Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet, Sveučilišta u Mostaru Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Krumpirove cistolike nematode Globodera rostochiensis Woll. i Globodera pallida Stone Ivan Ostojić / 2011. godina UVOD Krumpirove cistolike nematode Globodera rostochiensis Woll. i Globodera pallida Stone Autor: Prof. dr. sc. Ivan Ostojić – Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet, Sveučilišta u Mostaru Izdavač: Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet, Sveučilišta u Mostaru Za izdavača: prof.dr.sc. Stanko Ivanković Grafička priprema: Shift kreativna agencija, Mostar Naklada: 500 kom 2011. godina K rumpir (Solanum tuberosum L.) je višegodišnja zeljasta biljka, podrijetlom iz zapadnih dijelova Južne Amerike. U Europi krumpir prvi puta spominje švicarski botaničar Kaspar Bauhin 1596. godine pod imenom Solanum tuberosum esculentum. U carstvu Inka,,uz kukuruz, bio je glavna hrana. U Europu je donesen oko 1580. godine, a poslije Španjolske upoznala ga je Engleska, oko 1585. godine. Krumpir je u Italiju unesen oko 1585. godine , u Belgiju i Njemačku 1577., u Austriju 1588., a u Francusku 1600. (Lešić i sur.,2002).Preokret su u 17. stoljeću napravili Francuzi počevši s uzgojem i širokom uporabom ove namirnice. Može se slobodno reći kako je krumpir u Europi od gladi spasio veliki broj ljudi. Smatra se da su ga na prostore bivše države (područje Banata i Bačke) donijeli Nijemci oko 1760 godine. U Hrvatsku je unesen 1779. i 1780. godine (Lešić i sur., 2002). Krumpir, ovisno o navikama i udjelu u ishrani, različito pridonosi u osiguranju dnevnih potreba na kalorijama, ugljikohidratima, proteinima i vitaminima. Krumpir, ovisno o navikama i udjelu u ishrani, različito pridonosi u osiguranju dnevnih potreba na kalorijama, ugljikohidratima, proteinima i vitaminima. Za zadovoljavanje dnevnih potreba energijom trebalo bi pojesti oko 3,5 kg krumpira. U razvijenom svijetu opada potrošnja svježeg krumpira, a raste potrošnja prerađevina. U SAD se danas 50 % proizvodnje prerađuje i troši se oko 63,5 kg prerađevina po stanovniku godišnje. Svježeg krumpira troše samo 22,6 kg, zamrznutoga, pomfrita i drugih zamrznutih proizvoda 26,7 kg, čipsa 6,7 i krumpira u konzervi 0,77 kg. Unatoč uvriježenom mišljenju da je krumpir hrana koja 2 Krumpirove cistolike nematode Globodera rostochiensis Wall. i Globodera pallida Stone Krumpirove cistolike nematode Globodera rostochiensis Wall. i Globodera pallida Stone 3 deblja, kuhani krumpir ne sadrži masti i nije kaloričan, kao npr. pomfrit i čips (Lešić i sur., 2002). Slika 2. Nasadi krumpira na području općine Ljubuški Danas su, općenito, u Europi smanjene površine pod krumpirom. Nizozemska je jedina zemlja u sjevernoj Europi koja je povećala površine pod krumpirom i povećala proizvodnju. Orijentirana je na izvoz jestivog, a naročito sjemenskog krumpira. Krumpir je danas u svijetu četvrta kultura, nakon pšenice, kukuruza i riže. U svijetu se proizvodi na 17949 tisuća hektara, a prosječni je prinos 16,5 t/ ha. U Europi se proizvodi na 3414 tisuća hektara, a prosječni je prinos 24,5 t/ha. Najveća je proizvodnja u Rusiji (3360 tisuća hektara), Ukrajini (1590 tisuća hektara) i Poljskoj (1295 tisuća