close

Enter

Log in using OpenID

.rs .ba .si .mk

embedDownload
ww
w.
in
st
or
e
.h
r
.si
.rs
.ba
.mk
siječanj/veljača2013.
2013. ••br.
siječanj/veljača
br.12
12 • godina II • www.instore.hr
InStore OnLine
mjesto pravih vijesti
Ekonomski
izgledi za ovu
godinu
POSEBAN PRILOG U VELJAČI
IN ČISTI DOM
PROLJETNO ČIŠĆENJE
INTERVJUI
Igor Maroša, član uprave Marko Pejić,
Mercator Grupe zadužen
za operativno područje
Hrvatske i Slovenije
vlasnik i direktor tvrtke
Rekord Tim
EKSKLUZIVNO
Nenad Pacek:
Prof. dr. Mladen Vedriš:
Budžet, kreditni rejting,… i – nove
(ne)prilike
Duško Ćurlić:
Prelako smo počeli prelaziti preko
važnih stvari
ISSN 1848-3577
Poslovna očekivanja za 2013.
HRVATSKA
siječanj/veljača 2013. • br. 12 • godina II • www.instore.hr
HRVATSKA
ww
w.
in
st
or
e
.h
r
.si
.rs
.ba
.mk
siječanj/veljača 2013.
InStore OnLine
mjesto pravih vijesti
Ekonomski
izgledi za ovu
godinu
POSEBAN PRILOG U VELJAČI
IN ČISTI DOM
PROLJETNO ČIŠĆENJE
INTERVJUI
Igor Maroša, član uprave Marko Pejić,
Mercator Grupe zadužen
za operativno područje
Hrvatske i Slovenije
vlasnik i direktor tvrtke
Rekord Tim
EKSKLUZIVNO
Nenad Pacek:
Prof. dr. Mladen Vedriš:
Budžet, kreditni rejting,… i – nove
(ne)prilike
Duško Ćurlić:
Prelako smo počeli prelaziti preko
važnih stvari
ISSN 1848-3577
Poslovna očekivanja za 2013.
siječanj/veljača 2013. www.instore.hr
3
uvodnik
DIREKTOR
Renato Stilinović
VODITELJI KLJUČNIH KUPACA
Josip Obuljen
Danijela Lončarić
UREDNIK
Tomislav Ciliga
IZVRŠNA UREDNICA
Jelena Domović
EKSKLUZIVNI SURADNICI
Nenad Pacek
Prof. dr. sc. Mladen Vedriš
Duško Ćurlić
Davorka Biondić Vince
STRUČNI SURADNICI
Dr. Bogomir Kovač, Kenan
Uštović, Milan Ćulibrk, dr.
Tome Nenovski, Igor Đurović,
Ernest Gergely - Hiper Com,
Una Miličević, Darko Vaselić –
Johnson&Johnson, Marko Hrastar,
Dražen Lulić - Caper d.o.o., Drago
Munjiza, Jakov Viktor d.o.o., dr. sc.
Mirko Palić - Ekonomski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu, Kristina
Črep - Valicon, Kemal Koštrebić Valicon. Igor Maroša - Mercator,
Miloš Raičević - BTL Mandis
Media, Tamara Jović - agencija
Hendal, Marko Pejić - Rekord
Tim, Vanja Osredečki - reklamna
agencija Bruketa & Zinic OM,
Miodrag Dimić - Speccon d.o.o.,
Miroslav Saračević - Logosoft,
Alan Šćuric - Danone, Filip Juričić,
Davor Meštrović, Miha Senčar
- Tenzor d.o.o., Urban Brodnik Špica International
KOORDINATOR SVIH IZDANJA
Maksim Đurović
VODITELJICA UREDA I FINANCIJA
Tena Alerić Lukenda
LEKTORICA
Tena Alerić Lukenda
GRAFIČKI PRIJELOM I DIZAJN
Narobe Studio, Slovenija
TISKARA:
Grafički zavod Hrvatske
Radnička cesta 210
10 000 Zagreb
IZDAVAČ
Miremaks d.o.o.
Tišinska ulica, IV. odvojak 7
10 010 Zagreb, Hrvatska
Tel: +385 1 662 62 01
Fax: +385 1 662 62 01
E-mail: [email protected]
Web: www.instore.hr
InStore magazin je mjesečni, specijalizirani
magazin za trgovinu robom široke
potrošnje. Besplatno se distribuira ciljnoj
skupini: trgovcima, proizvođačima,
distributerima i pratećoj industriji. Izdavač
zadržava pravo da odredi ciljnu grupu.
InStore magazin se ne distribuira osobama
mlađim od 18 godina. Za članke, fotografije
i oblikovanje, magazin zadržava sva prava.
Naklada: 8.000 primjeraka
GOST UVODNIČAR
Zahtjevniji
potrošači
Viktor E. Frankl, čuveni austrijski neurolog i psiholog davno je izjavio: Kad više
ne možemo mijenjati situacije oko nas, izazvani smo promijeniti sebe
Toni Balažič,
predsjednik UO Mercator Grupe
T
rgovački sektor se posljednjih godina
suočava s bržim i radikalnijim
promjenama svog okruženja, nego u
prošlim razdobljima. Potrošač, centar našeg
poslovanja, s promijenjenim navikama
kupnje, postavlja nam zahtjevnije izazove
nego ikada ranije.
Pad kupovne moći, pojačan nesigurnošću i
strahom, uzrokuje to da je potrošač u svojoj
kupnji postao sumnjiv i oprezan, kao i puno
više spekulativan i ekonomičan. Kupci su
danas, unatoč vječitom nedostatku slobodnog
vremena, spremni veći njegov dio provesti u
traženju najpovoljnijih ponuda. Nije im teško
kupnju obaviti kod različitih trgovaca, sve dok
imaju osjećaj da su dobili najviše za svoj novac. Promijenjen način života, kojeg, između
ostalog, karakterizira povećana urbanizacija,
pad broja domaćinstava, nedostatak slobodnog vremena i sve veća briga za zdravlje,
dodatno je utjecao na navike kupnje naših
potrošača. Tako su kupci sada više u potrazi za
hranom koja se jednostavno priprema, a da je
u isto vrijeme i zdrava. Ponovno se budi želja
za malim trgovinama, koje su odmah iza ugla,
ali koje moraju imati i duže radno vrijeme,
kako bi odgovorile bržem tempu života suvremenog potrošača.
Dodatno su svoj pečat na navike kupnje suvremenog kupca stavili internet i suvremene,
naročito, mobilne tehnologije, koje na jednoj
strani povećavaju informiranost potrošača,
a na drugoj olakšavaju put do racionalnije
kupnje. A što je najvažnije, u ruke mu stavljaju
alate kako bi javno, glasno i uvjerljivo izrazio
svoje (ne)zadovoljstvo određenim proizvodom, robnom markom ili čak trgovcem.
Paralelno s novim navikama potrošača, i mi
trgovci smo doprinijeli promjeni okruženja
time što smo obogatili ponudu. Na tržištu su
se uspostavili novi poslovni modeli diskontnih
trgovaca, zatim mi, tradicionalni trgovci smo
proširili ponudu trgovačkim markama i na
kraju, ali ne i najmanje važno, sve češće se
kupnje obavljaju preko interneta.
Izbor potrošača, kao rezultat svih tih promjena u okruženju, sve više zavisi od aktualnosti
ponude. Nema više bezuvjetne lojalnosti, koju
smo poznavali u prošlosti. Mi trgovci, morat
ćemo se tome prilagoditi.
Svaka promjena, uključujući onu koja stvari
mijenja na bolje, uvijek je propraćena osjećajima nelagode. Ali, kao što je nekad lucidno
rekao američki pjesnik i esejist Ralph W.
Emerson: Mijenjamo se, sviđalo nam se to ili
ne. Govor o potrebi za promjenama je postao
već tako sveprisutan, da ga u stvari uopće više
ne čujemo. Ali, bez obzira na to, koliko god
da je trenutna ekonomska i socijalna situacija okrutna, ima bar jednu svijetlu stranu.
Potrošač je u tolikoj mjeri zahtjevan da nam
ne ostavlja više mogućnost dugo raspravljati o
opravdanosti mijenjanja, tapkajući na mjestu.
Od nas traži promjene. Pa, sviđalo se to nama
ili ne.
4
siječanj/veljača 2013. www.instore.hr
sadržaj
IZDVOJENO
6 Novi objekti
8 Domaće vijesti
12InTrgovac
Billa
14 Regionalne vijesti
18 Veliki trgovci
20 Top trgovci
Casino
22 Svjetske vijesti - istraživanje
24 Svjetske vijesti
26 Osvrt stručnjaka
Poslovna očekivanja za 2013.
28 Mišljenja i komentari
Očekivanja od hrvatskog gospodarstva
i FMCG sektora u 2013.
30Istraživanje
Valicon – Regionalize or die
34 Regionalni intervju
Igor Maroša, član Uprave Mercator
Grupe, zadužen za operativno
područje Hrvatske i Slovenije: Naš
investicijski plan do 2016. je 280
milijuna eura
38Analiza
IGD: Najbollje male trgovine
40InLeaflet
Osvrt na akcije u 2012.
42 Na mjestu prodaje
Za lakše poslovanje na terenu
Analitika konverzije posjetitelja u
kupce
48Na mjestu prodaje –
istraživanje
Presudno za kupovinu
50 Category Management
Kontrola i revizija
52Istraživanje
Hendal – Analiza marke – Brand
Performance (BP)
54Intervju
Marko Pejić, vlasnik tvrtke i direktor
Rekord Tima: Čista posla sa znakom
slona
Osvrt stručnjaka: Nenad Pacek
- ekskuzivno za InStore iz Beča
24
„Većina korporacija ulazi s određenom brigom i strahom u ovu
godinu. To se posebice odnosi na korporacije u Europi, a posebno u
jugoistočnoj Europi. Kriza u Eurozoni, o kojoj sam već prije opširno
pisao (pogledajte također moje dvije nove knjige The Future of
Business in Emerging markets i The Global Economy) još nije gotova
i trenutno je rak rana globalne ekonomije. Bojim se da 2013. neće
biti ništa bolja nego što je zadnje tromjesečje prošle godine. Pametne i likvidne tvrtke će
krizu iskoristiti kako bi povećale tržišne udjele. “Never miss a good crisis” bit će njihov
moto. Nažalost, još više korporacija će se naći u ozbiljnim problemima, a to se posebno
odnosi na regiju jugoistočne Europe, o kojoj sam opširno pisao u prošlim brojevima“, piše
piše u ovom broju InStore magazina predsjednik tvrtke Global Success Advisors.
Istraživanje
30, 52
Hrvatsko tržište i hrvatski brandovi zbog ulaska Hrvatske u EU ove godine, doživljavaju
najdramatičniju promjenu među zemljama regije. Zbog njihove uske povezanosti mijenja
se i kontekst odnosa svih regionalnih tržišta poveznih s Hrvatskom, što donosi najveća
pomicanja među brandovima u regiji. Više o tome pričitajte u Valiconovom tekstu o TOP
listi 25 brandova.
Agencija za istraživanje tržišta Hendal predstavlja svoj proizvod za praćenje
učinkovitosti marke, Analizu marke, odnosnos Brand Performance (BP). „Ovo
istraživanje uveli smo kako bismo pratili svjesnost, lojalnost i zadovoljstvo markom kod
ciljne skupine korisnika, a klijentu pružili koristan alat u upravljanju markom“, poručuju
iz Hendala.
Regionalni intervju
34
Igor Maroša, član Uprave Mercator Grupe, zadužen za
operativno područje Hrvatske i Slovenije
Nova uprava zacrtacala je strategiju 2013. – 2016. koja
se temelji se na četiri osnovna ključna uporišta. Prvi je
optimizacija, koja uključuje većinu aktivnosti povezanih s
organizacijom, procesima, troškovima materijala i usluga
koje je potrebno bolje savladati. Potom je tu povećanje
proizvodnosti koje također spada u taj plan gdje smo
si za cilj postavili povišenje od tri posto na godišnjoj
razini do 2016. Sljedeće uporište je usredotočenje.
Mercator je grupa koja se bavi mnogim programima na
brojnim tržištima. Odlučili smo se kako ćemo se još više
usredotočiti na pojedinoga potrošača na pet tržišta: u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, BiH i Crnoj
Gori. Naglasak je na robi široke potrošnje za svakodnevnu uporabu, ako to tako možemo
reći. U pitanju je takozvani “market” program, koji je naša osnovna djelatnost i već sada
predstavlja 92 posto prodaje.
Intervju
54
Marko Pejić, vlasnik i direktor tvrtke Rekord Tim
“Priča o „američkom snu“ kako ja to volim nazvati,
započela je 1975. godine. Došao sam na ideju da na
tržištu nedostaje spužvica za posuđe, pranje automobila i
valjaka za ličenje. To su bili prvi početci. Najveći problem
je bio steći prvotni kapital. Poslije spužvi krenuli smo s
proizvodnjom skutera. Biznis se razvijao. Početkom rata
nestalo je i turizma i gostiju, a mi smo se morali okrenuti
drugačijoj proizvodnji. Okrenuli smo se preradi poliuretana
koju i danas razvijamo”, priča o početcima svoje
obiteljske tvrtke uspješni poslovni čovjek iz Oriovca.
siječanj/veljača 2013. www.instore.hr
Povijest branda
58InMarketing
Idealan domaći gemišt
60 Povijest branda
Piće naše i vaše mladosti
62Logistika
Logistička etiketa
64InNabava
7 novogodišnjih odluka vodtelja
Nabave
66 Kvartovska trgovina
Zrno i Zrno…
Zajedno smo jači
ERP – pruža prednost nad
konkurencijom
Riječ po riječ
72 Noviteti za police
73 Društvena odgovornost
Mercatorova akcija „5 na dan“ za
dječje domove i 90 obitelji
Zdravi Podravkini jelovnici stigli i u
karlovačke školske kuhinje
InNabava
Periskop
76 Periskop iz regije
Slovenija: Japanska bolest se širi
BiH: Prodaju li i menadžeri „maglu“?
Srbija: Biti će bolje
Makedonija: Sretna i uspješna godina?
78 Moja karijera
Alan Ščuric, direktor marketinga
tvrtke Danone u Sloveniji
80 Statistika - regija
Ne treba odustati
82 E trgovina
Coolerica – do vlastite kuharice u
nekoliko klikova
84 Vjerovali ili ne
86 Svijet u brojkama
Uljepšava se i jači spol
88 Vox Populi
Prelako smo počeli prelaziti preko
važnih stvari
74
InStore-ov kolumnist i priznati ekonomiski stručnjak te
profesor na Pravom fakultetu u Zagrebu Mladen Vedriš svoju
kolumnu posvećuje proračunu za ovu godinu, kreditnom
rejtingu Hrvatske i najavljuje ulazak Hrvatske u EU.
„Otpočinju, uz onu stručnu akademsku raspravu i one opće
narodne o – održivosti proračuna za ovu najnoviju godinu.
Ponajprije onom državnom, a ubrzo i gradskim, županijskim
i općinskim budžetima. Veliko iščekivanje od preraspodjele
prihoda od nekih (manje-više apstraktnih, izuzev PDV-a) poreza
(i isto tako dalekih poduzetnika) prema stvaranju stanja
relativnog mira i sigurnosti proračunskih sredstava. Tko će koliko
dobiti, koliko je dobiveno u tekućoj godini; i da li je to moguće
ponoviti“, piše profesor Vedriš u novoj kolumni.
Budžet, kreditni rejting,… i – nove
(ne)prilike
64
Naša kolumnistica Davorka Biondić Vince u ovom broju piše
kako bi svaki voditelj Nabave trebao donijeti 7 ključnih odluka
u ovoj godini.
„2013. je godina digitalne ekonomije, elektroničke nabave,
virtualnih pregovora i žestoke EU konkurencije. S obzirom na
visok udjel robe, odnosno nabave u ukupnim troškovima (i do
80%), uštede u Nabavi vode do višestrukog povećanja dobiti. U
vremenima recesije, uspjeh u Nabavi predstavlja jedini ozbiljan
oblik povećanja profitabilnosti i likvidnosti“, otkriva naša
stručnjakinja za nabavu. Više otkrijte sami.
74Periskop
60
Priča o Cockti……počela je 1952. godine, kada
je Ivan Deu, direktor poduzeća Slovenija vino, u
kovčegu s naljepnicom broda Queen Mary, kojim je
doputovao iz SAD-a, donio bočicu Coca-Cole. U toj
i u sljedećoj godini, u poduzeću su razvijali tajnu
formulu za slično, prvo gazirano bezalkoholno piće
na domaćemu tržištu. Samo ime nastalo je od riječi
koktel (cocktail), jer je u pitanju mješavina šipka,
limuna i raznovrsnih ljekovitih biljaka. Podrijetlo
riječi Cockta treba tražiti i u njenom uzoru Coca-Coli.
Više o svemu pročitajte u InStore magazinu.
Vox Populi
88
Naš kolumnist i InStore-ov „Glas naroda“ Duško Ćurlić u svojoj kolumni piše o
senzacionalizmu u medijima i društvu općenito.
„Gledate li i slušate vijesti na našim televizijskim i radijskim programima? Gledate li i
slušate one informativne emisije koje se bave našom svakodnevicom i koje pokušavaju
bar načeti i detektirati neke važne i životne probleme? Pokušavate li i Vi u sebi razumjeti
i shvatiti nečiju muku ili uspjeh? Smeta li i Vas, kao što smeta mene, kada u nekim
informativnim emisijama, nakon političkih, pa gospodarskih, pa nekih ljudskih i životnih
drama ili životnih uspjeha i otkrića, odjednom vas trgnu senzacionalnom najavom da
je određeni „celeb“ promijenio frizuru ili napravio
skandal zbog kojeg mu je roditeljima i pravim
prijateljima prilično neugodno? Pa nakon toga „da
nije žalosno bilo bi smiješnog celeba“ vraćaju vas u
stvarnost s nekim novim ratom na bliskom ili dalekom
ili srednjem istoku ili divljem zapadu ili poluzapadu?
Rekao sam Vam, mene to užasno smeta“, piše poznati
televizijski voditelj.
5
6
siječanj/veljača 2013. www.instore.hr
novi objekti
Hrvatska:
Hrvatska:
Otvoren 82. Lidl
Još jedan „kvartovski“ Spar
Nakon sedam Interspar hipermarketa u zagrebačkim
trgovačkim centrima i dva
“kvartovska” Spar supermarketa u novozagrebačkim naseljima Sopot i Središće, Spar
Hrvatska je otvorio još jedan
gradski supermarket u Zagrebu, površine 300m2. Trgovina
je namijenjena obavljanju
brze i svakodnevne kupovine.
Pevec najavio nove objekte
Diskontni trgovački lanac
Lidl otvorio je trgovinu u Kaštel Sućurcu, što je 82. trgovina ovog trgovca u Hrvatskoj,
a deveta u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Nova trgovina zapošljava
15 radnika. Ukupna površina objekta iznosi 1.634m2, a
kupcima su na raspolaganju 99
parkirališna mjesta. Posebna
pažnja posvećena je konceptu
niskoenergetske potrošnje i
ekološkim standardima, ističu
u lancu. Ponuđeni asortiman
čini 50% domaćih proizvoda,
a poseban naglasak stavljen je
na odjel svježeg mesa, voća,
povrća i pekarskih proizvoda.
Trgovački lanac Pevec d.d.
priopćio je kako nakon
uspješno provedenog postupka stečaja, nastavlja širenje maloprodajne mreže. U
ožujku otvara prodajni centar
Makarska, koji će se prostirati na prodajnoj površini od
4.000 kvadratnih metara, i zapošljavati 25 radnika. U prvoj
polovici godine u planu je proširenje i na području Zagreba, čime bi se ukupan broj prodajnih centara povećao
na 14.
Srbija:
Srbija:
Aman na novoj adresi
Još jedna Lilly drogerija u Beogradu
Tvrtka Aman je u subotu, 2.
veljače, otvorila novi objekt u
Beogradu. Iz marketinga tvrtke kažu kako je riječ o hard diskontu koji se prostire na više
od 1.000 metara kvadratnih, i
koju u ponudi ima bogat asortiman robe po trajno niskim cijenama. Nalazi su u ulici Cara
Dušana u Zemunu. U sklopu
objekta nalaze se mjenjačnica,
kafić i kutak za djecu. Iz Amana ističu da je ovo njihova 102.
trgovina te kako sada skupa sa
zaposlenima u ovoj novoj trgovini zapošljavaju oko 950 ljudi.
Povodom otvaranja, prvih sto
Lanac drogerija Lilly proširio
je svoju prodajnu mrežu otvaranjem još jedne trgovine u
Beogradu, 127. po redu, i 117.
u čijem sastavu posluju i Lilly
apoteke. Trgovinase prostire
na površini od 250m² a kupcima je na raspolaganju više od
10.000 artikala.
potrošača dobilo je nagrade,
a socijalno najugroženijima u
Zemunu podijeljeno je 150 paketa s osnovnim živežnim namirnicama. Ovu akciju Aman
provodi u suradnji s općinom
Zemun.
Srbija:
Idea stigla u Šid
Novootvoreni objekt Idee
u Šidu, prvi u ovom gradu,
raspolaže prodajnom površinom od oko 800m². Kako je
priopćeno iz tvrtke, trgovina
je opremljena u skladu s naj-
suvremenijim standardima,
i kupcima nudi bogat asortiman svakodnevno potrebnih
artikala. Pored prehrambenih
proizvoda, ponuda uključuje
i kućne potrepštine, tekstil,
tehniku, male kućanske aparate, kemiju i kozmetiku. Ovo
je 168. trgovina u Ideinoj maloprodajnoj mreži.
Crna Gora:
Nova drogerija Kuća Hemije
Prvi i jedini lanac drogerija u
Crnoj Gori Kuća
Hemije otvorio
je novu trgovinu
2. veljače u Podgorici. Ova trgovina, u takozvanom City kvartu,
peta je trgovina
u glavnom gradu
Crne Gore.
Kako je za InStore izjavila
Vesna Vuković, marketing
menadžer kompanije Nall International, na više od 100m2
suvremeno opremljenog pro-
stora i jedinstvenog vizualnog
doživljaja ambijenta, potrošači će moći priuštiti si sve
što im je potrebno za osobnu
higijenu i uljepšavanje, kao i
održavanje domaćinstva.
8
siječanj/veljača 2013. www.instore.hr
domaće vijesti
Agrokor ulaže 60 milijuna eura
u obnovljive izvore energije
„Agrokor već duže vrijeme
zbrinjava gnojivo sa svojih farmi
na održiv način, proizvodnjom
bioplina, a planirano je i daljne
ulaganje od 60 milijuna eura u
bioplinska postrojenja do kraja
iduće godine“, najavio je Mislav
Galić, član Uprave Agrokora na
okruglom stolu “Kako zaštita
okoliša može pomoći oporavku hrvatskog gospodarstva?“,
održanom u organizaciji Allianz
osiguranja i magazina Banka.
„U Gradecu postoji takvo postrojenje, ali najveći problem je birokracija. Potrebno je čak 29 različitih
dozvola za bioplinsko postrojenje“,
dodao je Galić.
U Mitrovcu se radi i
novo postrojenje koje
bi trebalo biti gotovo
do kraja godine, a za
sljedeću je planirano privođenje kraju investicije
u Popovcu, Vinkovcima, Ovčari, te nadogradnja u
Gradecu.
Mliječna industrija Dukat
pokreće proces
izdvajanja dostavne djelatnosti
iz vlastitog poslovanja krajem
travnja 2013.
godine, čime će
se fokusirati na svoju osnovnu
djelatnost, otkupa i prerade
svježeg sirovog mlijeka.
Agrokor se usmjeruje prema
obnovljivim izvorima energije,
biomasi te solarnoj energiji.
U solani na Pagu, koncern je
investirao 16,5 milijuna kuna u
kotlovnicu na biomasu.
Sadašnjim zaposlenicima-vozačima dostavnih vozila bit će
ponuđen nastavak suradnje
kroz model vanjskog suradnika, izvijestili su iz zagrebačke
kompanije.
U 2013. Agrokor planira šest
novih investicija u solarne panele – u vinariji i sirani Agrolaguna, u Agrofructusu u Opuzenu,
u Konzumu u Belju, te na
farmama Topolik i Mitrovac.
Ukupna snaga panela bit će 1,1
MW.
Podravka i Badel 1862 potpisali
ugovor o distribuciji za tržište
Slovenije
ABC svježi krem sir dobio
Halal certifikat
Tvrtki Belje d.d dodijeljen
je certifikat Halal kvalitete
Islamske zajednice u Republici
Hrvatskoj i to za proizvode Abc
svježi krem sir, Abc Mediteran,
Abc Povrće i Abc Vlasac te
za polutvrde sireve Baranjac,
Gauda i Edamer i svježe sireve.
Podravka će od 1. ožujka
u Sloveniji započeti s distribuiranjem programa jakih
alkoholnih pića, vina i sokova
Badela 1862.
Za Podravku, značaj ovoga
ugovora jest prije svega u
proširenju palete proizvoda te
povećanju troškovne efikasnosti
poduzeća u Sloveniji, dok će
Badel 1862 pak, imati partnera s velikim međunarodnim
iskustvom te jakom i
razgranatom distributivnom
mrežom za svoje priznate
proizvode. Upravo svi ti faktori
Aldin Dugonjić, rukovoditelj
Centra za certificiranje Halal
kvalitete obznanio je odluku o
dodjeli Halal certifikata Belju
d.d. te je u svom obraćanju
istaknuo potrebu sinkroniziranih aktivnosti svih gospodarskih
subjekata, kako bi se značajnije
uključili u tokove ovog najbrže
rastućeg tržišta u svijetu.
Izdvajanje dostavne djelatnosti iz poslovanja, posljedica je
promjena i zahtjeva koji dolaze
poglavito s tržišta maloprodaje, i koji uvjetuju promjene u
poslovanju cjelokupne prehrambene industrije, navodi se
u obavijesti Dukata na Zagrebačkoj burzi.
će omogućiti još kvalitetniju i
efikasniju distribuciju Badelovog proizvodnog programa.
Danas Badel 1862 izvozi svoje
proizvode na više od 25 tržišta
u svijetu. Potpisivanjem joint
venture ugovora s kineskim
partnerom početkom 2012.
godine, već u prvoj godini ostvaruje značajne izvozne rezultate na kinesko tržište. Sinergija
između dvije kompanije prvi je
korak prema snažnijoj suradnji
te mogućnostima proširenja i na
druga tržišta.
Vina Belje – službena vina
Riječkog karnevala
Badel 1862 i Marie Brizard
potpisali ugovor o distribuciji
za Hrvatsku
Od ove godine ekskluzivni distributer francuskog
proizvođača alkoholnih pića i
specijalnog koktel asortimana,
Marie Brizard et Roger International za Hrvatsku je Badel
Dukat bez dostave
1862. Badel 1862 distribuirat
će Marie Brizard likere za
koktele, ali će u ponudi imati
i bezalkoholne sirupe za koktele, koji se mogu koristiti i za
pripravljanje drugih napitka.
Svjesni sve veće
prepoznatljivosti i
kvalitete Riječkog
karnevala, ali i
društvene odgovornosti koje hrvatski
brandovi imaju u
pružanju aktivne
podrške kvalitetnim projektima i
zajednici unutar koje djeluju,
Vina Belje ove godine ponosna
su što nose laskavu titulu Službenih vina Riječkog karnevala.
siječanj/veljača 2013. www.instore.hr
Dm najpoželjniji poslodavac
u Hrvatskoj
Trgovački lanac dm-drogerie
markt četvrtu godinu zaredom
izabran je za najpoželjnijeg
poslodavca u anketi portala
MojPosao provedenoj tijekom prosinca na više od 1700
ispitanika.
„Raduje nas činjenica da je dm
četvrtu godinu za redom prepoznat kao najpoželjniji poslodavac
u Hrvatskoj. Prije svega želimo
zahvaliti našim djelatnicima koji
u svakodnevnom kontaktu s
kupcima svojim
predanim radom
najbolje pokazuju
da rad dm-u
predstavlja
zadovoljstvo. Iza
ove titule stoji
kontinuiran rad
koji je prepoznat
i vrednovan na
tržištu jednako
kao i u dm-u. S
obzirom da svakodnevno ulažemo dodatan trud
kako bismo unaprijedili naše poslovanje, veseli nas činjenica da naši
kupci, kao i sudionici istraživanja
cijene naše ulaganje u djelatnike,
što su pokazali rezultati ovog
istraživanja prema kojem se svake
godine učvršćuje percepcija dm-a
kao najpoželjnijeg poslodavca”,
izjavila je za InStore magazin
Ana Fostač-Krilčić, voditeljica
resora Ljudskih resursa dm-a.
9
Francuski vinari po prvi puta
posjetili Istru i porečku
Agrolagunu
Predstavnici Francuskog
instituta za vino i lozu, vinari i
vlasnici vinarija u Francuskoj,
posjetili su, po prvi puta, Istru
i vinograde, vinske ceste i
podrume Agrolagune u Poreču. Među uglednim gostima iz
Francuske bili su Eric Serrano,
regionalni direktor Francuskog
instituta za vino i lozu (IFV),
Jean-Francois Roussillon, regionalni predsjednik Francuskog
instituta za vino i lozu (IFV),
Marc Bretou, predsjednik
Vigneron de Rabastens cooperative cellars te istaknuti vinari
Cotes de Gascone.
Francuski institut za vino i
lozu, istraživački je centar za
vinogradarstvo i vinarstvo.
Za upoznavanje s hrvatskim
vinima i vinarstvom općenito,
odabrali su Istru i Agrolagunu.
U posjetu Agrolaguni upoznali
su vinogradarski položaj, podrume, proces proizvodnje vina
te kušali izabrana Vina Laguna. HGK povezala TESCO
i hrvatske tvrtke
Stalna briga o konkurentnosti
proizvodnje duhana
U Hrvatskim duhanima održan
je tradicionalni stručni skup
predstavnika agronomske
znanosti i struke o duhanu, koji
se održava svake godine uoči
priprema za novu proizvodnju duhana s predstavljanjem
ostvarenih rezultata u prošlogodišnjoj proizvodnji duhana,
rezultata pokusa uzgoja novih
kultivara duhana, korištenju jeftinijih energenata iz obnovljivih
izvora i zaštiti okoliša.
Kako je istaknuto, prošle je
godine, zbog iznimno loših
vremenskih
prilika, ostvarena
manja proizvodnja duhana za
2.500 tona, pa je
stoga proizvedeno i otkupljeno
ukupno 8.024
tone duhana.
Cilj je u ovoj
godini, kako je
istaknuo predsjednik Uprave
Hrvatskih duhana Mirko Boić,
ugovoriti proizvodne površine
od 4.200 do 4.300 hektara i
proizvesti oko 10.000 tona
duhana. Vrlo je važno, dodao
je Boić, i stalno voditi brigu o
smanjenju troškova proizvodnje
i zamjenu fosilnih energenata
krutim energentima, odnosno
biomasom kao obnovljivim i
jeftinijim energentom, uz korištenje ostvarenih rezultata
iz prošlogodišnjih pokusnih
proizvodnji duhana kako bi se
zadržala dohodovnost i povećala konkurentnost hrvatskog
duhana na svjetskom tržištu.
Službeni predstavnici britanskog TESCO-a, trećeg najvećeg
maloprodajnog lanca na svijetu,
prošle su se godine obratili
Hrvatskoj gospodarskoj komori
te pokazali zanimanje za hrvatsko tržište. Iz TESCO-a su
izrazili želju za upoznavanjem
s potencijalnim dobavljačima
odabranih neprehrambenih
proizvoda široke potrošnje, koje
ovaj lanac, na policama svojih
trgovina diljem Europe i svijeta,
standardno nudi potrošačima.
Na sastancima s TESCO-m
sudjelovalo je čak 20 hrvatskih
tvrtki, odabranih od strane
TESCO-a sa šireg popisa,
koji je HGK ustanovio prema
zadanim kriterijima. Iznimno
zadovoljni uspješnošću organizacije sastanka u HGK
i razgovorima koje su vodili,
predstavnici TESCO-a izjavili
su kako je riječ samo o prvom
u nizu planiranih susreta na
kojima bi se poslovna suradnja
mogla i proširiti. To bi moglo značiti da postoje izgledi
kako će se na nekom budućem
popisu naći i hrvatske prehrambene tvrtke, a poslovna suradnja
TESCO-a s Hrvatskom gospodarskom komorom nastavlja se na temeljima iznimno
uspješnog početka.
10
siječanj/veljača 2013. www.instore.hr
domaće vijesti
Više od 200 tvrtki proizvodi K-plus
u Hrvatskoj prelazi 60 posto.
Među domaćim proizvođačima
K Plus proizvode i tvrtke samog
koncerna.
PIK Vrbovec nastupio na
Međunarodnom Zelenom
tjednu u Berlinu
Konzum ima ukupno oko 30
tisuća artikala (to se odnosi na
Super Konzum, broj proizvoda
ovisi o formatu svake trgovine).
Tijekom 2012. Konzum je na
tržište lansirao otprilike stotinjak novih K Plus proizvoda te
je ta brojka narasla na više od
1200 artikala. Trgovačka marka
K Plus proizvodi se u suradnji
s više od 200 različitih proizvodnih tvrtki, a udio artikala u
trgovačkoj marki proizvedenih
“Kroz ponudu trgovačke marke
kupcima se omogućuje kupnja
kvalitetnih proizvoda po iznimno
povoljnim cijenama. I u budućnosti
planiramo daljnja unapređenja
kvalitete. Dodatan fokus stavili
smo i na kontrolu kvalitete kroz
vanjske i interne laboratorije,
kontinuirano unapređujemo recepture i poboljšavamo pakiranja”,
poručili su iz Konzuma.
Konzumove „Najniže cijene
u susjedstvu
Konzum je za svoje kupce
pokrenuo projekt „Najniže
cijene u susjedstvu“ kojim
će se omogućiti kupnja
najpotrebnijih proizvoda po
najpovoljnijim cijenama u
njihovim najbližim Konzum
trgovinama.
U sklopu ovog projekta u
sniženje cijena uloženo je
više od 100 milijuna kuna.
Na takav način kupcima će
se omogućiti najpovoljnija
kupnja 300 osnovnih artikala među kojima su kruh,
mlijeko, meso, voće i povrće,
ulje, kava, šećer, brašno, pića,
tjestenina, deterdženti i ostali
proizvodi koji su svakodnevno
potrebni u kućanstvu.
PIK Vrbovec je u Berlinu na
Međunarodnom Zelenom
tjednu u sklopu štanda Hrvatske
gospodarske komore predstavio
širok asortiman suhomesnatih
proizvoda. mesne industrije, a PIK Vrbovec kao vodeća mesna industrija
u Hrvatskoj i regiji iskoristila je
ovu priliku za promociju svojih
proizvoda na lukrativnom tržištu Europske unije.
Velika čast za PIK Vrbovec
bilo je premijerno predstavljanje asortimana suhomesnatih
proizvoda provjerene kvalitete
te dugogodišnje tradicije. Po
prvi puta na berlinskom sajmu,
zahvaljujući upravo posebnim
odredbama Europske unije,
predstavljeni su i proizvođači iz
Riječ je o jednom od najpoznatijih međunarodnih sajmova
specijaliziranih za poljoprivredu, hranu i hortikulturu. International Green Week Berlin
održava se još od davne 1926.
godine. Hrvatska je prisutna na
Zelenom tjednu u Berlinu već
desetu godinu za redom.
Vinceška vina Belje
Nova odluka Podravke o povećanju
stimulativne otpremnine
Nakon održanog sastanka s
predstavnicima sindikata i
Radničkog vijeća Podravke,
Uprava Podravke donijela je
odluku da iznos stimulativne
otpremnine za sve zainteresirane radnike koji na taj način, a
u sklopu programa restrukturiranja poslovanja, žele napustiti
kompaniju poveća s prvotnih
3.000,00 kuna za svaku godinu
radnog staža na 4.500,00 kuna.
Kao što je već napomenuto,
odluka o zbrinjavanju viška
zaposlenika uz stimulativne
otpremnine nastavak je procesa
restrukturiranja u kompaniji s
ciljem optimizacije troškova i
povećanja učinkovitosti poslovanja te održivosti radnih mjesta i dugoročne konkurentnosti
Podravke na domaćem i stranim
tržištima.
U beljskim vinogradima na
Banovom brdu na Vidikovcu, tradicionalno je obilježen
vinogradarski blagdan Sv.
Vinka-Vinceška. Ovim danom
se obilježava početak radova u
vinogradu u novoj kalendarskoj
godini.
Prema starim narodnim
običajima vinogradi su okićeni
baranjskim kulenom i kobasicama i zaliveni vinom kako
bi vinogradarska 2013. godina
bila što uspješnija. Tijekom
Vinceške prvu ovogodišnju rezidbu beljskih vinograda obavio
je Predsjednik uprave Belja
d.d. gospodin Goran Pajnić uz
pomoć gostiju, a vinograde je
blagoslovio župnik Danijel Tigandžin iz Kneževih Vinograda.
siječanj/veljača 2013. www.instore.hr
Lidl dobio Best Buy Award i status
hrvatskog superbrenda
Prema ocjeni hrvatskih
potrošača u Best Buy Award
istraživanjima, Lidl je osvojio
prvo mjesto za najbolji omjer
cijene i kvalitete u kategoriji
međunarodnog maloprodajnog lanca te svježih pekarskih proizvoda, a također se
dokazao kao najbolji ponuđač
kada je riječ o različitim
proizvodima svojih trgovačkih
marki. Lidl je nedavno primio
i globalnu nagradu Superbran-
ds za najbolja ostvarenja na
hrvatskom tržištu.Lidl je tako
osvojio prvo mjesto kategorije
“Međunarodni maloprodajni
trgovački lanac” te je odabran
kao najbolji izbor u čak četiri
kategorije trgovačkih marki:
čokolada, sladoled, bomboni i
žitarice za doručak. Ispitanici
su također Lidlove pekarske
proizvode proglasili proizvodima najboljeg omjera cijene i
kvalitete.
Lidl u ponudu uveo jaja iz podnog
uzgoja
Trgovački lanac Lidl je
početkom siječnja ove godine
u svoju redovitu ponudu
uvrstio Jaja iz podnog uzgoja
koja predstavljaju pravo
osvježenje na tržištu jaja.
Podni uzgoj podrazumijeva
uzgoj pri kojem nesilice nisu
u kavezima, već su slobodne
unutar objekta. Jaja se nesu u
gnijezda na prirodan način, a
kokoši nesilice lete, čeprkaju
po stelji i spavaju na šipkama.
Svježa jaja automatski se pakiraju iz gnijezda bez ljudskog
kontakta, čime su zadovoljeni
najviši standardi u higijeni
hrane.
Cedevita GlObalizacija!
Nakon predivne zelene Irske,
CedevitaGO! odlazi na avanturu u prekrasnu, vruću i daleku
Australiju. Sudeći prema prvim
dojmovima s promocija, mladi i
veseli Australci prigrlili su naše
jedinstveno osvježenje i na to
smo jako ponosni. Čak je i Bernard Tomic, trenutno najbolji
australski profesionalni tenisač,
viđen je kako se osvježava s
CedevitaGO! proizvodima za
vrijeme meča protiv Rogera
Federera na Australian Openu
2013.-
11
12
siječanj/veljača 2013. www.instore.hr
inTrgovac
BILLA Hrvatska
BILLA je započela svoje poslovanje u Hrvatskoj 1999. godine, kao
prvi strani lanac supermarketa na
hrvatskome tržištu, otvorenjem
supermarketa od 2.000 m2 prodajne površine u Zagrebu, Jadranska
avenija 2. Također BILLA je prvi trgovački lanac koji je kupcima prezentirao koncept privatne robne
marke Clever i sve prednosti koje
donosi kupnja Clever proizvoda.
REWE Grupa
BILLA je članica REWE Grupe koja je osnovana 1927. godine u
Do 2004. godine BILLA je jedini
strani supermarket u Hrvatskoj te
se širila organskom ekspanzijom,
dok je 2005. godine obavljena
akvizicija trgovačkoga lanca MINACO (30 dućana), čime je značajno
povećan broj prodajnih mjesta i
pokrivenost slavonske regije.
Kölnu (Njemačka) kao udruženje samostalnih trgovaca koji su na
Jedna od kapitalnih investicija,
gradnja Centralnog skladišta u
Svetoj Heleni dovršena je 2007.
godine.
nom u Europi. REWE Grupa je trenutno jedna od vodećih trgovač-
Tijekom 2010. godine uveden je
novi, moderni koncept supermarketa veličine oko 1.200 m2 prodajnoga prostora s osobito naglašenim odjelima svježih proizvoda,
a krenuo je i novi projekt „kvartovskih“ supermarketa u gusto
naseljenim gradskim četvrtima
prodajne površine oko 700 m2.
Kraj 2012. godine obilježilo je
otvaranje 57. BILLA supermarketa u
Hrvatskoj, u zagrebačkoj Dubravi.
taj način željeli osigurati povoljnije uvjete prilikom zajedničke
nabave robe. Danas je REWE Grupa internacionalna kompanija
koja posluje u 13 zemalja (Austrija, Bugarska, Hrvatska, Češka,
Njemačka, Mađarska, Italija, Latvija, Litva, Rumunjska, Rusija,
Slovačka i Ukrajina), a upošljava oko 323.000 ljudi. Vlasništvo
grupe je 100% privatno, osnovna djelatnost je trgovina pretežno
prehrambenim artiklima te je među najvećim trgovinama prehrakih i turističkih grupa u Njemačkoj i u Europi.
siječanj/veljača 2013. www.instore.hr
Osobitosti BILLA
supermarketa
Uz odličnu lokaciju, laku pristupačnost,
dostatan broj parkirališnih mjesta, supermarketi nude širok asortiman prehrambenih i neprehrambenih proizvoda.
Svježina, čistoća, urednost i iznimna
usluga, svježi asortiman – odjeli voća i
povrća, svježega mesa pripremljenoga za
prodaju po najvišim standardima, pekarnica s uvijek svježe pečenim kruhom i raznovrsnim pecivima te odjel delikatesa,
koji nudi na desetke svježe pripremljenih
hladnih i toplih jela, segmenti su koje
kupci prepoznaju u BILLI i zbog kojih se
odlučuju na kupnju.
Uređenje supermarketa po najmodernijemu konceptu stvara sasvim novi ugođaj kupnje, koji potaknut osvjetljenjem,
rasporedom odjela, mirisima i bojama uz
racionalnu, potiče i emotivnu kupnju u
ugodnome okruženju.
BILLA supermarketi nude širok asortiman pronajprije prehrambenih proizvoda
(oko 70% ukupnoga asortimana) i proizvoda za kućanstvo.
Asortiman je prilagođen BILLA standardima s naglaskom na svježim proizvodima koji se dopremaju na police na
dnevnoj bazi, svježe meso se obrađuje i
priprema za prodaju u samome objektu te
prelazi najkraći mogući put od dobavljača do kupca. Razne vrste kruha i peciva
peku se u vlastitoj pekarnici, na odjelu
delikatesa hladna i topla jela pripremaju
se tijekom cijeloga dana, a odjel voća i
povrća nudi dnevno svježe proizvode.
Pogodnosti
za sve kupce
Povoljne cijene svih proizvoda oznaka
su BILLA supermarketa. Uz navedeno članstvo u BILLA Clubu koje donosi
mnoge pogodnosti, BILLA svaki tjedan na akciji ima preko 150 proizvoda,
uz dodatne popuste na pojedine robne
grupe te vikend akcije, posebne sezonske ponude po najnižim cijenama,
akcije -10% na cjelokupnu kupnju za
umirovljenike i nezaposlene, popuste u
suradnji s kartičarskim kućama i bankama, a povoljnosti se šire i prilagođavaju
željama kupaca. Uz navedeno, moguće
je obročno plaćanje Maestro, Diners i
Amex karticama.
13
BILLA Club
Kupci su BILLU prepoznali kao mjesto kupnje svježih, kvalitetnih i cijenom povoljnih
proizvoda. Više od 350.000 naših kupaca
članovi su BILLA Cluba, prigodom svake
kupnje sakupljaju se bodovi, koji se potpuno besplatno mogu zamijeniti za proizvode
BILLA Club asortimana u kojemu nudimo
„za svakoga ponešto“ kako bi zadovoljili
želje svih kategorija kupaca. Uz to članovi
BILLA Cluba imaju i dodatne cjenovne pogodnosti svaki tjedan, mogućnost zamjene
bodova za popust na kompletni račun te
prigodne darove.
Clever i Chef Menu
– privatne robne
marke
Robna marka Clever, izuzetno dobro prihvaćena od kupaca zastupljena je u svim
robnim grupama te pruža vrhunsku kvalitetu proizvoda i prehrane i neprehrane
po najnižim mogućim cijenama, a svježi
asortiman nadopunjuju proizvodi marke
Chef Menu – svježe narezane salate i povrće pripremljeno za kuhanje i pirjanje,
pakirano bez konzervansa i bilo kakvih
dodataka, svježe pizze, sendviči i razni
namazi.
Sve većemu interesu za kupnjom robnih
marki doprinijela je i dobra informiranost
naših kupaca, koji su prepoznali odličnu
kvalitetu proizvoda, svjesni da je niska
cijena rezultat uštede na marketinškim
izdatcima koje imaju poznati brandovi.
Suradnja BILLE
s dobavljačima
i proizvođačima
Suradnja s dobavljačima je odlična u svim
područjima od samoga početka poslovanja u Hrvatskoj, a BILLA je prepoznata
kao pouzdan partner koji sve svoje obveze ispunjava na vrijeme. Unaprjeđenje
prodaje zajednički je interes, stoga su
kontakti s dobavljačima na dnevnoj bazi,
uz zajedničku kontrolu zaliha, rokova
trajanja te uvođenja novih proizvoda u
ponudu.
Robna marka Clever omogućila je i izravnu suradnju s brojnim hrvatskim proizvođačima, koji su prepoznali svoju priliku za
povećanje proizvodnje te se stoga mnogi
Clever proizvodi proizvode upravo u Hrvatskoj kod uglednih tvrtki koje dobro
poznaju ukus naših kupaca.
14
siječanj/veljača 2013. www.instore.hr
regionalne vijesti
Mercator predstavio
Votka iz Fructala putuje u SAD
rezultate poslovanja za 2012.
Promjene u hrvatskom
Getrou
Grupa Mercator je prošlu godinu završila s 104 milijuna eura
gubitka, rečeno je na konferenciji za novinare u Ljubljani. Toni
Balažič, koji se na čelu Uprave
nalazi od sredine prošle godine,
unatoč tome izrazio je optimizam riječima: U drugoj polovici
godine smanjili smo zaduženost i
započeli s ostvarivanjem rezultata kroz strategiju s fokusom na
prodaju svakodnevnih potrepština u
svojoj osnovnoj djelatnosti, prehrani
i ostaloj robi široke potrošnje.
