Pravilnik o zaštiti od požara

REPUBLIKA HRVATSKA
PRAVOSUDNA AKADEMIJA
-------------------------------------------------------------------------------------------------
PRAVILNIK
O ZAŠTITI OD POŢARA
Zagreb, prosinac 2010. godine
Na temelju članka 10. Zakona o zaštiti od požara („Narodne novine“ broj: 92/10.), a u svezi s
člankom 5. Pravilnika o sadržaju općeg akta iz područja zaštite od požara (Narodne novine,
broj 35/94.), članka 79. i 80. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u
javnim službama („Narodne novine“ broj: 115/10.) i članka 22. Statuta Pravosudne
akademije, 10000 Zagreb, Ulica grada Vukovara 271, (u daljnjem tekstu: Akademija),
Upravno vijeće na sjednici održanoj 21. prosinca 2010. godine donijelo je
PRAVILNIK O ZAŠTITI OD POŢARA
I. TEMELJNE ODREDBE
Članak 1.
Ovim se Pravilnikom utvrđuju mjere i postupci u svezi s provedbom i unaprjeđenjem zaštite
od požara.
Članak 2.
Pravilnik utvrđuje:
- mjere zaštite od požara kojima se otklanja ili smanjuje opasnost od
nastajanja požara;
- ustrojstvo i način obavljanja unutarnje kontrole provedbe mjera
zaštite od požara;
- način upoznavanja radnika prilikom stupanja na rad ili rasporeda s
jednog radnoga mjesta na drugo s opasnostima od požara na tom
radnom mjestu;
- obveze radnika zaduženih za održavanje u ispravnom stanju opreme
i sredstava za dojavu i gašenje požara;
- obveze ravnatelja i drugih radnika za provedbu mjera zaštite od
požara i odgovornosti zbog neprimjenjivanja propisanih ili naređenih
mjera zaštite od požara.
Članak 3.
Sastavni dio ovog Pravilnika su:
- plan i program osposobljavanja radnika;
- popis i raspored vatrogasnih aparata;
- Upisnik o održavanju vatrogasnih aparata (redoviti, periodični pregled i
kontrolno ispitivanje).
2
Članak 4.
Projektna dokumentacija, razne analize, nalazi i mišljenja, uvjerenja, svjedodžbe, upisnici i
druge isprave iz područja zaštite od požara pohranjuju se u zbirku isprava.
Isprave iz stavka 1. ovoga članka pohranjuju se i čuvaju kod odgovorne osobe za zaštitu od
požara.
Članak 5.
Sustav zaštite od požara obuhvaća norme ponašanja radnika i trećih osoba za vrijeme rada,
kretanja i zadržavanja u prostoru Akademije.
Zaštita od požara obuhvaća skup mjera i radnji utvrđenih Zakonom, podzakonskim aktima i
ovim Pravilnikom, čijim se izborom i primjenom postiže veći stupanj zaštite od požara.
Članak 6.
Svaki radnik je dužan provoditi mjere zaštite od požara na svome radnome mjestu i mjestu
rada na način kako je utvrđeno Zakonom, podzakonskim aktima, ovim Pravilnikom i drugim
posebnim uputama, upozorenjima ili zabranama.
Obveze provedbe mjera zaštite od požara utvrđene stavkom 1. ovoga članka i odnose se na
sve osobe koje se po bilo kojoj osnovi nalaze na radu u Akademiji, radi privremenog ili
povremenog obavljanja posla te radi obavljanja posla po posebnom ugovoru.
II. MJERE ZAŠTITE OD POŢARA
Članak 7.
U okviru provođenja mjera zaštite od požara radnici Akademije su dužni skrbiti da se:
1.
pri projektiranju građevina ili izvođenju radova na postojećim
građevinama, adaptaciji, rekonstrukciji i ugradnji uređaja i opreme te
održavanju građevina i opreme primjenjuju propisani tehnički
normativi i standardi zaštite od požara;
2.
osigura opskrbljenost građevina vatrogasnim aparatima, drugim
uređajima za gašenje požara i ostalom propisanom opremom u skladu s
tehničkim normativima i standardima za zaštitu od požara;
3.
električne ventilacijske, toplinske, gromobranske, kanalizacijske i druge
instalacije u građevinama izvedu, odnosno postave na način koji ne
predstavlja opasnost od požara;
4. redovito obavlja kontrola instalacija i uređaja;
5.
vidljivim znakovima označi zabrana pušenja u prostorima Akademije;
6.
osigura ovlaštenim tijelima postavljanje instalacija i uređaja za
uzbunjivanje građana;
7.
prije rada s otvorenom vatrom, aparatima za zavarivanje, rezanje i
3
lemljenje odrede prostorije u kojima se ovi poslovi mogu obavljati i
poduzimati mjere zaštite od požara te da se osiguraju odgovarajuća
sredstva za gašenje požara;
8.
zapaljiva ambalaža, istrošeni materijali i druge otpaci
svakodnevno iznose iz prostorija i odlažu na odgovarajuće mjesto;
9.
zapaljive tekućine ne bacaju u kanalizacijsku mrežu;
10.
u prostorijama, osim u za to određenima, ne dopusti uporaba
električnih grijalica, kuhala, električnih radijatora, kalorifera i
drugih električnih aparata;
11. osigura nesmetan
prolaz na prilaznim prostorima, ulazima,
izlazima, prolazima i skloništima;
12. sva sredstva za gašenje požara postave na pristupačna i
vidna mjesta i koriste samo za potrebe gašenja požara;
13.
mjesta na kojima se nalaze sredstva za gašenje požara vidno
označe posebnim oznakama.
