Друштво психолога Брчко дистрикта БиХ
Društvo psihologa Brčko distrikta BiH
KNJIGA SAŽETAKA
КЊИГА САЖЕТАКА
IV KONGRES PSIHOLOGA BiH
Brčko distrikt BiH, 26 - 28.02. 2015. god
DRUŠTVO PSIHOLOGA BRČKO DISTRIKTA BiH
Društvo psihologa Republike Srpske
Društvo psihologa u Federaciji BiH
IV KONGRES PSIHOLOGA BiH
sa međunarodnim učešćem
Knjiga sažetaka
Urednici
prof. dr sci. Miroslav Gavrić, doc. dr sci. Kristina Sesar
Programski odbor
doc. dr sci. Kristina Sesar, predsjednica, doc. dr sci. Sanja Radetić Lovrić
doc. dr sci. Milica Drobac, doc. dr sci. Saša Drače,
prof. dr sci. Jadranka Kolenović-Đapo, doc. dr sci. Enedina Hasanbegović-Anić,
doc. dr sci. Dženana Husremović, doc. dr sci. Šuajb Solaković, doc. dr sci. Indira Fako
Organizacioni odbor
prof. dr sci. Miroslav Gavrić, predsjednik, doc. dr sci. Tea Vučina
doc. dr sci. Elvis Vardo, doc. dr sci. Nataša Kostić, mr sci. Dijana Đurić
mr sci. Dubravka Lukač, Aleksandra Veljančić, Remzija Šetić
Danijel Hopić, Slavica Panić, Blaženka Sedlarević
izdavač:
Društvo psihologa Republike Srpske
Štampa:
Copy Centre Brčko distrikt BiH
Tiraž: 250 kom
2
Knjiga sažetaka
DRUŠTVO PSIHOLOGA BRČKO DISTRIKTA BiH
DRUŠTVO PSIHOLOGA REPUBLIKE SRPSKE
DRUŠTVO PSIHOLOGA U FEDERACIJI BiH
NAUČNO-STRUČNI SKUP
IV KONGRES PSIHOLOGA BiH
sa međunarodnim učešćem
26. do 28. veljače/februara 2015.
Brčko distrikt BiH
3
IV KONGRES PSIHOLOGA BiH
Brčko distrikt BiH, 26 - 28.02. 2015. god
4
Knjiga sažetaka
SADRŽAJ
Pozvana predavanja
Simpoziji
Okrugli stolovi
Usmena priopćenja/saopštenja
Poster sekcija
Studentska usmena priopćenjA/ saopštenja
Studentska poster sekcija
Radionice
5
7
15
27
31
65
81
95
101
IV KONGRES PSIHOLOGA BiH
Brčko distrikt BiH, 26 - 28.02. 2015. god
6
Knjiga sažetaka
Pozvana predavanja
Kako vam je danas na poslu? Promjene u suvremenom radnom
kontekstu i njihov utjecaj na dobrobit ljudi
Darja Maslić Seršić
9
Konstrukt emocionalne inteligencije: što je napravljeno u 25 godina
postojanja
Vladimir Takšić
11
Seksualno obrazovanje adolescenata: potreba ili luksuz?
Marija Zotović
7
13
IV KONGRES PSIHOLOGA BiH
Brčko distrikt BiH, 26 - 28.02. 2015. god
8
Knjiga sažetaka
KAKO VAM JE DANAS NA POSLU? PROMJENE U
SUVREMENOM RADNOM KONTEKSTU I NJIHOV UTJECAJ NA
DOBROBIT LJUDI
Darja Maslić Seršić
Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Posljednje desetljeće karakteriziraju intenzivne promjene u organizaciji
rada. Društveni znanstvenici njihov uzrok vide u brzom tehnološkom napretku
i globalizaciji te ekonomskoj stagnaciji i recesiji. Ove globalne društvene
pojave postavile su nove zahtjeve pred radne ljude. Povećao se broj ugovora na
određeno vrijeme, honorarnih i neprijavljenih poslova te su se povećali zahtjevi
za fleksibilnošću. Na individualnoj razini, ove promjene prate neka nova iskustva
i pritisci koji radni život ljudi čini stresnim. Prije svega, povećao se doživljaj
nesigurnosti posla i napora za zaposlene, a sve veći broj ljudi prolazi iskustvo
gubitka posla i nezaposlenosti. Ovi izvori stresa i njihove posljedice na radnu
motivaciju i psihofizičko zdravlje ljudi bit će u središtu pažnje.
Povećana stopa nezaposlenosti u nekom društvu pozitivno je povezana
s radnim opterećenjem zaposlenih. Osim toga, povećava se udio napornih
poslova u kojima povećani intenzitet zahtjeva posla prati niska autonomija u
radu. Ovom izvoru stresa, posebno su izloženi niže obrazovani ljudi zaposleni
u radničkim zanimanjima. Međutim, udio napornih poslova raste i kod visoko
obrazovanih profesionalaca. Istraživanja pokazuju kako je radno preopterećenje
najpogubniji radni stresor kada govorimo o psihičkom i fizičkom zdravlju, a
može se ukloniti metodama rukovođenja koje povećavaju autonomiju u radu kao
i nekim tehnikama reorganizacije rada. Doživljaj nesigurnosti posla, odnosno
radne neizvjesnosti, specifičan je izvor stresa negativno povezan s radnom
motivacijom i učinkom mjerenim na individualnoj i organizacijskoj razini. Iako
se u nekim situacijama ne može prevenirati, postoje metode kojima se smanjuju
negativni učinci nesigurnosti posla na radnu motivaciju i zdravlje ljudi. Gubitak
posla izrazito je stresni događaj, a procjena njegove ireverzibilnosti povezana je s
negativnim posljedicama na psihičko i fizičko zdravlje. Nezaposlenost prati pad
u psihičkom i fizičkom zdravlju, psihološka, socijalna i financijska deprivacija,
a dugotrajnu nezaposlenost i socijalna isključenost. Zbog toga su zdravlje, ali i
radne kompetencije nezaposlenih osoba posebno ugrožene. I u situaciji smanjene
ponude poslova, potrebne su psihološke intervencije usmjerene na očuvanje
radnih sposobnosti nezaposlenih.
9
IV KONGRES PSIHOLOGA BiH
Brčko distrikt BiH, 26 - 28.02. 2015. god
U predavanju će biti ukratko opisane teorije koje objašnjavaju prirodu
doživljaja koji prate naporne poslove, nesigurnost posla i nezaposlenost te
omogućuju razumijevanje njihovih posljedica na dobrobit i radnu motivaciju.
Sažeto će biti prikazani ključni nalazi brojnih istraživanja; oni će biti polazište
za opis izazova koji stoje pred psiholozima te će biti iznesene preporuke
intervencija na organizacijskoj i društvenoj razini.
[email protected]
10
Knjiga sažetaka
KONSTRUKT EMOCIONALNE INTELIGENCIJE: ŠTO JE
NAPRAVLJENO U 25 GODINA POSTOJANJA
Vladimir Takšić
Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Hrvatska
Konstrukt emocionalne inteligencije (EI) je odavno postao punoljetan i
uglavnom je poznato da je to složeni sklop sposobnosti i vještina uočavanja,
razumijevanja, izražavanja, reguliranja i upravljanja svojim i emocijama drugih
osoba. Pojam EI koji se pojavio početkom devedesetih godina prošlog milenija,
a planetarnu popularnost je postigao prije gotovo 20 godina Golemanovom
knjigom koja je vrlo efektno i širokoj publici razumljivo predstavila važna
znanstveno utemeljena istraživanja u područjima inteligencije i emocija.
Ispostavilo se da je ta popularnost puno više štetila, nego li koristila statusu
konstrukta u akademskoj zajednici. Ipak, on je preživio i te izazove, pa kada
je euforija i komercijalizacija prošla, u novi milenij se ušlo u znaku temeljnih
istraživanja o strukturi i mjestu EI unutar šireg područja inteligencija, emocija i
osobina ličnosti.
Posebni naglasak je na definiranju razlike između pojmova emocionalne
inteligencije kao sposobnost ili maksimalnog učinka i percepcije emocionalne
kompetentnosti kao tipičnog načina reagiranja u emocionalno zasićenim
situacijama. Prva istraživanja u svijetu i kod nas su započinjala upitnicima
samoprocjene svojih sposobnosti rješavanja emocionalnih problema, a
najvjerojatnije iz razloga što su bili jednostavniji za konstrukciju. Tako se
izbjegavao najveći problem objektivnih testova, a to je pronalaženje točnog
odgovora. Ipak, vremenom su se istraživači odvažili i upustili u avanture
konstrukcije objektivnih procjena emocionalnih sposobnosti. Tu su se morali
prije svega suočiti s pitanjem koji je to točan odgovor, a koristili su tri izvora
dostupnih informacija: konsenzus grupe, izjave eksperata, a kada je to bilo
moguće i izjave autora (npr. muzičkih kompozicija ili likovnih radova).
Najpoznatiji test emocionalne inteligencije je MSCEIT (MayerSalovey-Caruso-Emotional-Intelligence-Test) koji je pokazao zadovoljavajuće
psihometrijske karakteristike. U međukulturalnim istraživanjima se pokazao značajan
efekt kulturalnih razlika na različitim mjerama EI, pa se pokazalo da ih je gotovo
nemoguće dovoljno dobro prilagoditi i validirati za primjenu na našem području.
Zato će biti prikazani neki od pokušaja operacionalizacije EI na našem području,
a neki od njih su prevedeni na nekoliko jezika.
11
IV KONGRES PSIHOLOGA BiH
Brčko distrikt BiH, 26 - 28.02. 2015. god
Važnost EI u svakodnevnom životu i funkcioniranju bit će prikazana kroz
primjere iz istraživanja i prakse na koji način bi razvoj vještina i kompetencija iz
modela emocionalne inteligencije mogle pomoći u rješavanju problema i boljoj
komunikaciji u obiteljskom, školskom i organizacijskom okruženju.
[email protected]
12
Knjiga sažetaka
SEKSUALNO OBRAZOVANJE ADOLESCENATA:
POTREBA ILI LUKSUZ?
Marija Zotović Kostić
Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet u Novom Sadu, Srbija
Povezano sa emancipacijom žena, otkrićem kontraceptivne pilule 1960.
godine, i drugih sredstava za zaštitu od neželjene trudnoće, kao i legalizacijom
abortusa, tokom ’70-ih godina došlo je do „seksualne revolucije“, jer tada
seksualno i reporoduktivno ponašanje postaju oblasti koje ne moraju biti
povezane. Sekualno ponašanje prestaje da bude tabu tema. Starosna granica
stupanja u brak se povećava, što podrazumeva stupanje u seksualne odnose sa
više partnera pre braka. Sve ovo je dovelo do potrebe za pružanjem informacija
o seksualnosti i sekusalnom zdravlju, pa je počelo uvođenje seksualne edukacije
u škole. Prvi put se ovakva edukacija javlja u Švedskoj, gde je ona uvedena
kao obavezan školski predmet još 1955. godine. Seksualno obrazovanje je u
školama obavezno (po podacima iz 2006. godine) u 19 evropskih zemalja.
Seksualno obrazovanje u školama najranije počinje na uzrastu od 11 godina, a
po preporukama SZO trebalo bi da počne još u predškolskom periodu.
U Srbiji je školske 2013/14. godine u predmet Zdravstveno vaspitanje o
reproduktivnom zdravlju uvedeno u 10 srednjih škola u Vojvodini, u okviru pilot
projekta podržanog od strane Pokrajinskog sekretarijata za sport i omladinu AP
Vojvodine. Školske 2014/15. godine, isti predmet je kao fakultativni uveden u
66 srednjih škola u Vojvodini.
U okviru saopštenja biće učinjen osvrt na teorijski kontekst u koji se može
smestiti potreba za seksualnim obrazovanjem adolescenata u savremenom
društvu, kao i koncepcija i ciljevi projekta uvođenja seksualnog obrazovanja u
škole u Srbiji. Biće prikazani i najvažniji rezultati istraživanja sprovedenog sa
ciljem ispitivanja efekata predmeta Zdravstveno vaspitanje o reproduktivnom
zdravlju na znanje, stavove i ponašanje adolescenata. Autorka saopštenja (Prof.
dr Marija Zotović) je u projekat uključena kao deo ekspertske radne grupe koja
je sačinila kurikulum predmeta, udžbenik za učenike i priručnik za edukatore.
Takođe je učesnik u edukaciji edukatora i evaluaciji projekta.
[email protected]
13
IV KONGRES PSIHOLOGA BiH
Brčko distrikt BiH, 26 - 28.02. 2015. god
14
Knjiga sažetaka
Simpozij
Trenutno stanje i perspektive razvoja osnovnoškolskog obrazovnog
17
sistema u Bosni i Hercegovini
15
IV KONGRES PSIHOLOGA BiH
Brčko distrikt BiH, 26 - 28.02. 2015. god
16
Knjiga sažetaka
TRENUTNO STANJE I PERSPEKTIVE RAZVOJA
OSNOVNOŠKOLSKOG OBRAZOVNOG SISTEMA
U BOSNI I HERCEGOVINI
Voditelj: Dženana Husremović
Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Bosna i
Hercegovina
Kvalitetno obrazovanje stvara pretpostavke za bogatija životna iskustva
učenika, veću mogućnosti izbora, ima pozitivan efekat na njihove porodice i
lokalnu zajednicu i dugoročno, doprinosi ekonomskom prosperitetu čitavog
društva. Kvalitetno obrazovanje podrazumijeva kvalitetne: škole, obrazovne
programe, postupke podučavanja, udžbenike i nastavnike.
Obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini opterećen je brojnim problemima i
nedostacima: fragmentiranost, politiziranost, segregacija i asimilacija, različiti
programi, nepostojanje sistema kontrole kvalitete i adekvatna legislativa kojom
bi se uredili standardi kvalitete, reforme nisu sveobuhvatne i koordinirane i nisu
praćene adekvatnom evaluacijom efekata.
Potreba za iznalaženjem rješenja koja će doprinijeti kvalitetnijem obrazovanju
je stručni i naučni imperativ koji zahtijeva intelektualnu mobilizaciju stručne i
naučne javnosti.
Društva psihologa u Bosni i Hercegovini organiziraju Simpozij u okviru
Četvrtog kongresa psihologa Bosne i Hercegovine kojem je cilj da se iz široke
perspektive i na naučnim osnovama (prezentiranjem rezultata istraživanja) utvrdi
trenutno stanje i sagledaju perspektive razvoja osnovnoškolskog obrazovnog
sistema. Široka perspektiva podrazumijeva sagledavanje svih faktora koji
nezavisno i u interakciji djeluju na efikasnost obrazovnog sistema: konteksta,
škole, razreda i učenika.
17
IV KONGRES PSIHOLOGA BiH
Brčko distrikt BiH, 26 - 28.02. 2015. god
TRENUTNO STANJE I PERSPEKTIVE RAZVOJA
OSNOVNOŠKOLSKOG OBRAZOVNOG SISTEMA
U BOSNI I HERCEGOVINI
Teorijski okvir ispitivanja efikasnosti obrazovanja
Nermin Đapo
19
Važnost ispitivanja efikasnosti obrazovanja na državnom nivou i
učešća u međunarodnim ispitivanjima učeničkih postignuća
Žaneta Džumhur
20
Da li nastavni plan i program za osnovnu školu podržava razvoj
kritičnog mišljenja učenika?
Ivana Zečević, Milica Drobac, Aleksandra Hadžić Krnetić, Brane Mikanović
21
Sekundarne analize prediktora akademskih postignuća učenika
Dženana Husremović, Nermin Đapo
22
Testiranje efekata pripremnog predškolskog programa na kognitivne,
socioemotivne, jezičke i fizičke karakteristike djece u Bosni i Hercegovini
Danijel Hopić, Mustafa Šuvalija, Belma Žiga, Miroslav Gavrić, Sanja Radetić
Lovrić
23
Eksterna matura u Kantonu Sarajevo – izazovi, poteškoće i budući pravci
Dina Borovina, Dženana Husremović
24
Integracija ključnih kompetencija u ishode učenja
Žaneta Džumhur
18
26
Knjiga sažetaka
TEORIJSKI OKVIR ISPITIVANJA EFIKASNOSTI OBRAZOVANJA
Nermin Đapo
Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Bosna i Hercegovina
Istraživanja efikasnosti obrazovanja provode se s ciljem identifikacija
i ispitivanje faktora kojim se direktno ili indirektno mogu objasniti razlike u
obrazovnim ishodima. U istraživanjima efikasnosti obrazovanja, koja se provode
zadnjih 40 godina, identificirani su brojni faktori koji na kompleksan i dinamičan
način utječu na ishode obrazovanja. Identificirani su faktori na nivou razreda,
škole, obrazovnog plana i programa, okruženja za podučavanje i učenje, itd.
Rezultati do kojih se dođe u istraživanjima efikasnosti obrazovanja predstavljaju
osnovu za planiranje i unapređenje obrazovanja, odnosno za povećanje kvalitete
obrazovanja. Jedan od najpoznatiji istraživački model efikasnosti obrazovanja
predložio je početkom 90-ih Bert Creemers. Modelom su opisane varijable
relevantne za obrazovne ishode, razvrstane u četiri nivoa: kontekst, škola, razred
i učenik. Kontekst uključuje faktore kao što su obrazovni sistem, obrazovni
kontekst i slično. Faktori konteksta utječu na faktore na nivou škole, ali i na
nivou razreda. Niz je faktora na nivou škole koji direktno utječu na ishode, ali
i indirektno, preko faktora razrednog nivoa. Primjeri ovih fakotra su: pravila i
dogovori o praksama podučavanja, politika profesionalizacije nastavnika, pravila
o izvođenju nastave i toku časa, raspored sati, saradnja škole sa zajednicom,
saradnja škole sa roditeljima, organizacijski aspekti škole, načini rukovođenja
itd. Faktori na nivou škole utječu na faktore razrednog nivoa, posebno na prakse
podučavanja. Najznačajniji utjecaj na obrazovne ishode imaju faktori na nivou
razreda. Neki od najvažnijih faktora su: kvalitet kurikuluma, načini provođenja
kurikuluma, načini ispitivanja, korespondencija instrukcije sa kapacitetima
učenika, učestalost domaćih zadaća, jasni obrazovni ciljevi, praćenje napretka
učenika, povratne informacije tokom nastavnog sata, dodatni sati, udio
instrukcije (objašnjenja) u podučavanju lekcije, broj sati po predmetima (odnosi
između planiranih i realiziranih), menadžment vremena, očekivanja nastavnika.
Na kraju, grupa faktora koji utječu na obrazovni ishod i odnosi se na učenika
su: prethodna postignuća, sposobnosti, motivacija i interesovanja, očekivanja,
očekivanja roditelja, stilovi mišljenja, osobine ličnosti, vanškolsko vrijeme
provedeno u učenju, aktivno i pasivno provedeno vrijeme tokom nastave, SES,
spol.
Ključne riječi: efikasnost obrazovanja, obrazovni ishodi, kontekst, škola,
razred, učenik
[email protected]
19
IV KONGRES PSIHOLOGA BiH
Brčko distrikt BiH, 26 - 28.02. 2015. god
VAŽNOST ISPITIVANJA EFIKASNOSTI OBRAZOVANJA
NA DRŽAVNOM NIVOU I UČEŠĆA U MEĐUNARODNIM
ISPITIVANJIMA UČENIČKIH POSTIGNUĆA
Žaneta Džumhur
Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje
Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje je nadležna za razvoj
zajedničke jezgre nastavnih planova i programa, uspostavljanje standarda
znanja i ocjenjivanje postignutih rezultata u predškolskom, osnovnom i srednjem
obrazovanju, te druge stručne poslove u oblasti standarda znanja i ocjenjivanja
kvaliteta obrazovanja, određene posebnim zakonima i drugim propisima. U
skladu sa svojim opisom rada, Agencija je 2007 godine bila nosilac istraživanja
za Bosnu i Hercegovinu u okviru TIMSS-a (Trends in International Mathematics
and Science Study). Ovo je bio prvi i posljednji put da je Bosna i Hercegovina
bila dio jednog međunarodnog istraživanja akademskih postignuća učenika.
Ipak, i ovo jedno učešće omogućilo je da se napravi procjena razvijenosti znanja
i vještina naših učenika u matematici i prirodnim naukama. Ti rezultati su bili
zabrinjavajući jer su nam ukazali da su trenutna akademska postignuća učenika
u ove dvije oblasti ispodprosječna u odnosu na testiranu populaciju. Nakon 2007
poduzimane su različite mjere u okviru reformi obrazovnog sistema, ali zbog
činjenice da nismo bili dijelom komparativnih istraživanja, danas ne znamo u
kojoj mjeri su promjene uticale na efektivnost obrazovnog sistema u domenu
akademskih postignuća učenika.
Druge zemlje koje redovno učestvuju u međunarodnim ispitivanjima
akademskih postignuća redefiniraju svoje nastavne planove i programe, te
provode reforme u nastavnom procesu kako bi omogućili djeci da iskoriste
svoje potencijale i ostvare što bolje rezultate u školi koji ih, u krajnjoj liniji,
kvalificiraju za nastavak školovanja i razvijaju njihovu zapošljivost. Iako
danas postoji niz kritika na račun objektivnih međunarodnih testiranja, njihova
vrijednost jeste u tome što omogućavaju svakoj zemlji da procijeni trenutni
potencijal koji ima u svojim učenicima i radi na konstruktivnim reformama koje
će voditi ka kvalitetnom i pravičnom obrazovanju.
Ključne riječi: TIMSS, akademska postignuća, komparativna istraživanja
[email protected]
20
Knjiga sažetaka
DA LI NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA OSNOVNU ŠKOLU
PODRŽAVA RAZVOJ KRITIČKOG MIŠLJENJA UČENIKA?
Ivana Zečević, Milica Drobac, Aleksandra Hadžić Krnetić,
Studijski program za psihologiju, Filozofski fakultet Banja Luka, Bosna i
Hercegovina
Brane Mikanović
Studijski program za pedagogiju, Filozofski fakultet Banja Luka, Bosna i
Hercegovina
U radu će biti predstavljene analize Nastavnog plana i programa (skraćeno:
NPP) za osnovno obrazovanje u Republici Srpskoj, rađena 2012. godine i
analiza revidirane verzije NPP-a, rađena 2014. godine s ciljem provjere koliko
aktuelni NPP za osnovno obrazovanje i vaspitanje ostvaruje ciljeve obrazovanja
i vaspitanja i ishode učenja definisane generičkim deskriptorima kvalifikacijskog
okvira, u Osnovama kvalifikacijskog okvira BiH (Službeni glasnik Bosne i
Hercegovine 31/11). Analizom je obuhvaćeno 26 predmeta koji se podučavaju
od prvog do devetog razreda. U analizi ishoda NPP korištena je modifikacija
Blumove taksonomije, urađena od strane autora Anderson i Kratwohl u
kognitivnom području sa nivoima: zapamtiti, shvatiti, primijeniti, analizirati,
prosuđivati i stvarati, i Blumova taksonomija u psihomotornom području sa
nivoima: imitacija, manipulacija, precizacija, artikulacija i naturalizacija.
Pored Blumove taksonomije korišten je i SMART sistem, prema kom dobar
ishod odlikuje konkretnost (S-specific), mjerljivost (M-masurable), ostvarivost
(A-achievable), realističnost (R-realistic) i vremenska ograničenost (timelimited), omjer broja predviđenih nastavnih jedinica u odnosu na planirani broj
časova i broj adekvatno postavljenih ishoda u odnosu na broj nastavnih jedinica,
te unutrašnja struktura predmeta unutar jednog razreda i unutrašnja struktura
predmeta unutar cijelog školovanja. Rezultati koji su dobijeni ukazuju na to da su
svi nastavni predmeti opterećeni nastavnim sadržajem, ali da su zahtijevi, koji se
pred učenike stavljaju, u vidu ishoda učenja, niski i zahvataju dominantno niže
nivoe znanja, te da kao takvi, nisu podržavajući za razvoj kritičkog mišljenja
kod učenika. Ovako određenim ishodima oba NPP-a ne ostvaruje se određen
broj ciljeva obrazovanja i vaspitanja, osobito onih koji se odnose na razvoj
kritičkog, kreativnog i stvaralačkog mišljenja, svijesti otvorene za nove ideje i
znanja, primjenu znanja i razvoj kritičnosti i samokritičnosti.