Kako je najavljeno, Grupa će se
i dalje koncentrirati na poslovanje na pet glavnih tržišta – u
Sloveniji i Crnoj Gori, gdje je
vodeći trgovački lanac, kao i u
Srbiji, BiH i Hrvatskoj, gdje je
jedan od maloprodajnih lidera.
Balažič je istaknuo da Mercator
mora poslovati pod pritiskom
recesije, kredita, desetak miliju-
Uprava Mercatora je najavila
kako će prodajne objekte
trgovačkog lanca Getro u
Hrvatskoj mijenjati u trgovine
manjeg formata i mini šoping
centre. Grupa Mercator – H i
Getro su ugovor o strateškom
partnerstvu, koji podrazumijeva preuzimanje robne marke
Getro i dugoročni najam svih
16 trgovačkih centara i drugih
poslovnih objekata, ukupne
površine 110.000m2, potpisali
18. prosinca 2009.
na eura gubitka uslijed tečajnih
razlika u poslovanju sa srpskim
dinarom i povećanja stope PDVa u Hrvatskoj. Od 31. prosinca,
Mercator se potpuno povukao
iz Albanije, a do sredine ove
godine će napustiti i tržište u
Bugarskoj. Grupa je u posljednjem tromjesečju prošle godine
uspjela uštedjeti 10 milijuna
eura, a dug je smanjen za 90
milijuna eura.
Nerevidirani rezultati za 2012.
• Grupa je, unatoč otežanim tržišnim uvjetima poslovanja, ostvarila
2,873 milijarde eura prihoda od prodaje (indeks 100,04 u 2011).
• U okviru kratkoročnih mjera, u drugoj polovici prošle godine
pokrenut je značajan broj mjera za smanjenje troškova, poboljšanje obrtnog kapitala, smanjenje duga i zaustavljanje negativnih
trendova na tržištu.
• Grupa je stabilizirala tržišno sudjelovanje u Sloveniji i Hrvatskoj,
dok je zabilježen rast tržišnog udjela u Srbiji, Bosni i Hercegovini i
Crnoj Gori.
• Grupa Mercator je uspješno završila izdavanje komercijalnih zapisa
u iznosu od 20 milijuna eura.
• Tri četvrtine negativnog poslovnog rezultata u 2012. predstavljaju
otpisi i umanjenja vrijednosti.
Povratak na tržište
Poduzeće BioSad
d.o.o. proširilo je
proizvodnju i oživjelo
domaći rum, koji je
prije nekoliko godina
nestao zbog stečaja
poduzeća Apis. Robnu
marku domaćeg ruma
BioSad je otkupio i
u siječnju je vratio
na police nekih od trgovačkih
lanaca. Ovaj domaći rum bio
je poznat kao najbolji rum u Sloveniji.
Prema podacima iz
1982. godine, godišnja
prodaja ovog ruma
bila je čak 450.000
litra. Krajem siječnja
čuveno piće pojavilo se na policama
Mercatora, E.Leclerca,
Spara, Interspara, Kee i nekih
malih dućana.
Kompanija Fructal započinje proizvodnju votke od
domaćih sastojaka, koju će na
američkom tržištu prodavati
poduzeće Good voda, pod robnom markom Slovenia votka.
Amerikanci će piće više cjenovne kategorije prvi put imati
priliku kušati u travnju ove
godine u New Yorku. Projekt
je započeo 2009. godine, kada
je Sloveniju posjetio priznati
američki kuhar i vlasnik četiri
restorana u New Yorku, Peter
X. Kelly.
„Prva pošiljka vjerojatno ide u
SAD do kraja veljače, kada će na
brod biti utovareno oko 25.000
boca. Zbog različitih propisa
federalnih država, votka će za
početak biti lansirana na police
u New Yorku, New Jerseyu, i
Connecticutu, gdje ćemo i izmjeriti stopu prodaje, rekla je za
InStore predstavnica poduzeća
Good voda u Sloveniji, Nina
Gaspari. Ona je dodala da će se
prva boca spomenutog pića na
slovenskim policama naći tek
na ljeto. Veće trošarine na rezani
duhan
Slovenska vlada je na početku
godine priopćila kako će veljača
donijeti za 25% veće trošarine
na fino rezani duhan i ostali duhan za pušenje, što je na jednom
od posljednjih odbora u siječnju
konačno i potvrdila. Dakle, od
1. veljače je za 25% veća trošarina po kilogramu duhana, čime
se cijena kutije fino rezanoga
duhana diže za oko 15%. Vlada
je tako oporezivanje rezanoga
duhana približila oporezivanju
cigareta.
SES centre posjetilo 25
milijuna kupaca
Boštjan Brantuša, direktor kompanije SES management d.o.o.
(Spar Euroepan Shopping
Centers), izjavio je da je kroz
njihova četiri šoping centra u
2012. godini prošlo 25 milijuna
posjetitelja. Prema njegovim
riječima, potrošači su u ljubljanskom City centru, Intersparovom centru Vič, celjskom
City centru i mariborskom
Europarku u 2012. godini kupili
robu u vrijednosti od oko pola
milijarde eura.
siječanj/veljača 2013. www.instore.hr
15
Realni pad prometa robe u trgovini na malo u 2012.
iznosio je 6,2% (Republički zavod za statistiku)
Uspješna godina za Mercator-S
vanje, povećao tržišni udio na
skoro 9% i uspio otvoriti 275
novih radnih mjesta, istaknuto
je u priopćenju.
Na osnovu nerevidiranih
poslovnih rezultata u 2012.
godini Mercator-S je ostvario
61,6 milijardi dinara ukupnih
prihoda, što predstavlja rast
od 13,4% u odnosu na prošlu
godinu (što u eurima iznosi 545
milijuna eura ukupnih prihoda
i rast od 2,3%), priopćeno je iz
kompanije krajem siječnja.
Unatoč otežanim makroekonomskim uvjetima poslovanja,
Mercator-S je kroz različite
mjere zadržao uspješno poslo-
U 2012., kompanija je u Srbiji
investirala 19 milijuna eura, od
čega je u obnavljanje Mercator
Centra Beograd uloženo oko
12 milijuna eura. Otvoreno je
osam prodajnih objekata, čime
je prodajna površina povećana
za 15 tisuća kvadratnih metara.
Iz kompanije poručuju da će i u
2013. nastaviti s provođenjem
usvojene strategije razvoja
kroz konkurentnu ponudu za
potrošače, stabilno financijsko
poslovanje i partnerski odnos s
dobavljačima.
Meggle proširuje pogon za svježi sir
“Njemačka
mljekara Meggle
je u prethodne
dvije godine u
kragujevačku
mljekaru Mladost uložila 8,5
milijuna eura, a
ove godine planira proširenje
proizvodnje,”
izjavio je Branimir Bogdan,
direktor mljekare, prilikom
posjete veleposlanika Njemačke
u Srbiji pogonima mljekare,
Heinza Wilhelma.
On je za ovu godinu najavio
ulaganja u proširenje pogona za svježi sir i druge nove
proizvode, i završetak izgradnje skladišta kapaciteta 1.200
paleta, trafo-stanice i parnog
postrojenja.
Bogdan je, također, istaknuo
da je 2011., kada je Meggle
preuzeo mljekaru Mladost, proizvodnja bila 20 milijuna litara,
prošle godine 35 milijuna, a
plan za 2013. je prerada 45 milijuna litara mlijeka. Od dolaska
u Srbiju, Meggle je na tržište
izbacio ukupno 42 proizvoda,
koji se, osim domaćeg, plasiraju
i na tržišta Bosne i Hercegovine
i Crne Gore.
Nagrada za najbolju ambalažu
Iz kompanije Foodland je
priopćeno početkom godine
kako je Svjetska organizacija za
pakiranje dodijelila za najbolju
ambalažu na svijetu redizajniranom brandu Bakina tajna.
World Star priznanje kompaniji
će biti uručeno na ceremoniji 9.
svibnja u Sydneyu.
“Kada smo se odlučili za redizajn
ambalaže željeli smo samo da ona
prati kvalitetu proizvoda. Uspjeli
smo biti prepoznatljivi na policama
25 zemalja svijeta i predstavimo
Srbiju na najbolji mogući način.
Još uvijek nam je kvaliteta bolja
od pakiranja, nagrade nam gode, a
pogotovo činjenica da naše proizvode potrošači brzo pojedu, dok ambalažu dugo čuvaju, kaže Lazar
Igrutinović, brand menadžer.
Više trgovačkih marki
Mercator-S priopćio je kako je tijekom 2012. proširio asortiman u okviru postojećih linija trgovačke marke i uveo četiri
nove linije (Bio, Active life, Minute i Pro magic). Od ukupno
300 novih proizvoda više od polovice je razvijeno, kako iz
kompanije kažu, s renomiranim srpskim proizvođačima. Svi
proizvodi zadovoljavaju visoke Mercatorove standarde i kriterije te posjeduju HACCP certifikate.
Dobra investicija za Interex
Nakon što je krajem prošle godine kompanija Interex otvorila
svoj deveti objekt u Srbiji, koji
se nalazi u Beogradu, čelnici te
kompanije su najavili kako će
sredinom ove godine biti otvoren i supermarket u Sremskoj
Mitrovici.
“Otvaranje najnovijeg supermarketa
u Beogradu i planovi za otvaranjem
još jednog u Sremskoj Mitrovici
predstavljaju potvrdu da je Srbija
za nas dobra investicija”, izjavio je
Domingos Martins, generalni
direktor Interexa za Balkan.
Podsjetimo, Interex je u Srbiji
prisutan od 2004., kada je otvoren prvi supermarket u Čačku,
te je do sada u Srbiji uložio 30
milijuna eura i zapošljava više
od 430 radnika.
Više od milijardu proizvedenih
limenki u 2012.
Kompanija za proizvodnju
limenki Ball Packaging Europe iz
Beograda najavila je 29. siječnja
kako će u ovoj godini proizvesti 1,5 milijardi limenki, te će
započeti izvoz i na tržište Libije.
“Prošla godina je bila prva u kojoj
smo proizveli više od milijardu
limenki, odnosno 1,3 milijardi, a
ove godine, zahvaljujući novim
tržištima planiramo premašiti
taj broj, rekao je David Banjai,
direktor beogradske tvornice.
Kada bi se sve limenke
proizvedene prošle godine
poredale jedna pored druge, dobila bi se neprekinuta
linija, oko pet puta duža od
obujma Zemlje na Ekvatoru.
Iz kompanije je još istaknuto,
kako ulaze s velikim i ambicioznim planovima u novu godinu
u kojoj obilježavaju osam godina poslovanja u Srbiji, tijekom
kojih je uloženo 100 milijuna
eura u ovu greenfield investiciju.
Od ukupno 1,3 milijarde limenki, koliko je proizvedeno prošle
godine, 85 posto je plasirano u
izvoz, koji je povećan za oko 40
posto u odnosu na 2011., a u
2013. godini se očekuje daljnji
rast proizvodnje.
16
siječanj/veljača 2013. www.instore.hr
regionalne vijesti
Vispak u Saudijskoj Arabiji
Prehrambena industrija Vispak
u siječnju je realizirala novu
pošiljku svojih proizvoda na
tržište šest zemalja Zaljeva.
Nakon isporuke u listopadu
2012., i prvog kontejnera Vispakovih pralina, čokolada, juha, i
čajeva, ovo je nastavak uspješne
suradnje s arapskim kupcima.
Plasman Vispakovih proizvoda
realizira se u okviru ugovora
o izvozu u sve zemlje Zajeva, i
to u vrijednosti od 1,5 milijuna
američkih dolara.
Tržište zemalja Zaljeva, u koje
spadaju Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahre-
in, Kuvajt, Katar i Jemen, ubraja
se u jedno od tržišta s najvećim
potencijalom na svijetu.
“Rijetko se događa da nakon prve
pošiljke na ovakva tržišta uslijede
nove isporuke i nastavak suradnje. Ovo je potvrda da su arapski
potrošači prepoznali kvalitetu
Vispakovih proizvoda. Naš cilj je
približiti tamošnjim kupcima sve
čari i ukuse autohtone bosanske
kuhinje, ali i prave bosanske
kave.”, rekao je Rusmir Hrvić,
direktor Vispaka.
500 diskontnih cijena
Konzum je u siječnju snizio
cijene 500 proizvoda u sklopu
inicijative pod nazivom 500
diskontnih cijena. Kupci tako
mogu potražiti nove snižene
cijene najprodavanijih proizvoda u više od 150 Konzumovih
prodajnih mjesta diljem BiH.
Kako ističu iz tvrtke, ova
inicijativa omogućit će kupcima
najpovoljnije diskontne cijene
osnovnih živežnim namirnica i
ostalih prehrambenih artikala,
kao i proizvoda za higijenu.
Kupujmo, koristimo domaće u
Mercatoru
Mercator BH je i ove godine
produžio ugovor o suradnji s
udruženjem Kupujmo,
koristimo domaće - kvalitetno proizvedeno u BiH.
Kako navode iz Mercatora, cilj ove aktivnosti
je daljnje podržavanje
aktivnosti udruženja koje
doprinose boljem plasmanu i
promociji domaćih proizvoda u
BiH. “Svoju posvećenost promoviranju domaćih proizvoda
Mercator BH iskazuje ne
samo kroz plasman ovih
proizvoda u trgovinama
Mercatora i DP marketa, već i kroz projekte koji
doprinose njihovoj promociji.”, navodi se u priopćenju.
Najveći izvoznik mliječnih
proizvoda
Tijekom prezentacije poslovanja
tvrtke Mlijekoprodukt, održane u siječnju, menadžment je
podsjetio kako tvrtka uspješno
posluje već 16 godina, zauzima jednu od vodećih pozicija
na domaćem tržištu mlijeka i
mliječnih proizvoda, te da su
najveći izvoznik ovih proizvoda
u zemlji. “Mlijeko otkupljujemo iz
30 općina, od oko 5.000 dobavljača. Zapošljavamo 280 radnika i
konstantno ulažemo u suvremenu
tehnologiju i unapređenje proizvodnje.”, precizirao je Vlado Sandić,
marketing menadžer tvrtke
Mlijekoprodukt. U menadžmentu tvrtke ističu kako polažu puno
nade u dobivanje dozvole za
izvoz proizvoda u EU.
BiH predsjedava CEFTA-om
2013. godine
Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine
i ekonomskih odnosa
BiH rekao je na konferenciji za novinare
kako je predsjedavanje
CEFTA-om, koje BiH
preuzima od Albanije,
prilika za promoviranje države te da predstavlja izazov za BiH.
“Ovo je prilika u kojoj će BiH biti
centar regije, bar kada govorimo
o trgovini. Ovo također predstavlja i izazov za nas, s obzirom
na aktivnosti koje će se dogoditi i
pripreme zajedničke strategije do
2020. godine. Polovicom ove godine
Hrvatska izlazi iz CEFTA-e,
što je vrlo važno za sve članice.”,
izjavio je ministar Šarović.
Albona dobila novog
vlasnika
Radenko Lučić,
osnivač, suvlasnik
i direktor trgovačke kompanije
Plus commerce,
koji je prije četiri
godine osnovao i
maloprodajni lanac
Albona, prodao
je većinski paket
dionica tog lanca
poslovnom čovjeku
iz Rusije Davitu
Arutyunyanu, priopćeno je iz
kompanije.
nosti poslovati.”, rekla je Nataša
Lučić, direktorica marketinga.
“Prodajom Albone trebalo bi se
nastaviti trend daljeg širenja
i razvoja ovog maloprodajnog
lanca, što podrazumijeva i
otvaranje novih radnih mjesta u
svim crnogorskim općinama gdje
Albona posluje i gdje će u buduć-
Podsjetimo, Albona danas na
području devet gradova Crne
Gore posluje kroz četrdesetak
trgovina i ima 700 zaposlenih.
U 2012. godini ostvareno
je više od 55 milijuna eura
prometa.
Uspješna godina za Trebjesu
Zastupljenost i prodaja proizvoda Trebjese na tržištu Crne
Gore bila je tradicionalno
dobra, dok je veliki izazov i
cilj tvrtke u prethodnoj godini
bilo širenje na tržišta regije,
posebno u Albaniji. Kako su
iz pivovare najavili, jedan od
prioriteta u ovoj godini bit će
dodatno jačanje zastupljenosti
Nikšićkog piva na stranim
tržištima.
“U 2012. investirali smo više od
četiri milijuna eura. Ulaganja se
odnose na osuvremenjivanje proizvodnog procesa, izgradnju novih
silosa i inovacije u pakiranju naših piva. Poslije nekoliko godina
redizajnirali smo bocu Nikšićkog
piva, na veliko zadovoljstvo naših
kupaca.”, izjavili su iz pivovare
i podsjetili kako je kvalitetu
Nikšićkog piva prepoznala i
međunarodna organizacija u
području kontrole kvalitete Monde selection, koja je
njihovom brandu dodijelila
zlatnu medalju. siječanj/veljača 2013. www.instore.hr
17
U Crnoj Gori je 2011. ukupno ugašeno 511 tvrtki, od
čega najviše (209) u sektoru trgovine na veliko, malo i
popravaka motornih vozila i motocikala (Monstat)
Rast izvoza Plantaža u 2012.
Vinogradarsko-vinska
tvrtka Plantaže
13. jul predstavila je na
konferenciji za
novinare rezultate poslovanja
u godini iza
nas te najavila
planove za
naredno razdoblje. Kako je ovom prilikom
rečeno, izvoz je u odnosu
na 2011. godinu ostvario
rast od tri milijuna eura, ili 52%. Rast izvoza ostvaren na
tržištu Rusije je udvostručen,
dok je u Kini zabilježen rast
od 16%.
Istovremeno, izvoz je povećan
i u zemljama regije, poput
Albanije, za 30%, i Srbije, za
4%. Prvi put prošle godine
vina su plasirana i u Singapur i
Maleziju, a najavljeno je kako
će se, pored oko 30 zemalja u
kojima su Plantaže prisutne,
uskoro krenuti po prvi put i
pošiljke na afrički kontinent.
“Ostvarili smo kontakte s renomiranim uvoznicima i distributerima, s kojima imamo namjeru
graditi duge mostove profitabilne
suradnje i povećavati prisustvo
najpopularnijeg crnogorskog
branda, Plantaže. Ukoliko
uspijemo uvesti i nove proizvode
posebno kreirane za visoke zahtjeve međunarodnih potrošača,
i ako to sve bude pratila efikasna
međunarodna promocija, uspjeh
će biti vrlo predvidiv.”, istaknuto
je iz tvrtke.
"Slavimo život zajedno"
Tvrtka Plantaže 13. jul ove godine slavi jubilarni, 50.
rođendan, što je iskoristila kao povod kako bi podsjetila
na društveno odgovorne aktivnosti koje provodi, kao i
na ulaganje u projekte koji imaju plemenite ciljeve. Ova
kompanija je tijekom siječnja četvrtu godinu zaredom, u
sklopu kampanje "Slavimo život zajedno” nagradila sve
bebe, njih 47, rođene u Crnoj Gori u prva tri dana nove
godine. Počevši od 2010. godine do danas, u vrijeme
novogodišnjih praznika, u Crnoj Gori ukupno je rođeno
216 beba, koje je tvrtka nagradila sa po 500 eura, dok je
prvorođenim bebama pripalo po 1.000 eura.
Vlada povećala udio
Država je platila troškove
projektne dokumentacije u
iznosu od 280.000 eura za izgradnju nove tvornice cigareta
u okviru “Novog duhanskog
kombinata”, na osnovu čega
će povećati vlasnički udio u
toj tvrtki na 69,91%, prenose
lokalni mediji. Prema trenutnoj strukturi vlasništva, vlada
posjeduje 68,78% vlasništva,
a grad Podgorica koji je dao
zemljište za izgradnju nove
tvornice iza Distributivnog
centra 31,22%. Kapital kompanije procijenjen je na oko
7,39 milijuna eura. Formalno
povećanje vlasništva u “Novom duhanskom kombinatu”
u korist države bit će realizirano nakon nadolazeće skupštine ovog društva i davanja
potrebne suglasnosti Komisije
za vrijednosne papire.
Tinex najbolji supermarket
permarket te je u njoj pobijedio
supermarket Tinex u Prvomajskoj ulici, dok su drugo i treće
mjesto pripali Gigo Trade 4 i
supermarketu Ramstore.
Grad Skopje je u suradnji s tvrtkom Swot research organizirao
manifestaciju Mjesec trgovine
2012., na kojoj su dodijeljene
nagrade najboljim trgovačkim
objektima u Skopju. Jedna od
kategorija bila je i najbolji su-
Istraživanje za najbolje trgovačke objekte provedeno je od
15. studenog do 15. prosinca i
obuhvatilo je oko 300 trgovačkih objekata, podijeljenih
u sedam kategorija. Trgovački
objekti su bili ocjenjivani po
metodi mystery shopping-a
(tajne kupnje).
Pomoć države
Zoran Konjanovski, zamjenik
ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede posjetio je
mljekaru Zdravje Radovo i tom
prilikom najavio je ulaganje
države od 128 milijuna eura u
razvoj stočarstva i proizvodnju
mlijeka.
“U strategiji za poboljšanje i sljed-
ljivost kvalitete mlijeka, u razdoblju od 2013. do 2020. godine koju
je vlada nedavno usvojila s ciljem
intenziviranja razvoja i poticanja
primarne proizvodnje mlijeka,
definirano je poboljšanje kvalitete sirovog mlijeka i povećanje
konkurentnosti u sektoru.”, rekao
je zamjenik ministra.
Sufinanciranje vinoteka i
štandova
Makedonska vlada odvojila
je budžetska sredstva kojima je predviđeno sufinansiranje 50 odsto troškova
za opremanje vinoteka i
štandova širom zemlje, koji
će u ponudi imati isključivo
vina domaćih proizvođača.
Za uređivanje svake radnje
država će izdvojiti sumu
do 16.500 evra, dok će u
izgradnji svakog vinskog
štanda učestvovati sa po 10.000
evra. Država će sufinansirati i
polovinu troškova godišnjeg
zakupa, sa najviše 500 evra po
radnji ili štandu. Podrška uvođenju halal
standarda
Makedonska vlada odvojila je
proračunska sredstva kojima je
predviđeno sufinanciranje 50
posto troškova za opremanje vinoteka i štandova diljem zemlje,
koji će u ponudi imati isključivo
vina domaćih proizvođača.
Za uređivanje svake trgovine
država će izdvojiti iznos do
16.500 eura, dok će u izgradnji
svakog vinskog štanda participirati sa po 10.000 eura. Država
će sufinancirati i polovicu troškova godišnjeg zakupa, s najviše
500 eura po trgovini ili štandu.
Još nije poznato koliko će novca
biti izdvojeno za zapošljavanje
po četiri radnika u trgovinama
ili po dvoje na štandu, ali se zna
da to neće biti manje od polovice prosječne godišnje plaće.
18
siječanj/veljača 2013. www.instore.hr
veliki trgovci
Ekspanzija na sjeveru
Najveći rast u posljednje tri godine
UK – Ovaj britanski trgovački lanac, koji je imenovao
Chrisa Busha za direktora svog
domaćeg poslovanja, nadmašio
je prognozu prodaje za 1,8%, za
period od šest tjedana, zaključno s 5. siječnja. Ove blagdanske
sezone zabilježena je najveća
prodaja u posljednje tri godine.
Kanada – Walmart je najavio
planove o širenju svoje kanadske divizije u ovoj godini. Prošle
godine, ovaj trgovački lanac je
otvorio rekordan broj trgovina
u zemlji gdje posluje već 18
godina, a tijekom 2013. godine
planira nova ulaganja u iznosu
od 450 milijuna dolara.
Prema planu širenja prodajne
mreže, Walmart će otvoriti najmanje 37 supercentara, a prvi
put će se proširiti i u regije u
kojima dosad nije bio prisutan,
poput pokrajine Maritime. Dio
investicije bit će usmjeren i na
jačanje distribucijske mreže.
„Zadovoljan sam ostvarenim
rezultatima, koji su prije svega
postignuti zahvaljujući bogatijoj
prehrambenoj ponudi i online
prodajom.“, izjavio je izvršni
direktor kompanije Phillip
Clarke.
Strateško pozicioniranje kroz
program “Build a better Tesco”
(stvorimo bolji Tesco), kojim je
veći fokus stavljen prije svega
na svježe proizvode, najviše je
pridonio poboljšanju prodaje,
kao i Finest i Everyday value
akcijske ponude.
Tijekom prošle godine,
kanadski ogranak Walmarta
pripojio je 39 Zeller trgovina.
Ekspanzija je dijelom odgovor
na najavljeni ulazak konkurenta,
lanac Target na tržište Kanade
ovog proljeća.
Posao za 100.000 ratnih veterana
SAD - Walmart planira zaposliti više od 100.000 ratnih
veterana u narednih pet godina.
Na ovaj program službeno će
se obvezati počevši od praznika
Memorial Day (slavi se posljednjeg ponedjeljka u svibnju, a
posvećen je svima koji su dali
život za domovinu služeći u vojsci SAD-a), a radna mjesta bit
će ponuđena svim muškarcima i
ženama koji su u posljednjih 12
mjeseci napustili aktivnu vojnu
službu. Većina pozicija bit će
otvorena u trgoinama Walmart
ili Sam’s club, dok je ostatak
Tesco UK je najavio lansiranje nove privatne robne marke u kategoriji proizvoda za bebe, pod nazivom Tesco loves baby (Tesco voli
bebu). Ovaj trgovački lanac kaže da je dosta napora uloženo u razvoj
asortimana prepoznatljivog po znaku „crveno srce.“
predviđen za distribucijske
centre.
Predstavnici Walmarta već su
o ovome razgovarali s čelnicima iz Bijele kuće, a Michelle
Obama, supruga američkog
predsednika Baracka Obame
pokazala je veliki interes za ovu
inicijativu.
Više domaćih sirovina
SAD – Najveći svjetski trgovački lanac najavio je planove
o povećanju upotrebe domaćih
sirovina i proizvoda u narednom
desetljeću, ukupne vrijednosti od
oko 50 milijardi dolara.
Kompanija planira koristiti još
više proizvoda koje već kupuje na
domaćem tržištu, a u koje spadaju
sportska oprema, razni modni i
sportski dodatci, igračke i proizvodi od papira, ali i da potaknu
domaću proizvodnju u segmentima koji pokazuju veliki potencijal
za rast, poput tekstila, namještaja
i aparata za kućanstvo.
Kadrovske promjene
Na čelo međunarodnih operacija u vezi s formatom trgovina
postavljen je Leva Khasis. Khasis
se Walmartu pridružio u ljeto
2011. godine, a na novoj poziciji
će biti odgovoran za razvoj novog koncepta trgovina koje ovaj
trgovački lanac planira otvarati
na svojim međunarodnim tržištima. Khasis je prethodno pri-
donio razvoju najvećeg ruskog
prehrambenog lanca X5.
Enrique Ostalé, dosadašnji
predsjednik i CEO čileanske
divizije lanca, imenovan je za
predsjednika i izvršnog direktora
Walmarta za čitavu Latinsku
Ameriku. Ostalé novu funkciju
preuzima od 1. ožujka, sa sjedištem u Mexico City-ju.
Veća uloga Store Managera
UK – Tesco će svojim Store
Menadžerima dati veću slobodu
u vođenju trgovina i donošenju
odluka o nabavi i upravljanju,
kroz strategiju koja podrazumijeva lokalni pristup i personaliziran odnos sa zaposlenima.
„Način vođenja trgovina drastično
će se promijeniti. U budućnosti ćemo
veću količinu podataka usmjeravati
trgovinama i dozvoljavati Store
Managerima da sami procijene
što je najbolje za njihove potrošače.
Centraliziranim upravljanjem,
store menadžerima nismo ostavljali
prostora za stjecanje dodatne vještine“, objasnili su iz tvrtke.
Tesco u ovom trenutku, u
suradnji s Microsoftom, implementira internu društvenu mrežu koja će olakšati komunikaciju
između individualnih trgovina i
sjedišta lanca.
Ipak, iz Tesca poručuju da je
riječ o procesu kojem će trebati
nekoliko godina kako bi zaživio.
„Želimo dati trgovinama veću
slobodu, ali istovremeno ne želimo
izgubiti efikasnost u poslovanju
koju smo uspjeli izgraditi.“
E-poslovanje
Mađarska - Tesco će
najvjerojatnije pokrenuti
uslugu e-kupovine prehrambenih proizvoda
do kraja ožujka 2013.
Trgovački lanac je uslugu
naručivanja putem interneta
prošle godine lansirao u
Češkoj, Poljskoj i Slovačkoj.
Najnoviji najavljen potez ne
iznenađuje, s obzirom na to da
je Phillip Clarke, izvršni direk-
tor kompanije, u više navrata
najavio plan o razvoju online
ponude na međunarodnim
tržištima.
siječanj/veljača 2013. www.instore.hr
Uskoro i u Egiptu
Rast prodaje od 1,2%
Srednji istok – Carrefourova franšiza Majid al Futtaim
zabilježila je rast prodaje od
8% u 2012. godini, vrijednosti 4,85 milijardi dolara.
Njemačka - Veleprodajni
lanac objavio je preliminarne
rezultate poslovanja za 2012.
godinu, zaključno s 31. prosincem, prema kojima je ostvarena
prodaja od 66,7 milijardi eura,
što predstavlja rast od 1,2%. U
posljednjem tromjesečju prošle
godine, neto prodaja je porasla
za 0,5%, na 19,4 milijarde eura.
Otvoreno je 97 trgovina u 17
zemalja, od kojih 57 u četvrtom
tromjesečju.
Tijekom prošle godine,
trgovački lanac sa sjedištem
u Dubaiju otvorio je sedam
hipermarketa i sedam supermarketa te je time ukupan
broj objekata u prodajnoj
mreži povećao na 90.
Iyad Malas, izvršni direktor
Majid al Futtaim Holdinga,
rekao je da kompanija u ovoj
godini planira otvaranje 11
Carrefour hipermarketa i 27
supermarketa.
Malas je na pitanje o eventual-
nom ulasku na tržište Egipta za
Reuters rekao sljedeće: „Još smo
u fazi procjene tržišta, koja će trajati narednih mjesec dana, a onda
ćemo donijeti odluku o ponudi i mogućem zaključenju ugovora. Čvrsto
vjerujemo kako je baza potrošača u
Egiptu za nas vrlo atraktivna.“
Bez PDV-a
Italija – Tijekom akcije koja
je započela 18. siječnja, a trajat
će do 31. ožujka, Carrefour će
plaćanja PDV-a na kupljene
proizvode osloboditi višečlane
obitelji i građane starije od 65
godina koji sudjeluju u programima lojalnosti. U inicijativu je
uključeno 4.500 artikala na koje
porez iznosi od 4% do 10%.
„Ukoliko bude očekivanih rezultata, u ožujku ćemo odlučiti hoćemo
li kampanju provesti i u ostalom
dijelu godine“, rekla je Giuseppe
Brambilla di Civesio, izvršna
direktorica talijanskog ogranka
lanca.
Procijenjeno je da će ovaj potez
Carrefour stajati oko 12 milijuna eura godišnje. Međutim,
kampanja je odgovor na intenzivne akcijske aktivnosti rivala
Esselunga, koji trenutno nudi
popust od 8 eura za potrošen
iznos u visini od 40 eura. Carrefour je slične kampanje lansirao
u Španjoljskoj u siječnju i
travnju prošle godine.
Nova diskontna članica
Španjolska – Trgovački lanac
u Sevilli i drugim gradovima
na jugu zemlje testira diskontni format Supeco. U svaku
trgovinu, prosječne kvadrature
oko 2.000m2, uloženo je oko
milijun eura.
maloprodajnom tržištu“, rekao je
Ignacio Cobo, direktor članice.
Cobo o konceptu supermarketa
kaže: „Trgovine su poput cash &
carry formata, ali B2C (business–to-customer) umjesto B2B
(business-to-business) orijentacije.
„U trgovinama ovog formata
glavni naglasak stavljamo na
cijene. Imamo najagresivniju
diskontnu ponudu na domaćem
Interijer je jednostavan, baš kao
i izloženost proizvoda, s posebnim naglaskom na smrznutom
programu, mesu i voću.
Prodaja članice Metro Cash &
19
Carry povećana je za 1,6%, na
31,6 milijardi dolara. Segment
online ponude i dostave, na čijem razvoju je grupa intenzivno
radila, bio je jedan od ključnih
faktora rasta i ostvario je prodaju od 2,2 milijarde dolara.
Grupacija je odlučila zatvoriti trgovine s elektronskom
opremom Media Markt u Kini,
dvije godine poslije lansiranja.
Kompletan financijski izvještaj
za 2012. godinu bit će objavljen
20. ožujka.
Olaf Koch, CEO Metro grupe:
„Bez obzira na teške uvjete poslovanja, prije svega u južnoj
Europi, uspjeli smo povećati
prodaju u posljednjem tromjesečju. Naš cilj je da budemo
kontinuirano atraktivni našim
potrošačima i time povećavamo svoju konkurentnost. U
tom pogledu, u 2012. smo već
ostvarili značajan napredak.“
Novi format u Madridu
Španjolska - U Madridu je
otvorena prva trgovina koja
pripada “gradskom konceptu”,
manje prodajne površine i užeg
asortimana. Riječ je o formatu
Makro Cash & Carry za profesionalce u HoReCa sektoru.
U objekt je uloženo 22 milijuna
eura, a na 1.600m2 u ponudi
je 5.500 artikala, od kojih 500
neprehrambenih. Trgovački
lanac vjeruje da ovaj asortiman
pokriva oko 90 posto dnevnih
potreba njihovih mušterija.
Casino privatne robne marke u
Delhaize trgovinama
Stižu male trgovine
Francuska - Gérard Dorey,
direktor segmenta manjih
formata, rekao je da trgovački lanac tijekom ove godine
planira otvoriti oko 80 trgovina,
takozvanih „kutija“ (small boxes),
koje će poslovati pod formatima Carrefour City, Carrefour
Contact, Carrefour Express i
Carrefour Montagne.
Trgovački lanac će za provođe-
nje ovog plana angažirati oko
200 franšizanata. U okviru ova
četiri formata trenutno posluje
1.755 objekata, od kojih je 450
integrirano, dok ostatak posluje
kroz franšize. Carrefour planira
i da većinu svojih trgovina, njih
650, koje su do sada poslovale
pod formatima Shopi, 8 à Huit
i Marché Plus, rebrandira u
„kutija” formate.
Rumunjska - Belgijski trgovački lanac će od sada u svojim
Mega-Image trgovinama
prodavati privatne robne marke trgovačkog lanca Casino,
pišu lokalni mediji, a prenosi
Planet Retail.
U ponudu je uključen komple-
tan portfelj privatnih marki Tous les jours, Casino, Casino
Bio, Casino Family i Casino
Delices. Oko 50 proizvoda
sada se može kupiti u 117
supermarketa po cijenama
koje su na istoj razini kao u
Francuskoj.
20
siječanj/veljača 2013. www.instore.hr
top trgovci
DESETI TRGOVAČKI LANAC U SVIJETU AKTIVAN NA 29 TRŽIŠTA
Razvoj kroz
partnerski odnos
C
asino, trgovački lanac
sa sjedištem u Francuskoj, ima raznoliki
međunarodni portfelj
koji se sastoji i od prehrambenih i od neprehrambenih operacija. U Francuskoj, gdje se ostvaruje gotovo
polovica prodaje, Casino provodi multiformatnu strategiju.
Globalno, ovaj trgovački lanac
posluje kroz akvizicije lokalnih
članica koje je razvio do regionalne razine (na primjer Exito
u Latinskoj Americi i Big C u
jugoistočnoj Aziji).
• Pored Francuske, Casino
je aktivan u još 28 zemalja
širom svijeta. U budućnosti, Latinska Amerika i
jugoistočna Azija biti će
prioritetna tržišta za ovaj
trgovački lanac.
• E-trgovina omogućit će
Casinu brži rast prodaje
nego broja trgovina. Također, tom rastu će doprinijeti
i otvaranje hipermarketa na
rastućim tržištima. Inače,
Casino ima jaku poziciju
u e-trgovini s popularnom
internetskom stranicom C
diskont u Francuskoj, ima
vodeću poziciju u Kolumbiji s internetskom stranicom
Exito.com te drugo mjesto
u Brazilu s internetskom
stranicom Nova Pontocom.
• Unatoč činjenici da nije
lider kod kuće, Casino uživa
veoma solidne pozicije
na prioritetnim tržištima,
naročito
u
Latinskoj
Americi. Važno je imati u
vidu da su i Vijetnam i Urugvaj vrlo fragmentirana tržišta, što ostavlja relativno lagani put do dostizanja druge
pozicije. Na oba tržišta prodaja je manja od 500 milijuna
eura.
• Casino posluje kroz različite
formate, od raznih varijanti radnji, preko diskontnih
formata do trgovina elektronske opreme i uređaja.
Usmjeravanje rasta
na rastuća tržišta
• Casino će najvjerojatnije
ubrzati međunarodnu ekspanziju, kako bi nadomjestio
slabu poziciju na domaćem tržištu.
• Predviđajući
očigledne
strukturne probleme i rastuću zasićenost tržišta u Europi,
Casino pobjeđuje svoju konkurenciju tako što se fokusira
na rastuća gospodarstva, kao
što su Brazil, Kolumbija ili
Tajland u kasnim devedesetim
godinama.
• Casino obično preuzima
udio nekog lokalnoga trgovačkog lanca, kojeg s vremenom povećava dok na kraju
ne preuzme većinsku kontrolu. Ova dugoročna strategija
akvizicija omogućava Casinu
procijeniti mogućnosti svojih
partnera, dok s druge strane
može iskoristiti njihovo poznavanje lokalnoga tržišta.
Gubitak tržišnoga udjela
u Francuskoj
Zahvaljujući raznolikosti formata, Casino je uspijevao relativno dobro oduprijeti se eko-
siječanj/veljača 2013. www.instore.hr
Razvijanje online prodaje
Casino ima vrlo snažnu poziciju u e-trgovini, s popularim web portalom Cdiscount u Francuskoj. Također ima vodeću poziciju u Kolumbiji
s web stranicom Exito.com te zauzima drugo mjesto u Brazilu s web
stranicom NovaPontocom.
Cdiscount, prioritetna online divizija, trenutno omogućava potrošačima slijedeće:
• Online kupovina korištenjem terminala za naručivanje u trgovini
• Naručivanje online i preuzimanje u trgovini
• Mogućnost da se pogledaju i kupe najprodavaniji proizvodi u trgovini
• Kupovina preko mobilnih uređaja: m-trgovina trenutno sudjeluje s
4% u ukupnoj prodaji Cdiscountera.
E-trgovina prehrambenim proizvodima nije prioritet, iako je uveo
koncept Drive, kao i većina njegovih francuskih kolega.
Uz to, podrška koju su potrošači dali web stranici Cvous.com, pokrenutoj početkom 2012., omogućila je Casinu dobivanje direktne povratne
informacije o svojim proizvodima i uslugama. Potrošači su u prilici
iskazati svoje mišljenje o proizvodima te glasovati za svoje omiljene artikle. Proizvodi koji dobiju najviše glasova nakon toga budu na
promocijama u trgovinama, a oni korisnici koji su sudjelovali u izboru
imaju mogućnost osvojiti nagradne bonove za kupovinu. Posjetitelji
web stranice također mogu predlagati nove ideje u vezi s proizvodima.
nomskoj krizi u Francuskoj,
štiteći se od agresivne cjenovne konkurencije. Ipak, rezultati poslovanja su se znatno
pogoršali posljednjih mjeseci.
• Kontroliranje i poboljšanje cjenovnog imidža:
Pored francuskih potrošača
percepcija Casina kao trgovačkoga lanca s dobrim cijenama
je povezana s njihovom pojavom. Casino će najvjerojatnije poboljšati svoju cjenovnu
percepciju tako što će povećati
vidljivost tih proizvoda, kao i
time što će ih podijeliti u posebne odjele slično, ali manje
nametljivo, kao kod Auchanovog diskontnog odjela.
• Testiranje alternativnih
lokacija za male trgovine:
Kao dodatak postojećoj mreži, Monoprix također testira
male trgovine smještene na
željezničkim stanicama, aerodromima i servisima na autocestama. Ove trgovine Casino
vodi samostalno ili u suradnji s
firmom Reley. Oko 20 trgovina tog tipa planira se otvoriti u
2013.
• Širenje malih franšiznih
operacija: U 2013., Casino
želi privući 500 franšiza za svoj
program, koji uključuje članice
kao što su Vival, SPAR i Petit
Casino, pored ostalih. Franšize su sklone postizati bolje
rezultate nego trgovine kojima
upravlja sama kompanija.
• Revitalizacija
Franprix
supermarketa i Leader Price
diskontnih trgovina: Trgovački lanac ulaže u renoviranje
objekata i nove marketinške
kampanje. Ipak, pozitivan utjecaj na prodaju je bio minimalan. Franprix, koji je do sada
bio ograničen na područje Pariza, trenutno se širi po cijeloj
zemlji.
• Razvoj usluge click&
collect: Udovoljavajući pomami Francuza za “drive-in”
kupovinom, Casino širi mrežu
mjesta gdje se roba naručena
preko interneta može “pokupiti”. Ovo je pokušaj kako bi se
uhvatio korak s konkurentima,
kao što je Auchan. Također i
Leader Price testira prvi svoj
ovakav koncept.
• Osiguranje imovine od
strateškog značaja: Nakon
dugotrajnog spora, Galeries
Lafayette je konačno pristao
prodati Casinu svoj udio u
Monoprixu do kraja 2013.
Prenamjena hipermarketa
Casino ne zavisi od hipermarketa kao ostali francuski trgovački lanci. Ipak, Casino svakako nije imun na pad potražnje
za neprehrambenim artiklima.
• Casino se polako udaljava
od koncepta “sve pod jednim
krovom”, pretvarajući se u specijaliziranu trgovinu hranom.
• Obujam neprehrambenih
artikala se smanjuje, počevši
od smanjenja prodajne površine namijenjene ovim proizvodima za osam posto (8%) u
prvih šest mjeseci 2012.
• C diskontni kiosci su pripojeni hipermarketima, predstavljajući najprodavanije Casino
neprehrambene proizvode u
online trgovini. Naruči i preuzmi mjesta mogu se naći u
hipermarketima, a cilj je da se
prodaja neprehrambenih artikala premjesti na internet.
• Istovremeno, veliki broj
Casino hipermarketa pretrpio
21
je smanjenje površine. Trgovački lanac je definirao 7.000
metara kvadratnih kao idealnu veličinu za Geant hipermarkete.
Internacionalizacija PL-a/
privatne marke
Gledajući unatrag, u stogodišnju tradiciju razvoja privatne
robne marke, Casino isto tako
ima raznolike kategorije vlastitih brandova, kao i formata. I
dok članice, poput Leader Price diskonta, nude širok asortiman proizvoda u ekonomskoj
klasi, Monoprix se fokusira na
standardne i premium linije.
• Casino regionalnim trgovačkim lancima omogućava
pristup svojim privatnim robnim markama. Najnoviji primjer je trgovački lanac Rustan
na Filipinima.
• Kada god je to moguće,
Casino širi koncept Leader
Price privatne robne marke na
međunarodnoj razini. Casino
brand se progresivno uvodi na
tržišta Kolumbije i Brazila.
• Ipak, nacionalni igrači razvijaju svoje vlastite brandove
kako bi zadovoljili potrebe lokalnoga stanovništva – Exito
je u Kolumbiji prvo lansirao
Troop X brand namijenjen
djeci, nakon čega je u ožujku
prošle godine uslijedilo lansiranje branda Cautivia za osobnu njegu.
• Plan je da se ponuda privatnih robnih marki dalje razvija
u neprehrambenim kategorijama, kao i u financijskim
servisima, s proizvodima iz
osiguranja koji bi se lansirali
u suradnji s osiguravajućim
društvom Groupama.
O Casino grupi
Casino grupa s radom je počela 1898. godine,da bi danas dostigla razinu godišnjeg prometa većeg od 50 milijardi eura
kroz više od 12.000 prodajnih objekata u Francuskoj, Južnoj Americi (Brazil, Kolumbija), Aziji (Tajland, Vijetnam). Politika razvoja
Casino grupe zasniva se i na uspostavljanju partnerskih odnosa,
tako da pored već spomenutih podružnica, Casino u suradnji sa
svojim partnerima distribuira robu u Hong Kongu, Singapuru, na
Filipinima, a kroz franšizu ima prodajne objekte na Bliskom istoku,
u Africi, Madagaskaru, Mauricijusu, itd.
22
siječanj/veljača 2013. www.instore.hr
svjetske vijesti - istraživanje
GLOBALNA SNAGA MALOPRODAJE U 2013. GODINI
Rast unatoč krizi
Najnovije istraživanje kompanije Deloitte pokazalo je da su
najveći trgovački lanci zabilježili rast prihoda, unatoč globalnoj
ekonomskoj krizi. Kao i prethodnih godina, vodeća mjesta
na listi zauzeli su američki Wal-Mart, francuski Carrefour,
britanski Tesco i njemački trgovački lanac Metro.
Priredila: Una Milićević
U
kupni prihodi 250 najvećih trgovačkih lanaca na svijetu u prošloj
fiskalnoj godini dostigli su četiri
milijarde dolara, pokazuje izvještaj konzultantsko-revizorske tvrtke Deloitte,
pod nazivom „Globalna snaga maloprodaje u 2013“.
tehničkih proizvoda bilježe dobru profitabilnost i značajan rast prihoda.
Kao i prethodnih godina, vodeća mjesta
na listi zauzeli su američki Wal-Mart,
francuski Carrefour, britanski Tesco i
njemački trgovački lanac Metro.
O istraživanju
Ovo 16. godišnje Deloitteovo
istraživanje provedeno je u suradnji s američkim časopisom
Stores. Istraživanje se temelji
na podacima koje su trgovački
lanci objavili za fiskalnu godinu 2011. (zaključno s lipnjem
2012. godine).
Petpostotni rast prihoda
Unatoč globalnoj ekonomskoj krizi,
najveći trgovački lanci su zabilježili rast
prihoda od pet posto, u najvećoj mjeri
zahvaljujući tržištima zemalja u razvoju.
Najveći doprinos rastu dale su zemlje
Bliskog istoka, Južna Amerika i zemlje
pacifičkog dijela Azije (bez Japana).
