Bosna i Hercegovina
Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton Središnja Bosna
Ministarstvo financija
DOKUMENT OKVIRNOG PRORAČUNA
KANTONA SREDIŠNJA BOSNA
ZA RAZDOBLJE 2014.- 2016. god.
Travnik, lipanj 2013. godine
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
Sadržaj
Lista skraćenica ............................................................................................................................. 4
Poglavlje 1: Uvod u Dokument okvirnog proračuna za razdoblje 2014.- 2016. g. ................ 5
Uvod: ................................................................................................................................... 5
Informacije o Dokumentu i korištena metodologija ............................................................. 5
Poglavlje 2: Srednjoročne makroekonomske pretpostavke i prognoze ................................. 7
Uvod .................................................................................................................................... 7
Trenutna ekonomska situacija i najnoviji makroekonomski trendovi u BiH ........................ 7
Srednjoročna ekonomska prognoza ................................................................................. 16
Rizici po makroekonomsku prognozu ............................................................................... 23
Preporuke za fiskalnu strategiju ........................................................................................ 24
Posebne ekonomske problematike vezane za Kanton .................................................... 27
Poglavlje 3: Srednjoročna fiskalna strategija .......................................................................... 32
Uvod .................................................................................................................................. 32
Fiskalna strategija ............................................................................................................. 32
Neizravni porezi koje prikuplja Uprava za indirektno/neizravno oporezivanje (UINO)..... 36
Prihodi kantona ................................................................................................................. 41
Rizici po projekcije prihoda ............................................................................................... 49
Poglavlje 4: Javna potrošnja ..................................................................................................... 50
Opća struktura i trendovi ................................................................................................... 50
Potrošnja po korisnicima proračuna KSB ......................................................................... 51
Plaće i naknade u javnom sektoru .................................................................................... 53
Materijalni troškovi ............................................................................................................ 57
Tekući transferi.................................................................................................................. 58
Kapitalni izdatci KSB ......................................................................................................... 59
Ukupni dug kantona .......................................................................................................... 60
Poglavlje 5: Proračunski prioriteti za razdoblje 2014. - 2016. g. ........................................... 62
Uvod .................................................................................................................................. 62
Pregled prioriteta Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. godine............. 62
Analiza proračunskih prioriteta za razdoblje 2014. g. – 2016. g. po funkcionalnoj
klasifikaciji ......................................................................................................................... 85
Prilozi:……… ................................................................................................................................ 89
Prilog 1: Projekcija prihoda, primitaka i financiranja Kantona Središnja Bosna za
2013. - 2016. godinu (u KM) ............................................................................................. 89
Prilog 2: Projekcija rashoda i izdataka po ekonomskoj klasifikaciji Kantona za
razdoblje 2013.-2016. (u KM) ........................................................................................... 90
Prilog 3: Zbirna projekcija proračunskih izdataka i učešća KSB za razdoblje 2012.g. 2016. g. (u KM) ................................................................................................................. 91
2
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
Prilog 4: Projekcije proračunskih izdataka po korisnicima proračuna za razdoblje 2014.
– 2016., (u KM) ................................................................................................................. 92
Prilog 5: Konsolidirana projekcija prihoda, primitaka i financiranja Kantona i općina
Kantona za razdoblje 2014-16. (u tisućama KM) ............................................................. 94
Prilog 6: Konsolidirana projekcija rashoda po ekonomskoj klasifikaciji i broj zaposlenih
za razdoblje 2014. - 2016. (u tisućama KM) ..................................................................... 95
3
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
Lista skraćenica
Skraćenice
Puni naziv
2014.-16.
Srednjoročno razdoblje od 2014. do 2016.g.
BAC
Business Adjustment Credit (Kredit za usklađivanje poslovnog okruženja)
BDP
Bruto društveni proizvod
BiH
Bosna i Hercegovina
CEB
Council of Europe Development Bank (Razvojna banka Vijeća Europe)
CPI
Consumer price index (Indeks potrošačkih cijena)
DOP
Dokument okvirnog proračuna
DSU
Direktna strana ulaganja
EBRD
European Bank for Reconstruction and Development (Europska banka za
obnovu i razvoj)
European Investment Bank (Europska investicijska banka)
EIB
DEP
Economic Management Structural Adjustment Credit (Kredit za
strukturalnu prilagodbu ekonomskog upravljanja)
Directorate of Economic Planning (Direkcija za ekonomsko planiranje)
EU
Europska unija
FBiH (ili Federacija)
Federacija Bosne i Hercegovine
IBRD
KM
International Bank for Reconstruction and Development (Međunarodna
banka za obnovu i razvoj)
Konvertibilna marka
KSB
Kanton Središnja Bosna
LCI
Living cost index (Indeks troškova života)
Mil
Milijun
MMF
Međunarodni monetarni fond
MSP
Mala i srednja poduzeća
PDV
Porez na dodanu vrijednost
PIP
Public investment programme (Program javnih investicija)
RPI
Retail price index (Indeks cijena na malo)
RS
Republika Srpska
SDI
Strane direktne investicije
SOR
Srednjoročni okvir rashoda
SOSAC
SRS
Social Sector Adjustment Credit (Kredit za strukturalnu prilagodbu
socijalnog sektora)
Srednjoročna razvojna strategija
SSP
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju
UN
Ujedinjene nacije
USD
Američki dolari
EMSAC
4
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
Poglavlje 1:
Uvod u Dokument okvirnog proračuna za
razdoblje 2014.- 2016. g.
Uvod:
Sukladno Zakonom o proračunima u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine FBiH“ broj:
19/06, 76/08, 5/09, 32/09, 51/09, 9/10, 36/10, 45/10 i 25/12), pripremljen je Dokument okvirnog
proračuna Kantona Središnja Bosna za razddoblje 2014. – 2016. godina.
Izrada Dokumenta okvirnog proračuna za trogodišnje razdoblje postala je uobičajena praksa na svim
nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini. S obzirom da se temelji na prioritetima i politikama Vlade,
Dokument okvirnog proračuna je koristan instrument u stvaranju kvalitetnijeg strateškog osnova za
raspodjelu proračunskih sredstava.
Dokument okvirnog proračuna za razdoblje 2014. – 2016. godine je kompleksan i sveobuhvatan
dokument srednjoročnog planiranja u koji su uključene analize i projekcije proračuna Kantona
Središnja Bosna, nastoji da kvalitetnije poveže raspodjelu resursa sa prioritetnim politikama Vlade
kantona. Ovaj Dokument predstavlja stratešku osnovu za pripremu proračuna Kantona.
Godišnji proračun je ključni instrument Vlade i omogućava provođenje ciljeva vladinih politika kroz
programe i konkretne aktivnosti. Stoga je ključni cilj srednjoročnog proračunskog planiranja, odnosno,
planiranja Dokumenta okvirnog proračuna da politike Vlade Kantona usredotoči na makroekonomske,
fiskalne politike i politike rashoda. U skladu s tim, Dokument okvirnog proračuna za razdoblje 2014. 2016. godine, predstavlja prednacrt proračuna Kantona Središnja Bosna za 2014. godinu i projekcije
za naredne dvije godine, odnosno pokazuje gornje granice izdataka za 2014. godinu za svakog
proračunskog korisnika.
Ciljevi Dokumenta okvirnog proračuna su:
a) racionalnija javna potrošnja,
b) uspješnije određivanje prioriteta pri alokaciji javnih resursa i
c) efikasnije korištenje raspoloživih resursa.
Informacije o Dokumentu i korištena metodologija
Moderni proces srednjoročnog planiranja proračuna je proces koji ima jasno definiran proračunski
kalendar i raspodjelu odgovornosti, ima jasnu fiskalnu strategiju zasnovanu na nivou raspoloživih
vladinih resursa, omogućava raspodjelu ograničenih resursa na najvažnije ekonomske i socijalne
prioritetne politike vlade, unapređuje predvidivost proračunskih politika i financiranja, osigurava
efikasnije i djelotvornije korištenje vladinih resursa, unapređuje transparentnost i odgovornost vladinih
politika, programa i procesa donošenja odluka, osigurava razmatranje financijskih učinaka u
narednim godinama, pri donošenju odluka u vezi sa politikama, te donošenje tih odluka tijekom
ciklusa planiranja proračuna.
5
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
DOP-ovi su sastavni dio srednjoročnog okvira plana proračuna, koji se naziva “Srednjoročni proces
planiranja i izrade proračuna u BiH u 10 Koraka” i koji predstavlja osnovu proračunskog kalendara u
BiH.
Ovaj tzv. pristup u „10 Koraka“ prikazuje proces srednjoročnog planiranja i izrade proračuna s jasnim,
logičnim i integriranim rokovima, harmoniziranim na svim nivoima vlasti u BiH. Ovaj pristup odražava
visok stupanj međusobne ovisnosti različitih koraka unutar proračunskog procesa - svaki korak je
ovisan o različitim akterima/institucijama koji trebaju osigurati relevantne informacije, dati preporuke
i/ili donijeti odluke u svim ključnim fazama procesa, u skladu sa proračunskim ciklusom. U skladu sa
navedenim, učinkovit i uspješan proces srednjoročnog planiranja proračuna zahtijeva predanost i
disciplinu svih relevantnih učesnika u proračunskom procesu.
Dokument okvirnog proračuna KSB za razdoblje 2014. - 2016. god. sadrži pet poglavlja koja uključuju
srednjoročne makroekonomske prognoze, prognoze izravnih i neizravnih prihoda, ukupan fiskalni
okvir i financiranje, projekcije tekućih rashoda, kapitalne investicije i projekte, dug Kantona, te
prioritete koji će biti financirani iz proračunskih sredstava u narednom razdoblju i gornje granice
rashoda proračunskih korisnika u naredne tri godine.
Srednjoročne makroekonomske pretpostavke i prognoze su bazirane na prognozama Direkcije za
ekonomsko planiranje pri Institucijama BiH. Srednjoročne projekcije prihoda od neizravnih poreza za
cijelu zemlju urađene su od strane Odjeljenja za makroekonomsku analizu pri Upravnom odboru
Uprave za neizravno oporezivanje BiH (OMA). Srednjoročne projekcije prihoda izravnih poreza i
neporeznih prihoda su u nadležnosti Federalnog ministarstava financija.
Srednjoročni proračunski rashodi u Dokumentu okvirnog proračuna, pripremljeni od strane
ministarstva financija, se sastoje od:
• Ukupne procjene proračuna po osnovnim ekonomskim kategorijama;
• Planove potrošnje i proračunske gornje granice rashoda po sektorima;
• Početne proračunske gornje granice rashoda za pojedinačne proračunske korisnike.
U Dokumentu okvirnog proračuna KSB za razdoblje 2014. - 2016. godine su navedene gornje granice
rashoda za 2014. godinu za svakog proračunskog korisnika. Ove gornje granice će se dostavit
proračunskim korisnicima zajedno s Naputkom za izradu Proračuna za 2014. godinu.
Za svakog proračunskog korisnika, programski format proračuna treba da prikaže:
• strateški cilj institucije,
• opis svakog programa i operativne ciljeve,
• sredstva alocirana na svaki od programa,
• rezultate koje planiraju ostvariti sa sredstvima dodijeljenim proračunom za svaki program.
Cilj koji se želi postići jeste jačanje fokusa na programski proračun i odgovornosti za postignute
rezultate, te unaprijediti transparentnost u potrošnji javnih sredstava, što predstavlja novi korak ka
punoj implementaciji programskih proračuna u budućnosti.
Ministarstvo financija predlaže Vladi KSB:
• Usvajanje ovog dokumenta, što predstavlja odgovarajuću prvu fazu u proračunskom procesu
za razdoblje od 2014. do 2016. godine.
• Odobravanje predložene ukupne gornje granice ukupnog proračuna za narednu godinu, i
okvirne ukupne iznose za naredne dvije godine;
• Odobravanje pojedinačnih gornjih granica rashoda proračunskih korisnika, kako je navedeno
u dokumentu, a kao osnovu za daljnji rad u okviru priprema za određivanje konačnog
proračuna za 2014. godinu.
6
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
Poglavlje 2:
Srednjoročne makroekonomske pretpostavke i
prognoze
Uvod
U ovom Poglavlju su iznijete temeljne makroekonomske pretpostavke na kojima su zasnovane
projekcije prihoda, iznijete u narednom Poglavlju i preliminarne procjene Proračuna Kantona
Središnja Bosna za razdoblje od 2014. do 2016. godine.
Za postojeće ekonomsko stanje i makroekonomske trendove navodimo projekcije koje su urađene,
kako od strane BH Agencije za statistiku, Federalnog zavoda za statistiku i Direkcije za ekonomsko
planiranje (DEP).
Trenutna ekonomska situacija i najnoviji makroekonomski trendovi u BiH
Nepovoljna ekonomska kretanja u užem i širem okruženju, te problemi u proizvodnji električne
energije su u najvećoj mjeri obilježili bh. ekonomski rast u 2012. godini. Posebno važan faktor su bile
prilično izražene recesije u zemljama iz neposrednog okruženja kao što su Hrvatska, Slovenija i
Srbija (sa negativnim ekonomskim rastom od približno 2%), te ekonomska stagnacija u Crnoj gori.
Pored toga, važan utjecaj na bh. kretanja je imao i pad talijanske ekonomije od 2,2%, te skroman
ekonomski rast u Njemačkoj i Austriji od svega 0,7%. Spomenute zemlje su ne samo najvažnija bh.
izvozna tržišta, nego neke od njih također predstavljaju i važan izvor tekućih i kapitalnih priljeva
kojima se financiraju bh. finalna potrošnja i investicije. Njihovi negativni trendovi ekonomskog rasta,
zaposlenosti, financijskog sektora i sl. su neminovno ugrozili bh. izvoz, te rast bh. domaće tražnje. To
potvrđuju i dostupni kratkoročni indikatori za 2012. godinu koji ukazuju na blag realni pad bh.
ekonomije od približno 0,2%1.
Negativan ekonomski rast se manifestirao kroz realni pad domaće tražnje i izvoza i to unatoč realnom
smanjenju vanjskotrgovinskog deficita od 4,5%2. Do pada domaće tražnje je došlo i u domenu
privatne potrošnje i investicija uglavnom kao posljedica tri godine negativnih trendova proizvodnje,
zaposlenosti i realnih plaća, realnog smanjenja novčanih priljeva građana iz inozemstva i sl. Pored
toga, javna potrošnja i investicije po svemu sudeći bilježe izuzetno skroman realni rast obzirom na
složenu fiskalnu poziciju u 2012. Smanjenje domaće tražnje je rezultiralo realnim padom robnog
uvoza od 4,4%, dok je bh. izvoz u najvećoj mjeri bio ugrožen problemima u proizvodnji električne
energije, te slabom izvoznom tražnjom. Naime, česti remonti u elektranama i nepovoljna hidrološka
situacija u 2012. su doveli do pada vrijednosti izvoza energetskih dobara od 38%, što je bio jedan od
glavnih uzroka realnog pada bh. robnog izvoza od 5%.
Konačno, industrijska proizvodnja koja ima centralnu ulogu u ukupnim ekonomskim kretanjima
također bilježi značajan pad od 4,3% u 2012. godini. Realno smanjenje uvoza dobara široke
potrošnje od (najvjerovatnije3) preko 1% praćeno realnom stagnacijom njihove proizvodnje u zemlji
Zvanični statistički podatci o BiH ekonomskom rastu u 2012. nisu bili dostupni u vrijeme pisanja tako da je DEP bio
primoran da izradi vlastitu procjenu.
2
Procjena DEP-a na bazi dostupnih podataka vanjske trgovine i indeksa jediničnih vrijednosti robnog izvoza i uvoza.
3
U vrijeme pisanja BHAS nije objavila nacionalne račune, pa prema tome ni deflator privatne potrošnje za 2012.
godinu. Stoga je za potrebe procjena korišten indeks jediničnih vrijednosti robnog izvoza i uvoza koji pored dobara
široke potrošnje uključuje i dobra za ostale ekonomske namjene (intermediarna, kapitalna i sl.), te otuda i izraz
"najvjerojatnije preko". Zapravo, deflacioniranjem nominalnog pada uvoza dobara široke potrošnje od 1,4% sa rastom
jediničnih vrijednosti ukupnog robnog uvoza od 3,1%, dobije se realni pad uvoza dobara široke potrošnje od 1,7%.
1
7
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
najviše ukazuju da je privatna potrošnja BiH u 2012. godini zabilježila realni pad od približno 1%4.
Ovo je uglavnom bilo posljedica nastavka višegodišnjeg slabljenja zaposlenosti i raspoloživog
dohotka građana započetog recesijom 2009. godine kako u BiH tako i okruženju. Smanjenje broja
zaposlenih od 0,5%, te realni pad plaća od 0,8% su znatno oslabili najveću komponentu raspoloživog
dohotka. Padom zaposlenih je također zaustavljen rast prihoda od doprinosa za mirovinsko što je
dovelo do realnog pada prosječne mirovine od 2,6%, odnosno realnog smanjenja ukupnih isplata za
mirovine od 0,9%. Zapravo, ukupna socijalna davanja kao veoma važan faktor raspoloživog dohotka
su vjerojatno također zabilježila negativan rast na što ukazuje njihov realni devetomjesečni pad na
nivou centralne vlade od 1,4%. Pored svega toga, depoziti stanovništva od 2010. nadmašuju zajmove
čime su domaćinstva nakon duljeg vremena prestala biti neto dužnik. Time je uspostavljen rastući
trend "viška" depozita u odnosu na zajmove koji je sa 2,5% u 2010. narastao na 11,5% na kraju
2012. godine što možda donekle ukazuje na njihovu sve veću sklonost štednji u uvjetima
neizvjesnosti uzrokovanim višegodišnjim trajanjem krize. U isto vrijeme, nominalni pad uvoza
kapitalnih dobara od 3,6% (uz još veći realni pad), te smanjenje vrijednosti izvršenih građevinskih
radova od preko 3% jasno ukazuju na pad kapitalnih investicija. Ovo je prije svega posljedica ne
samo slabe proizvodnje i izvoza u posljednjih nekoliko godina, nego i prilično skromnih očekivanja za
skoriju budućnost. Pri tome ni snažan rast izravnih stranih ulaganja od 80% nije puno pomogao
obzirom da su priljevi od izravnih stranih ulaganja u 2012. još uvijek ostali na prilično niskom nivou od
3,5% BDP-a. Pored toga, problemi nezaposlenosti i realnih plaća, te pad kapitalnih transfera iz
inozemstva privatnom sektoru i sl. su, unatoč povećanju stanja stambenih kredita stanovništvu od
5,1%, bitno ograničili investiranje u izgradnju nekretnina. Konačno, investicije su dodatno ugrožene
problemima u javnim financijama koji su značajno oslabili javne radove.
Prema aktualnim projekcijama DG ECFIN-a5 u 2013. godini se očekuje slabljenje negativnih trendova
iz 2012. u Hrvatskoj, Sloveniji i Italiji, praćeno slabljenjem rasta u Njemačkoj uz nepromijenjenu stopu
u Austriji, te skroman ekonomski rast u Srbiji (od 1,7%). Ovo bi moglo rezultirati skromnim jačanjem
tražnje za bh. izvozom u inozemstvu. Pored toga, očekivana normalizacija stanja u elektranama po
pitanju remonta uz povoljnu hidrološku situaciju bi mogla znatno popraviti bh. proizvodnju i izvoz u
2013. Očekivano skromno povećanje pretežno izvozno orijentirane industrijske proizvodnje bi moglo
rezultirati blagim povećanjem broja zaposlenih, pa prema tome i raspoloživog dohotka građana, što bi
konačno trebalo donekle ojačati privatnu potrošnju.
Grafikon 2.1: Nominalni i realni rast BDP-a u BiH za razdoblje 2011-2016. g.
4
5
Procjena DEP-a.
DG ECFIN - "European Economic Forecast, Winter 2013"
8
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
Industrijska proizvodnja u BiH
Nakon 2010. i 2011. godine kada je umjereni oporavak izvoznih tržišta rezultirao poboljšanjem
poslovne aktivnosti u BiH, ekonomske turbulencije u međunarodnom ekonomskom okruženju, te
problemi u proizvodnji električne energije tijekom 2012. godine izrazito negativno su se odrazili na
industrijsku proizvodnju BiH. Tako je BiH prema podacima BHAS-a za 2012. godinu zabilježila
godišnji pad fizičkog obima industrijske proizvodnje od 4,3% u odnosu na prethodnu godinu. 6 Pad
privredne aktivnosti u regionu i zemljama EU koje su u 2012. godini zabilježile godišnji pad
industrijske proizvodnje od oko 2,5%, rezultiralo je slabljenjem izvozne tražnje i padom proizvodnje u
bh. prerađivačkoj industriji od 2,8% u odnosu na prethodnu godinu. 7 U sektoru rudarstva tijekom
2012. godine registrirano je smanjenje proizvodnje od 4%, dok je u sektoru za proizvodnju električne
energije uslijed nepovoljne hidrološke situacije i remontnih radova na termoelektranama došlo do
drastičnijeg pada proizvodnje od oko 8% u odnosu na prethodnu godinu. Promatrano po klasifikaciji
glavnih industrijskih grupa proizvoda tijekom 2012. godine BiH je zabilježila pad proizvodnje u skoro
svim kategorijama proizvoda. Izuzetak predstavlja proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju
(dominira proizvodnja namještaja) gdje je ostvaren ohrabrujući rast proizvodnje od preko 15% u
odnosu na prethodnu godinu, tako da je doprinos ukupnoj proizvodnji bio pozitivan i iznosio je preko
0,5 p.p.8 U odnosu sa prethodnom godinom najznačajnija smanjenja proizvodnje zabilježena su u
kategoriji energije od 8,6% i intermedijarnih proizvoda od oko 4% što je i razumljivo jer se ovi
proizvodi koriste kao osnovni inputi u proizvodnim procesima kako u BiH tako i industrijama glavnih
trgovinskih partnera. Obzirom da ove dvije kategorije proizvoda čine preko 60% ukupne bh.
industrijske proizvodnje može se sa sigurnošću konstatirati da je ovo bio i ključni razlog slabljenja
ukupne industrijske proizvodnje u BiH u 2012. godini. S druge strane proizvodnja kapitalnih i netrajnih
proizvoda za široku potrošnju tijekom 2012. godine bila je skoro na prošlogodišnjem nivou
(zabilježene stope pada od 0,5 i 0,2%) tako da nije ostvaren značajniji doprinos industrijskoj
proizvodnji u BiH.
Preliminarni podaci BHAS-a za prvi kvartal 2013. godine ukazuju na osjetniji oporavak industrijske
proizvodnje u BiH. Usporedbi sa prethodnom godinom u Bosni i Hercegovini je registriran kvartalni
rast fizičkog obima industrijske proizvodnje od 6,8%.9 Najznačajniji doprinos rastu ukupne industrijske
proizvodnje dala je prerađivačka industrija koja je zahvaljujući jačanju izvozne tražnje zabilježila
tromjesečni rast proizvodnje od skoro 10%. Pozitivan doprinos također je zabilježen u sektoru za
proizvodnju električne energije koji je u navedenom razdoblju ostvario rast proizvodnje od preko 15%.
S druge strane, sektor rudarstva sa tromjesečnim padom proizvodnje od 6,7% imao je negativan
doprinos rastu industrijske proizvodnje u BiH. Ako se promatraju performanse industrijske proizvodnje
po entitetima tijekom prvog kvartala 2013. godine evidentno je da se situacija razlikuje. Tako FBiH u
razdoblju siječanj-ožujak 2013. godine u odnosu na isto razdoblje prethodne godine bilježi povećanje
industrijske proizvodnje od 9,4%, dok je u RS-u registrirana stagnacija proizvodnje.
Tržište rada
Usporena poslovna aktivnost bh. poduzeća je rezultirala nastavkom trenda smanjenja broja
zaposlenih osoba u BiH. Prosječan broj zaposlenih je u 2012. godini iznosio 687,6 tisuća osoba što je
za 0,5% manje u odnosu na prošlu godinu. Broj zaposlenih u privatnom10 sektoru se i dalje smanjuje
Agencija za Statistiku BiH, „Indeks obima industrijske proizvodnje u Bosni i Hercegovini vremenske serije preračunate
na klasifikaciju KD BiH 2010. i baznu 2010. godinu period 2010-2012. godina“, Sarajevo, 05.03.2013. godine.
7
Eurostat i nacionalni zavodi za statistiku, „ stope rasta industrijske proizvodnje za razdoblje siječanj-prosinac 2012.
godine“.
8
intermedijarni proizvodi-(željezo, čelik, aluminij, rude metala i kamena,drvo, rezana građa, cement), netrajni proizvodi
za široku potrošnju-(hrana i piće, duhan, odjeća, obuća, lijekovi), energija-(ugalj, koks, derivati nafte i električna
energije), kapitalni proizvodi-(metalne konstrukcije, strojevi i aparati, pumpe, kompresori, motorna vozila i rezervni
dijelovi za automobile), trajni proizvodi za široku potrošnju-(namještaj, strojevi, električni aparati i autodijelovi).
9
BHAS, Saopćenje, „Indeks obima industrijske proizvodnje u Bosni i Hercegovini za ožujak 2013. godine“, 25.04.2013.
godine.
10
Privatni sektor u analizi obuhvata djelatnosti A-K, dok javni sektor obuhvata djelatnosti L-O.
6
9
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
(-1,4% g/g). Rast broja zaposlenih osoba u javnom sektoru (1,8%) je donekle ublažio smanjenje broja
zaposlenih u BiH. Najintenzivnije smanjenje broja nezaposlenih u 2012. godini je bilo u oblasti
građevinarstva (-8,5%) kao posljedica smanjenja obima građevinskih radova. Posebno se ističe da je
krajem ljeta broj zaposlenih u promatranoj grani smanjen zbog završetka sezonskih radova. Uslijed
smanjenja obima izvoza i uvoza u BiH, oblast trgovine na veliko i malo također bilježi značajno
smanjenje broja zaposlenih (-2,3%) a činjenica da je u spomenutoj grani zaposleno oko 18% ukupno
zaposlenih čini situaciju još ozbiljnijom. Slično je i u oblasti prometa, skladištenja i veza gdje je broj
zaposlenih također smanjen11. Oslabljena kupovna moć kao i obim poslova u hotelima i restoranima
su utjecali na smanjenje broja zaposlenih u ovoj oblasti za 4,4% g/g. Oblast koja zapošljava najviše
osoba u BiH, prerađivačka industrija, je također smanjila broj zaposlenih (-0,5%) ali se primjećuje da
je intenzitet otpuštanja znatno slabiji u odnosu na 2011. godinu. Prosječan broj zaposlenih osoba u
FBiH je smanjen za 0,8% g/g, za razliku od 2011. godine kada je registriran blagi porast broja
zaposlenih u ovom entitetu. Najveće smanjenje broja zaposlenih je u oblastima građevinarstva,
hotela i restorana, trgovine na veliko i malo te prometa skladištenja i veza. U RS broj zaposlenih
osoba je smanjen za 0,3% g/g a najveći doprinos smanjenju je u istim oblastima privatnog sektora
kao i u FBiH. Međutim, za razliku od FBiH, u RS je u rujnu registriran blagi porast ukupnog broja
zaposlenih kroz povećanje zaposlenih u oblastima javnog sektora (naročito u državnoj upravi i
zdravstvu) te financijskog posredovanja i aktivnosti u vezi sa nekretninama.
Nezaposlenost
Prosječan broj nezaposlenih u BiH je u 2012. godini nastavio rasti istim intenzitetom u odnosu na
2011. godinu (2,6%) i iznosio 543,4 tisuća osoba. Analizirajući utjecaj entiteta na ukupan broj
nezaposlenih u BiH uočava se da broj nezaposlenih osoba raste ali različitim intenzitetom. U FBiH
broj nezaposlenih je uvećan za 2,8% g/g uz snažnije stope rasta u drugoj polovini godine. Obrnuto, u
RS broj nezaposlenih osoba je uvećan za 1,9% uz primjetno sporiju stopu rasta u drugom
polugodištu.12 U FBiH je i dalje najviše novoprijavljenih osoba zbog prekida radnog odnosa a
prestanak ugovora na određeno vrijeme i sporazumni prekid radnog odnosa najčešći razlog prekida
radnog odnosa.13 Primjetno je da je broj odjavljenih sa Zavoda za zapošljavanje FBiH smanjen 14 u
2012. godini (što u 2011. godini nije bio slučaj). S druge strane, u RS broj odjavljenih sa Zavoda za
zapošljavanje RS je nešto veći u odnosu na 2011. godinu a najčešći razlog odjave je bio zaposlenje.
U isto vrijeme broj novoprijavljenih osoba na evidenciju Zavoda je manji u odnosu na 2011. godinu (6,1%) a tome je najviše doprinijelo smanjenje broja novoprijavljenih po osnovu prekida radnog
odnosa (stečaj, tehnološki višak i sporazumni prekid radnog odnosa). Sve navedeno objašnjava
zašto se u FBiH intenzivirao rast broja nezaposlenih a u RS značajno usporio. Analizirajući stope
nezaposlenosti primjećuje se da su na tržištu rada zemalja u regiji također izostala pozitivna
događanja. Loše stanje ekonomije ne samo u BiH nego i u zemljama regiona negativno se odražava
na broj zaposlenih osoba. Zadržavanje postojećeg broja zaposlenih osoba bio je jedan od osnovnih
prioriteta. Međutim, obzirom na nizak nivo poslovne aktivnosti i nastojanje da se troškovi rada smanje
većina poslodavaca je nastavila otpuštati radnike pa je u velikom broju zemalja EU primjetan trend
uvećanja broja nezaposlenih osoba. Sve navedeno potvrđuje analiza stopa nezaposlenosti koje su se
u 2012. godini nastavile uvećavati (izuzev Makedonije i Rumunjske).
11
Smanjenje od 2% g/g.
U K4 2012. godine prosječan broj nezaposlenih u RS je uvećan za 0,4% u odnosu na isti kvartal 2011. godine.
13
Izvor: Federalni zavod za zapošljavanje.
14
Usporedba g/g.
12
10
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
Grafikon 2.2: Stope nezaposlenosti15 prema ARS – usporedba (%)
Izvor: Agencije za statistiku promatranih zemalja, za EU 27 EUROSTAT
Ukupan broj zaposlenih osoba u veljači 2013. godine se uvećao u odnosu na isti mjesec 2012.
godine za 0,1% ali je u odnosu na siječanj 2013. godine ipak smanjen. Skroman međugodišnji rast
broja zaposlenih je posljedica kontinuiranog smanjenja broja zaposlenih u oblastima građevinarstva,
rudarstva, poljoprivrede, lova i šumarstva, hotelijerstva i ugostiteljstva, proizvodnje i opskrbe el.
energijom, plinom, parom i klimatizacije te opskrbljivanje vodom i djelatnosti sanacije okoline. Broj
nezaposlenih osoba u BiH u ožujku 2013. godine je uvećan za 2% g/g ali se od početka 2013. godine
postupno smanjuje (m/m). Prosječna neto plaća zaposlenih u BiH u veljači 2013. godine je smanjena
za 0,4% g/g i iznosi 815 KM. Negativan rast prosječne plaće je posljedica smanjenja plaća naročito u
oblastima javne uprave, obrazovanja, administrativnih djelatnosti, stručnih, naučnih i tehničkih
djelatnosti. U oblasti privatnog sektora najveće stope smanjenja neto plaća su registrirane u
oblastima poslovanja nekretninama, trgovini na veliko i malo, opskrbe vodom te el. energijom, plinom,
parom i klimatizacija. Prosječna mirovina u BiH u ožujku 2013. godine je ista kao i u veljači i iznosi
337 KM16 što je 0,1% više u odnosu na isti mjesec 2012. godine.
Plaće
Zarade zaposlenih u BiH u 2012. godini su uvećane ali nešto skromnije u odnosu na 2011. godinu.
Prosječna neto plaća u BiH je iznosila 826 KM i veća je za 1,3% g/g. Zbog inflacije u BiH realni rast
prosječne neto plaće je treću godinu zaredom negativan. Time je kupovna moć ali i životni standard
bh. građana umanjen. Zbog proračunskih restrikcija u javnom17 sektoru neto plaće u privatnom
sektoru su se brže uvećavale. To je uticalo na smanjenje razlike između plaća u privatnom i javnom
sektoru iako su prosječne plaće u javnom sektoru i dalje veće u nominalnom iznosu. U okviru javnog
sektora plaće u javnoj upravi i obrazovanju su minorno uvećane 18. Jedino oblast zdravstva bilježi
nešto brži rast neto plaće od 2,1%. U privatnom sektoru, u oblastima usluga i industrijske proizvodnje
ARS - Stope nezaposlenosti prema Anketi o radnoj snazi. Za zemlje u kojim se anketa sprovodi više puta u tijeku
godine uzeti su prosjeci perioda. Podaci za Makedoniju, Crnu Goru, Hrvatsku, se odnose na prva tri kvartala 2012.
godine, za Rumunjsku se odnose na dva kvartala, za EU 27 prosjek 12. mjeseci, za Srbiju prosjek Anketa iz travnja i
listopada.
16
Prosječna mirovina u BiH je izračunata je izračunata na osnovu entitetskih nivoa mirovina ponderiranih odnosom
ukupnog broja umirovljenika u svakom od BH entiteta.
17
Javni sektor u analizi obuhvata djelatnosti L-O, dok privatni sektor obuhvata djelatnosti A-K.
18
Prosječna neto plata u javnoj upravi je uvećana za 0,2% g/g u 2012. godini a u obrazovanju 0,4%.
15
11
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
ostvaren je skroman nominalni rast plaća. Jedine djelatnosti19 koje su zabilježile negativan nominalni i
realni rast plaća su građevinarstvo i poslovanje nekretninama. U isto vrijeme u djelatnosti
građevinarstva je registriran najveći broj otpuštenih osoba što je sveukupno posljedica loše poslovne
aktivnosti u promatranoj djelatnosti. Oblasti sa najnižim neto plaćama u BiH, trgovina na veliko i malo,
hoteli i restorani te prerađivačka industrija su zabilježile skroman20 nominalni rast plaća uz negativan
realni rast plaća. Ako pri tome uzmemo u obzir da su to ujedno oblasti koje su otpuštale zaposlene,
evidentno je da su poslodavci i u 2012. godini nastojali smanjiti troškove rada kroz skromnije zarade i
smanjenje broja radnika. Razlika između prosječne neto plaće u FBiH i RS je ostala gotovo
nepromijenjena u odnosu na 2011. godinu uz ujednačene stope rasta. Prosječna neto plaća u FBiH je
iznosila 830 KM sa nominalnom stopom rasta od 1,3%, dok je u RS iznosila 818 KM sa stopom rasta
od 1,1%, ali su u realnom smislu smanjene (tablica ispod). U oba entiteta su registrirane niže plaće u
oblasti građevinarstva, poslovanja nekretninama i obrazovanja. U RS neto plaće su također
smanjene u oblastima trgovine na veliko i malo, prometa, skladištenja i veza te opskrbe električnom
energijom. S druge strane, u FBiH plaće su smanjene i u oblastima hotela i restorana, financijskom
posredovanju te javnoj upravi. Da je kupovna moć građana oslabila ne samo u BiH nego i u zemljama
u regiji dokazuje sporiji rast plaća u 2012. godini u odnosu na 2011. godinu. Ako pri tome uzmemo u
obzir rast cijena i činjenicu da je u pojedinim zemljama kao što su BiH, Hrvatska, Makedonija i Crna
Gora zabilježen negativan realni rast plaća jasno je da je životni standard u promatranim zemljama
smanjen. S druge strane, Srbija, Bugarska i Rumunjska su imale najbrži nominalni rast plaća u 2012.
godini, uz pozitivan realni rast, ali je riječ o zemljama sa najnižim prosjekom neto plaća među
kompariranim zemljama.
Prosječna neto plaća zaposlenih u BiH u veljači 2013. godine je smanjena za 0,4% g/g i iznosi 815
KM. Negativan rast prosječne plaće je posljedica smanjenja plaća naročito u oblastima javne uprave,
obrazovanja, administrativnih djelatnosti, stručnih, naučnih i tehničkih djelatnosti. U oblasti privatnog
sektora najveće stope smanjenja neto plaća su registrirane u oblastima poslovanja nekretninama,
trgovini na veliko i malo, snabdijevanju vodom te el. energijom, plinom, parom i klimatizacija.
Tablica 2.1: Nominalni i realni21 rast neto plaća u BiH, FBiH i RS g/g
2010.
2011.
2012.
Nominalni rast neto plaća
BiH
1,0%
2,2%
1,3%
FBiH
1,6%
1,9%
1,3%
RS
-0,5%
3,2%
1,1%
Realni rast neto plaća
BiH
-1,0%
-1,4%
-0,8%
FBiH
-0,2%
-1,7%
-0,8%
-0,7%
-1,0%
RS
-2,9%
Izvor: BHAS, Agencije za statistiku entiteta, DEP kalkulacije
Mirovine
Prosječan broj umirovljenika u BiH se nastavio uvećavati tijekom 2012. godine stopom 1,7% g/g i
iznosio je 613 tisuća osoba. Iako je intenzitet rasta broja umirovljenih nešto sporiji u odnosu na 2011.
godinu ipak je i dalje evidentno da u BiH odnos broja umirovljenika i zaposlenih osoba iznosi 1:1,122
Prosječna neto plata u građevinarstvu je nominalno smanjena za 1,3% g/g, dok je u oblasti poslovanja nekretninama
smanjena za 0,5%.
20
Trgovina na veliko i malo (1,5% g/g), hoteli i restorani (0,4%), prerađivačka industrija (1,4%).
21
Realni indeksi neto plaća izračunavaju se dijeljenjem nominalnih indeksa neto plaća indeksom potrošačkih cijena za
odgovarajuće godine. Izvor: Saopćenja o prosječnim neto plaćama u BiH.
22
Podatak se odnosi na prosjek 2012. godine.
19
12
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
uz konstantno smanjenje broja zaposlenih. Nivo prikupljenih prihoda od doprinosa u 2012. godini se
nije značajnije mijenjao u odnosu na 2011. godinu. Obzirom da se mirovine u oba entiteta većinski
financiraju iz prihoda23 od doprinosa za PIO/MIO slab prirast spomenute kategorije doprinosa nije
omogućavao da se mirovine u BiH uvećaju. Prosječna mirovina u BiH je u 2012. godini iznosila 336
KM24 što je za 0,6% manje u odnosu na 2011. godinu. Realni rast mirovina je izrazito negativan što
ukazuje na slabu potrošačku moć bh. umirovljenika. Niža prosječna mirovina u BiH je posljedica
smanjenja mirovina u RS nakon početka primjene novog Zakona25 PIO RS s početka 2012. godine.
Novim Zakonom je izvršena ponovna podjela umirovljenika po kategorijama što je uticalo na
smanjenje prosječne mirovine u RS u 2012. godini od 2,6% g/g koja iznosi 312 KM. U FBiH prosječna
mirovina iznosi 351 KM što je za 0,6% više u odnosu na 2011. godinu. Oba mirovinska fonda u BiH
su najveći broj mirovina (oko ¾) isplatili umirovljenicima u pripadajućem entitetu. Analizirajući vrste
mirovina nije bilo značajnih izmjena u 2012. godini i gotovo polovina isplaćenih mirovina su starosne,
a ostatak čine obiteljske i invalidske mirovine. Minimalne mirovine u BiH se također nisu mijenjale u
2012. godini. Iako u FBiH minimalne26 mirovine čine oko 46% od ukupnog broja mirovina, a u RS
samo 7%, bitno je napomenuti da je iznos minimalne mirovine u FBiH znatno veći i gotovo jednak
prosječnoj mirovini u RS (FBiH 310,7 KM, RS 160 KM).
Prosječna mirovina u BiH u ožujku 2013. godine je ista kao i u veljači i iznosi 337 KM27 što je 0,1%
više u odnosu na isti mjesec 2012. godine.
Cijene
U BiH je u 2012. godini zabilježen rast cijena od 2,1% g/g. Tijekom promatrane godine najintenzivniji
rast cijena je bio u prvom kvartalu da bi nakon toga rast cijena bio nešto sporijeg intenziteta.
Međutim, u K4 2012. godine došlo je do ponovnog porasta cijena. Najveći doprinos rastu cijena u
2012. godini imale su kategorije hrane i bezalkoholnih pića, transport, alkohol i duhan, te stanovanje,
vodoopskrbe, el. energija, plin i drugi energenti.
Cijene u BiH su nastavile skromno rasti tijekom ožujka 2013. godine. Inflacija u BiH je u promatranom
mjesecu iznosila 0,6% dok je u razdoblju I-III 2013. godine iznosila 0,8% g/g. Skroman rast cijena u
ožujku je zabilježen prvenstveno uslijed sporijeg rasta cijena u kategoriji hrane i bezalkoholnih pića
(1,4%) te stanovanja vodoopskrbe, električne energije i drugih energenta (1,1%) dok je u kategoriji
transporta zabilježeno smanjenje cijena od 0,9% uslijed stabiliziranja cijena goriva. Pored toga
smanjenje cijena je zabilježeno i u kategorijama odjeće i obuće, namještaja, kućanskih aparata i
redovnog održavanja kuće te zdravstvu, što je sveukupno doprinijelo izrazito niskom rastu cijena u
BiH.
Devizne rezerve
Na kraju 2012. godine, ukupne devizne rezerve su dostigle nivo od oko 6,5 milijardi KM i time
zabilježile rast (1,3%) u odnosu sa istim razdobljem prethodne godine. U strukturi deviznih rezervi od
početka godine prisutan je trend smanjenja prenosivih depozita kod nerezidentnih banaka u korist
povećanja investicija u vrijednosne papire. Navedeni depoziti na kraju promatrane godine dostižu
DEP kalkulacije. U 2012. godini u FBiH je iz prihoda od doprinosa bilo moguće financirati oko 92% od ukupno
potrebnih sredstava za isplatu mirovina, dok je u RS iz prihoda od doprinosa bilo moguće financirati oko 80% od
ukupno potrebnih sredstava za isplatu mirovina. Izvor podataka za broj umirovljenika, prosječne mirovina kao i prihode
od doprinosa po osnovu PIO/MIO su entitetski mirovinski fondovi.
24
Prosječna mirovina u BiH je izračunata na osnovu prosječnih mjesečnih mirovina ponderiranih udjelom ukupnog boja
umirovljenika u svakom od BH entiteta u ukupnom broju umirovljenika.
25
Prema novom Zakonu PIO RS pravo na umirovljenje imaju svi osiguranici sa minimalno 15 godina radnog staža uz
odgovarajuće godine starosti, dok je prema starom Zakonu 20 godina radnog staža bio minimalan radni staž. Detaljnije
u Ekonomskim trendovima siječanj-ožujak 2012. godine.
26
DEP kalkulacije na osnovu podataka mirovinskih fondova u BiH.
27 Prosječna mirovina u BiH je izračunata na osnovu entitetskih nivoa mirovina ponderiranih odnosom ukupnog broja
umirovljenika u svakom od BH entiteta.
23
13
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
iznos od oko 2,3 milijarde KM, dok su investicije u vrijednosne papire dostigle iznos od oko 3,9
milijardi KM. Ovim su se prenosivi depoziti smanjili za čak 47% g/g, a investicije u vrijednosne papire
povećale za 116%. Učešće depozita u ukupnim deviznim rezervama je iznosilo 36%, a investicija u
vrijednosne papire 60%. Devizne rezerve CBBiH služe kao pokazatelji stabilnosti i održivosti valutnog
odbora, što se promatra kroz pokrivenost rezervnog novca deviznim rezervama i pokrivenost
novčane mase. U skladu sa tim pokrivenost novčane mase deviznim rezervama na kraju promatrane
godine je iznosila 43,7%, a rezervnog novca, 112,2% što zadovoljava kriterije stabilnosti valutnog
odbora28. Također, neto devizne rezerve premašuju monetarnu pasivu, čime je zadovoljena obaveza
koja proizlazi iz pravila valutnog odbora. Nivo deviznih rezervi, na kraju promatranog razdoblja, je bio
dovoljan za financiranje 5,5 mjeseci prosječnog uvoza bh. roba i usluga (prema podacima CBBiH i
kalkulacijama DEP-a), što predstavlja zadovoljavajući koeficijent sa aspekta financijske stabilnosti 29.
Na kraju trećeg mjeseca 2013. godine ukupna novčana masa M2 dostigla je razinu od 15,1 mlrd. KM
što predstavlja povećanje od 5,7% g/g. Rezervni novac u promatranom razdoblju iznosio je 5,6 mlrd.
KM i zabilježio je stopu rasta od 3,3% g/g. Kvazi novac bilježi rast od 7,9% g/g, a transakcijski novac
2,7% g/g.
Osnovica za obračun obvezne rezerve nastavila se smanjivati uspoređujući prethodna dva mjeseca
tekuće godine. Na kraju trećeg mjeseca 2013. godine iznosila je 14,9 mlrd. KM i promatrajući g/g
osnovica bilježi povećanje. Ista situacija se događa i sa ostalim kategorijama na mjesečnom nivou
bilježe smanjenje, a na godišnjem povećanje. Stopa obvezne rezerve (OR) se nije mijenjala, a
implicitna stopa na kraju veljače je iznosila 19,8%. Podatkom o prosječnoj visini naknade na držanje
OR kod CB BiH ne raspolažemo.
Bruto devizne rezerve na kraju trećeg mjeseca iznosile su 6,3 mlrd. KM i veće su u odnosu na isto
razdoblje prošle godine za 3,5%. Što se tiče strukture deviznih rezervi, kao i u ranijem razdoblju
novčana sredstva se plasiraju u vrijednosne papire, na račun smanjenja depozita kod inozemnih
banaka, na što jasno ukazuju i godišnje stope rasta.
Za prva tri mjeseca 2013. godine ukupni depoziti iznosili su 13,5 mlrd. KM i zabilježili su povećanje od
5,6% g/g. Već tradicionalno, najveći doprinos rastu ukupnih depozita dali su depoziti sektora
stanovništva.
Ukupni krediti na kraju trećeg mjeseca 2013. godine iznosili su 16,03 KM što predstavlja povećanje
od 3,6% g/g.
Vanjski sektor
Povećanje vanjskotrgovinskog deficita (roba i usluga) od 2% praćeno smanjenjem tekućih novčanih
priljeva iz inozemstva od 3,7% doveli su do povećanja deficita na tekućem računu BiH od oko 1% u
2012. godini. Situaciju je dodatno pogoršao snažan pad inozemne pomoći sektoru vlade BiH, te
značajno smanjenje kapitalnih transfera privatnog sektora koji su rezultirali naglim godišnjim padom
ukupnih priljeva iz inozemstva po osnovu kapitalnih transfera od 16%. Porastom deficita tekućeg
računa, te smanjenjem kapitalnih priljeva iz inozemstva naglo su porasle potrebe za financiranjem
ukupnog vanjskog deficita za 3,8% tijekom 2012. godine. Rastući deficit je uglavnom financiran
porastom (još uvijek skromnih) izravnih stranih ulaganja, sve većim povlačenjem vlastitog kapitala iz
inozemstva kroz smanjenje BiH strane aktive (obzirom na skromne mogućnosti dodatnog inozemnog
zaduživanja u uvjetima financijske krize).
Tekući račun u platne bilance BiH je i u 2012. godini bio u minusu i to 2,45 milijardi KM, što je tek
neznatno uvećanje u odnosu na 2011. godinu. Najveći deficit je ostvaren na računu roba (8,4
milijarde KM) a najveći suficit na računu sekundarnog dohotka (3,6 milijardi KM) gdje su najznačajniji
svakako personalni transferi iz inozemstva (2,1 milijarde KM) koji su unatoč ekonomskim
U uvjetima fiksnog deviznog tečaja minimum pokrivenosti novčane mase deviznim rezervama iznosi 20%, dok kod
promjenjivog deviznog tečaja taj se odnos kreće od 5% do 10%. Minimalna pokrivenost rezervnog novca (M0) deviznim
rezervama po „Currency board“ aranžmanu iznosi 100%.
29
Koeficijent pokazuje da se 5,5 mjeseci uvoza može financirati deviznim rezervama CBBiH, u slučaju financiranja
deficita tekućeg računa. Prema teoriji međunarodne trgovine ukupne devizne rezerve bi trebale pokrivati najmanje 3
mjeseca prosječnog uvoza.
28
14
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
neizvjesnostima uvećani za 4%. Suficit na računu usluga (2,1 milijarde KM) je neznatno umanjen a
najveći doprinos saldu su dale usluge procesuiranja robe u BiH (dodana vrijednost izvozu nakon
unutarnje dorade) sa neto priljevom od 1,2 milijarde KM. Značajne su još i usluge putovanje – turizam
sa neto priljevom od 687 milijuna KM (rast od 6%). Financiranje deficita na tekućem računu je
omogućeno putem priljeva stranog kapitala u formi FDI (907,9 milijuna KM) i putem inozemnog
zaduživanja sektora vlade (647 milijuna KM), a evidentno je i smanjenje strane aktive koje je u 2012.
godini iznosilo oko 602 milijuna KM. Devizne rezerve su uvećane za oko 73 milijuna KM i na kraju
2012. godine su iznosile 6,5 milijardi KM.
Investicije
Prema revidiranim podacima UNCTAD-a, izravna strana ulaganja u svijetu u 2012. godine su
ostvarila smanjenje iznosu od 18 % u odnosu na isti razdoblje prošle godine kao posljedica
povećanja nestabilnosti na globalnom tržištu i još uvijek neriješene dužničke krize u Evropi (Grčka i
Cipar). Strana izravna ulaganja u Bosni i Hercegovini u 2012. godine bilježe minimalan rast u odnosu
na vrijednosti u istom razdoblju 2011. godine. Prema podacima Ministarstva vanjske trgovine i
ekonomskih odnosa u BiH strana ulaganja u ovome razdoblju su iznosila 430,3930 milijuna KM što je
više u odnosu na ulaganja u istom razdoblju 2011. godine za 0,5%. Prema zadnjim podacima
Centralne banke BiH strana ulaganja u 2012. godini iznose 907,931 milijuna KM. Neto financijska
aktiva iznosi 55,5 milijuna KM (ulaganje u inozemstvo iz BiH) a financijska pasiva 963,4 milijuna KM,
tako da izravne investicije u BIH iznosi 907,9 milijuna KM (aktiva umanjena za pasivu). Od toga
iznosa 203 milijuna KM se odnosi na „zaduživanja“ a 31,2 milijuna KM se odnosi na „reinvestiranu
dobit“ firmi koje su ulagale u prethodnom razdoblju. Ovaj navedeni iznos se razlikuje od podataka
dobivenih od Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa zbog različite metodologije
prikupljanja i prikazivanja podataka. Prema podacima Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih
odnosa u Federaciji BiH je uloženo 120,42 milijuna KM dok je u RS uloženo u iznosu od 307,36
milijuna KM a u Brčko Distriktu je ulaganje negativno 0,74 milijuna KM, dok 3,36 milijuna KM odnosi
na ostala društva32 .
Prema revidiranim podacima Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH strana ulaganja
u prvom kvartalu 2013. godine su iznosila 72,3 milijuna KM što predstavlja povećanje za oko 77,28
milijuna KM u odnosu na ulaganja u istom razdoblju 2011. godine kada su SDI iznosila oko -4,98
milijuna KM.
Prema podacima Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa najveća ulaganja u prvom
kvartalu 2013. godine su bila od strane „ETF Rudnik i termoelektrana „Stanari“ d.o.o. Stanari u iznosu
58,67 milijuna KM, „Globtour“ d.o.o. Međugorje 10,1 milijuna KM i „Comsar energy RS“ u ukupnom
iznosu od 9,55 milijuna KM. Za ovo razdoblje je još interesantno je da je „NLB Leasing“ imala
ulaganje 18,58 milijuna KM ali u istome razdoblju i povlačenje kapitala od 14,56 milijuna KM tako da
ukupno ulaganje iznosi 4,02 milijuna KM. Od događaja koji će imati utjecaja na strane izravne
investicije u 2013. godini, treba spomenuti da je 27. ožujka 2013. godine Agencija Standard & Poor's
potvrdila Bosni i Hercegovini suvereni kreditni rejting „B" sa stabilnim izgledom.
Poslovno okruženje i konkurentnost u svijetu
Unapređenje poslovne klime jedan je od deklariranih prioriteta ekonomske politike za Bosnu i
Hercegovinu i obaveza preuzetih iz mape puta ka Europskom partnerstvu i Sporazumu o stabilizaciji i
pridruživanju.
Prema rezultatima koje je objavila Svjetska banka (Doing Business 2013.), Bosna i Hercegovina je
poboljšala poziciju za jedno mjesto, te se popela na listi sa 127. na 126. mjesto u svijetu.
Ovaj iznos se prema MMF standardima odnosi na isključivo novo registrirane izravne strane investicije (ne uključuje
„zaduženja“ i „reinvestiranu dobit“.
31
Prema metodološkim standardima i instrukcijama Međunarodnog Monetarnog Fonda i OECD-a,.
32
Društva sa ulaganjem do vrijednosti 100 tisuća nisu klasificirana po entitetskoj pripadnosti.
30
15
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
Uspoređujući kvalitetu poslovnog okruženja Bosna i Hercegovina i dalje zaostaje za drugim zemljama
u regionu33. Napredak je ostvaren u oblasti registracije vlasništva, odnosno zemljišta u Sarajevu
(projekt digitalizacije registracije zemljišta), te pojednostavljenje procedura prilikom prijavljivanja i
plaćanja doprinosa za zaposlene radnike (jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate
doprinosa).
Tablica 2.2: Rangiranje BiH prema Doing Business 2013. godine
Elementi okruženja
DB 2013 Pozicija
DB 2012 Pozicija
Promjena u poziciji
Početak posla
162
162
Bez promjene
Dobivanje dozvola
163
159
-4
Pristup el. energiji
158
154
-4
Registracija vlasništva
93
100
7
Dobivanje kredita
70
67
-3
Zaštita investitora
100
98
-2
Plaćanje poreza
128
137
9
Prekogranična trgovina
103
101
-2
Provođenje ugovora
120
117
-3
Rješavanje nelikvidnosti
83
84
1
Ukupno
126
127
1
Izvor: Doing Business 2013, World Bank
Globalni monitor poduzetništva (Global Enterpreneurship Monitor) i Vijeće Stranih investitora (Forin
Investment Council) nisu izdali izvješća za stanje u BiH u 2012. godini.
Srednjoročna ekonomska prognoza
Dostupni kratkoročni indikatori za 2012. godinu ukazuju na blag realni pad BiH ekonomije od približno
0,2%. Ovo je rezultat nepovoljnih ekonomskih kretanja u okruženju, ali i određenih internih problema
(poput brojnih remonta u elektranama). Pad ekonomije se manifestirao kroz realni pad domaće
tražnje i izvoza i to unatoč realnom smanjenju vanjskotrgovinskog deficita roba od 4,5%. Do pada
domaće tražnje je došlo i u domenu privatne potrošnje i investicija uglavnom kao posljedica tri godine
negativnih trendova zaposlenosti i realnih plaća, realnog smanjenja novčanih priljeva građana iz
inozemstva i sl.
Na pad finalne potrošnje ukazuje negativan realni rast uvoza dobara široke potrošnje od preko 1%, te
realni pad domaće proizvodnje od preko 3%. U isto vrijeme, nominalni pad uvoza kapitalnih dobara
od 3,6% (uz još veći realni pad), te smanjenje vrijednosti izvršenih građevinskih radova od preko 3%
jasno ukazuju na pad kapitalnih investicija. Pored toga, javna potrošnja i investicije vjerojatno bilježe
izuzetno skroman realni rast obzirom na složenu fiskalnu poziciju u 2012 .
Smanjenje domaće tražnje je rezultiralo realnim padom robnog uvoza od 4,4%, dok je BiH izvoz u
najvećoj mjeri bio ugrožen problemima u proizvodnji električne energije, te slabom izvoznom
tražnjom. Naime, česti remonti u elektranama i nepovoljna hidrološka situacija u 2012. su doveli do
pada vrijednosti izvoza energetskih dobara od 38%, što je bio glavni uzrok realnog pada BiH robnog
Usporedbe radi Bosna i Hercegovina je rangirana na 126. mjestu dok joj je najbliža u regionu Srbija 86. mjestu,
Hrvatska 84 mjestu.;
33
16
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
izvoza od 5%. Konačno, industrijska proizvodnja koja ima centralnu ulogu u ukupnim ekonomskim
kretanjima također bilježi značajan pad od 4,3% na kraju 2012. godine.
Prema aktualnim projekcijama DG ECFIN-a u 2013. godini se očekuje slabljenje negativnih trendova
iz 2012. u Hrvatskoj, Sloveniji i Italiji, slabljenje rasta u Njemačkoj uz nepromijenjenu stopu u Austriji,
te skroman ekonomski rast u Srbiji (od 1,7%) što bi donekle moglo ublažiti problem izvozne tražnje.
Pravo poboljšanje se očekuje tek u 2014 i to kroz jačanje rasta u Njemačkoj, Austriji i Srbiji, te
početak pozitivnog rasta u Hrvatskoj, Sloveniji i Italiji. Ovo su ujedno bile i glavne pretpostavke
projekcija BiH ekonomskog rasta za dati razdoblje kada se očekuje skroman realni rast od 0,9% u
2013, te 2,2% u 2014. Pored toga, važna pretpostavka projekcije rasta za 2013. je bila i normalizacija
situacije u elektranama po pitanju remonta uz normalnu hidrološku situaciju. Ostvarivanjem ove
pretpostavke bi se eliminirao najveći uzrok pada robnog izvoza u 2012. Ovo bi uz pretpostavku
blagog jačanja izvozne tražnje trebalo dovesti do skromnog realnog rasta izvoza od 1,8% u 2013.
Očekivano skromno povećanje pretežno izvozno orijentirane industrijske proizvodnje bi moglo
rezultirati blagim povećanjem broja zaposlenih, pa prema tome i raspoloživog dohotka građana, što bi
konačno trebalo rezultirati realnim rastom privatne potrošnje od 1,3%. Obzirom na očekivanu realnu
stagnaciju investicija ovo bi trebao biti glavni izvor realnog rasta uvoza od 1,7% u 2013. Nakon toga,
u 2014. godini se očekuje daljnje jačanje izvoza uslijed sve snažnije izvozne tražnje, jačanje rasta
finalne potrošnje, te prvi osjetan realni porast investicija od 7,8%. Zapravo, tek 2014. je godina u kojoj
se očekuju prvi ozbiljniji koraci ka ponovnom povećanju ekonomske aktivnosti u BiH. Razdoblje 201516. bi trebao biti obilježen daljnjim postupnim jačanjem BiH ekonomskog rasta uglavnom kao
posljedica sve izraženijih pozitivnih kretanja u okruženju. Treba naglasiti da su očekivanja progresa u
okruženju uglavnom postupnog karaktera tako da je za 2015. projiciran BiH ekonomski rast od 3,5%,
odnosno rast od 4,2% u 2016. godini. Kao i u ranijim godinama, ovaj rast bi uglavnom trebao biti
posljedica postupnog jačanja izvoza i realnog sektora, te domaće tražnje zahvaljujući jačanju
zaposlenosti i inozemnih priljeva novca. Pri tome bi javne investicije trebale imati sve veći značaj uz
pretpostavku sve većeg pristupa sredstvima međunarodnih kreditora.
Industrijska poroizvodnja
Intenziviranje negativnih ekonomskih prilika u međunarodnom ekonomskom okruženju (EU i zemlje
regiona) tijekom 2012. godine se izrazito nepovoljno odrazilo na poslovne aktivnosti u Bosni i
Hercegovini. Ovo se posebno odnosi na industrijsku proizvodnju u BiH koja se nakon razdoblja
blagog oporavka ponovo našla na udaru negativnih ekonomskih pritisaka izvana. Prema zvaničnim
podacima BHAS-a za 2012. godinu fizički obim industrijske proizvodnje smanjen je za 4,3% u odnosu
na prethodnu godinu. Pad proizvodnje je u velikoj mjeri bio uzrokovan smanjenjem proizvodnje u
izvozno orijentiranoj prerađivačkoj industriji koja je zabilježila godišnji pad proizvodnje od 2,8%. Pored
toga, faktori ka što su vremenske nepogode u veljači 2012., nepovoljna hidrološka situacija tijekom
gotovo cijele godine te niska pogonska spremnost termoelektrana su rezultirali godišnjim padom
proizvodnje u BiH rudnicima od 4% i sektoru za proizvodnju električne energije od 8,5%. Očekivano
skromno poboljšanje izvozne tražnje u 2013. bi trebalo rezultirati također skromnim godišnjim rastom
izvoza od 2,6%. Ovo bi trebalo dovesti do umjerenog oporavka industrijske proizvodnje sa rastom od
oko 2%. Ovdje bi ključnu ulogu trebao imati rast prerađivače industrije koja čini 2/3 ukupne
industrijske proizvodnje i u velikoj mjeri je izvozno orijentirana. Iako je kriza tržišta metala još uvijek
prisutna ipak se očekuje da bi ova industrijska grana tijekom 2013. trebala povećati proizvodnju za
oko 2% u odnosu na prethodnu godinu. Ovo se posebno odnosi na proizvodnju sirovog željeza i
čelika koja će sigurno iskoristiti tržišni potencijal u regionu koji je nastao povlačenjem inozemnih
vlasnika iz željezara u Srbiji i Hrvatskoj. Pored toga, značajan doprinos rastu se također očekuje i od
drvne industrije, proizvodnje nafte i naftnih derivata, ali i oblasti uvjetovanih pretežno domaćom
tražnjom kao što su rudarstvo i proizvodnja električne energije.
Tako se prema dostupnim podacima iz energetske bilance za 2013. godinu na nivou BiH očekuje se
povećanje proizvodnje električne energije od oko 7% što bi trebalo rezultirati rastom izvoza električne
energije od oko 6% u odnosu na prethodnu godinu. Ponovni početak rasta EU ekonomije očekivan za
2014. godinu bi se trebao pozitivno odraziti na opravak zemalja cijelog regiona uključujući i BiH.
17
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
Očekuje se da bi ovo (nakon par godina) jačanje izvozne tražnje moglo dovesti do rasta BiH
industrijske proizvodnje od približno 4,5% i to kao rezultat povećanja u skoro svim industrijskim
oblastima. Najznačajniji rast proizvodnje kao posljedica vanjskih faktora u 2014. se očekuje u
domenu metalne industrije, drvne industrije (uključujući i namještaj), te kemijske i naftne industrije.
Pored toga, očekivani investicijski ciklus u infrastrukturu tijekom 2014. bi trebao rezultirati osjetnijim
povećanjem proizvodnje u proizvodnji građevinskog materijala i metalnih proizvoda. Konačno, u
2014. se očekuje poboljšanje proizvodnje u prehrambenoj industriji, te daljnji porast proizvodnje
električne energije od približno 5%. Daljnje jačanje postupnog oporavka većine industrija u EU
tijekom 2015-2016. je korišteno kao pretpostavka projekcije intenziviranja oporavka BiH industrijske
proizvodnje sa projiciranim godišnjim rastom od približno 6%. Veća iskorištenost kapaciteta u EU bi
kroz rast izvozne tražnje trebali rezultirati daljnjim povećanjem BiH prerađivačke industrije i njenom
postupnom vraćanju na nivo pretkriznog razdoblja. Rast investicijskih ulaganja u infrastrukturu i
energetiku bi također trebao značajno doprinijeti jačanju kako građevinskog sektora u BiH tako i onih
grana prerađivačke industrije koje su usko vezane uz građevinarstvo. Također se očekuje nastavak
trenda rasta proizvodnje u energetskom sektoru koji je u prethodnom razdoblju bio jedan od glavnih
nositelja industrijske proizvodnje.
Tržište rada
Obzirom da se prema projekcijama DEP-a očekuje skroman ekonomski rast u 2013. godini, veći
pozitivni pomaci na tržištu rada se ne mogu očekivati, ali bi se moglo desiti usporavanje negativnih
trendova u domenu zapošljavanja. Umjeren rasta obima izvoza i uvoza te obima investicija trebao bi
utjecati na postupni prekid smanjenja broja zaposlenih u privatnom sektoru u 2013. godini. S druge
strane, u javnom sektoru se očekuje skroman prirast broja zaposlenih. Ukupan broj zaposlenih osoba
u BiH u 2013. godini mogao minorno uvećavati (0,1%) u odnosu na 2012. godinu. Pod pretpostavkom
da bh. poduzeća ostvare bolje poslovne rezultate broj zaposlenih bi se mogao i brže uvećati u 2013.
godini. U domenu plaća se očekuje ograničen rast u nominalnom smislu u odnosu na 2012. godinu
zbog smanjenja plaća u javnom sektoru (smanjenje plaća u javnom sektoru u RS od siječnja 2013.
godine, ali i općenito zbog nastavka proračunskih ušteda u BiH). Time bi plaće u privatnom sektoru
mogle rasti bržom stopom u odnosu na javni sektor. Prosječna neto plaća u BiH bi u 2013. godini
mogla biti veća za 0,9% u odnosu na 2012. godinu. Nešto bolja događanja na tržištu rada se očekuju
u 2014. godini koja bi mogla biti godina „preokreta“ i potpunog zaustavljanja negativnih trendova na
tržištu rada. U EU se očekuje smanjenje stope nezaposlenosti i početak rasta broja zaposlenih kroz
brži rast BDP-a odnosno rast investicija i obima vanjske trgovine.
Analogno spomenutom, u BiH se također predviđa nešto brži rast BDP-a kroz porast obima vanjske
trgovine ali i investicija što bi se pozitivno odrazilo na broj zaposlenih u BiH koji bi se uvećao za 0,9%.
Uz veći obim poslova, prvenstveno u oblasti proizvodnje i usluga, broj zaposlenih bi mogao zabilježiti
i nešto snažniji rast. Sve navedeno bi se pozitivno odrazilo na zarade, pa bi se prosječna neto plaća u
2014. godini mogla uvećati za oko 2,2%. Napominjemo da će rast plaća, pored obima poslova u
privatnom sektoru, biti determiniran i odlukama vezano za nivo plaća u javnom sektoru. Snažniji rast
EU i bh. ekonomije se očekuje u 2015. i 2016. godini što bi trebalo imati pozitivne implikacije na
tržište rada u BiH. Jačanje izvoza i investicija bi otvorilo mogućnost za upošljavanje i kreiranje novih
radnih mjesta. U domenu privatnog sektora, očekuje se povećanje broja zaposlenih u svim oblastima
(naročito građevinarstvu, industriji, trgovini). Na osnovu spomenutog, ukupan broj zaposlenih u BiH bi
se povećao za oko 1,9% u 2015. godini odnosno 2,1% u 2016. godini. Dobro poslovno okruženje bi
trebalo utjecati pozitivno na poslovanje bh. poduzeća a time bi i plaće zaposlenih brže rasle.
Procjenjuje se da bi se prosječna neto plaća u BiH u nominalnom iznosu u 2015. godini mogla
uvećati za 3,3% odnosno 3,9% u 2016. godini.
Cijene
Pošto je kretanje cijena u BiH značajno determinirano eksternim faktorima prilikom projekcija bh.
inflacije uzete su u obzir svjetske cijene energenata, hrane i EU inflacija. Prema projekcijama
Evropske Komisije u EU se u 2013. godini očekuje inflacija od 2% što je sporiji rast cijena u odnosu
18
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
na 2012. godinu. Svjetske cijene energenata i hrane u 2013. godini, prema MMF-u i Svjetskoj Banci
bi se trebale smanjiti. Međutim, prema projekcijama EK u 2013. godini se ipak očekuje poskupljenje
sirove nafte zbog registriranih većih cijena ovog energenta na početku promatrane godine. Stoga se
u BiH može desiti skroman rast cijena u kategorijama transporta, hrane i bezalkoholnih pića. Od
domaćih komponenti koje doprinose rastu cijena prilikom projekcija uzeto je u obzir novo uvećanje
trošarina na duhanske proizvode u BiH od siječnja 2013. godine što je nastavak procesa usklađivanja
trošarina sa evropskom regulativom. Imajući u vidu sve spomenuto, u BiH možemo očekivati nešto
sporiji rast cijena u 2013. godini (1,5%). Ukoliko cijene nafte i hrane u BiH budu niže, opći rast cijena
u BiH bi mogao biti sporiji od pretpostavljenog.
Projekcija inflacije u 2014. godini je determinirana pretpostavkama o umjerenim cijenama svjetskih
energenata. Iako se ne predviđa rast svjetskih cijena hrane u 2014. godini, pretpostavke za kretanje
cijena nafte su različite. Prema MMF-u cijene nafte na svjetskom tržištu bi trebale biti niže za 2,9%,
dok bi se prema procjenama Svjetske Banke mogle minorno uvećati. Time bi cijene hrane i nafte u
BiH mogle zadržati skroman rast. Unatoč činjenici da trenutno ne postoje najave o eventualnim
poskupljenjima komunalija u BiH ipak ne treba zanemariti mogućnost povećanja cijena ove
kategorije. Pored toga treba imati u vidu planirani nastavak uvećanja trošarina na cigarete, pa se u
BiH u 2014. godini može očekivati rast cijena do 1,7%. Sličan rast cijena se očekuje i u razdoblju
2015.-2016. (1,7% odnosno 1,6% respektivno).
Monetarni sektor
Za tekuću, 2013. godinu se očekuje da će biti godina početka oporavka, praćena skromnim
ekonomskim rastom. Ono što je značajno sa stanovišta deviznih rezervi jesu događanja u
vanjskotrgovinskom sektoru. Do kraja godine očekuje se rast izvoza i uvoza, kao i priljev različitih
vidova investicija u našu ekonomiju: skroman rast izravnih investicija, priljev novčanih sredstava po
osnovu Stand-by aranžmana zaključenog prethodne godine, novih zaduženja i kredita kod inozemnih
izvora financiranja, skromnih doznaka iz inozemstva... Na osnovu raspoloživih podataka za prvi
mjesec tekuće godine, uočava se da su devizne rezerve ostvarile pozitivnu stopu rasta, iako skromnu
(0,5% g/g). Pretpostavka je da će do kraja promatrane godine ukupne devizne rezerve zadržati
pozitivnu stopu, koja neće prelaziti 1%. Novčana masa je na kraju siječnja 2013. ostvarila rast od
3,8% g/g i pretpostavlja se da će, zahvaljujući skromnom rastu depozita, zadržati svoj rast do kraja
godine. Bazirano na blagom porastu depozita do kraja godine, pretpostavlja se i skroman rast
novčane mase koji bi iznosio oko 4% g/g. Prema pretpostavkama na kojima se bazira ekonomska
aktivnost za 2014. godinu dolazi se do zaključka da ova godina predstavlja potpuni oporavak i
početak nešto snažnijeg i bržeg rasta svih privrednih aktivnosti. Ove godine očekuje se veći priljev
svih vidova novčanih sredstava: priljev sredstava po osnovu izravnih stranih investicija, priljev
novčanih sredstava kroz bankarski sektor, kroz nove zajmove i kredite kod inozemnih kreditora i
financijskih institucija, kao i drugih vidova investicija.
Sa druge strane, očekuje se i poboljšanje događanja u vanjskotrgovinskom sektoru, koje će također
doprinijeti kretanju deviznih rezervi. Na osnovu svega navedenog, pretpostavlja se da će devizne
rezerve zabilježiti rast, nešto brži u odnosu na prethodnu godinu - oko 5%. U skladu sa navedenim
priljevima, očekuje se i odgovarajući rast depozita. Uz pretpostavku rasta depozita, sa jedne strane, i
deviznih rezervi, sa druge, očekuje se rast novčane mase - oko 6% g/g. Za 2015. i 2016. godine se
pretpostavlja da će biti godine nastavka rasta svih privrednih aktivnosti, kao i ponovnog
uspostavljanja stabilne BiH ekonomije. U vanjskotrgovinskim tijekovima se pretpostavlja nastavak
stabilnog i kontinuiranog rasta, sa značajnim jačanjem vanjskog sektora. Također, se očekuje i
nastavak porasta priljeva svih vidova investicija. Na osnovu gore navedenog, za devizne rezerve je
za očekivati da će ostvariti rast preko 6% g/g, odnosno 7% g/g. Navedeni rast bi se kretao u intervalu
od 6-10%). U skladu sa rastom privredne aktivnosti i priljeva novčanih sredstava, očekuje se i nešto
brži rast depozita u odnosu na prethodne godine. Na osnovu porasta depozita, očekuje se i rast
novčane mase (7-10%). Navedenih godina, ostvareni rast novčane mase, bi značio ponovno
uspostavljanje stabilnog monetarnog sektora.
19
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
Bankarski sektor
U 2013. godini očekuje se prestanak negativnih kretanja u bh. ekonomiji. Prestanak pada
vanjskotrgovinske razmjene, investicija i krajnje potrošnje dovest će do realnog rasta BDP od 0,9%1.
Pokazatelji tržišta rada i dalje će imati nepovoljna kretanja, međutim sa slabijim intenzitetom zbog
stagnacije broja zaposlenih osoba i usporenije stope rasta broja nezaposlenih osoba, dok će plaće u
nominalnom smislu imati manji pozitivan rast. Međutim, kako su projekcije za Eurozonu negativne i
za 2013. godinu u smislu negativnog rasta BDP, negativnih trendova na tržištu rada i slabog rasta
plaća, teško da će u 2013. godini doći do većeg priljeva novca građana, a koji čine bitan dio dohotka
bh. građana. Kako više od 50% ukupnih depozita na bh. bankama čine depoziti stanovništva,
spomenuta kretanja na tržištu rada kako u zemlji tako i u inozemstvu bitno utječu na ponašanje ovog
sektora. Budući da projekcije su nešto bolje za BiH u odnosu na 2012. godinu, očekuje se da bh.
građani i dalje nastave povećavati sredstva na bankama, mada ne bržom stopom u odnosu na
prethodnu godinu. Iz ovih razloga stopa rasta ukupnih depozita zadržat će jednak intenzitet i u 2013.
godini (3% - 4% g/g). Kretanje kredita bit će uvjetovano kretanjem depozita i kvalitetom kreditnog
portfelja koji značajno može ograničiti kreditnu aktivnost banaka ako se nastavi trend rasta
nekvalitetnih kredita.
U narednom razdoblju bh. banke bit će više okrenute domaćim izvorima financiranja, budući da
postoji trend smanjenja izloženosti inozemnih bankarskih grupacija u zemljama Istočne i Jugoistočne
Europe. Rast kredita u 2013. godini zadržat će se na istoj razini kao i u 2012. godini (oko 4% g/g). U
srednjem roku (2014. – 2016. godina) se očekuje nastavak pozitivnih ekonomskih kretanja. U 2014.
godini očekuje se i bolja ekonomskih kretanja najvažnijih bh. inozemnih partnera što će se pozitivno
odraziti i na vanjskotrgovinsku razmjenu, kao i na industrijsku proizvodnju u BiH. Također, postupno
povećanje krajnje potrošnje i investicija povećat će i potražnju za kreditima, mada se snažna kreditna
aktivnost banaka koja je zabilježena prije 2008. godine ne očekuje u srednjoročnom razdoblju.
Prestanak negativnog trenda na tržištu rada i povećanje plaća utjecat će i na rast depozita i kredita,
budući da i na jednoj i na drugoj strani sektor stanovništva ima značajno učešće. U 2014. godini
očekuju se stope rasta kredita iznad 5% g/g, a u razdoblju od 2015. – 2016. godine oko 10%. Slične
godišnje stope rasta mogu se očekivati i na strani depozita, a naročito pozitivan učinak na rast
depozita može imati privatizacija strateških poduzeća u BiH.
Vanjski sektor
Tijekom 2012. godine došlo je stagnacije BH ekonomije koju je prije svega prouzrokovao pad uvoza i
izvoza. Izvoz je imao nominalni pad od 4%, dok je stopa uvoza bilježila nešto manji pad koji je iznosio
1,8%. Rezultat pada izvoza i uvoza tijekom 2012. godine može se naći u činjenici da su neki od naših
najznačajnijih trgovačkih partnera bili u recesiji ili su njihove ekonomije bilježile stagnaciju. Hrvatska
kao najznačajniji partner bilježila je smanjenje GDP-a od 1,9% i uvoza od 1,8%. Izvoz željeza i čelika
u tijekom 2012. godini bilježio je pad od 0,5%, dok su proizvodi od željeza i čelika bilježili još
poražavajući pad u izvozu od 7%. Uvoz željeza i čelika imao je pad na nivou od 14,9%, što je
doprinijelo i smanjenju trgovinskog deficita u ovoj kategoriji proizvoda. Izvoz aluminija bilježio je pad
od 5,3% zbog smanjene potražnje, ali i pada cijena aluminija od oko 15% na svjetskim tržištima.
Izvoz u sektoru strojeva, aparata i opreme pao je u 2012. godini za 5,2 %, dok je uvoz strojeva,
aparata i opreme bilježio rast od 1,1% u 2012. Izvoz mineralnih proizvoda gdje je značajan izvoz
goriva u Srbiju bilježio je pad od 35,3%, prije svega zbog neočekivano velikog smanjenja izvoza
električne energije (izvoz je bio smanjen na godišnjem nivou za preko 50%) koja je druga
najznačajnija stavka ove kategorije proizvoda. Uvoz mineralnih proizvoda gdje dominiraju nafta i
naftni derivati bilježio pad od 6,1% zbog smanjene potražnje za naftom, jer tijekom 2012. godini došlo
i do pada industrijske proizvodnje u BiH. Prema procjenama i projekcijama DEP-a tijekom 2013.
godine, nominalna stopa izvoza biti će veća se za 3,1%, dok će s druge strane uvoz, također doživjeti
rast po nešto višoj stopi koja će iznositi 4,1%. Tijekom 2013. godine na strani izvoza kategorija
proizvoda mineralnih goriva bilježit će rast od 6%.
20
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
Rezultat rasta ove kategorije proizvoda biti će izvoz električne energije za koju se očekuje da će
tijekom 2013. godine bilježiti značajan rast. Uvoz ove kategorije proizvoda bilježit će rast od 3% zbog
očekivanja blagog oporavka BH industrije i većom potražnjom za naftom, ali i zbog očekivanog rasta
uvoza vozila od 9%. Uvoz strojeva, aparata i opreme bilježit će rast po stopi od 3%. Na drugoj strani,
izvoz strojeva, aparata i opreme će rasti po stopi od 2%. Na strani izvoza u ovoj kategoriji dominiraju
rezervni dijelovi za autoindustriju, naročito za njemačku auto-industriju, a projicirani rast uvoza
Njemačke za 2013. godinu je 4,1%. Izvoz željeza i čelika u 2013. godini će bilježiti stopu rasta od 3%.
Zbog zatvaranja fabrika željeza u regionu očekuju se spomenute stope rasta izvoza. Uvoz željeza i
čelika će rasti po stopi od 1%, a proizvodi od željeza i čelika bilježit će značajniji uvoz po stopi od 7%.
Prema pretpostavkama i projekcijama DEP-a, za 2014. godinu, očekuje se rast izvoza od 7,3% i sve
veća orijentacija izvoza prema tržištima EU. Uvoz će također rasti i to po stopi od 7,4%. Očekivanja
su da će se u 2014. godini najviše izvoziti kategorija proizvoda u koju je uključena električna energija i
nafta sa stopom rasta od 5%. Na strani uvoza dominirat će nafta i naftni derivati sa stopom rasta
uvoza od 9%. Tijekom 2014. godine očekuje se rast izvoza željeza i čelika od 12%, dok na drugoj
strani stopa rasta uvoza željeza i čelika biti će u stagnaciji i imati blagi rast od samo 1%. Aluminij će
tijekom 2014. godine ostvariti izvoznu stopu rasta od 12%. Za razliku do željeza i čelika gdje postoje
značajne razlike u stopama rasta uvoza i izvoza, kod aluminija to neće biti slučaj i stopa rasta uvoza
će iznositi 9%.
Doprinos rastu deficita dati će uvoz strojeva, opreme i aparata za kojima će biti velika potražnja
prouzročena spomenutim investicijama, jer će 2014. godina kako je već napomenuto biti izborna
godina u kojima tradicionalno se bilježi rast investicija. Očekivana stopa rasta uvoza je 10%, dok će
imati rast od 7%. Bitno je spomenuti da će tijekom 2014. godine izvoz namještaja rasti po stopi od
8%,te na taj način doći će do definitivnog prestrukturiranja izvoza sa drvne industrije na izvoz
namještaja prije svega zbog njegovog vrijednosnog efekta. Prema procjenama i prognozama DEP-a
uvoz u 2015. godini imat će rast od 8,8%, dok će u 2016. godini blago porasti i iznositi 11,2%. Na
drugoj strani, izvoz će bilježiti identični rast od 8,8% u 2015. godini, odnosno 11,3% u 2016. godini.
Tijekom 2015. godine na strani izvoza značajno će rasti kategorija mineralnih proizvoda gdje dominira
električna energija i nafta po stopi od 10%, a ova kategorija proizvoda će i u 2016. godini nastaviti sa
rastom izvoza po stopi od 15%. Na strani uvoza tijekom 2015. godine najveći rast će imati strojevi,
aparati i oprema i to po stopi od 14%, dok će u 2016. godini uvoz strojeva porasti za 19%. Na drugoj
strani, izvoz strojeva, aparata i opreme će rasti po stopama od 10% u 2015., odnosno 12% u 2016.
godini. Izvoz željeza i čelika će u 2015. i 2016. godini rasti po stopama od 15%, odnosno 16%, dok će
uvoz željeza i čelika rasti po stopama od 1% za spomenute godine, te će na taj način u ovaj
kategorija proizvoda značajno poboljšati trgovinski saldo.
21
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
Tablica 2.3: Makroekonomske projekcije BiH za razdoblje 2011.-2016. g.
Pokazatelj
Zvanični
podaci
Projekcije
2011
2012
2013
2014
2015
2016
Nominalni BDP u mil KM
27,240
27,496
28,023
29,118
30,621
32,339
Nominalni rast u %
3,10%
0,90%
1,90%
3,90%
5,20%
5,60%
101,2
101,2
101
101,6
101,6
101,4
BDP deflator (prethodna godina = 100)
Realni BDP u mil KM (prethodna godina = 100)
26,926
27,179
27,746
28,646
30,14
31,899
Realni rast u %
2,00%
-0,20%
0,90%
2,20%
3,50%
4,20%
Inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena u %
3,00%
2,20%
1,50%
1,80%
1,80%
1,60%
Potrošnja u mil KM
28,202
28,589
29,353
30,484
32,011
33,659
Vladina potrošnja u mil KM
6,017
6,138
6,275
6,478
6,768
7,087
Privatna potrošnja u mil KM
22,184
22,451
23,078
24,006
25,243
26,572
5,299
5,230
5,324
5,784
6,382
7,311
771
925
1,064
1,33
1,663
2,028
Investicije u mil KM
Vladine investicije u mil KM
Privatne investicije u mil KM
4,47
4,241
4,215
4,418
4,666
5,227
10,40%
10,20%
10,10%
11,00%
12,00%
13,60%
Vladina štednja u % BDP-a
-1,20%
1,50%
1,50%
1,50%
1,50%
1,50%
Privatna štednja u % BDP-a
11,60%
8,70%
8,60%
9,50%
10,50%
12,10%
-2,460
-2,421
-2,482
-2,588
-2,707
-2,916
Bilanca tekućeg računa u % BDP-a
-9,00%
-8,80%
-8,90%
-8,90%
-8,80%
-9,00%
Nominalni Rast uvoza u %
12,50%
-1,80%
4,10%
7,40%
8,80%
11,20%
Nominalni Rast izvoza u %
10,90%
-4,00%
3,10%
7,30%
8,80%
11,30%
Nacionalna bruto štednja u % BDP-a
Bilanca tekućeg računa u mil KM
Izvor: Direkcija za ekonomsko planiranje, ožujak 2013. godine
Izravna strana ulaganja
Za 2013. godinu se očekuje ukupna strana ulaganja u iznosu od 495-645 milijuna KM. U prethodnoj
2012. godini došlo je do izvjesnog kašnjenja u ulaganjima u elektroenergetskom sektoru tako da se
značajnija ulaganja očekuju u narednim godinama. Odložen je početak izgradnje „TermoelektranaToplana Zenica“ a kasni i pronalaženje strateškog partnera za izgradnju „TE Tuzla Blok 7“ putem
tendera. Od stranih ulaganja u elektro energetski sektor se očekuje oko 220 milijuna „ETF grupa“
(„Energy Finacing Team“1) je potpisala koncesijske ugovore za izgradnju „TE Stanari“ i proširenje
postojećeg rudnika te u 2009. godini za izgradnju hidroelektrane „HE Ulog“. Ukupna ulaganja u ova
dva projekta će iznositi 1,1 milijarde KM do kraja 2017. godine. Postojećom dinamikom ulaganja „ETF
grupacija“, osigurala bi u 2013. godini oko 170 milijuna KM. U prethodnoj godini nije bilo značajnijih
rezultata privatizacija firmi u državnom vlasništvu pa se očekuje početak procesa u 2013. godini
prema postojećem planu iz prethodne godine. Na osnovu „Plana privatizacije za 2012. godinu“
Agencije za privatizaciju FBiH najizglednija je predviđena privatizacija kapitala u državnom vlasništvu
u firmi „Unis metalna industrija d.d. Sarajevo“ (24,6 milijuna KM prema knjigovodstvenoj vrijednosti
firme), dok bi u narednom razdoblju bile ponuđene firme u državnom vlasništvu i do 700 milijuna KM
(prema knjigovodstvenoj vrijednosti. U RS je planiran početak izgradnje „TE Ugljevik 3“ u ukupnom
iznosu od oko 1,400 milijuna KM u razdoblju od 3-4 godine i poslovi bi se trebali izvoditi preko
formiranog zajedničkog poduzeća "Komsar enerdži RS". Početak izgradnje je planiran u drugom. Kao
značajna investicija se navodi i modernizacija uz proširenje prerađivačkih kapaciteta „Rafinerija
Bosanski Brod“ od strane Ruskog partnera „Zarubežnjeft“ za razdoblje 2011- 2016. godina u
ukupnom planiranom iznosu od oko 1 milijardu KM (od 500 milijuna EUR). Od toga iznosa u 2013.
godini bi se uložio iznos od 50 milijuna KM, te bi u narednom razdoblju u zavisnosti i od stanja na
tržištu prosječno godišnje ulaganje moglo dostizati i do 150 milijuna KM.
22
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
Za 2014. godinu se očekuju izravna strana ulaganja u iznosu od 620–820 milijuna KM. Od toga
iznosa bi ulaganja u elektro energetski sektor bila oko 390 milijuna KM. Za projekciju nije uzet u obzir
mogući početak gradnje „TE Tuzla Blok 7“ ukupne snage 450 MW. Investicija u izgradnju, uključujući i
ulaganje u povećanje kapaciteta rudnika, u ukupnom iznosu bi bila oko 1,647 milijardi KM dok bi
ulaganje u početnoj 2015. godini moglo biti i do 150 milijuna KM. Izravna strana ulaganja u 2015.
godini bi bila od 890 – 1.040 milijuna KM. Ulaganje u elektro energetski sektor BiH bi mogla iznositi
oko 690 milijuna KM. Pored ulaganja „ETF grupe“ i „Komsar Enerdži RS“ počela bi i izgradnja „HES
Gornja Drina“. Također bi trebala u 2015. godini otpočeti i realizacija projekta izgradnje
elektroenergetskog sistema „HES Gornja Drina“ (potpisan je ugovor o strateškom partnerstvu u
istraživanju, razvoju, izgradnji i korištenju hidroenergetskog potencijala gornjeg sliva rijeke Drine
između „Elektroprivrede RS“ i njemačke kompanije „RWE“). U narednom razdoblju prosječna
godišnja ulaganja mogla iznositi oko 150 milijuna KM. Također i početak ulaganja u „TE Tuzla Blok 7“
bi već u prvoj godini mogao donijeti oko 100 milijuna KM. Uz moguća ulaganja u HES Gornja Drina u
narednom razdoblju postoje dobri izgledi i za početak ulaganja na projektu „HES Srednja Drina“1 gdje
bi u prvoj godini ulaganja bilo oko 50 milijuna KM te u narednom razdoblju u prosjeku oko 100
milijuna KM. Izravna strana ulaganja u 2016. godini bi bila od 970 milijuna – 1.070 milijuna KM. Od
ovoga iznosa ulaganja u elektro energetski sektor bi mogla dostići do 770 milijuna KM. Nisu uzeti u
obzir daljnja ulaganja u projekt „HES Srednja Drina“ i moguća ulaganja u „TE Kakanj Blok 8“. Još
uvijek je upitan projekt plinofikacije RS kroz spajanje na „ Južni tok“ čiji bi jedan krak plinovoda trebao
doći do Zvornika do 2016. godine. Projekt bi mogao da donese ulaganje u iznosu od 500 milijuna
eura. U okviru projekta se planira izgradnja dvije elektrane na plin ukupne snage 600 MW uz
plinofikaciju općina i gradova na oko 60 posto teritorije RS.
Rizici po makroekonomsku prognozu
Ostvarivanje makroekonomskih i fiskalnih projekcija može biti podložno utjecaju sljedećih faktora:





Usporavanje oporavka EU ekonomije - Ekonomija Bosne i Hercegovine spada u grupu
malih otvorenih ekonomija, visoko osjetljiva na globalna kretanja i stoga veoma izložena
eksternim šokovima. Projicirani postupni oporavak i oživljavanje BiH ekonomije je u izravnoj
ovisnosti od ekonomskog oporavka njenih trgovinskih partnera u EU i regionu, pa bi se svako
usporavanje oporavka ekonomije EU i regiona negativno odrazilo na BiH ekonomiju.
Industrijska proizvodnja - Potencijalni rizik za navedenu situaciju predstavlja neizvjesnost i
nervoza u užem i širem međunarodnom ekonomskom okruženju. Visok nivo integracije kako
kroz trgovinske tako i financijske tijekove sa zemljama EU i regiona praktički određuje
kretanje industrijske proizvodnje u BiH. U slučaju pogoršanja situacije na EU tržištu posebno
u slučaju Italije koja je važan trgovinski partner za BiH dodatno bi mogla biti ugrožena i
industrijska proizvodnja u BiH. Složena politička situacija (problemi oko formiranja vlasti na
nivou BiH) dodatno usporavaju reformske procese što negativno utječe na konkurentsku
poziciju BiH privrede.
Tržište rada - Postoji nekoliko rizika za ostvarenje projekcija na tržištu rada, naročito za
2013. i 2014. godinu. Prije svega poboljšanje poslovnog ambijenta u BiH (kao i u EU) može
se odvijati suprotno od pretpostavljenog. To bi zasigurno uticalo na nivo plaća ali i ograničilo
mogućnost za eventualno kreiranje novih radnih mjesta sa izravnim utjecajem na nivo
zaposlenosti u BiH. Brži priljev nove radne snage i nemogućnost ekonomije da apsorbira istu.
Dodatna smanjenja plaća u oblasti javnog sektora. U domeni mirovina osnovni rizik je nivo
prikupljenih prihoda od doprinosa koji je u izravnoj korelaciji sa brojem zaposlenih osoba.
Cijene - Postoji dva faktora rizika za ostvarenje projekcija cijena. Ukoliko bi došlo do
drugačijeg kretanja svjetskih cijena nafte, hrane ili plina (suprotno od pretpostavljenih) to bi se
odrazilo na odstupanje bh. cijena u odnosu na projicirane. S druge strane, ne treba
zanemariti i mogućnost nenajavljenih promjena cijena komunalija za promatrane godine.
Monetarni sektor - Navedena kretanja deviznih rezervi i novčane mase mogu se očekivati
ukoliko se sve navedene pretpostavke, na kojima su bazirane, ostvare. Ukoliko dođe do
pogoršanja u vanjskoj trgovini ili smanjenja depozita, ili smanjenja bilo kojeg vida priljeva,
23
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.