Članak 8.
Prilikom određivanja mjera zaštite od požara koriste se osnovne mjere zaštite prema
postojećim propisima, a ostale se posebne mjere zaštite od požara određuju ovim
Pravilnikom.
1. OSNOVNE MJERE ZAŠTITE OD POŢARA
Članak 9.
Pod osnovnim mjerama zaštite od požara smatraju se građevinske mjere zaštite od požara,
mjere zaštite od požara na električnim uređajima i instalacijama, mjere zaštite od požara na
gromobranskim instalacijama te mjere zaštite od požara na instalacijama ventilacije i grijanja.
GraĎevinske mjere zaštite od poţara
Članak 10.
Pod građevinskim mjerama zaštite od požara smatra se svaka građevinska aktivnost prilikom
adaptacije ili rekonstrukcije čiji je cilj:
zaštita osoba koje se nalaze u građevini ili građevinskim dijelovima;
zaštita drugih osoba koje se nalaze u njihovoj neposrednoj blizini;
sprječavanje širenja požara – lokaliziranje (prvenstveno izvan područja građevine i
njezinih dijelova);
očuvanje vrijednosti i dobara u građevini i građevinskim dijelovima,
očuvanje same građevine i njezinih dijelova.
4
Članak 11.
Građevinske mjere zaštite od požara treba provoditi prilikom adaptacije ili rekonstrukcije
građevine ili dijela građevine.
Članak 12.
Građevinske mjere zaštite od požara sastoje se i od pregleda postojećeg stanja građevine i
njezinih dijelova, materijala i konstrukcija u određenim rokovima te izvođenja građevinskih
radova po dokumentaciji za koju je dana suglasnost.
Građevinske se konstrukcije pregledavaju radi utvrđivanja stanja otpornosti protiv požara.
Izlazi i izlazni putovi
Članak 13.
Cjelokupan prostor na hodnicima, stubištima i drugim evakuacijskim putovima mora uvijek
biti slobodan i nezakrčen.
Nagazna površina podova na izlazima i izlaznim putovima ne smije imati nikakvih
mehaničkih oštećenja, napuknuća, te ne smije biti neravna niti imati nagle promjene visine.
Podne obloge, tepisi (tapisoni) kao i mobilni prekrivači moraju biti izrađeni od samogasiva
materijala i dobro pričvršćeni za podlogu. Oštećeni dijelovi na njima ne smiju se krpati već se
moraju u cijelosti izmijeniti.
Članak 14.
Na izlaznim i ulaznim putovima namijenjenima za evakuaciju smjer izlaza mora biti vidljivo
označen natpisom i strjelicom (standardnim simbolima) tako da su vidljivi i danju i noću.
Osvjetljivanje oznaka za evakuaciju može zamijeniti i izradba tih oznaka na fluorescentnoj
podlozi.
Članak 15.
Putovi evakuacije moraju biti izvedeni i smješteni tako da neovisno vode na ulicu ili otvoren
siguran prostor dovoljno prostran da se osobama koje sudjeluju u evakuaciji omogući
odmicanje od građevine te brzo i sigurno napuštanje tog prostora.
Vrata na putovima evakuacije moraju biti izvedena tako da se mogu otvoriti u namjeravanome
smjeru evakuacije. Ona moraju biti i zakretna te izvedena od negoriva materijala. Rukohvati i
ograde na stubištu trebaju biti stabilno pričvršćeni za konstrukciju građevine.
Otvori u zidovima
Članak 16.
Sva vrata u građevini ili građevinskom dijelu moraju se lako zatvarati i otvarati.
Sva se vrata u građevini moraju otvarati u smjeru izlaženja (evakuacije) i na njima se ne smije
mijenjati smjer otvaranja niti se smiju privremeno ili stalno uklanjati.
Ako su vrata ostakljena, staklo na njima ne smije biti napuknuto ili razbijeno.
5
Sva vrata u skladištima trebaju biti od negoriva materijala, a vrata između požarnih sektora
moraju imati odgovarajuću vatrootpornost, ovisno o požarnom opterećenju u tim požarnim
sektorima.
Članak 17.
Svi se prozori predviđeni za otvaranje moraju s lakoćom otvarati i zatvarati s poda (ventus
uređaji i sl.).