Ključne riječi: ishodi obrazovanja, Nastavni plan i program, osnovno
obrazovanje, ciljevi obrazovanja, kvalifikacijski okvir
[email protected]
21
IV KONGRES PSIHOLOGA BiH
Brčko distrikt BiH, 26 - 28.02. 2015. god
SEKUNDARNE ANALIZE PREDIKTORA AKADEMSKIH
POSTIGNUĆA UČENIKA
Dženana Husremović, Nermin Đapo
Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Bosna i Hercegovina
Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje je u tri navrata izvršila
prikupljanje podataka o akademskim postignućima učenika osnovnih škola i to: 1)
TIMSS istraživanje (2007) - postignuća iz matematike i prirodnih nauka učenika
osmih razreda; 2) Postavljanje mjerila u funkciji evaluacije reforme osnovne
škole - postignuća učenika osmih razreda zadnje generacije osmogodišnjeg
obrazovanja kao osnove za evaluaciju efekata devetogodišnjeg obrazovanja i
3) Definisanje standarda učeničkih postignuća - akademska postignuća učenika
trećih i šestih razreda u cilju postavljanja standarda. Podaci prikupljeni u ovim
istraživanjima iskorišteni su u dvije sekundarne analize u kojima su se utvrđivali
prediktori akademskih postignuća učenika u Bosni i Hercegovini iz predmeta
matematika, prirodne nauke i bosanski, hrvatski i srpski jezik. Prediktorske
varijable grupirane su prema Creemersovom modelu u tri grupe: varijable
učenika (spol, SES, korištenje računara u školi, roditeljska uključenost, pozitivni
doživljaj škole, negativna iskustva u školi, vannastavne aktivnosti, učestalost
domaće zadaće, motivacija, samoefikasnost, metakognitivne vještine učenja i
metakognitivne vještine rješavanja zadataka); varijable razreda (godine rada
nastavnika, procjena uslova rada, procjena adekvatnosti broja učenika u razredu,
učestalost domaće zadaće, učestalost testiranja, saradnja s drugim nastavnicima,
metode podučavanja, učeničke procjene kvaliteta nastave i varijable škole
(veličina škole, organizovanje dodatne nastave iz matematike, procjene
materijalnih, didaktičkih, finansijskih i ljudskih resursa, i indeks informatizacije
škole). Podaci su obrađeni hijerarhijskim linearnim modeliranjem. Na simpoziju
će biti predstavljeni ključni rezultati svakog modela. Generalni zaključak je da
uspjeh učenika najvećim dijelom je određen individualnim varijablama, dok
su kontekstualne varijable ( nastavni proces i varijable škole) gotovo u pravilu
neznačajni prediktori.
Ključne riječi: sekundarne analize, akademska postignuća, hijerarhijsko
linearno modeliranje
[email protected]
22
Knjiga sažetaka
TESTIRANJE EFEKATA PRIPREMNOG PREDŠKOLSKOG
PROGRAMA NA KOGNITIVNE, SOCIOEMOTIVNE, JEZIČKE I
FIZIČKE KARAKTERISTIKE DJECE U BOSNI I HERCEGOVINI
Danijel Hopić
Fakultet za menadžment i poslovnu ekonomiju, Univerziteta u Travniku
Mustafa Šuvalija
Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu
Belma Žiga
Fondacija Krila Nade, Sarajevo
Miroslav Gavrić
Katedra za psihologiju, Filozofski fakultet Univerziteta u Istočnom Sarajevu
Sanja Radetić Lovrić
Studijski program psihologija, Filozofski fakultet Banja Luka, Univerzitet u Banja luci
UNICEF je u januaru 2012. godine sa svojim partnerima pokrenuo projekat
„Povećajmo mogućnosti djeci u Bosni i Hercegovini za rano učenje“. Projekat
je prvenstveno imao za cilj povećanje obuhvata predškolskim odgojem i
obrazovanjem. U sklopu projekta preko 7000 djece uzrasta od 4 do 6 godina
iz 46 općina, uključujući djecu Rome i djecu sa teškoćama u razvoju, su
obuhvaćena predškolskim odgojem i obrazovanjem u trajanju od 300h. Kako bi
se sagledao uticaj projekta sprovedena je studija „Testiranje efekata pripremnog
predškolskog programa na kognitivne, socioemotivne, jezičke i fizičke
karakteristike djece u BiH. Glavni cilj studije je bio ustanoviti da li djeca koja
su pohađala predškolski program od 300h pokazuju napredak u četiri razvojne
domene (kognitivna, jezička, socioemotivna i fizička) u usporedbi sa njihovim
razvojem prije projekta i u usporedbi sa kontrolnom grupom. Četiri grupe djece
su testirane na početku i na kraju predškolskog programa, uključujući djecu koja
su obuhvaćena projektom (N= 397), djecu sa teškoćama koja su obuhvaćena
projektom (sa oficijelnom kategorizacijom teškoće, većinom jezičkim i govornim
teškoćama, N= 53), djecu iz Romske populacije koja su obuhvaćena projektom
(N= 44), te kontrolnu grupu djece koja nisu pohađala predškolski odgoj i
obrazovanje (N=53). U prvoj tački mjerenja testirano je 547 djece, od kojih je
511 retestirano. Glavni rezultati istraživanja ukazuju da djeca koja su pohađala
program pokazuju veće rezultate u oblasti kognitivnog razvoja u usporedbi sa
kontrolnom grupom. Razlike u socioemotivnom, fizičkom i jezičkom razvojku
nisu statistički značajne između djece koja su pohađala program i kontrolne
grupe. Glavni nedostatak istraživanja se odnosi na generalizaciju rezultata
vezanih za djecu sa teškoćama i djecu Rome, s obzirom da istraživanje nije
uključivalo ekvivalentne kontrolne grupe za usporedbu. Također, grupa djece sa
teškoćama nije bila homogena (uključivala je djecu sa različitim teškoćama i sa
višestrukim teškoćama), što umanjuje mogućnost generalizacije rezultata.
Ključne riječi: predškolski odgoj i obrazovanje, kognitivni razvoj, socioemotivni razvoj, razvoj jezika i govora, tjelesni razvoj
[email protected]
23
IV KONGRES PSIHOLOGA BiH
Brčko distrikt BiH, 26 - 28.02. 2015. god
EKSTERNA MATURA U KANTONU SARAJEVO – IZAZOVI,
POTEŠKOĆE I BUDUĆI PRAVCI
Dina Borovina
Prosvjetno pedagoški zavod Kantona Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Dženana Husremović
Filozofski Fakultet Univerziteta u Sarajevu, Bosna i Hercegovina
Ministarstvo obrazovanja u Kantonu Sarajevo je u školskoj 2012/2013
započelo sa provođenjem eksterne mature za učenike osnovnih škola sa ciljem da
se 1) izvrši objektivni uvid u akademska postignuća djece na kraju devetogodišnjeg
obrazovanja i 2) omogući pravedniji upis u srednje škole na području Kantona
Sarajevo. U prvoj godini provođenja, učenici su na raspolaganju imali katalog
pitanja sa odgovorima, međutim sljedeće godine se odstupilo od ovog modela,te
su za sve predmete određene oblasti iz kojih su pripremana pitanja za testiranje.
Smatramo da je ovaj drugi model bolji jer ne svodi četiri godini podučavanja
na katalog pitanja i trebao bi voditi djecu ka integraciji u procesu učenja
pojedinih predmeta. Ipak, implementacija eksterne mature nosi sa sobom niz
izazova i poteškoća. Konstrukcija testova - u konstrukciji testova za eksternu
maturu morala bi se poštovati pravila izrade kriterijskih testova postignuća, pri
čemu postoje jasno definirani kriteriji, odnosno standardi učeničkih postignuća.
Također, pitanja u testu moraju biti takva da mjere različite nivoe spoznaje - od
prepoznavanja do evaluacije. Kako za testirane predmete ne postoje izrađeni
standardi, konstrukcija testova znanja bila je bazirana isključivo na stručnoj
procjeni konstruktora testa. Oslanjanje na ove procjene umanjuje objektivnost
i valjanost testiranja znanja. Za svaki testirani predmet pripremljen je veći broj
udžbenika, tako da djeca u školama na kantonu uče iz različitih udžbenika što
može uticati na razumijevanje pitanja i kvalitet odgovaranja. U testovima je broj
pitanja bio ograničen na 10, a i interval bodova je bio ograničen na 10. Iako
ograničavanje broja pitanja ima svoju pozitivnu stranu (izjednačavanje značaja
predmeta) s druge strane, broj pitanja i određena skala vrednovanja utiču na
obim i kvalitet ispitivanja znanja, te povećava mogućnost pogreške u bodovanju.
Sama implementacija testiranja bila je puna izazova (prostorije u kojima se
radilo, dežurni nastavnici koji su bili manje ili više vigilni, nepotpuna kontrola
prepisivanja) tako da učenici nisu bili u jednakim uvjetima testiranja. Indeksi
težine zadataka po pojedinim predmetima, kao i korelacije uratka na maturi i
zaključnih ocjena učenika ukazuju da su: pojedini testovi bili lakši od drugih
24
Knjiga sažetaka
i sadržavali više lakših zadataka, te da su korelacije između uratka na maturi
i zaključnih ocjena relativno niske. Stoga se preporučuje da se u budućnosti
navedeni elementi uzmu u obzir, te da se postigne što veća objektivnost i valjanost
u konstrukciji testova i što veća standardizacija samog postupka testiranja.
[email protected]
25
IV KONGRES PSIHOLOGA BiH
Brčko distrikt BiH, 26 - 28.02. 2015. god
INTEGRACIJA KLJUČNIH KOMPETENCIJA U ISHODE UČENJA
Žaneta Džumhur
Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje
Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje je u 2010/2011
provela istraživanje pod nazivom “Ključne kompetencije u obrazovanju u
Bosni i Hercegovini” sa ciljem da se definiraju koje su to ključne kompetencije
koje se moraju razvijati kroz obrazovanje, te u kojoj mjeri su one prisutne u
nastavnim planovima i programima, udžbenicima i nastavnoj praksi u BiH.
Na osnovu ovog istraživanja Agnecija je definirala 10 ključnih kompetencija
za Bosnu I Hercegovinu koje su postavljene kao glavni ciljevi obrazovanja i
polazišne tačke za definiranje obrazovnih ishoda i nastavnih planova i programa
baziranim na ovim ishodima. U protekle dvije godine, Agencija je započela
sa procesom definiranja obrazovnih ishoda i indikatora za sljedeća područja:
Prirodne nauke, Matematičko područje, Društveno - humanističko područje i
Kros-kurikularno područje. U definiranju ishoda učestvuju obrazovni stručnjaci,
nastavnici i stručni saradnici sa područja Bosne i Hercegovine imenovani od
strane ministarstava, a a svaki dokument se organiziraju javne rasprave kako bi
se postigao što bolji kvalitet potreban za izrade zajedničkih jezgri.
Ključne riječi: ključne kompetencije, obrazovni ishodi, prirodne nauke,
matematičko područje, društveno - humanističko područje, kros-kurikularno
područje
[email protected]
26
Knjiga sažetaka
Okrugli stolovi
Podjela psihologijskih testova
Krunoslav Matešić
29
Socijalno-psihološka podrška i pomoć stanovništvu BiH nakon poplava
Sanja Radetić Lovrić, Dijana Đurić, Danijel Hopić, Ksenija Ristić
30
27
IV KONGRES PSIHOLOGA BiH
Brčko distrikt BiH, 26 - 28.02. 2015. god
28
Knjiga sažetaka
PODJELA PSIHOLOGIJSKIH TESTOVA
Krunoslav Matešić
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Početak raspodjele psihologijskih testova s obzirom na ishode testiranja
vezuje se uz djelatnost Američke psihološke udruge (APA). APA je početkom
1950-ih pokrenula razvoj svojih etičkih standarda. U njima je dijelom bio
obrađen i problem zaštite psihodijagnostičkih sredstava. Postupno dolazi
do nastanka A-B-C modela kategorizacije koji je danas prihvaćen u brojnim
zemljama svijeta. Hrvatska psihološka komora (HPK) je na temelju Članka
25. Zakona o psihološkoj djelatnosti (NN 47/2003), koji se odnosi na testove,
napravila svoju raspodjelu testova također u skladu s A-B-C modelom. Bit
će detaljno objašnjeno kako je to učinjeno. Ukupnost psihologijskih testova,
polazeći od kriterija ishoda mjerenja, načelno se dijeli u dvije velike skupine.
Postoje psihodijagnostička sredstva (PDS), kako se to polazeći od Zakona
nastoji uvesti u hrvatskoj psihološkoj terminologiji, i postoje psihologijski
istraživački instrumenti. Psihodijagnostička sredstva su testovi u užem smislu
riječi, namijenjeni su postavljanju diferencijalnih dijagnoza, dok su psihologijske
istraživačke ljestvice (skale), upitnici testovi namijenjeni zahvaćanju fenomena
koji su predmet mjerenja, ali ti postupci ne omogućavaju dijagnosticiranje
osobina pojedinca. O psihologijskim testovima brine niz udruga kao npr.
Američka psihološka udruga (APA), Europska federacija psiholoških udruga
(EFPA), Međunarodno povjerenstvo za testove (ITC), Europska skupina
izdavača testova (ETPG), Udruga izdavača testova (ATP), Europska udruga
za psihologiju rada i organizacijsku psihologiju (EAWOP), itd. Donijeto je niz
smjernica i preporuka u vezanih za postupke testiranja kao i razvoja i zaštite
samih testova, zaštite moralnih i materijalnih prava autora i izdavača testova
a sve u cilju poboljšanja kvalitete rada psihologa. Bit će spomenuti važniji
dokumenti o testovima koje su do sada objavile navedene udruge. Posebno će
biti predstavljeno Očitovanje Međunarodnog povjerenstva za testove (ITC) o
upotrebi testova i drugih mjernih instrumenata u istraživačke svrhe.
Ključne riječi: psihologijski testovi, raspodjela psihodijagnostičkih
sredstava, kvalificiranost korisnika testova, International Test Commission
[email protected]
29
IV KONGRES PSIHOLOGA BiH
Brčko distrikt BiH, 26 - 28.02. 2015. god
SOCIJALNO-PSIHOLOŠKA PODRŠKA I POMOĆ
STANOVNIŠTVU BIH NAKON POPLAVA
Sanja Radetić Lovrić
Studijski program psihologija, Filozofski fakultet Banja Luka, Univerzitet u Banja luci
Dijana Đurić, Danijel Hopić, Ksenija Ristić
Drustvo psihologa Republike Srpske, Federacije BIH i Brčko Distrikta
Prirodne nesreće i katastrofe, kakva je poplava koja je zadesila stanovništvo
BiH u maju prošle godine, predstavlja jedan od najintenzivnih stresora koga
poznaje ljudsko iskustvo. Borba za preživljavanje, doživljeni strahovi, ljudski i
materijalni gubici, ostavljaju brojne posljedice po mentalno zdravlje pojedinca i
socijalnih grupa. Prva psihološka pomoć i intervencija u krizi u cilju normalizacije
stanja predstavlja adekvatnu pomoć i bitan faktor smanjenja subjektivnih,
nepovoljnih posljedica koje takvi traumatski događaji nose sa sobom. Najčešći
psihološki simptomi nakon doživljene traume su pojava posttraumatske
simptomatologije u vidu psihosomatskih tegoba, depresije, anksioznih stanja,
te različitih oblika disfukcionalnosti u obavljanju svakodnevnih aktivnosti.
Psihološke intervencije neposredno nakon traumatskog događaja su bitne za
redukciju razvoja neželjene simptomatologije. Humanizam u ovim okolnostima
bio je najveća ljudska, socijalna vrijednost koja je olakšavala suočavanje sa
životnom dramom. Psiholozi u BiH su se organizovali putem svojih strukovnih
udruženja i svojom profesionalnošću i humanošću pokazali koliko jedna struka
može biti važna za očuvanje ljudskih vrijednosti i mentalnog zdravlja jedne
zemlje. Ovaj okrugli sto je prilika da sažmemo ono što smo uradili na terenu
neposredno nakon traumatskog događaja, da se kritički osvrnemo na prilike,
mogućnosti i prepreke u pružanju psihološke pomoći, te da razmjenimo iskustva
o preduzimanju daljih aktivnosti i donesemo valjanje zaključke o planovima u
slučaju ponovljene slične traumatizacije.
Ključne riječi: prva psihološka pomoc, prirodne katastrofe, trauma
[email protected]
30
Knjiga sažetaka
Usmena priopćenja/saopštenja
Sažetci radova su poredani po abecednom slijedu prezimena (prvog) autora
Što je novo u DSM-5?
Sabina Alispahić
35
Istraživanje odnosa stadija religioznog razvoja i stavova o braku kod
zaručnika
Ankica Baković
36
Što možeš danas ostavi za sutra: prokrastinacija nastavnika u visokom
obrazovanju
Ivona Čarapina, Marijana Šunjić, Anita Čuljak
37
Šest stavki za šest primarnih domena;kratka skala
multidimenzionalnog hijerarhijskog modela samopoimanja
Đorđe Čekrlija, Biljana Mirković, Dijana Đurić
39
Procjena uporabe sredstava ovisnosti o psihoaktivnim supstancama
među adolescentima Brčko Distrikta BiH: usporedba sa okruženjem
Anto Domić
41
Osjećaj nastavničke samoefikasnosti i autokratski stil rukovođenja
razredom
Edna Dragunić, Sibela Zvizdić
42
Razlike u zadovoljstvu životom adolescenata s obzirom na lokus
kontrole
Miroslav Gavrić, Tarik Hasanić
43
Latentna struktura motiva za postignućem: zadatak i/ili izvedba?
Nina Hadžiahmetović, Đenita Tuce, Zlatan Tuce, Emir Efendić
44
Izraženost optimizma i pesimizma kod pacijenata nakon moždanog
udara
Olja Haneš, Lena Topić Arambašić, Lana Vujaković
45
31
IV KONGRES PSIHOLOGA BiH
Brčko distrikt BiH, 26 - 28.02. 2015. god
Osobine ličnosti nastavnika kao faktor mentalnog zdravlja i suočavanja
sa stresom
Anela Hasanagić
46
Razlike u zadovoljstvu životom adolescenata s obzirom na
emocionalnu inteligenciju
Tarik Hasanić, Miroslav Gavrić
47
The importance of ego functioning in coping with job instability in
hospital care setting
Jasmina Knežević
48
Digitalni mediji i njihov uticaj na dosadašnje obrasce razvoja ličnosti
Aleksandar Kontić
49
Odnos autoritarnosti i stavova o ravnopravnosti polova u poslu i
obrazovanja
Nataša Kostić, Stefan Vuković
50
Velikih pet kao prediktori uspjeha u studiranju psihologije na
Univerzitetu u Banjoj Luci
Siniša Lakić, Milana Damjenić, Duška Šain
51
Značaj studentskih procjena važnih obilježja nastavnika u kontekstu
unaprjeđenja rada nastavnika
Mirna Marković Pavlović, Amela Dautbegović, Mustafa Šuvalija
52
Osobine ličnosti zaposlenika i zadovoljstvo poslom
Biljana Mirković
53
Studija slučaja kognitivno-bihejvioralne terapije opsesivnokompulzivnog poremećaja
Anita Mitrović
54
Pouzdanosti kao metrijska karakteristika nekih od zadataka logičkog
rezonovanja iz publikacije „ Misaone igre“
Blagoje Nešić, Željko Mladenović
55
32
Knjiga sažetaka
Polne razlike u transferu poznavanja principa o prelamanju svetlosti
na gađanje cilja u vodi
Blagoje Nešić
56
Razlike u izraženosti etničke tolerancije u BiH s obzirom na neke sociodemografske varijable
Aid Smajić
57
Životna orijentacija i posvećenost studiju studenata psihologije komparativna studija
Šuajb Solaković
58
Psihološke karakteristike pojave i širenja mobinga
Snježana Stanar
59
Primjena kognitivno - bihevioralnih tehnika u psihološkoj pripremi
tenisera - prikaz slučaja
Remzija Šetić
60
Neke metrijske karakteristike upitnika za mjerenje roditeljskog
ponašanja (CRPBI-57)
Đenita Tuce, Indira Fako
61
Dispozicijski prediktori akademskog sagorijevanja studenata
Elvis Vardo, Tamara Efendić Spahić
62
Odnos strukture obitelji i korištenja psihoaktivnih tvari
Tea Vučina
63
33
IV KONGRES PSIHOLOGA BiH
Brčko distrikt BiH, 26 - 28.02. 2015. god
34
Knjiga sažetaka
ŠTO JE NOVO U DSM-5?
Sabina Alispahić
Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Bosna i Hercegovina
Peto izdanje Dijagnostičkog i statističkog priručnika za psihološke
poremećaje (DSM-5) objavljeno je u maju, 2013. godine sa nizom promjena u
klasifikaciji i opisu psiholoških poremećaja. Cilj ovog rada je prikazati glavne
promjene u dijagnozi i klasifikaciji psiholoških poremećaja prema DSM-5.
Prva i najočiglednija promjena u novoj verziji je da je rimski broj V zamijenjen
arapskim brojem 5, što reflektira namjeru američke psihijatrijske asocijacije da
buduće revizije priručnika budu što responsivnije za dopunjavanje informacijama
baziranim na rezultatima novih istraživanja (revizije bi se zvale DSM 5.1., DSM
5.2. itd.), dok ne bi došlo do izdanja nove verzije priručnika. Osni sistem (osi I,
II, III, IV, i V) prikazivanja psiholoških poremećaja zamijenjen je organizacijom
DSM-5 prema cjeloživotnom razvoju, tako da su poremećaji sa nastankom u
djetinjstvu na početku priručnika, dok su poremećaji karakteristični za stariju
dob navedeni na kraju priručnika. Neke od glavnih promjena u DSM- 5 su:
integracija rezultata najnovijih istraživanja o genetskim i neuropsihološkim
faktorima u vezi nastanka psiholoških poremećaja; objedinjavanje Autističnog
poremećaja, Aspergerovog poremećaja i Pervazivnog razvojnog poremećaja
u jednu kategoriju “Poremećaj autističnog spektra”; razdvajanje anksioznih i
depresivnih poremećaja u nove dijagnostičke kategorije; kategorije Upotreba
supstanici i Ovisnosti su zamijenjene terminom “poremećaj upotrebe
supstanci”. Kategorijski pristup poremećajima ličnosti ostao je nepromijenjen,
ali je ponuđen i alternativni, dimenzionalni model, koji odvaja procjenu
interpersonalnog funkcioniranje i ekspresiju patoloških osobina ličnosti za šesti
specifičnih poremećaja. DSM-5 je također uveo nove kategorije poremećaja
poput Poremećaja disruptivne disregulacije raspoloženja, Trihotilomanije,
Ekskorijacije i Predmenstrualnog disforičnog poremećaja. Iz pregleda osnovnih
promjena u DSM-5, može se zaključiti da će nove izmjene u dijagnozi i
klasifikaciji psiholoških poremećaja značajno utjecati na istraživače, kliničare,
farmaceutsku industriju, pravne sisteme, i opću javnost.
Ključne riječi: DSM-5, promjene u dijagnozi i klasifikaciji psiholoških
poremećaja
[email protected]
35
IV KONGRES PSIHOLOGA BiH
Brčko distrikt BiH, 26 - 28.02. 2015. god
ISTRAŽIVANJE ODNOSA STADIJA RELIGIOZNOG RAZVOJA I
STAVOVA O BRAKU KOD ZARUČNIKA
Ankica Baković
Centar za mentalno zdravlje, Dom zdravlja Livno, Bosna i Hercegovina
Cilj istraživanja je bio provjeriti odnos stadija religioznog razvoja i stavova
o rastavi braka i kvaliteti bračnoga života kod zaručnika. U istraživanju je
sudjelovao 71 ispitanik oba spola iz područja Livna, BiH, od kojih nitko prije
nije bio u braku (34 žene i 37 muškaraca M=23,5 sd=2,99). Za mjerenje stadija
religioznog razvoja korištena je višedimenzionalna Fowlerova skala religioznih
stavova koja mjeri četiri stadija u razvoju vjere (2.,3.,4. i 5.) koji idu od nižih ka
većima. U radu su uzeti u obzir i rezultati ranijih istraživanja na temelju kojih su
formulirane polazne pretpostavke o percepciji najčešćih razloga rastave braka,
stavova glede fenomena rastave općenito, te na nedostatan utjecaj religiozne
svijesti na stavove ispitanika o rastavi braka. Za obradu rezultata korišten je
Pearsonov koeficijent korelacije. Rezultati očekivano ukazuju na statistički
značajnu povezanosti tvrdnji o visokoj vrijednosti braka s većim stadijima
religioznog razvoja kod ispitanika. Nije utvrđena statistički značajna negativna
korelacija između stadija religioznog razvoja i tvrdnji kako je rastava braka
nešto sasvim normalno. Ispitanici koji postižu veće rezultate na nižim stadijma
religioznog razvoja (2. i 3.) smatraju kako je najčešći uzrok rastave braka
nedostatak komunikacije među supružnicima, a oni s višim rezultatima na višim
stadijima (4. i 5.) kao razloge rastave braka navode prekasno ulaženje u brak,
manjkavost iskrene vjere i duhovnog života, problem ovisnosti, emancipacija
žene te prevelika očekivanja od braka. Zajedničko svim ispitanicima jest da
smatraju kako su neslaganje supružnika na području spolnosti i nedostatak
spremnosti na žrtvu također jedan od češćih razloga rastave braka. Na temelju
dobivenih rezultata jasno se pokazalo kako su polazne pretpostavke o tome da
su stavovi ispitanika prema rastavi braka neovisni o stadiju religioznog razvoja
opravdane te se dobio uvid o najčešćim uzrocima rastave braka što može biti
od koristi bračnim savjetnicima no, buduća istraživanja bi se trebala provesti na
većem i dobno heterogenijem uzorku.
Ključne riječi: religioznost, kvaliteta bračnog života, rastava
[email protected]
36
Knjiga sažetaka
ŠTO MOŽEŠ DANAS OSTAVI ZA SUTRA: PROKRASTINACIJA
NASTAVNIKA U VISOKOM OBRAZOVANJU
Ivona Čarapina, Marijana Šunjić
Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru, Bosna i
Hercegovina
Anita Čuljak
Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru,
Bosna i Hercegovina
Prokrastinaciju je moguće definirati kao izbjegavajuće ponašanje koje
se pojavljuje kad pojedinac zna da treba izvršiti određeni zadatak, ali ga ipak
ne izvršava u očekivanom ili željenom vremenskom okviru. Prokrastinacija
u radnom okruženju je česta pojava, a opravdano je pretpostaviti kako ova
disfunkcionalna ponašajna tendencija ima posljedice i na stvarno opadanje radne
učinkovitosti (preciznost i kvalitetu izvedbe), kao i na percepciju samoefikasnosti.