hektara). U Hrvatskoj se krumpir proizvodi na oko 65 tisuća hektara, a prosječni prinos je 10,2 t/ha. Robni proizvođači s područja Čakovca ostvaruju prinose od 35-45 t/ha. U Bosni i Hercegovini krumpir se prema podacima Agencije za statistiku BiH uzgaja na površini od 37.119 ha. Mogao bi biti jedna od značajnijih poljoprivrednih kultura za izvoz (sl.1) i (sl.2) Proizvodnja krumpira u Bosni i Hercegovini u velikoj mjeri zaostaje za proizvodnjom u razvijenim europskim zemljama. Bolesti i štetnici umanjuju prinos, a još više kvalitetu i prodajna svojstva krumpira, tako da je za dohodovnu proizvodnju potrebno provoditi zahtjevne agrotehničke mjere i cjelovite programe zaštite s naglaskom na preventivnoj zaštiti. Nakon prodora plamenjače u Europu 1840. godine, u Irskoj se plamenjača razvija epidemijski. Krumpir je 1845.-1847. potpuno propao i uzgoj više nije bio moguć. Zbog toga je umrlo oko milijun ljudi, a isto se toliko ljudi raselilo. Krumpir napadaju brojni uzročnici bolesti i štetnici. Od uzročnika bolesti zasigurno je najpoznatija krumpirova plijesan, a u posljednje vrijeme sve je štetnija i crna lisna pjegavost (Alternaria spp.), dok od štetnika, krumpir, najviše ugrožavaju krumpirova zlatica, krumpirove nematode, žičnjaci i sovice. Zlatna kumpirova cistolika nematode (Globodera rostochiensis Woll.) i blijedožuta krumpirova cistolika nematode (Globodera pallida Stone) su karantenski regulirane vrste Slika 1. Nasad krumpira na području Hercegovine 4 Krumpirove cistolike nematode Globodera rostochiensis Wall. i Globodera pallida Stone Krumpirove cistolike nematode Globodera rostochiensis Wall. i Globodera pallida Stone U Bosni i Hercegovini krumpir se prema podacima Agencije za statistiku BiH uzgaja na površini od 37.119 ha. Mogao bi biti jedna od značajnijih poljoprivrednih kultura za izvoz. 5 nematoda u većem broju zemalja širom svijeta.Primarni domaćin ovih vrsta jest krumpir (Solanum tuberosum spp. tuberosum L.) Potječu iz Anda u Južnoj Americi, odakle su se transportom krumpira proširile po cijelom svijetu (sl.3) i (sl.4) Krumpirove cistolike nematode Globodera rostochiensis Woll. i Globodera pallida Stone nalaze se, prema OEPP/ EPPO na listi A2 karantenskih štetnika. U Sloveniji je 1975. godine otkrivena vrsta Globodera rostochiensis. Dugo godina nakon toga nije bilo nalaza te vrste ali je ponovno utvrđena 1999. godine. Godine 2001. vrsta G. rostochiensis prvi je put otkrivena u Hrvatskoj na području sela Belica u Međimurju te na jednoj parceli (u Vidovcu) izvan tog područja. Jačina zaraze i prisutne štete pokazuju da je zaraza već postojala dugi niz godina. Stoga je štetnika s liste A1 karantenskih štetnika za Hrvatsku prebačen na listu A2 karantenskih štetnika ograničeno prisutnih u Hrvatskoj (Maceljski, 2002). Godine 2009. vrsta Globodera rostochiensis je prvi put otkrivena u Bosni i Hercegovini na lokalitetu Zaside-Tihaljina (Grude). Kako se radilo o malom broju cisti nije bilo moguće obaviti PCR analizu (Ostojić, 2009). Tijekom 2010. godine u uzorku tla s lokaliteta Opličići- Turajlovina (Stolac), na osnovu morfoloških odlika utvrđeno je kako se radi o cistama iz roda Globodera što je i potvrđeno na Zavodu za poljoprivrednu zoologiju Agronomskog fakulteta iz Zagreba. Uzorci su dalje poslani na potvrdu determinacije u Sloveniju na Kmetijski inštitut. PCR analiza obavljena je na Kmetijskom inštitutu Slovenije te je utvrđeno je da se radi o cistama iz roda Globodera odnosno vrsti Globodera rostochiensis Woll. (Ostojić,2010). Slika 3. Karta geografske rasprostranjenosti vrste Globodera rostochiensis Woll. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Uprave Bosne i Hercegovine za zaštitu zdravlja bilja, donijelo je pravilnik o listama štetnih organizama, listama bilja, biljnih proizvoda i reguliranih objekata (“Službeni glasnik BiH”, broj 69/09) koji propisuje sadržaj listi štetnih organizama; sadržaj listi bilja, biljnih proizvoda i reguliranih objekata. Po tom pravilniku Globodera rostochiensis i Globodera pallida nalaze se na Listi I Dio A Odjeljak I, do pristupa BiH u EU. Slika 4. Karta geografske rasprostranjenosti vrste Golbodera pallida Stone 6 Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, na prijedlog Uprave Bosne i Hercegovine za zaštitu zdravlja bilja, donijelo je Pravilnik o mjerama za sprječavanje unošenja, širenja i kontrole krumpirove Krumpirove cistolike nematode Globodera rostochiensis Wall. i Globodera pallida Stone Krumpirove cistolike nematode Globodera rostochiensis Wall. i Globodera pallida Stone Krumpirove cistolike nematode Globodera rostochiensis Woll. i Globodera pallida Stone nalaze se, prema OEPP/ EPPO na listi A2 karantenskih štetnika. 7 cistolike nematode (Globodera rostochiensis Woll.) i (Globodera pallida Stone) u Bosni i Hercegovini (“Službeni glasnik BiH”, broj 78/09), kojim se propisuju mjere koje se sprovode na teritoriji Bosne i Hercegovine sa ciljem sprječavanja unošenja krumpirovih cistolikih nematoda Globodera rostochiensis Woll. i Globodera pallida Stone i sprječavanja širenja ukoliko se utvrdi njihova prisutnost. Krumpirove cistolike nematode limitirajući su čimbenik proizvodnje krumpira širom svijeta, osobito u hladnijim klimatskim područjima. Zaraze tim nematodama tijekom nekoliko godina (a posebice u monokulturi) mogu smanjiti prinos za 80-90 %, a u ukupnoj europskoj proizvodnji krumpira procijenjen je godišnji gubitak prinosa od 10 %, što iznosi oko 300 milijuna funti godišnje. Z Krumpirove cistolike nematode latnožuta krumpirova cistolika nematoda Globodera rostochiensis Woll. i blijedožuta krumpirova cistolika nematoda Globodera pallida Stone opasni su štetni organizmi krumpira. Limitirajući su čimbenik proizvodnje krumpira širom svijeta. Zbog zaraza tim nematodama urod krumpira se može smanjiti za 80-90 %. Nematode su štetni organizmi pritajene prirode, koje je u prvim godinama zaraze nemoguće otkriti na osnovu simptoma na nadzemnom dijelu biljke. Upravo u prvim godinama zaraze visina populacije raste intenzivnije nego u kasnijim godinama. Potječu iz Anda u Južnoj Americi odakle su se transportom krumpira proširile po cijelome svijetu i do danas su utvrđene u velikom broju država . 