publikacija
JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB d.d Mostar
Ulica Mile Budaka 106a
88000 Mostar
Bosna i Hercegovina
tel.: +387 36 335 700
faks: +387 36 335 777
[email protected]
www.ephzhb.ba
2
3
Sadržaj
UVOD ............................................................................7
Karta elektroenergetskoga sektora u Bosni i Hercegovini 9
I. POVIJEST ELEKTROENERGETIKE U BOSNI I HERCEGOVINI............ 11
Hidroelektrane
(pregled hidroelektrana u BiH 1954.-1981.)
14
Izdaje:
JP Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne d.d. Mostar
Ulica Mile Budaka 106a / 88000 Mostar / BiH
Tel.: +387 36 33 57 00 / Faks: +387 36 33 57 77 / [email protected]
Priprema:
Sektor za odnose s javnošću
Naklada:
1.000 primjeraka
Fotografije:
Arhiv JP Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne d.d. Mostar
Grafičko oblikovanje i tisak:
Fram Ziral, Mostar
Mostar, 2012. godine
4
II.JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB d.d. Mostar
– poslovna politika.................................................... 19
Vizija 20
Misija
20
Strategija
20
Temeljne odrednice poslovne politike
20
Politika zaštite okoliša
21
Aktivnosti na zaštiti okoliša 22
III.PRAVNE ODREDNICE i UPRAVLJAČKA STRUKTURA.................... 23
Pravne odrednice
23
Organi upravljanja 25
Direkcija Društva 28
Ekonomski poslovi 28
Pravni poslovi 28
Razvoj28
Proizvodnja električne energije 29
Distribucija električne energije 50
Opskrba električnom energijom
56
IV. LJUDSKI POTENCIJALI ................................................... 61
V. FINANCIJSKI POKAZATELJI .............................................. 65
VI. PLANIRANI PROZVODNI OBJEKTI ...................................... 69
Energetsko korištenje vjetra
71
Energetsko korištenje vode 72
Energetsko korištenje fosilnih goriva
74
5
UVOD
J
avno poduzeće Elektroprivreda
Hrvatske
zajednice Herceg Bosne
dioničko društvo Mostar
jedno je od tri javna elektroenergetska poduzeća u
Bosni i Hercegovini.
Od osnutka 17. studenoga 1992. godine djeluje u 35 općina Federacije
BiH i danas opskrbljuje
oko 200.000 kupaca.
Glavna je djelatnost JP
Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar proizvodnja, distribucija,
opskrba, trgovanje, zastupanje i posredovanje na domaćemu
tržištu električnom energijom, uvoz i izvoz električne energije.
Po osnutku vlasnik Poduzeća bile su općine s većinskim
hrvatskim stanovništvom, dok je sadašnji većinski vlasnik, od
2001. godine (90% državnoga kapitala, a ostalo su mali dioničari) Vlada Federacije BiH.
JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar ratnim razaranjima
pretrpjela je znatne štete na svim objektima i prvih godina rada
dizala se iz ratnoga pepela da bi danas, 20 godina kasnije, bila
respektabilno i uspješno javno poduzeće.
Obnova elektroenergetskoga sustava, rekonstrukcija ratom
uništenih elektrana, rekonstrukcija prijenosne i distribucijske
mreže bila je prioritet poslovanja po osnutku za što je JP Elektroprivreda HZ HB d.d Mostar uložila stotine milijuna konvertibilnih maraka, vlastitih i kreditnih sredstava.
Potpuno uništena HE Mostar, oštećene HE Rama, HE Jajce I i
HE Jajce II, godine 1992. nisu pokolebale viziju poduzeća da uz
obnovu postojećih gradi i nove objekte HE Peć Mlini (2004.) i HE
Mostarsko blato (2010.). Time je JP Elektroprivreda HZ HB d.d.
6
Mostar jedino elektroprivredno poduzeće u regiji koje je u proteklih 30 godina izgradilo nove hidroelektrane u svom sustavu.
Sada raspolaže sa sedam hidroelektrana iznimne pogonske spremnosti i instalirane snage od 852 MW (HE Rama, HE
Mostar, CHE Čapljina, HE Jajce I, HE Jajce II, HE Peć Mlini i HE
Mostarsko blato).
U središtu je poslovne politike razvoj i izgradnja novih
proizvodnih objekata što je i sastavni dio strateškoga plana
energetskoga sektora Federacije BiH. Planovi su za budućnost
svakako nastavak realizacije razvojnih projekta, daljnja modernizacija ukupnoga poslovanja i nastavak prilagođavanja
zahtjevima otvorenoga tržišta primjenom međunarodnih i europskih standarda.
Još od 2004. godine intenzivno se radi na projektima
iskorištenja vjetroenergije, očekuje se završetak projekta VE
Mesihovina čijom bi izgradnjom JP Elektroprivreda HZ HB d.d.
Mostar potvrdila svoj primat u regiji u korištenju obnovljivih
izvora.
Uz razvojnu politiku, velika se poslovna pozornost usmjerila
na kvalitetnu i sigurnu opskrbu nekvalifiriranih kupaca čiji je
godišnji broj u porastu s bruto potrošnjom, u 2011. godini, od
1.363 GWh, a opskrbljuju se i tri kvalificirana kupca s potrošnjom od 1.340 MWh.
Za podmirenje potrošnje na prostorima svoga djelovanja,
kako za javnu potrošnju tako i za kvalificirane kupce, nedostajuća energija kupuje se na tržištu električne energije.
Kvalitetna opskrba kupaca moguća je dobrom distribucijskom mrežom u koju JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar
redovito ulaže znatna sredstva. Godišnjim kontinuiranim povećanjem distribucijske zračne i podzemne mreže za 20 godina
Poduzeće raspolaže s 11.668 kilometara mreže naponske razine 10, 20 i 0,4 kV; 285 kilometara 35 kV mreže; 3.543 TS-ova
ukupne instalirane snage 1.037 MVA.
7
Uz sve poteškoće JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar
ustrajna je i usmjerena na rad koji će pridonositi još većem zadovoljstvu njezinih kupaca, vlasnika, partnera, društvene zajednice i svih uposlenika čiju zavidnu razinu ostvarenih prava
neprestano održava i poboljšava. U redovitom poslovanju JP
Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar surađuje s državnom i federalnom regulatornom komisijom (Državna regulatorna komisija za električnu energiju i Regulatorna komisija za električnu
energiju u FBiH), ostalim elektroprivredama u BiH (Elektroprivreda BiH i Elektroprivreda RS), državnim prijenosnim poduzećem (Elektroprijenos a.d. Banja Luka) i Nezavisnim operatorom
sustava BiH (NOS BiH).
JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar do 31.12.2011. upošljava 1.880 uposlenika od čega je više od 500 uposlenika visoke i više stručne spreme.
Sustavno se stipendiraju i sukladno potrebama upošljavaju
visokoobrazovani kadrovi različitih profila i struka, što je jamstvo uspješnoga rada i razvoja.
Ova se publikacija objavljuje u povodu 20 godina postojanja JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar i prikazat će se samo
osnovne smjernice rada.
KARTA ELEKTROENERGETSKOGA SEKTORA U BOSNI I HERCEGOVINI*
generalni direktor,
Nikola Krešić, dipl.ing.el.
*
8
Karta preuzeta s mrežne stranice Državne regulatorne komisije za električnu energiju (DERK) http://www.derk.ba/ba/ees-bih/karta-ees.
9
I. POVIJEST ELEKTROENERGETIKE U BOSNI I HERCEGOVINI*
O
ve se godine navršava 124 godine
od prve primjene električne energije u Bosni i Hercegovini. Prvo energetsko
postrojenje na parni pogon i prvi parni
stroj za pogon istosmjerne diname, koja je
služila za osvjetljavanje direkcije, montirana je u Rudniku mrkoga ugljena u Zenici, daleke 1886. godine. Prva električna
rasvjeta u BiH bila je dvije godine poslije,
također u Zenici, a izgradnjom prve javne
termoelektrane 1895. godine u Sarajevu
(220 kV) započelo je razdoblje komercijalne uporabe električne energije u BiH.
U pogledu vrste napona i struje elektrana i njihove pripadnosti, u prvim godinama elektrifikacije, uglavnom su korišteni istosmjerni generatori, koji su poslije
zamijenjeni izmjeničnim.
Već 1899. godine u Jajcu je puštena
najveća hidroelektrana u pogon, HE Elektrobosna, dugo najveća hidroelektrana
u BiH. Godine 1905. u Jajcu je bilo već
šest uličnih električnih svjetiljki, a 1912.
dvostruko više. Godine 1922. električnu
energiju u Jajcu imaju i kućanstva.
*
10
Za ovo poglavlje korišteni su podatci iz: 100
godina električne energije u Bosni i Hercegovini, Elektroprivreda Bosne i Hercegovine, štampa
Energoinvest-Birotehnika, (1988); Godišnje izvješće 2000., JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, Mostar, 2001.; Pola vijeka Elektroprenosa u
Bosni i Hercegovini, Banja Luka:Grafid, 2003.
Prvi kilovatsati električne energije proizvedeni u Mostaru bilježe se 1912. iz
dizel-agregata snage oko 250 kW. Desetljeće kasnije (1922.) u Mostaru je puštena
termoelektrana snage 2x1,5 MW.
Postoji dokument iz 1888. godine, o
ponudi tt Gaz iz Budimpešte, o elektrifikaciji Tuzle. Međutim, tek 1906. godine Tuzla je dobila svjetlo iz Rudnika TE
Kreka.
Prijenosna mreža 30 i 35 kV
izgrađena do 1940. godine
11
Prijenosna mreža 35 i 110 kV
izgrađena do 1954. godine
U razdoblju između dva svjetska rata,
teško se realiziraju planovi elektrifikacije,
a zanimljivo je da se javljaju privatna lica
kao graditelji komunalnih hidroelektrana (HE Ljuta – Konjic 1936., HE Bugojno 1938.), te crkva (HE Kraljeva Sutjeska
1921., HE Čajniče 1928. i HE Široki Brijeg
1935.).
Tijekom Drugoga svjetskog rata, uništeni su brojni elektroenergetski objekti
12
tako da je od dvanaest elektrana instalirane snage preko 1000 kVA, krajem rata
samo njih pet bilo u funkciji.
Već 30. kolovoza 1945. godine, Uredbom** je formirano poduzeće Elektrobih,
a s više ili manje poteškoća gradile su se
nove elektrane i dalekovodi.
Prvi DV 110 kV bio je Mostar-Gorica izgrađen 1951. godine, ali u pogonu pod
30 kV. Izgradnjom DV 110 kV Mostar-Grude-Kraljevac 1955. godine povezani su
elektroenergetski sustavi BiH i Hrvatske.
Stavljanje u pogon dvosustavskoga DV
110 kV HE Jajce 1-Resnik, od 185 km,
spojen je 22. prosinca 1957. godine zapadni i istočni dio elektroenergetskoga
sustava nekadašnje Jugoslavije u sinkronu cjelinu.
Prvi DV 220 kV bio je Mostar-Split izgrađen 1957. godine, ali u pogonu pod
110 kV do 1965. godine (kada ulazi u
pogon HE Zakučac).
Prvi DV 400 kV bio je Mostar-Konjsko,
pušten u pogon 1976. godine, a prva TS
400 kV bila je TS 400/220/110/35 kV Mostar 4 (Čule) u pogonu od 1977. godine.
U razdoblju od 1945. do 1960. godine, ukupna instalirana snaga elektrana
u BiH iznosila je 449 MW i bila je devet
puta veća nego 1945. godine. U tom su
razdoblju puštene u pogon HE Jajce II, HE
Jablanica i HE Jajce I.
** Uredba o osnivanju električnog preduzeća
Bosne i Hercegovine od 30. augusta 1945. (u
100 godina električne energije u Bosni i Hercegovini, 1988: 15).
Prijenosna mreža 110, 220, 400 kV
izgrađena do 1992. godine
13
Trebišnjica
Rama
Jablanica
Raspoloživa snaga
elektrane MW
Čapljina
Instalirana snaga
elektrane MW
1981.
Srednja godišnja
proizvodnja GWh
1965.
Trebišnjica
Srednji višegodišnji
protok m3/s
Trebišnjica
Trebinje II
Konstruirani neto
pad m
Dubrovnik (100%)
Maksimalni bruto
pad m
1968.
Korisna zapremina
akumulacije mil.m3
Trebišnjica
PA
Frencis
1100
105
86,5
81,2
538
0,9
2x54
1x60
180
DA
Francis
9
295
270,0
93,5
1651
0,9
2x105
210
F
Kaplan
21
20,0
93,5
24
0,8
1x8
1979.
RHE
Francis
5
227
220,0
28,9
625
0,9
2x215
430
Rama
1968.
DA
Francis
466
325
285,0
33,1
731
0,9
2x80
160
Neretva
1955.
DA
Francis
288
111
93,7
111,8
792
0,7
6x24
150
Hidroelektrana
Rijeka
Faktor snage
Tip turbine
Trebinje I 100%
Vrsta elektrane
Puštena u pogon
HIDROELEKTRANE
(pregled hidroelektrana u BiH 1954.-1981.)
8
Grabovica
Neretva
1982.
PA
Kaplan
5
37
34,0
136,0
342
0,9
2x57
114
Salakovac
Neretva
1982.
PA
Kaplan
16
43
42,0
182,7
593
0,9
3,70
210
Mostar
Neretva
1987.
PA
Kaplan
6
24
21,5
194,0
310
0,8
3x25
75
Jajce I
Pliva
1957.
DP
Francis
2
98
88,4
40,0
247
0,8
2x24
50
Jajce II
Vrbas
1954.
DP
Francis
2
49
42,5
71,7
165
0,57
3x10
28
Bočac
Vrbas
1981.
PA
Francis
43
54
52,0
78,4
307
0,88
2x55
1.144,8
6.325
UKUPNO HE
U razdoblju od 1960. do 1980. godine izgrađene su HE Rama
i HE na Trebišnjici, kao i prva reverzibilna hidroelektrana u tadašnjoj državi, CHE Čapljina.
Bruto potrošnja električne energije (potrošnja + gubitci) elektroenergetskoga sustava Bosne i Hercegovine od 1976. do 1987.
godine rasla je po prosječnoj godišnjoj stopi od 7,5%, dok je
u tomu razdoblju proizvodnja električne energije rasla po prosječnoj godišnjoj stopi od 4,7%. Kao rezultat takva nerazmjerna
rasta potrošnje i proizvodnje električne energije prešlo se iz energetski suficitarnoga razdoblja, koji je trajao do 1980. godine, u
14
1.942
110
1.725
energetski deficitarno razdoblje, počevši od 1981. godine. Zbog
toga od 1976. do 1980. godine nije bilo pravih energetskih redukcija, osim1976. i 1978. godine, kada je dolazilo do kratkotrajnih redukcija snage, najvećim dijelom kod specijalnih potrošača, a na temelju odredaba međusobnoga ugovora.
Kratki prikaz povijesti električne energije na našim prostorima završavamo Radnom organizacijom Elektro-Hercegovina sa
sjedištem u Mostaru, koja je poslovala u sastavu SOUR-a za proizvodnju, prijenos i distribuciju električne energije Elektroprivrede
Bosne i Hercegovine Sarajevo.
15
Okolnosti nastanka
JP Elektroprivreda
HZ HB d.d. Mostar
RO Elektro-Hercegovina najvećim je dijelom Odlukom
Vlade Hrvatske zajednice Herceg-Bosne (Narodni list HZ
Herceg-Bosna, 1992, br.2/
rujan, str.33/34.) ušla u sastav novoosnovanoga poduzeća Javnoga poduzeća elektroprivreda Hrvatske zajednice
Herceg- Bosna, poduzeća za
proizvodnju, prijenos i distribuciju električne energije.