Najzaslužnija tržišta u razvoju
Gotovo polovica najbrže rastućih trgovačkih lanaca dolazi s tržišta zemalja u
razvoju. Rast na ovim tržištima predstavlja posljedicu jačanja srednje klase, mladih i porasta direktnih stranih ulaganja.
Čak 24 od 50 najbrže rastućih trgovačkih
lanaca dolazi s tržišta zemalja u razvoju. Prihodi najbrže rastućih kompanija
prosječno su rasli 22 posto u razdoblju
od 2006. do 2011. godine, odnosno čak
četiri puta brže od prihoda 250 najvećih
trgovačkih lanaca na svijetu u cjelini.
FMCG ispred ostalih sektora
Sektor robe široke potrošnje pretekao
je trgovine odjećom, obućom i modnih
dodataka, kao i tehničkih proizvoda. Za
razliku od prethodnih godina, FMCG
sektor je rastao šest posto, nadmašivši
time ostale trgovine. U ovom razdoblju
su trgovci odjećom, obućom i modnih
dodataka zabilježili nižu stopu rasta, koja
je, umjesto nekadašnjih sedam posto,
iznosila pet posto. S druge strane, trgovci
Top 10 trgovačkih lanaca
Rang
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
Kompanija
Wal-Mart Stores, Inc.
Carrefour S.A.
Tesco PLC
Metro AG
The Kroger Co.
Costco Wholesale Corporation
Schwarz Unternehmens Treuhand KG
Aldi Einkauf GmbH & Co.
Walgreen Co.
The Home Depot, Inc.
Zemlja
SAD
Francuska
United Kingdom
Njemačka
SAD
SAD
Njemačka
Njemačka
SAD
SAD
Prihodi 2011. u mil. USD
446.950
113.197
101.574
92.905
90.374
88.915
87.841
73.375
72.184
70.395
siječanj/veljača 2013. www.instore.hr
23
PR tekst
Istraživanje:
BEST BUY AWARD 2012./2013.
Best Buy Award istraživanje tržišta za godinu
2012./2013. pokazuje da hrvatski građani smatraju
kako im Franck sa svojim brandom Franck Cafe
danas nudi uvjerljivo najbolji omjer cijene i
kvalitete kada je riječ o instant kavi u našoj zemlji.
Franck Cafe je na istraživanju uvjerljivi pobjednik s
27,7% glasova hrvatskih potrošača.
Pobjeda Franck Cafe-a ima još veću težinu jer prema
istraživanju GfK pri odluci o kupnji, potrošači
najveću težinu daju upravo ponuđačima najboljeg
omjera cijene i kvalitete na tržištu.
Istraživanje „Best Buy Award“ napravljeno je u
skladu s odredbama ‘Međunarodnog kodeksa za
provedbu tržišnih i društvenih istraživanja’ na
nacionalno reprezentativnom uzorku za Republiku
Hrvatsku, po metodi DEEPMA – Best Buy Award,
švicarske kuće ICERTIAS, provedenog od strane
Centra za istraživanje tržišta GfK.
24
siječanj/veljača 2013. www.instore.hr
svjetske vijesti
Kaufland i Lidl na novim adresama
Bugarska - njemački trgovački
lanac objavio je nacrt plana za
daljnje širenje u zemlji. Dimitar
Spasov, generalni direktor
Kauflanda koji posluje u sastavu
grupe, izjavio je za lokalne
medije da lanac u ovoj kalendarskoj godini planira otvoriti
dva ili tri hipermarketa i super
trgovine. U tijeku je priprema
objekta u gradu Sandanski,
u blizini grčke i makedonske
granice.
Tvrtka kćer Lidla planira
nastaviti širenje u gradovima u
kojima već posluje, ali i na novim lokacijama koje za sada nisu
otkrivene. U ovom trenutku,
Schwarz Grupa u Bugarskoj
posluje kroz 63 Lidlove diskontne trgovine i 43 objekta lanca
Kaufland.
Friesland Campina zatvara pogon
Mađarska - jedan od značajnijih svjetskih prerađivača
mlijeka i mliječnih proizvoda će
u rujnu ove godine zatvoriti dio
proizvodnog pogona u Debrecinu. Kompanija je potpisala
memorandum o razumijevanju s potencijalnim kupcem,
pa postoji mogućnost da će
tvornica, u funkciji dobavljača,
i dalje funkcionirati. Kako je
priopćeno, kompanija se planira
fokusirati na proizvodne procese u Mátészalka pogonu. Logističke usluge bit će izmještene
u glavni distribucijski centar u
Budimpešti.
Auchan testira nov format
Francuska – trgovački lanac je
najavio lansiranje novog koncepta trgovina u regiji Pariza u
ožujku 2013. godine. Format
Multifrais će u ponudi imati
svakodnevne, uglavnom suhe
i dugotrajne proizvode koje
nudi drive format, dopunjene
„impulzivnim“ asortimanom
koji uključuje svježe proizvode.
Kako je rečeno, ovakva proširena ponuda do sada nije bila jača
strana Drive formata. Auchan
je 2010. godine pokušao stvoriti
sinergiju između Drive formata
i fizičkih trgovina Chronovillage, ali projekt nije do kraja
razvijen.
Rast unatoč krizi
Portugal – lanac Jerónimo
Martins objavio je preliminarne
rezultate poslovanja za 2012.,
prema kojima je ukupna prodaja
svih banera iznosila 10,9 milijardi eura, što predstavlja rast
od 11,5%. Iz kompanije kažu da
je ovakav rezultat ostvaren unatoč teškoj godini za portugalsku
ekonomiju i oslabljenom tržištu
u Poljskoj.
Biedronka, najznačajniji format
ovog trgovca u Poljskoj, zabilježio je rast od 18%, odnosno
prodaju u visini od 6,7 mili-
jardi dolara. U 2012. godini,
otvorene su 263 trgovine, pa
je Biedronka godinu završila
s ukupno 2,125 trgovina. U
Portugalu, format Pingo Doce
odolio je nepovoljnom ekonomskom okruženju i zabilježi
rast prodaje od 2,4%.
Nestlé traži sredstva za preuzimanje
Pfizera
Latinska Amerika - Prema
pisanju Bloomberg Newsa,
jedna od najvećih svjetskih prehrambenih kompanija Nestlé
najvjerovatnije će prodati dio
imovine u Latinskoj Americi u
vrijednosti od oko milijardu dolara, kako bi dobila odobrenje
nadležnih organa za preuzimanje Pfizerovog segmenta
dječje hrane. Kako se navodi,
švicarski gigant je u ranoj fazi
prodaje, a među zainteresiranim
stranama najvjerojatnije će se
naći grupacije Heinz, Danone i
Abbott Labs.
Prodaja će kompaniji omogućiti
zatvaranje regulatornog procesa
u vezi s preuzimanjem Pfizera,
koja nije odobrena od strane
pet zemalja Latinske Amerike,
kao i Kenije i Južne Afrike. U
izvještaju se još navodi kako bi
prodaja u navedenim zemljama omogućila značajan dio
sredstava, kao i da postoji velika
šansa da Nestlé proda dio svoje
imovine u Meksiku, Venezueli i
Kolumbiji.
Prodaja u Beiersdorfu na najvišoj
razini od 2008.
Njemačka Beiersdorf AG, čiji
je najpoznatiji brand
Nivea, ostvarila je
najveći rast od 2008.
godine, zahvaljujući
povećanoj potražnji
u Brazilu i drugima
tržištima u razvoju,
koji su nadomjestili
oslabljenu prodaju u
zapadnoj Europi. Prihod je porastao za 7,2%, na 6,04 milijardi
eura. Izvršni direktor kompanije
Stefan Heidenreich, koji je ovu
funkciju preuzeo prije nešto više
od godinu dana, vratio je stari
plavi okrugli logo i promijenio
dizajn ambalaže.
„Prodaja brandova Nivea, Eucerin
i La Prairie “dostigla je ohrabrujuće brojke“, rekli su iz kompanije.
Prodaja u Njemačkoj je ostala
na razini iz 2011. godine. U
tijeku je gradnja istraživačkog
centra u Meksiku, koji će započeti s radom 2014. godine.
Pet članica za 3,3 milijarde dolara
SAD - lanac Supervalu ugovorio je prodaju pet prehrambenih
članica konzorciju Cerberus
Capital Management za iznos
od 3,3 milijarde dolara. Kompanija je objavila kako je zadovoljna postignutim dogovorom
obzirom da novi vlasnik sada
na sebe preuzima i kredit lanca
u visini od 3,2 milijarde dolara.
Treći po veličini prehrambeni lanac u SAD-u će prodati
slijedeće članice - Albertsons,
Acme, Jewel-Osco, Shaw’s i Star
Market, kao i in-store farmacije
koje posluju pod imenom Osco
i Sav-on.
Akvizicija će biti zaključena do
kraja ožujka. Supervalu će zadržati 1.950 trgovina koje posluju
pod članicama Sa ve-A-Lot,
Cub, Farm Fresh, Shoppers,
Shop ‹n Save i Hornbacher›s.
Očekuje se da će oni grupi
donijeti godišnji prihod od oko
17 milijardi dolara.
siječanj/veljača 2013. www.instore.hr
Rekordan broj trgovina
Rusija – Magnit je u 2012.
ostvario neto prodaju od 14,3
milijarde dolara, što je rast od
33,6% u odnosu na 2011., čime
se lanac uvrstio među najuspješnije maloprodajne lance
u Europi. Za razliku od 2011.,
hipermarketi su bolje poslovali
od supermarketa i malih trgovina. Magnit je u prethodnoj
godini otvorio rekordnih 1.575
trgovina, uključujući 1.057
supermarketa i „kvartovskih“
trgovina, 36 hipermarketa i 482
ljekarne i 482 drogerije. Godinu
je završio s ukupno 6,884 prodajne jedinice.
Casino se širi u Europi i Aziji
Francuska – Casino je objavio da su u tijeku pregovori s
njemačkim diskontnim lancem
Norma o preuzimanju 38 trgovina na jugoistoku Francuske,
u Lyonu i duž mediteranske
obale. Trgovine će biti rebrandirane pod Leader Price i
Franprix članice.
„Zahtjev će biti podnesen francuskim nadležnim organima i zeleno
svjetlo očekujemo polovicom ove
godine“, priopćeno je iz lanca.
Tajland - Do 2016., trgovač-
ki lanac će upravljati s 1.250
prodajnih jedinica svih formata,
što je tri puta više nego u ovom
trenutku. Casino se na ovakav
potez odlučio nakon oporavka
Tajlanda od poplava 2011. godine, ali i zahvaljujući mjerama
vlade koje su doprinijele povećanju minimalne dnevnice. Casino
će pažnju usmjeriti i na članicu
Pure, za prodaju proizvoda za
njegu i uljepšavanje, a razmatra
i otvaranje Big C trgovina za
prodaju optike, u suradnji s kompanijom Better Vision. Rezultati
koje ostvaruje Big C Jumbo cash
& carry format više su nego zadovoljavajući, poručuju iz lanca.
ITM lansira „click & collect“
Poljska – Intermarché će
uskoro prvi put lansirati
„click&collect“uslugu u marketima u Poljskoj. Potrošači će
biti u mogućnosti preuzeti svoje
online narudžbe u deset trgovina
ili odabrati opciju dostave na
kućnu adresu. Na domaćem
terenu, u Francuskoj, Intermarché već ima oko 500 jedinica
koje nudu uslugu e-trgovine, od
kojih je gotovo trećina smještena
uz same trgovine. Kako je ranije
najavljeno, u ovoj godini ovaj
trgovački lanac planira lansirati
drive formate koji neće biti smješteni neposredno uz trgovine.
Spar ulazi na Bliski istok
Bliski istok - Spar
International najavio je
planove o ulasku na pet
tržišta Bliskog istoka, i to
otvaranjem 30 prodajnih
jedinica u regiji do 2015.
Osam objekata bit će
otvoreno u Abu Dabiju,
dva u Kataru i jedan u
Libanonu do kraja ove godine, a
u naredne tri i u UAE, Omanu
i Saudijskoj Arabiji. Generalni
direktor kompanije Gordon
Campbell je rekao: „Spar će
poslovati kroz male trgovine
i supermarkete površine oko
1.800 m2. Drugi trgovački lanci
u regiji otvaraju hipermarkete
čija je površina oko 10.000m2“.
25
P&G povećao prognozu prodaje u
2013. godini
SAD - Procter & Gamble u
2013. očekuje povećanje profita.
Kompanija je povećala tržišni
udio zahvaljujući novim proizvodima poput Tide Pods (deterdžent i odstranjivač mrlja), a
izvršni direktor Bob McDonald
provodi program smanjena
troškova kroz smanjenje broja
radnih mjesta i konsolidiranja
lokalnih dobavljača. Poslovanje
je sve bolje kako na razvijenim tržištima, tako i na onim u razvoju,
izjavio je McDonald.
Na domaćem terenu, kompanija sa sjedištem u Cincinnatiju
(Ohio) zabilježila je rast prodaje
deterdženata za rublje i suđe,
a povećala ili zadržala udio u
kategorijama koje predstavljaju
gotovo 50% ukupne globalne
prodaje koju ova kompanija
ostvaruje.
Od sada i u Hoferu
Austrija - Kupcima u ovom diskontnom lancu sada su na
raspolaganju Procter&Gamble brandovi Head & Shoulders
šamponi, Gillette gelovi za brijanje, Mach 3 brijači, kao i Oral
B and Blend-a-med proizvodi za oralnu higijenu. Aldi već neko
vrijeme u svojoj ponudi ima neke od vodećih brandova svjetskih
kompanijama, među kojima su Coca-Cola, Red Bull, M&M
čokoladni program i Starbucks gotove kave. Mađarski ogranak
Aldija počeo je prodavati P&G proizvode još prošle godine.
Coca-Cola Femsa preuzima lokalnu
punionicu
Meksiko - Jedna od najvećih
svetskih punionica Coce-Cole,
Femsa, potpisala je ugovor o
preuzimanju meksičke punionice Yoli za oko 700 miliona dolara. Iz dva Yoli pogona je prošle
godine izašlo 99 miliona paketa
ovog popularnog pića, a prodaja
se odvija kroz 20 distribucionih
centara.
Rast Unilevera veći od očekivanoga
U Južnoj Americi, zahvaljujući
prodaji u Argentini i Brazilu,
zabilježen je rast od 12%.
UK /Nizozemska - Jedan od
najvećih svjetskih proizvođača
u FMCG sektoru zabilježio
je u posljednjem tromjesečju
2012. rast od 7,8%, potaknut
prodajom u Sjevernoj i Južnoj
Americi i povećanom potražnjom proizvoda za osobnu
njegu. Britansko-nizozemska
kompanija nadoknadila je slabiji
rast na nekim tržištima, poput
europskog, agresivnijim plasmanom Magnum sladoleda na
tržišta u razvoju, poput Indonezije i Brazila, kao i lansiranjem
Clear šampona protiv peruti.
Prodaja u kategorijama proizvoda za osobnu njegu, koja
godišnje donosi prihod od
18,1 milijardi eura, porasla je
za 12%, zahvaljujući prodaji
šampona i proizvoda za njegu
kože, poput Dove Damage
Therapy i Dove Nutrium
Moisture. Kompanija je uložila
dosta sredstava u marketing i
promociju brandova Sunsilk i
Dove Men+Care.
Prodaja u Europi predstavalja 27% ukupnog poslovanja
kompanije, koja je u Grčkoj
ponudila proizvode po sniženim
cijenama, kako bi izašla u susret
oslabljenimom ekonomskom
okruženju.
26
siječanj/veljača 2013. www.instore.hr
osvrt stručnjaka
Poslovna očekivanja
za 2013.
Moja preporuka velikim korporacijama je da krizu koriste za povećanje tržišnih udjela i nastave graditi
brandove. Kriza će proći, kao i sve krize dosad i one tvrtke koje u ovakvim uvjetima povećaju tržišne
udjele bit će pravi srednjoročni i dugoročni pobjednici na ovim tržištima.
posljednje dvije do tri godine. Središnja
i jugoistočna Europa će i dalje biti u problemima. Bit će dobro ako bude ikakvoga
ekonomskoga rasta u Českoj, Mađarskoj,
Bosni, Makedoniji ili Bugarskoj. Blagoga
rasta će biti u Turskoj, Poljskoj, Rumunjskoj, te baltičkim zemljama (koje se i dalje oporavljaju od depresije). A bilo bi pravo pravcato čudo da bude bilo kakvoga
pozitivnoga rasta u Sloveniji, Hrvatskoj i
Srbiji. Jugoistočna Europa će i dalje biti
najslabija regija na svijetu bez izglednih
pomaka prema naprijed u 2013. godini.
Ekskluzivno iz Beča
Piše: Nenad Pacek, predsednik GSA
[email protected]
V
ećina korporacija ulazi s
određenom brigom i strahom
u ovu godinu. To se posebice
odnosi na korporacije u Europi, a posebno u jugoistočnoj
Europi. Kriza u Eurozoni, o kojoj sam
već prije opširno pisao (pogledajte
također moje dvije nove knjige The Future of Business in Emerging markets i The
Global Economy) još nije gotova i trenutno
je rak rana globalne ekonomije. Bojim se
da 2013. neće biti ništa bolja nego što je
zadnje tromjesečje ove godine. Pametne
i likvidne tvrtke će krizu iskoristiti kako
bi povećale tržišne udjele. “Never miss a
good crisis” bit će njihov moto. Nažalost,
još više korporacija će se naći u ozbiljnim
problemima, a to se posebno odnosi na
regiju jugoistočne Europe, o kojoj sam
opširno pisao u prošlim brojevima.
Pošto Eurozona predstavlja nekih 30%
globalnoga BDP-a, nije ni čudno da se
čitav svijet usporio još od ljeta ove godine. Zbog ozbiljnih problema u Eurozoni,
izvoz iz Azije, latinske Amerike i središnje
Europe u zapadnu Europu u posljednjih
nekoliko mjeseci se znatno smanjio. A
kada izvoznici iz tih regija vide manje
prihode, moraju početi otpuštati radnu
snagu te manje investiraju. Ta ista radna
snaga, pošto ulazi u fazu straha, više štedi
nego troši. Tako dolazi do pada ili usporavanja domaće potrošnje u tim zemljama u razvoju. Trenutno se praktički sve
regije nalaze u tome začaranome krugu
slabije potrošnje i slabijih korporativnih
ulaganja.
U ovoj godini azijske zemlje u razvoju će rasti nešto sporije nego ove godine. Slično će biti i u latinskoj Americi.
A upravo te dvije regije su bile najbolje što se tiče rasta prodaje i profita za
tipičnu multinacionalnu korporaciju u
Nenad Pacek je osnivač i
predsjednik kompanije Global
Success Advisors GmbH i suosnivač
korporativnog servisa CEEMEA
Business Group. Kompanija GSA
je fokusirana na savjetovanje
međunarodnih kompanija kako
bi im pomogla da budu bolji
od konkurencije na globalnim
tržištima, s posebnim naglaskom na
tržišta u razvoju. Nenad Pacek je i
najprodavaniji autor knjige ’Tržišta
u razvoju: Lekcije za poslovni
uspjeh i prikaz za različita tržišta’,
koja je doživjela drugo izdanje. Kao
suosnivač korporativnog servisa
CEEMEA Business Group, gospodin
Pacek pomaže regionalnim
menadžerima multinacionalnih
kompanija u poslovanju u
centralnoj i istočnoj Europi, na
Bliskom Istoku i u Africi.
Rast će ostati solidan u zemljama koje
izvoze sirovine, posebno one koje izvoze naftu, plin, određene metale. Cijene
takvih sirovina su još uvijek previsoke
(zahvaljujući valu spekulativnih kupovina koje još ne jenjavaju), a visoke cijene takvih sirovina drže ekonomski rast
visokim. Od ljeta prošle godine pa do
danas to se jasno vidi i u korporativnim
rezultatima. Najbolji rast prodaje i profita je i dalje na tržištima poput Rusije,
Kazakhstana, Azerbajdžana, Saudijske
Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata,
Katara, Kuvajta, Alžira, Iraka, Nigerije
te još nekih 20-ak zemalja takozvane
“crne” Afrike. Sve su to izvoznice nekih
sirovina, posebno nafte.
Dakle, za tipičnu korporaciju stanje prodaje trenutno izgleda ovako. Bez rasta u Eurozoni, blagi rast u Sjedinjenim
Državama, bez rasta u Japanu, slabiji
nego očekivani rast prodaje u Aziji, latinskoj Americi te središnjoj/jugoistočnoj
Europi. A ako dođe do pada cijena nafte i ostalih sirovina (što je lako moguće
idućih mjeseci i tromjesečja), usporit će
se rast prodaje i u gore navedenim izvoznicama sirovina.
Očekujem da će se vrlo sličan scenarij
nastaviti barem u prvome dijelu 2013.
godine, a vrlo lako se može produžiti i
na cijelu godinu. Dok nema oporavka u
Eurozoni, neće biti pozitivnijih pomaka
ovih trendova.
siječanj/veljača 2013. www.instore.hr
U takvome okruženju dobro je znati što može promijeniti ovakav zabrinjavajući scenarij. Preporučujem direktorima poduzeća da prate sljedeće:
A.Hoće li Europska Središnja Banka
početi kupovati državne obveznice
onih zemalja u Eurozoni koje su
u najvećim problemima (bez da
postavlja uvjete nove i radikalnije
štednje)? Ako ne bude ništa od toga,
onda se problemi nastavljaju.
B.Hoće li se i do koje mjere smanjiti/oprostiti dugovi najugroženijih zemalja u
Eurozoni?
C.Može li euro opstati u ovakvome
obliku ako ne dođe do dublje
fiskalne i političke integracije
(teško je vidjeti kako se takvo
što može progurati na duže
staze)?
D.Ako dođe do još dublje krize u Grčkoj ili Španjolskoj
(što je lako moguće), hoće li
možebitna politička smjena donijeti unilateralni izlaz iz Eurozone tih
zemalja? Ako se to dogodi, imat ćemo
kratkoročnu globalnu oluju, ali više stabilnosti u srednjoročnome razdoblju.
27
U svakome slučaju priča oko Eurozone nije gotova. A s time
nije niti gotova priča oko sporoga rasta u središnjoj i
jugoistočnoj Europi.
Moja preporuka velikim korporacijama je da krizu koriste kako bi povećale tržišne udjele te nastave graditi brandove. Kriza će proći, kao i sve
krize dosad i one tvrtke koje u ovakvim uvjetima povećaju tržišne udjele bit će
pravi srednjoročni i dugoročni
pobjednici na ovim tržištima.
Moja preporuka srednje velikim i malim tvrtkama koje
potječu iz jugoistočne Europe je da što brže i proaktivnije traže nova tržišta te da u
isto vrijeme svojom brzinom
i fleksibilnošću popune rupe
na domaćemu tržištu koje mogu
ostaviti neke velike multinacionalke
(primjerice ako odluče smanjiti broj
ljudi u regiji te se vrate na model rada
samo preko lokalnih distributera, a bez lokalnih
ureda). Sve više je velikih tvrtki koje razmišljaju u
tome smjeru kako bi srezale troškove i zadržale
kratkoročnu profitabilnost.
Sretno svima u ovoj godini!
0800 202 202
Vaša tvrtka ima više paketa
Hrvatska pošta ima rješenje
- Poslovni paket
SIGURNA DOSTAVA
Poslovni paket je podusluga hpekspresa, a namijenjena je
svim poslovnim korisnicima usluga Hrvatske pošte koji žele
slati veći broj paketa. Drugim riječima, ova će vam usluga
omogućiti sigurnu, praktičnu i pouzdanu distribuciju vaše
robe i dobara do naručitelja ili prodavača bilo gdje u cijeloj
Hrvatskoj.
NAJPOVOLJNIJI UVJETI
Razumijevajući vaše poslovne potrebe, Hrvatska pošta vam
nudi povoljnije slanje paketa mase do 700 kg, čiji ukupni
broj ne utječe na cijenu. Važna prednost usluge Poslovni
paket je mogućnost plaćanja uz odgodu i mjesečni obračun.
Također, za ovu uslugu Hrvatska pošta svojim ugovorenim
korisnicima odobrava komercijalne popuste. Informirajte se
putem prodajnih predstavnika ili pozivom na besplatni broj
Kontaktnog centra Hrvatske pošte (0800 303 304).
DOSTAVA IDUĆI DAN DO 15H
Na vaš poziv ili u dogovoreno vrijeme vaši će poslovni
paketi biti preuzeti na dogovorenoj adresi. Nakon toga,
vaša će pošiljka biti dopremljena na odredište, najkasnije
do 15h idućeg dana, gdje će biti uručena primatelju uz
potpis. Pouzdanu dostavu vaše pošiljke osigurava više od
3.500 dostavljača i preko 1.000 vozila Hrvatske pošte koji
svakodnevno uručuju preko 10.000 pošiljaka diljem Lijepe
naše.
www.posta.hr/poslovni-paket
28
siječanj/veljača 2013. www.instore.hr
mišljenja i komentari
Očekivanja od hrvatskog gospodarstva i
FMCG sektora u 2013.?
Drago Munjiza, Jakov Viktor d.o.o.,
[email protected]
Vrlo je malo izvora za rast
većine sektora
H
rvatsko gospodarstvo
će biti pod velikim pritiskom u 2013. godini.
Vrlo je malo izvora za rast
većine sektora, i jedino turizam ima šanse još ove godine
profitirati od ulaska u EU, u
sinergiji s manjim PDV-om ,
što omogućava pojačan interes
potrošača i veću konkurentnost. Potrošnja , koja utječe na
rezultate trgovine i proizvodnje neće rasti , te uvelike ovisi
o psihologiji potrošača koji su
zasada pod utjecajem loših makroekonomskih rezultata. Na
potrošnju bi pozitivan učinak
mogli imati bolji turistički rezultati te pozitivna psihologija
građanstva zbog ostvarenja
strateškog cilja zemlje, a to je
ulazak u EU. Dobar odjek bi
imale i najavljenje akvizicije
slovenskih kompanija Triglav i
Mercator, ukoliko bi ih akvizirale hrvatske kompanije, te po-
Doc. dr. sc. Mirko Palić, katedra za marketing,
Ekonomski fakultet Zagreb, [email protected]
Daljnji pad kupovne moći neće
donijeti boljitak FMCG sektoru
N
akon pet godina gospodarske krize, ove godine
moguć je početak konačnog raspleta. Naime, ulazak
Republike Hrvatske u Europsku Uniju te sve potencijalne
dobrobiti koje on nosi, upareni s još boljom turističkom
sezonom i početkom nekoliko velikih, dugo najavljivanih
investicija mogli bi domaću
ekonomiju konačno pokrenuti uzlaznom putanjom, iako sa
minimalnim pozitivnim predznakom. S druge strane, ogroman broj nezaposlenih, koji
bi u ožujku trebao dosegnuti
brojku od 400.000, upozorava na činjenicu da strukturne
reforme još uvijek nisu pro-
vedene. Gospodarstvo i dalje
muči cijeli niz institucionalno
uzrokovanih problema poput
prevelikog poreznog opterećenja, iznimne birokratiziranosti
sustava i sporog sudstva. Dokle god se u realnom sektoru i
dalje zatvaraju radna mjesta, a
velik broj mladih je već jednom
nogom „preko granice“, neće
biti pomaka na bolje. Daljnji
pad kupovne moći stanovništva
uzrokovan raznim poskupljenjima energenata, komunalnih
usluga, padom plaća i epidemijom nezaposlenosti ne obećava boljitak ove godine niti za
FMCG sektor. Budući da dolazi do kontrakcije raspoložive
diskrecijske potrošnje građana
četak najavljenih greenfield investicija u Hrvatskoj od strane
Atlantic Grupe i ostalih, a koje
po najavama postaju i strateški
cilj Vlade.
Proizvodni sektor će se boriti
s prilagodbama regulativi EU,
novom povoljnijom konkurencijom iz EU, te manjom
konkurentnosti u zemljama
CEFTE. Ovo je vrlo bitna
tema jer po procjenama npr.
Business Monitora maloprodaja u središnjoj i istočnoj
Europi će ukupno rasti 20%
(2016./2012.), a unutar toga
hrvatska maloprodaja samo
8%, slovenska 15,4% dok će
srpska maloprodaja u isto vrijeme rasti 50%!!!, te u 2016.
godini imati udio od 6,6%
(2012. 5,3%).
ne treba očekivati značajniji
oporavak potrošnje u maloprodaji. Tako su moguća dva
scenarija; prvi da priključenje
EU generira osjećaj optimizma i kod potrošača ili s druge
strane da nas neriješene domaće dubioze i dalje vuku prema
dolje. Iako se nadamo prvome,
nažalost je izglednija druga varijanta. U tom slučaju, trgovci
na malo trebat će se okrenuti marketinškim strategijama
usmjerenim na „pametnu kupnju“ budući da se širi segment
cjenovno osjetljivih potrošača. Svakodnevno niske cijene,
atraktivne akcije, kuponi, popusti, 2+1, pa i košarice osnovnih artikala za „preživljavanje“
po najnižim cijenama mogli
bi biti presudni za privlačenje
kupaca. U takvim vremenima
blizina (dostupnost) prodajnog
mjesta i dostava za narudžbe
putem interneta dobivat će na
važnosti. Navedene aktivnosti i ponašanje potrošača treba
pažljivo pratiti putem sustava
Znači, manja konkurentnost
na takvom tržištu je veliki
izazov za kapitalno slovenske
i hrvatske kompanije, a koje
djeluju na malim tržištima s
malim predviđenim rastom.
(udio Hrvatske u maloprodaji
CI Europe: 1,2%, Slovenije
1,8%, Poljske 14%, Turske
17%..) Građevinarstvo je grana koja će ponovno imati pad
u 2013. godini, kao i sektor nekretnina.
Međutim, sektor nekretnina
ima velike potencijale nakon
ulaska u EU, jer smo zemlja s
velikim brojem sunčanih dana,
smanjenom cijenom nekretnina i uz sigurnost koju donosi
članstvo smo idealno mjesto za
europske i američke umirovljenike.....
lojalnosti kako bi se ciljanim
akcijama i ponudama povećalo
zadovoljstvo i vjernost potrošača te maksimizirao CLV na
dugi rok. U drugoj polovici
godine moguće je očekivati
dodatan pritisak na marže, odnosno razinu maloprodajnih
cijena budući da će kupci zbog
otvaranja granica početi u većoj mjeri razmatrati alternativu
kupnje u Sloveniji, Mađarskoj
ili Italiji, ovisno o dijelu Hrvatske gdje žive. Ovakvi pritisci
okružja dovode do potrebe za
daljnjim smanjenjem troškova
poslovanja prvenstveno kroz
reduciranje broja zaposlenih i
njihovu zamjenu outsourcingom u dijelu logističko-distributivnih, administrativnih pa i
IT operacija, te usvajanjem naprednih tehnologija koje smanjuju potrebu za zaposlenicima
poput primjerice samonaplatnih blagajni. Ovakvi tržišni
uvjeti mogli bi potaknuti i ubrzati daljnju konsolidaciju domaćeg maloprodajnog tržišta.
siječanj/veljača 2013. www.instore.hr
Dražen Lulić, konzultant,
Caper d.o.o., [email protected]
Očekivani trendovi u
maloprodaji za 2013.
U
šli smo u 2013. godinu,
po svemu sudeći, još
jednu godinu u kojoj ne
treba očekivati značajniji oporavak tržišta. Kako se onda u
takovoj situaciji što bolje tržišno pozicionirati u sve bespoštednijoj borbi za kupce?
Ono što je evidentno nakon
svih ovih kriznih godina je
značajno smanjenje diferencijacije poslovanja među vodećim trgovačkim lancima.
Prepoznata je promijenjena
navika kupovanja u smjeru
racionalnije, ciljane kupovine
koja je u velikoj mjeri obilježena potragom za niskim cijenama, a što je neminovno
dovelo do smanjenja lojalno-
sti kupaca. Upravo ovih dana
čitamo o velikoj akciji vodećeg maloprodajnog lanca koji
najavljuje čak 100 milijuna kn
„ulaganja u cijene“ tijekom
2013. godine. Dotičnom lancu možda ovaj iznos i neće
biti preveliki udar na profitabilnost poslovanja jer sigurno
ima još određenih „rezervi“
koje proizlaze iz ekonomije
obujma, dominantne tržišne
pozicije i posljedično tome
velike pregovaračke moći
prema dobavljačima.
Međutim, što je s manjim trgovačkim lancima? Ne smijemo zaboraviti da je, ako izuzmemo „Top 5“ lanaca, tržište
još uvijek dosta usitnjeno te
velika većina lanaca ima tržišni udio koji se kreće u
rasponu od nekoliko postotnih bodova. Stoga je realno
očekivati nastavak konsolidacije kroz akvizicije ili kapitalna povezivanja manjih
trgovačkih lanaca. Naime,
postaje evidentno da ekonomija razmjera pozitivno utječe ne samo po pitanju nabavnih uvjeta, nego i operativne
efikasnosti koja u prethodno
navedenim uvjetima sve jačih
cjenovnih pritisaka, postaje
sve važniji čimbenik uspješnosti poslovanja.
Dodatno, za očekivati je i
daljnje jačanje ponude privatnih robnih marki koje
su bitan element ponude u
kontekstu „potrage za niskim
cijenama“.
Sljedeća bitna odrednica maloprodajnog tržišta tiče se
preferencije pojedinih formata. Naime, čini se da nakon desetljeća jačanja velikih
formata dolazi do određenog
zaokreta kupaca prema
29
manjim formatima, smještenim unutar urbanih sredina ili središta manjih naselja.
Racionalnija potrošnja znači
i ciljanu kupovinu, najčešće
nekoliko osnovnih artikala po
posebnim, akcijskim cijenama
i to na lokacijama koje omogućuju brzu i jednostavnu kupovinu. Ovaj trend su prepoznali već neki trgovački lanci
koji svoju daljnju ekspanziju
baziraju upravo na manjim
formatima.
Zaključno, umjesto prave diferencijacije kroz posebnosti
u ponudi proizvoda i usluga, odnosu prema kupcima
te doživljaja same kupovine,
mogu se očekivati sve učestalije promotivne kampanje usmjerene primarno
na cjenovnu (ne)konkurentnost. Koliko su one točne ili
pak poslovno etične nekom
drugom prilikom. U svakom
slučaju barem bi (napokon) i
kupci trebali profitirati i nekako si olakšati vođenje kućnog budžeta.
30
siječanj/veljača 2013. www.instore.hr
istraživanje
VALICONOVA TOP 25 LISTA BRANDOVA
Regionalize or die
*
*regionaliziraj se ili umri
Hrvatsko tržište i hrvatski brandovi ove godine doživljavaju najdramatičniju promjenu među zemljama
regije. Zbog njihove uske povezanosti mijenja se i kontekst odnosa svih regionalnih tržišta poveznih
s Hrvatskom, što donosi najveća pomicanja među brandovima u regiji.
Autori: Kristina Črep, Kemal Koštrebić,
agencija Valicon, [email protected],
[email protected]
U
Sloveniji smo svjedoci najžešćih protesta ikada, zbog
nezadovoljstva građana političkom elitom. Slično kao i
u drugim zemljama Balkana.
Čini se da su trenutna društvena uređenja na Balkanu dosegla svoj limit i da se
teško mogu nositi s promjenama u regiji
uzrokovanih globalizacijom i događanjima u EU.
Hrvatsko tržište i hrvatski brandovi
ove godine doživljavaju najdramatičniju
promjenu među zemljama regije. Zbog
njihove uske povezanosti mijenja se i
kontekst odnosa svih regionalnih tržišta
poveznih s Hrvatskom, što donosi najveća pomicanja među brandovima u regiji.
Kao što su društveni sustavi dosegli limite i traže se nova rješenja, npr. alternativa
kreditima MMF-a, tako su se i brandovi, posebno domaći, našli pod pritiskom
više faktora, te im je potrebno alternativno rješenje u odnosu na dosadašnje strategije, kako bi nastavili svoj rast.
Promjene su bile neizbježne
Dugo su na VALICON listi top 25 regionalnih brandova dominirali brandovi
multinacionalnih kompanija. I sada su
na prva dva mjesta Milka i Coca-Cola.
Multinacionalne kompanije već dugo su
u prednosti zbog fokusa na regiju, što često iz objektivnih ili subjektivnih razloga
nije bila strategija regionalnih brandova
primarno fokusiranih na vlastita lokalna
tržišta.
Sada, posebno ulaskom Hrvatske u EU,
doći će do situacije da će Slovenija i Hrvatska biti sve više promatrane kao jedno tržište, dijelom zbog EU integracije,
a dijelom i zbog naslijeđa zajedničke države. Brandove iz bivše države smo dugo
smatrali “svojima,” domaćima. Sada će i
formalne razlike između slovenskih i hrvatskih tržišta biti polako izbrisane. Trenutno djeluje kao da priliku bolje iskorištavaju hrvatski brandovi - npr. ulazak
Mlinara u Sloveniju.
Što je onda rješenje za brandove koji
su se našli pod pritiskom sa svih strana?
Trenutno su sva tržišta suočena s opadajućom kupovnom moći, a sve tri sile koje
ugrožavaju brandove nude jeftinija rješenja. Da se ne radi o trendu koji je uzrokovan (samo) trenutnom ekonomskom
situacijom, govori nam navedeni primjer
Carrefoura, koji istu strategiju primjenjuje na tržištima s daleko većom kupovnom
moći kao i na onima gdje je kupovna moć
niža. To je dakle, globalni trend koji ni u
kom slučaju ne možemo izbjeći.
Zahtjevnija situacija traži veću vještinu
optimizacije marketing programa. Regionalizacija zahtjeva promatranje regije
kao jednog tržišta. Trenutno dominantna filozofija je izvozna i multi-tržišna
koja odvojeno promatra svako tržište.
To podiže troškove marketinga i brand
managementa.
Rješenje u širenju
Brandovi imaju svoju vrijednost / snagu,
tzv. “equity” i neminovno je da će ta snaga zbog nove konkurencije padati.
3.na nove kategorije - tj. “klasična” situacija ekstenzija pri čemu se moramo
pitati koliko ćemo zaraditi i koliko sam
brand pri tome može izgubiti
4.na nove kanale komuniciranja i distribucije - u regiji će se pojaviti nov,
rastući segment diskontnih lanaca, pa
je ulazak u diskonte važno strateško
pitanje: dakle, da li ući i s kakvim proizvodnim portfeljem.
Glazbenici na svojim nastupima imaju direktan kontakt sa svojim fanovima, odnosno kupcima. Brandovi i pjevači iz regije
su davno izbrisali granice i jednako, ako
ne i više, su dobrodošli u drugim državama kao i u svojoj. Komunikacija s regionalnom publikom je bila i poticaj da upravo glazbeni mediji budu prvi regionalni
mediji na našem području. Možda je jedno pojavljivanje na regionalnoj TV skuplje, ali kada se podjeli na daleko veći broj
gledatelja u cijeloj regiji, onda je trošak po
jednom kontaktu daleko niži od nastupa
na svakoj lokalnoj TV stanici posebno.
U čemu je razlika između brandova
FMCG i glazbenih brandova? FMCG
brandovi su uvijek imali posrednika, koji
je ograničavao pristup. Sada će se to događati još intenzivnije, jer je “vodostaj u
bari punoj krokodila” još niži zbog rasta
trgovačkih brandova.
1.na nova regionalna tržišta - pri čemu
je važno uvažavati lokalnu konkurenciju i cjenovnu strukturu tržišta i imati
na umu da je prvo pozicioniranje najvažnije
Brandovi mogu iskoristiti prednosti
istog jezika, slične kulture i zajedničkog
naslijeđa, te prepoznatljivosti na tržištima regije. Na VALICON listi top 25
brandova imamo nekoliko primjera revitalizacije branda nastalog u bivšoj državi. Cockta je najbolji primjer toga. Na
petoj poziciji se nalazi zahvaljujući svojoj
regionalnoj strategiji, te regionalno planiranim kampanjama.
2.na nove segmente potrošača - što je
ponekad i teže od ulaska na novo tržište
Brandovi kumulirane troškove komunikacije mogu iskoristiti širenjem na
Rješenje koje se prirodno nudi je da se
brandovi prošire:
siječanj/veljača 2013. www.instore.hr
Milka
1.
Coca Cola
2.
Vegeta
3.
druge kategorije. Naravno, to zahtjeva
obraćanje velike pozornosti prije svega na razumijevanje vlastitog identiteta
branda, trenutne kategorije, te kategorije u koju se ulazi. Jedan loš korak i ekstenzija branda može značiti katastrofu,
kako za novi proizvod pod starim brandom, a tako i za proizvod na kome je izgrađen brand i koji je “glavna zvijezda”
kompanije. Milka i Plazma predstavljaju
najbolje primjere pravilnog širenja.
Argeta
4.
Krenite od sebe
Cocta
5.
Nivea creme
6.
Orbit
7.
Cedevita
8.
Nescafe
9.
Pepsi
10.
Jaffa Cakes
11.
VALICON-ovih najjačih 25 brandova
široke potrošnje – ex-Jugoslavija
2012
Lenor
12.
Paloma - maramice
13.
Dorina
14.
Aquafresh
15.
Plazma keksi
16.
Smoki
17.
Chipsy
18.
Domaćica (Kraš)
19.
Fanta
20.
Medeno srce
21.
Ariel
22.
Bajadera
23.
Fructal
24.
Kiki
25.
Da bi se krenulo u bilo koju od navedene
četiri strategije širenja, prvo i najbitnije
je poznavati sebe, pri čemu je prvi zadatak shvaćanje vlastitog brand identiteta
i upoznavanje s imidžem branda. To treba dopuniti poznavanjem istih kategorija
kod konkurenata. Imajući ove informacije u vidu, možemo “nacrtati” brand
mapu iz koje su lako uočljive pozicije
svih igrača na tržištu. Prateći isto kroz
vrijeme, možemo vidjeti i koji se brand
kreće u kojem pravcu. Ništa manje bitno
je i poznavanje potrošača, njihovog stila
života, kupovnih navika, te želja i potreba.
Naslov epizode iz koje smo na početku
posudili citat glavnog junaka serije Mad
Men, u kojoj se radi o industriji oglašavanja na Madison Avenue u New Yorku
tijekom 1960-ih godina, je Love Among
Ruins (Ljubav među ruševinama). Srušeni mostovi se moraju ponovo izgraditi,
a kanali komuniciranja i distribucije ponovo uspostaviti da bi probili trenutne
limite i izgradili šire okvire, odakle će se
moći lakše boriti na EU i drugim daljim
tržištima.
TOP 25 - Rastovi i padovi
VALICON je razvio jedinstvenu metodologiju za čitavu regiju i već više od 10
godina mjeri snagu brandova u regiji s
reprezentativnim uzorkom na svakom
tržištu.
Da bi dospio na tu listu, brand mora biti
u prodaji na svim regionalnim tržištima.
Skoro svi brandovi na Top 25 listi koji
potječu iz regije, izuzev Chipsya, su naslijeđe bivše države, što pokazuje da se i
sada može efektivno iskoristiti visok nivo
prepoznatljivosti.
Chipsy i Plazma keksi su intenziviranjem distribucije značajno popravili
svoju poziciju. Isti je slučaj i sa Jaffa-om.
Sva tri spomenuta branda su iskoristila
veličinu domaćeg srpskog tržišta, te su,
31
nakon uspostavljanja kvalitetne distribucije, efektno prenijeli svoj program na
druge države, prvenstveno na Hrvatsku.
Dva najveća tržišta u regiji, Hrvatska i
Srbija predstavljaju i najveće izazove.
Tako je, vjerojatno, neophodan za srpske
brandove ulazak na tržište Hrvatske. Već
smo naveli primjere Chipsya, Plazme i
Jaffe, koji su išli u suprotnom smjeru - iz
Srbije u Hrvatsku. Možda je još veći izazov ulazak hrvatskih brandova na srpsko
tržište, zbog veličine istog. Da bi zaista
postali jaki regionalni brandovi, ovaj korak je neophodan. Jedan takav primjer su
kompanije Frikom i Dijamant. Hrvatske
su kompanije Ledo i Zvijezda krenule
možda jednim drugim putem: na tržištu
Srbije, u okviru već od ranije uspješnih
srpskih kompanija, očuvali su lokalne
brandove Frikom i Dijamant, ne uvodeći
svoje domicilne.
Korak dalje je napravio Dukat, koji je
već neko vrijeme kao brand vidljiv na
policama u Srbiji - posljedica rebrandiranja domaćeg branda Somboled u
Dukat. Dukat je prvi brand iz mliječne
industrije koji bi mogao imati dovoljno
snage za ulazak na VALICON regionalnu listu Top 25.
Pokazatelj utjecaja trgovačkih brandova i jeftinijih alternativa, koji su (samo)
dva od spomenutih sila pritiska, najbolje
se vidi na padu snage Fructala. Sokovi kao kategorija su izuzetno ranjivi od
jeftinijih alternativa, posebno u situaciji
smanjene kupovne moći. Pad je najuočljiviji na Fructalovom domaćem tržištu,
Sloveniji, gdje su diskontni lanci i trgovački brandovi, kako smo na početku naveli, napravili najveći prodor.
BiH i makedonskih brandova nema na
listi Top 25, iako se pokazuju prve naznake potencijalnih. Violeta je napravila
najveći pomak ulaskom na top 50 listu.
Tijekom 2012. je ozbiljnije krenula u
širenje na hrvatskom tržištu, a povećala
je i prisutnost u Sloveniji. Violeta je, na
žalost, jedini pozitivan primjer iz Bosne
i Hercegovine.
Istraživanje je bilo provedeno u svibnju i
lipnju 2012. Rezultati su reprezentativni
za područje cijele bivše Jugoslavije. Dakle, snaga branda u Sloveniji doprinosi
snazi branda u cijeloj regiji upola toliko
koliko doprinosi jednako snažan brand u
npr. Hrvatskoj, koja je dvaput veća. Više
o modelu i metodologiji na web adresi:
http://www.valicon.hr.
32
siječanj/veljača 2013. www.instore.hr
istraživanje
Manje razvijena tržišta nam mogu biti
primjer za cjenovno nisko pozicionirane
brandove: npr. velika pakiranja, roba “u
rinfuzi”, manje poznati brandovi iz troškovima vođenih zemalja i kompanija,
kao npr. turski brandovi i sl. Oni će svakako iskoristiti svaku priliku da nanesu
udarac brandovima.
Šta nam donosi 2013?
Prošle godine smo imali “ozbiljnu” najavu smaka svijeta, koji se nije dogodio.
Zato nam sada u 2013. preostaje da se
“borimo” i prilagodimo novoj situaciji.
Dakle, iako je “smak svijeta” neizvjestan,
promjene su sigurne. Napravili smo pregled onih koje će imati najveći utjecaj na
snagu branda.