Prozori kao nadsvjetla mogu se postavljati u pregradnim zidovima samo unutar požarnog
sektora. Prozorska stakla ne smiju biti napuknuta ili razbijena.
Zidovi, stupovi i stropovi
Članak 18.
Sve se preinake na zidovima mogu obavljati samo na temelju dobivene suglasnosti za
tehničku dokumentaciju od inspekcije zaštite od požara - kad se radi o rekonstrukciji ili
gradnji nove građevine za koju treba građevinska dozvola, ili ovlaštenja odgovorne osobe za
zaštitu od požara Akademije - za ostale slučajeve.
Oštećenje na zidovima (pukotine, otpadanje) treba popraviti materijalom istih protupožarnih
karakteristika kao što je bio i prijašnji.
U blizini zidova od goriva materijala ne smije se postavljati naprava za zagrijavanje niti drugi
izvori topline.
Članak 19.
Zaštitni se premazi (boje) trebaju obnavljati ako su se počeli ljuštiti i otpadati.
Premazi se ne smiju stavljati na stare premaze već se površina mora prije očistiti.
Pregled zidova i stupova mora se obavljati jedanput u godini, požarnih zidova svakih šest
mjeseci, a mjesta prolaza instalacija kroz požarne zidove svaka tri mjeseca.
Članak 20.
U prostorijama gdje može doći do razlijevanja zapaljivih tekućina ne smiju se postavljati
pokrivači od goriva materijala, a pod mora biti nepropustan (bez pukotina i oštećenja).
Svi podovi, bez obzira na kakvu međukatnu konstrukciju bili postavljeni, ne smiju imati
nezaštićene otvore.
Svaki se otvor ili oštećenje na podu radi izvođenja bilo kakvih radova mora odmah dovesti u
prijašnje stanje.
Otvori za provođenje instalacija moraju biti zabrtvljeni vatrootpornim materijalom.
Pregled podova treba obavljati jedanput godišnje, a pokrivača i možebitnih otvora svakih šest
mjeseci.
Prometnice i prilazi
Članak 21.
Pristupne ceste i požarni putovi moraju biti stalno održavani glede sposobnosti za promet
vozilima i to:
6
- da se čiste od snijega;
- da se na njima ne obavljaju nikakvi građevinski radovi (prekop) dok
nije osiguran drugi pristup do građevina (zaobilaznica, premoštenje
preko prekopa i sl.);
- da nisu zakrčeni vozilima,te
- da su opskrbljeni odgovarajućom signalizacijom i znakovima.
Uz to je potrebno osigurati da na slobodnom prostoru oko građevina bude omogućen pristup
nadzemnim ili podzemnim hidrantima.
Mjere zaštite od poţara na električnim instalacijama i ureĎajima
Članak 22.
U glavnom razvodnom ormaru te razvodim ormarićima u pojedinim prostorijama moraju biti
postavljene jednopolne sheme električnih instalacija sa svim potrebnim podacima.
Članak 23.
Za isključivanje električne energije nakon završetka rada ili u slučaju žurne potrebe (požara i
sl.) moraju na odgovarajućim mjestima biti izvedene sklopke. Sklopke iz stavka 1. ovog
članka treba postaviti izvan zone opasnosti od požara i eksplozije.
Članak 24.
Zabranjeno je upotrebljavati krpane, neispravne ili predimenzionirane električne osigurače i
postavljati provizorne električne instalacije.
Topljivi osigurači i automatske sklopke moraju biti tako dimenzionirani da se vodovi ne mogu
pregrijati.
Kod svakog osigurača i sklopke moraju biti postavljene oznake kojem strujnom krugu pripada
osigurač i sklopka.
Izmjenu električnih osigurača ili druge poslove na električnim instalacijama i uređajima mogu
obavljati samo zaduženi i ovlašteni električari.
Zamjena osigurača mora se obavljati samo originalnim ulošcima. Ispitivanje zaštite od
kratkog spoja i preopterećenja mora se obavljati u odgovarajućim vremenskim razmacima, a
nađene nedostatke treba odmah otkloniti.
Članak 25.
Razvodni ormari moraju biti tako izvedeni da odgovaraju uvjetima koji vladaju u pojedinim
prostorijama u kojima su postavljani.
Prostor oko razvodnih ormara mora uvijek biti slobodan.
Razvodni ormari moraju biti zaključani kako bi se onemogućio pristup neovlaštenim
osobama. Ključevi ormara moraju se nalaziti na određenome mjestu u prostoru glavnoga
razvodnog ormara. Razvodni ormari moraju biti tako izvedeni da pri isključenju električne
energije ostanu uključena trošila za nužnu rasvjetu, vatrogasne crpke i sl.
Prilikom prestanka napona iz mreže, ta se trošila trebaju automatski napajati iz pomoćnoga
elektroenergetskog izvora.
7
Članak 26.