Poduzeće je osnovano radi
opskrbe električnom energijom i stvaranja osnovnih
uvjeta života i rada građana,
te gospodarskih subjekata i
organizacija na prostorima
Hrvatske zajednice HercegBosna. Sačinjavale su ga,
osim s prostora Hercegovine
i sve elektroprivredne organizacije iz Središnje Bosne i
Posavine, odnosno iz općina
u sastavu Hrvatske zajednice Herceg-Bosna. Riječ je o
ukupno 35 općina na kojima
i danas JP Elektroprivreda HZ
HB d.d. Mostar obavlja svoje
djelatnosti.
16
17
II. JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB d.d.
Mostar – poslovna politika
U
vihoru je rata 1992. godine došlo do
prekida funkcioniranja svih razina
vlasti i lokalne zajednice bile su prepuštene same sebi. U takvim je okolnostima
predsjedništvo Hrvatskoga vijeća obrane
donijelo Odluku o formiranju Javnoga poduzeća Elektroprivreda HZ HB Mostar na
područjima pod svojom kontrolom.
17. studenoga 1992. godine registrirano je Javno poduzeće Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne
s.p.o.Mostar, te se taj dan svake godine
obilježava kao Dan poduzeća.
Radnici su istodobno radili na osiguranju proizvodnje i isporuke električne
energije tamo gdje je to bilo moguće.
U isto vrijeme radna mjesta smjenjivali
su s bojišnicama gdje su bili ranjavani i
gubili živote.
Treba odati dužno poštovanje i zahvalnost za više od 40 radnika koji su
u ratu, ali obavljajući i radne zadatke
u miru utkali svoje živote za ono što se
danas s ponosom zove JP Elektroprivreda
HZ HB d.d. Mostar. Kraj rata dočekan je
s potpuno razorenim elektroenergetskim
sustavom.
Uz intenzivnu obnovu sustava i osposobljavanje elektroenergetskih objekata
Elektroprivreda je rasla i jačala. U ljeto
18
1996. godine Javno poduzeće Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne
s.p.o. Mostar preregistrirano je u d.o.o.
Mostar.
Početkom 2004. godine izvršena je
privatizacija 10% državnoga kapitala
Poduzeća, početkom ožujka iste godine
promijenjen je pravni status u dioničko
društvo Mostar.
Djelatnost JP Elektroprivreda HZ HB
d.d. Mostar do ožujka 2006. godine bila
je i prijenos električne energije, kada formiranjem prijenosne kompanije na razini
države BiH prijenos el. energije izlazi iz
sustava Poduzeća.
Uz pomoć sredstava Svjetske banke i
Europske investicijske banke do 2006.
godine JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar obnovila je prijenosnu mrežu čime
se bitno doprinijelo sinkronizaciji europskoga elektroenergetskoga sustava. Uz
obnovu izgrađene su i nove prijenosne
trafostanice i stotine kilometara vodova
visokonaponske mreže.
Od svoga osnutka do danas Poduzećem
su rukovodila četiri generalna direktora:
Mate Jurković (1992.-1999.); Matan Žarić (1999.-2003.); Vlado Marić (2003.2008.); Matan Žarić (2008.-2011.) i
Nikola Krešić (2011.- danas).
19
VIZIJA
MISIJA
potrebama korisnika, a u skladu s planovima razvoja Bosne i Hercegovine.
U ostvarenju misije slijedit će se:
• opredjeljenja održivosti ukupnoga
razvoja,
• opredjeljenja implementacije svjetskih iskustava i spoznaja u elektroenergetskim djelatnostima,
• opredjeljenja ekonomičnosti u poslovanju,
• opredjeljenja razvoja kadrova potrebnih elektroprivrednim djelatnostima i
• opredjeljenja pomoći partnerima u
sličnim djelatnostima.
Misija JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar je kvalitetna, pouzdana i sigurna proizvodnja, distribucija i opskrba električnom energijom te razvoj novih elektroenergetskih kapaciteta prema razvojnim
JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar
ima posebnu ulogu u procesu integracije
Bosne i Hercegovine u europski elektroenergetski gospodarski prostor.
JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar želi
postati temeljnim pokretačem ukupnoga
gospodarskog razvitka na područjima svoje
djelatnosti, a u Bosni i Hercegovi želi biti
konstruktivni čimbenik ukupnoga razvitka.
Svi programi razvoja moraju otvarati
vizije ukupnoga razvoja drugih djelatnosti, a time i boljitka građana Bosne i
Hercegovine i to prvenstveno kroz viđenje
svoga napretka razvojem elektroenergetskoga sustava
20
STRATEGIJA
Prioritetni srednjoročni poslovni cilj JP
Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar odnosi
se na iznalaženje rješenja uravnoteženja proizvodnje prvenstveno obnovljivim
izvorima i rastućih potreba za električnom
energijom, uz uvažavanje načela održivosti, a time i smanjenja uvoza energije. To
će opredjeljenje biti popraćeno uspostavljanjem sustava upravljanja kvalitetom,
okolišem i rizicima poslovanja u postojećim procesima i investicijskim projektima.
TEMELJNE ODREDNICE
POSLOVNE POLITIKE
• osiguranje nedostajuće količine
električne energije,
• razvoj distribucijske mreže i opskrbe,
• širenje poslovanja,
• povećanje konkurentnost na tržištu
BiH i elektroenergetskome tržištu
jugoistočne Europe,
• smanjenja gubitaka,
• poboljšanje učinka naplate električne energije,
• pouzdana i kvalitetna opskrba kupaca,
• kontrola troškova poslovanja,
• uspješno upravljanje resursima,
• zaključivanje fleksibilnih ugovora o
kupoprodaji električne energije,
• restrukturiranje sukladno Akcijskome planu restrukturiranja elektroenergetskoga sektora u Federaciji BiH.
POLITIKA ZAŠTITE OKOLIŠA
JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar sve
svoje poslovne aktivnosti temelji na načelima održivoga razvoja koji podrazumijeva
odgovorno upravljanje, pozitivno poslovanje, zadovoljstvo svih zainteresiranih strana kao i dinamičan razvoj koji ne ugrožava
okoliš.
Poduzeće teži neprestanom postizanju boljih rezultata zaštite okoliša, te će
kontinuirano poduzimati sve raspoložive
mjere koje će poboljšati zaštitu okoliša u
svim svojim organizacijskim dijelovima i
aktivnostima. Neprekidno se prate učinci
djelatnosti na okoliš i revidiraju postupci kako bi se smanjili štetni utjecaji toga
djelovanja.
Politika zaštite okoliša temelji se na
načelima preventivnoga djelovanja i
opreza, a ta su načela:
•poštivanje zakonskih propisa, standarda i direktiva Europske unije iz
područja zaštite okoliša,
•odgovorno ponašanje prema okolišu
kroz djelotvornu provedbu politike
zaštite okoliša na načelima održivoga razvoja,
•razvijanje svijesti o potrebi odgovornoga odnosa prema okolišu kod
svih uposlenika,
•primjena najboljih raspoloživih
tehnologija (čiste, okolišu prijateljske tehnologije i materijala),
•optimalno odnosno odgovorno i
racionalno korištenje prirodnih resursa,
•prioritetno i intenzivno korištenje
obnovljivih izvora energije,
•stalno smanjenje, kontrola i nadzor
emisija u zrak, vodu i tlo, smanjenje buke i očuvanje biodiverziteta,
•kontinuirana procjena rizika i mogućih incidentnih utjecaja na okoliš, prevencija te eventualna sanacija nastalih šteta u cilju zaštite
stanovništva i ugroženoga okoliša,
•uključivanje zahtjeva vezanih za
zaštitu okoliša u razvojne planove i projekte i uključivanje kriterija
21
III. PRAVNE ODREDNICE i UPRAVLJAČKA STRUKTURA
PRAVNE ODREDNICE
zaštite okoliša u postupke donošenja odluka,
•smanjenje štetnosti i količine proizvedena otpada te pravilno upravljanje njime kroz odlaganje, ponovnu uporabu i zbrinjavanje,
•smanjenje energetskih gubitaka u
proizvodnji i distribucijskoj mreži,
te promoviranje energetske učinkovitosti svojim kupcima,
•informiranje javnost o stanju zaštite
okoliša u Poduzeću putem javnih
sredstava informiranja i izradom
redovitih godišnjih izvješća.
U skladu s promoviranim načelima
politike okoliša, vršit će se obrazovanje i
osposobljavanje uposlenika kroz program
obrazovanja o zaštiti okoliša, te ih poticati na rad na ekološki odgovoran način.
Postojeći sustav nadzora zaštite okoliša
održavati i poboljšavati te postaviti jasne
22
ciljeve upravljanja zaštitom okoliša. Kroz
informiranje i javne rasprave o pojedinačnim projektima osigurati komunikaciju
s udrugama građana koje brinu o zaštiti
okoliša i s drugim zainteresiranim stranama. Od isporučitelja opreme, konzultantskih i projektantskih te ostalih suradničkih tvrtki i poslovnih partnera tražit će
se primjena odgovarajuće politike zaštite
okoliša.
Aktivnosti na
zaštiti okoliša
JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar kontinuirano kroz sve svoje djelatnosti provodi mjere zaštite okoliša s posebnim naglaskom na vode:
• uvođenjem hidrološkoga sustava
automatiziranih mjernih postaja
kroz razvojne projekte čiji su važan dio studije utjecaja na okoliš
s posebnim naglaskom zaštite kakvoće i količine voda;
• dobivanjem okolišnih dozvola za
novoizgrađene objekte do dobivanja
okolišnih dozvola za objekte koji su
pušteni u pogon prije stupanja na
snagu zakona o zaštiti okoliša,
• redovitim poribljavanjem akumulacija.
U JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar
provodi se sustavno obrazovanje i osposobljavanje uposlenika za pripremu i
uvođenje sustava zaštite okoliša.
U cilju odgovornoga i okolišno prihvatljiva upravljanja otpadom prema usvojenome Postupku upravljanja otpadom
zbrinjava se elektronički i električni otpad
koji vrši odabrana ovlaštena i certificirana
tvrtka. Pokrenute su aktivnosti za izradu
Projektnoga plana izgradnje privremenih
odlagališta opasnoga i neopasnoga otpada.
Temeljni kapital sastoji se od privatiziranoga kapitala (dionice)
od 10% i državnoga od 90%. Iznos temeljnoga kapitala iznosi 736.166.000 KM od čega je 7.361.660 redovnih (običnih)
dionica.
Nominalna vrijednost dionice iznosi 100,00 KM.
• izvoz električne energije, roba i pružanje usluga iz okvira
registrirane djelatnosti,
• posredovanje i zastupanje u prometu roba i usluga i
• uvoz rezervnih dijelova, repromaterijala i opreme za
obavljanje djelatnosti.
Djelatnost Društva U unutarnjem prometu:
Struktura dioničara Društva
proizvodnja i distribucija električne energije, opskrba električnom energijom, trgovanje, zastupanje i posredovanje na domaćem tržištu električne energije, proizvodnja opreme za kontrolu distribucije električne energije, proizvodnja ostale električne opreme, proizvodnja hidroelektrične, termoelektrične i
električne energije iz drugih izvora, prijenos, prodaja i distribucija električne energije, izgradnja i održavanje objekata niskogradnje, visokogradnje i njihovih dijelova, izgradnja i održavanje hidrograđevinskih objekata, postavljanje električnih
instalacija i opreme i drugi instalacijski poslovi, posredništvo
za trgovinu određenim proizvodima, trgovina na veliko ostalim
strojevima za industriju i druge ostale poslovne djelatnosti.
Godine 2002. godini proveden je Javni upis dionica u drugi krug i prodano je 10% ukupnoga kapitala u iznosu od
73.616.600 KM.
Vlada Federacije BiH, kao pravna osoba, ima najveći udio
6.626.306 dionica ili 90%, a ostatak je u vlasništvu investicijskih fondova, banaka i ostalih pravnih osoba rezidenata i
nerezidenata u iznosu od 10 %.
Djelatnost Društva u
vanjskotrgovinskom prometu
• uvoz električne energije, roba i pružanje usluga iz okvira
registrirane djelatnosti,
Trgovanje na Burzi – SASE
JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar uvrštena je na SASE (Sarajevsku burzu vrijednosnih papira) pod simbolom emitenta
JPEMR 15.9.2004. godine. Početkom 2007. godine JPEMR
uvršten je na MFTS-raspored trgovanja, tj. kontinuirani način
trgovanja samo za dionice koje posjeduju određenu razinu likvidnosti, učestalosti i intenziteta trgovanja na burzi. JPEMR je
ušao u sastav SAX-10, tj. u red 10 emitenata s najvećom vrijednošću tržišne kapitalizacije.
23
Udjeli u povezanim pravnim
osobama
JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar posjeduje udio u temeljnome kapitalu poduzeća
Konstruktor-Neretva d.o.o. Čapljina u visini
od 859.665 KM.
Godine 2006. došlo je do povećanja temeljnoga kapitala ulaganjem člana Konstruktor- inženjering d.d. Split, što je rezultiralo
smanjenjem udjela JP Elektroprivreda HZ HB
na 14,00%.
U temeljnome kapitalu poduzeća Elektrokontrol HZ HB d.o.o. Čapljina koji iznosi
432.500,00 KM JP Elektroprivreda HZ HB
d.d. Mostar posjeduje udio od 247.139 KM
ili 57,14%.
ORGANI UPRAVLJANJA
350
300
250
200
150
SKUPŠTINA
100
50
0
2004
2005
2006
2007
2008
2009
2010
2011
Ovlasti Skupštine, koju čine dioničari, propisane su zakonom
i Statutom. Skupština se održava najmanje jedanput godišnje
radi izvještavanja o radu poduzeća kroz tzv. godišnje izvješće,
koji uključuje financijsko izvješće, izvješće revizora, izvješće
Nadzornoga odbora i izvješće Odbora za reviziju.
NADZORNI ODBOR
Vrijednosti dionica 2004.-2011.
Godina
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
Na početku godine (srednji tečaj KM)
25,00
27,50
61,00
154,10
180,00
55,00
55,00
59,00
Na kraju godine (srednji tečaj KM)
29,00
61,98
147,74
177,38
55,00
61,00
54,00
48,00
Maksimalna vrijednost tijekom godine (srednji tečaj KM)
50,00
88,02
162,04
299,84
180,00
61,99
59,97
72,51
Nadzorni odbor čine predsjednik i 6 članova, koje imenuje i
razrješava Skupština sukladno zakonu. Nadzorni odbor nadzire
rad i poslovanje i ima druge nadležnosti propisane zakonom
i Statutom. Sjednice Nadzornoga odbora održavaju se prema
potrebi, a najmanje jednom u tri mjeseca.
ODBOR ZA REVIZIJU
Odbor za reviziju sastoji se od tri člana uključujući i predsjednika. Obveze i odgovornosti Odbora za reviziju propisane su
zakonom i Statutom.
UPRAVA
Uprava, koju čine generalni direktor i izvršni direktori, organizira rad i rukovodi poslovanjem, zastupa i predstavlja i odgovara za zakonitost poslovanja, sukladno važećim propisima i
aktima.
24
25
Organizacijski ustroj JP
Elektroprivreda HZ HB d.d.
Mostar prema Pravilniku
o unutarnjoj organizaciji,
lipanj 2012. godine.
26
27
DIREKCIJA DRUŠTVA
Direkcija Društva organizira se u sjedištu radi pružanja podrške
i pomoći u organizaciji rada i rukovođenja poslovanjem, zastupanju i predstavljanju Društva od Uprave Društva, obavljanja
poslova za potrebe Društva kao cjeline i pojedinih poslova za
potrebe organizacijskih dijelova i stručnoga rukovođenja i koordinacije poslovnih funkcija koji se obavljaju u organizacijskim
dijelovima.
EKONOMSKI POSLOVI
Organizacijska jedinica za ekonomske poslove rad organizira i
koordinira izvršni direktor za ekonomske poslove. Organiziran
je kroz četiri sektora: Sektor za računovodstvene poslove i kontroling, Sektor za financijske poslove, Sektor za nabave, Sektor
za implementaciju (PIU).