Na tržište Srbije ulazi Lidl, što je vjerojatno “najava” jačanja i ulaska drugih
diskontnih lanaca. Također, Carrefour
je ušao u Makedoniju i to će vjerojatno
biti početak ulaska u ostatak regije. Već
se slično dogodilo sa Deltom koju je kupio Delhaize. Vidjeli smo koliko znači
distribucija u izgradnji branda, pa će ovaj
trend biti jedan od presudnih.
U VALICONU već duže vrijeme pratimo trendove u razvoju trgovačkih
brandova (private label). Širinom primjene svojih privatnih trgovačkih marki, Carrefour je primjer jednog od najuspješnijih maloprodajnih lanaca po
razvoju svog vlastitog portfelja. No
“private labeling” trend se nije zaustavio
samo na tzv. “economy” (nižem cjenovnom) segmentu, već napada i srednji i
“premium” (viši cjenovni) segment. Ultimativni stupanj razvoja privatnih, trgovačkih brandova predstavlja Tesco sa
svojim “venture brands” - “klasičnim”
brandovima kojima upravljaju trgovci, a
na kojima nije napisano da iza njih stoje
sami trgovci. Ovaj trend treba pažljivo
pratiti, jer je udio privatnih, trgovačkih
brandova na policama diljem EU oko
40%. Približavanje Hrvatske EU, bit će
potrebno pratiti i na jednoj drugoj razini
- organizacijom trgovačkih polica. Vjerojatno i brže nego u pogledu državnog
uređenja.
Jeftinije alternative, koje kao inferiorno dobro ima veliku šansu u krizama.
EU Hrvatska. Ulazak Hrvatske u najznačajniju ekonomsku integraciju je
svakako najvažniji događaj, ne samo u
marketinškom i poslovnom, već i svakom
drugom aspektu regije. Sada ćemo imati
situaciju da je skoro pola regije unutar
EU, a to će se svakako odraziti i na distribuciju i preferencije regionalnih brandova, ali i dolazak konkurentskih brandova
iz EU. Koliko god se naglašavala šansa
koju imaju hrvatski brandovi na tržištu
EU, smatramo da će EU proizvesti još i
veću potrebu za fokusiranjem na regiju.
“Klaustrofobija”. Već smo u igri s ”vatrama” spomenuli rast trgovačkih brandova i utjecaj poslovne politike diskontnih lanaca na brandove. Svi ti faktori idu
u smjeru sve manjeg “slobodnog” prostora na policama. Bit će potrebno naći
strategiju kako obilježiti i zaštititi svoj
prostor. Ili kako naći novi.
Potrošači će uvijek biti zahtjevniji. Smanjivanje prostora na policama za
male igrače doprinijet će ubrzavanjem
trenda tzv. “appizacije” (korištenja mobilnih aplikacija / “applications”) i prelaska malih igrača na internet kanale.
Zahtjevniji potrošači sve više “surfaju”
internetom, traže i dijele više informacija, više komuniciraju na netu. Taj profil
se znatno razlikuje od kupca koji se ograničava na markete. To je šansa za mnoge
da “isplivaju”, unatoč “smanjenju vodostaja”.
Ali glavno pitanje ostaje - “Kada ćemo
izaći iz krize?” Ovo što nazivamo
“krizom” zapravo je stanje iz kojeg
vjerojatno nećemo u potpunosti izaći
još stanovito vrijeme. Više se govori o
“strukturnim pomicanjima”. Recesija
je ubrzala promjene koje su se svakako
trebale dogoditi, samo ih sada povezujemo s krizom koja je počela 2008. Sve
se optimizira, sve se gleda racionalnije i
obrasci potrošnje koji su se promijenili
se možda neće nikada vratiti na staro.
Zbog toga je potrebno kontinuirano
istraživati nove.
Čimbenici važni za uspješnost regionalizacije brandova, izvor: Zenel
Batagelj, Tomaž Kolar i Rok Sunko (2009): “Smislenost širenja u ex-Yu
države - Kolikodaleko seže Slovenska aura?”, SMK.
Prepoznatljivost
države
Imidž države
Ugled države
Percipirana vrijednost proizvoda /
brandova određene
države
Ugled države
u kategoriji proizvoda
Percipirano
porijeklo branda
Snaga
branda
Ulaganja u marketing
Etnocentrizam;
•Pozitivni
(kupujmo domaće)
•Negativni
(ne kupujmo HRV)
Konkurencija
domaćih brandova
34
siječanj/veljača 2013. www.instore.hr
regionalni intervju
IGOR MAROŠA, ČLAN UPRAVE MERCATOR GRUPE, ZADUŽEN ZA
OPERATIVNO PODRUČJE HRVATSKE I SLOVENIJE
Naš investicijski
plan do 2016. je
280 milijuna eura
U Mercator i upravu “najboljeg susjeda” 40-godišnji
magistar poslovnih znanosti je došao 19. lipnja ove godine
iz konzultantske kuće A. T. Kearney. Već prije toga imao je
dugogodišnje iskustvo, kako s najvećim trgovinskim lancem na
području bivše Jugoslavije, tako i trgovačkim sektorom uopće.
Autor: Igor Đurović, [email protected]
U
novoizabranoj upravi zaduženi ste za operativno područje Slovenije i Hrvatske.
Kako je došlo do te suradnje?
Mercator znam vrlo dobro već otprije
kao jedan od vanjskih suradnika. Znam
i trgovinu kao područje, savjetodavni i
ostali posao u vezi s time. A kada sam dobio poziv da se priključim timu sa zadovoljstvom sam prihvatio taj izazov.
Kao magistar poslovnih znanosti,
IEDC Bled, MBA IEDC Bled i diplomirani ekonomist imate puno teorijskoga znanja. Koliko toga je moguće
iskoristiti u praksi ili je ipak važnije
iskustvo?
Mislim, da je za dobro vođenje potrebna
pravilna kombinacija obojeg. Na jednoj
strani je to teorijska podloga za provedbu strategije i poznavanje funkcija, a na
drugoj strani su naravno dobrodošla i
iskustva. Posebice u modernome svijetu
globalizacije.
Možete li malo konkretnije predstaviti planove za uspješniji Mercator, koji
je započela nova uprava u sprezi sa zacrtanom strategijom 2013. -2016., ali
ne samo u Hrvatskoj i Sloveniji?
Ta strategija temelji se na četiri osnovna ključna uporišta. Prvi je optimizacija,
koja uključuje većinu aktivnosti povezanih s organizacijom, procesima, troško-
vima materijala i usluga koje je potrebno
bolje savladati. Potom je tu povećanje
proizvodnosti koje također spada u taj
plan gdje smo si za cilj postavili povišenje
od tri posto na godišnjoj razini do 2016.
U tom dijelu ćemo u svim državama optimizirati maloprodajnu mrežu i prilagoditi je novim uvjetima poslovanja. U relativno kratkome roku želimo trendove
preokrenuti u pozitivnome smjeru.
Sljedeće uporište je usredotočenje. Mercator je grupa koja se bavi mnogim programima na brojnim tržištima. Odlučili
smo se kako ćemo se još više usredotočiti
na pojedinoga potrošača na pet tržišta:
u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, BiH i Crnoj Gori. Naglasak je na robi široke potrošnje za svakodnevnu uporabu, ako to
tako možemo reći. U pitanju je takozvani
“market” program, koji je naša osnovna
djelatnost i već sada predstavlja 92 posto
prodaje.
Treće uporište je vezano za profitabilnost. Mercator je u prošlosti zabilježio
visok stupanj rasta prihoda, ali nije znao
realizirati te marže u odgovarajućem
obliku dobiti. Moramo podignuti stupanj
profitabilnosti i udovoljiti očekivanju
vlasnika.
Četvrto uporište je rast. To je važno za
svakoga trgovca od čega valja spomenuti,
da mora biti ciljano na ona tržišta gde ga
je moguće postići. Prije svega djelatnosti
se moraju provoditi u manjim formatima.
Namjeravate li s novim konceptom
siječanj/veljača 2013. www.instore.hr
35
“domaće tržnice”, koji ste počeli u
Sloveniji nastaviti i u Hrvatskoj?
U ovome trenutku to je prerano prognozirati. Kao što ste sami spomenuli i
primijetili, tu je i naš projekt “Iz domaćih krajeva”, gdje smo počeli s prodajom
domaćih proizvoda u 110-ak trgovina po
cijeloj Sloveniji. Slovenska tržnica je znači zaživjela, počeli smo i s naglašavanjem
označavanja robe slovenskoga podrijetla
i na mesu, kupovali smo lokalni kruh,
pridobili preko 50.000 glasova naših kupaca, a regionalni kruh smo postavili i na
police. Naime, vrlo je važna percepcija
samih kupaca kada se odlučuje o takvome projektu. Prenijeti uspješan projekt
na novo tržište s “copy paste” načinom
je vrlo nezahvalno, i to bez obzira na to
jesi li domaći ili strani trgovac. Ponudu
morate prikladno prilagoditi, a zatim je
treba primjereno i provesti.
Uz spomenuto, aktivni ste i u preostalim robnim skupinama, a pozornost posvećujete i štednji odnosno
restrukturiranju. Vi ste odgovorni za
područje Slovenije i Hrvatske.
Puno promjena vidljivo je već u samome prodajnome prostoru i prema odazivu kupaca koji redovno pratimo, vrlo
je pozitivan. I rezultati ostalih projekata
su dobri. Na razini troškova s direktorima pojedinih sektora proveli smo više
od 50 akcija koje su danas već realizirane
u visini od pet milijuna eura uštede. To
smo zajednički postigli do 1. listopada.
U pitanju su bile brze aktivnosti koje su
već zabilježene u izvještajima kompanije
i koje su bile potrebne, kako na razini
troškova, tako i na dohodovnoj strani, da
zaustavimo negativne trendove poslovanja. Što se tiče moga područja mogu reći,
da poboljšavamo logistička rješenja, kako
u Hrvatskoj, tako i u Sloveniji, te općenito centralizaciju potpornih funkcija u
podružnicama kćerima na pojedinačnim
tržištima. Za to je potrebno puno više
vremena. Velika većina projekata, zacrtanih u strategiji do 2016., bit će provedena
već u sljedećoj godini i pol. Samo logistički projekti zbog građevinskih radova
zahtijevaju dulje vrijeme. S financijskoga
stajališta već u sljedećoj godini računamo
na 3 milijuna eura dobiti iz poslovanja.
Kakve su novosti u odnosima s dobavljačima jer znamo da ste se, između
ostaloga, s njima i dogovorili na neobičnome mjestu, na radnome doručku
kako ste ga nazvali?
Fotografija: Franci Virant
Jedna od važnijih točaka naše strategije je
da je stupanj povjerenja Mercatora jed-
36
siječanj/veljača 2013. www.instore.hr
regionalni intervju
nak prema svim čimbenicima. Svugdje
moramo stvoriti kritičnu masu povjerenja koje će nam omogućiti prave partnerske odnose. Baš zato smo, uz pomoć
vanjskih suradnika, s ključnim dobavljačima proveli istraživanje o odnosima
s Mercatorom. Naša je želja, zajedno s
dobavljačima, poboljšati poznavanje i
komunikaciju s potrošačima. Trgovačko
poduzeće mora se primarno usmjeriti na
potrošača i osigurati mu na policama sve
što želi.
Jedna od novosti su i Koraci, akcija, u
kojoj kupci s kreiranjem oglasa sudjeluju u nagradnoj igri?
Tako je. Marketinške aktivnosti su poduprte i s tom kampanjom. I na toj razini
je bio odaziv velik, čak iznad očekivanja.
Oglasi koje danas viđate u medijima,
plod su rada naših kupaca i s tim načinom angažiranja naših potrošača nastavit
ćemo i ubuduće.
Poslovanje se od države do države razlikuju. Kako je u usporedbi s prošlom godinom u Sloveniji i Hrvatskoj,
koje su uz Srbiju dva glavna tržišta?
Slovenija je specifično tržište, koje se suprotno ostalima, gdje se još konsolidiraju
– „dekonsolidira“. U Sloveniji dolazimo
iz stanja u kojemu su prva tri trgovca
imala skoro 90 posto tržišnoga udjela, u
stanje, kada imamo nove igrače na tržištu
koji su s diskontnim modelom počeli u
određenoj mjeri mijenjati kupovne navike kupaca i relativno se brzo šire. Moramo znati i to, da u Sloveniji imamo puno
više četvornih metara trgovačkih površina od ostalih i da smo i po tome pokazatelju na praktično samome vrhu europskih država. Prostora za organski rast u
smislu gradnje novih objekata praktično
nema i zato se moramo još više usredotočiti na potrošača i svoju ponudu u mreži.
Što se tiče Hrvatske, koja je
makroekonomski gledano u sličnome ili
moguće malo lošijemu položaju nego
Slovenija, tamo naš brand stoji vrlo dobro, ali su potrebne određene faze restrukturiranja i obnove. Za sve to su
spremni planovi, a neki se već i provode.
Ponovno se vraćam potrošaču, na oba
tržišta ih moramo zadovoljiti sve više.
Samo na taj način sutra će biti uspješnije
negoli danas.
Što je trenutno s Getro-om u sklopu
Mercatora u Hrvatskoj?
Getro je u Hrvatskoj organizacijski i
strukturno u sklopu Mercatora, pri čemu
je vođen kao “format” Metro. U ovom
formulu za sve je nemoguće. Zbog toga
stvaramo dvije strategije za dugoročno
rješavanje toga pitanja.
Pitanje koje se odnosi na neprehrambeni program, na M-Tehniko, Modianu, Intersport i M-energiju. Spada li
to u vašu nadležnost?
Fotografija: Franci Virant
Usredotočenje na pet
strateških tržišta
Za mandatno vrijeme od pet godina
vodstvo Mercatora sačinjavaju: predsjednik uprave Toni Balažič i članovi
uprave Drago Kavšek, Stanka Pejanović (Čurović) te Igor Maroša. Mercator je već u svojoj strategiji koju je
u listopadu predstavio nadzornome
odboru, potvrdio i prognozirao povlačenje s tržišta Albanije i Bugarske.
Usredotočit će se na pet strateških
tržišta.
Naš sugovornik je naglasio da Mercator do 2016. g. planira postići četiri
postotka EBIT marže, što znači 77 milijuna eura dobiti. Kao ključne promjene je naveo kako će se usmjeriti na
osnovnu djelatnost na pet glavnih tržišta: Sloveniju, Hrvatsku, BiH, Srbiju
i Crnu Goru. U Mercatoru već ljetos
uz start nove uprave s predsjednikom uprave Tonijem Balažičem nisu
isključivali prodaju neke od djelatnosti i povlačenja iz Bugarske ili Albanije. Nova uprava se tako odlučila
za brzu reakciju i obrat trenda poslovanja s maksimiranjem profita. “Glavna zadaća nove uprave je preokrenuti
negativne trendove u poslovanju koji
su u zadnjih devet mjeseci donijeli 22
milijuna eura gubitka. Iz Bugarske i
Albanije odlazimo jer smo procijenili
kako tamo u kratkoročnome razdoblju
nemamo uvjeta za postizanje većih tržišnih udjela”, rekao je Maroša.
trenutku s Getro-om započinjemo prilagođavati površine potrebama i pridobivamo nove partnere, npr. Jysk. Jednostavno
pokušavamo postojeći oblik poslovanja
optimizirati i napraviti više učinkovitim.
Potrebno je uvidjeti da su ti objekti na
vrlo različitim lokacijama i pronaći jednu
Da, ali da vam prvo objasnim pravne odnose. To su društva kćeri, a mi kao članovi uprave sjedimo u nadzornim odborima
tih društava i obavljamo ulogu povezivanja posredno ili neposredno kada gledamo bilance grupe, i kada govorimo o
strategiji grupe ona se mora dotaknuti
i društva kćeri. Baš zato su pripremile
svoje strategije, a njihova osnovna zadaća
ostaje tako pripremiti i izvesti odgovarajući trgovački koncept. Kod M-Tehnike
je potrebno napraviti formate i ponudu
za kupca i profilirati robnu marku na
tržištu, u Modiani govorimo o restrukturiranju maloprodajne mreže i razvoju
drugačijega, obnovljenoga koncepta jer
znamo kako su se u zadnjih pet do deset
godina na tom području dogodile bitne
promjene. Intersport je malo drugačiji.
Pošto je sve to već u franšizi, u prvome
redu potrebno je potražiti odgovarajući
prostor za rast i povećanje učinkovitosti
poslovanja. Sva društva moraju dati svoj
udjel. Pojedinačne službe za potporu odnosno procese ćemo integrirati nazad u
Grupu.
U srpnju će Hrvatska biti u EU. Što to
znači za poslovanje Mercatora?
Konkurencija je u ovim vremenima vrlo
jaka i borba trgovaca za kupca žestoka. Sa
stajališta promjene kupovnih navika ništa
se ne mijenja, ali dapače mijenja se puno
toga oko logistike i sadržaja poslovanja.
Znatno lakše će nam biti zbog sinergije.
To, da imamo Sloveniju i Hrvatsku pod
zajedničkim krovom je dobro zbog udruživanja poslovanja na oba tržišta. Najvažnija sinergija je, kao što sam već spomenuo, baš logistička. U Zagrebu imamo
oko 50.000 četvornih metara kapaciteta,
koje ni izdaleka nije u potpunosti zauzeto, a u Sloveniji “pucamo po šavovima”.
Centar kod Svete Nedelje je od granice
udaljen samo 5 kilometara i jasno je kako
na razini dviju država možemo optimizirati logističke kapacitete.
Investicije?
Naš investicijski plan do 2016. je 280
milijuna eura. Prednost imaju investicije
koje će u najkraćemu vremenu donijeti
profit i porast.
38
siječanj/veljača 2013. www.instore.hr
analiza
NOVI STANDARDI NA GLOBALNOJ RAZINI U 2012. GODINI
Najbolje male trgovine
Autor: Nick Miles, Senior Retail Analyst
Redefinirana praktičnost
AH to go (Nizozemska) - Novi format trgovina usmjeren na proizvode
koji se konzumiraju odmah (food for now). Integracija novih tehnologija,
društvenih mreža, vrijednosti za novac, svježih i zdravih proizvoda ključni
su elementi koji ih izdvajaju u odnosu na konkurenciju.
S
vake godine naš opsežan program posjeta trgovinama vodi
nas u maloprodajne objekte koji
predstavljaju nove standarde na
globalnoj razini. Ove trgovine
postavljaju trendove na našem maloprodajnom popisu kojeg odlikuje izvrsnost.
Predstavljamo četiri omiljene trgovine u
prošloj godini, dizajnirane kako bi ugodile svakom kupcu.
Iznad police s hranom za ponijeti nalazi
se digitalni ekran koji prikazuje ponudu jela. Ona se mijenja tri puta dnevno,
baš kao i in-store glazba i rasvjeta, kako
bi ispratila raspoloženje kupaca.
Kupcima su na raspolaganju samoposlužne blagajne, koje su pozicionirane u
sredini trgovine. Albert Hein se udružio
s kompanijom Rabobank, pa sada potrošačima omogućuje plaćanje „na dodir“,
tj. uz pomoć prepaid čipova koje mogu
zalijepiti na poleđinu svojih telefona.
Još jedna komparativna prednost ove trgovine jest način na koji su u ponudu integrirane društvene mreže i mobilne aplikacije. Putem Facebook stranice, trgovac
redovito obavještava o aktualnim ponudama i drugim inicijativama.
Inspirativan ambijent
Edeka (Dortmund, Njemačka) - ova trgovina, koju je pokrenuo nezavisni trgovac Uwe Osterhoff, kombinira jedinstven dizajn, toplo okruženje i svježu hranu, a to je ono što je izdvaja od lokalnih rivala.
Znak „‘Dobrodošli u raj“ pozdravlja kupce na ulazu u trgovinu. Vizualni koncept
i sustav oznaka doprinosi jedinstvenom i
ugodnom iskustvu kupovine. Kategorizacija zona, kao što su „raj svježih proizvoda“ i „kobasice iz raja“, savršeni su putokazi za kupce.
Trgovina je ovalnog oblika, a dizajnirao ju je nagrađivani arhitekt Frank
Degener. Edeka koristi ambijent kako
bi dodatno ugodila kupcu. Interijer je
nekonvencionalan, s policama i otocima koji prostor čine dinamičnijim.
Unutar trgovine, kupci se susreću s
prostranim planom, gdje police i ostali
elementi prate oblik zgrade. Posebnu
pažnju privlače kategorije svježih proizvoda i pultovi za posluživanje svježe
hrane, dok merchandising, oznake i
rasvjeta doprinose sveukupnom vizualnom dojmu.
siječanj/veljača 2013. www.instore.hr
39
Izvrsnost u segmentu svježe hrane
Morrisons St. Albans (UK) - Jedan od nekoliko novih formata trgovina s ponudom uglavnom svježih proizvoda,
uz snažan „to go“ (za ponijeti) segment i racionalizaciju prodajnog prostora. Šira implementacija „fresh“ formata
je u tijeku.
„Svježa hrana za ponijeti“ novi je segment smješten u prostoru koji je ranije
služio za izlaganje zabavnih sadržaja. Kao
rezultat, zabilježen je rast prodaje „hrane
za ponijeti“
Na novim in-store pultovima (ima ih
oko 30), kupci mogu naručiti Kiddicare proizvode, koji će im dan kasnije biti
dostavljeni na kućnu adresu. Morrisons
je ovog online trgovca specijaliziranog
za prodaju dječjeg programa uvrstio u
svoju ponudu u veljači 2011.
Proizvodi su izloženi tako da privlače
pažnju – povrće je smješteno na „prostirku od leda,“ a sustav prskalica održava svježinu i doprinosi sveukupnom
iskustvu kupovine
Inovativni vizualni merchandising
Sobeys Kitchener (Ontario, Kanada) - Jedinstvena konceptualna trgovina s brojnim inovativnim pristupima vizualnom merchandisingu i sustavu oznaka oznaka, posebno u segmentu svježe hrane i usluge na prodajnom pultu.
Već izrezano i oprano povrće za pripremu salata i toplih priloga koji se pripremaju na glavnom prodajnom pultu.
Hladnjak uz „stol za degustaciju“ potiče
kupce na kušanje novih proizvoda te da
ih impulsno kupe.
Novi način izlaganja sušenih gljiva uz​​
dostupnost i standardnih pakiranja.
40
siječanj/veljača 2013. www.instore.hr
inLeaflet
ANALIZA LEAFLETA TIJEKOM GODINE KOJU SMO ISPRATILI
Osvrt na akcije u 2012.
Najveći udio, ako promatramo Srbiju, Sloveniju, BiH i Hrvatsku, prema broju promocija u
kategoriji robe široke potrošnje su imali Henkel s 3,3%, Procter&Gamble s 2,9%, Podravka 2,1%, Vindija 1,5%, Kraš 1,3%, Unilever 1,3%, Nestlé 1,3% i Saponia 1,0%. Sve više
je leafleta na internetu, i to sa sve više različitih artikala, u sve više okusa, boja, veličina
i sa sve više privatnih robnih marki.
Autor: Ernest Gergely,
Project Coordinator, Hiper Com
U
ovom broju smo napravili analizu učinka
leafleta u 2012. godini
- kako su rasle promocije, je
li ih bilo više ili manje, tko je
imao najveći promo pritisak.
Opći zaključak jest kako je leafleta sve više, ali je primjetno
i izvjesno smanjivanje ili optimizacija učešća u leafletima
određenih proizvođača. Naša
baza podataka raste iz mjeseca
u mjesec, pa je u njoj sve više
trgovaca i proizvođača.
Analizirajući više od 9.000 le-
U Srbiji je Maxi
smanjio
promo
operacije za 12%
u odnosu na 2011.
godinu, kao i Univerexport - za 18%,
dok je Tempo ostao
na istoj razini. Metro ih je povećao za
29,8%, Mercator
za 43,5%, Roda za
27,2 %, dok ih je
DIS povećao za čak
75,6
(napomena:
leafleti za Beograd
i neke trgovine u
unutrašnjosti se poklapaju po prikazanim artiklima, ali ne
i po cijenama).
Privatne robne marke povećale su promo operacije za 0,6%,
a nacionalne robne marke su povećale promo pritisak za
18,4%, dok su promocije za nebrandiranu robu smanjene za
2,9% (uključeno ukupno tržište). Najveći proizvođači povećali su broj promocija - Procter&Gamble za 16%, Henkel
za 20,9%, Nestle za 13,6%, Coca Cola za 17,5%, Frikom
za 32,3%, Beohemija za 33,5%, Centroproizvod za 40,1%,
dok ih je Unilever smanjio za 6,3%.
afleta iz Adria regije (Srbija,
Hrvatska, Slovenija, BiH) s
više od 70.000 stranica i više
od 800.000 SKU, možemo
reći kako je bilo materijala
za ovu analizu. Kako u ovom
tekstu ne možemo prikazati baš sve podatke, navodim
zabilježene trendove u 2012.
Ako promatramo sve četiri zemlje zajedno, najveći udio po
broju promocija u kategoriji
robe široke potrošnje su imali
Henkel sa 3,3% ( rast od 0,1
postotna boda u odnosu na
2011.), Procter&Gamble sa
2,9% (-0,4), Podravka 2,1%
(+0,1), Vindija 1,5% (-0,1),
Kraš 1,3 (0,0), Unilever 1,3%
(+0,1), Nestlé 1,3% (+0,1),
Saponia 1,0% (-0,2).
Sve više je leafleta na internetu, i to sa sve više različitih
artikala, u sve više okusa, boja,
veličina. I sve više privatnih
robnih marki je na stranama
leafleta.
U ovom broju promatrali smo
sve kategorije. Kad se pogleda
U
Sloveniji,
najveći udio u
promo operacijama
(cijelo
tržište) ima Lidl
sa 7,9%, a prate
ga Interspar sa
6,2%, Spar sa
4,9%, Hofer sa
4%, Mercator sa
3,6%. Ali, brojke
su različite kada
uzmemo u obzir
broj promocija –
Eleclerc ima čak
17,6% od svih
promocija, dok
Lidl ima udio od
3,2%, Interspar
6,3%, Mercator
4,1%...
Privatne robne marke imaju 11% udjela u svim promocijama, dok roba bez branda ima 28,3%, a nacionalne robne
marke imaju udio od 60,7% s rastućim trendom. Najveći proizvođači imaju sljedeće udjele u FMCG kategorijama: Procter&Gamble 2,8%, Henkel 2,8%, Unilever 2,5%,
Nestle 1%, Podravka 1,2%, Žito 1,2%.
siječanj/veljača 2013. www.instore.hr
U Bosni i Hercegovini,
Tempo je povećao promo
operacije za 10,7%, kao
i Maxi za 83%, Bingo za
16,7%, Tuš za 36,4%, a
Mercator ih je smanjio za
1,9% i Konzum za 8,2%.
Privatne robne marke su
povećale broj promocija za
16,2%, nacionalne robne
marke za 41%, dok proizvodi bez robne marke bilježe povećanje od 28,2%.
Najveći proizvođači su
imali sljedeća povećanja:
Procter&Gamble 15,8%,
Henkel 55,7%, Dukat
62,4%, Unilever 31,9%, Nestle 64,4%.
situacija po određenim kategorijima ili formatima, dobivamo
još više podataka i mogućnosti
za uspoređivanje - proizvođač
vs. proizvođač, brand vs. brand
u istoj kategoriji, supermarket
vs. supermarket, SKU vs. SKU.
Sa svim dodatnim informacijama, pretvorenima u razumljive
podatke, može se lakše planirati i oblikovati strategija. Kad
znamo učinak naših brandova
i kategorija, kad poznajemo tržište možemo i brže reagirati.
Jesu li vam potrebni ovi podatci? Ili podatci vaše kategorije? Siguran sam da jesu!
41
U Hrvatskoj, Lidl je
povećao promo operacije za 41,7%, Interspar za 19,5%, Metro
za 3,8%, Mercator za
30,4%, Spar za 8,6%.
Billa ih je smanjila za
37,7%, a Konzum za
19,3%. Privatne robne
marke su povećale broj
promocija za 16,3%,
dok su nacionalne
robne marke povećale
promo pritisak za čak
20,4%, kao i proizvodi bez branda za 9,8%.
To znači da je bilo više
promo proizvoda u
2012. nego u 2011. Najveći proizvođači su imali povećanje Vindija za 24,9%, Podravka za 24,4%, Procter&Gamble za
1,9%, Kraš za 38%, Henkel za 20%, Dukat za 32,4% i Ledo
za 17,2%.
Kontakt:
Hiper Com, Svetozara Markovića 8, 24430 Ada, Srbija
Prijave za newsletter: [email protected]
Telefon: +381(0)693646330
Web: www.hiper-com.com
42
siječanj/veljača 2013. www.instore.hr
na mjestu prodaje
KORIŠTENJE MOBILNE TEHNOLOGIJE U PRODAJI/UNAPRJEĐENJU PRODAJE U KOMBINACIJI
S APLIKACIJOM SALESPOD
Za lakše poslovanje
na terenu
Njenom upotrebom i pravim informacijskim uslugama doista je moguće,
bez značajnijih troškova, u stvarnome vremenu, pratiti terensku prodaju
i učinkovito je koordinirati s poslovanjem u sjedištu tvrtke.
Autor: Patrik Zupančič,
vlasnik i direktor, Promo.Fil,
[email protected]
trebljavaju pomoću svojih pametnih telefona ili tableta,
- kao i za sve rukovoditelje
prodajnih timova na terenu, regionalne menadžere
i slično, koji mogu koristiti
aplikaciju preko svojih pametnih telefona ili tableta, kao i
na svojim računalima.
kaciju, otvori mu se početna
stranica “Danas” (“Main”), na
kojoj je vidljivo:
- datum i kada je napravljena
zadnja sinkronizacija s “backofficom”,
- lista provedenih aktivnosti
i događaja tijekom tekućega
dana.
Jedna od glavnih prednosti
korištenja mobilne tehnologije u prodaji ili unaprjeđenju
Osim početne strane “Danas”
(“Main”) vidljive su još preostale četiri stranice, a to su:
- stranica “Clients” - Kupci
(trgovine, klijenti...);
Pogledajmo detaljnije pojedine stranice:
U
1. stranica “Clients”- Kupci:
prethodnome broju pisali smo o tome
koliko informacijske
usluge namijenjene
terenskoj prodaji posljednjih
godina postaju nužan alat. Naveli smo jednu od aplikacija –
Salespod, koja je korisna za:
- prodajne predstavnike na
terenu, koji aplikaciju upo-
- stranica »Office« - Ured;
- stranica »Diary« - Dnevnik;
- stranica »System« - Informacije o sustavu, sinkronizaciji.
a. na ovoj stranici moguće je pronaći sve
trgovine koje posjećuje prodajni predstavnik,
prodaje u kombinaciji s aplikacijom Salespod je u tome
da je rješenje prije svega prilagođeno prodajnim predstavnicima na terenu. Cijeli
koncept Salespod aplikacije je
napravljen s ciljem pojednostavljenja, što je više moguće,
rada ljudi na terenu, a ne stvaranja dodatnoga opterećenja.
Detaljniji uvid u ovu aplikaciju pokazat će nam kako predstavnik prodaje na terenu
pomoću Salespod aplikacije
može na svojemu pametnome telefonu olakšati rad i biti
učinkovitiji.
Kada se putem pametnoga telefona prijavi u Salespod apli-
b. vidi se samo popis trgovina koje su mu
taj dan na routing planu (tj. dnevni ruting plan) - a uz pomoć funkcije “Pronađi” može se pronaći bilo koja trgovina, iako je možda tog dana nema na
ruting planu, slika 7
c. pod svakom trgovinom je napisan “Komentar”, gdje rukovoditelj može zapisati prodajnome predstavniku što mora
napraviti u određenoj trgovini za vrijeme posjete,
d. klikom na određenu trgovinu otvaraju
se nove stranice slika 8, gdje su informacije u vezi s tom određenom trgovinom.
i. “Activities” - Aktivnosti, gdje su
sekcije:
1. “Fotografiraj”, gdje se samo jednim
klikom otvara kamera, napravi slika i
doda željeni tekst - s prvom sinkronizacijom slika se prenosi u “back-office”.
slika 9
siječanj/veljača 2013. www.instore.hr
2. “Zapiši napomenu”, gdje prodajni
predstavnik može zabilježiti sve što bi
mu koristilo u budućnosti (podatci, dogovori, komentari...) ili kao podsjetnik
kod budućih posjeta. A na taj način, također, obavještava svoje nadređene, jer
se s prvom sinkronizacijom napomene
prenose u “back-office”. slika 10
3. “Dodaj u kalendar”, gdje može kao podsjetnik isplanirati
sljedeću posjetu.
4. “Narudžba”, gdje prodajni predstavnik može napraviti
narudžbu pojedinih proizvoda, gratis robe, POS materijala i tome slično - s prvom sinkronizacijom ova se narudžba prenosi u “back-office”, a može i izravno u ERP
sustav naručivanja u njegovoj tvrtki, pa se na taj način
ostvaruje vrlo brza obrada narudžba, a time i brza isporuka robe i to bez greški u prepisivanju narudžba.
ii. “Extra info” - Dodatno, gdje se može dodati još više
raznih informacija za prodajne predstavnike ili dodatne ankete za prikupljanje dodatnih informacija.
iii. “History” - Ranije, gdje prodajni predstavnik može
vidjeti sve prethodne posjete u
određenoj trgovini, zatim što je
tijekom tih posjeta
napravio - je li sačinio neki izvještaj,
fotografiju, napomenu, itd. slike 12
i 13
5. “Obrasci i ankete”, gdje prodajni
predstavnik ima pristup svim obrascima i anketama, koje mu na vrlo jednostavan način kreira njegov nadređeni
u “back-office” - takvi obrasci i ankete
mogu biti na primjer: popis cijena, distribucije, reklamacije, izvještaj o provedbi planograma, izvještaj o postavljenim sekundarnim pozicijama, izvještaj
o postavljenom POS materijalu, klasične ankete, informacije o prodajnim mjestima, kao npr.
kvadratura, broj blagajni... slika 11
iv. “ Data sheet” - Kartica kupca, gdje su iste stvari kao
u “History” razvrstane po segmentima Izvještaji, Fotografije, Napomene i Prilozi.
2. stranica “ Office” - Ured:
a. ova stranica je namijenjena ponajprije
za komunikaciju s nadređenima slika 14
b. podstranice su:
i. “Billboard” - Oglasna ploča, kroz koju
nadređeni obavještavaju sve svoje prodajne predstavnike na terenu.
ii. “Messages” - Poruke, kroz koje nadređeni komuniciraju s određenim pro-
43
dajnim predstavnikom na terenu - razgovori (primljene i poslane poruke) su
raspoređeni slično kao kod elektroničke
pošte, posljednja poruka na vrhu. slika
15
iii. “Sales Rep Card” - Kartica putnika,
gdje predstavnik prodaje može pogledati statistiku svojega rada (broj posjeta, izvještaja, anketa, fotografija, vrijednost prodaje...) za različita vremenska
razdoblja.
iv. “ Pregled asortimana”, gdje ima pristup asortimanu svih
proizvoda, cjeniku i slično.
v. Mogu se dodati nove stranice kroz koje nadređeni mogu
izvještavati prodajne predstavnike o npr. zalihama, prezentacijama proizvoda, planogramima...
3. stranica “Diary”- Dnevnik: slika 4
Na toj stranici:
i. prodajnome predstavniku su dostupni
svi prethodni Dnevni izvještaji (“Daily
reports”) - klikom na Dnevni izvještaj
određenoga dana njemu se otvara lista
svih trgovina posjećenih toga dana, kao
i što je za vrijeme tih posjeta napravio
(je li napravio neki izvještaj, fotografiju,
napomenu, itd.) – a klikom na posjećenu trgovinu dolazi
do svih izvještaja, fotografija, napomena...
ii. prodajni predstavnik bilježi Radno
vrijeme (“Working
time”) – zapiše vrijeme i kilometražu
na početku i na kraju
rada. slike 5 i 6
Vrijedno je napomenuti da
se podaci koje prodajni predstavnici na terenu unose u
Salespod aplikaciju na svojim
pametnim telefonima, uvijek
bilježe u realnome vremenu, kada su bili napravljeni,
bez obzira na to kada su oni
zapravo sinkronizirani s “backoffice”.
Salespod aplikacija je pogodna za sve vrste prodajnih predstavnika na terenu,
također i za različite dobne
grupe, jer je:
-vrlo jednostavna za korištenje,
-prevedena na razne jezike,
među ostalima i hrvatski, slovenski i srpski jezik.
Podaci s terena, prikupljeni u
Salespod “back-office”, mogu
se vrlo jednostavno obraditi i
analizirati na razne načine, o
kojima ćemo govoriti u sljedećemu broju InStore magazina.
Kontaktni podaci:
PROMO.FIL d.o.o.
Ulica grada Vukovara 269D,
10000 Zagreb, Hrvatska
E-mail: [email protected]
[email protected]
www.promo-fil.com/hr
44
siječanj/veljača 2013. www.instore.hr
PR tekst
S KLEMMOM STE UVIJEK SIGURNI
Zaštitari u trgovinama
nisu trošak nego
investicija
Vodeći računa o potrebama naših klijenata, ali i tržišta, pružamo
široki spektar usluga u zaštiti osoba i imovine. U tome smislu
pružamo usluge prijenosa i prijevoza novca i vrijednosti. Taj segment
našega djelovanja posebno se dobrim pokazao kod naših klijenata u
trgovačkim centrima i trgovinama koji posluju na dnevnoj bazi utrška.
T
vrtka Klemm Sigurnost d.o.o. vodeća je
u Hrvatskoj u pružanju usluge zaštitara
u civilu - kućnih detektiva. Zadatak kućnog detektiva zaštitarske djelatnosti
suzbijanje je te hvatanje počinitelja krađa. Osim osobnoga
zapažanja naši djelatnici koriste nadzorne centre u kojima
preko video nadzora (kamera)
prate događanja u trgovinama. A o našim rezultatima
svjedoče podatci o broju krađa i pokušaja krađa te smanjenje inventurnoga manjka
kod klijenata. I zbog toga naši
klijenti sve više shvaćaju kako
ovakav oblik tjelesne zaštite
nije trošak nego investicija.
Uz redovitu edukaciju i obuku kućni detektivi uče kako
prepoznati situacije vezane za
krađe, ali i kojim se metodama
i taktikama služiti prilikom
postupanja prema mogućim
počiniteljima, vodeći računa
o Zakonu o privatnoj zaštiti.
Imamo posebno obučene timove kućnih detektiva specijalizirane za pojedine oblike
kaznenih djela u trgovačkome
poslovanju. Uz prevenciju
od krađa kućni detektivi štite zaposlenike u trgovinama
i samim time povećavaju sigurnost i poboljšavaju učinak
djelatnika u trgovinama. Naša
tvrtka u mogućnosti je izraditi sigurnosnu prosudbu za
objekte koje štitimo, skrenuti
pozornost na moguće nepravilnosti i propuste te na taj
način podići sigurnost na višu
razinu. Isto tako možemo pružiti obuku djelatnicima tvrtki
koje štitimo, kao i kontrolu i
preglede djelatnika, kontrolu
blagajni kao i testne krađe.
Vodeći računa o potrebama
naših klijenata, ali i tržišta,
pružamo široki spektar usluga
u zaštiti osoba i imovine. U
tome smislu pružamo usluge
prijenosa i prijevoza novca i
vrijednosti. Taj segment našega djelovanja posebno se
dobrim pokazao kod naših
klijenata u trgovačkim centrima i trgovinama koji posluju
na dnevnoj bazi utrška. Za-
štitari-pratitelji, koji rade na
poslovima osiguranja i transporta vrijednosnica, pozorno su odabrani. Svi oni prošli
su dodatne obuke rukovanja
vatrenim oružjem te obrane
od napada. Prije dolaska u
sektor pratnje svaki djelatnik
proveo je najmanje tri godine na svim poslovima unutar
tvrtke uz svakodnevnu kontrolu stečenoga rada i znanja.
Kada je riječ o tjelesnoj zaštiti
tvrtka prije svakoga preuzimanja zaštite nekoga objekta
ili prostora obavlja sigurnosnu prosudbu. Na temelju te
prosudbe izrađujemo upute
i radne obveze zaštitara i ču-
vara i tako podižemo razinu
osiguranja. Uz sve to našim
klijentima pružamo i usluge
našega vatrogasca.
Naša tvrtka kroz osiguravanje
brojnih manifestacija stvorila
je tim sposobnih i educiranih
zaštitara i redara, koji mogu
udovoljiti svim zahtjevima
klijenata. Godinama pružamo naše usluge na sportskim,
kulturnim i vjerskim mani-
siječanj/veljača 2013. www.instore.hr
festacijama, te koncertima, a
dio našega rada odnosi se i na
uspostavu reda i zašite sigurnosti u disko klubovima.
Uz sve spomenuto specijalizirani smo u pružanju neposredne tjelesne zaštite štićenih osoba. Zasigurno to
su najsloženiji zadatci, a naši
tjelohranitelji prolaze strogu
selekciju (psihološke testove,
borilačke sportove i obuku
gađanja iz vatrenoga oružja).
Na taj način stručnim analizama izdvajaju se djelatnici s
najkvalitetnijim sposobnosti-
45
ma za obavljanje tih složenih
zadataka.
Naša tvrtka pruža uslugu tehničke zaštite kroz ugradnju
alarmnoga sustava kojim se
štititi prostor od neovlaštenoga ulaza. Ukoliko je objekt
povezan s dojavnim centrom
(CDS) naše tvrtke, tada u
svakome trenutku (jer svi
postavljeni alarmi, 24 sata se
elektronski prate) naši klijenti
imaju uvid u stanje i ispravnost ugrađenoga sustava.
Prilikom aktivacije alarmnoga
sustava na teren se šalje interventni tim (naše interventne
ekipe djeluju od 0 - 24 sata u
gradu Zagrebu i svim našim
poslovnicama na području Republike Hrvatske), koji
obilaskom utvrđuje stanje na
štićenome objektu te o svemu
obavještava korisnika i dežurnoga operatera te zadržava
počinitelja, ukoliko ga zatekne,
do dolaska policije. Prepoznajući želje naših klijenata kojima
pružamo usluge zaštite velikih
objekata u mogućnosti smo
osigurati cjelodnevni video i
alarmni nadzor bankomata i
noćnih trezora i u slučaju potrebe intervenirati u najkraćemu mogućemu roku.
O tvrtki Klemm Sigurnost
KLEMM SIGURNOST d.o.o. za tjelesnu i tehničku zaštitu jedna je od
vodećih tvrtki u Hrvatskoj koja se bavi poslovima tjelesne i tehničke zaštite osoba i imovine. Tvrtka je osnovana 2003. godine, a na
svojim početcima zapošljavala je svega 14 ljudi. Tijekom godina,
tvrtka je prerasla u veliku kompaniju koja danas zapošljava više od
800 ljudi diljem Hrvatske, a osim Zagreba ima podružnice još u 10
gradova te se pozicionirala kao lider u branši. S ciljem povećanja
zadovoljstva korisnika usluga KLEMM SIGURNOST implementirala
je normu ISO 9001:2000. Glavni kapital i komparativna prednost
KLEMM SIGURNOST-i, naši su zaposlenici koji se kontinuirano
stručno usavršavaju i educiraju kako bi mogli kvalitetno odgovoriti na zahtjeve klijenata različitih profila. Zahvaljujući profesionalnosti i fleksibilnosti naših zaposlenika, kao i kontinuiranom
provođenju zacrtanih strateških ciljeva kompanije, KLEEM SIGURNOST postao je najpoželjniji partner u Hrvatskoj za zaštitarske
poslove.
46
siječanj/veljača 2013. www.instore.hr
na mjestu prodaje
ANALITIKA KONVERZIJE POSTJETITELJA U KUPCE
Konverzija - posljednja
neotkrivena metrika
Trgovci bez poznavanja odnosa pretvaranja posjetitelja u kupce donose puno lošije poslovne odluke u
području akcija oglašavanja, prodaje i raspoređivanja radne snage. Oni se danas bave analitikom prodaje,
a zanemaruju analitiku posjećenosti njihovih trgovina i analitiku konverzije posjetitelja u kupce. Upravo
tako bi se mogao sažeti sadržaj knjige Conversion, The last great retail metric, autora Marka Ryskog koja
posebno vrijedi u našoj regiji.
Autor: Miha Senčar, direktor komercijale
Tenzor d.o.o., [email protected]
V
ećini trgovaca u regiji za izračunavanje konverzije još uvijek
nedostaje kvalitetan podatak
o broju posjetitelja u njihovim
trgovinama. U inozemstvu je korištenje ove metrike središnja tema svakoga prodajnoga sastanka, posebno preko
"velike bare", gdje je korištenje brojanja
posjetitelja najviše rašireno. U našoj regiji primećujem kako većina trgovaca u
pogledu nagrađivanja zaposlenih, njihova
raspoređivanja te planiranja akcija oglašavanja temelji svoje poslovne odluke na
broju računa i na osnovi prodaje, što ne
prikazuje sveukupnu sliku. Na taj način,
naime, ne znamo koliki dio potencijalnih
kupaca smo stvarno uspješno obradili.
Ako dobro razmislimo, uspješnost trgovine je vrlo relativan pojam. Osnovno
pitanje glasi, je li trgovina s najvećim
prometom zaista najučinkovitija trgovina, odnosno jesu li dvije trgovine s istim
prometom jednako učinkovite? Odgovor
je ne, nije uvijek tako, jer moramo uspoređivati prodaju s podatkom o tome što
je bio potencijal svake trgovine – a njega
predstavlja broj posjetitelja u trgovini.
Svaki posjetitelj trgovine (u većini slučajeva, osim izuzetaka) je potencijalni
kupac, a od osoblja u trgovini i naravno
same ponude ovisi koliko tih posjetitelja
ćemo pretvoriti u kupce.
Tehnologija brojanja/kretanja
posjetitelja
Da bi mogli izmjeriti konverziju, prema
tome, potrebna su nam dva podatka - broj
računa i broj posjetitelja. Prvi podatak je
dostupan svakome trgovcu, dok drugi
zahtijeva uvođenje tehnologije brojanja
posjetitelja koja će neprekidno davati pouzdane podatke o posjeti. Poznajemo tri
osnovne tehnologije brojanja koje se međusobno razlikuju, kako po točnosti, tako
i po cijeni. Najjednostavniji i najjeftiniji
oblik je brojanje linijskim IR brojačima
posjetitelja, koji je dobar na uskim i manje frekventnim ulazima, gdje je istovremeni prolaz više osoba odjednom manje
vjerojatan – i pored toga točnost brojanja takvih brojača je maksimalno 70%.