Također, tendencija izbjegavanja aktivnosti do samog roka može biti povezana s
percepcijom tempa i količine posla kao i percepcijom samostalnosti i mogućnosti
odlučivanja. Moguće je pretpostaviti kako će tendencija k prokrastinaciji
biti povezana i s nekim objektivnim faktorima kao što su broj zadataka koje
pojedinac mora ispuniti na radnom mjestu, u sklopu očekivanog permanentnog
usavršavanja kao i u okviru obiteljske uloge. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati
odnos prokrastinacije s nekim demografskim karakteristikama, percipiranom
kontrolom i psihološkim zahtjevima posla te samoefikasnošću. Istraživanje
je provedeno na 75 sudionika (od čega 47 žena, 25 muškaraca, troje bez
odgovora), nastavnika zaposlenih u viskom obrazovanju u suradničkom
zvanju. Prokrastinacija je mjerena adaptiranom verzijom Skalom izbjegavanja
aktivnosti do samog roka (Van Eerde, 2003), dok su kontrola i zahtjevi posla
mjereni Skalom psiholoških zahtjeva i kontrole posla (Gregov i Šimunić, 2012).
Kao mjera samoefikasnosti korištena je Skala opće samoefikasnosti (Ivanov i
Penezić, 2002). Analizom rezultata (koeficijenti korelacije) utvrđeno je kako
prokrastinacijska tendencija nije povezana sa demografskim varijablama
(spol, dodatni radni angažman, znanstveno usavršavanje, bračno stanje i broj
djece). Osobe sklonije prokrastinaciji imaju nižu samoefikasnost, percipiraju
nižu kontrolu (samostalnost i mogućnost zaključivanja), a psihološke zahtjeve
posla procjenjuju većima. S obzirom na to da se psihološki zahtjevi posla
mogu operacionalizirati i kroz vremenski pritisak za izvršenje nekog posla, ova
37
IV KONGRES PSIHOLOGA BiH
Brčko distrikt BiH, 26 - 28.02. 2015. god
povezanost je očekivana. Moguće je zaključiti kako je prokrastinacija povezana
sa samoefikasnošću, kao i procjenom psiholoških zahtjeva i kontrole posla,
dok ispitivane demografske varijable nisu značajna odrednica sklonosti prema
prokrastinaciji.
Ključne riječi: prokrastinacija, kontrola posla, zahtjevi posla, samoefikasnost
[email protected]
38
Knjiga sažetaka
ŠEST STAVKI ZA ŠEST PRIMARNIH DOMENA;KRATKA SKALA
MULTIDIMENZIONALNOG HIJERARHIJSKOG MODELA
SAMOPOIMANJA
Đorđe Čekrlija, Biljana Mirković
Filozofski fakultet, Banja Luka, Bosna i Hercegovina
Dijana Đurić
Zavod za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju „dr Miroslav Zotović“, Banja Luka,
Bosna i Hercegovina
Kratke skale iz domena psihologije ličnosti kao što su 10-ajtemska
operacionalizacija modela Pet velikih (BFI-10) ili jednoajtemska skala globalnog
samopouzdanja (SISES) kao ekvivalent Rosenbergovoj skali samopouzdanja, bi
mogle predstavljati vrijedan iskorak u procjeni ličnosti. Ukoliko su procjene
kratkih skala u saglasnosti sa tendencijama kakve pokazuju pune verzije
upitnika onda one mogu biti veoma koristan i praktičan alat psihologa. Cilj
ovog istraživanja je validacija 6-ajtemske skale samozadovoljstva kao aspekta
samopoimanja. Njome je operacionalizovan multidimenzionalni hijerarhijski
model samopoimanja. Specifičnost skale se ogleda u tome da se mjera
zadovoljstva za svaki primarni domen (kompetencijski, porodični, socijalni,
fizički, emocionalni i akademski) dobija na osnovu jedne stavke, dok se generalna
dimenzija procjenjuje kao Burtova ili Hotellingova komponenta. Uz stavke je
dana petostepena skala odgovora. Skala SC-6 je primijenjena na 112 studentica
Univerziteta u Banjaluci prosječne starosti M=20.12 (SD=.78). Kao mjera
globalnog samozadovoljstva SC-6 pokazuje koeficijent relijabilnosti λ=.75.
U ispitivanju spoljne valjanosti korištene su Rosenbergova skala generalnog
samopouzdanja (RSES; λ=.78) i Schwarzer i Jerusalemova skala generalne
samoefikasnosti (GSES; λ=.72). Obe skale sadrže po deset stavki. Sve stavke skale
SC-6 međusobno značajno korelireaju u rasponu od .28 do . 54 (p<.01) izuzev
porodičnog samopoimanja koje korelira samo sa kompetencijskim (r=.27, p<.01)
i socijalnim samopoimanjem (r=.16, p<.05). Sve stavke imaju zadovoljavajuće
indekse diskriminativnosti (.35 do .62). Eksploratornom i konfirmatornom
faktorskom analizom je potvrđena pretpostavka da stavke formiraju latentnu
varijablu koja odgovara globalnom samozadovoljstvu. Prva glavna komponenta
objašnjava 45% varijanse. Koeficijent korelacija prve Hotelingove i Burtove
komponente (r=.94) pokazuje da se i sumacioni i faktorski skor mogu koristiti
kao adekvatna mjera skale SC-6. Korelacija generalnog samozadovoljstva
39
IV KONGRES PSIHOLOGA BiH
Brčko distrikt BiH, 26 - 28.02. 2015. god
sa skorovima na Rosenbergovoj skali generalnog samopouzdanja (r=.54) i
Schwarzer-Jerusalemovoj skali generalne samoefikasnosti (r=.48) su statistički
značajne (p<.01). Prema dobijenim rezultatima, preliminarni rezultati sugerišu
da u opštim procjenama različitih aspekata samopoimanja ima smisla koristiti
kratke verzije skala.
Ključne riječi: skala SC-6, samopoimanje, validacija
[email protected]
40
Knjiga sažetaka
PROCJENA UPORABE SREDSTAVA OVISNOSTI O
PSIHOAKTIVNIM SUPSTANCAMA MEĐU ADOLESCENTIMA
BRČKO DISTRIKTA BIH: USPOREDBA SA OKRUŽENJEM
Anto Domić
Vlada Brčko Distrikta, Bosna i Hercegovina
Brčko distrikt BiH ima specifičan geopolitički položaj u odnosu na ostala
područja BiH, ali i susjedne zemlje Hrvatsku i Srbiju. Prema fizičko-faktorskom
pristupu socijalno-patološkim pojavama, kakva su i toksikomanije, tranzitno
područje može uticati na stil života njenih građana. Osnovni problem ovog
istraživanje je izvršiti poređenje učestalost uporabe sredstava ovisnosti (duhan,
alkohol, droga) kod adolescenata Brčko distrikta BiH u odnosu na procjene
učestalosti uporabe kod adolescenata u RS, FBIH, Hrvatskoj i Srbiji, kao i
procjenu strukture procjenjenih pojava u odnosu na određena sociodemografska
obilježja. Istraživanje je sprovedeno na uzorku od 4188 učenika završnih razreda
osnovnih škola (18.3%) i srednjoškolaca (81,7%). U uzorku je zastupljeno
50.7% adolescenata i 49.3% adolescentkinja. Iz urbanih sredina dolazi 45%
ispitanog uzorka, a iz ruralnih područja 55% ispitanika. Ispitivanje je izvršeno
na prilagođenoj formi ESPAD upitnika. Rezultati pokazuju da adolescenti iz
Brčko distrikta BiH rjeđe konzumiraju cigarete u odnosu na svoje vršnjake iz
Republike Hrvatske dok razlika između Brčko distrikta i Federacije BiH nije bila
statistički značajna (p=0,104), a češće u odnosu na svoje vršnjake iz Republike
Srbije i Republike Srpske, i to češće dječaci nego djevojčice. Više od polovine
ispitanika je u poslednjih 6 mjeseci konzumiralo alkohol i češće dječaci u odnosu
na djevojčice i više mladi sa sela nego mladi iz grada. Statistički značajno
ispitanici sa višim socioekonomskim statusom manje konzumiraju alkohol
(Pearsonov hi-kvadrat test, χ2=19,5, p<0,001). U poređenju sa okruženjem
ispitanici iz Brčkog podjednako piju alkohol kao i njihovi vršnjaci u Republici
Srbiji (p=0,392), dok više piju u odnosu na Republiku Srpsku, Federaciju BiH
i Republiku Hrvatsku (p<0,001). Procjenjuje se da je najčešće konzumirana
vrsta droge marihuana. Adolescenti u Brčko distriktu češće puše marihuanu u
odnosu na Republiku Srpsku i Republiku Srbiju, dok nema razlike u poređenju
sa vršnjacima iz Republike Hrvatske i FBiH (p=0,608 i p=0,382).
Ključne riječi: alkohol, pušenje, droge, adolescenti, procjena
[email protected]
41
IV KONGRES PSIHOLOGA BiH
Brčko distrikt BiH, 26 - 28.02. 2015. god
OSJEĆAJ NASTAVNIČKE SAMOEFIKASNOSTI I AUTOKRATSKI
STIL RUKOVOĐENJA RAZREDOM
Edna Dragunić
Visoko, Bosna i Hercegovina
Sibela Zvizdić
Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Bosna i Hercegovina
Istraživanje je koncipirano da bi se ispitao odnos između nastavničkog
osjećaja samoefikasnosti u angažiranju učenika, poučavanju i rukovođenju
razredom sa jedne strane i sklonosti nastavnika ka autokratskom stilu
rukovođenja sa druge strane. Nastojalo se utvrditi da li postoje razlike u
autokratskom stilu rukovođenja razredom s obzirom na dužinu radnog staža
nastavnika. I na koncu, istražen je odnos između bazičnih osobina ličnosti sa
jedne strane i sklonosti nastavnika ka autokratskom stilu rukovođenja razredom
sa druge strane. U ovom istraživanju (2014) sudjelovalo je 176 nastavnika
(M 22.2%, Ž 77.3%) predmetne nastave iz šest osnovnih škola na području
Visokog, ZE-DO kanton. Korišteni instrumenti: Upitnik sociodemografskih
karakteristika, Skala nastavničkog osjećaja samoefikasnosti, Skala samoprocjene
za PFM zasnovana na leksičkom pristupu, Subskala Odnos nastavnik – učenik
(autokratsko rukovođenje). Rezultati kompletnih regresijskih analiza pokazuju
da nastavnički osjećaj samoefikasnosti u angažiranju učenika, poučavanju i
rukovođenju razredom statistički značajno nemaju doprinosa u objašnjenju
sklonosti nastavnika ka autokratskom stilu rukovođenja. Kruskal-Wallisovim
testom utvrđeno je da ne postoji statistički značajna razlika između nastavnika
u sklonosti ka autokratskom stilu rukovođenja s obzirom na dužinu radnog
staža. Prediktorske varijable osobine ličnosti zajedno objašnjavaju 13.3%
varijance kriterija autokratski stil rukovođenja razredom, a koeficijent multiple
korelacije između svih prediktorskih varijabli i kriterija iznosi R=.365 (F=5.238,
p=.000). Ugodnost kod nastavnika je statistički značajan prediktor s negativnim
i najvećim doprinosom kriterijskom rezultatu (ß=-.387, p=.003). Savjesnost
predstavlja značajan prediktor s nešto nižim doprinosom kriterijskom rezultatu
(ß=.303, p=.024), a vrijednost beta pondera za Otvorenost je statistički značajna
(ß=.290, p=.013) i ima najmanji udio u predikciji autokratskog stila rukovođenja
razredom. Nadalje, vrijednosti beta pondera za Ekstraverziju i Neuroticizam
su ispod statističke značajnosti, što znači da ovi prediktori nemaju udjela u
predikciji kriterijske mjere.
Ključne riječi: autokratski stil rukovođenja, nastavnički osjećaj samoefikasnosti,
petofaktorski model ličnosti, radni staž nastavnika
[email protected]
42
Knjiga sažetaka
RAZLIKE U ZADOVOLJSTVU ŽIVOTOM ADOLESCENATA S
OBZIROM NA LOKUS KONTROLE
Miroslav Gavrić
Filozofski fakultet Univerziteta u Istočnom Sarajevu
Tarik Hasanić
Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli, Bosna i Hercegovina
Ovim istraživanjem žele se utvrditi razlike u zadovoljstvu životom
adolescenata s obzirom na lokusa kontrole i različita sociodemografska obilježja.
Uzorak je prigodan i čini ga 252 adolescenata, uzrasta od 14 do 18 godina. U
radu je korištena survej metoda i metoda teorijske analize, te RI-E skala lokusa
kontrole i Skala zadovoljstva životom-MANSA. Dobijeni rezultati pokazuju da
postoji statistički značajna razlika u kvalitetu života grupe ispitanika sa internim
lokusom kontrole (Md=70) i grupe ispitanika sa eksternim lokusom kontrole
(Md=65),U=5649.5, z=-3.585, p<0.05. Prema tome, adolescenti sa internim
lokusom kontrole imaju veći nivo zadovoljstva životom i ovim su potvrđeni
nalazi ranijih studija (Morry, 2003). Takođe, utvrđena je i statistički značajna
razlika u zadovoljstvu životom grupe ispitanika iz potpune porodice (Md=68) i
grupe ispitanika sa jednim roditeljem (Md=63.5),U=1851.0, z=-2.030, p<0.05.
U istraživanju nisu nađene statistički značajne razlike u zadovoljstvu životom
adolescenata s obzirom na vrstu škole koju pohađaju. Osobe sa unutrašnjim
lokusom kontrole smatraju sebe odgovornim za svoju vlastitu sudbinu i svoje
uspjehe i neuspjehe u životu. Takvi adolescenti su obično samopouzdani i
vole da se bave aktivnostima gdje njihove sposobnosti i trud vode ka uspjehu,
odnosno sreći i u konačnici su zadovoljniji životom.
Ključne riječi: zadovoljstvo životom, adolescenti, lokus kontrole
[email protected]
43
IV KONGRES PSIHOLOGA BiH
Brčko distrikt BiH, 26 - 28.02. 2015. god
LATENTNA STRUKTURA MOTIVA ZA POSTIGNUĆEM:
ZADATAK I/ILI IZVEDBA?
Nina Hadžiahmetović, Đenita Tuce, Emir Efendić
Filozofski fakultet, Univerzitet u Sarajevu, Bosna i Hercegovina
Zlatan Tuce
Roche doo - Roche LTD Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Cilj istraživanja bio je ispitati latentnu strukturu Upitnika motiva za
postignućem preko komponentne analize, te broja dimenzija na koje se čestice
upitnika mogu rasporediti na osnovu njihovog proksimiteta. Upitnik obuhvata
četiri subskale unutar opšteg motiva postignuća: takmičenje sa drugima,
ustrajnost u ostvarivanju ciljeva, ostvarivanje ciljeva kao izvor zadovoljstva i
orijentaciju ka planiranju. Motiv za postignućem se kao složena motivaciona
dispozicija može objasniti i preko dvije dimenzije: postavljanje ciljeva i
tendencija da se bude bolji od drugih. Prikupljanje podataka provedeno je
na uzorku od 429 učenika srednjih škola (M = 17.99, SD = 0.72). Upitnik se
sastoji od 55 čestica koje mjere komponente motiva za postignućem. Provedena
je analiza glavnih komponenti sa promax rotacijom, pri čemu su potvrđene
četiri komponente u kojima su zadržane 44 čestice iz izvornog upitnika i
objašnjeno 48,33 % varijanse. Ekstrahovane komponente imaju dobru internu
konzistenciju u rasponu od .85 do .91. Analizom faktora drugog reda izdvojen je
opšti faktor motiva za postignućem koji objašnjava 64,26 % varijanse sa kojim
su svi faktori prvog reda u visokoj pozitivnoj korelaciji. Potom je provedeno
multidimenzionalno skaliranje zadržanih čestica u upitniku, pri čemu se čestice
prostorno raspoređuju u dvije dimenzije. Negativni kraj prve dimenzije obuhvata
čestice ustrajavanja u ciljevima i ostvarivanja ciljeva kao izvora zadovoljstva,
dok su na pozitivnom kraju raspoređene čestice koje označavaju takmičenje.
Stoga je prva dimenzija označena kao orijentacija prema zadatku – orijentacija
prema uspjehu. Uz pozitivan kraj druge dimenzije raspoređuju se čestice koje
se odnose na planiranje, dok su na negativnom kraju čestice planiranja, ali
negativnog smjera. Druga dimenzija je označena kao orijentacija ka planiranju
– odsustvo planiranja. Preliminarni nalazi upućuju da takmičenje nije nezavisno
od postavljanja ciljeva, ali da bi planiranje kao kognitivna aktivnost moglo biti
nezavisno i nadređeno usmjeravanju i na zadatak i na izvedbu.
Ključne riječi: motiv za postignućem, zadatak, izvedba, latentna struktura
[email protected]
44
Knjiga sažetaka
IZRAŽENOST OPTIMIZMA I PESIMIZMA KOD PACIJENATA
NAKON MOŽDANOG UDARA
Olja Haneš, Lena Topić Arambašić, Lana Vujaković
Zavod za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju “dr Miroslav Zotović”, Banja Luka,
Bosna i Hercegovina
Optimizam/pesimizam su shvaćeni kao generalano očekivanje pozitivnih ili
negativnih ishoda aktivnosti, pa se u tom određenju izražavaju relativno odvojene
i stabilne dimenzije ličnosti. Neki autori ovaj koncept pokušavaju definisati
kao širi, pozitivniji ili negativni pogled na svijet, dok neka druga određenja
nisu usmjerene samo na buduće događaje, već uključuju i trenutne događaje
i situacije. Insultus cerebrovascularis (moždani udar) označava naglo nastali
neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije. Istraživanja
pokazuju da su optimisti proaktivni, uporno tragaju za rešenjem problema i
lakše se prilagođavaju u situaciji kada shvate da je nešto izvan njihovih moći.
Cilj istraživanja je da se ispita izraženost optimizma i pesimizma kod pacijenta
nakon moždanog udara, te da se ispitaju razlike po polu, godištu, lateralizaciji i
vrijeme proteklo od ICV-a.U Istraživanje je učestvovalo 30 pacijenta, pri čemu
20 muškaraca i 10 žena. Mjerni instrumenti: Skala optimizma - pesimizma (O-P
skala) i Upitnik sociodemografskih karakteristika. Skala optimizma - pesimizma
pokazuje zadovoljavajuću pouzdanost (optimizam- α=,76; pesimizam- α=,79).
Dobijeni rezultati pokazuju da je prosječna vrijednost koju ispitanici ostvaruju
na skali pesimizma (M=2,74; SD=,82), te na skali optimizma (M=3,71;
SD=,83). Starost ispitanika sa pesimizmom stoji u pozitivnoj korelaciji srednjeg
intenziteta, koja je na granici značajnosti (r=,36, n=30, p=,05). Pesimizam je
značajno viši kod pacijenata koji žive na selu (M=3,34, SD=,65) nego kod
onih koji žive u gradu (M=2,52, SD=,78; t(28)=2,67, p=,01). Između vremena
proteklog od moždanog i optimizma pacijenta postoji negativna korelacija
srednjeg intenziteta na granici statističke značajnosti (rs(30)=-,36, p=,05).
Optimizam je značajno viši kod pacijenata sa oštećenjem lijeve strane tijela
(M=4,04, SD=,55) nego kod onih sa oštećenjem desne strane (M=3,12,SD=,93;
t((14)=-3, p=,009). Zaključak ovog istraživanja je da je optimizam izraženiji
kod mlađih pacijenata, onih koji žive u gradu i imaju oštećenje lijeve strane
tijela, te da je da je optimizam niži što je vrijeme proteklo od moždanog udara
duže. Ovi rezultati nam daju dobar uvid i smjernice za budući tretmanski rad sa
pacijentima koji su doživjeli moždani udar.
Ključne riječi: optimizam, pesimizam, moždani udar.
[email protected]
45
IV KONGRES PSIHOLOGA BiH
Brčko distrikt BiH, 26 - 28.02. 2015. god
OSOBINE LIČNOSTI NASTAVNIKA KAO FAKTOR MENTALNOG
ZDRAVLJA I SUOČAVANJA SA STRESOM
Anela Hasanagić
Internacionalni Univerzitet u Sarajevu, Bosna i Hercegovina
Nastavno osoblje u BiH je izloženo prije svega niskom socio-ekonomskom
statusu, zatim forsiranoj prilagodbi sistemskim promjenama škole, a često su
žrtva društvene i moralne krize, te izmjenjenih uloga u obrazovanju i odgoju.
Cilj ovog istraživanja je napraviti uvid u stanje trenutnog mentalnog zdravlja
nastavnika, prisutnost stresa i stresogenih faktora, te mehanizama suočavanja
koje su nastavici razvili, kao i ispitati koje su osobine ličnosti, kao i društveni
i ekonomski faktori važni za nastavnike kao protektivni fakori njihovog
mentalnog zdravlja. Instrumenti korišteni u istraživanju su Inventar stresa za
nastavnike, BIG-5 i Upitnik mentalnog zdravlja. Uzorak je sačinjavalo 81
nastavnik zaposlen u javnim školama u BiH, kako osnovnim, tako i srednjim
školama. Rezultati pokazuju da nastavnici imaju srednje prisutan nivo stresa.
Izvor stresa su uglavnom profesionalna ograničenja (M=2.56), problemi
discipline i motivacije učenika (M=2.46), te stresori povezani sa profesijom
(M=2.47) – preobimna odjeljenja i administracija, premalo vremena i finansija
za pripreme. Najčeše manifestacije su kardiovaskularne smetnje (M=2.02),
osjećaj umora (M=1.91), te emocionalne smetnje (M=1.87). Korelacijska
matrica između dimenzija BIG-5 i drugih subskala pokazuje da se osobine
ličnosti mogu posmatrati kao protektivni faktor mentalnog zdravlja nastavnika.
Ekstraverzija (0.259*), ugodnost (0.353**) i savjesnost (0.271*) su u pozitivnoj
korelaciji sa mentalnim zdravljem i pozitivnim strategijama suočavanja sa
stresom, dok je neuroticizam (-0.372**) u negativnoj korelaciji sa mentalnim
zdravljem, a u pozitivnoj korelaciji sa nivoom stresa (0.595**) i neadekvatnim
stretegijama suočavanja (0.406**). Dužina staža je bila značajan faktor u smislu
da mlađi nastavnici imaju tendenciju ka manje kardiovaskularnih manifestacija
nego stariji nastavnici (F=2.869, df 3/77, p=0,042), a nastavnici koji imaju od
10 do 19 godina radnog staža, imaju tendenciju da pokazuju manje anksioznosti
poredeći ih sa nastavnicima ispod 10 godina radnog staža (F=4.125, df 3/76,
p=0,009). Varijabla nivoa uzrasta sa kojim rade se nije pokazala kao značajan
faktor.
Ključne riječi: osobine ličnosti, stres nastavnika, strategije suočavanja
[email protected]
46
Knjiga sažetaka
RAZLIKE U ZADOVOLJSTVU ŽIVOTOM ADOLESCENATA S
OBZIROM NA EMOCIONALNU INTELIGENCIJU
Tarik Hasanić
Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli, Bosna i Hercegovina
Miroslav Gavrić
Filozofski fakultet Univerziteta u Istočnom Sarajevu
Zadovoljstvo životom definišemo kao „globalnu evaluaciju neke osobe o svom
životu“. Cilj istraživanja je utvrditi razlike u zadovoljstvu životom adolescenta
s obzirom na emocionalnu inteligenciju, ali i određena sociodemografska
obilježja. Mayerov i Saloveyov (1990) model emocionalne inteligencije
uključuje tri vrste procesa obrade emocionalnih informacija: procjena i
izražavanje emocija kod sebe i kod drugih, regulacija emocija kod sebe i drugih,
upotreba emocija u adaptivne svrhe. povezanost emocionalne inteligencije.
Istraživanje je urađeno na prigodnom uzorku 252 učenika uzrasta od 14 do 18
godina iz više srednjih škola sa područja Zeničko-dobojskog kantona. Pored
uobičajenih socio-demografskih pitanja u istraživanju su korišteni sljdeći mjerni
instrumenti: Upitnik emocionalne kompetentnosti UEK-45 i Skala zadovoljstva
životom-MANSA. Dobijeni rezultati pokazuju da ne postoji statistički značajna
razlika u zadovoljstvu životom i tri grupe zasnovane na sposobnosti uočavanja
i razumijevanja emocija c2 (2, n=251)=3.56, p>0.05). Međutim, utvrđeno je da
postoji statistički značajna razlika u zadovoljstvu životom tri grupe zasnovane
na sposobnosti izražavanja i imenovanja emocija c2 (2, n=251)=7.81, p<0.05),
kao i da postoji statistički značajna razlika u zadovoljstvu životom tri grupe
zasnovane na sposobnosti upravljanja emocijama c2 (2, n=251)=7.19, p<0.05.
Nadalje, utvrđeno je kako postoji statistički značajna razlika u zadovoljstvu
životom u odnosu na spol, kao i ispitanika s obzirom na socioekonomski status
porodice iz koje dolaze. U istraživanju nisu pronađene statistički značajne
razlike u zadovoljstvu životom s obzirom na dob i mjesto življenja adolescenata.
Dobijeni rezultati ukazuje na potrebu rada sa adolescentima na prepoznvanju
svojih emocija, odnosno njihovom izražavanju i imenovanju, a sve u cilju da
budu zadovoljniji životom.