8 Zlatnožuta krumpirova cistolika nematoda Globodera rostochiensis značajna je štetna nematoda krumpira. Razmnožava se samo na korijenju biljaka, a glavni domaćin je krumpir (Solanum tuberosum L.). Ostali potencijalni domaćini su rajčica, paprika, patlidžan te korovi iz porodice pomoćnica Solanaceae (S. sarachoides, S. dulcamara L.), bijeli kužnjak (Datura stramonium L.) te crna pomoćnica (S. nigrum L.). Epicentar pronalaska fitoparazitne nematode Globodere rostochiensis Woll. je u Andama, odakle je prenesena u Europu u 19. stoljeću, gdje se raširila sadnjom krumpira. Danas je utvrđena u 34 zemlje Europe (Šubić i Bićak, 2001.), u Australiji, u nekim državama sjeverne i Krumpirove cistolike nematode Globodera rostochiensis Wall. i Globodera pallida Stone Krumpirove cistolike nematode Globodera rostochiensis Wall. i Globodera pallida Stone Nematode su štetni organizmi pritajene prirode, koje je u prvim godinama zaraze nemoguće otkriti na osnovu simptoma na nadzemnom dijelu biljke. 9 južne Amerike, Kanade te zemljama Azije i Afrike (EPPO, 1979.). Godine 2001. vrsta Globodera rostochiensis prvi je put otkrivena u Hrvatskoj na području Međimurja (Belica), a utvrđeni su patotipovi Ro1 i Ro4. Od tada se nalazi na listi A2 karantenskih štetočina bilja u Republici Hrvatskoj. Postoji pet različitih patotipova G. rostochiensis (Ro1 do Ro5) koji se mogu zaražavati i razmnožavati na određenim klonovima i sortama u uzgoju krumpira (Kort i sur., 1977.). Određivanje patotipova od velike je važnosti za proizvodnju konzumnog krumpira, budući je njihovo poznavanje osnova za pravilan odabir sorti krumpira otpornih na ovog štetnog organizma. boji ženki. Odrasle spolno zrele ženke bijele su i okruglastog oblika, dugačke od 0,55 mm do 0,80 mm, a široke od 0,40-0,53 mm. Kasnije, ženke G. rostochiensis poprime zlatnožutu ili narančastu boju (sl.5), a ženke vrste G. pallida blijedožute su ili limunasto žute (sl.6). Nakon uginuća ženke jedne i druge vrste pretvore se u cistu smeđe boje koja oblikom i veličinom odgovara odrasloj spolno zreloj ženki. Odrasli mužjaci su dugački oko 1,2 mm s usnom bodljom dugom oko 0,028 mm. Ličinke drugog razvojnog stadija crvolike su i infektivne, dugačke od 0,43 mm do 0,51 mm, sa stiletom dugim oko 0,021 mm (sl.7). Kod krumpirovih cistolikih nematoda izražen je spolni dimorfizam. Kod zrelih ženki tijelo je mješinasto, a mužjaci su crvoliki. Morfološki opis krumpirovih cistolikih nematoda Kod krumpirovih cistolikih nematoda izražen je spolni dimorfizam. Kod zrelih ženki tijelo je mješinasto, a mužjaci su crvoliki. Globodera pallida i G. rostochiensis morfološki su slične vrste, postoje tek male razlike u veličini ličinki i Slika 6. Ciste vrste Globodera pallida Stone Slika 5. Ciste vrste Globodera rostochiensis Woll. 10 Slika 7. Ličinka krumpirove cistolike nematode Krumpirove cistolike nematode Globodera rostochiensis Wall. i Globodera pallida Stone Krumpirove cistolike nematode Globodera rostochiensis Wall. i Globodera pallida Stone 11 Biologija i ekologija krumpirovih cistolikih nematoda Infektivne ličinke krumpirovih cistolikih nematoda, pod utjecajem izlučevina korijena biljke domaćina i pri temperaturi višoj od 10 °C (optimalna 15-20 °C), izlaze iz jaja, prelaze u tlo i prodiru u korijen biljaka domaćina, u kojem se hrane i dalje razvijaju, uništavajući staničje. Ovisno o uvjetima, tijekom vegetacije može se njihova brojnost povećati od 3 do 100 puta. U tijelu oplođene ženke se formira 200-500 jaja u kojima se nakon embrionalnog razvoja formira