IR brojači mogu prikazivati podatke na
LCD ekranu koji osoblje na kraju dana
resetira, a podatke ručno upiše u tablicu/
POS program, a možemo ih povezati i u
mrežu da podaci budu memorirani u bazi
podataka. Sljedeći po točnosti su monokularni video-brojači, odnosno brojači
koji se temelje na video kamerama. Zbog
slabosti pri procesiranju svjetlosnih promjena, prepoznavanje predmeta sličnih
čovjeku u pokretu, s ovim brojačima možemo u idealnim uvjetima računati do
85% točnosti podataka. Video-brojačima
slijede termički brojači koji postižu točnost do 95%, a možda i više. Slabost ovih
brojača je utjecaj upuhavanja zraka različite temperature, a inače imaju višestrukih prednosti. Na točnost ne utječu svjetlosni uvjeti ili sjene, a isto tako ni ostali
predmeti u pokretu. Ovi brojači predstavljaju i najbolji odnos između kvalitete
dobivenih podataka i cijene. Najtočniji
Tip trgovine
Očekivana konverzija
FMCG
40 - 80 %
Proizvodi za dom
40 - 80 %
Pokloni/Hobi/Specijalizirane trgovine
20 - 50 %
Supermarketi
10 - 40 %
Elektronika
10 - 30 %
Odjeća
5 - 25 %
Namještaj
5 - 20 %
Obuća i modni dodaci
3 - 20 %
Nakit
3 - 15 %
Izvor: Preuzeto od M. Ryskog 2011., za američko tržište
siječanj/veljača 2013. www.instore.hr
47
i najskuplji su tzv. stereo brojači koji za
brojanje koriste dvije leće. Točnost može
biti veća od 98% jer zbog stereo vida možemo razlikovati čak odrasle od djece, što
je za neke trgovce značajno jer dijete ne
žele tretirati kao potencijalnoga kupca.
Posljednje tri kategorije brojača u većini
slučajeva povezujemo s bazom podataka
u kojoj se memoriraju podaci brojanja.
Programska oprema
Najvitalniji dio rješenja za izračunavanje
konverzija je upotrebljiva i pregledna
programska oprema za vizualizaciju podataka. Na tržištu je velika ponuda takve
opreme, ali samo rijetko koja je stvarno
upotrebljiva. Ona mora omogućiti četiri osnovna pogleda na podatke - dnevni
(po satima), tjedni/mjesečni (po danima)
i godišnji (po mjesecima), a poželjna je i
mogućnost rotacijske tablice za upite po
mjeri. Mora omogućiti prijenos podataka
o broju posjetitelja u druge baze podataka odnosno programske alate (npr. ERP),
kao i unos POS/kadrovskih podataka za
računanje konverzije. Naprednija programska rješenja omogućuju i unos (automatski ili ručni) metapodataka, kao što
su na primjer vremenski podaci, podaci o
marketinškim akcijama i akcijama o važnijim događajima u blizini trgovina koji
bi mogli utjecati na posjećenost. Najsofisticiraniji programi omogućuju osnovnu
analitiku i obavještavanje/alarmiranje na
osnovi unaprijed definiranih algoritama
– npr. kada algoritam automatski utvrdi
da je prodaja u nekome razdoblju akcije
doduše bila bolja, ali je konverzija zaostajala iza prosječne konverzije u usporedivome razdoblju. Prilikom kupovine programske opreme treba obratiti pozornost
i na skalabilnost pri kasnijem proširenju
te na mogućnosti prilagođavanja, jer svaki trgovac ima vlastite želje u vezi s pogledom na podatke.
Vrijednost posjetitelja
Osnovna pitanja svakoga rukovoditelja
maloprodaje odnosno trgovca bi svakoga jutra morala biti, koliko ljudi je jučer
ušlo u svaku moju trgovinu i koliko smo
njih uspjeli uvjeriti da postanu naši kupci. Sljedeće pitanje je kako možemo obje
stvari poboljšati. Svaki trgovac zna koliko
vrijedi prosječni kupac, a koliko posjetitelj? Korelacijom podataka o posjetiteljima i prodajnim podacima trgovac dobiva
podatak o prosječnoj košarici/kupovini
po posjetitelju (ne po kupcu), što postaje
značajna metrika pri definiranju uspješnosti marketinških akcija, jer možemo
stvarno izmjeriti koliko potencijala (u
novcu) nam je marketinška akcija donijela.
Konverzija kao osnovna metrika
uspješnosti i efikasnosti
Formula za izračunavanje konverzije je
jednostavna - broj transakcija/broj posjetitelja. Moramo biti svjesni da prije svega
broj posjetitelja nije "čisti" podatak, jer
obuhvaća i višestruke ulaske iste osobe,
ulaske osoblja, ulaske obitelji ili grupa
posjetitelja, kao i ulaske djece. Najnovijim tehnologijama brojanja neke od
ovih slabosti se mogu anulirati odnosno
podatke prilagoditi imajući u vidu situaciju. Općenito, bolje je da podatke o
prolascima ostavimo takve kakvi su. Prilikom uspoređivanja između više trgovina najvažnije je da se usporedba radi na
istoj osnovi, i to je konverzija koja je uz
iste pretpostavke u svim trgovinama zajednička. Na same rezultate konverzije
inače utječu brojne vanjske i unutrašnje
okolnosti, zbog toga će u lancu sličnih
trgovina uvijek postojati varijanca, čak i
između vrlo sličnih trgovina. U vanjske
čimbenike ubrajamo samu lokaciju trgovine, demografsku strukturu stanovnika
u blizini trgovine i prisustvo konkurenci-
je u blizini. U unutrašnje čimbenike koji
mogu utjecati na konverziju ubrajamo
proizvodni asortiman u trgovini, broj zaposlenih, alociranje zaposlenih tijekom
radnoga dana, prodajnu učinkovitost
osoblja i efikasnost osoblja pri zaključivanju prodaje. Na osnovi usporedbe
konverzija između pojedinih trgovina i u
pojedinim satima radnoga dana u jednoj
trgovini, trgovac se zatim može odlučiti
o utjecaju na te činitelje imajući u vidu
rezultate detaljne analize podataka o posjeti, prodaji i konverziji. Najveća teškoća
je u tome što mnogi trgovci izbjegavaju
dodatne podatke za obradu, ostaje, dakle,
još pitanje isplati li se sve to? Samo jedan postotak viša konverzija zbog boljih
odluka rukovodstva može signifikantno
povećati godišnju prodaju. Mislim da je
to isplativo. O tome i o nekim detaljima,
u sljedećemu broju InStore-a.
OSOBNA ISKAZNICA
Tvrtka Tenzor d. o. o. osnovana je
1993., i djeluje u sastavu grupe
Tenzor. Grupa je preko vlastitih
tvrtki prisutna u Albaniji, Hrvatskoj,
Makedoniji, Sloveniji i Srbiji. Članice
grupe Tenzor nude cjelovita rješenja
tehničke zaštite, poslovne inteligencije i inteligentnih zgrada. Zastupnici
smo najvećih brandova u navedenim
industrijama kao što su: Sensormatic,
NEDAP, American Dynamics, Esser,
Irisys, Brickstream i Johnson Controls. Tvrtka od 2009. prodaje vlastitu programsku platformu REMS - Retail
Event Management System, poznatija
po modulu za brojanje posjetitelja i
računanje konverzija.
48
siječanj/veljača 2013. www.instore.hr
na mjestu prodaje - istraživanje
VRSTE IN-STORE OGLAŠAVANJA
Presudno za kupovinu
Kako bi što više upotpunile komunikaciju na mjestu prodaje, mnoge kompanije koriste razne formate
ovoga oglašavanja poput wobblera, shelf dividera, podne grafike, detektora na ulazu ili se odlučuju za
brandiranje trgovačkih kolica i ulaznih vrata.
Autor: Miloš Raičević, menadžer prodaje,
BTL Mandis Media, www.mandis.rs
S
vjedoci smo sve učestalijih kampanja koje se odvijaju na samomu
mjestu prodaje, tu gdje se i donosi
krajnja odluka o kupovini. Iza odluke povećanja proračuna za BTL marketing je želja kompanija za povećanjem
izravne komunikacije s potrošačima. Pored boljega ciljanja i komunikacije “jedan
na jedan”, ove kampanje su i lako mjerljive, što odluku da se proračuni za ATL
smanje, čini još lakšom. BTL kampanje
se osmišljavaju kako bi poticale prodaju,
a samim time i povećale prihode kompanija, što je u doba krize od vrlo velikoga
značaja.
Kako bi što više upotpunile komunikaciju na mjestu prodaje, mnoge kompanije
koriste razne formate In-store oglašavanja poput wobblera, shelf dividera, podne
grafike, detektora na ulazu ili se odlučuju
za brandiranje trgovačkih kolica.
Trgovačka kolica su format, koji je, zbog svoje mobilnosti, najduže u kontaktu s
potrošačem. Ovaj vid oglašavanja je pogodan za promociju novih proizvoda i trenutnih akcija, a primijećenost iznosi čak 97%.
Komunikacija s potrošačem ne počinje po
ulasku u objekt, već na samome parkingu.
Nakon izlaska iz svojih automobila, neometani od drugih formata oglašavanja,
potrošači u velikoj mjeri primjećuju kućice za trgovačka kolica i kompanije koje
se na njima oglašavaju.
O TVRTKI MANDIS
Tvrtka Mandis, osnovana 2003. godine,
vodeća je u Hrvatskoj u OGLAŠAVANJU NA
MJESTU PRODAJE u najznačajnijim maloprodajnim lancima na tržištu. U svojoj ponudi
ima i VANJSKO OGLAŠAVANJE u formatu
Walscape-a, Bigboard-a i Megaboard-a na
brojnim atraktivnim lokacijama u svim
najvećim gradovima Hrvatske i duž najfrekventnijih prometnica, te OGLAŠAVANJE NA
TRAJEKTIMA Jadrolinije. Klijenti nam već
godinama ukazuju povjerenje oglašavajući
se na našim medijima i formatima i prepoznali su u nama pouzdanoga partnera koji se
uspješno prilagođava njihovim potrebama.
Na ulazu u prodavaonicu postoje formati uz pomoć kojih kompanije podsjećaju
kupce na marketinške aktivnosti unutar prodajnoga mjesta.
Promocijski panoi na ulaznim detektorima, prema istraživanju agencije Valicon iz
2009. godine, su jedan od najuočljivijih formata u In-store oglašavanju. Čak 72%
kupaca primijeti proizvod koji se oglašava na navedenome formatu.
siječanj/veljača 2013. www.instore.hr
49
Brandiranje panoa na pomičnim vratima je jedan od učinkovitih načina da se prije ulaska u prodajno mjesto proizvod
istakne u odnosu na konkurenciju.
Jedan od najkreativnijih načina komunikacije u hipermarketima je podna grafika. Prema istraživanjima, 21% potrošača
se odluči na kupovinu kada im pozornost privuče poruka
koja se nalazi na podnoj grafici.
Na policama, osim proizvoda, potrošači sve češće mogu primijetiti različite vrste POS (Point Of Sales) materijala poput wobblera i shelfdividera. Prema istraživanjima, ove vrste
formata djeluju jako sugestivno u procesu kupovine. Wobbler primjećuje 97% kupaca, dok se njih čak 45% odluči na
kupovinu proizvoda koje su prethodno vidjeli na wobbleru.
Ova vrsta POS materijala se najčešće koristi prilikom lansiranja novih proizvoda i predstavlja jednu od bitnijih čimbenika komunikacije koji donosi prevagu prilikom odluke o
kupovini.
Pojedine kompanije pristupaju brandiranju pozicija na samome kraju procesa kupovine, kako bi podsjetile potrošače
na svoje proizvode i usluge. Za brandiranje blagajni, kao i za
brandiranje razmaknica na blagajni, se u najvećoj mjeri odlučuju financijske institucije. Kako je čekanje u redu u velikim
hipermarketima doneklo postalo normalno, ne čudi podatak
da je 49% potrošača izjavilo da im se branding blagajni svidio, jer su imali dosta vremena da isti i primijete.
50
siječanj/veljača 2013. www.instore.hr
category management
ZADNJI KORAK MENADŽMENTA KATEGORIJE
Kontrola i revizija
Cilj kontrole i revizije menadžmenta kategorije je unaprjeđenje poslovnog planiranja i donošenja odluka o
kategoriji, te kreiranje nove osnove ocjene i nagrađivanja organizacije koja realizira menadžment kategorije.
Autor: Darko Vaselić, Business
Development Manager, BiH,
Makedonija, Albanija i Kosovo,
Johnson & Johnson
Kontrola kategorije
Kontrola kao funkcija menadžmenta, predstavlja mjerenje i
korekciju aktivnosti u namjeri
da se realiziraju ciljevi i planovi. Kontrola je tijesno povezana s revizijom. Pri tome,
revizija predstavlja provjeru i
preispitivanje cjelokupnih aktivnosti neke kompanije, koja
treba obuhvatiti: ciljeve, planove, organiziranje, tehnike i
metode i kadrove...
Informacijska
tehnologija
je bitan čimbenik efikasne i
efektivne kontrole i revizije u procesu menadžmenta
kategorije. Naime, kao što
je omogućila razvoj menadžmenta kategorije proizvoda,
tako je razvoj informacijske
tehnologije omogućio razvoj i
usavršavanje kontrole i revizije. Razvoj kontrole, kao sustava mjerenja rezultata menadžmenta kategorije proizvoda,
može se obavljati u sljedećim
koracima:
nadžmenta kategorije, kao i
individualnih planova kategorija u odnosu na postavljene
ciljeve, na razini kategorije i
kompanije. Cilj je unaprjeđenje poslovnoga planiranja i
donošenja odluka o kategoriji,
te kreiranje nove osnove ocjene i nagrađivanja organizacije koja realizira menadžment
kategorije.
Skup mjera za ocjenu
rezultata menadžmenta
kategorije proizvoda
•definiranje načela oblikovanja novoga sustava za mjerenje rezultata,
•odabir odgovarajućih mjera
rezultata,
•oblikovanje informacijskog
sustava koji će omogućiti
mjerenje rezultata,
•povezivanje
motivacije
(ocjene i nagrađivanja) za
novi sustav mjerenja rezultata.
Bogetić navodi da se u uravnoteženi sustav mjerenja rezultata uvrštavaju ostvarenja
ciljeva menadžmenta kategorije proizvoda u četiri područja: mjere potrošača, tržišne
mjere, mjere snabdijevanja i
financijske mjere.
Mjere potrošača su, pri mjerenju razultata menadžmenta
kategorije, vrlo bitne iz razloga što su potrošači ishodišna
točka napora u menadžmentu
kategorije te se vrši mjerenje:
razine zadovoljstva i lojalnosti potrošača, prodornosti
Novi sustav mjerenja rezultata čini skup metoda i alata koji
se koriste za praćenje progresa cjelokupnoga procesa me-
Uloga kategorije
kategorije, učestalosti kupnje
kategorije, itd. Mjereći ove
parametre, želi se provjeriti
koliko je menadžment kategorije prepoznat od strane
potrošača i koliko utječe na
pojedine parametre vezane za
potrošače i njihovo ponašanje
prilikom kupnje.
Tržišne mjere podrazumijevaju mjerenje efektivnosti konkurentske strategije
menadžmenta kategorije na
tržištu. Od krucijalnoga značaja je ispravno definiranje
konkurencije na određenome
tržištu za određenu maloprodajnu kompaniju. Navedenim
mjerama želi se steći uvid o
uspješnosti strategije menadžmenta kategorije proizvoda
u odnosu na konkurentske
strategije menadžmenta kategorije proizvoda.
Mjere opskrbe su, također,
od velikog značaja za ukupnu
ocjenu uspješnosti menadžmenta kategorije proizvoda.
Razlog za navedeno je što
opskrba ima značajan utjecaj
na performance kategorije. U
Mjere rezultata kategorije
Eksterni rezultati
Eksterni uzorci
Interni uzorci
Interni rezultati
Odredišna
Prodajni/tržišni udio
- prodaja
- potrošnja
Razina usluge
- dobavljač do DC
- DC do trgovine
Troškovi nabave
Operativni troškovi
Trošak zaliha
Profit (apsolutno i
postotno)
Prinos na investirano
Rutinska
Prodajni/tržišni udio
- prodaja
- potrošnja
Razina usluge
- dobavljač do DC
- DC do trgovine
Troškovi nabave
Operativni troškovi
Trošak zaliha
Profit (apsolutno i
postotno)
Prinos na investirano
Sezonska
Prodajni/tržišni udio
- prodaja
- potrošnja
Razina usluge
- dobavljač do DC
- DC do trgovine
Troškovi nabave
Operativni troškovi
Trošak zaliha
Profit (apsolutno i
postotno)
Prinos na investirano
Pogodnost
Prodajni/tržišni udio
- prodaja
- potrošnja
Razina usluge
- dobavljač do DC
- DC do trgovine
Troškovi nabave
Operativni troškovi
Trošak zaliha
Profit (apsolutno i
ppostotno)
Prinos na investirano
Tablica 1. Korporativna očekivanja od uloge kategorije
siječanj/veljača 2013. www.instore.hr
Kompanija – mjere rezultata kategorije
Odjel – mjere rezultata kategorije
Kategorija – mjere rezultata
Prodaja
Prodaja
Prodaja
Neto marža
Neto marža
Neto marža
Zadovoljstvo potrošača
Zadovoljstvo potrošača
Zadovoljstvo potrošača
Postotak privatne marke
Postotak privatne marke
Postotak privatne marke
GMROI
GMROI
Postotak obrtaja trgovine
Postotak obrtaja trgovine
51
Visina prosječne potrošačke košarice
Tablica 2. Konzistentne mjere rezultata na različitim razinama maloprodajne tvrtke
ovome slučaju se mjere: dinamika opskrbljivanja, servis
opskrbljivanja,
pouzdanost
dobavljača, uvođenje novih
proizvoda i adekvatnost nabavnih cijen... Bitnost financijskih mjera je općepoznata. U ovome slučaju mjere
se: obrtaj; bruto/neto profit,
obrtaj zaliha, GMROI (bruto
marža kao povrat na investirana sredstva), obrtaj ili profit
po decimetru dužine prodajne
police, itd.
Kao što je poznato, za različite
uloge kategorija se postavljaju
ciljevi, koji se zatim trebaju
mjeriti. Kako to može izgledati za četiri osnovne uloge
prikazuje tablica 1. Na osnovi
postavljenih jasnih brojčanih
pokazatelja za pojedine ciljeve olakšava se utvrđivanje
odstupanja i donošenja odluke o potrebi korektivne akcije.
Sama kontrola, a ako je potrebno i revizija, su u ovome
slučaju, u mogućnosti pokazati nedvosmislena odstupanja, ako postoje, od zadanih
ciljeva.
Da bi navedeni način mjerenja bio ostvariv u praksi, potrebno je imati implementiran
zadovoljavajući informacijski
sustav. Za potrebe uvođenja
novoga balansiranoga skupa
mjera potrebno je uvesti ABC
sustav praćenja troškova i
izvođenja profitabilnosti.
Kako bi navedeni koncept
dao što optimalnije rezultate,
potrebno je rezultate menadžmenta kategorije proizvoda povezati s motivacijom
zaposlenih u timovima menadžmenta kategorije. Sustav
mjerenja se mora zasnivati
kako na mjerilima koja tretiraju rezultate kratkoročnoga
obilježja, tako i na mjerilima
koja tretriraju rezultate dugoročnoga obilježja. Samo
uravnoteženi spoj ova dva
skupa mjerila može dati
objektivne pokazatelje kretanja kategorije. Ako se partneri u procesu menadžmenta
kategorije proizvoda usuglase da im je bitnija dugoročna perspektiva, onda mogu
mjerilima dugoročnoga obilježja dati veći značaj/ponder.
Obrnuto je u slučaju da je
bitnija kratkoročna perspektiva. U tablici 2. je prikazan
konzistentan sustav mjera za
različite razine maloprodajne
kompanije.
Revizija kategorije
Cilj ovoga koraka je otkriti
nedosljednosti između postojećega plana i trenutnoga poslovnoga okruženja u kojemu
posluje maloprodajna kompanija. Ako se utvrde navedena
odstupanja, pristupa se prilagođavanju poslovnoga plana
novonastaloj situaciji. Revizija
kategorije, kao provjera sveukupnih aktivnosti zahtijeva
provjeru pet glavnih područja:
•Kartu ciljeva: trenutni status
dostignutoga u odnosu na
ciljeve postavljene u karti
ciljeva;
•Tržište: jesu li se dogodile
neke značajnije promjene
na tržištu koje su uzrokova-
le određena odstupanja koja
imaju objektivne uzroke;
•Implementaciju plana: što je
do sada napravljeno i postoje li određene slabe točke u
implementaciji plana;
•Provjera liste aktivnosti: ovo
je, također, jedno od područja koje zaslužuje pomniju analizu;
•Implikacije: aktivnosti koje
proizlaze kao rezultat dosadašnje analize.
Učestalost revizija kategorije
je nešto što ovisi od partnera
u procesu menadžmenta kategorije proizvoda i oko čega
postoje različita stajališta.
Uglavnom, ova učestalost ovisi od udjela kategorije u ukupnome prometu. Tako, kategorije koje spadaju u prvih 40
posto uglavnom se revidiraju
između dva i tri puta godišnje.
Kategorije koje spadaju od 40
- 80 posto obično se revidiraju jedan do dva puta, a zadnjih
20 posto kategorija se revidira
jednom godišnje. Proces revizije kategorije se razlikuje od
maloprodavača do maloprodavača.
Ovo je proces koji bi trebao
obuhvatiti osobe iz timova
oba partnera u procesu menadžmenta kategorije proizvoda. Praktični argumenti
koji podržavaju ovo su da maloprodavači uglavnom imaju
podatke s mjesta prodaje, dok
dobavljači imaju podatke o
širem tržištu i konkurenciji
u kategoriji. Samo ako se u
analizu uključe svi podatci,
može se doći do kvalitetne
slike kretanja konkretne ka-
tegorije. Obzirom na značaj
ovoga partnerskoga odnosa,
u svijetu postoji ocjenjivanje najboljih kompanija po
pitanju provođenja menadžmenta kategorije. Kroger, Wal-Mart and Target su
zadržali svoje pozicije kao tri
najbolja maloprodavača po
pitanju prakticiranja menadžmenta kategorije, a prema
anketiranim predstavnicima
proizvođača u okviru Kantar
Retail’s 2011 Category Leadership Benchmarking study.
Na strani proizvođača u istoj
studiji su najbolje ocijenjeni
Procter&Gamble, Kraft Foods i PepsiCo. Za efikasno
i efektivno provođenje kontrole i revizije, od važnosti
je raspolaganje primjerenim
informacijskim
sustavom.
U nedostatku informacijske
tehnologije koja može podržati kvalitetno provođenje
kontrole i revizije, dolazi
do devijacija u samome odvijanju ovoga procesa. Ovo
iz jednostavnog razloga, što
kontrola i revizija bez primjerenog
informacijskog
sustava zahtijevaju mnogo
napora i vremena, a na kraju
daju rezultate koji su, vrlo često, upitni.
Literatura:
Bogetić, P. Z.: “Menadžment
kategorije proizvoda”, Data
status, Beograd, 2007.
Fisher, M., Vaidyanathan, R.:
“Which Products Should
You Stock”, Harvard Business Review, prosinac 2011.
52
siječanj/veljača 2013. www.instore.hr
istraživanje
AGENCIJA HENDAL PREDSTAVLJA
Analizu marke –
Brand Performance (BP)
Brand Performance® Hendalov je proizvod za praćenje učinkovitosti marke. Ovo istraživanje uveli smo
kako bismo pratili svjesnost, lojalnost i zadovoljstvo markom kod ciljne skupine korisnika, a klijentu
pružili koristan alat u upravljanju markom.
Autorica: Tamara Jović, Agencija Hendal,
[email protected]
šačima. U toj komunikaciji, promocija
puno utječe na svjesnost i poznatost jedne
marke u odnosu na drugu - konkurentsku.
Poznavanje marke ima utjecaja na ponašanje kupca, te na njegovo povjerenje i
lojalnost.
Hendalovo BP – Brand Performance®
istraživanje uveli smo kako bismo pratili
svjesnost, lojalnost i zadovoljstvo markom
kod ciljne skupine korisnika, a klijentu
pružili koristan alat u upravljanju markom. Zato smatramo da je naš BP moćan
alat za upravljanje markom koji omogućuje:
•mjerenje i optimiziranje marketinških
aktivnosti
•
utvrđivanje položaja vlastite marke
među brojnom konkurencijom
•praćenje učinkovitosti marke kroz vrijeme
U
današnjem konkurentnom i
globalnom tržištu održale su
se snažne marke proizvoda.
Snaga marke leži u ulaganjima u njen razvoj, distribuciju i
promociju, čime se stvara odnos s kupcem
i povećava vrijednost pojedine marke. U
sve konkurentnijem tržištu razlike među
markama sve više se sele na emocionalnu
razinu, a racionalni elementi prate ove
emocionalne. Razvoj marke podrazumijeva stalno osluškivanje njenog odnosa s
potrošačima, te njen „suživot“ s konkurentima. Upravo zbog toga, kontinuirano
istraživanje tržišta je postalo nužno, i ono
je važno za sve koji žele graditi odnos sa
svojim potrošačima.
Danas se povjerenje kod kupaca gradi
cijelim nizom marketinških alata, a upravo istraživanje tržišta daje jake i stabilne
osnove za komunikaciju i odnos s potro-
•identificiranje konkurenata i potencijalnih prijetnji prije nego što postanu
realna opasnost
i o konkurentskim markama. Poznavanje
određene marke prikazuje snagu prisustva
pojedine marke u svijesti ispitanika, odnosno govori o tome na koje će marke ispitanik pomisliti kada će razmišljati o kupnji/
sklapanju ugovora. Prva spomenuta marka je najjače prisutna u svijesti ispitanika
(najveća “zasićenost” markom), te je to u
najvećem broju slučajeva marka koju ispitanik najčešće koristi ili marka koja je
intenzivno reklamirana te je i vjerojatnost
kupnje za tu marku najveća.
Istraživanja pokazuju da lojalnost kupaca
marki proizvoda direktno doprinosi profitu, rastu i životnom vijeku proizvoda.
U nekim slučajevima 5%-tno povećanje
lojalnosti rezultiralo je 15%-tnim povećanjem prometa. Lojalni kupci čvršće su
vezani uz marku, spremni su za nju platiti više, te je također njihovo zadovoljstvo
markom na višoj razini.
Istraživanje branda pruža informacije o
poznatosti marke, lojalnosti potrošača,
zadovoljstvu i imidžu koji marka ima kod
ciljne skupine, ali također daje informacije
Smatramo zato da je iznimno važno sustavno pratiti lojalnost kupaca i održavati
upravo one elemente koji doprinose većoj
lojalnosti. Tvrtka koja ulaže u povećanje
lojalnosti svojih kupaca, kontinuirano
mjeri efekte marketinških aktivnosti na
njihovu lojalnost i oblikuje proizvod u
skladu sa zahtjevima tržišta svjesna je da
je lakše i jeftinije zadržati postojećeg nego
privući novog kupca.
siječanj/veljača 2013. www.instore.hr
53
KLJUČNI BENEFITI
Opća uspješnost marke, kategorije i konkurenata
Ključne mjere zdravlja i vrijednosti marke: prisutnost u svijesti potrošača,
lojalnost, zadovoljstvo, funkcionalni i emocionalni učinak, image
Konkretne preporuke za poboljšanja elemenata marketing mixa
KLJUČNI KORISNICI
Product/ Brand / Category manageri
Direktori marketinga
Ključni čimbenici uspjeha – motivi odabira i promjene
Tehnolozi
Prijedlozi novih strategija kojima bi se pojačale veze između vaše marke
i njezinih obožavatelja
SADRŽAJI ISTRAŽIVANJA:
POZNATOST
Spontana
svjesnost
Dominantnost
marke
Analiza
“lažnog sjaja”
LOJALNOST
Različiti
aspekti
lojalnosti
Preporuka
marke
Zamjenska
marka
Analiza
vezanosti kupaca
uz marku
Analiza
kvadranata
Analiza
dvostruke
važnosti
ZADOVOLJSTVO
IMIDŽ
Imidž
marki
Perceptivna
mapa
Bendixen
analiza
U cilju praćenja lojalnosti kupaca, Hendal
ispituje različite elemente, te je također
razvio Indeks lojalnosti. Ovaj indeks se
kreće od 0 do 1, pri čemu 0 znači potpunu
nelojalnost, a 1 potpunu lojalnost. Općenito se relativno dobrim smatraju indeksi
iznad 0,6. Važnost zadovoljstva kupaca
očituje se u činjenici da je dobivanje novog kupca puno skuplje nego održavanje
i izgradnja odnosa s postojećim kupcima.
Također, zadovoljni kupci doprinose građenju imidža kompanije, jer i sami reklamiraju proizvod, dok s druge strane nezadovoljni kupci mogu utjecati na građenje
negativnog imidža o kompaniji, kroz prenošenje svog lošeg iskustva.
Isto tako zadovoljni su kupci lojalniji, lakše i brže prihvaćaju nove proizvode, ali i
znatno su manje osjetljivi na cijenu.
Indeks lojalnosti
Sve navedeno govori u prilog činjenici da
se povećanjem zadovoljstva kupaca povećava profit kompanije, te je zato zadovoljstvo
kupaca jedna od važnih mjera u Hendalovom BP-u i u svrhu ispitivanja zadovoljstva
koriste se različite analize (Analiza kvadranata, Analiza dvostruke važnosti) koje daju
specifične informacije o elementima zadovoljstva. Takvo istraživanje zadovoljstva
omogućuje usmjeravanje i poboljšavanje
karakteristika proizvoda kojima su kupci
manje zadovoljni.
Na kraju, ispitivanje imidža proizvoda/
kompanije je važno jer imidž također utječe
na odnos potrošača prema proizvodu. Zato
smatramo da kontinuirano ispitivanje imidža, te građenje pozitivne slike o kompaniji
među potrošačima dugoročno utječe na
stvaranje zadovoljnih i lojalnih kupaca.
54
siječanj/veljača 2013. www.instore.hr
intervju
Pisao je svojedobno Luka Lune Jović, a isto smo napisali i mi
koji smo nedavno ugošćeni u poduzeću Rekord TIM Oriovac
Čista posla sa
znakom
SLONA
Ti si me jučer ugostio kod svoje kuće
u firmi kakvu sam vidio boraveći u Europi i čitam u tvojoj jubilarnoj knjizi kako si koračao ljudskom nogom po slonovoj stopi.
Slonovi dugo pamte
pisali su vještiji od mene
a pamtimo i mi lik slona od tvojih inicijala
Pejić Marko Rekord TIM Oriovac
i pamtit će se kao ostvarenje tvojih ideala.
Marko Pejić je na ledini stvorio poduzeće zadovoljnih zaposlenika
i nema te spužve koja to djelo može izbrisati.
Autor: Tomislav Ciliga, [email protected]
Dobavljačima se roba isplaćuje točno u
dogovoren dan, a plaća za pedesetak djelatnika isplaćuje se u prva dva dana tekućeg mjeseca
Tvrtka Rekord Tim d.o.o. u gotovo 40
godina postojanja i rada niti jednom nije
bila u blokadi, a radnici redovito primaju
plaću. U tom vremenu tvrtka je od obiteljske manufakturne radionice prerasla
u prvoga i najvećeg proizvođača spužvi
za kućanstvo na ovim prostorima.
- Nisam napravio firmu koja će stvarati
dugove. Išli smo korak po korak, ulagao
sam onoliko koliko je vlastita zarada dopuštala. Nismo ulazili u rizične kredite,
a pogotovo ne u osobna trošenja i pomodarstva - kaže Marko Pejić, osnivač i
vlasnik, koji nema ni vikendicu, ni jahtu.
Vlasnik i direktor oriovačke tvrtke Rekord
Tim, Marko Pejić, svojevrsni je vizionar
u svome poslu. Proizvodnju spužvica za
posuđe započeo je još davne 1975. godine. Rekord Tim je danas najveći hrvatski
proizvođač spužvi za kućanstvo i u svojim modernim pogonima zapošljava pedesetak djelatnika. Tvrtka je proizvodno
i tehnološki opremljena da može konkurirati svima na svjetskome tržištu. S gospodinom Markom Pejićem pričali smo
o počecima, uspjesima, očekivanjima i
budućnosti koja očekuje Rekord Tim.
Kako i kada je počela uspješna priča o
Rekord Timu?
Priča o „američkom snu“ kako ja to volim
nazvati, započela je 1975. godine. Došao sam na ideju da na tržištu nedostaje
spužvica za posuđe, pranje automobila i
valjaka za ličenje. To su bili prvi početci. Najveći problem je bio steći prvotni
kapital. Poslije spužvi krenuli smo s proizvodnjom skutera. Biznis se razvijao.
Početkom rata nestalo je i turizma i gostiju, a mi smo se morali okrenuti drugačijoj proizvodnji. Okrenuli smo se preradi poliuretana koju i danas razvijamo.
Kako je došlo do imena Rekord Tim?
Odabrali smo ime Rekord jer smo vjerovali
da ćemo postići rekord u proizvodnji i prodaji spužvi. Tvrtka se do 1990. zvala Rekord,
a 1993. smo iz obrta prešli u tvrtku i dodali ime TIM, što predstavlja početna slova
imena moje supruge, kćeri i mojega imena.
Koji su glavni proizvodi vaše tvrtke i
koje sve kategorije pokrivate?
Naša tvrtka ima tri profitabilne jedinice
i jednu tehnološku cjelinu. To su spužve
za čišćenje i prerada poliuretana tehničkih elemenata koji služe za ambalažu i za
filtriranje akvarija za vodu. Druga profitabilna jedinica je proizvodnja proizvoda
za vrt - sjedalice, ležaljke za plažu, akrilni
stolnjaci, koji imaju stalnu zaštitu i lagano
se održavaju. Treća profitabilna jedinica je
EcoSorb. EcoSorb proizvodi predstavljaju
univerzalne industrijske upijače za industrijske tekućine. Oni su namijenjeni za
rješavanje ekoloških problema u industriji
i prirodi. Polažemo veliku nadu u zaštitu
okoliša, zato smo se i uključili u ovakvu
proizvodnju. Tu smo očekivali puno, ali
nismo ostvarili očekivane rezultate. No,
ovi proizvodi će imati veliku budućnost
siječanj/veljača 2013. www.instore.hr
55
nekoliko tjedana smo prodali prvi veliki
kontejner u Sudan i u Kuvajt. To je obećano tržište za budućnost. U Kuvajtu je ljude
oduševila kvaliteta i dizajn našega proizvoda, a bilo je jako puno ponuda iz europskih
zemalja. Napravili smo petogodišnji ugovor. Čak smo i preveli internetske stranice
na arapski jezik i pismo. U pregovorima
smo s dosta arapskih zemalja. Pregovaramo u Maroku. To je zemlja s 30 milijuna
ljudi, a nemaju proizvodnju spužvi.
kada uđemo u EU. Na kraju dolazimo do
tehnološke cjeline. Kod proizvodnje spužvi i prerade poliuretana stvaraju se određeni viškovi materijala. Mi ih ne bacamo
u otpad, nego ih meljemo i izrađujemo
jastučiće i ležaljke od toga viška. Ništa se
ne baca te se tako i smanjuje zagađenje
okoliša. Razvijali smo se tako da smo vodili računa o svemu tome, da sve ostatke
iz proizvodnje opet upotrijebimo za nešto
novo, stvorimo neku dodanu vrijednost.
Na kraju je to i dalo rezultata, zbog čega
je ova tvrtka tako uspješna. Mi nemamo
nekakvih velikih problema u ova teška
vremena. Imamo financijsku stabilnost.
Koja su vaša glavna izvozna tržišta i na
kojima od njih najbolje poslujete?
Mi smo što se
tiče izvoza u
povojima.
Na
tržištu
Bosne
i Hercegovine
smo dobro pozicionirani, tamo
imamo
najbo-
lje rezultate od svih zemalja u regiji. Naš
proizvod je u BiH prepoznatljiv i tražen.
Još prije pet godina počeli smo se pripremati za to veliko europsko tržište. Tamo
vas nitko ne može spasiti ako nemate konkurentan proizvod. Nema veza, preporuka.
Morate imati inovativan proizvod kojega
nema na tržištu. Nama tu kineski proizvođači nikako ne mogu konkurirati. Kod
njih je vrlo skup transport, puno je lošija
kvaliteta samoga materijala, a i ne ulažu
puno u ekologiju i zaštitu okoliša kao mi.
U Europi se s takvim proizvodom ne može
puno postići. Očekujemo širenje u segmentu robnih marki na švicarsko tržište. Idemo
polako, kvalitetno i sigurno. Postižemo
svoje ekonomske ciljeve u proizvodnji.
Rekord Tim svoje proizvode već izvozi u
Švicarsku, Italiju, Sloveniju, Austriju, a
odnedavno i u Sudan i Kuvajt. Prije
Kako ste zadovoljni prodajnim rezultatima u Hrvatskoj u prošloj godini i kakve rezultate očekujete u ovoj godini u
Hrvatskoj?
Ovu godinu planiramo ostati na razini
prošle godine. U 2012. u segmentu sredstava za čišćenje postigli smo rast za oko
6 do 7 posto. Mi u Hrvatskoj držimo oko
25 posto tržišta. Treba uvažavati i konkurenciju. Možemo još rasti nekoliko posto,
to vidimo i kroz robne marke. Rekord Tim
proizvodi 95 posto tržišta robnih marki u
segmentu spužvi, krpa i svih proizvoda za
čišćenje od nekih 50 proizvoda.
Tko radi distribuciju proizvoda Rekord
Tim-a u Hrvatskoj?
Distribuciju osim Istre, obavljamo isključivo sami. U Puli imamo skladište iz kojega
distribuiramo proizvode po Istri. Trenutno
smo u fazi izgradnje velikoga logističkoskladišnoga centra. Mislim da ćemo ga
uspjeti završiti iz vlastitih sredstava. Mi
ulažemo u logistiku. Naša vozila su stara
najviše četiri godine, nakon čega ih mijenjamo. Nemamo znači troškove održavanja. Nakon toga dolazi novi kombi, novi
kamion.
Kako se tvrtka Rekord Tim nosi s proizvodima sličnih cijena, ali i skupljih kao što
su uvozni proizvodi iz zapadnih zemalja?
56
siječanj/veljača 2013. www.instore.hr
intervju
Priča o slonu
ci prepoznali. Mi smo radili puno anketa i
istraživanje za domaće tržište.
Našim proizvodima u ovome dijelu Europe
ne može nitko konkurirati. Mi smo tehnološki opremljeni s najmodernijim strojevima. Možemo proizvesti 100.000 spužvi na
dan. Odlično smo pozicionirani u sredini
Hrvatske i sve nam je blizu. Tako su nam
troškovi dostave robe vrlo sniženi. Ne bojimo se konkurencije. Imali smo ponuda za
izradu jeftinijih proizvoda i iz inozemstva,
međutim mi stalno zagovaramo ekologiju
i kvalitetu. To je naše proizvodno opredjeljenje koje će prevladati. Mi radimo kvalitetne proizvode, ekološki prihvatljive koji
imaju budućnost i koji će sigurno opstati.
Dobili smo informacije od naših kupaca da
izbjegavaju kupovati jeftine spužve. Jer ili
smrde po ljepilu ili se odljepljuju i zadržavaju miris. Jedino Rekord Tim i Vileda u
Hrvatskoj rade poliuretanske spužve. Kod
takvih vrsta spužvi manja je potrošnja vode
i deterdženata. To znači da se takve spužve lakše ispiru, imaju duži vijek trajanja
i ne upijaju mirise. Zbog toga su 50 do 80
posto skuplje od konkurencije. To su kup-
Socijalna osjetljivost
Mi smo izrazito socijalno osjetljiva
tvrtka. Bio sam poslodavac godine
zbog zapošljavanja osoba s invaliditetom. Sponzoriramo i košarkaški
klub Rekord TIM. Dosta surađujemo
s ustanovama za mentalno hendikepirane. Surađujemo i sa ženskim
zatvorom u Požegi. Jedan dio proizvodnje i šivanja krpa preselili smo u
Požešku kaznionicu. S njima dobro
surađujemo. Sitnije poslove dajemo
invalidima.
Uvažavamo sve socijalne probleme.
Vjerojatno dajemo više novca za
bespomoćne i siromašne nego što ga
dajemo u oglašavanje. Nema dana
da ne uplatimo 500 do 1.000 kuna
za donacije za bolesne i siromašne.
Koliko važnosti pridajete marketingu i
oglašavanju u svome poslovanju?
Oglašavamo se kroz časopise, nešto manje
na televizijskim i radio postajama. Većinom radimo promocije i direktan marketing te kontakt s našim kupcima. Za ovu
godinu je plan što više akcija i kontakata s
potencijalnim kupcima. A oglašavat ćemo
se i u časopisima, za koje procijenimo da
su nam korisni, kao što je vaš InStore magazin koji izlazi u cijeloj regiji. Treba znati
procijeniti koja je naša ciljna grupa. I naravno vrlo smo aktivni preko naših internetskih stranica i društvenih mreža.
Koliko važnosti pridajete poslovnome
usavršavanju vaših djelatnika?
Mi stalno imamo neke inovacije. Svoje
probleme rješavamo sa svojim zaposlenicima. Mi smo u ovome poslu 38 godina.
I znamo svu problematiku. I tako obučavamo ljude da zajedno rješavamo svoje
probleme. Mi smo sami proizveli nekoliko
strojeva koji su jako skupi i na kojima smo
radili godinama. Ali smo postigli cilj. Bez
dobrih i zadovoljnih ljudi te ulaganja u njihovo znanje i educiranje nema ni uspješne
tvrtke. Ja tako gledam na to.
Kakve izazove očekujete za Rekord Tim
kada uđemo u EU?
Očekujem puno. Prvo, što se tiče carinskih
zapreka, špedicije, to su nepotrebni troškovi kojih više neće biti. Kada vozite kombi
u Austriju, tu su vam troškovi za papire
najmanje 100 eura. Ali imate zaradu. Očekujem smanjenje troškova i bržu dostavu
robe. Pripremamo se već pet godina za EU.
Pripremamo paletu novih ekoloških proizvoda, koje smo već prodali u Austriji, ali
krećemo i na teško problematično tržište
Njemačke. U svakome slučaju, očekujem
pozitivnije poslovanje. Bit će velika konkurencija, ali se ne bojim konkurencije.
Ne bojim se zdrave konkurencije, bojim se
samo one nelojalne.
Kako vidite svoju tvrtku u bližoj budućnosti, kroz pet godina?
Rekord Tim u bližoj budućnosti vidim kao
dobro globalno pozicioniranu kompaniju,
kao tvrtku koja ima prepoznatljiv proizvod,
Sjedili smo u nekom društvu s
jednim grafičkim umjetnikom. Pala
nam je na um zgodna misao o slonu
i mojim inicijalima. Surla je ispala
početno slovo mog prezimena Pejić,
a noge su ispale početno slovo mog
imena Marko. Ideja se pokazala
dobrom i pametnom jer svi uvijek
pričaju o tom logotipu.
ljude, strojeve i kapital. Mislim da za nas
ne bi trebalo biti problema.
Što smatrate svojom najboljom poslovnom
odlukom u zadnjih 20 godina i koja priznanja ste dobili za svoje poslovne uspjehe?
Smatram da je to upravo moja poslovna
politika o zadržavanju 50 posto kapitala,
odnosno dobiti za refinanciranje u nove
programe i proizvode. Druga moja dobra
osobina je prepoznavanje tržišta. Od samih
početaka pričanja o EU, počeli smo razmišljati što mi sve trebamo napraviti i kako
se pripremiti da bismo spremni došli na to
veliko tržište. Zbog toga smo zatražili i dobili sve bitne certifikate, snimili smo tržite
i tehnološki smo se opremili. Zatim tu je
stalni razvoj novih proizvoda. Rasli smo
onoliko koliko smo imali vlastitih sredstava. Dobrom poslovnom odlukom smatram
i stalna ulaganja u moderne tehnologije,
softvere, vozila za distribuciju s GPS-om
čime smo smanjili potrošnju goriva i energije. O svim segmentima vodimo računa.
Zato i jesmo u ovih 38 godina izrasli u jednu ozbiljnu i dobro pozicioniranu tvrtku s
kvalitetnim brandom kojega kupci itekako
prepoznaju.
I tako svi mi jedan po jedan .
Kamen po kamen i zrno po zrno
i tako još mladi i nasmijani i raspjevani
naučismo da se samo radom obitelj hrani.
I krenuli smo mnogi kao i ti Marko
nekim svojim životnim putem
a jučer se sretosmo poslije dvadest ljeta
kod tebe na uzornom gospodarstvu
i sa smijehom i sa pjesmom
...i sa ribickim prutom.
Odlučili smo i ovaj razgovor završiti stihovima spomenutog Luke Lune Jovića.
Planiranjem do usPjeha na sajmovima i strukovnim
ocjenjivanjima u fokusu prilika četiriju zemalja!
međunarodni sajmovi
Proljetni sajam
graditeljstva, energetike, komunalnih i obrtnih djelatnosti
4. - 7. 4. 2013. godine
Post viva
Međunarodni sajam iz oblasti obavljanja pogrebnih poslova i održavanja groblja
5. - 7. 4. 2013. godine
lov
Međunarodni sajam lova i ribolova
19. - 21. 4. 2013. godine
naturo
Međunarodni sajam outdoor aktivnosti i odmora u prirodi
19. - 21. 4. 2013. godine
aGra
Međunarodni sajam poljoprivrede i prehrambene industrije
24. - 29. 8. 2013. godine
sajam inPak
Međunarodni sajam ambalaže, tehnike pakiranja i logistike
23. - 28. 8. 2014. godine
soBra
Međunarodni sajam obrane, zaštitarske djelatnosti, sigurnosti građana i spašavanja
18. - 20. 9. 2014. godine
međunarodna ocjenjivanja kvalitete
međunarodno ocjenjivanje mesa i mesnih proizvoda
23. - 24. 5. 2013. godine (svježe meso) / 19. - 20. 6. 2013. godine (mesni proizvodi)
međunarodno ocjenjivanje mlijeka i mliječnih proizvoda
4. - 7. 6. 2013. godine
međunarodno ocjenjivanje voćnih sokova, bezalkoholnih pića i pakirane vode
21. 6. 2013. godine
otvoreno državno ocjenjivanje vina – vino slovenija Gornja radgona
ocjenjivanje vina proizvedenih od grožđa iz ekološkog uzgoja
22. - 26. 7. 2013. godine
ocjenjivanje meda uz prisutnost međunarodnih sudionika
6. 8. 2013. godine
međunarodno ocjenjivanje poljoprivredne mehanizacije i opreme
22. - 23. 8. 2013. godine
otvoreni natječaj pod nazivom slovenski „oskar“ za ambalažu
16. 5. 2014. godine
pomurski sejem d.d.