Ključne riječi: zadovoljstvo životom, emocionalna inteligencija, adolescencija
[email protected]
47
IV KONGRES PSIHOLOGA BiH
Brčko distrikt BiH, 26 - 28.02. 2015. god
THE IMPORTANCE OF EGO FUNCTIONING IN COPING WITH
JOB INSTABILITY IN HOSPITAL CARE SETTING
Jasmina Knežević
High School of Professional Studies, Subotica, Srbija
One of the main psychosocial stressor in the health care environment is
job insecurity, which is shown to have a double negative impact: on mental
and physical health. According to the humanistic conceptualization of the egofunctioning (Hodgins & Knee, 2002) and the theory of self-determination (Deci &
Ryаn, 1985), psychological resilience and the threat perception is determined by
the development of different types of self structures (the integrated self, the egoinvesting and impersonal self). The objective of this study was to determine the
role of the integrated ego-functioning in experiencing job insecurity in the health
care environment. It was supposed that: 1) integrated ego-functioning leads to
the use of active coping strategies in situation of job insecurity and 2) lowers the
threat perception generated by job instability. There were 3 public hospitals in
Backa region to participate (102 health workers). Perceived job insecurity (three
dimensions) was measured by The job insecurity perception scale (Knežević &
Majstorović, 2013). The Ego Functioning Questionnaire (Majstorović, Legault
& Green-Demers, 2008) was used to evaluate types of ego-functioning. Coping
behaviours (five forms) were assessed by the Cybernetic coping scale (Edwards
& Baglioni, 1993). In order to test the hypothesis, the Pearson correlation
coefficients were calculated - significant correlation was obtained between the
integrated ego-functioning and active coping strategy - changing the situation (r
= .34, p <.01). 2) and between integrated ego-functioning and the job insecurity
dimension - ability to respond appropriately to the threat (r = .29, p <.01). The
results have shown that the integrated ego-functioning (and supportive conditions
that determine integrated self structures) is valid predictor for the selection of
active coping strategy and appropriate response to the job instability in hospital
care setting.
Key words: ego functioning, coping strategy, job insecurity
[email protected]
48
Knjiga sažetaka
DIGITALNI MEDIJI I NJIHOV UTICAJ NA DOSADAŠNJE
OBRASCE RAZVOJA LIČNOSTI
Aleksandar Kontić
Visoka škola likovnih i primenjenih umetnosti, Beograd, Srbija
Digitalni mediji i digitalne tehnologije da su pokrenuli kulturnu, ekonomsku
i socijalnu transformacije društva 21. veka koje pojedini autori danas porede sa
sličnim globalnim promenama iniciranim više od pet vekova ranije otkrićem
štamparske mašine. Ove promene se osećaju na svim socio-psihološkim nivoima,
od porodice kao osnovne jedinice društva, do globalnih zajednica. Standardni
psihoanalitički rad autora sa decom, adolescentima i mladim roditeljima, vrlo
intenzivan po sebi, i obavljan u poslednjih desetak godina, dao je mnoštvo
prilika da se direktno opazi kako u naše savremeno doba digitalne tehnologije
interferiraju sa standardnim obrascima odnosa odgajatelja sa decom, i odnosa
adolescenta prema sebi, vršnjacima, realnom i virtuelnom svetu, konceptu o sebi,
telesnoj šemi i slično. Zapažanja su učinjena na malom i biasiranom uzorku, ali
mogu predstavljati povod za nova kvantitativna istraživanja, koja bi potvrdila
ili opovrgla zaključke dobijene kliničkim metodom. Cilj rada se odnosi na
prezentiranje iskustava autora dobijenim kliničkim, psihodinamskim metodom
a koji se odnose na interferiranje digitalnih medija i pratećih tehnologija sa
standardnim obrascima optimalnog razvoja kakav smo do sada poznavali, i koji
je, u teorijskom smislu, omeđen radovima M. Maler, D. Winnicotta, D. Sterna,
H. Kohuta P, Fonagija O. Kernberga, kao i grupe psihoanalitičara koji se danas
bavi ovim značajnim savremenim pitanjem. U pogledu rezultata, akumulacija
iskustava omogućila je delimično, i još ne zaokruženo, razumevanje delovanja
digitalnih medija i digitalnih tehnologija, osobito kada su u pitanju mladi
roditelji, na interakciju sa svojom decom, na nove aspekte ranog razvoja
deteta, te posledični uticaj na smanjeni kapaciteta toleranciju ambivalencije,
nemogućnosti da se obilje informacija dobijenih posredstvom elektronskih
medija kategorizuje i interpretira. Slično se odnosi i na razvoj funkcija testiranja
realnosti povećanu narcističku vulnerabilnost, te cepanje doživljaja na one koji
pripadaju realnom, i one koje se odnose na virtuelni self.
Ključne reči: psihodinamika, digitalni mediji, razvoj ličnosti, studije slučaja
[email protected]
49
IV KONGRES PSIHOLOGA BiH
Brčko distrikt BiH, 26 - 28.02. 2015. god
ODNOS AUTORITARNOSTI I STAVOVA O RAVNOPRAVNOSTI
POLOVA U POSLU I OBRAZOVANJA
Nataša Kostić
Filozofski fakultet Pale, Bosna i Hercegovina
Stefan Vuković
Dosadašnja istraživanja pokazuju da postoji statistički značajna
povezanost između ravnopravnosti i stava o ravnopravnosti polova. Problem
ovog istraživanja se odnosio na ispitivanje odnosa tri aspekta autoritarnosti
(autoritarne submisivnosti, autarne agresivnosti i autoritarne rigidnosti) i stava
o ravnopravnosti polova u poslu i obrazovanju. Istraživanje je sprovedeno na
uzorku od 127 studenata od prve do treće godine starosne dobi od 19 do 22
godine. Izraženost tri aspekta autoritarnosti mjerena je Skalom autoritarnosti
(Mihić i sar., 2009). Ispoljenost stavova o ravnopravnosti polova mjerena je
putem dvije subskale Skale o ravnopravnosti spolova (Raboteg-Šarić, 2002)
koje se odnose na oblast zapošljavanje i obrazovanja. Analizom rezultata
utvrđeno je da ne postoji statistički značajna korelacija između autoritarne
rigidnosti i stavova o ravnopravnosti polova u poslu i obrazovanju. Autoritarna
submisivnost statistički značajno korelira sa stavom o ravnopravnosti polova
u poslu (r = -.552, p< .01) i u obrazovanju (r = -.603, p< .01). Statistički
značajna korelacija je utvrđena i između autoritarne agresivnosti i stavova o
ravnopravnosti polova u poslu (r = -.710, p< .01) i obrazovanju (r = -.709, p<
.01). Dobijeni rezultati istraživanja ukazuju na potrebu sagledavanja psiholoških
karakteristika osoba zaduženih za proces zapošljavanja i obrazovanja kako bi
se preventivno djelovalo na mogućnost pojave diskriminacije prema polu u
navedenim oblastima.
Ključne riječi: autoritarnost, stav o ravnopravnosti polova, posao, obrazovanje
[email protected]
50
Knjiga sažetaka
VELIKIH PET KAO PREDIKTORI USPJEHA U STUDIRANJU
PSIHOLOGIJE NA UNIVERZITETU U BANJOJ LUCI
Siniša Lakić, Milana Damjenić, Duška Šain
Filozofski fakultet Univerziteta u Banjoj Luci, Bosna i Hercegovina
Nekoliko nedavnih meta-analitičkih studija pokazuje da Velikih pet crta
ličnosti, među kojima se naročito ističe savjesnost, značajno predviđaju uspjeh
u studiranju. Cilj našeg istraživanja je bio ispitati u kojoj mjeri Velikih pet mogu
objasniti uspjeh na studiju psihologije na Univerzitetu u Banjoj Luci. Uzorak
čini ukupno 123 ispitanika (92% djevojaka) iz četiri studentske generacije, a
koji su do 2014. godine završili prvi ciklus studija psihologije. Koristeći BFI
instrument (Big Five Inventory; John & Srivastava, 1999) tokom prve i druge
godine studiranja prikupili smo samoprocjene izraženosti Velikih pet, a za manji
broj ispitanika (n = 56) i procjene bliskih prijatelja. Kao pokazatelj uspjeha
u studiranju koristili smo prosječnu ocjenu na kraju trogodišnjeg studija.
Iznenađujuće, rezultati pokazuju da je samo otvorenost za iskustva značajan
prediktor prosječne ocjene bez obzira na to da li se radi o samoprocjenama (r = .33,
p < .001) ili procjenama drugih (r = .27, p < .05). Hijerarhijska regresiona analiza
pokazuje da je ovaj efekat postojan čak i kada se kontrolišu prediktorski efekti
srednjoškolske prosječne ocjene i rezultata testova kognitivnih sposobnosti koji
su zadavani na prijemnom ispitu. Naši nalazi govore u prilog zdravorazumskim
pretpostavkama da postoji moderatorski efekat predmeta studija na vezu između
crta ličnosti i uspješnosti u studiranju. U radu upoređujemo naše nalaze sa
rezultatima sličnih istraživanja, te ukazujemo na moguće razloge nepronalaženja
prediktorskog efekta savjesnosti.
Ključne riječi: akademski uspjeh, crte ličnosti, Velikih pet, studenti, studij
psihologije
[email protected]
51
IV KONGRES PSIHOLOGA BiH
Brčko distrikt BiH, 26 - 28.02. 2015. god
ZNAČAJ STUDENTSKIH PROCJENA VAŽNIH OBILJEŽJA
NASTAVNIKA U KONTEKSTU UNAPRJEĐENJA RADA
NASTAVNIKA
Mirna Marković Pavlović, Amela Dautbegović
Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta, Univerzitet u Sarajevu, Bosna i
Hercegovina
Mustafa Šuvalija
Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije, Univerzitet u
Sarajevu, Bosna i Hercegovina
Istraživanje je koncipirano s ciljem identificiranja obilježja i ponašanja
nastavnika koje studenti procjenjuju visoko značajnim te ispitivanja razlika
u procjeni važnosti obilježja i ponašanja nastavnika s obzirom na pojedina
obilježja studenata (završenu srednju školu, obnavljenje studijske godine, interes
za studij i prisustvo na nastavi). U istraživanju su učestvovali studenti druge i
četvrte godine Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije i
Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu (N=197). Podaci su prikupljeni
metodom grupno vođenog rada tokom mjeseca maja i juna 2014. godine.
Primjenjen je Upitnik procjene poželjnih karakteristika i ponašanja nastavnika u
nastavnom procesu koji sadrži 83 čestice te Upitnik sociodemografskih obilježja.
Studenti većini ispitivanih obilježja i ponašanja nastavnika (Nčestica=82, tj.
za sve osim jednu) daju visoku prosječnu ocjenu važnosti (≥ 3.5). Pored toga
rezultati ANOVA-e pokazuju da između studenata ipak postoje statistički
značajne razlike u ocjeni važnosti određenog broja obilježja i ponašanja s
obzirom na završenu srednju školu (Nčestica=13), broj obnavljanja studijske
godine (Nčestica=10), interes za studij (Nčestica=43) i prisustvo na nastavi
(Nčestica=12). U radu je ponuđen kritički osvrt na značaj i razumijevanje
studentske percepcije važnosti određenih obilježja i ponašanja nastavnika u
kontekstu unaprjeđenja komunikacije na relaciji nastavnik-student te povećanja
samoefikasnosti i radne učinkovitosti nastavnika.
Ključne riječi: obilježja i ponašanja nastavnika, studentske procjene, radna
učinkovitost nastavnika
[email protected]
52
Knjiga sažetaka
OSOBINE LIČNOSTI ZAPOSLENIKA I ZADOVOLJSTVO POSLOM
Biljana Mirković
Filozofski fakultet Banja Luka, Bosna i Hercegovina
Cilj ovog istraživanja je bio: prvo, utvrditi predikitivne vrijednosti osobina
ličnosti modela velikih pet za ukupno zadovoljstvo poslom i devet aspekata
zadovoljstva poslom mjerenih Skalom zadovoljstva poslom (Job Satisfaction
Survey), drugo, utvrditi da li postoje značajne razlike u ukupnom zadovoljstvu
poslom i devet aspekata zadovoljstva poslom zaposlenih koji se razlikuju prema
demografskim obilježjima: pol, starost, stepen obrazovanja i dužina radnog
staža. Uzorak ispitanika su činili zaposleni u proizvodnji, zdravstvu, prosvjeti,
bankarstvu, trgovini i javnoj administraciji u Banja Luci, ukupno njih 332. U obradi
podataka je korištena regresiona analiza, multivarijantna analiza varijanse, analiza
varijanse, LSD test i Mann–Whitney U test. Kao značajan prediktor ukupnog
zadovoljstva poslom izdvaja se neuroticizam (beta=-.183, p=.003), dok se kao
značajni prediktori zadovoljstva pojedinim aspektima posla izdvajaju: ekstraverzija
(beta=.132, p=.033) i prijatnost (beta=.259, p=.000) za aspekt saradnici, savjesnost
(beta=.125, p=.045) za aspekt priroda posla i neuroticizam za aspekte plata
(beta=-.181, p=.003), priroda posla (beta=-.129, p=.033) i komunikacija (beta=.196, p=.001). Osobe koje imaju visoke skorove na skali neuroticizma pokazuju
nisko zadovoljstvo poslom i njegovim pojedinim aspektima. Pol pravi značajnu
razliku u ukupnom zadovoljstvu poslom (F(1.33)=10.640, p=.001), zadovoljstvu
platom (F(1.33)=10.528, p=.001), napredovanjem (F(1.33)=17.525, p=.000),
beneficijama (F(1.33)=21.377, p=.000), nagrađivanjem (F(1.33)=7.905, p=.005)
i komunikacijom (F(1.33)=8.179, p=.005); muškarci su od žena manje zadovoljni
jedino saradnicima. Starost pravi značajnu razliku u ukupnom zadovoljstvu poslom
(F(4.33)=2.833, p=.025), zadovoljstvu napredovanjem (F(4.33)=3.057, p=.017) i
nagrađivanjem (F(4.33)=2.090, p=.022); najmanje ukupno zadovoljstvo poslom
i zadovoljstvo nagrađivanjem pokazuju zaposleni starosti 36-55 god. a najmanje
zadovoljstvo napredovanjem zaposleni starosti preko 46 god. Stepen obrazovanja
pravi značajnu razliku u zadovoljstvu rukovođenjem (F(4.33)=3.335, p=.011) i
prirodom posla (F(4.33)=4.669, p=.001); rukovođenjem i prirodom posla najmanje
su zadovoljni zaposleni sa završenim zanatom. Dužina radnog staža pravi značajnu
razliku u zadovoljstvu napredovanjem (F(3.33)=2.951, p=.033) i nagrađivanjem
(F(3.33)=5.022, p=.002); napredovanjem i nagrađivanjem najmanje su zadovoljni
zaposleni sa 16-25 god. radnog staža.
Ključne riječi: zadovoljstvo poslom, aspekti zadovoljstva poslom, osobine
ličnosti, demografske karakteristike
[email protected]
53
IV KONGRES PSIHOLOGA BiH
Brčko distrikt BiH, 26 - 28.02. 2015. god
STUDIJA SLUČAJA KOGNITIVNO-BIHEJVIORALNE TERAPIJE
OPSESIVNO-KOMPULZIVNOG POREMEĆAJA
Anita Mitrović
JZU Bolnica za hroničnu psihijatriju Modriča, Bosna i Hercegovina
Suština kognitivne teorije opsesivno-kompulzivnog poremećaja je zasnovana
na saznanju da su nametljive, neželjene misli univerzalno ljudsko iskustvo,
međutim osobe sa OKP pridaju posebno značenje svojim mislima, te one postaju
ugrožavajuće, dok kod zdravih osoba ove misli imaju neutralno značenje. Cilj
rada je prikaz kognitivno-bihejvioralnog tretmana opsesivno-kompulzivnog
poremećaja kod pacijenta muškog pola u dobi od 26 godina. Bihejvioralni
pristup tretmanu opsesivno-kompulzivnog poremećaja sastoji se u izlaganju
i sprečavanju odgovora. Kognitivne tehnike vođenog otkrića i sokratovskog
dijaloga imaju za cilj da pacijent pripiše novo značenje intruzivnim mislima,
kako bi ih neutralisao i učinio neprijetećim. Primjena kognitivno-bihejvioralnih
tehnika kod pacijenta doprinjela je povlačenju simptoma. Rezultati ponovljenog
testiranja pokazali su sniženja na svim skalama što je u skladu i sa izvještajem
samog pacijenta. Na početku i na kraju tretmana rađena je procjena upitnicima
SCL-90 (lista pozitivnih simptoma) i YSQ (Yungove rane maladaptivne šeme).
Ovakav ishod tretmana u skladu je sa razultatima istraživanja koja su pokazala
da izlaganje i spriječavanje odgovora omogućava klijentu da realno procijeni
situaciju i uvidi da se stvari kojih se boji uopšte ne događaju te, uz paralelnu
primjenu kognitivnih tehnika, postepeno dolazi do gašenja reakcije. Može se
zaključiti da je kontinuirana i strukturisana primjena kognitivno-bihejvioralnih
tehnika kod muškarca sa opsesivno-kompulzivnim poremećajem doprinjela
subjektivnom poboljšanju, povlačenju simptoma i sniženju na primjenjenim
skalama za procjenu simptoma.
Ključne riječi:opsesija,kompulzija, KBT tretman
[email protected]
54
Knjiga sažetaka
POUZDANOSTI KAO METRIJSKA KARAKTERISTIKA NEKIH
OD ZADATAKA LOGIČKOG REZONOVANJA IZ PUBLIKACIJE „
MISAONE IGRE“
Blagoje Nešić
Filozofksi fakultet u Prištini sa sedištem u Kosovskoj Mitrovici, Kosovo
Željko Mladenović
Saopštenje je deo šireg istraživanja u kome su proveravane metrijske
karakteristike nekih od zadataka iz „Misaonih igara“, publikacije koja je nastala
u okviru eksperimentalnog programa za podsticanje razvoja primarnih mentalnih
sposobnosti učenika osnovne škole. Sastoji se iz zadataka koji procenjuju
nekoliko osnovnih misaonih operacija (klasifikacija, uviđanje odnosa, sličnosti
i razlike, identifikacija, eliminacija, analiza, sinteza, prostorna rotacija). Ovo
saopštenje prikazuje rezultate koji se odnose na pouzdanost pomenute grupe
zadataka. Obuhvaćeno je pet zadataka iz grupe „Razvrstavanje figura“, dva
zadatka iz grupe „Podudarnost oblika“, četiri zadatka iz grupe „Sastavljanje
kvadrata“, pet zadatka iz grupe „Rotacija figura“ Ispitivanje je izvedeno sa
učenicima od prvog do četvrtog razreda osmogodišnjte škole. Obuhvaćeno je
po 50 učenika iz svakog razreda. U istraživanju smo registovali tačnost i vreme
rešavanja zadataka. Za analizu su uzeti samo oni odgovori u kojima učeniku nije
bila davana nikakava pomoć ispitivača, odnosno izuzeti oni odgovori učenika u
kojima je bila predhodna pomoć eksperimentatora, što je dovelo do smanjenja
uzorka na 89 ispitanika. Pouzdanost skale je proverena ispitivanjem unutrašnje
konzistencije preko Krombahove alfe. Rezultati su pokazali da Kronbahova alfa
iznosi 0,754. Analiza korelacija između stavki pokazuje da su dva zadatka iz
grupe „Razvrstavanje figura“ (skraćeno: razfigb i razfigd) u niskoj negativnoj
korelaciji. Takođe, pokazalo se da bi izbacivanje jednog zadatka iz ove grupe
(razfiga) podiglo pouzdanost skale na 0,80. Osnovni zaključak je da skup
zadataka iz publikacije „Misaone igre“ ima solidnu pouzdanost, koja bi se mogla
dodatno popraviti isključivanjem jednog od zadataka. Može se zaključiti i da bi
se doradom postojećih zadataka od materijala iz publikacije mogao napraviti
instrument za merenje primarnih mentalnih sposobnosti što je i namera autora.
Ključne reči: pouzdanost, misaone operacije, Krombahova alfa, primarne
mentalne sposobnosti, Misaone igre
[email protected]
55
IV KONGRES PSIHOLOGA BiH
Brčko distrikt BiH, 26 - 28.02. 2015. god
POLNE RAZLIKE U TRANSFERU POZNAVANJA PRINCIPA O
PRELAMANJU SVETLOSTI NA GAĐANJE CILJA U VODI
Blagoje Nešić
Filozofski fakultet u Prištini sa sedištem u Kosovskoj Mitorvici, Kosovo
Rad je eksperimentalno istraživanje transfernih efekata obuke devojčica i
dečaka u principima o prelamanju svetlosti na uspeh u gađanju cilja u vodi.
Inspiracija za istraživanje dolazi od zaključaka eksperimenta koji je izveo Džad
1908. godine. Naime, Džadov eksperiment se smatra krucijalnim u pedagoškoj
psihologiji zato što predstavlja eksperimentalnu osnovu teorije generalizacije.
Naš eksperiment je uključio četiri grupe: eksperimentalna devojčice (N=22),
eksperimentalna dečaci (N=30), kontrolna devojčice (N=22) i kontrolna dečaci
(N=30). U eksperimentu su kontrolisane sledeće varijable: gađanje mete u
vazduhu i pol ispitanika. Eksperimentalne grupe su dobile obuku u principima
o prelamanju svetlosti, dok kontrolne nisu. Po završetku obuke izvršena
su gađanja cilja u vodi i to najpre na prvoj dubini (50cm) potom, na drugoj
dubini vode (20cm).Uzorak je uključio devojčice i dečake osmog razreda iz
osnovnih škola u Pečenjevcu (eksperimentalne grupe) i Razgojni (kontrolne
grupe). Za obradu rezultata korišćene su greške u gađanju mete. Od statističkih
testova korišćeni su analiza varijanse i test značajnosti promena i razlika
između promena. Analize su pokazale: a ) dečaci e-grupe postigli su značajno
bolji uspeh od dečaka kontrolne grupe u gađanju mete na prvoj dubini vode
(F(1;59)=5,7654,p<.05) dok između devojčica eksperimentalne i kontrolne
grupe razlike nisu značajne (F(1;43)=0,2341,p>05), b) dečaci e-grupe postigli su
značajno bolji uspeh od dečaka kontrolne grupe u gađanju mete na promenjenoj
dubini vode (F(1;59)=16,189,p<.01. Takođe, devojčice eksperimentalne grupe
su bile značajno bolje od devojčica kontrolne grupe (F(1;43)=12.342,p<01), i v)
utvrđene su značajne razlike između napredovanja eksperimentalne i kontrolne
grupe dečaka ((F(1;59)=3,2536,p<.05). Na kraju, utvrđene su i značajne
razlike između napredovanja eksperimentalne i kontrolne grupe devojčica
((F(1;43)=7,059,p<01). Eksperimentalne grupe su bile uspešnije. Izvedeni
eksperiment, iako se u metodološkom smislu, donekle, razlikuje od Džadovog,
u osnovi potvrdio je njegove zaključke.
Ključne reči: transfer, pol ispitanika, obuka, principi o prelamanju svetlosti,
gađanje cilja u vodi
[email protected]
56
Knjiga sažetaka
RAZLIKE U IZRAŽENOSTI ETNIČKE TOLERANCIJE U BIH S
OBZIROM NA NEKE SOCIO-DEMOGRAFSKE VARIJABLE
Aid Smajić
Fakultet islamskih nauka, Univerzitet u Sarajevu, Bosna i Hercegovina
U cilju izgradnje i afirmacije međuetničke tolerancije u postratnoj Bosni i
Hercegovini ova je zemlja već dugi niz godina poligon za djelovanje različitih
međunarodnih i domaćih organizacija i institucija. Ostaje, međutim, upitno
koliko bi ovakva nastojanja mogla biti i uspješnija da više uvažavaju naučna
saznanja koja pokušavaju prepoznati prioritetne segmente bh. društva u tom
pogledu. Cilj istraživanja je ispitati razlike u pogledu izraženosti etničke
tolerancije kao višedimenzionalnog konstrukta s obzirom na odabrane sociodemografske varijable. U istraživanju su učestvovali studenti Univerziteta u
Sarajevu, Univerziteta u Banja Luci i Sveučilišta u Mostaru (400 djevojaka i 205
mladića) prosječne dobi M=19.55 (SD=1.86), različite etno-religijske pripadnosti
(Bošnjaci, Srbi i Hrvati), ekonomskog statusa, mjesta odrastanja (seoska, manja,
srednja i veća gradska naselja), različitog ratnog iskustva i stepena obrazovanja
roditelja. U prikupljanju podataka o izraženosti tolerancije korištene su Skala
prihvatanja suživota (Bogardus, 1933), Skala političke tolerancije (Sullivan,
Piereson i Marcus, 1982), Skala etničkih stereotipa i Skala etničkih predrasuda.
U statističkoj analizi prikupljenih podataka korištena je ANCOVA, a dobiveni
rezultati pokazuju da je s obzirom na njihov odnos sa međuetničkom tolerancijom
socio-demografske karakteristike moguće grupisati u tri kategorije: 1) one
koje su statističke značajne za sve dimenzije tolerancije (i.e. ženski ispitanici
su tolerantniji od muških, Bošnjaci pokazuju najveći stepen tolerancije, djeca
iz etnički miješanih brakova su tolerantnija); 2) one koje su značajne samo za
neke dimenzije tolerancije (i.e. pojedinci slabijeg ekonomskog stanja pokazuju
manje predrasuda i više političke tolerancije, ispitanici iz manjih sredina manje
prihvataju suživot i manje su politički tolerantni ) i 3) one koje nisu statistički
značajne za toleranciju kao društvenu pojavu (i.e. ratno iskustvo i obrazovanje
roditelja). Dobiveni rezultati ukazuju na latentnu socijalno-psihološku potku
međuetničke tolerancije u BiH i moguće pravce budućeg djelovanja u cilju
njene (raz)gradnje.