Sklopke na razvodnim ormarima moraju biti tako izvedene da odgovaraju uvjetima koji
vladaju u pojedinim prostorijama i moraju odgovarati zahtjevima svoje namjene.
U pojedinim se prostorijama moraju u ormare postavljati sklopke koje isključuju cjelokupnu
instalaciju, osim općega i sigurnosnog osvjetljenja.
Na sklopkama moraju biti jasno označeni položaj isključeno-uključeno, s tim da taj položaj
označava i signalna žaruljica.
Članak 27.
Električne instalacije i trošila moraju biti tako izvedeni i održavani da mjesta gdje se koriste
ne predstavljaju opasnost od požara.
Članak 28.
O svakom obavljenom pregledu i ispitivanju električnih instalacija i uređaja ispitivač je dužan
izdati pisani nalog, iz kojeg će biti vidljivo koji su nedostatci prilikom pregleda utvrđeni i što
treba učiniti da se ukloni nedostatak glede zaštite od požara.
Mjere zaštite od poţara na gromobranskim instalacijama
Članak 29.
Na svim građevinama na kojima se obavlja djelatnost ili borave ljudi moraju biti postavljene
gromobranske instalacije.
Gromobranska instalacija mora biti izvedena, održavana i postavljena tako da se zbog
atmosferskog pražnjenja spriječi svaka mogućnost nastanka požara.
O gromobranskim se instalacijama mora imati kompletna dokumentacija i voditi revizijska
knjiga.
Članak 30.
Pregled gromobranskih instalacija mora se obavljati:
- poslije svakog popravka;
- nakon udara groma u građevinu ili instalaciju;
- u redovitim periodičnim razmacima, a najmanje svake dvije godine.
O svakom se pregledu mora sastaviti zapisnik, u koji se unose sve vrijednosti dobivene
pregledom i mjerenjem i iz njega se mora vidjeti je li instalacija ispravna i koji su popravci
možebitno potrebni na njoj.
2. OSTALE MJERE ZAŠTITE OD POŢARA
Općenito
Članak 31.
Smještaj i čuvanje zapaljivih i eksplozivnih tekućina, plinova i drugih lakozapaljivih
materijala obavlja se samo u posebnim građevinama ili posebnim skladišnim prostorima
građevina koje su izgrađene za tu svrhu, sve prema propisima o smještaju i čuvanju tih tvari.
8
Članak 32.
Zapaljive se tekućine i ukapljeni naftni plin ne smiju bacati ili ispuštati u odvodnu
kanalizacijsku mrežu.
Članak 33.
Rad s otvorenim plamenom (aparatima za zavarivanje i dr.) može se obavljati u prostorijama
građevine ili drugim prostorima tek nakon dobivanja pisanog odobrenja osobe zadužene za
zaštitu od požara.
Članak 34.
Zabranjeno je odbacivati opuške cigareta ili šibica, osim u pepeljare i sl.
Odrţavanje opreme i sredstava za dojavu i gašenje poţara
Članak 35.
U Akademiji je postavljena ili izvedena sljedeća vatrogasna oprema i sredstva za gašenje i
dojavu požara:
- ručni vatrogasni aparati (broj, vrsta i raspored ručnih vatrogasnih
aparata po prostorijama daje se u prilogu broj 1/1, koji je sastavni dio
Pravilnika)
- vanjska hidrantska mreža s nadzemnim (podzemnim) hidrantima
unutarnji – zidni hidranti u prostorijama (raspored po prostorijama daje
se u prilogu).
Vatrogasni aparati
Članak 36.
Održavanje ručnih vatrogasnih aparata obuhvaća redoviti i periodični pregled te kontrolno
ispitivanje.
Članak 37.
Redoviti pregled ručnih vatrogasnih aparata obavlja ovlaštena pravna osoba za zaštitu od
požara, i to:
- najmanje jednom svaka tri mjeseca u prostorijama u kojima nema
korozivne atmosfere.
Članak 38.
O uočenim nedostacima u redovitom pregledu ovlaštena pravna osoba u pisanom obliku
izvješćuje ravnatelja Akademije.
9
Redoviti se pregled ručnih vatrogasnih aparata u navedenim rokovima provodi prema planu i
programu usklađenom s Pravilnikom o održavanju i izboru vatrogasnih aparata (Narodne
novine, broj: 35/94).
Članak 39.
O izvršenim redovitim pregledima ručnih vatrogasnih aparata ovlaštena pravna osoba za
zaštitu od požara vodi Upisnik. Obrazac Upisnika o redovitim pregledima ručnih
vatrogasnih aparata daje se u prilogu broj 2/2, koji je sastavni dio ovog Pravilnika.
Članak 40.
Periodični pregled ručnih vatrogasnih aparata obavlja ovlaštena pravna osoba koja je
registrirana za te poslove i ima ovlast Ministarstva unutarnjih poslova za obavljanje
periodičnih pregleda vatrogasnih aparata.
