čelnici Udruge vinogradara i vinara «Radobojski pajdaši»:
Dragutin Kušer, tajnik i Dragutin Kiseljak, predsjednik.
Vinogradari i vinari nisu zadovoljni s aktivnostima
poljoprivrednih zadruga koje djeluju na području Općine
Radoboj. Krapinska Poljoprivredna zadruga uglavnom se
orijentirala na trgovinu, uz iznimku Poljoprivredne apoteke u Radoboju koja koliko toliko koristi i vinogradarima. Poljoprivredna zadruga, osnovana u vrijeme načelnikovanja Josipa Potočkog, pod patronatom Alojza Horvata, ne igra nikakvu ulogu, a postojeća Poljoprivredna
zadruga Radoboj orijentirala se isključivo na šest- sedam
uzgajivača krušaka.
Vinogradari stoga na svojoj skupštini donose zaključak da pomoć potraže i van Općine Radoboj. Konkretno se radi o organiziranoj nabavi sredstava za zaštitu
vinograda, podizanje novih nasada i nabavu gnojiva, jer
naglašavaju da stotinu vinogradara zaslužuje i određeni
povlašteni tretman kod nabave potrebnih repromaterijala. Bilo bi stoga šteta da uz tri poljoprivredne zadruge
u općini Radoboj povjerenje vinogradara dobije netko s
ostalih područja.
Vinogradari pored toga razmišljaju i o otvaranju zajedničkog vinskog podruma i vinoteke, kako bi svi stanovnici Općine Radoboj i sve brojniji posjetitelji imali
priliku kušati i kupovati kvalitetno radobojsko vino. Za
početak organizirat će se prikupljanje podataka o tome
koliko članovi Udruge u stvari imaju trsova, koje sorte
uzgajaju i jesu li voljni ići u zajedničke akcije.
Skup vinogradara iskorišten je i za vrlo korisno predavanje o novim nasadima vinograda, sortama koje se
preporučuju na našem području, te njihovim prednostima i nedostacima. Predavanje je održala dipl. ing. agronomije Jasminka Šaško. ( vir)
RADOBOJSKA VINA SVE BOLJA
Udruga vinogradara i vinara «Radobojski pajdaši» i ove
je godine organizirala ocjenjivanje vina svojih članova.
Dostavljeno je ukupno 58 uzoraka, sortnih i miješanih
vina i dodijeljeno je čak 7 zlatnih medalja, što je gotovo l00 % više nego prošle godine, kada su bila samo
4 zlata. Srebrne medalje dobio je 21 uzorak, brončanu
19 uzoraka, 4 su dobila priznanja dok je svega 7 uzoraka odbačeno. Medalje i priznanja vinarima će biti
uručena nakon što ocjenjivanja vina budu provedena
na području cijele Krapinsko - zagorske županije.
6
Radobojsko- Jesejanjski list br. 23 /Godina III./25. travnja 2010.
ČIŠĆENJE PROMETNICA
Nakon dugotrajne zime na prometnicama Općine
Jesenje ostale su velike količine šljunka, čime je bitno smanjena sigurnost prometa.Kako bi se ta opasnost otklonila
mještani su organizirali akcije čišćenja nogostupa i cesta
koje prolaze kroz njihova naselja. Akcije su provedene
na području Gornjeg i Donjeg Jesenja te Cerja. Jedan od
pokretača akcije u Donjem Jesenju bio je DRAGUTIN
KRANJČEC, koji je prvi krenuo s čišćenjem nogostupa.
Taj još uvijek vitalni i vrijedni 79-godišnjak bio je poticaj mladima koji su se priključili te su nogostup i cesta
u dužini od 700 metara očišćeni i uređeni. Na području
Cerja provedena je akcija u kojoj je sudjelovalo nekoliko
mještana. Raduje činjenica da se u takve akcije uključuje
sve veći broj mladih, koji tako doprinose zajedničkim nastojanjima uređenja životne sredine. ( I.Habjanec)
BIJELI RADOBOJSKI TRNAC
Proljeće je zabijelilo Radobojski trnac. Procvale su voćke, a prije toga su njihova stabla premazana vapnom i tako
na starinski način zaštićena od posljedica temperaturnih razlika i nametnika, a dobila su i ljepši izgled.
I središte Radoboja donosi miris proljeća. Cvjetne gredice lijepo su uređene i svakom prolazniku pružaju lijep
prizor.