PROIZVODNJA
ELEKTRIČNE ENERGIJE
U Proizvodnji električne energije
obavljaju se poslovi pripreme, planiranja i sjedinjavanja proizvodnje
električne energije; poslovi redovitoga i investicijskoga održavanja;
revitalizacije postojećih i pripreme
i izgradnje novih objekata i drugi
poslovi.
Cjelokupna proizvodnja ele­
ktri­
čne energije ostvaruje se u sedam
hidroelektrana koje imaju ukupnu
instaliranu snagu od 852 MW i moguću godišnju proizvodnju od 2.277
GWh.
PRAVNI POSLOVI
Organizacijska jedinica za pravne poslove čiji rad organizira i
koordinira izvršni direktor, poslove iz svog djelokruga obavlja
kroz: Ured izvršnoga direktora, Sektor za imovinsko-pravne poslove, Sektor za kadrovske i opće poslove, Sektor za odnose s
javnošću i Sektor za zaštitu.
RAZVOJ
Organizacijska jedinica za razvoj, čiji rad organizira i koordinira
izvršni direktor za razvoj, poslove iz svoga djelokruga obavlja
kroz Ured izvršnoga direktora za razvoj i Sektor za standarde i
zaštitu okoliša u kojem su organizirane Služba za standarde i
Služba za zaštitu okoliša.
28
Tehničke karakteristike proizvodnih objekata
HE
Puštena u pogon
Raspoloživa snaga
Generator (MW)
Ukupno (MW)
Korisni volumen
akumulacije (hm3)
Tip
Srednja godišnja
proizvodnja (GWh)
Rama
1968.
2x80
160
466
DA
710
Čapljina
1979.
2x210
440
6,5
CHE
600
Mostar
1987.
3x24
72
6,4
PA
310
Jajce 1
1957.
2x30
60
3,3
DP
233
Jajce 2
1954.
3x10
30
1,3
DP
175
Peć Mlini
2004.
2x15
30
0,8
DP
82
Mostarsko blato
2010.
2x30
60
1
DP
167
852
852
479,45
Ukupno
2.277
DA- derivacijsko-akumulacijska
CHE – reverzibilno-crpna akumulacijska
PA – pribransko-akumulacijska
DP – derivacijsko - protočna
29
Ukupna proizvodnja u razdoblju 1991.-2011. (GWh)
HE Rama
CHE Čapljina
HE Mostar
HE Jajce I*
HE Jajce II*
HE Peć Mlini
HE M. blato
Ukupno
1991.
1992.**
1993.
1994.
1995.
HIDROELEKTRANE - SLIV NERETVA
1996.
1997.
1998.
1999.
2000.
2001.
540,00
482,00
239,00
251,00
176,00
291,00
310,00
5,00
102,00
85,00
205,00
346,00
0,00
0,00
0,00
263,00
225,00
0,00
0,00
0,00
478,00
109,00
0,00
0,00
9,00
885,00
362,00
0,00
125,00
112,00
624,00
177,00
24,00
198,00
151,00
622,00
84,00
191,00
181,00
148,00
624,00
159,00
218,00
233,00
162,00
653,80
121,65
181,13
197,95
152,63
722,90
283,18
197,34
226,81
170,31
1.688,00
793,00
551,00
488,00
596,00
1.484,00
1.174,00
1.226,00
1.396,00
1.307,00
1.600,00
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
455,00
117,00
199,00
229,00
173,00
1.173,00
570,00
162,00
200,00
163,00
137,00
1.232,00
674,98
327,20
257,10
241,48
161,00
6,89
1.668,65
729,26
317,59
239,02
240,63
173,65
68,53
1.768,68
864,64
331,68
242,47
229,07
161,70
55,22
1.884,78
467,03
111,24
193,33
170,90
141,79
39,79
1.124,00
557,31
115,42
250,25
209,21
152,38
71,08
1.355,65
805,82
386,28
257,33
232,64
166,72
91,03
1.939,82
882,91
794,24
320,31
257,75
184,69
123,72
41,05
2.604,67
2700
2011.
712,10
163,80
182,30
133,40
127,00
41,90
34,70
1.395,20
Ukupno
2160
HE M. blato
1620
HE Jajce II*
1080
HE Jajce I*
540
0
HE Mostar
1991 1992.**1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
HE Rama
* Od 1992. do 1995. hidroelektrane nisu u sastavu JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar
** Proizvodnja u razdoblju od 1.1.1992. do 7.5.1992.
30
31
OSNOVNI PODACI
BRANA I AKUMULACIJA
TURBINE
Hidroelektrana Rama je najvažnije postrojenje u sustavu hidroelektrana na Neretvi i u elektroenergetskome sustavu JP
Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. Smještena je u Hercegovačko-neretvanskoj županiji. Njezina izgradnja počela je 1964.
godine, a završena je i puštena u pogon
1968. godine.
Postrojenje je akumulacijsko-derivacijskoga tipa i koristi vode rijeke Rame na
padu 325 m.
TEHNIČKE KARAKTERISTIKE HE RAMA
GENERATORI
HE RAMA
32
Broj agregata
Instalirana snaga
Instalirani protok
Tehnički minimum
Srednja godišnja proizvodnja
Stupanj korisnoga djelovanja agregata (nt X ng X ntr)
Energija od 1 m3 vode
Količina vode za 1 kWh
Biološki minimum
Srednji godišnji dotok
Energetska vrijednost akumulacije
Volumen akum. do kote norm. uspora (ukupna)
Korisni volumen akumulacije
Bruto pad - maksimalni
Bruto pad - normalni
Bruto pad - minimalni
Kota donje vode
Tip
Proizvođač
Godina stavljanja u pogon
Prividna snaga
Faktor snage (cos φ)
Maksimalna reaktivna snaga
Nominalni stupanj iskorištenja
Napon statora
Način hlađenja statora
Način hlađenja rotora
Broj polova
Tip
Proizvođač
Instalirana snaga
Tehnički minimum
Instaliraniprotok
Minimalni protok
Broj obrtaja - nominalni
Broj obrtaja (pobjega)
Stupanj iskorištenja, nom.
Dijametar pokretača
Materijal pokretača
Građevinska visina brane
Konstruktivna visina brane
Geodetska visina (visina brane od temelja)
Hidraulička visina
Duljina u kruni brane
Kota krune brane
Širina krune brane
Kota maksimalne razineakumulacije
Volumen akumulacije do kote max. uspora
Maksimalna radna kota
Minimalna radna kota
Kota dna akumulacije
Volumen brane
Površina ekranabrane
Površina slivnog područja
Površina jezera pri koti normalnga uspora
Maksimalna propusna moć preljeva
Maksimalna propusna moć temeljnoga ispusta
Maksimalni protok svih evakuacijskih organa
Zona pljavljenja u slučaju rušenja brane
Maksimalna širina brane u nožici
Uzvodni nagib
Nizvodni nagib
2
160
64
55
731
89
0,7
1,43
0
33,1
303
487
466
325
297,5
266
270
Trofazni sinkroni
Končar
1968
90
0,9
55
97,9
15,65
zrak
zrak
16
Francis
Litostroj
80
55
32
29,8
375
660
91,6
1900
Nehrđajući čelik
103
100
96
89
230
598
6
596,8
515
595
536
502
1450
19080
550
14,74
400
300
700
150
305
1:1 - 1:3
1 : 1.5
MW
m3/sec
MW
GWh
%
kWh
m3
m3/sec
m3/sec
GWh
hm3
hm3
m
m
m
m.n.m
S-4758-16
Od početka proizvodnje prvih kilovata električne energije,
neprestano je radila s kratkim prekidima u vrijeme rata 1993.
godine.
Jako je važna ne samo po instaliranoj snazi od 160 MW i
prosječnoj godišnjoj proizvodnji električne energije od 650
GWh što čini oko 50% godišnje proizvodnje ovoga poduzeća,
nego i po svojoj specifičnoj izgradnji, prirodnim preljevom vode
na branu s armirano - betonskim ekranom, koja je u to vrijeme
bila najveća u Europi.
Od kada pripada proizvodnom sustavu Elektroprivrede HZ
HB u njezinu sanaciju uložena su znatna financijska sredstva.
HE Rama je danas na visokoj razini pogonske spremnosti.
postrojenja 35 kV do portala 35 kV pred strojarnicom.
Nabava i ugradnja novoga dizel-agregata na brani.
2004. AKZ i revitalizacija opreme za pregled i radove u tlačnome cjevovodu. Kapitalni remont generatora broj 2.
2005. Povezivanje optičkim kabelom objekata strojarnice,
brane i upravne zgrade.
2007. Sanacija dalekovoda 35 kV strojarnica- Gračac. Remont
generatora broj 2.
2012. Proširenje postojećega GIS-postrojenja s dva nova 220
kV polja. Ugradnja nove sabirničke zaštite. Početak
radova na revitalizaciji agregata broj 1. Radovi na revitalizaciji agregata broj 1 i blok transformatora broj 1
počeli su početkom mjeseca rujna 2012. godine.
Sanacija i modernizacija
građevinski radovi
radovi na strojarnici
1994. Remonti agregata 1 i agregata 2. Obrada zvona na
agregatu 2.
1995. Zamjena niskonaponskoga postrojenja u objektu strojarnice.
1996. Zamjena sekundarne opreme na agregatima 1 i agregata
2 (upravljanje, uzbuda, zaštita i turbinska regulacija).
1998. -1999. Kapitalni remont agregata broj 1 i 2.
2000. Izgradnja zgrade novoga GIS-postrojenja pred strojarnicom. Montaža kompletne opreme novoga GIS-postrojenja u novoizgrađenoj zgradi. Zamjena starih uljnih kabela
između blok transformatora i vanjskoga novoga GIS-postrojenja novim kabelima od umreženoga polietilena.
2001. Zamjena postrojenja 35 kV pred strojarnicom. Prilagođavanje postojećih ćelija 35 kV novoj opremi.
2002. Radovi na ugradnji transformatora 220/35 kV pred strojarnicom. Iskopi kabelski kanala, temelja i uljne jame.
Montaža transformatora i puštanje u pogon. Zamjena
opreme stabilnoga sustava CO2 za gašenje požara.
2003. Montaža i puštanje u pogon video nadzora na objektima HE Rama. Zamjena 35kV kabela na strojarnici od
vodostan - sanacijski radovi
padina
1994. Ugradnja tri drenažne bušotine. Dubina drenažnih bušotina DB-1=75 m, DB-2= 90 m, DB-3= 80 m.
1996.Konsolidacijsko injektiranje stijene. Izvedeno pet
injekcijskih zavjesa. Urađeno je 39 bušotina ukupne duljine 2.434 m. Konsolidacijsko injektiranje
padine. Urađeno 15 bušotina, duljine bušenja od
45-90 m, ukupne duljine bušenja 1.957 m, promjera 76 mm. Sidrenje padine: urađeno je 8 bušotina
(S6,S7,S8,S9,S10,S11,S12 i S13) za sidra promjera
146 mm. Sidra čini snop čeličnih strukova 18 kom.
promjera 0,52”. Duljina 82-112 m.
1998. Urađena 4 pijezometra: P8 na 593,95 dubine 70m,
P10 na 552,89m.n.m. dubine 45m, P11-kota 555,20
m.n.m. dubine 55m, i P12-kota 560,00 m.n.m. dubine
55m.
2002. Radi definiranja stanja rada stjenskoga masiva izvedene 2 istražne bušotine: E1 na koti 573,48 m.n.m.
i E2 na 563,18 m.n.m. u koje su ugrađeni dugobazni
ekstenzometri s 5 mjernih štapova.
MVA
MVAr
%
kV
MW
MW
m3/sec
m3/sec
obr/min
obr/min
%
mm
m
m
m
m
m
m.n.m
m
m.n.m
hm3
m.n.m
m.n.m
m.n.m
m3
m2
km2
km2
m3/sec
m3/sec
m3/sec
km
m
33
vertikalno okno
1994. Sanacija od dna vodostana do kote 540,90 m.n.m. Ukupna visina sanacije 29 m. Bušotine su duljine 60-100 cm,
promjera 22mm, ukupan broj bušotina 172. Izvedba bušotina za sidra i injektiranje stijene. Urađeno je 590 bušotina duljine 6m, promjera 46 mm i 4 kontrolne bušotine
duljine 3,5m. Ugrađeno je 390 komada štapnih sidara od
RA 400/500, promjera 25mm, duljine 570cm. Prednapregnuta sidra rađena po čitavoj visini vertikalnog okna
(npr. = 70 kN na svim sidrima).
1998. Konsolidacijsko injektiranje sanirane su pukotine od kote
544,0-559,0 mn.m. Izvedeno je 86 bušotina promjera
32mm, dubine 1; 1,5 i 2m, ukupne duljine 107m+ 42 bušotine promjera 32mm dubine 3m ukupne duljine 126m.
gornja vodna komora
1994. Kontaktno injektiranje bušotina dubine ~ 60cm. Betoniranje ploča dna bazena d=10cm. Brtvljenje sljubnica ploča. Kontaktno injektiranje temeljnih stopa kontrafora.
donja vodna komora
1994. Kontaktno injektiranje kemijskim smjesama, bušotine su
duljine 80-100cm, promjera 22mm. Ukupan broj bušotina 496. Kontaktno injektiranje cementnim smjesama, bušotine su duljine 600-100 cm, promjera 22 mm. Ukupan
broj bušotina 172. Konsolidacijsko injektiranje, ukupno
66 bušotina, duljine 200 cm, promjera 46 mm. Bušotine
min. promjera 16 mm duljine 20 cm za dodatno osiguranje pukotina injektiranjem. Izbušeno je 750 bušotina.
1995.Reprofiliranje cijele donje vodne komore i injektiranje
okolne stijene iz tunela.
dovodni tunel
1994. Kontaktno injektiranje, ukupno 160 bušotina, bušotine
su duljine 80-100cm, promjera 22mm. Razmak je prstenova 200 cm, a duljina zahvata ~ 40m. Konsolidacijsko
34
injektiranje, ukupno 60 bušotina, duljine 200 cm, promjera 46 mm. Konsolidacijsko injektiranje zaštitne rozete,
ukupno 36 bušotina duljine 15m, promjera 56 mm. Ukupna je duljina bušenja 540 m.
1995. Od st. 0+400 do 1+450 izvedena su mjestimično kontaktna i konsolidacijska injektiranja, sanacija betonske obloge
od koncentričnih prodora vode i sanacija oštećenih betonskih površina betonske obloge. Opseg je radova bio u
okviru interventnih popravaka.
1996. Od st. 1+085 do1+622,50 kontaktno i konsolidacijsko
injektiranje betonske obloge i stijene i sanacija betonske
obloge na mjestima koncentriranih prodora vode.
1997. Kontaktno injektiranje od stac. 0+395 do 1+600. Bušotine su dubine 1,5m, promjera 46mm i 56mm. Sanacija
pukotina izvršena je na 4 profila i uz tlačna vrata. Ukupna
je duljina saniranih pukotina u tunelu 63m, a uz tlačna
vrata 10m.
1998. Konsolidacijsko injektiranje na stac. 1+085 do 3+875.
Bušotine promjera 46mm i 56mm, dubine 3,5,8 i 12m.
Ukupna duljina izvedenih bušotina u 1997. i 1998.god.
iznosi 1.596m. Kontaktno injektiranje na stac. 1+085 do
3+875. Bušotine su dubine 1,5m, promjera 46 i 56 mm.
Ukupna duljina izvedenih bušotina u 1997. i 1998. god.
iznosi 2.790m.
1998. Sanacija AB ekrana, nastavak sanacije iz 1996. god. II. i III.
reda ploča od kote 580,00 – 571,00 m.n.m. Radovi i na
zaštiti bokova brane.
1999. Sanacija injekcijske zavjese II. faza, probno polje B161
- B168.
2003. Sanacija AB ekrana, saniranje i obrada pukotina ploča i
fuga između njih, obnova folije i zaštitnoga lima na spoju
AB ekrana i obodne galerije, te saniranje mjesta degradiranoga betona na rubovima ploča.