postoji rizik da se projekcije ne ostvare. Ili, ukoliko za tekuću 2013. godinu dođe do recesije,
onda se slika mijenja u potpunosti za sve godine.
Stanje u bankarskom sektoru – Navedena kretanja deviznih rezervi i novčane mase mogu
se očekivati ukoliko se sve navedene pretpostavke, na kojima su bazirane, ostvare. Ukoliko
dođe do pogoršanja u vanjskoj trgovini ili smanjenja depozita, ili smanjenja bilo kojeg vida
priljeva, postoji rizik da se projekcije ne ostvare. Ili, ukoliko za tekuću 2012. godinu dođe do
recesije, onda se slika mijenja u potpunosti za sve godine. Bitna stavka za bankarski sektor
BiH, jeste mogućnost financiranja iz inozemstva, a na koju velik utjecaj ima kreditni rejting
zemlje u smislu cijene izvora financiranja. Pad kreditnog rejtinga doveo bi do povećanja
cijene izvora financiranja na međunarodnom tržištu.Nedovoljna opskrbljenost kapitalom i
opterećenje nelikvidnim sredstvima ukazuju da će ograničavanje kreditiranja od strane
bankarskog sektora potrajati još neko vrijeme. Kontrakcija investicijskih aktivnosti zbog
slabijeg pristupa kreditiranju može usporiti oživljavanje BiH ekonomije.
Vanjski sektor - Rizici po našu ekonomiju i vanjskotrgovinski sektor uopće se ogledaju u
mogućem scenariju širenja dužničke krize u eurozoni što bi značajno utjecalo na smanjenje
bh izvoza, SDI i novčanih doznaka iz inozemstva, a jednim dijelom bi utjecalo i na
kompenzacije zaposlenih bh državljana u inozemstvu. Slab financijski sektor u EU bi također
doprinio smanjenju mogućnosti inozemnog zaduživanja što bi značajno ugrozilo budući rast
bh ekonomije i investicija. Pogoršanje ekonomske situacije u EU izravno bi imalo utjecaja i na
oslabljene performanse susjednih ekonomija, također nama značajnih trgovinskih partnera,
što bi sa druge strane još više umanjilo bh izvoz (a na račun toga i ukupan rast).
Izravan strana ulaganja - Prema postojećim procjenama rizik bi se najviše odrazio na
smanjena ulaganja u elektroenergetski i naftni sektor, te nezainteresiranost stranih ulagača
pri provedbi procesa privatizacije preostalog državnog kapitala. Još uvijek je pod znakom
pitanja početak neodložnog procesa rekonstrukcije elektroenergetskog sistema FBiH
(raspisan je po treći put tender za pronalaženje strateškog partnera36 za „TE Tuzla Blok 7 „).
Promjena porezne politike – Promjena porezne politike u smislu povećanja poreza i
doprinosa na plaću, koja se poduzima u Republici Srpskoj radi stabilizacije prihoda, može se
odraziti na povećanje evazije sistema i nezaposlenosti i u vezi sa tim izvršiti dalji pritisak na
socijalne transfere i destabilizaciju perspektive fiskalne konsolidacije.
Prirodne nepogode – Na perspektivu konsolidacije javnih financija u Bosni i Hercegovini u
značajnoj mjeri će utjecati poplave koje su prouzrokovale velike materijalne štete kako
stanovništvu regija koje su pogođene poplavama tako i gospodarstvu.
Preporuke za fiskalnu strategiju
Fiskalna politika jedan je od osnovnih pokretača ostvarenja makroekonomskih ciljeva. Ključni cilj
fiskalne reforme je smanjenje javne potrošnje na održiv nivo i istovremeno efikasnija naplata javnih
prihoda, te pravična alokacija javnih prihoda između različitih nivoa vlasti.
Fiskalna politika mora biti usmjerena na ograničenje javnih rashoda na jednoj strani i aktivnostima
usmjerenim na aktivniji i efikasniji rad inspekcijskih organa u prikupljanju prihoda, na drugoj strani.
Samo ovakva fiskalna politika može rezultirati konsolidacijom fiskalne pozicije.
U narednom razdoblju treba nametnuti bh. vlastima imperativ svođenja javnih rashoda u realne okvire
i prilagođavanja strukture javnih rashoda tako da podržava rast i razvoj. Osnovni cilj za naredno
srednjoročje bit će očuvati i ojačati fiskalnu stabilnost. Postojeća ekonomska kriza i naslijeđene
slabosti iz prošlosti stavljaju vladu pred brojne izazove koji mogu rezultirati značajnim usporavanjem
ekonomskog rasta, padu javnih prihoda i narušavanju fiskalne održivosti te daljem pogoršanju
vanjskih računa sa potencijalno negativnim posljedicama po monetarnu stabilnost.
Uzimajući ovo u obzir, vlada treba poduzeti niz mjera kako bi očuvala i ojačala fiskalna stabilnost
zemlje kroz implementaciju slijedećih podciljeva:
24
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
1. Ojačati fiskalnu poziciju, odnosno smanjiti konsolidirani fiskalni deficit, a ciljati fiskalnu
ravnotežu u razdoblju od 2014. godine (pod pretpostavkom okončanja globalne ekonomske
krize i provođenja reformi planiranih u okviru Stand by aranžmana i kreditnih aranžmana BiH
sa Svjetskom bankom).
2. Dalje jačati fiskalnu koordinaciju kroz snažniji rad Fiskalnog savjeta BiH i usvajanje
sveobuhvatnih Globalnih okvira fiskalne bilance i politika u BiH, s konkretnim podacima o
stavkama prihoda, rashoda, financiranja i shodno tome fiskalnim ciljevima za BiH
konsolidirano i za svaki od nivoa vlasti pojedinačno.
3. Očuvati sitem valutnog odbora.
4. Neophodno je podržati i dalje jačati sustav izvješćivanja konsolidiranih podataka o fiskalnom
izvršenju i planovima (proračunima i DOP-ovima) i sustav redovne analize podataka o
fiskalnom izvršenju i planovima, koji trebaju biti predmet redovnog pregleda od strane
Fiskalnog savjeta, da bi po potrebi omogućila eventualna blagovremena intervencija.
5. Na nivou Bosne i Hercegovine treba usuglasiti strateški pristup za politiku javnih rashoda i
definirati prioritete na dugoročnoj osnovi.
6. U Bosni i Hercegovini je neophodno izvršiti optimizaciju i prestrukturiranje javnih rashoda.
Ovo podrazumijeva smanjenje onih rashoda, koji ne pružaju doprinos unapređenju
ekonomskog rasta.
7. Izdvajanja za javne rashode u BiH treba smanjiti i dovesti ih na nivo zemalja koje imaju
približno jednak iznos BDP-a per capita kao i Bosna i Hercegovina
8. Osigurati sredstva za kreiranje novih i jačanje postojećih državnih institucija, koje su
neophodne za ispunjavanje uvjeta Europskog partnerstva, tj. u procesu euroantlanskih
integracija.
9. Osigurati veća kapitalna ulaganja financirana iz proračuna i entitetskih razvojnih banaka,
pogotovo u svjetlu globalne ekonomske krize, kada ulaganje javnog sektora u infrastrukturu
treba ublažiti efekte na privatni sektor. Veliki infrastrukturni projekti trebaju biti koordinirano
planirani na razini BiH.
10. Dalje jačati kapacitete kontrolno-nadzornih institucija u cilju bolje naplate prihoda, a posebice
u oblasti doprinosa i kontrole poslodavaca u oblasti rada i upošljavanja.
11. Nastaviti i poboljšati implementaciju mjera predviđenih reformom javne uprave na svim
razinama vlasti.
12. Poboljšati i harmonizirati poslovni ambijent revizijom regulatornih mjera koje kompliciraju i
produžavaju osnivanje, vođenje i zatvaranje poduzeća.
13. Sprovesti reforme u sustavu mirovinskog i invalidskog osiguranja, zdravstvene zaštite i
zdravstvenog osiguranja, te zavoda za zapošljavanje na svim nivoima (po mogućnosti
harmonizirane).
14. Nastaviti privatizaciju u FBiH.
15. Uskladiti raspodjelu proračuna sa prioritetnim politikama, uzimajući u obzir: novu razvojnu
strategiju BiH i strategiju socijalnog uključivanja čiju pripremu koordinira (a moraju biti
sukladne strategijama nižih razina vlasti i odrediti prioritizirane ukupne ciljeve, te ciljeve u
svakom od sektora, da bi na taj način olakšala pripremu proračuna); programe javnih
investicija; Europska partnerstva; te ostale postojeće i planirane razvojne dokumente na svim
razinama vlasti.
16. Razmotriti nastavak reforme izravnih poreza i doprinosa u oba entiteta, sa ciljem potpune
harmonizacije poreza na dohodak i dobit i eventualnog smanjenja doprinosa. Iako su
nedavno usvojeni zakoni u oblasti izravnih poreza približili entitetske sustave izravnog
oporezivanja, u budućem razdoblju primat i dalje zadržava potreba djelovanja ka daljnjoj
harmonizaciji sustava izravnih poreza u FBiH, RS-u i BD-u (što je i jedan od uvjeta Kredita za
razvojnu politiku od Svjetske banke), kako bi se poresko opterećenje građana i kompanija
ujednačilo, pojednostavile poreske procedure, dalje smanjilo poresko opterećenje radne
snage, te ojačao jedinstveni ekonomski prostor i mobilnost radne snage u BiH (što su i
prioriteti Europskog partnerstva).
17. Nastaviti reformu jačanja upravljanja javnim financijama u BiH, u cilju daljnjeg uvođenja
programskog budžetiranja. Za kvalitetno upravljanje javnim financijama, a posebice u
ambijentu globalne krize i pada prihoda, od krucijalne važnosti je pravilno usmjeravanje
sredstava. Obzirom na ograničenost proračunskih sredstava, bh. vlasti moraju usporediti
25
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
prioritete i učinke programa, usluga i aktivnosti bh. javnog sektora, kako bi omogućile da se
najbitniji programi i aktivnosti financiraju, da se isti sprovedu na najefikasniji i najučinkovitiji
način i da omoguće poreskim obveznicima u BiH da dobiju vrijednost za uloženi novac. U
posljednje četiri godine, uvedeni su inicijalni principi programskog budžetiranja koji se koristi
za pripremu DOP-ova svih razina vlasti. Ministarstva financija trebaju nastaviti proces
moderniziranja procesa i sustava planiranja proračuna kroz uvođenje programskog
budžetiranja, kao sastavnog dijela usvojenih proračuna, koje će omogućiti ministrima,
vladama, parlamentima i javnosti da mjere učinke programa u smislu djelotvornosti i
učinkovitosti. Zvanično uvođenje programskog budžetiranja kao sastavnog dijela usvojenih
proračuna predstavlja sveobuhvatnu reformu, koja je i u najrazvijenijim zemljama trajala dugi
niz godina. Sljedeći korak u zvaničnom uvođenju programskog budžetiranja kao sastavnog
dijela usvojenih proračuna u BiH mora biti implementacija informacijskog sustava za
proračunsko planiranje, koje će omogućiti automatiziran proces pripreme proračuna po
ekonomskoj i programskoj klasifikaciji i nadzor izvršenja proračuna po ekonomskoj i
programskoj klasifikaciji. Zatim je potrebno sprovesti sustav nadzora izvršenja po
programskoj klasifikaciji u testnom razdoblju od najmanje jednog proračunskog ciklusa. U
konačnici, proračunski zakoni na svim razinama se trebaju dalje mijenjati da bi se ostvario
zakonski temelj za usvajanje i nadzor izvršenja proračuna i po programskoj klasifikaciji.
Obzirom na opsežnost navedene reforme, ne očekuje se zvanično uvođenje programske
klasifikacije u usvojene proračune i sustav kontrole izvršavanja (dakle zvanično usvajanje
proračuna po programima) u narednom srednjoročnom razdoblju.
26
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
Posebne ekonomske problematike vezane za Kanton
Područje Kantona Središnja Bosna se prostire na ukupno 3.189,0 km2, čine ga dvanaest općina:
Bugojno, Busovača, Dobretići, Donji Vakuf, Fojnica, Gornji Vakuf-Uskoplje, Jajce, Kiseljak, Kreševo,
Novi Travnik, Travnik i Vitez, što čini 12,21% ukupne teritorije Federacije BiH, odnosno 6,23%
ukupne teritorije Bosne i Hercegovine.
Procjene Federalnog zavoda za statistiku pokazuju da u ovom kantonu ima 253.592 stanovnika, što
je 10,85% u odnosu na ukupan broj stanovnika Federacije Bosne i Hercegovine. Gustoća
naseljenosti je nešto ispod prosjeka Federacije BiH (79,5 u Kantonu naspram 89,5 stanovnika po
km2 u FBiH).
Prema podacima Federalnog Zavoda za programiranje razvoja za Kanton Središnja Bosna, ukupne
investicije u 2012. godini iznosile su 169 miljuna KM (vidjeti tablicu 2.4).
Tablica 2.4: Osnovni indikatori razvoja FBiH i Kantona Središnja Bosna u 2012. godini
FBIH
Učešće kantona u FBiH
KSB
Elementi
2010.
2011.
2012.
26.111
26.111
26.111
-Stalno
2.865
2.866
2.867
- Prisutno
2.338
2.338
89,5
ZAPOSLENOST-prosječ. broj
Površina u km2
STANOVNIŠTVO - tisuće
(procjena sred. god.)
2010.
2011.
2012.
2010.
2011.
2012.
3.189
3.189
3.189
12,2
12,2
12,2
2.338
255
254
254
10,9
10,9
10,9
89,5
89,5
79,8
79,6
79,5
89,2
88,9
88,8
438.949
440.747
437.331
38.884
39.017
38.719
8,9
8,9
8,9
NEZAPOSLENOST - broj
364.929
371.090
384.852
38.237
39.030
40.356
10,5
10,5
10,5
RADNA SNAGA - broj
803.878
811.837
822.183
77.121
78.047
79.075
9,6
9,6
9,6
GDP - u milijunima KM
15.901
16.402
16.370
1.208
1.247
1.244
7,7
7,6
7,6
INVESTICIJE u mil. KM
2.777
2.870
2.865
163
169
169
5,9
5,9
5,9
17,5
17,5
17,5
13,5
13,6
13,6
76,3
77,7
77,7
- Stalno stanovništvo
15,3
15,4
15,3
- Prisutno stanovništvo
18,8
18,9
18,7
15,2
15,4
15,3
80,9
81,9
81,8
45,4
45,7
46,8
49,6
50,0
51,0
109,3
109,4
109,0
-Stalno stanovništvo
5.550
5.723
5.710
- Prisutno stanovništvo
6.801
7.015
7.001
4.737
4.909
4.906
69,7
70,0
70,1
IZVOZ ROBE- u milijun. KM
4.732
5.420
5.249
474
576
499
10,0
10,6
9,5
UVOZ ROBE - u milijun. KM
STUPANJ POKRIVENOSTI
UVOZA IZVOZOM ROBE u %
8.898
10.170
9.972
726
780
763
8,2
7,7
7,7
53,2
53,3
52,6
65,3
73,8
65,4
122,7
138,5
124,3
103,8
102,5
95,6
109,4
101,2
93,1
8,9
8,8
8,4
819
830
668
675
708
83,1
82,4
85,3
Gustina naseljenosti
STUPANJ INVESTIRANJA u %
STUPANJ ZAPOSLENOSTI u %
STUPANJ NEZAPOSLEN. U %
GDP po stanovniku u KM
FIZIČKI OPSEG
- Industrija (indeksi)
PROSJEČNA PLAĆA - u KM
804
Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja
27
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
Prema statističkim podacima broj registriranih poslovnih subjekata na dan 31.12.2012. u Kantonu
iznosi 12.771 (Pravne osobe 4.304, Jedinice u sastavu pravnih osoba 2.235, i obrti 6.232), broj
registriranih pravnih osoba na dan 31.12.2012. godine iznosio 4.304 u Kantonu Središnja Bosna, što
je u odnosu na prošlu godinu više za 203 ili 4,9% u odnosu na 2011. godinu. Broj registriranih pravnih
osoba u KSB sudjeluje u ukupnom broju registriranih pravnih osoba u Federaciji BiH sa 8,9%. Broj
registriranih obrtnika sa stanjem 31.12.2012. godine iznosio 6.232 što je manje za 40 registriranih u
obrtu ili 0,6% u odnosu na 2011. godinu. Broj registriranih obrtnika u KSB sudjeluje u ukupnom broju
registriranih obrtnika u Federaciji BiH sa 12,2%., prikazano u tablici 2.5.
Tablica 2.5: Stanovništvo i Struktura poslovnih subjekata u KSB po općinama za 2012. godinu
Broj
poduzeća na
1000
stanovnika
Broj poduzeća
Općine
Stanovništvo
Pravne
osobe
Ukupno
UKUPNO KSB
Jedinice u
sastavu
Obrti
253.592
12.771
4.304
2.235
6.232
50,4
Bugojno
37.197
2.034
574
319
1.141
54,7
Busovača
16.009
974
272
115
587
60,8
Dobretići
649
38
24
12
2
58,6
Donji Vakuf
13.948
926
205
123
598
66,4
Fojnica
11.812
586
179
81
326
49,6
G. Vakuf - Uskoplje
18.888
978
217
114
647
51,8
Jajce
24.232
882
355
209
318
36,4
Kiseljak
20.653
1.224
497
202
525
59,3
Kreševo
5.524
354
154
50
150
64,1
Novi Travnik
24.899
967
376
208
383
38,8
Travnik
54.567
2.365
876
527
962
43,3
Vitez
25.214
1.443
575
275
593
57,2
2.338.277
126.414
48.528
26.638
51.248
54,1
FBiH
Izvor: Federalni zavod za statistiku
Prema procijenjenim podacima Federalnog Zavoda za programiranje razvoja za 2012. godinu, GDP
(bruto domaći proizvod) u Federaciji BiH iznosi 16.370 mil. KM (uključena neregistrirana ekonomija –
NOE).
U 2012. godini procjena GDP-a po glavi stanovnika (prisutni broj stanovnika) u FBiH iznosi 7.001 KM,
dok u Kantonu Središnja Bosna34 iznosi 4.906 KM ili 70,1% od prosjeka Federacije.
U Kantonu Središnja Bosna procjenjuje se da je ostvaren GDP u iznosu od 1.244 mil KM što u
odnosu na GDP Federacije iznosi 7,6%. Pregled GDP-a po općinama Kantona, dat je u tablici 2.6.
Federalni zavod za statistiku ne radi izračun GDP po kantonima i općinama, Procjenu za 2012. godinu u FBiH,
kantonima i općinama izvršio Federalni zavod za programiranje.
34
28
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
Tablica 2.6: Bruto domaći proizvod (GDP) u Kantonu Središnja Bosna35 u 2012. god.
Općine
Stanovništvo
UKUPNO KSB
GDP - u tisuć. KM
GDP/PC po glavi
stanovnika u KM
GDP/PC po glavi
stanovnika u KM
FBiH = 100
253.592
1.244.085
4.906
70,1
Bugojno
37.197
130.956
3.521
50,3
Busovača
16.009
65.478
4.090
58,4
649
0
0
0,0
Donji Vakuf
13.948
49.108
3.521
50,3
Fojnica
11.812
98.218
8.315
118,8
G. Vakuf - Uskoplje
18.888
65.478
3.467
49,5
Jajce
24.232
114.587
4.729
67,5
Kiseljak
20.653
98.218
4.756
67,9
Kreševo
5.524
32.739
5.927
84,7
Novi Travnik
24.899
114.587
4.602
65,7
Travnik
54.567
343.760
6.300
90,0
Vitez
25.214
130.956
5.194
74,2
FBiH
2.338.277
Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja
16.369.510
7.001
100,0
Dobretići
U Kantonu u 2012. godini zabilježen je pad fizičkog obujma industrijske proizvodnje od 6,9%. U prva
četiri mjeseca 2013. godine vidljiv je značajniji trend oporavka industrijske proizvodnje od 16,8% u
odnosu na isto razdoblje iz protekle godine, što se može vidjeti u tablici broj 2.7.
Tablica 2.7: Indeks industrijske proizvodnje Kantona Središnja Bosna
I 2013.
II 2013.
III 2013.
IV 2013.
I-IV 2013/
I-IV 2012
108,0
99,2
118,7
133,7
116,8
Energija
145,6
134,3
159,8
148,4
144,4
Intermedijalni proizvodi, osim energije
76,6
86,9
93,0
113,0
95,2
Kapitalni proizvodi
82,9
73,0
106,3
118,4
77,9
Trajni proizvodi za široku potrošnju
130,2
78,5
91,6
86,5
92,6
Netrajni proizvodi za široku potrošnju
131,9
111,6
141,9
162,0
153,8
Vađenje ruda i kamena
93,9
77,6
95,1
116,4
102,1
Prerađivačka industrija
105,1
97,3
116,4
131,4
116,2
Opskrba električnom energijom, plinom i vodom
Izvor: Federalni zavod za statistiku
192,2
175,9
207,9
209,9
182
INDUSTRIJA UKUPNO
PREMA GLAVNIM INDUSTRIJSKIM GRUPACIJAMA
PREMA PODRUČJIMA I ODJELJCIMA KD-a
Procjenu za 2012. godinu u FBiH, kantonima i općinama izvršio Federalni zavod za programiranje. Procjena GDP-a
kantona i općina je približna jer nisu uzete sve komponente koje utiču na izračun stvarnog GDP-a.
35
29
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
Stopa pokrivenosti uvoza izvozom u 2012. godini iznosila je 65,39%. Uvoz u 2012. godini je iznosio
762,6 a izvoz 498,7 milijuna KM, negativni saldo trgovinske bilance se povećao sa -204,5 milijuna iz
2011. na -263,9 milijuna KM iz 2012. godine, što se može vidjeti u tablici 2.8.
Tablica 2.8: Izvoz i uvoz po općinama u Kantonu Središnja Bosna za 2012. god.
Općine
Izvoz
UKUPNO KSB
Učešće u %
Vrijednost u KM
Uvoz
Izvoz
Uvoz
Pokrivenost
uvoza izvozom
u%
Trgovinska
bilanca
(deficit)
498.688
762.616
9,50
7,65
65,39
-263.928
Bugojno
41.718
21.335
0,79
0,21
195,54
20.383
Busovača
25.717
13.855
0,49
0,14
185,62
11.862
Dobretići
0
0
0,00
0,00
0,00
0
12.054
3.833
0,23
0,04
314,48
8.221
1.882
1.945
0,04
0,02
96,76
-63
27.941
35.696
0,53
0,36
78,27
-7.755
133.684
50.901
2,55
0,51
262,64
82.783
Kiseljak
41.528
93.897
0,79
0,94
44,23
-52.369
Kreševo
6.243
71.230
0,12
0,71
8,76
-64.987
49.208
32.907
0,94
0,33
149,54
16.301
137.793
139.029
2,63
1,39
99,11
-1.236
20.920
297.988
0,40
2,99
7,02
-277.068
FBiH
5.248.547
9.972.467
100,00
100,00
Izvor: Uprava za neizravno oporezivanje BiH, posredovanjem Agencije za statistiku BiH
52,63
-4.723.920
Donji Vakuf
Fojnica
G. Vakuf - Uskoplje
Jajce
Novi Travnik
Travnik
Vitez
Ukupan broj zaposlenih u ožujku 2013. godine na području Kantona Središnja Bosna je 38.808, što
predstavlja pad od 0,15% u odnosu na isti mjesec iz prethodne godine. U ožujku 2013. godine broj
nezaposlenih iznosio je 40.550 osoba, što za 1.742 osobe premašuje broj zaposlenih na području
Kantona.
Tablica 2.9: Zaposlenost i plaće po općinama u KSB za mjesec ožujak 2013. godine
Općine
UKUPNO
Broj
zaposlenih
Broj
nezaposlenih
Prosječna neto
plaća
Prosječna bruto
plaća
38.808
40.550
679,00
1.022,00
Bugojno
4.123
5.924
698,69
1.053,67
Busovača
1.676
3.120
701,49
1.062,66
Dobretići
41
119
826,06
1.280,41
Donji Vakuf
1.586
2.857
693,54
1.039,29
Fojnica
1.894
2.185
762,80
1.145,58
G. Vakuf - Uskoplje
2.405
3.190
725,44
1.090,47
Jajce
2.959
3.633
869,83
1.318,82
Kiseljak
3.419
2.794
631,25
950,25
Kreševo
1.177
692
611,27
918,80
Novi Travnik
3.191
4.005
756,68
1.152,53
10.670
7.961
650,94
976,75
5.667
4.070
581,21
869,25
Travnik
Vitez
Izvor: Federalni zavod za statistiku
30
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
Prosječna neto plaća po zaposlenom u KSB za 2012.godine iznosi 708 KM i viša je u odnosu na
2011. godinu za 4,9%. Prosječna plaća u mjesecu ožujku 2013. za KSB iznosila je 679 KM, najniža je
u poređenju sa ostalim kantonima u FBiH i znatno je ispod prosječne plaće u FBiH, koja je u ožujku
2013. godini iznosila 828 KM (vidjeti tablice 2.9, 2.10 i grafikon 2.3).
Tablica 2.10: Zaposlenost i plaća po kantonima za mjesec ožujak 2013. godine
Broj zaposlenih
Federacija BiH
Neto plaća u KM
Bruto plaća u KM
432.853
828
1.263
31.484
771
1.169
Kanton Posavski
5.562
686
1.040
Tuzlanski kanton
80.426
730
1.104
Zeničko - dobojski kanton
68.145
731
1.107
6.185
721
1.100
Kanton Središnja Bosna
38.808
679
1.022
Hercegovačko neretvanski kanton
46.244
880
1.347
Zapadno - hercegovački kanton
16.210
803
1.221
122.446
1.021
1.578
9.343
828
1.258
Unsko - sanski kanton
Bosansko - podrinjski kanton
Kanton Sarajevo
Kanotn 10
Izvor: Federalni zavod za statistiku
Grafikon 2.3: Prosječna neto i bruto plaća po kantonima za mjesec ožujak 2013. godine
u KM
1.800
1.600
1.400
1.200
1.000
800
600
400
200
0
Prosječna plaća po kantonima
Neto plaća u KM
Bruto plaća u KM
31
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
Poglavlje 3:
Srednjoročna fiskalna strategija
Uvod
U ovom poglavlju su izložene projekcije prihoda od kojih se očekuje da su dostupni za financiranje javne
potrošnje u srednjoročnom razdoblju, a na osnovu projiciranih makroekonomskih pokazatelja i
postojećih poreskih politika.
Polazne osnove pri procjeni prihoda za razdoblje 2014. - 2016. godina su podaci Ministarstva financija o
izvršenju proračuna za 2011. i 2012. godinu kao i plan Proračuna za tekuću 2013. godinu.
Fiskalna strategija
U proteklom razdoblju postignut je značajan napredak i bitni kvalitativni pomaci u upravljanju javnim
financijama. Poboljšan je način pripreme Proačuna, a informacije o javnim financijama su iz godine u
godinu detaljnije i dostupnije javnosti.
Harmonizacija fiskalnih politika i administracije bila je ključni cilj, a posebno zbog činjenice da je to
uvjet za približavanje ka priključenju EU, koji zahtijeva implementaciju fiskalnih reformi.
Zakonom o Fiskalnom vijeću u BiH, formirano je Fiskalno vijeće BiH. Uz koordinaciju fiskalne politike,
nadležnosti Fiskalnog vijeća su, između ostalog, donošenje Globalnog okvira fiskalne bilance i
politike u BiH, usvajanje prijedloga kratkoročnih i dugoročnih makroekonomskih projekcija, praćenje
realiziranja utvrđenih ciljeva i kriterija kod donošenja i izvršavanja proračuna, kao i poduzimanja
korektivnih mjera i aktivnosti u ovoj oblasti.
U lipnju 2012. godine Fiskalno vijeće Bosne i Hercegovine usvojio je Globalni okvir fiskalne bilance i
politika u Bosni i Hercegovini za razdoblje 2013-2015. godina po kojem se planira deficit primarnog
fiskalne bilance u 2013. godini. Pored toga određeni su glavni ciljevi fiskalne politike u srednjem roku
na nivou Bosne i Hercegovine:
 Okvir rashoda za institucije Bosne i Hercegovine je utvrđen na nivou 950 milijuna KM za
2012, 2013. i 2014. godinu dok je za 2015. godinu određen u iznosu od 980 milijuna KM;
 Raspodjela prihoda od neizravnih poreza izvršena je na način da je za financiranje institucija
BiH određeno 750 milijuna KM za 2012, 2013. i 2014. dok je za 2015. godinu određeno 780
milijuna KM, dok će se ostatak raspodijeliti između entiteta i Distrikta Brčko u skladu sa
zakonskim rješenjima i podzakonskim aktima koje donosi Upravni odbor Uprave za neizravno
oporezivanje BiH;
 Nivo javnih rashoda, kao udio u BDP-u, u razdoblju 2013-2015. godine treba se smanjivati sa
ciljem da nivo javnih rashoda do kraja 2013. godine, konsolidirano na nivou Bosne i
Hercegovine, bude ispod 40% BDP-a;
 Učiniti dodatne napore ka ispunjavanju jednog od strateških ciljeva Evropskog partnerstva a
to je promjena strukture javne potrošnje u pravcu jačanja kapitalnih investicija, na teret
smanjenja tekućih rashoda, ali i razvojem koncesijskih ulaganja, kao i javno-privatnog
partnerstva.
Kao odgovor na sve veću zabrinutost u pogledu makroekonomske stabilnosti vlasti u Bosni i
Hercegovini (Institucije BiH, vlade Federacije BiH i Republike Srpske i CBBiH) izradile su „ekonomski
program“ za očuvanje makroekonomske stabilnosti i podržavanje rasta u srednjoročnom razdoblju sa
32
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
ciljem smanjenja fiskalnog deficita i unaprjeđenja srednjoročne fiskalne održivosti, jačanja uloge
Fiskalnog savjeta u koordinaciji fiskalnih politika, provođenja dogovorenih fiskalnih reformi,
poboljšanja pripremljenosti za krizu i planiranja za izvanredne situacije, te unaprjeđenja strukturalnih
reformi. Politike date kroz ovaj program podržane su kroz IV SBA od strane MMF-a.
Fiskalna konsolidacija u Bosni i Hercegovini vršit će se na prihodovnoj a najviše na rashodovnoj
strani proračuna. Na prihodovnoj strani kod neizravnih poreza nastavit će se sa povećanjem trošarina
na duhanske proizvode i usuglašavanje sa minimalnom trošarinom u EU kao i mjere unaprjeđenja
naplate carina i poreza, dok su na strani izravnih poreza predviđene mjere koje će, obzirom na
stupanj ekonomske aktivnosti, imati ograničene ali pozitivne efekte na proračuna. Najveće
prilagođavanje se odnosi na rashodovnu stranu gdje je predviđeno smanjenje javne potrošnje od
5,5% u promatranom srednjoročnom razdoblju 2012-2015. godina od 41,4% BDP-a u 2012. godini do
35,9% u 2015. godini. Glavne politike kojima će se to postići, na svim nivoima vlasti, tiču se
ograničenja novog zapošljavanja, ograničenja/smanjenja i stroge kontrole izvršenja tekućih rashoda
(plaće i materijalni troškovi) te ograničenja rasta socijalnih transfera. Financiranje nepokrivenog viška
rashoda nad prihodima planirano je iz sredstvima SBA, makrofinancijske pomoći, prenesenim
viškovima iz prethodnih razdoblja, u proračunu zajedničkih institucija BiH , te izdavanjem kratkoročnih
i dugoročnih papira od vrijednosti.
Potrebno uskladiti raspodjelu proračuna sa prioritetnim politikama, uzimajući u obzir: razvojnu
strategiju BiH i strategiju socijalnog uključivanja čiju pripremu koordinira Direkcija za ekonomsko
planiranje BiH (a moraju biti sukladne strategijama nižih razina vlasti i odrediti prioritizirane ukupne
ciljeve, te ciljeve u svakom od sektora, da bi na taj način olakšala pripremu proračuna); programe
javnih investicija; Europska partnerstva; te ostale postojeće i planirane razvojne dokumente na svim
razinama vlasti.
Fiskalna strategija u okviru Strategije razvoja BiH treba biti ekonomski odgovorna (tj. sukladno
prevladavajućim ekonomskim uvjetima), s ciljem promoviranja ekonomskog rasta, niske razine
inflacije, te smanjenja neuposlenosti, potreban je dodatni efikasniji angažman Vlade u provođenju
sljedećih prioritetnih politika i pripadajućih mjera:
1. Blagi fiskalni deficit - Potrebno je smanjivati javnu potrošnju kako bi se proračunska
sredstva u većoj mjeri koristila za razvojne ciljeve i fiskalne stimulanse u vidu javnih ulaganja.
Restrukturiranje proračuna vlada doprinijet će osiguranju fiskalne održivosti na dulji rok, dok
usklađivanjem konsolidiranog fiskalnog cilja BiH s pravilima EU u razdoblju pridruživanja i
stabilizacije omogućava ne samo ostvarivanje fiskalne održivosti BiH i jačanje fiskalne stege i
odgovornost svih razina vlada, nego predstavlja i osnovu za fiskalnu konsolidaciju sukladno
pravilima EU. Plafoniranje fiskalnog deficita na 3% predstavlja korak k preuzimanju fiskalnih
pravila EU.
2. Relativno smanjivati javne rashode, posebice tekuću javnu potrošnju - Provođenje
mjere uključuje kratkoročne aktivnosti na reduciranju troškova javnog sektora, dok na dulji rok
zahtijeva provedbu reforme javne uprave i redefiniranje veličine i strukture javnog sektora u
cilju povećavanja njegove učinkovitosti i smanjivanja opterećenja realnog sektora i
stanovništva. Fiskalna konsolidacija u kratkom roku zahtijeva restrukturiranje proračuna svih
razina vlada u pravcu smanjenja udjela neproduktivne javne potrošnje u korist produktivne.
3. Povećati investicije iz proračuna i entitetskih razvojnih banaka - Da bi se kreirali snažniji
fiskalni stimulansi, kojima bi se trebao dati novi zamah rastu i razvitku, potrebno je jačati
razvojne komponente u Proračunu i snažiti ulogu entitetskih razvojnih banaka u financiranju
javnih i privatnih ulaganja. Provedba ove mjere podrazumijeva financiranje investicija u
segmentu cestovne i druge infrastrukture koje bi, pored određenog doprinosa zapošljavanja i
povećanju gospodarskih aktivnosti, trebale stvoriti pretpostavke za snažniji investicijski val i
ekonomski rast na dugi rok. Prilikom ocjene projekata podobnih za financiranje iz proračuna
nužno je s krajnjim oprezom sagledati i dugoročne fiskalne efekte projekata javnih ulaganja,
uz procjenu mogućih prihoda od naknada za korištenje objekata i rashoda u proračunima za
troškove održavanja kapitalnih objekata i infrastrukture. Potrebno je osigurati da alokacija
33
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
sredstava preko razvojnih banaka bude učinkovita i racionalna, usmjerena na podizanje
kompetitivnosti kompanija u Kantonu.
Harmonizirati i koordinirati procese proračunavanja - Temeljna pretpostavka učinkovitog
fiskalnog upravljanja u decentraliziranom fiskalnom sustavu jeste harmoniziran i koordiniran
proces izrade proračuna. Mjera uključuje i potpuno uvođenje programskog proračunavanja.
Provedba poreznih reformi – Nastavak reformi u sferi izravnih i neizravnih poreza, te
aktivniju ulogu kantona i općina na polju redefiniranja politike oporezivanja i administriranja
porezima, što predstavlja značajan čimbenik makroekonomske stabilnosti zbog fiskalnih i
ekonomskih efekata na makroekonomski sustav i financijsku i ekonomsku poziciju kompanija.
Prioritet uključuje i kontinuiranu modernizaciju administriranja carinama i porezima u BiH
sukladno procedurama i standardima EU. Potrebno je nastaviti reformu izravnog
oporezivanja i socijalnih doprinosa. Porezna politika u vidu poreznih poticaja treba da ima
ekonomsku opravdanost, da je u funkciji prioriteta razvitka, tj. da potiče povećanje investicija,
zapošljavanja, društvenog proizvoda i izvoza. Osobito, kada je u pitanju znanstvenotehnološka infrastruktura temeljni poticaj po pitanju porezne politike se odnose na porezne
olakšice za ulaganje u istraživanje i porezne olakšice u slučaju transfera visokih tehnologija
za prve godine primjene.
Provesti reformu javne uprave - Provođenje reforme javne uprave predstavlja ključni
čimbenik institucionalne reforme te predstavlja bitan preduvjet za realizaciju obveza iz
procesa pridruživanja EU, reforma javne uprave, a također treba donijeti pozitivne fiskalne
efekte u vidu smanjenja javne potrošnje. Očekivani rezultati ove reforme su: povećanje
učinkovitosti i transparentnosti rada javnih institucija na svim razinama, smanjenje korupcije i
transakcijskih troškova te veća javna odgovornost vladinih službenika prema građanima i
javnosti za trošenje resursa koji su im povjereni.
Izvršiti reviziju sustava financiranja obrazovanja - Dosadašnji sustav financiranja
obrazovanja nije zadovoljavajući te je nužno uvesti reviziju sustava mehanizama financiranja
kao i kriterija za funkcioniranje prihoda i rashoda u obrazovanju.
Fiskalno podupirati unapređenje poslovanja – Pokernuti inicijativu u reduciranju fiskalnih
opterećenja i ostalih davanja, osigurat će sektoru gospodarstva povećanje rezidualne dobiti
(dobit koja ostaje nakon podmirenja svih troškova uključujući troškove vlastitog kapitala)
raspoložive za reinvestiranje u modernizaciju i proširenje kapaciteta. Ostvarivat će se kroz
reviziju i ukidanje postojećih fiskalnih opterećenja državnih i entitetskih/BD institucija
mjerodavnih za fiskalnu politiku.
Poticati razvitak poslovnih zona - Nužno je pravno odrediti kako definirati poslovnu zonu (u
odnosu na komercijalnu, industrijsku zonu i sl.) sukladno suvremenim proizvodnim
kretanjima. Postindustrijske tvrtke se više oslanjaju na modernu "infrastrukturu" koju čini IT
tehnologija nego na fizičku infrastrukturu na koju se oslanjaju industrijske tvrtke. U okviru tih
poslovnih zona posebice je važno poduprijeti one koje će imati izvozno orijentirane tvrtke,
služeći kao eksportni inkubator.
Provoditi transparentan postupak javnih nabavi - Jedan od temeljnih načela jedinstvenog
tržišta je da sve tvrtke moraju imati jednaku priliku za dobivanje javnih ugovora. Kod javnih
ugovora potrebna je, bilo da se radi o radovima, opskrbi, ili uslugama, provedba
sveobuhvatne kontrole regularnosti postupka javnih nabavi, od planiranja javnih nabavi do
kontrole izvršenja ugovora poslije završenih tendera. U cilju podizanja razine konkurentnosti i
ravnopravnosti ponuđača u postupku javnih nabava potrebno je predvidjeti redovito
savjetovanje poslovnog sektora o načinu sudjelovanja u postupku javnih nabava.
Smanjivati korupciju - Korupcija nameće značajne ekonomske troškove tvrtkama i usporava
proces ukupnog ekonomskog razvitka, stoga je nužno poduzeti snažne mjere na njenom
suzbijanju36, prije svega u oblasti otpočinjanja poslovanja (registracija tvrtke itd.) te vođenje
poslovnih sporova pred sudskim tijelima.37
Korupcija u BiH je izraženija na općinskoj i županijskoj razini nego na entitetskoj i državnoj razini (World Bank, 2009,
Doing Business in Bosnia and Herzegovina. Washington, D.C: World Bank).
37
„Strategija i akcijski planovi su usvojeni, ali se ne provode na odgovarajući način. Nužna je intenzivnija istraga i
krivično gonjenje“ (Komisija Europskih zajednica. 2007. Izvješće o napretku Bosne i Hercegovine u 2007. – Radni
dokument osoblja Komisije. Sec (2007) 1430.)
36
34
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
12. Privlačenje inozemnih izravnih investicija u Kantonu - Ekspanzija investicijskih aktivnosti
dovest će do povećanja proizvodne baze nužne za generiranje ekonomskog rasta. Također
će privlačenje inozemnog kapitala dovesti do profiliranja domaćeg gospodarstva, kroz širenje
lepeze izvoznih proizvoda, jer značajan dio stranih ulagača već ima definirane lance
distribucije i prodaje proizvoda koji bi se mogli proizvesti u Kantonu. Ulaganja predstavljaju
preduvjet za održavanje i povećanje proizvodnje, a samim tim i povećanje izvoza.
13. Razviti politiku strateških proizvoda38 - Nužno je da zemlja iz razloga sigurnosti i održivog
razvitka ustanovi bilance potreba i stanja u kojima će poseban dio sačinjavati pregled ključnih
izvoznih i uvoznih proizvoda. Potrebno je izvršiti pripremne radnje u smislu izrade analize
izvoznih i uvoznih repromaterijala, komponenti i proizvoda. Radi smanjenja uvoza potrebno je
stimulirati proizvodnju roba i usluga koje se ne proizvode u BiH ili proizvode u nedovoljno
velikom opsegu, te se stoga uvoze, a postoje razvojne mogućnosti da se isti proizvodi ili
njihovi supstituti proizvode u Kantonu Središnja Bosna. Ovo se posebice odnosi na hranu i
energiju. Učinkovitim korištenjem ekonomije obujma uz učinkovitu diversifikaciju proizvoda
stvorit će se mogućnost proizvodnje i plasiranja tržišnih viškova na međunarodnim tržištima.
14. Jačati potporu izvoznicima - Niti postojeći, a kamoli potencijalni izvoznici, nisu dovoljno
potaknuti financijskim i drugim mjerama na povećanje izvoza te je nužno reducirati fiskalna
opterećenja i ostala davanja u svrhu reinvestiranja u modernizaciju i proširenje kapaciteta,
razviti sustav institucija, financijskih shema, poreznih poticaja, jamstava, osiguranja itd.
15. Razvijati instrumente financijske potpore razvitku MSP-ova - Financijski poticaji se
ogledaju u poticajima iz proračuna i povoljnim kreditnim linijama. Poticaji iz proračuna su
nužni za potporu posebnim programima: za mlade, žene, ruralno i socijalno poduzetništvo.
Kreditnim linijama pod povoljnim uvjetima (duži rok otplate, grace razdoblje, niža kamatna
stopa) osiguravaju se sredstva za investicije u proširenje postojećih kapaciteta, za nove
procese i proizvode i samim tim za zapošljavanje određenog broja radnika.
16. Osiguravati financijsku potporu osnivanju MSP-ova - Osnivanju novih poduzeća većina
zemalja u okruženju i u EU pridaje posebnu pažnju u vidu raznih olakšica, uključivši i
financijske poticaje. Poticaji se odnose na bespovratna sredstava iz proračuna u vidu
početnog kapitala (seed capital) i povoljnih kreditnih linija za rast start up poduzeća, posebice
u oblasti naprednih tehnologija. Potrebno je proučiti mogućnost formiranja fondovi rizik
kapitala (joint venture), kao javno-privatnog partnerstva.
17. Poticati razvitak inkubatora - Nužno je provesti analizu funkcioniranja postojećih poslovnih
inkubatora u drugim kantonima i ustanoviti barijere njihovom razvitku u našem Kantonu.
Posebice je važno razmotriti koje usluge iz "pakete usluga" (prostor, zajedničke poslovne
funkcije, informacije, usmjeravanje, konzalting, trening, financije, transfer tehnologija) pružaju
inkubatori te izraditi nacrt daljeg razvitka uz unapređenje usluga inkubatora i početi
promovirati sustav "poslovnih anđela".
18. Poticati samozapošljavanje - Jedna od mjera koja omogućava prevenciju i smanjenje
dugoročne nezaposlenosti je i potpora samozapošljavanju. Promidžba samozapošljavanja
kao jedne od opcija, te pružanje financijske i tehničke potpore i poduzetničke obuke
nezaposlenima su ključni mehanizmi koji mogu povećati stopu ekonomske aktivnosti i
smanjiti stopu dugoročne nezaposlenosti.
19. Potpora razvitku ruralnog i posebice ženskog poduzetništva - Razvitak biznisa na selu
treba usmjeravati prema korištenju sirovina koje se već nalaze u ruralnom prostoru, te
razvitka usluga koje su potrebne ruralnom području. Potpora proizvodnji specifičnih
geografski brandiranih proizvoda. Veliki broj ruralnih kućanstava u Kantonu ima dugu tradiciju
prerade različitih stočarskih i biljnih proizvoda izravno na poljoprivrednom gazdinstvu.
Proizvodi kao što su razne mesne prerađevine, sir i kajmak, te med i prerađevine od voća i
povrća predstavljaju važan dio ruralne ekonomije i doprinose unapređivanju ekonomskog
položaja obiteljskog gazdinstava. Preradom poljoprivredni proizvodi odnosno poljoprivredne
sirovine dobivaju dodatnu vrijednost, a time i bolju cijenu na tržištu. Dodatnu vrijednost
"Koreja je 1950. slijedila politiku supstitucije uvoza. Rast je iznosio svega 2 – 3%. No, početkom 1960-tih, potpuno je
promijenila strategiju okrećući se prema vani, s naglaskom na trgovinu. To je povuklo rast na preko 7 %, održiv tijekom
dugog razdoblja." (Bivši premijer i aktualni veleposlanik Republike Koreje i aktualni član Povjerenstva za rast i razvitak,
Han Duck-soo, navedeno prema Commission on Growth and Development.2008.The Growth for Sustained Growth and
Inclusive Development. Washington, D.C.: World Bank, p.23).
38
35
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
također stvara ime, kvaliteta, poseban okus, oblik i dr. osobine, kao i poseban vid tehnologije
proizvodnje.
Potrebno je da sve razine vlasti iskažu fiskalnu stegu i opreznu fiskalnu politiku. S obzirom da je
zemlja neprestano izložena visokom deficitu tekućeg računa, takav stav je neophodan kako bi se
promovirala ekonomska stabilnost i stimulirala strana ulaganja.
Planiranje Proračuna Kantona Središnja Bosna
za 2013. godinu oslanjalo se na načela
stabilizacijskog djelovanja fiskalne politike kroz smanjenje javne potrošnje, što se najvećim dijelom
odnosi na obustavu novog upošljavanja, redukciju isplata naknada za rad u povjerenstvima i isplata
prekovremenog rada, smanjenje visine dnevnica u zemlji i umirovljenje državnih službenika koji su
ispunili uvjete za mirovinu, te zadržavanje visine osnovice za isplatu plaća na istom nivou kao
prethodne godine. Istovremeno se nastojala očuvati socijalna pravednost i zaštita najugroženijih
grupa stanovništva i braniteljskih populacija, te osigurati aktivan doprinos povećanju investicionih
aktivnosti. Ove aktivnosti će se nastaviti i narednih godina.
Neizravni porezi koje prikuplja Uprava za indirektno/neizravno oporezivanje (UINO)
Prihodi koje prikuplja Uprava za neizravno oporezivanje uključuju PDV, carinske dažbine, trošarine,
cestarinu te ostale prihode i pristojbe koje ostvaruje Uprava u okviru svoje mjerodavnosti. Ovi prihodi
se uplaćuju na Jedinstveni račun, a raspodjela se vrši na sljedeći način (prema članku 21 Zakona o
sistemu neizravnog oporezivanja u BiH, «Službeni list BiH» 44/03):
 najprije se izdvajaju sredstva na račun pričuva
 zatim sredstava za potrebno financiranje institucija BiH
 sukladno usvojenoj metodologiji Upravnog odbora Uprave za neizravno oporezivanje,
ostatak se, sukladno odredbama Zakona o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli
prihoda i metodologiji utvrđenoj Pravilnikom o izračunu koeficijenata doznačavanja
entitetima, raspodjeljuje između entiteta i Brčko Distrikta
 iz entitetskih udjela se, zatim, izdvajaju sredstva potrebna za financiranje vanjskog
duga.
Sukladno izmjenama Zakona o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda, prihodi od dodatne
cestarine, koja se uvodi Zakonom o trošarinama i namijenjena je za izgradnju auto-cesta, prikupljaju
se na poseban podračun jedinstvenog računa, dok se njihova raspodjela vrši prema koeficijentima
koje utvrđuje UINO.
Ukupno prikupljeni prihodi od poreza (izravnih i neizravnih) u BiH, u 2012. godini su iznosili oko 5,9
milijardi KM, što je za 0,8% manje u odnosu na prethodnu godinu. Od ovog iznosa, oko 84% prihoda
se odnosi na prihode prikupljene od neizravnih poreza. Prema podacima UIO BiH za razdoblje I-XII
2012. godine je prikupljeno oko 4,9 milijardi KM prihoda od neizravnih poreza, što je za 0,7% manje
nego u istom razdoblju prethodne godine. Najveći udio u ukupnim prihodima od neizravnih poreza
čine prihodi od PDV-a (62,7%,). Zatim, slijede prihodi od trošarina sa 26,5%, cestarine sa 5,8%,
carine sa 4,7%a ostali prihodi sa svega 0,3%. U ukupnoj strukturi neizravnih poreza 79% se odnosi
na uvozni PDV, a ostatak na domaći. U razdoblju I-XII 2012. godine je prikupljeno oko 3 milijarde KM
prihoda od PDV-a, što je za skromnih 0,3% manje nego u istom razdoblju prethodne godine. Prihodi
po osnovu uvoznog PDV-a su ostali nepromijenjeni u odnosu na isti razdoblje prethodne godine, dok
su prihodi po osnovu domaće razmjene zabilježili smanjenje od oko 1,8% g/g.
Prihodi prikupljeni po osnovu carina i tijekom 2012. godine nastavljaju se smanjivati, uslijed uvoza
pod bescarinskim režimom i smanjenjem carinskih stopa, koji proizlaze iz Sporazuma o stabilizaciji i
pridruživanju39. Tijekom 2012. godine od carina je prikupljeno oko 229 milijuna KM, što je za čak
18,6% manje nego u prethodnoj godini.
39
Glava IV, Slobodno kretanje robe, Članak 18. stavak 1.
36
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
Tablica 3.1: Prihodi od neizravni poreza u milijunima KM
Neizravni porezi
2011.
PDV
2012.
rast u % (g/g)
3.090,5
3.080,4
-0,3
281,0
228,7
-18,6
Trošarine
1.267,6
1.304,1
2,9
Cestarine
292,1
286,3
-2,0
16,6
16,3
-1,7
4.947,9
4.915,7
-0,7
Carine
Ostali prihodi
Ukupni prihodi od neizravnih poreza
Izvor: Uprava za neizravno oporezivanje BiH
Sa početkom 2012. godine nastavila se harmonizacija politike trošarina u BiH sa politikom trošarina
na cigarete u EU. Od 01.01.2012. godine posebna trošarina na cigarete je povećana sa 0,45 KM na
0,60 KM po kutiji cigareta. U razdoblju I-XII 2012. godine, po osnovu trošarina prikupljeno je oko 1,3
milijardi KM, što je za 2,9% više nego tijekom prethodne godine. Na rast prihoda od trošarina
značajnije su utjecali prihodi od trošarina na uvozne proizvode (3,9% g/g), nego na domaće
proizvode (0,9% g/g). Prihodi od cestarina u 2012. su manji za 2% u odnosu na prihode prikupljene
tijekom 2011. godine.
Prema koeficijentima40 usvojenim početkom promatrane godine, UINO BiH je u razdoblju I-XII 2012.
godine, nakon izdvajanja sredstava za minimalne rezerve u svrhu osiguranja povrata PDV-a (884,1
mil. KM) i sredstava za cestarine za izgradnju autoputova u iznosu 114,5 milijuna KM, te financiranje
institucija BiH (750 mil. KM), izvršila prijenos sredstava korisnicima sa jedinstvenog računa u iznosu
od oko 4 milijarde KM. U odnosu sa istim razdobljem prethodne godine nije bilo promjene u ukupno
izdvojenim sredstvima, ali je iznos koji se raspoređuje korisnicima umanjen za 1,5%. Od tog iznosa,
izdvajanja za FBiH su manja za 1,8%, za BD 1,5%, za RS za 1,0%.
Grafikon 3.1: Raspoređeni prihodi od neizravnih poreza u 2011. i 2012.
Odlukom UO Uprave za neizravno oporezivanje BiH 20.03.2012. godine utvrđeni su privremeni koeficijenti raspodjele
sredstava sa jedinstvenog računa: FBiH 63,07%, RS 33,38% i Brčko Distrikt BiH 3,55%, i isti su se primjenjivali i za
razdoblje siječanj - prosinac 2012. godine.
40
37
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
Projekcije prihoda od neizravnih poreza za razdoblje od 2013. do 2016. godine bazirane su na
sljedećim postavkama:
a. Prognozama makroekonomskih pokazatelja Direkcije za ekonomsko planiranje (DEP) za
spomenuto razdoblje,
b. Politikama u području neizravnih poreza koje se odnose na:
 Ukidanje carina na uvoz dobara podrijetlom iz EU u sklopu posljednje faze
liberalizacije predviđene Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju. Efekti se
ispoljavaju samo u 2013.godini;
 Primjenu čl. 21 Zakona o trošarinama, koji podrazumijeva kontinuirano usklađivanje
stopa trošarina u BiH sa minimalnim standardima u EU. Projekcije uključuju efekte
povećanja posebne trošarine na duhan u 2013. godini sa 0,60 na 0,75 KM po
pakiranju, kao i planiranog kontinuiranog povećanja iste u 2014. i 2015. za 0,15 KM
po pakiranju cigareta.
c. Tekućim trendovima u naplati prihoda od neizravnih poreza.
Osnovni scenarij projekcija uključuje gore navedene pretpostavke, a programski uključuje i procjenu
efekata ulaska Hrvatske u EU na prihode od neizravnih poreza i procjenu efekata izmjena Zakona o
trošarinama u smislu uvođenja diferencirane trošarine na pivo, čije usvajanje se nalazi u proceduri.
I pored pozitivnih trendova tijekom godine konačni efekti naplate neizravnih poreza u 2012.g. su bili
negativni zbog djelovanja više faktora. Uz izvanredne i nepredviđene okolnosti poput snježnog
nevremena u veljači ili remonta Rafinerije koncem godine, na naplatu prihoda od neizravnih poreza u
2012. nepovoljno su utjecali rast povrata PDV-a i dugova po osnovu PDV-a, promjene u strukturi
potrošnje derivata i zlouporabe kod korištenja lož-ulja, te supstitucija potrošnje cigareta rezanim
duhanom.
Prema preliminarnom izvještaju UNO po vrstama prihoda u ožujku 2013. naplaćeno je, po odbitku
povrata, 349,9 mil KM ili 12,4% manje nego u istom mjesecu 2012. Na razini kvartala naplaćeno je
neto prihoda u visini od 1,067 mlrd KM, što je za 2,8% manje nego u istom kvartalu 2012.g. U ovaj
postotak je uključeno je i cca 23,3 mil KM naplaćenih prihoda koji su ostali neusklađeni nakon
povezivanja uplata na JR sa podnesenim prijavama/deklaracijama u modulima IT sustava UNO. Iako
je u prva dva mjeseca 2013. zabilježen pozitivan trend u naplati, koji je rezultirao neto suficitom od 19
mil KM, izuzetno loša naplata prihoda u ožujku ne samo da je to anulirala, već je prihode dovela u
negativnu zonu od 30,8 mil KM. Problemi sa održavanjem stabilne razine naplate mogli su se nazrijeti
još u veljači kada je naplaćeno prihoda u istom iznosu kao u veljači 2012., iako je tada zbog snježnog
nevremena zabilježena ekstremno niska naplata prihoda. Pored pada bruto prihoda u ožujku
negativni trend je dodatno pogoršan i povećanjem povrata neizravnih poreza.
PDV
Nakon rasta prihoda od PDV-a u siječnju od 7,6%, u veljači je zabilježeno smanjenje neto
naplaćenog PDV-a od 2,7%, da bi u ožujku došlo do neočekivane eskalacije i pada prihoda od 17%.
Premda se nakon usklađivanja prihoda može očekivati određeno poboljšanje, ipak je negativni trend
zabrinjavajući, s obzirom da je PDV dominantna vrsta neizravnih poreza. Naplatu PDV-a već nekoliko
godina opterećuju rastuće isplate povrata i dugovi obveznika.
Stopa izdvajanja iz bruto PDV-a za isplatu povrata u prvom kvartalu 2013. iznosila je 26,7%, s tim da
je u veljači stopa iznosila 28%, a u ožujku 27%. Promatrajući stope povrata u prethodnim godinama
može se zaključiti da je došlo do naglog pogoršanja trendova.
Usporedba isplate povrata PDV-a u prvom kvartalu prethodnih godina ukazuje na rast povrata
obveznicima i međunarodnim projektima. Nominalno u prvom kvartalu 2013. je isplaćen najviši iznos
povrata od 2008.g.. U odnosu na prošlu godinu rast povrata iznosi 18,2%. Enorman rast povrata u
prvom kvartalu odnosi se na povrate međunarodnim projektima, 62,7%.
38
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
Od izbijanja globalne ekonomske krize naplata prihoda od PDV-a je opterećena rastućim dugovima
po osnovu prijavljenog, a neplaćenog PDV-a (Tablica 3.2). Neto godišnji rast duga u protekle tri
godine kreće se od 40 do 66 mil KM. Nakon smanjenja dugova u siječnju, već u veljači je zabilježeno
dodatnih 6 mil KM duga, tako da je stanje duga na dan 28.2.2013. iznosilo 251,5 mil KM. Ukupni
dugovi, uključujući i razrezani dug za obveznike koji su propustili da podnesu PDV prijave, iznose 310
mil KM.
Tablica 3.2: Neto godišnji rast PDV duga (u milijunima KM)
28.2.2009.
14,1
28.2.2010.
28.2.2011.
39,9
49,5
28.2.2012.
66,5
28.2.2013.
56,1
Carine
U prvom kvartalu 2013.g. nastavljen je trend smanjenja prihoda od carina. Jedan od razloga je
primjena završne faze liberalizacije uvoza dobara podrijetlom iz EU u skladu sa Sporazumom o
stabilizaciji i pridruživanju sa EU.
Trošarine i putarine
Naplata prihoda od trošarina u ožujku 2013. je u cjelini negativna, osim kod trošarina na domaće
cigarete. Do sada je projektirani rast prihoda od neizravnih poreza zavisio u velikoj meri od rasta
prihoda od trošarina na cigarete. Međutim, iz godine u godinu neto efekti povećanja posebne
trošarine na cigarete su sve manji uslijed drastičnog pada oporezive potrošnje cigareta. Od 2009. do
2012. broj izdanih trošarinskih markica je smanjen za čak 22,6%. S druge strane evidentno je da
raste potrošnja neoporezivog rezanog duhana ilegalno nabavljenog iz uvoza ili proizvedenog u BiH. U
prvom kvartalu 2013. nastavljeni su i nepovoljni trendovi kod naplate trošarina na derivate nafte. Oni
su, uglavnom rezultat smanjenja ekonomske aktivnosti i potrošnje građana, te rastuće supstitucije
benzina sa dizelom. Pored toga, zbog generalnog remonta Rafinerije koncem 2012. i početkom 2013.
smanjen je uvoz nafte, a time i proizvodnja i promet derivata u prva dva mjeseca.
39
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
Tablica 3.3: Prognoza prihoda sa jedinstvenog računa UINO za razdoblje 2013-2016. g. (u milijunima KM)
Godišnje stope promjene
Realno
Procjena
Prognoza
2012.
2013.
2014.
2015.
2016.
PDV
3.162,80
3.203,40
3.267,80
3.385,30
3.523,60
1,30%
2,00%
3,60%
4,10%
Toršarine
1.299,20
1.294,30
1.314,10
1.337,40
1.370,10
-0,40%
1,50%
1,80%
2,40%
Carine
223,5
208,3
223,7
243,4
270,6
-6,80%
7,40%
8,80%
11,20%
Cestarina
285,7
277,7
275,3
282,4
301,9
-2,80%
-0,90%
2,60%
6,90%
18,2
19,7
20
20,4
20,7
8,40%
1,70%
1,70%
1,70%
4.989,40
5.003,30
5.100,90
5.268,80
5.487,00
0,30%
1,90%
3,30%
4,10%
-114,3
-111,1
-110,1
-113
-120,8
-2,80%
-0,90%
2,60%
6,90%
SREDSTVA ZA RASPODJELU
4.875,10
4.892,30
4.990,80
Izvor: Odjeljenje za makroekonomsku analizu UIO BiH, travanj 2013. godine
5.155,90
5.366,20
0,40%
2,00%
3,30%
4,10%
Vrsta prihoda (neto)
Ostalo
UKUPNO
Cestarina (010 KM/l)
2013/2012
2014/2013
2015/2014
2016/2015
Analiza tekućih trendova u naplati pojedinih vrsta neizravnih poreza ukazuje da su projekcije makroekonomskih pokazatelja za 2013. godinu više
optimistične od trenda naplate prihoda u prvom kvartalu. Na razini cijele godine projektirane su pozitivne nominalne stope rasta BDP-a (1,9%) i
potrošnje (2,7%), a očekuje se da će i odgovarajuće realne stope biti pozitivne. Također su projektirane pozitivne stope rasta uvoza i izvoza od
4,1% i 3,1% respektivno. Optimističnost u pogledu navedenih pokazatelja postepeno raste u razdoblju nakon 2013. godine, tako da stopa realnog
rasta BDP-a na kraju promatranog razdoblja (2016 g.) dostiže 4,2%.
Procjenjuje se da će do konca godine 2013. biti naplaćeno 5.003,3 mil KM prihoda od neizravnih poreza, što je za 0,3% više od naplate iz
prethodne godine. Uprkos projekciji značajne stope rasta potrošnje na razini 2013. godine od 2,7%, te pozitivnih kretanja bruto prihoda na početku
godine, zbog trenda snažnog rasta PDV povrata projektirana stopa rasta neto prihoda od PDV-a je znatno niža od rasta potrošnje i iznosi 1,3%.
Iako je došlo do rasta poreznog opterećenja duhana, za 2013.godinu je projektirana negativna stopa kretanja ukupnih trošarina (-0,4%), kako
zbog procjene oskudnih efekata, tako i zbog očekivanog pada ostalih prihoda od trošarina. Slična je situacija kod prihoda od putarine, za koje se
također predviđa pad u ovoj godini (-2,8%). Usprkos trendu rasta uvoza na početku 2013. godine i značajnoj projektiranoj stopi rasta na razini
cijele (4,1%), očekuje se pad prihoda od carina u 2013. godini od 6,8%. Budući da je ovo zadnja godina prijelaznog razdoblja smanjenja carina
podrijetlom iz EU, očekuje se da će negativni trend prihoda od carina biti zaustavljen na kraju godine.
Imajući u vidu brojne faktore, a prvenstveno projekcije makroekonomskih pokazatelja, efekte rasta stope oporezivanja duhana, kao i zaustavljanje
negativnih efekata na prihode od carina zbog isteka prijelaznog razdoblja smanjenja carinskih stopa na uvezenu robu podrijetlom iz EU, u
narednim godinama očekuju se sve veće stope rasta prihoda. Tako je u 2014. godini projektirana stopa rasta u iznosu od 1,9%, u 2015. godini od
3,3%, a u 2016. godini od 4,1%.
40
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
Prihodi kantona
Prihodi od neizravnih poreza sa Jedinstvenog računa
Zakonom o pripadnost javnih prihoda u Federaciji BiH (Službene novine Federacije BiH broj: 22/06,
43/08 i 22/09) je detaljno regulirana raspodjela prihoda od neizravnih poreza između Federacije,
kantona, jedinica lokalne samouprave i direkcija za ceste.
Izmjenama i dopunama Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine
(Službene novine Federacije BiH broj 43/08), prihodi sa jedinstvenog računa koji pripadaju Federaciji
za financiranje funkcija kantona umanjeni su sa 51,48% na 49,7%, za financiranje funkcija Federacije
umanjeni su sa 36,2% na 34,93%, privremeno, na ime financiranja naknada demobiliziranih
nezaposlenim braniteljima 3,05% od ostvarenih prihoda, do roka važenja Zakona o pravima
demobiliziranih branitelja i članova njihovih obitelji ("Službene novine Federacije BiH", broj 61/06).
Pojedinačno sudjelovanje kantona u raspodjeli prihoda iz članka 6. ovog Zakona vrši se na osnovi
formule koja se temelji na sljedećim omjerima: 57% na osnovi broja stanovnika u kantonu; 6% na
osnovi površine kantona; 24% na osnovi broja učenika u osnovnom obrazovanju; 13% na osnovi
broja učenika u srednjem obrazovanju.
Formula sadrži koeficijent, koji odražava posebne rashodovne potrebe Kantona Sarajevo. Taj
koeficijent iznosi 2. Formula sadrži koeficijent koji odražava posebne rashodovne potrebe kantona sa
najmanjim prihodima po stanovniku po osnovi poreza na promet, kako slijedi: Bosansko-podrinjski
kanton Goražde, koeficijent 1,8, Kanton 10, koeficijent 1,1
Raspodjela prihoda od neizravnih poreza sa jedinstvenog računa za Kanton Središnja Bosna očekuje
se u iznosu od 105,8 milijuna u 2013., što prestavalja značajan pad od 6,7% u odnosu na 2012.
godinu po revidiranim projekcijama Sektora za poreznu politiku i javne prihode Federalnog
ministatstva financija i 107,1 milijuna u 2014. godini U dvije naredne fiskalne godine ovi iznosi su
projicirani na 119,1 milijuna KM u 2015. godini, te 122,6 milijuna KM u 2016. godini.
U tablici 3.4 dat je detaljan prikaz Izvršenja prihoda od neizravnih poreza Kantona i općina Kantona
pojedinačno sa Jedinstvenog računa za 2012. godinu, revidirane projekcije za 2013. g. i projekcije
prihoda za razdoblje 2014-2016. godina41.
Raspodjela prihoda za kantone i općine pojedinačno za 2012. godinu i razdoblje 2013-2015. urađena je prema
metodologiji utvrđenoj Zakonom o pripadnosti javnih prihoda i bazi najnovijih statističkih podataka korištenih za izračun.
41
41
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
Tablica 3.4: Izvršenje prihoda od neizravnih poreza kantona i općine kantona pojedinačno na
Jedinstvenom računu za 2012. godinu, revidirane projekcije za 2013. godinu i projekcije prihoda za
razdoblje 2014-2016. godina u KM
Neizravni porezi
2012.
2013.
2014.
2015.
2016.
Ukupno Kanton Središnja Bosna
134.645.201
125.751.912
127.278.791
141.542.344
145.716.315
Kanton
113.428.570
105.840.272
107.125.384
119.130.437
122.643.498
Bugojno
3.047.244
2.888.673
2.923.747
3.251.399
3.347.280
Busovača
1.382.474
1.301.186
1.316.985
1.464.573
1.507.762
65.740
61.271
62.014
68.964
70.998
Donji Vakuf
1.297.399
1.222.761
1.237.608
1.376.301
1.416.887
Fojnica
1.092.445
1.022.128
1.034.539
1.150.475
1.184.402
Gornji Vakuf - Uskoplje
1.718.909
1.606.714
1.626.222
1.808.466
1.861.796
Jajce
2.082.412
1.957.520
1.981.288
2.203.322
2.268.296
Kiseljak
1.531.356
1.420.984
1.438.238
1.599.414
1.646.580
Kreševo
481.449
448.474
453.919
504.788
519.674
Novi Travnik
2.084.346
1.948.639
1.972.300
2.193.326
2.258.006
Travnik
4.557.331
4.277.211
4.329.145
4.814.292
4.956.262
Vitez
1.875.525
1.756.080
1.777.402
1.976.587
2.034.875
općine
21.216.630
19.911.640
20.153.407
Izvor: Sektor za poreznu politiku i javne prihode Federalnog ministatstva financija
22.411.907
23.072.816
Dobretići
Prihodi od izravnih poreza
Projekcija prihoda od izravnih poreza odražava između ostalog izvršenje za razdoblje primjene
Zakona o porezu na dohodak i Zakona o porezu na dobit i rađene su po ustaljenoj metodologiji,
prateći makroekonomske pokazatelje (GDP-nominalni i realni rast GDP-a, inflacija, potrošnja,
investicije), uz praćenje godišnjih i sezonskih trendova ostvarenja prihoda u prethodnim godinama i
izmjena propisa koji tretiraju određene oblasti.
Efekti naplate prihoda od poreza na dobit od uvođenja Zakona o porezu na dobit, pokazuju blagi rast
za kantonalne proračune, a koji se različito odražavaju za svaki kanton pojedinačno.
Kantoni u skladu sa Zakonom o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji BiH prikupljaju niz drugih
izravnih poreza, koji uključuju porez na dobit pravnih lica i porez na dohodak, zatim prihode po
osnovu kantonalnih propisa o porezima na imovinu i niz neporeznih prihoda, koji im omogućavaju da
financiraju ustavom utvrđene funkcije.
Porez na dobit
Porez na dobit poduzeća izuzev banaka i drugih financijskih organizacija predstavlja u cijelosti
prihod kantona. Procjena prihoda Kantona Središnja Bosna po osnovu ovog poreza za 2014.
godinu iznosi 6,1 milijuna KM, što predstavlja povećanje prihoda od 2,1% u odnosu na 6,0 milijuna
KM, koliko je po ovom osnovu predviđeno za 2013. godinu. Vidjeti tablicu 3.5.
42
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
Očekivani prihod poreza na dobit u 2015. godini iznosi 6,3 milijuna KM (rast od 3,4% u odnosu na
projekciju za 2014. g.) i 6,6 milijuna KM u 2016. godini (rast od 4,0% u odnosu na projicirani iznos za
2015.).
U slijedećoj tablici navedeno je Izvršenje prihoda od poreza na dobit za 2011. i 2012. godinu,
revidirane projekcije za 2013. godinu i projekcije za razdoblje 2014-2016. godina za Kanton Središnja
Bosna.
Tablica 3.5: Kanton Središnja Bosna - Izvršenje prihoda od poreza na dobit za 2011. i 2012. godinu,
revidirane projekcije za 2013. godinu i projekcije za razdoblje 2014-2016. godina
Izvršenje
Projekcije
Vrsta prihoda
2011.
2012.
2013.
2014.
Porez na dobit
5.930.012
6.252.274
6.017.018
6.143.375
Izvor: Sektor za poreznu politiku i javne prihode Federalnog ministatstva financija
2015.
2016.
6.352.250
6.606.340
Porez na dohodak
Porez na dohodak prema novom Zakonu o porezu na dohodak, koji je počeo sa primjenom
1.1.2009. godine predstavlja sintetički oblik oporezivanja prihoda iz poreza na plaću i poreza na
dodatna primanja, poreza na dobit od privredne i profesionalne djelatnosti, poreza na prihod od
poljoprivrede, poreza na prihod od autorskih prava, izuma i tehnoloških napredaka, poreza na ukupan
prihod fizičkih osoba, poreza na dohodak od imovne i imovinskih prava i poreza na prihod od igara na
sreću.
Zakonom o izmjenama Zakona o Pripadnosti javnih prihoda FBiH (Sl. Novine FBiH, 22/09), propisano
je da kantonu pripada najviše 65,54% (ranije 71,5%) od poreza na dohodak uplaćenog u kantonu, a
jedinici lokalne samouprave najmanje 34,46% (ranije 28,5%) od poreza na dohodak uplaćenog u
svakoj jedinici lokalne samouprave.
Očekivani nivo prihoda po osnovu poreza na dohodak u 2013. god. iznosi 10,6 milijuna KM, što
predstavlja povećanje prihoda od 9,9% u odnosu na 9,6 milijuna KM prikupljenih u 2012. godini.
U 2014. godini projiciran je ukupan iznos prihoda po osnovu poreza na dohodak od 11,0 milijuna
KM., što predstavlja daljnje povećanje od 3,9% u odnosu na očekivani nivo ovih prihoda u 2013.
godini, porast ovih prihoda projiciran je i u narednim godinama, 5,2% u 2015. i 5,6% u 2016. godini,
što iznosi 11,6 milijuna KM u 2015. te 12,2 milijuna u 2016. godini.
U slijedećoj tablici je navedeno Izvršenje prihoda od poreza na dohodak za 2011. i 2012. godinu,
revidirane projekcije za 2013. godinu i projekcije za razdoblje 2014-2016. godina za Kanton Središnja
Bosna i općine Kantona.
43
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
Tablica 3.6: Kanton Središnja Bosna i općine Kantona - Izvršenje prihoda od poreza na dohodak za 2011.
i 2012. godinu, revidirane projekcije za 2013. godinu i projekcije za razdoblje 2014-2016. godina
Izvršenje
Projekcije
Vrsta prihoda
2011.
Porez na dohodak
2012.
2013.
2014.
2015.
2016.
15.969.338
16.046.429
16.169.579
16.800.193
17.673.803
18.663.536
9.636.928
9.636.445
10.597.542
11.010.846
11.583.410
12.232.081
Općine
6.332.410
6.409.984
5.572.037
5.789.346
Izvor: Sektor za poreznu politiku i javne prihode Federalnog ministatstva financija
6.090.392
6.431.454
Kanton
Izvršenje prihoda sa Jedinstvenog računa za 2012. godinu, revidirane projekcije 2013. godinu i
projekcije prihoda sa Jedinstvenog računa za razdoblje 2014-2016. godina Direkcije za ceste KSB
urađeno od strane Sektora za poreznu politiku i javne prihode Federalnog ministatstva financija,
može se vidjeti u sljedećoj tablici.
Tablica 3.7: Izvršenje prihoda sa Jedinstvenog računa za 2012. godinu, revidirane projekcije 2013.
godinu i projekcije prihoda sa Jedinstvenog računa za razdoblje 2014-2016. godina direkcije za ceste
KANTON SREDIŠNJA BOSNA
Izvršenje
Projekcije
2012.
2013.
Prihodi sa JR Direkcija za ceste KSB
4.750.147
4.432.154
Izvor: Sektor za poreznu politiku i javne prihode Federalnog ministatstva financija
2014.
2015.
2016.
4.485.970
4.988.692
5.135.804
Ostali porezi
Obuhvaćaju sve ostale poreze koji se naplaćuju po kantonalnim propisima nakon implementacije
Zakona o porezu na dohodak, a čine ih:




Porezi na plaće (zaostale uplate poreza)
Porez na imovinu
Domaći porezi na dobra i usluge (zaostale obveze na temelju poreza na promet dobara i
usluga)
Ostali porezi
Očekivani nivo prihoda po osnovu poreza na plaće (zaostale uplate poreza), poreza na imovinu,
domaćih poreza na dobra i usluge (zaostale obveze na temelju poreza na promet dobara i
usluga) i ostalih poreza za Kanton Središnja Bosna očekuje se u iznosu od 1,3 milijuna KM u
2014. godini. U dvije naredne fiskalne godine ovi iznosi su projicirani na 1,4 milijuna KM u 2015.
godini, te 1,6 milijuna KM u 2016. godini.
Neporezni prihodi
Neporezni prihodi kantona uključuju:
 Prihodi od poduzetničkih aktivnosti i imovine i prihodi od pozitivnih tečajnih razlika (uključujući
i vlastite prihode proračunskih korisnika)
 Naknade i pristojbe i prihodi od pružanja javnih usluga
 Novčane kazne (neporezne prirode)
Neporezni prihodi kantona u 2014. godini procjenjuju se na iznos od 12,5 milijuna KM, što predstavlja
rast od 1,7% u odnosu na očekivani iznos od 12,3 milijuna KM u 2013. godini, 13,5 milijuna KM u
2015., i 14,1 mil KM u 2016. godini.
44
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
Tablica 3.8: Izvršenje prihoda za 2011. i 2012., procjena za 2013. godinu i projekcije poreskih i neporeskih
prihoda, primitaka i financiranja KSB za razdoblje 2014. – 2016.
u 000 KM
Opis
Ekon.
kod
PRIHODI, PRMICI I FINANSIRANJE
Ostvareno
Ostvareno
Procjena
Projekcije
2011.
2012.
2013.
2014.
2015.
2016.
150.777
144.527
138.910
139.993
153.985
159.203
PRIHODI OD POREZA
710000
136.455
130.093
123.738
125.583
138.507
143.059
Porezi na dobit pojedinaca i poduzeća
711000
5.932
6.257
6.017
6.143
6.352
6.606
Doprinosi za socijalnu zaštitu
712000
0
0
0
0
0
0
Porezi na plaću i radnu snagu
713000
890
452
500
600
700
800
Porez na imovinu
Domaći porezi na dobra i usluge
(zaostale obveze na temelju poreza na
promet dobara i usluga)
Porez na dohodak
714000
608
605
670
610
652
693
283
233
100
80
70
60
716000
8.735
9.175
10.597
11.010
11.583
12.232
Prihodi od neizravnih poreza
717000
119.981
113.354
105.840
107.125
119.130
122.643
Ostali porezi
719000
26
16
14
15
20
25
NEPOREZNI PRIHODI
Prihodi od poduzetničkih aktivnosti i
imovine i prihodi od pozitivnih tečajnih
razlika
Naknade i pristojbe i prihodi od
pružanja javnih usluga
720000
12.366
12.634
12.290
12.500
13.500
14.100
501
704
790
800
850
900
9.532
9.170
8.800
9.100
10.000
10.500
Novčane kazne (neporezne prirode)
TEKUĆI TRANSFERI (TRANSFERI I
DONACIJE)
Primljeni tekući transferi od inostranih
vlada i međunarodnih organizacija
Primljeni tekući transferi od ostalih
razina vlasti
Donacije
PRIHODI PO OSNOVI ZAOSTALIH
OBVEZA
Prihodi po osnovi zaostalih obveza
723000
2.333
2.759
2.700
2.600
2.650
2.700
1.765
1.737
2.822
1.842
1.903
1.964
5
0
20
40
50
60
1.760
1.729
2.800
1.800
1.850
1.900
0
8
2
2
3
4
57
25
20
18
15
10
777000
57
25
20
18
15
10
KAPITALNI PRIMICI
Kapitalni primici od prodaje stalnih
sredstava
Primljeni kapitalni transferi od
inostranih vlada i međunarodnih
organizacija
Primici od finansijske imovine
810000
133
38
40
50
60
70
133
38
40
50
60
70
0
0
0
0
0
0
813000
0
0
0
0
0
0
Primici od dugoročnog zaduživanja
814000
0
0
0
0
0
0
Primici od kratkoročnog zaduživanja
815000
0
0
0
0
0
0
715000
721000
722000
730000
731000
732000
733000
770000
811000
812000
Ukupni nivo prihoda Kanton i općine Kantona
Projicirano je da će ukupni poreski i neporezni prihodi, primici i financiranje u Kantonu i općinama
Kantona iznositi 205,6 mil KM u 2014.g., u usporedbi sa Projiciranim iznosom od 208,3 mil KM za
2013.g., predstavlja pad od 1,3%. Očekuje se da će ukupni prihodi iznositi 222,2 mil KM u 2015.g. i
228,9 mil KM u 2016.g.
U narednoj tablici je izložena projekcija prihoda u Kantonu i općinama Kantona za razdoblje 2014. 2016.g.
45
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
Tablica 3.9: Izvršenje prihoda za 2011. i 2012., procjena za 2013. godinu i projekcije poreskih i neporeskih
prihoda, primitaka i financ. KSB za razdoblje 2014. – 2016. (Kanton i općine Kant.) u 000 KM
Opis
Ekon.
kod
PRIHODI, PRMICI I
FINANSIRANJE
Ostvareno
Ostvareno
Procjena
2011.
2012.
2013.
208.410
204.810
170.673
6.050
Projekcije
2014.
2015.
2016.
208.284
205.588
222.170
228.896
163.032
157.234
157.962
173.080
178.787
6.342
6.153
6.229
6.444
6.701
PRIHODI OD POREZA
710000
Porezi na dobit pojedinaca i
poduzeća
711000
Doprinosi za socijalnu zaštitu
712000
Porezi na plaću i radnu snagu
713000
1.249
632
770
775
879
990
Porez na imovinu
714000
4.944
4.920
5.073
5.200
5.423
5.575
Domaći porezi na dobra i usluge
(zaostale obveze na temelju poreza
na promet dobara i usluga)
715000
387
307
182
152
140
129
Porez na dohodak
716000
14.537
15.254
16.712
16.835
17.716
18.685
Prihodi od neizravnih poreza
717000
143.365
135.536
128.290
128.720
142.419
146.636
Ostali porezi
719000
141
41
54
51
60
72
NEPOREZNI PRIHODI
720000
28.543
31.508
34.296
33.645
35.343
36.708
2.248
2.497
2.890
2.458
2.575
2.711
23.874
26.163
28.607
28.482
30.004
31.180
2.421
2.848
2.800
2.705
2.764
2.817
6.609
6.398
10.375
8.287
8.431
8.724
31
248
61
160
270
380
6.422
5.973
9.635
7.785
7.833
8.025
156
176
679
342
328
319
Prihodi od poduzetničkih aktivnosti i
imovine i prihodi od pozitivnih
tečajnih razlika
Naknade i pristojbe i prihodi od
pružanja javnih usluga
Novčane kazne (neporezne prirode)
TEKUĆI TRANSFERI (TRANSFERI
I DONACIJE)
Primljeni tekući transferi od
inostranih vlada i međunarodnih
organizacija
Primljeni tekući transferi od ostalih
razina vlasti
721000
722000
723000
730000
731000
732000
Donacije
PRIHODI PO OSNOVI ZAOSTALIH
OBVEZA
733000
57
25
20
18
15
10
Prihodi po osnovi zaostalih obveza
777000
57
25
20
18
15
10
KAPITALNI PRIMICI
810000
2.528
3.847
6.358
5.676
5.301
4.666
1.125
1.061
2.302
2.250
1.960
1.670
1.396
1.543
2.753
1.915
1.830
1.985
1.303
1.511
1.511
1.011
Kapitalni primici od prodaje stalnih
sredstava
Primljeni kapitalni transferi od
inostranih vlada i međunarodnih
organizacija
770000
811000
812000
Primici od finansijske imovine
813000
Primici od dugoročnog zaduživanja
814000
Primici od kratkoročnog zaduživanja
815000
21
7
1.222
Tablica u nastavku teksta prikazuje konsolidirane procjene prihoda za Kanton i općine Kantona u
razdoblju 2013. - 2016.g.
46
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
Tablica 3.10: Prognoze prihoda, primitaka i financiranja za razdoblje 2013. - 2016. g. (konsolidirane)
Opis
Ekon.
kod
PRIHODI, PRMICI I
FINANSIRANJE
Ostvareno
Procjena
2012.
2013.
u 000 KM
Projekcije
2014.
2015.
2016.
Kanton
Općine
Ukupno
Kanton
Općine
Ukupno
Kanton
Općine
Ukupno
Kanton
Općine
Ukupno
Kanton
Općine
Ukupno
144.527
60.283
204.810
138.910
69.374
208.284
139.993
65.594
205.588
153.985
68.185
222.170
159.203
69.693
228.896
130.093
32.940
163.032
123.738
33.496
157.234
125.583
32.379
157.962
138.507
34.573
173.080
143.059
35.728
178.787
6.257
85
6.342
6.017
136
6.153
6.143
86
6.229
6.352
92
6.444
6.606
95
6.701
PRIHODI OD POREZA
710000
Porezi na dobit pojedinaca i
poduzeća
711000
Doprinosi za socijalnu zaštitu
712000
Porezi na plaću i radnu snagu
713000
452
180
632
500
270
770
600
175
775
700
179
879
800
190
990
Porez na imovinu
714000
605
4.316
4.920
670
4.403
5.073
610
4.590
5.200
652
4.771
5.423
693
4.882
5.575
Domaći porezi na dobra i usluge
(zaostale obveze na temelju
poreza na promet dobara i usluga)
715000
233
74
307
100
82
182
80
72
152
70
70
140
60
69
129
Porez na dohodak
716000
9.175
6.079
15.254
10.597
6.115
16.712
11.010
5.825
16.835
11.583
6.133
17.716
12.232
6.453
18.685
Prihodi od neizravnih poreza
717000
113.354
22.182
135.536
105.840
22.450
128.290
107.125
21.594
128.720
119.130
23.289
142.419
122.643
23.992
146.636
Ostali porezi
719000
16
25
41
14
40
54
15
36
51
20
40
60
25
47
72
NEPOREZNI PRIHODI
720000
12.634
18.874
31.508
12.290
22.006
34.296
12.500
21.145
33.645
13.500
21.843
35.343
14.100
22.608
36.708
Prihodi od poduzetničkih aktivnosti
i imovine i prihodi od pozitivnih
tečajnih razlika
721000
704
1.792
2.497
790
2.100
2.890
800
1.658
2.458
850
1.725
2.575
900
1.811
2.711
Naknade i pristojbe i prihodi od
pružanja javnih usluga
722000
9.170
16.993
26.163
8.800
19.807
28.607
9.100
19.382
28.482
10.000
20.004
30.004
10.500
20.680
31.180
Novčane kazne (neporezne
prirode)
723000
2.759
89
2.848
2.700
100
2.800
2.600
105
2.705
2.650
114
2.764
2.700
117
2.817
TEKUĆI TRANSFERI
(TRANSFERI I DONACIJE)
730000
1.737
4.661
6.398
2.822
7.553
10.375
1.842
6.445
8.287
1.903
6.528
8.431
1.964
6.760
8.724
Primljeni tekući transferi od
inostranih vlada i međunarodnih
organizacija
731000
248
248
20
41
61
40
120
160
50
220
270
60
320
380
Primljeni tekući transferi od ostalih
razina vlasti
732000
1.729
4.245
5.973
2.800
6.835
9.635
1.800
5.985
7.785
1.850
5.983
7.833
1.900
6.125
8.025
Donacije
733000
8
168
176
2
677
679
2
340
342
3
325
328
4
315
319
PRIHODI PO OSNOVI
ZAOSTALIH OBVEZA
770000
25
25
20
20
18
18
15
15
10
10
Prihodi po osnovi zaostalih obveza
777000
25
25
20
20
18
18
15
15
10
10
47
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
KAPITALNI PRIMICI
810000
Kapitalni primici od prodaje stalnih
sredstava
811000
Primljeni kapitalni transferi od
inostranih vlada i međunarodnih
organizacija
812000
Primici od finansijske imovine
813000
Primici od dugoročnog
zaduživanja
814000
Primici od kratkoročnog
zaduživanja
815000
38
3.808
3.847
40
6.318
6.358
50
5.626
5.676
60
5.241
5.301
70
4.596
4.666
38
1.023
1.061
40
2.262
2.302
50
2.200
2.250
60
1.900
1.960
70
1.600
1.670
1.543
1.543
2.753
2.753
1.915
1.915
1.830
1.830
1.985
1.985
21
21
1.222
1.222
1.303
1.303
1.511
1.511
1.511
1.511
1.011
1.011
48
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
Rizici po projekcije prihoda
S obzirom na osnovne postavke projekcija neizravnih poreza i ukupne ekonomske uvjete u BiH i u
svijetu ostvarenje projektirane razine prihoda od neizravnih poreza u razdoblju 2013-2016. je
podložno sljedećim rizicima:
 Projekcije prihoda od neizravnih poreza usko su vezane za projekcije makroekonomskih
pokazatelja koje je izradila Direkcija za ekonomsko planiranje. Svako odstupanje ovih
parametara od projektiranih vrijednosti predstavlja rizik za projekcije prihoda;
 Usporavanje ekonomskog oporavka glavnih izvoznih partnera BiH (EU, zemlje CEFTA)
povećava razinu rizika za ostvarenje makroekonomskih projekcija, a time i projekcija prihoda
od neizravnih poreza u cjelini;
 Kontinuirano povećanje stope posebne trošarine na cigarete u cilju dostizanja minimalnih
standarda EU postaje kontraproduktivno bez efikasnih političkih i operativnih mjera
usmjerenih na zatvaranje jaza u poreznom opterećenju cigareta i rezanog duhana 42 i
suzbijanje porezne evazije, nelegalnog uvoza duhana i nelegalne proizvodnje cigareta. Slične
distorzije prihoda i tržišta u narednim godinama može izazvati i najavljeno uvođenje
diferencirane trošarine na pivo;
 Eventualne izmjene politika u području neizravnih poreza, npr. u smislu diferenciranih stopa
PDV-a, značajnog povećanja standardne stope, dodatnog diferenciranja kod trošarina na
derivate nafte („plavi dizel“ i sl.), pored fiskalnih gubitaka i makroekonomskih implikacija,
mogu destabilizirati postojeći sustav PDV-a i naplatu prihoda, umanjiti efikasnost rada UNO,
opteretiti poslovne subjekte i značajno povećati rizik od prijevara.
 Rast cijena nafte na svjetskom tržištu, budući da po automatizmu dovode do rasta cijena
inputa, a time i prodajnih cijena većine dobara i usluga, u normalnim okolnostima doveo bi do
rasta prihoda od poreza na potrošnju. Međutim, u vrijeme recesije kada raste nezaposlenost,
a dohoci su ograničeni ili se smanjuju, rast cijena nafte može dodatno ugroziti poslovanje
gospodarskih subjekata i standard građana, dajući poticaje za rast šverca, sive ekonomije i
stvarajući prostor za poreznu evaziju i gubitak prihoda od neizravnih poreza.
Obveza usklađivanja oporezivanja ostalih duhanskih prerađevina je propisana novim Zakonom o trošarinama iz
2009. u članku 21. stavak 8.
42
49
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
Poglavlje 4:
Javna potrošnja
U ovom poglavlju dat je pregled strukture Proračuna po ekonomskoj klasifikaciji. Takva pregled
predstavlja važan element procesa srednjoročnog planiranja proračuna, a koristi se za određivanje
svih strukturalnih nejednakosti koje treba uzeti u obzir u procesu definiranja prioritetnih izdataka i
proračunskih ograničenja.
Opća struktura i trendovi
U ovom dijelu dat je pregled strukture Proračuna a posebno plaćama i naknadama u javnom sektoru
(uključujući i broj zaposlenih), materijalnim troškovima, kapitalnoj potrošnji i transferima (u okviru
Proračuna kantona i općina Kantona).
Grafikon 4.1: Planirana struktura potrošnje KSB za 2014. godinu
Planirana stuktura potrošnje za 2014. god. (izraženo u %
od ukupnog proračuna)
Transferi;
18.160.000,00;
12,97%
Materijalni
troškovi;
16.981.000,00;
12,13%
Kapitalni izdatci;
1.488.300,00;
1,06%
Otplata
kredita;
44.000,00;
0,03%
Tekuća zaliha;
1.000.000,00;
0,71%
Bruto plaće i
naknade;
102.320.000,00;
73,09%
Kako se može vidjeti iz ranijeg grafikona, kao iz grafikona u nastavku teksta, problematika vezana za
ovu strukturu je sljedeća:


Veliki iznos proračunskih sredstava se alocira na plaće i naknade (73,09% u 2014.) u odnosu
na ukupan iznos proračunskih sredstava, sa pozitivnim trendom smanjenja udjela bruto plaća
i naknada u narednim godinama (66,79% u 2015. i 64,94% u 2016. godini).
Nedovoljna alokacija proračunskih sredstava na transfere i kapitalne investicije. Grafikon
ispod prikazuje strukturu potrošnje po godinama, u kome je vidljiv drastičan pad udjela
transfera i kapitalnih izdataka u odnosu na 2013. godinu, sa 21,6% u 2013. na 14,0% u 2014.
godini, i postupno povećanje udjela u narednim godinama.
50
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
Grafikon 4.2: Struktura potrošnje za razdoblje 2012. - 2016. g.
Struktura potrošnje po godinama
KM u mil
160
140
120
Tekuća zaliha
100
Otplata kredita
Kapitalni izdatci
80
Transferi
60
Materijalni troškovi
40
Bruto plaće i naknade
20
0
2012.
2013.
2014.
2015.
2016.
Potrošnja po korisnicima proračuna KSB
U okviru planiranih sredstava u 2014. godini, za obrazovanje će se izdvojiti 64,74 mil KM (pad od
3,76% u odnosu na 2013.), u 2015. godini 64,99 mil KM (porast od 0,40% u odnosu na 2014.) i 65,20
mil KM u 2016. godini (porast od 0,33% u odnosu na 2015. godinu).
Na javnu upravu u narednoj godini će se izdvojiti 30,57 mil KM (pad od 34,62% u odnosu na 2013.),
u 2015. godini 44,00 mil KM (porast od 43,93% u odnosu na 2014.) i 48,74 mil KM u 2016. godini
(porast od 10,76% u odnosu na 2015. godinu).
Na MUP u narednoj godini će se izdvojiti 30,34 mil KM (pad od 0,56% u odnosu na 2013.), u 2015.
godini 30,59 mil KM (porast od 0,82% u odnosu na 2014.) i 30,80 mil KM u 2016. godini (porast od
0,68% u odnosu na 2015. godinu).
Za pravosuđe u narednoj godini će se izdvojiti 12,13 mil KM (rast od 1,97% u odnosu na 2013.), u
2015. godini 12,18 mil KM (porast od 0,40% u odnosu na 2014.) i 12,24 mil KM u 2016. godini (porast
od 0,49% u odnosu na 2015. godinu).
Na zakonodavnu vlast u 2014. godini će se izdvojiti 2,21 mil KM (rast od 2,31% u odnosu na 2013.),
u 2015. godini 2,22 mil KM (porast od 0,29% u odnosu na 2014.) i 2,23 mil KM u 2016. godini (porast
od 0,29% u odnosu na 2015. godinu).
U tablici 4.1 u nastavku teksta prikazana je potrošnja po korisnicima proračuna za razdoblje 2013. g.2016. g.
51
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
Tablica 4.1: Potrošnja po korisnicima proračuna za razdoblje 2013. g. - 2016. g. (u milijunima)
Korisnici proračuna
2013.
Zakonodavna vlast
2014.
2015.
2016.
2,16
2,21
2,22
2,23
MUP
30,51
30,34
30,59
30,80
Pravosuđe
11,90
12,13
12,18
12,24
Javna uprava
46,76
30,57
44,00
48,74
Školstvo
67,27
64,74
64,99
65,20
158,60
139,99
153,99
159,20
UKUPNO:
Što se tiče udjela u ukupnoj potrošnji proračuna KSB u 2014. godini, najveći udio u ukupnoj potrošnji
ima obrazovanje (46,24%), slijedi ga javna uprava (21,84%) i MUP (21,67%), dok pravosuđe (8,67%)
i zakonodavna vlast (1,58%) imaju najmanji udio u ukupnoj potrošnji proračuna.
Planirana struktura potrošnje po korisnicima proračuna za narednu proračunsku godinu je data u
grafikonu 4.3. u nastavku teksta.
Grafikon 4.3: Struktura potrošnje KSB po korisnicima proračuna za 2014. g.
Struktura planirane sektorske potrošnje za 2014.g.
1,58%
21,67%
ZAKONODAVNA VLAST
46,24%
8,67%
MUP
PRAVOSUĐE
21,84%
JAVNA UPRAVA
OBRAZOVANJE
Po korisnicima proračuna u narednim godinama vidljivi su ujednačeni (proporcionalni) odnosi u
potrošnji, obrazovanje će i dalje imati najveći udio, zatim javna uprava, dok će zakonodavna vlast
zadržati najmanji udio.
U nastavku teksta su prikazani su odnosi planirane sektorske potrošnje po godinama, za razdoblje
2013.g.-2016.g.
52
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
Grafikon 4.4: Udio potrošnje po korisnicima proračuna za razdoblje 2013. -2016.
Struktura planirane sektorske potrošnje za
razdoblje 2013. - 2016. g.
100%
90%
80%
70%
60%
50%
40%
30%
20%
10%
0%
ŠKOLSTVO
JAVNA UPRAVA
PRAVOSUĐE
MUP
ZAKONODAVNA VLAST
2013.
2014.
2015.
2016.
Plaće i naknade u javnom sektoru
U 2014. godini, ukupna očekivana potrošnja na plaće u Kantonu Središnja Bosna i općinama
Kantona iznosi 107,4 mil KM, što predstavlja pad od 3,81% u odnosu na 111,6 mil KM, koliko je
planirano u 2013. godini.
Prosječne mjesečne plaće u 2013. godini za Kanton i općine Kantona (u javnom sektoru) su 777,43
KM po zaposlenom. Ukupni planirani broj zaposlenih na osnovu radnih sati u Kantonu i općinama
Kantona u 2014.g. je 6.148, 6.149 u 2015. i 6.153 u 2016. godini. Projicirani nivo zaposlenosti u
Kantonu za naredne tri godine je izložen u Tablici 4.2.
Tablica 4.2: Plaće u javnom sektoru Konsolidirano (Kanton i općine Kantona)
Ostvareno
Plan
2012.
2013.
2014.
2015.
2016.
112.522.031,52
111.627.834,00
107.370.649,00
108.146.243,00
108.805.375,00
69.718.033,65
69.253.102,90
66.582.493,00
67.058.537,00
67.566.766,00
Neto plaće
57.613.063,68
57.299.684,90
55.108.728,00
55.503.914,00
55.946.184,00
Neto naknade
12.104.969,97
11.953.418,00
11.473.765,00
11.554.623,00
11.620.582,00
179.359,00
220.000,00
217.500,00
226.100,00
234.400,00
179.359,00
220.000,00
217.500,00
226.100,00
234.400,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
42.624.638,87
42.154.731,10
40.570.656,00
40.861.606,00
41.004.209,00
31.134.476,11
30.773.625,10
29.666.302,00
29.874.910,00
29.932.389,00
11.490.162,76
11.381.106,00
10.904.354,00
10.986.696,00
11.071.820,00
6.125
6.142
6.148
6.149
6.153
1.530,91
1.514,54
1.455,36
1.465,63
1.473,61
783,85
777,43
746,97
752,21
757,71
Opis
UKUPNO
Ukupne neto plaće i naknade
Ukupni porezi na plaće i naknade
Porezi na plaće
Porezi na naknade
Ukupni doprinosi iz plaća i naknada
Doprinosi na teret zaposlenih - na
plaće i naknade
Ukupni doprinosi poslodavca na plaće
i naknade
Prosječan broj zaposlenih na
osnovu radnih sati (cijeli broj)
Prosječna (bruto) plaća
Prosječna (neto) plaća
53
Projekcije
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
Sedstva za plaće planirana su na bazi postojećeg broja zaposlenih u Kantonu iz svibnja 2013.
godine, osim za škole kojima su plaće planirane na osnovu broja zaposlenih iz 2010. godine. Ukupna
planirana potrošnja za plaće u proračunu Kantona Središnja Bosna u 2014. godini iznosi 87,7 mil KM,
što čini 62,64% ukupnog proračuna, u 2015. godini 88,2 mil KM (57,25% ukupnog proračuna) i u
2016. godini 88,6 mil KM (55,66% ukupnog proračuna). Blagi porast planiranih sredstava u narednim
godinama od 0,5% je prvenstveno zbog uvećanja izdvajanja po osnovu minulog rada.
Prosječna mjesečna neto plaća u 2013. kod proračunskih korisnika u Kantonu Središnja Bosna je
703,20 KM po zaposlenom.
Naredna tablica prikazuje potrošnju na plaće u javnom sektoru Kantona, te broj zaposlenih (na
osnovu radnih sati) u razdoblju od 2012. do 2016. godine.
Tablica 4.3: Plaće u javnom sektoru Kantona
Ostvareno
Plan
Projekcije
2012.
2013.
2014.
2015.
2016.
Opis
UKUPNO
95.874.553,26
92.209.800,00
87.695.100,00
88.150.900,00
88.609.400,00
Ukupne neto plaće i naknade
59.085.722,33
56.810.000,00
54.044.500,00
54.324.700,00
54.606.500,00
Neto plaće
48.366.547,13
46.503.700,00
44.239.900,00
44.469.200,00
44.699.900,00
Neto naknade
10.719.175,20
10.306.300,00
9.804.600,00
9.855.500,00
9.906.600,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
Ukupni porezi na plaće i naknade
Porezi na plaće
Porezi na naknade
Ukupni doprinosi iz plaća i naknada
36.788.830,93
35.399.800,00
33.650.600,00
33.826.200,00
34.002.900,00
Doprinosi na teret zaposlenih - na
plaće i naknade
26.782.874,17
25.751.300,00
24.497.800,00
24.624.800,00
24.752.500,00
Ukupni doprinosi poslodavca na plaće
i naknade
10.005.956,76
9.648.500,00
9.152.800,00
9.201.400,00
9.250.400,00
Prosječan broj zaposlenih na
osnovu radnih sati (cijeli broj)
Prosječna mjesečna (bruto) plaća
Prosječna mjesečna (neto) plaća
5.511
5.511
5.511
5.511
5.511
1.449,75
1.394,33
1.326,06
1.332,95
1.339,89
731,36
703,20
668,96
672,43
675,92
Ukupni nivo potrošnje na bruto plaće i naknade zaposlenih Kantona i općina Kantona u 2014.
godini projiciran je na iznos od 123,4 mil KM što čini 60,0% ukupnih proračuna.
U Proračunu Kantona nivo potrošnje na bruto plaće i naknade43 zaposlenih u 2014. godini projiciran
je na 102,3 mil KM, što predstavlja 73,1% ukupnog proračuna Kantona.
Planirana ukupna izdvajanja za naknade (topli obrok, prijevoz, regres, jubilarne,…) zaposlenih iz
Proačuna Kantona za razdoblje 2014-2016. g. kreće se od 14,6 mil KM u 2014. do 14,8 mil KM u
2016. godini, tako da bi se prosječna naknada trebala kretati u iznosu od 245,22 KM u 2014. do
247,76 KM u 2016. godini, pogledati Tablicu 4.4.
Sedstva za plaće, doprinose i naknade planirana su na bazi postojećeg broja zaposlenih u Kantonu iz svibnja 2013.
godine, osim škola koje su planirane na bazi broja zaposlenih iz 2010. godine.
43
54
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
Tablica 4.4: Naknade i broj zaposlenih u javnom sektoru Kantona
Ostvareno
Plan
2012.
2013.
2014.
Projekcije
2015.
2016.
12.747.626,28
15.233.700,00
14.624.900,00
14.700.600,00
14.776.600,00
5.131
5.193
4.970
4.970
4.970
207,04
244,46
245,22
246,49
247,76
Opis
Ukupna izdvajanja za naknade
Ukupnan
broj
zaposlenih
Institucijama Kantona
u
Prosječna naknada
Ukupan planirani broj zaposlenih financiranih iz Proračuna Kantona u 2014. godini je 5.123
zaposlenih (što je za 8 manje u odnosu na planirani broj zaposlenih u 2013. godini). Popuna radnih
mjesta moguća je samo internom preraspodjelom. Ukupni broj zaposlenih planiran u 2015. i 2016.
godini je 5.123. Projicirani nivo zaposlenosti u Kantona za naredne tri godine je izložen u Tablici 4.5.
Tablica 4.5: Broj zaposlenih po proračunskim korisnicima
R. b.
Org. kod
Proračunski korisnik
SABOR KANTONA SREDIŠNJA
BOSNA I IZABRANI
DUŽNOSNICI ZAKONODAVNE
VLASTI
STRUČNA SLUŽBA SABORA
KANTONA SREDIŠNJA BOSNA
Broj
zaposlenih
sa
31.12.2011.
Broj
zaposlenih
sa
31.12.2012.
Broj
zaposlenih
sa
31.05.2013.
13
23
25
5
5
Projicirani broj
zaposlenih
2014.
2015.
2016.
25
25
25
5
5
5
5
1
10010001
2
10020001
3
11010001
URED PREDSJEDNIKA VLADE
KANTONA SREDIŠNJA BOSNA
5
6
6
6
6
6
4
11020001
STRUČNA SLUŽBA VLADE
KANTONA SREDIŠNJA BOSNA
7
7
7
7
7
7
5
11030001
SLUŽBA ZA ZAJEDNIČKE
POSLOVE TIJELA KANTONA
SREDIŠNJA BOSNA
23
24
23
2244
22
22
6
11040001
URED ZA ZAKONODAVSTVO
VLADE KANTONA SREDIŠNJA
BOSNA
1
2
2
2
2
2
7
11050001
URED ZA JAVNE NABAVKE
VLADE KANTONA SREDIŠNJA
BOSNA
0
0
0
5
5
5
8
12010001
MINISTARSTVO UNUTARNJIH
POSLOVA
1183
1138
1136
1136
1136
1136
9
13010001
MINISTARSTVO PRAVOSUĐA
I UPRAVE
10
9
9
9
9
9
10
13020001
KANTONALNI SUD
47
49
44
44
44
44
11
13030001
KANTONALNO TUŽITELJSTVO
KANTONA SREDIŠNJA BOSNA
38
36
36
36
36
36
12
13050001
KANTONALNO JAVNO
PRAVOBRANITELJSTVO
7
7
7
7
7
7
13
13060001
OPĆINSKI SUD U TRAVNIKU
14
13060002
OPĆINSKI SUD U BUGOJNU
15
13060003
OPĆINSKI SUD U JAJCU
16
13060004
OPĆINSKI SUD U KISELJAKU
17
14010001
MINISTARSTVO FINANCIJA
118
74
0
41
29
119
74
0
43
29
115
54
24
44
29
115
54
24
44
29
115
54
24
44
29
115
54
24
44
29
1 zaposlenik Službe za zajedničke poslove tijela Kantona Središnja Bosna trebao bi da pređe u novoosnovani Ured
za javne nabavke Vlade Kantona Središnja Bosna.
44
55
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
MINISTARSTVO
GOSPODARSTVA
18
15010001
19
16010001
20
17010001
21
17020000
22
17030000
23
18010001
24
19010001
25
19020001
26
20010001
KANTONALNA UPRAVA ZA
BRANITELJE
27
21010001
KANTONALNI ARHIV
22010001
KANTONALNI ZAVOD ZA
URBANIZAM, PROSTORNO
PLANIRANJE I ZAŠTITU
KULTURNO-POVIJESNOG
NASLIJEĐA
28
29
23010001
30
24010001
31
MINISTARSTVO ZDRAVSTVA I
SOCIJALNE POLITIKE
MINISTARSTVO PROSVJETE,
ZNANOSTI, KULTURE I
ŠPORTA
OSNOVNO ŠKOLSTVO
(SAŽETAK)
SREDNJE ŠKOLSTVO
(SAŽETAK)
MINISTARSTVO
PROSTORNOG UREĐENJA,
GRADNJE, ZAŠTITE OKOLIŠA,
POVRATKA I STAMBENIH
POSLOVA
MINISTARSTVO
POLJOPRIVREDE,
VODOPRIVREDE I
ŠUMARSTVA
KANTONALNA UPRAVA ZA
ŠUMARSTVO
57
56
57
3045
30
30
19
17
16
846
8
8
34
35
34
34
34
34
2195
2237
2231
221747
2217
2217
938
1020
1027
88848
888
888
25
27
27
2349
23
23
31
30
29
1650
16
16
101
100
98
98
98
98
7
7
7
7
7
7
10
10
10
10
10
10
6
6
6
6
6
6
KANTONALNA UPRAVA ZA
GEODETSKE I
IMOVINSKOPRVANE
POSLOVE
KANTONALNA UPRAVA ZA
CIVILNU ZAŠTITU
5
6
6
6
6
6
10
9
9
9
9
9
KANTONALNA UPRAVA ZA
INSPEKCIJE
0
0
0
48
48
48
5039
5131
5123
4970
4970
4970
UKUPNO
26 kantonalnih inspektora zaposlenih u Ministarstvu gospodarstva planirno je da pređu u novoosnivanu Kantonalnu
uprave za inspekcije i 1 zaposlenik Ministarstva gospodarstva trebao bi da pređe u novoosnovani Ured za javne
nabavke Vlade Kantona Središnja Bosna.
46
7 kantonalnih inspektora zaposlenih u Ministarstvu zdravstva i socijalne politike prešlo bi u novoosnivanu Kantonalnu
uprave za inspekcije i 1 zaposlenik Ministarstva zdravstva i socijalne politike trebao bi da pređe u novoosnovani Ured
za javne nabavke Vlade Kantona Središnja Bosna.
47 Broj zaposlenih za osnovno školstvo u 2014., 2015. i 2016. godini, planiran je na osnovu broj zaposlenih iz 2010.
godine.
48 Broj zaposlenih za srednje školstvo u 2014., 2015. i 2016. godini, planiran je na osnovu broj zaposlenih iz 2010.
godine.
49
3 kantonalna inspektora zaposlenih u Ministarstvo prostornog uređenja, gradnje, zaštite okoliša, povratka i stambenih
poslova prešlo bi u novoosnivanu Kantonalnu uprave za inspekcije i 1 zaposlenik trebao bi da pređe u novoosnovani
Ured za javne nabavke Vlade Kantona Središnja Bosna.
50
12 kantonalna inspektora zaposlenih u Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva planirano je da pređu u
novoosnivanu Kantonalnu uprave za inspekcije i i 1 zaposlenik trebao bi da pređe u novoosnovani Ured za javne
nabavke Vlade Kantona Središnja Bosna.
45
56
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
Materijalni troškovi
Konsolidirana proračunska potrošnja Kantona i općina na materijalne troškove se procjenjuje na 25,5
mil KM u 2014.g. što predstavlja 12,39% ukupnih proračuna.
Trend potrošnje na materijalne troškove u narednim godinama pokazuje ujednačen nivo potrošnje na
materijalne troškove blizu 11,5% ukupnih proračuna.
Ukupna izdvajanja za materijalne troškove Kantona procjenjuju se na 17,0 mil KM u 2014., što
predstavlja 12,13% ukupnog proračuna, u 2015. 17,1 mil KM (11,10% ukupnog proračuna), u 2016.
17,2 mil KM (10,8% ukupnog proračuna).
Općinska izdvajanja za materijalne troškove procjenjuju se na 8,5 mil KM u 2014., što predstavlja
12,96% ukupnih proračuna općina, u 2015. 8,7 mil KM (12,78% ukupnih proračuna općina), u 2016.
8,9 mil KM (12,83% ukupnih proračuna općina).
Odnos između materijalnih troškova i potrošnje na plaće je koristan, ali širok pokazatelj za mjerenje
opće adekvatnosti podrške koja se pruža vladi za realizaciju programa i pružanje usluga na efikasan i
djelotvoran način.
Grafikon u nastavku teksta prikazuje relativne postotke plaća i materijalnih troškova u odnosu na
ukupni proračun Kantona i općina u razdoblju od 2012.g. do 2016.g. i procijenjene promjene u
razdoblju od 2012.g. do 2016.g.
Grafikon 4.5: Komparativni odnos između materijalnih troškova i potrošnje na plaće i konsolidiranog
proračuna za razdoblje 2012-2016. (Kanton i općine Kantona)
Postupno uvođenje programskog budžetiranja će u velikoj mjeri unaprijediti transparentnost pri
raspodjeli resursa i pomoći Vladi kantona pri raspodjeli resursa na proračunske programe koji
odražavaju najviše ekonomske i socijalne prioritete u kantonu. U isto vrijeme, proračunski korisnici i
Vlada trebaju izvršiti sistematski pregled programa i usluga i, gdje to bude moguće, preraspodijeliti
resurse sa programa niskog prioriteta koji daju slabe rezultate ka programima višeg prioriteta.
57
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
Tekući transferi
Ukupna izdvajanja za transfere na području Kantona i općina Kantona u 2014. procjenjuju se na
37,33 mil KM, u 2015. procjenjuju se na 51,19 mil KM , u 2016. na 54,06 mil KM. Od toga, ukupna
izdvajanja za transfere u kantonalnom proračunu u 2014. procjenjuju se na 18,16 mil KM (pad od
37,07% u odnosu na planirana izdvajanja u 2013. godini) što čini 12,97% ukupnog proračuna, u
2015. procjenjuju se na 30,86 mil KM (20,04% ukupnog proračuna kantona), u 2016. procjenjuju se
na 33,45 mil KM (21,01% ukupnog proračuna kantona).
Grafikon ispod prikazuje ukupna izdvajanja za tekuće transfere u kantonalnom proračunu, iz koje se
može vidijeti drastičan pad tih izdvajanja u 2014., te nastavak rastućeg trenda u narednim godinama.
Razlog drastičnog pada leži u činjenici da očekivani pad ukupnih prihoda za posljedicu mora imati i
značajnije samanjenje ukupnih rashoda, i to posebice smanjenje izdvajnanja na tekuće transfere i
kapitalne izdatke, obzirom da bruto plaće, naknade i doprinosi koji su zakonom regulirani, te
materijalni troškovi i otplata kredita, ne mogu biti značajnije smanjeni.
Grafikon 4.6: Tekući transferi KSB za razdoblje 2012. g. - 2016. g.
Najznačajnija izdvajanja za transfere u Kantonu su:






Transfer za socijalna davanja (7.400.000,00 KM u 2014., 10.000.000,00 KM u 2015.,
10.500.000,00 KM u 2016.)
Transferi u obrazovanju (4.000.000,00 KM u 2014., 8.500.000,00 KM u 2015., 9.000.000,00 KM u
2016.)
Transferi Ministarstva prostornog uređenja, gradnje, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova
(100.000,00 KM u 2014., 900.000,00 KM u 2015., 1.000.000,00 KM u 2016.)
Transferi Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (922.000,00 KM u 2014.,
3.060.000,00 KM u 2015., 3.480.000,00 KM u 2016.)
Transferi Ministarstva gospodarstva (922.000,00 KM u 2014., 2.660.000,00 KM u 2015.,
3.380.000,00 KM u 2016.)
Transferi Ministarstva financija (600.000,00 KM u 2014., 1.100.000,00 KM u 2015., 1.200.000,00
KM u 2016.)
58
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.



Transferi Kantonalne uprave za branitelje (2.996.000,00 KM u 2014., 3.000.000,00 KM u 2015.,
3.000.000,00 KM u 2016.)
Transferi Kantonalne uprave za civilnu zaštitu (200.000,00 KM u 2014., 400.000,00 KM u 2015.,
500.000,00 KM u 2016.)
Transferi parlamentarnim političkim strankama, neovisnim kandidatima i samostalnim
zastupnicima (800.000,00 KM u 2014., 800.000,00 KM u 2015., 800.000,00 KM u 2016.)
Ukupna izdvajanja za transfere u konsolidiranim općinskim proračunima u 2014. procjenjuju se na
19,17 mil KM (29,22% konsolidiranih općinskih proračuna), u 2015. procjenjuju se na 20,33 mil KM
(29,81% konsolidiranih općinskih proračuna), u 2016. 20,61 mil KM (29,57% konsolidiranih općinskih
proračuna).
Kapitalni izdatci KSB
U okviru proračuna Kantona Središnja Bosna za kapitalne izdatke planira se izdvojiti u 2014.g 1,49
mil KM, pad od 72,44% u odnosu na planirana izdvanjana u 2013. godini (1,06% ukupnog
proračuna), u 2015. 1,41 mil KM (0,92% ukupnog proračuna) i u 2016. 1,31 mil KM (0,82% ukupnog
proračuna).
Najveći udio smanjenja ukupnih rashoda u narednim godinama, uz tekuće transfere iz istih razloga 51,
imat će izdvajanja za kapitalne izdatke (vidjeti grafikon 4.7. ispod). Na nivou Kantona se očekuje da
će u 2014. kapitalna potrošnja pasti za 3,91 mil KM (pad od 72,44%) u odnosu na planiranu potrošnju
u 2013. g. i prognozirano je da će dalje padati za 5,05% u 2015.g. i 7,46% u 2016.g. U 2013. godini u
kapitalne izdatke uključena su sredstva privatizacije Kantona 2,7 mil KM (ESCROW račun), dok u
2014. godini ista nisu uključena, što je dodatno doprinjelo ovolikom padu u projekciji za razdoblje
2014. – 2016. god.
Grafikon 4.7: Kapitalni izdatci KSB za razdoblje 2012. g. - 2016. g.
Razlog drastičnog pada leži u činjenici da očekivani pad ukupnih prihoda za posljedicu mora imati i značajnije
samanjenje ukupnih rashoda, i to posebice smanjenje izdvajnanja na tekuće transfere i kapitalne izdatke, obzirom da
bruto plaće, naknade i doprinosi koji su zakonom regulirani, te materijalni troškovi i otplata kredita, ne mogu biti
značajnije smanjeni.
51
59
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
Vodeći projekti kapitalne potrošnje u Kantonu uključuju:












Rekonstrukcija i popravka osnovnih škola u Kantonu (430.000,00 KM u 2014., 350.000,00 KM u
2015., 300.000,00 KM u 2016.)
Rekonstrukcija i popravka srednjih škola u Kantonu (208.300,00 KM u 2014., 200.000,00 KM u
2015., 113.800,00 KM u 2016.)
Modernizacija opreme krim policije i uniformirane policije (451.000,00 KM u 2014., 547.200,00
KM u 2015., i 600.000,00 KM u 2016.)
Opremanje zgrade kantonalnog suda (19.000,00 KM u 2014., 18.000,00 KM u 2015., 17.000,00
KM u 2016.)
Rekonstrukcija i opremanje zgrade općinskog suda u Travniku (17.000,00 KM u 2014., 21.000,00
KM u 2015., 25.000,00 KM u 2016.)
Opremanje Općinskom sudu Bugojno (10.000,00 KM u 2014., 12.000,00 KM u 2015. i 15.000,00
KM u 2016. godini)
Opremanje novog Općinskog suda Jajce (50.000,00 KM u 2014., 30.000,00 KM u 2015. i
20.000,00 KM u 2016. godini)
Opremanje Općinskog suda Kiseljak (8.000,00 KM u 2014. i 7.000,00 KM u 2015. i 6.000,00 KM
u 2016. godini)
Formiranje i opremanje Kantonalne uprave za inspekcije (60.000,00 KM u 2014., 30.000,00 KM u
2015. i 20.000,00 KM u 2016. godini)
Uspostava GIS-a po općinama KSB i izrada prostorno planske dokumentacije (4.000,00 KM u
2014., 5.000,00 KM u 2015. i 6.000,00 KM u 2016. godini)
Izrada DGP-a i izrada katastra nekretnina (12.000,00 KM u 2014., 15.000,00 KM u 2015. i
18.000,00 KM u 2016. godini)
Dogradnja II faze zgrade depoa kantonalnog arhiva (50.000,00 KM u 2014., 50.000,00 KM u
2015. i 50.000,00 KM u 2016. godini)
Ukupna izdvajanja za kapitalne izdatke u konsolidiranim općinskim proračunima u 2014. procjenjuju
se na 8,54 mil KM (13,02% konsolidiranih općinskih proračuna), u 2015. procjenjuju se na 9,05 mil
KM (13,27% konsolidiranih općinskih proračuna), u 2016. procjenjuju se na 8,90 mil KM (12,77%
konsolidiranih općinskih proračuna).
Ukupni dug kantona
Sukladno Zakonu o dugu, zaduživanju i jamstvima u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene
novine Federacije BiH“, br: 86/07 i 24/09), Kanton Središnja Bosna se u 2009. godini zadužio u okviru
Stand-by aranžmana sa MMF-om, kao potpora Proračunu KSB radi ublažavanja učinaka svjetske
ekonomske krize i rješavanja fiskalnog debalansa.Kredit po osnovu Prijenosa kreditnih sredstava po
III Stand By aranžmanu MMF-a sa Vladom FBiH iznosi 6,0 milijuna KM, uz rok otplate od 5 godina,
grace period 3 godine (uračunato u rok otplate, počevši od dana doznačavanja svake tranše) uz
promjenjivu kamatnu stopu (određuje je MMF za SDR, a na dan zaduživanja ona je iznosila 1,45%
godišnje).
Dana 4.2.2013. god. zaključen je Ugovor o reprogramu obveza po osnovu III Stand-by aranžmana sa
MMF-om između Federacije Bosne i Hercegovine koju zastupa Federalno ministarstvo financija i
Kantona Središnja Bosna koju zastupa Ministarstvo financija Kantona, broj 08-14-5077/12, u iznosu
od 6,0 milijuna KM, sa rokom otplate 5 godina i grace periodom do 3 godine. Kamata će se
obračunavati po referentnoj kamatnoj stopi MMF-a za SDR koja je promjenjiva, obračunavat će se
tromjesečno sa pripadajućim troškovima i naknadama. Otplatni plan, koji se satavni dio Ugovora, dat
je u sljedećoj tablici.
60
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
Tablica 4.6: Reprogramirani Otplatni plan III Stand-by aranžmana sa MMF-om, Kantona Središnja Bosna
Rata
Datum
Iznos rate u KM
1
10.10.2015.
666.666,67
2
10.01.2016.
666.666,67
3
10.04.2016.
666.666,67
4
10.07.2016.
666.666,67
5
10.10.2016.
666.666,67
6
10.01.2017.
666.666,67
7
10.04.2017.
666.666,67
8
10.07.2017.
666.666,67
9
10.10.2017.
666.666,64
UKUPNO
6.000.000,00
Kanton Središnja Bosna je 25.3.2009. godine izdao Garanciju 52 br. 01/09 općini Kiseljak na kredit u
iznosu 4.995.149,00 EUR (9.769.662,27 KM, što čini 100% iznosa kredita) za financiranje Projekta
izgradnje vodovoda Fojnica – Kiseljak i kanalizacijskog kolektora Lepenica – Kiseljak. Kreditor je
Bank Austria Creditanstalt AG – Beč, rok otplate kredita je 12 godina uz grejs-period od 4,5 godina i
kamatnu stopu od 0%, prva rata dospijeva 31.10.2016. i iznosi 333.009,93 EUR (651.310,82 KM) a
krajnji rok dospijeća garancije je 1.1.2024. godine.
Vlada Kanton Središnja Bosna je 17. kolovoza 2012. godine, donjela Odluku o izdavanju Jamstva
Kantonalnom ravnateljstvu za ceste Kantona Središnja Bosna za kredit kod Razvojne banke
Federacije Bosne i Hercegovine, namjenjen za rekonstrukciju regionalne cestovne infrastrukture.
Kredit je u iznosu 2.000.000,00 KM, rok otplate kredita je 6 godina (72 mjeseca), u jednakim ratama
uz grejs-period od 3 mjeseca i kamatnu stopu od 5% (EKS 5,47%), troškove obrade kredita od 1%,
prva rata dospijeva 28.03.2013. i iznosi 27.778,00 KM a zadnja rata dospijeva 28.2.2019. godine.
Izdate garancije nisu uključene u ukupno stanje zaduženosti, obzirom da ne predstavljaju dug Kantona, već
potencijalni dug, koji će biti plaćen u slučaju neizmirivanja obaveza od strane krajnjih korisnika.
52
61
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
Poglavlje 5:
Proračunski prioriteti za razdoblje 2014. - 2016. g.
Uvod
Proračun je primarni instrument za izradu politika svake vlade. On je sredstvo putem kojeg se
strateški ciljevi vlade prevode u usluge, programe i aktivnosti koje ispunjavaju socijalne i ekonomske
potrebe njenih građana.
Sve se vlade širom svijeta suočavaju sa dilemom zahtjeva za sredstvima za programe i usluge koje
nadmašuju nivo raspoloživih sredstava. Ni Bosna i Hercegovina nije izuzetak u tom smislu. Suočeno
sa zahtjevima proračunskih korisnika i prioritetima koji nadilaze nivo raspoloživih sredstava, Vlada
Kantona je obavezna da donosi odluke o tome koje su najvažnije prioritetne politike. Idealno, ti
prioriteti bi trebali biti usklađeni sa srednjoročnim i dugoročnim društvenim i ekonomskim razvojnim i
političkim ciljevima Kantona Središnja Bosna.
U ovom poglavlju su izložene preporuke Ministarstva financija o srednjoročnim proračunskim
prioritetima i početnim proračunskim ograničenjima za 2014. g. zasnovanim na analizi poduzetoj od
strane Odjela za proračun Ministarstva financija Kantona Središnja Bosna.
Ova analiza uzima u obzir informacije proračunskih korisnika po pitanju prioritetnih politika i
indikativnih procjena potrošnje. Obzirom da se radi o preporukama zasnovanim na analizi
raspoloživih podataka, donošenje konačnih odluka (plafona) je odgovornost Vlade Kantona Središnja
Bosna.
Ove preporuke o proračunskim ograničenjima uglavnom su zasnovane na projiciranom padu ukupnih
prihoda u 2014., te ograničenom rastu u naredne dvije godine, koji je prilagođen trenutnoj
ekonomskoj situaciji. Ova proračunska ograničenja za 2014. godinu služe kao početni okvir unutar
kojeg resorna ministarstva i ostali proračunski korisnici mogu razviti svoje detaljne zahtjeve za 2014.
godinu.
Proračunski korisnici Kantona Središnja Bosna su imali obvezu pripremiti i dostaviti Ministarstvu
financija svoje Tablice pregleda prioriteta proračunskih korisnika. Cilj ovih tablica je da proračunskim
korisnicima pruže mogućnost da doprinesu izradi Dokumenta okvirnog proračuna za razdoblje 2014.
– 2016. godina tako što će odrediti svoje ključne prioritete za raspodjelu proračuna za 2014. godinu i
za naredne dvije godine, u skladu sa ciljevima ekonomskih i društvenih politika.
Pregled prioriteta Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. godine
Nakon što Ministarstvo financija u siječnju pošalje Instrukcije za proračunske korisnike br.1, od
proračunskih korisnika se traži da popune ”Tablice pregleda prioriteta proračunskih korisnika” i
dostave ih Ministarstvu financija do 30. travnja. Svrha ovih tablica je da se proračunskim korisnicima
pruži mogućnost da dostave ulazne informacije potrebne za izradu DOP-a za razdoblje od 2014. do
2016. godine. Korisnici u tim tablicama prikazuju svoje glavne prioritete za alokaciju sredstava za
2014. godine i sljedeće dvije fiskalne godine, a koji su u skladu sa državnim i kantonalnim
ekonomskim i socijalnim ciljevima politika, uključujući i one koje se nalaze u Srednjoročnoj razvojnoj
strategiji (SRS-u). Kao dio ovog procesa, od proračunskih korisnika se traži da izrade četiri zasebne
tablice koristeći jednostavan programski format, u kojem su sredstva prezentirana za svaki program
izložena po ekonomskoj klasifikaciji.
62
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
Informacije dostavljene u tablicama imaju svrhu da potaknu određivanje prioriteta (i ponovo
određivanje prioriteta) za alokaciju proračunskih sredstava na one programe i aktivnosti koji najviše
doprinose ostvarenju najvažnijih ciljeva ekonomskih i socijalnih politika.
Tablica 5.1 (u nastavku) daje sažeti prikaz prioritetnih programa i potrebnih dodatnih sredstava koje
zahtijevaju proračunski korisnici, u odnosu na proračun KSB za 2013. godinu.
Kao što je navedeno u Tablici 5.1, ukupni nivo zahtjeva za dodatnim sredstvima je značajno premašio
nivo raspoloživih sredstava za financiranje proračunskih korisnika Kantona Središnja Bosna u
narednom trogodišnjem razdoblju.
Zahtjevi za većim dodatnim sredstvima u odnosu na 2013. godinu (iznijeti u Tablicama 5.1 i 5.2)
uključuju:
 Ministarstvo unutarnjih poslova (7.691.000,00 KM dodatnih zahtjeva u 2014. godini,
10.541.000,00 KM u 2015. godini i 13.391.000,00 KM u 2016. godini);
 Kantonalna uparava za branitelje (4.168.134,00 KM dodatnih zahtjeva u 2014. godini,
4.683.215,00 KM u 2015. godini i 7.896.550,00 KM u 2016. godini);
 Ministarstvo financija (1.221.500,00 KM dodatnih zahtjeva u 2014. godini, 2.185.600,00 KM u
2015. godini i 5.273.900,00 KM u 2016. godini);
 Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (4.194.200,00 KM dodatnih zahtjeva u
2014. godini, 4.254.200,00 KM u 2015. godini i 4.254.200,00 KM u 2016. godini);
 Ministarstvo zdravstva i socijalne politike (2.435.416,00 KM dodatnih zahtjeva u 2014. godini,
2.959.116,00 KM u 2015. godini i 3.236.616,00 KM u 2016. godini);
 Kantonalna uprava za civilnu zaštiu (3.776.400,00 KM dodatnih zahtjeva u 2014. godini,
4.376.400,00 KM u 2015. godini i 4.876.400,00 KM u 2016. godini);
 Kantonalna uprava za šumarstvo (356.596,00 KM dodatnih zahtjeva u 2014. godini,
505.494,00 KM u 2015. godini i 455.949,00 KM u 2016. godini);
 Kantonalni sud (848.400,00 KM dodatnih zahtjeva u 2014. godini, 889.600,00 KM u 2015.
godini i 983.400,00 KM u 2016. godini);
 Ministarstvo prostornog uređenja, gradnje, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova
(565.100,00 KM dodatnih zahtjeva u 2014. godini, 585.100,00 KM u 2015. godini i
605.100,00 KM u 2016. godini);
 Ministarstvo gospodarstva (727.100,00 KM dodatnih zahtjeva u 2014. godini, 943.900,00 KM
u 2015. godini i 1.165.800,00 KM u 2016. godini);