Ključne riječi: socio-demografske karakteristike, etnička tolerancija, prihvatanje
suživota, politička tolerancija, stereotipi, predrasude
[email protected]
57
IV KONGRES PSIHOLOGA BiH
Brčko distrikt BiH, 26 - 28.02. 2015. god
ŽIVOTNA ORIJENTACIJA I POSVEĆENOST STUDIJU
STUDENATA PSIHOLOGIJE - KOMPARATIVNA STUDIJA
Šuajb Solaković
Univerzitet u Istočnom Sarajevu, Bosna i Hercegovina
U radu se obrađuje problem posvećenosti studenata studiju te životne
orijentacije studenata psihologije dviju studijskih generacija (2008/09 i
2014/15). Koncept posvećenosti studiju preuzet je iz psihologije oragnizacije.
Upitnik o posvećenosti organizaciji modifikovan tako da se po sadržaju odnosi
na posvećenosti studiju. Pojam životne orijentacije dobro je poznat u savremenoj
psihologiji, naročito kada se uzmu u obzir osnovna načela pozitivne psihologije.
I u ovom radu se životna orijentacija posmatra na kontinuumu optimizampesimizam. Uzorak ispitanika sačinjavali su studenti sve četiri godine Katedre za
psihologiju Filozofskog fakulteta Istočno Sarajevo (N1=136, 2008/09; N2=124,
2014/15) Preliminarna ispitivanja metrijskih karakteristika instrumenata
korištenih u istraživanju pokazuju zadovljavajuću pouzdanost koja se kreće od
α=0,87(za skalu posvećenosti studiju) do α=0,90 (za skalu životne orijentacije).
Rezultati pokazuju da na dobijenom uzorku nije ustanovljena razlika u životnoj
orijentaciji s obzirom na godinu studija. Dalje, životna orijentacija je u pozitivnoj
korelaciji sa posvećenosti studiju. Kada je u pitanju poređenje dviju studijskih
generacija utvrđeno je da su studenti koji su studirali 2008/09 u većoj mjeri
posvećeni studiju nego studenti koji studiraju danas, dok u životnoj orijentaciji
nije ustanovljena statistički značajna razlika između posmatranih studijskih
generacija. Na osnovu dobijenih rezultata, uvažavajući eventualne nedostatke
u vezi sa istraživanjem, može se zaključiti da bi bilo važno provesti dodatna
istraživanja na većem broju studijskih programa, odnosno unuverziteta, pa da se
tek onda krene u eventualne implementacije dobijenih rezultata. Naročito ako
uzmemo u obzir današnje vrijeme, tranziciju studija i usaglašavanja visokog
obrazovanja sa Bolonjskim kriterijumima.
Ključne riječi: posvećenost studiju, životna orijentacija, studij psihologije
[email protected]
58
Knjiga sažetaka
PSIHOLOŠKE KARAKTERISTIKE POJAVE I ŠIRENJA MOBINGA
Snježana Stanar
Filozofski fakultet Pale, Bosna i Hercegovina
U radu su prikazani rezultati samostalnog istraživanja o percepciji faktora
koji doprinose pojavi i širenju mobinga. Cilj istraživanja je definisan kao
empirijska verifikacija podataka u vezi utvrđivanja relacija između psiholoških
karakteristika i percepcije faktora koji doprinose pojavi i širenju mobinga.
Istraživanje je realizovano na prigodnom stratifikovanom uzorku 411 radnika
zaposlenih u privatnim i javnim preduzećima i organizacijama. Testirana je
hipoteza da se mogu očekivati značajne razlike u percepciji djelovanja faktora
pojave i širenja mobinga, s obzirom na različite psihološke karakteristike
ispitanika. U nizu mogućih psiholoških karakteristika ispitanika, kao nezavisne
varijable obuhvaćene su emocionalna kompetentnost, samopoštovanje,
vjerovanje u pravdu, doživljaj usamljenosti i autoritarni stil porodičnog
vaspitanja. Faktori koji doprinose pojavi i širenju mobinga podijeljeni su u
tri kategorije i to: faktori ličnosti rukovodilaca, faktori mirenja sa situacijom
i faktori tradicije. U radu su korišteni adekvatni mjerni instrumenti, koji imaju
zadovoljavajuće metrijske karakteristike: skala percepcije faktora koji doprinose
pojavi mobinga, skala emocionalne kompetentnosti, skala samopoštovanja,
skala vjerovanja u pravdu, skala doživljaja usamljenosti i skala autoritarnog
stila vaspitanja. Dobijeni rezultati istraživanja pokazuju da je polazna hipoteza
djelimično potvrđena. Ustanovljene su značajne razlike u percepciji djelovanja
faktora ličnosti rukovodilaca s obzirom na stepen vjerovanja u pravdu i nivo
samopoštovanja, dok s obzirom na ostale ispitivane psihološke karakteristike
ispitanika ne postoje značajne razlike u percepciji djelovanja faktora ličnosti
rukovodilaca. Nisu ustanovljene značajne razlike u percepciji djelovanja faktora
mirenja sa situacijom s obzirom na ispitivane psihološke karakteristike ispitanika
kao niti značajne razlike u percepciji djelovanja faktora tradicije s obzirom na
ispitivane psihološke karakteristike ispitanika.
Ključne riječi: mobing, emocionalna kompetentnost, samopoštovanje,
usamljenost, autoritarni stil, faktori mobinga
[email protected]
59
IV KONGRES PSIHOLOGA BiH
Brčko distrikt BiH, 26 - 28.02. 2015. god
PRIMJENA KOGNITIVNO - BIHEVIORALNIH TEHNIKA U
PSIHOLOŠKOJ PRIPREMI TENISERA - PRIKAZ SLUČAJA
Remzija Šetić
JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo, CMZ Stari Grad, Sarajevo,
Bosna i Hercegovina
U današnje vrieme profesionalno bavljenje sportom postavlja velike zahtjeve
pred sportiste. Sportisti se svakodnevno susreću sa povećanjem kriterijuma
uspješnosti, a takmičarska konkurencija je sve veća. Često ni najbolje fizičke
pripreme i trenerski rad nisu dovoljni da naprave potrebnu razliku u kvalitetu i
izvedbi sportista. Zbog toga se savremeni sport praktično ne može zamisliti bez
psihološke pripreme sportista. U pripremi sportista tokom trenažnog procesa
i priprema za takmičenja koriste se savremena saznanja i metode psihologije i
drugih srodnih disciplina. Posebnu aplikativnost u psihološkoj pripremi sportista
zaumzimaju kognitivno – bihevioralne tehnike. Cilj ovog rada je prikazati
primjenu kognitivno – bihevioralnih tehnika u psihološkoj pripremi tenisera.
Radi se o teniseru, dobi 19 godina. Prikaz uključuje proces procjene koji je
obuhvatio intervju sa klijentom i roditeljem, pregled videozapisa, monitoring
aktivnosti, samoprocjena stepena anksioznosti, zapisivanje disfunkcionalnih
misli (DTR). U tretmanu su korištene sljedeći postupci: psihoedukacija,
identifikacija i rekonstrukciji disfunkcionalnog mišljenja (sokratovsko
ispitivanje), bihevioralni eksperiment, problem solving, donošenje odluka,
principi kognitivno – bihevioralne terapije u postavljanju ciljeva i podizanju
motiviranosti sportiste. Zatim, tehnike relaksacije, distrakcija negativnih misli,
pozitivan samogovor u smanjenju anksioznosti prilikom izvedbe pojedinih
elemenata u tenisu. Tehnike kontrole ljutnje i uvođenja zamjenskog ponašanja
u kontroli iste i usmjeravanju pažnje na relevantne faktore u meču. U evaluaciji
primjene navedenih tehnika korišteni su zapisi u dnevniku aktivnosti, zvanična
statistika sa mečeva, broj pogrešaka i uspješnih izvođenja određenih elemenata
u tenisu, broj pobjeda koji je povečan u periodu primjene navedenih tehnika u
odnosu na period prije. Može se zaključiti da primjena kognitivno – bihevioralnih
tehnika pokazuje dobre rezultate i može značajno doprinjeti poboljšanju izvedbe
sportiste i unaprijediti ukupan učinak.
Ključne riječi: kognitivno – bihevioralne tehnike, psihološka priprema
sportaša, tenis, prikaz slučaja
[email protected]
60
Knjiga sažetaka
NEKE METRIJSKE KARAKTERISTIKE UPITNIKA ZA
MJERENJE RODITELJSKOG PONAŠANJA (CRPBI-57)
Đenita Tuce, Indira Fako
Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Bosna i Hercegovina
Cilj rada je provjera faktorske strukture i testiranje pouzdanosti i valjanosti
Upitnika za mjerenje roditeljskog ponašanja (CRPBI-57), koji predstavlja
prilagođenu i skraćenu hrvatsku verziju upitnika Children’s Report of Parental
Behavior Inventory (CRPBI). Upitnikom CRPBI-57 ispituje se percepcija
roditeljskog ponašanja na tri dimenzije: emocionalnost (prihvaćanje/
odbacivanje), psihološka kontrola (psihološka kontrola/autonomija) i
bihevioralna kontrola (čvrsta/slaba kontrola). Upitnik se sastoji od 57 čestica
i uključuje dvije identične forme (forma za procjenu majčinog roditeljskog
ponašanja i forma za procjenu očevog roditeljskog ponašanja). Istraživanje
je provedeno na uzorku od 425 učenika trećih i četvrtih razreda pet srednjih
škola iz Sarajeva (200 djevojaka i 225 mladića). Prosječna dob sudionika je
M=18 (SD=.72). Faktorska struktura upitnika provjerena je analizom glavnih
komponenti uz Varimax rotaciju. Dobiveni nalazi ukazuju na postojanje tri
faktora, koji ukupno objašnjavaju 33% varijance percipiranog roditeljskog
ponašanja majke i 37% varijance percipiranog roditeljskog ponašanja oca. Prema
sadržaju čestica koje uključuju, izdvojeni faktori odgovaraju dimenzijama koje
se navode u orginalnom modelu. Koeficijenti unutrašnje pouzdanosti dobiveni
u ovom istraživanju za pojedine dimenzije su zadovoljavajući i kreću se u
rasponu od .71 do .85. Kriterijska valjanost provjerena je na temelju dva vanjska
kriterija: samopoštovanje i zadovoljstvo životom. Rezultati provedenih analiza
upućuju na zaključak da upitnik CRPBI-57 posjeduje zadovoljavajuće metrijske
karakteristike i da se može koristiti u različitim područjima istraživanja u kojima
je roditeljsko ponašanje relevantan konstrukt.
Ključne riječi: upitnik za mjerenje roditeljskog ponašanja CRPBI-57,
metrijske karakteristike
[email protected]
61
IV KONGRES PSIHOLOGA BiH
Brčko distrikt BiH, 26 - 28.02. 2015. god
DISPOZICIJSKI PREDIKTORI AKADEMSKOG SAGORIJEVANJA
STUDENATA
Elvis Vardo, Tamara Efendić Spahić
Univerzitet u Tuzli, Bosna i Hercegovina
Profesionalno sagorijevanje se najčešće određuje kao skup simptoma u
vidu emocionalne iscrpljenosti, depersonalizacije i smanjene personalne i
profesionalne ispunjenosti zadovoljstvom zbog participiranja u profesionalnim
i ličnim aktivnostima. Dispozicijske karakteristike su značajan rizični faktor za
razvoj sindroma sagorijevanja. Istraživanje provedeno na uzorku od 248 studenata,
I godine studija Filozofskog fakulteta u Tuzli imalo je za cilj utvrditi povezanost
između osobina ličnosti i intenziteta profesionalnog sagorijevanja studenata. Za
ispitivanje osobina ličnosti korištena je skraćena verzija Petofaktorskog upitnika
ličnosti (BFI-Big Five Inventory) koja omogućava samoprocjenu ispitanika na
pet temeljnih dimenzija ličnosti. U svrhu procjene akademskog sagorijevanja
studenata korišten je Upitnik akademskog sagorijevanja (Schaufeli i sar.,
2002) koji mjeri nivo profesionalnog sagorijevanja u akademskim uslovima.
Prilikom provjere hipoteza korištena je multipla regresijska analiza, unutar
koje su temeljne dimenzije ličnosti tretirane kao prediktorske, a akademsko
sagorijevanje kao kriterijska varijabla. Rezultati pokazuju da su simptomi
akademskog sagorijevanja prisutni kod studenata I godine različitih studijskih
profila (M=44,34; SD=11,61), te da su osobine ličnosti sistematizirane kroz
petofaktorski model značajan prediktor akademskog sagorijevanja kod
studenata (R=0,56; df=5; p=0,00) i objašnjavaju 31,9% ukupnog varijabiliteta
akademskog sagorijevanja studenata. Od osobina ličnosti koje najviše
doprinose objašnjenju akademskog sagorijevanja su Savjesnost ( β=-0,373;
p=0,000), Neuroticizam ( β= 0,141; p=0,03) i Otvorenost ( β=-0,164; p=0,01).
Rezultati istraživanja pokazuju dosljednost sa sličnim istraživanjima, te upućuju
na važnost preispitivanja usklađenosti programskih sadržaja sa mogućnostima
njihove realizacije od strane studenata kao i prilagođenosti studijskog programa
profesionalnim aspiracijama studenata.
Ključne riječi: dimenzije ličnosti, akademsko sagorijevanje, studenti
[email protected]
62
Knjiga sažetaka
ODNOS STRUKTURE OBITELJI I KORIŠTENJA
PSIHOAKTIVNIH TVARI
Tea Vučina
Dom zdravlja Mostar, Mostar, Bosna i Hercegovina
Istraživanja utjecaja strukture obitelji na korištenje psihoaktivnih tvari su
nekonzistentna s obzirom na vrstu psihoaktivne tvari. Cilj istraživanja je ispitati
razlikuju li se skupine adolescenata koji žive u potpunoj obitelji od onih koji
žive s jednim roditeljem s obzirom na korištenje različitih psihoaktivnih tvari.
U istraživanju je sudjelovalo 206 ispitanika učenika trećih i četvrtih razreda
srednjih škola iz Mostara. Ispitanici su podjeljeni u dvije skupine: oni koji žive u
potpunoj obitelji (N=106) i oni koji žive s jednim roditeljem (N=100). Prosječna
dob ispitanika je 17,59 godina (σ = ,71). Uzorkovanje se provelo u 4 koraka pri
čemu je dobiven stratificirani uzorak s obzirom na vjersko opredjeljenje, vrstu
škole i školsko godište. Korištenje psihoaktivnih tvari je utvrđeno adaptiranom
mjerom iz američkog istraživanja „Monitoring budućnosti“. Korištene su
mjere učestalosti i kvantitete korištenja duhana, alkohola, marihuane i droga.
Primjenjeni su t-testovi pri čemu su uspoređene dvije skupine ispitanika.
Utvrđeno je kako se skupine statistički značajno razlikuju s obzirom na
učestalost pijanstva i učestalost korištenja droga te kvantitet korištenja duhana.
Adlescenti koji žive samo s jednim roditeljem su skloniji procijeniti da su se
učestalije opijali i koristili droge, te u većim količinama pušili cigarete. Skupine
su uspoređene i s obzirom obrazac korištenja psihoaktivnih tvari pri čemu je
utvrđena značajno veća zastupljenost apstinenata i značajno manja zastupljenost
onih na razini zlouporabe cigareta među onima koji potječu iz potpunih obitelji u
odnosu na one koji potječu iz nepotpunih obitelji. S obzirom na utvrđene rezultate
adolescenti koji žive samo s jednim roditeljem mogu biti pod većim rizikom
da nakon početnog eksperimentiranja brže pređu na ozbiljnije razine korištenja
legalnih psihoaktivnih tvari te da ranije krenu s eksperimentiranjem s drogama.
Pri kreiranju programa prevencije korištenja psihoaktivnih tvari poželjno je
osigurati što veću uključenost adolescenata koji potječu iz nepotpunih obitelji.
Ključne riječi: struktura obitelji, korištenje psihoaktivnih tvari, programi
prevencije
[email protected]
63
IV KONGRES PSIHOLOGA BiH
Brčko distrikt BiH, 26 - 28.02. 2015. god
64
Knjiga sažetaka
Poster sekcija
Sažetci radova su poredani po abecednom slijedu prezimena (prvog) autora
Primjena tretmana senzorne integracije kod djeteta s poteškoćama u
razvoju: prikaz slučaja
Mirela Artuković, Mario Karačić, Ivana Zovko, Kristina Sesar
67
Pedofilija, egzibicionizam i asocijalni poremećaj ličnosti kod pacijenta s
Vilsonovom bolesti
Vildana Aziraj-Smajić, Elvir Selimbegović, Emina Zoletić
68
Profesionalni razvoj nastavnika i njihova uspješnost u radu
Meliha Brdarević 69
Povezanost doživljaja opterećenja u školi sa psihosocijalnim faktorima
kod mlađih adolescenata
Amela Dautbegović, Sibela Zvizdić, Mirna Marković Pavlović
70
Petofaktorski upitnik usredotočenosti: provjera nekih metrijskih
karakteristika na općoj populaciji
Enedina Hasabbegović-Anić, Sabina Alispahić, Đenita Tuce, Jasmin Čolić
71
Put ka željenoj promjeni: uvid u karakteristike adaptacije ličnosti
Igor Jurišić
72
Grupe za samopomoć i uzajamnu podršku za roditelje djece s
poteškoćama u razvoju
Mario Karačić, Mirela Artuković, Kristina Sesar, Arta Dodaj
73
Psihološke poteškoće, kvaliteta života i opterećenost roditelja osoba
ovisnih o teškim drogama
Mirjana Mikulić, Kristina Sesar
75
Kognitivne sposobnosti ovisnika o opijatima različite dobi liječenih na
odjelu za stacionarni detoks
Nermana Mujčinović, Samir Kasper, Emina Babić, Adila Softić
76
65
IV KONGRES PSIHOLOGA BiH
Brčko distrikt BiH, 26 - 28.02. 2015. god
Tipični životni scenario ovisnika o alkoholu
Adila Softić, Sedin Habibović, Jasmin Softić, Hassan Awad
77
Prikaz psihosocijalnog grupnog tretmana pacijenata nakon spinalnih
povreda u ZFMR „Dr Miroslav Zotović“
Lena Topić Arambašić, Ana Grubišić, Biljana Jovanović
78
Povezanost osobina ličnosti iz petfaktorskog modela s konzumacijom
sredstava ovisnosti
Ana Zovko
79
66
Knjiga sažetaka
PRIMJENA TRETMANA SENZORNE INTEGRACIJE KOD
DJETETA S POTEŠKOĆAMA U RAZVOJU: PRIKAZ SLUČAJA
Mirela Artuković, Mario Karačić, Ivana Zovko
Dom za djecu s poteškoćama u razvoju Marija naša Nada, Široki Brijeg, Bosna
i Hercegovina
Kristina Sesar
CMZ Široki Brijeg, Široki Brijeg, Bosna i Hercegovina
Djeca s disfunkcijom senzorne integracije ne mogu učinkovito djelovati a
poteškoće se manifestiraju kao poteškoće učenja usprkos dobi primjerenoga
ili čak višeg intelektualnog funkcioniranja, osjećaj manje vrijednosti, nisko
samovrednovanje, podložnost stresu, poteškoće kontroliranja ponašanja, lako
otklonjiva pažnja, kašnjenje u razvoju govora i sl. Kao odgovor na uočene
poteškoće Ayres (2002.) je razvila terapiju senzorne integracije kroz koju
se intenzivnim poticanjem pomaže razvoj integracijskih procesa. Cilj rada je
prikaz tretmana senzorne integracije djevojčice M.B. u dobi od pet godina s
poteškoćama u razvoju kod koje dijagnosticiran usporeni psihomotorni razvoj.
Inicijalna procjena, provedena od strane senzornog terapeuta, obuhvaćala
je anamnestičke podatke dobivene od roditelja, početno mjerenje (snimka
samostalne igre djeteta u senzornoj sobi u trajanju od četrdeset pet minuta)
te primjenu Testa za procjenu senzorne integracije djeteta. Utvrđeno je da
djevojčica ima poteškoće senzorne integracije koje se manifestiraju u obliku
nedovoljne osjetljivosti na području taktilnog, vestibularnog i proprioceptivnog
osjeta te praksie. Na osnovu rezultata dobivenih inicijalnom procjenom
izrađen je individualni program za provođenje terapijskog tretmana senzorne
integracije. Program je obuhvaćao je rad na vještinama koje su procijenjene
kao nedostatne ili slabo razvijene s ciljem usmjeravanja na postojeću od djeteta
odabranu aktivnost u svrhu dobivanja adaptivnog odgovora, odnosno svrhovitu
prema cilju usmjerenu aktivnost kao odgovor na osjetilni doživljaj dijeteta.
Tretman senzorne integracije je provođen u trajanju od osam mjeseci. Postupak
evaluacije proveden na kraju tretmana ukazao je na pozitivne i značajne
pomake u kvaliteti senzorne integracije. Najznačajnije promjene vidljive su na
vestibularnom, proprioceptivnom i olfaktornom osjetnom području, te blaže
pozitivne promjene razvojne dispraksije. Može se zaključiti da koncept senzorne
integracije i njegova primjena može imati značajnu ulogu u tretmanu djece s
poteškoćama u razvoju. Osobe koje rade s djecom trebaju na vrijeme prepoznati
poremećaje senzorne integracije i pravovremeno kreirati i provoditi individualni
plan rehabilitacije.
Ključne riječi: senzorna integracija, tretman, djeca s poteškoćama u razvoju
[email protected]
67
IV KONGRES PSIHOLOGA BiH
Brčko distrikt BiH, 26 - 28.02. 2015. god
PEDOFILIJA, EGZIBICIONIZAM I ASOCIJALNI POREMEĆAJ
LIČNOSTI KOD PACIJENTA S VILSONOVOM BOLESTI
Vildana Aziraj-Smajić, Elvir Selimbegović
Odjel neuropsihijatrije, Kantonalna bolnica “Dr. Irfan Ljubijankić”, Bihać,
Bosna i Hercegovina
Emina Zoletić
Zavod za psihološku i socijalnu zaštitu, UKC Tuzla
Rezultati dosadašnjih istraživanja ukazuju na pojavu različitih
psihopatoloških simptoma kod osoba s Vilsonovom bolešću (Denning i Berrios,
1990). Kao psihijatrijski komorbiditet najčešće se javljaju poremećaji ličnosti i
poremećaji raspoloženja (Akil i Brewer, 1995). U pregledu dostupne literature
do sada nisu pronađeni podaci o pojavi parafilija kod osoba s Vilsonovom
bolesti. Cilj rada je prikazati slučaj pacijenta H.A., u dobi od 48. godina, koji
boluje od Vilsonove bolesti, a kojem su uz osnovnu bolest dijagnosticirani i
psihijatrijski komorbiditeti: parafilije - egzibicionizam i pedofilija, te asocijalni
poremećaj ličnosti. Pored opsežne psihodijagnostičke i psihijatrijske procjene,
problem će se sagledati iz etiološke perspektive uz identificiranje faktora
rizika, potencijalnih okidača, moderatora, faktora koji otežavaju i faktora koji
olakšavaju problem. Procjena psihičkog statusa je provedena u okviru redovite
kliničke obrade na odjelu psihijatrije a uključivala je psihološki i psihijatrijski
intervju, Vekslerov test intelektualnih sposobnosti, Vekslerova skala pamćenja,
Vinskonsin test sortiranja karata, Auditivno-verbalni test pamćenja, Reyev test
crtanja kompleksnog lika, Minessota Multifazični inventar ličnosti, Varteg
test crteža, Projektivna tehnika Mozaik. Rezultati procjene pokazali su da se
radi se o pacijentu urednih kognitivnih sposobnosti, dok je sniženje mentalne
efikasnosti psihogeno uvjetovano. Nema jasnih znakova mentalnih propadanja
i oštećenja. Klinička procjena upućuje na poremećaj na razini strukture i
dinamike ličnosti po asocijalnom tipu. Kronično su prisutni intenzivni problemi
s kontrolom bijesa, hostilnost i heteroagresivnost. U komorbiditetu se javljaju
značajna parafilična ponašanja u vidu egzibicionizma i pedofilije. Uvid je tek
djelimičan i nije praćen kritičnošću. Iako se do sada u literaturi nisu spominjale
parafilije kao psihijatrijski komorbiditet, koji se zasebno ili pored poremećaja
ličnosti može javiti uz Vilsonovu bolest, prikaz ovog slučaja ukazuje na to
da je prilikom diferencijalno - dijagnostičke procjene psihičkog statusa ovih
pacijenata značajno uzeti u obzir i mogućnost prisustva parafiličnih simptoma.
Ključne riječi: pedofilija, egzibicionizam, asocijalni poremećaj ličnosti,
Vilsonova bolest
[email protected]
68
Knjiga sažetaka
PROFESIONALNI RAZVOJ NASTAVNIKA I NJIHOVA
USPJEŠNOST U RADU
Meliha Brdarević
JZU Zavod za bolesti ovisnosti ZDK, Zenica, Bosna i Hercegovina
Cilj ovog istraživanja jeste da se analiziraju relacije između profesionalnog
razvoja nastavnika kao faktora njegove uspješnosti u radu, te da se ispita
zadovoljstvo nastavnika mogućnostima profesionalnog usavršavanja.