2005. Izvođenje radova na sanaciji putova po obodu akumulacije.
2006. Sanacija injekcijske zavjese II. faza, štolna, put i lepeza
(B216-B237).
2007. Sanacija seizmološke stanice na brani (GeoSIG instrumenti); meteorološke stanice na brani (OTT instrumenti) i automatizacija opreme za oskultaciju (PIZZI
instrumenti).
2008. Sanacija konstrukcije za prohodnost u drenažnoj galeriji brane; sanacija slapišta I. faza, radovi na izradi zaštite dna korita
slapišnog dijela s tri praga i deflektorima na pragovima. Radovi na temeljenju konstrukcije zaštite lijeve obale nasuprot
izlaza temeljnoga ispusta, kao i izradi pristupnoga puta
2009. Proširenje 220 kV postrojenja (građevinski radovi, kabelski
kanal); uređenje partera ispred strojarnice.
2010. Sanacija slapišta II. faza, radovi na izradi konstrukcije zaštite lijeve obale nasuprot izlaza temeljnog ispusta; sanacija
klizišta po obodu akumulacije.
2011. Zamjena stropne obloge lučnoga svoda strojarnice; zgrada
drvenih krovišta na objektima pogonske zgrade i oskultacije na brani; izrada metalnih nadstrešnica za parkirališni
prostor i objekt vodospreme na brani; održavanje putova
i prometnica oko hidrograđevinskih objekata; sanacija
injekcijske zavjese II. faza, u obodnoj galeriji, realizirana
od ožujka do listopada.
koljeno
1994. Izbušeno 77 bušotina duljine 80-100 cm, promjera 22
mm, raspoređenih u 9 prstenova.
pristupni tunel
1994.Izvedeno 17 bušotina, duljine 80-100 cm, promjera
22mm.
sanacijski radovi
1996. Sanacija AB ekrana, pjeskarenjem i reprofiliranjem, saniranje mjesta degradiranog betona.
35
OSNOVNI PODACI
MOTOR
BRANA I AKUMULACIJA
TURBINE
Crpna HE Čapljina nalazi se u Hercegovačko-neretvanskoj županiji. Puštena je u
pogon 25. studenoga 1979. godine i po
mnogo čemu je jedinstvena u elektroenergetskom sustavu JP Elektroprivreda HZ
HB, d.d. Mostar.
U vrijeme kada je izgrađena bila je
prva reverzibilna elektrana na prostoru
Jugoslavije.
Sa svoja dva motor – generatora jedinične snage 240 MVA elektrana daje
svoj doprinos sigurnosti elektroenergetskoga sustava kao i pokrivanju vršnih
opterećenja.
TEhNIČKEKaraKTErISTIKEChEČaPLjINa
GENERATORI
ChEČaPLjINa
36
Broj agregata
Instalirana snaga
Instalirani protok
Tehnički minimum po agregatu
Srednja godišnja proizvodnja
Stupanj korisnoga djelovanja agregata (nt X ng X ntr)
Energija od 1 m3 vode
Količina vode za 1 kWh
Ukupan stupanj korisnog djelovanja (crpka-turbina)
Energetska vrijednost akumulacije
Volumen akum. do kote norm. uspora (ukupna)
Korisni volumen akumulacije
Bruto pad - maksimalni
Bruto pad - normalni
Bruto pad - minimalni
Tip
Proizvođač
Godina stavljanja u pogon
Prividna snaga
Faktor snage (cos φ)
Maksimalna reaktivna snaga-kompenzatorski pogon
Nominalni stupanj iskorištenja
Napon statora
Napon uzbude
Struja uzbude
Nazivna struja
Način hlađenja statora
Način hlađenja rotora
Broj polova
Broj okretaja
Tip
Proizvođač
Instalirana snaga
Tehnički minimum
Broj obrtaja - nominalni
Broj obrtaja (pobjega)
Promjer radnog kola
Nominalni protok-turbinski rad
Nominalni protok-crpni rad
Maksimalna radna kota
Minimalna radna kota
Duljina dovodnoga tunela
Promjer dovodnoga tunela
Duljina tlačne cijevi
Promjer tlačne cijevi
Duljina odvodnoga tunela
Promjer odvodnoga tunela
Volumen donjega kompezacijskog bazena - ukupna
Duljina dovodnoga kanala Trebinje - Hutovo
Nominalni protok dovodnoga kanala
Maksimalna razina jezera - turbinski rad
Minimalna kota donjega kompenzacijskoga bazena
Maksimalna kota donjega kompenzacijskog bazena
Duljina nasipa uz obodni kanal
Duljina nasipa uz rijeku Krupu
Duljina pregradnoga nasipa ustava - obodni kanal
Nazivna snaga
Faktorna snaga (cos φ)
Vrsta zaleta
2
420
225
140
620
90,6
0,52
1,93
74%
3,4
7,12
6,5
229,2
227
227,7
Trofazni sinkroni
AEG
1979.
240
0,85
±160
98,5
15,75
344
1910
8738
zrak -voda
zrak
20
300
Francis
Riva - Calconi
250
140
300
480
4500
112,5
85
231,5
224
8,1
8
310
5,25
630
9
44
65
50
244
2,3
5,8
5650
1860
1680
225
0,9
izravni asikroni
MW
m3/sec
MW
GWh
%
kWh
m3
GWh
hm3
hm3
m
m
m
MVA
MVAr
%
kV
V
A
A
o/min
MW
MW
obr/min
obr/min
mm
m3/sec
m3/sec
m.n.m
m.n.m
km
m
m
m
m
m
m3x106
km
m3/sec
m.n.m
m.n.m
m.n.m
m
m
m
MW
S dvije vertikalno postavljene crpke - turbine CHE Čapljina
u razdobljima malih voda i za vrijeme manjega opterećenja
sustava može raditi kao reverzibilna elektrana crpeći vodu iz
donjega u gornji kompenzacijski bazen.
Predstavlja hidroenergetski objekt donjega dijela Trebišnjice
koristeći uglavnom vode rijeke Trebišnjice kroz Popovo polje i
vlastitoga slivnog područja. Rad CHE Čapljina ima utjecaja i na
donji dio toka rijeke Neretve, čime se pri planiranju rada elektrane i samoga upravljanja elektranom treba uzeti u obzir i tok
rijeke Trebišnjice i rijeke Neretve.
Donji kompenzacijski bazen Svitava napravljen je na dijelu
Deransko-svitavskog blata, izgradnjom nasipa s ciljem osiguranja akumulacije potrebne za crpni rad postrojenja.
SANACIJA I MODERNIZACIJA
2009. Izvršena je zamjena pneumatskih rastavljača u postrojenju 220 kV i polaganje optičkoga kabela od ulazne
građevine Hutovo do strojarnice u duljini 9 km, a urađena je i AKZ-a postrojenja 220 kV;
2010. (tijekom ljeta) Urađeno je više radova na zamjeni stare
opreme novom i to:
– zamjena 220 kV uljnih kabela, zamjena sustava
uzbude, zamjena 35 kV postrojenja, te zamjena
svih mjernih strujnih i naponskih transformatora
kao i odvodnika prenapona u vanjskom postrojenju 220 kV.
2011. Izvršena je zamjena starih električnih zaštita na motor/
generatorima i transformatorima u strojarnici, a u kolovozu i rujnu mjesecu iste godine saniran je dovodni
kanal i gornji kompenzacijski bazen CHE Čapljina.
Nakon Domovinskoga rata pristupilo se saniranju uglavnom
neizravnih ratnih šteta.
1998. Zamijenjena je klimatizacija komandne zgrade u
strojarnici.
1999. Revitalizacija leptirastoga zatvarača agregata broj 1.
2003. Izvršena je:
– zamjena kompresora za odvodnju,
– ugradnja novoga KRD-a (kronološki registrator
događaja),
– zamjena 220 kV pneumatskih prekidača u vanjskom 220 kV postrojenju
– zamjena klimatizacije strojarnice,
– zamjena dizala u strojarnici,
– instalacija novoga sustav video nadzora i
vatrodojave,
– sanacija i asfaltiranje pristupnoga puta prema zgradi ulazne građevine
– ugradnja novih zaštita i upravljanje za 220 kV postrojenje (SCADA)
37
BRANA I AKUMULACIJA
TURBINE
GENERATORI
Hidroelektrana Mostar je posljednje postrojenje u nizu elektrana izgrađenih na
rijeci Neretvi, a smješteno je 6 km uzvodno od grada Mostara u Hercegovačko-neretvanskoj županiji.
Puštena je u pogon 1987. godine, a
tijekom rata postrojenja su bila devastirana, najvećim dijelom uništena, jer je
kompletna strojarnica bila potopljena, a
ostala oprema oštećena. Ponovno je puštena u rad 1997. godine.
38
Sanacija i modernizacija
TEHNIČKE KARAKTERISTIKE HE MOSTAR
OSNOVNI PODACI
HE MOSTAR
Broj agregata
Instalirana snaga
Instalirani protok
Tehnički minimum
Srednja godišnja proizvodnja
Stupanj korisnoga djelovanja agregata(nt X ng X ntr)
Energija od 1 m3 vode
Količina vode za 1kWh
Biološki minimum
Srednji godišnji dotok
Energetska vrijednost akumulacije
Volumen akum. do kote norm. uspora (ukupna)
Korisni volumenakumulacije
Bruto pad - maksimalni
Bruto pad - normalni
Bruto pad - minimalni
Kota donje vode
Tip
Proizvođač
Godina stavljanja u pogon
Prividna snaga
Faktor snage (cos φ)
Maximalna reaktivna snaga
Nominalni stupanj iskorištenja
Napon statora
Način hlađenja statora
Način hlađenja rotora
Broj polova
Tip
Proizvođač
Instalirana snaga
Tehnički minimum
Instaliraniprotok
Minimalni protok
Broj obrtaja - nominalni
Broj obrtaja - pobjega
Stupanj iskorištenja, nom.
Dijametar pokretača
Materijal pokretača
Građevinska visina brane
Geodetska visina (visina brane od temelja)
Duljina u kruni brane
Kota krune brane
Kota maksimalna razina akumulacije
Volumen akumulacije do kote max. uspora
Kota normalne akumulacije
Kota minimalnog radne razine
Kota dna akumulacije
Volumen brane
Površina jezera pri koti normalnga uspora
Maksimalna propusna moć preljeva
Maksimalna propusna moć temeljnoga ispusta
Maksimalni protok svih evakuacijskih organa
Zona plavljenja u slučaju rušenja brane
Širina nasipa u kruni
3
72
360
12
310
91
0,05
20
50
197,4
0,4
10,9
6,4
24
21,7
15
57
trofazni sinkroni
Končar
1987./1988.
30
0,8
18
97,86
10,5
Zrak
Zrak
40
Kaplan
Litostroj
23,6
12
120
50
150
405
93,5
4000
čelik
44
28
255,6
81
78
10,92
78
72
53
bet.256 ; nas. 110
1,908
3070
180
3250
75
7
MW
m3/sec
MW
GWh
%
kWh
m3
m3/sec
m3/sec
GWh
hm3
hm3
m
m
m
m.n.m
S-6546-40
MVA
MVAr
%
kV
K-5
MW
MW
m3/sec
m3/sec
obr/min
obr/min
%
mm
m
m
m
m.n.m
m.n.m
hm3
m.n.m
m.n.m
m.n.m
103 x m3
km2
m3/sec
m3/sec
m3/sec
km
m
1992.-1996. − Hidroelektrana Mostar je u zoni ratnih
djelovanja.
−Minirana, oštećena, devastirana, strojarnica potpuno
potopljena.
1995.-1996. − Pripreme za obnovu i obnova građevinskih
objekata hidroelektrane.
1997.-1998. − Ispumpavanje vode, raščišćavanje; obnova
agregata; obnova građevinskih objekata hidroelektrane
(obnova krova elektrane, izrada nove aluminijsko-staklene fasade na dijelu uredskih prostora i komandne
zgrade, obnavljanje kompletne fasade, izgradnja mosno-prometnog dijela iznad preljeva); ugradnja rasklopnih postrojenja: RP 110 kV SF6, RP 35 kV, RP 10 kV,
RP 0,4 kV; ugradnja istosmjernih razvoda: IR 220 VDC,
IR 24 VDC; zamjena ormara upravljanja i zaštita agregata i postrojenja; ugradnja uzbuda na svim agregatima;
ugradnja SCADA sustava za nadzor i upravljanje (potpuna
automatizacija); sanacija svih energetskih transformatora; rekonstrukcija, obnova i modernizacija (potpuna automatizacija) turbinske regulacije; sanacija servomotora:
ulazne građevine, zatvarača preljevnih polja i temeljnog
ispusta; izrada novoga i montaža segmentnoga zatvarača
s klapnom na preljevnom polju br. 2; sanacija kranova
i segmentnih zatvarača preljevnih polja br. 1 i 3 kao i
opreme zajedničkih pogona.
− 17.11.1997. puštanje agregata br. 3 u pogon.
− Prosinac 1997. puštanje agregata br.2 u pogon.
− Početak 1998. puštanje agregata br. 1 u pogon.
1999. −Sanacija desne obale Neretve nizvodno od elektrane
(potporni zaštitni obalni zid).
−Isporuka, montaža i puštanje u pogon novog dizelagregata 440 kVA.
2000. −Produbljenje korita rijeke Neretve nizvodno od elektrane (1. faza).
−Sanacija tlačnoga spremnika PPZ blok transformatora.
2001.
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
−Uređenje obalnog područja akumulacije.
−Produbljenje korita rijeke Neretve nizvodno od elektrane (2. faza)
−Instalacija sustava oskultacija.
−Sanacija jednoga servomotora privodnoga kola i dva
servomotora brava agregata br. 1.
−Zamjena obloga kape radnoga kola na sva tri agregata.
−Sanacija regulacijskoga zatvarača temeljnoga ispusta.
−Sanacija segmentnoga zatvarača preljevnog polja br. 3.
−Sanacija krova strojarnice poslije elementarne nepogode (jako olujno nevrijeme uništilo je krovne svjetlarnike i natopilo sva tri generatora).
−Sanacija sva tri agregata strojarnice poslije elementarne nepogode.
−Povezivanje HE Mostar s CUP-om Mostar u svrhu daljinskoga očitanja parametara i upravljanja snagom.
−Sanacija lijeve obale Neretve nizvodno od elektrane.
−Zaštita objekata u lijevom zaobalju pri koti akumulacije 78,00 m.n.m.
−Ugradnja usmjerivača ulaza na preljevno polje br. 2 i
sanacija revizijske opreme.
−Obrada kliznih koluta na sva tri agregata.
−Obnova krana 2x10/2 t .
−Pokus podizanja akumulacije na maksimalnu kotu
78,00 m.n.m.
−Sanacija štete na agregatu br. 1 poslije požara.
−Izgradnja skladišta u krugu elektrane.
−Zamjena baterijskih članaka u postrojenju IR 220 VDC
i IR 24 VDC.
−AKZ servomotora ulaznih građevina i kranova 2x16 t
i 2x10/2 t.
−Izrada i montaža plutajuće i pomoćne plutajuće
brane.
−Podizanje maksimalne kote akumulacija na 78,00
m.n.m.
39
2010. −Sanacija kanalizacijske mreže i pristupnoga platoa.
−Sanacija obrambenoga nasipa.
−Revizija servomotora regulacijskoga zatvarača
temeljnoga ispusta.
−Revizija RP 35 kV.
−Revizija RP 10 kV.
−Ugradnja transformatora opće potrošnje 10/0,4 kV
TOP2.
2011. −Dijagnostičko ispitivanje prekidača i kontrola kvalitete
plina u RP 110 kV SF6.
−Remont i sanacija kavitacijskih oštećenja na turbini
br. 3.
−Revitalizacija i nadogradnja klimatizacije strojarnice.
−AKZ dijela opreme sve tri turbine i rashladnoga
sustava.
−Sanacija dijafragme na nasutom dijelu brane.