Kantonalni arhiv (425.000,00 KM dodatnih zahtjeva u 2014. godini, 358.900,00 KM u 2015.
godini i 495.500,00 KM u 2016. godini);
 Općinski sud u Kiseljaku (185.480,00 KM dodatnih zahtjeva u 2014. godini, 284.131,00 KM u
2015. godini i 341.200,00 KM u 2016. godini);
 Kantonalna uprava za geodetske i imovinskoprvane poslove (78.374,00 KM dodatnih
zahtjeva u 2014. godini, 111.554,00 KM u 2015. godini i 67.547,00 KM u 2016. godini);
 Ured predsjednika Vlade Kantona Središnja Bosna (162.300,00 KM dodatnih zahtjeva u
2014. godini, 162.300,00 KM u 2015. godini i 167.300,00 KM u 2016. godini);
SRS naglašava da će određivanje prioriteta raspodjele javnih sredstava biti u skladu sa ciljevima
fiskalne strategije, obzirom na visok nivo javne potrošnje.
Stoga se slijedeće preporuke za proračunska ograničenja zasnivaju na ograničenom rastu raspoloživih
prihoda, ciljanom primarnom proračunskom bilancom, te prilagodbama za očekivane nove politike i
aktivnosti koje će imati implikacije po proračun.
Na osnovu ukupno raspoloživih sredstava za financiranje proračuna Kantona Središnja Bosna u
narednom trogodišnjem razdoblju, ukupan proračunski okvir Kantona za 2014. godinu je 140,0 mil KM,
154,0 mil KM u 2015. godini, i 159,2 mil KM u 2016. godini.
Rashodi za razdoblje 2014. – 2016. godina, sačinjeni su na bazi zahtjeva proračunskih korisnika, uz
uvažavanje zakonskih obaveza, politika i prioriteta Vlade Kantona, te ažuriranih makroekonomskih
63
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
projekcija i procjena raspoloživih proračunskih sredstava. Rashodi proračuna Kantona planirani su
prvenstveno na bazi nastavka provođenja mjera štednje i politika koje je Vlada definirala tijekom
2011. i 2012. godine a koje imaju za cilj smanjenje potrošnje proračunskih sredstava.
Na osnovu ukupno raspoloživog okvira sredstva su utvrđena na nivou proračunskih korisnika (a
imajući u vidu projicirani pad prihoda u 2014., te polagani rast u naredne dvije godine). Sažetak
proračunskih ograničenja po sektorima i početne gornje granice rashoda po korisnicima je izložen u
Tablici 5.2.
Ministarstvo financija je napravilo sveobuhvatnu analizu Tablica pregleda prioriteta proračunskih korisnika
dostavljenih od strane korisnika, na osnovu koje je izrađen preliminarni nacrt proračuna Kantona za naredne
tri godine. Preliminarni nacrt proračuna sadrži gornje granice rashoda za svakog proračunskog korisnika
uzimajući u obzir ciljeve proračunskih korisnika i prijedloge visokoprioritetne potrošnje.
U nastavku teksta dat je pregled Proračunskih zahtjeva i indikativnih gornjih granica rashoda
proračunskih korisnika Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. - 2016. godine.
64
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
Tablica 5.1: Proačunski zahtjevi proračunskih korisnika Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. - 2016. g.
10010001
Proračun
2013.
Postojeći programi
2014.
1.980.800
Objašnjenje/
komentar
10020001
11010001
232.700
Objašnjenje/
komentar
11020001
268.800
Objašnjenje/
komentar
0
Postojeći programi
2014.
2015.
0
2015.
0
Ukupan zahtjev
2016.
0
2014.
0
2015.
0
Indikativne gornje granice rashoda
2016.
0
2014.
0
2.028.200
2015.
2.034.500
2016.
2.040.900
Dodatna visoko-prioritena potrošnja
2016.
0
2014.
0
2015.
0
Ukupan zahtjev
2016.
0
2014.
0
2015.
0
Indikativne gornje granice rashoda
2016.
0
0
2014.
2015.
2016.
186.200
186.300
186.400
Nije dostavljen zahtjev u programskom formatu.
URED PREDSJEDNIKA VLADE KANTONA SREDIŠNJA BOSNA
Postojeći programi
Dodatna visoko-prioritena potrošnja
2014.
2015.
2016.
395.000
395.000
400.000
2014.
2015.
0
Ukupan zahtjev
2016.
0
0
Indikativne gornje granice rashoda
2014.
2015.
2016.
2014.
2015.
2016.
395.000
395.000
400.000
234.800
236.100
237.400
Postojeći programi:
Program br. 1: Prateće usluge za VLADU i PREMIJERA SREDNJOBOSANSKOG KANTONA - Omogućavanje funkcionisanja Premijera kantona kroz obezbjeđenje administrativnih,
savjetodavnih i pratećih usluga.
STRUČNA SLUŽBA VLADE KANTONA SREDIŠNJA BOSNA
Proračun
2013.
0
2014.
STRUČNA SLUŽBA SABORA KANTONA SREDIŠNJA BOSNA
Proračun
2013.
Dodatna visoko-prioritena potrošnja
2016.
Nije dostavljen zahtjev u programskom formatu.
183.600
Objašnjenje/
komentar
2015.
0
Proračun
2013.
u KM
SABOR KANTONA SREDIŠNJA BOSNA I IZABRANI DUŽNOSNICI ZAKONODAVNE VLASTI
Postojeći programi
2014.
2015.
0
Dodatna visoko-prioritena potrošnja
2016.
0
2014.
0
2015.
0
2016.
0
Nije dostavljen zahtjev u programskom formatu.
65
Ukupan zahtjev
2014.
0
2015.
0
Indikativne gornje granice rashoda
2016.
0
0
2014.
2015.
2016.
272.900
274.600
276.300
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
11030001
SLUŽBA ZA ZAJEDNIČKE POSLOVE TIJELA KANTONA SREDIŠNJA BOSNA
Proračun
Postojeći programi
2013.
2014.
3.541.500
Objašnjenje/
komentar
11040001
2015.
1.059.000
Dodatna visoko-prioritena potrošnja
2016.
1.109.000
2014.
1.159.000
2014.
75.300
11050001
2015.
0
Dodatna visoko-prioritena potrošnja
2016.
0
2014.
0
2014.
Objašnjenje/
komentar
2016.
1.409.000
1.459.000
2014.
2015.
2016.
922.100
876.700
861.300
2015.
0
Ukupan zahtjev
2016.
0
2014.
0
2015.
0
Indikativne gornje granice rashoda
2016.
0
2014.
0
88.700
2015.
89.300
2016.
89.900
URED ZA JAVNE NABAVKE VLADE KANTONA SREDIŠNJA BOSNA
Postojeći programi
0
2015.
1.359.000
Nije dostavljen zahtjev u programskom formatu.
Proračun
2013.
2014.
300.000
URED ZA ZAKONODAVSTVO VLADE KANTONA SREDIŠNJA BOSNA
Postojeći programi
Objašnjenje/
komentar
2016.
300.000
Indikativne gornje granice rashoda
Postojeći programi:
Program br. 1: Funkcioniranja organa uprave KSB - Osiguranje što boljih uvjeta za rad organa uprave: Redovno održavanje službenih zgrada, uredsko prostora, instalacija i inventara te
drugih objekata koje koriste kantonalna tijela uprave, Unutarnje osiguranje poslovnih zgrada, Sačinjavanje javnih obavještenja i objava za sve vrste javnih nabavki, Provođenje postupka
osiguranja osoba i vozila, Umnožavanje pisanih materijala, Prijem i slanje poštanskih pošiljki, Uredsko poslovanje i arhivske poslove, Poslove iz radnih odnosa, Upravljanje vanjskih i
unutarnjih telefonskih veza, Servisiranje računara i drugih uređaja, Poslove zagrijavanja poslovnih prostorija
Dodatna visoko-prioritena potrošnja:
Program br. 1: Opremanje zgrade "Pritvora" - Omogućiti povećanje uredskih kapaciteta, a time poboljšati uvjete za kvalitetnije funkcioniranje organa uprave u Kantonu.
Proračun
2013.
2015.
300.000
Ukupan zahtjev
2015.
0
Dodatna visoko-prioritena potrošnja
2016.
0
2014.
0
2015.
0
2016.
0
Institucija u formiranju, nije dostavljen zahtjev u programskom formatu.
66
Ukupan zahtjev
2014.
0
2015.
0
Indikativne gornje granice rashoda
2016.
0
0
2014.
2015.
2016.
164.200
164.600
167.000
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
12010001
MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA
Proračun
2013.
30.509.000
Objašnjenje/
komentar
13010001
Postojeći programi
2014.
2015.
2016.
36.500.000
38.750.000
41.000.000
13020001
Postojeći programi
2014.
2.003.600
Objašnjenje/
komentar
13030001
2013.
Objašnjenje/
komentar
2016.
2.900.000
2014.
2015.
2016.
2014.
2015.
2016.
38.200.000
41.050.000
43.900.000
30.338.800
30.588.500
30.795.700
Dodatna visoko-prioritena potrošnja
2016.
0
2014.
0
2015.
0
Ukupan zahtjev
2016.
0
2014.
0
2015.
0
Indikativne gornje granice rashoda
2016.
0
0
2014.
2015.
2016.
452.600
504.400
556.200
Nije dostavljen zahtjev u programskom formatu.
KANTONALNI SUD
Postojeći programi
2014.
2015.
2.285.000
Dodatna visoko-prioritena potrošnja
2016.
2.326.200
2014.
2.420.000
2015.
567.000
Ukupan zahtjev
2016.
567.000
2014.
567.000
2015.
2.852.000
Indikativne gornje granice rashoda
2016.
2.893.200
2014.
2.987.000
2.068.100
2015.
2.077.900
2016.
2.087.700
Postojeći programi:
Program br. 1: Programski Proračun Kantonalnog suda u Novom Travniku za period od 2014.do 2016.godine. - Funkcija suđenja i presuđenja u predmetima iz mjerodavnosti propisane
zakonom o sudovima.
Dodatna visoko-prioritena potrošnja:
Program br. 1: Programski proračun Kantonalnog suda u Novom Travniku za period 2014. do 2016. godine - Rješavanje obveza iz dokumenta Državne strategije za rješavanje predmeta
ratnih zločina i Odluke o usvajanju i obveznoj primjeni standarda u provođenju mjera zaštite svjedoka. sudovima u BiH, te Smjernice standarda i mjera sigurnosti pravosudnih institucija i
nositelja pravosudnih funkcija u BiH.
KANTONALNO TUŽITELJSTVO KANTONA SREDIŠNJA BOSNA
Proračun
1.460.500
2015.
0
Proračun
2013.
2015.
2.300.000
Indikativne gornje granice rashoda
MINISTARSTVO PRAVOSUĐA I UPRAVE
563.800
Objašnjenje/
komentar
2014.
1.700.000
Ukupan zahtjev
Postojeći programi:
Program br. 1: Unutrašnji poslovi iz nadležnosti Kantona, koji obezbjeđuju poštivanje zakona i sigurnosti građana i pruženje usluga građanima iz nadležnosti Ministarstva unutrašnjih
poslova - Otkrivanje krivičnih djela, sankcioniranje prekršaja po javnom redu i miru i prekršaja po saobraćaju, povećanje kvalitete u pružanju usluga građanima prilikom izdavanja ličnih
dokumenata
Dodatna visoko-prioritena potrošnja:
Program br. 1: Modernizacija opreme policije - Veći stepen otkrivenosti počinioca krivičnih djela i veća sigurnost u prometu
Proračun
2013.
Dodatna visoko-prioritena potrošnja
Postojeći programi
2014.
2015.
0
Dodatna visoko-prioritena potrošnja
2016.
0
2014.
0
2015.
0
2016.
0
Nije dostavljen zahtjev u programskom formatu.
67
Ukupan zahtjev
2014.
0
2015.
0
Indikativne gornje granice rashoda
2016.
0
2014.
0
1.440.300
2015.
1.448.800
2016.
1.457.400
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
13050001
KANTONALNO JAVNO PRAVOBRANITELJSTVO
Proračun
2013.
196.500
Objašnjenje/
komentar
13060001
Postojeći programi
2014.
2015.
2016.
296.800
296.800
296.800
13060002
Postojeći programi
2014.
13060003
Objašnjenje/
komentar
0
2014.
2015.
2016.
2014.
2015.
2016.
296.800
296.800
296.800
223.600
224.800
226.000
Dodatna visoko-prioritena potrošnja
2016.
0
2014.
0
2015.
0
Ukupan zahtjev
2016.
0
2014.
0
2015.
0
Indikativne gornje granice rashoda
2016.
0
2014.
0
3.934.100
2015.
3.958.600
2016.
3.983.300
OPĆINSKI SUD U BUGOJNU
Postojeći programi
2014.
2015.
0
Dodatna visoko-prioritena potrošnja
2016.
0
2014.
0
2015.
0
Ukupan zahtjev
2016.
0
2014.
0
2015.
0
Indikativne gornje granice rashoda
2016.
0
2014.
0
2.230.000
2015.
2.243.700
2016.
2.258.600
Nije dostavljen zahtjev u programskom formatu.
OPĆINSKI SUD U JAJCU
Proračun
2013.
775.700
2016.
0
Nije dostavljen zahtjev u programskom formatu.
2.243.800
Objašnjenje/
komentar
2015.
0
Proračun
2013.
2015.
0
Indikativne gornje granice rashoda
OPĆINSKI SUD U TRAVNIKU
3.861.800
Objašnjenje/
komentar
2014.
Ukupan zahtjev
Postojeći programi:
Program br. 1: Program pravne zaštite i imovine i imovinskih interesa kantona. - Osiguranje uvjeta iz nadležnosti pravobranilaštva: rješavanje predmeta koji se odnose na kantonalne
organe, zastupanje u postupcima kod suda, podizanje tužbi te postupanje kod ulaganja pravnih lijekova, davanje mišljenja i podnošenje prijedloga za izvršenje.
Proračun
2013.
Dodatna visoko-prioritena potrošnja
Postojeći programi
2014.
2015.
0
Dodatna visoko-prioritena potrošnja
2016.
0
2014.
0
2015.
0
2016.
0
Novoformirana institucija, nije dostavljen zahtjev u programskom formatu.
68
Ukupan zahtjev
2014.
0
2015.
0
Indikativne gornje granice rashoda
2016.
0
0
2014.
794.000
2015.
778.100
2016.
772.200
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
13060004
OPĆINSKI SUD U KISELJAKU
Proračun
2013.
1.354.800
Objašnjenje/
komentar
14010001
Postojeći programi
2014.
4.951.500
Objašnjenje/
komentar
15010001
2013.
Objašnjenje/
komentar
2014.
1.696.000
2015.
0
2016.
0
2014.
0
1.540.280
2015.
1.638.931
Indikativne gornje granice rashoda
2016.
1.696.000
2014.
1.440.500
2015.
1.447.100
2016.
1.453.700
MINISTARSTVO FINANCIJA
Postojeći programi
2014.
2015.
6.173.000
7.137.100
Dodatna visoko-prioritena potrošnja
2016.
2014.
10.225.400
2015.
0
Ukupan zahtjev
2016.
0
2014.
0
6.173.000
2015.
7.137.100
Indikativne gornje granice rashoda
2016.
10.225.400
2014.
1.777.800
2015.
2.914.700
2016.
5.012.900
Postojeći programi:
Program br. 1: Planiranje i upravljanje proračunom - Osiguravanje pravovremenog i visokokvalitetnog upravljanja i savjetodavnih usluga Vladi kako bi joj se omogućilo da raspodijeli
sredstva na najprioritetnije ekonomske i društvene ciljeve
Program br. 2: Financijsko upravljanje trezorom - Pružanje usluga efektivnog financijskog upravljanja (uključujući gotovinu i dug) vladi.
Efektivna ocjena i naplata poreza u skladu sa poreskim zakonima.
Program br. 3: Računovodstvene procedure - Pružati Vladi efikasne računovodstvene usluge
Program br. 4: Interna revizija - Osiguranje poštivanja politika, zakona i procedura, i davanje preporuka za unaprijeđenja.
MINISTARSTVO GOSPODARSTVA
Proračun
2.457.700
2016.
1.638.931
Ukupan zahtjev
Dostavljeni zahtjev nije objašnjen, što nije u skladu sa programskim formatom
Proračun
2013.
2015.
1.540.280
Dodatna visoko-prioritena potrošnja
Postojeći programi
2014.
3.184.800
2015.
3.401.600
Dodatna visoko-prioritena potrošnja
2016.
3.623.500
2014.
2015.
0
Ukupan zahtjev
2016.
0
2014.
0
3.184.800
2015.
3.401.600
Indikativne gornje granice rashoda
2016.
3.623.500
2014.
2.006.600
2015.
3.751.000
2016.
4.477.400
Postojeći programi:
Program br. 1: Industrija, poduzetništvo, obrtništvo i rad. - praćenje i proučavanje stanja, izrada analiza, obrada podataka praćenje razvoja tehnike i tehnologije, zakonsko regulisanjei
predlaganje odgovarajući mjera i planova razvoja
Program br. 2: Energetika, rudarstvo i igm. - praćenje i proučavanje stanja u oblastima energetike, rudarstva, i igm-a, utvrđivanje i praćenje energetske bilance(proizvodnja električne
energije, uglja i drugih mineralnih sirovina), raspodjela i distribucija električne energije, ocjena pregled i ovjera tehničkih i projektnih dokumentacija postrojenja svih energetskih izvora,
provođenje postupka dodjele koncesija, kao i provođenje tehničkih inspekcija, i izrada analiza i obrada podataka.
Program br. 3: Trgovina, ugostiteljstvo i turizam - praćenje i proučavanje stanja u oblastima trgovina, ugostiteljstvo i turizam kroz unutrašnju trgovinu u kantonu, promet roba i usluga(uvozizvoz), bilansiranje i praćenje opskrbljenosti kantona, praćenje kretanja cijena proizvoda i usluga od kantonalnog interesa, provođenje zakona i propisa koji regulišu oblast trgovine,
ugostiteljstva i turizma, praćenje provođenja utvrđene politike razvoja turizma, kao i analiza razvoja i poslovanja privrednih subjekata, praćenje i analiziranje kretanja cijena turističke
potrošnje, prometa i efekata od turizma, razvrstavanje i kategorizacija turističko-ugostiteljskih objekata, priprema strategija i master planova razvoja turističkih područja
Program br. 4: Promet i telekomunikacije - praćenje i proučavanje stanja u oblastima prometa i telekomunikacija, praćenje stanja i razvoja unutrašnjeg i međunarodnog cestovnog prometa
i uslužnih djelatnosti u okviru prometa, unapređenje uslova sigurnosti u drumskom saobraćaju, izdavanje dozvola i drugih isprava u cestovnom prometu, izdavanje dozvola i odobrenja iz
oblasti telekomunikacija, nadzor nad vršenjem javnih ovlaštenja, davanje suglasnosti na investiciono tehničku dokumentaciju pri puštaju u rad telekomunikacijskih sistema.
Program br. 5: Inspekcija - dosljedna primjena zakonske regulative iz nadležnosti federalnih i kantonalnih propisa u oblastima trgovine turizma i ugostiteljstva, rada i zaštite na radu,
utvrđivanje ispunjavanja minimalnih tehničkih uslova za obavljanje registrovane djelatnosti iz dodijeljene nadležnosti.
69
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
16010001
MINISTARSTVO ZDRAVSTVA I SOCIJALNE POLITIKE
Proračun
2013.
10.614.384
Objašnjenje/
komentar
17010001
Postojeći programi
2014.
2015.
2016.
11.049.800
11.573.500
11.851.000
9.351.700
Objašnjenje/
komentar
2014.
2015.
2.000.000
Ukupan zahtjev
2016.
2.000.000
2.000.000
Indikativne gornje granice rashoda
2014.
2015.
2016.
13.049.800
13.573.500
13.851.000
2014.
7.806.000
2015.
2016.
10.409.100
10.912.300
Postojeći programi:
Program br. 1: Organizacija zdravstva - Poboljšanje zdravstvene zaštite kroz izradu normativa i smjernica, te opremanja zdravstvenih ustanova.
Program br. 2: Socijalna zaštia - Zbrinjavanje svih socijalnih kategorija.
Program br. 3: Inspekcijski nadzor - Sprovođenje Zakonskih odredbi iz domena inspekcijskog nadzora.
Dodatna visoko-prioritena potrošnja:
Program br. 1: Realizacija novih oblika socijalne zaštite sukladno Federalnom Zakonu - Poboljšanje socijalne zaštite
Program br. 2: Poboljšanje zdravstvene zaštite - Bolja dijagnostika, kroz opremanje zdravstvenih ustanova
MINISTARSTVO PROSVJETE, ZNANOSTI, KULTURE I ŠPORTA
Proračun
2013.
Dodatna visoko-prioritena potrošnja
Postojeći programi
2014.
2015.
0
Dodatna visoko-prioritena potrošnja
2016.
0
2014.
0
2015.
0
0
Nije dostavljen zahtjev u programskom formatu.
70
Ukupan zahtjev
2016.
2014.
0
2015.
0
Indikativne gornje granice rashoda
2016.
0
2014.
0
5.267.700
2015.
9.775.600
2016.
10.283.500
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
1702000
OSNOVNO ŠKOLSTVO (SAŽETAK)
Proračun
2013.
43.418.400
Objašnjenje/
komentar
Postojeći programi
2014.
8.805.931
2015.
8.889.431
Dodatna visoko-prioritena potrošnja
2016.
8.973.431
2014.
2015.
360.000
900.000
2016.
900.000
Ukupan zahtjev
2014.
9.165.931
2015.
9.789.431
Indikativne gornje granice rashoda
2016.
9.873.431
2014.
2015.
2016.
44.181.600
44.326.100
44.501.800
Od ukupno 52 osnovne škole koje se financirju iz proračuna Kantona, 10 škola je dostavilo zahtjev u programskom formatu.
PRVA OSNOVNA ŠKOLA, BUGOJNO Postojeći programi:
Program br. 1: Rekonstrukcija sanitarnog čvora - popravak i zamjena dotrajalog sanitarnih čvorova
OSNOVNA ŠKOLA 13.RUJAN, JAJCE Postojeći programi:
Program br. 1: Osnovno obrazovanje - osigurati kvalitetno osnovno obrazovanje za učenike uzrasta od 6 do 15 godina kroz poboljšavanje uvjeta odgoja i obrazovanja i unaprjeđenje
nastavnih planova i programa.
OSNOVNA ŠKOLA BRAĆA JEZERČIĆ, JAJCE Postojeći programi:
Program br. 1: Osnovno obrazovanje - osigurati kvalitetno osnovno obrazovanje za učenike od 6 - 15 godina kroz poboljšavanje uvjeta odgoja i obrazovanja i unaprjeđenje nastavnih
planova i programa.
OSNOVNA ŠKOLA SAFVET-BEG BAŠAGIĆ, NOVI TRAVNIK Postojeći programi:
Program br. 1: Osnovno obrazovanje - obezbjediti kvalitetno osnovno obrazovanje za učenike od 6 - 15 godina kroz poboljšanje uslova obrazovanja i unapređivanje nastavnih planova i
programa
OSNOVNA ŠKOLA EDHEM MULABDIĆ, OPARA Postojeći programi:
Program br. 1: Osnovno obrazovanje - obezbjediti kvalitetno osnovno obrazovanje za učenike od 6 - 15 godina kroz poboljšanje uslova obrazovanja i unapređenja nastavnih planova i
programa
OSNOVNA ŠKOLA NOVI TRAVNIK, NOVI TRAVNIK Postojeći programi:
Program br. 1: OBRAZOVANJE DJECE - STJECANJE ZNANJA, VJEŠTINA I DRUGIH VRIJEDNOSTI ZA DOBROBIT DJECE I DRUŠTVA U CJELINI
OSNOVNA ŠKOLA KARAULA, TRAVNIK Postojeći programi:
Program br. 1: Poboljšanje rezultata uspjeha učenika, nabavkom potrebnih nastavnih učila i uvođenjem kabinetske nastave - osigurati kvalitetno osnovno obrazovanje za učenike od 6 - 15
godina kroz poboljšanje uslova obrazovanja i unapređenje nastavnih planova i programa
OSNOVNA ŠKOLA GUČA GORA, TRAVNIK Postojeći programi:
Program br. 1: Osnovno obrazovanje, uvođenje kabinetske nastave - osigurati kvalitetno osnovno obrazovanje za učenike od 6 - 15 godina kroz poboljšanje uslova obrazovanja i
unapređenje nastavnih planova i programa
OSNOVNA ŠKOLA HAN BILA, TRAVNIK Postojeći programi:
Program br. 1: Osnovno obrazovanje, uvođenje kabinetske nastave - osigurati kvalitetno osnovno obrazovanje za učenike od 6 - 15 godina kroz poboljšanje uslova obrazovanja i
unapređenje nastavnih planova i programa
OSNOVNA ŠKOLA DR.BORIS ČORIĆ, KREŠEVO Postojeći programi:
Program br. 1: rekonstr.kotlovn.-zamjena kotla (grij na čvrsti ogr.), rekonstr.školsk.zgrade- obnova fasade - zamj. postojećeg grijanja radi dotr i prel sa tečnog na čvrsto i obnova fasade na
centralnoj školi
71
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
1703000
SREDNJE ŠKOLSTVO (SAŽETAK)
Proračun
2013.
23.846.800
Objašnjenje/
komentar
18010001
Postojeći programi
2014.
2013.
Objašnjenje/
komentar
4.896.451
2016.
2014.
4.917.122
2015.
0
Ukupan zahtjev
2016.
0
2014.
0
5.005.061
Indikativne gornje granice rashoda
2015.
4.896.451
2016.
4.917.122
2014.
2015.
2016.
20.554.600
20.667.300
20.702.900
Od ukupno 25 srednjih škola koje se financirju iz proračuna Kantona, 5 škola je dostavilo zahtjev u programskom formatu
MJEŠOVITA SREDNJA ŠKOLA, NOVI TRAVNIK; Postojeći programi:
Program br. 1: Srednje obrazovanje - osigurati kvalitetno srednje obrazovanje za učenike uzrasta od 15 do 19 godina.
SREDNJA ŠKOLA TRAVNIK, NOVA BILA; Postojeći programi:
Program br. 1: Srednje obrazovanje - osigurati kvalitetno srednje obrazovanje za učenike uzrasta od 16 do 19 godina.
SREDNJA ŠKOLA BUSOVAČA, BUSOVAČA;
SREDNJA STRUKOVNA ŠKOLA JAJCE, JAJCE;
SREDNJA ŠKOLA KREŠEVO, KREŠEVO; Postojeći programi:
Program br. 1: Rekonstrukcija sanitarnog čvora, zamjena vanjske stolarije - sanitarni čvor prilagoditi za učenike u invalidskim kolicima, novom stolarijom učiniti uštede energije
MINISTARSTVO PROSTORNOG UREĐENJA, GRADNJE, ZAŠTITE OKOLIŠA, POVRATKA I STAMBENIH POSLOVA
Proračun
1.349.900
2015.
5.005.061
Dodatna visoko-prioritena potrošnja
Postojeći programi
2014.
1.915.000
2015.
1.935.000
Dodatna visoko-prioritena potrošnja
2016.
1.955.000
2014.
2015.
0
Ukupan zahtjev
2016.
0
2014.
0
1.915.000
2015.
1.935.000
Indikativne gornje granice rashoda
2016.
1.955.000
2014.
800.100
2015.
1.604.500
2016.
1.708.900
Postojeći programi:
Program br. 1: Rad po žalbama u vezi sa provedbenim federalnim i kantonalnim zakonima;Izrada nacrta zakona; Izrada kantonalnog plana zaštite okoliša; Obilježavanje značajnih dana
eko-kalendara i poticaju rada eko udruga; Formiranje Fonda za zaštitu okoliša; Sanacija ekoloških incidenata; Poticaji povratka prognanih, obnovi i razvitku; Izrada prostorno planske
dokumentacijena području SBK/KBS; Izmjena prostornog plana; Izrada prostorno planske dokumentacije za područje od posebnog značaja ;Zakon o legalizaciji bespravnih objekata. Kontinuirani poslovi; Izrada strateškog dokumenta kantonalnog plana zastite okoliša, Potpora radu ekoloških udruga,osnivanje fonda za zaštitu okoliša te saniranje divljih deponija; Obnova
kuća,infrastrukture i održivi povratak; Uraditi razvojnu prostorno-plansku dokumentaciju na općinskom nivou, definirati nove razvojne projekte;stvoriti predispoziciju razvoja i zaštite
područja od posebnog značaja.
72
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
19010001
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, VODOPRIVREDE I ŠUMARSTVA
Proračun
2013.
2.855.800
Objašnjenje/
komentar
19020001
Postojeći programi
2014.
2.186.300
Objašnjenje/
komentar
7.110.000
2016.
2014.
7.110.000
2015.
0
Ukupan zahtjev
2016.
0
2014.
0
7.050.000
2015.
7.110.000
Indikativne gornje granice rashoda
2016.
7.110.000
2014.
1.592.800
2015.
3.735.100
2016.
4.159.500
Postojeći programi:
Program br. 1: Strateško rukovođenje i administracija - Upravljanje i podrška da bi se omogućila realizacija programa MPVŠ SBK putem: ispunjavanja strateškog i operativnih ciljeva MPVŠ
SBK
b) pružanja pravovremene, kvalitetne rukovodeće, financijske, računovodstvene, pravne, kadrovske, informativne i tehnološke podrške
c) predlaganje zakonskih propisa i donošenje podzakonskih akata
d) ostali ciljevi u skladu sa nadležnostima MPVŠ SBK
Program br. 2. Naknada štete koju počini zaštičena divljač - Smanjenje šteta koju počine zaštičene životinjske vrste - divljač
Program br. 3. Poticaji šumarstvu za državne šume - Unapređenje šumskog fonda
Program br. 4. Rekultiviranje poljoprivrednog zemljišta - Povećanje obradivih površina zemljišta odnosno pretvaranje neplodnog ili manje plodnog zemljišta u poljoprivredno na području
SBK/KSB.
Program br. 5. Poticaji u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji - Povečanje broja poljoprivrednih proizvođača na području SBK/KSB.
Program br. 6. Pomoć i zaštita poljoprivrednim proizvođačima - Zadržavanje postojećeg broja poljoprivrednih proizvođača na području SBK/KSB.
Program br. 7. Poticaji u poljoprivredi - zakonske obaveze - Iskorjenjivanje zaraznih oboljenja sa fokusiranjem na zoonoze.
Ciljevi: smanjiti gospodarske štete u stočarstvu i doprinos poboljšanju javnog zdravstva umanjujući rizike od zoonoza kod ljudi.
Program br. 8. Poticaji u poljoprivredi - inteventna sredstva - U slučaju izbijanja nepredviđenih zaraznih bolesti biljnog i životinjskog svijeta i prirodnih katastrofa
U slučaju nedostatka sredstava izdvojenih po pojedinim programima ili nabavka opreme za izvršavanje istih.
Program br. 9. Poticaji u vodoprivredi - Obezbjediti očuvanje vodnih resursa; Obezbjediti očuvanje kvalitete vode; Svako korištenje vode isplanirati i uskladiti sa projektima namjenjenim za
to korištenje; Zahtjevati da projekti budu izrađeni od strane projektnih kuća koje su ovlaštene od FMPVŠ; Kontinuirani inspekcijski nadzor; Obezbjediti vodne i druge akte
KANTONALNA UPRAVA ZA ŠUMARSTVO
Proračun
2013.
2015.
7.050.000
Dodatna visoko-prioritena potrošnja
Postojeći programi
2014.
2.374.300
2015.
2.543.198
Dodatna visoko-prioritena potrošnja
2016.
2.642.249
2014.
2015.
168.596
148.596
Ukupan zahtjev
2016.
2014.
0
2.542.896
2015.
2.691.794
Indikativne gornje granice rashoda
2016.
2.642.249
2014.
2.049.000
2015.
2.234.400
2016.
2.349.800
Postojeći programi:
Program br. 1. Upravljanje državnim šumama,obavljanje stručnih poslova u gospodarenju privatnim šumama i pračenje stanja svih šuma i šumskog zemljišta na području
Srednjobosanskog kantona - Planiranje u šumarstvu i kontrola nad šumama i šumskim zemljištem,podrška i pračenje realizacije gospodarenja šumama sa ciljem očuvanja trajnosti
gospodarenja, odnosno upotrebe i korištenja šuma i šumskih zemljišta na način i sa intenzitetom koji će očuvati njihovu bioraznolikost,obnovljivost i vitalnost, te povećati njihov potencijal
da danas i u budućnosti obavljaju značajne ekološke, ekonomske i socijalne funkcije na lokalnom i globalnom nivou,a da se pri tom ne ugrozi funkcionisanje drugih ekosisitema.
Program br. 2. Neposredna zaštita državnih šuma-, putem organizovane čuvarske službe - Svakodnevno pračenje toka svih aktivnosti koje se provode unutar šume,te evidentiranje i
izvještavanje o svim nezakonitim radnjama koje se odvijaju unutar šume ili su prijetnja istoj.Praćenje zdravstvenog stanja i stepena oštećenosti šuma,stalno osmatranje i dojavljivanje u
vezi sa istim.Obustavljanje daljnjeg vršenja zapaženih nepravilnosti i pokretanje postupka kod nadležnih pravosudnih institucija protiv počinilaca bespravnih aktivnosti.
Program br. 3. Finansiranje i sufinansiranje programa zaštite i unapređenja stanja postojećih i podizanja novih šuma i podrška ruralnom razvoju - Finansijska podrška unapređenju šuma
radi ostvarivanja općeg interesa i dugoročnih ciljeva zasnovanih na principima održivog gospodarenja šumama utvrđenih Šumarskim programom Federacije, kantonalnim šumskorazvojnim planovima i šumskoprivrednim osnovama
Dodatna visoko-prioritena potrošnja:
Program br. 1. Implementacija izmjenjenog Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji Kantonalne uprave za šumarstvo u dijelu koji se odnosi na organizaciju direkcije Uprave - Funkcionalna
organizacija Uprave kojom se podiže nivo efikasnosti i racionalnosti u radu svih službi Uprave
Program br. 2. Implementacija izmjenjenog Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji Kantonalne uprave za šumarstvo u dijelu koji se odnosi na organizaciju neposredne zaštite-čuvanja šuma Funkcionalna organizacija čuvarske službe kojom se podiže nivo efikasnosti i racionalnosti u radu svih službi Uprave
73
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
20010001
KANTONALNA UPRAVA ZA BRANITELJE
Proračun
2013.
3.252.700
Objašnjenje/
komentar
21010001
Postojeći programi
2014.
258.500
Objašnjenje/
komentar
22010001
184.600
Objašnjenje/
komentar
2016.
2014.
11.149.250
2015.
0
2016.
0
2014.
0
7.420.834
2015.
7.935.915
Indikativne gornje granice rashoda
2016.
11.149.250
2014.
3.256.400
2015.
3.262.900
2016.
3.265.400
KANTONALNI ARHIV
Postojeći programi
Dodatna visoko-prioritena potrošnja
2014.
2015.
2016.
683.500
617.400
754.000
2014.
2015.
0
Ukupan zahtjev
2016.
0
0
Indikativne gornje granice rashoda
2014.
2015.
2016.
2014.
2015.
2016.
683.500
617.400
754.000
317.700
319.300
320.900
Postojeći programi:
Program br. 1: Obavljanje arhviske djelatnosti na osnovu Zakona o arhviskoj građi u SBK - Obezbjediti i Zaštititi srhivsku i registraturnu građu na području Srednjobosanskog kantona u
skladu s Zakonom o arhivskoj građi u SBK (Sl. Novine SBK 10/01)
Program br. 2: Renoviranje i dogradnja arhviske zgrade - Dogradnja i izgradnja arhviske zgrade po fazama, (Rušenje, dogradnja i završavanje zgrade depoa Arhiva na osnovu projekta
Renoviranje i dogradnja arhivske zgrade. Za ovaj period treba planirati izgradnju II faze i njeno kompletno završavanje sa opremom, prebacivanje arhivske građe iz I faze ( u kojoj je ona
smještena privremeno) u II fazu i III Faza koja obuhvata završne radoviekoji podrazumjevaju dovršavanje I faze uskladu s projektom).
KANTONALNI ZAVOD ZA URBANIZAM, PROSTORNO PLANIRANJE I ZAŠTITU KULTURNO-POVIJESNOG NASLIJEĐA
Proračun
2013.
7.935.915
Ukupan zahtjev
Postojeći programi:
Program br. 1. Program za finansiranje dopunskih prava korisnika branilačko-invalidske zaštite - Ostvarivanje zdravstvene zaštite, ostvarivanje banjsko-klimatskog liječenja, nabavka
ortopedskih pomagala, radno osposobljavanje i zapošljavanje ratnih vojnih invalida sa preostalom radnom sposobnošću,zapošljavanje RVI sa punom radnom sposobnošću, školovanje i
radno usavršavanje korisnika braniteljsko invalidske zaštite, stambeno zbrinjavanje korisnika BIZ/BIS, sufinanciranje rada udruženja proisteklih iz obrambeno-oslobodilačkog rata,
podizanje nadgrobnih spomenika /nišana i spomen obilježja, izgradnja, uređenje i održavanje groblja-mezarja, dodjela novčane pomoći korisnicima koji se nalaze u stanju socijalne
potrebe, pomoć u slučaju smrti, pomoć za kupovinu udžbenika za redovito školovanje.
Dodatna visoko-prioritena potrošnja:
Program br. 1: Program za finansiranje dopunskih prava korisnika branilačko-invalidske zaštite - Zdravstvena zaštita,banjsko-klimatsko liječenje,nabavka ortopedskih
pomagala,stipendiranje školovanja,stambeno zbrinjavanje,pomoć u radu udruga-udruženjaproisteklih iz obrambeno-oslobodilačkog rata,podizanje nadgrobnih spomenika/nišana i spomen
obilježja,dodjele novčanih pomoći u stanju socijalne potrebe,pomoć u slućaju smrti.
Proračun
2013.
2015.
7.420.834
Dodatna visoko-prioritena potrošnja
Postojeći programi
Dodatna visoko-prioritena potrošnja
2014.
2015.
2016.
227.369
264.590
303.531
2014.
2015.
0
Ukupan zahtjev
2016.
0
0
Indikativne gornje granice rashoda
2014.
2015.
2016.
2014.
2015.
2016.
227.369
264.590
303.531
188.800
190.900
193.000
Postojeći programi:
Program br. 1: Praćenje provedbe Prostornog plana SBK 2005-2025, Učešće u usaglašavanju sa Prostornim planom F BiH, i izmjena i dopuna Prostornog plana SBK/KSB - Pračenje
izrade Prostornog plana F BiH i učešće u usaglašavanju Prostornog plana SBK sa Prostornim planom F BiH kroz izmjene i dopune Prost. plana SBK. Nadzor nad provođenjem Prostornog
plana SBK i realizacija prostorno planske dokumentacije za 12 općina SBK
Program br. 2: Uspostava GIS-a za područje SBK/KSB - Uspostava GIS-a za područje SBK, uvezivanje GIS-a dvanaest općina u Kantonalni geoinformacijski sistem
Program br. 3: Uspostava registra kulturno historijskih spomenika SBK - Zaštita kulturno - historijskog naslijeđa
74
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
23010001
KANTONALNA UPRAVA ZA GEODETSKE I IMOVINSKOPRVANE POSLOVE
Proračun
Postojeći programi
2013.
192.200
Objašnjenje/
komentar
24010001
Dodatna visoko-prioritena potrošnja
2014.
2015.
2016.
270.574
303.754
259.747
2014.
Postojeći programi
Objašnjenje/
komentar
0
2014.
2015.
2016.
2014.
2015.
2016.
270.574
303.754
259.747
206.500
210.700
214.900
KANTONALNA UPRAVA ZA CIVILNU ZAŠTITU
2014.
2.627.600
2016.
0
Indikativne gornje granice rashoda
Postojeći programi:
Program br. 1: Završetak izrade BPKN i puštanje u funkciju - Stvaranje uvjeta za ubrzani nastavak uspostave katastra nekretnina na područjima na kojima je provedena izmjera a nije
uspostavljen katastar nekretnina.
Program br. 2: Uspostava katastra nekretnina - Uspostava katastra nekretnina na prostoru cijelog kantona kao osnovu evidencije nekretnina i predaju podataka o nekretninama zemljišnoj
knjizi radi uspostave prava na nekretninama.
Program br. 3: Harmonizacija zemljišne knjige i katastara - Rekonstrukcija odvojenih sustava (katastra i zemljišne knjige) te njihova integracija u jedan novi jedinstveni sustav zemljišne
administracije
Proračun
2013.
2015.
0
Ukupan zahtjev
2015.
3.202.000
Dodatna visoko-prioritena potrošnja
2016.
3.502.000
2014.
3.752.000
2015.
3.202.000
Ukupan zahtjev
2016.
3.502.000
2014.
3.752.000
2015.
6.404.000
Indikativne gornje granice rashoda
2016.
7.004.000
7.504.000
2014.
2015.
2016.
532.300
735.200
837.100
Postojeći programi:
Program br. 1: Program razvoja i Plan zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara - Poboljšanje sustava zaštite i spašavanja u cijelosti na Kantonu Središnja Bosna
Dodatna visoko-prioritena potrošnja:
Program br. 1: Zaštita od požara i vatrogastvo - Provođenje mjera zaštite od požara i ustroj vatrogastva (Zakon o zaštiti od požara i varogastvu donesen je na razini Federavije BiH
("Službene novine Federacije BiH", broj 64/09). Kantonalni Zakon o zaštiti od požara i vatrogastvu nalazi se u saborskoj proceduri. Sredstva koja su predviđena upošljavanjem dva nova
djelatnika za oblast zaštite od požara i oblast vatrogastva (rebalansom), ukoliko ne bude usvojen Zakon neće biti ni predviđena rebalansom.)
KANTONALNA UPRAVA ZA INSPEKCIJE
Proračun
Postojeći programi
2013.
2014.
0
Objašnjenje/
komentar
2015.
0
Dodatna visoko-prioritena potrošnja
2016.
0
2014.
0
2015.
0
Ukupan zahtjev
2016.
0
2014.
0
2015.
0
Indikativne gornje granice rashoda
2016.
0
2014.
0
1.636.300
2015.
1.614.600
2016.
1.613.100
Nije dostavljen zahtjev u programskom formatu. Institucija u formiranju.
Tablica 5.2 prikazuje predložene gornje granice rashoda za svakog proračunskog korisnika, uključujući podjelu na bruto plaće, naknade i doprinose, te
na materijalne izdatke, transfere i kapitalne izdatke.
75
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
Tablica 5.2: Pregled predloženih početnih gornjih granica rashoda po korisnicima za razdoblje od 2014. do 2016. godine
10010001
R.
b.
Ekonomski
kod
SABOR KANTONA SREDIŠNJA BOSNA I IZABRANI DUŽNOSNICI ZAKONODAVNE VLASTI
Proračun
Ukupan zahtjev
Opis
2013.
2014.
2015.
2016.
u KM
Indikativne gornje granice rashoda
2014.
2015.
2016.
Bruto plaće, naknade i doprinosi
867.400,00
0,00
0,00
0,00
915.200,00
919.800,00
924.500,00
2
611000
612000
613000
Izdaci za materijal i usluge
273.400,00
0,00
0,00
0,00
273.000,00
274.700,00
276.400,00
3
614000
Tekući grantovi
840.000,00
0,00
0,00
0,00
840.000,00
840.000,00
840.000,00
4
821000
Kapitalna ulaganja
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
1.980.800,00
0,00
0,00
0,00
2.028.200,00
2.034.500,00
2.040.900,00
1
UKUPNO
10020001
R.
b.
Ekonomski
kod
STRUČNA SLUŽBA SABORA KANTONA SREDIŠNJA BOSNA
Proračun
Opis
2013.
2014.
Bruto plaće, naknade i doprinosi
2
611000
612000
613000
3
614000
Tekući grantovi
4
821000
Kapitalna ulaganja
1
Izdaci za materijal i usluge
UKUPNO
11010001
R.
b.
Ekonomski
kod
Ukupan zahtjev
2015.
2016.
0,00
0,00
106.200,00
106.800,00
107.400,00
77.900,00
0,00
0,00
0,00
78.000,00
78.500,00
79.000,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
2.000,00
1.000,00
0,00
183.600,00
0,00
0,00
0,00
186.200,00
186.300,00
186.400,00
Bruto plaće, naknade i doprinosi
2
47.900,00
50.000,00
3
614000
Tekući grantovi
0,00
140.000,00
4
821000
Kapitalna ulaganja
0,00
8.000,00
232.700,00
395.000,00
UKUPNO
2015.
0,00
URED PREDSJEDNIKA VLADE KANTONA SREDIŠNJA BOSNA
Proračun
Opis
2013.
2014.
Izdaci za materijal i usluge
2014.
105.700,00
611000
612000
613000
1
Indikativne gornje granice rashoda
2016.
184.800,00
76
197.000,00
Ukupan zahtjev
2015.
197.000,00
Indikativne gornje granice rashoda
2016.
2014.
2015.
2016.
197.000,00
185.800,00
186.800,00
187.800,00
50.000,00
50.000,00
48.000,00
48.300,00
48.600,00
140.000,00
145.000,00
0,00
0,00
0,00
8.000,00
8.000,00
1.000,00
1.000,00
1.000,00
395.000,00
400.000,00
234.800,00
236.100,00
237.400,00
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
11020001
R.
b.
Ekonomski
kod
STRUČNA SLUŽBA VLADE KANTONA SREDIŠNJA BOSNA
Proračun
Opis
2013.
2014.
Ukupan zahtjev
2015.
Indikativne gornje granice rashoda
2016.
2014.
2015.
2016.
Bruto plaće, naknade i doprinosi
148.900,00
0,00
0,00
0,00
152.900,00
153.800,00
154.700,00
2
611000
612000
613000
Izdaci za materijal i usluge
119.900,00
0,00
0,00
0,00
120.000,00
120.800,00
121.600,00
3
614000
Tekući grantovi
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
4
821000
Kapitalna ulaganja
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
268.800,00
0,00
0,00
0,00
272.900,00
274.600,00
276.300,00
1
UKUPNO
11030001
R.
b.
Ekonomski
kod
SLUŽBA ZA ZAJEDNIČKE POSLOVE TIJELA KANTONA SREDIŠNJA BOSNA
Proračun
Ukupan zahtjev
Opis
2013.
2014.
2015.
Indikativne gornje granice rashoda
2016.
2014.
2015.
2016.
Bruto plaće, naknade i doprinosi
389.500,00
459.000,00
459.000,00
459.000,00
367.100,00
368.900,00
370.700,00
2
611000
612000
613000