Periodični se pregled ručnih vatrogasnih aparata obavlja najmanje jednom u godini.
Članak 41.
Sadržaj periodičnog pregleda ručnih vatrogasnih aparata, ovisno o njihovoj vrsti, propisan je u
članku 8. i 9. Pravilnika o održavanju i izboru vatrogasnih aparata (Narodne novine, broj:
35/94).
Ovlaštena pravna osoba zaštite od požara odgovorna je da vatrogasni aparati budu pregledani
i nakon pregleda označeni odgovarajućim naljepnicama - na način kako je to predviđeno
navedenim Pravilnikom iz prethodnoga stavka.
Članak 42.
O izvršenim periodičnim pregledima ručnih vatrogasnih aparata vodi se Upisnik.
Upisnik iz prethodnoga stavka vodi ovlaštenik Akademije zaštite na radu na obrascu broj 3/3,
koji je sastavni dio ovog Pravilnika.
Članak 43.
Kontrolno ispitivanje ručnih vatrogasnih aparata koji podliježu takvom ispitivanju obavlja
ovlaštena pravna osoba ili ustanova registrirana za takve poslove i ima ovlast Ministarstva
unutarnjih poslova za obavljanje kontrolnih ispitivanja vatrogasnih aparata.
Članak 44.
Ovlaštenik Akademije zaštite na radu odgovoran je da kontrolno ispitivanje vatrogasnih
aparata bude izvršeno i aparati, nakon ispitivanja, označeni na način kako je to predviđeno
propisom.
Članak 45.
Kontrolno ispitivanje svih ručnih vatrogasnih aparata obavlja se u rokovima od dvije godine.
O izvršenom kontrolnom ispitivanju iz prethodnog stavka vodi se Upisnik, u koji se unosi
nadnevak ispitivanja, utvrđeno stanje i tko je obavio ispitivanje.
10
Sustavi za dojavu i gašenje poţara
Članak 46.
Ispitivanje sustava za dojavu i gašenje požara postavljenih u Akademiji, obavlja ovlaštena
pravna osoba, registrirana za te poslove i ima ovlast Ministarstva unutarnjih poslova.
Članak 47.
Ispitivanje ispravnosti ostalih sustava za dojavu požara obavlja se prema rokovima utvrđenim
Zakonom o zaštiti od požara.
Članak 48.
O ispitivanju ispravnosti sustava za dojavu i gašenje požara vodi se zapisnik, u koji se unose
sve radnje koje se obavljaju tijekom ispitivanja. Na kraju zapisnika daje se zaključak o
ispravnosti sustava za dojavu i gašenje požara.
Članak 49.
Ovlaštenik Akademije zaštite na radu o izvršenim ispitivanjima vodi Upisnik, u koji se
upisuje nadnevak provjere, tko ju je obavio i što je provjerom utvrđeno.
III. USTROJSTVO I NAČIN OBAVLJANJA UNUTARNJE KONTROLE
PROVEDBE MJERA ZAŠTITE OD POŢARA
Općenito
Članak 50.
Ovlaštenik Akademije za zaštitu na radu obavlja poslove iz područja zaštite od požara:
- kontrolu primjene propisa iz područja zaštite od požara i nabavu opreme
i sredstava za rad;
- kontrolu provedbe internih pravilnika i općih akata te uputa za siguran
rad;
- kontrolu kretanja, zadržavanja i rad pojedinaca i vanjskih izvođača
radova;
- kontrolu osposobljenosti i uvježbanosti radnika u rukovanju sredstvima
za siguran rad i sredstvima za gašenje požara;
- kontrolu izvršenih rekonstrukcija ili adaptacija u prostorima Akademije
glede provedbe mjera zaštite od požara;
- kontrolu provedbe mjera zaštite od požara na radnim mjestima prilikom
obavljanja svakog posla te druge kontrole glede zaštite od požara, a koje
ovise o specifičnosti tehnologije obavljanja djelatnosti Akademije;
- prati primjenu propisa i normi iz područja zaštite od požara te sudjeluje
u izradbi novih ili predlaganju promjena u postojećim propisima;
- sudjeluje u izradbi uputa za rad na siguran način iz područja zaštite od
požara;
- sudjeluje u izradbi programa osposobljavanja i poduke radnika za
11
rukovanje opremom i sredstvima za gašenje požara, organiziranju i
izvođenju osposobljavanja i vodi evidenciju o tome;
- vodi brigu o servisiranju i ispitivanju uređaja i sredstava za dojavu i
gašenje požara.
Članak 51.
Ovlaštenik Akademije za zaštitu na radu savjetuje ravnatelja Akademije glede potrebnih
financijskih ulaganja radi provedbe mjera zaštite od požara propisanih Zakonom,
podzakonskim aktima te prihvaćenim pravilima tehničke prakse.
Članak 52.