−Rekonstrukcija svjetlosnih kupola na krovu strojarnice.
−Sanacija oštećenja lijeve i desne obale nizvodno od
elektrane, koja su nastala uslijed pojave velikih voda
u zimu 2010. g.
−Modernizacija SCADA sustava za nadzor i upravljanje.
Redovito se obavljaju poslovi preventivnoga i prediktivnoga održavanja (revizije agregata, mjesečni pregledi agregata,
pregledi rasklopnih postrojenja, ispitivanja električnih zaštita,
ispitivanja transformatorskih i turbinskih ulja, dubinsko pražnjenje aku-baterija, ispitivanje izolacijskih svojstava generatora i blok transformatora itd.) na mjesečnoj, tromjesečnoj,
polugodišnjoj, godišnjoj i višegodišnjoj bazi u cilju održavanja
visoke pogonske spremnosti elektrane. Budući da je HE Mostar
posljednja na slivu, mora konstantno puštati biološki minimum
od 50 m3/s i ima planirano godišnje stajanje od samo 6 sati.
Od završetka obnove 1997. do 2011. godine HE Mostar
proizvela oko 3.182 GWh, a rekordna godišnja proizvodnja
ostvarena je 2010.g. i iznosila je 320 GWh.
40
41
Hidroelektrana Peć Mlini nalazi se u Zapadnohercegovačkoj županiji, u općini
Grude i energetski koristi vode rijeke Tihaljine na prirodnoj visinskoj razlici od
107 metara između Imotsko-grudskoga
polja – Nuga i strojarnice u podnožju brda
Petnik na lokaciji Peć Mlina. HE Peć Mlini koristi vode rijeke Vrlike koja teče jugozapadnim dijelom Imotsko-grudskoga
polja, te sa sjevera vode Grudskoga vrila
koje se dovodnim kanalom Grudsko vrilo
TEHNIČKE KARAKTERISTIKE HE PEĆ MLINI
Broj agregata
2
Instalirana snaga
30
MW
Instalirani protok
30
m3/sec
Tehnički minimum
4,8
MW
Srednja godišnja proizvodnja
80
GWh
Stupanj korisnoga djelovanja agregata (nt X ng X ntr)
OSNOVNI PODACI
HE PEĆ MLINI
%
Energija od 1 m3 vode
0,27
kWh
Količina vode za 1kWh
3,6
m3
Srednji godišnji dotok
197,4
m3/sec
Energetska vrijednost akumulacije
0,4
GWh
Korisni volumen akumulacije
0,8
hm3
Bruto pad - maksimalni
120
m
Bruto pad - normalni
21,7
m
Bruto pad - minimalni
15
m
Kota donje vode
57
m.n.m
Tip
trofazni sinkroni
Proizvođač
Končar
Biološki minimum
m3/sec
GENERATORI
Godina stavljanja u pogon
Prividna snaga
18
Faktor snage (cos φ)
0,8
Maksimalna reaktivna snaga
MVA
MVAr
Nominalni stupanj iskorištenja
%
Napon statora
10,5
Način hlađenja statora
Zrak
Način hlađenja rotora
Zrak
– Vrlika dovode u akumulacijski bazen za
jednodnevno izravnavanje voda površine
40 ha i volumena 800.000 m3. Puštena
je u pogon 2004. godine.
Kao prva hidroelektrana izgrađena na
prostoru bivše Jugoslavije nakon ratnih
djelovanja. S oko 500 GWh proizvedene
električne energije (70 GWh srednje godišnje proizvodnje) ta hidroelektrana opravdala je projektna rješenja stara više od pola
stoljeća. Izgradnja je počela 2001. godine
prema projektu Elektroprojekta Zagreb i
trajala je dvije i pol godine. Financirana je
iz vlastitih sredstava i kreditom u omjeru
50:50. Godine 2012. otplaćen je kredit
za tu investiciju koja je ukupno iznosila
62 milijuna maraka. Osim energetskoga
iskorištenja, ona je višenamjenski objekt
s mogućnošću korištenja velike obradive
površine za poljodjelstvo i pouzdan doprinos sustavu zaštite od poplava i razvoju
turizma.
kV
TURBINE
Broj polova
Tip
Francis
Proizvođač
Litostroj
Instalirana snaga
15,88
MW
Tehnički minimum
4,8
MW
Instaliraniprotok
120
m3/sec
Minimalni protok
m3/sec
Broj obrtaja - nominalni
obr/min
Broj obrtaja - pobjega
obr/min
Stupanj iskorištenja, nom.
%
Dijametar pokretača
Materijal pokretača
42
K-5
mm
čelik
43
OSNOVNI PODACI
AKUMULACIJA
TURBINE
Hidroelektrana Mostarsko blato smještena
je jugozapadno od Mostara i energetski
koristi prirodnu visinsku razliku od 176 m
između Mostarskoga blata i Bišća polja,
tj. doline rijeke Neretve. HE Mostarsko
blato koristi vode sliva rijeke Lištice. Kao
višenamjenski objekt osim energetskoga
iskorištenja vode, služi i za povećanje zaštite polja od poplava. Izgradnja je počela
2006. godine, investicija je iznosila 140
milijuna KM, a hidroelektrana se sastoji
od 9 građevinsko-energetskih objekata.
To su: akumulacijski bazen, ulazna građevina, dovodni tlačni tunel, vodna i zasunska komora, tlačni cjevovod, strojarnica, donji kompenzacijski bazen, odvodni
zatvoreni kanal i priključni dalekovod.
44
HIDROELEKTRANE - SLIV VRBAS
TEHNIČKE KARAKTERISTIKE HE MOSTARSKO BLATO
GENERATORI
HE MOSTARSKO BLATO
Broj agregata
Instalirana snaga
Instalirani protok
Tehnički minimum
Srednja godišnja proizvodnja
Stupanj korisnoga djelovanja agregata (nt x ng x ntr)
Energija od 1 m3 vode
Količina vode za 1 kWh
Biološki minimum
Srednji godišnji dotok
Energetska vrijednost akumulacije
Volumen akum. do kote norm. uspora (ukupna)
Korisni volumen akumulacije
Bruto pad - maksimalni
Bruto pad - normalni
Bruto pad - minimalni
Kota donje vode
Tip
Proizvođač
Godina stavljanja u pogon
Prividna snaga
Faktor snage (cos φ)
Maksimalna reaktivna snaga
Nominalni stupanj iskorištenja
Napon statora
Način hlađenja statora
Način hlađenja rotora
Broj polova
Tip
Proizvođač
Instalirana snaga
Tehnički minimum
Instaliraniprotok
Minimalni protok
Broj obrtaja - nominalni
Broj obrtaja - pobjega
Stupanj iskorištenja, nom.
2
60
40
10
167
90,89
0,416
2,4
14
0,4
1,0
0.96
181
178,2
173,5
47
trofazni sinkroni
končar
2010
35,3
0,85
18
98,1
10,5
voda
zrak
12
FvT 1,43/160-15
Litostroj
29,960
10
18
7,2
500
850
93,5
units
MW
m3/sec
MW
GWh
%
kWh
m3
m3/sec
m3/sec
GWh
hm3
hm3
m
m
m
m.n.m
Kota maximalne razineakumulacije
Volumen akumulacije do kote maks. uspora
Maksimalna radna kota
Normalna radna kota
Minimalna radna kota
Kota dna akumulacije
Maksimalna propusna moć preljeva
Maksimalni protok svih evakuacijskih organa
224,5
1,2
231,50
223,50
221,50
219,00
20
60
m.n.m
hm3
m.n.m
m.n.m
m.n.m
m.n.m
m3/sec
m3/sec
MVA
MVAr
%
kV
MW
MW
m3/sec
m3/sec
obr/min
obr/min
%
45
BRANA I AKUMULACIJA
TURBINE
GENERATORI
Hidroelektrana Jajce I nalazi se u Srednjobosanskoj županiji na lijevoj strani rijeke
Vrbas, na cesti Jajce-Banjaluka. Od grada
Jajca udaljena je 7 km. Hidroelektrana je
derivacijskoga tipa i koristi vodu prirodne
akumulacije Velikoga plivskog jezera čija
je nadmorska visina 428 m.n.m.
Puštena je u pogon 1957. godine. Tijekom 90-tih bila je oštećena. Postrojenja
i oprema bili su u vrlo lošem stanju zbog
plavljenja turbinskoga prostora i požara
izazvanoga ratnim djelovanjima.
46
Sanacija i modernizacija
TEHNIČKE KARAKTERISTIKE HE JAJCE I
OSNOVNI PODACI
HE JAJCE I
Broj agregata
Instalirana snaga
Instalirani protok
Tehnički minimum
Srednja godišnja proizvodnja
Stupanj korisnog djelovanja agregata
Energija od 1 m3 vode
Količina vode za 1 kWh
Biološki minimum
Srednji godišnji dotok
Energetska vrijednost akumulacije
Volumen akum. do kote norm. uspora (ukupna)
Korisni volumen akumulacije
Bruto pad - maksimalni
Bruto pad - normalni
Bruto pad - minimalni
Kota donje vode
Tip
Proizvođač
Godina stavljanja u pogon
Prividna snaga
Faktor snage (cos φ)
Maximalna reaktivna snaga
Nominalni stupanj iskorištenja
Napon statora
Način hlađenja statora
Način hlađenja rotora
Broj polova
Tip
Proizvođač
Instalirana snaga
Tehnički minimum
Instaliraniprotok
Minimalni protok
Broj obrtaja - nominalni
Broj obrtaja - pobjega
Stupanj iskorištenja, nom.
Dijametar pokretača.
Materijal pokretača
Minimalna radna kota jezera
Maksimalna radna kota jezera
Duljina dovodnoga tunela
Promjer dovodnoga tunela
Maksimalni protok kroz tunel
Maksimalna brzina kroz dovodni tunel
Srednji neto pad
2
60
74
17
220
90
0,23
4,23
3
44
0,51
24
4,2
98,6
98,4
88,4
328,5
trofazni sinkroni
Končar
1957
36
0,8
20
91,5
10,5
zrak (hlađen vodom)
zrak (hlađen vodom)
20
Francis
KMW
30
20
35
12
300
540
94
2230/ 2190/ 2050
Krom - Nikl 13 - 4
425,8
427,1
5700
5,4
60,8
2,64
92,5
MW
m3/sec
MW
GWh
%
kWh
m3
m3/sec
m3/sec
GWh
hm3
hm3
m
m
m
m.n.m
MVA
MVAr
%
kV
MW
MW
m3/sec
m3/sec
obr/min
obr/min
%
mm
m.n.m
m.n.m
m
m
m3/sec
m/sec
m
1995.–1996. Sanacija šteta od požara i pripreme za obnovu elektrane.
1998. Prva rekonstrukcija agregata kada je izvršena
zamjena sustava turbinske regulacije, zamjena
upravljanja, zaštita i mjerenja sa svom opremom
i razvodom opće potrošnje 0.4 kV, kao i zamjena istosmjernoga razvoda sa stacionarnom 220 V
baterijom.
1999. Uveden SCADA sustav nadzora upravljanja i mjerenja. Urađena rekonstrukcija krana 100+5 t.
2000. Kompletna zamjena 110 kV i 35 kV rasklopnih
postrojenja sa svom pratećom opremom zaštite,
upravljanja i mjerenja.
2001. Remonti oba agregata, nabavljen i instaliran dizel-agregat, zamijenjen sustav CO2 za gašenje požara, te instalirana nova vatrodojavna centrala.
2005. Zamjena uzbude na oba agregata s ABB statičnom
uzbudom s dva punoupravljiva tiristorska mosna
spoja i regulatorom UNITROL 5000; zamijenjeni transformatori za uzbudu i električno kočenje
generatora.
2006. Kapitalni remonti agregata sa sanacijom svih ležajeva; zamijenjeno 6 jednofaznih transformatora s dva trofazna blok transformatora 10,5/110
kV.
2007. Zamjena tlačne naprave vodostanskog zatvarača;
napravljen i pušten u rad Centar za upravljanje Sliv Vrbas.
2009. Zamjena stacionarnih baterija 2x220 V.
2010. Dogradnja i prilagođavanje opreme zatvarača
ulazne građevine za prijenos podataka do uklopnice HE Jajce I; izvršena zamjena jednoga regulacijskog transformatora 35/110 kV.
2011. Zamijenjen drugi regulacijski transformator
35/110 kV.
47
BRANA I AKUMULACIJA
TURBINE
Hidroelektrana Jajce II izgrađena je na rijeci Vrbas 17 km nizvodno od grada Jajca.
U strojarnici su ugrađene tri Francis turbine i tri sinkrona vertikalna generatora
snage 12,5 MVA, napona 6 kV. Instalirani
je protok za turbinu 27 m3/s, a srednja
visina pada 46 m. Srednja godišnja proizvodnja iznosi 175 GWh. Puštena je u
pogon 1954. godine.
48
SANACIJA I MODERNIZACIJA
TEhNIČKEKaraKTErISTIKEhEjajCEII
OSNOVNI PODACI GENERATORI
HE JAJCE II
Broj agregata
Instalirana snaga
Instalirani protok
Tehnički minimum
Srednja godišnja proizvodnja
Stupanj korisnoga djelovanja agregata(nt X ng X ntr)
Energija od 1 m3 vode
Količina vode za 1 kWh
Biološki minimum
Srednji godišnji dotok
Energetska vrijednost akumulacije
Volumen akum. do kote norm. uspora (ukupna)
Korisni volumen akumulacije
Bruto pad - maksimalni
Bruto pad - normalni
Bruto pad - minimalni
Kota donje vode
Tip
Proizvođač
Godina stavljanja u pogon
Prividna snaga
Faktor snage (cos φ)
Maksimalna reaktivna snaga
Nominalni stupanj iskorištenja
Napon statora
Način hlađenja statora
Način hlađenja rotora
Broj polova
Tip
Proizvođač
Instalirana snaga
Tehnički minimum
Instalirani protok
Minimalni protok
Broj obrtaja - nominalni
Broj obrtaja - pobjega
Stupanj iskorištenja, nom.
Dijametar pokretača
Materijal pokretača
Maksimalna radna kota
Maksimalna radna kota
Kota katastrofalnih voda
Duljina dovodnoga tunela
Promjer dovodnoga tunela
Srednji pad
Instalirani protok za jedan agregat
3
30
79,8
5,5
175
81
0,103
9,7
0
67
0,13
2,1
1,3
49
46
39
279,8
trofazni sinkroni
Končar
1954
12,5
0,8
7,5
97
6,3
zrak (hlađen vodom)
zrak
24
Francis
Voith + Litostroj
10
5,5
26,6
14,6
250
355
90
1460
nehrđajući čelik
328,5
321,5
331,1
2804
5,5
42,5
26,6
MW
m3/sec
MW
GWh
%
kWh
m3
m3/sec
m3/sec
GWh
hm3
hm3
m
m
m
m.n.m
MVA
MVAr
%
kV
Elektrana se postupno revitalizira.
2000.-2001. Zamjena staroga sustava električnih zaštita agregata i dalekovoda i ugradnja novoga 35 kV rasklopnoga
postrojenja.
2001. Zamjena hidrauličke jedinice vodostana.
2003. Ugradnja nove upravljačke, kontrolne i regulacijske
opreme agregata.
2004. Sanacija 35 kV dalekovoda.
2005. Zamjena sustava istosmjernog napajanja.
2006. Zamjena opreme 0,4 kV postrojenja; pražnjenje akumulacijskog jezera; zamjena sustava uzbude sa analognim regulatorima s novim, u tom trenutku, na tržištu
najmodernijim sustavom uzbude generatora s digitalnim regulatorom napona.
2005, 2006. i 2010. Kapitalni remonti na sva tri agregata.
2007. Ugrađena je hidraulička čistilica na ulaznoj građevini;
automatizacija sustava tehničkoga promatranja brane.
2008. Zamjena sustava klimatizacije i instaliranje sustava za
odvlaživanje.