Istraživanjem je obuhvaćeno 300 nastavnika osnovnih i srednjih škola.
U istraživanju je korištena metoda teorijske obrade tematike kao i prikaz
dosadašnjih istraživanja na ovu temu i survey metoda pomoći baterije mjernih
instrumenata. Najznačajniji rezultati ukazuju da varijable zadovoljstva koje utiču
na samoprocjenu uspješnosti u radu su: zadovoljstvo kvalitetom rada u nastavi
(F 5,617; Sig. ,001), rezultatima koje nastavnici postižu u nastavi (F 6,210;
Sig. ,000), kolegama u školi (F 3,646; Sig. ,013), užestručnim obrazovanjem
(F 6,286; Sig. ,000), nivoom svoga pedagoško- psihološkog obrazovanja (E
11,426; Sig. ,000), opremljenošću biblioteke stručnom literaturom (F 2,786;
Sig. ,041) i poslovima koje rade u školi ( F 4,958; Sig. ,002). Emocionalna
kompetentnost nastavnika ima uticaj na percepciju njihove uspješnoosti u radu
Hi kvadrat 19,712; Sig. ,003). Na osnovu korelacije (Spearman r= 0,111; Sig=
0,055) uočavamo neznatnu povezanost i statistički ne značajnu razliku između
nivoa pedagoško- psihološkog znanja nastavnika i percepcije uspješnosti u radu
nastavnika. Samo 1,0% nastavnika koji su na testu ostvarili rezultate u kategoriji
veoma dobrog znanja pegagogije- psihologije percepira veoma dobru uspješnost
u radu. Nivo pedagoško- psihološkog znanja nastavnika nema značajan uticaj na
percepciju uspješnosti u radu nastavnika. Na percepciju uspješnosti u radu utiće
percepcija nastavnika o korisnosti edukativnih sadržaja koji su prošli u toku
svoga profesionalnog razvoja (Hi kvadrat 18,680; Sig. ,028). Kada je riječ o
zadovoljstvu nastanika uslovima za profesionalni razvoj, nastavnici percepiraju
da sredina u kojoj rade ne potiče njihovo usavršavanje, odnosno smatraju da se
ono ne cijeni dovoljno, kao i da im se ne pruža mogućnost napredovanja u struci.
Dakle, prema rezultatima istraživanja profesionalni razvoj nastavnika u većini
ispitanih varijabli utiče na njihovu uspješnost u radu
Ključne riječi: profesionalno usavršavanje, profesionalni razvoj, nastavnik
i uspješnost u radu
[email protected]
69
IV KONGRES PSIHOLOGA BiH
Brčko distrikt BiH, 26 - 28.02. 2015. god
POVEZANOST DOŽIVLJAJA OPTEREĆENJA U ŠKOLI
SA PSIHOSOCIJALNIM FAKTORIMA KOD MLAĐIH
ADOLESCENATA
Amela Dautbegović, Sibela Zvizdić, Mirna Marković Pavlović
Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Bosna i Hercegovina
Istraživanje je realizirano kako bi se ispitao odnos između učenikovog
doživljaja opterećenja u školi i varijabli iz obiteljskog, školskog i vršnjačkog
konteksta (stepen obrazovanja roditelja, broj djece u obitelji, roditeljski nadzor,
percipirana socijalna podrška od obitelji, vršnjaka i nastavnika, dimenzije
prisnosti u prijateljstvu: poznavanje i dijeljenje te povjerenje i odanost,
averzija prema školi). Nastojalo se utvrditi postoji li povezanost između
učenikovog doživljaja opterećenja u školi i pojedinih psiholoških stanja (razine
depresivnosti, psihosomatskih reakcija, opće anksioznosti i anksioznosti u
ispitnim situacijama). S ciljem boljeg razumijevanja odnosa između opterećenja
u školi i okolinskih faktora te psiholoških stanja, analizirani su i odgovori mlađih
adolescenata na pojedinim česticama Skale opterećenja u školi. U istraživanju
su učestvovali učenici sedmog i osmog razreda iz šest osnovnih škola Kantona
Sarajevo (N=400). Instrumenti: Skala opterećenja u školi, Skala roditeljskog
nadzora, Modificirana skala percipirane socijalne podrške, Skala prisnosti u
prijateljstvu (poznavanje i dijeljenje; povjerenje i odanost), Skala anksioznosti
za djecu, Birlesonova skala depresivnosti, Upitnik psihosomatskih reakcija.
Učenici čije majke imaju višu razinu obrazovanja kao i učenici koji postižu
veće rezultate na subskali prisnosti u prijateljstvu (poznavanje i dijeljenje)
doživljavaju višu razinu opterećenja u školi. Statistički značajna povezanost
utvrđena je između opterećenja u školi i nezadovoljstva školom (r=.59; p<.01),
podrške od nastavnika (r=-.35; p<.01), podrške od obitelji (r=-.22; p<.01) i
roditeljskog nadzora (r=-.16; p<.01). Stepen obrazovanja oca, vršnjačka podrška
i prisnost u prijateljstvu (povjerenje i odanost) nisu statistički značajno povezani
sa učenikovim doživljajem opterećenja u školi. Učenici koji doživljavaju višu
razinu opterećenja u školi izvještavaju o prisutnosti više razine depresivnih
simptoma, psihosomatskih reakcija te opće i ispitne anksioznosti. Uzimajući u
obzir rezultate neophodno je razmotriti praktične implikacije koje se odnose
na mogućnosti planiranja i provođenja aktivnosti usmjerenih ka preveniranju
poteškoća sa kojima se mlađi adolescenti suočavaju prvenstveno u školskom
kontekstu i to upravo kroz mnogobrojna opterećenja u školi.
Ključne riječi: učenikova opterećenja u školi, psihosocijalni faktori, mlađi
adolescenti
[email protected]
70
Knjiga sažetaka
PETOFAKTORSKI UPITNIK USREDOTOČENOSTI: PROVJERA
NEKIH METRIJSKIH KARAKTERISTIKA NA OPĆOJ
POPULACIJI
Enedina Hasabbegović-Anić, Sabina Alispahić, Đenita Tuce, Jasmin Čolić
Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Bosna i Hercegovina
Koncept usredotočenosti (engl. minfulness) intenzivno se istražuje zadnjih
deset godina u kontekstu psihološke dobrobiti, a definira se kao svjesno
usmjeravanje pažnje na sadašnji trenutak bez prosuđivanja. Može se razmatrati
kao osobina ličnosti, kao stanje, odnosno ishod treninga mindfulness meditacije te
kao sama praksa meditacije. Cilj rada je provjera faktorske stukture, pouzdanosti
i valjanosti Petofaktorskog upitnika usredotočenosti (Five Factor Mindfulness
Questionnaire – FFMQ), koji je preveden i adaptiran za naše govorno područje.
Originalna verzija FFMQ-a sastoji se od 39 čestica i predstavlja mjeru pet
faktora usredotočenosti koji uključuju: opažanje (zapažanje, promatranje i/ili
prisutnost u doživljaju osjeta, percepcija, misli, osjećanja), svjesno djelovanje
(potpuno usmjeravanje pažnje na trenutnu aktivnost), opisivanje (verbalizacija
opaženog iskustva) neprosuđivanje (uzdržavanje od vrednovanja opaženih
doživljaja) i nereagovanje (uzdržavanje od reagovanja na unutarnja iskustva).
Istraživanje je provedeno na uzorku od 441 sudionika iz opće populacije (213
muškaraca i 228 žena). Prosječna dob sudionika iznosi M=39.9 (SD=13.33). Na
temelju faktorske analize glavnih komponenata uz Oblimin rotaciju, otkrivena
je prisutnost pet faktora sa karakterističnim vrijednostima preko 1, a dobivena
faktorska stuktura odgovara faktorima koji se navode i u originalnom upitniku.
Svih pet faktora ukupno objašnjava 44.17% varijance usredotočenosti. Dobiveni
alfa koeficijenti pouzdanosti, koji se kreću u rasponu od .68 do .84, ukazuju
na zadovoljavajuću unutarnju pouzdanost svih subskala. Za provjeru kriterijske
valjanosti izračunate su korelacije sa zadovoljstvom životom, pri čemu su
dobivene statistički značajne pozitivne korelacije sa svim subskalama, osim na
subskali opažanje. Prema dobivenim rezultatima, možemo zaljučiti da FFMQ
ima zadovoljavajuće metrijske karakteristike i može biti koristan instrument u
istraživanjima u području kliničke, socijalne, kognitivne psihologije, meditacije
i slično.
Ključne riječi: Petofaktorski upitnik usredotočenosti (FFMQ), faktorska
struktura, valjanost, pouzdanost
[email protected]
71
IV KONGRES PSIHOLOGA BiH
Brčko distrikt BiH, 26 - 28.02. 2015. god
PUT KA ŽELJENOJ PROMJENI: UVID U KARAKTERISTIKE
ADAPTACIJE LIČNOSTI
Igor Jurišić
JZU Bolnica ‘Dr Mladen Stojanović’ Prijedor, Bosna i Hercegovina
Koncept adaptacije ličnosti koji su razvili Paul Ware i Taibi Kahler
krajem 70.-tih i početkom 80.-tih godina, a kasnije dodatno razradio Vann
Joines ne prestaje biti aktuelan akademskoj i stručnoj javnosti. Kao model
za razumijevanje ličnosti poznavanje ovog koncepta pruža koristan uvid u
organizaciju uvjerenja, emocija i ponašanja kod date osobe i njihov međusobni
odnos. Identifikuju se 6 bazičnih adaptacija ličnosti koje se razvijaju kao
rezultat naslijeđa i ranih životnih iskustava u čijem nastanku značajnu ulogu
imaju temperament i stil roditeljovanja. Šest adaptacija ličnosti su: histrionična
adaptacija – prereaktivni entuzijasta, opsesivno – kompulsivna adaptacija –
odgovorni radoholik, paranoidna adaptacija – briljantni skeptik, shizoidna
adaptacija – kreativna sanjalica, pasivno – agresivna adaptacija – razigrani
kritičar, antisocijalna adaptacija – šarmantni manipulator. Svaka adaptacija se
odlikuje karakterističnim primarnim i sekundarnim Drajverom, redoslijedom
‘vrata kontakta’ (preferirano polje komunikacije), Zabranama, Igrama,
Reketom, Procesnim skriptom, Životnom pozicijom, Ranom odlukom, tjelesnim
karakteristikama, uobičajenim poteškoćama. Inicijalnim načinom komunikacije
koji je specifičan za svaku adaptaciju dolazimo do terapijskih ciljeva na
osnovu kojih radimo na razrješenju trenutnih i/ili nerazrješenih poteškoća iz
djetinjstva. Cilj ovoga rada jeste prikazati kako koncept adaptacije ličnosti, koji
je zasnovan na aspektima transakcione analize, može da predstavlja moćan alat i
u svakodnevnoj komunikaciji. Koristeći se metodom teorijske analize i sinteze,
ukazujemo na to da iz svjesnosti o karakteristikama svake adaptacije proizilazi
i način na koji se može postići željena promjena, bilo da to radi osoba sama za
sebe ili uz pomoć profesionalca tokom savjetovanja i/ili psihoterapije.
Ključne riječi: adaptacije ličnosti; transakciona analiza; organizacija
uvjerenja, emocija, ponašanja
[email protected]
72
Knjiga sažetaka
GRUPE ZA SAMOPOMOĆ I UZAJAMNU PODRŠKU ZA
RODITELJE DJECE S POTEŠKOĆAMA U RAZVOJU
Mario Karačić, Mirela Artuković
Dom za djecu s poteškoćama u razvoju Marija naša Nada, Široki Brijeg, Bosna
i Hercegovina
Kristina Sesar
CMZ Široki Brijeg, Široki Brijeg, Bosna i Hercegovina
Arta Dodaj
Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru, Mostar, Bosna
i Hercegovina
Roditelji djece s poteškoćama u razvoju izloženi su uobičajenom stresu zbog
izazova roditeljstva ali i dodatnim stresorima povezanim sa zadovoljavanjem
specifičnih potreba djeteta. Dodatni stresori obuhvaćaju poteškoće u prihvaćanju
poteškoća djeteta i prilagodbu na njih, dodatna financijska sredstva kako bi se
djetetu osigurali specifični tretmani i medicinska oprema, ograničen pristup
informacijama o poteškoćama djeteta i sl. (Diehl i sur., 1991). Istovremeno,
roditelji djece s poteškoćama u razvoju, mogu biti u sukobu s osobnim
osjećam ljubavi, razumijevanja i straha da će društvo vidjeti samo negativne
strane njihovog djeteta. Zbog visoke razine stresa koji proživljavaju i osjećaja
otuđenja od svijeta „tipične djece“, roditelji djece s poteškoćama u razvoju često
izvještavaju o anksioznosti, depresiji, usamljenosti i beznadnosti (Seligman i
Darling, 1989). Različiti oblici socijalne potpore pokazali su se efikasnim
amortizerima stresa i izolacije s kojima se ova populacija suočava (Santelli i
sur., 1993). Cilj ovog rada je prikazati model pružanja pomoći roditeljima djece
s poteškoćama u razvoju u Domu „Marija - Naša Nada“ u Širokom Brijegu, a
koji se temelji na grupama za samopomoć i uzajamnu podršku. Općenito uzevši,
osnovni cilj grupe za samopomoć i uzajamnu podršku je omogućiti članovima
grupe razmjenu iskustava, pružanje emocionalne podrške, stvaranje okruženja
prihvaćanja i razumijevanja. Krajnji cilj je osnažiti članove grupe za aktivan
pristup u suočavanju sa životnim teškoćama. Uspjeh u savladavanju jednog
člana grupe služi kao model ostalim članovima grupe. Grupa često ima za cilj
i poduzimanje socijalnih akcija kako bi se realizirale određene promjene u
sustavu i široj javnosti, vezano uz rješavanje određene problematike važne za
članove grupe. Voditelji grupe su osobe educirane za provođenje ovog oblika
tretmana. Evaluacijom se potvrdila uspješnost grupa za samopomoć i uzajamnu
73
IV KONGRES PSIHOLOGA BiH
Brčko distrikt BiH, 26 - 28.02. 2015. god
podršku, koja se očitovala zadovoljstvom roditelja dobivenim informacijama i
razmjenom iskustava s drugim roditeljima te stručnom potporom.
Ključne riječi: djeca s poteškoćama u razvoju, grupe za samopomoć, grupe
za uzajamnu podršku, roditelji djece s poteškoćama u razvoju
[email protected]
74
Knjiga sažetaka
PSIHOLOŠKE POTEŠKOĆE, KVALITETA ŽIVOTA I OPTEREĆENOST
RODITELJA OSOBA OVISNIH O TEŠKIM DROGAMA
Mirjana Mikulić, Kristina Sesar
Centar za mentalno zdravlje Dom zdravlja Široki Brijeg, Široki Brijeg, Bosna i
Hercegovina
Cilj istraživanja bio je ispitati razlike u psihološkim poteškoćama, kvaliteti
života i opterećenosti između roditelja osoba ovisnih o teškim drogama
uključenih u psihosocijalnu rehabilitaciju u zajednici i roditelja ovisnika o
teškim drogama koji se pripremaju za ulazak u terapijsku zajednicu. Sudionici
u istraživanju bili su roditelji osoba ovisnih o teškim drogama koji se nalaze u
pripremi za odlazak u terapijsku zajednicu (N=50 M=55,24 SD=5,75) i roditelji
osoba ovisnih o teškim drogama koje se nalaze u terapijskoj zajednici (N=49
M=55,16 SD=5,79). Za procjenu prisutnosti psiholoških poteškoća kod roditelja
primijenjena je Kratka lista simptoma (SCL-90-R). Kvaliteta života i percipirane
socijalne podrške procijenjena je pomoću Skala kvalitete života (WHOQOLBREF). Upitnik za procjenu opterećenosti roditelja korišten je za utvrđivanje
na koje aspekte života utječe i koliku opterećenost čini pomaganje i kontakt s
osobom o kojoj se brinu. Na temelju provedene statističke obrade Mann-Whitney
U testom utvrđena je statistički značajno viša opterećenost roditelja ovisnika
neuključenih u terapijsku zajednicu u odnosu na roditelje ovisnika koji se nalaze
u terapijskoj zajednici. Roditelji ovisnika koji se pripremaju za uključivanje
u terapijsku zajednicu imali su statistički značajno višu razinu somatizacije,
opsesivno-kompulzivnih simptoma, depresije, anksioznosti, neprijateljske
nastrojenosti, nerealnih strahova, paranoidnih ideja i psihoticizma u odnosu
na roditelja osoba ovisnih o teškim drogama koje se pripremaju za ulazak u
zajednicu. Fizičko zdravlje, psihičko zdravlje, društveni odnosi i percepcija
vlastitog okoliša su statistički značajno bolji u roditelje ovisnika koji se nalaze u
terapijskoj zajednici u odnosu na roditelje ovisnika koji se pripremaju za ulazak
u zajednicu. Može se zaključiti da ovisnost o teškim drogama ne pogađa samo
ovisnike nego i njihove roditelje, posebno roditelje ovisnika koji nisu uključeni
u psihosocijalni tretman. Stoga je potrebno osobe ovisne o drogama što ranije
uključiti u psihosocijalni tretman kako bi se ublažio distres roditelja te paralelno
osigurati i psihosocijalnu podršku za njihove roditelje.
Ključne riječi: psihološke poteškoće, kvaliteta života, opterećenost,
ovisnost o teškim drogama, roditelji
[email protected]
75
IV KONGRES PSIHOLOGA BiH
Brčko distrikt BiH, 26 - 28.02. 2015. god
KOGNITIVNE SPOSOBNOSTI OVISNIKA O OPIJATIMA RAZLIČITE
DOBI LIJEČENIH NA ODJELU ZA STACIONARNI DETOKS
Nermana Mujčinović, Samir Kasper, Emina Babić, Adila Softić
JZU Zavod za bolesti ovisnosti Zeničko-dobojskog kantona, Zenica, Bosna i
Hercegovina
Istraživanja kognitivnih sposobnosti ovisnika o opijatima često pokazuju da
se radi o osobama s prosječnim ili veoma često, nadprosječne sposobnostima.
Zbog malog broja istraživanja ove problematike na našem području cilj
istraživanja bio je ispitati kognitivne sposobnosti ovisnika o opijatima koji
se liječe na stacionarnom odjelu. Istraživanje je provedeno na uzorku od 113
pacijenata, 9 žena i 104 muškarca, prosječne dobi 34 godine. Kognitivne
sposobnosti procijenjene su pomoću Revidiranog BETA. Prosječni skor
dobiven ovim testom iznosi 100,72 IQ. Pokazalo se da 91 pacijent ili 80,5%
ima koeficijent inteligencije između 91 i 109 što je u kategoriji prosjeka. Kod
5 pacijenata je IQ u kategoriji nešto ispod prosjeka, a nijedan pacijent nije
imao rezultat ispod koeficijenta 85. Kod 16 pacijenata ili 14,1% koeficijent
inteligencije je u kategoriji nešto iznad prosjeka (IQ 110 do IQ 119), a jedan
pacijent ima rezultat od IQ=121 što je ujedno najviši skor. Kada smo pogledali
rezultate kroz frekventnost u godinama rođenja vidjeli smo da pacijenti koji
su rođeni u godinama od 1990. do 1996. (njih ukupno 4) imaju dosta nizak
prosječni koeficijent od 95,5. Godišta rođenja od 1980. do 1989. (njih ukupno 54)
imaju prosječni koeficijent od 100,80, a od 1970. do 1979. godine (njih ukupno
52) imaju prosjek 100,83. Godište od 1959. do 1969. godine (njih ukupno 3)
imaju prosječni koeficijent od 104,33 što je najviši rezultat po godištima. Na
temelju rezultata istraživanja može se zaključiti da pacijenti ovisni o opijatima
su najčešće prosječnih sposobnosti. Uzorak nije dovoljno veliki da bi se pravile
dublje analize dobijenih rezultata ali se iz ovih podataka vidi da nova generacija
pacijenata ovisnih o opijatima pokazuje nešto niže kognitivne sposobnosti od
starijih generacija. Rad je pokušaj da se zainteresujemo za ovu problematiku
i zapitamo da li se mijenjaju do sada naučno provjerene činjenice o populaciji
ovisnika o opijatima i njihovim sposobnostima.
Ključne riječi: sposobnosti, ovisnost, opijati
[email protected]
76
Knjiga sažetaka
TIPIČNI ŽIVOTNI SCENARIO OVISNIKA O ALKOHOLU
Adila Softić, Sedin Habibović, Jasmin Softić, Hassan Awad
JZU Kantonalni zavod za bolesti ovisnosti ZDK, Zenica, Bosna i Hercegovina
Cilj ovog rada je dati prikaz praktične primjene koncepta životnog scenarija
u sklopu transakcione analize u tretmanu ovisnosti o alkoholu koji je u ovom
slučaju primijenjen na 85 ovisnika o alkoholu koji su na liječenju u Zavodu za
bolesti ovisnosti. Životni scenario ili skript je životna priča koju pišemo od
rođenja. Eric Berne je razvio Teoriju skripta te o njemu govori kao „o nesvjesnom
životnom planu napravljenom u djetinjstvu, koji su roditelji potvrdili, naknadni
događaji opravdali i koji je kulminirao odabranim izborom“. Svako dijete filtrira
i donosi odluke o sebi i drugima prema verbalnim i neverbalnim porukama pri
čemu više posvećujemo pažnju toksičnim porukama roditelja u ranom djetinjstvu.
To su zabrane i drajveri(zapovjesti ili upute) prema kojim se formiraju programi
življenja. Skript može biti gubitnički, pobjednički i banalni a prikazuje se
dijagramom koji se naziva Skriptna matrica. Tipični Skript ovisnika o alkoholu
uključuje oca ovisnika o alkoholu, koji puno radi, agresivan, ne pokazuje ljubav,
upućuje zabrane na: egzistenciju, mišljenje,važnost. Drajveri od oca: budi
jak!radi naporno! Majka najčešće domaćica, tiha, upućuje zabrane: ne odrasti,
ne uživaj te drajvere: ugađaj drugima! Budi ljubazan! Često roditelji zahtijevaju
od djeteta određeno ponašanje, a svojim modelom odašilju suprotne signale.
Kažu:„Ti nisi ok; glup si; neću te voljeti i ne vrijediš ako ne uradiš; moraš biti
dobar – a otac maltretira majku,djecu i pije“. Tako nastaje program življenja koji
sadrži određenu patologiju. Tretman: nakon analize životnog scenarija, tretman
se nastavlja primjenom TA tehnika kao što su Dekontaminacija Odraslog ego
stanja, jačanje Ego stanja, Dekonfuzija ego stanja Djeteta. U završetku tretmana:
ovisnik o alkoholu spoznaje sebe, donosi Nove odluke o životu te postiže
autonomiju. Piše novi životni scanario koji se zove kontraskript jer je suprotan
od ranijeg i odnosi i na trezvenost.
Ključne riječi: transakciona analiza, životni scenario, ovisnost o alkoholu
[email protected]
77
IV KONGRES PSIHOLOGA BiH
Brčko distrikt BiH, 26 - 28.02. 2015. god
PRIKAZ PSIHOSOCIJALNOG GRUPNOG TRETMANA
PACIJENATA NAKON SPINALNIH POVREDA U ZFMR „DR
MIROSLAV ZOTOVIĆ“
Lena Topić Arambašić, Ana Grubišić, Biljana Jovanović
Zavod za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju “ dr Miroslav Zotovic”, Banja Luka,
Bosna i Hercegovina
Spinalne povrede su povrede kičmene moždine koje u zavisnosti od
lokalizacije i vrste oštećenja za rezultat imaju privremene ili trajne motorne i
senzorne promjene. Najčešći uzroci spinalnih povreda su traume i oboljenja.
Neke od psiholoških i socijalnih poteškoća koje mogu imati pacijenti
nakon spinalnih povreda su: prihvatanje dijagnoze, reaktivna anksioznost
i depresivnost, negativna anticipacija budućnosti, poremećaj socijalnih
relacija, adaptacija na funkcionalna ograničenja, narušena komunikacija,
snižena aktivacija i motivacija u rehabilitaciji, usporena resocijalizacija i
reintegracija. Cilj rada je prikazati psihosocijalni grupni tretman pacijenata
nakon spinalnih povreda. Psihosocijalnu podršku kao dio rehabilitacionog
tretmana u ZFMR „dr Miroslav Zotović“, provode psiholog i socijalni radnik.
Grupe psihosocijalne podrške se održavaju kontinuirano, jednom sedmično i
u njima učestvuje 5-8 pacijenata mlađe životne dobi (20-30 god.) oba pola, sa
spinalnim povredama različite etiologije. Svi pacijenti su psihodijagnostički
procijenjeni i indikovano je uključivanje u grupu za psihosocijalnu podršku.
Ciljevi grupe za psihosocijalnu podršku su: adaptacija na aktuelno stanje i
rehabilitacioni proces, razmjena iskustava i podrške sa drugim pacijentima,
unaprijeđenje komunikacije, psihosocijalno osnaživanje, umrežavanje sa
udruženjima. Efekti psihosocijalne podrške se manifestuju kroz dvije faze. Prva
faza je rehabilitacija u našoj ustanovi i ogleda se u suočavanju i prihvatanju
aktuelnog stanja, prevenciji i tretmanu psihičkih poremećaja, aktivnijem učešću
u rehabilitaciji, optimalnijem korištenju potencijala i preostalih sposobnosti,
te adekvatnijoj interakciji sa drugim pacijentima i članovima tima. Druga faza
počinje nakon povratka pacijenta u svoj dom, odnosno lokalnu zajednicu,
a podrazumijeva resocijalizaciju i reintegraciju. Evaluacija se obavlja kroz
redovne kontrole i obnove rehabilitacionog tretmana i ukazuje na aktivaciju
pacijenata u svim aspektima svakodnevnog života. Psihosocijalna podrška je
značajan dio rehabilitacionog tretmana pacijenata nakon spinalnih povreda jer
kroz brojne aspekte uvažava i promoviše holistički pristup čovjeku u njegovoj
aktuelnoj ulozi pacijenta.