Cesta na stadion 2, 9250 Gornja Radgona, Slovenija
T: +386 (0)2 5642 116, F: +386 (0)2 5642 160 E: [email protected], www.pomurski-sejem.si
58
siječanj/veljača 2013. www.instore.hr
inMarketing
U OPUŠTENOJ ATMOSFERI NA HRVATSKI NAČIN
Idealan domaći gemišt
Nakon samostalne kampanje Studenca kao garancije dobrog gemišta, Podravka je prepoznala brand
Kutjevačka graševina kao idealnog partnera. S obzirom na pozitivan blind test koji je izdvojio
jedinstvenu prednost Studenca, a to je njegovo dobro miješanje s vinima, Podravka je upravo tu
činjenicu odabrala kao fokus komunikacije.
Autorica: Vanja Osredečki,
Account Director u reklamnoj
agenciji Bruketa&Žinić OM,
[email protected]
S
tudenac je prirodna mineralna voda iz
Lipika u v­
lasništvu
Podravke. Blind test
istraživanje agencije Puls iz
lipnja 2007. te kolovoza 2009.
godine istaknulo je prednost
Studenca kao mineralne vode
posebno dobre za miješanje s
vinom. Potaknuti tom činjenicom, kao i iznimno uspješnom reklamnom kampanjom
Studenac – Garancija dobrog gemišta iz 2010. godine (Grand
Prix, Effie), Podravka i Kutjevo inicirali su nadgradnju spomenute kampanje kojom se
komunicira partnerstvo dvaju
brandova - mineralne vode
Studenac i bijelog vina Kutjevačke graševine.
Izazovi strateškog
komuniciranja
Studenac na hrvatskom tržištu
drži stabilnu drugu poziciju.
Kako sveukupno tržište mineralnih voda pada, utvrdila se
mogućnost rasta prodaje prvenstveno povećanjem učesta-
losti potrošnje od strane postojećih potrošača Studenca,
popratno i osvajanjem novih
potrošača.
Tijekom godina, komunikacija Studenca bila je relativno
štura, nekonzistentna i neprilagođena stvarnim potrošačima branda, a nakon 2006.,
osim manjih trade aktivnosti
nije bilo prave komunikacijske
kampanje. Repozicioniranje
branda postalo je nužnost kao
i odmak od uobičajene komunikacije na tržištu mineralnih
voda fokusirane na čistoću i
opće prednosti vode.
S obzirom na pozitivan blind
test koji je izdvojio jedinstvene prednosti Studenca, a to
je njegovo dobro miješanje s
vinima, Podravka je upravo
tu činjenicu odabrala kao fokus komunikacije. Nakon samostalne kampanje Studenca
kao garancije dobrog gemišta,
Podravka je prepoznala brand
Kutjevačka graševina kao idealnog partnera.
Realna ciljna skupina bili su
potrošači koji mineralnu vodu
miješaju s vinom (gemišt) i
konzumaciju vrše u različitim
neformalnim i opuštenim situacijama sa svojim najbližima
(prijateljima i obiteljima). To
su prvenstveno muškarci između 35 i 55 godina starosti
iz ruralnih područja Slavonije
i sjeverozapadne Hrvatske obiteljskim ljudima koji vole
prijateljska druženja i od medija preferiraju televiziju.
Inicijalni zadatak reklamne
agencije Bruketa&Žinić OM
bio je osmisliti komunikacijsku kampanju koja će funkci-
onalne vrijednosti mineralne
vode branda Studenac prezentirati u novom ruhu stvarnih
vrijednosti definirane ciljne
grupe: Studenac je idealan za
gemište i konzumiraju ga prvenstveno muškarci prilikom
druženja s obitelji i kompićima
u opuštenoj atmosferi na hrvatski način. Studenac govori
domaćim jezikom i sastavni
je dio svakodnevne opuštene
atmosfere. Kutjevačkom graševinom možemo Studencu
kao garanciji dobrog gemišta ponuditi i domaćeg partnera.
Ciljevi kampanje bili su povećanje prodaje, te povećanje svijesti o brandu Studenac i par-
tnera Kutjevačke graševine te
takozvanog brand willingnessa.
Kreativna ideja
komunikacijske
kampanje
Glavna ideja komunikacijske
kampanje je: Uz Studenac ne
postoji krivi gemišt - svaka od
bezbroj kombinacija omjera
mineralne vode i vina jednako je točna. Ideja je došla iz
razgovora s ciljnom skupinom
kroz niz neformalnih intervjua koje je obavila agencija.
Tom je prilikom uočena simpatična podudarnost – svatko
je imao svoj omiljeni recept za
gemišt, odnosno omjeri vina i
siječanj/veljača 2013. www.instore.hr
mineralne varirali su od ispitanika do ispitanika. Recept je
najčešće uključivao neimenovano domaće vino te omiljenu
mineralnu vodu koja mora biti
dobro gazirana kako bi gemišt
uspio. Gemišt se pokazao kao
tradicionalno,
neformalno
piće koje se može prilagoditi
ukusu svakog pojedinca što je
uvelike doprinijelo njegovoj
popularnosti.
Za potrebu komunikacije
oformljeno je tako šaroliko muško društvo glumaca,
inspirirano ekipama koje se
mogu pronaći u svakom lokalnom "bircu", susjedstvu i oko
svakog roštilja. Oni su omogućili da na vrlo plastičan način
ispričamo priču o gemištu kao
nezahtjevnom narodskom piću
koje se prilagođava svakome.
Svaki akter kampanje postao
je ambasador jedne od poznatih vrsta gemišta. Pri tome je
svaki od njih promovirao svoj
recept prema omjeru mineral-
59
ne i vina potrebnih za pripremu pa smo dobili: fiftač (polapola), prst-prst (1/4 vode i 3/4
vina), sportski (3/4 vode i 1/4
vina), škropec (1/5 vode i 4/5
vina), a za potrebu kampanje
izmislili smo i posni gemišt koji
se sastoji od 99% mineralne i
samo natruha vina.
Uvažavajući na ovaj način lokalnu kulturu i tradiciju, Studenac na opušten i nenametljiv način pokazuje da poznaje
materiju i uključuje se u ekipu
kao ravnopravan član. Kako bi
se što je više moguće primakli
ciljnoj skupini, za kanale komunikacije odabrani su TV,
tisak i radio.
Za potrebe zajedničkog brandiranja, bilo je samo potrebno
u recepturu umjesto neimenovanog domaćeg vina dodati
Kutjevačku graševinu i kampanja je ponovno realizirala
postavljene ciljeve, ovaj put
oba branda.
O agenciji Bruketa&Žinić OM
Bruketa&Žinić OM je grupa agencija specijalizirana za
brand strategiju, dizajn, strateško planiranje i sve vrste
online i offline marketinških komunikacija. Grupu čine
reklamne agencije: Bruketa&Žinić OM - Zagreb, Popular
Bruketa&Žinić OM - Beograd, Bruketa&Žinić OM - Baku,
brand konzultanti Brandoctor, digitalna agencija Brlog
i Brigada, studio za projektiranje i optimizaciju prodajnog mjesta, produkt dizajn i arhitekturu. U tijeku
je formiranje agencije u Beču, a agencija je nedavno
pokrenula i vlastiti brand odjeće od organski uzgojenog
pamuka – Brokula&Ž.
60
siječanj/veljača 2013. www.instore.hr
povijest branda
Cockta
Piće naše i vaše
mladosti
Cockta je piće koje je ušlo u živote različitih generacija. Svatko tko ju je pio, pamti je po posebnom
obliku bočice, specifičnome okusu, promidžbenim sloganima i vremenu u kojemu ju je pio.
Priredila: Una Milićević
C
entralizirana planska privreda u
Sloveniji počela se, barem simbolično, liberalizirati od 1953. godine,
nakon registracije branda Cockta.
Cockta je prvi primjer maštovitog
imena za proizvod široke potrošnje, a za
njenu promociju su, već od samoga početka,
bile korištene različite komunikacijske tehnike. Ovaj brand je skoro desetljeće oblikovao oglašivačke standarde na slovenskome
tržištu. Pionirski koraci, ne samo na tržištu
pića, nego i u području oglašavanja, bili su
presudan čimbenik njezine dugoročne tržišne konkurentnosti.
Priča o Cockti…
…počela je 1952. godine, kada je Ivan
Deu, direktor poduzeća Slovenija vino,
u kovčegu s naljepnicom broda Queen
Mary, kojim je doputovao iz SAD-a, donio
bočicu Coca-Cole. U toj i u sljedećoj godini, u poduzeću su razvijali tajnu formulu
za slično, prvo gazirano bezalkoholno piće
na domaćemu tržištu. Samo ime nastalo je
od riječi koktel (cocktail), jer je u pitanju
mješavina šipka, limuna i raznovrsnih ljekovitih biljaka. Podrijetlo riječi Cockta
treba tražiti i u njenom uzoru Coca-Coli.
U poduzeću Slovenija vino tada je bio zaposlen Emerik Zelinka, koji je znanje stjecao radeći u poduzeću svoga oca, zajedno
s mlađim bratom Leom. Pred Drugi svjetski rat, imali su mali laboratorij, gdje su
proučavali voće, destilaciju, fermentaciju i
proizvodili likere, desertna vina, voćne sirupe i sokove. Poslije rata, poduzeće im je
bilo nacionalizirano. Emerik se zaposlio u
Slovenija vinu, a Leo na Institutu za alkoholnu industriju u Generalnoj direkciji za
prehrambenu industriju LRS. Braća su i
dalje surađivala i zato je vrlo vjerojatno da
je u izradi recepta za Cocktu sudjelovao
i Leo. Ali, sigurno je da je u tome glavnu ulogu imao Emerik, koji se opravdano
smatra ocem Cockte.
Nastanak imidža
Studentu arhitekture Sergeju Pavlinu
1952. godine direktor poduzeća Slovenija
vino, Ivan Deu, dao je zadatak da osmisli imidž Cockte, odnosno izradi etiketu i
bocu za Jugocolu, koja se kasnije zvala i
Yugocockta, a oglašavali su je i kao Cockta Cockta. Izgled slova za natpis Cockta
Cockta, Pavlin je posudio iz novina “Slovenski narod”, koje su izlazile pred Drugi
svjetski rat.
On je također osmislio i prvu bočicu
Cockte i aktivno sudjelovao u njenoj izra-
siječanj/veljača 2013. www.instore.hr
di u staklarni Straža, u Rogatecu. Bočica je
bila reljefna i izgledala je kao da je prekrivena kapljicama rose. U nedostatku vremena, Pavlin nije mogao osmisliti i plakat,
pa je pomoć zatražio od Uroša Vagaje, koji
je nacrtao poznatu preplanulu djevojčicu s
pletenicama, odjevenu u žutu majicu, koja
pije Cocktu. Djevojčica s plakata postigla
je veliki uspjeh i dan-danas je jedna od
najpoznatijih Cocktinih likova.
Sergej Pavlin je kreirao i druge promocijske proizvode, a zanimljivo je da je još
1952. nacrtao sjevernoga medvjeda koji
pije Cocktu, ali je njegov prijedlog tada
odbačen. Sjeverni medvjed je 40 godina
kasnije, točnije 1993. g., postao zaštitni
znak Coca-Cole.
Promocijske aktivnosti
8. ožujka 1953. zaposleni u poduzeću Slovenija vino su pripremili veliku promociju
Cockte na skijaškim skokovima na Planici.
Gledatelji skokova na 120-metarskoj skakaonici dolazili su vlakom iz Zagreba, Rijeke, Maribora, Novog Mesta i Ljubljane,
tako da je oglašavanje počelo još na željezničkoj postaji. Panoi su bili postavljeni od
stanice do skakaonice, zatim na mjestu gdje
su se spuštali skakači, kao i ispod mosta
skakaonice. Djevojke iz poduzeća Slovenija
vina šetale su među gledateljima i dijelile
im Cocktu, koju su nosile u drvenim kutijama s opasačem oko vrata, što je bilo vrlo
inovativno za to vrijeme, a i praktično.
Poslije ove uspješne promocije Cockte na
Planici nastavilo se s promocijskim aktivnostima. Jedna od njih bila je i oglas na
kojemu su bili prodavačica s metalnom
košaricom za prodaju Cockte na peronima
s djecom koja piju Cocktu. Ovaj oglas je
objavljen 1953. u biltenu koji je izdavalo
poduzeće Slovenija vino, u kojemu su obavještavali kupce o novostima i pozivali ih
na kupnju proizvoda Yugocockte. Bilten je
bio namijenjen ugostiteljskim objektima,
hotelima, restoranima, kavanama, gostionicama, organizatorima sportskih događaja, slastičarnicama i slično. Iz Slovenija
vina kupcima su naročito isticali da čuvaju
i redovno mijenjaju prazne bočice za pune.
Rast, pa pad prodaje
OOd samih početaka Cockta je ostvarivala vrlo dobru prodaju, a značajno povećanje uslijedilo je od ljeta 1963. g., kada je
u Beogradu otvorena prva punionica za
bezalkoholna pića. Tri godine kasnije na
Paliću je otvorena druga. Tako je u ljeto
1967. g., na području tadašnje Jugoslavije,
bilo 90 licencnih proizvođača, koji su godišnje na tržište plasirali 75 milijuna bočica. Tada je postala sporna kvaliteta Cockte, pošto je ona bila generički pojam za sva
cola pića. Puno drugih proizvođača sode,
bez licence, počelo je puniti boce svojim
pićem, na koje su stavljali etikete s nazivima Extra Cockta, Super Cockta i slično.
Slovin, nekadašnje poduzeće Slovenija
vino, da bi zadržalo kvalitetu, oduzeo je
licence kooperantima i usmjerilo se u razvoj vlastitih punionica, čiji je broj znatno
smanjen. Posljedica toga bio je ukupni
pad proizvodnje, a samim time i prodaje.
Razlozi za manju prodaju su povezani i s
činjenicom da su na tadašnje jugoslavensko tržište došli Coca-Cola i Schweppes.
Do 1968. g., Cockta je bila jedino gazirano bezalkoholno piće, ali dolaskom CocaCole i otvaranjem Jugoslavije, ljudi su se
okrenuli novitetima sa zapada. Slovin je
1969. g. pripremio veliku promocijsku akciju, ali usprkos uloženome trudu prodaja
je i dalje padala. Cockta je bila u slabijem
položaju još samo 1993. g., poslije osamostaljenja Slovenije.
Piće više generacija
Tvrtka Droga Kolinska ponovno je spojilo proizvodnju Cockte pod jednim krovom. Ona se proizvodi na isti način, po
strogo čuvanome receptu, koji zna samo
nekoliko ljudi.
Ovoga ljeta Cockta se počela puniti u limenke s pokazivačem temperature. U
kompaniji prate najnovije trendove, što
potvrđuje činjenica kako uvode stalno
nove okuse, kao što su Cockta naranča,
Cockta limeta, Cockta light…
61
•1953. su Cocktu prijavili i upisali u
knjigu Saveznog patentnog biroa u
Beogradu, kao i u knjigu patentnog
biroa u Bernu;
•Bočice su postale predmet opće
potražnje i zanimanja, i, po nekim
pisanjima, vrlo brzo je došlo do
nestašice. Inače, godine 2005. Cockta
je dobila nagradu za dizajn bočice u
Sloveniji;
•Cijena za bočicu od 0,25 l bila je 30
dinara, što je bilo dosta povoljnije od
boce piva;
•Stručnjaci koji su radili marketing morali su prilagoditi bočicu
europskim standardima, odnosno
takozvanoj eurobočici od 0,25 l. Ovaj
standard je vrijedio za sva pića u
Jugoslaviji, osim za Coca-Colu koja je
mogla zadržiti svoju veću bočicu;
•Na Planici je uspješno promoviran
slogan “Cockta i sport!”, koju su
proizvođači nastavili njegovati i
u budućnosti, pa se tako Cockta
nastavila oglašavati na svim većim
priredbama u Ljubljani, Sloveniji i
kasnije u cijeloj Jugoslaviji. Cockta
je i danas prisutna na skokovima na
Planici;
•Cockta se 1970. počela prodavati i
u Poljskoj pod imenom Polo Cockta,
gdje su je proizvodili u devet većih
pivovara i prodavali je godišnje više
nego u cijeloj Jugoslaviji (80 milijuna
bočica). Dvije godine su sirup za
Cocktu izvozili i u Nizozemsku;
•Zbog pada prodaje, 1974. godine
proizvođač je krenuo u potragu za
novim vidovima promocije na tržištu.
Uslijedila je promjena vizualnog identiteta i Cockta je ponovno osvojila
potrošače. U tom razdoblju nastao
je i jedan od najboljih promidžbenih
slogana: “Cockta, piće vaše i naše
mladosti”. Pored ovoga, uveden je
još jedan: “Piće koje pije već treća
generacija”;
•Uz 30. godišnjicu Cockte prvi su put
na tržište poslali PET bočicu i promijenili vanjski izgled Cockte;
•Već na 35. godišnjici Cockte, 1988.
godine, predstavili su Cocktu u novom
ruhu, i to baš u Planici. Do tada se
Cockta pila iz bočica, plastičnih čaša,
a poslije i iz konzervi.
62
siječanj/veljača 2013. www.instore.hr
logistika
NAMJENA JE NEDVOSMISLENA INFORMACIJA O LOGISTIČKOJ JEDINICI UNUTAR OPSKRBNOGA LANCA
Logistička etiketa
Logistička etiketa s kojom se označavaju logističke pošiljke predstavlja univerzalni jezik između
naručitelja, dobavljača i ostalih subjekata unutar opskrbnoga lanca. Zbog nje je preuzimanje
robe u ulaznome skladištu naručitelja brže i kvalitetnije.
paleti, serija, rok upotrebe, podrijetlo
robe). Uvjet za to je da svi partneri u
lancu opskrbe razmjenjuju poruke preko RIP-a (računalna razmjena podataka): narudžbe, potvrde narudžbi, najava
dostave, dostavnica, faktura…
DOBAVLJAČ d.o.o.
G
Najvažniji i obvezan podatak na logističkoj etiketi je redni broj koda kontejnera (engl. Serial Shipping Container
Code - SSCC). Taj podatak je za svaku
logističku jedinicu (karton, paleta, kontejner) jedinstven i sastoji se od broja
tvrtki koji dodjeljuje organizacija GS1
i iz rednoga broja pošiljke (brojač). Na
početku koda je brojčana oznaka koju
•e-dokumenti su zapisani u standardiziranom obliku.
odredi onaj koji je upotrebljava, a na
kraju je još i kontrolni broj.
Poseban naglasak na SSCC kodu je
zbog toga jer s njegovim očitavanjem
dobivamo sve podatke o pošiljci (npr.
sadržaj pošiljke, količina proizvoda na
S RIP sustavom moguće je poduprijeti cijeli postupak u opskrbnome lancu.
S uvođenjem takvoga sustava tvrtke
uštede dosta novca jer izbjegnu papirnato poslovanje i jer s automatizacijom
opskrbnih procesa snižavaju administrativne troškove. Kada naručitelj pošalje narudžbu preko RIP-a, radni nalog se kod dobavljača samostalno kreira
Informacijski sustav
za kupce
P
RI
Pot
v
e
Pr i
Dobavljač poš prema
iljk
e
rda
p
tež reuze
ine
te
ro
b
Može se dogoditi da dobavljač pošalje
robu na pravo mjesto, ali roba zbog greške na logističkoj etiketi nije preuzeta
u skladište. To znači troškove za dobavljača i naručitelja. Još veći problem je
da naručitelj može doći u “out of stock”
situaciju.
•e-dokumenti su nadomjestak za papirnate oblike zapisa;
av
a
Logističku etiketu možemo si predstaviti i kao registarsku tablicu palete. Na
etiketi je jedinstveni registarski broj
palete (SSCC) i drugi podaci o paleti i
proizvodima na njoj.
RIP je sustav koji omogućava razmjenu
podataka između poslovnih programa
(ERP) u elektroničkom obliku. Kod
toga su ključne dvije značajke:
DOBAVLJAČ, d.o.o.
st
lavni razlog za uvođenje te usluge je povećanje protoka robe
i istodobno s time smanjenje
potrebe za većim zalihama. Sve
navedeno su razlozi da otpremanje pošiljki s logističkom etiketom već neko
vrijeme zahtijevaju svi veći naručitelji.
Sada je na tržištu primjetan trend da i
manji naručitelji uz obnovu svojih logističkih procesa, od svojih dobavljača
traže logističku etiketu. Uvjet za mogući prijam robe na ulaznome skladištu
je da je etiketa proizvedena u skladu s
GS1 standardom. U suprotnome može
doći do zastoja na ulaznome skladištu i
posljedično do gubitaka koje mora pokriti dobavljač zbog pogrešne logističke
etikete. Cijena takvih pogrešaka je obično ovisna o sadržaju pošiljke i može čak
i premašiti njenu vrijednost.
Do
Autor: Urban Brodnik, vođa projekata za
područje proizvodnje i upravljanja osnovnih
sredstava, Špica International
Transport
Logistička
etiketa
Slika 1: Put robe od dobavljača do kupca.
Prijevoznik
Skladište
za kupca
siječanj/veljača 2013. www.instore.hr
63
Primjer iz prakse:
Veći slovenski trgovci (na primjer Mercator, Spar Slovenija, Engrotuš) od
svojih dobavljača kod zaprimanja robe traže logističku etiketu, napravljenu
po GS1-128 standardu. Ako dobavljač ne šalje robu označenu logističkom
etiketom, mora plaćati penale. Događa se čak i to, da trgovac prekine suradnju s dobavljačem jer nije u stanju opremiti svoje pošiljke s GS1 logističkom
etiketom.
Razloga za takve radikalne poteze trgovaca je više. Jedan od njih je taj da
trgovci prehrambenih proizvoda moraju tačno slijediti seriju proizvodnje
i državu podrijetla. To zahtijeva Uredba komisije (ES) br. 1221/2008. S
logističkom etiketom omogućavamo da dobavljači kupcu (u tome slučaju
trgovcu) prenose podatak o seriji i državi podrijetla te tako udovolje uredbi. S druge strane trgovci mogu uz pomoć logističke etikete jako ubrzati
preuzimanje robe u ulaznome skladištu, ako je ona opremljena s logističkom
etiketom. U nekim skladištima je postupak preuzimanja automatiziran, što
pomaže da roba brže dođe na prodajne police i time se smanje administrativni troškovi.
i dolazi do skladišta bez posredovanja
administratora. Pred skladište šalje paket naručitelju, opremi ga s logističkom
naljepnicom na kojoj je i SSCC kod.
Istodobno dobavljač preko RIP-a naručitelju šalje najavu dostave i istodobno
mu šalje sve podatke o pošiljci (količina,
rok upotrebe). Naručitelj tako kod sebe
ima sve podatke o pošiljci i prije nego
li ona dođe do skladišta. Uz preuzimanje pošiljke kod naručitelja zadatak je
skladištara da očitavanjem SSCC koda
zaprimi robu. Sustav za upravljanje
skladištem (engl. WMS – Warehouse
Management System) poslije toga samostalno povezuje podatke o pošiljci sa
SSCC kodom. Prednost toga je da skladištar cijelu paletu preuzme s očitanjem
jednoga koda.
Druga prednost koju omogućava RIP je
smanjenje broja pogrešaka koje su posljedica administracije. Vjerojatno najvažnija značajka RIP sustava je brzina
kojom poslovni partneri razmjenjuju
poruke. To su shvatila i proizvodna poduzeća, koja si “just-in-time” proizvodnju bez RIP-a ne mogu više ni zamisliti.
Veliki kupci više uopće ne prihvaćaju
robu koja nije označena s logističkom
etiketom ili zbog toga dobavljačima
dodatno zaračunavaju. U dogovoru
zbog nečitljivih crtnih kodova dobavljač može očekivati penale.
Pošto obično neka od stavki u opskrbnome lancu nema pristup do podataka
preko RIP-a, primjereno je na logističku
etiketu dodati i najvažnije podatke (npr.
GTIN-šifra proizvoda, serija, rok upotrebe, broj u logističkoj jedinici).
Sadržaj logističke etikete
Logistička etiketa GS1 je sastavljena iz
tri dijela koji su sadržajno vezani, ali se
razlikuju po obliku zapisa. Razdvojeni su
vodoravnom crtom:
•Gornji dio: U tom dijelu možemo zapisati različite informacije. Obično je
to naziv i ime dobavljača.
•Srednji dio: U tom dijelu je čitljivi redundantni zapis podataka, koji je kasnije zapisan još i u crtnome kodu. Preporučljiva je minimalna visina napisanoga
od 7 mm.
•Donji dio: U tom dijelu crtnoga koda
su po simbologiji GS1-128 zapisani
(ponovljeni) podaci iz srednjega dijela.
Visina brojki ispod koda mora biti bar
3 mm, a visina koda bar 32 mm. Vrlo
važan čimbenik u crtnome kodu je širina crta i bijelih polja u kodu (x-modul). Lijevo i desno od koda mora biti
prazan prostor za lakše čitanje koda.
64
siječanj/veljača 2013. www.instore.hr
inNabava
2013. GODINA NAMEĆE IMPERATIV BRZIH I KRATKOROČNIH RJEŠENJA
7 novogodišnjih odluka
voditelja Nabave
2013. je godina digitalne ekonomije, elektroničke nabave, virtualnih pregovora i žestoke EU
konkurencije. S obzirom na visok udjel robe, odnosno nabave u ukupnim troškovima (i do 80%),
uštede u Nabavi vode do višestrukog povećanja dobiti. U vremenima recesije, uspjeh u Nabavi
predstavlja jedini ozbiljan oblik povećanja profitabilnosti i likvidnosti.
Autorica: Davorka Biondić Vince,
poslovni savjetnik za nabavnu
djelatnost,
www.poslovno-pregovaranje.com
mlijeko), dolazak moćnih EU
divova.
U jeku recesije, uglavnom se
govori o smanjenju broja zaposlenih ili reduciranju plaća, ali se na margini govori
o nabavi. Nabavna djelatnost
čini više od polovine bruto
društvenog proizvoda, te bi
trebala biti u fokusu, kako
menadžera, tako i političara.
Učinite vašu Nabavu «fit» za
predstojeće zadatke i stavite ju
pod dodatni pritisak uspjeha.
S donjim alatima napadate
najveće potencijale i izvore
uštede u Nabavi:
2
013. godina nosi u nasljedstvo već otrcanu
riječ “izazov”: gospodarstvo koje se urušava, nebriga Vlade za one
koji pune proračun (odlazak
mladih), veći uvoz od domaće proizvodnje, izlazak iz
CEFTA-e, porezi na osnovne
socijalne kategorije (kruh i
1. Želim racionalizirati
i povećati učinkovitost
Nabave
U Hrvatskoj se još uvijek analize i optimiranje asortimana i
dobavljača izrađuju primitivno u Excelu, a vuku se podaci
iz software-a s najčešće „nečistom“ bazom matičnih podataka. Danas postoje gotovi
U Hrvatskoj su potencijali
koje nudi Nabava velikim dijelom neiskorišteni. To znači
da u ovome trenutku ima dosta prostora za unaprjeđenje.
alati u obliku web aplikacija za
dnevno i permanentno praćenje i upravljanje asortimanom
i dobavljačima. Takvi alati signaliziraju buyeru milijunske
potencijale u njegovome radu,
moguće uštede, artikle i dobavljače gdje postoji potreba
za dodatnim mjerama, uključujući i nedostatnu maržu u
odnosu na prosjek kategorije,
mizerne promete unutar kategorije, itd. Tim alatima se
koriste intenzivno u zadnje tri
godine odjeli Nabave velikih
trgovačkih kompanija i industrije u Njemačkoj, Francuskoj, Sloveniji i Austriji. Troškovi usluge takvih optimiranja
u pravilu imaju visok povrat
investicije kroz ostvarene
uštede. Nedavno smo u jednome velikome hrvatskome
poduzeću identificirali s tim
alatima potencijal uštede u
Nabavi i do 400 milijuna kuna
u sljedeće tri godine.
Strukturirani pristup samo
upravljanju kategorijama i dobavljačima (bez ostalih izvora
ušteda) uz pomoć web-alata
rezultira sigurnim uštedama
od 5 do 12%. S obzirom na visok udio robe odnosno nabave
u ukupnim troškovima (i do
80%), ovakve uštede vode do
višestrukog povećanja dobiti.
2. Zatražit ću pomoć
Zatražite pomoć vanjskih
stručnjaka za nabavu – stav „ja
mogu i znam sve sam“ je još
uvijek snažno prisutan u glavama naših menadžera. Od „rođenja“ prvih agentura za monitoring cijena prije 16 godina
u Njemačkoj, u grani uslužnih
djelatnosti u području nabave
roba i usluga u svijetu razvile
su se još dodatne djelatnosti:
-Aukcijske platforme za nabavu roba (kod nas još u
„pelenama“ i primjenjuje
se rijetko samo u kategoriji
voća i povrća);
- Portali za licitacije burzovnih roba;
-Agenti s platformama baza
podataka dobavljača i sirovina;
- Agenti za uvozne poslove sa
zemljama Dalekog istoka,
Amerike;
- Agenti za cjenovne, tržišne i
granske informacije;
- Nabavne kooperacije;
- Software-i za nabavu;
- Portali za nabavu;
- Publikacije za nabavu;
- Edukacije, literatura i specijalizirane radionice za profesionalce u Nabavi;
- Coaching za vođenje timova Nabave.
siječanj/veljača 2013. www.instore.hr
65
pozornost: vaš supply chain
je toliko jak koliko i vaš najlošiji član u lancu.
Razmislite o najjačim specijalistima nabave u branši za
određene projekte u Nabavi.
Praktični savjet: ne radite posao koji drugi mogu
brže, povoljnije i bolje napraviti!
3. Kupovat ću globalno
Kupujte globalno – niti jedna
Nabava ne može i ne smije
ignorirati svjetske izvore nabave i stručne sajmove. Mudri
voditelji Nabave rade na analizama sniženja troškova na
bazi uvoza. Često nailazimo
na prijetnje globalnoj ekonomiji u obliku gospodarskog protekcionizma, što
subjektivno moramo razumijeti. Svaka država pokušava
zaštititi domaću industriju i
radna mjesta. Jedino u Hrvatskoj nismo dovoljno osvijestili
potrebu zapošljavanja domaće industrije, kako bismo time
indirektno stvorili potrošača
koji će kod nas kupovati. No,
one domaće dobavljače, koji
ne shvaćaju da nekonkurentnošću, lošom kvalitetom i
uslugom čine loše sebi, a onda
i trgovcu i potrošaču – treba
obvezno zamijeniti!
4. Optimizirat ću svoje
dobavljače
Intenzivirajte dnevni rad
na/s postojećim dobavljačima. Zatražite još
bolje usluge. Pronađite i razvijte rezervne dobavljače koji
vam odgovaraju i
rastanite se od loših, neprihvatljivih
dobavljača.
Bez
jakih
dobavljača
s vrhunskom uslugom nema uspjeha
u Nabavi. Obratite
Ne radite protiv, nego s dobavljačima! Uloga je Nabave i
edukacija proizvođača - umjesto da povećamo uvoz povrća
bez okusa, naša bi želja trebala
biti da naučimo hrvatskoga
proizvođača kako da ga sami
proizvedu, koje sorte, gdje
da nabave sjeme, kako postići
konkurentske uvjete i cijene.
Znanstvena fantastika? Što
ako vam kažem da dva trgovca
to već rade?
Provodite redovito analizu
cijena i troškova zajedno s dobavljačem! Vi trebate (morate) imati uvid u transparentne
troškove nabave. Ako su (procesni) troškovi vašeg dobavljača previsoki, tada su previsoki
i vaši troškovi nabave. Ako
dobavljač šalje novi cjenik s
neopravdanim
povećanjem
cijena ili neargumentiranim
podacima, to koči Vašu konkurentnost i profitabilnost.
Pripazite: ovdje počinju predrasude – otvorene kalkulacije (open book) s dobavljačem,
bez prisile i uzajamnoga iskorištavanja - je realnost i preteča daljnjih promjena odnosa
između Nabave i dobavljača.
5. Koristit ću prednosti
elektroničke nabave
To je elektronička razmjena
podataka i računa, (virtualno)
e-mail pregovaranje za određene teme gdje je nepotreban
susret „face to face“, video
konferencije umjesto sastanaka u inozemstvu „u živo“...
Koliko vremena vam je potrebno za prikupljanje podataka i „otvaranje“ novoga artikla ili dobavljača, koliko dana
do prve narudžbe, a koliko za
izmjene nekih matičnih podataka (EAN, koli faktor, adresa dobavljača)? Prema jednom istraživanju njemačkoga
KPMG-a od prikupljanja podataka, unosa, obrade, pa do
prve narudžbe artikla prosječno treba 162 minute ili skoro 3 sata!? To je Nijemcima
sporo, a nama relativno brzo
u odnosu na našu realnost
gdje traje i po tjedan dana.
Razmjena podataka između
Nabave i dobavljača mora biti
digitalizirana i nanovo strukturirana; elektronički katalozi, naručivanje putem EDI,
internetske aukcije i tenderipregovori s više dobavljača su
najvažniji zadaci.
6. Izgradit ću efikasan
controlling nabave
Da bi se vaši uspjesi u Nabavi
mogli mjeriti i biti nagrađeni,
potreban vam je jedan prilagođeni controlling sustav. Ako
to nedostaje, ne možete nikada poslovne rezultate ispravno
pozicionirati i mjeriti. Kako
mislite vaše djelatnike u Nabavi voditi i razvijati bez konkretnih pokazatelja uspješnosti? Kako funkcionira strategija
Nabave izvučena „iz rukava“?
Praktični savjet: Odmah napravite još u ovome mjesecu
skicu svojega controllinga u
Nabavi (ciljevi, pokazatelji,
troškovi procesa, kontrolne
liste) i o tome razgovarajte
sa svojom Upravom.
7. Usavršavat ću svoje
vještine prezentiranja,
komuniciranja i
pregovaranja
Među
najproblematičnijim
čimbenicima za trgovanje u
Hrvatskoj prepoznati su: nestručan i socijalno neosjetljiv
menadžment
(upravljanje
timovima po načelu: komanda - kontrola), neprimjerene
vještine djelatnika u Nabavi,
neprepoznavanje promjena
navika potrošača i trendova
i rad po sustavu copy/paste,
premalo kontakata “u živo”
s prodajnim mjestom, nedovoljna transparentnost i mjerljivost rezultata i potencijala u
Nabavi. Ono što nam često u
tom razvoju nedostaje su metode, alati i zainteresiranost
menadžmenta, ali najčešće i
samih buyera.
Ako želite biti najbolji u svojoj branši, morate izaći iz
svojega dosadašnjega načina
razmišljanja; upitajte se koju
od napuštenih praksi još uvijek koristite?! Nema boljega
vremena od sadašnjega da
isprobate nešto novo! Koliko
je vaša Nabava “fit” u ovim
disciplinama?
Ne zaboravite da zahtjevni zadaci u Nabavi od danas i sutra
(2013. god.) ne mogu biti riješeni metodama od jučer!
66
siječanj/veljača 2013. www.instore.hr
kvartovska trgovina: kako opremiti trgovinu
PRAVILNO IZLAGANJE „RINFUZE“ U MALOPRODAJNIM OBJEKTIMA
Zrno po zrno ...
Cijena je osnovna usporedna prednost prodaje rinfuznoga proizvoda u odnosu na oblikovana
maloprodajna pakiranja. Rinfuzni proizvod je jeftiniji upravo za postotak udjela ambalaže u
maloprodajnome pakiranju.
Autor: Miodrag Dimić, direktor
razvoja, Speccon d.o.o. Beograd,
[email protected]
R
infuzni proizvodi
se najjednostavnije
definiraju kao proizvodi namijenjeni
prodaji koji nisu
pakirani u pojedinačna maloprodajna pakiranja. To su proizvodi čiju kupovnu količinu
određuje potrošač vlastitom
potrebom – kupnjom po kilogramu. Vrste poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda
koji se prodaju u rinfuznome
- rasutome stanju ovise od:
društvenoga i ambijentalnoga elementa prodaje i oblika
prodajnoga prostora (najnepovoljniji oblik je „oblik trkaće staze“).
Brojni su čimbenici koji utječu na prodaju određene vrste
rinfuzne robe u maloj trgovini. Potrebno je posvetiti
pozornost: socijalnom okruženju prodavaonice (radničke
četvrti, poslovni kvartovi, rezidencijalni kvartovi...); snagu
prerađivačkih i proizvodnih
kapaciteta prehrambene industrije u okruženju; navike
potrošača i vjersku opredijeljenost...
Ambijentalni element je usko
vezan za vrstu prodajnoga
prostora. On je svakako drugačiji u odnosu na isti proizvod na zelenoj tržnici, specijaliziranoj trgovini za tu vrstu
proizvoda i u našoj maloj trgovini opće namjene.
Cijena je osnovna usporedna
prednost prodaje rinfuznoga
proizvoda u odnosu na oblikovana maloprodajna pakiranja. Rinfuzni proizvod je
povoljniji, upravo za postotak
udjela ambalaže u maloprodajnome pakiranju. Postoji
čvrsta korelacijska veza između razvijenosti (kupovne
moći) društvenoga elementa
s prometom ove grupe proizvoda. Što je kupovna snaga
veća, veća je prodaja rinfuznih
proizvoda, kako po širini, tako
i po dubini asortimana.
Konačni financijski interes
prodavača u maloj trgovini
za prodajom ove grupe proizvoda nije sporan. On treba
nizom osmišljenih postupaka
razbiti zablude većine potrošača, kako se prodaje roba koja
je pred istekom roka trajanja
(ili je već istekao), da ima neki
nedostatak i zato se prodaje u
rinfuznome stanju. Asortiman
koji je uglavnom zastupljen na
našim prostorima na odjelima
rinfuze je vezan za suho i orašasto voće, poneki tip pelata
(integralne grickalice), slatki program i tu je kraj širine
asortimana. Vrlo mali broj
trgovina ima odjele prodaje
hladnih rinfuznih proizvo-
➊
da po kilogramu – maslina,
usoljenih fileta ribe, raznih
turšija, slatkiša, marmelada,
sireva... Istraživanja su pokazala da asortiman s više od
30 različitih vrsta proizvoda
u rinfuzi osigurava višestruko
veći promet nego istih u maloprodajnim pakiranjima.
Kako se prodaje rinfuza
Način prodaje rinfuznih proizvoda je uvjetovan njihovom
naravi. Grupa proizvoda koja
dopušta samoposluživanje je
smještena na zidnim ili otočnim samostalnim policama,
u kutijama koje su providne
s prednje strane - one koja
je vidljiva potrošaču. Veličina
kutija treba biti određena prirodnim osobinama proizvoda
koji se izlaže, te učestalosti
prodaje. Kutije, iz kojih se
kupci sami služe, mogu biti
dvojake: vrsta s lopaticom gdje kupac sam lopaticom
stavlja u vrečicu željeni proizvod, ili gravitacijski oblik
- gdje kupac povlačenjem
poluge oslobađa poklopac na
kutiji i proizvod klizi - upada
u podmetnutu vrečicu. Druga
grupa prodaje rinfuznih proizvoda je uslužnoga oblika,
dakle zahtijeva odnos kupac
- prodavač, odnosno isporuku
usluge – licem u lice. Kao i
kod svježega voća i povrća i
ovdje je ambijentalni element
kupovine posebno izražen.
Ovakva prodaja se vrši preko
retro polica. I u ovome
slučaju je nužno osigurati
jasnu vidljivost i providnost
siječanj/veljača 2013. www.instore.hr
67
Ne smije se zaboraviti!
Glavni – primarni razlog kupnje rinfuznih proizvoda
je cijena. Sekundarni razlozi su: količine koje
nisu obuhvaćene maloprodajnim pakiranjima;
mogućnost kombiniranja različitih proizvoda po
vlastitim receptima i potrebama; proizvodi koji nisu
asortimanski obuhvaćeni u maloprodajnim pakiranjima
(prije svega se odnosi na tradicionalnu i zanatsku
proizvodnju, pa sirovinski sastav prerađivačke
industrije).
➋
prednje površine kutije. Ona
omogućava kupcu identificiranje proizvoda i procjenu
svih njegovih osobina koje
su mu ostale u pamćenju.
Uloga prodavača je u poticanju ambijentalnoga elementa arome i mirisa, a bilo
bi poželjno i okusa i dodira.
Tada će kupac imati kompletan ambijentalni doživljaj o
izloženome proizvodu. Kako
uslužni tip prodaje rinfuznih
proizvoda sadrži praktično
neograničenu paletu izlaganja, presudno je njegovo
podrijetlo i označavanje –
deklariranje proizvoda. Ono
mora biti posebno istaknuto i
upečatljivo. Ovime se razbija
zabluda potrošača o podrijetlu i kvaliteti proizvoda koji se
prodaju u rinfuznome obliku.
opredijeliti se u izboru tako
da to budu proizvodi koji
su u svakodnevnoj upotrebi
u kućanstvu, ali ih obvezno
razviti po dubini asortimana.
Recimo po nekoliko vrsti
graha, riže, sušenoga povrća
(markenartikli: Trešnjevac i
Tetovac - riža dugog zrna i
Kočanska riža - mrkva i celer).
Dubinski to mogu biti i žita i
brašna, zatim čajevi i ljekovito bilje, gljive, itd. Ovakvim
izborom se izbjegava zamka
jeftinoga proizvoda (usporedba s maloprodajnim pakiranjima), a ispunjen je zahtjev
potrošača za zadovoljenjem
potrebe kupnje po kilogramu,
odnosno mase koja mu je
potrebna u danom trenutku,
i to proizvoda kojih nema u
drugim trgovinama.
Mala trgovina svakako treba
odvojiti jedan dio prostora za
ovu grupu proizvoda. Za kakav asortiman će se opredijeliti, ovisi prije svega od njenoga
društvenoga elementa. Ono
što se treba izbjeći je standardan asortiman: sirovi
proizvodi, kao što su kikiriki,
lješnjak, badem; suhi proizvodi, kao što su grožđice,
smokve, marelice... Razlog
je jednostavan - svi ih imaju.
Paletu rinfuznih proizvoda je
potrebno oblikovati tako da
ona u sebi sadrži markenartikle. Potrošači tada namjenski dolaze kako bi kupili neki
od tih proizvoda. Nužno je
Kako se izlaže rinfuza
Nužno je da izravno ambijentalno okruženje rinfuze kao
„otvorenih proizvoda“ bude
prirodan materijal. Kako su
kutije uglavnom od plastike
potrebno je da police na kojima su one smještene budu
drvene. Ovime se naglašava
prirodnost i tradicionalnost
čuvanja i prodaje rinfuznoga
proizvoda. Kombinacija metal
- plastika - staklo, potrošača
podsjeća na idustrijsko podrijetlo proizvoda. Upravo takav
način izlaganja kod potrošača
budi sumnju u nižerazrednu
kvalitetu rinfuznoga proiz-
voda. Istraživanja su pokazala
da je reakcija potrošača negativnija na metalno okruženje
ove grupe proizvoda, nego
kada su oni ostavljeni u originalnoj plastičnoj vrečici ili
kutiji i tako smješteni u kontejner iz kojega se prodaju.
Prednost prodaje ove grupe
proizvoda u maloj trgovini
su male veličine ovih polica.
Dubina polica je uobičajeno
oko 30 cm, a visina gornjega
reda kutija ne smije prijeći 150
cm (visina pazuha ruke). Radi
boljega iskorištenja prostora
iznad njih se može organizirati red polica koje će poslužiti
za prodaju tih istih proizvoda, ali u trgovini pakiranih
za najčešće traženu gramažu
(slika 1). Kako je rinfuza organski i tehnološki vezana
za prodajni dio voća i povrća
(zbog vage i naravi proizvoda)
potrebno je iskoristiti u okolini sve stupove ili otvorene
kutove zidova za njezino
smještanje (slika 2). Najmanje
➌
korišten oblik prodaje rinfuze
je impulsivna i akcijska prodaja preko promootoka. Upravo prodaja markenartikala
rinfuze na ovaj način korelacijski diže prodaju u cijelome
prodajnome prostoru (slika 3).
Mala trgovina treba iskoristiti rupu u sustavu s paletom
rinfuznih proizvoda nastalu u
marketima velikih kompanija.
Nedostatak ovih sustava je
ograničeni asortiman upravo
zbog potrebe velikih količina
jednoga proizvoda.
Dobro
odabrana
paleta
rinfuznih proizvoda male
trgovine je ustvari jedino pravo sredstvo opstanka među
sustavima marketa, jer njihove marže su na svim ostalim
proizvodima daleko veće.
Stoga je mala serija, duboka
po asortimanu, komparativna
prednost od egzistencijalne
važnosti za malu trgovinu i
treba je maksimalno iskoristiti.
68
siječanj/veljača 2013. www.instore.hr
kvartovska trgovina: moguće je opstati
PREDSTAVLJAMO UDRUGU TRGOVACA ZADARSKE ŽUPANIJE
Zajedno smo jači
„Naš primarni cilj je da mi kao mali hrvatski trgovci, pomognemo našim domaćim proizvođačima,
da proizvode i prodaju hrvatske proizvode na našim policama“, objašnjava Zoran Paleka,
predsjednik Udruge trgovaca Zadarske županije
Pripremila: Jelena Domović,
[email protected]
U
druga
trgovaca
Zadarske županije
(UTZŽ),
osnovana je još 2004.
godine, međutim,
što zbog loše informiranosti
tadašnjih članova, što zbog lošega vodstva Udruge, došlo je
do osipanja članova, i Udruga
iako je postojala, nije nažalost
ništa konkretno radila.
“Prije nekoliko godina, točnije
2010. godine upoznao sam predsjednika Udruge trgovaca 051 iz
Rijeke, gospodina Roberta Fućka
s kojime sam dugo razgovarao
o problemima u trgovini i kako
zapravo nemamo kvalitetne rabate od proizvođača. Shvatio sam
da moja trgovina s dosta boljim
prometom od prosjeka ima puno
lošije uvjete nabave i rabate od
riječkih trgovaca. Zahvaljujući
savjetima gospodina Fućka, ja
sam uz pomoć g. Branka Franova, koji se vodio nominalno kao
predsjednik UTZŽ-a, sazvao
izbornu skupštinu Udruge i od
prosinca 2012. godine Udruga
trgovaca Zadarske županije je
krenula s radom pod mojim vodstvom”, ispričao nam je gospodin
Zoran Paleka.