2009. Sanacija i automatizacija krana; sušenje i filtriranje ulja
i sušenje aktivnog dijela blok-transformatora.
2009.-2012. Zamjena kućnih transformatora.
2008.-2010. Remont pomoćnih i glavnoga zatvarača optočnoga tunela.
2011. Remont zatvarača ulazne građevine; sanacija pristupnoga mosta.
Planira se zamjena sva tri blok-transformatora.U cilju produljenja životna vijeka elektrane, te većega i boljega elektroenergetskoga iskorištenja postrojenja izrađena je projektna dokumentacija za revitalizaciju HE Jajce II. Revitalizacijom je planirana zamjena opreme u hidroelektrani (turbina, generator,
rashladni sustav i itd.), nadvišenje brane za 3 m te izgradnja
male hidroelektrane na optočnom tunelu.
MW
MW
m3/sec
m3/sec
obr/min
obr/min
%
mm
m.n.m
m.n.m
m.n.m
m
m
m
m3/sec
49
DISTRIBUCIJA ELEKTRIČNE ENERGIJE
Podatci o trafostanicama
Rasklopnica
Ukupan broj TS
Instalirana snaga
Dužina ZV
Dužina PV
Ukupna dužina
Dužina ZV
Dužina PV
Ukupna dužina
Dužina ZV
Dužina PV
Ukupna dužina
NN 0,4 kV vodovi
N
[MVA]
N
[MVA]
N
[MVA]
N
N
[MVA]
[km]
[km]
[km]
[km]
[km]
[km]
[km]
[km]
[km]
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
9
10
11=9+10
12
13
14=12+13
15
16
17=15+16
DP JUG
0
0
10
31
0
0
5
2.472
724,025
202,172 1,055 203,227 2.333,196 642,888 2.976,084 4.695,920 540,295 5.236,215
DP CENTAR
0
0
3
18,5
3
1,65
0
743
228,350
58,970 2,030 61,000
585,910 115,850
701,760
DP SJEVER
0
0
3
36
0
0
0
302
84,710
20,000 1,000 21,000
226,500
52,700
279,200
Sveukupno
0
0
16
85,5
3
1,65
5
3.517 1.037,085 281,142 4,085 285,227 3.145,61 811,44
3.957,04
Cilj je poslovanja toga organizacijskoga dijela distribucijsku
mrežu i njezino upravljanje kontinuirano poboljšavati kroz rekonstrukciju i izgradnju novih kapaciteta kao i elektrifikaciju
područja u kojima djeluje.
Prve godine svoga djelovanja djelatnost Distribucije električne energije bila je usmjerena na rekonstrukciju i sanaciju
ratom porušenih i devastiranih objekata. Sanacija i rekonstrukcija financirane su vlastitim sredstvima i sredstvima međunarodnih organizacija u suradnji s lokalnim općinskim vlastima u
cilju osiguranja uvjeta za povratak raseljenih i izbjeglih.
Za osiguranje optimalnih uvjeta rada i poslovanja kontinuirano su rekonstruirani i izgrađeni distribucijski objekti i mreža,
te poslovni objekti i skladišta.
Projekt III. elektrifikacije
Kroz projekt III. elektrifikacije, studeni 2004.godine – kolovoz
2006. godine, izvršena je rekonstrukcija distribucijskih objekata
50
SN 10(20) kV vodovi
Instalirana snaga
SN 35 kV vodovi
Ukupan broj TS
TS 10(20)/0,4 kV
Instalirana snaga
TS X/10(20) TS 35/10(20)
10(20)
TS 35/04 kV
kV
kV
kV
Ukupan broj TS
Distribucijsko
područje
Podatci o elektroenergetskim vodovima
Instalirana snaga
distribucije, Distribucijsko područje Jug, Distribucijsko područje
Centar i Distribucijsko područje Sjever.
Distribucija raspolaže s 11.668 kilometara distributivne
zračne i podzemne mreže, naponske razine 10, 20 i 0,4 kV,
te 285 kilometra 35 kV mreže. Ukupna instalirana snaga distribucijskih trafostanica TS 35/10(20) kV iznosi 85,5 MVA, a TS
10(20)/0,4 kV 1.037 MVA. Ukupan je broj TS-ova 3.543. O
kvalitetnoj isporuci električne energije brine se 991 uposlenik
Distribucije električne energije.
Ukupan broj TS
U Distribuciji električne energije obavljaju se poslovi distribucije električne energije do potrošača, poslovi eksploatacije,
redovitoga (pregledi, revizije i remonti vodova i postrojenja) i
investicijskoga održavanja distribucijskih vodova i postrojenja,
pripadajući poslovi telekomunikacija i informacijskoga sustava,
te drugi poslovi sukladno Pravilniku o unutarnjoj organizaciji JP
Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar.
Osnovnu unutarnju organizaciju Distribucije električne
energije čine organizacijski dijelovi Ured izvršnog direktora
TEHNIČKI PODATCI O ELEKTROENEGETSKIM OBJEKTIMA DISTRIBUCIJSKIH MREŽA
1.850,740 125,170 1.975,910
476,000
23,500
499,500
7.022,660 688,965 7.711,625
u iznosu oko 12,5 milijuna KM. Projekt je obuhvaćao osam
transformatorskih stanica 10(20)/0,4 kV montažno-betonskoga tipa, dvadeset devet stupnih transformatorskih stanica
10(20)/0,4 kV, oko 55 km srednjonaponskih zračnih i kabelskih
vodova 10(20) i 35 kV- nenaponske razine i oko 200 km niskonaponskih mreža 0,4 kV naponske razine s kućnim priključcima.
Objekti iz sredstava EBRD-a
Kreditnim sredstvima Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD),
u razdoblju od prosinca 2006. godine do ožujka 2009. godine,
u izgradnju i rekonstrukciju distribucijskih objekata JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar investirala je oko 33 milijuna KM. Tim je
sredstvima financirana izgradnja dvije trafostanice 35/x kV i jedan
35 kV dalekovod, rekonstrukcija i izgradnja većega broja dalekovoda 10(20) kV naponske razine s čelično-rešetkastim stupovima,
izgradnja i rekonstrukcija većeg broja 10(20) kV zračnih i kabelskih
mreža, izgradnja i rekonstrukcija rasklopnica 10(20) kV naponske
51
razine, te rasklopnica koje posjeduju transformaciju, izgradnja
i rekonstrukcija većega broja transformatorskih stanica prijenosnog omjera 10(20)/0,4 kV, bilo da se radi o zidanim objektima
ili stupnim trafostanicama. Izgrađen je i rekonstruiran veći broj kilometara niskonaponske zračne i kabelske mreže. Ukupno je tim
ugovorom bilo obuhvaćeno 212 distribucijskih objekata. Izvršena
je ugradnja i montaža 58 komada daljinski upravljivih i nadziranih
rastavnih sklopki (SECTOS-a).
Iz istoga je kreditnog aranžmana financirana nabava i implementacija AMR centra, kao i nabava oko 3000 komada suvremenih elektroničkih brojila i prateće opreme u iznosu oko 4
milijuna KM.
KM. Financirana je rekonstrukcija i izgradnja dalekovoda
10(20) kV naponske razine na čelično-rešetkastim stupovima, izgradnja i rekonstrukcija većega broja 10(20) kV zračnih i kabelskih mreža, rekonstrukcija nekoliko rasklopnica,
izgradnja i rekonstrukcija većega broja transformatorskih
stanica prijenosnog omjera 10(20)/0,4 kV, bilo da se radi o
zidanim objektima ili stupnim trafostanicama. Izgrađen je
i rekonstruiran veći broj kilometara niskonaponske zračne i
kabelske mreže. Ukupno je tim ugovorom bilo obuhvaćeno
225 distribucijskih objekata. Također je izvršena ugradnja i
montaža 10 komada daljinski upravljivih i nadziranih rastavnih sklopki (SECTOS-a).
OBJEKTI IZ SREDSTAVA EIB-a
PrOjEKTdaLjINSKOGaOČITaNja
- AMR SUSTAV
Kreditnim sredstvima Europske investicijske banke (EIB), u
razdoblju od srpanja 2009. godine do ožujka 2011. godine,
u izgradnju i rekonstrukciju distribucijskih objekata JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar investirala je oko 21 milijun
52
Nova tehnološka rješenja elektroničkih brojila električne energije omogućuju primjenu suvremenih načina komunikacije i
prihvata parametara kvalitete električne energije, pohranjivanje i analizu bez pristupa čovjeka brojilu.
Taj je projekt omogućio: automatsko očitavanje brojila, daljinsko isključenje i uključenje, upravljanje prekidima, praćenje
kakvoće električne energije, upravljanje kupčevom potrošnjom, lakše praćenje gubitaka, detekcija manipulacije mjernim
uređajem, praćenje osobne potrošnje putem Interneta.
Također su smanjeni troškovi očitanja, smanjeni su gubitci i
omogućeno je praćenje parametara kvalitete električne energije. Postupak je isključenja jednostavniji i učinkovitiji, a ubrzan
je i postupak obračuna i ispostave računa.
Nastavljene su aktivnosti na ugradnji brojila s daljinskom
komunikacijom i uključivanjem u sustav daljinskoga očitanja
(AMR sustav), izvršena je zamjena velikoga broja starih mjernih
uređaja novim uređajima kod kupaca kojima se potrošnja električne energije registrira na srednjemu naponu. Jedinstvena se
baza daljinski očitavanih mjernih mjesta kupaca kontinuirano
povećava i trenutačno sadrži mjerne podatke za oko 10.000
obračunskih mjernih mjesta.
Osim redovitih aktivnosti na smanjenju distributivnih gubitaka kroz različite vrste kontrola provodi se kontinuirano
premještanje mjernih mjesta i priključaka te se razvija sustav
daljinskoga očitanja u svim kategorijama potrošnje.
PROJEKT- SCADA SUSTAV
U cilju osiguranja pouzdanosti isporuke električne energije u
elektrodistributivnomu sustavu, JP Elektroprivreda HZ HB d.d.
Mostar pristupa automatizaciji elektrodistributivne mreže uvođenjem telekomunikacijskih i informatičkih tehnologija u proces nadzora i upravljanja sustavom.
Uložena su znatna sredstva u modernizaciju primarne i sekundarne opreme, te širenje telekomunikacijske mreže, kako
bi se pripremila za uvođenje novijih tehnologija automatskoga
vođenja elektrodistributivnoga sustava.
Izgrađena su nova postrojenja i rekonstruiran je veći broj postojećih postrojenja na 35 i 10 kV naponskoj razini. Ukupna duljina ugrađenih optičkih vodova bitno je povećana, te je postavljeno 68 daljinski upravljivih i nadziranih rastavnih sklopki (DUNRS).
Radi iskorištavanja šire funkcionalnosti DUNRS-a, implementirana
su tri sustava daljinskoga vođenja (mini SCADA) u distribucijske
dispečerske centre u Pogonima Mostar, Grude i Livno.
Kao dio priprema JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar ulazi
u nabavu projektne dokumentacije za izradu koncepcijskoga,
analitičkoga i tehničkoga rješenja izrade SCADA/DMS/OMS sustava s komunikacijskom opremom. Projektna dokumentacija
dat će detaljan uvid u opseg tehničkih mogućnosti primjene
daljinskoga vođenja u elektrodistributivnom sustavu JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, detaljnu sliku postojećega stanja
opreme namijenjene daljinskome vođenju i detaljan opis mogućnosti nadogradnje opreme i proširenja postojećih sustava
do željene funkcionalnosti sustava daljinskoga vođenja.
Za realizaciju toga projekta potpisan je ugovor s KfW bankom, pri
čemu su kreditom osigurana sredstva
u iznosu oko 12,5 milijuna KM, dok
grant sredstva iznose oko 2 milijuna
KM. Provedba bi trebala biti u sljedećih pet godina.
PROJEKT - GIS/TIS SUSTAV
Cijeneći bitnost uspostave jedinstvene tehničke i prostorne baze
podataka neophodne za svakodnevni rad, analizu i izvještavanje o
svim informacijama položaja i stanja
elektroenergetske infrastrukture, te
svih događaja vezanih za energetsku
infrastrukturu na bazi stvarnoga prostora JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar kroz organizacijsku
jedinicu Distribucija električne energije krenula je u provedbu
tehničkoga/geo-informacijskoga sustava (GIS/TIS).
Provedbom toga sustava omogućit će se: uspostava jedinstvene tehničke i prostorne baze podataka o elektroenergetskim objektima, centralizacija i unifikacija podataka za elektroenergetsku infrastrukturu, stvaranje pretpostavki za primjenu
sustava u cilju:
• Planiranja i razvoja mreže,
• Planiranja i vođenja poslova održavanja mreže,
• Analize mreža,
• Nadzora i upravljanja mrežom,
• Upravljanja dokumentima koji se odnose na stanje i događaje vezane za elektroenergetske mreže i postrojenja,
uvođenje standardizacije procesa, održavanje i unaprjeđenje sustava kvalitete, dostupnost i transparentnost
podataka, te smanjenje troškova poslovanja.
53
ELEKTROENERGETSKE STUDIJE RAZVOJA
dISTrIBUCIjSKIhPOdrUČja
U suradnji s eminentnim institutima iz susjednih država izrađene su ili su u fazi izrade elektroenergetske studije razvoja distribucijskih područja općina na kojima djeluje Distribucija električne energije, za razdoblje do 2020. godine, a sve na temelju
Integralne studije razvoja JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar
od 2006. godine do 2010. godine s projekcijom na 2020. godinu. Osim navedenoga, u fazi izrade su studije:
• Perspektiva i tehno-ekonomski uvjeti prelaska distribucijske mreže na 20 kV-ni pogonski napon i
• Plan prelaska distribucijske mreže s 10 kV na 20 kV pogonski napon Poslovnice Elektro Grude.
U posljednje je vrijeme sve veći broj zahtjeva za priključenje na elektrodistribucijsku mrežu objekata koji će električnu
energiju proizvoditi iz obnovljivih izvora energije. Cijeneći ozbiljnost situacije i očekujući ekspanziju u tom području naručena je studija Utjecaj distribuirane proizvodnje (elektrana) na
distribucijsku mrežu, čiji se završetak očekuje početkom 2013.
godine.
1500000
GubitciMWh
MW
Gubitci
1200000
Fakturirano MWh
MW
Fakturirano
PreuzetoMWh
MW
Preuzeto
900000
600000
0
54
1995
1996
1997
1998
1999
2000
2001
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2008
2009
2010
2011
300000
OSTALO
OSTVARENE INVESTICIJE 1994. - 2011.
Distribucija električne energije ispunila je sve obveze preuzete
iz Memoranduma o priključenju povratnika i Memoranduma
o razumijevanju i suradnji na elektrifikaciji lokacija/objekata
realiziranoga povratka, kojega je JP Elektroprivreda HZ HB d.d.
Mostar bila potpisnicom.
Distribucija električne energije čini sve da svojim korisnicima
pruži kvalitetnu uslugu te omogući nepristran i nediskriminirajući pristup distribucijskoj mreži, uvažavajući Odredbe europske
norme EN 50160 i otvaranje tržišta u 2015. godini.
Po završetku rata obnavljali su se i izgrađivali distribucijski
objekti u cilju normalizacije života, kao i stvaranje preduvjeta
za gospodarski rast i razvoj. Osim vlastitih sredstava, važan doprinos u ostvarenju toga cilja dali su razni donatori među kojima se ističu vlade: SAD-a, Velike Britanije, Španjolske, Japana,
Kanade Austrije i Italije.
Također, korištena su i kreditna sredstva Svjetske banke (WB)
i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD).
GUBITCINadISTrIBUCIjSKOjMrEžI
OSTVARENJE INVESTICIJA 1994. - 2011. GODINE
Godina
Preuzeto
MWh
Fakturirano
MWh
Gubitci
MWh
Gubitci
%
1995.
771.121
522.848
248.273
32,20
1996.
885.803
604.981
280.822
31,70
1997.
938.448
667.478
270.970
28,87
1998.