ličinka. Jaja su dobro zaštićena unutar ciste, a ličinke dožive prvo presvlačenje unutar jajeta ( sl.9. ). Pri temperaturi iznad 10 °C i ako se u blizini nalazi krumpir ili druga biljka hraniteljica, izlučevine korijenovog su- Nakon hranjenja na biljci krumpira i preobražaja, dolazi do diferenciranja na mužjake i ženke. Ženke odebljaju i poprimaju okruglast oblik te probijaju stanice epiderme korijena, ostavši pri tome stiletom pričvršćene za domaćina (sl.8). Od ulaske ličinki u korijen, do izbacivanja stražnjeg dijela tijela izvan korijena u optimalnim uvjetima prođe oko 50 dana. Nakon oplodnje, u ženkama se razvijaju jaja. Ciste tokom života mijenjaju boju od bijele preko zlatnožute do smeđe boje. Slika 9. Cista s jajima stava stimulativno djeluju na izlazak ličinki iz cista. Ličinka drugog stupnja – „invazivna ličinka“ probija jajnu ovojnicu, napušta cistu i ubušuje se u korijenov sistem krumpira. Stiletom probija epidermu korijena ubušujući se u tkivo u kome nastavljaju ishranu i razvoj. U stanicama tkiva korijena krumpira nastavlja se razvoj (presvlačenje) do spolne zrelosti. Ličinke prolaze kroz četiri stadija. Kada ženke izbace zadnji dio tijela na površinu biljnog tkiva, mužjaci napuštaju biljno tkivo korijenovog sustava, odlaze u tlo, gdje ostaju oko 10 dana, te nakon spolne zrelosti oplođuju ženku. Slika 8. Spolno zrela ženka krumpirove cistolike nematode 12 U kontinentalnim klimatskim područjima, pri odgovarajućim ekološkim uvjetima (temperatura ispod 40 °C, veća vlažnost tla i dr.) zlatna krumpirova cistolika nematoda Krumpirove cistolike nematode Globodera rostochiensis Wall. i Globodera pallida Stone Krumpirove cistolike nematode Globodera rostochiensis Wall. i Globodera pallida Stone 13 razviti dvije generacije godišnje (travanj-srpanj, koZa krumpirove može lovoz-rujan). Globodera vrste imaju više patotipova, tako rostochiensis ima ih 5 – Ro1 do Ro5. U Europi je nematode je Globodera do danas utvrđeno svih 5 patotipova. Pojavljuju se pojedikarakteristično da načno ili u mješovitim populacijama, ali i u kombinaciji s patotipovima vrste Globodera pallida (Pa1, Pa2, Pa3). ličinke ne izlaze Za krumpirove nematode je karakteristično da ličinke ne iz jaja u odsustvu izlaze iz jaja u odsustvu biljke domaćina kao i da se nalaze dijapauzi tokom jeseni i zime. Ciste koje otpadaju s koribiljke domaćina ujena u tlo mogu ostati vitalne i do 20 godina. kao i da se nalaze u dijapauzi Morfološke razlike između vrste G. tokom jeseni i rostochiensis i vrste G. pallida zime. Simptomi oštećenja i štete koje može prouzročiti Globode- Ličinke G. pallida su krupnije od ličinki G. rostochiensis,, isto kao stilet i repni dio tijela prve su duži nego kod druge. Simptomi oštećenja Krumpirove cistolike nematode pričinjavaju velike štete u uzgoju krumpira i mogu značajno umanjiti urod. Simptomi napada nisu specifični, moguća je zaraza pojedinačnih biljaka (sl.14) ili pojavljivanje područja sa slabije razvijenim biljkama (oaze,plješine) (sl.15) I (sl.16), koje, vremenom, zahvaćaju cijelu površinu. Zaražene biljke za posljedicu imaju sporiji rast, cima ne pokriva redove, žućenje, venuće i sušenje lisne površine te slabije razvijen korijen koji se račva i postaje smeđ, a gomolji su