Ovlaštenik Akademije za zaštitu na radu nakon obavljene kontrole i nadzora nad provedbom
mjera zaštite od požara izvješćuje ravnatelja Akademije o uočenim problemima i nedostacima
te ih unosi u redovita mjesečna izvješća.
Članak 53.
Ovlaštenik Akademije za zaštitu na radu je dužan u pisanom obliku izvijestiti ravnatelja
Akademije o svakoj okolnosti koja može povećati opasnost od požara ili eksplozije ako takvu
okolnost utvrdi u svome radu ili ako ga o tome obavijeste radnici Akademije.
Članak 54.
Prilikom obavljanja nadzora nad provedbom mjera zaštite od požara odgovorna osoba zaštite
od požara ima pravo:
- udaljiti radnika s radnoga mjesta ako svojim postupkom neposredno
ugrožava sigurnost imovine (nosi otvorenu vatru u požarni ili
eksplozivni prostor i sl.) i o tome izvijestiti načelnika Odjela;
- narediti prekid obavljanja svakog posla ili radnje kojom se
neposredno ugrožavaju životi, zdravlje ljudi i sigurnost imovine,
utvrđeno neprovođenje propisanih mjera zaštite od požara i prijaviti
ravnatelju Akademije.
Članak 55.
Ovlaštenik Akademije za zaštitu na radu pri obavljanu svojih poslova surađuje sa stručnim
službama Akademije te s drugim ustanovama, znanstvenim institucijama, profesionalnom
vatrogasnom postrojbom MUP-a i mjerodavnom inspekcijom zaštite od požara.
12
IV. UPOZNAVANJE RADNIKA S OPASNOSTIMA IZ ZAŠTITE OD
POŢARA
Osposobljavanje radnika
Članak 56.
Svaki radnik prije rasporeda na radno mjesto mora proći osnovno osposobljavanje u trajanju
od najmanje osam (8) školskih sati na način i po programu utvrđenom Pravilnikom o
programu i načinu osposobljavanja pučanstva za provedbu preventivnih mjera zaštite od
požara, gašenja požara i spašavanja ljudi i imovine ugroženih požarom (Narodne novine, broj:
61/94.).
Osposobljavanje radnika Akademija će povjeriti onoj pravnoj osobi koja ispunjava uvjete za
osposobljavanje radnika i koja ima suglasnost Ministarstva unutarnjih poslova za obavljanje
tih poslova.
Upoznavanje radnika s opasnostima na radnome mjestu
Članak 57.
Svaki radnik prije rasporeda na radno mjesto obvezno mora biti upoznat s opasnostima glede
nastanka požara na tome radnome mjestu i njegovoj okolini te s poduzimanjem mjera da ne
nastane požar i eksplozija.
Obvezu upoznavanja radnika s opasnostima iz prethodnoga stavka ima načelnik Odjela za
opće i pravne poslove, te ljudske potencijale ili osoba koju ravnatelj ovlasti.
V. OBVEZE NAČELNIKA ODJELA I DRUGIH RADNIKA ZA PROVEDBU
MJERA ZAŠITE OD POŢARA I ODGOVORNOSTI ZBOG NEPRIMJENE
PROPISANIH ILI NAREĐENIH MJERA ZAŠTITE OD POŢARA
Članak 58.
Načelnik Odjela je odgovoran za provedbu mjera zaštite od požara u Akademiji.
Članak 59.
Načelnik obavlja kontrolu i nadzor glede primjene propisanih i naređenih mjera zaštite od
požara.
O uočenim nedostacima sastavlja zapisnik s prijedlogom i rokovima za njihovo otklanjanje.
Načelnik vodi brigu o potrebi postavljanja odgovarajuće opreme i sredstava za gašenje požara
u Akademiji kao i njihovoj ispravnosti, redovitosti njihova pregleda i ispitivanja u
propisanim rokovima.
Načelnik je odgovoran za nesmetan pristup vatrogasnoj opremi i sredstvima za gašenje
požara.
Članak 60.
Načelnik je dužan upoznati svakog radnika prije rasporeda za samostalno obavljanje poslova i
radnih zadataka s opasnostima od požara te mjerama zaštite na tome radnome mjestu.
13
Načelnik je odgovoran da na radnim mjestima gdje postoji opasnost za nastanak i širenje
požara rade radnici koji su stručno osposobljeni za takve poslove i koji su osposobljeni iz
područja zaštite od požara.
Članak 61.