Izdaci za materijal i usluge
452.000,00
500.000,00
550.000,00
600.000,00
455.000,00
457.800,00
460.600,00
3
614000
Tekući grantovi
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
4
821000
Kapitalna ulaganja
2.700.000,00
400.000,00
400.000,00
400.000,00
100.000,00
50.000,00
30.000,00
UKUPNO
3.541.500,00
1.359.000,00
1.409.000,00
1.459.000,00
922.100,00
876.700,00
861.300,00
1
11040001
R.
b.
Ekonomski
kod
URED ZA ZAKONODAVSTVO VLADE KANTONA SREDIŠNJA BOSNA
Proračun
Ukupan zahtjev
Opis
2013.
2014.
2015.
Bruto plaće, naknade i doprinosi
2
611000
612000
613000
3
614000
Tekući grantovi
4
821000
Kapitalna ulaganja
1
Izdaci za materijal i usluge
UKUPNO
11050001
R.
b.
Ekonomski
kod
Indikativne gornje granice rashoda
2016.
2014.
2015.
2016.
68.800,00
0,00
0,00
0,00
81.700,00
82.200,00
82.700,00
6.500,00
0,00
0,00
0,00
7.000,00
7.100,00
7.200,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
75.300,00
0,00
0,00
0,00
88.700,00
89.300,00
89.900,00
URED ZA JAVNE NABAVKE VLADE KANTONA SREDIŠNJA BOSNA
Proračun
Ukupan zahtjev
Opis
2013.
2014.
2015.
Indikativne gornje granice rashoda
2016.
2014.
2015.
2016.
Bruto plaće, naknade i doprinosi
0,00
0,00
0,00
0,00
129.200,00
130.600,00
132.000,00
2
611000
612000
613000
Izdaci za materijal i usluge
0,00
0,00
0,00
0,00
25.000,00
27.000,00
30.000,00
3
614000
Tekući grantovi
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
4
821000
Kapitalna ulaganja
0,00
0,00
0,00
0,00
10.000,00
7.000,00
5.000,00
UKUPNO
0,00
0,00
0,00
0,00
164.200,00
164.600,00
167.000,00
1
77
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
12010001
R.
b.
Ekonomski
kod
MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA
Proračun
Opis
2013.
Ukupan zahtjev
Indikativne gornje granice rashoda
2014.
2015.
2016.
2014.
2015.
2016.
26.725.600,00
30.600.000,00
31.850.000,00
33.100.000,00
25.887.800,00
26.017.300,00
26.147.500,00
4.048.200,00
Bruto plaće, naknade i doprinosi
2
611000
612000
613000
3.783.400,00
4.600.000,00
5.200.000,00
5.800.000,00
4.000.000,00
4.024.000,00
3
614000
Tekući grantovi
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
4
821000
Kapitalna ulaganja
0,00
3.000.000,00
4.000.000,00
5.000.000,00
451.000,00
547.200,00
600.000,00
30.509.000,00
38.200.000,00
41.050.000,00
43.900.000,00
30.338.800,00
30.588.500,00
30.795.700,00
1
Izdaci za materijal i usluge
UKUPNO
13010001
R.
b.
Ekonomski
kod
MINISTARSTVO PRAVOSUĐA I UPRAVE
Proračun
Opis
2013.
Bruto plaće, naknade i doprinosi
2
611000
612000
613000
3
614000
Tekući grantovi
4
821000
Kapitalna ulaganja
1
Izdaci za materijal i usluge
UKUPNO
13020001
R.
b.
Opis
Bruto plaće, naknade i doprinosi
2
611000
612000
613000
3
614000
Tekući grantovi
4
821000
Kapitalna ulaganja
Izdaci za materijal i usluge
UKUPNO
13030001
R.
b.
Ekonomski
kod
2015.
2016.
2014.
309.300,00
0,00
0,00
0,00
2015.
244.600,00
2016.
246.000,00
247.400,00
54.500,00
0,00
0,00
0,00
55.000,00
55.400,00
55.800,00
200.000,00
0,00
0,00
0,00
150.000,00
200.000,00
250.000,00
0,00
0,00
0,00
0,00
3.000,00
3.000,00
3.000,00
563.800,00
0,00
0,00
0,00
452.600,00
504.400,00
556.200,00
Proračun
2013.
Ukupan zahtjev
2014.
2015.
Bruto plaće, naknade i doprinosi
2
3
614000
Tekući grantovi
4
821000
Kapitalna ulaganja
Izdaci za materijal i usluge
UKUPNO
Indikativne gornje granice rashoda
2016.
2014.
2015.
2016.
1.639.100,00
2.192.000,00
2.278.200,00
2.367.000,00
1.669.100,00
1.677.600,00
1.686.100,00
364.500,00
430.000,00
465.000,00
490.000,00
380.000,00
382.300,00
384.600,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
230.000,00
150.000,00
130.000,00
19.000,00
18.000,00
17.000,00
2.003.600,00
2.852.000,00
2.893.200,00
2.987.000,00
2.068.100,00
2.077.900,00
2.087.700,00
KANTONALNO TUŽITELJSTVO KANTONA SREDIŠNJA BOSNA
Proračun
Opis
2013.
2014.
611000
612000
613000
1
2014.
Indikativne gornje granice rashoda
KANTONALNI SUD
Ekonomski
kod
1
Ukupan zahtjev
Ukupan zahtjev
2015.
Indikativne gornje granice rashoda
2016.
2014.
2015.
2016.
1.251.000,00
0,00
0,00
0,00
1.225.300,00
1.231.500,00
1.237.800,00
209.500,00
0,00
0,00
0,00
210.000,00
211.300,00
212.600,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
5.000,00
6.000,00
7.000,00
1.460.500,00
0,00
0,00
0,00
1.440.300,00
1.448.800,00
1.457.400,00
78
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
13050001
R.
b.
Ekonomski
kod
KANTONALNO JAVNO PRAVOBRANITELJSTVO
Proračun
Opis
2013.
Bruto plaće, naknade i doprinosi
2
611000
612000
613000
3
614000
Tekući grantovi
4
821000
Kapitalna ulaganja
1
Izdaci za materijal i usluge
UKUPNO
Ekonomski
kod
Opis
Bruto plaće, naknade i doprinosi
2
611000
612000
613000
3
614000
Tekući grantovi
4
821000
Kapitalna ulaganja
1
Izdaci za materijal i usluge
UKUPNO
Ekonomski
kod
Opis
Bruto plaće, naknade i doprinosi
2
611000
612000
613000
3
614000
Tekući grantovi
4
821000
Kapitalna ulaganja
1
Izdaci za materijal i usluge
UKUPNO
2014.
2015.
2016.
148.300,00
230.800,00
230.800,00
230.800,00
172.600,00
173.500,00
174.400,00
48.200,00
61.000,00
61.000,00
61.000,00
48.000,00
48.300,00
48.600,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
5.000,00
5.000,00
5.000,00
3.000,00
3.000,00
3.000,00
196.500,00
296.800,00
296.800,00
296.800,00
223.600,00
224.800,00
226.000,00
Proračun
2013.
Ukupan zahtjev
2014.
2015.
Indikativne gornje granice rashoda
2016.
2014.
2015.
2016.
3.052.900,00
0,00
0,00
0,00
3.067.100,00
3.082.500,00
3.098.000,00
808.900,00
0,00
0,00
0,00
850.000,00
855.100,00
860.300,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
17.000,00
21.000,00
25.000,00
3.861.800,00
0,00
0,00
0,00
3.934.100,00
3.958.600,00
3.983.300,00
Proračun
2013.
Ukupan zahtjev
2014.
2015.
Indikativne gornje granice rashoda
2016.
2014.
2015.
2016.
1.778.900,00
0,00
0,00
0,00
1.720.000,00
1.728.700,00
1.737.500,00
464.900,00
0,00
0,00
0,00
500.000,00
503.000,00
506.100,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
10.000,00
12.000,00
15.000,00
2.243.800,00
0,00
0,00
0,00
2.230.000,00
2.243.700,00
2.258.600,00
OPĆINSKI SUD U JAJCU
13060003
R.
b.
Indikativne gornje granice rashoda
2016.
OPĆINSKI SUD U BUGOJNU
13060002
R.
b.
2015.
OPĆINSKI SUD U TRAVNIKU
13060001
R.
b.
Ukupan zahtjev
2014.
Ekonomski
kod
Opis
Proračun
2013.
Ukupan zahtjev
2014.
2015.
Indikativne gornje granice rashoda
2016.
2014.
2015.
2016.
Bruto plaće, naknade i doprinosi
609.100,00
0,00
0,00
0,00
574.000,00
577.000,00
580.000,00
2
611000
612000
613000
Izdaci za materijal i usluge
166.600,00
0,00
0,00
0,00
170.000,00
171.100,00
172.200,00
3
614000
Tekući grantovi
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
4
821000
Kapitalna ulaganja
0,00
0,00
0,00
0,00
50.000,00
30.000,00
20.000,00
775.700,00
0,00
0,00
0,00
794.000,00
778.100,00
772.200,00
1
UKUPNO
79
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
OPĆINSKI SUD U KISELJAKU
13060004
R.
b.
Ekonomski
kod
Opis
Bruto plaće, naknade i doprinosi
2
611000
612000
613000
3
614000
Tekući grantovi
4
821000
Kapitalna ulaganja
1
Izdaci za materijal i usluge
UKUPNO
14010001
R.
b.
Proračun
2013.
Ukupan zahtjev
2014.
2015.
1.190.906,00
1.228.074,00
1.102.500,00
1.108.100,00
1.113.700,00
328.200,00
361.020,00
398.025,00
417.926,00
330.000,00
332.000,00
334.000,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
50.000,00
50.000,00
50.000,00
8.000,00
7.000,00
6.000,00
1.354.800,00
1.540.280,00
1.638.931,00
1.696.000,00
1.440.500,00
1.447.100,00
1.453.700,00
Opis
Proračun
2013.
Ukupan zahtjev
2014.
2
420.800,00
600.000,00
3
614000
Tekući grantovi
1.040.000,00
1.300.000,00
5
821000
616000
823000
Kapitalna ulaganja
2.700.000,00
3.000.000,00
85.000,00
4.951.500,00
Izdaci za materijal i usluge
Otplata kredita
UKUPNO
15010001
705.700,00
688.500,00
2015.
719.000,00
Indikativne gornje granice rashoda
2016.
2014.
2015.
712.400,00
2016.
751.000,00
708.800,00
620.000,00
650.000,00
420.000,00
422.600,00
425.200,00
1.400.000,00
1.500.000,00
600.000,00
1.100.000,00
1.200.000,00
3.200.000,00
3.500.000,00
5.000,00
5.000,00
5.000,00
584.500,00
1.198.100,00
3.824.400,00
44.000,00
674.700,00
2.666.700,00
6.173.000,00
7.137.100,00
10.225.400,00
1.777.800,00
2.914.700,00
5.012.900,00
716.000,00
MINISTARSTVO GOSPODARSTVA
Ekonomski
kod
Opis
Proračun
2013.
Ukupan zahtjev
2014.
Bruto plaće, naknade i doprinosi
2
611000
612000
613000
Izdaci za materijal i usluge
193.900,00
205.500,00
3
614000
Tekući grantovi
539.000,00
1.000.000,00
4
821000
Kapitalna ulaganja
1
2016.
1.129.260,00
Bruto plaće, naknade i doprinosi
R.
b.
2015.
1.026.600,00
611000
612000
613000
4
2014.
MINISTARSTVO FINANCIJA
Ekonomski
kod
1
Indikativne gornje granice rashoda
2016.
UKUPNO
1.724.800,00
1.829.300,00
2015.
1.920.800,00
Indikativne gornje granice rashoda
2016.
2014.
2015.
912.100,00
2016.
2.016.900,00
907.800,00
916.500,00
215.800,00
226.600,00
169.800,00
170.900,00
171.900,00
1.100.000,00
1.200.000,00
922.000,00
2.660.000,00
3.380.000,00
0,00
150.000,00
165.000,00
180.000,00
7.000,00
8.000,00
9.000,00
2.457.700,00
3.184.800,00
3.401.600,00
3.623.500,00
2.006.600,00
3.751.000,00
4.477.400,00
80
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
16010001
R.
b.
Ekonomski
kod
MINISTARSTVO ZDRAVSTVA I SOCIJALNE POLITIKE
Proračun
Opis
2013.
Bruto plaće, naknade i doprinosi
2
611000
612000
613000
3
614000
Tekući grantovi
4
821000
Kapitalna ulaganja
1
Izdaci za materijal i usluge
UKUPNO
17010001
R.
b.
Ekonomski
kod
Bruto plaće, naknade i doprinosi
2
3
614000
Tekući grantovi
4
821000
Kapitalna ulaganja
Izdaci za materijal i usluge
UKUPNO
Ekonomski
kod
Opis
Bruto plaće, naknade i doprinosi
2
611000
612000
613000
3
614000
Tekući grantovi
4
821000
Kapitalna ulaganja
1
Izdaci za materijal i usluge
UKUPNO
Ekonomski
kod
Opis
Bruto plaće, naknade i doprinosi
2
611000
612000
613000
3
614000
Tekući grantovi
4
821000
Kapitalna ulaganja
1
627.000,00
2014.
647.000,00
2015.
285.900,00
2016.
287.300,00
288.700,00
167.200,00
167.200,00
183.500,00
191.000,00
117.100,00
117.800,00
118.600,00
9.847.584,00
12.270.000,00
12.750.000,00
13.000.000,00
7.400.000,00
10.000.000,00
10.500.000,00
0,00
13.000,00
13.000,00
13.000,00
3.000,00
4.000,00
5.000,00
10.614.384,00
13.049.800,00
13.573.500,00
13.851.000,00
7.806.000,00
10.409.100,00
10.912.300,00
Ukupan zahtjev
2015.
Indikativne gornje granice rashoda
2016.
2014.
951.600,00
0,00
0,00
0,00
2015.
841.700,00
2016.
846.000,00
850.300,00
388.100,00
0,00
0,00
0,00
423.000,00
425.600,00
428.200,00
8.012.000,00
0,00
0,00
0,00
4.000.000,00
8.500.000,00
9.000.000,00
0,00
0,00
0,00
0,00
3.000,00
4.000,00
5.000,00
9.351.700,00
0,00
0,00
0,00
5.267.700,00
9.775.600,00
10.283.500,00
Proračun
2013.
Ukupan zahtjev
2014.
2015.
Indikativne gornje granice rashoda
2016.
2014.
2015.
2016.
39.770.800,00
7.710.100,00
7.759.600,00
7.808.600,00
39.551.600,00
39.750.900,00
39.951.200,00
3.647.600,00
739.831,00
744.831,00
759.831,00
4.200.000,00
4.225.200,00
4.250.600,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
716.000,00
1.285.000,00
1.305.000,00
430.000,00
350.000,00
300.000,00
43.418.400,00
9.165.931,00
9.789.431,00
9.873.431,00
44.181.600,00
44.326.100,00
44.501.800,00
SREDNJE ŠKOLSTVO (SAŽETAK)
17030000
R.
b.
599.600,00
Indikativne gornje granice rashoda
2016.
OSNOVNO ŠKOLSTVO (SAŽETAK)
17020000
R.
b.
2015.
MINISTARSTVO PROSVJETE, ZNANOSTI, KULTURE I ŠPORTA
Proračun
Opis
2013.
2014.
611000
612000
613000
1
599.600,00
Ukupan zahtjev
2014.
Izdaci za materijal i usluge
UKUPNO
Proračun
2013.
Ukupan zahtjev
2014.
2015.
Indikativne gornje granice rashoda
2016.
2014.
2015.
2016.
20.885.200,00
4.255.815,00
4.160.275,00
4.179.330,00
17.146.300,00
17.248.100,00
17.350.500,00
2.961.600,00
692.246,00
679.176,00
680.792,00
3.200.000,00
3.219.200,00
3.238.600,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
57.000,00
57.000,00
57.000,00
208.300,00
200.000,00
113.800,00
23.846.800,00
5.005.061,00
4.896.451,00
4.917.122,00
20.554.600,00
20.667.300,00
20.702.900,00
81
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
18010001
R.
b.
Ekonomski
kod
MINISTARSTVO PROSTORNOG UREĐENJA, GRADNJE, ZAŠTITE OKOLIŠA, POVRATKA I STAMBENIH POSLOVA
Proračun
Ukupan zahtjev
Indikativne gornje granice rashoda
Opis
2013.
2014.
2015.
2016.
2014.
2015.
2016.
Bruto plaće, naknade i doprinosi
767.600,00
2
611000
612000
613000
Izdaci za materijal i usluge
118.300,00
125.000,00
3
614000
Tekući grantovi
464.000,00
1.000.000,00
4
821000
Kapitalna ulaganja
1
UKUPNO
18020001
4
614000
R.
b.
Ekonomski
kod
Tekući grantovi
Bruto plaće, naknade i doprinosi
2
3
614000
Tekući grantovi
4
821000
Kapitalna ulaganja
Izdaci za materijal i usluge
UKUPNO
19020001
R.
b.
Ekonomski
kod
593.300,00
596.000,00
598.700,00
130.000,00
135.000,00
103.800,00
104.500,00
105.200,00
1.000.000,00
1.000.000,00
100.000,00
900.000,00
1.000.000,00
0,00
10.000,00
10.000,00
10.000,00
3.000,00
4.000,00
5.000,00
1.349.900,00
1.915.000,00
1.935.000,00
1.955.000,00
800.100,00
1.604.500,00
1.708.900,00
800.000,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
800.000,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
1.049.700,00
Bruto plaće, naknade i doprinosi
2
3
614000
4
821000
Kapitalna ulaganja
1.420.000,00
1.420.000,00
Indikativne gornje granice rashoda
2016.
2014.
1.420.000,00
539.300,00
2015.
541.800,00
2016.
544.400,00
156.100,00
210.000,00
210.000,00
210.000,00
124.500,00
125.300,00
126.100,00
1.650.000,00
5.420.000,00
5.480.000,00
5.480.000,00
922.000,00
3.060.000,00
3.480.000,00
0,00
0,00
0,00
0,00
7.000,00
8.000,00
9.000,00
2.855.800,00
7.050.000,00
7.110.000,00
7.110.000,00
1.592.800,00
3.735.100,00
4.159.500,00
KANTONALNA UPRAVA ZA ŠUMARSTVO
Proračun
Opis
2013.
611000
612000
613000
1
810.000,00
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, VODOPRIVREDE I ŠUMARSTVA
Proračun
Ukupan zahtjev
Opis
2013.
2014.
2015.
611000
612000
613000
1
795.000,00
FOND ZA ZAŠTITU OKOLIŠA
UKUPNO
19010001
780.000,00
Ukupan zahtjev
2014.
2015.
Indikativne gornje granice rashoda
2016.
2014.
2015.
2016.
1.755.000,00
1.875.315,00
1.995.932,00
1.995.932,00
1.745.000,00
1.753.800,00
1.762.600,00
Izdaci za materijal i usluge
281.300,00
379.581,00
407.862,00
358.317,00
264.000,00
265.600,00
267.200,00
Tekući grantovi
150.000,00
220.000,00
220.000,00
220.000,00
30.000,00
200.000,00
300.000,00
0,00
68.000,00
68.000,00
68.000,00
10.000,00
15.000,00
20.000,00
2.186.300,00
2.542.896,00
2.691.794,00
2.642.249,00
2.049.000,00
2.234.400,00
2.349.800,00
UKUPNO
82
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
20010001
R.
b.
Ekonomski
kod
KANTONALNA UPRAVA ZA BRANITELJE
Proračun
Opis
2013.
Bruto plaće, naknade i doprinosi
2
611000
612000
613000
3
614000
Tekući grantovi
4
821000
Kapitalna ulaganja
1
Izdaci za materijal i usluge
UKUPNO
21010001
R.
b.
Opis
Bruto plaće, naknade i doprinosi
2
611000
612000
613000
3
614000
Tekući grantovi
4
821000
Kapitalna ulaganja
Izdaci za materijal i usluge
UKUPNO
22010001
R.
b.
Ekonomski
kod
Bruto plaće, naknade i doprinosi
2
3
614000
Tekući grantovi
4
821000
Kapitalna ulaganja
Izdaci za materijal i usluge
UKUPNO
23010001
R.
b.
Ekonomski
kod
187.572,00
2014.
195.990,00
2015.
167.400,00
2016.
168.300,00
169.200,00
89.200,00
93.660,00
98.343,00
103.260,00
90.000,00
90.600,00
91.200,00
2.996.800,00
7.100.000,00
7.600.000,00
10.800.000,00
2.996.000,00
3.000.000,00
3.000.000,00
0,00
50.000,00
50.000,00
50.000,00
3.000,00
4.000,00
5.000,00
3.252.700,00
7.420.834,00
7.935.915,00
11.149.250,00
3.256.400,00
3.262.900,00
3.265.400,00
Proračun
2013.
Ukupan zahtjev
2014.
2015.
Indikativne gornje granice rashoda
2016.
2014.
2015.
2016.
201.400,00
245.000,00
270.050,00
297.000,00
197.700,00
198.800,00
199.900,00
57.100,00
88.500,00
97.350,00
107.000,00
70.000,00
70.500,00
71.000,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
350.000,00
250.000,00
350.000,00
50.000,00
50.000,00
50.000,00
258.500,00
683.500,00
617.400,00
754.000,00
317.700,00
319.300,00
320.900,00
149.100,00
173.951,00
203.772,00
234.977,00
148.800,00
149.600,00
150.400,00
35.500,00
41.418,00
48.518,00
55.946,00
36.000,00
36.300,00
36.600,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
12.000,00
12.300,00
12.608,00
4.000,00
5.000,00
6.000,00
184.600,00
227.369,00
264.590,00
303.531,00
188.800,00
190.900,00
193.000,00
KANTONALNA UPRAVA ZA GEODETSKE I IMOVINSKOPRVANE POSLOVE
Proračun
Ukupan zahtjev
Opis
2013.
2014.
2015.
Bruto plaće, naknade i doprinosi
2
611000
612000
613000
3
614000
Tekući grantovi
4
821000
Kapitalna ulaganja
1
177.174,00
Indikativne gornje granice rashoda
2016.
KANTONALNI ZAVOD ZA URBANIZAM, PROSTORNO PLANIRANJE I ZAŠTITU KULTURNO-POVIJESNOG NASLIJEĐA
Proračun
Ukupan zahtjev
Indikativne gornje granice rashoda
Opis
2013.
2014.
2015.
2016.
2014.
2015.
2016.
611000
612000
613000
1
2015.
KANTONALNI ARHIV
Ekonomski
kod
1
166.700,00
Ukupan zahtjev
2014.
Izdaci za materijal i usluge
UKUPNO
Indikativne gornje granice rashoda
2016.
2014.
2015.
2016.
154.300,00
118.247,00
136.272,00
115.035,00
154.500,00
155.400,00
156.300,00
37.900,00
44.327,00
48.762,00
42.112,00
40.000,00
40.300,00
40.600,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
108.000,00
118.720,00
102.600,00
12.000,00
15.000,00
18.000,00
192.200,00
270.574,00
303.754,00
259.747,00
206.500,00
210.700,00
214.900,00
83
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
24010001
R.
b.
Ekonomski
kod
KANTONALNA UPRAVA ZA CIVILNU ZAŠTITU
Proračun
Opis
2013.
Bruto plaće, naknade i doprinosi
2
611000
612000
613000
3
614000
Tekući grantovi
4
821000
Kapitalna ulaganja
1
Izdaci za materijal i usluge
UKUPNO
0
R.
b.
Ekonomski
kod
256.100,00
Ukupan zahtjev
2014.
2015.
600.000,00
Indikativne gornje granice rashoda
2016.
600.000,00
2014.
600.000,00
2015.
276.300,00
2016.
277.800,00
279.300,00
51.500,00
104.000,00
104.000,00
104.000,00
52.000,00
52.400,00
52.800,00
2.320.000,00
5.300.000,00
5.900.000,00
6.400.000,00
200.000,00
400.000,00
500.000,00
0,00
400.000,00
400.000,00
400.000,00
4.000,00
5.000,00
5.000,00
2.627.600,00
6.404.000,00
7.004.000,00
7.504.000,00
532.300,00
735.200,00
837.100,00
KANTONALNA UPRAVA ZA INSPEKCIJE
Proračun
Opis
2013.
Ukupan zahtjev
2014.
2015.
Indikativne gornje granice rashoda
2016.
2014.
2015.
2016.
Bruto plaće, naknade i doprinosi
0,00
0,00
0,00
0,00
1.454.500,00
1.462.100,00
1.469.800,00
2
611000
612000
613000
Izdaci za materijal i usluge
0,00
0,00
0,00
0,00
121.800,00
122.500,00
123.300,00
3
614000
Tekući grantovi
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
4
821000
Kapitalna ulaganja
0,00
0,00
0,00
0,00
60.000,00
30.000,00
20.000,00
UKUPNO
0,00
0,00
0,00
0,00
1.636.300,00
1.614.600,00
1.613.100,00
1
84
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
Analiza proračunskih prioriteta za razdoblje 2014. g. – 2016. g. po funkcionalnoj klasifikaciji
Iz pregleda potrošnje Proračuna Kantona Središnja Bosna po funkcionalnoj klasifikaciji može se konstatirati da
je najveći dio sredstava usmjeren prema aktivnostima obrazovanja, javnogi reda i sigurnosti, socijalnoj
pomoći i zaštiti i općim vladinim uslugama, te s obzirom na tu činjenicu može se kazati da je Proračun
Kantona Središnja Bosna u jako malom obimu razvojnog karaktera.
U Grafikonima 5.1 i 5.2, te u Tablici 5.3 u nastavku teksta je dat kratak pregled sektorskih (proračunskih)
ograničenja Kantona. U daljem tekstu su data dodatna obrazloženja proračunskih prioriteta po funkcionalnoj
klasifikaciji.
Grafikon 5.1: Struktura potrošnje po funkcionalnoj klasifikaciji za razdoblje 2013. -2016. godine
KM mil
90,00
Potrošnja po funkcionalnoj klasifikaciji za razdoblje
2013.- 2016.
Opće javne usluge
80,00
Javni red i sigurnost
70,00
Obrazovanje
60,00
50,00
Zdravstvo
40,00
Socijalna pomoć I zaštita
30,00
Stambene i komunalne usluge
20,00
Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov
10,00
Ruda i mineralni resursi
0,00
2013.
2014.
2015.
Ostala potrošnja
2016.
85
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
Grafikon 5.2: Struktura planirane potrošnje po funkcionalnoj klasifikaciji u 2014. godini
Struktura planirane potrošnje po funkcionalnoj
klasifikaciji u 2014. g.
2,60%
0,85%
0,29%
7,61%
1,43%
0,71%
Opće javne usluge
5,60%
Javni red i sigurnost
Obrazovanje
30,66%
Zdravstvo
Socijalna pomoć I zaštita
50,23%
Stambene i komunalne usluge
Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov
Ruda i mineralni resursi
Ostala potrošnja
Osnovne javne usluge
Kantonalna potrošnja na ovaj sektor se očekuje u iznosu od 7,8 mil KM u 2014.g. što predstavlja pad od
43,42% u odnosu na 2013.g. Očekuje se da potrošnja poraste u 2015.g. na 9,1 mil KM i 2016.g 11,3
milijuna KM.
Javni red i sigurnost
Kantonalna potrošnja na ovaj sektor se očekuje u iznosu od 42,9 mil KM u 2014.g. što predstavlja pad od
0,11% u odnosu na 2013.g. Očekuje se da potrošnja poraste u 2015.g. na 43,3 mil KM i 2016.g 43,6
milijuna KM.
Obrazovanje
Kantonalna potrošnja na ovaj sektor se očekuje u iznosu od 70,3 mil KM U 2014.g., što predstavlja pad
od 8,53% u odnosu na 2013.g. Očekuje se da potrošnja poraste u 2015.g. na 75,1 mil KM i 2016.g. 75,8
milijuna KM.
Zdravstvo
Kantonalna potrošnja na ovaj sektor se očekuje u iznosu od 0,41 mil KM u 2014.g. što je pad od 47,05%
u odnosu na 2013.g. Očekuje se neznatan porast potrošnje u 2015.g. i u 2016. g., u odnosu na 2014.
godinu.
Socijalna zaštita
Kantonalna potrošnja na ovaj sektor se očekuje u iznosu od 10,7 mil KM u 2014.g. što je pad od 18,66%
u odnosu na 2013.g. Očekuje se da potrošnja poraste u 2015.g. 13,3 mil KM i 2016.g 13,8 mil KM.
86
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
Stambene i komunalne usluge
Kantonalna potrošnja na ovaj sektor se očekuje u iznosu od 1,2 mil KM u 2014.g. što je pad od 52,69% u
odnosu na 2013.g. Očekuje se da potrošnja poraste u 2015.g. na 2,0 mil KM i 2016.g. na 2,1 milijuna KM.
Ekonomske usluge
Kantonalna potrošnja na ovaj sektor se očekuje u iznosu od 5,6 mil KM u 2014.g. što je pad od 24,69% u
odnosu na 2013.g. Očekuje se da potrošnja poraste u 2015.g. na 9,7 milijuna KM i 2016.g. na 11,0
milijuna KM.
87
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
Tablica 5.3: Konsolidirana potrošnja po funkcionalnoj klasifikaciji za razdoblje 2013.-2016. g.
2013.
Sektor / funkcija
2014.
2015.
2016.
KM mil
%
ukupnog
KM mil
%
ukupnog
KM mil
%
ukupnog
KM mil
%
ukupnog
Opće vladine usluge
56.831.300,00
35,83%
50.765.500,00
36,26%
52.398.500,00
34,03%
54.913.100,00
34,49%
Opće javne usluge
13.861.800,00
8,74%
7.843.500,00
5,60%
9.126.600,00
5,93%
11.322.300,00
7,11%
Javni red i sigurnost
42.969.500,00
27,09%
42.922.000,00
30,66%
43.271.900,00
28,10%
43.590.800,00
27,38%
Društvene i socijalne usluge
93.269.184,00
58,81%
82.579.400,00
58,99%
90.766.400,00
58,94%
92.103.600,00
57,85%
Obrazovanje
76.875.400,00
48,47%
70.321.600,00
50,23%
75.088.300,00
48,76%
75.809.100,00
47,62%
Obrana
766.800,00
0,48%
406.000,00
0,29%
409.100,00
0,27%
412.300,00
0,26%
13.100.284,00
8,26%
10.656.400,00
7,61%
13.262.900,00
8,61%
13.765.400,00
8,65%
Od čega proračunska potrošnja
255.900,00
0,16%
260.400,00
0,19%
262.900,00
0,17%
265.400,00
0,17%
Stambene i komunalne usluge
2.526.700,00
1,59%
1.195.400,00
0,85%
2.006.100,00
1,30%
2.116.800,00
1,33%
7.499.800,00
4,73%
5.648.400,00
4,03%
9.720.500,00
6,31%
10.986.700,00
6,90%
Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov
5.042.100,00
3,18%
3.641.800,00
2,60%
5.969.500,00
3,88%
6.509.300,00
4,09%
Ruda i mineralni resursi
2.457.700,00
1,55%
2.006.600,00
1,43%
3.751.000,00
2,44%
4.477.400,00
2,81%
1.000.000,00
0,63%
1.000.000,00
0,71%
1.100.000,00
0,71%
1.200.000,00
0,75%
Zdravstvo
Socijalna pomoć I zaštita
Kultura, rekreacija i religija
Ekonomske usluge
Gorivo i energija
Transport i komunikacije
Ostali ekonomski poslovi i usluge
Ostala potrošnja
Ukupna potrošnja
Memo stavka: BDP (milijuna KM)
88
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
Prilozi:
Prilog 1:
Projekcija prihoda, primitaka i financiranja Kantona Središnja Bosna za 2013. - 2016. godinu (u KM)
Opis
Ekon.
kod
PRIHODI, PRMICI I FINANSIRANJE
Ostvareno
Ostvareno
Procjena
2011.
2012.
2013.
Projekcije
2014.
2015.
2016.
150.776.559,65
144.527.351,19
138.910.000,00
139.993.300,00
153.985.400,00
159.203.400,00
PRIHODI OD POREZA
710000
136.454.804,60
130.092.813,60
123.738.000,00
125.583.300,00
138.507.400,00
143.059.400,00
Porezi na dobit pojedinaca i poduzeća
711000
5.932.452,65
6.257.369,52
6.017.000,00
6.143.000,00
6.352.000,00
6.606.000,00
Doprinosi za socijalnu zaštitu
712000
Porezi na plaću i radnu snagu
713000
890.094,87
452.127,28
500.000,00
600.000,00
700.000,00
800.000,00
Porez na imovinu
714000
607.856,30
604.960,82
670.000,00
610.000,00
652.000,00
693.000,00
Domaći porezi na dobra i usluge (zaostale obveze na
temelju poreza na promet dobara i usluga)
715000
282.705,48
233.336,84
100.000,00
80.000,00
70.000,00
60.000,00
Porez na dohodak
716000
8.735.406,75
9.175.131,59
10.597.000,00
11.010.000,00
11.583.000,00
12.232.000,00
Prihodi od neizravnih poreza
717000
119.980.609,44
113.354.092,13
105.840.200,00
107.125.300,00
119.130.400,00
122.643.400,00
Ostali porezi
719000
25.679,11
15.795,42
13.800,00
15.000,00
20.000,00
25.000,00
NEPOREZNI PRIHODI
720000
12.366.377,83
12.633.932,30
12.290.000,00
12.500.000,00
13.500.000,00
14.100.000,00
500.915,79
704.441,61
790.000,00
800.000,00
850.000,00
900.000,00
Prihodi od poduzetničkih aktivnosti i imovine i prihodi
od pozitivnih tečajnih razlika
Naknade i pristojbe i prihodi od pružanja javnih
usluga
721000
722000
9.532.209,47
9.170.260,34
8.800.000,00
9.100.000,00
10.000.000,00
10.500.000,00
Novčane kazne (neporezne prirode)
723000
2.333.252,57
2.759.230,35
2.700.000,00
2.600.000,00
2.650.000,00
2.700.000,00
TEKUĆI TRANSFERI (TRANSFERI I DONACIJE)
730000
1.765.304,35
1.736.953,94
2.822.000,00
1.842.000,00
1.903.000,00
1.964.000,00
Primljeni tekući transferi od inostranih vlada i
međunarodnih organizacija
731000
20.000,00
40.000,00
50.000,00
60.000,00
Primljeni tekući transferi od ostalih razina vlasti
732000
1.759.702,74
1.728.533,94
2.800.000,00
1.800.000,00
1.850.000,00
1.900.000,00
Donacije
733000
400,00
8.420,00
2.000,00
2.000,00
3.000,00
4.000,00
PRIHODI PO OSNOVI ZAOSTALIH OBVEZA
770000
57.412,14
25.393,85
20.000,00
18.000,00
15.000,00
10.000,00
Prihodi po osnovi zaostalih obveza
777000
57.412,14
25.393,85
20.000,00
18.000,00
15.000,00
10.000,00
KAPITALNI PRIMICI
810000
132.660,73
38.257,50
40.000,00
50.000,00
60.000,00
70.000,00
Kapitalni primici od prodaje stalnih sredstava
811000
132.660,73
38.257,50
40.000,00
50.000,00
60.000,00
70.000,00
5.201,61
89
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
Primljeni kapitalni transferi od inostranih vlada i
međunarodnih organizacija
812000
Primici od finansijske imovine
813000
Primici od dugoročnog zaduživanja
814000
Primici od kratkoročnog zaduživanja
815000
Prilog 2:
Projekcija rashoda i izdataka po ekonomskoj klasifikaciji Kantona za razdoblje 2013.-2016. (u KM)
Vrsta rashoda
Ekon.
kod
UKUPNO
Ukupni rashodi i izdatci
Ostvareno
Ostvareno
Plan
2011
2012.
2013.
Projekcije
2014.
2015.
2016.
148.692.030,29
154.492.901,46
158.600.284,00
139.993.300,00
153.985.400,00
159.203.400,00
148.692.030,29
154.492.901,46
157.600.284,00
138.993.300,00
152.885.400,00
158.003.400,00
Ukupni tekući rashodi
610000
143.925.184,57
151.716.052,19
152.200.284,00
137.505.000,00
150.805.500,00
154.028.900,00
Plaće i naknade troškova zaposlenih
611000
89.810.370,80
98.616.222,78
97.795.000,00
93.167.200,00
93.650.100,00
94.135.600,00
Doprinosi poslodavaca i ostali doprinosi
612000
8.793.731,82
10.005.956,76
9.648.500,00
9.152.800,00
9.201.400,00
9.250.400,00
Izdaci za materijal,sitni iventar i usluge
613000
16.801.265,39
16.842.933,57
15.812.400,00
16.981.000,00
17.086.000,00
17.192.900,00
Tekući transferi i drugi tekući rashidi
614000
28.393.951,04
26.173.879,62
28.859.384,00
18.160.000,00
30.860.000,00
33.450.000,00
Izdaci za kamate
616000
Ukupni kapitalni izdaci
Izdaci za nabavu stalnih sredstava
821000
Kapitalni transferi
615000
Izdaci za finansijsku imovinu
822000
Izdaci za otplate dugova
823000
Tekuća rezerva
600000
125.865,52
77.059,46
85.000,00
44.000,00
8.000,00
0,00
4.766.845,72
2.776.849,27
5.400.000,00
1.488.300,00
1.413.200,00
1.307.800,00
4.766.845,72
2.776.849,27
5.400.000,00
1.488.300,00
1.413.200,00
1.307.800,00
0,00
666.700,00
2.666.700,00
1.000.000,00
1.000.000,00
1.100.000,00
1.200.000,00
5.193
4.970
4.970
4.970
Broj zaposlenih
5.039
90
5.131
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
Prilog 3:
Zbirna projekcija proračunskih izdataka i učešća KSB za razdoblje 2012.g. - 2016. g. (u KM)
IZDATCI
2012.
PRORAČUN
izvršenje
2013.
PROJEKCIJA
2014.
2015.
2016.
IZNOS
% uč.
IZNOS
% uč.
IZNOS
% uč.
IZNOS
108.622.179,54
70,31
107.443.500,00
67,74
102.320.000,00
73,09
102.851.500,00
66,79
103.386.000,00
64,94
Materijalni troškovi
16.842.933,57
10,90
15.812.400,00
9,97
16.981.000,00
12,13
17.086.000,00
11,10
17.192.900,00
10,80
Transferi
26.173.879,62
16,94
28.859.384,00
18,20
18.160.000,00
12,97
30.860.000,00
20,04
33.450.000,00
21,01
2.776.849,27
1,80
5.400.000,00
3,40
1.488.300,00
1,06
1.413.200,00
0,92
1.307.800,00
0,82
77.059,46
0,05
85.000,00
0,05
44.000,00
0,03
674.700,00
0,44
2.666.700,00
1,68
0,00
0,00
1.000.000,00
0,63
1.000.000,00
0,71
1.100.000,00
0,71
1.200.000,00
0,75
154.492.901,46
100,00
158.600.284,00
100,00
139.993.300,00
100,00
153.985.400,00
100,00
159.203.400,00
100,00
Bruto plaće, naknade i doprin.
Kapitalni izdatci
Otplata kredita
Tekuća zaliha
UKUPNO
91
% uč.
IZNOS
% uč.
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
Prilog 4:
Projekcije proračunskih izdataka po korisnicima proračuna za razdoblje 2014. – 2016., (u KM)
Korisnici Proračuna
Projekcija
Proračun za 2013. godinu
2014.
2015.
2016.
ZAKONODAVNA VLAST
bruto plaće, naknade i dopr.
973.100,00
1.021.400,00
1.026.600,00
1.031.900,00
materijalni izdatci
351.300,00
351.000,00
353.200,00
355.400,00
transferi
840.000,00
840.000,00
840.000,00
840.000,00
kapitalni izdatci
UKUPNO
Korisnici Proračuna
0,00
2.000,00
1.000,00
0,00
2.164.400,00
2.214.400,00
2.220.800,00
2.227.300,00
Proračun za 2013. godinu
Projekcija
2014.
2015.
2016.
MUP
bruto plaće, naknade i dopr.
materijalni izdatci
transferi
kapitalni izdatci
UKUPNO
Korisnici Proračuna
26.725.600,00
25.887.800,00
26.017.300,00
26.147.500,00
3.783.400,00
4.000.000,00
4.024.000,00
4.048.200,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
451.000,00
547.200,00
600.000,00
30.509.000,00
30.338.800,00
30.588.500,00
30.795.700,00
Proračun za 2013. godinu
Projekcija
2014.
2015.
2016.
PRAVOSUĐE
bruto plaće, naknade i dopr.
9.505.900,00
9.530.600,00
9.578.900,00
9.627.500,00
materijalni izdatci
2.390.800,00
2.488.000,00
2.503.100,00
2.518.400,00
transferi
0,00
0,00
0,00
0,00
kapitalni izdatci
0,00
112.000,00
97.000,00
93.000,00
11.896.700,00
12.130.600,00
12.179.000,00
12.238.900,00
UKUPNO
92
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
Korisnici Proračuna
Proračun za 2013. godinu
Projekcija
2014.
2015.
2016.
UPRAVA
bruto plaće, naknade i dopr.
9.582.900,00
9.182.300,00
9.229.700,00
9.277.400,00
materijalni izdatci
2.677.700,00
2.742.000,00
2.761.300,00
2.781.700,00
28.019.384,00
17.320.000,00
30.020.000,00
32.610.000,00
5.400.000,00
285.000,00
218.000,00
201.000,00
85.000,00
44.000,00
674.700,00
2.666.700,00
transferi
kapitalni izdatci
Otplata kredita inozem. fin. inst.
Tek.zaliha
1.000.000,00
1.000.000,00
1.100.000,00
1.200.000,00
UKUPNO
46.764.984,00
30.573.300,00
44.003.700,00
48.736.800,00
Korisnici Proračuna
Proračun za 2013. godinu
Projekcija
2014.
2015.
2016.
ŠKOLSTVO
bruto plaće, naknade i dopr.
materijalni izdatci
60.656.000,00
56.697.900,00
56.999.000,00
57.301.700,00
6.609.200,00
7.400.000,00
7.444.400,00
7.489.200,00
transferi
0,00
0,00
0,00
0,00
kapitalni izdatci
0,00
638.300,00
550.000,00
413.800,00
67.265.200,00
64.736.200,00
64.993.400,00
65.204.700,00
UKUPNO
93
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
Konsolidirana projekcija prihoda, primitaka i financiranja Kantona i općina Kantona za razdoblje 2014-16. (u tisućama KM)
Prilog 5:
Opis
Ekon.
kod
PRIHODI, PRMICI I
FINANSIRANJE
Ostvareno
Procjena
2012.
2013.
Projekcije
2014.
2015.
2016.
Kanton
Općine
Ukupno
Kanton
Općine
Ukupno
Kanton
Općine
Ukupno
Kanton
Općine
Ukupno
Kanton
Općine
Ukupno
144.527
60.283
204.810
138.910
69.374
208.284
139.993
65.594
205.588
153.985
68.185
222.170
159.203
69.693
228.896
130.093
32.940
163.032
123.738
33.496
157.234
125.583
32.379
157.962
138.507
34.573
173.080
143.059
35.728
178.787
6.257
85
6.342
6.017
136
6.153
6.143
86
6.229
6.352
92
6.444
6.606
95
6.701
PRIHODI OD POREZA
710000
Porezi na dobit pojedinaca i
poduzeća
711000
Doprinosi za socijalnu zaštitu
712000
Porezi na plaću i radnu snagu
713000
452
180
632
500
270
770
600
175
775
700
179
879
800
190
990
Porez na imovinu
714000
605
4.316
4.920
670
4.403
5.073
610
4.590
5.200
652
4.771
5.423
693
4.882
5.575
Domaći porezi na dobra i usluge
(zaostale obveze na temelju
poreza na promet dobara i
usluga)
715000
233
74
307
100
82
182
80
72
152
70
70
140
60
69
129
Porez na dohodak
716000
9.175
6.079
15.254
10.597
6.115
16.712
11.010
5.825
16.835
11.583
6.133
17.716
12.232
6.453
18.685
Prihodi od neizravnih poreza
717000
113.354
22.182
135.536
105.840
22.450
128.290
107.125
21.594
128.720
119.130
23.289
142.419
122.643
23.992
146.636
Ostali porezi
719000
16
25
41
14
40
54
15
36
51
20
40
60
25
47
72
NEPOREZNI PRIHODI
720000
12.634
18.874
31.508
12.290
22.006
34.296
12.500
21.145
33.645
13.500
21.843
35.343
14.100
22.608
36.708
Prihodi od poduzetničkih
aktivnosti i imovine i prihodi od
pozitivnih tečajnih razlika
721000
704
1.792
2.497
790
2.100
2.890
800
1.658
2.458
850
1.725
2.575
900
1.811
2.711
Naknade i pristojbe i prihodi od
pružanja javnih usluga
722000
9.170
16.993
26.163
8.800
19.807
28.607
9.100
19.382
28.482
10.000
20.004
30.004
10.500
20.680
31.180
Novčane kazne (neporezne
prirode)
723000
2.759
89
2.848
2.700
100
2.800
2.600
105
2.705
2.650
114
2.764
2.700
117
2.817
TEKUĆI TRANSFERI
(TRANSFERI I DONACIJE)
730000
1.737
4.661
6.398
2.822
7.553
10.375
1.842
6.445
8.287
1.903
6.528
8.431
1.964
6.760
8.724
Primljeni tekući transferi od
inostranih vlada i međunarodnih
organizacija
731000
248
248
20
41
61
40
120
160
50
220
270
60
320
380
Primljeni tekući transferi od
ostalih razina vlasti
732000
1.729
4.245
5.973
2.800
6.835
9.635
1.800
5.985
7.785
1.850
5.983
7.833
1.900
6.125
8.025
Donacije
733000
8
168
176
2
677
679
2
340
342
3
325
328
4
315
319
PRIHODI PO OSNOVI
ZAOSTALIH OBVEZA
770000
25
25
20
20
18
18
15
15
10
10
Prihodi po osnovi zaostalih
obveza
777000
25
25
20
20
18
18
15
15
10
10
KAPITALNI PRIMICI
810000
3.847
40
6.358
50
5.676
60
5.301
70
38
3.808
94
6.318
5.626
5.241
4.596
4.666
Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god.
Kapitalni primici od prodaje
stalnih sredstava
811000
Primljeni kapitalni transferi od
inostranih vlada i međunarodnih
organizacija
812000
Primici od finansijske imovine
813000
Primici od dugoročnog
zaduživanja
814000
Primici od kratkoročnog
zaduživanja
815000
Prilog 6:
1.023
1.061
1.543
1.543
21
21
1.222
1.222
40
2.262
2.302
2.753
1.303
50
2.200
2.250
2.753
1.915
1.303
1.511
60
1.900
1.960
1.915
1.830
1.511
1.511
70
1.600
1.670
1.830
1.985
1.985
1.511
1.011
1.011
Konsolidirana projekcija rashoda po ekonomskoj klasifikaciji i broj zaposlenih za razdoblje 2014. - 2016. (u tisućama KM)
Vrsta rashoda
Ekon.
kod
UKUPNO
Ukupni rashodi i
izdatci
Ukupni tekući rashodi
Plaće i naknade
troškova zaposlenih
Doprinosi poslodavaca i
ostali doprinosi
Izdaci za materijal,sitni
iventar i usluge
Tekući transferi i drugi
tekući rashidi
610000
Izdaci za kamate
Ukupni kapitalni izdaci
616000
611000
612000
613000
614000
Izdaci za nabavu stalnih
sredstava
821000
Kapitalni transferi
615000
Izdaci za finansijsku
imovinu
822000
Izdaci za otplate dugova
Tekuća rezerva
823000
600000
Broj zaposlenih
38
Ostvareno
Plan
2012.
2013.
Projekcije
2014.
2015.
2016.
Kanton
Općine
Ukupno
Kanton
Općine
Ukupno
Kanton
Općine
Ukupno
Kanton
Općine
Ukupno
Kanton
Općine
Ukupno
154.493
62.698
217.191
158.600
68.890
227.490
139.993
65.595
205.588
153.985
68.185
222.170
159.203
69.693
228.896
154.493
151.716
62.080
47.892
216.573
199.608
157.600
152.200
68.039
51.565
225.639
203.766
138.993
137.505
64.681
49.156
203.674
186.661
152.885
150.806
67.182
50.820
220.067
201.626
158.003
154.029
68.671
51.736
226.674
205.765
98.616
16.164
114.780
97.795
19.139
116.934
93.167
19.322
112.490
93.650
19.597
113.248
94.136
19.965
114.100
10.006
1.489
11.495
9.649
1.733
11.381
9.153
1.729
10.882
9.201
1.764
10.965
9.250
1.804
11.055
16.843
9.155
25.998
15.812
8.469
24.281
16.981
8.499
25.480
17.086
8.711
25.797
17.193
8.943
26.136
26.174
77
2.777
20.513
572
12.817
46.687
649
15.594
28.859
85
5.400
21.725
500
14.594
50.584
585
19.994
18.160
44
1.488
19.167
438
13.681
37.327
482
15.170
30.860
8
1.413
20.328
420
14.476
51.188
428
15.889
33.450
0
1.308
20.609
415
14.918
54.059
415
16.226
2.777
0
6.866
5.951
9.643
5.951
5.400
0
8.941
5.652
14.341
5.652
1.488
0
8.544
5.138
10.032
5.138
1.413
0
9.049
5.428
10.462
5.428
1.308
0
8.902
6.015
10.210
6.015
0
0
0
1.372
0
1.372
0
0
0
1.880
0
1.880
0
0
0
1.844
0
1.844
0
667
0
1.886
0
2.552
0
2.667
0
2.018
0
4.684
0
618
618
1.000
851
1.851
1.000
914
1.914
1.100
1.003
2.103
1.200
1.022
2.222
5.131
634
5.765
5.193
851
6.044
4.970
856
5.826
4.970
857
5.827
4.970
861
5.831
95

Chess Federation of Šahovski savez Federacije Federation of

(Bilješke uz obrazac PR RAS) - Glazbena škola Blagoje Bersa

JAVNI KONKURS ZA IMENOVANJE ČLANOVA NEZAVISNOG

Udruzivanje sredstava 2014 N.pdf - Ministarstvo za boračka pitanja

ovdje - LIBUSOFT CICOM doo

Plenum Zahtjevi Kultura_protokol_final

ZAGREBAČKI ARHIVSKI DAN

NIKOLA Br 6(371).pub - Župa Sv. Nikole biskupa – Krapina

INFORMACIJSKI SUSTAVI a) Razdoblje fascinacije hardverom b

Sluzbeni glasnici 1