1.023.444
742.774
280.670
27,42
1999.
1.084.719
810.187
274.532
25,31
2000.
1.103.685
820.958
282.727
25,62
2001.
1.150.943
843.024
307.919
2002.
1.152.009
871.189
2003.
1.209.827
2004.
1.222.955
Vlastita sredstva
Krediti
Donacije
Trećeosobe
(općineidr.)
Ukupno
1994.
2.195.813,00
1995.
6.948.648,00
1996.
4.077.547,00
2.038.770,00
119.104,00
6.235.421,00
1997.
9.367.173,00
1.825.173,00
1.296.513,00
12.488.859,00
1998.
8.753.043,00
8.430.757,00
1.458.119,00
18.641.919,00
1999.
9.699.892,00
410.402,00
11.555.009,00
802.900,00
22.468.203,00
2000.
8.972.803,00
955.895,00
9.359.407,00
240.373,00
19.528.478,00
26,75
2001.
6.574.993,00
109.301,00
16.085.314,00
31.826,00
22.801.434,00
280.820
24,38
2002.
4.242.765,00
10.669.275,00
64.083,00
14.976.123,00
935.176
274.651
22,70
2003.
3.742.683,00
2.575.148,00
974.838,00
7.292.669,00
962.276
260.679
21,32
2004.
5.816.042,00
3.849.567,00
2005.
19.931.060,00
2006.
6.202.632,00
4.509.230,00
2007.
10.151.476,00
2008.
10.339.708,00
2009.
2005.
1.232.561
986.557
246.004
19,96
2006.
1.277.918
1.015.530
262.388
20,53
2007.
1.302.239
1.057.824
244.415
18,77
2008.
1.339.851
1.096.773
243.078
18,14
2009.
1.349.972
1.107.783
242.189
17,94
2010.
1.362.930
1.137.670
225.260
16,53
2011.
1.363.060
1.160.624
202.436
14,85
Zbog ratnih okolnosti ne raspolaže se podatcima za razdoblje 1991.-1993.
428.073,00
10.093.682,00
1.720.494,00
21.651.554,00
145.000,00
10.856.862,00
17.039.680,00
57.480,00
27.248.636,00
15.239.228,00
232.243,00
25.811.179,00
8.190.774,00
11.141.137,00
94.500,00
19.426.411,00
2010.
7.580.289,00
19.625.281,00
27.205.570,00
2011.
24.598.283,00
1.184.190,00
25.782.473,00
Ukupno
148.241.163,00
87.308.334,00
49.294.430,00
7.665.546,00
301.653.934,00
Zbog ratnih okolnosti ne raspolaže se podatcima za razdoblje 1991.-1993.
55
OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM
Organizacijski ustroj
Opskrba električnom energijom noviji je organizacijski dio, utemeljen 2006. godine kao odvojen organizacijski dio u okviru JP
Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar.
Prema prirodi svoga poslovanja, taj je dio najizloženiji široj
javnosti, a u njemu su osnovna poslovna načela: timski rad i
stalna i nepristrana komunikacija s kupcima električne energije. Poštivanje je tih načela preduvjet za ostvarenje dobrih poslovnih rezultata, odnosno visokoga stupnja naplate.
U Opskrbi električnom energijom obavljaju se:
• poslovi vezani za opskrbu električnom energijom tarifnih
kupaca,
• poslovi obrade obračunskih elemenata radi isporuke
električne energije,
• poslovi obračuna potrošnje električne energije,
• poslovi ispostave računa kupcima i
• poslovi naplate obračunate električne energije.
O kvalitetnom i učinkovitom obavljanju djelatnosti opskrbe
električnom energijom brinu se uposlenici Opskrbe, a kojih je
na dan 31. prosinca 2011. godine bilo 373.
Tijekom 2012. godine Opskrba je uspješno pružala svim
svojim kupcima kvalitetnu i pouzdanu uslugu opskrbe električnom energijom.
Osnovnu unutarnju organizaciju Opskrbe električne energije
čine organizacijski dijelovi:
• Ured izvršnoga direktora opskrbe,
• Služba za odnose s kupcima,
• Opskrbno područje Jug,
• Opskrbno područje Centar,
• Opskrbno područje Sjever.
Opskrbna područja obavljaju svoju djelatnost kroz sektore,
pogone, službe i poslovnice.
56
Svako opskrbno područje ima sljedeće sektore:
• Sektor za obračun,
• Sektor za naplatu,
• Sektor za ekonomske poslove,
• Sektor za pravne, kadrovske i opće poslove i
• Sektor za poslovno-informacijski sustav.
HEPBilling sustav
Prilagođavajući se zahtjevima suvremenoga poslovanja i na
području informacijskih tehnologija Opskrba električnom energijom u svome radu koristi sustave za obračun i fakturiranje
električne energije – Hepbilling, i sustav za poslovno izvješćivanje - biNs2.
Sustav HEPBilling podržava poslovne procese obračuna,
fakturiranje i naplate električne energije, a implementiran je
2006. godine u svim poslovnicama organizacijske jedinice
Opskrbe električnom energijom. Izgrađen je u troslojnoj arhitekturi i na Oracle platformi (Oracle Database Server 9 i R2 i
Oracle Application Server 10g).
Aplikacija je napisana u Oracle Forms programskome jeziku, dok je sigurnost produkcijskih podataka riješena kroz standardne sigurnosne funkcionalnosti Oracle baze.
HEP Billing se svake godine kontinuirano nadograđuje sukladno
potrebama korisnika. Tim sustavom napravljen je važan iskorak
57
u modernizaciji i unapređenju poslovanja u okviru opskrbne
djelatnosti. Informatizirani su poslovni procesi, izbjegnuta decentraliziranost starih sustava, postignuta bolja učinkovitost u
radu uposlenika, te osjetno poboljšano praćenje strukture potraživanja i naplate dugovanja.
biNs2 sustav
Sustav za poslovno izvješćivanje biNs2 sustav uveden je početkom 2008. godine i predstavlja nadogradnju Hepbilling sustava sa izvještajnim modulom. Podloga mu je Oracle BI Standard Edition platforma. Njegova fleksibilnost omogućava brzo
i učinkovito korištenje podataka, dok svojim performansama
pridonosi ekonomičnosti i efikasnosti poslovanja navedenih
opskrbnih aktivnosti.
Aktivnosti odnosa s kupcima
Za Opskrbu električnom energijom, a u skladu s poslovnom
politikom kupci su u središtu poslovnoga interesa, a čime se i
cijela strategija poslovanja prilagođava tome segmentu. U posljednje se vrijeme kontinuirano radi na intenziviranju i poboljšanju cjelokupne komunikacije s kupcima kroz razvoj svih
vidova podrške, a prije svega kroz poboljšanje poslova informiranja kupaca te poboljšanja kvalitete pisane, elektroničke i
telefonske korespondencije.
Ta je mrežna usluga besplatna i namijenjena je fizičkim osobama, odnosno kupcima JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar
iz kategorije potrošnje - kućanstvo.
Putem internetskoga pristupa kupcima dostupan je pregled
njihove ostvarene potrošnje električne energije, očitanja brojila, stanja računa i uplata u posljednjih 12 mjeseci kao i pregled
trenutačnoga stanja duga.
Uvođenje provjere stanja računa putem mrežne stranice
ostvarilo je brojne pozitivne reakcije kupaca, posebice onih koji
žive u inozemstvu, koji su od uvođenja te usluge u mogućnosti
brže i jednostavnije doći do traženih informacija.
Informativni centar za kupce
Informativni centar za kupce u funkciji je od 1. srpnja 2011.
godine kojim se želi održati kontinuirani kontakt i unaprijediti
odnose s kupcima i njihovo pravodobno informiranje.
Rad Informativnoga centra temelji se na pružanju točnih i
jasnih informacija, pomoći i usmjeravanju kupaca, te brzom i
stručnom reagiranju na njihove specifične potrebe, pri čemu
se registriraju svi kontakti, prikupljaju i analiziraju podatci o
podnesenim i riješenim zahtjevima kupaca. Putem besplatnoga telefonskog broja 080 080 001 kupci su u mogućnosti
stupiti u izravni kontakt s našim agentima svakim radnim
danom od 7.00 do 15.30 sati i tako dobiti sve potrebne informacije i objašnjenja. Osim toga, 24 sata dnevno kupcima
je dostupna i opcija ostavljanja poruka u glasovnom pretincu, koji se potom obrađuju u najkraćim mogućim rokovima.
Kupci mogu i putem e-maila: [email protected] uputiti
primjedbu, prijedlog, sugestiju, ideju ili pohvalu, izraziti mišljenje o načinu rada i pružanja usluga, prijaviti neovlaštenu
potrošnju i sl.
ostvarena prosječna cijena pf/kWh kupaca na distribucijskim naponskim razinama
20
Ostvarena prosječna
cijena pf/kWh kupaca
na distribucijskim
naponskim razinama
18
16
14
12
Mrežna usluga
- Provjera stanja računa
Uzimajući u obzir važnost kvalitetnoga vođenja brige o kupcima JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar uvela je 2010. godine
mrežnu uslugu pod nazivom Provjera stanja računa koja kupcima omogućava brz i jednostavan pregled informacija.
58
10
2006
2007
2008
2009
2010
2011
Godina
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
Ostvarena prosječna cijena pf/kWh kupaca na distribucijskim
naponskim razinama
14,02
14,52
15,66
15,61
15,41
15,29
59
Broj kupaca PREMA kategorijama potrošnje
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
35 kV
3
3
3
3
3
3
0,00
10 kV
100
111
119
125
140
151
0,08
Kućanstva
166.518
165.777
167.101
168.736
169.851
171.156
91,21
Ostala potrošnja
14.920
14.636
14.870
14.847
14.689
14.683
7,83
Javna rasvjeta
1.232
1.323
1.474
1.484
1.611
1.649
182.773
181.850
183.567
185.195
186.294
187.642
Ukupno
% 2011.
0,88
100,00
broj kupaca PREMA opskrbnim područjima
OP Jug
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
120.159
118.406
119.371
120.387
121.063
122.010
65,02
% 2011.
OP Centar
45.974
46.609
47.190
47.542
47.937
48.242
25,71
OP Sjever
16.640
16.835
17.006
17.266
17.294
17.390
9,27
Ukupno
182.773
181.850
183.567
185.195
186.294
187.642
100
IV. LJUDSKI POTENCIJALI
JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar na 31.12.1011. upošljava 1.880 uposlenika od čega ih je više od 500 visoke i više
stručne spreme.
Nastavljena je praksa prijama određenoga broja pripravnika radi stjecanja iskustava u struci kao i stipendiranja studenata
različitih zanimanja i edukacije uposlenih kroz različite oblike
stručnoga usavršavanja.
Takav način upravljanja ljudskim potencijalom omogućuje
bolje usklađivanje rada s modernijim i profitabilnijim poslovanjem, a čiji je krajnji rezultat uspješnije izvršavanje radnih
zadataka.
Broj uposlenih na dan 31.12.
1800
1600
1400
1200
1000
800
600
400
2011
2010
2009
2008
2007
2006
2005
2004
2003
2002
2001
2000
1999
0
1998
200
1997
975
1.154
1.348
1.462
1.501
1.618
1.698
1.744
1.781
1.739
1.726
1.799
1.558
1.615
1.729
1.752
1.815
1.880
1996
1994.
1995.
1996.
1997.
1998.
1999.
2000.
2001.
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2000
1995
Broj uposlenih na
dan 31.12.
1994
Godina
Zbog ratnih okolnosti ne raspolaže se podatcima za razdoblje 1991.-1993.
60
61
Starosna struktura
ispod 30 godina
KVALIFIKACIJSKA STRUKTURA UPOSLENIH U 2011.
Proizvodnja
el.energije
31.12.
2011.
Distribucija
el.energije
31.12.
2011.
Opskrba
el.energijom
31.12.
2011.
Direkcija Društva i
ost.org. jedinice
31.12.
2011.
55
116
60
52
UKUPNO
31.12.
2011.
283
Struktura
u%
PREGLED UPOSLENIKA PREMA STAROSNOJ STRUKTURI U 2011.
Stupanj
obrazovanja
15
Proizvodnja
el.energije
Distribucija
el.energije
Opskrba
el.energijom
Direkcija Društva i ost.
organ.
jedinice
UKUPNO
31.12.
2011.
31.12.
2011.
31.12.
2011.
31.12.
2011.
31.12.
2011.
Struktura u %
od 30-39 godina
89
222
102
40
453
24
NK
31
37
4
1
73
3,9
od 40-49 godina
107
300
109
29
545
29
PK
2
14
3
0
19
1,0
od 50-59 godina
149
240
93
33
515
27
KV
65
160
38
4
267
14,2
132
242
178
18
570
30,3
preko 60 godina
40
33
9
2
84
5
SSS
Ukupno
440
911
373
156
1880
100
VK
74
267
52
1
394
21,0
VŠ
30
53
21
12
116
6,2
VSS
102
134
76
117
429
22,8
Direkcija Društva i ost.
Opskrba el.energijom
org. jedinice
31.12.
31.12.
2011.
2011.
Starosna struktura
Proizvodnja
el.energije
31.12.
2011.
Distribucija
el.energije
31.12.
2011.
ispod 10 godina
98
234
114
88
UKUPNO
31.12.
2011.
534
Struktura
u%
PrEGLEdUPOSLENIKaPrEMaradNOMESTažUU2011.
Mr
3
4
1
2
10
0,5
Dr
1
0
0
1
2
0,1
Ukupno
440
911
373
156
1.880
100
29
od 10-19 godina
126
298
127
34
585
31
od 20-29 godina
98
229
86
24
437
23
od 30-35 godina
73
99
28
7
207
11
preko 35 godina
45
51
18
3
117
6
Ukupno
440
911
373
156
1880
100
35
30,3
30
25
22,8
21,0
20
14,2
15
10
6,2
3,9
5
1,0
0,5
0,1
0
NK
62
PK
KV
SSS
VK
VŠ
VSS
Mr
Dr
63
v. FINANCIJSKI POKAZATELJI
U nastavku je prikaz financijskih pokazatelja za razdoblje
1994.-2011.
Godina
Ukupan prihod
(KM)
Ukupan rashod
(KM)
Bruto dobit (+) /
gubitak (-)
(KM)
1994.
41.822.577
47.472.325
-5.649.748
1995.
73.840.192
68.388.846
5.451.346
1996.
112.015.639
111.319.730
695.909
1997.
148.277.000
147.975.000
302.000
1998.
129.691.000
123.818.000
5.873.000
1999.
139.112.321
138.314.522
797.799
2000.
145.411.621
144.873.886
537.735
2001.
197.778.869
196.775.737
1.003.132
2002.
171.245.078
170.551.115
693.963
2003.
198.460.305
233.707.792
-35.247.487
2004.
279.180.918
299.446.696
-20.265.778*
2005.
304.906.244
299.690.519
5.215.725
2006.
370.258.137
369.255.918
1.002.219
2007.
345.499.374
404.770.467
-59.271.093
2008.
339.296.892
331.963.761
7.333.131
2009.
311.864.900
288.520.999
23.343.901
2010.
382.991.119
342.244.604
40.746.515
2011.
364.983.193
379.977.868
-14.994.675
* Gubitak nastao nakon provedene revalorizacije (31.12.2004.)
Zbog ratnih okolnosti ne raspolaže se podatcima za razdoblje 1991.-1993.
64
SAP sustav - Projekt FMIS
JP Elektroprivreda HZ HB d. d. Mostar je prvo elektroprivredno
poduzeće u regiji koje je uvelo SAP sustav kao informatičku podršku poslovnim procesima.
SAP sustav je pušten u produktivni rad 2009. godine,
uspješnom provedbom Projekta FMIS.
Postignut je osnovni cilj uvođenja ERP sustava, a to je integriranosti poslovnih procesa nabave, upravljanja materijalima,
financija, vođenja stalne imovine, kontrolinga itd.