sitniji (sl.17). Krumpirove cistolike nematode pričinjavaju velike štete u uzgoju krumpira i mogu značajno umanjiti urod. ra pallida su isti kao i kod vrste G. rostochiensis. Razlika je u tome što kod vrste G. pallida ciste direktno od bijele boje dobivaju smeđu boju ne prolazeći kroz zlatnožutu boju (sl.10). Ciste vrste G. pallida su okruglaste kao i kod G. rostochiensis (sl.11), ali neznatno veće (0,5 – 0,7 mm). Razlike se uočavaju u „vulvalnom regionu“ (sl.12) i (sl.13) Slika 10 „Stara“ cista vrste Globodera pallida Slika 11 „Stare” ciste vrste Globodera rostochiensis Slika 12 Vulvalni otvor na cisti kod vrste Globodera pallida Slika 14 Simptomi napada na nadzemnom dijelu biljke Slika 13 Vulvalni otvor na cisti kod vrste Globodera rostochiensis 14 Krumpirove cistolike nematode Globodera rostochiensis Wall. i Globodera pallida Stone Krumpirove cistolike nematode Globodera rostochiensis Wall. i Globodera pallida Stone 15 Slika 15 Oaze ili plješine kao posljedica napada krumpirovih cistolikih nematoda Strategija zaštite V eće štete od ovih nematoda mogu se spriječiti se samo rigoroznom plodosmjenom, zakonskim propisima koji određuju učestalost uzgoja krumpira na istoj parceli i zabranjuju uzgoj sjemenskog ili ograničavaju (pranje konzumnog krumpira) promet krumpira s „karantenskog područja“, uzgojem otpornih kultivara i drugim mjerama kao što je „trapcropping“ , te u krajnjoj nuždi upotreba nematocida. Treba istaknuti važnost preventivnih mjera, jer se njima može spriječiti kumulacija nematoda na zaraženoj površini. Najbitnije je provoditi sustavni monitoring tijekom kojeg treba pregledati velik broj uzoraka tla u područjima gdje je intenzivna proizvodnja krumpira, prikupljenih prema metodici propisanoj od EPPO. Slika 16 Plješine se postepeno šire i zahvaćaju cijelu površinu parcele Treba provoditi strogu karantensku kontrolu uvoza krumpira, lukovica i živih biljaka koje ne smiju biti onečišćene zemljom ako se uvoze ili područja gdje postoji zaraza krumpirovom nematodom. Treba spriječiti prenošenje zaraze zemljom koju prenose kotači traktora, pa i cipele osoba koji obrađuju zaraženu površinu, zbog čega se preporučuje zaražene površine zatravniti (Maceljski,2002). Slika 17 Tipični simptomi na cimi krumpira kao posljedica napada krumpirovih cistolikih nematoda 16 Kada se utvrdi zaraza krumpirovom nematodom, pristupa se mjerama kojima se sprječava njezino širenje i porast populacije na zaraženim površinama. Krumpirove cistolike nematode Globodera rostochiensis Wall. i Globodera pallida Stone Krumpirove cistolike nematode Globodera rostochiensis Wall. i Globodera pallida Stone Treba istaknuti važnost preventivnih mjera, jer se njima može spriječiti kumulacija nematoda na zaraženoj površini. 17 Na zaraženim površinama uz plodored, koji bi prema literaturi trebao biti barem osmogodišnji, potrebno je saditi kultivare otporne na krumpirove cistolike nematode. Prema podacima NIVAP (2005.) od 220 sorti krumpira na nizozemskoj listi iz 2002. godine, oko 60 % je rezistentno na prototip Ro1, oko 16 % je rezistentno na Ro1 i Ro4, 14 % prema Ro1, Ro2, Ro3 i Ro4, 10 % prema Pa2 i 5 % prema Pa2 i Pa3. Otporni kultivari osiguravaju prinose, a ujedno su i učinkovita pomoć u snižavanju