Ključne riječi: psihosocijalni grupni tretman, spinalne povrede, podrška
[email protected]
78
Knjiga sažetaka
POVEZANOST OSOBINA LIČNOSTI IZ PETFAKTORSKOG
MODELA S KONZUMACIJOM SREDSTAVA OVISNOSTI
Ana Zovko
Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru, Bosna i
Hercegovina
Općenita sklonost rizičnim ponašanjima determinirana je faktorima kao što
su spol, dob i neke crte ličnosti (Roberti, 2004; Stoolmiller, Gerrard, Sargent,
Worth i Gibbons, 2010). Navedeni faktori su važni u objašnjenju jednog od
rizičnih ponašanja, konzumacije sredstava ovisnosti. Cilj ovog istraživanja bio
je ispitati povezanost između konzumacije sredstava ovisnosti i osobina ličnosti
u okviru petfaktorskog modela ličnosti, te ispitati postoje li razlike u čestini
konzumacije sredstava ovisnosti s obzirom na spol ispitanika. Ispitivanje je
provedeno na uzorku od 335 ispitanika u dobi od 15 do 45 godina. Za mjerenje
individualnih razlika u ponašanju i crtama ličnosti korišten je pet faktorski
upitnik ličnosti (IPIP Big Five). Pomoću Upitnika čestine konzumacije droga
ispitana su dva vremenska intervala konzumacije droga: u toku cijelog života te
u toku zadnjih 30 dana. Dobiveni rezultati ukazuju na statistički značajnu razliku
u čestini konzumacije droga između muškaraca i žena (t(206)=-2,532; p<0,05).
Konzumacija sredstava ovisnosti je značajno povezana sa „savjesnošću“ (r=0,34, p<0,05) i „ugodnošću“ (r=-0,23, p<0,05). Što su savjesnost i ugodnost
izraženije, to je rjeđe korištenje droga u posljednjoj godini dana. Ostale dimenzije
ličnosti se nisu pokazale značajno povezanima s konzumacijom sredstava
ovisnosti. Ispitivanjem navedenih osobina ličnosti, kao jednog od faktora rizika
za ovisničko ponašanje, moguće je diferencirati osobe kod kojih postoji veći
rizik za početak konzumacije sredstava ovisnosti, te u skladu s tim preventivno
djelovati na rizične skupine
Ključne riječi: konzumacija sredstava ovisnosti, petfaktorski model ličnosti, spol
[email protected]
79
IV KONGRES PSIHOLOGA BiH
Brčko distrikt BiH, 26 - 28.02. 2015. god
80
Knjiga sažetaka
Studentska usmena priopćenja/saopštenja
Sažetci radova su poredani po abecednom slijedu prezimena (prvog) autora
Porodične strategije suočavanja kao prediktori individualnih strategija
suočavanja kod studenata
Milana Damjenić, Ana Kurešević, Duška Šain
83
Relacije bazičnih dimenzija Petofaktorskog inventara ličnosti sa
Zakermanovim traženjem senzacija
Dina Fesl, Ilija Milovanović, Selka Sadiković
84
Razlika među spolovima u ispoljavanju bijesa kod studenata
Irma Gorančić
85
Razlike u percepciji porodičnih odnosa i samopoštovanja između
adolescenata iz potpunih i nepotpunih porodica
Aleksandra Martinović, Bojana Bodroža, Mira Rodić, Vedrana Aladžić
87
Asortativno uparivanje crta ličnosti petofaktorskog modela i relacije sa
zadovoljstvom životom
Ilija Milovanović, Selka Sadiković, Dina Fesl
88
Razlike u sagorijevanju zdravstvenih radnika na poslu s obzirom na
emocionalnu inteligenciju
Gordana Ognjenović, Aleksandra Spasojević
89
Konstrukcija i metrijske karakteristike skale za ispitivanje stavova
prema protestima u BiH
Đorđe Pejić, Milka Stojkić
90
Crte ličnosti u prostoru petofaktorskog modela i reformulisane teorije
osetljivosti na potkrepljenje
Selka Sadiković, Dina Fesl, Ilija Milovanović
91
Osobine ličnosti i aktivnosti učenika na društvenim mrežama
Aleksandra Spasojević, Gordana Ognjenović
92
Značaj neurokirurškog zahvata kod posttraumatske forme epilepsije
Vedran Stanić
93
81
IV KONGRES PSIHOLOGA BiH
Brčko distrikt BiH, 26 - 28.02. 2015. god
82
Knjiga sažetaka
PORODIČNE STRATEGIJE SUOČAVANJA KAO PREDIKTORI
INDIVIDUALNIH STRATEGIJA SUOČAVANJA KOD STUDENATA
Milana Damjenić, Ana Kurešević, Duška Šain
Master studij Univerziteta u Banjoj Luci, Bosna i Hercegovina
Malo je podataka o tome kakvu ulogu porodični mehanizmi suočavanja
imaju u oblikovanju individualnih strategija koje studenti koriste u suočavanju
sa problemima. Cilj ovog istraživanja je ispitati procjene porodičnih strategija
suočavanja kao prediktore individualnih strategija suočavanja kod studenata.
U istraživanju je učestvovalo 158 ispitanika (101 djevojka), studenata prve
godine studija. Prosječna starost ispitanika iznosila je 19,6 godina (SD=0.97).
Individualne strategije suočavanja sa stresom kod studenata ispitali smo
upitnikom Adolescentske orjentacije u suočavanju sa problematičnim iskustvima
koji mjeri ponašanja koja se smatraju korisnima za upravljanje problemima.
Instrument sadrži dvanaest subskala, od kojih je jedanaest upotrijebljeno
u analizi i njihova pouzdanost kretala se u rasponu od .68 do .80 Cronbach
alfa. Studentsku procjenu strategija suočavanja koje koriste njihove porodice
ispitali smo instrumentom Porodični indeks suočavanja koji je namijenjen za
mjerenje porodičnih napora u suočavanju sa problemima i poteškoćama. Ovaj
instrument ima tri subskale, a to su traženje profesionalnog i spiritualnog
vođstva (α=.70), traženje pomoći od porodice i prijatelja (α=.76) te potvrđivanje
povjerenja u porodicu (α=.82). Rezultati linearne regresione analize pokazuju
da varijable studentske procjene porodičnih strategija suočavanja objašnjavaju
46% varijanse samoprocjene individiualnih strategija suočavanja, a kao značajni
prediktori izdvojili su se traženje profesionalnog i spiritualnog vođstva (β=.36,
p<.01) i potvrđivanje povjerenja u porodicu (β=.35, p<0.01). Nalazi ukazuju na
to da porodične strategije suočavanja mogu oblikovati formiranje individualnih
strategija suočavanja kod studenata, te tako postati dominantnim individualnim
strategijama suočavanja sa stresom i u vanporodičnom kontekstu. Ovakvi
rezultati imaju značajne implikacije za primjenu porodične terapije kod studenata
i mladih uopšte, kod kojih dominiraju maladaptivne strategije suočavanja sa
problemima.
Ključne riječi: individualne strategije suočavanja, porodične strategije
suočavanja, stres, studenti
[email protected]
83
IV KONGRES PSIHOLOGA BiH
Brčko distrikt BiH, 26 - 28.02. 2015. god
RELACIJE BAZIČNIH DIMENZIJA PETOFAKTORSKOG INVENTARA
LIČNOSTI SA ZAKERMANOVIM TRAŽENJEM SENZACIJA
Dina Fesl, Ilija Milovanović, Selka Sadiković
Odsek za psihologiju, Filozofski fakultet Novi Sad, Srbija
Kao cilj istraživanja prezentovanog u ovom radu postavlja se ispitivanje
povezanosti četiri supskale upitnika SSS-V (Zuckerman, 1994) (Traženje
avantura i uzbuđenja, Traženje iskustva, Dezinhibicija i Osetjivost na osećanje
dosade) sa dimenzijama inventara ličnosti NEO-PI-r (Costa & McCrae, 1992).
Istraživanje je sprovedeno na uzorku od 552 ispitanika starosti 17 – 58 godina
(M=35.1), pri čemu su ženski ispitanici bili dominantniji u uzorku (73%). Za
ispitivanje navedenih relacija korišćene su četiri multiple regresione analize.
Kao zavisne varijable korišćene su supskale upitnika SSS-V (TAS, ES, DIS i
BS), dok su kao prediktorske varijable korišćene dimenzije upitnika NEO-PI-r
– Neuroticizam, Ekstraverzija, Otvorenost ka iskustvu, Prijatnost i Savesnost.
Kao najznačaniji prediktori za predviđanje skora na prvoj zavisnoj varijabli
– Traženje avantura i uzbuđenja (TAS) pokazuju se dimenzije Ekstraverzija
(β=.279; p<.05), Otvorenost ka iskustvu (β=.252; p<.05) i negativan pol
Savesnosti (β=-.262; p<.05),. Dimenzije značajne za predikciju druge zavisne
varijable – Traženje iskustva su Otvorenost ka iskustvu (β=.565; p<.001) i
Savesnost (β=-.365; p<.001), sa negativnim predznakom. Za predikciju treće i
četvrte supskale upitnika SSS-V, Dezinhibicija i Osetljivost na osećanje dosade,
kao značajni prediktori pokazale su se dimenzije Ekstraverzija (β=.368; p<.05;
β=.330; p<.01), Prijatnost (β=-.404; p<.001; β=-.393; p<.001) sa negativnim
predznakom i Savesnost (β=-.223; p<.05; β=-.359; p<.001), takođe sa negativnim
predznakom. Dobijeni rezultati su u skladu sa teorijskim pretpostavkama i
rezultatima dosadašnjih istraživanja. Usled brojnih praktičnih implikacija
konstrukta Traženja senzacija, među kojima su predviđanje rizičnih ponašanja,
tendencije ka zloupotrebi alkohola, droga, upuštanja u rizične seksualne
aktivnosti, kockanja, ispitivanja rizika za suicid i sociopatske bihevioralne
obrasce, konzistentnost nalaza o važnosti Ekstraverzije, Otvorenosti, Prijatnosti
i Savesnosti otvara brojne mogućnosti za dijagnostiku i prevenciju različitih
psihopatoloških fenomena.
Ključne reči: SSS-V, NEO-PI-r, traženje senzacije
[email protected]
84
Knjiga sažetaka
RAZLIKA MEĐU SPOLOVIMA U ISPOLJAVANJU BIJESA KOD
STUDENATA
Irma Gorančić
Univerzitet Džemal Bijedić, Mostar, Bosna i Hercegovina
Poznato je da je bijes negativan osjećaj koji čovjek doživljava u trenucima
nemogućnosti kontrolisanja ljutnje. Ispoljavanje bijesa na površinu iznosi
osjećaje koji su inače potisnuti religijom, moralnošću ili etikom, s ciljem
očuvanja našeg dobrog ugleda među ljudima. Bijes, kao veoma destruktivna
emocija ometa osobe u konstuktivnom riješavanju problema, razmišljaju, ali i
komunikaciji sa drugim ljudima, jer i oni postaju žrtve bijesa. U ovom radu
naše interesiranje ide u pravcu odgovora na pitanje o tome da li i u kolikoj mjeri
postoje razlike u ispoljavanju bijesa među spolovima kod studenata. Nakon
što se utvrdio predmet istraživanja i nakon što su formulisani ciljevi i zadaci,
istraživanje se realizovalo na uzorku od 220 ispitanika (N=220). Ispitanike su
činili studenti Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru. Od 220 ispitanika,
uzorak je sastavljen od 110 ženskih i 110 muških ispitanika, u svrhu ispitivanja
razlika između muških i ženskih ispitanika u pogledu ispitivanih varijabli. Podaci
su se prikupili pomoću standardizovanih mjernih instrumenata i instrumenata
koji su konstruirani za potrebe ovog istraživanja: upitnik za procjenjivanje
ispoljavanja bijesa (Theodora Itten-a) kod kojeg je ispitana pouzdanost tipa
unutarnje konzistencije Cronbachovim alfa koeficijentom, koji za cijelu skalu
iznosi ɑ = 0,859 (n = 27) na osnovu čega se može zaključiti da je veoma
pouzdana i evidentnog lista u kojem su sadržani podaci o ispitaniku, kao što su:
spol i materijalne prilike. Uvažavajući prirodu problema koja je bila predmet
istraživanja i imajući na umu izbor mogućih naučnih metoda, instrumente koji
su biti korišteni prilikom prikupljanja podataka za ovaj rad, predvidjeli smo i
koristili sljedeće metode: metodu komparacije, metodu teorijske analize, survey
metodu i deskriptivnu metodu. S obzirom da je rad imao dobru teorijsku
podlogu i značajna dosadašnja istraživanja, rezultati su potvrdili hipotezu koja je
postavljena na samom početku rada, što znači da postoje razlike među spolovima
u ispoljavanju bijesa kod studentske populacije. Rezultati su pokazali da su
studenti skloniji ispoljavanju bijesa u odnosu na studentice. Istraživanje može
imati praktični značaj, u smislu analitičnijeg i ozbiljnijeg bavljenja ispoljavanjem
bijesa kod studentske populacije, ali i šire. S obzirom da su poznati načini
85
IV KONGRES PSIHOLOGA BiH
Brčko distrikt BiH, 26 - 28.02. 2015. god
za upravljanje ovom ekspolozivnom emocijom, potrebno je prije svega da je
osvijestimo i prihvatimo, kao i svaku drugu emociju, jer izljevi bijesa mogu biti
shvaćeni i promijenjeni. Ovaj rad također može poslužiti kao izvor informacija
istraživačima za ovu i slične oblasti. Ostaje potreba za daljim istraživanjima u
ovoj oblasti i daljom provjerom rezultata.
Ključne riječi: ispoljavanje bijesa, student, materijalne prilike
[email protected]
86
Knjiga sažetaka
RAZLIKE U PERCEPCIJI PORODIČNIH ODNOSA I
SAMOPOŠTOVANJA IZMEĐU ADOLESCENATA IZ POTPUNIH I
NEPOTPUNIH PORODICA
Aleksandra Martinović, Bojana Bodroža, Mira Rodić, Vedrana Aladžić
Filozofski Fakultet, Univerzitet u Banjoj Luci, Bosna i Hercegovina
Cilj ovog istraživanja bio je ispitati razlike u formiranju samopoštovanja kod
adolescenata, kao i razlike u njihovoj percepciji porodičnih odnosa u zavisnosti
od strukture porodice (potpunost i nepotpunost). Takođe, zanimalo nas je da
li različiti uzroci nepotpunosti porodice (razvod ili smrt roditelja) doprinose
određenim razlikama u percepciji porodičnih odnosa i samopoštovanju među
adolescentima koji dolaze iz ovakvih porodičnih sredina. Uzorak je činilo 100
ispitanika (50 iz potpunih, 50 iz nepotpunih porodica), oba pola (50 muškaraca,
50 žena) uzrasta od 18 do 21 godine (M=20,4). Za ispitivanje samopoštovanja
korištena je Rosenbergova Skala Samopoštovanja (Rosenberg, 1965), a porodični
odnosi ispitivani su upitnikom Family Adaptation and Cohesion Scales (Olson,
1985). Korištena je statistička metoda ANOVA, a dobijeni rezultati pokazali su
značajne razlike među adolescentima u pogledu preferencija budućih partnerskih
zajednica (p = .045). Takođe, kad je u pitanju percepcija porodičnih odnosa,
značajna razlika utvrđena je za adaptibilnost kod adolescenata u zavisnosti da li
su im roditelji razvedeni ili je jedan od roditelja preminuo (p = .004). U pogledu
ostalih rezultata nisu dobijene statistički značajne razlike. Ovo istraživanje
svakako je doprinos razumijevanju kompleksnosti i značaja ispitivane teme i
upravo sugeriše na potrebna dalja istraživanja iste. Naredna istraživanja ove
problematike mogla bi da uključe i druge varijable (broj siblinga, red rođenja,
pol i dr), te jasnije definisanje kategorija nezavisne varijable.
Ključne riječi: struktura porodice, samopoštovanje, percepcija porodičnih
odnosa, adolescenti
aleksandra.martinovic21@yahoo
87
IV KONGRES PSIHOLOGA BiH
Brčko distrikt BiH, 26 - 28.02. 2015. god
ASORTATIVNO UPARIVANJE CRTA LIČNOSTI
PETOFAKTORSKOG MODELA I RELACIJE SA
ZADOVOLJSTVOM ŽIVOTOM
Ilija Milovanović, Selka Sadiković, Dina Fesl
Odsek za psihologiju, Filozofski fakultet Novi Sad, Srbija
Asortativno uparivanje predstavlja selekciju partnera koji poseduje osobine
slične vlastitim. Selekcija se vrši od nivoa gena pa do nivoa osobina ličnosti.
U istraživanjima se najčešće dobija rezultat da je veća sličnost osobina između
partnera u vezi sa većim zadovoljstvom životom. Cilj ovog istraživanja usmeren
je na utvrđivanje povezanosti osobina ličnosti između bračnih partnera i na
utvrđivanje koliko su sličnosti u osobinama povezane sa zadovoljstvom životom
kod istih. Uzorak je činilo 32 bračna para prosečne starosti 54,5 godina. Od
instrumenata se koristio upitnik za procenu ličnosti NEO-PI-R (Costa & McCrae,
1992) i SWLS skala za procenu zadovoljstva životom (Satisfaction With Life
Scale; Diener et al., 1985). Rezultati pokazuju postojanje povezanosti osobina
ličnosti bračnih partnera na dimenzijama Neuroticizam (r=.364, p<.05), kao i na
subdimenzijama Depresivnost (r=.541, p<.01) i Samousredsređenost (r=.479,
p<.05), i na dimenziji Savesnost (r=.364, p<.05) kao i na subdimenzijama
Kompetentnost (r=.543 p<.01) i Disciplina (r=.494, p<.01). Ostale dimenzije
ne ostvaruju značajnu povezanost u braku, izuzev pojedinih subdimenzija
Prijatnosti. Zadovoljstvo životom muškaraca je povezano sa razlikom u osobini
Prijatnost (r=-.390, p<.05), dok ostale razlike u osobinama nisu povezane sa
zadovoljstvom životom ni kod jednog pola. Rezultati delimično potvrđuju
hipoteze istraživanja. Sve relacije osobina ličnosti koje su bile značajne,
potvrđuju hipotezu sličnosti koja tvrdi da ljudi najčešće za partnera biraju onu
osobu koju smatraju sličnu sebi.
Ključne reči: asortativno uparivanje, zadovoljstvo životom, osobine ličnosti
[email protected]
88
Knjiga sažetaka
RAZLIKE U SAGORIJEVANJU ZDRAVSTVENIH RADNIKA NA
POSLU S OBZIROM NA EMOCIONALNU INTELIGENCIJU
Gordana Ognjenović, Aleksandra Spasojević
Univerzitet u Istočnom Sarajevu, Bosna i Hercegovina
Problem ovog istraživanja odnosi se na ispitivanje razlika u sagorijevanju
zdravstvenih radnika na poslu s obzirom na emocionalnu inteligenciju. Osnovni
cilj istraživanja je analiziranje distribucije dobijenih rezultata sagorijevanja na
poslu, identifikovanje i analiziranje razlika u sagorijevanju na poslu s obzirom
na emocionalnu inteligenciju, i donošenje konačnih zaključaka o interakciji
navedenih faktora Emocionalna inteligencija je sposobnost da posmatramo,
razumijemo i razlikujemo svoje i tuđe emocije i da tako dobijene informacije
koristimo kao osnovu za svoje razmišljanje i postupke. Dok pojam sagorijevanje
predstavlja stanje radnika koje se javlja kao odgovor na hronične emocionalne
i interpersonalne stresore koji su povezani sa radnim mjestom, i zbog kojih se
radnici osjećaju toliko iscrpljeno da više nisu u stanju da efikasno funkcionišu.
Uzorak na kojem je sprovedeno istraživanje obuhvatao je 150 ispitanika,radnici
iz različitih zdravstvenih ustanova Republike Srpske. U istraživanju je korištena
metoda sistematskog neeksperimentalnog istraživanja (survey). Za ispitivanje
emocionalne inteligencije korišten je upitnik emocionalne kompetencije i
upitnik emocionalne regulacije i kontrole. Upitnik emocionalne kompetencije.
UEK – 45 (Takšić, 2002). Za ispitivanje sagorijevanja na poslu korištena je
skala za ispitivanje sagorijevanja na poslu (Maslach, Jackson, 1986).Rezultati
sprovedenog istraživanja pokazuju da ne postoji statistički značajna razlika
između ispitanika različitog nivoa emocionalne inteligencije i sagorijevanja na
poslu kod zdravstvenih radnika, (χ2=5,268; df=4; p=.261), to jest, dokazano je da
emocionalna inteligencija nema statistički značajan uticaj na nivo sagorijevanja
radnika na poslu. Ovakve rezultate možemo objasniti činjenicom da je posao
zdravstvenih radnika ispunjen stalnom interakcijom sa drugim ljudima u
emocionalno visoko zahtjevnim uslovima što je jedan od glavnih razloga pojave
sagorijevanja. U takvim uslovima čak i radnici sa visokim nivoom emocionalne
inteligencije nekada podliježu pojavi sagorijevanja iako emocionalno
inteligentne osobe imaju sposobnost koja im omogućava da svjesno upravljaju
vlastitim emocijama i na taj način doprinese vlastitom kako emocionalnom tako
i intelektualnom napretku.
Ključne riječi: emocionalna inteligencija, sagorijevanje na poslu, zdravstveni radnici
[email protected]
89
IV KONGRES PSIHOLOGA BiH
Brčko distrikt BiH, 26 - 28.02. 2015. god
KONSTRUKCIJA I METRIJSKE KARAKTERISTIKE SKALE ZA
ISPITIVANJE STAVOVA PREMA PROTESTIMA U BIH
Đorđe Pejić, Milka Stojkić
Filozofski fakultet Pale, Univerzitet u Istočnom Sarajevu, Bosna i Hercegovina
Ideja za konstrukciju ovog instrumenta proizišla je iz praktičnih potreba
i predstavlja pokušaj naučnog objašnjenja stavova prema protestima u
BIH započetih u februaru 2014. godine kao odraz nezadovoljstva građana
funkcionisanjem državnog aparata. Rađen je u okviru predmeta psihometrija II. U
radu su ispoštovane preporuke za konstrukciju psihološkog mjernog instrumenta
za potrebe ispitivanja aktuelnih problema. Odlučili smo se za skalu Likertovog
tipa sa 5 stepeni. U prvoj fazi konstrukcije ovog instrumenta prikupljen je veći
broj tvrdnji, koje su se odnosile na pozitivan ili negativan stav prema protestima
u BIH, od studenata 2. godine psihologije na Filozofskom fakultetu Pale, od
kojih se tražilo da navedu po pet negativnih i pet pozitivnih tvrdnji o protestima.
U sljedećem koraku se pristupilo njihovom selekcionisanju da bi se na kraju
preliminarna verzija skale sastojala od 27 tvrdnji. Metrijske karakteristike su
utvrđene na uzorku od 308 ispitanika (112 ispitanika muškog i 196 ispitanika
ženskog pola, SD= 0,482). Uzorak je prigodan i činili su ga studenti Univerziteta
u Istočnom Sarajevu. Diskriminativnost stavki provjeravana je preko ajtem total
korelacije. U konačnoj verziji skale zadržane su samo one koje su zadovoljavale
kriterijume. Pouzdanost skale provjeravali smo preko pouzdanosti interne
konzistencije, Chrombach-alfa je iznosio 0,758, što ukazuje na zadovoljavajuću
pouzdanost. Konstruktna valjanost skale provjeravana je pomoću analize
glavnih komponenti. KMO mjera adekvatnosti uzorkovanja (0,759, statistički
značajno na nivou 0.01) ukazivala je da ima smisla provesti analizu glavnih
komponenti. Prvi faktor, koga sačinjava 16 tvrdnji objašnjava ukupno 49.022%
varijanse, što ukazuje na dobru konstuktnu valjanost skale za ispitivanje stavova
prema protestima. Od početnih 27 tvrdnji, zadržano je njih 16 koje se u daljim
istraživanjima mogu koristiti kao instrument za ispitivanje opšteg stava prema
protestima u BIH.