Prišlo se i uređenju prostora između Župnog dvora i groblja. Posječeno je grmlje i drveće, poravnat je teren pa
će i taj dio Radoboja kada dobije konačan izgled biti privlačan za pogled prolaznika.
Radobojsko - Jesejanjski list br. 22 /Godina III./25. travnja 2010.
7
TUČA URANILA
Prošle godine zabilježili smo prvu tuču na našem
području 30. travnja. Ove je godine uranila za petnaest
dana. Na području Radoboja padala je 14. travnja i nije
bila tako obilna kao prošle godine. No ponovno su nastradali cvjetovi marelica, trešanja i ranih šljiva. Dobra je
stvar što ove godine vremenski uvjeti nisu bili pogodni
za proljetne radove u vrtovima pa tu nema nikakve štete.
Naši stari znali su isticati vjerovanje ako prva tuča padne
prije Jurjeva te godine tuče više neće biti. Ostaje nam da
čekamo i vidimo jesu li ta vjerovanja bila opravdana ili ne.
MOŽE LI BEZ RAZBIJANJA?
Prva ovogodišnja tuča tek je malo zabijelila zelenilo proljetne trave.
Uništavanje klupa, zelenih površina, kućica na autobusnim stajalištima, te drugih javnih objekata već je bilo
predmet pisanja u našem mjesečniku. To, međutim, nije
imalo mnogo pozitivnog učinka. Primjer za to su razbijene svjetiljke javne rasvjete oko zgrade pošte u Radoboju. Postavlja se pitanje o čemu razmišljaju i razmišljaju li
uopće o nečemu oni koji se iživljavaju na način da uništavaju zajedničku imovinu. Znaju li da sve to netko mora
platiti, ako ne oni sami onda sigurno njihovi roditelji i svi
ostali koji teško zarađuju svoju plaću ili primaju skromnu
mirovinu. Poštujmo stoga napore onih koji nastoje sredinu u kojoj živimo učiniti što ljepšom i ugodnijom za
boravak i nemojmo uništavati sve oko sebe, samo zato da
bi pokazali svoju osobnost. (vir)
KRENULO UREĐENJE ZAVIČAJNE ZBIRKE
Stara zgrada radobojske osnovne škole ovih je dana
postala mjesto odvijanja građevinskih radova. Krenulo je
uređenje kako bi se stvorili uvjeti za otvaranje posebnog
kulturno-povijesnog sadržaja - Zavičajne zbirke. U tom
će se prostoru kada bude uređen naći mjesta i za druge
sadržaje, a jednog dana kada će i nekadašnje pomoćne
zgrade uz školu biti uređene i privedene određenoj namjeni, ovo će biti centar brojnih događanja, koja će biti
privlačna za posjetitelje Radoboja, kojih će nadajmo se
svakog dana biti sve više.
LIKOVNA KOLONIJA U JESENJU
JESENJE: U subotu 17. travnja 2010. u Gornjem
Jesenju je održana likovna kolonija. Organizatori: Općina
Jesenje i Likovno društvo «Ernest Tomašević» iz Krapine
okupili su 27 likovnih umjetnika iz Krapine, Ludbrega,
Čakovca, Varaždina i okolnih mjesta u Krapinsko -zagorskoj županiji. Teme koje su se našle na platnu uglavnom su pejsaži jesejanskog krajolika, a tridesetak nastalih
djela moći će se vidjeti na izložbi koja će biti upriličena
uz obilježavanje dana Općine Jesenje. Sudionicima se na
trudu zahvalio načelnik Ivan Maligec, podijelio im zahvalnice, a sve je završilo prigodnim druženjem. (I.H.)
8
Radobojsko- Jesejanjski list br. 23 /Godina III./25. travnja 2010.
Jezično istraživanje jesenjanskoga područja
VRIJEDNA DONACIJA
Privredna banka Zagreb d.d. donirala je OŠ
Side Košutić Radoboj vrijednu računalnu opremu.
Zalaganjem gospođe Nevenke Cerovečki iz Privredne banke u Krapini osigurana je kvalitetna nastava
informatike za učenike koji do sada nisu mogli raditi
pojedinačno na računalima.