populacije krumpirovih cistolikih nematoda. Ličinke prodirući u korijenje u njemu parazitiraju, ali kod otpornih kultivara ne mogu dati spolne oblike i ne dolazi do povećanja populacije. Međutim, i tu treba paziti s izmjenom kulture. Tablica 1. Neke osjetljive i otporne sorte krumpira Ličinke prodirući u korijenje u njemu parazitiraju, ali kod otpornih kultivara ne mogu dati spolne oblike i ne dolazi do povećanja populacije. Redni broj OSJETLJIVE SORTE OTPORNE SORTE 1. Jaerla Carera 2. Cleopatra Carlita 3. Monalisa Agria 4. Kondor Amorosa 5. Desiree Arnova 6. Spunta Virgo 7. Concurent Victoria 8. Romano Red Scarlet 9. Kennebec 10. Bintje Sjetva neprijateljskih biljaka u godinama prije sadnje krumpira (npr. uljane rotkve, uljane repice)može također skratiti razmak između dva uzgoja krumpira na istoj površini (Maceljski, 2002). Termička sterilizacija je fizikalna mjera suzbijanja nematoda (ali i drugih štetnika u tlu) kojom se tlo, prethodno prekriveno folijom, zagrijava na temperaturu na 95 °C na kojoj ostaje 5 minuta. Treba naglasiti da je nužno paziti na temperaturu pod folijom, jer se u praksi znalo dogoditi da nedovoljno visoka temperatura sterilizacije je samo pogodovala povećanom razvoju nematoda. „Trapcropping“ učinak mogu imati i posađeni osjetljivi kultivari kod kojih nematode učine toliku štetu da iscrpe biljku prije svoje spolne zrelosti. Izbor nematocida kao kemijske mjere suzbijanja nematoda nije velik. To su primjerice nematocidi na osnovi dazometa i teflutrina. Pripravci na osnovi dazometa koriste se u tzv. kemijskoj sterilizaciji tla koja prethodi sadnji krumpira, dok se pripravci na osnovi teflutrina koriste prilikom same sadnje krumpira ili nešto ranije kod obrade tla. Oba navedena nematocida imaju i insekticidno djelovanje, dok pripravci na osnovi dazometa ispoljavaju i herbicidno te fungicidno djelovanje. Nakon njihove primjene određeno vrijeme ne smije se obavljati sjetva niti presađivanje zbog opasnosti od fitotoksičnog djelovanja sredstva zaostalog u tlu. Uzorkovanje tla i izdvajanje cisti Razlog provođenja ove mjere je snižavanje inicijalne po- Uzorkovanje tla obavlja se pred sadnju krumpira ili nakon vađenja. Uzorci tla uzimaju su sondom (sl.18) promjera 2 cm, i to 50 uboda po hektaru, 4 uzorka/ha mase od 8001500 g uzetih sa 50 pojedinačnih mjesta tako da pokriju cijelu površinu parcele, do dubine od 5 cm. Uzorci tla su spremaju se u kartonske vrećice, obilježavaju i čuvaju na sobnoj temperaturi (20 0C) do laboratorijskog postupka Krumpirove cistolike nematode Globodera rostochiensis Wall. i Globodera pallida Stone Krumpirove cistolike nematode Globodera rostochiensis Wall. i Globodera pallida Stone „Trapcopping“ mjera podrazumijeva uništavanje cime krumpira (desikacija) vrlo brzo nakon nicanja krumpira (20-30 dana), ovisno o području uzgoja i temperaturi. 18 pulacije nematoda u tlu. Budući se izlučevinama krumpira „izvuče“ što više infektivnih ličinki koje potom kreću put korijena u razvoju u cilju parazitiranja. Uništavanjem cime desikacijom ne dolazi do oplodnje ženki i daljnjeg porasta populacije, a postojeće se ciste u tlu „iscrpljuju“. „Trapcropping“ učinak mogu imati i posađeni osjetljivi kultivari kod kojih nematode učine toliku štetu da iscrpe biljku prije svoje spolne zrelosti. Također i rani kultivari krumpira mogu imati „trapcropping“ učinak. 