Ključne riječi: konstrukcija, skala stavova, metrijske karakteristike, protesti u BIH
[email protected]
90
Knjiga sažetaka
CRTE LIČNOSTI U PROSTORU PETOFAKTORSKOG
MODELA I REFORMULISANE TEORIJE OSETLJIVOSTI NA
POTKREPLJENJE
Selka Sadiković, Dina Fesl, Ilija Milovanović
Odsek za psihologiju, Filozofski fakultet Novi Sad, Srbija
Hronološki stariji, ali široko rasprostranjeni i korišćeni modeli ličnosti
zasnivaju se na leksičkoj hipotezi koja podrazumeva da su svi termini,
relevantni za opis ličnosti, kodirani u govornom jeziku. Nasuprot tome, u
poslednjih nekoliko decenija javlja se i određeni broj teorija koje se zasnivaju
na psihobiološkoj hipotezi, koja podrazumeva da su u osnovi osobina ličnosti
različiti neurofiziološki procesi koji utiču na njihovu pojavu i način ispoljavanja
(pr. Revidirana Teorija osetljivosti na potkrepljenje). Obe vrste teorija imaju
široku primenu u proceni ličnosti. Osnovni cilj ovog istraživanja jeste ispitivanje
faktorske strukture zajedničkog prostora dimenzija Petofaktorskog modela
(NEO-PI-R) i verzije Upitnika Osetljivosti na Potkrepljenje (UOP) na srpskom
jeziku. U istraživanju je učestvovalo 552 ispitanika (27% muškaraca), starosti
od 17 do 58, a primenjivani instrumenti su NEO-PI-R i UOP. Kao rezultat
zajedničke faktorske analize ekstrahovane su četiri dimenzije višeg reda, koje su
redom nazvane: Reaktivnost na signale nagrade (26.86% objašnjene varijanse),
Reaktivnost na signale kazne (16.26% objašnjene varijanse), Dobrodušnost
(9.79% objašnjene varijanse), i Reaktivnost na nagradu (6.35% objašnjene
varijanse). Konvergencija faktorskih rešenja estrahovanih u prostoru dimenzija
psiholeksičkog i psihobiološkog modela ličnosti daje rezultate koji potvrđuju
osnovnu hipotezu psihobioloških teorija ličnosti, ali istovremeno ukazuju i na
primenljivost upitnika razvijenih na osnovu psiholeksičkih studija za procenu
crta ličnosti.
Ključne reči: NEO-PI-R, UOP, zajednička faktorska analiza
[email protected]
91
IV KONGRES PSIHOLOGA BiH
Brčko distrikt BiH, 26 - 28.02. 2015. god
OSOBINE LIČNOSTI I AKTIVNOSTI UČENIKA NA
DRUŠTVENIM MREŽAMA
Aleksandra Spasojević, Gordana Ognjenović
Univerzitet Istočno Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Problem ovog istraživanja odnosi se na ispitivanje relacija između osobina
ličnosti i aktivnosti učenika na društvenim mrežama. Cilj istraživanja je
ispitati da li i na koji način osobine ličnosti determinišu aktivnosti učenika na
društvenim mrežama. Društvena mreža (eng. social network) predstavlja termin
za oblik ljudske interakcije pri kojoj se putem postojećih poznanika upoznaju
nove osobe radi ostvarivanja društvenih ili poslovnih kontakata. Kada psiholozi
koriste pojam „ličnosti“ obično njime obuhvataju relativno trajne osobine, koje
su nastale kombinacijom faktora naslijeđa i sredine tokom razvoja. Te osobine
određuju relativno predvidljive obrasce osjećanja, razmišljanja i ponašanja.
Uzorkom je obuhvaćeno 220 učenika koji su reprezentovali populaciju učenika
završnih razreda srednjih škola. U istraživanju su korištene dvije osnovne
metode-metoda sistematskog neeksperimentalnog istraživanja (survey) i metod
teorijske analize. Za ispitivanje varijable aktivnosti na društvenim mrežama
korištena je Skala za ispitivanje aktivnosti na društvenim mrežama (konstruisana
za potrebe istraživanja) i Velikih pet plus dva (Smederevac, Mitrović i Čolović,
2010). Skala za ispitivanje aktivnosti na društvenim mrežama je petostepena
skala Likertovog tipa. Skala sadrži 23 tvrdnje. Pouzdanost skale smo izračunali
pomoću Cronbach alpha koeficijenta koji je iznosio zadovoljavajućih .845
čime je zadovoljena pouzdanost ove skale. Ekstroverzija kao jedina od sedam
dimenzija ličnosti u sedmofaktorskom modelu se pokazala statistički značajnom
u relaciji sa aktivnostima učenika na društvenim mrežama (χ2=12.165; df=4;
p= 0.001). Učenici kod kojih je izražena ova dimenzija ličnosti su socijabilniji,
aktivniji i pričljiviji u odnosu na učenike kod kojih ova dimenzija nije izražena.
Samim tim učenici sa izraženom crtom ekstroverzije su skloniji traženju
prijatelja i širenjem socijalnih kontakata te su skloniji druženjem kako onim lice
u lice tako i preko društvenih mreža. Ovakvi učenici uživaju u druženju kako
uzajamno tako i online. Dobijene rezultate možemo objasniti time da probijanje
digialne tehnologije u skoro svaki aspekt današnjeg društva trnsformiše naše
ekonomske i socijalne svijetove. Internet postaje glavni izvor vijesti i svih
aktuelnih zbivanja.
Ključne riječi: osobine ličnosti, aktivnost na društvenim mrežama, učenici
[email protected]
92
Knjiga sažetaka
ZNAČAJ NEUROKIRURŠKOG ZAHVATA KOD
POSTTRAUMATSKE FORME EPILEPSIJE
Vedran Stanić
Filozofski fakultet, Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Cilj ovog rada jeste objasniti značaj neurokirurškog zahvata kod
posttraumatske forme epilepsije. Posttraumatskoj formi epilepsije uvijek
prethodi neposredna trauma glave. Uglavnom su to padovi s visine, saobraćajne
nesreće, ranjavanja, tuče i sl. Dakle, bitno je spomenuti pojavu oštećenja
kosti lubanje kada ista nedostaje ili se mora odstraniti. U takvim situacijama
trauma glave na kojoj nedostaje kost (ili više komada kostiju) nadomiješta se
kirurškom intervencijom - kirurškom plastikom. Tako možemo reći da je uloga
neurokirurškog zahvata protektivna obzirom da zamjenjuje oštećenu kost. U
suprotnom bi se između mozgovnih struktura i vanjske okoline nalazilo samo
tkivo, odnosno koža na mjestu traume glave. Moramo biti svjesni da (barem
u većini slučajeva) nakon traume glave nije dovoljna samo operacija koja
podrazumijeva pokrivanje kožom oštećenog ili traumatiziranog dijela lubanje.
Potrebna je i reoperacija kojom se pokriva defekt lubanje, odnosno oštećeni dio
iste. Time možemo pored protektivne, nevesti i estetsku ulogu neurokirurškog
zahvata. Kao razlog tomu može se navesti nagnječenje ili ulegnuće lubanje do
kojeg dolazi nakon traume glave. U radu će biti spomenut i utjecaj intracerebralnih
ožiljaka na pacijenta, odnosno osobu sa posttraumatskom formom epilepsije
što podrazumijeva neurokiruršku ulogu i obradu takvih vrsta ožiljaka u cilju
poboljšanja zdravstvenog stanja osoba s PTE.
Ključne riječi: posttraumatska epilepsija, neurokirurška intervencija,
trauma glave
[email protected]
93
IV KONGRES PSIHOLOGA BiH
Brčko distrikt BiH, 26 - 28.02. 2015. god
94
Knjiga sažetaka
Studentska poster sekcija
Sažetci radova su poredani po abecednom slijedu prezimena (prvog) autora
Afektivna vezanost i percepcija roditeljskog prihvatanja i odbijanja
Maja Damjanović
97
Spolno ponašanje i znanje o spolno prenosivim bolestima studenata
Sveučilišta u Mostaru
Marija Jurišić, Josipa Zorić, Nikica Filipović, Mia Šušak, Marijana Šunjić 98
Spolne razlike u emocionalnim, kognitivnim i ponašajnim aspektima
ljubomore u romantičnim vezama kod mladih
Marijana Mikulić, Ivana Granić, Maja Perić, Marijana Šunjić
99
Relacije između osobina ličnosti i stila ljubavi mania
Nevena Topalović, Ana Šušnjević
95
100
IV KONGRES PSIHOLOGA BiH
Brčko distrikt BiH, 26 - 28.02. 2015. god
96
Knjiga sažetaka
AFEKTIVNA VEZANOST I PERCEPCIJA RODITELJSKOG
PRIHVATANJA I ODBIJANJA
Maja Damjanović
Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Osjeku, Hrvatska
Emocionalna iskustva u ranom razdoblju života mogu imati značajne
i dugotrajne posljedice na razvoj pojedinca, tako da djeluju i strukturišu
kvalitet njegovih odnosa u adolescenciji i zreloj dobi. Od tipa vezanosti koji
osoba razvije u djetinjstvu zavisiće njegova percepcija roditelja, imaće uticaj
na njegovo ponašanje i doživljavanje tokom života. Najvažnije dimenzije
roditeljskog ponašanja prema djeci su roditeljsko prihvatanje i odbijanje. Na
osnovu ponašanja roditelja prema djeci, ona ih tumače i osjećaju kao znak da su
odbačena ili voljena i prihvaćena. Cilj istraživanja ispitati postoje li statistički
značajne razlike u percepciji roditeljskog prihvatanja/odbijanja s obzirom na
tip afektivne vezanosti i uzrast ispitanika. Uzorak čini 200 studenata i 200
srednjoškolaca. Srednjoškolci uzrasta između 15 i 16 godina, studenti uzrasta od
19 do 25 godina. Korišten Upitnik roditeljskog prihvatanja/odbijanja i Upitnik za
procjenjivanje porodične afektivne vezanosti. Na temelju provedene statističke
analize koja je uključivala multivarijantnu analizu varijanse utvrđeno je da su
srednjoškolci imali viši skor na skali prihvatanja/odbijanja, odnosno ispoljavaju
percepciju manje prihvaćenosti, a studenti niži skor na istoj skali, kod njih se
javila percepcija veće prihvaćenosti. Najveći skor na svim dimenzijama ima
okupirani obrazac, jer su okupirani pojedinci opterećeni potrebom za vezanošću,
što rezultira aktivnim traženjem ispunjavanja tih potreba u različitim vrstama
odnosa. Najmanje skorove dobili za odbacujući obrazac, koji se odnosi na
odsustvo ili značajan nedostatak osjećanja i ponašanja povezanih uz prihvatanje
i prisustvo različitih psihičkih i fizičkih bolnih (vrijeđajućih) ponašanja i
osjećanja. Studenti sa nesigurnim stilom vezanosti procjenjuju svoj odnos s
roditeljima u djetinjstvu lošijim od sigurno vezanih. Ispitanici sa sigurnim stilom
vezanosti imaju pozitivniju percepciju roditelja iz perioda djetinjstva u odnosu
na nesigurno vezane.
Ključne riječi: afektivna vezanost, indeks prihvatanja/odbijanja, percepcija
roditeljskog prihvatanja/odbijanja, uzrast
[email protected]
97
IV KONGRES PSIHOLOGA BiH
Brčko distrikt BiH, 26 - 28.02. 2015. god
SPOLNO PONAŠANJE I ZNANJE O SPOLNO PRENOSIVIM
BOLESTIMA STUDENATA SVEUČILIŠTA U MOSTARU
Marija Jurišić, Josipa Zorić, Nikica Filipović, Mia Šušak, Marijana Šunjić
Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru, Bosna i
Hercegovina
Prema rezultatima dosadašnjih istraživanja mladi sve ranije stupaju u spolne
odnose dok je istovremeno razina znanja o spolno prenosivim bolestima, zaštiti
od neželjene trudnoće i ostalim rizicima povezanim sa spolnom aktivnošću
jako niska. Cilj ovog istraživanja je bio ispitati neke aspekte spolnog ponašanja
studenata i znanja, izvore znanja o spolnosti i spolno prenosivim bolestima.
Istraživanjem su obuhvaćena 384 studenta s četiri fakulteta Sveučilišta u
Mostaru (175 muškaraca i 209 žena) u dobi od 18-28 godina, prosječne dobi
19,58 (sd=1,41). U istraživanju je na grupama ispitanika primjenjen Upitnik o
spolnom ponašanju i znanju o spolno prenosivim bolestima, koji sadrži čestice
koje se odnose na sociodemografske varijable, znanje o spolno prenosivim
bolestima i prevenciji, seksualnu povijest, stavove, ponašanje, izvore znanja
i metode kontracepcije. Prema dobivenim rezultatima spolno aktivno je 49%
sudionika. Od toga 4,5% je stupilo u prvi spolni odnos kada su imali manje od
14 godina, 35,5 % u periodu 14.-17. godine, 60% je imalo više od 17 godina.
Jednog spolnog partnera imalo je 46,5% ispitanika, a više od pet spolnih partnera
19% studenata, Od metoda kontracepcije najčešće se koristi kondom (78,5%).
Najveći broj ispitanika (94%) je prepoznao AIDS kao spolno prenosivu bolest.
Hepatitis A i B su najmanje poznate spolne bolesti (20%). Ispitanici izvještavaju
da informacije o spolnosti i spolno prenosivim bolestima najčešće dobivaju
putem televizije i novina. S obzirom na zaključak da mladi rano stupaju u spolni
odnos, da su neke od spolno prenosivih bolesti i dalje nedovoljno prepoznate,
da kao izvor informacija koriste uglavnom medije, potrebno je uložiti dodatne
napore kroz edukativne preventivne programe.
Ključne riječi: Spolno ponašanje, znanja o spolnosti, znanja o spolno
prenosivim bolestima
[email protected]
98
Knjiga sažetaka
SPOLNE RAZLIKE U EMOCIONALNIM, KOGNITIVNIM I
PONAŠAJNIM ASPEKTIMA LJUBOMORE U ROMANTIČNIM
VEZAMA KOD MLADIH
Marijana Mikulić, Ivana Granić, Maja Perić, Marijana Šunjić
Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru, Bosna i
Hercegovina
Ljubomora se definirana kao set afektivnih, bihevioralnih i kognitivnih
odgovora koji se javljaju kada je egzistencija i/ili kvaliteta veze realno ili
imaginarno ugrožena od strane treće osobe. Prema teorijama evolucijske
psihologije mladići i djevojke se ne razlikuju u intenzitetu ili učestalosti
ljubomore, ali razlikuju se u reagiranju i osjetljivosti na različite vrste nevjere
jer se nisu suočavali s identičnim problemom kad je riječ o zadržavanju
partnera. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati spolne razlike u kognitivnim,
emocionalnim i ponašajnim aspektima ljubomore u romantičnim vezama kod
mladih. U istraživanju je sudjelovalo 150 studentica i 81 student Sveučilišta
u Mostaru. Prosječna dob sudionika je M= 21.7 (SD=1.56). Primijenjena
je Multidimenzionalna skala ljubomore koja mjeri tri aspekta ljubomore:
emocionalni, kognitivni i ponašajni. Pouzdanost skale tipa unutarnje konzistencije
(Cronbach alpha) na ovom uzorku bila je relativno visoka, i iznosila je 0.82 za
kognitivnu, 0.9 za emocionalnu, te 0.81 za bihevioralnu skalu. Prema rezultatima
Mann Whitney U testa, utvrđena je statistički značajna razlika između djevojaka
i mladića u ponašajnoj komponenti (Z=0.03,p< o.o5), dok za emocionalnu (Z=
0.97,p>o.o5) i kognitivnu (Z= 0.63,p>o.o5) komponentu razlike nisu statistički
značajne. Moguće je da su djevojke sklonije takvim zaštitničkim i istraživačkim
ponašanjima zbog većeg ulaganja u dugoročne veze i potomstvo u situacijama
prisutne prijetnje trenutnoj vezi. Ovim istraživanjem je potvrđenom da je za
bolje razumijevanje ljubomore potreban upravo multidimenzionalni pristup. U
budućim istraživanjima ljubomore potrebno je uzeti u obzir i faktore kao što su
zadovoljstvo vezom, prethodno iskustvo, vrijednost kao partnera itd., koji bi
mogli utjecati na odnose u romantičnim vezama.
Ključne riječi: romantična veza, ljubomora, spolne razlike
[email protected]
99
IV KONGRES PSIHOLOGA BiH
Brčko distrikt BiH, 26 - 28.02. 2015. god
RELACIJE IZMEĐU OSOBINA LIČNOSTI I STILA LJUBAVI MANIA
Nevena Topalović, Ana Šušnjević
Univerzitet Istočno Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Problem istraživanja je operacionalizovan kao ispitivanje i analiziranje
relacija između osobina ličnosti i stila ljubavi Mania. Stil ljubavi Mania je
opisan kao opsesivna, bezumna ljubav, prožeta ljubomorom. Ljubav protkana
jakim i intenzivnim emocijama, ali je nestabilna, impulsivna, preidealizovana
i nestvarna. Osobine ličnosti analizirane su u svjetlu Petofakatorskog modela
ličnosti. Dimenzije ličnosti koje upitnik mjeri su: ekstroverzija, prijatnost,
savjesnost, neuroticizam, otvorenost ka iskustvu, pozitivna valenca i negativna
valenca. Cilj istraživanja je ispitati da li i na koji način osobine ličnosti
determinišu stil ljubavi Mania, te ispitati relacije između socio – demografskih
karakteristika i stila ljubavi Mania. Istraživanje je realizovano na uzorku od
222 ispitanika, od toga 163 ispitanika ženskog pola, a 59 ispitanika muškog
pola. Raspon godina kretao se od 18 do 34 godine. U istraživanju su korištene
metoda sistematskog neeksperimentalnog istraživanja i metod teorijske analize.
Upitnici korišteni u istraživanju su: Upitnik za ispitivanje socijalno statusnih
obilježja, Skala ljubavnih stilova, Upitnik za procjenu bazičnih dimenzija ličnosti
Velikih pet plus 2. Statističkom obradom podataka pomoću hi – kvadrat testa
identifikovano je postojanje statistički značajne razlike izmedju ekstroverzije
(χ² =9.080; p = 0.05), prijatnosti ( χ² = 15.020; p = 0.05), neuroticizma ( χ²
= 29.94; p = 0.00), negativne valence ( χ² = 19.994; p = 0.00) i stila ljubavi
Mania. Između savjesnosti, otvorenosti ka iskustvu, pozitivne valence, socio –
demografskih karakteristika i stila ljubavi Mania ne postoje statistički značajne
razlike. Ispitanici kod kojih su ekstroverzija, prijatnost, neuroticizam i negativna
valenca sniženi, sniženo je razvijen i stil ljubavi Mania. Ispitanici kod kojih su
navedene osobine ličnosti umjereno razvijeni, umjereno je razvijen i stil ljubavi
Mania, dok je kod ispitanika kod kojih su visoko razvijene, visoko razvijen i stil
ljubavi Mania.
Ključne riječi: stil ljubavi Mania, osobine ličnosti
[email protected]
100
Knjiga sažetaka
Radionice
Complex Reactionmeter Drenovac - dinamičke osobine kognitivnih
funkcija u izradi psiholoških profila ispitanika
Mirko Drenovac, Duška Petranović
103
Konstrukcija psihološkog mjernog instrumenta
Šuajb Solaković 104
Kako (ne)upropastiti porodicu komunikacijom
Ivana Živković, Gabriela Ninković Došen, Snježana Miščević, Aleksandra
Stojanović, Snježana Ivanović, Mihaela Gračanin
105
101
IV KONGRES PSIHOLOGA BiH
Brčko distrikt BiH, 26 - 28.02. 2015. god
102
Knjiga sažetaka
COMPLEX REACTIONMETER DRENOVAC - DINAMIČKE
OSOBINE KOGNITIVNIH FUNKCIJA U IZRADI PSIHOLOŠKIH
PROFILA ISPITANIKA
Mirko Drenovac, Duška Petranović
Drenovac j.d.o.o., Zagreb, Hrvatska
CRD serija kognitivnih testova jedinstven je informatički sustav za
kronometrijsko mjerenje niza kognitivnih funkcija koji se već više od 40
godina koristi u selekciji ispitanika. Za razliku od klasičnih psihologijskih
testova, testovi CRD serije daju informaciju o dinamičkim osobinama mjerenih
kognitivnih funkcija. To su brzina, stabilnost, izdržlljivost i pouzdanost odvijanja
kogniivnih funkcija te njihovi detalji i međusobni odnosi. Za pojedina zanimanja
od presudne je važnosti brzina koordinirane reakcije ili sposobnost percepcije i
složenijih mentalnih procesa, dok u drugim zanimanjima veću vrijednost imaju
informacije o neiskorištenom mentalnom potencijalu, broju i vrsti pogrešaka te
što se na emocionalnom planu događa nakon ispravne ili pogrešne reakcije.
U radionici će biti prikazan:
• teoretski okvir (“Teorija kronometrije mentalnog procesiranja“, sveučilišni
udžbenik za studente psihologije, Sveučilište Jostipa Juraja Strossmayera u
Osijeku, Filozofski fakultet, Osijek 2009.)
• povijesni pregled razvoja i aplikacija CRD Serije
• software za psihologijsko mjerenje
• interpretacija rezultata. Autori će prenjeti vlastita iskustva s primjenom CRD serije kognitivnih
testova, te kako nam CRD serija može pomoći pri prepoznavanju talenata i
njihovom kontinuiranom praćenju. Polaznicima će biti omogućeno aktivno
sudjelovanje u Ad-hoc definiranju profila te temeljeg istog, izbor vste mjerenja
(testova) i mjernog postupka. Također, polaznicima će biti omogućena
usporedba vlastitih postignuća prema odabranom profilu sa več postojećim
standardiziranim rezultatima i profilima.
[email protected]
103
IV KONGRES PSIHOLOGA BiH
Brčko distrikt BiH, 26 - 28.02. 2015. god
KONSTRUKCIJA PSIHOLOŠKOG MJERNOG INSTRUMENTA
Šuajb Solaković
Univerzitet u Istočnom Sarajevu, Bosna i Hercegovina
Radionica je namjenjena svim psiholozima praktičarima koji u svom radu
imaju potrebu da procjene ili izmjere određene psihološke fenomene za koje
nemaju gotove mjerne instrumente. Ovo se čini posebno značajnim u situacijama
kada okolnosti nalažu promptno reagovanje gdje bi naručivanje ili potraga za
odgovarajućim mjernim instrumentom oduzeli previše vremena, ili bi pak takvi
mjerni instumenti bili preskupi. Posebna pažnja će se posvetiti određivanju
predmeta mjerenja, gdje će naglasak biti na definisanju predmeta mjerenja
na osnovu generalizacije praktičnih iskustava polaznika radionice njihovih
konkretnih potreba i različitih saznanja.
U radionici će se posebno obraditi sljedeći segmenti konstrukcije psihološkog
mjernog instrumenta:
- Plan izrade mjernog instrumenta što uključuje sve planske,
administrativne, logističke i druge pripreme
- Definisanje predmeta mjerenja (zašto je važno, na šta posebno obratiti
pažnju..)
- Raščlanjivanje predmeta mjerenja na mjerljive indikatore
- Određivanje vrste mjernog instrumenta i formata pitanja
- Priprema i pisanje pitanja
- Odabiranje konačne verzije mjernog instrumenta
Broj učesnika: 8 – 12
Trajanje radionice: 45-65 minuta
[email protected]
104
Knjiga sažetaka
KAKO (NE)UPROPASTITI PORODICU KOMUNIKACIJOM
Ivana Živković, Gabriela Ninković Došen, Snježana Miščević, Aleksandra
Stojanović, Sandra Turudija, Snježana Ivanović, Mihaela Gračanin
Filozofski fakultet, Univerzitet u Banjoj Luci, Bosna i Hercegovina
Kvalitet porodičnih odnosa u značajnoj mjeri zavisi od kvaliteta komunikacije.
Neadekvatna komunikacija može doprinijeti disfukcionalnim odnosima unutar
porodice što se najviše odražava na najmlađe i najosjetljivije članove porodice.
Imajući u vidu značaj komunikacije, kroz grupni proces ćemo naglasiti pojedine
oblike komunikacije koji mogu značajno uticati na funkcionisanje porodičnog
sistema. U uvodnom dijelu, svi učesnici asociraju osnovne pojmove značajne za
proces komunikacije i diskutuju o načinima komuniciranja u okviru porodice.
Zatim se formiraju male grupe u kojima učesnici na različite načine pristupaju
obradi problema u komunikaciji sa naglaskom na disfunkcionalnim oblicima
komunikacije i njihovim posledicama na članove porodice. Svaka grupa, na svoj
način (igranje uloga, likovno predstavljanje, …) izlaže teme kojima su se bavili.
Na osnovu toga, razvija se zajednička diskusija o funkcionalnosti i efektima
predstavljenih oblika komunikacije i mogućim funkcionalnijim načinima
komuniciranja. Radionica završava naglaskom na važnosti dobre komunikacije
i značaju verbalnih i neverbalnih poruka koje će učesnici međusobno razmjeniti.
[email protected]
105
IV KONGRES PSIHOLOGA BiH
Brčko distrikt BiH, 26 - 28.02. 2015. god
106
Knjiga sažetaka
zAHVALJUJemO Se SPONzORImA:
Odjeljenje za zdravstvo
i ostale usluge
Одјељење за здравство
и остале услуге
GRADONAČELNIK
ГРАДОНАЧЕЛНИК
APARTHOTEL
107

“Nenormalnosti – serija ilustracija o poremećajima ličnosti”, Ana Lazić

Mr.sc. Elharun Selimović PSIHOLOŠKI PRISTUP KOMPULZIVNOM

„KAKO SE DOŽIVLJAVA OGLAŠAVANJE?!

PRIJAVA NA JAVNI KONKURS ZA PRIJEM PRIPRAVNIKA U

KULTURNI TURIZAM Bosna i Hercegovina baštini bogato kulturno

(PPP) u žena oboljelih od raka: preliminarni rezultati

(PDF format)

GEŠTALT PSIHOTERAPIJSKI PRISTUP „Ovdje i sada”

Javnost proglasila najpoželjnije poslodavce u 2015

malne snage i brzine plivanja kod elitnih vaterpolista

RAZVOJNA PSIHOLOGIJA