Računalnu opremu predala je 31. ožujka u ime
Privredne banke Zagreb, d.d. gospođa Javorka Krakan. Ravnateljica škole zahvalila je predstavnicima
Privredne banke na suradnji i pomoći, te istaknula
važnost informatičkog opismenjavanja za sve učenike
u što boljim uvjetima.
Zahvaljujući Privrednoj banci d.d. moći će se
osuvremeniti nastava informatike u školi.
( J. Marmilić)
NASTAVA NA STRAHINJČICI
Povodom obilježavanja svjetskog dana zdravlja, 7. travnja, održana je terenska nastava za učenike 5. razreda i učenike uključene u sekciju mladih planinara Osnovne škole Side
Košutić Radoboj na Strahinjčici. Organizatori su bili Školsko
sportsko društvo «Mirna» Radoboj i Sportska zajednica općine Radoboj.
Učenike je vodio učitelj TZK Gordan Poslončec, a u
pratnji su bili Dražen Gerić, Kristina Golub, Magdalena Mišak i Dijana Mikša.
Po dolasku do planinarskog doma, učenici su bili uključeni u različite aktivnosti, od usvajanja znanja o očuvanju i
promicanju zdravlja, razvijanja higijenskih navika, igranja nogometa i društvenih igara do upoznavanja s legendama našeg
zavičaja.
Cilj terenske nastave bio je upoznati ljepote prirode
Radoboja, otkriti svoje mjesto u svijetu i svijet oko sebe, te
razvijati poštovanje prema životnom okolišu. Uz druženje i
usvajanje nastavnih sadržaja sve ciljeve je lakše postići. To su
dokazali i učenici.
( J. Marmilić)
IGRA SKRIVAČA
Dolazi,
Bliži se,
Je li tu ili nije,
Gdje se skriva,
Gdje li je?
Čekamo ga.
Već je trebalo biti ovdje.
Možda dolazi,
Možda se skriva iza mene,
Ali kad se okrenem
Opet iznova nestane.
Šušti.
Sad je blizu.
Uz svitanje dolazi u prasku.
Proljeće je tu.
Laura Kamenečki 7. r.
OŠ Side Košutić Radoboj
U travnju je na jesenjanskome području obavljeno terensko
jezično istraživanje u okviru projekta Istraživanje kajkavskoga narječja pri Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu. Jezična
raznolikost bitno je obilježje hrvatskoga nacionalnog identiteta. Hrvatski se jezik dijeli na tri narječja – čakavsko, štokavsko i kajkavsko
– a ona se dalje dijele na dijalekte, poddijalekte ili skupine govora i
na mjesne govore. Znanstvena disciplina koja se time bavi jest dijalektologija. Na jezičnim kartama govor Jesenja i šireg područja pripada kajkavskome narječju, i to onome njegovom dijelu koji, prema
klasifikaciji, čuva neke od najstarijih jezičnih osobina. Osim toga, za
dijalektologe – i ne samo za njih – on je zanimljiv jer je geografski
smješten u neposrednoj blizini Bednje čiji je govor u širim krugovima poznat kao specifičan.
Jedna od glavnih djelatnosti Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu jest istraživanje hrvatskih narodnih, mjesnih
govora – u Hrvatskoj i izvan nje. Terenska istraživanja obavljaju se
od samoga osnutka Instituta polovicom 20. stoljeća. Kako u Hrvatskoj postoji mnogo različitih mjesnih govora (poznato je da gotovo
svako selo ima svoj specifičan govor, a ponegdje se govorom razlikuju
i zaseoci unutar jednoga sela) nemoguće ih je sve istražiti. Ipak, do
danas su istraženi, u skladu s mogućnostima, mnogi mjesni govori,
ali je to još uvijek daleko od planiranoga i potrebnoga. Jedan od krajnjih ciljeva terenskih istraživanja, uz samo prikupljanje građe, jest
izrada hrvatskoga jezičnog atlasa – djela u kojem će zorno, na jezičnim kartama, biti prikazane temeljne jezične crte izabranih govora.
Planirano je da se za atlas istraži oko četiristo mjesnih govora – tzv.
punktova –tristotinjak u Hrvatskoj i stotinjak izvan nje. Istraživanje
se provodi metodom zadanog upitnika. To znači da se u svim istraživanim govorima zapisuju odgovori na ista pitanja te se tako dobivaju
međusobno usporedivi podaci. Upitnikom za hrvatski jezični atlas
obuhvaćena su temeljna područja svakodnevnog života, npr. čovjek i
dijelovi tijela, rodbinski odnosi, stanovanje, narodne radinosti, biljke, životinje, društveni život. Odgovori se zapisuju dijalektološkom
transkripcijom, odnosno sustavom znakova koji omogućuje precizan
zapis svih specifičnosti lokalnoga govora (glasova, naglasaka i drugog).