Posebne dužnosti načelnika Odjela su:
- udaljiti svakog radnika koji pri obavljanju poslova ne provodi i ne
primjenjuje mjere zaštite od požara;
- nakon završetka rada, a prije odlaska iz radnih prostora, provjeriti jesu li
poduzete sve mjere zaštite od požara;
- prekinuti rad na radnome mjestu, sredstvu rada i radnoj okolini ako
utvrdi da postoji izravna opasnost za nastanak i širenje požara ili se
poslovi izvode na način suprotan pravilima zaštite od požara;
- u slučaju neizravne opasnosti nastanka požara s odgovornom osobom
dogovoriti otklanjanje opasnosti, odnosno nedostataka ili, ako to ne
može, dogovoriti privremeni prekid rada dok te opasnosti postoje;
- izvijestiti odgovornu osobu zaštite od požara o svakom nastalom požaru
ili mogućoj opasnosti za nastanak i širenje požara;
- u slučaju neizvršavanja obveza u primjeni i provedbi mjera zaštite od
požara pokreće stegovni postupak za utvrđivanje povrede radne
dužnosti protiv radnika koji svoju obvezu ne izvršava na radnome
mjestu ili radnoj prostoriji.
Obveze radnika u provedbi mjera zaštite od poţara
Članak 62.
Dužnosti radnika glede provedbe mjera zaštite od požara su:
-
poduzimati, provoditi i držati se propisanih mjera zaštite od požara na
radnome mjestu i u radnom prostoru;
- upoznati se s odredbama ovog Pravilnika prije stupanja na rad i
samostalnog obavljanja poslova na radnome mjestu, tijekom rada stalno
pratiti i kontrolirati rad, funkcioniranje i ispravnost strojeva, uređaja,
instalacija i drugih sredstava u bližoj i široj radnoj okolini te svaki kvar
ili neispravnost koja bi mogla biti uzrokom nastanka požara odmah
prijaviti;
- držati se oznaka upozorenja i naputaka za zaštitu od požara koje su
postavljene na radnome mjestu i u radnom prostoru;
- brinuti se da pristup radnome mjestu bude slobodan i moguć kako bi se
14
nesmetano koristila oprema i sredstva za gašenje požara i otklonile
posljedice;
- odbiti rad na radnome mjestu s povećanim opasnostima od požara ako
nisu osigurane mjere zaštite od požara;
- poduzetno sudjelovati u gašenju požara u prostorijama u Akademiji;
- čuvati i odgovorno se odnositi prema opremi i sredstvima za gašenje
požara, prema oznakama upozorenja te ovješenima i nalijepljenim
znakovima za njihovu uporabu.
Odgovornost zbog neprimjene propisanih i nareĎenih mjera zaštite od poţara
Članak 63.
Akademija odgovara ako ne osigura financijska sredstva za provedbu zakonom i
podzakonskim aktima propisanih, naređenih te ovim Pravilnikom određenih mjera zaštite od
požara.
Načelnik Odjela odgovoran je za posljedice koje proizlaze iz obavljanja poslova na radnim
mjestima u njegovoj nadležnosti, a na kojima nisu poduzete zakonom i podzakonskim aktima
propisane, naređene ili priznate mjere zaštite od požara.
Za povrede obveza iz područja zaštite od požara postupak za utvrđivanje odgovornosti i
izricanje mjera za načelnika Odjela isti je kao i za radnike na pojedinim radnim mjestima.
Članak 64.
Načelnik Odjela čini lakšu povredu radne obveze iz zaštite od požara u slučaju neizvršavanja
obveza propisanih za sve radnike i ako ne obavlja svoje posebne poslove iz područja zaštite
od požara te zbog toga može nastati, ili je nastala, manja materijalna šteta na imovini.
Načelnik Odjela čini težu povredu radne obveze iz zaštite od požara ako ne izvršava obveze
propisane za sve radnike i ako ne obavlja svoje posebne poslove iz područja zaštite od požara
te zbog toga nastupe lakše ili teže tjelesne ozljede radnika ili nastupi veća materijalna šteta za
imovinu.
Članak 65.
Zbog povrede radne obveze iz zaštite od požara radniku se može izreći jedna od sljedećih
mjera:
- upozorenje koje izriče načelnik Odjela;
- smanjenje plaće za 10% u vremenu jednog mjeseca, o čemu odluku
donosi ravnatelj;
- smanjenje plaće za 10 – 40 % za najviše 6 mjeseci, o čemu odluku
donosi ravnatelj;
- prestanak radnog odnosa uz naknadu prouzročene štete, o čemu odluku
donosi ravnatelj;
15
Članak 66.
Lakše povrede radne obveze iz područja zaštite od poţara:
- nesudjelovanje u gašenju požara i sprječavanju širenja požara ako je
nastala manja materijalna šteta;
- nemarno ili nesavjesno izvršavanje obveza u svezi sa zaštitom od
požara, ako nije izazvan požar, ali je nastala manja materijalna šteta;
- neprijavljivanje načelniku Odjela ili osobi odgovornoj za zaštitu od
požara pojavu koja može prouzročiti nastanak požara;
- nemarno i nesavjesno ponašanje prema opremi i sredstvima za gašenje
požara;
- odbijanje rada dužega od radnog vremena u slučaju kada se to zahtijeva
iz preventivnih razloga zaštite od požara;
- rad na radnome mjestu s povećanim opasnostima od požara unatoč
spoznaji da nisu osigurane mjere zaštite od požara;
Članak 67.