U početku su ciljevi Udruge
bili okupiti čim veći broj malih trgovaca u Udrugu kako
bi zajedničkim nastupom kod
dobavljača dobili što bolje uvjete nabave roba, znači niže
ulazne cijene, a i duže rokove
plaćanja. Udruga je 1. travnja 2011. godine brojila 47
članica, dok danas imamo 73
aktivne članice s 99 trgovina,
što znači kako još uvijek ima
onih malih trgovaca koji su
opstali, ali i to da se vide plodovi njihova rada.
“Mi smo kroz Udrugu uspjeli
osigurati bolje uvjete nabave s
Velpro-om, ali isto tako i s drugim veleprodajama (Metro i
Mercator-Getro), kao i s Tvornicom kruha Zadar i Dinos
kavom. Moram naglasiti i jako
dobru suradnju s Vindijom, Gavrilovićem, PIK-om Vrbovec i
Atlantic Grupom. Veliki dio toga
asortimana dolazi i od distribu-
tera kao što su Orbico, AWT,
Alca, Atlantic trade, Dicentra i
KB, gdje njihovi komercijalisti
obilaze teren i nude raznu robu
po više ili manje prihvatljivim
cijenama. Nama je puno lakše
raditi s dobavljačima s kojima
imamo ugovor preko Udruge,
jer su tu puno bolje definirani
uvjeti, a samim time i konkurentnije cijene. S ostalima se
pak stalno morate boriti da vam
daju neke akcije ili malo bolje
uvjete”, objašnjava za InStore
magazin Zoran Paleka i dodaje: “Razlog zašto su nas naši
dobavljači prepoznali i uvažili je
i taj što mi njima bolje cijene i
uvjete vraćamo s kontinuitetom
nabave. Naš je cilj raditi s onim
dobavljačima koji u nama vide
partnere, a ne parazite, pa se
naša nabava polako sve više fo-
siječanj/veljača 2013. www.instore.hr
69
kusira na te dobavljače. Mi njima isto tako pomažemo i u monitoringu naplate potraživanja,
jer sve naše članice su potpisale
i Kodeks ponašanja, gdje izričito
stoji da članica ne smije štetiti
ugledu Udruge, pa ukoliko ne
uspijemo dogovorom riješiti te
probleme, ta članica riskira da je
UO Udruge isključi iz članstva,
gdje zbog neplaćanja jednome od
dobavljača može izgubiti i sve
pogodnosti s ostalima”, opisuje
Paleka striktna pravila kojih se
svi moraju pridržavati.
U blizini skoro svake trgovine
nalazi se neki od trgovačkih
lanaca.
“Bez obzira što ti veliki lanci
imaju prednost u cijenama (iako
ne uvijek, i NIKAKO ne u svim
artiklima), oni nemaju ono što
mi imamo, a to je izravan odnos
s kupcima, koji možemo nazvati i dobrosusjedskim”, rekao je
Zoran Paleka i naglasio da u
Udruzi sugeriraju svim članovima da stalno rade na izgradnji odnosa s kupcima, da sve
što kupac danas traži, danas i
dobije.
“Većina članova doslovno i ide
u nabavu po nekoliko puta
dnevno kako bi ispunili želje
svojih kupaca”, priča čelnik
Udruge trgovaca iz Zadra.
Ulaskom u Savez Udruga
malih trgovaca Republike Hrvatske od kraja prošle
godine, trgovci okupljeni u
Udrugu su u poziciji dobivati
još povoljnije cijene.
“Samim time raste i naša konkurentnost, a kada kupci usporede cijene često se puta šokiraju
kada vide da jedna mala kvar-
tovska trgovina ima neke top
proizvode po nižim cijenama od
velikih lanaca”, smatra Paleka.
Primjer nižih cijena
“Metro Cash & Carry kao jedan
od velikih lanaca ima vikend akciju na omekšivaču Silan gdje im
je MPC 11,99 kuna. Naši članovi kupe veće količine te robe, i taj
isti Silan prodaju od 12,99 kuna
do 15,99 kuna po komadu. U
međuvremenu ta akcija u Metro-u završi i omekšivač Silan
sada kod njih košta 16,99 kuna,
pa smo mi tada jeftiniji od njih”,
objašnjava gospodin Zoran.
Kupci potvrđuju da su hrvatski proizvodi kvalitetni i žele ih naći i kupiti na
policama malih trgovina.
“Naš primarni cilj je da mi kao
mali hrvatski trgovci, pomognemo našim proizvođačima i prodajemo hrvatske proizvode na
policama. Ulaskom Hrvatske u
EU preplavit će nas proizvodi
sumnjivoga podrijetla i kvalitete
u stranim lancima. Htjeli mi to
priznati ili ne, stranim lancima
je cilj prodati svoju domicilnu
robu, a ne hrvatsku.”
Važnost pristupa
u poslovanju
U Udruzi trgovaca Zadarske
županije su članice koje uz
primarnu trgovačku djelatnost u sklopu svojih d.o.o.-a
imaju i konobe, caffe barove,
pekarnice, uljare itd. Mišlje-
nja su da kroz to širenje i u
druge uslužne djelatnosti (naročito pekarstvo i ugostiteljstvo), svojim kupcima polako
nude i jednu prepoznatljivost
kroz drugačiji ne samo asortiman, već i pristup poslovanju.
Zoran Paleka smatra da će
svi osjećati recesiju i krizu
još dugo vremena, i nažalost jedan dio malih trgovina će zatvoriti svoja vrata.
“Međutim, u mala mjesta neće
doći Lidlovi ili Kauflandi, jer
njih zanima samo profit, a ne
usluga. Ipak zbog geopolitičkoga položaja, razvedenosti obale
i raštrkanosti ruralnih sredina,
mala trgovina će opstati, ali u
nešto manjem postotku”, priča Paleka i dodaje: “Ukoliko
svaka Udruga i u prvome redu
Savez Udruga malih trgovaca
RH, nastavi s radom u smjeru
koji smo zacrtali, a to je povezivanje naših trgovina s hrvatskim proizvođačima počevši od
najvećih poput Agrokora, pa do
najmanjih OPG-a, mislim da
postoji budućnost i vjera u opstanak i jednih i drugih”, vrlo
optimistično i s vizijom za
bolje sutra, završava razgovor
za InStore, Zoran Paleka.
70
siječanj/veljača 2013. www.instore.hr
kvartovska trgovina: za lakše poslovanje
ERP U TRGOVAČKIM TVRTKAMA
Pruža prednost
nad konkurencijom
Ovi programi pokrivaju procese nabave,
maloprodaje, komercijale, uvoza i izvoza
u trgovačkim tvrtkama.
Autor: Miroslav Saračević,
direktor poslovnog razvoja,
Logosoft, www.logosoft.rs
U
prošlome broju pisao
sam o ERP programima, namijenjenim za
vođenje svih aktivnosti tvrtke.
Nastavak te priče namijenjen
je isključivo ERP rješenjima
za trgovačke tvrtke.
Dobar ERP prije svega mora
omogućiti korisniku kontrolu
nad svim procesima u tvrtki, a
zatim i brz i točan rad. Uz to,
ovaj bi program trebao smanjiti na minimum mogućnost
ljudskih pogrešaka u radu. I
na kraju, dobar ERP bi trebao
korisniku omogućiti detaljne
izvještaje o radu poduzeća,
po kriterijima koje korisnik
zatraži.
Kome je namijenjen ERP
za trgovačke tvrtke?
Trgovini na malo: ako tvrtka ima više od dva ili tri maloprodajna objekta, potreban
mu je ovaj program. Zahvaljujući ERP-u menadžment
može, s jedne strane lako
voditi maloprodaju (nabavlja
robu, određuje cijene, prebacuje robu iz jedne trgovine u
drugu, itd.), a s druge dobiti
detaljne izvještaje o prodaji.
Te izvještaje ERP automatski
obrađuje, tako da menadžer
može imati uvid u poslovanje
svake trgovine pojedinačno, a
također i u rezultate ukupne
maloprodaje cijele tvrtke.
Veletrgovcima: komercijalisti zahvaljujući ERP-u imaju
točan uvid u stanje zaliha; automatizira se izdavanje profaktura, faktura i otpremnica,
čime se ubrzava rad i sprječavaju zabune s tzv. duplom
prodajom robe od dva komercijalista.
Distributerima: ERP distributerima rješava problem koji
stvara veliki broj poslovnih
partnera i adresa na koje se
roba šalje, time što je prijam
i izdavanje dokumentacije vezane za robu automatski povezan sa šiframa ili nazivima
poslovnih partnera. Time se
izbjegava mogućnost ljudske
pogreške pri prijamu narudžbenice ili popunjavanju otpremnice/fakture.
Uvoznicima (i/ili izvoznicima): dobar ERP će omogućiti
ne samo devizno plaćanje i
rad s bescarinskim skladištem
(u slučaju reeksporta), već će
evidenciju vrijednosti robe
uvijek davati u dvije valute:
domaćoj i izabranoj stranoj
(na našim prostorima najčešće
u EUR), što olakšava kasniju
kalkulaciju i formiranje VP i
MP cijena robe.
Koje procese trgovačkog
poduzeća pokriva?
Nabava: naručivanje robe,
skladištenje i upravljanje zalihama; obveze dobavljačima
– evidencija obveza i nalozi za
plaćanje;
Maloprodaja:
automatski
unos i obrada svih podataka iz maloprodaje; poslovna
inteligencija – izvještavanje
i planiranje; politika cijena –
kalkulacije i nivelacije; rad s
robom – nalozi i otpremnice,
povrati, itd;
Komercijala (veleprodaja):
prodaja i fakturiranje, nalozi VP skladištu; evidencije
- knjiga kupaca i naplata potraživanja;
Uvoz/izvoz: sveukupno devizno poslovanje;
Knjigovodstvo (opcija): automatizirano kompletno knjigovodstvo, svi dokumenti koji se
kreiraju u ERP-u se automatski šalju u knjigovodstvo.
Koje su tri glavne funkcije
dobroga trgovačkoga ERP-a?
Rad s robom – podrazumijeva rad sa skladištima (otpremnice/prijamnice, nalozi za
prebacivanje, reversi, povrati,
popisi, itd.), prodaju (profakture, fakture, rezervacije, narudžbenice, nivelacije, knjižna
odobrenja, itd.), nabavu (ulazne fakture, kalkulacije) kao i
kreiranje cjenika (nabavni, VP,
MP...).
Rad s financijama – rad s
blagajnom, stranim valutama,
tekućim računima...
Izvještavanje – izvještaji o
prodaji (po raznim kategorijama artikala, po zadanim
vremenskim razdobljima, kao
i ukupno), o trendovima prodaje (opadanje ili rast u određenome razdoblju), izvještaji
o nabavi, o stanju zaliha, skladišnim karticama, KEPU, o
statusu naših kupaca, itd.
Dobar ERP će omogućiti dosta prednosti nad konkurencijom trgovačkoj tvrtki koja ga
koristi. Ako prilikom nabave
ERP-a za vaše poduzeće izaberete tvrtku koja ima dobar
program podrške i pritom
vodite računa da vaš ERP i
maloprodajni program budu
kompatibilni, imat ćete dobitnu kombinaciju za vaše trgovačko poslovanje.
Kontakt:
Logosoft d.o.o.
Bulevar Milutina Milankovića 110,
11070 N.Beograd
e-mail: [email protected] ;
[email protected]
web: www.logosoft.rs
siječanj/veljača 2013. www.instore.hr
71
kvartovska trgovina: riječ po riječ
Osjetno smanjena kupovna moć stanovništva, jačanje i širenje velikih trgovačkih lanaca, nerazumijevanje lokalne
zajednice za potrebe malih trgovaca te različite poteškoće u poslovanju utječu na njihov rad. Ipak, bez obzira na
sve, mali trgovci s kojima smo razgovarali u ovom broju, nadaju se boljoj budućnosti.
Pripremila: Jelena Domović, [email protected]
BRZINA PRILAGODBE
JE PREDNOST MALIH
TRGOVACA
Ime i prezime vlasnika: Zoran Paleka
Opći podaci o trgovini: Trgovina radi u
sklopu firme Žar-pl d.o.o.
Naziv trgovine: Žar-pl XXL
Adresa: Put Petrića 32, Zadar
Kad je trgovina otvorena: 1989. godine
Broj zaposlenih: 6
Kvadratura: 180 m2 + 240 m2 skladišta
Broj blagajni: 1
Prosječna potrošačka košarica: 40 kn
„Naša trgovina Žar-pl XXL, nekad trgovina
„Anka“, otvorena je 1989. godine. Kroz godine smo mijenjali kvadraturu trgovine. Sadašnji prostor zajedno sa skladištem nam olakšava nabavu većih količina roba zbog povoljnijih
cijena.“ priča nam Zoran Paleka, vlasnik
trgovine Žar-pl XXL.
„Lokacija naše trgovine je odlična jer je u srcu
kvarta koji je jedan od većih u Zadru.“ Dodaje kako su im hipermarket Plodine i Lidl
na 1 km udaljenosti. A konkurencija je
lokalni lanac Bakmaz, par pekarnica koje
imaju šarolik asortiman te mesnice Pivac.
„Oduvijek smatram da je prednost malih trgovaca u brzini prilagodbe gdje mi možemo
kupcima sve što traže nabaviti puno brže negoli veliki lanci. Kupci za nas nisu samo broj već
naši susjedi s imenom i prezimenom“, rekao
nam je gospodin Zoran.
„S ulaskom u EU mnogi trgovački lanci će
preplaviti Hrvatsku jeftinom robom sumnjive
kvalitete, ali mi, mali hrvatski trgovci ćemo
biti ti koji će pružiti ruku domaćim proizvođačima u plasmanu njihovih proizvoda. Naravno da suradnja mora biti obostrana, jer mi smo
jedni drugima potrebni, u tome smjeru vidim
opstanak ne samo hrvatske male trgovine, već i
hrvatske proizvodnje,“ smatra Zoran Paleka.
TRUDIT ĆU SE OPSTATI
ŠTO DUŽE I ZAPOŠLJAVATI
Ime i prezime vlasnika: Bosiljka Kadija
Opći podaci o trgovini: Trgovina mješovite
robe
Naziv trgovine: T.O.Dvije Palme
Adresa: Filip Jakov bb, Sveti Filip i Jakov
Kad je otvorena: Naslijeđena 1995. na
novoj lokaciji pod istim imenom od 2009.
Broj zaposlenih: 3, u sezoni 4
Kvadratura: 8o m2 i 20 m2 skladišta
Broj blagajni: 1 Prosječna potrošačka košarica: 50 kn
“Problemi u trgovini su različiti i uvijek postoje, najčešći su kako opstati i privući kupca, što
je sve teže kao i kako smanjiti troškove te
ponešto zaraditi. Moja trgovina je malo
udaljena od ostalih trgovina u mome
mjestu, što zimi pomaže, a ljeti kad je puno
ljudi odmaže jer sam daleko od centra”, kaže
nam gospođa Bosiljka, vlasnica trgovine.
Profil stalnih kupaca je neodređen, njih
je svih uzrasta. Bosiljka Kadija robu
nabavlja u veleprodajama u Zadru,
odnosno u Konzumu, Metrou i Getrou.
“Što se tiče malih trgovina svakako bi trebalo poraditi na tome da ne izumiru, jer
otići u veliki centar svaki put kad nam nešto
u kući nedostaje veliki je gubitak vremena,
pogotovo danas kad svi živimo ubrzanim
tempom”, kaže nam gospođa Bosiljka.
“Za deset godina nadam se da će na mjestu
moje trgovine i dalje biti trgovina, samo nisam
sigurna čija, moja ili nekog trgovačkog lanca
kako se to sve češće događa u zadnje vrijeme.
Trudit ću se opstati što duže i zapošljavati
barem troje ljudi. Namjeravam se širiti na
lokaciju koja bi mi ljeti donosila veće prihode
i tako olakšala poslovanje sadašnje trgovine tijekom cijele godine“, rekla je na kraju našega
razgovora gospođa Kadija.
Vjerujem u bolje
sutra i opstanak
malih trgovina
Ime i prezime vlasnika: Josip Smoljan
Opći podaci o trgovini: Trgovina mješovitom robom
Naziv trgovine: Lara Tkon
Adresa: Tkon bb, Pašman
Kad je trgovina otvorena: 1995. godine
Broj zaposlenih: 6
Kvadratura: 55 m2
Broj blagajni: 1
Prosječna potrošačka košarica: 50 kn
„Naš najveći problem je to što smo na otoku te
je odlazak na kopno u nabavu robe skup zbog
plaćanja trajekta. Karta je jednake cijene za
nas kao i za sve ostale, nemamo nikakvu podršku od lokalne samouprave niti subvencije,“
ispričao je za InStore magazin gospodin
Josip Smoljan, vlasnik trgovine Lara Tkon.
Puno je načina na koje se gospodin Josip
trudi zadržati svoje vjerne kupce, a jedan
od njih je i redovita kućna dostava svojim
kupcima. Gospodin Smoljan smatra da
u odnosu na velike trgovačke lance, on
svojim kupcima nudi uslugu, ljubaznost i
dobro susjedski odnos prije svega. Najteže je, kako kaže, tijekom zimskih mjeseci
kad kupci u kupovinu odlaze uglavnom
ujutro i obično sve obave u sat vremena,
a u ostatku dana gotovo da i nema posla,
a djelatnice moraju stalno biti na radnom
mjestu.
„Živim u nadi da će moja trgovina bez obzira na sve uspjeti. Svakodnevno se borimo i
dajemo sve od sebe. Život na otoku je težak
i nadamo se da ćemo kroz udrugu trgovaca
ostvariti neke dodatne pogodnosti koje će nam
pripomoći te olakšati naše poslovanje. Vjerujemo u bolje sutra i u opstanak malih trgovina,
zaključio je razgovor za InStore gospodin
Josip Smoljan.
72
siječanj/veljača 2013. www.instore.hr
noviteti za police
Boja za kolače
- žuta
Proizvođač: Dr.Oetker
Boja za kolače
- crna
Proizvođač: Dr.Oetker
Čaj - okus maline
i kupine s vanilijom
Proizvođač: Podravka
Franck
cafe
GOLD
20% gratis
Proizvođač: Franck
DOORA
džem
MARELICA
Proizvođač: Eurovoće
Boja za kolače
- zelena
Proizvođač: Dr.Oetker
Boja za kolače
- plavA
Proizvođač: Dr.Oetker
Čaj - okus jabuke
s cimetom
Proizvođač: Podravka
Boja za kolače
- crvena
Proizvođač: Dr.Oetker
Čaj - okus naranče s
cimetom i klinčićem
Proizvođač: Podravka
Čaj - okus šljive
Proizvođač: Podravka
Franck
cafe
CLASSICAL
20% gratis
DOORA
džem
VIŠNJA
Proizvođač: Franck
Proizvođač: Eurovoće
DOORA
džem
KUPINA
DOORA
džem
JAGODA
Proizvođač: Eurovoće
Proizvođač: Eurovoće
siječanj/veljača 2013. www.instore.hr
73
društvena odgovornost
Mercatorova akcija
„5 na dan“ za dječje
domove i 90 obitelji
Zdravi Podravkini jelovnici
stigli i u karlovačke
školske kuhinje
Uz podršku Ministarstva socijalne politike i
mladih Republike Hrvatske, a u sklopu međunarodne inicijative
„5 na dan“, Mercator
– H je na konferenciji
za medije održanoj u
zagrebačkom Mercator
Centru u Vukovarskoj
ulici, najavio donaciju pet tisuća kilograma voća i
povrća u 9 domova za djecu
bez odgovarajuće roditeljske
skrbi, u 5 hrvatskih županija,
kao i donacije prehrambenih
paketa za 90 obitelji preko
centara za socijalnu skrb Republike Hrvatske. Donacije će
se uručiti u sklopu međunarodne inicijative „5 na dan”,
kojom se potiče konzumacija
Uspješan Podravkin projekt
“zdravih jelovnika” sada je
predstavljen i u školskim kuhinjama karlovačkih osnovnoškolaca. OŠ Grabrik tako
je prva škola u Karlovačkoj županiji koja će u svojoj
školskoj kuhinji imati priliku
unaprijediti
prehrambene
navike svojih učenika. Mali
Karlovčani i njihova škola
bili su ujedno i domaćini već
prepoznatljivoj sportskoj manifestaciji Lino višebojac, čiji
su posebni gosti bili hrvatski sportaši Mateja Kunović,
Marijo Možnik i Miranda
Tatari.
zdravih namirnica, a koju niz
godina u Hrvatskoj provodi
upravo Mercator. Na konferenciji su bili prisutni predsjednik Uprave Mercatora
Samo Gorjup, pomoćnica ministrice Jasna Ćurković Kelava
te Tamara Kraus, savjetnica u
istraživanjima Gfk koja je tom
prilikom potpisala sporazum o
suradnji Mercatora i Gfk.
Osnovni ciljevi Projekta su
da Podravka kroz besplatnu nutricionističku eduka-
ciju djece, roditelja, učitelja
osnovnih škola i edukaciju
kuhara u vezi s novim, nutritivno visoko vrijednim jelima
(manje šećera, masti, soli, više
vitamina i mineralnih tvari) u
školskim kuhinjama, promovira pravilnu i uravnoteženu
prehranu kod osnovnoškolaca, na dobrobit njihovog
zdravlja u budućnosti. Projekt su zbog njegove kvalitete
potvrdili Ministarstvo zdravlja i Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i športa.
74
siječanj/veljača 2013. www.instore.hr
periskop
Budžet, kreditni rejting,...
i – nove (ne)prilike
poput atipičnog novinarskog izvješća iz
Casablance pred početak II. svjetskog
rata. Svi su novinari izvještavali da je stanje ozbiljno, ali još ne i dramatično. Osim
jednog koji je napisao: situacija je dramatična, ali ne još i ozbiljna.
Autor: prof. dr. sc. Mladen Vedriš
U
dane proteklih božićnih blagdana i novogodišnjih praznika
osjetilo se da užurbanost raste
na ulicama, u dućanima, u crkvama i svim mjestima gdje se
tradicionalno okupljamo. Dnevni, građanski život dobio je ubrzani ritam blagdanskih čestitanja i novogodišnjih iščekivanja
što će se dogoditi u toj najnovijoj – Novoj
godini. Trpeze, krizi usprkos, postaju bogatije, a prijateljska i obiteljska druženja
češća. I tako je to gotovo oduvijek, u manje-više svim okolnostima – mira, rata i/
ili produžene tranzicije. I sada i ta nova,
najnovija godina je tu. S njom, ali na nekoj drugoj (vladinoj, državnoj...) frekvenciji, otpočinju, uz onu stručnu akademsku
raspravu i one opće narodne o – održivosti
proračuna za ovu najnoviju godinu. Ponajprije onom državnom, a ubrzo i gradskim,
županijskim i općinskim budžetima. Veliko iščekivanje od preraspodjele prihoda
od nekih (manje-više apstraktnih, izuzev
PDV-a) poreza (i isto tako dalekih poduzetnika) prema stvaranju stanja relativnog
mira i sigurnosti proračunskih sredstava.
Tko će koliko dobiti, koliko je dobiveno u
tekućoj godini; i da li je to moguće ponoviti. Razlozi za takvu participaciju u sredstvima budžeta uvijek su jaki i manje-više
opravdani; ostaje pitanje tko i kako, i u
kakvim okolnostima sudjeluje u stvaranju
nacionalnog BDP-a iz kojih se tada izdvaja i za sredstva raznolikih budžeta.
Stručno, to se zove fiskalni ugriz, koji ako
uporno i snažno raste, uskoro dovodi i do
fiskalne litice, kao što su to u SAD-u nazvali točku svojeg ukupnog nacionalnog
zaduženja kojeg ne žele prijeći – skočiti
u dubinu (!) ili barem biti svjestan što to
u budućnosti donosi ili odnosi. I odmah
dodajmo, to nije specifičan niti hrvatski,
niti regionalni problem. To je pojava koja
je zahvatila i veći dio Europske unije, a
isto tako i neeuropskih država; poglavito
u uvjetima globalne krize. Kako potrošnja
djeluje na rast BDP-a; koliko se (još) može
i dodatno zadužiti; kako deficitnim financiranjem mala i otvorena država može
Ne možete graditi reputaciju
na namjerama.
H. Ford
poticati ekonomski rast ili pak povećanim
uvozom održava tuđa radna mjesta; ili pak
tom povećanom potrošnjom povećava
uplate PDV-a iz kojih se tada isplaćuje i
dobar dio mjesečnih mirovina, pitanja su
koja imaju višeznačne odgovore.
I – usred tako zahuktale rasprave stigao je
još jedan novi... sudionik u toj utakmici.
Njegovo veličanstvo kreditni rejting – pojam koji prije izbijanja ekonomske krize
je bio poznat i prisutan u tek užem broju
bankara, financijskih stručnjaka, državnih
dužnosnika, te članovima uprava korporacija. Sada je to nešto poput nogometne
utakmice lige prvaka: o njemu se široko i
demokratski raspravlja. Ocjenjuje se što je
u prošloj igri bilo dobro i/ili loše; da li se
moglo drugačije (i bolje), da li je rezultat
pravedan, i – da li se već u narednoj utakmici može i promijeniti, naravno, u vlastitu korist. Što će njegova primjena značiti za život svakoga od nas: cijena kapitala
i profitabilnost investicija; cijena kredita,
povećanje poreza, manje sredstava za javne namjene,... ostaje tek za vidjeti. Nešto
Ona će postati ozbiljna kada se shvati da
duboke reforme (promjene) nisu moguće
uz primjenu gesla: ne u mojem dvorištu; i
da se isto tako mogu odlagati i relativizirati. Drugačije rečeno, da se mora biti u
potpunosti dobar – što znači konkurentan
– kako bi se moglo robu i usluge po kvaliteti i cijeni prodavati kod kuće, a još i više
– izvoziti. Da prava bilo koje vrste mogu
ići s obvezama i ostvarenjima kvalitetno obavljenog posla bilo koje vrste. I još
nešto: i budžet i kreditni rejting nisu više
izloženi samo vlastitoj prosudbi i vlastitim
očekivanjima. Sve se danas mjeri i uspoređuje u realnom vremenu i – na potpuno
otvorenoj globalnoj pozornici; poput već
u tekstu spomenutog nogometnog prvenstva bilo koje razine.
Godina koja je tu i ubrzano juri, donijet će
iza ove zime i snijega uskoro i visoke temperature te – punopravno članstvo u EU.
No, taj klub, kao uostalom i svaki klub,
ima svoja (klupska) pravila. U našem slučaju to znači primjenu i poštovanje zahtjeva Fiskalnog pakta, što znači uravnoteženost javnih financija, kao dijela odgovorne
ekonomske politike, koju EU zahtijeva
od i starih i novih članica. Nešto poput
temeljitog zdravstvenog pregleda prije
nastupa na prvenstvu ili Olimpijadi; to je
vizualno manje atraktivno, ali ništa manje
zahtjevno događanje. Što se prije shvati, a
zatim i prihvati činjenica da više nije riječ o pokaznoj vježbi iz nekog od poglavlja
pregovora o budućem članstvu, nego o
utjecaju koji je trajan i sve zahtjevniji pod
zajedničkim nazivom: globalizacija. Isto
tako, da nije stvar vlastitog odabira i odluke da li u njemu sudjelovati nego (tek)
s koliko energije, pameti i upornosti se u
tome sudjeluje. To (ne)shvaćanje odredit
će karakter budućih događanja i pokazati da li je to prava prilika, ili nova neprilika
jedne države velikih očekivanja i nadanja,
svim okolnostima usuprot. .
NAZIV ARTIKLA
PAKIRANJE
EAN KOD ARTIKLA
EAN KOD KARTONA
PERSIL EXPERT DUO CAPS REGULAR 15 PRANJA KUTIJA
6/96/576
9000100772198
9000100772204
PERSIL EXPERT DUO CAPS COLOR 15 PRANJA KUTIJA
6/96/576
9000100772280
9000100772310
PERSIL EXPERT DUO CAPS REGULAR 40 PRANJA
4/48/240
9000100788038
9000100788045
PERSIL EXPERT DUO CAPS COLOR 40 PRANJA
4/48/240
9000100788090
9000100788106
76
siječanj/veljača 2013. www.instore.hr
periskop iz regije
Pogled iz Slovenije
Pogled iz Bosne i Hercegovine
Japanska »bolest«
se širi
Prodaju li i
menadžeri „maglu“?
Piše: prof. dr. Bogomir Kovač
Piše: Kenan Uštović
E
konomske prognoze za sljedeću godinu su barem za razvijeni svijet slične prognozama naroda Maja. Šestu godinu
poslije globalne financijske krize svjetska privreda ne pokazuje nikakve vidljive znakove oporavka. Razvijene privrede obolijevaju od japanske bolesti dugoročne stagnacije i serije plitkih
recesija. Vraćamo se velikim poslovnim konglomeratima, mala
poduzeća vode bitku za preživljavanje, a istodobno je to i vrijeme novih inovacija. Godina 2013. je numerološki puna mističnih
prognoza i obrata. Svjetska privreda trebala bi rasti 3,5 posto
BDP-a (po metodi PPP), a razvijeni svijet samo 1,6 posto dok će
države u razvoju uvećati svoj BDP za 5,8 posto. SAD bi se trebale
podići za 2 posto, ali su zadnje procjene niže, a BDP bi se trebao u eurozoni povećati samo za pola postotka. U 2013. je jasno
kako će euro preživjeti i da EU ipak polako usklađuje svoja reformna usmjerenja, brže u uspostavljanju bankovne unije, sporije
kod usklađivanja fiskalnih obveza. Mario Draghi i ECB postaju
središnji akteri rješavanja krize u EU. Države i banke u ulogama
kreditnih davatelja podupiru novčane transfere u zadužene države na štetu njihove političko-ekonomske suverenosti. Ako su
u 2012. takav pristup tek testirali (Grčka, Španjolska…), u 2013.
to će postati rutinska zadaća. U novoj 2013., dolazi nekakva europska konsolidacija institucija. Sredinom 2013. u klub ulazi i
Hrvatska. To je važna poruka za regiju, jer su i u Crnoj Gori već
uveliko započeli s pristupnim razgovorima, a Makedonija i Srbija
se gledaju kao države kandidatkinje. To je zadnje širenje EU-a u
ovome desetljeću. EBRD proocjenjuje da klub uspješnih stvaraju
baltičke države, Poljska i Slovačka, a slabije su: Slovenija, Madžarska i Balkan. Bez obzira na slabe prognoze političari svih boja,
pa i oni s ulice, moraju zadržati trijezne glave. Biznis, činjenica
je, ne podnosi nasilje, a poduzetnički duh ne podnosi katastrofičnost. Obojega će biti u 2013. očito previše. Nasilje nisu samo
ulične borbe i demonstracije. Tu je i razgradnja socijalne države,
viši porezi, smanjenje prava. Američki ekonomist Kotlikoff govori istodobno o »histeričnoj ekonomiji«, gdje svi poprijeko osli-
U novoj 2013., dolazi nekakva europska konsolidacija
institucija. Sredinom 2013. u klub ulazi i Hrvatska. To je
važna poruka za regiju, jer su i u Crnoj Gori već uveliko
započeli s pristupnim razgovorima, a Makedonija i
Srbija se gledaju kao države kandidatkinje.
kavaju ekonomsku apokalipsu i plaše investitore, poduzetnike i
potrošače. Povjerenje očevidno postaje najveće javno dobro. I to
su privatizirali histeričari. Složenu ekonomiju potiče jednostavna
psihologija očekivanja. Ako vas svi uvjeravaju kako će 2013. godina biti loša i u to vjerujete, onda će stvarno i biti lošije. Numerološka jednakost da je 20 + 13 = 33, nudi baš to. Egipćani i Grci su
vjerovali u čudesnost broja trinaest, kršćanima se zamjerila kod
“Posljednje večere”, senzibilitet tih brojki poznaju i druge mitologije. Trinaestica donosi promjene. Provedba promjena znači
pokretanje tih istih promjena za 2013. Sretan put.
P
rikazat ću vam jedan regionalni trend koji ide u prilog činjenici da menadžment svoje prodajne funkcije zaista ne
doživljava kao stupove na kojima treba graditi uspjeh, već
više kao čamce za spašavanje u nevremenu zvanom velika ekonomska kriza. Analizirao sam ponudu poslova na četiri najposjećenije web stranice u regiji koje se bave objavljivanjem natječaja za zapošljavanje. Na jednoj od ovih web stranica koja nudi
poslove u BiH, vidio sam kako se čak 39% natječaja odnosi na
komercijalu i prodaju. U sve četiri analizirane države (BiH, Hrvatska, Slovenija i Srbija) ponuda poslova vezanih za prodaju
je najveća u odnosu na sve ostale poslove. Ovaj postotak u Sloveniji iznosi 22, u Srbiji 11, a u Hrvatskoj čak 18%. Mislite li i
vi da u vrijeme krize treba zapošljavati sve veći broj prodavača
kako prodaja ne bi padala i kako bi imali realne mogućnosti za
ostvarivanje zacrtanih planova?
Po mojemu mišljenju, tri su osnovna razloga zašto ova strategija nije dobra:
1.Zapošljavanjem novih ljudi kompanija povećava svoje troškove, iako bi ih trebala smanjivati u vrijeme recesije i ekonomske krize.
2.Novim zaposlenicima je uvijek potrebno vrijeme kako bi se
uspjeli dokazati.
3.Kompanije, pogotovo u BiH, ulažu vrlo malo resursa u edukaciju svojih prodajnih zastupnika i njihovo usavršavanje.
Zapošljavanje novih ljudi u prodaji u vrijeme krize predstavlja samo slamku spasa za kompanije koje u prošlosti nisu imale
učinkoviti prodajni menadžment, te na ovaj način nastoje „spasiti što se spasiti da“. Kako kriza traje i dalje, kompanije počinju
činiti sve veće greške. Trenutno se događa da su zaposlile nove
prodavače, a time su povećale troškove pa sada na red dolaze
otkazi. Prvo se otpušta radna snaga čiji posao može obavljati većina. Oni koji ostaju, dobivaju sve više posla. Ljudi rade
pod pritiskom, prekovremeno, nezadovoljni su. Sljedeći korak
je smanjenje plaća. Oni se sada pitaju bi li im možda bilo bolje da su oni dobili otkaz? Menadžment sada nastoji djelovati
brzo i poduzimati sve moguće mjere racionalizacije. Na kraju,
počinju se rušiti zakonske zapreke te narušavati radnička prava. I tako kompanija sve dublje i dublje tone u probleme i za
tren oka ime tvrtke osvane na spisku CB u Popisu blokiranih
računa poslovnih subjekata u BiH. Tu sada počinje razdoblje
koje slobodno možemo nazvati konačna agonija. Kompanija je
pred zatvaranjem. Gore navedena situacija predstavlja najkraći
i najcrnji mogući scenarij kroz koji kompanije prolaze, a takvih
ima sve više i više.
Moj je savjet da u svojoj kompaniji probate izračunati koliko
vam vremena prodavači provedu na putu, koliko vremena odvajaju da završe potrebnu administraciju, koliko u planiranju...
Budite hrabri pri upravljanju svojim poslovanjem. Ovdje bih
citirao Petera Druckera: „Kad god vidite da netko vodi uspješan posao, budite sigurni da je jednom donio hrabru odluku.“
siječanj/veljača 2013. www.instore.hr
Pogled iz Srbije
Pogled iz MAKEDONIJE
Bit će bolje
Sretna i uspješna
godina?
Piše: Milan Ćulibrk, urednik u NIN-u
Piše: dr. Tome Nenovski, sveučilišni profesor, bivši zamjenik
guvernera NBRM
U
Srbiji se stvari sporo mijenjaju. Duže od dva desetljeća,
ovdašnji uzvanici svaku narednu godinu dočekuju prepuni optimizma i vjere da će biti bolja od prethodne. Tako
je i na prijelazu iz 2012. u 2013. No, kako se godina bliži kraju
kod građana sve više prevladava pesimizam. Svjesni su, valjda,
da im je danas bolje nego što će biti sutra.
I prije godinu dana nadležni su obećavali kule i gradove. Gospodarski rast od tri-četiri posto, inflacija najviše šest posto,
strane izravne investicije bar dvije i pol milijarde eura, a posao,
u novim poduzećima koja su samo pred svibanjske izbore „nicala kao gljive poslije kiše“, trebalo je dobiti nekoliko desetaka
tisuća ljudi.
No, kada je svjetlo u „balkanskoj krčmi“ konačno upaljeno, vidjelo se da se država ponašala kao pijani milijunaš i kako će građane to „veselje“ skupo stajati. Umjesto rasta, bruto društveni
proizvod bit će za dva, a možda i više postotaka manji nego 2011.
Inflacija će, pak, biti bar dvostruko veća od maksimalno planirane i po tome Srbiji u cijeloj Europi može parirati još samo Bjelorusija. Od stranih izravnih investicija ni traga ni glasa. Umjesto
toga, do kraja rujna iz Srbije je, samo po toj osnovi, iznijeto oko
20 milijuna eura više nego što je u zemlju ušlo. Slaba je utjeha što
bi do kraja godine taj saldo mogao, ipak, biti u plusu za 100 do
200 milijuna eura, jer je Srbiji za održivi razvoj nužan bar 10 do
15 puta veći dotok svježega stranoga kapitala, i to godišnje.
I prije godinu dana nadležni su obećavali kule i gradove. No, kada je svjetlo u „balkanskoj krčmi“ konačno
upaljeno, vidjelo se kako se država ponašala kao pijani
milijunaš i da će građane to „veselje“ skupo stajati.
Usprkos tome, optimizam nadležnih ne jenjava. I dalje tvrde da
će 2013. biti puno bolje. Srbija će svoj BDP povećati za bar dva
posto, a izvoz za čak 25 posto, uvjeren je ministar financija i ekonomije Mlađan Dinkić. Još jedna hrabra procjena, nema što.
Pri tome je mnogo pretpostavki koje se podrazumijevaju, a koje
baš i nisu tako izvjesne. Zato ne bi trebalo ni čuditi ako i za
12 mjeseci utvrdimo da se zacrtani ciljevi ekonomske politike
nisu ostvarili zbog „eksternih šokova“. Njemačkoj se to sigurno
neće dogoditi. Oni, kao što je u nekoliko navrata izjavila kancelarka Angela Merkel, računaju da bi kriza mogla trajati do 2017.
godine. Za razliku od nje, nadležni u Beogradu su 2008. godine
tvrdili, najprije, da će globalna kriza zaobići Srbiju, a potom da
je ona naša „razvojna šansa“. U međuvremenu je srpska ekonomija dovedena do prosjačkoga štapa, a zemlja je dodatnim
zaduživanjem privremeno izbjegla bankrot. Ostaje samo nada
da su nadležni shvatili da je vrag odnio šalu i da bi 2013. morali
provesti brojne strukturne reforme, koje se guraju pod tepih
skoro puno desetljeće. U suprotnome, samo će se odlagati suočavanje s neminovnim. Uz obećanje da će 2014. biti sigurno
bolja nego 2013.
77
V
eći dio svijeta novu 2013. godinu čeka s dozom skeptičnosti i straha zbog onoga što se može očekivati na
ekonomskom planu. Svjetsko gospodarstvo i dalje je u
krizi. Velika je vjerojatnost da će uskoro biti proglašena najveća kriza u povijesti čovječanstva, s obzirom na njeno trajanje,
gubitke i pojavne forme.
Zbog svoje sveobuhvatnosti, ni makedonska ekonomija ne
može ostati imuna na krizne događaje u svijetu, naročito
one u Grčkoj, Srbiji, Italiji... zemljama s kojima ima najintenzivnije vanjskotrgovinske odnose. Dodatni problem biti
će eventualno povećanje cijene energenata i poljoprivredno –
prehrambenih proizvoda na svjetskim burzama, što bi značilo
uvoznu inflaciju, veće vrijednosti uvoza, povećane troškove u
proizvodnji i njeno usporavanje i određeno povećanje nezaposlenosti...
Opadajuća ekonomija u EU smanjit će potražnju za proizvodima i uslugama. To će prouzrokovati smanjivanje i izvoza i
uvoza makedonskih proizvoda i usluga. Trgovinski deficit
biće između 20 i 22 posto BDP-a. Deficit na tekućem računu
platnog prometa države biti će oko 2,5% - 3% BDP-a. Ovaj
relativno skroman deficit biti će uvjetovan visokim deviznim
priljevom makedonskih građana koji rade u inozemstvu. Makedonski denar tome duguje stabilnost, a to utječe i na znatno
više kamatne stope na depozite u makedonskim bankama u
usporedbi s ovakvim kamatnim stopama u stranim bankama.
I ako dođe do očekivanih turbulencija u gospodarstvu EU,
Makedonija će zadržati svoju makroekonomsku stabilnost. Inflacija u 2013. biti će oko 3,5%. Devizni tečaj denara će i dalje
ostati vezan za vrijednost eura. Proračunski deficit u 2013. biti
će oko 3,5% BDP-a. U najvećoj mjeri on bi se trebao financirati iz domaćih rezervi. Zaduživanje u inozemstvu je preporučljivo samo za iznose kojima bi se otplaćivali dospjeli strani
dugovi i to po kamatnoj stopi povoljnijoj od prosječno važeće
na međunarodnom financijskom tržištu.
Kao rezultat poticajnih mjera koje je donijela NBRM na kraju 2012. godine, u 2013. se očekuju određeni poticaju za izvoz
proizvoda i usluga te smanjenje uvoza zbog jeftinijeg kreditiranja tvrtki koje proizvode energente za izvoz ili domaće potrebe.
Dobra radna klima u zemlji i intenzivne agitacije vlade – očekuje se da će to privući strane direktne investicije u 2013. godini.
Sve to, nadopunjeno očekivanim zamrzavanjem domaćih kapitalnih investicija, treba ostvariti skromni, ali ipak realno
očekivani rast BDP-a u 2013. od 2%.
Znači, 2013. godina će biti ispunjena mnogobrojnim zakonima i opasnostima za makedonsku ekonomiju, što neće biti
lako riješiti. Ali, zajedničkim djelovanjem i utjecajem na monetarnu i fiskalnu politiku, moguće je ublažiti djelovanje tih
opasnosti, što zatim može doprinijeti da 2013. ipak bude sretna i uspješna godina!
78
siječanj/veljača 2013. www.instore.hr
moja karijera
ALAN ŠĆURIC, DIREKTOR MARKETINGA TVRTKE DANONE U SLOVENIJI
Htio postati rock
zvijezda, a odabrao
marketing
Alan Šćuric uživa u susjednoj Sloveniji. Slobodno vrijeme provodi u druženju s
prijateljima, na koncertima, ima čak i band u kojem svira. Ljeti planinari, zimi
skija i vozi snowboard. Iskustvo rada u inozemstvu smatra dobrodošlim za svakog
kome se ukaže prilika. To je odličan način, smatra ovaj direktor marketinga
Danone-a u Sloveniji, za proširiti horizonte, upoznati druge kulture i naučiti se
još više cijeniti svoju zemlju i kulturu.
„Želja mi je još više se poslovno osamostaliti,
prilagoditi novoj tržišnoj situaciji i pomoći
marketinškome timu, da stekne nova znanja
i iskustva. Sve to će mi pomoći pripremiti se
na slijedeće izazove“.
Autor: Tomislav Ciliga, [email protected]
Alan Šćuric cijelu je svoju poslovnu karijeru vezan uz marketing. Nakon završenog Ekonomskog fakulteta u Zagrebu,
započeo je kao pripravnik u marketingu
u Dukatu. Nakon toga odlazi u Danone
gdje se zadržao do današnjega dana.
„U Danoneu sam se zaposlio u ljetu 2008.
godine. Ta tvrtka me se dojmila vrlo kvalitetnim proizvodima, dugom tradicijom i međunarodnom raznolikošću u kojemu se mogu
puno naučiti o marketingu i izgraditi međunarodnu karijeru. Počeo sam kao Junior
Brand Manager za brand Activia, za koji
sam bio odgovoran direktorici marketinga
relativno rano u mojoj karijeri. U tom je periodu Activia postala brand broj 1 u Danone
Sloveniji. Prije sadašnje pozicije direktora
marketinga Danone-a u Sloveniji, bio sam
Senior Brand Manager u Danone Austrija,
odgovoran za dječje i desertne brandove. Voditi te brandove potpuno je drugačije od vođenja Activie ili Actimela. Na tom radnom
mjestu stekao sam nova iskustva s portfolio
Alan Šćuric ističe da ga u poslu uvijek
vodi samomotivacija i potpuna predanost
onome što radi. „Svoje odgovornosti shvaćam ne samo kao da radim za neku X tvrtku,
nego se osjećam kao dio te tvrtke. Takav stav
nastojim prenijeti i svojim zaposlenima“,
objašnjava nam Šćuric koji je još za vrijeme studentskih dana bio vrlo uporan i
ambiciozan.
menadžmentom i fokusiranjem na kupca na
prodajnom mjestu, priča Šćuric i otkriva
nam zašto je prihvatio novi posao u Sloveniji. Kad su mu poslodavci priopćili tu
ponudu, osjetio je u sebi priliku i izazov
koji se ne propušta.
„Voditi cijeli marketinški odjel jako me veseli. U tvrtki kao što je Danone, marketing je
ključan za poslovni uspjeh i ne podrazumijeva samo oglašavanje nego dubinsko razumijevanje potrošača i trendova, te strateško
vođenje tvrtke u pravom smjeru. Čim sam
počeo raditi na novom radnom mjestu čekale
su me odgovorne odluke i prilagodba strategije, koju sam morao zastupati pred lokalnim i
regionalnim vodstvom“, rekao je Alan Šćuric i dodao:
„Iako mi se na početku karijere put do vodeće pozicije činio vrlo daleko, malo po malo
uspio sam svojom upornošću i motiviranošću
ostvariti svoju želju još iz studentskih dana i
dospjeti do vodeće pozicije u marketingu, koja
me iznimno veseli“, priča nam direktor
marketinga Danone-a u Sloveniji.
Šćuric smatra da dobar menadžer mora
znati prepoznati pravi smjer za poslov-
Odluku, koju biste
da možete promijenili
Takvih nema puno. Uvijek dobro promislim, prije nego što donesem odluku i u
slučaju da nije 100% u pravom smjeru,
prilagodim ostale aktivnosti, da i dalje
vodim tim prema definiranom cilju. Jednom kad je odluka donesena, nema smisla
žaliti za prošlošću, nego živjeti s tom odlukom, naučiti se nešto iz nje i fokusirati
na budućnost.
siječanj/veljača 2013. www.instore.hr
Podaci iz biografije:
Datum i mjesto rođenja:
02.11.1980. Zagreb
Obrazovanje: Ekonomski Fakultet
sveučilišta u Zagrebu, Poslovna
ekonomija, smjer Marketing
Karijera: Dukat d.d. Zagreb Pripravnik u marketingu; Junior Brand
Manager, Danone d.o.o. Ljubljana
- Junior Brand Manager; Brand
Manager, Danone GmbH. Beč – Senior
Brand Manager
Trenutna funkcija: Danone d.o.o.