Kao jedan od punktova izabrano je i Jesenje. Budući da je to
područje, površinom relativno neveliko, u jezičnom pogledu prilično
heterogeno - na malom prostoru postoji veći broj različitih govora
– za istraživanje su izabrani Lužani Donji i Cerje. Podatke su u Lužanima davale Marija Zagoršak i Božica Zagoršak, a u Cerju Tereza
Obadić i Katica Obadić. One su, kao izvorne govornice svojega mjesnog govora, u višednevnom istraživanju odgovorile na preko dvije
tisuće pitanja koliko ih je predviđeno Upitnikom. Na taj je način
dobivena vrijedna jezična građa koja će biti pohranjena u Institutu
za hrvatski jezik i jezikoslovlje i koja će, osim za jezični atlas, služiti
i za druge vrste jezičnih analiza. Osim toga, u vremenima ubrzanih
jezičnih promjena, u vremenima kad sela imaju sve manji broj stanovnika – što u jezičnom pogledu znači da sve manji broj govornika
govori njihovim mjesnim govorom – u istraživanju prikupljena građa bit će trajan spomen na suvremeno stanje jesenjanskoga govora.
Osim Jesenja, na širem krapinskom području u predviđenoj
mreži punktova za hrvatski jezični atlas nalazi se, uz samu Krapinu
(koju je svojevremeno istražio dr. Antun Šojat), još samo Radoboj.
Njegov je govor istom metodom istražen 2009. godine (podatke su
davale Antonija Rihtar i Zlata Rihtar u Radoboju te Ana Rukav i
Marija Draganić u Gorjanima). Petrovsko i Đurmanec nisu ušli u
planove jezičnih istraživanja za atlas.
Opisana istraživanja znanstvene su prirode. No, za očuvanje
svakoga mjesnog govora važna je zauzetost njegovih izvornih govornika, prvenstveno mlađih. Veliku ulogu pritom može imati škola –
kako razvijanjem svijesti o vrijednosti zavičajnoga govora, pisanjem
tekstova na njemu, tako i izradom razlikovne gramatike u odnosu na
hrvatski standardni jezik. Dobro bi i vrijedno bilo izraditi i rječnik
lokalnoga govora. Jer – mjesni, zavičajni govor živi samo po svojim
govornicima; na njima je da ga očuvaju!
Anita Celinić
Radobojsko - Jesejanjski list br. 22 /Godina III./25. travnja 2010.
9
NOVOSTI IZ OSNOVNE ŠKOLE GORNJE
JESENJE
INTEGRIRANO-PROJEKTNA NASTAVA
Mjeseci ožujak i travanj obilježeni su u okviru razredne nastave nizom različitih aktivnosti u OŠ Gornje
Jesenje. Odlična suradnja učenika i učiteljica rezultirala
je velikim uspjehom putem integrirano-projektne nastave uoči Uskrsa. Ideja o izradi uskrsnih ukrasa, vjenčića,
raznih inovativnih radova i čestitaka realizirana je kroz
zajedničke likovne radionice s učenicima, učiteljicama i
vjeroučiteljem.
Radovi izrađeni različitim tehnikama prezentirani
su putem sajmenog dana na Veliki četvrtak ispred Doma
kulture u Gornjem Jesenju i u trgovini Artić u Donjem
Jesenju. Tom akcijom prikupljena su sredstva za sufinanciranje terenske nastave u Zagrebu u mjesecu travnju. KUDA NAKON OSNOVNE ŠKOLE
Učenici i učiteljice se zahvaljuju svim mještanima, kao i
prolaznicima, koji su prepoznali uskrsnu poruku topline
U Osnovnoj školi Gornje Jesenje 14. travnja održai ljubavi i svojim su dobrovoljnim novčanim prilozima no je predavanje o upisima u srednje škole. Predstavica
pomogli uspješnosti akcije za radost i sreću djece.
Zavoda za zapošljavanje govorila je o profesionalnom
usmjeravanju, odnosno kako odabrati pr(a)vo zanimanje.