19 izdvajanja cisti nematoda iz tla. Na svim lokalitetima na kojima su uzimaju uzorci, pomoću GPS aparata, određuju su koordinate kako bi se mogla sačiniti karta uzorkovanja. Nakon sušenja uzoraka obavlja se pregled odnosno izdvajanje cisti Spears-ovim flotacionim aparatom (sl.19) ili Fenwickovim aparatom. Izdvojene ciste su spremljene u posebne bočice te obilježavaju (sl.20). Nakon toga obavlja se determinacija. Vizualni pregled korijenja krumpira na prisutnost novoformiranih ženki/cista Slika 18 Sonda za uzimanje uzoraka tla Vizualni pregled korijenja krumpira obavljaju se u vrijeme cvatnje kada se na korijenju s najvećom brojnosti mogu uočiti blijedožuto do narančasto obojene ciste, koje s vremenom poprime zlatnožutu te potom i smeđu boju (sl.21). Slika 19 Spears-ov flotacioni aparat za ispiranje tla 20 Slika 21 Ciste na korijenju krumpira se dobro uočavaju prilikom vizualnog pregleda Slika 20 Uzorci spremni za determinaciju Krumpirove cistolike nematode Globodera rostochiensis Wall. i Globodera pallida Stone Krumpirove cistolike nematode Globodera rostochiensis Wall. i Globodera pallida Stone 21 LITERATURA 1. Buturac, I., Bolf, M., (2000): Proizvodnja krumpira, Hrvatski zadružni savez, Zagreb 2. Kort, J., Ross, H., Rumpeenhorst, H., J., Stone, A., R. (1977): An international scheme for identifying and classifying patotypes of potato cyst-nematodes Globodera rostochiensis and G.palilida. Nematologica 23: 333-339 3. Lešić, R., Borošić, J., Butorac, I., Ćustić, M., Poljak, M., Romić, D., (2002): Povrćarstvo, Zrinski, Čakovec 4. Maceljski, M., Cvjetković, B., Ostojić, Z., Igrc Barčić, J., Pagliarini, N.,Oštrec, J., Barić,K., Čizmić, I.., (2004): Štetočinje povrća , Zrinski, Čakovec 5. Maceljski, M., (2002): Poljoprivredna entomologija, Zrinski, Čakovec sadržaj UVOD 3 Krumpirove cistolike nematode 9 Morfološki opis krumpirovih cistolikih nematoda 10 Biologija i ekologija krumpirovih cistolikih nematoda 12 Morfološke razlike između vrste G. rostochiensis i vrste G. pallida 14 Simptomi oštećenja 15 Uzorkovanje tla i izdvajanje cisti 19 Vizualni pregled korijenja krumpira na prisutnost novoformiranih ženki/cista 21 6. Milošević, D. (2009): Zaštita krompira - Bolesti, štetočine, korovi, semenarstvo , Čačak 7. Oštrec, Lj., Grubišić, D. (2002.): Pojava zlatne krumirove cistolike nematode Globodera rostochiensis (Woll.) u Republici Hrvatskoj. Glasilo biljne zaštite, br. 1:3.-9. 8. Oštrec, Lj., Grubišić, D. (2003.): Rezultati monitoringa zlatne krumpirove cistolike nematode u Republici Hrvatskoj, 2002. godine. Glasilo biljne zaštite br. 4:223.-226. 9. Šubić, M., Bičak, L. (2001.): Zlatnožuta krumpirova nematoda (Globodera rostochiensis Woll.) novi štetnik u Hrvatskoj. Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu . 10. *** EPPO (1979): Data sheets on quarantine organisms Globodera rostochiensis (Wollenweber) Mulvey & Stone Tylenchida: Heteroderide. EPPO list A2 22 Krumpirove cistolike nematode Globodera rostochiensis Wall. i Globodera pallida Stone Krumpirove cistolike nematode Globodera rostochiensis Wall. i Globodera pallida Stone 23
© Copyright 2024 Paperzz