Poduzeće već četvrtu godinu posluje na transparentnome
sustavu (postignuta je bolja vidljivosti i usklađenost poslovnih
procesa) na zadovoljstvo svih korisnika informacija osobito revizorskih kuća.
Instalirani SAP R/3 moduli
Središnji sustav temelji se na SAP R/3 sustavu.
Sustav obuhvaća sljedeće SAP R/3 module, koji pokrivaju
pojedine segmente poslovanja:
• FI - Financijsko računovodstvo: glavna knjiga (GL), saldakonti kupaca (AR), saldakonti dobavljača (AP), upravljanje kreditima (kroz AP);
• FA - Računovodstvo stalnih sredstava (FA);
• CO - Upravljačko računovodstvo;
• MM - Upravljanje materijalima: nabava (PC), planiranje
potreba materijala (MRP); upravljanje zalihama i logistička verifikaciju računa;
• SD - Prodaja i Distribucija, pokriva samo prodajne aktivnosti usluga.
SAP ima razvijena sučelja za učitavanje elektroničkih izvoda za
obračun plaća (KEP), za obračun i naplatu električne energije (Biling) i za elektroničku razmjenu podataka (dnevnih izvoda i platnih
naloga) putem internet bankarstava s komercijalnim bankama.
65
Pregled bruto dobiti i gubitka po godinama
(KM)
OSTVARENE INVESTICIJE I VRIJEDNOST
IMOVINE 1994.- 2011.
Ukupno ostvarene investicije 1994.-2011.
50000000
80000000
40000000
30000000
20000000
70000000
Godina
Ukupno ostvarene
investicije
60000000
1994.
12.279.225
558.684.864
50000000
1995.
21.372.290
577.714.000
1996.
27.216.066
663.473.000
1997.
70.641.365
704.703.000
1998.
52.541.365
880.663.000
1999.
53.290.637
928.669.760
2000.
61.634.391
936.242.963
2001.
40.007.103
959.942.308
2002.
46.264.764
1.000.084.725
2003.
67.450.871
973.447.718
2004.
62.215.032
996.292.275
2005.
45.268.648
1.357.248.605
2006.
40.058.630
1.170.161.795
2007.
63.605.180
1.152.140.047
2008.
72.591.576
1.181.281.837
2009.
73.841.158
1.203.081.912
2010.
59.390.013
1.250.572.538
2011.
48.099.453
1.234.808.706
2011
2010
2009
2008
2007
2006
2005
2004
2003
2002
2001
1999
2000
1998
1997
1996
-10000000
1995
0
1994
10000000
-20000000
40000000
30000000
-30000000
Ukupan prihod, rashod i bruto dobit/gubitak po godinama
(KM)
500000000
Ukupan prihod (KM)
1500000000
2011
2009
2010
2007
2008
2005
2006
2004
2002
2003
2001
2000
1999
1997
1998
-60000000
1995
10000000
1996
-50000000
1994
20000000
-40000000
Vrijednost imovine 1994.-2011.
Bruto dobit (+) /gubitak (-) (KM)
Ukupan rashod (KM)
1200000000
400000000
300000000
Vrijednost imovine
900000000
200000000
600000000
100000000
300000000
0
66
2011
2009
2010
2007
2008
2006
2005
2004
2003
2002
2001
2000
1999
1997
1998
1996
1995
1994
2011
2010
2009
2008
2007
2006
2005
2003
2004
2002
2001
1999
2000
1998
1997
1996
1995
0
1994
-100000000
Zbog ratnih okolnosti ne raspolaže se podatcima za razdoblje 1991.-1993.
67
VI. PLANIRANI
PROZVODNI OBJEKTI
ukupna naplata el.energije (%) 1994.-2011.
120
100
Za osiguranje vlastitoga razvoja i napretka kao i potreba kupaca, JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar dulji niz godina radi na
projektima energetskoga korištenja obnovljivih izvora: vjetra,
vodnih resursa i fosilnih goriva.
Vrše se pripreme i za korištenje potencijala solarne energije kao i moguće plinofikacije područja na kojem djeluje
Poduzeće.
80
60
40
20
0
Godina
Ukupna naplata
el.energije (%)
1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.
38,60 47,37 69,10 72,00 68,6 83,99 90,20 63,55 90,18 94,62 95,09 96,40 97,34 99,95 97,83 100,66 96,83 102,88
prosječna cijena el. energije za ukupnu potrošnju (pf/kWh) 1994.-2011.
14
Instalirana snaga
Proizvodnja
Vrijeme realizacije
projekata
Investicija
MW
GWh
god.
Mil. €
čovjek/godina
radno mjesto
TERMOELEKTRANE
550,00
3.000,00
1.100,00
6.000
790
RiTE Kongora
550,00
3.000,00
1.100,00
6.000
790
HIDROELEKTRANE
162,60
445,70
203,76
2.050
81
Naziv
5
Angažirani radnici
Nova radna mjesta
tijekom izgradnje
CHE vrilo
64,00
242,96
4,5
89,11
400
25
12
CHE Kablić
52,00
73,13
3
58,42
400
25
10
HE Han Skela
12,00
52,00
2
29,50
300
10
HE Ugar ušće
11,60
33,19
2
12,87
350
7
8
HE Vrletna kosa
11,20
22,54
2
6,93
300
7
6
HE Ivik
11,20
21,88
2
6,93
300
7
4
VJETROELEKTRANE
200,00
626,11
316,72
1.270
62
VE Borova Glava
52,00
149,62
3
78,00
350
16
VE Mesihovina
44 - 66
128,53 - 146
3
78,00
300
14
VE Velika Vlajna
32,00
89,36
3
52,72
220
10
VE Poklečani
72,00
258,60
3
108,00
400
22
UKUPNO
912,6
4.071,81
1.620,48
9.320
933
2
0
1994
1995
1996
1997
1998
1999
2000
2001
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2008
2009
2010
2011
Godina
1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.
Prosječna cijena el.en. za
5,80 7,50 10,55 10,95 7,94 7,59 7,39 10,30 8,29 10,20 8,13 8,22 9,00 10,91 13,12 12,23 10,65 11,93
ukupnu potrošnju (pf/kWh)
Zbog ratnih okolnosti ne raspolaže se podatcima za razdoblje 1991.-1993.
68
Strateškim planom i programom za energetiku BiH razvojni
projekti JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar uvršteni su u prioritetne projekte BiH. Prema Odluci Vlade FBiH od 15. veljače 2010.
godine o proglašenju javnoga interesa i pristupanju pripremi i
izgradnji 28 prioritetnih elektroenergetskih objekata u FBiH, JP
Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar nositelj je aktivnosti pripreme
izgradnje i izgradnje 11 prioritetnih elektroenergetskih objekata.
Nisu uvrštene male hidroelektrane (MHE)
69
ENERGETSKO KORIŠTENJE VJETRA
VE MESIHOVINA – POGON U IZGRADNJI
Vjetroelektrana Mesihovina, kod Tomislavgrada, kao prva vjetroelektrana u BiH, imat će 22 vjetroturbine, pojedinačne instalirane snage od 2 do 3 MW, što će činiti ukupnu instaliranu
snagu od 44 do 66 MW ovisno o izboru odnosno snazi pojedine
vjetroturbine. Očekivana godišnja proizvodnja bit će od 128 do
146 GWh električne energije.
Investicija je vrijedna 78 milijuna eura, a financijska sredstva su osigurana potpisanim Ugovorom o projektu i kreditu, te
Ugovorom o financiranju projekta između Njemačke razvojne
banke KfW, Bosne i Hercegovine, Federacije BiH i JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. Kreditna su sredstva: 71 milijuna
eura, 1 milijun eura grant sredstava (za konzultantske usluge) i
vlastita sredstva poduzeća su 6 milijuna eura.
Na međunarodnome natječaju od 13 europskih ponuditelja, odabrana je njemačka tvrtka Fichtner GmbH &CO KG za
konzultanta.
U postupku je izbor isporučitelja opreme, a 2014. godine
planirano je njezino puštanje u pogon.
VE VELIKA VLAJNA
Instalirana snaga vjetroelektrane iznosit će 32 MW, godišnje
će proizvoditi 89,36 GWh, a investicija iznosi 52,72 milijuna
eura.
VEPOKLEČaNI
Instalirana snaga vjetroelektrane iznosit će 72 MW, godišnje
će proizvoditi 258,6 GWh, a investicija iznosi 110,6 milijuna
eura.
70
Sukladno Poslovnom planu za 2010. god. i Odlukama Vlade FBiH intenzivirane su aktivnosti na realizaciji projekta VE
Poklečani.
VE BOROVA GLAVA
Instalirana snaga vjetroelektrane iznosit će 52 MW, godišnje će
proizvoditi 149,62 GWh, a investicija iznosi 78 milijuna eura.
VE Borova glava prostire se na području dvije općine, Livno
(16 vjetroturbina) i Tomislavgrad (10 vjetroturbina) i smještena
je najvećim dijelom na zemljištu u privatnome vlasništvu. 26
lokacija vjetroturbina VE Borova glava predviđene su postojećim rješenjem Studije izvodljivosti koju je izradila NYPSA Madrid
2006. god.
71
ENERGETSKO KORIŠTENJE VODE
snage 11,6 (2x5,8) MW, godišnje će proizvoditi 33,188 GWh,
a investicija iznosi 12,87 milijuna eura.
Predstudiju izvodljivosti izradio je Elektroprojekt d.d. Zagreb
2007. godine.
CHE VRILO
Crpna reverzibilna hidroelektrana Vrilo razvojni je projekt na
području općine Tomislavgrad, koristit će vodne potencijale
Duvanjskoga polja odnosno rijeke Šuice, a za vrijeme smanjenoga dotoka u Duvanjskome polju crpit će vodu iz Buškoga blata u akumulacijski prostor gornjaga bazena, kako bi je mogla
koristiti u vrijeme kada nedostaje energije u sustavu.
Ta će hidroelektrana elektroenergetskome sustavu ponuditi
novu dodatnu proizvodnju vršne energije i pridonijet će smanjenju zagađenja štetnim plinovima.
Energetsko postrojenje Vrilo koristit će bruto pad od oko
155 m od Duvanjskoga polja do Buškoga jezera.
Instalirana snaga iznosit će 64 MW (dvije turbine-crpke
snage po 32 MW) s instaliranim protokom 2x25 m3/s.
Ukupna godišnja proizvodnja električne energije ovisit će o
mogućem broju sati crpnoga rada tijekom dana, te bi za 6 sati
crpljenja iznosila oko 170,58 GWh, a za 12 sati oko 242,96
GWh.
Ukupna vrijednost investicije procjenjuje se na oko 89,11
milijuna eura.
Njemačka razvojna banka KfW odobrila je kreditna sredstva
za izgradnju elektrane u visini od 70 milijuna eura.
MHE MOKRONOGE
Mala hidroelektrana Mokronoge smještena je u kanjonskome
dijelu Tomislavgrada i koristila bi vodne potencijale sliva Cetine,
tj. rijeke Šuica.
Prema Predstudiji energetskoga iskorištenja sliva rijeke Šuice na profilu Mokronoge izrađenoj 2010. u JP Elektroprivreda
HZ HB d.d. Mostar potvrđena je isplativost izgradnje toga proizvodnoga objekta te njezina višenamjenskoga doprinosa.
ChEKaBLIĆ
Reverzibilna hidroelektrana Kablić smještena je u Glamočkome polju i Livanjskome polju. Planirana je instalirana snaga
56 (2x26) MW, ukupna godišnja proizvodnja 73,44 GWh, a
investicija iznosi 58,42 milijuna eura.
hEUGarUšĆE
HE Ugar nalazi se 1,9 km uzvodno od ušća rijeke Ugar u rijeku
Vrbas. Elektrana je akumulacijsko-protočnoga tipa, instalirane
72
HE IVIK
HE Ivik nalazi se na području općine Dobretići i koristi vodne
potencijale rijeke Ugar. Pregradni profil smješten je 13,3 km
uzvodno od ušća Ugra u rijeku Vrbas. Elektrana je akumulacijsko-protočnoga tipa, instalirane snage 11,2 MW, godišnje će
proizvoditi 22,88 GWh, a investicija iznosi 6,75 milijuna eura.
Predstudiju izvodljivosti izradio je Elektroprojekt d.d. Zagreb
2007. godine
HE VRLETNA KOSA (MILAŠEVCI)
HE Vrletna Kosa nalazi se uzvodno 9,2 km od ušća rijeke Ugar.
Elektrana je akumulacijsko-protočnoga tipa, instalirane snage 11,2 (2x5,6) MW, godišnje će proizvoditi 22,538 GWh, a
investicija iznosi 6,93 milijuna eura. Predstudiju izvodljivosti
izradio je Elektroprojekt d.d. Zagreb 2007. godine.
HE HAN SKELA (BRAVNICE)
HE Han Skela nalazi se na području općine Jajce i koristi vodne
potencijale rijeke Vrbas. Elektrana je akumulacijsko-protočnoga tipa, instalirane snage 12 MW, očekivana je godišnja proizvodnja oko 52 GWh, a investicija iznosi 57,70 milijuna KM.
Predstudiju izvodljivosti izradio je Elektroprojekt d.d. Zagreb
2007. godine.
Objekti od javnoga interesa JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar (HE Han
Skela, HE Ivik, HE Vrletna Kosa, HE Ugar Ušće) na rijeci Vrbas bit će dodatno
procijenjeni u studiji Svjetske banke Water Resources Study for the Vrbas River
čiji se završetak očekuje u veljači 2013.
73
ENERGETSKO KORIŠTENJE
FOSILNIH GORIVA
RiTE KONGORA
Integralni projekt RiTE Kongora je tip termoelektrane koja bi se
gradila na Duvanjskome polju kod Tomislavgrada. Instalirana
je snaga na pragu 2x275 MW, ukupna godišnja proizvodnja
3.000,00 GWh i ukupni troškovi iznosili bi 1.100,00 milijuna
eura.
Nakon što je 1998. godine Rheinbraun Enginering und Wasser GmbH Köln iz Njemačke izradio studiju predizvodljivosti,
JP Elektroprivreda HZ HB d. d. Mostar u razdoblju od 2006.
do 2009. izvršila je sveobuhvatna istraživanja na lokalitetu u
74
cilju preciznoga utvrđivanja kvantitete i kakvoće ugljenoga potencijala, provela je istraživanja i izradila elaborate nužne za
priznavanje rezervi ležišta lignita Kongora, te pokrenula druga
istraživanja za njezinu realizaciju.
Ishođeno je Rješenje o priznavanju rezervi ugljena na ležištu lignita Kongora.
Budući da bi za sljedeće faze istraživanja i izrade projektne
i studijske dokumentacije Projekta RiTE Kongora bilo potrebno
investirati znatna sredstva, odlučeno je da se u sljedećoj fazi
razvoja Projekta pristupi izradi Strateške procjene utjecaja na
okoliš sa sveobuhvatnom multikriterijalnom analizom uvažavajući okolišni, tehnološki, socijalni, energetski i financijski
aspekt moguće realizacije.
Studiju strateške procjene utjecaja na okoliš RiTE Kongora
izradio je konzorcij Ecoplan Mostar – Ekonerg Zagreb – Rudarski institut Tuzla.

PRIMAVERA NA SICILIJI

Peti dani BHAAAS, sestrinski simpozij iz zdravstvene njege, Mostar

“Mostar je podijeljen grad, ali takvih podjela ima u - Media

XII. 2012. godine - Elektroprivreda HZHB Mostar

HP Glasnik - Hrvatska pošta Mostar

JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB

JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB - Elektroprivreda HZHB Mostar

Skinite cjenik za sponzorstva

2014-01 Newsletter AHK Bosnien und Herzegowina

xii psihijatrijski dani bosne i hercegovine

Predavač: Daliborka Kuzmanović, viša med.sestra e-mail

Glas zdravlja broj 8 - Sveučilišna klinička bolnica Mostar

Časopis u pdf. formatu možete preuzeti ovdje.