Tako su učenici osmog razreda mogli saznati što je potrebno znati prilikom izbora budućeg zanimanja. Mogli
su čuti koja su zanimanja najtraženija, koja su deficitarna,
u kojima se najlakše može naći zaposlenje, a u tome će im
pomoći i prezentacija Obrtničke komore i Srednje škole
Krapina. Svoje programe školovanja budućih stručnjaka
predstavile su i predstavnice Srednje škole Pregrada, Gimnazije iz Zaboka, Srednje škole Bedekovčina te Škole
za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok. Budućnost
će pokazati koliko su te prezentacije pomogle mladima iz
Općine Jesenja kod odabira budućih zanimanja.
TERENSKA NASTAVA
OBILJEŽEN DAN PLANETA ZEMLJE
Dolazak proljeća učenici razredne nastave OŠ GorUčenici OŠ Side Košutić Radoboj sadnjom presadnje Jesenje obilježili su održavanjem terenske nastave u nica cvijeća uključili su se u aktivnosti vezane uz Dan
Lužanima Zagorskim. Aktivno su se uključili u upozna- planeta Zemlje.
vanje svojeg zavičaja i doživjeli prirodno i životno okruženje, te rad ljudi u proljeće.
Za vrijeme terenske nastave učenici su uz smješak
i ugodno druženje pješačili 4 sata, a poneseni ljepotom
prirode svog brežuljastog zavičaja svi su bili sretni i zadovoljni, stoga i odrasle pozivaju da slijede njihov primjer,
jer za sreću su ponekad dovoljne i male stvari.
Davorka Cerovec,učiteljica
10
Radobojsko- Jesejanjski list br. 23 /Godina III./25. travnja 2010.
OPĆINA JESENJE NA INTERNETU
BROJNA DOGAĐANJA UZ USKRS
Općina Jesenje ovih je dana grafički i sadržajno redizajnirala svoju internetsku stranicu. Novim, modernim dizajnom stranica
Općina se želi još više približiti potencijalnim posjetiteljima i turistima te svima koji žele više saznati o radu i stanju u Općini.
«Prepoznavajući nove tehnologoje u komuniciranju, gdje je
uz sadržaj bitan i način prezentacije želimo Jesenje približiti, kako
našim sugrađanima tako i svima koji žele nešto doznati o našem
mjestu», rekao je IVAN MALIGEC, načelnik Općine Jesenje. U
kontekstu turistčkog razvoja Općine Jesenje vrlo je važno da potencijalni turisti imaju kvalitetne informacije na jednom mjestu, a to će
im omogućiti nova web stranica. Osim što želimo biti dostupniji i
otvoreniji, želimo biti i atraktivni tako da će se na novim redizajniranim stranicama moći vidjeti i video vijesti iz našeg kraja, dodao je
Maligec.
Svi podaci koji su bitni za žitelje Općine, kao i za one koji žele
posjetiti ovaj još neistraženi biser Zagorja, bit će dostupni na novoj
službenoj internetskoj stranici www.jesenje.hr
Na ovaj način Općina želi biti još pristupačnija svima koji žele
nešto doznati o Jesenju, a naročito na internetu koji sve više postaje nezaobilazan u kominiciranju Općine s javnošću. Ovom akcijom
Općina Jesenje želi biti predvodnik u korištenju novih tehnologija
kako na području komunikacija tako i u ostalim granama gospodarstva. (I.Habjanec)
Uskrs i blagdani koji su vezani uz taj najveći blagdan u našim
krajevima obilježavaju se brojnim događanjima. Nakon korizmenog
vremena i raznih žrtvi i odricanja, ljudi se raduju jer Uskrs je blagdan
nade, novog života i radosti. Tako su i ove godine na području Jesenja zabilježena brojna događanja. Uz Veliki četvrtak i Veliki petak
svakako vrijedi spomenuti Veliku subotu kada se čuva Isusov grob.
U čuvanje Isusovog groba uključeni su vatrogasci DVD-a Gornje
Jesenje, koji su držali stražu uspred Isusovog groba prije večernjeg
obreda Uskrsnuća.Uz večernje obrede u Jesenju je zadržan i običaj
paljenja gube na vatri koja je prije početka nagovještaja Uskrsnuća
blagoslovljena, a predskazuje svjetlost koja dolazi Uskrsnućem.