Teţe povrede radne obveze iz područja zaštite od poţara su:
- nesudjelovanje u gašenju požara i sprječavanje nastanka širenja požara
ako su nastale veće štete nakon požara, odnosno ako su uzrokovane
lakše posljedice po život i zdravlje ljudi;
- nemarno ili nesavjesno obavljanje radne obveze iz zaštite od požara
čijim postupkom je uzrokovan požar pa je došlo do lakših posljedica po
zdravlje radnika ili manja materijalna šteta;
- rad na radnome mjestu s povećanim opasnostima od požara unatoč
spoznaji da nisu osigurane mjere zaštite od požara zbog čega je
nastupila lakša posljedica za život i zdravlje radnika ili manja
materijalna šteta;
- neopravdano odbijanje izvršenja pojedine odluke, instrukcije i naputka iz
zaštite od požara koje su donijeli načelnik Odjela ili odgovorna osoba
zaštite od požara, zbog čega je došlo do požara s lakšim posljedicama
po život i zdravlje radnika ili manja materijalna šteta;
- neprijavljivanje načelniku Odjela ili odgovornoj osobi za zaštitu od
požara pojavu koja može prouzročiti požar, ako je time nastala lakša
posljedica za život i zdravlje radnika ili manja materijalna šteta;
- neprimjenjivanje propisa i pravila iz zaštite od požara na radnim
mjestima s povećanim opasnostima od požara, sukladno ovom
16
Pravilniku ako je time nastupila lakša posljedica za život i zdravlje
radnika ili je nastala manja materijalna šteta;
- odbijanje rada dužega od punoga radnog vremena u slučaju nastanka i
gašenja požara ili u slučaju spašavanja imovine nakon gašenja požara
ako je time nastala lakša posljedica za život i zdravlje radnika ili je
nastala manja materijalna šteta;
VI. DUŢNOST RADNIKA U SLUČAJU NASTANKA POŢARA
Članak 68.
Svaki radnik koji uoči neposrednu opasnost od nastanka požara ili požar, dužan je ukloniti
opasnost, odnosno ugasiti požar, ako je to bez opasnosti za njega ili drugu osobu.
Ako radnik to ne može učiniti sam, dužan je odmah obavijestiti ostale radnike i najbližu
vatrogasnu postrojbu ili vatrogasnu postaju, odnosno ispostavu radi početka gašenja požara.
Prilikom dojave o nastalom požaru radnik treba dati sljedeće podatke:
- ime, prezime i broj telefona s kojeg se javlja;
- mjesto (lokaciju) požara i najbliži pristup vozilima vatrogasne postrojbe;
- da li je požar u građevini ili na otvorenome prostoru;
- vrstu materijala koji gori (tekućina, plin, drvo, plastika, guma i sl.);
- da li u požaru ima ozlijeđenih;
Članak 69.
Prije napuštanja radnih prostorija i početka gašenja požara svaki radnik na svome radnome
mjestu mora:
- isključiti električnu struju;
- spriječiti nastanak panike prilikom izlaska iz radnih prostorija;
- izvesti na siguran prostor motorna vozila;
- iznijeti zapaljive tvari na sigurno mjesto.
Članak 70.
Odgovorna osoba za zaštitu od požara čim sazna za požar, utvrđuje koje se sve mjere moraju
poduzeti glede uporabe sredstva i opreme za gašenje požara, evakuacije i spašavanja, traženja
pomoći u slučaju ozlijeđenih osoba. Ona preuzima i vođenje akcije gašenja požara do dolaska
vatrogasne postrojbe.
Kao voditelj akcije gašenja požara dužna je osigurati da se na mjesto požara donesu
raspoloživi i odgovarajući aparati za gašenje te druga oprema koja se može koristiti za gašenje
požara.
Na mjestu gašenja požara smije se nalaziti samo potreban broj radnika.
Radi smanjenja štete mora se izbjeći nepotrebno polijevanje vode po predmetima i inventaru,
odnosno ukloniti materijale koji bi mogli biti oštećeni pri širenju požara.
17
Članak 71.
Odgovorna osoba za gašenja požara po završetku akcije dužna je:
- na mjestu požara osigurati dežurstvo u potrebnom vremenskom trajanju
radi sprječavanja ponovnog požara;
- dežurnom tijekom dežurstva osigurati potrebnu vatrogasnu opremu i
sredstva za gašenje požara.
Članak 72.
Upotrijebljenu opremu i uređaje za gašenje požara potrebno je odmah dovesti u ispravno
stanje i spremiti ih na određeno mjesto.
VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 73.
Izmjene i dopune ovog Pravilnika obavljaju se na način propisan za njegovo donošenje.
Članak 74.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave na oglasnoj ploči Akademije.
KLASA:130-01/10-01/673
URBROJ:514-12-10-02/IG
Zagreb, 21. prosinca 2010.
Predsjednik Upravnog vijeća
Branko Hrvatin
18

Download Report