Ljubljana – Direktor Marketinga
Najveći uspjeh u karijeri
Kampanja „Manj napihnjenosti – več
poletja” (Manje nadutosti, više ljeta)
za robnu marku Activia u Sloveniji.
Vrlo integrirana i stvarna kampanja,
gdje smo uz pomoć Activia obožavatelja
(fanova) na Activiinoj Facebook stranici
„Life z Activio” izabrali jednu Activia
obožavateljicu koja je postala Activia
ambasadorica. Ta obožavateljica je
sudjelovala s Danoneom na snimanju
TV oglasa, u kojoj je intervjuirala
prave Activia potrošače i pitala ih između ostalog kakva su njihova iskustva
s Activijom. Također je sudjelovala u
„Activia turneji” i putovala po slovenskim gradovima, družila se s ljudima
i promovirala Activiju na eventima u
sklopu kampanje „Manj napihnjenosti
– več poletja”. Nikada prije nismo u
tolikoj mjeri komunicirali s Activijinim
potrošačima. Uspjeli smo napraviti
kampanju kao da smo radili s profesionalnim glumcima, te smo kampanji
dodali vrlo bitnu notu iskrenosti i
realnosti.
Hobi: Druženje s prijateljima,
koncerti, sviranje s bandom,
ljeti planinarenje, zimi skijanje i
snowboard
Kad ste bili mali, što ste željeli biti
kad narastete: Rock zvijezda
nu budućnost i znati motivirati svoj tim
suradnika kako bi stekao njihovo povjerenje i potporu u ključnim situacijama i
ostvarenju svojih vizija u poslu.
„Put prema viziji rijetko je ravna linija. Potrebne su stalne prilagodbe i česte promjene.
Osjećam da imam prostora usavršiti se u vođenju tima kroz promjene (change management) - zadržati visoku motiviranost tima
usprkos promjenama“, objašnjava ovaj mladi menadžer.
Vrlo je bitno je, misli Šćuric, da na svakom položaju imamo odgovornosti koje
su nam u tom trenutku primjerene.
„Pozicije i poslovi u Hrvatskoj bile su na
početku moje karijere. Iako mi se tada teret
79
činio ogroman, kad sada pogledam na to razdoblje, ne čine mi se tako teške moje tadašnje
odgovornosti. Vjerojatno mi se kroz nekoliko
godina niti moje današnje odgovornosti neće
čini teške, ali to je po mome mišljenju normalni razvoj karijere“, kaže Šćuric koji
svoj rad u inozemstvu gleda isključivo
kao pozitivno iskustvo.
„U vezi odlaska u inozemstvo smatram da
nisam donio pogrešnu odluku. Međunarodno
iskustvo smatram dobrodošlim za svakoga,
kome se ukaže prilika. To je odličan način
za proširiti horizonte, upoznati druge kulture i naučiti se još više cijeniti svoju zemlju
i kulturu. Moja očekivanja su svakako ispunjena. Imao sam sreću da mi je Danone to
omogućio i olakšao moju integraciju u inozemstvu svojim programima za međunarodno zaposlenje. Sve što sam proživio do sada
u inozemstvu obogatilo me osobno i poslovno.
Uvijek će me ispunjavati sjećanja na mnogo
lijepih trenutaka provedenih i u Sloveniji i
u Austriji“, zaključio je Šćuric i poručio
svima koji budu u sličnoj situaciji, da priliku svakako prihvate ukoliko im učini
privlačnom.
Planovi kad se vratim u Hrvatsku
Sanjarim baviti se turizmom u Istri jednoga dana.
80
siječanj/veljača 2013. www.instore.hr
statistika-regija
PROGNOZE RAZVOJA TRŽIŠTA SREDNJOISTOČNE EUROPE
Ne treba odustati
Imajući u vidu razinu ekonomske razvijenosti, akumulirano bogatstvo, ekonomske osnove, mnogobrojne
mogućnosti, procjene su da bi regija CEE u sljedećemu desetljeću mogla održivo rasti po stopi od 4%.
Kontakt:
[email protected]
K
ompanije moraju biti svjesne činjenice kako će tržište srednjoistočne Europe (CEE) i dalje
slabije napredovati u usporedbi s
tržištima u razvoju do kraja 2013., a vjerojatno i u 2014. godini. Ovo se posebice
odnosi na rast prodaje. (tablica 1)
Rast neće biti isti u svim zemljama regije.
Bit će slabiji u zemljama koje imaju visoki
vanjski dug i potrebu za smanjenjem zaduženja. S druge strane, rast će biti veći
u zemljama koje su manje zadužene. Promijenjeni izgledi za eurozonu ili cijene
robe mogli bi utjecati na prognoze dane
u tablici 2. Scenarij utemeljen na ovim
činjenicama podrazumijeva da kriza eurozone barem djelomice bude riješena i da
tijekom 2013. godine poraste izvoz. Trebali bi biti svjesni kako bi visokozadužena
tržišta vrlo lako mogla skliznuti u recesiju,
ako bi kriza eurozone ostala na istoj razini
do proljeća 2013. godine.
Potrošnja kućanstava
Tablica 3 pokazuje kako je potrošnja kućanstava bila pod velikim pritiskom na
brojnim tržištima. Potrošači su u velikoj
mjeri zaduženi u brojnim zemljama, a
mnogi od njih imaju kredite obračunate
u švicarskim francima. Pošto je razina nezaposlenosti vrlo visoka na svim tržištima
2010.
Češka
2010.
2011.
2012.
2013.
2014.
2,7
1,7
-0,6
1,0
2,0
Mađarska
1,3
1,7
-1,0
0,8
2,0
Poljska
3,8
4,3
2,7
2,6
3,7
Slovačka
4,2
3,3
1,9
2,0
3,0
Slovenija
1,4
-0,2
-0,8
0,0
1,0
Estonija
3,1
7,6
2,0
3,0
3,7
Letonija
-0,3
5,5
2,7
2,9
3,5
Litva
1,2
5,9
2,8
3,1
3,8
Albanija
3,5
3,1
1,0
2,0
2,5
Bosna i Hercegovina
0,7
1,1
-0,7
1,0
2,5
Bugarska
0,4
1,7
0,8
1,9
2,8
Hrvatska
-1,2
0,0
-1,4
0,9
2,4
Makedonija
1,5
3,0
1,2
2,0
2,8
Rumunjska
-1,7
2,5
1,0
2,0
3,2
Srbija
1,0
1,6
-1,5
0,0
1,8
Turska
9,0
8,4
3,2
4,4
5,3
Armenija
2,2
4,5
3,9
4,3
4,4
Azerbejdžan
5,2
0,1
3,8
5,1
5,6
Bjelorusija
7,6
5,3
2,0
3,6
3,8
Gruzija
6,3
6,8
5,5
5,4
6,0
Kazahstan
7,3
7,5
6,0
6,2
6,8
Moldavija
6,9
6,4
2,4
3,7
3,9
Rusija
4,3
4,3
3,8
4,2
4,5
Ukrajina
4,2
5,2
2,3
3,5
4,6
Tablica 2: Realan rast BDP-a na CEE tržištu, po zemljama, 2010. - 2014., u %, osnovna procjena
CEE, uvjerenje potrošača kako će biti bolje je vrlo slabo. Potražnja za kreditima je
sve manja, a i banke, s druge strane, nisu
2011.
2012.
2013.
2014.
Centralnoistočna Evropa (CEE)
3,5
3,8
2,4
2,6
3,0
CEE s Turskom
4,5
4,7
2,9
3,3
3,8
CIS (bivše Sovjetske države)
4,7
4,5
3,8
4,3
4,6
Jugoistočna Europa
-0,6
1,8
0,3
1,7
0,8
Centralna Europa
3,1
3,1
1,3
2,0
3,0
Rastuća Azija
9,2
7,8
7,0
7,2
7,5
Latinska Amerika
6,0
4,4
3,3
4,1
4,4
Bliski Istok i sjeverna Afrika
5,0
3,5
4,4
4,5
4,6
Podsaharska Afrika
5,3
5,2
5,2
5,4
5,6
Tablica 1: CEE vs. ostala tržišta u razvoju, realni rast BDP-a, 2012. - 2014., u %, osnovna procjena
baš “široke ruke” u pogledu odobravanja
kredita “ranjivim” kućanstvima. Zbog
toga se potrošnja kućanstava slabo oporavljala u 2011. godini, a po svemu sudeći ništa bolji nisu izgledi ni za razdoblje
2013. - 2014. godine.
Bruto fiksne investicije
Posle katastrofalnoga kolapsa korporativnih investicijskih ulaganja u 2009. g., stvari su se poboljšale na nekoliko tržišta, dok
se mnoga oporavljaju na slabim polaznim
osnovama. Nedostatak kredita na brojnim
tržištima, visoki kompanijski dugovi, slabiji priljev izravnih stranih ulaganja (DSI)
i nedostatak vjere u izvoznu politiku, sve
to pogađa prodaju u B2B sektoru.
81
siječanj/veljača 2013. www.instore.hr
2010.
2011.
2012.
2013.
2014.
gdje vanjski dug prelazi 100% BDP-a,
može trajati do šest, a nekada čak i do
osam godina.
Češka
0,6
-0,7
-1,6
0,6
1,7
Mađarska
-2,4
0,0
-2,0
0,0
0,7
Poljska
3,2
3,1
2,0
2,2
3,0
Slovačka
-0,8
-0,4
0,2
1,2
2,6
Slovenija
-0,6
-0,2
-1,4
-1,0
0,0
Estonija
-2,1
4,1
2,6
3,0
3,2
b.manju domaću potražnju.
Letonija
0,3
4,4
3,0
3,0
3,2
Litva
-4,1
6,0
3,0
3,0
3,4
Zašto je tržište CEE i dalje važno?
Bugarska
0,6
-0,2
0,8
1,8
2,0
Hrvatska
-0,9
0,2
-0,9
0,4
1,2
Rumunjska
-0,3
1,4
1,8
2,5
2,9
Srbija
0,0
-2,5
-2,0
-0,6
1,0
Turska
6,7
7,7
3,0
4,4
5,2
Bjelorusija
7,6
2,8
-3,3
1,9
3,8
Kazahstan
11,0
8,0
6,7
6,5
6,7
Rusija
4,0
3,8
4,2
4,6
4,8
Ukrajina
7,0
14,5
7,0
4,0
4,2
Tablica 3: Potrošnja kućanstava/privatna, u %, osnovna procjena
Državna potrošnja
Iako je opterećenje javnim dugom prilično malo i prihvatljivo u većini zemalja srednjoistočne Europe (s izuzetkom
Mađarske), mnoge vlade su reagirale na
nedostatak rasta uvođenjem strogih programa koji su povijesno pogrešno vođeni.
Ono što je potrebno najvećemu broju zemalja su privremeni paketi fiskalnih mjera, ali to se u stvarnosti ne događa.
Izravne strane investicije (trenutna
situacija)
Priljev izravnih stranih investicija je znatno manji nego 2007. g., kada je došlo do
2007. 2009. 2011.
CEE
161
100
126
CEE s Turskom
183
108
141
Rusija
55
36,5
52,8
Rastuća Azija
350
315
423
Latinska Amerika
172
149
216
Bliski Istok i
sjeverna Afrika
81
76
40
Podsaharska
Afrika (bez
najnerazvijenijih
naroda i zemalja)
27
34
35
Kina
83
95
123
Indija
25
35
32
Brazil
34
25
66
Tablica 6: Priljevi izravnih stranih investicija u
CEE u usporedbi s drugim rastućim tržištima, u
milijardama dolara
potpunoga procvata, ali su sada “dotakle
dno”. Ipak strana ulaganja se trenutno
prelijevaju na rastuća tržišta Azije i Južne
Amerike.
Opterećenje vanjskim dugom je prava
zapreka bržemu rastu
Tablica 9 je posebno važna jer su u njoj
boldom označene zemlje koje će biti pod
sve većim pritiskom smanjenja zaduženja
u godinama koje dolaze. Tržišta koja nisu
naznačena nude bolje mogućnosti za prodaju u sljedeće dvije - tri godine.
Sve u svemu, razvidno je kako regija CEE
neće ponuditi značajnije prodajne mogućnosti u 2013. Godina 2014. trebala bi
biti bolja, s obzirom na to da se u 2013.
očekuju neke rezolucije u svezi s krizom
eurozone.
Treba imati u vidu kako vanjski dug neke
države ne treba prelaziti 70% BDP-a. Povijesno gledano, državama je potrebna pomoć izvana kada se dug približi ili prijeđe
tu granicu. Ovaj postotak nije nedodirljiv,
ali to je koristan povijesni prosjek koji
ukazuje na to da će se povećani dug odraziti na kućanstva, korporacije i vrlo često
na državnu razinu.
Iz tablice se vidi kako samo pet država od
najvažnijih tržišta CEE regije, nisu visokozadužene, kada je u pitanju vanjski dug.
Ovih pet zemalja bi trebale u sljedeće tri
- četiri godine rasti brže od ostalih u regiji.
Smanjenje visokoga postotka vanjskoga
duga, u boljim slučajevima, traje najmanje dvije godine, dok u onim ekstremnim,
Smanjenje zaduženosti uvijek podrazumijeva dvije stvari:
a. slabiji rast,
Sve gore navedeno može dovesti do prenagloga zaključka da od pojedinih tržišta regije srednjoistočne Europe treba
potpuno odustati. Međutim, imajući u
vidu razinu ekonomske razvijenosti, akumulirano bogatstvo, ekonomske osnove,
mnogobrojne mogućnosti, naše procjene
su kako bi regija CEE u sljedećemu desetljeću mogla održivo rasti po stopi od
4%. Ovo jest znatno manje od rekordnih
7+% u 2006. - 2007., ali po stopi od 4%
rast kompanija bio bi znatno održiviji i
predvidljiviji. Nužno je reći kako će tržišta
bliža zapadnoj Europi (u kojima je razina
BDP-a po stanovniku već dostigla, pa čak
i premašila 10.000 dolara) rasti po stopi
od tri do 3,5%, a da će ona siromašnija,
prema istoku, lako dostići stopu rasta od
5+% u srednjemu roku.
I za kraj, treba ponoviti kako sve kompanije koje pripremaju kratkoročne i srednjoročne strategije za tržišta srednjoistočne
Europe moraju isključiti mogućnost da će
ova regija ponovno ostvariti rekordni rast
od 7%. Taj rezultat je bio izravno u vezi s
globalnim kreditnim balonom i nikada ne
može biti ponovljen.
2010.
2011.
Poljska
65
62
Mađarska
141
132
Češka
40
49
Slovačka
76
79
Rusija
33
29
Ukrajina
85
77
Rumunjska
60
72
Bugarska
102
89
Kazahstan
78
67
Hrvatska
101
102
Srbija
83
75
Slovenija
115
116
Estonija
114
106
Letonija
156
154
Litva
84
80
Turska
40
42
Tablica 9: Vanjski dug kao % BDP-a
82
siječanj/veljača 2013. www.instore.hr
e-trgovina
NOVA PERSONALIZIRANA ON DEMAND KUHARICA
Coolerica – do vlastite
kuharice u nekoliko klikova
Otkako je Podravkina Coolinarika.com u rujnu pokrenula besplatnu aplikaciju
za izradu kuharica Coolerica, korisnici ove web stranice već su izradili preko 400
vlastitih primjeraka. Već gotove Coolerice mogu se uvijek nadopunjavati novim
receptima ali i tiskati, pa uz priloženu posvetu, postaju idealan dar za vašega
najdražega ljubitelja dobroga zalogaja.
Pripremila: Jelena Domović,
[email protected]
Posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj
svjedoci smo porasta broja amaterskih kuhara i inih pojedinaca koji su otkrili svoju ljubav prema kuhanju i svakodnevno s
užitkom spravljaju različita jela za svoje
najbliže, a i širu „publiku“. Osim toga,
domaća produkcija iznjedrila je sada već
drugu sezonu iznimno popularne emisije Masterchef, koja je hrvatske Gordone
Ramseye i Jamieje Olivere dodatno ohrabrila da okušaju svoju sreću s loncem i kuhačom te namirnicama svih oblika, okusa
i različitoga podrijetla. U eri širenja i nabavljanja svih mogućih informacija s interneta i u skladu s gore navedenim trendom kulinarski entuzijasti s ovih prostora
odavno su otkrili svoju Meku – stranicu
Coolinarika.com, na kojoj sami korisnici
mogu postavljati i razmjenjivati vlastite
recepte, slike jela, pisati blogove i komen-
tare, ali i izravno komunicirati putem „Brbljaonice“. Stranica mnogima služi kao
zamjena za kuharicu i oko sebe je uspjela
stvoriti kvalitetnu i široku zajednicu korisnika, što dodatno potvrđuje i uvrštavanje
Coolinarika.com u top 10 najposjećenijih
web stranica u Hrvatskoj po Gemiusu.
Posjetitelj ovdje može pronaći preko 100
tisuća recepata koje su uredili sami korisnici – od naše dobre stare domaće kuhinje pa sve do gastronomskih tajni drugih
kontinenata.
U trenutku kada se mislilo da nas Coolinarika.com više ne može iznenaditi, prije
nešto više od dva mjeseca Podravka je u
suradnji s agencijom Web.Burza osmislila
jedinstvenu, novu aplikaciju – Coolerica.
O čemu je zapravo ovdje riječ? Naime,
Coolerica je personalizirana on demand
kuharica koju uređuju sami korisnici Coolinarika.com ispunjavajući je vlastitim, a i
tuđim receptima dostupnima na stranici.
To znači da korisnici svoje najdraže re-
Vanja Bertalan, direktor Web.Burze
zadužen za projekt, dodatno nam
je pojasnio na što su posebno
morali obratiti pozornost pri razvoju
Coolerice:
„Ideja je nastala prije otprilike tri
godine, a izrada same aplikacije trajala je godinu dana. Proces je bio vrlo
ozbiljan te je svaki segment projekta
detaljno analiziran i isplaniran. S
obzirom na to da nešto slično Coolerici ne postoji na regionalnom tržištu
(barem ne u ovakvome opsegu), radili smo veliki broj iteracija i testiranja
s pravim korisnicima kako bi svaki
detalj završio na pravome mjestu.
To je posebno važno kod ovolike
količine funkcionalnosti koja je isprepletena s ostatkom Coolinarike jer
se vrlo lako moglo dogoditi da, iako
je sve na mjestu, zbog nelogičnoga
korisničkoga sučelja posjetitelji ne
razumiju kako stvar radi i čemu služi.
Tada se najčešće umore i odustanu,
što nam svakako nije bio cilj. Uspjeli
smo izbjeći takvu situaciju, reakcije
na projekt su sjajne što potvrđuje i
veliki broj Coolerica koje su do sada
napravljene. Ipak, život Coolerice
tek počinje i veseli nas vidjeti u kojim
smjerovima će nas ovaj projekt u
budućnosti odvesti.“
siječanj/veljača 2013. www.instore.hr
83
pogledu Coolerice kao zbirke, kao i autori pojedinih recepata. Pri korištenju ove
aplikacije treba također imati na umu da je
Coolerica zamišljena kao nekomercijalan
projekt te je tako predviđeno da se vlastite
kuharice, kao i one drugih korisnika nikako ne koriste za komercijalne potrebe, što
u prvome redu isključuje daljnju prodaju
Coolerica na bilo koji način.
Tvorci Coolerice ističu kako se s planerskoga i produkcijskoga aspekta radilo o
izuzetno kompleksnom projektu kojega i
dalje imaju namjeru unaprjeđivati na temelju povratnih informacija od korisnika
i uvođenjem mnoštva novih mogućnosti
od kojih neke već imaju u planu. Glavna
misao vodilja pri tome je bila kako čitav
proces učiniti što jednostavnijim krajnjim
korisnicima koji svakodnevno dodaju i po
stotine recepata i fotografija.
O Web.Burzi
cepte koje su čuvali po bezbrojnim bilježnicama i papirićima sada napokon mogu
objediniti u svojoj osobnoj kuharici. Ipak,
najbolji dio priče je taj što vlastitu Coolericu mogu i otisnuti, uvezati i pokloniti
svojim najdražima povodom blagdana ili
pak za neku drugu prigodu. U Coolericu
registrirani korisnici mogu uvrstiti svoje
recepte prethodno objavljene na vlastitoj
korisničkoj stranici, kao i recepte drugih
autora koji su dopustili njihovo korištenje
pod odgovarajućom licencom. Važno je
znati da i registrirani korisnik koji nema
sadržaja, pa tako i oni neregistrirani, mogu
jednako tako kupiti ili preuzeti Coolerice
drugih korisnika ukoliko postoji takva dozvola. I to nije sve! S par dodatnih klikova
mišem sučelje Coolerice nudi i izbor širokoga raspona broja stranica i četiri vrste
uveza. Osim toga, svojoj vlastitoj kuharici
korisnik može sam odrediti naslov, boju
slova kao i sliku na naslovnici. Iz svake završene knjige može nastati nova, a upisivanjem posvete i druge adrese isporuke ona
postaje vrijedan poklon. U tome slučaju
uključena je i besplatna ukrasna naljepnica na omotu. Coolerica se naručuje i plaća
online, a tiskana knjiga u kratkome roku
dolazi dostavom na korisnikovu adresu.
Ukoliko niste zainteresirani za ovu opciju,
svoju kuharicu uvijek možete besplatno
preuzeti u .pdf formatu te svoju elektroničku publikaciju čak i registrirati u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici.
Vrijednost i praktičnost Coolerice gotovo odmah su prepoznali vjerni korisnici
Coolinarika.com te je od 448 dosad izrađenih kuharica njih 389 javno dostupno i,
prema posljednjim podacima, pregledano
već 518.358 puta. Uz tradicionalne kuharice s ujednačenim receptima namijenjene
svima tu se nalaze i specijalizirane kuharice, poput onih za vegetarijance, ljubitelje
egzotične prehrane ili pak prave sladokusce kojima je desert središnji dio svakoga obroka. Stvaranjem vlastite Coolerice
korisnici automatski postaju autori svojih
zbirki te ostvaruju ista prava i obveze u
Web.Burza je web agencija specijalizirana za projektiranje i razvoj online rješenja, a osnovali su je Vanja
Bertalan i Mario Stipanović. Projekti
na kojima rade uključuju multi-modularne portale sa složenim sustavima
za dinamičko kreiranje i kompleksnu
obradu sadržaja, društvene mreže,
on-line trgovine, korporativne i
brand siteove. Tijekom svojega
djelovanja uveli su mnoge inovacije
koje su pozitivno utjecale na razvoj
hrvatskoga web prostora. Među
njihovim najpoznatijim web projektima ističu se Coolinarika, Dnevnik.
hr, Emmezetina web trgovina,
Čuvarkuća, Gamersbook, eZadar
i mnogi drugi. Web.Burza je, uz
navedene projekte, također nedavno
pobjedniku natječaja InspirAkcija,
humanitarnoj udruzi Druga pomoć,
besplatno izradila web stranicu
Dobribuvljak.com, osmišljenu kao
humanitarni online buvljak, koji pod
krilaticom „Pretvori staru kramu u
dobru kramu“ svojim radom pomaže
onim udrugama kojima kupci, po
svome izboru, kupnjom zapravo
doniraju sredstva.
84
siječanj/veljača 2013. www.instore.hr
vjerovali ili ne
Jestiva ambalaža za hamburgere
Proizvodnja sira stara 7.500 godina
Brazilski lanac brze hrane
Bob's koristi novu, jestivu
ambalažu za svoje sendviče i
hamburgere kako bi smanjio
otpatke i uštedio mušterijama vrijeme za razmotavanje
ručka. Naime, klijenti ovog
restorana mogu sada pojesti
svoj hamburger zajedno s papirom u koji je umotan. Iako
su u početku bili sumnjičavi,
klijenti su zadovoljni i tvrde
da se ukus jela nije promijenio. Praktično je, posebno kada
je neko jako gladan, kazala je
jedna mušterija.
Grupa znanstvenika sa sveučilišta u Bristolu u Velikoj
Britaniji, napravila je detaljne
kemijske i druge analize na
glinenom situ, koje je pronađeno u Poljskoj, a za koje se
smatra kako je staro 7.500
godina, i utvrdila da je sito
korišteno za proizvodnju sira.
Ovo otkriće doslovno dokazuje kako je sir namirnica stara najmanje 7.500 godina.
Prema jednom američkom
izvještaju, tijekom 2011. potrošeno je više od 75 milijuna
tona papirne ambalaže, a samo
polovica je reciklirana. Upravo
je taj problem nagnao grupu
znanstvenika da razvije novi tip
ambalaže koja se jede zajedno s
hranom upakiranoj u ambalažu.
Grad Concord zabranio flaširanu vodu
Gradske vlasti Concorda u saveznoj američkoj državi Massachusetts donijele su novi
zakon kojim se zabranjuje
upotreba plastičnih boca. Od
početka 2013. svako serviranje
vode u plastičnim bocama je
nezakonito, a ovim potezom
pokušavaju povećati korištenje vode iz slavina i doprinijeti rješavanju globalnog problema zagađenja.
Jean Hill, 84-godišnji aktivist
koji je osmislio ovu zabranu,
kaže da prazne plastične boce
preplavljuju otpade, a kompanije zarađuju mnogo novca
prazneći njihove izvore i pro-
davajući im vodu koju mogu i
sami uliti iz slavina.
Kada prvi put prekrše ovaj
zakon, građani će dobiti opomenu, a svatko tko drugi put
bude uhvaćen kako prodaje
flaširanu vodu bit će kažnjen s
25 dolara. Poslije toga, kazna
se povećava na 50 dolara.
Sir Roquefort protiv bolesti
Znanstvenici su utvrdili da
francuski ovčji sir Roquefort,
poznat po plavozelenoj plijesni, ima protuupalni efekt i
tako štiti srce od razvoja kardiovaskularnih bolesti, prenio
je britanski list Daily Mail.
Biotehnolozi iz kompanije
Lycotec iz Cambridgea objašnjavaju kako tijekom procesa
sazrijevanja, sir razvija stvari
koje su dobre za želudac, usporavaju artritis i mogu usporiti znake starenja.
Znanstvenici smatraju da redovno konzumiranje tog sira
ili drugih sireva poput camamberta, kao i drugih pljesnjivih
fermentiranih sireva mogu
biti jedan od razloga za nisku
stopu smrtnosti od bolesti srca
i krvnih žila kod Francuza.
Smatraju da bi se sastojci takvih sireva mogli koristiti i u
farmaceutskoj industriji.
Znanstvenici tvrde da je sito
korišteno za odvajanje sira iz
ukiseljenog mlijeka, što je primjer primitivne proizvodnje
sira. Znanstveno istraživanje
je objavljeno na internetskoj
stranici časopisa Nature. Ovo
istraživanje komentirao je i
ugledni profesor sa Sveučilišta
Vermont, Paul Kindstedt, koji
je poznat po svom znanstvenom djelu „Sir i kultura“, a rekao je da su dokazi neoborivi,
i da je sigurno kako su uzorci
otkriveni na situ, ostatci usirenog masnog mlijeka. Također,
dodao je kako mnogi znanstvenici tvde da je sir proizvođen
na područjima današnje Turske
još prije 9.500 godina, ali da je
ovo prvi valjani dokaz o starosti prakse proizvodnje sira.
Bez reklamiranja alkoholnih pića
U Rusiji je od početka godine
stupila na snagu zabrana reklamiranja
alkoholnih pića.
Riječ je o potpunoj zabrani
reklamiranja,
osim u trgovinama koje se
bave maloprodajom alkoholnih
proizvoda, prenijela je
agencija RIA Novosti.
Zabrana reklamiranja alko-
holnih pića na internetu i u
medijima uvedena je u
srpnju 2012. godine,
ali je za reklamiranje u tiskovinama
bilo odobren prijelazno razdoblje
do kraja prošle
godine, kako bi se
omogućilo ispunjavanje već zaključenih
sporazuma između proizvođača i trgovaca alkoholnih
pića.
Novogodišnja noć u supermarketu
Jedna 73-godišnja Francuskinja provela je novogodišnju
noć zaključana u supermarketu u Rubeu, na sjeveru zemlje,
piše list Voa di nor. Starica je
pred novogodišnju noć otišla
baviti posljednju kupovinu u
supermarketu. U jednome trenutku joj je pozlilo, pa je svratila do toaleta malo se osvježi-
ti, ali kada je izašla, trgovina je
bila prazna i zaključana.
Tijekom noći, nekoliko puta
je bezuspješno pokušala uključiti alarm. Iscrpljenu staricu,
koja cijelu noć nije ni spavala,
ni jela, pronašao je sutradan
jedan od poslovođa koji je došao obići supermarket.
siječanj/veljača 2013. www.instore.hr
85
Zabranjene banane na poslu
Haribo umjetnost
Britanski javni televizijski servis BBC zabranio je zaposlenicima jesti banane na poslu,
nakon što je jedna djelatnica
upozorila šefove kako je to
voće može ubiti. Plakati, koji
su postavljeni u tvrtki i na kojima je precrtana fotografija
banana, direktno govore zapo-
slenima da ne ljušte i ne jedu
banane blizu kolega, prenose
britanski mediji. „Plakati su zalijepljeni na posebnim mjestima
u desku i opominju zaposlene na
solidarnost prema njihovoj kolegici koja ima medicinskih problema
kada su banane u pitanju.“, poručuju iz BBC servisa.
FOTO PRIČA - Zakopčaj me selotejpom
Njemački umjetnik Johannes
Cordes pronašao je zanimljiv
način za izradu svojih djela. Naime, on “slika” Haribo
bombonima. Koristi gumene
medvjediće kako bi napravio
portrete poznatih, poput Marilyn Monroe i Mona Lize,
ali i za neka druga, šarena
remek-djela. Cordesu je za
izradu jednog ovakvog djela
potrebno 100-240 sati. Do
sada je iskoristio nekoliko milijuna gumenih Haribo medvjedića, a kako je istaknuo,
godišnje iskoristi najmanje tri
tone bombona. Na primjer, za
repliku slike Marilyn Monroe
koristio je 3.200 medvjedića,
objavio je Daily Mail.
S obzirom na to da Haribo
nudi medvjediće u šest boja,
a njemu su nekada potrebne i
druge boje i nijanse, umjetnik
je usavršio tehniku premazivanja gumenih bombona.
Kada ih smjesti na odgovarajuće mjesto pričvršćuje ih posebnim lakom, kako se njegovo djelo ne bi raspalo.
Pametna vilica
"Pametna" vilica - "HAPIfork", koja određuje idealan
vremenski razmak između
dva zalogaja, predstavljena je
nedavno na Međunarodnom
sajmu potrošačke elektronike
- CES (Consumer Electronics
Show) u Las Vegasu. Vilica
funkcionira tako što, ako je
prekratak razmak između dva
zalogaja, šalje slabije vibracije
praćene svjetlosnim signalom,
čime se osoba koje jede upozorava da uspori, bez prekidanja
obroka ili razgovora.
Ona bi na taj način mogla
omogućiti gubitak tjelesne težine, olakšati probavu i spriječiti žgaravicu. Prebrzo konzumiranje hrane kao posljedicu
uzrokuje višak kilograma i lošu
probavu, ali iako je to poznato, ponekad je teško usporiti u
čemu bi trebala pomoći "pametna" vilica. Ova vilica, prava
"zvijezda" CES-a, trebala bi
biti dostupna od ožujka 2013.
godine, prvo u SAD, po cijeni
od 99 dolara, prenijeli su francuski elektronski mediji.
Izložba haljina napravljenih od ambalaže poznatih domaćih
proizvoda „Zakopčaj me selotejpom“ održana je u središnjem
atriju Delta cityja, od 16. siječnja do 3. veljače. Haljine su osmislili neki od naših poznatih modnih dizajnera.
Haljine se izrađene od ambalaže i ambalažnih materijala poznatih brandova - Mini Plazma, Wellness, Duel, Fun&Fit, Grand
aroma, Jaffa, O'Cake, Pardon, Life organic i Recan fondacija za
reciklažu limenki za piće.
Cilj projekta „Zakopčaj me selotejpom“ je skretanje pozornosti na važnost pravilnog odlaganja otpada za očuvanje životne
sredine, kao i edukacija o funkcijama, značaju i oznakama na
ambalaži, na zanimljiv način i kroz prikaz ovog materijala u drugačijem svjetlu.
86
siječanj/veljača 2013. www.instore.hr
svijet u brojkama
JE LI MUŠKARCIMA ZAISTA STALO DO LJEPOTE
Uljepšava se
i jači spol
Bilo zbog ekonomske nestabilnosti ili pojačanog medijskog utjecaja, muškarci sve više prepoznaju važnost
fizičkog izgleda, tako da su im svakodnevne rutine za uljepšavanje sve privlačnije.
Izvor: Euromonitor, www.euromonitor.com
K
ada je kozmetička industrija ušla u blagdansku sezonu,
imala je mala očekivanja u
skladu s rezultatima iz prošlog kvartala. Sve oči su uprte na nove „životne“ kategorije koje su
generirale zaradu u posljednjih godinu
dana. Uz zvijezde poput lakova za nokte,
i „antiage“ programa, muška kozmetika
je ponovno došla u središte pažnje, te je
zamjetan niz aktivnosti, kako u smislu
pojačanog marketinga i oglašavanja, tako
i činjenica da mnogi brandovi šire svoje
linije proizvoda s više ciljanim ponudama.
Muška kozmetika očigledno je imuna na
recesiju. Dokaz za to je stalan rast tokom
posljednjih godina ekonomske nestabilnosti. Globalni prihod ove industrije povećan je u prosjeku za šest posto godišnje
od 2006. godine, te je ona dostigla zaradu
od 33 milijarde dolara.
• 51 posto ukupne kategorije proizvoda za njegu
muškaraca u 2011. činili su proizvodi za brijanje.
• P redviđa se kako će drugi proizvodi za mušku njegu
preuzeti vodstvo u 2013. te da će u razdoblju od
2013. godine do 2016. godine udvostručiti prihode
koje su ostvarili proizvodi za brijanje.
• Dezodoransi i dalje vode u ovoj kategoriji muške
njege u apsolutnom smislu vrijednosti, s najvećim
tržištem u Latinskoj Americi.
•M
eđutim, proizvodi za
njegu kože su dokazano
najdinamičniji, ostvaruju dvoznamenkasti
rast u pet uzastopnih
godina i dodatne dvije
milijarde dolara na
globalnom tržištu
proizvoda za njegu
od 2006.
siječanj/veljača 2013. www.instore.hr
87
Potrošnja muških dezodoransa dvaput je
veća u Brazilu nego li u Sjevernoj Americi
(Euromonitor)
Brojna lansiranja
Navike muškaraca, što se tiče osobne njege,
nisu homogene diljem svijeta. Azijski muškarci
prednost definitivno pružaju proizvodima za
njegu, dok su Brazilci na prvom mjestu u svijetu
po potrošnji dezodoransa. Zajednički faktor koji
određuje dinamiku kategorije jest činjenica da
muškarci, bilo zbog ekonomske nestabilnosti ili
pojačanog medijskog utjecaja, prepoznaju važnost
fizičkog izgleda, tako da su im svakodnevne
rutine za uljepšavanje sve privlačanije. To se
podudara s lansiranjem mnogobrojnih novih
proizvoda u različitim cjenovnim kategorijama,
od muških šampona, tretmana za njegu područja
oko očiju namijenjenih isključivo muškarcima,
pa čak do balzama za izbjeljivanje područja kože
s nepravilnostima i korektora, koji su inspirirani
proizvodima iz „ženskog repertoara“.
Promjene stavova muškaraca
Hoće li se broj muškaraca koji su spremni tražiti i trošiti na ove
proizvode u dovoljnoj mjeri kako bi ovoj kategoriji omogućili
dvoznamenkasti rast, tek treba vidjeti. Ipak, postoje neke paralele
koje se mogu povući u odnosu na druge povezane industrije, koje
ukazuju na promjenu u strukturi potrošnje. Gledajući kategoriju
muške odjeće, ovo tržište doživljava značajan oporavak i čak
nadmašuje rast svog ženskog pandana; jednako je velik i brzi rast
tržišta u Južnoj Koreji i Kini, po stanovniku, u kategoriji muške
dizajnerske odjeće u odnosu na žensku. Možda zato i ne iznenađuje
kako se veće zarade ostvaruju na tržištu proizvoda za mušku njegu.
Iako nisu pravi dokaz, postoje neke jasne pretpostavke - mijenjaju se
navike kupnje te stavovi o modi i ljepoti među muškom populacijom
širom svijeta, pogotovo u segmentu premium proizvoda.
Neiskorišteni potencijali
Osim toga, mogućnosti rasta prihoda u
kategoriji muške njege idu daleko preko
kategorije tradicionalnih proizvoda. Rezultati
ankete koju je nedavno proveo Euromonitor
International, među mlađim muškarcima
starosti od 15 do 29 godina, sugerira da
je „ključni sastojak“ sretnog života “biti
zdrav”, ali zanimljivije je to što je više od
trećine ispitanika potvrdilo, da pored drugih
zdravstvenih aktivnosti, barem jednom tjedno
konzumiraju i dodatke prehrani. Prostor za
inovacije i raznolikost u zdravstvenoj i wellness
kategoriji, kako među top proizvođačima
kozmetike, tako i hrane i pića, je ogroman
te ga je potrebno dodatno istražiti. Tu je još
puno neiskorištenog potencijala za razvoj
novih proizvoda, bilo da se radi o pićima ili
dodacima prehrani s atributima koji se odnose na njegu, a
što je još važnije, pažnju treba posvetiti onim proizvodima
koji su usmjereni na posebnu njegu, kao što su gubitak kose,
problematična koža ili gubitak težine. Multifunkcionalnost i
dokaz o visokoj efikasnosti trebaju biti ključni, jer to su glavne
katakteristike koje muškarci očekuju od proizvoda.
88
siječanj/veljača 2013. www.instore.hr
vox populi
Prelako smo počeli prelaziti
preko nekih važnih stvari
Autor: Duško Ćurlić
G
ledate li i slušate vijesti na našim televizijskim i radijskim programima?
Lokalnim, županijskim, nacionalnim?
Gledate li i slušate one informativne
emisije koje se bave našom svakodnevicom i
koje pokušavaju bar načeti i detektirati neke
važne i životne probleme? Pokušavate li i
Vi u sebi razumjeti i shvatiti nečiju muku ili
uspjeh? Smeta li i Vas, kao što smeta mene,
kada u nekim informativnim emisijama, nakon političkih, pa gospodarskih, pa nekih
ljudskih i životnih drama ili životnih uspjeha i
otkrića, odjednom vas trgnu senzacionalnom
najavom da je određeni „celeb“ promijenio
frizuru ili napravio skandal zbog kojeg mu je
roditeljima i pravim prijateljima prilično neugodno? Pa nakon toga „da nije žalosno bilo
bi smiješnog celeba“ vraćaju vas u stvarnost s
nekim novim ratom na bliskom ili dalekom
ili srednjem istoku ili divljem zapadu ili poluzapadu? Rekao sam Vam, mene to užasno
smeta. Kažu mi: “Ti to ne razumiješ, to ti je
poželjna kombinacija informacija i zabave…
ti ne razumiješ da ljudi lakše prihvaćaju teške vijesti kad ih se razbije nekom zabavnom
vijesti….“ I još svašta kažu….Ne! Oprostite,
ali zaista ne razumijem taj način prezentacije….ili ga ne razumijem ili ga je netko drugi
krivo razumio, ali eto „tako to rade vani…“
pa onda i mi moramo raditi baš tako kako „to
rade vani“?! Zato da lakše prihvatimo stvarnost?! Ja ne želim „prihvatiti stvarnost“ na
takav način! Možda je i neka vrsta utjehe, ali
teško se mirim s tim. Možda je na dosta mojih poznanika i par prijatelja iz branše veliki
utjecaj imala Profesorica koja nam je predavala na sasvim poseban način Etiku novinarstva….ne znam…možda su nam drugačiji bili
uvjeti i okolnosti odrastanja, možda je sustav
vrijednosti krivo usađen u nas, možda smo još
uvijek pod teretom „neslobode javne riječi u
onom sistemu“, možda jednostavno nemam
dovoljno dobar želudac, ali opet…Mogu sad
tražiti i vjerojatno naći još tisuću razloga zašto
je tome tako, ali niti jedno opravdanje me ne
može uvjeriti da mi se sviđa taj način medijske bešćutnosti prema životu koji se događa
upravo ovdje oko nas. Ne mogu mirno gledati lice nekog djeteta i njegovih roditelja koji
proživljavaju istinsku muku u svojoj borbi, a
odmah nakon toga, presječeno histeričnim
„najavnim jinglom“ da nam svima „bude lakše to podnijeti“, lice neke „zvijezde kojoj se
posrećilo i koja je napravila taj i taj skandal na
dodjeli ovih ili onih nagrada“… Da lakše zaboravimo ono što smo maloprije vidjeli? Da
suosjećanje s nečijom borbom i mukama što
brže zaboravimo? Da damo propisanu količinu razumijevanja za nečiji problem? Baš
koliku je odredio neki „majstor infotainmenta“? Uzeo sam možda drastični primjer nečije
životne borbe, ali isto vrijedi i za neku dobru
vijest, nečiji uspjeh, nečije znanstveno otkriće…Ne znam, ali priznat ćete i sami da smo
svi nekako prelako počeli prelaziti kraj nekih
važnih stvari, ljudskih sudbina i događaja…
Teške teme razbijaju se žutilom, pitanja se
postave bez mrve potrebe da se bar ponudi
mogući odgovor…. Mogao bih sada nastaviti
pisati o svemu ovome, ali nije ni mjesto ni vrijeme... Znam, sad se sigurno pitate kakve veze
ima sve ovo napisano s trgovinom??? Kakve
to ima veze s ovim magazinom koji u najboljoj namjeri pokušava unaprijediti sve aspekte
trgovine? Ne biste vjerovali, ali ima. Naime,
nedavno sam vidio vijest da su neke humanitarne udruge pokrenule akciju s trgovačkom
centrima i prehrambenim lancima da se hrana i proizvodi koji su na isteku roka valjanosti
ne bacaju nego da se doniraju …A potrebitih
je sve više i više. Naravno, onih koji nemaju
drugog izlaza pa to priznaju, iako i sami govore da im je dugo trebalo skupiti hrabrosti
priznati sebi i okolini da je situacija došla do
ruba. Nije to lako izgovoriti. Niti sebi, niti
obitelji, prijateljima, okolini... Nikako nije. A
koliko ljudi živi oko nas, a ne žele i ne mogu si
to priznati, možemo samo nagađati. Šokirala
me ta vijest jer više od bilo čega opisuje stvarnost za mnoge koji su bez posla. Navodno se
kreće s inicijativom da se ova ideja i zakonski
nekako podrži ili što već…Nisam mogao dalje to koncentrirano pratiti, ali nadam se da to
ima nekog smisla, nadam se da će bar nekome
i to pomoći, iako je zaista potresno. Ako netko tko odlučuje pročita ovu kolumnu, neka
bar pokuša učiniti nešto. Mala je to gesta za
nekoga tko nešto ima, može i želi, a ogromna
stvar za nekoga tko se našao u preteškoj situaciji. Ne želim moralizirati, ali ne mogu
zamisliti da ovo naše druženje nakon ovoga
završim u „žutom“ tonu, s nekom „senzacionalnom vijesti“ koju kad razgolimo, postaje
jedna obična glupost. Zato Vas baš sada pozdravljam do idućeg broja.…jer, „žutila“ će
uvijek biti, a stvarni život nekako prolazi kraj
nas. Uspjeli smo ako to bar na tren ne dopustimo, ako samo na tren zastanemo i razmislimo. Učinimo bar to. Do idućeg čitanja….
U košarici poznatih
Filip Juričić, glumac
Nemam nikakvog pravila
kad su u pitanju odlasci u
shopping, međutim ipak
mi je najdraže otići u veliki trgovački lanac, gdje
mogu uzeti sve s popisa
koji prethodno napišem.
Dobro je to što me uvijek u trgovinama,
bilo da su to veliki trgovački lanci ili
mala kvartovska trgovina, jako dobro
tretiraju zbog Larinog izbora. Pogotovo
kad odem u kvartovsku trgovinu, u kojoj
me već znaju tete koje rade, pa su uvijek
od pomoći i izrazito ljubazne. Najdraže
mi je kad uhvatim vremena pa odem na
tržnicu. Sad sam blizu Dolca tako da
sam često tamo i uživam u tome. Tamo
postoji intimniji odnos s prodavačima te
su blagonakloni, što mi se jako sviđa.
Najdraže piće mi je pivo, ali volim imati
doma koju bocu vina, a obično ga nabavljam u vinotekama. Trudim se što više
kuhati doma zbog klinca. Volim kuhati i
to me baš opušta, ali nažalost puno više
jedem vani jer mi je jednostavno takav
posao. Ne jedem puno slatkoga, ali volim
pojesti tu i tamo koju čokoladu.
Davor Meštrović, voditelj
Kad sve zbrojim i oduzmem, namirnice nabavljamo u trgovinama koje
su nam u kvartu, ali su
to uglavnom malo veći
supermarketi. Sve češće
koristimo i internet trgovinu koja uključuje dostavu na vrata. Kad
poznajete proizvode, namirnice, marke i
njihove kvalitete, veličine pakiranja, nije
problem naručiti.
Supruga voli odlaziti na tržnicu i ima razrađen sustav kupovine uvijek na istom
mjestu, kod iste prodavačice. Ja sam potpuno suprotno - oduševljen kupovinom u
supermarketima. Uglavnom kuhamo kod
kuće. Dva do tri puta mjesečno se možda
nagradimo odlaskom u restoran. I preko
tjedna nastojimo jesti zajedno. Subotom i
nedjeljom uvijek smo zajedno za stolom i
to je prigoda za razgovore, prepričavanje
dogodovština od tjedna, obiteljske teme
i slično. Nakon ručka pijemo crnu kavu i
konjak. Inače najviše pijemo vodu... djeca piju kombinaciju Coca-Cole i ledenog
čaja.
Nastojimo potpuno izbaciti kolače i slastice iz jelovnika. Možda jednom mjesečno
iznimno pojedem neki kolač ili kad je baš
neka prigoda. Glad za slatkim pokušavam
nadomjestiti velikim količinama suhog
voća, badema, oraha, svježeg voća i kompota...
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
17
File Size
8 089 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content