Svakako je najznačajniji događaj sam Uskrs, odnosno Uskrsno
jutro kada se pale «Vuzmenice» koje se slažu na Veliku subotu, a
napravljene su od jelovog granja. Tradicija slaganja Vuzemnice traje
od davnina u našem kraju, a postavljaju se u gotovo svakom zaselku.
U prošlim je vremenima trajalo rivalstvo čija će biti najviša, odnosno
čija će dulje gorjeti. Uz vuzemnicu se bdjelo cijelu noć. I ove godine
na jesejanskim bregima cijele Uskrsne noći bilo je živo uz pjesmu i
druženje i čekalo se da se vuzemnice zapale i stvore prekrasni dekor.
Uskrsnuće Gospodnje proslavljeno je i uz gromoglasno pucanje pomoću kanti i karabita te poneku kuburu. (I.H.)
Radobojsko - Jesejanjski list br. 22 /Godina III./25. travnja 2010.
SENIORI SE PROBUDILI
Radobojski nogometaši s promjenljivim uspjehom nastavljaju
proljetni dio natjecanja. Dok seniorska ekipa u posljednjim kolima
ostvaruje zapažene rezultate u tri posljednje utakmice ostvarene su
dvoje pobjede i jedan nerješeni susret. Tako su igrali u Zlataru protiv
Oštrca 3:3, pobjedili su u Radoboju Pregradu 2:1 i u gostima Matiju
Gupca sa 3:0. Najslabije rezultate i nadalje ostvaruju najmlađi, ali za
njih ima vremena, uz dobru volju i oni će ostvarivati pobjede. Evo
prvenstvenih tablica svih radobojskih ekipa.
TABLICE ZAGORSKIH NOGOMETNIH LIGA
PRVA ŽNL SENIORI
1. GAJ
2. ZAGOREC VT
3. RUDAR M
4. STUBICA
5. IVANČICA
6. KLANJEC
7. JEDINSTVO
8. OŠTRC
9.RADOBOJ
10.RUDAR D
11.OROSLAVJE
12.M. GUBEC
13.STRAŽA
14.PREGRADA
18
18
18
18
18
18
18
18
18
18
18
18
18
18
12
11
10
10
8
8
8
6
7
6
5
4
3
2
3
2
4
4
3
3
3
7
3
5
6
4
4
1
3
5
4
4
7
7
7
5
8
7
7
10
11
17
40
40
39
23
30
30
20
24
28
23
11
14
8
17
16
18
14
12
23
31
25
24
27
27
20
38
28
44
39
35
34
34
27
27
27
25
24
23
21
16
13
7
PRVA ŽNL JUNIORI
1. KLANJEC
2. OMLADINAC
3. MLADOST
4. JEDINSTVO
5. PREGRADA
6. OŠTRC
7. OROSLAVJE
8. MILENGRAD
9. RUDAR M
10.RADOBOJ
11.MLADOST MB
12.STUBICA
13.INKOP
14.IVANČICA
15.GAJ
16.SCHIEDEL
21
21
21
21
21
21
21
21
21
21
21
21
21
21
21
21
15
13
13
13
12
13
10
8
8
9
8
6
6
4
3
3
3
4
4
2
5
2
2
5
4
1
3
5
1
3
3
1
3
4
4
6
4
9
9
8
9
11
10
10
14
14
15
17
75
72
45
76
60
65
47
63
47
63
50
43
39
26
33
40
33
25
19
38
31
39
49
66
49
66
59
54
67
84
70
121
48
43
43
41
41
41
32
29
28
28
27
23
19
15
12
10
PRVA ŽNL PIONIRI
1. PREGRADA
2. STUBICA
3. JEDINSTVO
4. IVANČICA
5. MLADOST
6. RUDAR M
7. OROSLAVJE
8. OŠTRC
9. MLADOST MB
10.RADOBOJ
11.MILINGRAD
12.GAJ
16
16
15
15
14
14
15
15
15
15
15
15
16
10
10
9
8
7
6
5
3
4
3
0
0
1
0
2
3
4
2
0
4
1
1
0
0
5
5
4
3
3
7
10
8
10
11
15
66
68
49
52
50
38
41
42
34
23
22
8
4
17
17
27
25
13
34
43
49
58
82
124
48
31
30
29
27
25
20
15
13
13
10
0
11
PRVA ŽNL MLAĐI PIONIRI
1. OŠTRC
15 13
2. KLANJEC
15 12
3. OROSLAVJE
15 12
4. MLADOST
15 10
5. JEDINSTVO
15
9
6. IVANČICA
15
4
7. SCHIEDEL
15
4
8. MLADOST MB
15
4
9. PREGRADA
15
4
10.STUBICA
15
3
11.RUDAR M
15
3
12.RADOBOJ
15
1
1
2
0
2
0
4
3
2
1
3
0
2
1
1
3
3
6
7
8
9
10
8
11
12
54
56
39
52
27
27
32
26
25
16
19
22
10
11
6
13
18
42
43
46
58
40
36
72
40
38
36
32
27
16
15
14
13
12
9
5
PRVA ŽNL VETERANI
1. ZAGOREC K
16
2. STRAŽA
15
3. JEDINSTVO
16
4. HRV. ZAGORJE
15
5. STUBICA
16
6. VATROGASAC
15
7. MLADOST
16
8. TONDACH
15
9.RADOBOJ
15
10.OROSLAVJE
16
11.KLANJEC
16
12.PREGRADA
16
13. ZAGOREC VT
15
2
0
6
4
4
3
6
4
3
4
4
4
2
2
4
2
3
5
5
4
5
7
10
10
10
11
51
34
28
34
35
28
24
29
25
14
15
18
25
12
22
9
21
32
24
22
22
30
31
36
43
56
38
33
30
28
25
24
24
22
18
10
10
10
8
12
11
8
8
7
7
6
6
5
2
2
2
2
PRIZNANJA RADOBOJSKIM KINOLOZIMA
Na godišnjoj skupštini Hrvatskog kinološkog saveza, održanoj krajem ožujka 2010. godine u Zagrebu, uručena su priznanja zaslužnim članovima za dugogodišnji rad i postignute rezultate na planu popularizacije i
uzgoja pasa. Tako je posmrtno posebno odličje dodijeljeno Miroslavu Capeku, internacionalnom kinološkom sucu i počasnom članu Kinološke udruge
Radoboj. Odličja su nadalje primili: internacionalni sudac Srećko Kukić,
dok je glavni tajnik Hrvatskog kinološkog saveza dr. vet. Bojan Mataković
uručio zlatnu značku Cvjetku Fruku, predsjedniku Kinološke udruge Radoboj za izuzetan doprinos u razvoju sportske radne kinologije i edukaciji
mladih kinologa.
Na redovnoj skupštini Kinološke udruge Radoboj između ostalog
za tajnicu je jednoglasno izabrana Ana Florjan. Radobojska Udruga inače
planira niz aktivnosti među kojima su i sudjelovanja na nacionalnim i internacionalnim natjecanjima u čemu će sudjelovati Branko Mlakar sa svojim
bernandincima, Davorko Istenić sa bernskim planinskim psima, Nenad Levar sa njemačkim ovčarom, Darko Košutić sa njemačkim ovčarom, Dario
Medvedec sa mađarskim vižlom, te Cvetko Fruk sa svojim rottwailerima.
Predstavnici Kinološke udruge Radoboj ovom prilikom pozivaju sve ljubitelje pasa da se učlane u Udrugu jer će tako imati veće mogućnosti za stjecanje
novih saznanja o odgoju i dresuri pasa.
Zainteresirani sve informacije mogu dobiti putem telefona: 349-611
ili 098 880 454
Dobitnici odličja Kinološkog saveza
Hrvatske
12
Radobojsko- Jesejanjski list br. 23 /Godina III./25. travnja 2010.
RADOBOJSKI KORIJENI
MARTIN BAHMEC
Subota, 3. travnja 2010. Vrijeme 12 sati i 40 minuta. Na HRT
2 počinje snimka kazališne predstave «Mare Fjočica». Ne bi to bilo
ništa posebno da u toj kazališnoj predstavi snimljenoj 1983. godine u dubrovačkom kazalištu «Marin Držić» glavnu mušku ulogu,
kapetana broda, ne glumi MARTIN BAHMEC, rođen u Gornjoj
Šemnici, a nakon smrti sahranjen na radobojskom groblju. Eto nam
tako sjećanja na još jednog velikana, ovaj put iz kazališne i filmske
umjetnosti, čiji su korijeni tu na našem radobojskom području. Martin Bahmec, sin Stjepana i Kristine, rođen je 1933., a umro 1988.
godine. Djetinjstvo je proveo u vrijeme drugog svjetskog rata, što
ga nije spriječilo da nakon četiri razreda osnovne škole u Gornjoj
Šemnici završi i Gimnaziju u Krapini. Kao i ostali njegovi vršnjaci, u
to vrijeme u školu je trebao putovati pješke bez obzira na vremenske
uvjete i po najvećoj zimi i vrućini.
Za razliku od ostalih tadašnjih radobojskih đaka, koji su se
uglavnom opredjeljivali za učiteljska zvanja, Martin je krenuo u glumačke vode. Živući njegovi vršnjaci sjećaju se da je još u dječačkoj
dobi imao sklonost glumi i da ih je često zabavljao svojim glumačkim nastupima. Svoje prve profesionalne glumačke uloge ostvario je
u Varaždinu. Još i danas na internetskim stranicama Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu u rubrici najpoznatiji glumci u našem
kazalištu nalazimo ime Martina Bahmeca uz, na žalost, mnogo poznatija imena kao što su: Franjo Majetić, Ivo Serdar, Sanda Langerholz, Ivo Rogulja, Martin Sagner, Smiljka Bencet. Nakon Varaždina
svoju je glumačku karijeru Martin Bahmec nastavio u Dubrovniku.
Tu je ostvario niz zapaženih uloga prije svega u dramama Ive Vojnovića, Marina Držića, Miroslava Krleže i dugih autora. Uz nastupe
u matičnoj kazališnoj kući, Martin Bahmec je sudjelovao i u nizu
kazališnih izvedbi u okviru Dubrovačkih ljetnih igara, a njegov glumački talent zapazili su i autori fimova i televizijskih serija.
Sudjelovao je u mnogim filmskim i televizijskim ostvarenjima tumačeći uglavnom karakterne uloge. Tako ga je poznati filmski
režiser Lordan Zafranović angažirao za svoj film «Okupacija u 26
slika». 1984. godine ima značajnu ulogu u filmu «Kraj rata». 1982.
godine igra ulogu slikara u prvoj epizodi televizijske serije «Nepo-
Martin Bahmec u Vojnovićevoj drami Ekvinocio
koreni grad» pod nazivom Čamac na Kupi. Serija se upravo reprizira
na HTV-u. Deset godina ranije, dakle 1972. ostvaruje uloge u TV
seriji «Klupa na Jurjevskoj» i «Penzioner jedan obični «. Još ranije,
1966. godine ostvaruje zapažen nastup na Sterijinom pozorištu u
Novom Sadu, gdje predstavlja dubrovačko kazalište s predstavom
«Jazavac pred sudom» igrajući ulogu suca. O umjetničkoj vrijednosti
nastupa Martina Bahmeca u realizaciji kazališnih predstava govori
i činjenica da je HTV snimila mnoge njegove nastupe i da ih i dan
danas reprizira u okviru svojeg programa. Jedna od takvih je i uloga
u Vojnovićevoj drami Ekvinocio koja je reprizirana prošle godine.
Nažalost, Martin Bahmec je umro prije nego što je doživio
glumačku zrelost. Pogodila ga je sudbina njegovih kolega Ive Serdara, Dragana Milivojevića i mnogih drugih koji su umrli u najboljim
glumačkim godinama. No to nije razlog da ga mi njegovi sumještani
zaboravimo i da se ne ponosimo time što je iz naše sredine ponikao
čovjek koji je svojim talentom oduševljavao ljubitelje prije svega kazališta od sjevera do krajnjeg juga naše domovine. (vir)
Posljednje počivalište Martin Bahmec je našao na radobojskom groblju
uz svoje roditelje.
SAMO PONEKAD
Ponekad se i ja sjetim da napišem koji stih,
u mojoj glavi tako glasan, a na papiru tih.
Ponekad se i prisjetim da te ne zaboravim,
mada to nije moguće, jer volim te srcem svim.
Samo ponekad sklopim oči,
i sanjam te daleko u pustoj noći,
i samo ponekad moje te srce zaželi.
ali me često razum od toga dijeli.
Samo ponekad se i ja malo slažem,
malo, malo tek sebe lažem.
Varam li se za taj ponekad,
hoću li te zaboraviti ikad?
Tajana Grinžek, 7.razred
OŠ G.Jesenje

Download Report